SKRIPTA ZA DRŽAVNI ISPIT 1.

USTAV
Što je Ustav? Temeljni i najviši pravni akt jedne države na temelju kojeg se donose zakoni. Uređuje organizaciju i ustroj vlasti, te jamči ustavna prava građana. Ustavom se uspostavlja politički i pravni poredak. On je jednako politički kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglašen 22.12.1990 - Božićni ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta državne vlasti; 2001. - ukidanje Županijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga može mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav može mijenjati Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Da li RH može sklapati savez sa drugim državama? RH sklapa saveze s drugim državama zadržavajući pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruživanja RH u saveze u kojim bi udruživanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva. O udruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom, a odluka se donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. RH ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, 2. suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje političkih stranaka, 6. oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja državljan., izručivanja drugoj državi, te zaštita interesa hrvat. državljan. u stranoj državi, 9. grb, zastava i himna 10. službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma,

1

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja područja obuhvaća Ustav? 1. izvorišne osnove 2. temeljne odredbe 3. zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo državne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. međunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti. Objasnite načelo diobe vlasti. U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obilježja hrvatske državnosti? Obilježja hrvatske državnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje političkih stranaka. Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka. Koja je uloga oružanih snaga? Oružane snage štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oružane snage mogu prijeći granice u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva? Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi. RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita RH. Opišite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju žuta šestokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovačke republike (na modrom polju dvije crvene grede)

2

-

grb Dalmacije (tri žute leopardove glave) grb Istre (koza žuta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprečne bijele grede, između crveno polje i kuna, plavo polje gore sa žutom šesterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izražava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik, te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava čovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Što je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na očitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima… U kojem se slučaju mogu ograničiti slobode i prava čovjeka? Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti? Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

3

Pravo na život (nema smrtne kazne) .Pravo žalbe. Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu. .Dom je nepovrediv (Sud može nalogom odrediti pretraživanje. Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazočan pretrazi. ugleda i časti.Svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti. Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja . Zabranjuje se cenzura. politička. Pretraga se radi u nazočnosti svjedoka) .Zabrana prisilnog rada . Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge. (Sloboda tiska. .Pravo na slobodno udruživanje (radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna. socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima. .Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. .Pravo napuštanja teritorija RH i povratka u domovinu .Pravo na utočište u RH (osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne načelima međunarodnog prava). na nacionalnu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.Pritvorenik ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud i biti oslobođen ili osuđen .) .Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja. sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopćavanja. .Sloboda mišljenja i izražavanja misli. može i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teško kazneno djelo .Nikome se ne može ponovno suditi za kazneno djelo za koje je već oslobođen ili osuđen.Zabrana uhićenja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti pročitan i uručen uhićeniku. osim kada to odlučuje sud).Čovječno i dostojanstveno postupanje prema uhićeniku ili osuđeniku . . nacionalna.) . odredit će se takva kazna.Pravna zaštita osobnog i obiteljskog života. Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo.) 4 .Koje su mogućnosti izjavljivanja žalbe? Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. te neovisnosti.Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. . Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka. Mogu u skladu sa zakonom. jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. . Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. .Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. (Bez privole ispitanika. dostojanstva. Može i bez naloga ako je potrebno za uhićenje počinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. druge zavode. uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi. javno obavljati vjerske obrede. . osnivati škole.Pravo na odštetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen .Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja liječničkim ili znanstvenim pokusima. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.Pravo na slobodno kretanje i biranje boravišta.Nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda. gospodarska. osobni se podaci mogu prikupljati. . .Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo.Sigurnost i tajnost osobnih podataka. koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode. učilišta. . Koja su osobna i politička prava? . .mora odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja i o svojim pravima. a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu.) .

ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. prirode. Opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina svih hrvatskih državljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. stvari od osobitog kulturnoga. . imaju njezinu osobitu zaštitu. davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo.Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova. Služenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana.da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima optužbe i dokazima koji ga terete .Hrvatska narodna banka je središnja banka RH. uz naknadu tržišne vrijednosti). okrivljenik ili optuženik ima pravo: . Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru. . socijalna i kulturna prava? . Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru.) 5 .Pravo vlasništva.na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se državljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritužbi.da mu se sudi u njegovoj nazočnosti.More i druga prirodna bogatstva. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. . Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja. . Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. .) . . (Država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. (Prava u svezi s porođajem.Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. gospodarskog i ekološkog značenja. za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. u skladu sa zakonom. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja. . Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom.) .da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane . u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. povijesnoga. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. (zakon određuje način na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja. imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova. Ne smije se siliti da prizna krivnju.da ispituje svjedoke optužbe i zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima . Koja su gospodarska. optuženika ili osumnjičenika? U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik.Pravo na rad i slobodu rada. Jamči se pravo nasljeđivanja. Kaznena osuda za teška kaznena djela može.na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.- Pravo svakog državljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe. (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. (Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Što je to prigovor savjesti? Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Koja su prava uhićenika. materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom.Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. (Vlasništvo obvezuje.da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru.

srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.) Država štiti materinstvo. Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. (udruživanje u međunarodne sindikalne organizacije. Svatko ima pravo na zdrav život. Izbori se održavaju najranije 30. Roditelji su dužni odgajati. Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. kulturne. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju. a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem. kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.- - - - Slabim. Prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.Državno izborno povjerenstvo . kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. (Brak i pravni odnosi u braku. državnoj upravi i javnim službama može se ograničiti pravo na štrajk. odgojne. Što se uređuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. obrazovanje i skrb. redarstvu. Jamči se sloboda znanstvenoga.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom. materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Jamči se autonomija sveučilišta. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica). utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) 6 . Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć-za podmirenje osnovnih životnih potreba.Izborna povjerenstva izbornih jedinica . 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru može biti biran hrvatski državljanin sa navršenih 18. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. Svakomu je dostupno. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: . USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR Što je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica.Županijsko izborno povjerenstvo . Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad. Država štiti znanstvena. Ima najmanje 100. Mogu se osnivati privatne škole i učilišta. pod jednakim uvjetima. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. u oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika. djecu i mladež te stvara socijalne. na vrijeme od 4 godine. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja sabora. niti im se takav rad smije dopustiti. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika. godina života. nemoćnima i drugim. poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na štrajk. . u skladu sa zakonom. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.) Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) .) Obitelj je pod osobitom zaštitom države. izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva. (u oružanim snagama.

. prosinca. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1.odlučuje o donošenju i promjeni Ustava. . ako to odluči većina svih zastupnika. Zastupnik ne može biti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.donosi državni proračun.- Općinska i gradska izborna povjerenstva Birački odbori. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske. u skladu s Ustavom i zakonom. Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujući mandat. 7 .odlučuje o ratu i miru. Vlade ili većine zastupnika. . ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike. Ako sabor nije na okupu. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. rujna i 15. ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. Zastupnici primaju stalnu novčanu naknadu. . . u skladu s Ustavom i zakonom. Kada se može zastupnicima produžiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata.obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Predsjednik Republike može sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proračun. Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put.obavlja izbore. O čemu odlučuje Sabor? . . siječnja i 15.ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH . imenovanja i razrješenja.nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru.raspisuje referendum.donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora.odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske. smrću Kako se može raspustiti sabor? Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora. . između 15. odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo. .daje amnestiju za kaznena djela. Zastupnici imaju imunitet. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. . . srpnja i drugi put. ako podnese ostavku 2. . između 15. čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.donosi zakone.

Kada sabor može osnivati istražna povjerenstva? Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. klubovi zastupnika i radna tijela sabora. osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. ustrojstvo. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Što je referendum? Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava. Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. U zakonu čija primjena traži financijska sredstva. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost. Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. Uredbe ne mogu djelovati unatrag. To znači da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost. ustrojstvo. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. Što je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. te Vlada. Najmanje jedna desetina zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana. pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugačije određeno. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave Što je se utvrđuje državnim proračunom? Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu. izborni sustav. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. izborni sustav. moraju se predvidjeti njihovi izvori. Kada sabor može ovlastiti Vladu da uređuje uredbama? Hrvatski sabor može. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. službenom listu Republike Hrvatske. ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga. 8 . Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«. ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. najviše na vrijeme od godinu dana. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. nacionalna prava. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.

.vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim slučajevima? U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti. bolesti ili korištenja godišnjeg odmora. Koje su ovlasti predsjednika? . na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. o čemu obavještava Hrvatski sabor. . O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike.raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku.raspisuje referendum u skladu s Ustavom. ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike.daje pomilovanja.imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. . Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike. predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu . 9 .povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. oružanim snagama i službama sigurnosti. .Zajedno s Vladom surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. uživa povjerenje većine svih zastupnika. Predsjednik brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. . Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade. ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora.dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Predsjednik. . Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Što je institut pučkog pravobranitelja? Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona. .obavlja druge dužnosti određene Ustavom. U slučaju smrti. u skladu sa zakonom. dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti. Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. .

Predsjednik imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. Kada predsjednik može raspustiti sabor? Predsjednik Republike. narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje. na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora sabora. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi. Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. Predsjednik Republike može. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi. jedinstvenosti i opstojnosti države. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti. Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu. 10 . Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost. dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih službi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. uz supotpis predsjednika Vlade. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. u skladu s Ustavom i zakonom. jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može. uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. donositi uredbe sa zakonskom snagom. u skladu sa zakonom. O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 većinom svih sudaca.Predsjednik. Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. 9. Savjetodavni. a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. predlaže državni proračun i završni račun. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada. predsjednik 11 . usmjerava i nadzire rad državne uprave. mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Kako se Vlada sastavlja? Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik. 6. Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade. donosi uredbe za izvršenje zakona. Odmah po sastavljanju Vlade. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata. Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora. a osobno su odgovorni za svoje područje rada. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. 7. brine o gospodarskom razvitku zemlje.Tko predsjedniku pomaže pri obavljanju dužnosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. 2. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. vodi vanjsku i unutarnju politiku. Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Ako Vlada ne bude sastavljena. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Što je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. Koje su uloge vlade? 1. jedan ili više potpredsjednika i ministri. Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvrđuje se zakonom. stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora. zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci. 8. 5. a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. 10. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. 11.

ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka žalbe.ako u skladu sa zakonom. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. . posebno ako se sudi maloljetnicima. . Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. ili radi čuvanja vojne. u ime Republike Hrvatske. Prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.kad navrši sedamdeset godina. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala. u roku od 15 dana od dana dostave odluke. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. U suđenju sudjeluju i suci porotnici. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Kada će se sudac razriješiti dužnosti? Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: . Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno. predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. kao najviši sud. na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća. Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. . tako odluči Državno sudbeno vijeće.ako to sam zatraži. javnog reda ili državne sigurnosti. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno.Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. u skladu sa zakonom. zbog počinjenoga teškog stegovnog djela. ili radi zaštite privatnog života stranaka. Što je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima.ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost. 12 . .

što utvrđuje sam Sud. . Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost. državnih odvjetnika. Državno sudbeno vijeće? Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce uz pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: . Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine. izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost. razrješuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državnoodvjetničko vijeće. Državnoodvjetničko vijeće bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove Državnoodvjetničkog vijeća. Ono ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca. Članovi DSV biraju se na vrijeme od četiri godine. Razrješenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatraži da bude razriješen. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik državnog odvjetnika obavlja svoju dužnost stalno.može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Što je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor. nadležan za Ustav. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti.odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Većina od ukupnog broja članova Državnoodvjetničkog vijeća mora biti iz reda zamjenika državnih odvjetnika.Tko imenuje i razrješuje suce? Suce. u skladu s Ustavom i zakonom. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora. Zamjenike državnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje. tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i 13 . s time da nitko ne može biti član više od dva puta uzastopce. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća. Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. osobito sudaca.odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela. ako bude osuđen na zatvorsku kaznu. . DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO Što je državno odvjetništvo? Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. .odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. ili ako trajno. Kako se imenuju državni odvjetnici (zamjenici glavnog državnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na državnoodvjetničku dužnost zamjenici državnog odvjetnika će se imenovati na vrijeme od pet godina.

a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja. Čijem nadzoru podliježu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. o tome obavještava Vladu. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima. zdravstvenih. kulturu. Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava. obavlja druge poslove određene Ustavom. zdravstvo. gospodarski razvoj. zakona i drugih propisa. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih. o odgovornosti Predsjednika Republike. Ono ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Ustavni sud. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne. obavještava Hrvatski sabor. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. u skladu s Ustavom. odlučuje. prostorno i urbanističko planiranje. promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. brigu o djeci. izvršne i sudbene vlasti. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja. protupožarnu i civilnu zaštitu. odgoj i osnovno obrazovanje.- temeljne slobode. zaštitu potrošača. u skladu s Ustavom. primarnu zdravstvenu zaštitu. (donijet će odluku o utvrđenju neustavnosti ili nezakonitosti. jednakog i općega biračkog prava. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. a osobito poslove koji se odnose na školstvo. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom.) Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo opće priznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. prostorno i urbanističko planiranje. odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog. 14 . socijalnu skrb. tjelesnu kulturu i sport. MJESNA. komunalne djelatnosti. zabraniti njihov rad. a bilo je dužno takav propis donijeti. putem zborova. socijalnih i kulturnih ustanova. kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Što su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rješenja Ustavnog suda kao i donošeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglašava? Donosi ih Sabor a proglašava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEĐUNARODNI ODNOSI U čijoj je nadležnosti sklapanje međunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH s drugim državama? Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor. Što je ustavna tužba? Svaka fizička i pravna osoba može ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tužbi odlučit će ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom (tužba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se ističe zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim svečanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan državnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se ističe zastava RH? Zastava Republike Hrvatske ističe se: 1. stalno na zgradama svih državnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega; 4. može se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istočnoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polaže na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanović, uglazbio Josip Runjanin. Na početku zasjedanja Sabora. Pri službenom dolasku u RH, odnosno pri ispraćaju iz RH šefa strane države ili međunarodne organizacije. U drugim svečanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izražava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo. U njima se ne može ništa mijenjati. Kada je predviđeno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijeđa ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oštećeni. Grb se rabi: - u sastavu pečata i žigova - u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica - na zgradama u kojima su smješteni državni organi te druga javna tijela u RH - na službenim aktima - na diplomama i svjedodžbama - u drugim prilikama utvrđenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i način i zaštitu njihove uporabe Državni pečat? Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki je promjera 80 mm, kružnog je oblika a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina? 1. Ustavom RH 2. Načelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava čovjeka 10. Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda 13. Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom životu Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) Što se uređuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji način Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje. Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

općinske izborne komisije i birački odbori. organizacije stranačkih manifestacija. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. proračuna jedinica lokalne samouprave. poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. dobrovoljnih priloga. poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske. poslovno sposobnih državljana RH. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima. . državnog proračuna. Sredstva za rad političkih stranaka? Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. tijelima jedinica lokalne samouprave. su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. Članom političke stranke može postati svaki punoljetni. Djelovanje političkih stranaka je javno. Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. Prihode mogu stjecati od članarina. Političke stranke osnivanje? Političke stranke. a danom upisa u registar stranka stječe svojstvo pravne osobe. Djelovanje im je javno. Koja su tijela za provođenje izbora? Izborna komisija RH. izdavačke djelatnosti. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH čini predsjednik i 4 člana. policiji i drugim pravnim osobama. Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Središnji državni ured za upravu.Zakon o izboru predsjednika Tko može predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke registrirane u RH i birači pojedinačno i skupno. . Na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. . Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama. prodaje propagandnog materijala.znaku stranke. Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o: . Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika.ciljevima i načinu djelovanja. 18 . od kojih svaki ima zamjenika. Tko utvrđuje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima. koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. poduzećima. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana.nazivu i sjedištu. najmanje 10000 birača. ustanovama. od kojih svaki ima zamjenika. vojsci. Političke stranke se upisuju u registar. Zakon o političkim strankama Odrediti pojam političke stranke? Političkim strankama smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana.predstavljanju i zastupanju stranke. dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora.

nacionalnost . ako je Središnji državni ured za upravu donio odluku o prestanku političke stranke.članstvu. a sjednica nije održana. Birači se upisuju u popis u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine. član uprave trgovačkog društva. . državni odvjetnik. Popisi birača su javne knjige. Tko može ukinuti rad političkih stranaka. pučki pravobranitelj. Popis birača ima slijedeće rubrike: . ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela.spol . ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. državni tajnik. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH. Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. veleposlanik. 3. lokalnu samoupravu i vlast.. 4. djelatni časnik ili dočasnik oružanih snaga. generalni konzul.jedinstveni matični broj građana . sudac. popisi birača se vode u Gradu Zagrebu. . a može se upisati u registar i u prijevodu. ako se utvrdi da su prestale djelovati. župan ili podžupan. zamjenik pučkog pravobranitelja. Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku. Način upisa u popis birača? U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti.sredstvima za rad.upravnim tijelima. zamjenik ministra. gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Zagreba. kada i zašto? Političke stranke prestaju: 1. Uređuju: nacionalna prava.prestanku. svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. Popis birača se vodi za područje svake općine. . Zakon o popisima birača Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo.prebivalište .redni broj .prezime i ime . 19 . Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. zamjenik državnog odvjetnika. ministar ili drugi član Vlade. te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka.ustrojstvenim oblicima. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi. državni pravobranitelj. predsjednik ili potpredsjednik Vlade.primjedba Organski zakoni? Imaju jaču pravnu snagu od drugih zakona. Tko ne može biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH. prava i slobode. načinu njihovog izbora i opoziva. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata. razrađuju temeljna prava i slobode zajamčene Ustavom. izborni sustav. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor.datum rođenja . zamjenik državnog pravobranitelja. donose se strožijim režimima od ostalih zakona. .

odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. a ravnatelj u ministarstvu. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. Koja su tijela državne uprave? Ministarstva. pomoćnik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu Vlade RH. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. Tko obavlja poslove državne uprave? Tijela državne uprave.2. tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Javnost se može isključiti samo izuzetno. a u uredima državne uprave u jedinicama područne samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije. Postoji li mogućnost žalbe? Protiv pojedinačnih akata. državni tajnici Središnjih državnih ureda. središnji državni uredi Vlade RH. pomoćnik i zamjenik ravnatelja u državnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda državne uprave u županiji su rukovodeći državni službenici. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave. državni tajnici u ministarstvu i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. može se zatražiti sudska zaštita. provode upravni nadzor. tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. u slučajevima predviđenim zakonom. Donošenje provedbenih propisa 20 . odnosno Grada Zagreba. Koji su poslovi državne uprave? 1. Što je s javnosti rada tijela državne uprave? Rad tijela državne uprave. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i područne samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici. donesenih u prvom stupnju. vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. tajnik ministarstva. Opće. osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. Što je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama. obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. koji se imenuju na temelju javnog natječaja. odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Tko naknađuje štetu uzrokovanu nepravilnom radom državne uprave? Štetu koja građaninu. državne upravne organizacije (to su središnja tijela državne uprave) i uredi državne uprave u županijama (to su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama). SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE Poslovi državne uprave? Tijela državne uprave neposredno provode zakone i propise. donose provedbene propise. naknađuje Republika Hrvatska. pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. radnji i mjera tijela državne uprave. Tko su dužnosnici RH? Ministri.

a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. 2. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave.Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. 4. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 5. 6. 5. . ministarstva. 3. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave 6. Pravilnici. 5. 2. Koje radnje tijelo državne uprave može poduzeti ako uoči nepravilnosti i nezakonitosti? 1. Tko nadzire rad pojedinih tijela državne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave. središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave. obavljaju druge upravne i stručne poslove. odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku. podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika. odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. tijela jedinica područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujući zakone i druge propise: 1.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave. županijski. . zahtijevati izvješća. naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni. odnosno grada davati općinskom načelniku. 8. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. u granicama date ovlasti. odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak. 2. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. 4. tijela jedinica lokalne samouprave. 21 . Što je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave. naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama". Nadležno ministarstvo može. odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije. Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i stručni poslovi Što se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela državne uprave.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. izdaju uvjerenja i druge potvrde.3. zakonitost rada i postupanja. rješavanje u upravnim stvarima. U provedbi upravnog nadzora. tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. 3. u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine. vode propisane očevidnike. . 4. tijela državne uprave nadziru osobito: 1. a tijelo državne uprave. kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. djelotvornost. rješavaju u upravnim stvarima.

Na temelju toga tijela 22 . Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. Na što ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis. ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti. ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela. Inspektori imaju posebnu iskaznicu. koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti. kad je to određeno posebnim zakonom. državnih tijela. odnosno odrediti mjere ili radnje. a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave. inspektor ima pravo i obvezu. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. 2. pojedinačne upravne stvari. inspektor sastavlja zapisnik. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. ako propusti poduzeti. predmete. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne samouprave. odnosno pravne osobe. Što će inspektor učiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine.Praćenje stanja: Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti. odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. ako ne podnese prijavu.Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene. u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. identitet i ovlasti. Koji su drugi upravni i stručni poslovi koje obavljaju tijela državne uprave? . Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih. uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran. zgrade. odnosno odrediti. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora. inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima. provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje. odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije. poslovne spise. Službenici tijela državne uprave. odnosno gradskih ureda. kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo. Središnji državni ured za upravu može razriješiti općinskog načelnika. utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama. robu i druge stvari kod nadziranih osoba. Kako radi inspektor? O izvršenom pregledu. kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. saslušati pojedine osobe u upravnom postupku. 4. u skladu s posebnim zakonom.

vode propisane očevidnike. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi: Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. On odgovara za svoj rad ministru. Državnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. neposredno primjenjuju zakone i druge propise. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave. 6. državnog tajnika i pomoćnike? Ministre imenuje i razrješava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih područja može biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. 10. 8. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva . 3. a osobito: 1. a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Što je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i državnog tajnika. 13. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa. provodi utvrđenu politiku Vlade. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju. ako zakonom nije što drugo određeno. pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima. obavlja protokolarne poslove.definicija. 23 . Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju. a osobito: 1. jedinicama lokalne samouprave i uprave. Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga. On odgovara za svoj rad ministru.- državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. Tko imenuje i razrješava ministra. odnosno inspekcijski nadzor. 5. Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga. na prijedlog ministra. te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. provode upravni. pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa. poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja te druge stručne i administrativne poslove. zavodi i ravnateljstva). izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava. 3. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova. 2. 2. zavodi i ravnateljstva. 4. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa.

vode propisane očevidnike. 16. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi. 4. zavodi i ravnateljstva. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. stručne i druge poslove iz svog djelokruga. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. Kakve poslove obavljaju državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije obavljaju upravne. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi.definicija. 3. imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu. 14. ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. na prijedlog ministra. sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni. b) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Državne upravne organizacije . 9. ostvaruju međunarodnu suradnju. a osobito: 1. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva. s određenim stupnjem samostalnosti u radu. jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama. ravnateljstva. samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. 7. brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad. kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu. u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi. 12. zavodi. Osnivaju se u pravilu kao državne uprave. 9. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. 13. prikupljaju. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi. ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. uprave. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti.5. 24 . Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa. Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. 6. Koja je uloga državnog tajnika? (2) Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.

GRADU. Predstojnik ureda državne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik. te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja Središnji državni uredi (2) Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade. Tko upravlja radom državnih upravnih organizacija? Radom državnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu 4.Što je to stručni kolegij? U ministarstvima i državnim upravnim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. na prijedlog ministra. Poslovi: 1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u 25 . Koji su poslovi ravnatelja državne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom. Ravnatelja imenuje Vlada. ODNOSNO OPĆINI Uredi državne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne samouprave. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. on je čelnik tog ureda. Ravnatelj može imati zamjenika. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda državne uprave. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave. Odgovoran je Vladi. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima 6. odnosno inspekcijski nadzor 4. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova. Poslovi: 1. odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlašten 3. brine o provedbi zakona 2. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada. Ispostave ureda državne uprave (4) Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada. u prenijetim im poslovima državne uprave : 1. a osobito: 1. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova b) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. prati stanje u svom djelokrugu. provodi upravni. na prijedlog ravnatelja. Središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. provodi neposredan nadzor nad radom u uredu. provodi zakone i druge propise 2. Imenuje ga i razrješuje Vlada na temelju natječaja. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3.

8. za državne upravne organizacije. Kojim se aktom potvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave. pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE. za središnje državne urede. odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. odgovorni su gradonačelnik. nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug. odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave. 26 . Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave. njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave? Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave. JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI.župan. tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. ministar. 2. MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima državne uprave) U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost. način upravljanja tim jedinicama. ravnatelj. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7. nadležnost. za ministarstvo. predstojnik (za županijske urede . kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. državni tajnik 3. a osobito razriješiti. za ured državne uprave. odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica. način planiranja poslova. tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga. 4. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave 4. 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika.2. 4. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. održavanje uredovnih dana. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo. radno vrijeme.

odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. priređivati zajednička stručna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. usklađivati planove rada. dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike. u dogovoru s tim tijelima. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. odnosno gradskim uredima. čišćenje itd). odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. Kakvi su odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. 7. zgrade i drugu imovinu. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa. odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa. Ministarstva. u skladu s posebnim propisima. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa. odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su županijskim. davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave.Objasnite međusobne odnose tijela državne uprave. osvjetljenje. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave. Ministarstva i središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih. odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela 27 . 6. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. rujna tekuće godine. u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto. Vlada Republike Hrvatske može. Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave. a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave. nadzirati zakonitost. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu. 2. za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se utvrđuju sredstva za rad tijela državne uprave? Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. smanjit će se osigurana sredstva. a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji. predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne i područne samouprave. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu. Ministarstva. davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim. odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. u za to ostavljenom mu primjerenom roku. odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć. Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje. pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave. osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa. a županijski. Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave. odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima. a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog.

Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih . u skladu s državnim proračunom. župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA Na čemu se temelje odnosi tijela državne uprave i građana? Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. ravnatelji državnih upravnih organizacija. Mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. o prenošenju prava korištenja. a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga. ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu područne samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. Tko podnosi izvješća o obavljanju poslova državne uprave? Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri. o davanju ili uzimanju na posudbu ili u zakup tih stvari. može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja.državne uprave. i računopolagač. fonda opreme. a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. prodaji.Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke. . Tko je odgovoran za zakonito korištenje sredstava? Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave.Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. Čelnik tijela državne uprave može. objave putem sredstava javnog priopćavanja. opreme…? Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne. Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. ravnatelji državnih upravnih organizacija. izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. Ministri. kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. do visine vrijednosti koju odredi Vlada. Ministri. o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme. a za koje je javnost osobito zainteresirana. Koje su dužnosti tijela državne uprave spram građana? . u skladu s propisima. Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija.na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja 28 . svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. Da li tijela državne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. o rashodovanju. kao izvršitelj. Tko odlučuje o korištenju sredstava. Izvješća se mogu dati na sljedeće načine: . a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste.

u upravnom postupku. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku. imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. Protiv zaključka stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. Ako nema tijela drugog stupnja. Tko vrši nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave? Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela 29 . o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete. postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. župan. putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja. Koje je uredovno vrijeme tijela državne uprave? Trajanje radnog vremena u tjednu. odnosno državne upravne organizacije. a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena. odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. Kako tijela državne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema građanima? Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti.- putem sredstva javnog priopćavanja. čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave. Prigovore. Kako se tijela trebaju odnositi prema građanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave. knjiga pritužbi itd). Kako se označavaju tijela državne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe. Na podnijete prigovore i pritužbe. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja. odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. Župan. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. Troškovi postupka isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. dnevni raspored radnog vremena. Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih.

pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast) Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru.Ured za nacionalne manjine Stanje u vezi s imunitetom? Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina. Što je uži kabinet Vlade? Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. promjenu granica RH 4. Što je Vlada RH? Vlada RH je najviše tijelo izvršne vlasti. ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica. Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade. raspisivanje državnog referenduma Koji su akti Vlade? . sastav. direkcije i druge stručne službe .Ured za odnose s javnošću . potpredsjednici Vlade. Izvršnu vlast u RH čine još: . odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti. 30 . ZAKON O VLADI Što se uređuje ovim zakonom? Zakon o Vladi RH uređuje status. Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže: 1.državne uprave obavlja Središnji državni ured za upravu. osnivaju se stručne službe: . bez prethodnog odobrenja Vlade. Kakav je sastav Vlade? Vladu čine predsjednik. prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade.Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade .Uredbom se osnivaju Uredi. ovlasti ministarstava. Način rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne.Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere. Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade. ministri i drugi njezini članovi. raspuštanje Hrvatskog sabora 5. ministri i drugi članovi Vlade dužnosnici su RH. On predlaže provedbu politike Vlade. daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba. te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis .Ured za zakonodavstvo . jedan ili više potpredsjednika.ministarstva .državne upravne organizacije . prati ostvarivanje programa rada Vlade. funkcije prema Saboru. agencije. odnos s tijelima državne uprave i samouprave. promjenu Ustava RH 2. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. udruživanje ili razdruživanje s drugim državama 3.Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave Koje su stručne službe Vlade? Za obavljanje stručnih poslova. Predsjednik Vlade.županijski uredi .

6. Igor Lučić 3. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu. 3. Božidar Kalmeta 11. Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Ministarstvo zaštite okoliša. Gordan Jandroković 5. središnji državni uredi Vlade RH. Ministarstvo financija. Ministarstvo regionalnog razvoja. Božo Biškupić 8. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Središnji državni ured za upravu. šumarstva i vodnog gospodarstva. Državni inspektorat. Koja su ministarstva? 1. Jadranka Kosor 6. Dragan Primorac 14. Ministarstvo gospodarstva. Državni zavod za zaštitu od zračenja. Ministarstvo pravosuđa. branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Tomislav Karamarko 4. Državna uprava za zaštitu i spašavanje 9. Ministarstvo obitelji. uredi državne uprave u županijama. državne upravne organizacije. 4. obrazovanja i športa. Damir Bajs 12. Državna geodetska uprava. Državni zavod za nuklearnu sigurnost 31 . 5. Petar Čobanković 10. ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade.Mandat Vlade Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. 8. Božidar Pankretić 9. Ministarstvo unutarnjih poslova. 7. Državni hidrometeorološki zavod. Ministarstvo obrane. Damir Polančec 7. prometa i infrastrukture. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Antun Palarić 2. Ivan Šuker 2. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave? Ministarstva. Ivan Šimonović Koji su Središnji državni uredi? 1. Ministarstvo poljoprivrede. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Ministarstvo znanosti. Ministarstvo kulture. Ministarstvo turizma. prostornog uređenja i graditeljstva. Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Potpredsjednici Vlade. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Branko Vukelić 3. Marina Matulović Dropulić 13. 2. ribarstva i ruralnog razvoja. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Ministarstvo mora. rada i poduzetništva. Državni zavod za statistiku. Jozo Sarać 4. Darko Milinović 15. Državni zavod za mjeriteljstvo. Hrvoje Dolenec Koje su državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije jesu: 1.

Na čelu pododsjeka je voditelj. društvene djelatnosti. . Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima. isti obavlja Središnji državni ured za upravu. a izvan ispostave. . Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika. Mogu se ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za 32 . Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu državne uprave osnivaju se službe. prostorno uređenje. imovinsko pravne poslove.odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. nadzor nad zakonitošću općih akata. opću upravu Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje određenih poslova državne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda. U okviru službe mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama u pravilu su službe. kadrovski. unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave 2. informatički. uz prethodno pribavljeno mišljenje župana. služba za gospodarstvo. radno vrijeme 6. za određeno upravno područje ili određenu vrstu povezanih poslova. Tu se obavljaju i opći. Uredi državne uprave? Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na : Gospodarstvo.pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. . te za obavljanje općih. Na čelu odjela je načelnik. . društvene djelatnosti.Negativna nadležnost? Ako neki posao nije stavljen u nadležnost nekom ministarstvu. 3. u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice.službe (sektori): Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. pododsjeci i odjeljci. čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. odsjeci. tehničkih i pomoćnih poslova. računovodstveni. 4. 5. informacijskih i sl. okvirni broj službenika i namještenika 4. poslova. odsjeci i pododsjeci i odjeljci: . za obavljanje normativnih. 6. materijalno financijski. opću upravu. Njome upravlja ravnatelj.odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. Na čelu odsjeka je podnačelnik. služba za zajedničke poslove.odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica. način planiranja poslova 5. odjeli. zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedišta županije. planski. održavanje uredovnih dana Gdje se osnivaju uredi državne uprave? Sjedište ureda državne uprave je u sjedištu županije. administrativni i pomoćno tehnički poslovi. Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebačke županije Sjedište ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji je u Gradu Zagrebu. Ustrojavaju se: 1. prostorno uređenje i graditeljstvo. Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama Što se uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama? Ovom uredbom uređuje se: 1.

. Radom odjeljka upravlja voditelj.prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni. na prijedlog nadležnih ministarstva. Koja se tijela državne uprave ustrojavaju u županiji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova državne uprave te kojim propisom je to uređeno? Za obavljanje poslova državne uprave na području županije. .neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu. a osobito: .nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u uredima državne uprave i gradskim uredima. na prijedlog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. . i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti. odnosno gradonačelnik grada Zagreba? Župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba: . Koje poslove obavljaju uredi državne uprave. određuju im poslove. . brinu se o stručnom osposobljavanju državnih službenika i namještenika. stupnja kada se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica područne samouprave .brinu o provedbi zakona i drugih propisa. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada. stupnju. odnosno gradski uredi. usklađuju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom. a u upravnim stvarima II. Kako se bira župan i gradonačelnik grada Zagreba? Župana bira županijska skupština.osiguravaju suradnju ureda državne uprave. . Njima je i pročelnik odgovoran za svoj rad. a gradonačelnika grada Zagreba. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave. .provode upravni i inspekcijski nadzor. gradska skupština Grada Zagreba. odnosno gradski uredi grada Zagreba? Uredi državne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove. Ispostavom ureda državne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara pročelniku ureda državne uprave i županu. 33 . Tko je nositelj izvršne vlasti i predstavnik državne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova državne uprave u županiji. Osnivanje područnih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u županiji. odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi državne uprave. Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? Radom ureda državne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan. daju naputke. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za određena upravna područja. Koje poslove obavlja župan. odnosno gradskih ureda s jedinicama područne samouprave i pravnim osobama. Radom područne jedinice upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar odnosno ravnatelj.rješavaju u upravnim stvarima u I.ustrojavanje najmanje dva odjeljka. gradu odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija.obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica područne samouprave i pravnim osobama na području županije odnosno Grada Zagreba. Područnim gradskim uredom upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku grada Zagreba. Za svoj rad pročelnik odgovara županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru. odnosno Gradu Zagrebu? Župan i gradonačelnik grada Zagreba predstavnici su državne vlasti na području županije odnosno Grada Zagreba.brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje učinkovitosti rada ureda.

do 31. Državni proračun je proračun na razini RH. Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja. državne potpore i naknade. c) za donacije i ostali rashodi. posebnim zakonima ili drugim propisima. upravljanje imovinom i dugovima. vijeća manjinske samouprave. proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima. 34 . odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. proračunske odnose u javnom sektoru. zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.Zakon o proračunu Što određuje zakon o proračunu? Određuje planiranje. ustanove. materijalni i financijski rashodi. upravljanje javnim dugom.) i važi za godinu dana za koju je donesen. izloženim u propisima koje donosi Sabor. Financijski plan? Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe. Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01. Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: 1. Vlada i ministar financija. Rashoda: a) za zaposlene. izradu. pomoći. d) za nabavu nefinancijske imovine. unutarnji i proračunski nadzor. f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne). Prihoda: a) porezi. d) donacije. 2. makroekonomskih pokazatelja. Osnove za izradu državnog proračuna? Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja. računovodstvo. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH. b) doprinosi za obvezna osiguranja. Od čega se sastoji državni proračun? Proračun se sastoji od općeg (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja) i posebnog dijela. i plana razvojnih programa. Tko su korisnici proračuna? Proračunski korisnici jesu državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. b) za subvencije.12.01. Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka. Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe. donošenje i izvršavanje proračuna. Što je proračun? Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu. g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

lipnja tekuće godine. stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto.Smjernice sadrže: 1. te urede lokalne samouprave. broj službenika i namještenika.odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. Na osnovu smjernica Vlade. zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske. Koje su 2 kategorije zaposlenih u državnim tijelima? Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici. stupnju ili osoba koju on za to ovlasti. SLUŽBENIČKI ODNOSI Što uređuje Zakon o državnim službenicima? Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca. te druga pitanja sukladno zakonu. materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.kriterij poslova . pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske. Ureda predsjednika. obveza i odgovornosti namještenika. opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu.(žalbe protiv Rješenja čelnika) Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu. planske. stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. Koja su 2 kriterija razlikovanja? . okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu. Koji su uvjeti za prijam u državnu službu? Osoba koja se prima u državnu službu mora imati: . napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava. potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za 35 . opće i administrativne poslove. Za prijam u državnu službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva.odgovarajući stupanj obrazovanja . predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. a nadležna ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja. Rješenje donosi čelnik tijela u I. O pravima i odgovornostima službenika odlučuje se rješenjem. osim u slučaju prijma vježbenika . Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove. 6. 2.zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima . ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa. Vlade.kriterij stručne spreme Ovaj zakon odnosi se i na stručne službe Sabora. 3. proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadležnom ministarstvu do 15. Na osnovu upute. (Smjernica → uputa → prijedlog financijskog plana) 3. Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom. 4. tekuću proračunsku godinu. a u II. pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom.hrvatsko državljanstvo. 5. Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu. sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. stupnju Odbor za državnu službu. Sva Rješenja su upravni akti. klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika.

vodi Središnji državni ured za upravu.kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu. braka. Koja je razlika između godina staža i godina službe? Radni staž su godine koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž. Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto.kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti. uvećan za 0. Pravo na plaću i druga materijalna prava 3. Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. Zapreke za prijam u državnu službu? U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: . a u ministarstvu nadležnom za poslove obrane to ministarstvo. ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. Što čini plaću državnog službenika i namještenika i kako se određuje? Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće. javnog reda… . osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi. Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme. Pravo na rad u prikladnim uvjetima 2. Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova može trajati šest mjeseci i može se produžiti. Tko vodi popis državnih službenika i namještenika? Središnji popis službenika i namještenika prema stručno spremi i struci. Prijem u državnu službu na određeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao. imovine. U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci.protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela. osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca. koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe. a koji nisu trajnijega karaktera. protiv RH. Prava državnih službenika? 1. odnosno do povratka odsutnoga službenika. kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe . Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja 36 . Za osobe primljene u državnu službu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci.službeničke odnose. Za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci. jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. pravosuđa. U pravosudnim i kaznenim tijelima središnji popis vodi Središnji državni ured za upravu. Godine službe su radni staž proveden u svojstvu državnog službenika. ali najviše za još šest mjeseci. Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana. Imaju li službenici pravo na sindikalno udruživanje? Državni službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija. obitelji i mladeži.5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Osobne očevidnike službenika i namještenika vodi svako državno tijelo za zaposlene u njemu. Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa. slobode i prava čovjeka.

Može li državni službenik obavljati pravne i fizičke poslove izvan državne službe? Službenik može izvan radnog vremena. i županijskih ureda. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit. Pravo na predstavku Dužnosti državnih službenika 1. Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. 5. Dužnost izvršavanja naloga 13. Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju državni službenici? Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici raspoređuju se u skupine: 1. Dužnost odbijanja ponuđenih darova 4. 37 . Iznimno se dozvoljava prijam službenika i namještenika u slučaju prijama na određeno zbog zamjene duže odsutnog službenika ili namještenika te prijama na neodređeno zbog prestanka službe službenika ili namještenika. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. državnih upravnih organizacija. materijalno-financijski i računovodstveni poslovi. b) inspekcijski poslovi. te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti. Dužnost odbijanja naloga 14. Uporaba povjerene imovine 11. te pravilnika o unutarnjem redu kojima će se utvrditi potreban broj državnih službenika i namještenika ta tijela ne smiju zapošljavati nove državne službenike i namještenike. Osobno ponašanje 12. obavljati poslove ili pružati usluge samo ako nad tim djelatnostima državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. opći i administrativni poslovi. suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu 10. informatički poslovi. Ponovljeni pisani nalog. upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvršavanja zakona. čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti 8. 2.4. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. Mogućnost odbijanja naloga 15. 9. službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao. 7. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika 16 Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika 17. Zabrana prijama? Do donošenja uredbi kojima će se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika ministarstva. ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik tijela. službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao. Zabrana postupanja izvan ovlasti Izvršavanje naloga čelnika? Državni službenik je dužan izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika 5. Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima 6. analitičko-normativni. Dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova 7. Pravo na kandidiranje na izborima 6. po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela. financijsko-planski i drugi stručni poslovi. Dužnost stručnog postupanja 9. Zabrana zlouporabe ovlasti 3.

vrste zvanja . Natječaj mora sadržavati: 1. Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natječaja Ministarstvu nadležnom za financije (provjera da li su osigurana proračunska sredstva) i Središnjem državnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto čija se popuna traži te ima li na raspolaganju službenika koji bi zadovoljavao uvjete natječaja). .Tko odlučuje o potrebi prijema u državnu službu? O potrebi prijema odlučuje čelnik tijela (ministar. opće i posebne uvjete za prijem u službu 4. naziv državnog tijela u koje se osobe primaju 2.drugim propisima i pravilima o radu (uredbe. . Odlučivanje o prijemu? O potrebi prijama u državnu službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. Kada natječaj nije potreban? Natječaj nije potreban kada se u državnu službu primaju: . odluke) . Stručna sprema? Potrebna stručna sprema: . Kada će se donijeti odluka o poništenju natječaja? Odluka o poništenju natječaja donijeti će se kad se po raspisanom natječaju ne izvrši izbor ili u slučaju kad se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat.zakonu. . naputci.osobe koje su po ugovoru o školovanju dužne stupiti u državnu službu . predstojnik.pravilima struke. rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima (60 dana maksimalno) 38 . raspored na radno mjesto 5. prijem je nemoguć ukoliko nema slobodnog radnog mjesta. isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. Na čemu se temelji rad državnih službenika? Rad državnih službenika temelji se na: .uputama čelnika odnosno nadređenih službenika. naredbe. tajnik stručne službe sabora ili vlade…). to je određeno pravilnikom o unutarnjem radu državnog tijela. .srednja stručna sprema .osobe koje se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. .se primaju osobe na određeno vrijeme . vrste zvanja .radna mjesta II.visoka stručna sprema radna mjesta I.osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu.pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u državnu službu (to se pretočilo u normu iz razloga praktičnosti). odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima.znanstvenim i stručnim dostignućima.viša stručna sprema .osobe zaposlene u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne. rok za podnošenje prijave (8-15 dana) 7. pravilnici. vrste zvanja.kada postoje neraspoređeni službenici u tijelu DU o čemu vodi računa Središnji državni ured za upravu. . naziv radnog mjesta 3.radna mjesta III.Ustavu. Natječaj se ne provodi kada: . . (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa). Objasnite institut natječaja? Obavezan postupak pri prijemu u državnu službu je javni natječaj koji se objavljuje u NN (može i u dnevnom listu). U principu.

Tada službenik ostvaruje prava i obveze iz državne službe. Rješenje je inicijalni akt kojim se započinje rad u državnoj službi. nesavjesno. donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave.zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi . plaća službenika. No. koje mora navoditi stručnu spremu.odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi . uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu. Središnji državni ured za upravu vodi za potrebe državnih tijela središnji popis svih državnih službenika i namještenika.neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga . Lake povrede službene dužnosti? .uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi . Specifičnost radnog odnosa na određeno vrijeme je što za njega ne treba institut natječaja. Teške povrede propisuju se zakonom. Kakve vrste radnih odnosa ima u državnoj službi? Radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor. podataka ili druge povjerene dokumentacije . već se dozvoljava i putem oglasa.neizvršavanje. Osoba postaje državni službenik danom početka rada. žalbi. prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava . vrijeme trajanja. Podaci su službena tajna. zbog povećanog opsega posla. to rješenje o prigovoru je konačno. Svi akti koji se odnose na službenički status podliježu nadzoru ministarstva nadležna za poslove opće uprave (vrijede opći uvjeti ZUP-a).nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti .nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima 39 .druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom.onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva.obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela .ponašanje suprotno etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe . Rješenja moraju biti unificirana i sadržavati iste elemente. nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza . uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela Teške povrede službene dužnosti? .neuredno čuvanje spisa. stručna sprema. a lake povrede zakonom.odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe .Nakon postupka natječaja donosi se rješenje o prijemu u državnu službu. čelnik mora u roku 15 dana odgovoriti. trajanje probnog rada.davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice . Rješenje ima karakter upravnih akata. Rješenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana.neopravdan izostanak s posla jedan dan .učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla . radni staž. datum početka rada i rok u kojem mora položiti državni ispit. državnim službenikom se ne postaje prije donesenog rješenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto.neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova . Može se zaposliti na određeno vrijeme u 2 slučaja : u slučaju odsutnosti. Objasnite institut povrede službene dužnosti? Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške. podatke o položenom državnom ispitu.napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga .

Tko odlučuje o povredi službene dužnosti? O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela.. Službenik ima pravo na branitelja. U postupku zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. Službenički sudovi ustrojavaju se za pojedino ili više državnih tijela.pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika . Odluka kojom je odlučeno u žalbi je konačna i ovršna. Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca. Predsjednike i članove službeničkih sudova i višega službeničkog suda imenuje Vlada.premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova . O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud. Koje su kazne u postupku za povredu službene dužnosti? za lake povrede: . Službeničke sudove i viši službenički sud ustrojava Vlada. Protiv drugostupanjske odluke može se pokrenuti upravni spor.uvjetna kazna prestanka državne službe . Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Protiv odluke u postupku zbog teške povrede službenik ima pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku 8 dana od primitka odluke. Postupak zbog teške povrede pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu. Sastav službeničkog suda? Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. za teške povrede: . Postupak zbog povrede službene dužnosti? U postupku zbog lake povrede službeničke dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.pisana opomena .druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. Uredske i druge poslove za viši službenički sud obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti . Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. a u drugom stupnju viši službenički sud. Protiv rješenja u postupku zbog lake povrede službenik ima pravo žalbe nadležnom službeničkom sudu. od kojih se predsjednik i najmanje dva člana imenuju iz reda sudaca.novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena. Tijelo koje vodi postupak dužno je na zahtjev službenika omogućiti prisustvo sindikata.novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci. 40 .zabrana promicanja u trajanju od dvije do četiri godine . ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno . Postupak je hitan i javan (iznimke).prestanak državne službe.usmena opomena . od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuju iz reda sudaca. u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazne.zabrana napredovanja u trajanju od dvije do četiri godine . Odlukom kojom se ustrojava službenički sud utvrđuje se tijelo državne uprave koje će za potrebe službeničkog suda obavljati uredske i druge poslove. u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena . Postupak zbog lake povrede pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika.

a najkasnije u roku dvije godine od izvršene povrede. U slučaju teške povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja. Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u kojem se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje. bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž. III vrsta . a najkasnije u roku šest mjeseci od dana izvršene povrede. utvrđuju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) viši upravni referent (VŠS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik viši upravni savjetnik Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika (vježbenici) Službenici se osposobljavaju za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse. Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. polaže se državni stručni ispit . 3. pravomoćnom je presudom oslobođen od odgovornosti. Ukinuta su zvanja i položaji. te se utvrđuju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: . dok traje taj postupak. Oni se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. Nakon završenog vježbeničkog staža. Državni stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela Opći dio sadrži 6 predmeta (Središnji državni ured za upravu) dok je za posebni dio nadležno ono ministarstvo nadležno za to upravno područje. Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke. ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe.upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski) . Kada nastupa zastara postupka za povrede službene dužnosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja.12 mjeseci (skraćeno u odnosu na dosadašnje). a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. II (viša) i III vrste (SSS). Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika.informatički poslovi . mogao štetiti interesima službe. Nastanak štete. a postupak se mora završiti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka. 41 . Odgovornost službenika za štetu? Službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.16 mjeseci.14 mjeseci.certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS). financijsko planski i drugi stručni poslovi . a postupak se mora završiti u roku šest mjeseci od pokretanja postupka. Namještenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste. Poslovi koje službenici obavljaju tretiraju se na određene skupine. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%.materijalno financijski i računovodstveni poslovi U odnosu na te grupe.Udaljenje iz službe? Državnog službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti. II vrsta .opći i administrativni poslovi . a državna služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u tijelu državne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenoga državnoga stručnog ispita. Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor. a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi. pravomoćnim je rješenjem obustavljen postupak i 5. visinu i okolnosti utvrđuje čelnik tijela rješenjem. Obustavljeni dio plaće se službeniku vraća ako: 1.analitičko normativni. Zakon određuje trajanje vježbeničkog staža: I vrsta .

Premještaji su mogući samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Rješenje o rasporedu donosi čelnik tijela u koje je službenik premješten u roku 3 dana. Kako prestaje državna služba? Državna služba prestaje: . Ocjenjuje se stručno znanje.5-0. a ako tada ne položi ima pravo na polaganje još samo jednom. Ukoliko ne položi najviše dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju državni ispit. Ocjena mora biti obrazložena.po sili zakona i 42 .otkazom . Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici jesu: »naročito uspješan«. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit. Kandidat koji ne položi više od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca. »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.90-1.05-3.onome koji je premješten mora se osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj. Vrste – 0. O prigovoru se utvrđuje u roku 3 dana. učinkovitosti rada i poštivanju službene. Protiv rješenja službenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela. No. Premještaj se može napraviti u krugu od 100km (što može dovesti do šikaniranja službenika). Objasnite institut premještaja? Službenik se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju. »uspješan«.istekom roka . najkasnije do 31. Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela. Rješenje o premještaju u drugo državno tijelo donosi čelnik tijela iz kojeg se službenik premješta.20  radna mjesta III. Ovim ugovorom utvrđuje se prava i obveze rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. ali osnovicu može utvrditi i Vlada). Državni službenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu.10  radna mjesta IV vrste – 0. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.65-1. ali uz prethodni pisani sporazum s čelnikom tijela u koje se premješta. koju određuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u NN.75 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ? Ovaj kolektivni ugovor zaključuju Vlada RH i sindikati državnih službi u ime svojih članova. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta Novost je što stručni ispit mogu polagati i osobe izvan državne službe ako imaju dvostruki staž od onog propisanog državnim službenicima.5% za svaku godinu radnog staža. O ocjeni se donosi rješenje. konačno rješenje o premještaju dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.sporazumom . i tu postoji zaštitna odredba . Vrste od 1. Osim toga uz pristanak službenika se može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete. Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta (utvrđuje Vlada Uredbom) utvrđuju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:  radna mjesta I. Objanite sustav plaća? Osnovno pravilo je sljedeće: umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice određene kolektivnim ugovorom + dodatak na staž 0. mogu ga položiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u slučaju prijelaznog zakona). Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosječne bruto plaće zaposlenih u RH. odnosno radne dužnosti. a ne može ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike. Vrste 0. Tako su grupa poslova i složenost poslova zaštićeni pri premještaju.50  radna mjesta II. ožujka.Vježbenik može pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža. koji je rješenje donio.

a poslove i službenike ne preuzima neko drugo državno tijelo. stavka 1. i) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti . e) kad je osuđen za kazneno djelo iz članka 49.danom konačnosti posljednjeg rješenja o ocjenjivanju. Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom. Čuvanje državne tajne? Državni službenik je dužan čuvati državni tajnu najduže 5 godina od prestanka službe. Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona. Ponovljeni nalog je dužan izvršiti. Odredbe o raspolaganju 1. k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« .danom kojim se morao javiti na dužnost. Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela. službenike ukinutoga državnog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela.istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit. Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona: a) smrću. ali je tada oslobođen krivnje. a služba mu prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom.danom konačnosti odluke službeničkog suda. Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik. O prestanku državne službe donosi se rješenje. odnosno prvog dana odsutnosti s rada.. kojim se utvrđuje dan prestanka službe. Kad se ukine državno tijelo. točke a) ovoga Zakona . b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad . Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema 43 . službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4. 3. službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme. Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu.danom napuštanja službe. stavljaju se na raspolaganje Vladi . c) kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža . Ako preuzeti službenici ne budu raspoređeni na radna mjesta u državnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom državnom tijelu iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga što ne ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta.danom pravomoćnosti presude. a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. Kad se ukine državno tijelo. u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta. Rješenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe. U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu.danom saznanja za to. h) ako se sazna da u vrijeme prijema u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim Zakonom .. j) ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u zakonskom roku .posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. g) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku . 2. d) kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci . f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce . Oslobođen je čuvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje. l) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.danom pravomoćnosti rješenja.na drugi način propisan zakonom.danom pravomoćnosti presude. Izvršenje nezakonitog naloga? Državni službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu i ne izvršiti nalog ako je on nezakonit.

danu otpočinjanja rada. Na prava i obveze namještenika. Radno vrijeme? Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana od ponedjeljka do petka. 9. Službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. nazivu. službenika se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci.računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske. godišnji odmor. O prijamu na rad te o ostvarivanju prava. plaćeni dopust? Državni službenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta što se ubraja u radno vrijeme. koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Ocjenjivanje državnih službenika? Državni službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. Namještenici odgovaraju za lake i teške povrede službene dužnosti kao i za odgovornost za štetu učinjenu građanima i pravnim osobama (odgovarajuće se primijenjuju odredbe koje vrijede za službenike). Za vrijeme trajanja raspolaganja. otkaznim rokovima. osnovnoj plaći. a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. Njih ocjenjuje čelnik tijela. Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 . Ugovor mora sadržavati uglavke o: 1. odgovarajuće se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama. 7. Ocjene su: "izvanredan". a sklapa se na neodređeno vrijeme i u pisanom obliku. prebivalištu i/ili sjedištu. tjedni odmor. Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote. 6. premještaju i prestanku službe službenika. "dobar". "zadovoljava" i "ne zadovoljava". niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći. kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.14 sati. otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove. naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova. Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. Zaštita majčinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće. Ako trudnica ili žena koja doji dijete radi na 44 . 8. Stanka. Ocjena mora biti obrazložena. strankama. obveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa čelnik tijela donosi rješenje koje je upravni akt. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. 5. Posebne odredbe o namještenicima? Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa. mjestu rada. 2. dnevni odmor. Službenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta. "odličan".općim propisima o radu. 4. 3. premještaj i prestanak radnog odnosa. Kada se zakon o radu primijenjuje na državne službenike? Zakon o radu se primijenjuje na državne službenike kada pojedina pitanja nisu rješena posebnim zakonom. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora. o njoj se donosi rješenje i ona se unosi se u osobni očevidnik. očekivanom trajanju ugovora. nedjelje neradni dani i blagdani.

3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina Zaštita prava državnog službenika? Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen. Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim je odlučeno o prigovoru.odnosi među službenicima temelje se na međusobnom poštovanju. a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru.posebni etički kodeksi donose se kad to zahtjeva posebnost službe i mora biti u skladu s etičkim kodeksom . odnosno život ili zdravlje djeteta. suradnji.prema strankama postupa profesionalno.2 tjedna ako je službenik zaposlen manje od godinu dana . Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati premještaj. što ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene.uređuje pravila dobrog ponašanja službenika sa strankama (očekivano ponašanje službenika) i međusobno .poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje. bez diskriminacije građana po različitim osnovama.1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana . Etički kodeks državnih službenika? . pristojnosti. poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove. službenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. strpljenju.službenik pazi da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu . Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. a u pisanom obliku. nepristrano. s posebnom pažnjom prema ljudima s posebnim potrebama .1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine . razmjeni mišljenja i informacija .u javnim nastupima u kojima ne predstavlja tijelo mora naglasiti da iznosi osobne stavove -građani i službenici mogu se obrati čelniku tijela pritužbom na ponašanje službenika koji će je razmotriti i po potrebi pokrenuti postupak i u roku 30 dana dati odgovor na pritužbu 45 .2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina . žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće.2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina . Ako o prigovoru nije odlučeno u roku. neometanju u radu.u ophođenju s građanima služi se hrvatskim jezikom i razumljivim rječnikom . Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obavezama iz službe.ističe se na vidljivom mjestu u državnom tijelu . povjerenju. pristojno. Otkazni rok? Primjenjuju se opći propisi o radu (Zakon o radu) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: .ne koristi službeni ugled za obavljanje privatnih poslova .

upravnog nadzora akata lokalnih jedinica. društvenu i samoupravnu cjelinu. Gdje postoje posebni razlozi (povijesni. potpisale su je države članice Vijeća Europe.grad . .4. Definicija jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su: . gospodarski i geoprometni) gradom se može utvrditi i mjesto s manje od 10. način rada njihovih tijela. Svaka od zemalja potpisnica može otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. 46 . njihov djelokrug i ustrojstvo. Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu. Definicija jedinice područne (regionalne) samuprave? Jedinica područne (regionalne) samouprave su županije. djelokruga lokalne samouprave. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova. u Ustavu prihvatiti će se načelo lokalne samouprave. gospod. te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. financijskih izvora lokalnih jedinica. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. prirodnu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog općeg biračkog prava. zaštite područnih granica lokalnih jedinica. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja. U sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu.jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu. Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da će se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od članka 2-11. a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijeća Europe sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu načela iz ove povelje. uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva. Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Stranka može i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe. Ustavno određenje lokalne i područne (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to moguće. te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. godina od dana kada je za tu državu Povelja stupila na snagu. pravo udruživanja lokalnih jedinica. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. povijesnu. a predstavlja urbanu. Povelja se dotiče.000 stanovnika. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. uvjeta obnašanja dužnosti na lokalnoj razini. To će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima. SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu. gospodarsku i društvenu cjelinu.jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.općina . prometnu. povijesnu. nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad.000 stanovnika. bitnim dijelom javnih poslova. gospodarsku i društvenu cjelinu.. pravo zaštite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom.

ovlasti i način rada. 5. Poslovi jedinice područne (regionalne-županije) samouprave? Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito: 1. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega. županija 1. 2. 8.Obilježja općine. ustrojstvo i rad javnih službi. grada. 4. županije. održavanje javnih cesta. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. obrazovanje 1. te provedbu dokumenata prostornog uređenja.12. mjesna samouprava. ustrojstvo. Središnje tijelo uskratit će odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice Poslovi jedinice lokalne (općine i gradovi) samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. protupožarna i civilna zaštita 12. drugih akata vezanih uz gradnju. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. mogu imati svoj grb i zastavu 4. kulturna. zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša 11. prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35. financijska. 3.000 stanovnika. međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica 5. oblici suradnje jedinica lokalne. 14. 7. ustrojstvo. pravne su osobe 3. 47 . tjelesna kultura i šport zaštita potrošača 10. 9. oblici konzultiranja građana. njena obilježja. 6. zdravstvena. grad i županija imaju statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine. ovlasti i način rada tijela. provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga. obilježja. tu su još: 13. Osim poslova od 1. grada.imaju statut (statutom se pobliže uređuje samoupravni djelokrug. samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom Statuti jedinica? Općina. a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to osobito: uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje komunalno gospodarstvo briga o djeci socijalna skrb primarna zdravstvena zaštita odgoj i osnovno obrazovanje kultura. promet na svom području Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska. način obavljanja poslova. javna priznanja. i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja Zastava i grb? Jedinica može imati grb i zastavu što se utvrđuje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. provođenje referenduma…) 2.

Zagreb ima 51 člana a županije od 31 do 51. ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada.referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavničko tijelo) – pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE mogućim odgovorom) i zborovi građana ako ih je moguće organizirati. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva 4. Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova. pored već navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije. 1.2. zdravstvo 3. promjene prebivališta. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. gospodarski razvoj 5. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. na prijedlog poglavarstva. ako izgubi hrvatsko državljanstvo. donosi statut (temeljni opći akt). a u općini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području. 2. 1. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. promet i prometna infrastruktura 6. Tijela upravljanja u općinama. Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela 48 . donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3. proračun 2. stranka gubi mandat). drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada Veliki gradovi koji imaju više od 35.) Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi (biračko tijelo koje ih je izabralo ne može ih opozvati). Broj članova mora biti neparan i određen je statutom. gradovima i županijama To su predstavnička tijela(donose akte) i izvršna tijela-poglavarstva(brinu za izvršenje tih općih akata) i općinski načelnik. smrću i ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci. gradonačelnik i župan. Građani u jedinicama lokalne samouprave odlučuju o svojim interesima. prije isteka 4 godine im može prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavničkog tijela). gradonačelnika. održavanje javnih cesta 7. zdravstvenih. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela Mandat? Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. planiranje i razvoj mreže obrazovnih. osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. gubitka poslovne sposobnosti. Neposrednim odlučivanjem . nemaju obvezujući mandat (ako član predstavničkog tijela promijeni stranačku pripadnost. bira i razrješuje općinskog načelnika. skupštine 5. Posrednim odlučivanjem – odlučivanjem preko predstavnika u predstavničkim tijelima. gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb-gradska skupština zato što ima i status grada i županije). Predstavničko tijelo Predstavnička tijela građana su općinsko vijeće. ovisi o veličini zajednice (predstavnička tijela imaju od 7 do 35 članova. prostorno i urbanističko planiranje 4. socijalnih i kulturnih ustanova 8.

grad. te ih oni mogu i smijeniti. grad odnosno županiju. gradonačelnik odnosno župan. u skladu s ovim zakonom i statutom. Pročelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za članove poglavarstva. Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatražiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. Zastupaju općinu. Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva na prijedlog općinskog načelnika. Broj članova poglavarstva uključujući predsjednika i zamjenike mora biti neparan. na vrijeme od četiri godine. županija). Poglavarstvo kao izvršno tijelo jedinice? Općinsko. odnosno područne (regionalne) samouprave. Inače je u roku od 8 dne dužan obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave.izabranog na redovnim izborima. – grad koji ima više od 30. Točan broj članova se utvrđuje statutom lokalne jedinice(općina. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika. a utvrđuje se statutom: – općina i grad koji imaju do 10. barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova. gradsko i županijsko poglavarstvo jesu izvršna tijela jedinica. U općini i gradu općinskog načelnika i gradonačelnika bira općinsko vijeće tj. većinom glasova svih članova.000 stanovnika ima od 5-7 članova. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. gradonačelnika odnosno župana. Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom. Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se biraju na isti način (većinom glasova). – županija ima 7-13 članova.001 do 30. Nositelji izvršne vlasti i izvršna tijela? Općina: općinski načelnik i općinsko poglavarstvo Grad: gradonačelnik i gradsko poglavarstvo Županije: župan i županijsko poglavarstvo Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela? Bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini). na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i načelnik. a isti se donosi većinom svih glasova. Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave. – općina i grad koji ima od 10. – Grad Zagreb ima od 9-15 članova. a zakonom se utvrđuje okvirni broj.000 stanovnika ima od 7-9 članova. Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima. Mandat nije obvezujući. Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo iz reda svojih članova. Sjednice saziva predsjednik. Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne. Poslovi poglavarstva 49 .000 stanovnika ima od 3-5 članova.

Općinskog načelnika. Župan. odnosno župan predsjednik je poglavarstva. odnosno županiju. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni.poslovi. ili postupa protivno njima. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. članovima poglavarstva i poglavarstvu. predsjednik je poglavarstva. županu. Ako predstavničko tijelo to ne učini. 50 . ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Upravna tijela jedinica?(službe i odjeli) Upravna tijela su upravni odjeli i službe koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. grada. odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Pitanje povjerenja općinskom načelniku. da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana ukloni uočene nedostatke. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje. općinski načelnik . 2.1. Općinski načelnik. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne. Općinski načelnik. ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. odnosno župan. gradonačelnik. obavlja druge poslove određene statutom Donosi odluke većinom glasova. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne. gradonačelnik. grad. gradonačelnik. odgovornost? Općinski načelnik. priprema prijedloge općih akata 2. ovoga članka: 1. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom glasova svih članova. Ako predstavničko tijelo to ne učini. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela 3. Predsjednik poglavarstva? Općinski načelnik. ako pročelnik sam zatraži razrješenje. gradonačelnik. odnosno županije. gradonačelnika i župana bira predstavničko tijelo u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavničkom tijelu i to većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik. U općinama i gradovima do 3. Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. 3. članovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku. Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine. gradonačelniku. njihovim zamjenicima. odnosno župan može obavljanje odredeđnih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika. a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela. odnosno župan (nosioci izvršne vlasti) zastupa općinu. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela. gradonačelnik. a u općinama i gradovima iznad 3. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. županu. gradonačelniku. njihovim zamjenicima. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana. odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5.

a prije njihovog održavanja. u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori. Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave. zajedničko trgovačko društvo. sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. Općinski načelnik. gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave. niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. Pojedinačni akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom. zamjenik državnog odvjetnika… Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat 51 . Nadzor nad općim aktima Opći akti: Statut (vrhovni akt). dužanje u roku od 15 dana od dana njegove dostave.4. odluke i pravilnici. Opći akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno. može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu (protiv konačnih pojedinačnih akata može se pokrenuti upravni spor). donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta. sukladno posebnom zakonu. sukladno posebnom zakonu. a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. proračun. Za to mogu osnovati zajedničko tijelo. Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori. te ima prebivalište na području lokalne jedinice može birati i biti izabran. Nisu opozivi. danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut. Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela. niti član poglavarstva iste jedinice. Protiv pojedinačnih akata može se uputiti žalba nadležnom upravnom tijelu županije. zajednički upravni odjel ili službu. predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Članovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. ZAKON O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA… Izbor članova predstavničkog tijela Svaki državljanin RH koji ima navršenih 18 godina. Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina. svako u svojem djelokrugu. Ne može istovremeno biti sudac. proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. poslovnik. državni odvjetnik. poslovnik. a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova. Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu.

prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o župan. Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori.imenuju članove biračkih odbora. Državno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici) i prošireni sastav (tri predstavnika većinske političke stranke i tri dogovoreno predložena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici). a određuje se Statutom jedinice i to tako da: . županijska izborna povjerenstva. .objavljuju rezultate 52 .Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Izborni sustav Posljednji izbori bili su čisti proporcionalni sustav. Broj članova predstavničkih tijela? Broj članova predstavničkih tijela mora biti nepraran. te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici) i prošireni (dva predstavnika većinske političke stranke i dva predstavnika oporbe) sastav.propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora. . u skladu sa zakonom. . Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član.001 do 10. .000 stanovnika. Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. . .općina koja ima od 3. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren.općina i grada koji ima od 10. a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat.grad s više od 30.neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba. a ostale članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.Grad Zagreb ima 51 člana. .Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo i birački odbori.000 stanovnika. gradska. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavničkom tijelu.županije ima od 31-51 člana. izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori. moraju prikupiti određeni broj potpisa (100 za općinsko vijeće.donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava . Ako ga predlažu birači. odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor. Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član. . . .nadziru pravilnost izborne promidžbe.objavljuju općinske.001 do 30.Izbore članova Gradske skupšt. županije. ima od 9-15 članova. .nadziru rad biračkih odbora. .000 stanovnika.000 stanovnika.određuju biračka mjesta. . Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav. Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice. . ima od 19-35 članova. ima od 13-19 članova. izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori: . Općinska.miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. . Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. ima od 7-13 članova. Osnovno načelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima. . Glasovanje je osobno i tajno Važeći listići su samo oni za koje se može nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevažeći). Kandidata može predložiti ili politička stranka ili birači.općina koja ima do 3. 150 za gradsko i 500 za županijsko). Općinska i gradska izborna povjerenstva: . . Državno izborno povjerenstvo RH: . Tijela za provedbu izbora? Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste.obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području.brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora.

ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne. ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja. Zaštita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove. više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja. gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su osobe.. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: (isto kao i općinska i gradska izborna povjerenstva) Županijsko izborno povjerenstvo: . ako je prigovor opravdan. gradonač.objavljuje rezultate izbora. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od počinjenog djela. načelnika. Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora. zakonu ili drugom propisu. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje.objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu. . načelniku. odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu. Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu. U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave.tajnim glasovanjem bira vijeće na vrijeme od 4 godine Mjesni odbori.- obavljaju i druge poslove. najkasnije pet dana prije izbora za svako biračko mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja. ako trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka. 4. poništava se ili sama radnja ili čitavi izbori. koji slušaj mora riješiti u roku od 48 sati. pravila.nadzire pravilnost izborne promidžbe. može sazivati mjesne zborove građana Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora. . 5. Kao rezultat. odnosno županu. tijela ili od iskazanog nepovjerenja opć. Birački odbori imenuju se. Raspuštanje predstavničkih tijela? Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit će predstavničko tijelo (dopuštena tužba Ustavnom sudu): 1. 53 . te dva člana i njihovi zamjenici. odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav. dok isti mora biti riješen u roku od 48 sati.nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava.. Predsjednik vijeća mjesnog odbora . ako ne izabere opć. ako donese odluku ili akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. . financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom. Tijela mjesnog odbora Vijeće mjesnog odbora . (žalba se podnosi Ustavnom sudu) Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo. odnosno od njihovog podnošenja ostavke. gradonač. .biraju građani s područja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine. 2. Protiv rješenja izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba u roku od 48 sati Ustavnom sudu. . 3. dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo. poslovnik.obavlja i druge poslove.

drugi prihodi Izvori sredstava 1. a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene. Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice. . kada se u jedinici ne održe. Nadzor nad korištenjem obavlja predstavničko tijelo i Državni ured za reviziju. ako u roku ne donese prostorni plan. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa. Ako proračun ne bude donesen prije početka godine. . .(jer se dijele između države i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak. Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje. kada se ni u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo. Proračun ima opći i posebni dio.6. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. na dobit i 54 . Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima.Zajednički porezi . korisnicima i namjenama. . Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi.LOKA.prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna. gradski odnosno županijski porezi.tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za nepredviđene rashode. doprinosi i pristojbe. 6. 8. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika.bilancu prihoda i rashoda proračuna. Opći dio sadrži: . Prihodi jednica su: 1. Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. . 3. prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava. ako ne može donositi odluke dulje od 3 mjeseca.Tijekom godine jedinica može mijenjati i dopunjavati proračun. a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. u skladu sa zakonom. udio u zajedničkim porezima s RH 7. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proračunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinice.visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu. Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području.račun financiranja (zaduživanje i otplata). a ne može mijenjati proračun i ne može raspolagati imovinom jedinice ZAKON O FINANCIRANJU JED. Poglavarstvo mora predstavničkom tijelu svoje jedinice podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koje ono odredi. 2.ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavničko tijelo. donosi se odluka o privremenom financiranju. Prihodi jedinica? Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela.I REG. 2. prirez. ako u roku ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju. kada raspusti njezino predstavničko tijelo. prihodi od trgovačkih društva i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice 4. izbori za novo predstavničko tijelo. 5. općinski. Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i područne samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati će povjerenika Vlade u jednici lokalne i regionalne samouprave: 1. naknade. Naredbodavatelj za izvršenje proračuna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlaštena za poslove proračuna. 3. sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu 8. 7.

3. Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo). županijski porezi. . koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik. 3. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini. Općinski gradski porezi? Općinski i gradski porezi jesu: 1. Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela. porez na promet nekretnina Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. Bira ga gradska skupština iz reda svojih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom. Ima statut. Vlastiti izvori sredstava županije jesu– prihodi od vlastite imovine. porez na dohodak 2. upravne i boravišne pristojbe. 3. Zajednički porezi? Zajednički porezi jesu: 1. na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. a ne odjele. porez na kuće za odmor. Županijski porezi? Županijski porezi su: 1. Ustrojstvo Grada Zagreba Izvršna tijela su gradonačelnik i gradsko poglavarstvo. Općine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak. 2. novčane kazne. Gradska skupština . već svi gradovi i općine. Odgovoran je Vladi. 5. 4. 2. Ima status i grada i županije(poslovi su spojeni s lokalnom samoupravom). porez na tvrtku ili naziv Prirez: izmjenama novog zakona. porez na nasljedstva i darove. Gradska skupština može odlučiti bda određeni članovi Gradskog poglavarstva. porez od priređivanja igara na sreću 4. Na čelu je gradonačelnik (ako ne obavlja poslove državne uprave može se staviti povjerenika na 6 mjeseci. na kuće za odmor. grb i zastavu. porez na reklame. Gradonačelnik ima dva zamjenika. porez na cestovna motorna vozila. porez na automate za zabavne igre. ima urede. općinskih ili gradskih površina. Gradonačelnik – predstavlja i zastupa Grad Zagreb. ali gradonačelnik i dalje zadržava mjesto gradonačelnika).Predstavničko tijelo građana. ZAKON O GRADU ZAGREBU Grad Zagreb Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. Nema gradsko vijeće nego gradsku skupštinu. 51 član. porez na cestovna motorna vozila. na neizgrađeno građevinsko zemljište. komunalne naknade. porez na potrošnju. porez na plovila. porez na potrošnju. Gradsko poglavarstvo . izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana). osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave.donosi statut 55 . Na prijedlog gradonačelnika. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. naknade za uporabu javnih. Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti. na prirez više nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika. Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove. a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. 2. 4.na promet nekretninama. nositelj je izvršne vlasti u Gradu. na neiskorištene poduzetničke nekretnine. porez na korištenje javnih površina. porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. na korištenje javnih površina. Obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. 2. porez na tvrtku ili naziv. 1.Gradonačelnik je predsjednik. 9-15 članova. (radi se o porezu na dohodak). ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba. porez na dobit 3.

obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora. ravnateljstva i službe. Djelokrug Grada Zagreba? Grad Zagreb: 1. 5. potrebno je i mišljenje županijske skupštine. Kod promjene granica. 11. osigurava uvjete. trgovačka društva te druge pravne osobe. a članovi nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. područje za koje se osnivaju. 7. način rada. Protiv odluke vladinog povjerenstva. 8. Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 općina u RH. kvaliteti stanovanja.Gradska skupština . za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora. osniva ustanove. kulturnih. skupštine .. obrazovanja i odgoja.bira i razrješuje općinskog načelnika. zdravstvenih. poslovi koji im se povjeravaju. tjelesne kulture i sporta. osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko planiranje. socijalnih. 4.donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga . kvaliteti komunalnih objekata. tijela i način izbora.uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela . Gradska skupština donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. onda ove zadnje prednjače. zavodi. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika. ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. Njima upravljaju pročelnici. ili 1/3 građana s tog područja ili jedinice. financiranje. obavlja i druge poslove Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske četvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. statutom i poslovnikom skupštine. 9. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje imenuje gradonačelnik uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra. a ustrojavaju se kao uredi. Upravna tijela Grada Zagreba? Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture. 10. funkcija im je počasna.osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa . obavljanje administrativnih i drugih poslova.Gradsko poglavarstvo Mandat članova gradske skupštine traje 4 godine. 56 . komunalnih i drugih djelatnosti 2. Granice između gradova i općina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. Unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu. prosvjetnih. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. Ako se one ne poklapaju s granicama rubnih naselja. Statutom će se urediti ustrojavanje oblika. Postoji 20 županija i Grad Zagreb. 6. gradonačelnika. kulture.. b) tijela Grada Zagreba Tijela grada Zagreba su: . U pravilu se granice određuju dogovorom.osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn.Gradonačelnik . 3. usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod. Promjenu granice može tražiti ili predstavničko tijelo. gradske infrastrukture. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba. komunalnih i drugih institucija.. javnog zdravlja. moguća je žalba Vladi u roku od 30 dana. zdravstvene zaštite životinja i bilja. obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta. Područja županija. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva . brine o uređivanju naselja. općina Područja su uređena posebnim zakonom. Ako to nije slučaj. društ. gradova. socijalne skrbi.

što znači da ZUP ima supsidijarnu (pomoćnu. devizni mirovinski i dr. načelo efikasnosti – tijela. ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. ustanove i pravne osobe u rješavanju u upravnim stvarima dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana. kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN br. Upravni akt? Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. ustanove i druge pravne osobe. porezni. Tko i kada je dužan postupati po zakonu o općem upravnom postupku? Po ovom zakonu dužni su postupati tijela državne uprave i druga državna tijela. 2) 3) 57 . poduzeća i drugih pravnih osoba. Rješenje mora biti u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano. a da to ne bude na štetu prava drugih osoba. niti u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima. drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski. Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom urediti drukčije ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona. imovinsko-pravni. rješavaju o pravima. 8.) Što znači da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom. 6. 5. rješavaju na temelju zakona. neposredno primjenjujući propise. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze primjenjivat će se one mjere koje su za stranku povoljnije. kad u upravnim stvarima. Službena osoba upozorit će stranku na mogućnost ostvarivanja prava. načelo zaštite prava građana i zaštite javnih interesa – pri vođenju postupaka i rješavanju. škole kad izdaju svjedodžbe).5.. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. propisa i na temelju općih akata ustanova i pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. 53/91 i 103/96) 1. 2. Osnovna načela upravnog postupka? 1) načelo zakonitosti – tijela državne uprave. Kako se pokreće upravni postupak? Upravni postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Upravna stvar? Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka 3. tijela su dužna strankama omogućiti što lakšu zaštitu i ostvarivanje prava. obvezama ili pravnim interesima građana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. koje postupaju u upravnim stvarima. Po ovom zakonu dužne su postupati i druge pravne osobe (npr. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela državne uprave i druga državna tijela. 7. 4. Kojim propisom je uređen opći upravni postupak? Zakonom o općem upravnom postupku.

ali se pripadnicima svih naroda i manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku. 11. Što je to nadležnost? Nadležnost je pravo nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rješenja. a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze. 9) načelo konačnosti rješenja (zakonska definicija konačnog rješenja) – rješenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku). – stvarna nadležnost – određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela – mjesna nadležnost – određuje se po propisima o političko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. Nadležnost se ne može mijenjati dogovorom stranaka niti dogovorom upravnih tijela. pravomoćnog rješenja) – Pravomoćno rješenje je ono protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. Kad je steklo pravomoćnost ne može se više mijenjati. Ovlaštena službena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretni slučaj. na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazne. 8) načelo prava žalbe (načelo dvostupanjskog rješavanja) – Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. osim ako zakonom nije drugačije propisano. žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno. sa što manje troškova i gubitaka vremena za stranke. odnosno drugim propisima.4) načelo materijale istine – u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. 5) načelo saslušanja stranke – prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. 10. Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadležna tijela utvrđena propisima o ustrojstvu državne uprave. Što je to stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela. Ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost. može se poništiti. nije dopuštena žalba. za postupanje su nadležna tijela za poslove opće uprave. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni. Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. 12) načelo pomoći neukoj stranci – tijelo koje vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju. 6) načelo ocjene dokaza – ovlaštena službena osoba po svom uvjerenju. Bez prethodnog izjašnjenja se može donijeti rješenje samo ako je zakonom predviđeno. Što se događa ako rješenje donese nenadležno tijelo? Takvo rješenje će se poništiti od strane drugostupanjskog tijela. To se rješenje može poništiti. 9. 13) načelo upotrebe jezika i pisma – Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod tijela kod kojega se vodi postupak. propisima kojima se uređuje pojedino upravno područje. a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se određuju obveze. ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje pravilnog rješenja. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo obavlja. 7) načelo samostalnosti u rješavanju – Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenja samostalno u okviru ovlaštenja. 11) načelo ekonomičnosti postupka – postupak se mora voditi brzo. Kada nema drugostupanjskog tijela. Protiv njega nema pravnih lijekova tj. 58 . čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. 10) Načelo pravomoćnosti rješenja (zakonska def. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti.

prema sjedištu radnje tj. ako je sukob nadležnosti nastao na razini Republike Hrvatske. međunarodna organizacija. priznatim po nadležnim državnim tijelima. Sukobe nadležnosti koji nisu obuhvaćeni rješava sud nadležan za upravne sporove. U kolegijalnim tijelima rješavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada Republike Hrvatske. Sukob nadležnosti tijela državne uprave istog upravnog područja raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave. Što je to mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost se određuje po propisima o političko – teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. 15.)  ako se mjesna nadležnost ne može odrediti prema prethodnim točkama.) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela. 59 . ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukčije određeno. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada Republike Hrvatske. a određuje se:  u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi  u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju.pozitivan – kada dva ili više tijela prisvajaju nadležnost za rješavanje iste upravne stvari. . Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadležno ako se time znatno olakšava postupak. Rukovoditelj može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. ni dogovorom tijela. ako je sukob nadležnosti nastao na njihovom području. Strana država. osobito za stranku. Sukob nadležnosti između Vlade Republike Hrvatske i ministarstava i drugih tijela državne uprave rješava Hrvatski Sabor. prema mjestu gdje se djelatnost obavlja  u ostalim stvarima – prema prebivalištu stranke (kada ima više stranaka. nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Tko donosi rješenje u upravnoj stvari? (Službena osoba za vođenje postupaka i za rješavanje. Nadležnosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka. odnosno izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave. Tko rješava sukob nadležnosti? Sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada Republike Hrvatske. Što je sukob nadležnosti? Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje. odnosno osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku položaj uređen međunarodnim pravom. nadležno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. Stranke s diplomatskim imunitetom. 12. stranaka i tijela. odnosno međunarodnim ugovorima. Sukob nadležnosti može biti: . 14. 13. ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihova sjedišta (kod djelatnosti poslovnih jedinica-prema sjedištu poslovne jedinice u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u određenom mjestu .negativan – kada se dva ili više tijela odriču nadležnosti u istoj upravnoj stvari. 16. ona se određuje prema mjestu gdje je nastao povod vođenja postupka u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov – prema matičnoj luci U slučaju istovremene mjesne nadležnosti dvaju tijela.Niti jedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i sam je riješiti osim ako je to zakonom predviđeno.

19. dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. naselje – sindikalne organizacije – zastupnik stranke – zakonski ili privremeni – punomoćnik – zajednički opunomoćenik Što je to stranka? Stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak. a o izuzeću čelnika odlučuje nadležno izvršno tijelo. vještak. Državna tijela. 20. vršenje uviđaja. ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima. NADLEŽNO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI DRŽAVNO TIJELO KOLEGIJALNO TIJELO PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA RJEŠENJE U UP DONOSI Rukovoditelj tijela Kolegijalno tijelo Rukovoditelj pravne osobe 17. bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja.. suovlašenik tj. 18. grupa osoba. – – ako je prvostepenom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili donošenja rješenja. rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. saslušanje svjedoka. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke srodnik po krvi u prvoj liniji. Što je to pravna pomoć? Za izvršavanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog tijela. to će tijelo zamoliti tijelo na čijem se području radnja ima poduzeti. Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku? U postupku se mogu pojaviti slijedeće osobe: – stranka. suobveznik. odlučuje čelnik tijela. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. Ta se pomoć traži posebnom molbom.fizička ili pravna osoba – državno tijelo. Razlikuje se unutarnja pravna pomoć između državnih tijela i međunarodna pravna pomoć. usvojitelja ili hranitelja. Službena osoba čim sazna da postoji koji od razloga izuzeća. 60 . ili koja radi zaštite svojih prava ili interesa ima pravo sudjelovati u postupku. svjedok. ako je sa strankom.U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima. primjenjuje se načelo uzajamnosti. Ako nema ugovora. Stranka može zahtijevati izuzeće službene osobe ako smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. Zaključkom o izuzeću službene osobe tijela. u postupku izuzet će se od rada u predmetu: – – ako je u tom predmetu stranka. pa i onda kada je brak prestao. dostavu dopisa). dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. Što je to izuzeće? Službena osoba koja je ovlaštena za rješavanje ili obavljanje pojedine radnje. Za pravnu pomoć inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. vještačenje. o izuzeću službene pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. Pravna pomoć označava izvršenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela (npr. poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe. ako je sa strankom. a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke u odnosu staratelja. O izuzeću člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela.

Tu sposobnost ima svaka fizička i pravna osoba. a koja nema punomoćnika. da se provođenje postupka traži zbog hitnosti predmeta da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti 22. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika). skupine osoba. Što je privremeni zastupnik? Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika. obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku. Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta: – – 24. 21. Pravne osobe i državna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika. a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. udruge. 23. Što je procesna sposobnost? Stranka koja je potpuno poslovno sposobna. državno tijelo preko zakonom određenog predstavnika. naselje. Što je zajednički predstavnik? Dvije ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. a postupak se mora provesti. naselje.Stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba: . Fizičke osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su lišene poslovne sposobnosti (duševne bolesti) nemaju procesnu sposobnost. Zastupanje stranke – zakonski zastupnik ili predstavnik – privremeni zastupnik – zajednički predstavnik ili punomoćnik – punomoćnik 25. ustanove. već državne interese. državno tijelo. druge pravne osobe.koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu. sindikalna organizacija. Stranačka sposobnost – sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. Zakonski se zastupnik određuje na temelju zakona ili aktom nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona. može sama obavljati radnje u postupku i ta se sposobnost zove procesna sposobnost. a to su državni organi. One su u takvom slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupiti kao njihov zajednički predstavnik ili postaviti zajedničkog punomoćnika. zastupaju društvene interese). Zakonski zastupnik Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja Njihov zakonski zastupnik. Tijelo koje vodi postupak može zaključkom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da naznače tko će ih između njih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćenika. Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izričito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. Stranačka sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe. grupa osoba. ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato.na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) . sindikalne organizacije.protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka) . državni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne štite vlastite. Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se određuje na temelju zakona. tijelo koje vodi postupak postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost predmeta. a može im i 61 . Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.

ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. 62 . poslat će ga nadležnom tijelu i o tome obavijestiti stranku. obrasci što se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka (AOP). Predaja podneska.. a može biti dana na cijeli postupak ili za pojedine radnje te se može i vremenski ograničiti. Slučaj kada je podnesak nepotpun? Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak. ime i prezime. te adresu (boravište) podnosioca. prijave. službena ga osoba mora primiti. vlastoručni potpis podnosioca podneska. može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoćenika. odrediti će podnosiocu rok u kojem je dužan to ispraviti. žalbe. On osobito treba sadržavati: – – – – – – naziv tijela kojem se upućuje. Kad tijelo dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležno. samostalno izjavljuju žalbu). odnosno zastupnika ili punomoćnika. U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika svaka stranka zadržava pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave. prijedlozi. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku. Koji je sadržaj podneska? Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. predmet na koji se odnosi. ako ga ima. Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska službena osoba upozorit će na to podnosioca i uputiti ga nadležnom tijelu. Ako podnosioc i dalje inzistira na primitku. smatrat će se da podnesak nije ni podnesen o čemu će donijeti zaključak (moguća žalba). Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka odvede stručna osoba koja će joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU). gubitkom njezine procesne sposobnosti. molbe. koji sprječava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun ne može zbog toga biti odbačen. osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. zaključkom odbaciti podnesak. Ta osoba se zove stručni pomagač i ona ne zastupa stranku. Ako ih ne ukloni u određenom roku. 29. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno na zapisnik.samo odrediti ako stranke ne postupe prema zaključku. Stranka koja je prisutna kada njezin punomoćnik daje usmenu izjavu. izjavljivati i telegrafski i telefonski. Tijelo koje je primilo takav podnesak. 30. smatrat će se da je podnesak bio od početka uredan. Ako podnosilac ukloni nedostatke u određenom roku. (savjetovanje u stručnim pitanjima) Odredbe punomoći mogu biti: – – – za cijeli postupak za pojedine radnje može se vremenski ograničiti. tko je zastupnik ili punomoćnik. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe odnosno organizacije obraćaju tijelima. zahtjev odnosno prijedlog. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. a mogu se ako nije drukčije određeno. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je poslovno sposobna. Punomoćnik i punomoć. 27. Punomoć ne prestaje smrću stranke. 26. Što je to podnesak? (komuniciranje upravnih tijela sa strankama) Pod podneskom se podrazumijevaju zahtjevi.. nakon čega će tijelo ako nije nadležno. Podnesci se predaju nadležnom tijelu neposredno ili šalju poštom pismeno. (koja nije stručno školovana za taj način posla). 28.

a pismeni poziv sadrži: – – – – – – – Naziv tijela koje poziva. Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu. Slučaj kada se pozvana osoba ne odazove pozivu? Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga spriječena doći. vrijeme (datum i sat) i predmet u kojem se obavlja radnja 3. u samom spisu će se staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba. prekidi 7. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika. 35. Što je to pismena? Pismena su akti državnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv. potpis službene osobe i primatelja zapisnika Zapisnik treba sadržavati točno i kratko tijek i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. vještak). Pozivanje osoba? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je nazočnost u postupku potrebna. kratak i jasan sadržaj 5. Ime i prezime i adresa osobe koja se poziva. zaključak. O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješavanje stvari. a ako je moguće i sat dolaska pozvanog. o vijećanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik. Zapisnik se vodi u tijeku vršenja službene radnje. svjedoka. organ će se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede. Može se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu pismenu izjavu. a može joj odrediti snošenje troškova. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da je spriječena doći. dužna je izvijestiti nadležno tijelo). Pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte ili na drugi način. Koji je način pozivanja i sadržaj poziva? Poziva se pismenim putem. dan. Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja organa koji vodi postupak. Nitko ne može biti pozvan da dođe u tijeku noći. ali ograničeno na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka. Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. a izostanak ne opravda. zapisnik o radu svakog dana posebno. dužna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv. uz oznaku datuma. Zapisnik. a u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. uputa o mogućnosti prigovora. svjedok. mjesto. može biti privedena. naziv tijela koje obavlja radnju 2. 32. Iznimno. zabilješka u spisu predmeta ? Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim izjavama stranaka ili trećoj osobi. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. opravdanih razloga. rješenje. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni gubitak vremena za pozvanu osobu. 33. Pozvana osoba je dužna odazvati se pozivu (u slučaju bolesti ili dr. Poziv se upućuje pismenim putem. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da li je bilo primjedbi. vještaka 6. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva (stranka. prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika 4. osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama. 34. mjesto. točan. pomoćna i dokazna sredstva koja pozvana osoba treba sa sobom donijeti. a koja boravi na njegovom području. a pored toga i kažnjena novčanom kaznom. 63 .31. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna osobno doći ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati. Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik policije. U zapisnik se unosi: 1. imena službenih osoba. izjava stranke.

što se vrši pod nadzorom službene osobe. Pribijanjem priopćenja dostava je izvršena. 64 . ustanovama i drugim pravnim osobama – obavlja se predajom pismena službenoj osobi nadležnoj za primanje pismena 4. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na čijem je području boravište osobe ili pošti u mjestu boravka. neposredna i posredna. samo iz osobito važnih razloga neradnim danom ili noću. Ako je osoba odsutna vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi. svjedodžba može se obavljati neposredno.ni drugi povjerljivi spisi. dostava punomoćniku za primanje pismena – službena osoba može naložiti stranci da po određenom predmetu postavi u središtu tijela punomoćnika za primanje pismena.zapisnik o vijećanju i glasovanju . 3. onda tamo gdje se osoba zatekne). 37. dostava ostalim osobama – osobama u inozemstvu. Ako je boravište nepoznato tijelo će postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavljač će pribiti priopćenje gdje se pismeno nalazi. Dostava pismena. Smatra se da je dostava izvršena nakon što je proteklo 15 dana od stavljanja na oglasnu ploču. b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava) Dostava se mora izvršiti osobno: . dostava javnim priopćenjem – većem broju osoba koje nisu poznate dostava se vrši putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela (može i u medijima). 5. pomorskom i zračnom prometu dostava se može obavljati preko službenih tijela ili pravnih osoba u kojima su zaposlene.službeni referati i nacrti rješenja . i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija. Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ? Stranke (i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise.kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji. Ne mogu se razgledati ni prepisivati: .kad je takva dostava određena ovim ili drugim zakonom . Dostava izvoda iz matičnih knjiga. dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku (ista kao dostava stranci) 2. dostava državnim tijelima. Obavlja se preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. Dostava se ne može izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke Zabilješka – vodi se o manje važnim radnjama i izjavama stranaka. Službenim osobama i osobama u suhozemnom. a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se može izvršiti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. dužne su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (dok ne prijave punomoćnik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana). Ako nije utvrđeno da je osoba odsutna. a) Posredna dostava Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstava (može i nadstojniku li susjedu ako pristane).kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati . osoba može biti pozvana radi primitka. stranim državama. Dostava se obavlja radnim danom danju. posebni slučajevi ? Dostava pismena se obavlja tako što se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno.36. međunarodnim organizacijama obavlja se preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne poslove. Kad više stranaka zajednički sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima. riječnom. no kada to zahtjeva priroda pismena. kod odraslog člana domaćinstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit će se pismena obavijest da u određeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena. c) Posebni slučajevi dostave 1.

04.2003. kad je stranka iz neznanja ili očito greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu 3. računanje. Nakon tri mjeseca od propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje. Povraćaj u prijašnje stanje ? Povraćaj u prijašnje stanje primjenjuje se na procesne rokove: 1. promjena stana – ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivališta. Kad je povraćaj u prijašnje stanje dopušten. ako je zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo. rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana. Dostavnicu potpisuje primalac i dostavljač. već se za početak roka uzima prvi idući radni dan.→ istekom dana te godine Ako pada u nedjelju ili praznik onda se računa idući radni dan. – 30. – 30.04. određuje ih službena osoba i rok određen propisima za kojeg je predviđena mogućnost produženja može se produžiti ako postoje opravdani razlozi. sat i razlog odbijanja i mjesto gdje je pismeno ostavljeno. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. dok protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povraćaj dopuštena je posebna žalba. rješenja) uručuju osobi kojoj su upućena.05. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka O prijedlogu za povraćaj u prijašnje stanje odlučuje: . Rokovi u upravnom postupku. Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju. Dan predaje pošti smatra se danom predaje tijelu. Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi. mjesece i godine. dan u koji je dostava izvršena ne uračunava se u rok. Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se ništa ne bi moglo mijenjati. Zaključkom se prijedlog može odbaciti. To se zove PREKLUZIJA tj. Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. 7. Rokovi se računaju na dane. uvažiti ili odbiti. Ako rokovi nisu određeni zakonom. gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. PREKLUZIVNI ROKOVI. Dostavnicu moramo čuvati jer je to dokaz da je pismeno predano. a dostavljač ne može utvrditi kamo je stranka odselila. postupak se vraća u stanje prije propuštanja. 65 .Zaključkom tijelo kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. vrste. kada se postupak vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije. Kad je rok određen po danima.04. Rokovi: .na mjesece – 30.odbijanje primitka – ako osoba kojoj je pismeno upućeno ili netko od domaćinstva odbije primiti pismeno tada se pismeno ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabilješku na dostavnici dan. zaključci. Prijedlog za povraćaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje. ne mogu se produžiti) i procesni ( određuje osoba koja vodi postupak). tijelo će odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploči tijela. →istekom dana toga mjeseca . 39.na dane – računa se od idućeg dana nakon dostave .na godine 30. 40. 38. Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE. Ako je pri dostavi učinjena greška smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno. Rokovi materijalni (uređeni propisom. Održavanje reda i troškovi postupka ? 6. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja. Za osobe u oružanim snagama (ili lišene slobode) dan predaje podneska zapovjedništvu (odnosno upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu.2004. kad je stranka očitom greškom prekoračila rok. Protiv zaključka kojim se dopušta povraćaj u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik. pravodobnost ? (pitanje na ispitu) Rokovi se određuju za poduzimanje određenih (pojedinih) radnji u postupku. zbog propuštene radnje u postupku ( u određenom roku) 2.

Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: . Tijelo o tome donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba ako se radi o prvostupanjskom tijelu. tijelo će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja. a stranka odustane od svojeg zahtjeva. Troškovi UP: . tumače. Ispitni postupak ? Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. izdaci za svjedoke. ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka može i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka. a na čiju štetu je postupak okončan. Dok tijelo ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci.u povodu zahtjeva stranaka Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka.) u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. uz uvjet da se temelji na bitno istome činjeničnom stanju tzv. morala ili interesa trećih osoba. tumače. vještake. Pošto je pokrenut postupak. zahtjev se mora odbiti . osoba. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka. službena osoba nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode. Nagodba mora biti jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa. teren . izdaci za svjedoke. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. izmjena zahtjeva. Osoba koja i pored opomene ometa rad može biti udaljena. troškove postupka snosi državno tijelo koje je pokrenulo postupak. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke. ODBACIVANJE POSTUPKA – nemogućnost vođenja upravnog postupka ODBIJANJE – ako nisu ispunjene materijalne pretpostavke. Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje. Spajanje stvari u jedan postupak ? Kad se radi o pravima i obvezama više stranaka može se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno.troškovi tijela – putni troškovi služb. takse. 43. stranka koja je izazvala postupak.Službena osoba dužna je brinuti o održavanju reda pri radu te u tom cilju je ovlaštena da opominje osobe koje smetaju pri radu. 42. Nagodba se upisuje u zapisnik i zaključena je kada stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti tijelo može prekinuti postupak. stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopćavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno. stručna pomoć .po službenoj dužnosti – kad to određuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak . Posebni izdaci (putni troškovi.nagodba – svatko snosi svoje troškove 41. nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen (stranka odustaje izjavom). Može se pored udaljavanja osoba kazniti i novčanom kaznom (teže narušavanje ili krupnija nepristojnost).troškovi stranke – dolaženje.. To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja u upravnom postupku. 66 .ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavke NAGODBA Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima. stranka može do donošenja rješenja proširiti zahtjev ili umjesto prijašnjeg staviti drugi. dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove.

da sudjeluje u izvođenju dokaza . na utvrđivanje očinstva. Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja može se nastaviti pošto rješenje o tom pitanju postane konačno i u slučaju kad se ocjeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja. Skraćeni postupak ? Tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se može utvrditi stanje stvari. Osoba koja vodi postupak: 1. Tijek ispitnog postupka određuje službena osoba. odlučuje o svim prijedlozima izjavama 6. 47.44. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima 45. Prethodno pitanje ? Prethodno pitanje je pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti sama stvar. odlučuje da li će raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti 4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati.da postavlja pitanja drugim strankama. a nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa 3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju. Službena osoba dužna je omogućiti stranci: .da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama. Tijelo može samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi. Usmena rasprava – tijek – isključenje javnosti? Službena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka): . tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari. U slučaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak. Tijelo koje vodi postupak može predložiti stranci da traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno. pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima. držeći se zakona i uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršavati 3. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak po tom pitanju. prijedlozima i dokazima iznesenim u ispitnom postupku .kada se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka Usmena rasprava je javna. i na toj osnovi riješiti samu stvar. Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. na postojanje braka. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo je vezano pravomoćnom presudom kaznenog suda kojim se optuženik proglašava krivim. određuje usmene rasprave i saslušanja 4. ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate 2) ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. Posebni ispitni postupak ? Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. a postupak za rješenje prethodnog pitanja još nije pokrenut kod nadležnog tijela. a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugo tijelo. odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima 5. da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni 46.u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka sa protivnim interesima . Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela. određuje koje radnje se u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenje za njihovo izvršenje 2. ali službena osoba može isključiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave: 67 .

umjetničke. profesionalnu. a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen. a može ih se i suočiti. 1. poslovnu. profesionalne. Svjedok može uskratiti svjedočenje: • na pitanja na koja bi ga odgovor izložio teškoj sramoti. Kao dokazno sredstvo upotrijebiti će se sve što je podneseno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju. SVJEDOCI Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju opažanje priopćiti. a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. ustanove i druge pravne osobe o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). 2. državne ili vojne tajne. a i svjedočiti. Ako državno tijelo izda uvjerenje o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju. Dokazivanje i dokazna sredstva ? Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. vještaci. Isprave (uvjerenja). Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. tijelo će obustaviti postupak (pretpostavlja se da je stranka prijedlog povukla) • ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje se vodi postupak. Ta uvjerenja imaju značenje javne isprave. znanstvene tajne • onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku • onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Svjedoci se saslušavaju pojedinačno bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati. službena osoba može provesti raspravu i bez nje 48. uviđaj. 4. kao što su: – isprave – odnosno mikrofilmske kopije isprava – svjedoci – izjava stranke – vještaci i tumači – uviđaj Da li neku činjenicu utvrđivati ili ne odlučuje službena osoba. dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. ne dođe. ispitat će se preko tumača. Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok dužna je odazvati se pozivu. Ako je gluh. Osoba koja sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. odnosno druge isprave izdaju državna tijela. službena osoba će odgoditi raspravu • ako na raspravu ne dođe stranka na čiji se zahtjev postupak pokreće. znanstvenu ili umjetničku tajnu Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti.ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu. 3. kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika • na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti. osiguranje dokaza ? ISPRAVE Uvjerenja. pitanja će se postavljati pismeno. 49. izjava stranke. Tijelo je dužno javno objaviti određivanje usmene rasprave: • kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti • kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke Službena osoba dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne. takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz. a da ne povrijedi obvezu čuvanja poslovne. 68 . Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak. a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni: • ako stranka koja nije saslušana. imovinskoj šteti.

OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. pravne propise i razloge koji upućuju na takvo rješavanje 5. Zbog nedolaska može biti novčano kažnjen. može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke.Ako se svjedok ne odazove pozivu. izvest će se dokaz vještačenjem. utvrđeno činjenično stanje. o troškovima (mora biti kratak i određen) 4. Ako je postavljeno više vještaka. može se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka. tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. ime stranke i zakonskog zastupnika. a ne slažu se. tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu. kratko označenje predmeta postupka 3. ono može rješavati kad je nazočno više od polovice njegovih članova. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog. obrazloženje – sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka. Za vještaka će se odrediti osobe koje su stručne i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima određene struke. dispozitiv (izreku) – njime se rješava o predmetu postupka u cijelosti. Tijelo koje donosi rješenje ? Na temelju činjenica utvrđenih u postupku. VJEŠTACI Kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba. Stranaka ima pravo prisustvovati uviđaju. O tome se donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba. propis o nadležnosti tijela. svaki od njih će odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje. Oblik i sastavni dijelovi rješenja (na ispitu) 1. IZJAVA STRANKE Za utvrđivanje određene činjenice za koje ne postoji dokaz. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom. Službene osobe i stranke mogu im postavljati pitanja. Kad je zakonom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenja drugog tijela. može biti prisilno doveden. razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. Rok za davanje suglasnosti ili mišljenja je mjesec dana. Vještak može uskratiti vještačenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedočenje. rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja. rok za izvršenje određenih radnji. navod ako žalba ne odgađa izvršenje. rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost. pečat tijela koje je donijelo rješenje 69 . 50. TUMAČI Na tumača se primjenjuju odredbe koje se odnose na vještaka (za utvrđivanje činjenica potrebno je stručno znanje). snositi troškove dovođenja. potpis službene osobe – rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi ili predsjedavajući kolegijalnog tijela 7. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. a može se i novčano kazniti. uputa o pravnom lijeku – stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu (i kome i u kojem roku) ili pokrenuti upravni spor 6. UVIĐAJ Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. naziv tijela sa brojem i nadnevkom rješenja 2. Stranka može tražiti izuzeće vještaka ako učini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stručno znanje. Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok. uvod – naziv tijela. Kad rješava kolegijalno tijelo. a mogu se primijeniti i odredbe za izuzeće službene osobe. Izjava stranke se može uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja.

brojevima. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. 30 dana • u ostalim slučajevima – najkasnije u roku dva mjeseca tj. nadležno tijelo donijeti će rješenje samo o tim točkama. odredit će se i rok u koje se radnja ima izvršiti. Ispravljanje grešaka u rješenju ? Tijelo koje je donijelo rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške u imenima. što predstavlja PRIVREMENO RJEŠENJE.U stvarima od malog značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). Zaključak ? Zaključkom se odlučuje o pitanjima (o radnjama u postupku) koja se tiču postupka. Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. 53. 60 dana Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u tom roku. ali obavezno poslije daje i pismeno. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. ako smo dobili rješenje o povratu radnog prostora. pisanju i računanju. (npr. Djelomično. Ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje. Rok za izdavanje rješenja ? Rokovi za izvršavanje rješenja su: • kad se rok pokreće u povodu zahtjeva stranke. može se za sve te osobe donijeti jedno rješenje. a samo su neke od njih dozrele za rješavanje i kada se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. što je DJELOMIČNO RJEŠENJE. Protiv zaključka se može izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno. što je DOPUNSKO RJEŠENJE: Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera (radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi) tijelo može donijeti rješenje i usmeno. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. Pravno vezana rješenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti riješena u skladu s pozitivnim propisima i utvrđenim činjeničnim stanjem. Zaključak se priopćuje zainteresiranim stranama usmeno. Ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. 55. Ispravak proizvodi pravne učinke od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak. stanovnici te i te zgrade ili mjesta). Rješenja po slobodnoj ocjeni . stranka ima pravo žalbe.u pojedinim upravnim stvarima može biti ovlašten za donošenje rješenja po slobodnoj ocjeni. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. te druge očite netočnosti u rješenju. 54. 52. o čemu se donosi zaključak (dopuštena je žalba). odnosno po službenoj dužnosti. Ako se donosi jedno rješenje a tiče se većeg broja određenih osoba. 51. takvo se rješenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja. U njemu mora biti naznačeno da je privremeno. a najkasnije u roku mjesec dana tj. dopunsko i privremeno rješenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalna rješenja. dopunsko i privremeno rješenje ? (pitanje na ispitu) Kad se u jednoj stvari rješava u više točaka. kao da je njezin zahtjev odbijen. Djelomično. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo (npr. Pravni lijekovi ? 70 . a koja se ne rješavaju rješenjem. ali one moraju biti imenovane ili na drugačiji način određene tako da se zna o kome je riječ. ono može donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donijetim rješenjem nisu obuhvaćena.

onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe . žalbu poslati tijelu nadležnom u rješavaju žalbe. (npr. 3. a kad je žalba izjavljena. a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija. Ako žalba nije dopuštena. Žalba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje – neposredno predaje ili šalje poštom. rješenje doneseno od strane više tijela ili suglasnosti više tijela – tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja koje je donijelo pobijano rješenje (drugostupanjsko tijelo može samo poništiti pobijano rješenje. odnosno propisom 3. Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo prvog stupnja će odbaciti rješenjem. ako smo dobili rješenje o povratku radnog prostora. U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. neposredno se može pokrenuti upravni spor. dužno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka žalbe. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. Nedopuštenu. a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak • ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun. Rok za žalbu Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja. pitanja u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica – tijela predviđena zakonom. ukidanje i mijenjanje rješenja Pravo žalbe Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. ali je potrebno obrazložiti zbog čega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku.1.tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe 5. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. 2. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu. a ne mijenjati) 4. Nadležnost tijela za rješavanje žalbi: Za rješavanje žalbi nadležna su slijedeća tijela: 1. protiv kojeg je dopuštena žalba. 56. predmet u rješavanje uzima drugostupanjsko tijelo. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe u vršenju javnih ovlasti – tijelo uprave Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. a stranka to u žalbi traži O istoj stvari se ne mogu izdati dva rješenja. a da je to moglo utjecati na rješavanje • kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari • kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogućnost da se o činjenicama izjasni. Sadržaj i predavanje žalbe U žalbi se navodi (sadržaj): • rješenje koje se pobija • naziv tijela koje ga je donijelo • broj i datum rješenja Mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi. 71 . prvostupanjska rješenja – tijela državne uprave niže razine – žalba se može izjaviti nadležnom ministarstvu 2. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo. ako zakonom nije drugačije propisano. U toku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. Žalba ? žalba obnova postupka poništavanje. Prvostupanjsko tijelo može zamijeniti rješenje novim: • ako tijelo nađe da je žalba opravdana. Rješavanje prvostupanjskog tijela po žalbi Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena. rješenje se ne može izvršiti dok se rješenje o žalbi ne donese stranci. Kad tijelo nađe da je podnijeta žalba dopuštena.

57. 72 . ali zbog drugih razloga. ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem (samo rješava stvar) . a ta je presuda pravomoćno ukinuta 4.kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. a tijelo može pokrenuti po službenoj dužnosti. nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo drugog stupnja će odbaciti rješenjem. a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni Drugostupanjsko tijelo poništiti će (i izmijeniti) rješenje (ništavo) .ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo (upućuje ga nadležnom tijelu) . Obnova postupka ?(ako nisu bila poštovana načela ZUP-a) Pokretanje obnove postupka Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta 7.ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primjene zakona. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom Obnovu postupka može tražiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijašnjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih traži obnovu). ako je rješenje donijela službena osoba tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje 8. ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari .Rješavanje drugostupanjskog tijela po žalbi: Nedopuštenu. a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu se dostave spisi. ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi 2.ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavnim .kad nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. Rok za donošenje rješenja o žalbi Rješenje o žalbi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje žalbe. . drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. Drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu: . koje je dužno to rješenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku 10. ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti) Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. te samo donijeti rješenje ili provesti postupak (može i naložiti prvostupanjskom tijelu).kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu 5. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka 3. ako se rješenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu. ako stranku nije zastupao pravni zastupnik. Ako su razlozi opravdani odrediti će rok (najduže mjesec dana). a trebao je 11. da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. a žalba neosnovana. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenom propisima 9. ako se rješenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drukčije 6. Dostava drugostupanjskog rješenja Drugostupanjsko tijelo rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom tijelu.

a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti. Nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije riješena (5 god. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao poništiti rješenje. potvrde. (5god. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Ako tog tijela nema. Osobiti slučajevi poništavanja. Rješavanje o obnovi postupka Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rješavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. te Vlada. tijelo će ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja (ako nisu odbija se rješenjem). ministarstvo ili drugo tijelo. Tijelo nadležno za rješavanje o prijedlogu ispitati će da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe.) 2. Zahtjev za zaštitu zakonitosti Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. odobrenja ili mišljenja drugog tijela. a nakon 5 godina od dostave rješenja stranci. Na temelju podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku. O tom zahtjevu rješava drugostupanjsko tijelo. Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. Državni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka može tražiti obnovu.) 3.) Prvostupanjsko rješenje može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti. a ako ga nema Vlada RH. onda to može učiniti tijelo određeno zakonom. Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. tijelo donosi rješenje o stvari i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (poništiti ili ukinuti). ukidanja i mijenjanja rješenja ? Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom Tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. UPRAVNI SPOR 58. pritiska (uvijek) Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen materijalni zakon (u roku od 1 godine). Ako tijelo ne odbaci. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. iznude. O tom prijedlogu rješava tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. donijeti će zaključak da se obnova postupka dopusti i odrediti će u kojem će se opsegu postupak obnoviti. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo ŽALBA JE DOPUŠTENA NEMA ŽALBE.) 4. a po zakonu je potrebno (5 god. dopuštena je žalba.Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana. niti može biti pokrenuta po službenoj dužnosti. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo (u roku od 1 godine) 5. niti odbije prijedlog. odbacuje se zaključkom). ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo (u roku od 5 god. 73 . Ako su uvjeti ispunjeni. Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. obnova se ne može tražiti. Prijedlog za obnovu postupka NE odgađa izvršenje rješenja. ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. a okolnost vjerojatna (ako nije. ucjene.

u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. Stranke koje trpe štetu zbog ukidanja rješenja imaju pravo na naknadu samo stvarne štete. s izvršenjem se može započeti istekom toga roka. Ako je u rješenju određeno da se radnja može izvršiti u ostavljenom roku. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. Proglašavanje rješenja ništavnim Ništavnim se proglašava rješenje (u cijelosti ili djelomično) /dopuštena žalba: 1. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Izvršenje rješenja i zaključka ? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. javni mir i poredak. Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rješenje. AKO ŽALBA NE ODGAĐA IZVRŠENJE 4. 74 .DOSTAVOM STRANCI. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBIJA ILI ODBACUJE Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava. javnu sigurnost. rješenje postaje izvršno u roku od petnaest dana od donošenja rješenja.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBACUJE ILI ODBIJA Izvršenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu.PRIOPĆENJEM ILI DOSTAVOM STRANCI. a ako rješenjem nije određen rok. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 3. AKO ŽALBA NIJE IZJAVLJENA . Zaključak donesen u upravnom sporu postaje izvršan: . Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanjem rješenja i proglašavanjem ništavnim poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. a koje je za izvršenika najblaže.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU. Zaključak se izvršava pošto postane izvršan. čije bi izvršenje bilo protivno načelima pravnog poretka Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika. čije izvršenje nije moguće 4. Ako se rješenje odnosi na više stranaka.Ta rješenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU KAD NIJE IZJAVLJENA 2. AKO ŽALBA NIJE DOPUŠTENA 3. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica već ukinutog rješenja. a na rješenje stranka nije izrično ili prešutno pristala 5. ukinuti ga može drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo). Izvanredno ukidanje Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavnosti 6. ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima. AKO NIJE DOPUŠTENA ŽALBA ILI NE ODGAĐA IZVRŠENJE . a ako to tijelo ne učini. žalba i jedne stranke sprečava izvršnost rješenja. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo. 59.DOSTAVOM STRANCI. javni moral. izvršenje će se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja. Može se ukinuti samo djelomično toliko koliko je neophodno potrebno da se ukloni opasnost. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadležnosti ili stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku 2. ono ga može ukinuti.

U postupku izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje. 61. a njime se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja. ta će se radnja izvršiti preko druge osobe. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. a to izvršenje provodi se na temelju rješenja koje je postalo izvršno i zaključka o dozvoli izvršenja. Zaključak o dozvoli izvršenja donosi tijelo nadležno za provođenje izvršenja.preko drugih osoba .da izvršenje nije bilo dopušteno . Izvršenje se može provesti administrativnim (administrativno izvršenje) i sudskim putem (sudsko izvršenje). 75 . Takvo je rješenje osnova za sudsko izvršenje. 60. Administrativno izvršenje će se obustaviti ako se utvrdi: .ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba.putem prisile – ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi.ako je izvršeni naslov poništen ili ukinut Sudsko izvršenje (novčane obveze) (Provodi nadležni sud po propisima koji važe za sudsko izvršenje) Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga u upravnom postupku.da je obveza izvršena . Privremeni zaključak o osiguranju ? Ako postoji obveza stranke.Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu. spriječiti ili otežati izvršenje obveze. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način. a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja (ne odgađa izvršenje). ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili otežano (dopuštena je posebna žalba). Izvršenje radi osiguranja ? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti i izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno. tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom. na trošak izvršenika .) Administrativno izvršenje provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju. odnosno njegovih pravnih sljednika.da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi . Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. Izvršenje nenovčanih obveza Provodi se : . tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu. a izvršenik je ne izvrši. Administrativno izvršenje (nenovčane obveze) (Provode tijela uprave po odredbama ovog zakona. tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi može prije donošenja rješenja donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze.

Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. Upravne sporove rješava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici. mjesto stanovanja 4. naziv i sjedište tužitelja 5. Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu.ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 1. nadležni državni odvjetnik i državni pravobranitelj.sudska zaštita prava građana i pravnih osoba . može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći. Upravni spor može se pokrenuti prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta žalbi u upravnom postupku. zanimanje 3. To je oblik sudske zaštite nakon neuspješnog pokušaja ostvarivanja prava u upravnom postupku. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu. 6. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije).osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima 4. Pojam upravnog akta ? Akt kojim državna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rješavaju o stanovitom pravu ili obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. Upravni spor se vodi protiv upravnog akta. 3. Koja je svrha sudskog nadzora ? Svrha sudskog nadzora je: . U tužbi se mora navesti: 1. a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo. Kojim se propisom uređuju upravni sporovi ? Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi. 2. pravna osoba. ono tijelo koje je donijelo rješenje koje je predmet upravnog spora. organizacija. ako zakonom nije drugačije određeno. 5. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku. Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. Tužena strana u upravnom sporu ? Tužena strana je tijelo čiji se akt osporava tj. Tužba se predaje sudu neposredno ili šalje poštom u pisanom obliku. Upravni spor može pokrenuti i jedinica lokalne samouprave. donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. skupina osoba. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima. Tužitelj – u upravnom sporu može biti pojedinac. naselje i sl. ime i prezime 2. Pojam upravnog spora ? Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (može se voditi samo protiv upravnog akta). Postupak suda po tužbi ? (Kako se pokreće upravni spor?) Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi. upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena 76 .

a nađe da osporeni akt sadrži bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. 77 . potpis podnosioca 9. U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. 10. kratko izlaganje zbog čega se tuži 7. Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu Ako sud ne odbaci tužbu. O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci Tužba ne sprječava (u pravilu) izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. 7.6. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora 6. 8. može iz tog razloga presudom poništiti akt bez dostave tužbe na odgovor. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka U tom slučaju nadležno tijelo je dužno postupati po presudi. odnosno rješenje. sud će rješenjem odbaciti kao neurednu. Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. 9. Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta ? Tužba u pravilu NE sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke: • ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti • ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili odgoda nije protivna javnom interesu. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti žalba pa nije pravovremeno podnesena 5. Postupanje tuženog tijela – obveza dostavljanja spisa predmeta ? Ako tužbu ne odbaci rješenjem sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe. Ako tužitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu. Ako tužitelj to ne učini. Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tužbe. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. sud stvar može riješiti i bez spisa. da akt koji se tužbom osporava nije upravni akt 3. Odgoda izvršenja u vezi upravnog spora ? Na zahtjev tužitelja tijelo nadležno za izvršenje. u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta 8. ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje. Donošenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili njegov interes 4. Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2.

ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4.rješenje ? Sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom. odnosno rješenje sadrži: • oznaku suda • ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara • oznaku stranaka i njihovih zastupnika • kratko izlaganje predmeta spora • dan kad je presuda izrečena • dispozitiv • obrazloženje • pouku o žalbi. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. ako je to moguće može presudom riješiti upravnu stvar. 78 . Prvo član vijeća – izvjestilac – izlaže stanje i bit spora. sud će odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana. ako je dopuštena Izvornu presudu/rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. Kad se tužba koja je podnesena zbog “šutnje administracije” uvažava. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. 15. pa zastupnik tužene stranke. odredit će se u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti stvar. Presuda .Ako tužitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan. 13. Ako je održana usmena rasprava. 11. Činjenično stanje ? Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. Sadržaj presude ? Presuda. nakon toga govori tužitelj – obrazlaže tužbu. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. nije potrebna nova rasprava. (nadležno tijelo donosi novi akt) U tom slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti po presudi. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje: • ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi • ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku • ako je već poništeni upravni akt u istom sporu. izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. Vijećanje se obavlja bez nazočnosti stranaka. sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. Granice suđenja tj. izostanak ? O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. Rasprava u upravnosudskom postupku – stranka. Sud rješava spor presudom kojom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. sud poništava osporeni upravni akt. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. odnosno naknadu štete. Presudom kojom se osporeni akt poništava. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3.granice zahtjeva iz tužbe ? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. Ako se tužba uvažava. pa zainteresirana osoba – da obrazloži svoje gledište. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga. a nadležno tijelo nije postupilo po presudi 12. 14. već se njihovi podnesci samo pročitaju. Ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu jer još treba utvrditi činjenice.

ona se uvažava ili odbija kao neosnovana. vještak ili stranka pri saslušanju dala lažan iskaz • ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu • ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu Ponavljanje postupka se može tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traženja. rješenja Sud će odbaciti prijedlog ako utvrdi: • da ga je podnijela neovlaštena osoba • prijedlog nije pravovremen • stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje 79 . ili je isposlovana prijevarnom radnjom. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti. Tijelo je dužno dati obavijest u roku od 7 dana. 18. Obvezatnost presude – izvršenje ? Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor. Pravni lijekovi ? Pravni lijekovi mogu biti: • redovni – zahtjev za zaštitu zakonitosti • izvanredni – ponavljanje postupka 19. stranka može tražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu. stranaka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. Ako nadležno tijelo nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. Nadležno tijelo. Presuda radi šutnje ? Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. Ako nadležno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu. stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela.16. a takva je radnja kazneno djelo • ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom • ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. ako to traži priroda stvari. a ako to ne učini. ako se tužba uvažava. Kad je na temelju toga podnesena tužba. Ponavljanje postupka ? Postupak dovršen presudom ponoviti će se na prijedlog stranke: • ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze • ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda. 17. dužno je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku 30 dana od dostave presude. U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti: • presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži • zakonska osnova ponavljanja i dokazi • okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku • u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude tj. Sud će to rješenje dostaviti tijelu nadležnom za izvršenje koje je dužno bez odgode izvršiti rješenje. ili je svjedok. odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar. O prijedlogu za ponavljanje rješava Upravni sud RH u vijeću od 5 sudaca na nejavnoj sjednici. sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom.

Zahtjev za zaštitu zakonitosti ? O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina. Tužba treba sadržavati: • oznaku suda. vrijeme i po mogućnosti učinitelja radnje) • dokaze o učinjenoj radnji • tužbeni zahtjev Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. a nije osigurana druga sudska zaštita odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Sud presudom odbija ili uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku). Zahtjev sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se podiže. tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. Postupak za zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje. Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku. Sud će odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlaštene osobe. O osnovanosti sud odlučuje presudom (ako prihvaća zahtjev sud zabranjuje daljnje vršenje nezakonite radnje. Nadležnost za postupanje po ZIP – izvršenje ? Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja. Nakon proteka toga roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage.Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Odgovarajuća primjena ZPP ? U postupku zaštite od nezakonitih radnji primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku. 23. Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina – tužba zbog nezakonite radnje. 22. odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari). O njoj odlučuje Županijski sud na čijem je području učinjena. razloge pobijanja i oznaku podnositelja. Ako ne odbaci. 21. 20. 80 . Sud tužbu dostavlja tijelu državne vlasti koje je učinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. moguća žalba koja ne odgađa izvršenje). oznaku strane s prebivalištem/sjedište • oznaku nezakonite radnje (mjesto. Presudom kojom se dopušta ponavljanje. ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom. koja podnosi odgovor. sud dostavlja protivnoj stranci. rok i sadržaj ? O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove.

EKONOMIČNOST 6.6.povjerljivo . EKSPEDITIVNOST 4. Kojim je propisima uređeno uredsko poslovanje ? Uredsko poslovanje uređeno je : • Uredbom o uredskom poslovanju • Uputstvom za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju • Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe: • Zakona o pečatu i žigu s grbom RH • Zakona o upravnim pristojbama • Uredbe o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave. te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Zakon o zaprimanju pošiljaka s oznakom povjerljivosti Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju: • tijela državne uprave i druga državna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • pravne osobe koje imaju javne ovlasti 2. prekida ili završava neka službena radnja kod tijela državne uprave ili državne upravne organizacije. Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća ? Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). Koja su načela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ? Glavna načela uredskog poslovanja su: 1. Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: . dopunjuje.strogo povjerljivo . TOČNOST 5. PREGLEDNOST 3. mijenja. JEDNOOBRAZNOST 5. 3.interno 81 . lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti. pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima. JEDNOSTAVNOST 2. Uredsko poslovanje obuhvaća: • primanje i pregled akata • upisivanje akata u evidencije • dostava akata u ured • administrativno-tehnička obrada akata • otprema akata • razvođenje akata • arhiviranje i čuvanje 4. UREDSKO POSLOVANJE 1. lokalne. Što je akt i kako se klasificira ? AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće. područne (regionalne) i mjesne samouprave. Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ? Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave.

12. otpremanje i razvođenje ( bez administrativno-tehničke obrade) 5. potpis ovlaštene službene osobe 8. Vrste akata – obični. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument. Ako slučajno stižu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pošta) i nose određeni stupanj povjerljivosti. Sastavni dijelovi akta ? Osnovni elementi koje svaki akt mora sadržavati su: 1. 9. Natječajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija. 13. kratka oznaka predmeta 4. Tko otvara pošiljke označene određenim stupnjem tajnosti ? Povjerljive i strogo povjerljive pošiljke otvara rukovoditelj tijela državne uprave. Što je dosije ? Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu. primanje i pregled 2. obično – rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim hitno – prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim označila ovlaštena osoba. arhiviranje i čuvanje akata 14. 6. a čine posebnu cjelinu. ili se ukazuju hitnim po naravi stvari. akt + prilog = dokument 10. otisak službenog pečata 6. Što je dokument? Čine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. tekst akta 5. odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti. naziv i adresa primatelja 3. 82 . Što je predmet ? Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. upisivanje i dostava u rad 4. grafikon. zaglavlje 2. jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to: 1. hitni ? Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. 11. Što je pisarnica ? Pisarnica je posebno organizirana služba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela državne uprave i druga državna tijela. Obične pošiljke i sve što ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici. objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. 4.) ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune.1. propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. razvrstavanje i raspoređivanje 3. crtež. Što je fascikl ? Fascikl je skup više dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu. pregled tih akata može vršiti samo radnik koji za to ima dozvolu. i sl.. strogo povjerljivi. propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje. s tim aktom treba postupati bez odgađanja 7. povjerljivi. Što je prilog ? Prilog je pisani sastav (tablica. 2. Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove.

Klasifikacijska oznaka predmeta određuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez. radi se prijenos klasifikacijske oznake. Prijenos klasifikacijske oznake ? U slučaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviđena za urudžbene brojeve. a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta • 133-02/02-01/56 Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I° za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II° za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. vremenu nastanka i obliku.6 / 7 16. prema propisanim rokovima za čuvanje arhivske građe. 17. Što je arhiva ? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti. XXX – XX / XX – XX /XX 123 . upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja. Što je klasifikacijska oznaka ? Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju. urudžbeni zapisnici.4 / 5 . Sadržaj Vrijeme nastanka Oblik Klasa: 133 – 02/02 – 01/56 1 – glavna grupa 2 – grupa 3 – podgrupa 4 – djelatnost unutar podgrupe 5 – godina otvaranja predmeta 6 – broj dosijea 7 – broj predmeta Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela: a) klasifikacija prema SADRŽAJU (5 brojeva) – određuje se na temelju sadržaja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi čelnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju) • neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 – 02/ • radni odnos na neodređeno vrijeme: 122 – 02/ • državni stručni ispit: 133 – 02/ b) klasifikacija prema VREMENU – određuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren) • u godini 2002.15. c) 83 . : 133-02/02klasifikacija prema OBLIKU – broj dosijea i broj unutar klasifikacije prema vremenu. Prvi akt u predmetu nakon oznake sadržaja prijamnog štambilja stavlja se u omot spisa na koji se također upisuje: klasifikacijska oznaka predmeta kratka naznaka sadržaja predmeta urudžbeni broj Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulažu se u isti omot spisa.

odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti. ima jednu središnju pisarnicu. treba u donjem dijelu rubrike “klasifikacijska oznaka” označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake. vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. odnosno PISARNICI. 3. Ako je obujam poslova veći. 18. dostavni ured. osim manjih. brojčane oznake godine nastajanja akta – posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao 3. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove. koji mora pribaviti potpis i pečat. a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave. 21. pisarnica se kao služba može ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina: odjeljak prijama odjeljak otpreme odjeljak dostave odjeljak arhive i dr. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi. te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice). mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu. 7 – redni broj akta unutar predmeta) Urudžbeni broj sastoji se od: 1. URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji označava mjesto nastajanja akta. kopije i drugi akti. Što je urudžbeni broj ? Urudžbeni broj označava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta. PRIJEPIS (daktilografski ured) – odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta. U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje ? Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj službi. 84 . • • • • 20. otpravništvo. 4. preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju. Njome rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. prijamna kancelarija) – odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne uprave predaju. arhiv (pismohrana) ? Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu: 1. 11 – Ured za lokalnu samoupravu. 19. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – odjeljak u kojem se riješeni. dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima. prilozi. Svako tijelo. DOSTAVNI URED – u većim tijelima državne uprave. prima diktat. Organizacija uredskog poslovanja ? Uredsko poslovanje se odvija najvećim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici. URUDŽBENI ZAPISNIK (prijamnica. (514 – Ministarstvo uprave. opremiti spise prilozima i otpremiti ih. rednog broja akta unutar predmeta – redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudžbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka Urudžbeni broj se određuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. pišu matrice. godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta. Ako je obujam poslova manji. 02 – godina nastanka.Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja. 02/1 – Odjel za ustrojstvo i načelnik odjela. a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi. 2. prijepis. brojčane oznake mjesta nastajanja akta – označava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata 2. Odjeljci pisarnice – urudžbeni zapisnik. može posao obavljati nekoliko ili jedan službenik uz druge poslove.

5.

ARHIV (registar, pismohrana) – odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja.

22. 23.

Tko rukovodi pisarnicom ? Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. Tko prima akte, kada se upisuju ? Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili poštanska služba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik. Radnik pisarnice provjerit će da li akt podliježe plaćanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaćena. Ako upravna pristojba nije plaćena odbit će se prijam akta. Također ako to tijelo nije nadležno za primanje tog akta upozorit će podnosioca, ali ako ovaj inzistira na prijemu, primit će akt ali će sastaviti bilješku. (ZUP) U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku (komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke). Kod prijema nekih pošiljki npr. natječajna dokumentacija na pošiljku se piše vrijeme (sat i minuta). Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajući upisnik ? Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje – evidencije o primljenim aktima ? Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima. Glavne knjige za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik. Koje su pomoćne knjige ? Pomoćne knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakšeg i bržeg postupanja sa istima). 1. registar 2. knjiga primljene pošte 3. interna dostavna knjiga 4. dostavna knjiga za mjesto 5. dostavna knjiga za poštu 6. kontrolnik poštarine – radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama 7. arhivska knjiga 8. knjiga dežurstva 9. popis štambilja, pečata i žigova 10. rokovnik Urudžbeni zapisnik ? Urudžbeni zapisnik je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadržava:

24.

25.

26.

27.

85

• klasifikacijsku oznaku • urudžbeni broj • kratak sadržaj predmeta ili pojedinog akta • datum primitka akta • ime i prezime (naziv) podnositelja akta • datum nastanka akta • organizacijsku jedinicu • datum i oznaku razvođenja Urudžbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. 28. Upisnik predmeta upravnog postupka ? Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadržava: - klasifikacijsku oznaku - urudžbeni broj - datum primitka akta - ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva - kratak sadržaj - odluku o zahtjevu i datum odluke - rad prvostupanjskog tijela o žalbi - datum odluke - administrativno izvršenje - datum izvršenja Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. Prijamni štambilj ? Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni štambilj. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleđinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad čistog papira koji se pričvršćuje uz akt. Ako je tekst akta pisan u produžetku nakon ranijeg akta, prijamni štambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produžetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta. U otisak prijamnog štambilja upisuju se: 1. naziv RH 2. naziv tijela koje prima akt i brojčana oznaka tijela (514 – Ministarstvo uprave) 3. datum prijama akta 4. klasifikacijska oznaka predmeta 5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt raspoređuje 6. urudžbeni broj 7. broj priloga 8. vrijednost (ako je označena na aktu) 30. Što je evidencija (očevidnik) ? Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, točno i pregledno vode kao: a) evidencija u knjizi (OČEVIDNIK) – s uvezanim i brojčanim stranicama, koje mogu u osobitim slučajevima biti prošivene uzicom na kraju i ovjerene od službene osobe

29.

86

b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) – niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomoću razdijeljenih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

31.

Rokovnik predmeta ? – pomoćna knjiga Rokovnik služi za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su označeni datumi. Predmeti se u rokovnik slažu po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na određeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom. Predmeti koji se ulažu u rokovnik, označuju se sa “R” i naznakom roka, ako rok istječe u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad. Rokovnik predmeta može se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed određenim rokovima. 1. primanje 2. razvrstavanje 3. upisivanje Kako se razvrstavaju primljeni akti ? Zaprimljene, pregledane i otvorene pošiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajuće uredske knjige, te raspoređuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice. Primljene akte razvrstava i raspoređuje službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika. Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog štambilja (određena planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka tijela). Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. Otpremanje akata ? Otpremanje akata vrši pisarnica. Sve akte što ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit će se idućeg radnog dana. Riješeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja. Dostavna knjiga za poštu služi za evidenciju o izvršenoj otpremi akata poštom i pravdanja troškova poštarine. Dostavna knjiga za mjesto služi za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom službenom tijelu. (dostava u istom mjestu) Na otpremljene akte se stavlja daktilografski štambilj (prijemni štambilj-otpremni) s datumom i potpis službenika koji je otpremio akte. Razvođenje akata ? Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenim od službenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni “izvorno” tj. u produženju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajuća oznaka: 1. a/a – rad potpuno dovršen i broj godina čuvanja 2. R (rok) - i datum vraćanja iz rokovnika 3. “izvorno” – i naziv i sjedište tijela kojem je akt riješen i otpremljen - ako se obavlja razvođenje akata koji se rješava izvorno. Poslije razvođenja akti se već prema vrsti razvođenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik. Arhiviranje ? Riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu.

32.

33.

34.

35.

87

kojima se međusobno ophode ili ih upućuju pravnim osobama ili građanima. Koja je svrha pečata i žiga s grbom RH ? Pečatom i žigom s grbom RH potvrđuje se vjerodostojnost akta. plaća se jedna pristojba. Što se mora učiniti u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ? 88 . a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu. ŠTAMBILJ je pravokutnog oblika. poslije tog roka su dužne predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. 41. Za čuvanje duže od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima. ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano. a koja je promijenila naziv. 52. 40. pečata i štambilja ? PEČAT je okruglog oblika izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predviđeno plaćanje pristojbe (više obveznika – obveza je solidarna). grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Ako više osoba podnosi zahtjev. U kojim slučajevima postoji dužnost uništavanja žigova i pečata s grbom RH ? Moraju se uništiti pečati i žigovi s grbom RH: 1. Za što se plaćaju upravne pristojbe ? Upravne pristojbe plaćaju se za akte i radnje pred tijelima državne uprave. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ? Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave. a služi za otiskivanje na papir i drugu podlogu. 48. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine. izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala. upravnim i samoupravnim tijelima županije. Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata sa grbom RH ? Ministarstvo pravosuđa. 51. koje rabe tijela koja prestaju s radom 3. Razlika između žiga. Tko ima ovlasti za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Pečate i žigove mogu izrađivati samo ovlašteni obrtnik i ovlašteno trgovačko društvo. ŽIG je okruglog oblika. koji se zbog promjene naziva tijela. 49. istrošenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe 2. 50. a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose podaci. 39. diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu. Tko je pristojbeni obveznik ? Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak. 37.U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Ministarstvo unutarnjih poslova. odnosno u trenutku podnošenja podneska. prestala s radom ili nema više javne ovlasti 38. 36. Kada se pristojbena obveza mora platiti ? Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze.

Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. 54. neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba. pristojba će se naplatiti prisilno. 57. tijela državne uprave. Na koji način se može platiti pristojba ? Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima. socijalne skrbi 3. Pristojbe se ne plaćaju na slijedeće spise i radnje  predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima  molbe za pomilovanja  prijave za utvrđivanje poreza  spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hr. Natpisne ploče ? Naziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četvrtastog oblika širine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče. Natpisna ploča tijela državne uprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. supružnici i djeca branitelja poginulih. Iznimno pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun ako je više od 100 kn. invalidske i slične organizacije 4. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH 55.000 kn 5.Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku. RH. prognanici i izbjeglice 8. prosvjete. invalidi domovinskog rata 6. znanosti. građani čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30. Iznimno ako je radnja obavljena. ustanove iz područja predškolskog uzrasta. 53. Tko je oslobođen plaćanja upravnih prisojbi ? (OPĆA OSLOBOĐENJA) 1. jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela 2. Natpisna ploča tijela jedinica lokalne samouprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. kulture. a s lijeve strane ako imaju zajedničko sjedište s tijelima državne uprave. PREDMETNO OSLOBOĐENJE. državljanima  spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti  prijave i odjave prebivališta osoba  uvjerenje o matičnom broju građana 56. 89 . zdravstva. zatočenih i nestalih u domovinskom ratu 7. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ? Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaćena odnosno u kojoj je plaćena.

Finska i Švedska. Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. godine. EUROPSKA UNIJA Koji su idejni začetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. Zajednici se priključuje Grčka. 29.. Njemačka. te stvaranje mira i sigurnosti. Europska središnja banka. pored nacionalnih i regionalnih vlasti. god. Estonija. Poljska. industriju. demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište. Slovenija (8 bivših komunističkih zemalja). Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950. monetarni sustav. Zašto je osnovana Europska unija? Današnje je uvjerenje da. 1. moraju postojati neovisne.2004. trgovinska i monetarna sila. politiku. siječnja 1995. Španjolska i Portugal. (Pariški ugovor – D. Malta. Europska unija je ekonomska. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije. F. potpisan je Europski ustav. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992. Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja? 1957. godine Europskoj uniji su pristupile Austrija. Bugarska i Rumunjska Koje su institucije Europske unije? Glavne institucije: Europska komisija. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951.7. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primjeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava. a 1986. prosinca 1991. Europski parlament. Luxembourg i Nizozemska (Europska zajednica). Slovačka. Europska unija je proširena za još 10 zemalja: Češka. 1981. nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. građanska prava i vanjsku politiku 25 zemalja članica. Belgija. Odbor regija. L. Europska investicijska banka 90 . doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja. zapošljavanje. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. Latvija. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. Vijeće EU/Vijeće ministara. Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. 2007. Mađarska. socijalna pitanja. Irske i Velike Britanije. Italija. a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju. godine. god. priključenjem Danske. vanjska politika i obrana. svibnja 2004. Gospodarski i socijalni odbor. Cipar (2 mediteranske otočne države). B. zaštita okoliša. Prvo proširenje Zajednice ostvareno je 1973. I) između 6 europskih država. NL. Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. ekonomsko i društveno povezivanje. Francuska. 10. 1.. Sud europskih zajednica Ostale institucije: Europski revizorski sud.10. Litva.

Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje. stvaranje solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih instrumenata Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha. Predsjedništvo Vijeća svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice. Sjedište Bruxelles (dijelom u Luxembourg). zajedno s predsjednikom Europske komisije. imenuju ostale članove Komisije. ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade države članice. usvaja pravne akte. direktive i zaključke. Vijeće donosi sve značajne pravne odluke. a Europski parlament ga potvrđuje. imenovanih na 5 godina. Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika. SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE – sastoji se od po 1 sudac iz svake države članice i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. siječnja 1993. summit) sastaje se najmanje 2 puta godišnje. ODBOR ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA – pomaže radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije. zajedno s Europskim parlamentom zaduženo je za proračun Unije. URED OMBUDSMANA – POSREDNIKA .osnovan je ugovorom o europskoj uniji. Sjedište: Strasbourg. EUROPSKI PARLAMENT – (izbori svakih 5 godina od 1979. Vijeće ili Komisija traži mišljenje i Odbora za regije. a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. Predsjednika Komisije imenuju vlade država članica. 91 . godine s ciljem stalnog proširenja gospodarstva. engleski. ima potpunu financijsku neovisnost. već pojam koji označava praksu sastajanja na vrhu (eng. Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije. što daje mogućnost slobodnog kretanja roba i usluga 2. utvrđuje unutarnja pravila za Uniju. europski posrednik dogovorom pokušava riješiti spor s europskom institucijom. Ima 20 službenih jezika. Zakonodavne nadležnosti dijeli s Vijećem ministara. Radni jezici: francuski. Ono je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća). kao i ispravnost upravljanja sredstvima. Kad zaprimi pritužbu. Luxembourg. Sjedište: Bruxelles i dijelom Luxembourg. Komisija ujedno igra ulogu “čuvara ugovora”. njemački. a jednako je nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba. Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. godine. zakonodavno je tijelo EU. Regulira se Ugovorom iz Nice. rasta životnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa između država koje Zajednica ujedinjuje. a cijeli sastav Komisije konačno odobrava Parlament. veće stabilnosti. otvaranje granica.VIJEĆE MINISTARA / VIJEĆE EUROPSKE UNIJE . Regulira se Ugovorom iz Nice. ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava. glavna institucija Europske unije. Tom cilju služe 2 sredstva: 1. potom vlade država članica zajedno s imenovanim predsjednikom. odredbe. Parlament ima 732 zastupnika. Bruxelles. EUROPSKA KOMISIJA – ima 27 članova (1 ili 2 po zemlji). Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi ugovora. To je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. ODBOR REVIZORA – sastoji se od po 1 član iz svake države članice imenovanih na 6 godina. Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987. Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza neovisna. ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja članica. EUROPSKO VIJEĆE (šefovi država i vlada) – nije institucija EU. Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interese zajednice ekonomskog i socijalnog života. Ombudsman zaprima pritužbe protiv institucija i organa Unije.) institucija EU koja predstavlja interese građana država članica EU-e. Što je unutarnje tržište i kad je otvoreno? Unutarnje tržište otvoreno je 01. Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija. čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja.predstavlja interese građana glavna.

Europsko vijeće je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije. starih ljudi i invalida i dr. u lukama i na aerodromima. u Maastrichtu. a to isključuje povećanje prihoda iznad granice 1. – 2006. Komisija je u srpnju 1997.27 % brutto nacionalnog proizvoda. Za građane Unije načelo slobodnog kretanja već je u velikoj mjeri ostvareno. suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja preko granica 4. (s predavanja) Šta je unutarnja sigurnost? Načelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije. – 2006.jačanje gospodarske i socijalne povezanosti.povećanje konkurentnosti europskih poduzeća. Tako su Europski fondovi postali ključni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice. ali korjenito izmijenjenih fondova. Policija će kao i do sada jamčiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima.. zaštita interesa potrošača. ukinuta je kontrola na zajedničkim granicama. zaštita djece. . .proširenje zajedničkih mjera na području vanjskih odnosa. a Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica. Financiranje zajedničkih politika Povećanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: . zdravstvena zaštita i sigurnost na radnom mjestu. predočila opći dokument pod naslovom «Agenda 2000» u kojoj se pažnja usmjerava k ograničenju troškova u razdoblju 2000.- pristup izvoru robe. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proširenja mogućnosti zaposlenja i lakše prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika. Za Sporazum su uključene odredbe za turiste. godine određene su smjernice politike zapošljavanja. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojećih. Komisija predlaže da se 92 . neovisno o njihovoj nacionalnosti. Šta je Schengenski prostor? Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve državljane. pravedne plaće. Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991. pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava Schengenskim sporazumom 1985. poboljšanje uvjeta rada. socijalna zaštita. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja: 1. uvođenje zakona o useljenju 3. ali zahvaljujući boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit će učinkovitije. rukovodeći se zajedničkom metodom procjene rezultata.. Komisija predlaže «budžetni status quo» za razdoblje 2000. čiju će realizaciju redovito pratiti države članice i institucije Unije. Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su? Pokazalo se da je jačanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti među državama članicama Unije. jednaka naknada za oba spola za isti posao. profesionalna izobrazba. vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih građana i njihovu zaštitu na vanjskim granicama Unije. usuglašavanje zakona koji se odnosi na azil 2. Regionalna politika Jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logična je posljedica realizacije prostora bez granica. Politika zapošljavanja Na sjednici Europskog vijeća 1997. podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz trećih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru. zdrav natjecateljski duh (niže cijene) među europskim poduzećima. Socijalna politika Aktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnoteže u razvoju. Zbog toga je došlo do osmišljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike. drugih država članica Unije i trećih zemalja. sloboda stvaranja udruženja i sloboda kolektivnih pregovora. čiji značaj raste porastom novih država članica. To su: slobodno kretanje. god.

lipnja 1997. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike država članica. i 2. O načinu na koji će građani Unije prihvatiti euro ovisit će i sam uspjeh eura.osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jamče održanje načela solidarnosti između država članica kao i između Unije i država kandidata za članstvo u Uniji. korak prema konačnom europskom ujedinjenju. Osnivanjem Europske središnje banke odredit će se čvrsti tečajni odnosi među valutama. Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01. što daleko prelazi potrošnju. Ciljevi zajedničke agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omogućiti poljoprivrednicima primjereni životni standard. Unija odvaja određena financijska sredstva za poticanje projekata zaštite okoliša.«dogovor o stabilnosti i rastu» koji obvezuje države članice da se pridržavaju proračuna (zabrana prekomjernih zaduženja) .? Na tom sastanku su usvojene dvije važne rezolucije: . svibnja 1998. prihvatilo reformu zajedničke agrarne politike težeći smanjenju troškova.stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom.stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1. te potiče istraživanja i na području elektronike i obrade podataka. Velika Britanija i Švedska nisu prihvatile euro. Ti su ciljevi uglavnom dostignuti. Uvođenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad. Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992. Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnotežen odnos između proizvodnje i potrošnje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog očuvanja okoliša. Uvođenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi. a uz održanje njene kompetitivnosti. 93 .. Danska. Europska središnja banka uspostavljena je 1. te stvaranju jedinstvenog tržišta.2002. Što je ekonomsko-monetarna unija? Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tržištu. kao i za pomoć gospodarskim subjektima u prilagođavanju proizvodnje propisima Unije. započelo je štampanje novca. Šta je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u Amsterdamu 17. Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograničila porast proizvodnje. roba. kapitala i usluga. osigurati potrošačima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture. imenovan je njen izvršni odbor. što je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva.5% iznad prosječne stope inflacije 3 države članice s najmanjom inflacijom .zapošljavanje i dalje ostaje jedan od najvećih prioriteta Unije Objasni zajedničku vanjsku i obrambenu politiku.01. stabilizirat tržišta.kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom . stvarajući troškove budžetu Unije da je bio ugrožen razvoj drugih sektora. – uvodi se EURO (novčanice i kovanice eura ulaze u opticaj). Što su politike napretka? Politike napretka podupiru razvoj velikog tržišta.zaduženost: javna zaduženost mora biti ispod 60% brutto društvenog proizvoda . utvrđeni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajedničke valute: . Ona podupire projekte u koje su uključeni istraživački laboratoriji pojedinih zemalja članica i potiče istraživanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri. Banka će djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih država članica koje se pridružuju jedinstvenoj valuti. Reforma zajedničke agrarne politike Vijeće je 1992.deficiti: budžetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% društvenog proizvoda .

Državljanstvo Unije nadopunjava nacionalno. životni standard je usklađen prema najvišim mjerilima.poticanje međunarodne suradnje . Koje su prednosti jedinstvenog tržišta? One su višestruke: pristup širokom izboru robe. godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno međusobno priznavanje svih diploma visokih učilišta. Koje diplome priznaje EU? Rad na području zbližavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja. veterinara. pravne države i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom između država članica u provođenju njihovih politika u određivanju zajedničkih stajališta i postupnom provedbom zajedničkih mjera u područjima gdje države članice imaju zajedničke interese.očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti . ima pravo da bira i bude izabran u općinskim izborima i izborima za Europske institucije.) mogu biti dostupni i za državljane drugih zemalja članica. provode se politike zaštite potrošača i okoliša. Koji su simboli europskog identiteta? Europska putovnica – u opticaju od 1985. doveo je do uzajamnog priznanja diploma liječnika. Odredbe kojima se rukovodi zajednička vanjska i sigurnosna politika ni na koji način ne utječu na specifične karakteristike obrambene i sigurnosne politike određenih država članica. neophodno je povećati zajednička financijska sredstva za politiku obrazovanja.zaštita zajedničkih vrijednosti. Ova se direktiva odnosi na visokoškolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine. školstvo. Objasni Europu građana Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvršenje suverenih ovlaštenja i čuvanja općih interesa države (policija. vojska. arhitekata. ali ga ne zamjenjuje.jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica . medicinskih sestara. poslovi u javnim službama (zdravstvo. godine Europska himna – Beethovenova «Oda radosti» 94 . Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveučilištu druge države. posrednika osiguranja itd. temeljnih interesa i neovisnosti Unije ... Comett (program tehnološkog obrazovanja i usavršavanja) i Luingua (poticanje učenja stranih jezika). Europa građana je u Maastrichtu učinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o državljanstvu Unije i prema kojoj državljanin Unije koji živi u drugoj državi članici. 21. Vanjska i sigurnosna politika dugoročno vode k zajedničkoj obrani.razvitak i jačanje demokracije. Tko ima državljanstvo Unije? Građanin Unije je svaka osoba koja posjeduje državljanstvo neke od zemalja članica. želi se postići da države članice usvoje zajednička stajališta unutar međunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda). Koji su ciljevi političke unije? Ugovor o Europskoj uniji čini osnovu političke unije koja se gradi na provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike čiji su ciljevi: . S pomoću novih mehanizama političke suradnje. a temelji se na načelu uzajamnog povjerenja u kakvoću visokih učilišta.Mir i pomirenje središnji su čimbenici procesa europske integracije. 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim državama članicama. a nema njezino državljanstvo. Što obuhvaća zajednička vanjska i sigurnosna politika? Ona čini kamen temeljac Europske unije i obuhvaća sva područja vanjske politike. Takva politička suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspješan pristup vanjskoj politici. magistara farmacije. vanjski poslovi). natjecateljski duh među proizvođačima održava nisu razinu cijena. prosinca 1988. Zajednički stavovi se usvajaju čim Europsko vijeće prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike država članica i učvršćuje njihov položaj u međunarodnim krugovima. uključujući i sigurnost. Koja je svrha obrazovnih programa? Uz pomoć obrazovnih programa Erasmus (mobilnost uređaja).

ekonomske i monetarne Unije. Nestat će svi troškovi transakcija i tečajnih razlika koje su uzrokovane različitim valutama.gospodarska suradnja . GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva. zajednička vanjska i sigurnosna politika. godine. godine Šta su europski sporazumi? To su mješoviti sporazumi koji pokrivaju područja za koja su nadležne i države članice i Unija. posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije. Programima Zajednice…3. u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što bližoj građanima. jedinstveno tržište 3. Glavni su ciljevi: . preuzimanje obveza iz članstva EU-e 4. sigurnosti i pravde. Temelji se na Europskim zajednicama. poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. Učvršćeno je zajedničko europsko tržište… Ugovor iz Mastrichta omogućuje zemljama članicama mogućnost upotrebe dvaju važnih instrumenata: zajedničke valute i zajedničke obrane. Osnovana je EU.politički dijalog . 2006.slobodna trgovina i sloboda kretanja . godine u kontekstu proširenja na nove države članice. ADMINISTRATIVNI – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju. (ovaj je kriterij iz Madrida) Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU? 95 .Europska zastava – 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi Europska vozačka isprava – uvedena u državama članicama od 1996. građanstvo EU (novi pojam). poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2. zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. zahtjev za članstvo može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode.jačanje predpristupne strategije u obliku uvođenja pristupnoga partnerstva. Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija. stabilnost područja s jedinstvenom valutom ima značajne prednosti. te financijski okvir za razdoblje 2000. te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. Što je Agenda 2000? Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za članstvo u Uniji. vladavinu prava. postojanje tržišne ekonomije i sposobnost prihvaćanja i ispunjavanja ciljeva političke. poštivanje manjina. To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997.kulturna suradnja Kako se može postati članicom Europske unije? Europsko vijeće je 1993.)? 1. god. a na zemljama članicama je da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta. reforme. pravna stečevina. PRAVNI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-e.) i Madrida (1995. Ciljevi: područje bez unutarnjih granica. otvaranja mogućnosti sudjelovanja u tzv. POLITIČKI – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. dio donosi studiju učinka proširenja na politike Europske Unije. Što omogućuje Ugovor iz Maastrichta? EU – nova faza u procesu stvaranja sve tješnje unije između naroda Europe. 1. u Kopenhagenu usvojilo načelo po kojem pridružene zemlje srednje i istočne Europe mogu postat članicama Europske unije čim budu sposobne preuzeti obveze koje nosi članstvo i čim zadovolje ekonomske i političke uvjete. Dokument Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika.glavna područja na kojima države surađuju = poljoprivreda. područje slobode. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za članstvo Europskoj uniji? Prema Ugovoru o europskoj uniji. dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije. 2. Nove zajedničke politike . Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993. demokracije. Koje su prednosti stabilnosti područja s jedinstvenom valutom za ulagače? Za europske i neeuropske ulagače. dio .financijska suradnja . Sastoji se od triju dijelova.

tko ga razmatra i u kojem roku? Zahtjev se podnosi Vijeću EU. U slučaju negativnog mišljenja. dok je u slučaju Grčke dano mišljenje s negativnim tonom (Grčka postala članica 1981. prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i Europske unije 2.Podnošenjem zahtjeva započinje postupak ocjenjivanja sposobnosti države podnositeljice zahtjeva da postane članicom Europske unije. odnosno državi članici koja u to vrijeme njime predsjedava. avis) – kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo države podnositeljice zahtjeva. Svoje mišljenje i preporuke Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o odobravanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev za članstvo. ona ima punu slobodu da o roku sama odluči. To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vlade.spremnost prihvaćanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz članstva EU-e Kome se upućuje zahtjev. pristupni pregovori zakazani za početak 2005. Što ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno? Ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno.) i Turska (dobila status kandidata 1999.uključivanje u EU-u kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva . god. Ako Europsko vijeće ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi mišljenje. Kako teku pregovori između EU i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja? 96 . ali EU još nije utvrdila datum početka pregovora o punopravnom članstvu). Hrvatska (dobila status kandidata 18. preporuke – u pogledu otvaranja pregovora o primanju u članstvo EU-e Što sadrži mišljenje o zahtjevu za članstvo? Mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži: 1. Vijeće EU podneseni zahtjev upućuje na razmatranje Europskom vijeću. a u kojem se ističe: . Kako teče postupak donošenja mišljenja o zahtjevu? Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti tražene podatke. Koje zemlje trenutno imaju status kandidata? Bugarska. Rumunjska. stanje i mogućnost ispunjavanja gospodarskih uvjeta 4.europska pripadnost države podnositeljice zahtjeva . a na temelju kojih Europska komisija donosi: 1.. daljnje približavanje Europskoj uniji je usporeno. 2. Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru. na čiji poziv Europska komisija izrađuje mišljenje o zahtjevu za članstvo.). Europsko vijeće saziva konferenciju između Europske unije i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja tako dobiva status kandidata. opću ocjenu stanja i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo Cjelokupni postupak u većini slučajeva traje oko godinu dana. stanje ispunjavanja političkih uvjeta 3. Mišljenje je pravni akti neobvezujućega karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama članicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EUa. mišljenje (fran. lipnja 2004. Što ako je mišljenje o zahtjevu negativno? Negativno mišljenje Europske komisije do sada je zabilježeno u slučaju Turske. Statusom kandidata država dobiva mogućnost korištenja brojnih predpristupnih fondova Europske unije. sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva EU-e 5..

Koje su države Luksemburške. Slovenija i Cipar. Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture. Europska unija donošenjem zaključaka Europskog vijeća u Luksemburgu 1997. Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma – sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Što je PHARE program? To je glavni financijsko – tehnički instrument predpristupne strategije. ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u područjima obrazovanja. okoliš. Mađarska. 1999. Slovačka i Malta. U listopadu 2003. energija. Helsinška skupina. osnivanje poduzeća itd. je dobila upitnik s 4744 pitanja. zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede. ured tehničke pomoći za razmjenu informacija. Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije. Estonija. javnog zdravstva te programa za mlade. godine. posebno u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva tih država s pravnom stečevinom EU-e. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji? 21. a programom je obuhvaćeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost. Što je TAIEX? Razvijen je za potrebe država kandidata iz srednje i istočne Europe. obuku i okoliš. U lipnju 2003. a potom sporazume o pridruživanju (tzv. europske sporazume). usavršavanje i istraživanje. Poljska. Litva. državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja – Albaniji. sporazume o pridruživanju (tzv. zaštite okoliša. obrazovanje. pokrenula je proces proširenja EU-e kojim se određuje i predpristupna strategija za države kandidate. Cilj programa je prijelaz na tržišno gospodarstvo. godine. Luksemburška skupina. veljače 2003. strukovnog obrazovanja. istraživanja. razvoja privatnog poduzetništva. Objasni predpristupnu strategiju Europske unije. administrativna reforma. Što je ISPA program? Ispa program je instrument strukturne politike u predpristupnom razdoblju pokrenut radi pomoći državama kandidatima u prilagođavanju standardima EU u području prometa i zaštite okoliša. na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju države kandidati postaju: Bugarska. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-e 3. Cilj predpristupne strategije je pružanje podrške državama kandidatima u pripremama za članstvo u EU-u. Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori. To je tzv. Predpristupna strategija uključuje: 1. To je tzv. god. je ispunjeni upitnik uručen predsjedniku Europske komisije. Rumunjska. europske sporazume) 2.Za razliku od država kandidata iz srednje i istočne Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji. malog i srednjeg poduzetništva. Što je SAPARD program? To je program namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja država kandidata te pružanju pomoći u provedbi zakonodavstva EU-e iz područja zajedničke poljoprivredne politike. poticaj u ulaganjima. Šta je TACIS program? Tacis program omogućuje tehničku i gospodarstvenu pomoć bivšim državama Sovjetskog Saveza i Mongolije. 97 . osnovan s ciljem pružanja tehničke pomoći u procesu usklađivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije. Latvija. na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu države kandidati postaju: Češka. Phare program obuhvaća 5 prioritetnih područja: pristup tržištima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica. Hrvatskoj. Bosni i Hercegovini. predpristupnu pomoć koja obuhvaća pružanje financijske pomoći putem programa PHARE. a koje Helsinške skupine? 1997. poljoprivredu i prehrambenu industriju. god.

Plan odgovara na ključna pitanja provedbe SSP-a: što se mora učiniti.). Cilj SSP-u je uspostava političkog dijaloga. RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU 20.2005. promicanje gospodarskih odnosa. u Bruxellesu Vijeće ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predložila Komisija i u kojem su navedene kratkoročne i dugoročne mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 06. Zahvaljujući statusu kandidata Hrvatska će za brojne institucionalne. Do trenutka stupanja SSP-a na snagu.2003. analitički pregled usklađenosti zakonodavstva (eng.09. screening). te Europski parlament i parlamenti svih država članica.). na snazi je Privremeni sporazum koji uređuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima.2004.29. političke i gospodarske reforme moći koristiti ne samo svoje financijske izvore. Što slijedi nakon screeninga? 98 . tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu. među kojima i Hrvatskoj. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 21. već i fondove Europske unije (Phare. Dakle. uspješna provedba SSP-a može znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog mišljenja Europske komisije.02. kako i u kojim rokovima.2004. te promicanje politike dobrosusjedstva.) 13. ali se mogu smatrati politički izuzetno važnim i nužnim dijelom procesa približavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnošenju zahtjeva za članstvo. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Što je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja. Status kandidata otvara mogućnost da i Hrvatska postane članicom Europske unije. Da bi stupio na snagu. godine. kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u EU (Europsko vijeće zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom 2005. 01. Postupkom screeninga utvrđuju se područja unutar zakonodavstva pojedine države kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e. godine. Sapard). Što je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Operativni dokument kojim su utvrđene mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.02. tzv. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije bio stupio na snagu dok je 21.2001.2. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2001. usklađivanje zakonodavstva.2004. cestovni prijevoz itd. moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor. ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU. stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnošenje zahtjeva. Koji su temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske? To su: ulazak u Europsku uniju i NATO. Iako proces približavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji. Ispa.10. Kad se Republika Hrvatska nada ući u EU? Daljnje proširenje EU predviđeno je za razdoblje između 2008. osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja.2004. administrativne. Što je screening? Jedna od dviju faza u pregovorima o članstvu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europske unije.04. razvoj zone slobodne trgovine.06. i 2010.10.2003. Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. dobiveno pozitivno mišljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za članstvo u EU) 18. u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovaračkog okvira o punopravnom članstvu (pregovori će započet početkom 2005. u Strazbourgu. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji.

a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog.Europska zajednica za ugljen i čelik. Što je Cards program? Vrsta tehničko – financijske pomoći Europske unije čije su korisnice države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija. Bosna i Hercegovina. AMSTERDAMSKI UGOVOR Rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu 1996. 1957. Grčka.prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova(treći stup) u prvi stup EU.2000. Finska.. zakonodavnog. . a kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom Europske unije. gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju tržišnog gospodarstva država korisnica. Srbija i Crna Gora te Makedonija). Poljska. Slovačka. načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora. kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja EU. Češka.donose se na sastanku europskog vijeća. 99 . poljoprivreda. a stupio je na snagu 199.) institucionalna reforma EU. Njemačka. Slovenija.jačanje uloge Europskoga parlamenta. Latvija. Što je mišljenje o zahtjevu za članstvo (franc. zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda. Estonija. . Hrvatskoj će biti omogućen ulazak u EU. godine. Hrvatska. .. obrazovanje. Ugovor iz Nice . . mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica. osnivačkim ugovorima: . Danska. Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU-a. nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije.izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. kultura i dr. godine. avis)? To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijeća. Koje su članice Europske unije? Austrija. Cipar. Bugarska i Rumunjska. Litva. Ministri vanjskih poslova država članica potpisali su ga u listopadu 1997. Luksemburg.Europska ekonomska zajednica.2. Francuska. Pravni temelj EU su ugovori . Belgija. Što je Europska zajednica? Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. ekonomska i monetarna unija. ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore. Pravno.mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka. (na snazi od 1. kapitala. 1951. sastali su se šefovi vlada i država članica EU-a te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj.uvođenje fleksibilnosti.Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne stečevine Europske unije (slobodno kretanje roba. Irska. mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Velika Britanija. ljudi. . statistika. Mađarska. Na sastanku je usvojena Završna deklaracija kojom se predviđa daljnji razvoj političkih odnosa između država jugoistočne Europe i EU-a. Najvažnije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu: . Malta. 1957. . Italija. Što je pravna stečevina Europske unije? (uvriježena kratica acquis communitaire) Je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a.2003. godine. Kad je održan summit u Zagrebu? 24. Švedska. deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila. studenog 2000.Europska zajednica za atomsku energiju. .uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU. EU se pripremala za veliko proširenje (10). Portugal.) Nakon zaključivanja pregovora u svim poglavljima pravne stečevine EU-e. Nizozemska. Španjolska.

carinska unija. Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon idućih valova proširenja. Sekundarni izvori pravu uključuju 100 . Vijeća Europske unije. POLITIČKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica.- uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije UGOVOR IZ NICE Ugovor iz Nice rezultat je međuvladine konferencije koja je započela u veljači 2000.nisu pravno obvezujući akti .uredbe . Ugovor iz Nice potpisan je 26. strukturne politike te ekonomska i monetarna unija. zajednička poljoprivredna politika. Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskog parlamenta. adresirana je . OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ Primarni izvor: Osnivački ugovor Sekundarni izvori: . odnosno u načinu donošenja odluka. usluga i kapitala. a treći suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke. JEDINSTVENO TRŽIŠTE ( 4 slobode) Jedinstveno ili unutarnje tržište je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehničkih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajedničkoga tržišta. ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a 3. veljače 2003. Drugi stup obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici.preporuke . Primarni su izvori prava osnivački ugovori i opća načela prava.obvezuje u cijelosti i istovremeno sve članice .slobode kretanja ljudi. stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a). te ugovori koji ih izmjenjuju – Jedinstveni europski akt. godine. Ta se slika počela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. a čine ga npr. Ugovor iz Maastrichta. godine.odluke . poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije 2. u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju. kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. Koji su ciljevi za članstvo u EU 1.obvezuje sve članice ali sama država bira sredstva (kako učiniti) .nisu pravno obvezujući akti STUPOVI EU Za EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkoga hrama koji leži na 3 stupa. veljače 2001. Prvi stup ima nadnacionalni karakter. Suda Europskih zajednica. te su više međudržavnoga karaktera. Europske komisije. jedinstveno tržište.direktive . Izrazom osnivački ugovori obuhvaćeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i čelik. Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice.obvezuje samo one kojima je izravno upućena. PRVANI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) 4. vladavinu prava. godine. a stupio je na snagu 1. a temelji se na ostvarivanju tzv. roba.mišljenja . Revizorskoga suda. četiriju sloboda . Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju. IZVORI PRAVA Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. a završila u prosincu iste godine. godine. Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima. Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije. Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija.

regionalnoj ili lokalnoj razini. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica. u Amsterdamskom ugovoru. Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini.a s EU strane je Olli Rehn(povjerenik Europske komisije za proširenje) Koordinacija za pregovore o pristupanju Pregovaračka skupina za vođenje pregovora Radne skupine za pripremu pregovora Ured glavnog pregovarača Tajništvo pregovaračke skupine 101 . mišljenja. uredbe. a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a.pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadređen nacionalnim ustavima. Načelo nadređenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom načelo prvenstva. direktive. Državno izaslanstvo RH-voditelj izaslanstva je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. 5. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti). 3. 4. 2. 6. PRAVNA NAČELA Prema načelu nadređenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj. PREGOVARAČKA TIJELA: 1. godine. To je načelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964. a 1970. Pokušaji jasnoga definiranja ovoga načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima. zamjenik voditelja i glavni pregovarač s RH strane Vladimir Drobnjak.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful