SKRIPTA ZA DRŽAVNI ISPIT 1.

USTAV
Što je Ustav? Temeljni i najviši pravni akt jedne države na temelju kojeg se donose zakoni. Uređuje organizaciju i ustroj vlasti, te jamči ustavna prava građana. Ustavom se uspostavlja politički i pravni poredak. On je jednako politički kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglašen 22.12.1990 - Božićni ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta državne vlasti; 2001. - ukidanje Županijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga može mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav može mijenjati Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Da li RH može sklapati savez sa drugim državama? RH sklapa saveze s drugim državama zadržavajući pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruživanja RH u saveze u kojim bi udruživanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva. O udruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom, a odluka se donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. RH ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, 2. suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje političkih stranaka, 6. oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja državljan., izručivanja drugoj državi, te zaštita interesa hrvat. državljan. u stranoj državi, 9. grb, zastava i himna 10. službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma,

1

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja područja obuhvaća Ustav? 1. izvorišne osnove 2. temeljne odredbe 3. zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo državne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. međunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti. Objasnite načelo diobe vlasti. U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obilježja hrvatske državnosti? Obilježja hrvatske državnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje političkih stranaka. Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka. Koja je uloga oružanih snaga? Oružane snage štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oružane snage mogu prijeći granice u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva? Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi. RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita RH. Opišite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju žuta šestokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovačke republike (na modrom polju dvije crvene grede)

2

-

grb Dalmacije (tri žute leopardove glave) grb Istre (koza žuta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprečne bijele grede, između crveno polje i kuna, plavo polje gore sa žutom šesterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izražava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik, te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava čovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Što je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na očitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima… U kojem se slučaju mogu ograničiti slobode i prava čovjeka? Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti? Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

3

. Koja su osobna i politička prava? . druge zavode. može i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teško kazneno djelo . nacionalna. gospodarska.Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja liječničkim ili znanstvenim pokusima.Dom je nepovrediv (Sud može nalogom odrediti pretraživanje. politička. . Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo. uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. . osobni se podaci mogu prikupljati.) 4 .Pravo na utočište u RH (osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne načelima međunarodnog prava). te neovisnosti. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka.Pravo na slobodno udruživanje (radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna. Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu.Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo. . Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazočan pretrazi. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. .Nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda.Pravo napuštanja teritorija RH i povratka u domovinu .Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. .Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja. Zabranjuje se cenzura.Svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti. osim kada to odlučuje sud). odredit će se takva kazna. (Bez privole ispitanika. Može i bez naloga ako je potrebno za uhićenje počinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.Sigurnost i tajnost osobnih podataka. . Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja. jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. ugleda i časti.Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja . javno obavljati vjerske obrede. kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima. . . sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopćavanja. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.Koje su mogućnosti izjavljivanja žalbe? Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. dostojanstva. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.Pravo na život (nema smrtne kazne) .Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi.Pravo žalbe.Pravna zaštita osobnog i obiteljskog života.) . . koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode. rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.Čovječno i dostojanstveno postupanje prema uhićeniku ili osuđeniku . Mogu u skladu sa zakonom. osnivati škole. obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. . . .Pritvorenik ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud i biti oslobođen ili osuđen .Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.mora odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja i o svojim pravima. (Sloboda tiska. Pretraga se radi u nazočnosti svjedoka) . učilišta. a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.Zabrana uhićenja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti pročitan i uručen uhićeniku.Zabrana prisilnog rada .Pravo na slobodno kretanje i biranje boravišta. na nacionalnu.Sloboda mišljenja i izražavanja misli.Pravo na odštetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen .Nikome se ne može ponovno suditi za kazneno djelo za koje je već oslobođen ili osuđen.) .) . .

) .da mu se sudi u njegovoj nazočnosti. materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske. Ne smije se siliti da prizna krivnju.da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima optužbe i dokazima koji ga terete .da ispituje svjedoke optužbe i zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima . Opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina svih hrvatskih državljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.- Pravo svakog državljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. Što je to prigovor savjesti? Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. prirode. stvari od osobitog kulturnoga. .Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. (zakon određuje način na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. .Hrvatska narodna banka je središnja banka RH. Koja su gospodarska.na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova. uz naknadu tržišne vrijednosti). Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Koja su prava uhićenika. Kaznena osuda za teška kaznena djela može. . . a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja. u skladu sa zakonom. Jamči se pravo nasljeđivanja. u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. povijesnoga.Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. . . Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo.da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru. (Država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. . Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. (Prava u svezi s porođajem. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. optuženika ili osumnjičenika? U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik. (Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.More i druga prirodna bogatstva. Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se državljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritužbi.) . ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. imaju njezinu osobitu zaštitu. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.Pravo na rad i slobodu rada. Služenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana.Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova. gospodarskog i ekološkog značenja.Pravo vlasništva. davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. socijalna i kulturna prava? . Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom.na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem. (Vlasništvo obvezuje.) 5 . (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. okrivljenik ili optuženik ima pravo: .da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane .

odgojne. kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. na vrijeme od 4 godine. (udruživanje u međunarodne sindikalne organizacije. niti im se takav rad smije dopustiti. a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica. Jamči se sloboda znanstvenoga. Jamči se autonomija sveučilišta. 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru može biti biran hrvatski državljanin sa navršenih 18. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Izbori se održavaju najranije 30. Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR Što je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Država štiti znanstvena. zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. u oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje. državnoj upravi i javnim službama može se ograničiti pravo na štrajk. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. kulturne. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: . kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote.) Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. godina života. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) 6 . poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na štrajk.) Država štiti materinstvo. . uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.- - - - Slabim. redarstvu. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. Prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Ima najmanje 100. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe. Mogu se osnivati privatne škole i učilišta. (Brak i pravni odnosi u braku.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica).stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Što se uređuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom. srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) .) Obitelj je pod osobitom zaštitom države. (u oružanim snagama. a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja sabora. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih.Izborna povjerenstva izbornih jedinica . u skladu sa zakonom. djecu i mladež te stvara socijalne. Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva. Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Svatko ima pravo na zdrav život. pod jednakim uvjetima. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju.Županijsko izborno povjerenstvo . Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć-za podmirenje osnovnih životnih potreba. Svakomu je dostupno.Državno izborno povjerenstvo . nemoćnima i drugim. obrazovanje i skrb. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika. Roditelji su dužni odgajati.

Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. smrću Kako se može raspustiti sabor? Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora. Ako sabor nije na okupu.daje amnestiju za kaznena djela. O čemu odlučuje Sabor? . . odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo. .ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH . čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.donosi državni proračun. Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put. . između 15.- Općinska i gradska izborna povjerenstva Birački odbori. Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. .raspisuje referendum. ako to odluči većina svih zastupnika. u skladu s Ustavom i zakonom. Kada se može zastupnicima produžiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata.donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske. Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujući mandat. srpnja i drugi put. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike.odlučuje o donošenju i promjeni Ustava. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. 7 . Zastupnici primaju stalnu novčanu naknadu. . ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. između 15. Zastupnici imaju imunitet. rujna i 15.donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora. .odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. . u skladu s Ustavom i zakonom. . Vlade ili većine zastupnika. imenovanja i razrješenja.odlučuje o ratu i miru.obavlja izbore. Zastupnik ne može biti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. siječnja i 15. . ako podnese ostavku 2. prosinca.donosi zakone. Predsjednik Republike može sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proračun. . .

Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Uredbe ne mogu djelovati unatrag. To znači da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost. nacionalna prava. klubovi zastupnika i radna tijela sabora. pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. Najmanje jedna desetina zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika. jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. izborni sustav. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave Što je se utvrđuje državnim proračunom? Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu. o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«. moraju se predvidjeti njihovi izvori. 8 . Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Kada sabor može osnivati istražna povjerenstva? Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. ustrojstvo. izborni sustav. Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Što je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. najviše na vrijeme od godinu dana. djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Što je referendum? Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava. službenom listu Republike Hrvatske. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Kada sabor može ovlastiti Vladu da uređuje uredbama? Hrvatski sabor može. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika.Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugačije određeno. ustrojstvo. osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U zakonu čija primjena traži financijska sredstva. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali. te Vlada.

oružanim snagama i službama sigurnosti. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade. Predsjednik brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti.na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade.dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom.Zajedno s Vladom surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. . Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. Koje su ovlasti predsjednika? . . O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike.povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Predsjednik. . na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona. bolesti ili korištenja godišnjeg odmora. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu . Što je institut pučkog pravobranitelja? Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. o čemu obavještava Hrvatski sabor. uživa povjerenje većine svih zastupnika. ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora.imenuje i razrješuje vojne zapovjednike.obavlja druge dužnosti određene Ustavom. predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. . u skladu sa zakonom. dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim slučajevima? U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti. . .vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. . a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku. U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti. akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.daje pomilovanja. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. U slučaju smrti. Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike. Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. 9 . na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane. . Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike.raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje.raspisuje referendum u skladu s Ustavom. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci.

U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. Predsjednik Republike može. Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava.Predsjednik. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi. Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. uz supotpis predsjednika Vlade. na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora sabora. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. jedinstvenosti i opstojnosti države. Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. u skladu s Ustavom i zakonom. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. 10 . donositi uredbe sa zakonskom snagom. donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu. u skladu sa zakonom. a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje. O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 većinom svih sudaca. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost. Kada predsjednik može raspustiti sabor? Predsjednik Republike. narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi. Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. Predsjednik imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može. Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih službi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. jedan ili više potpredsjednika i ministri. 7. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Što je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. Kako se Vlada sastavlja? Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. predlaže državni proračun i završni račun. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Ako Vlada ne bude sastavljena. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci. a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. 10. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi. Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. predsjednik 11 . brine o gospodarskom razvitku zemlje. a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. vodi vanjsku i unutarnju politiku. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike. usmjerava i nadzire rad državne uprave. Koje su uloge vlade? 1. Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade. 9. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. 5. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata. predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. 11. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini. a osobno su odgovorni za svoje područje rada. mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Tekst prisege utvrđuje se zakonom. Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Odmah po sastavljanju Vlade. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada. predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru. Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Savjetodavni. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti.Tko predsjedniku pomaže pri obavljanju dužnosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. 8. 2. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. 6. stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. donosi uredbe za izvršenje zakona.

Sudbena vlast je samostalna i neovisna. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti. Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. Što je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. . zbog počinjenoga teškog stegovnog djela. javnog reda ili državne sigurnosti. Kada će se sudac razriješiti dužnosti? Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: . 12 . Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade. u skladu sa zakonom.ako u skladu sa zakonom. Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. . Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. U suđenju sudjeluju i suci porotnici. kao najviši sud. uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala. tako odluči Državno sudbeno vijeće.Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću. Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno. u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća. . osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. .kad navrši sedamdeset godina.ako to sam zatraži. u ime Republike Hrvatske. Prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno. ili radi čuvanja vojne. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske.ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost. Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka žalbe. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu. predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. ili radi zaštite privatnog života stranaka. posebno ako se sudi maloljetnicima.

na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika. Većina od ukupnog broja članova Državnoodvjetničkog vijeća mora biti iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Državnoodvjetničko vijeće bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine.odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. državnih odvjetnika. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće.odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Što je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO Što je državno odvjetništvo? Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela. tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i 13 . Zamjenike državnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje. uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. . Kako se imenuju državni odvjetnici (zamjenici glavnog državnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na državnoodvjetničku dužnost zamjenici državnog odvjetnika će se imenovati na vrijeme od pet godina.Tko imenuje i razrješuje suce? Suce. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća. Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. nadležan za Ustav. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove Državnoodvjetničkog vijeća. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost. Članovi DSV biraju se na vrijeme od četiri godine. Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik državnog odvjetnika obavlja svoju dužnost stalno. ako bude osuđen na zatvorsku kaznu. u skladu s Ustavom i zakonom. . Razrješenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatraži da bude razriješen.može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana. Ono ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca. s time da nitko ne može biti član više od dva puta uzastopce. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Državno sudbeno vijeće? Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce uz pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora. razrješuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državnoodvjetničko vijeće. što utvrđuje sam Sud.odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela. osobito sudaca. ili ako trajno. . izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost. Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: .

obavještava Hrvatski sabor. kulturu. obavlja druge poslove određene Ustavom. a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja. odgoj i osnovno obrazovanje. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor. kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske. prostorno i urbanističko planiranje. putem zborova. zdravstvo. Ono ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Ustavni sud. u skladu s Ustavom. socijalnih i kulturnih ustanova. odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog. a osobito poslove koji se odnose na školstvo. 14 . jednakog i općega biračkog prava. u skladu s Ustavom. prostorno i urbanističko planiranje. tjelesnu kulturu i sport. Čijem nadzoru podliježu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne. socijalnu skrb. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. brigu o djeci. MJESNA. komunalne djelatnosti. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. zakona i drugih propisa. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava. izvršne i sudbene vlasti. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja.- temeljne slobode. primarnu zdravstvenu zaštitu. promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih. zaštitu potrošača.) Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo opće priznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. protupožarnu i civilnu zaštitu. o odgovornosti Predsjednika Republike. a bilo je dužno takav propis donijeti. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može. Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. gospodarski razvoj. o tome obavještava Vladu. zabraniti njihov rad. (donijet će odluku o utvrđenju neustavnosti ili nezakonitosti. odlučuje. zdravstvenih.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Što su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rješenja Ustavnog suda kao i donošeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglašava? Donosi ih Sabor a proglašava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEĐUNARODNI ODNOSI U čijoj je nadležnosti sklapanje međunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH s drugim državama? Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor. Što je ustavna tužba? Svaka fizička i pravna osoba može ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tužbi odlučit će ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom (tužba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se ističe zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim svečanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan državnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se ističe zastava RH? Zastava Republike Hrvatske ističe se: 1. stalno na zgradama svih državnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega; 4. može se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istočnoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polaže na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanović, uglazbio Josip Runjanin. Na početku zasjedanja Sabora. Pri službenom dolasku u RH, odnosno pri ispraćaju iz RH šefa strane države ili međunarodne organizacije. U drugim svečanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izražava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo. U njima se ne može ništa mijenjati. Kada je predviđeno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijeđa ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oštećeni. Grb se rabi: - u sastavu pečata i žigova - u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica - na zgradama u kojima su smješteni državni organi te druga javna tijela u RH - na službenim aktima - na diplomama i svjedodžbama - u drugim prilikama utvrđenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i način i zaštitu njihove uporabe Državni pečat? Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki je promjera 80 mm, kružnog je oblika a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina? 1. Ustavom RH 2. Načelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava čovjeka 10. Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda 13. Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom životu Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) Što se uređuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji način Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje. Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske. poduzećima.znaku stranke.ciljevima i načinu djelovanja. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. Članom političke stranke može postati svaki punoljetni. Zakon o političkim strankama Odrediti pojam političke stranke? Političkim strankama smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana. Koja su tijela za provođenje izbora? Izborna komisija RH. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH čini predsjednik i 4 člana.nazivu i sjedištu. . izdavačke djelatnosti. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana. vojsci. od kojih svaki ima zamjenika. Na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Sredstva za rad političkih stranaka? Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. organizacije stranačkih manifestacija. državnog proračuna. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske.predstavljanju i zastupanju stranke. Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o: . Djelovanje im je javno. tijelima jedinica lokalne samouprave. Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Središnji državni ured za upravu. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima. su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. od kojih svaki ima zamjenika. Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama. ustanovama. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima. Djelovanje političkih stranaka je javno. Političke stranke se upisuju u registar. općinske izborne komisije i birački odbori. najmanje 10000 birača. . dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. Tko utvrđuje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima. a danom upisa u registar stranka stječe svojstvo pravne osobe. 18 . koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. Političke stranke osnivanje? Političke stranke. dobrovoljnih priloga. . ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke.Zakon o izboru predsjednika Tko može predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke registrirane u RH i birači pojedinačno i skupno. proračuna jedinica lokalne samouprave. poslovno sposobnih državljana RH. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. prodaje propagandnog materijala. policiji i drugim pravnim osobama. Prihode mogu stjecati od članarina. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika.

.nacionalnost . donose se strožijim režimima od ostalih zakona. pučki pravobranitelj. ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH. razrađuju temeljna prava i slobode zajamčene Ustavom.prestanku. 4. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata. državni tajnik. a može se upisati u registar i u prijevodu. Popisi birača su javne knjige.spol . Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi. lokalnu samoupravu i vlast. ako se utvrdi da su prestale djelovati. . Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku. djelatni časnik ili dočasnik oružanih snaga. Popis birača se vodi za područje svake općine.ustrojstvenim oblicima. izborni sustav. 19 . svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. zamjenik državnog odvjetnika. državni odvjetnik. kada i zašto? Političke stranke prestaju: 1. veleposlanik. te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka. generalni konzul. Popis birača ima slijedeće rubrike: . župan ili podžupan.prebivalište .članstvu. zamjenik ministra. Zakon o popisima birača Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo. popisi birača se vode u Gradu Zagrebu.prezime i ime . predsjednik ili potpredsjednik Vlade. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Zagreba. a sjednica nije održana. . ako je Središnji državni ured za upravu donio odluku o prestanku političke stranke. zamjenik pučkog pravobranitelja. načinu njihovog izbora i opoziva. zamjenik državnog pravobranitelja. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina.. prava i slobode. član uprave trgovačkog društva. sudac. Birači se upisuju u popis u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. Uređuju: nacionalna prava. . 3. Način upisa u popis birača? U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti. državni pravobranitelj. Tko može ukinuti rad političkih stranaka.datum rođenja . Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. Tko ne može biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH.sredstvima za rad. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.jedinstveni matični broj građana .redni broj .primjedba Organski zakoni? Imaju jaču pravnu snagu od drugih zakona.upravnim tijelima. ministar ili drugi član Vlade.

Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave. Što je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave. osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE Poslovi državne uprave? Tijela državne uprave neposredno provode zakone i propise. tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. koji se imenuju na temelju javnog natječaja. odnosno Grada Zagreba. odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.2. državne upravne organizacije (to su središnja tijela državne uprave) i uredi državne uprave u županijama (to su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama). u slučajevima predviđenim zakonom. tijela jedinica lokalne i područne samouprave. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. državni tajnici u ministarstvu i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. Tko obavlja poslove državne uprave? Tijela državne uprave. tajnik ministarstva. Tko su dužnosnici RH? Ministri. donesenih u prvom stupnju. donose provedbene propise. Javnost se može isključiti samo izuzetno. Koja su tijela državne uprave? Ministarstva. pomoćnik i zamjenik ravnatelja u državnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda državne uprave u županiji su rukovodeći državni službenici. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. središnji državni uredi Vlade RH. Opće. a ravnatelj u ministarstvu. provode upravni nadzor. naknađuje Republika Hrvatska. pomoćnik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu Vlade RH. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. Što je s javnosti rada tijela državne uprave? Rad tijela državne uprave. Postoji li mogućnost žalbe? Protiv pojedinačnih akata. Koji su poslovi državne uprave? 1. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. a u uredima državne uprave u jedinicama područne samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije. može se zatražiti sudska zaštita. državni tajnici Središnjih državnih ureda. Donošenje provedbenih propisa 20 . Tko naknađuje štetu uzrokovanu nepravilnom radom državne uprave? Štetu koja građaninu. vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i područne samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici. radnji i mjera tijela državne uprave. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru.

Koje radnje tijelo državne uprave može poduzeti ako uoči nepravilnosti i nezakonitosti? 1. U provedbi upravnog nadzora. tijela državne uprave nadziru osobito: 1. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. 4. odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak. 8. a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave. a tijelo državne uprave. 3. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave. 5. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. 4. središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave. 2. 3. Nadležno ministarstvo može.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave. 2. podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave.Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. . u granicama date ovlasti. ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave. tijela jedinica lokalne samouprave. djelotvornost. zakonitost rada i postupanja. Pravilnici. Što je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije. naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama". tijela jedinica područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujući zakone i druge propise: 1. . rješavaju u upravnim stvarima. tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. obavljaju druge upravne i stručne poslove. 4. 6. županijski. ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika. tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni. odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike. vode propisane očevidnike. .3. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 2. odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku. u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine. rješavanje u upravnim stvarima.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. 5. ministarstva. 21 . zahtijevati izvješća. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. Tko nadzire rad pojedinih tijela državne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave 6. 5. Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i stručni poslovi Što se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela državne uprave. izdaju uvjerenja i druge potvrde. odnosno grada davati općinskom načelniku.

a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave. izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. identitet i ovlasti.Praćenje stanja: Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. Koji su drugi upravni i stručni poslovi koje obavljaju tijela državne uprave? . zgrade. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku. odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. saslušati pojedine osobe u upravnom postupku. odnosno odrediti mjere ili radnje. poslovne spise. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor. odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu. utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama. Središnji državni ured za upravu može razriješiti općinskog načelnika. kad je to određeno posebnim zakonom. inspektor sastavlja zapisnik. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih. Kako radi inspektor? O izvršenom pregledu. robu i druge stvari kod nadziranih osoba. inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. državnih tijela. ako ne podnese prijavu. Na temelju toga tijela 22 . odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama. koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti. provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte. predmete. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije.Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje. 2. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne samouprave. ako propusti poduzeti. ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. 4. odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. u skladu s posebnim zakonom. ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela. odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje. Službenici tijela državne uprave. pojedinačne upravne stvari. odnosno odrediti. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. odnosno gradskih ureda. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora. Inspektori imaju posebnu iskaznicu. Što će inspektor učiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. inspektor ima pravo i obvezu. Na što ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. odnosno pravne osobe. kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran. uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima.

obavlja protokolarne poslove. 5. osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima. ako zakonom nije što drugo određeno. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. neposredno primjenjuju zakone i druge propise. izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava. državnog tajnika i pomoćnike? Ministre imenuje i razrješava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih područja može biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.definicija. a osobito: 1. Državnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. 2. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova. te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. zavodi i ravnateljstva. On odgovara za svoj rad ministru. zavodi i ravnateljstva). a osobito: 1. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva . Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa. 13. jedinicama lokalne samouprave i uprave. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. 8. ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju. Tko imenuje i razrješava ministra. Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga. 3.- državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. 4. 2. vode propisane očevidnike. pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama. odnosno inspekcijski nadzor. 6. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi: Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa. 3. na prijedlog ministra. 23 . Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera. provode upravni. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja te druge stručne i administrativne poslove. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa. pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. provodi utvrđenu politiku Vlade. On odgovara za svoj rad ministru. 10. Što je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i državnog tajnika.

u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni. zavodi i ravnateljstva. ostvaruju međunarodnu suradnju. a osobito: 1. 4. Osnivaju se u pravilu kao državne uprave. te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva. imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. ravnateljstva. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi. 3. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. 9. brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi.5. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.definicija. zavodi. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave. nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva. 9. Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. stručne i druge poslove iz svog djelokruga. jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada. 16. Koja je uloga državnog tajnika? (2) Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti. u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti. 6. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. 7. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu. uprave. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. prikupljaju. 24 . 14. 12. Kakve poslove obavljaju državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije obavljaju upravne. vode propisane očevidnike. b) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Državne upravne organizacije . kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu. ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. 13. s određenim stupnjem samostalnosti u radu. a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave. na prijedlog ministra. Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.

osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave. Imenuje ga i razrješuje Vlada na temelju natječaja. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. provodi neposredan nadzor nad radom u uredu. te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja Središnji državni uredi (2) Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade. GRADU. u prenijetim im poslovima državne uprave : 1. na prijedlog ministra. Ispostave ureda državne uprave (4) Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada. Ravnatelj može imati zamjenika. prati stanje u svom djelokrugu. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova b) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI. poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu 4. provodi upravni. a osobito: 1. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima 6. odnosno inspekcijski nadzor 4. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda državne uprave. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. Predstojnik ureda državne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik. na prijedlog ravnatelja. brine o provedbi zakona 2. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u 25 . provodi zakone i druge propise 2. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlašten 3. on je čelnik tog ureda. Poslovi: 1. Odgovoran je Vladi. Poslovi: 1.Što je to stručni kolegij? U ministarstvima i državnim upravnim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. Tko upravlja radom državnih upravnih organizacija? Radom državnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. ODNOSNO OPĆINI Uredi državne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne samouprave. Koji su poslovi ravnatelja državne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom. Ravnatelja imenuje Vlada. Središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici.

4. 2. održavanje uredovnih dana.župan. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde. Kojim se aktom potvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. 3. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave. predstojnik (za županijske urede . JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI. ministar. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave 4. za ured državne uprave. odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug. državni tajnik 3. njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade.2. Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave? Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave. 8. način planiranja poslova. način upravljanja tim jedinicama. kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. odgovorni su gradonačelnik. nadležnost. za ministarstvo. 26 . obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost. a osobito razriješiti. pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo. za središnje državne urede. radno vrijeme.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE. okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica. 4. odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave. ravnatelj. za državne upravne organizacije. tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga. MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima državne uprave) U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7.

pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave. odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto. u skladu s posebnim propisima. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu. smanjit će se osigurana sredstva. Ministarstva i središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih. odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima. osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se utvrđuju sredstva za rad tijela državne uprave? Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su županijskim. a županijski. odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje. a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa. davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim. a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave. razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere. odnosno gradskim uredima. u za to ostavljenom mu primjerenom roku. zgrade i drugu imovinu. Ministarstva. dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike. čišćenje itd). središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu. u dogovoru s tim tijelima. odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa. a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji. 7. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela 27 . Ministarstva. Kakvi su odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne i područne samouprave. 6. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa.Objasnite međusobne odnose tijela državne uprave. osvjetljenje. Vlada Republike Hrvatske može. priređivati zajednička stručna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. usklađivati planove rada. Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave. 2. rujna tekuće godine. za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva. davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. nadzirati zakonitost. odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa.

kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija. Čelnik tijela državne uprave može. ravnatelji državnih upravnih organizacija. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost.Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke. o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. . obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. o rashodovanju. odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste. svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. Tko je odgovoran za zakonito korištenje sredstava? Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave. ravnatelji državnih upravnih organizacija. u skladu s državnim proračunom. i računopolagač. O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave. Da li tijela državne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. Koje su dužnosti tijela državne uprave spram građana? . o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme.državne uprave.na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja 28 . Izvješća se mogu dati na sljedeće načine: . a za koje je javnost osobito zainteresirana. objave putem sredstava javnog priopćavanja. do visine vrijednosti koju odredi Vlada. izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom. kao izvršitelj. Ministri. može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja. opreme…? Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga. župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju. o prenošenju prava korištenja. u skladu s propisima. o davanju ili uzimanju na posudbu ili u zakup tih stvari. a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. Ministri. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu područne samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi. Tko odlučuje o korištenju sredstava. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih . Tko podnosi izvješća o obavljanju poslova državne uprave? Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri. fonda opreme. Mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA Na čemu se temelje odnosi tijela državne uprave i građana? Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. prodaji.Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo.

Troškovi postupka isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Prigovore. kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe.- putem sredstva javnog priopćavanja. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave. a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena. čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. dnevni raspored radnog vremena. o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete. Ako nema tijela drugog stupnja. Župan. Protiv zaključka stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja. Koje je uredovno vrijeme tijela državne uprave? Trajanje radnog vremena u tjednu. u upravnom postupku. Kako se tijela trebaju odnositi prema građanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu. kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku. postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave. odnosno državne upravne organizacije. Kako se označavaju tijela državne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja. Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih. kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. knjiga pritužbi itd). Na podnijete prigovore i pritužbe. župan. Kako tijela državne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema građanima? Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. Tko vrši nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave? Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela 29 . na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima.

županijski uredi . ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica.Ured za zakonodavstvo .Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere. odnos s tijelima državne uprave i samouprave. jedan ili više potpredsjednika. raspuštanje Hrvatskog sabora 5. odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti. ministri i drugi članovi Vlade dužnosnici su RH. bez prethodnog odobrenja Vlade.pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast) Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru. ZAKON O VLADI Što se uređuje ovim zakonom? Zakon o Vladi RH uređuje status. Izvršnu vlast u RH čine još: . te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis .Ured za nacionalne manjine Stanje u vezi s imunitetom? Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina.ministarstva . On predlaže provedbu politike Vlade.Ured za odnose s javnošću . Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade. direkcije i druge stručne službe . agencije. udruživanje ili razdruživanje s drugim državama 3. raspisivanje državnog referenduma Koji su akti Vlade? . Što je Vlada RH? Vlada RH je najviše tijelo izvršne vlasti. promjenu Ustava RH 2. 30 . Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže: 1.državne uprave obavlja Središnji državni ured za upravu. potpredsjednici Vlade. Predsjednik Vlade.državne upravne organizacije . Kakav je sastav Vlade? Vladu čine predsjednik. Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade. ovlasti ministarstava. prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade. Način rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne.Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave Koje su stručne službe Vlade? Za obavljanje stručnih poslova. osnivaju se stručne službe: . promjenu granica RH 4.Uredbom se osnivaju Uredi. Što je uži kabinet Vlade? Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. funkcije prema Saboru. daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba. sastav.Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade . ministri i drugi njezini članovi. prati ostvarivanje programa rada Vlade.

Dragan Primorac 14. branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Hrvoje Dolenec Koje su državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije jesu: 1. Jozo Sarać 4. 8. Božo Biškupić 8. Ministarstvo pravosuđa. prometa i infrastrukture. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Branko Vukelić 3. Središnji državni ured za e-Hrvatsku. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. ribarstva i ruralnog razvoja. Državna geodetska uprava. Božidar Pankretić 9. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Ministarstvo regionalnog razvoja. Ministarstvo obrane.Mandat Vlade Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Petar Čobanković 10. Jadranka Kosor 6. državne upravne organizacije. Damir Polančec 7. Ministarstvo gospodarstva. Državni zavod za mjeriteljstvo. Državni inspektorat. Ministarstvo unutarnjih poslova. šumarstva i vodnog gospodarstva. Državni zavod za zaštitu od zračenja. Ivan Šuker 2. 5. Državni hidrometeorološki zavod. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Gordan Jandroković 5. Ministarstvo kulture. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Ministarstvo zaštite okoliša. Potpredsjednici Vlade. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave? Ministarstva. Ivan Šimonović Koji su Središnji državni uredi? 1. Damir Bajs 12. Ministarstvo obitelji. Ministarstvo mora. rada i poduzetništva. Igor Lučić 3. Ministarstvo financija. Ministarstvo turizma. prostornog uređenja i graditeljstva. ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade. Marina Matulović Dropulić 13. Ministarstvo znanosti. Darko Milinović 15. 2. Državna uprava za zaštitu i spašavanje 9. 3. uredi državne uprave u županijama. Tomislav Karamarko 4. Središnji državni ured za upravu. Antun Palarić 2. središnji državni uredi Vlade RH. Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Koja su ministarstva? 1. 6. Ministarstvo poljoprivrede. Državni zavod za statistiku. 7. Božidar Kalmeta 11. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Državni zavod za nuklearnu sigurnost 31 . obrazovanja i športa. 4. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu.

za određeno upravno područje ili određenu vrstu povezanih poslova. u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice.službe (sektori): Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama u pravilu su službe. materijalno financijski. održavanje uredovnih dana Gdje se osnivaju uredi državne uprave? Sjedište ureda državne uprave je u sjedištu županije. 5. U okviru službe mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. Njome upravlja ravnatelj. Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika. a izvan ispostave. poslova. Tu se obavljaju i opći. 3. informatički. informacijskih i sl. nadzor nad zakonitošću općih akata. prostorno uređenje i graditeljstvo. Na čelu odsjeka je podnačelnik. radno vrijeme 6. Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama Što se uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama? Ovom uredbom uređuje se: 1. administrativni i pomoćno tehnički poslovi. služba za gospodarstvo. . Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima. prostorno uređenje. pododsjeci i odjeljci. 4. . Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebačke županije Sjedište ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji je u Gradu Zagrebu. odjeli. imovinsko pravne poslove. planski. isti obavlja Središnji državni ured za upravu. računovodstveni. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose. odsjeci. način planiranja poslova 5. 6. te za obavljanje općih. Na čelu odjela je načelnik.odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega. kadrovski. Mogu se ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za 32 . Na čelu pododsjeka je voditelj. čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. okvirni broj službenika i namještenika 4. služba za zajedničke poslove. Uredi državne uprave? Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na : Gospodarstvo. uz prethodno pribavljeno mišljenje župana.Negativna nadležnost? Ako neki posao nije stavljen u nadležnost nekom ministarstvu. društvene djelatnosti.pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedišta županije. opću upravu Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje određenih poslova državne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. opću upravu. . tehničkih i pomoćnih poslova. odsjeci i pododsjeci i odjeljci: . društvene djelatnosti. . za obavljanje normativnih.odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica. Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu državne uprave osnivaju se službe. Ustrojavaju se: 1.odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave 2.

daju naputke. Radom područne jedinice upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar odnosno ravnatelj. Koje poslove obavlja župan. na prijedlog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada. a u upravnim stvarima II. Koje poslove obavljaju uredi državne uprave.rješavaju u upravnim stvarima u I. odnosno Gradu Zagrebu? Župan i gradonačelnik grada Zagreba predstavnici su državne vlasti na području županije odnosno Grada Zagreba. gradu odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za određena upravna područja. Koja se tijela državne uprave ustrojavaju u županiji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova državne uprave te kojim propisom je to uređeno? Za obavljanje poslova državne uprave na području županije. a gradonačelnika grada Zagreba. određuju im poslove. .brinu o provedbi zakona i drugih propisa.brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje učinkovitosti rada ureda.obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica područne samouprave i pravnim osobama na području županije odnosno Grada Zagreba. Za svoj rad pročelnik odgovara županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave. Njima je i pročelnik odgovoran za svoj rad. 33 . . Kako se bira župan i gradonačelnik grada Zagreba? Župana bira županijska skupština. i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti. odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi državne uprave.osiguravaju suradnju ureda državne uprave. Ispostavom ureda državne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara pročelniku ureda državne uprave i županu. a osobito: . Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? Radom ureda državne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan. stupnja kada se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica područne samouprave . Područnim gradskim uredom upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku grada Zagreba. na prijedlog nadležnih ministarstva. Osnivanje područnih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u županiji. usklađuju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom. odnosno gradski uredi grada Zagreba? Uredi državne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove. odnosno gradskih ureda s jedinicama područne samouprave i pravnim osobama. odnosno gradski uredi. .prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni. brinu se o stručnom osposobljavanju državnih službenika i namještenika.nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u uredima državne uprave i gradskim uredima. Tko je nositelj izvršne vlasti i predstavnik državne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova državne uprave u županiji. Radom odjeljka upravlja voditelj. gradska skupština Grada Zagreba. stupnju.provode upravni i inspekcijski nadzor. . odnosno gradonačelnik grada Zagreba? Župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba: . .neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu.ustrojavanje najmanje dva odjeljka. .

Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka. proračunske odnose u javnom sektoru. Što je proračun? Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države.01.12. Osnove za izradu državnog proračuna? Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja. izloženim u propisima koje donosi Sabor. posebnim zakonima ili drugim propisima. makroekonomskih pokazatelja. 2. Od čega se sastoji državni proračun? Proračun se sastoji od općeg (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja) i posebnog dijela. izradu. upravljanje imovinom i dugovima. e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima. c) za donacije i ostali rashodi. Prihoda: a) porezi. proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. pomoći. Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: 1.) i važi za godinu dana za koju je donesen. Tko su korisnici proračuna? Proračunski korisnici jesu državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH. c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu. materijalni i financijski rashodi. b) za subvencije. g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine. d) donacije. Vlada i ministar financija. Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja. do 31. ustanove. vijeća manjinske samouprave. Državni proračun je proračun na razini RH. Financijski plan? Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe. Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe. i plana razvojnih programa. računovodstvo. državne potpore i naknade. unutarnji i proračunski nadzor. Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01.Zakon o proračunu Što određuje zakon o proračunu? Određuje planiranje. zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. upravljanje javnim dugom. b) doprinosi za obvezna osiguranja. donošenje i izvršavanje proračuna. d) za nabavu nefinancijske imovine. odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. Rashoda: a) za zaposlene. f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne). 34 .

lipnja tekuće godine. opće i administrativne poslove.zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima . Vlade.hrvatsko državljanstvo. SLUŽBENIČKI ODNOSI Što uređuje Zakon o državnim službenicima? Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca.odgovarajući stupanj obrazovanja . 5. stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. 6.Smjernice sadrže: 1. opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu. Na osnovu upute. stupnju Odbor za državnu službu. osim u slučaju prijma vježbenika . Sva Rješenja su upravni akti. a u II. 4. Na osnovu smjernica Vlade. pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom. ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske. proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadležnom ministarstvu do 15. tekuću proračunsku godinu. Rješenje donosi čelnik tijela u I. Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. O pravima i odgovornostima službenika odlučuje se rješenjem. predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. (Smjernica → uputa → prijedlog financijskog plana) 3. obveza i odgovornosti namještenika. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske. broj službenika i namještenika. stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto.kriterij poslova . pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. Ureda predsjednika. te druga pitanja sukladno zakonu. Koje su 2 kategorije zaposlenih u državnim tijelima? Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici. materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove. te urede lokalne samouprave. Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom.kriterij stručne spreme Ovaj zakon odnosi se i na stručne službe Sabora. Koja su 2 kriterija razlikovanja? . Koji su uvjeti za prijam u državnu službu? Osoba koja se prima u državnu službu mora imati: . jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu.(žalbe protiv Rješenja čelnika) Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu. stupnju ili osoba koju on za to ovlasti. sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna. Za prijam u državnu službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu. Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove. zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava. klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika. a nadležna ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja.odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. planske. potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za 35 . 2. 3.

braka. ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. Pravo na plaću i druga materijalna prava 3.službeničke odnose. a u ministarstvu nadležnom za poslove obrane to ministarstvo. Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. uvećan za 0. Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana. ali najviše za još šest mjeseci.5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. Koja je razlika između godina staža i godina službe? Radni staž su godine koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž. Osobne očevidnike službenika i namještenika vodi svako državno tijelo za zaposlene u njemu.kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe. Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme. U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci. Prijem u državnu službu na određeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao. osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi. Godine službe su radni staž proveden u svojstvu državnog službenika. kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika. jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. pravosuđa. javnog reda… . slobode i prava čovjeka. obitelji i mladeži. Za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci. Imaju li službenici pravo na sindikalno udruživanje? Državni službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. odnosno do povratka odsutnoga službenika.protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela. Pravo na rad u prikladnim uvjetima 2.kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti. Tko vodi popis državnih službenika i namještenika? Središnji popis službenika i namještenika prema stručno spremi i struci. a koji nisu trajnijega karaktera. koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje. Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija. Zapreke za prijam u državnu službu? U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: . vodi Središnji državni ured za upravu. osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca. protiv RH. Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova može trajati šest mjeseci i može se produžiti. Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja 36 . imovine. Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa. U pravosudnim i kaznenim tijelima središnji popis vodi Središnji državni ured za upravu. Prava državnih službenika? 1. Što čini plaću državnog službenika i namještenika i kako se određuje? Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće. Za osobe primljene u državnu službu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe .

te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. Zabrana postupanja izvan ovlasti Izvršavanje naloga čelnika? Državni službenik je dužan izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika. državnih upravnih organizacija.4. materijalno-financijski i računovodstveni poslovi. Dužnost odbijanja naloga 14. Ponovljeni pisani nalog. Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao. ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik tijela. čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. opći i administrativni poslovi. po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. 37 . upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvršavanja zakona. Dužnost izvršavanja naloga 13. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti. Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima 6. te pravilnika o unutarnjem redu kojima će se utvrditi potreban broj državnih službenika i namještenika ta tijela ne smiju zapošljavati nove državne službenike i namještenike. Pravo na kandidiranje na izborima 6. 9. suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao. b) inspekcijski poslovi. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika 16 Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika 17. analitičko-normativni. i županijskih ureda. Dužnost stručnog postupanja 9. Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju državni službenici? Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici raspoređuju se u skupine: 1. Iznimno se dozvoljava prijam službenika i namještenika u slučaju prijama na određeno zbog zamjene duže odsutnog službenika ili namještenika te prijama na neodređeno zbog prestanka službe službenika ili namještenika. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika 5. Zabrana prijama? Do donošenja uredbi kojima će se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika ministarstva. Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. obavljati poslove ili pružati usluge samo ako nad tim djelatnostima državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. 7. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti 8. Dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova 7. Može li državni službenik obavljati pravne i fizičke poslove izvan državne službe? Službenik može izvan radnog vremena. Pravo na predstavku Dužnosti državnih službenika 1. 5. financijsko-planski i drugi stručni poslovi. informatički poslovi. 2. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu 10. Dužnost odbijanja ponuđenih darova 4. Mogućnost odbijanja naloga 15. Osobno ponašanje 12. Uporaba povjerene imovine 11. Zabrana zlouporabe ovlasti 3.

naredbe. Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natječaja Ministarstvu nadležnom za financije (provjera da li su osigurana proračunska sredstva) i Središnjem državnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto čija se popuna traži te ima li na raspolaganju službenika koji bi zadovoljavao uvjete natječaja).znanstvenim i stručnim dostignućima.zakonu. raspored na radno mjesto 5. pravilnici.radna mjesta III. vrste zvanja. . vrste zvanja .srednja stručna sprema .radna mjesta II.osobe zaposlene u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne. Odlučivanje o prijemu? O potrebi prijama u državnu službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. Stručna sprema? Potrebna stručna sprema: .se primaju osobe na određeno vrijeme .osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu.osobe koje su po ugovoru o školovanju dužne stupiti u državnu službu . U principu. . Natječaj mora sadržavati: 1. vrste zvanja .pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u državnu službu (to se pretočilo u normu iz razloga praktičnosti). Kada će se donijeti odluka o poništenju natječaja? Odluka o poništenju natječaja donijeti će se kad se po raspisanom natječaju ne izvrši izbor ili u slučaju kad se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat.osobe koje se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. odluke) . Na čemu se temelji rad državnih službenika? Rad državnih službenika temelji se na: . .kada postoje neraspoređeni službenici u tijelu DU o čemu vodi računa Središnji državni ured za upravu. naziv državnog tijela u koje se osobe primaju 2. .pravilima struke. naputci. Natječaj se ne provodi kada: . Objasnite institut natječaja? Obavezan postupak pri prijemu u državnu službu je javni natječaj koji se objavljuje u NN (može i u dnevnom listu). odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima. tajnik stručne službe sabora ili vlade…). (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa). rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima (60 dana maksimalno) 38 .Tko odlučuje o potrebi prijema u državnu službu? O potrebi prijema odlučuje čelnik tijela (ministar.uputama čelnika odnosno nadređenih službenika.drugim propisima i pravilima o radu (uredbe. naziv radnog mjesta 3. rok za podnošenje prijave (8-15 dana) 7. prijem je nemoguć ukoliko nema slobodnog radnog mjesta. Kada natječaj nije potreban? Natječaj nije potreban kada se u državnu službu primaju: . . . predstojnik.visoka stručna sprema radna mjesta I. . opće i posebne uvjete za prijem u službu 4.viša stručna sprema . isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. to je određeno pravilnikom o unutarnjem radu državnog tijela.Ustavu.

Podaci su službena tajna.onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva.odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe . stručna sprema. nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza . Rješenja moraju biti unificirana i sadržavati iste elemente.neuredno čuvanje spisa.Nakon postupka natječaja donosi se rješenje o prijemu u državnu službu. donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave.obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela . trajanje probnog rada.neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga . žalbi. Objasnite institut povrede službene dužnosti? Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške.uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi .Tada službenik ostvaruje prava i obveze iz državne službe.učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla . prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava .neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova .nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti . uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu. čelnik mora u roku 15 dana odgovoriti. Rješenje ima karakter upravnih akata. nesavjesno. datum početka rada i rok u kojem mora položiti državni ispit. Teške povrede propisuju se zakonom.napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga . podataka ili druge povjerene dokumentacije . Lake povrede službene dužnosti? .nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima 39 . već se dozvoljava i putem oglasa. zbog povećanog opsega posla. uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela Teške povrede službene dužnosti? .neopravdan izostanak s posla jedan dan .druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom. vrijeme trajanja. koje mora navoditi stručnu spremu. No. Rješenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. državnim službenikom se ne postaje prije donesenog rješenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto. a lake povrede zakonom. Specifičnost radnog odnosa na određeno vrijeme je što za njega ne treba institut natječaja. Svi akti koji se odnose na službenički status podliježu nadzoru ministarstva nadležna za poslove opće uprave (vrijede opći uvjeti ZUP-a).davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice .ponašanje suprotno etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe . to rješenje o prigovoru je konačno.zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi . podatke o položenom državnom ispitu.odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi . Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor. Osoba postaje državni službenik danom početka rada. Središnji državni ured za upravu vodi za potrebe državnih tijela središnji popis svih državnih službenika i namještenika. Rješenje je inicijalni akt kojim se započinje rad u državnoj službi. radni staž. Kakve vrste radnih odnosa ima u državnoj službi? Radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme. Može se zaposliti na određeno vrijeme u 2 slučaja : u slučaju odsutnosti.neizvršavanje. plaća službenika.

Koje su kazne u postupku za povredu službene dužnosti? za lake povrede: . Sastav službeničkog suda? Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova.novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena.druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom.uvjetna kazna prestanka državne službe . a u drugom stupnju viši službenički sud. Protiv odluke u postupku zbog teške povrede službenik ima pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku 8 dana od primitka odluke. Postupak zbog povrede službene dužnosti? U postupku zbog lake povrede službeničke dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Postupak zbog lake povrede pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika.. Postupak zbog teške povrede pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu. Tijelo koje vodi postupak dužno je na zahtjev službenika omogućiti prisustvo sindikata.novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci.pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika . Službenik ima pravo na branitelja.zabrana napredovanja u trajanju od dvije do četiri godine . U postupku zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. od kojih se predsjednik i najmanje dva člana imenuju iz reda sudaca. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena . za teške povrede: . Predsjednike i članove službeničkih sudova i višega službeničkog suda imenuje Vlada. Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuju iz reda sudaca. O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud. Službenički sudovi ustrojavaju se za pojedino ili više državnih tijela. Postupak je hitan i javan (iznimke). u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazne. Uredske i druge poslove za viši službenički sud obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Protiv rješenja u postupku zbog lake povrede službenik ima pravo žalbe nadležnom službeničkom sudu. Službeničke sudove i viši službenički sud ustrojava Vlada.neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno . Protiv drugostupanjske odluke može se pokrenuti upravni spor. 40 . Odlukom kojom se ustrojava službenički sud utvrđuje se tijelo državne uprave koje će za potrebe službeničkog suda obavljati uredske i druge poslove. Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca. Tko odlučuje o povredi službene dužnosti? O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela.usmena opomena .zabrana promicanja u trajanju od dvije do četiri godine .prestanak državne službe. Odluka kojom je odlučeno u žalbi je konačna i ovršna.premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova .ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti .pisana opomena .

a postupak se mora završiti u roku šest mjeseci od pokretanja postupka. Državni stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela Opći dio sadrži 6 predmeta (Središnji državni ured za upravu) dok je za posebni dio nadležno ono ministarstvo nadležno za to upravno područje. Oni se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. Nastanak štete. bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž. III vrsta . visinu i okolnosti utvrđuje čelnik tijela rješenjem. pravomoćnim je rješenjem obustavljen postupak i 5. pravomoćnom je presudom oslobođen od odgovornosti. II vrsta . Odgovornost službenika za štetu? Službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.informatički poslovi . dok traje taj postupak. Ukinuta su zvanja i položaji.14 mjeseci. Zakon određuje trajanje vježbeničkog staža: I vrsta . 3.analitičko normativni. Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika. Poslovi koje službenici obavljaju tretiraju se na određene skupine. a postupak se mora završiti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka. a državna služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u tijelu državne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenoga državnoga stručnog ispita. II (viša) i III vrste (SSS).12 mjeseci (skraćeno u odnosu na dosadašnje). U slučaju teške povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja. ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe.opći i administrativni poslovi . Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%. a najkasnije u roku šest mjeseci od dana izvršene povrede. Namještenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste. Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke. Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. te se utvrđuju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: . Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS). a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi.Udaljenje iz službe? Državnog službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti.certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. Obustavljeni dio plaće se službeniku vraća ako: 1. Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u kojem se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje. utvrđuju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) viši upravni referent (VŠS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik viši upravni savjetnik Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika (vježbenici) Službenici se osposobljavaju za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse. mogao štetiti interesima službe. polaže se državni stručni ispit . 41 . Kada nastupa zastara postupka za povrede službene dužnosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja. a najkasnije u roku dvije godine od izvršene povrede. financijsko planski i drugi stručni poslovi . Nakon završenog vježbeničkog staža. Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor.upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski) .16 mjeseci.materijalno financijski i računovodstveni poslovi U odnosu na te grupe.

onome koji je premješten mora se osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj. Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela.Vježbenik može pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža.50  radna mjesta II. Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju. Vrste 0. Vrste – 0. O prigovoru se utvrđuje u roku 3 dana. Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici jesu: »naročito uspješan«. Ukoliko ne položi najviše dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana. Premještaj se može napraviti u krugu od 100km (što može dovesti do šikaniranja službenika).75 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ? Ovaj kolektivni ugovor zaključuju Vlada RH i sindikati državnih službi u ime svojih članova.90-1. koju određuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u NN. Premještaji su mogući samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti.5-0. učinkovitosti rada i poštivanju službene. Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosječne bruto plaće zaposlenih u RH. Ocjenjuje se stručno znanje. i tu postoji zaštitna odredba .otkazom . ožujka. Rješenje o premještaju u drugo državno tijelo donosi čelnik tijela iz kojeg se službenik premješta.sporazumom . Kandidat koji ne položi više od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca. Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta (utvrđuje Vlada Uredbom) utvrđuju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:  radna mjesta I. Rješenje o rasporedu donosi čelnik tijela u koje je službenik premješten u roku 3 dana. a ako tada ne položi ima pravo na polaganje još samo jednom. Ovim ugovorom utvrđuje se prava i obveze rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta Novost je što stručni ispit mogu polagati i osobe izvan državne službe ako imaju dvostruki staž od onog propisanog državnim službenicima. Tako su grupa poslova i složenost poslova zaštićeni pri premještaju. Vrste od 1. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit. konačno rješenje o premještaju dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.po sili zakona i 42 . Protiv rješenja službenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela. Državni službenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu.20  radna mjesta III. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci. Kako prestaje državna služba? Državna služba prestaje: . koji je rješenje donio. odnosno radne dužnosti. Ocjena mora biti obrazložena. a ne može ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike. »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.05-3.5% za svaku godinu radnog staža.65-1. »uspješan«. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju državni ispit. najkasnije do 31.10  radna mjesta IV vrste – 0. Objasnite institut premještaja? Službenik se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. Objanite sustav plaća? Osnovno pravilo je sljedeće: umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice određene kolektivnim ugovorom + dodatak na staž 0. ali osnovicu može utvrditi i Vlada). ali uz prethodni pisani sporazum s čelnikom tijela u koje se premješta. No. mogu ga položiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u slučaju prijelaznog zakona). Osim toga uz pristanak službenika se može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete. O ocjeni se donosi rješenje.istekom roka .

U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu. j) ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u zakonskom roku . k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« . O prestanku državne službe donosi se rješenje. Ako preuzeti službenici ne budu raspoređeni na radna mjesta u državnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom državnom tijelu iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga što ne ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta. a služba mu prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom. točke a) ovoga Zakona . e) kad je osuđen za kazneno djelo iz članka 49. stavljaju se na raspolaganje Vladi .. kojim se utvrđuje dan prestanka službe. Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema 43 .danom pravomoćnosti presude.danom napuštanja službe. d) kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci . odnosno prvog dana odsutnosti s rada. h) ako se sazna da u vrijeme prijema u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim Zakonom . Kad se ukine državno tijelo. Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona.danom konačnosti odluke službeničkog suda. Čuvanje državne tajne? Državni službenik je dužan čuvati državni tajnu najduže 5 godina od prestanka službe.danom saznanja za to. c) kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža . Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom. Odredbe o raspolaganju 1. u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta.danom konačnosti posljednjeg rješenja o ocjenjivanju. Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona: a) smrću. f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce .posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. ali je tada oslobođen krivnje. 3. Ponovljeni nalog je dužan izvršiti.istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit. Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu. službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4.na drugi način propisan zakonom.danom pravomoćnosti rješenja. stavka 1. Oslobođen je čuvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje. Izvršenje nezakonitog naloga? Državni službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu i ne izvršiti nalog ako je on nezakonit. Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik.danom pravomoćnosti presude. a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. Kad se ukine državno tijelo. Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela. g) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku . službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme. službenike ukinutoga državnog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela. l) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. Rješenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe. i) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti . a poslove i službenike ne preuzima neko drugo državno tijelo. 2. b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad .danom kojim se morao javiti na dužnost..

nazivu. naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova. 4. dnevni odmor. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci. "dobar". premještaju i prestanku službe službenika. odgovarajuće se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama. strankama. O prijamu na rad te o ostvarivanju prava. mjestu rada. Na prava i obveze namještenika. koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja. tjedni odmor. o njoj se donosi rješenje i ona se unosi se u osobni očevidnik. Ako trudnica ili žena koja doji dijete radi na 44 . Ocjene su: "izvanredan". prebivalištu i/ili sjedištu. Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. službenika se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 . Namještenici odgovaraju za lake i teške povrede službene dužnosti kao i za odgovornost za štetu učinjenu građanima i pravnim osobama (odgovarajuće se primijenjuju odredbe koje vrijede za službenike). premještaj i prestanak radnog odnosa. očekivanom trajanju ugovora. otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove. Stanka. plaćeni dopust? Državni službenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta što se ubraja u radno vrijeme. Radno vrijeme? Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana od ponedjeljka do petka. 8.općim propisima o radu. niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći. obveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa čelnik tijela donosi rješenje koje je upravni akt. osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. a sklapa se na neodređeno vrijeme i u pisanom obliku.14 sati. kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. otkaznim rokovima.računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske. Posebne odredbe o namještenicima? Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa. Službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. 9. Ocjenjivanje državnih službenika? Državni službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. "zadovoljava" i "ne zadovoljava". 5. 6. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. Ocjena mora biti obrazložena. Za vrijeme trajanja raspolaganja. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. 7. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora. nedjelje neradni dani i blagdani. 3. osnovnoj plaći. Službenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta. Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote. Ugovor mora sadržavati uglavke o: 1. Njih ocjenjuje čelnik tijela. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. danu otpočinjanja rada. godišnji odmor. "odličan". 2. a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Zaštita majčinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće. Kada se zakon o radu primijenjuje na državne službenike? Zakon o radu se primijenjuje na državne službenike kada pojedina pitanja nisu rješena posebnim zakonom.

u ophođenju s građanima služi se hrvatskim jezikom i razumljivim rječnikom . Otkazni rok? Primjenjuju se opći propisi o radu (Zakon o radu) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: . što ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene.poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje. razmjeni mišljenja i informacija . pristojnosti.3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina Zaštita prava državnog službenika? Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. strpljenju.u javnim nastupima u kojima ne predstavlja tijelo mora naglasiti da iznosi osobne stavove -građani i službenici mogu se obrati čelniku tijela pritužbom na ponašanje službenika koji će je razmotriti i po potrebi pokrenuti postupak i u roku 30 dana dati odgovor na pritužbu 45 .odnosi među službenicima temelje se na međusobnom poštovanju. a u pisanom obliku. odnosno život ili zdravlje djeteta.2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina . nepristrano. pristojno.prema strankama postupa profesionalno. Etički kodeks državnih službenika? . Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. Ako o prigovoru nije odlučeno u roku. suradnji. žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće. Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obavezama iz službe. može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen.ističe se na vidljivom mjestu u državnom tijelu .1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana . Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim je odlučeno o prigovoru.službenik pazi da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu . neometanju u radu. poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove.1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine .ne koristi službeni ugled za obavljanje privatnih poslova .uređuje pravila dobrog ponašanja službenika sa strankama (očekivano ponašanje službenika) i međusobno . povjerenju. bez diskriminacije građana po različitim osnovama. Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati premještaj.posebni etički kodeksi donose se kad to zahtjeva posebnost službe i mora biti u skladu s etičkim kodeksom .2 tjedna ako je službenik zaposlen manje od godinu dana .2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina . s posebnom pažnjom prema ljudima s posebnim potrebama . a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru. službenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

Stranka može i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. povijesnu. upravnog nadzora akata lokalnih jedinica. 46 . Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. gospod.. U sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu. SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu. Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. u Ustavu prihvatiti će se načelo lokalne samouprave. Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da će se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od članka 2-11. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja. te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu. uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva. .općina . To će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima.grad . pravo udruživanja lokalnih jedinica. pravo zaštite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom. Svaka od zemalja potpisnica može otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. povijesnu. zaštite područnih granica lokalnih jedinica. djelokruga lokalne samouprave. prirodnu.000 stanovnika. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijeća Europe sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu načela iz ove povelje. godina od dana kada je za tu državu Povelja stupila na snagu. bitnim dijelom javnih poslova. gospodarsku i društvenu cjelinu. gospodarsku i društvenu cjelinu. Povelja se dotiče. Definicija jedinice područne (regionalne) samuprave? Jedinica područne (regionalne) samouprave su županije.000 stanovnika. Gdje postoje posebni razlozi (povijesni. te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu. a predstavlja urbanu. prometnu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog općeg biračkog prava. financijskih izvora lokalnih jedinica. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. Definicija jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su: . Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10. Ustavno određenje lokalne i područne (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to moguće. njihov djelokrug i ustrojstvo. društvenu i samoupravnu cjelinu. uvjeta obnašanja dužnosti na lokalnoj razini.4. gospodarski i geoprometni) gradom se može utvrditi i mjesto s manje od 10. potpisale su je države članice Vijeća Europe. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova. način rada njihovih tijela.

Osim poslova od 1. međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica 5. 8. te provedbu dokumenata prostornog uređenja. županije. oblici konzultiranja građana. ustrojstvo. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega. Središnje tijelo uskratit će odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice Poslovi jedinice lokalne (općine i gradovi) samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. Poslovi jedinice područne (regionalne-županije) samouprave? Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito: 1. javna priznanja. 9. samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom Statuti jedinica? Općina.12. drugih akata vezanih uz gradnju. održavanje javnih cesta. 5.imaju statut (statutom se pobliže uređuje samoupravni djelokrug. zdravstvena.Obilježja općine. a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to osobito: uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje komunalno gospodarstvo briga o djeci socijalna skrb primarna zdravstvena zaštita odgoj i osnovno obrazovanje kultura. 47 . ustrojstvo. ustrojstvo i rad javnih službi. županija 1. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. kulturna. 6. prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35. ovlasti i način rada tijela. mjesna samouprava. ovlasti i način rada.000 stanovnika. 2. obrazovanje 1. njena obilježja. 7. grada. promet na svom području Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska. i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja Zastava i grb? Jedinica može imati grb i zastavu što se utvrđuje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. način obavljanja poslova. tu su još: 13. mogu imati svoj grb i zastavu 4. provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga. 4. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. provođenje referenduma…) 2. protupožarna i civilna zaštita 12. tjelesna kultura i šport zaštita potrošača 10. grad i županija imaju statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine. 14. grada. zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša 11. oblici suradnje jedinica lokalne. pravne su osobe 3. 3. financijska. obilježja.

referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavničko tijelo) – pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE mogućim odgovorom) i zborovi građana ako ih je moguće organizirati.2. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela Mandat? Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. 1. održavanje javnih cesta 7. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. gradonačelnik i župan. Predstavničko tijelo Predstavnička tijela građana su općinsko vijeće. ako izgubi hrvatsko državljanstvo. Građani u jedinicama lokalne samouprave odlučuju o svojim interesima. proračun 2. prije isteka 4 godine im može prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavničkog tijela). Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. smrću i ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci. Broj članova mora biti neparan i određen je statutom. promjene prebivališta. zdravstvenih. Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova. skupštine 5. Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela 48 . 2. gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb-gradska skupština zato što ima i status grada i županije). gradovima i županijama To su predstavnička tijela(donose akte) i izvršna tijela-poglavarstva(brinu za izvršenje tih općih akata) i općinski načelnik. socijalnih i kulturnih ustanova 8. osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. promet i prometna infrastruktura 6. 1. a u općini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području. na prijedlog poglavarstva. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6.) Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi (biračko tijelo koje ih je izabralo ne može ih opozvati). zdravstvo 3. pored već navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije. gospodarski razvoj 5. gradonačelnika. donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. nemaju obvezujući mandat (ako član predstavničkog tijela promijeni stranačku pripadnost.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija. Tijela upravljanja u općinama. drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada Veliki gradovi koji imaju više od 35. prostorno i urbanističko planiranje 4. Neposrednim odlučivanjem . planiranje i razvoj mreže obrazovnih. bira i razrješuje općinskog načelnika. Zagreb ima 51 člana a županije od 31 do 51. stranka gubi mandat). ovisi o veličini zajednice (predstavnička tijela imaju od 7 do 35 članova. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva 4. Posrednim odlučivanjem – odlučivanjem preko predstavnika u predstavničkim tijelima. ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada. donosi statut (temeljni opći akt). gubitka poslovne sposobnosti.

a utvrđuje se statutom: – općina i grad koji imaju do 10. Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva na prijedlog općinskog načelnika.000 stanovnika ima od 3-5 članova. Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne. – općina i grad koji ima od 10. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se biraju na isti način (većinom glasova). a isti se donosi većinom svih glasova.000 stanovnika ima od 7-9 članova. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika. Poslovi poglavarstva 49 . – Grad Zagreb ima od 9-15 članova. a zakonom se utvrđuje okvirni broj. Zastupaju općinu. većinom glasova svih članova.000 stanovnika ima od 5-7 članova. Mandat nije obvezujući. u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. – grad koji ima više od 30. Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo iz reda svojih članova. gradonačelnik odnosno župan. grad. Točan broj članova se utvrđuje statutom lokalne jedinice(općina.izabranog na redovnim izborima. Broj članova poglavarstva uključujući predsjednika i zamjenike mora biti neparan. Nositelji izvršne vlasti i izvršna tijela? Općina: općinski načelnik i općinsko poglavarstvo Grad: gradonačelnik i gradsko poglavarstvo Županije: župan i županijsko poglavarstvo Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela? Bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini). te ih oni mogu i smijeniti. gradsko i županijsko poglavarstvo jesu izvršna tijela jedinica. – županija ima 7-13 članova. Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave.001 do 30. Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima. na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i načelnik. U općini i gradu općinskog načelnika i gradonačelnika bira općinsko vijeće tj. odnosno područne (regionalne) samouprave. Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatražiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom. na vrijeme od četiri godine. Poglavarstvo kao izvršno tijelo jedinice? Općinsko. županija). Sjednice saziva predsjednik. grad odnosno županiju. u skladu s ovim zakonom i statutom. gradonačelnika odnosno župana. Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. Inače je u roku od 8 dne dužan obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Pročelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za članove poglavarstva. barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova.

gradonačelnik. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. odgovornost? Općinski načelnik. odnosno župan predsjednik je poglavarstva. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana. njihovim zamjenicima. njihovim zamjenicima. predsjednik je poglavarstva. odnosno župan. Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. 2. Predsjednik poglavarstva? Općinski načelnik. Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. priprema prijedloge općih akata 2. a u općinama i gradovima iznad 3. a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. ovoga članka: 1. Ako predstavničko tijelo to ne učini. 50 . grad. odnosno županiju. županu. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela. 3. Općinski načelnik. županu. U općinama i gradovima do 3. gradonačelnik. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. Župan. članovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku. članovima poglavarstva i poglavarstvu. gradonačelnik.1. da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana ukloni uočene nedostatke. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni.poslovi. općinski načelnik . ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom glasova svih članova. Pitanje povjerenja općinskom načelniku. 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Upravna tijela jedinica?(službe i odjeli) Upravna tijela su upravni odjeli i službe koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice. odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5. gradonačelniku. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje. gradonačelniku. grada. ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela 3.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. gradonačelnik. ako pročelnik sam zatraži razrješenje. obavlja druge poslove određene statutom Donosi odluke većinom glasova. odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4. gradonačelnik. Općinski načelnik. odnosno župan može obavljanje odredeđnih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika. gradonačelnika i župana bira predstavničko tijelo u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavničkom tijelu i to većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Ako predstavničko tijelo to ne učini. odnosno županije. ili postupa protivno njima. Općinskog načelnika. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. odnosno župan (nosioci izvršne vlasti) zastupa općinu. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne.

Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori. Članovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut. odluke i pravilnici. te ima prebivalište na području lokalne jedinice može birati i biti izabran. niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. poslovnik. Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi. državni odvjetnik. ZAKON O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA… Izbor članova predstavničkog tijela Svaki državljanin RH koji ima navršenih 18 godina. Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice. Za to mogu osnovati zajedničko tijelo. proračun. dužanje u roku od 15 dana od dana njegove dostave.4. zajedničko trgovačko društvo. a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova. ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Općinski načelnik. svako u svojem djelokrugu. prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave. poslovnik. a prije njihovog održavanja. zajednički upravni odjel ili službu. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu. Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina. zamjenik državnog odvjetnika… Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat 51 . Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. sukladno posebnom zakonu. može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu (protiv konačnih pojedinačnih akata može se pokrenuti upravni spor). Ne može istovremeno biti sudac. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički. Pojedinačni akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. predsjednik Vlade Republike Hrvatske. sukladno posebnom zakonu. u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori. Nadzor nad općim aktima Opći akti: Statut (vrhovni akt). donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta. sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Nisu opozivi. Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela. Protiv pojedinačnih akata može se uputiti žalba nadležnom upravnom tijelu županije. Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. Opći akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno. niti član poglavarstva iste jedinice. gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave.

moraju prikupiti određeni broj potpisa (100 za općinsko vijeće. a određuje se Statutom jedinice i to tako da: .000 stanovnika. Glasovanje je osobno i tajno Važeći listići su samo oni za koje se može nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevažeći). Broj članova predstavničkih tijela? Broj članova predstavničkih tijela mora biti nepraran. a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste.Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori. te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici) i prošireni (dva predstavnika većinske političke stranke i dva predstavnika oporbe) sastav.propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora. Državno izborno povjerenstvo RH: .Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori. . gradska. Općinska i gradska izborna povjerenstva: .000 stanovnika. županijska izborna povjerenstva. . . Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora.000 stanovnika.općina i grada koji ima od 10. Osnovno načelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima.obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području.županije ima od 31-51 člana. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren. Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice. županije. odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor. Tijela za provedbu izbora? Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. .001 do 10. Državno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici) i prošireni sastav (tri predstavnika većinske političke stranke i tri dogovoreno predložena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici).Izbore članova Gradske skupšt. .objavljuju rezultate 52 . 150 za gradsko i 500 za županijsko). izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori. a ostale članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka. a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat. ima od 9-15 članova.općina koja ima do 3.000 stanovnika.donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava . . . . Kandidata može predložiti ili politička stranka ili birači. .objavljuju općinske.Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo i birački odbori. . .001 do 30. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavničkom tijelu. Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav.općina koja ima od 3. ima od 19-35 članova. ima od 7-13 članova. ima od 13-19 članova. .miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o župan.grad s više od 30. . Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član. u skladu sa zakonom. . .određuju biračka mjesta.Grad Zagreb ima 51 člana. . izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori: . Izborni sustav Posljednji izbori bili su čisti proporcionalni sustav. Općinska. . Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori. Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo.imenuju članove biračkih odbora. Ako ga predlažu birači. Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član.nadziru pravilnost izborne promidžbe.neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba.nadziru rad biračkih odbora.

Kao rezultat. dok isti mora biti riješen u roku od 48 sati.obavlja i druge poslove. ako ne izabere opć.. ako donese odluku ili akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. Birački odbori imenuju se. tijela ili od iskazanog nepovjerenja opć. 4. ako je prigovor opravdan. 3. koji slušaj mora riješiti u roku od 48 sati. (žalba se podnosi Ustavnom sudu) Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo. gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su osobe. Tijela mjesnog odbora Vijeće mjesnog odbora .tajnim glasovanjem bira vijeće na vrijeme od 4 godine Mjesni odbori. poništava se ili sama radnja ili čitavi izbori. odnosno od njihovog podnošenja ostavke. financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom. odnosno županu. dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo. . najkasnije pet dana prije izbora za svako biračko mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja. te dva člana i njihovi zamjenici. odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav.objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu. poslovnik.nadzire pravilnost izborne promidžbe. pravila.biraju građani s područja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu. gradonač. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: (isto kao i općinska i gradska izborna povjerenstva) Županijsko izborno povjerenstvo: . 2.- obavljaju i druge poslove. Predsjednik vijeća mjesnog odbora .objavljuje rezultate izbora. načelniku. 5. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne. zakonu ili drugom propisu.. U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. 53 . Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. ako trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka. . Mjesni odbor se osniva za jedno naselje. Protiv rješenja izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba u roku od 48 sati Ustavnom sudu. načelnika. Raspuštanje predstavničkih tijela? Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit će predstavničko tijelo (dopuštena tužba Ustavnom sudu): 1. više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja. gradonač. .nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava. . Zaštita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove. može sazivati mjesne zborove građana Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora. odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od počinjenog djela. ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja. Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik. .brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora.

ako ne može donositi odluke dulje od 3 mjeseca. a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. kada raspusti njezino predstavničko tijelo. Naredbodavatelj za izvršenje proračuna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlaštena za poslove proračuna. a ne može mijenjati proračun i ne može raspolagati imovinom jedinice ZAKON O FINANCIRANJU JED.ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda.LOKA. . ako u roku ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju. 7. sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu 8.prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna. Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice.Tijekom godine jedinica može mijenjati i dopunjavati proračun. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proračunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinice.Zajednički porezi . Opći dio sadrži: . 3. Nadzor nad korištenjem obavlja predstavničko tijelo i Državni ured za reviziju. kada se u jedinici ne održe. Proračun ima opći i posebni dio. općinski. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice. Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi. . Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i područne samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima. prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava. Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama. drugi prihodi Izvori sredstava 1.visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu. naknade. gradski odnosno županijski porezi. a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika.račun financiranja (zaduživanje i otplata). 5.tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za nepredviđene rashode. doprinosi i pristojbe. Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati će povjerenika Vlade u jednici lokalne i regionalne samouprave: 1. Poglavarstvo mora predstavničkom tijelu svoje jedinice podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koje ono odredi. . korisnicima i namjenama.6.I REG. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa. 2. 3. prirez. izbori za novo predstavničko tijelo.bilancu prihoda i rashoda proračuna. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. Ako proračun ne bude donesen prije početka godine. udio u zajedničkim porezima s RH 7. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje. Prihodi jedinica? Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela. Prihodi jednica su: 1. 2. . na dobit i 54 . 8. ako u roku ne donese prostorni plan. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavničko tijelo. prihodi od trgovačkih društva i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice 4. donosi se odluka o privremenom financiranju.(jer se dijele između države i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak. kada se ni u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo. . u skladu sa zakonom. 6. Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području.

. na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo). na neiskorištene poduzetničke nekretnine. naknade za uporabu javnih. porez na plovila. porez na dohodak 2. Gradska skupština . 1. 3. porez na automate za zabavne igre. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. na korištenje javnih površina. nositelj je izvršne vlasti u Gradu. već svi gradovi i općine. ali gradonačelnik i dalje zadržava mjesto gradonačelnika). Odgovoran je Vladi. Gradsko poglavarstvo . na prirez više nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika. Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove. Ima status i grada i županije(poslovi su spojeni s lokalnom samoupravom). 2. Ima statut. Županijski porezi? Županijski porezi su: 1. Nema gradsko vijeće nego gradsku skupštinu. porez na tvrtku ili naziv. porez na tvrtku ili naziv Prirez: izmjenama novog zakona. porez od priređivanja igara na sreću 4. Na čelu je gradonačelnik (ako ne obavlja poslove državne uprave može se staviti povjerenika na 6 mjeseci. 4. Općine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak. porez na cestovna motorna vozila. porez na korištenje javnih površina. porez na potrošnju. 3. 2. a ne odjele. županijski porezi. ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba. porez na kuće za odmor. porez na nasljedstva i darove. Gradonačelnik – predstavlja i zastupa Grad Zagreb. Vlastiti izvori sredstava županije jesu– prihodi od vlastite imovine.Predstavničko tijelo građana. Na prijedlog gradonačelnika. osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave. ima urede. 51 član. Gradska skupština može odlučiti bda određeni članovi Gradskog poglavarstva. 5. općinskih ili gradskih površina. ZAKON O GRADU ZAGREBU Grad Zagreb Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik. Općinski gradski porezi? Općinski i gradski porezi jesu: 1. (radi se o porezu na dohodak). novčane kazne. na neizgrađeno građevinsko zemljište. upravne i boravišne pristojbe. izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana). Gradonačelnik ima dva zamjenika. a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. porez na cestovna motorna vozila. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini. Zajednički porezi? Zajednički porezi jesu: 1. 9-15 članova. 4. Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti. porez na potrošnju.na promet nekretninama. porez na promet nekretnina Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom.Gradonačelnik je predsjednik. na kuće za odmor. grb i zastavu. porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela. 2. Obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. Bira ga gradska skupština iz reda svojih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom. porez na dobit 3. 2.donosi statut 55 . 3. komunalne naknade. Ustrojstvo Grada Zagreba Izvršna tijela su gradonačelnik i gradsko poglavarstvo. porez na reklame.

onda ove zadnje prednjače. poslovi koji im se povjeravaju. obavljanje administrativnih i drugih poslova. Upravna tijela Grada Zagreba? Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. kulture. usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod. 7. zdravstvenih. područje za koje se osnivaju. gradova. gradske infrastrukture.drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. Ako se one ne poklapaju s granicama rubnih naselja. kvaliteti komunalnih objekata. skupštine . osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko planiranje. potrebno je i mišljenje županijske skupštine.Gradska skupština . Postoji 20 županija i Grad Zagreb. Promjenu granice može tražiti ili predstavničko tijelo. U pravilu se granice određuju dogovorom. a ustrojavaju se kao uredi. Unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu. osniva ustanove. javnog zdravlja. Granice između gradova i općina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. funkcija im je počasna. Protiv odluke vladinog povjerenstva. društ. za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora. Gradska skupština donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. ravnateljstva i službe.osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn.Gradsko poglavarstvo Mandat članova gradske skupštine traje 4 godine. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika. Djelokrug Grada Zagreba? Grad Zagreb: 1. 8. trgovačka društva te druge pravne osobe. Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 općina u RH.. kvaliteti stanovanja. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. moguća je žalba Vladi u roku od 30 dana.. brine o uređivanju naselja. Područja županija. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba. gradonačelnika. komunalnih i drugih djelatnosti 2.osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa . Ako to nije slučaj. 9. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva . obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture. tijela i način izbora. zdravstvene zaštite životinja i bilja. 6. 3. Statutom će se urediti ustrojavanje oblika. a članovi nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.Gradonačelnik . kulturnih. zavodi. socijalne skrbi.uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela . tjelesne kulture i sporta. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje imenuje gradonačelnik uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra.bira i razrješuje općinskog načelnika. ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice.donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga . 5. prosvjetnih. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora. općina Područja su uređena posebnim zakonom. način rada. komunalnih i drugih institucija. statutom i poslovnikom skupštine. financiranje. 4. obavlja i druge poslove Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske četvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. 56 . obrazovanja i odgoja. 11. obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta. osigurava uvjete. Njima upravljaju pročelnici. 10. socijalnih. b) tijela Grada Zagreba Tijela grada Zagreba su: . ili 1/3 građana s tog područja ili jedinice.. Kod promjene granica.

Upravna stvar? Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka 3. Rješenje mora biti u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano. kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. 5. kad u upravnim stvarima. ustanove i pravne osobe u rješavanju u upravnim stvarima dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana. 4. što znači da ZUP ima supsidijarnu (pomoćnu. ustanove i druge pravne osobe. ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN br. koje postupaju u upravnim stvarima. tijela su dužna strankama omogućiti što lakšu zaštitu i ostvarivanje prava. imovinsko-pravni. Kako se pokreće upravni postupak? Upravni postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. škole kad izdaju svjedodžbe). Po ovom zakonu dužne su postupati i druge pravne osobe (npr. načelo efikasnosti – tijela. drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski. 7.5. obvezama ili pravnim interesima građana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. 6. porezni. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. niti u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima. propisa i na temelju općih akata ustanova i pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. 53/91 i 103/96) 1. neposredno primjenjujući propise. Tko i kada je dužan postupati po zakonu o općem upravnom postupku? Po ovom zakonu dužni su postupati tijela državne uprave i druga državna tijela.) Što znači da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom. rješavaju o pravima. ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. Upravni akt? Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. 2) 3) 57 . 2.. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela državne uprave i druga državna tijela. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona. načelo zaštite prava građana i zaštite javnih interesa – pri vođenju postupaka i rješavanju. poduzeća i drugih pravnih osoba. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze primjenjivat će se one mjere koje su za stranku povoljnije. devizni mirovinski i dr. Osnovna načela upravnog postupka? 1) načelo zakonitosti – tijela državne uprave. 8. Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom urediti drukčije ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. Službena osoba upozorit će stranku na mogućnost ostvarivanja prava. rješavaju na temelju zakona. a da to ne bude na štetu prava drugih osoba. Kojim propisom je uređen opći upravni postupak? Zakonom o općem upravnom postupku.

5) načelo saslušanja stranke – prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. osim ako zakonom nije drugačije propisano. – stvarna nadležnost – određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela – mjesna nadležnost – određuje se po propisima o političko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadležna tijela utvrđena propisima o ustrojstvu državne uprave. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo obavlja. Protiv njega nema pravnih lijekova tj. a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze. ali se pripadnicima svih naroda i manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku. 10) Načelo pravomoćnosti rješenja (zakonska def. Ovlaštena službena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretni slučaj. Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno. 13) načelo upotrebe jezika i pisma – Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod tijela kod kojega se vodi postupak. na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazne. Ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost. za postupanje su nadležna tijela za poslove opće uprave. Što je to nadležnost? Nadležnost je pravo nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rješenja. čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. Nadležnost se ne može mijenjati dogovorom stranaka niti dogovorom upravnih tijela.4) načelo materijale istine – u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. 10. 7) načelo samostalnosti u rješavanju – Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenja samostalno u okviru ovlaštenja. može se poništiti. Kad je steklo pravomoćnost ne može se više mijenjati. 11. Bez prethodnog izjašnjenja se može donijeti rješenje samo ako je zakonom predviđeno. a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. 58 . sa što manje troškova i gubitaka vremena za stranke. 12) načelo pomoći neukoj stranci – tijelo koje vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju. Što je to stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela. propisima kojima se uređuje pojedino upravno područje. 8) načelo prava žalbe (načelo dvostupanjskog rješavanja) – Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. Kada nema drugostupanjskog tijela. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. nije dopuštena žalba. To se rješenje može poništiti. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni. 9. Što se događa ako rješenje donese nenadležno tijelo? Takvo rješenje će se poništiti od strane drugostupanjskog tijela. 9) načelo konačnosti rješenja (zakonska definicija konačnog rješenja) – rješenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku). pravomoćnog rješenja) – Pravomoćno rješenje je ono protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se određuju obveze. odnosno drugim propisima. 11) načelo ekonomičnosti postupka – postupak se mora voditi brzo. 6) načelo ocjene dokaza – ovlaštena službena osoba po svom uvjerenju. ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje pravilnog rješenja.

odnosno osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku položaj uređen međunarodnim pravom. Sukob nadležnosti može biti: . 15. 13. . ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukčije određeno. Tko rješava sukob nadležnosti? Sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada Republike Hrvatske. stranaka i tijela. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadležno ako se time znatno olakšava postupak. 59 . Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada Republike Hrvatske. nadležno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. ona se određuje prema mjestu gdje je nastao povod vođenja postupka u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov – prema matičnoj luci U slučaju istovremene mjesne nadležnosti dvaju tijela. odnosno izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave.)  ako se mjesna nadležnost ne može odrediti prema prethodnim točkama.Niti jedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i sam je riješiti osim ako je to zakonom predviđeno.) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela. 12.negativan – kada se dva ili više tijela odriču nadležnosti u istoj upravnoj stvari. priznatim po nadležnim državnim tijelima. ako je sukob nadležnosti nastao na njihovom području.prema sjedištu radnje tj. a određuje se:  u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi  u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela. Sukob nadležnosti između Vlade Republike Hrvatske i ministarstava i drugih tijela državne uprave rješava Hrvatski Sabor. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju. Što je to mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost se određuje po propisima o političko – teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. Nadležnosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka. Što je sukob nadležnosti? Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje. ako je sukob nadležnosti nastao na razini Republike Hrvatske. odnosno međunarodnim ugovorima. ni dogovorom tijela.pozitivan – kada dva ili više tijela prisvajaju nadležnost za rješavanje iste upravne stvari. prema mjestu gdje se djelatnost obavlja  u ostalim stvarima – prema prebivalištu stranke (kada ima više stranaka. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada Republike Hrvatske. osobito za stranku. U kolegijalnim tijelima rješavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. Tko donosi rješenje u upravnoj stvari? (Službena osoba za vođenje postupaka i za rješavanje. međunarodna organizacija. Stranke s diplomatskim imunitetom. Sukobe nadležnosti koji nisu obuhvaćeni rješava sud nadležan za upravne sporove. Sukob nadležnosti tijela državne uprave istog upravnog područja raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave. Rukovoditelj može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. 16. ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihova sjedišta (kod djelatnosti poslovnih jedinica-prema sjedištu poslovne jedinice u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u određenom mjestu . 14. Strana država.

ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima. Ako nema ugovora. svjedok. Pravna pomoć označava izvršenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela (npr. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke u odnosu staratelja. Stranka može zahtijevati izuzeće službene osobe ako smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. Državna tijela. ako je sa strankom. odlučuje čelnik tijela. usvojitelja ili hranitelja. naselje – sindikalne organizacije – zastupnik stranke – zakonski ili privremeni – punomoćnik – zajednički opunomoćenik Što je to stranka? Stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. suovlašenik tj. Što je to izuzeće? Službena osoba koja je ovlaštena za rješavanje ili obavljanje pojedine radnje. dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. grupa osoba. Što je to pravna pomoć? Za izvršavanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog tijela. dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. vršenje uviđaja. bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. 20. vještak. 60 . Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku? U postupku se mogu pojaviti slijedeće osobe: – stranka. u postupku izuzet će se od rada u predmetu: – – ako je u tom predmetu stranka. NADLEŽNO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI DRŽAVNO TIJELO KOLEGIJALNO TIJELO PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA RJEŠENJE U UP DONOSI Rukovoditelj tijela Kolegijalno tijelo Rukovoditelj pravne osobe 17. – – ako je prvostepenom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili donošenja rješenja. poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe. a o izuzeću čelnika odlučuje nadležno izvršno tijelo. primjenjuje se načelo uzajamnosti. ili koja radi zaštite svojih prava ili interesa ima pravo sudjelovati u postupku. o izuzeću službene pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe.U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima. Ta se pomoć traži posebnom molbom. saslušanje svjedoka. rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. pa i onda kada je brak prestao. Razlikuje se unutarnja pravna pomoć između državnih tijela i međunarodna pravna pomoć. 18. Zaključkom o izuzeću službene osobe tijela. O izuzeću člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. Službena osoba čim sazna da postoji koji od razloga izuzeća. vještačenje. suobveznik.fizička ili pravna osoba – državno tijelo. dostavu dopisa). to će tijelo zamoliti tijelo na čijem se području radnja ima poduzeti. Za pravnu pomoć inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke srodnik po krvi u prvoj liniji. 19. a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja.. ako je sa strankom.

naselje. zastupaju društvene interese). državno tijelo.Stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba: . One su u takvom slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupiti kao njihov zajednički predstavnik ili postaviti zajedničkog punomoćnika. Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta: – – 24. Zakonski se zastupnik određuje na temelju zakona ili aktom nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona. 21. Zakonski zastupnik Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja Njihov zakonski zastupnik. skupine osoba. već državne interese. a to su državni organi. Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se određuje na temelju zakona. Pravne osobe i državna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika.protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka) . sindikalne organizacije. Što je zajednički predstavnik? Dvije ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. druge pravne osobe. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. državno tijelo preko zakonom određenog predstavnika. Što je privremeni zastupnik? Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika. grupa osoba. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika). može sama obavljati radnje u postupku i ta se sposobnost zove procesna sposobnost. Tijelo koje vodi postupak može zaključkom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da naznače tko će ih između njih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćenika. a postupak se mora provesti. da se provođenje postupka traži zbog hitnosti predmeta da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti 22. Tu sposobnost ima svaka fizička i pravna osoba. Što je procesna sposobnost? Stranka koja je potpuno poslovno sposobna. ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izričito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik.na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) . Stranačka sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe. a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. Fizičke osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su lišene poslovne sposobnosti (duševne bolesti) nemaju procesnu sposobnost. a može im i 61 . ustanove. a koja nema punomoćnika. državni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne štite vlastite. naselje. Zastupanje stranke – zakonski zastupnik ili predstavnik – privremeni zastupnik – zajednički predstavnik ili punomoćnik – punomoćnik 25. 23. Stranačka sposobnost – sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. tijelo koje vodi postupak postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost predmeta.koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu. udruge. sindikalna organizacija. obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku.

26. (savjetovanje u stručnim pitanjima) Odredbe punomoći mogu biti: – – – za cijeli postupak za pojedine radnje može se vremenski ograničiti. poslat će ga nadležnom tijelu i o tome obavijestiti stranku. Kad tijelo dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležno.samo odrediti ako stranke ne postupe prema zaključku. smatrat će se da podnesak nije ni podnesen o čemu će donijeti zaključak (moguća žalba). 28. Ta osoba se zove stručni pomagač i ona ne zastupa stranku. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno na zapisnik. ako ga ima. zahtjev odnosno prijedlog. 29. Ako podnosilac ukloni nedostatke u određenom roku. 62 . izjavljivati i telegrafski i telefonski. Ako ih ne ukloni u određenom roku. tko je zastupnik ili punomoćnik. prijave. samostalno izjavljuju žalbu). prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe odnosno organizacije obraćaju tijelima. Slučaj kada je podnesak nepotpun? Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak. 30. obrasci što se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka (AOP). ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. Podnesci se predaju nadležnom tijelu neposredno ili šalju poštom pismeno. Predaja podneska. prijedlozi. predmet na koji se odnosi. nakon čega će tijelo ako nije nadležno. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku. ime i prezime. žalbe. Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska službena osoba upozorit će na to podnosioca i uputiti ga nadležnom tijelu. Stranka koja je prisutna kada njezin punomoćnik daje usmenu izjavu. On osobito treba sadržavati: – – – – – – naziv tijela kojem se upućuje. a može biti dana na cijeli postupak ili za pojedine radnje te se može i vremenski ograničiti. službena ga osoba mora primiti. 27. Ako podnosioc i dalje inzistira na primitku. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je poslovno sposobna. gubitkom njezine procesne sposobnosti. odnosno zastupnika ili punomoćnika. može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoćenika. U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika svaka stranka zadržava pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave. Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka odvede stručna osoba koja će joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU). osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.. Punomoćnik i punomoć. Koji je sadržaj podneska? Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. a mogu se ako nije drukčije određeno. vlastoručni potpis podnosioca podneska. koji sprječava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun ne može zbog toga biti odbačen. te adresu (boravište) podnosioca. Punomoć ne prestaje smrću stranke. molbe. Što je to podnesak? (komuniciranje upravnih tijela sa strankama) Pod podneskom se podrazumijevaju zahtjevi.. smatrat će se da je podnesak bio od početka uredan. zaključkom odbaciti podnesak. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. (koja nije stručno školovana za taj način posla). Tijelo koje je primilo takav podnesak. odrediti će podnosiocu rok u kojem je dužan to ispraviti.

Iznimno. mjesto. zaključak. vještaka 6. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja organa koji vodi postupak. Poziv se upućuje pismenim putem. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni gubitak vremena za pozvanu osobu. osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama. 32. može biti privedena. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna osobno doći ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati. mjesto. Slučaj kada se pozvana osoba ne odazove pozivu? Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga spriječena doći. Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu. Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik policije. svjedok. vrijeme (datum i sat) i predmet u kojem se obavlja radnja 3. uz oznaku datuma. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da li je bilo primjedbi. dužna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv. a može joj odrediti snošenje troškova. 33. zabilješka u spisu predmeta ? Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim izjavama stranaka ili trećoj osobi. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva (stranka. imena službenih osoba. O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješavanje stvari. organ će se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede. vještak). Ime i prezime i adresa osobe koja se poziva. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. u samom spisu će se staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba. Pozvana osoba je dužna odazvati se pozivu (u slučaju bolesti ili dr. a izostanak ne opravda. rješenje. Pozivanje osoba? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je nazočnost u postupku potrebna. a ako je moguće i sat dolaska pozvanog. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. dužna je izvijestiti nadležno tijelo). svjedoka. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika. o vijećanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik. točan. Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. Zapisnik. a pored toga i kažnjena novčanom kaznom. Zapisnik se vodi u tijeku vršenja službene radnje. izjava stranke. 63 . Pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte ili na drugi način. potpis službene osobe i primatelja zapisnika Zapisnik treba sadržavati točno i kratko tijek i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. kratak i jasan sadržaj 5. 34. Može se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu pismenu izjavu. naziv tijela koje obavlja radnju 2. Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ. Nitko ne može biti pozvan da dođe u tijeku noći. U zapisnik se unosi: 1. a u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. 35. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da je spriječena doći. opravdanih razloga. Koji je način pozivanja i sadržaj poziva? Poziva se pismenim putem. ali ograničeno na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka. dan. a koja boravi na njegovom području.31. zapisnik o radu svakog dana posebno. uputa o mogućnosti prigovora. pomoćna i dokazna sredstva koja pozvana osoba treba sa sobom donijeti. a pismeni poziv sadrži: – – – – – – – Naziv tijela koje poziva. Što je to pismena? Pismena su akti državnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv. prekidi 7. prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika 4.

kod odraslog člana domaćinstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit će se pismena obavijest da u određeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena. Ako nije utvrđeno da je osoba odsutna.kad je takva dostava određena ovim ili drugim zakonom . ustanovama i drugim pravnim osobama – obavlja se predajom pismena službenoj osobi nadležnoj za primanje pismena 4. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavljač će pribiti priopćenje gdje se pismeno nalazi.kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji. Obavlja se preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se može izvršiti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. Dostava se ne može izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. dužne su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (dok ne prijave punomoćnik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana). no kada to zahtjeva priroda pismena. a) Posredna dostava Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstava (može i nadstojniku li susjedu ako pristane). dostava ostalim osobama – osobama u inozemstvu. Pribijanjem priopćenja dostava je izvršena. što se vrši pod nadzorom službene osobe.ni drugi povjerljivi spisi. dostava punomoćniku za primanje pismena – službena osoba može naložiti stranci da po određenom predmetu postavi u središtu tijela punomoćnika za primanje pismena. dostava javnim priopćenjem – većem broju osoba koje nisu poznate dostava se vrši putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela (može i u medijima). 3. c) Posebni slučajevi dostave 1. dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku (ista kao dostava stranci) 2. onda tamo gdje se osoba zatekne). neposredna i posredna. b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava) Dostava se mora izvršiti osobno: . pomorskom i zračnom prometu dostava se može obavljati preko službenih tijela ili pravnih osoba u kojima su zaposlene. Dostava pismena. stranim državama.službeni referati i nacrti rješenja . svjedodžba može se obavljati neposredno. 64 .zapisnik o vijećanju i glasovanju .kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati . Ako je boravište nepoznato tijelo će postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno. Smatra se da je dostava izvršena nakon što je proteklo 15 dana od stavljanja na oglasnu ploču. dostava državnim tijelima. posebni slučajevi ? Dostava pismena se obavlja tako što se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. samo iz osobito važnih razloga neradnim danom ili noću. riječnom. 37. osoba može biti pozvana radi primitka. i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija. Ne mogu se razgledati ni prepisivati: .36. Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ? Stranke (i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. međunarodnim organizacijama obavlja se preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne poslove. Dostava se obavlja radnim danom danju. Službenim osobama i osobama u suhozemnom. Ako je osoba odsutna vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi. ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke Zabilješka – vodi se o manje važnim radnjama i izjavama stranaka. Dostava izvoda iz matičnih knjiga. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na čijem je području boravište osobe ili pošti u mjestu boravka. Kad više stranaka zajednički sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima. 5.

Prijedlog za povraćaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje.na mjesece – 30.2003.05. 40.na dane – računa se od idućeg dana nakon dostave . Dan predaje pošti smatra se danom predaje tijelu. Za osobe u oružanim snagama (ili lišene slobode) dan predaje podneska zapovjedništvu (odnosno upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu. postupak se vraća u stanje prije propuštanja. Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se ništa ne bi moglo mijenjati. To se zove PREKLUZIJA tj. sat i razlog odbijanja i mjesto gdje je pismeno ostavljeno.04.→ istekom dana te godine Ako pada u nedjelju ili praznik onda se računa idući radni dan. zbog propuštene radnje u postupku ( u određenom roku) 2. Rokovi u upravnom postupku. dan u koji je dostava izvršena ne uračunava se u rok. Zaključkom se prijedlog može odbaciti. a dostavljač ne može utvrditi kamo je stranka odselila. ako je zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo. rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana. Održavanje reda i troškovi postupka ? 6. Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. Dostavnicu moramo čuvati jer je to dokaz da je pismeno predano. rješenja) uručuju osobi kojoj su upućena. Rokovi materijalni (uređeni propisom. Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju. Rokovi: . →istekom dana toga mjeseca .Zaključkom tijelo kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju.04.na godine 30. kad je stranka iz neznanja ili očito greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu 3. mjesece i godine.2004. Rokovi se računaju na dane. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik. kada se postupak vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije. 39. kad je stranka očitom greškom prekoračila rok. – 30. određuje ih službena osoba i rok određen propisima za kojeg je predviđena mogućnost produženja može se produžiti ako postoje opravdani razlozi. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka O prijedlogu za povraćaj u prijašnje stanje odlučuje: . Povraćaj u prijašnje stanje ? Povraćaj u prijašnje stanje primjenjuje se na procesne rokove: 1. vrste. Dostavnicu potpisuje primalac i dostavljač. zaključci. tijelo će odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploči tijela. Kad je povraćaj u prijašnje stanje dopušten. Nakon tri mjeseca od propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje. Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi. 38. računanje. Kad je rok određen po danima.04. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. ne mogu se produžiti) i procesni ( određuje osoba koja vodi postupak). promjena stana – ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivališta. 7. dok protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povraćaj dopuštena je posebna žalba. uvažiti ili odbiti. Ako rokovi nisu određeni zakonom. već se za početak roka uzima prvi idući radni dan. – 30. Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE. 65 . Protiv zaključka kojim se dopušta povraćaj u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. Ako je pri dostavi učinjena greška smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja. pravodobnost ? (pitanje na ispitu) Rokovi se određuju za poduzimanje određenih (pojedinih) radnji u postupku. PREKLUZIVNI ROKOVI.odbijanje primitka – ako osoba kojoj je pismeno upućeno ili netko od domaćinstva odbije primiti pismeno tada se pismeno ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabilješku na dostavnici dan. gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju.

vještake. Nagodba se upisuje u zapisnik i zaključena je kada stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: . Spajanje stvari u jedan postupak ? Kad se radi o pravima i obvezama više stranaka može se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen (stranka odustaje izjavom). izdaci za svjedoke.Službena osoba dužna je brinuti o održavanju reda pri radu te u tom cilju je ovlaštena da opominje osobe koje smetaju pri radu. osoba. Tijelo o tome donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba ako se radi o prvostupanjskom tijelu. Osoba koja i pored opomene ometa rad može biti udaljena. Posebni izdaci (putni troškovi. zahtjev se mora odbiti . 43. Dok tijelo ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke. troškove postupka snosi državno tijelo koje je pokrenulo postupak. morala ili interesa trećih osoba. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. 66 . a na čiju štetu je postupak okončan. tumače. Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopćavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno..nagodba – svatko snosi svoje troškove 41. službena osoba nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja u upravnom postupku. izmjena zahtjeva. takse. ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka može i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka.po službenoj dužnosti – kad to određuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak . tijelo će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja. Nagodba mora biti jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa. ODBACIVANJE POSTUPKA – nemogućnost vođenja upravnog postupka ODBIJANJE – ako nisu ispunjene materijalne pretpostavke. uz uvjet da se temelji na bitno istome činjeničnom stanju tzv. Pošto je pokrenut postupak. teren . Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. stručna pomoć . stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva.) u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. stranka može do donošenja rješenja proširiti zahtjev ili umjesto prijašnjeg staviti drugi. Troškovi UP: .troškovi stranke – dolaženje. izdaci za svjedoke. stranka koja je izazvala postupak. To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti tijelo može prekinuti postupak.ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavke NAGODBA Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima. nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. Ispitni postupak ? Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese.u povodu zahtjeva stranaka Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka. dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove.troškovi tijela – putni troškovi služb. tumače. a stranka odustane od svojeg zahtjeva. Može se pored udaljavanja osoba kazniti i novčanom kaznom (teže narušavanje ili krupnija nepristojnost). 42.

Osoba koja vodi postupak: 1. Tijelo koje vodi postupak može predložiti stranci da traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. na postojanje braka. Posebni ispitni postupak ? Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. na utvrđivanje očinstva. a nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa 3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju. a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti 4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati. držeći se zakona i uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. prijedlozima i dokazima iznesenim u ispitnom postupku . odlučuje o svim prijedlozima izjavama 6. pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak po tom pitanju. Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja može se nastaviti pošto rješenje o tom pitanju postane konačno i u slučaju kad se ocjeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja. Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima 45.kada se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka Usmena rasprava je javna. odlučuje da li će raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni 46. određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršavati 3.44. 47. Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno.da sudjeluje u izvođenju dokaza . tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari. Skraćeni postupak ? Tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se može utvrditi stanje stvari. U slučaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak. Prethodno pitanje ? Prethodno pitanje je pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti sama stvar.da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo je vezano pravomoćnom presudom kaznenog suda kojim se optuženik proglašava krivim.da postavlja pitanja drugim strankama. i na toj osnovi riješiti samu stvar.u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka sa protivnim interesima . određuje usmene rasprave i saslušanja 4. određuje koje radnje se u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenje za njihovo izvršenje 2. ali službena osoba može isključiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave: 67 . Usmena rasprava – tijek – isključenje javnosti? Službena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka): . Tijek ispitnog postupka određuje službena osoba. odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima 5. Službena osoba dužna je omogućiti stranci: . ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate 2) ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugo tijelo. a postupak za rješenje prethodnog pitanja još nije pokrenut kod nadležnog tijela. Tijelo može samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi.

Osoba koja sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. poslovnu. Ako državno tijelo izda uvjerenje o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju. službena osoba može provesti raspravu i bez nje 48. umjetničke. kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika • na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti. ne dođe. ustanove i druge pravne osobe o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). a može ih se i suočiti. odnosno druge isprave izdaju državna tijela. 49. Ta uvjerenja imaju značenje javne isprave. znanstvenu ili umjetničku tajnu Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti. pitanja će se postavljati pismeno. Isprave (uvjerenja). kao što su: – isprave – odnosno mikrofilmske kopije isprava – svjedoci – izjava stranke – vještaci i tumači – uviđaj Da li neku činjenicu utvrđivati ili ne odlučuje službena osoba. profesionalnu. izjava stranke. SVJEDOCI Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju opažanje priopćiti. osiguranje dokaza ? ISPRAVE Uvjerenja. 2. 4. a i svjedočiti. Svjedok može uskratiti svjedočenje: • na pitanja na koja bi ga odgovor izložio teškoj sramoti. dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. Tijelo je dužno javno objaviti određivanje usmene rasprave: • kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti • kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke Službena osoba dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak. imovinskoj šteti. službena osoba će odgoditi raspravu • ako na raspravu ne dođe stranka na čiji se zahtjev postupak pokreće. 1. Dokazivanje i dokazna sredstva ? Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. znanstvene tajne • onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku • onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Svjedoci se saslušavaju pojedinačno bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati. a da ne povrijedi obvezu čuvanja poslovne.ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu. 3. državne ili vojne tajne. ispitat će se preko tumača. Ako je gluh. Kao dokazno sredstvo upotrijebiti će se sve što je podneseno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju. profesionalne. a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen. uviđaj. 68 . tijelo će obustaviti postupak (pretpostavlja se da je stranka prijedlog povukla) • ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje se vodi postupak. Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok dužna je odazvati se pozivu. vještaci. takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz. a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni: • ako stranka koja nije saslušana.

50. rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja. a može se i novčano kazniti. uputa o pravnom lijeku – stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu (i kome i u kojem roku) ili pokrenuti upravni spor 6. svaki od njih će odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje. može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke. navod ako žalba ne odgađa izvršenje.Ako se svjedok ne odazove pozivu. VJEŠTACI Kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba. Zbog nedolaska može biti novčano kažnjen. naziv tijela sa brojem i nadnevkom rješenja 2. Oblik i sastavni dijelovi rješenja (na ispitu) 1. Službene osobe i stranke mogu im postavljati pitanja. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom. Rok za davanje suglasnosti ili mišljenja je mjesec dana. izvest će se dokaz vještačenjem. ime stranke i zakonskog zastupnika. Kad rješava kolegijalno tijelo. Stranka može tražiti izuzeće vještaka ako učini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stručno znanje. tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu. TUMAČI Na tumača se primjenjuju odredbe koje se odnose na vještaka (za utvrđivanje činjenica potrebno je stručno znanje). rok za izvršenje određenih radnji. Kad je zakonom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenja drugog tijela. obrazloženje – sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka. UVIĐAJ Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost. pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. Tijelo koje donosi rješenje ? Na temelju činjenica utvrđenih u postupku. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog. IZJAVA STRANKE Za utvrđivanje određene činjenice za koje ne postoji dokaz. razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. Izjava stranke se može uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja. kratko označenje predmeta postupka 3. O tome se donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba. pravne propise i razloge koji upućuju na takvo rješavanje 5. a mogu se primijeniti i odredbe za izuzeće službene osobe. Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok. a ne slažu se. uvod – naziv tijela. može se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka. tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. potpis službene osobe – rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi ili predsjedavajući kolegijalnog tijela 7. Za vještaka će se odrediti osobe koje su stručne i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima određene struke. može biti prisilno doveden. Vještak može uskratiti vještačenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedočenje. propis o nadležnosti tijela. ono može rješavati kad je nazočno više od polovice njegovih članova. o troškovima (mora biti kratak i određen) 4. utvrđeno činjenično stanje. snositi troškove dovođenja. Stranaka ima pravo prisustvovati uviđaju. pečat tijela koje je donijelo rješenje 69 . Ako je postavljeno više vještaka. dispozitiv (izreku) – njime se rješava o predmetu postupka u cijelosti.

može se za sve te osobe donijeti jedno rješenje. Protiv zaključka se može izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno. 54. Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. stanovnici te i te zgrade ili mjesta). dopunsko i privremeno rješenje ? (pitanje na ispitu) Kad se u jednoj stvari rješava u više točaka. Rok za izdavanje rješenja ? Rokovi za izvršavanje rješenja su: • kad se rok pokreće u povodu zahtjeva stranke. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. o čemu se donosi zaključak (dopuštena je žalba). nadležno tijelo donijeti će rješenje samo o tim točkama. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). Zaključak ? Zaključkom se odlučuje o pitanjima (o radnjama u postupku) koja se tiču postupka. brojevima. Pravni lijekovi ? 70 . odnosno po službenoj dužnosti. odredit će se i rok u koje se radnja ima izvršiti. što je DOPUNSKO RJEŠENJE: Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. U njemu mora biti naznačeno da je privremeno. Zaključak se priopćuje zainteresiranim stranama usmeno. ali obavezno poslije daje i pismeno. kao da je njezin zahtjev odbijen. Djelomično. 60 dana Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u tom roku. a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak. 51. (npr. Ispravljanje grešaka u rješenju ? Tijelo koje je donijelo rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške u imenima. Rješenja po slobodnoj ocjeni . Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera (radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi) tijelo može donijeti rješenje i usmeno. te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. pisanju i računanju. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. takvo se rješenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja. dopunsko i privremeno rješenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalna rješenja. 55. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. ali one moraju biti imenovane ili na drugačiji način određene tako da se zna o kome je riječ. 30 dana • u ostalim slučajevima – najkasnije u roku dva mjeseca tj. Ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje. stranka ima pravo žalbe. 53. 52.u pojedinim upravnim stvarima može biti ovlašten za donošenje rješenja po slobodnoj ocjeni. te druge očite netočnosti u rješenju. ono može donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donijetim rješenjem nisu obuhvaćena. a samo su neke od njih dozrele za rješavanje i kada se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. Ako se donosi jedno rješenje a tiče se većeg broja određenih osoba. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. ako smo dobili rješenje o povratu radnog prostora. Djelomično. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo (npr. a najkasnije u roku mjesec dana tj. što je DJELOMIČNO RJEŠENJE. što predstavlja PRIVREMENO RJEŠENJE. Ispravak proizvodi pravne učinke od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja.U stvarima od malog značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. Ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. a koja se ne rješavaju rješenjem. Pravno vezana rješenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti riješena u skladu s pozitivnim propisima i utvrđenim činjeničnim stanjem.

3. protiv kojeg je dopuštena žalba. U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo prvog stupnja će odbaciti rješenjem. Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba.tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe 5. a da je to moglo utjecati na rješavanje • kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari • kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogućnost da se o činjenicama izjasni. predmet u rješavanje uzima drugostupanjsko tijelo. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. neposredno se može pokrenuti upravni spor. Nadležnost tijela za rješavanje žalbi: Za rješavanje žalbi nadležna su slijedeća tijela: 1. a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija. rješenje se ne može izvršiti dok se rješenje o žalbi ne donese stranci. Žalba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje – neposredno predaje ili šalje poštom. Rok za žalbu Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu. Ako žalba nije dopuštena. ali je potrebno obrazložiti zbog čega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima).1. Nedopuštenu. 56. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe u vršenju javnih ovlasti – tijelo uprave Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. rješenje doneseno od strane više tijela ili suglasnosti više tijela – tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja koje je donijelo pobijano rješenje (drugostupanjsko tijelo može samo poništiti pobijano rješenje. Rješavanje prvostupanjskog tijela po žalbi Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena. dužno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka žalbe. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. (npr. a kad je žalba izjavljena. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. prvostupanjska rješenja – tijela državne uprave niže razine – žalba se može izjaviti nadležnom ministarstvu 2. ako smo dobili rješenje o povratku radnog prostora. Sadržaj i predavanje žalbe U žalbi se navodi (sadržaj): • rješenje koje se pobija • naziv tijela koje ga je donijelo • broj i datum rješenja Mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi. a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak • ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe . 71 . Kad tijelo nađe da je podnijeta žalba dopuštena. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo. pitanja u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica – tijela predviđena zakonom. ukidanje i mijenjanje rješenja Pravo žalbe Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. 2. Žalba ? žalba obnova postupka poništavanje. odnosno propisom 3. a stranka to u žalbi traži O istoj stvari se ne mogu izdati dva rješenja. žalbu poslati tijelu nadležnom u rješavaju žalbe. U toku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. Prvostupanjsko tijelo može zamijeniti rješenje novim: • ako tijelo nađe da je žalba opravdana. ako zakonom nije drugačije propisano. a ne mijenjati) 4.

kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano. Dostava drugostupanjskog rješenja Drugostupanjsko tijelo rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom tijelu.kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu 5. ako se rješenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju.ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primjene zakona. Drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu: . ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi 2.Rješavanje drugostupanjskog tijela po žalbi: Nedopuštenu. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka 3. da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenom propisima 9. a tijelo može pokrenuti po službenoj dužnosti. 72 .kad nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. a ta je presuda pravomoćno ukinuta 4. Rok za donošenje rješenja o žalbi Rješenje o žalbi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje žalbe. ako se rješenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu. koje je dužno to rješenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka. a žalba neosnovana. ako stranku nije zastupao pravni zastupnik. ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti) Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta 7. te samo donijeti rješenje ili provesti postupak (može i naložiti prvostupanjskom tijelu). 57.ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavnim . a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu se dostave spisi. . ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku 10. Ako su razlozi opravdani odrediti će rok (najduže mjesec dana). ali zbog drugih razloga. nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo drugog stupnja će odbaciti rješenjem.kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari .ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo (upućuje ga nadležnom tijelu) . a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drukčije 6. drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. Obnova postupka ?(ako nisu bila poštovana načela ZUP-a) Pokretanje obnove postupka Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1. ako je rješenje donijela službena osoba tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje 8. a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni Drugostupanjsko tijelo poništiti će (i izmijeniti) rješenje (ništavo) . ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom Obnovu postupka može tražiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijašnjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih traži obnovu). ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem (samo rješava stvar) . a trebao je 11.

a okolnost vjerojatna (ako nije. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. a po zakonu je potrebno (5 god.) 2. Ako tijelo ne odbaci. Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. obnova se ne može tražiti. tijelo donosi rješenje o stvari i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (poništiti ili ukinuti). donijeti će zaključak da se obnova postupka dopusti i odrediti će u kojem će se opsegu postupak obnoviti. a nakon 5 godina od dostave rješenja stranci. Zahtjev za zaštitu zakonitosti Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. potvrde. onda to može učiniti tijelo određeno zakonom. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima.) 3. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti. Nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. niti može biti pokrenuta po službenoj dužnosti. 73 . iznude. Na temelju podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku. ukidanja i mijenjanja rješenja ? Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom Tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. a ako ga nema Vlada RH. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo (u roku od 5 god. (5god. ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. dopuštena je žalba. ministarstvo ili drugo tijelo. Osobiti slučajevi poništavanja. ucjene. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije riješena (5 god. Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. Ako su uvjeti ispunjeni. UPRAVNI SPOR 58. odbacuje se zaključkom). Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. niti odbije prijedlog. Državni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka može tražiti obnovu. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti. Rješavanje o obnovi postupka Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rješavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo (u roku od 1 godine) 5. pritiska (uvijek) Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen materijalni zakon (u roku od 1 godine). O tom prijedlogu rješava tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan.) Prvostupanjsko rješenje može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. Prijedlog za obnovu postupka NE odgađa izvršenje rješenja. tijelo će ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja (ako nisu odbija se rješenjem). Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. Tijelo nadležno za rješavanje o prijedlogu ispitati će da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe. O tom zahtjevu rješava drugostupanjsko tijelo. Ako tog tijela nema. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. odobrenja ili mišljenja drugog tijela.) 4. te Vlada. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo ŽALBA JE DOPUŠTENA NEMA ŽALBE.Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao poništiti rješenje.

DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBIJA ILI ODBACUJE Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadležnosti ili stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku 2. Izvršenje rješenja i zaključka ? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. Ako se rješenje odnosi na više stranaka. AKO ŽALBA NIJE IZJAVLJENA . Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. a ako to tijelo ne učini. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanjem rješenja i proglašavanjem ništavnim poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavnosti 6.PRIOPĆENJEM ILI DOSTAVOM STRANCI. AKO ŽALBA NE ODGAĐA IZVRŠENJE 4. Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rješenje. ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima. Izvanredno ukidanje Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. Zaključak donesen u upravnom sporu postaje izvršan: . s izvršenjem se može započeti istekom toga roka. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. čije izvršenje nije moguće 4. čije bi izvršenje bilo protivno načelima pravnog poretka Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU.DOSTAVOM STRANCI. Zaključak se izvršava pošto postane izvršan. Ako je u rješenju određeno da se radnja može izvršiti u ostavljenom roku. a na rješenje stranka nije izrično ili prešutno pristala 5. 74 . izvršenje će se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja. 59. javni mir i poredak. ono ga može ukinuti. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica već ukinutog rješenja. javni moral. AKO NIJE DOPUŠTENA ŽALBA ILI NE ODGAĐA IZVRŠENJE . a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. ukinuti ga može drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo).DOSTAVOM STRANCI.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU KAD NIJE IZJAVLJENA 2.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBACUJE ILI ODBIJA Izvršenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu. Stranke koje trpe štetu zbog ukidanja rješenja imaju pravo na naknadu samo stvarne štete. rješenje postaje izvršno u roku od petnaest dana od donošenja rješenja. a ako rješenjem nije određen rok. a koje je za izvršenika najblaže. javnu sigurnost. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 3. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. Proglašavanje rješenja ništavnim Ništavnim se proglašava rješenje (u cijelosti ili djelomično) /dopuštena žalba: 1. AKO ŽALBA NIJE DOPUŠTENA 3. Može se ukinuti samo djelomično toliko koliko je neophodno potrebno da se ukloni opasnost.Ta rješenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. žalba i jedne stranke sprečava izvršnost rješenja. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo. a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje.

) Administrativno izvršenje provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju.ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba. tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom. Administrativno izvršenje će se obustaviti ako se utvrdi: . Izvršenje radi osiguranja ? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti i izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno. na trošak izvršenika . Zaključak o dozvoli izvršenja donosi tijelo nadležno za provođenje izvršenja. odnosno njegovih pravnih sljednika. a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja (ne odgađa izvršenje).ako je izvršeni naslov poništen ili ukinut Sudsko izvršenje (novčane obveze) (Provodi nadležni sud po propisima koji važe za sudsko izvršenje) Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga u upravnom postupku. spriječiti ili otežati izvršenje obveze. Privremeni zaključak o osiguranju ? Ako postoji obveza stranke. 60. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem.da je obveza izvršena . a izvršenik je ne izvrši. 75 .da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi . Izvršenje se može provesti administrativnim (administrativno izvršenje) i sudskim putem (sudsko izvršenje). ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način. ta će se radnja izvršiti preko druge osobe. a to izvršenje provodi se na temelju rješenja koje je postalo izvršno i zaključka o dozvoli izvršenja. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili otežano (dopuštena je posebna žalba). a njime se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja.Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu. Izvršenje nenovčanih obveza Provodi se : .da izvršenje nije bilo dopušteno . Administrativno izvršenje (nenovčane obveze) (Provode tijela uprave po odredbama ovog zakona. tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu.preko drugih osoba .putem prisile – ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi. 61. U postupku izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje. Takvo je rješenje osnova za sudsko izvršenje. tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi može prije donošenja rješenja donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze.

Tužitelj – u upravnom sporu može biti pojedinac. Pojam upravnog akta ? Akt kojim državna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rješavaju o stanovitom pravu ili obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. Kojim se propisom uređuju upravni sporovi ? Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi. organizacija. stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu. pravna osoba. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima. Upravni spor može pokrenuti i jedinica lokalne samouprave. Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. ime i prezime 2. Upravni spor može se pokrenuti prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta žalbi u upravnom postupku. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja.ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 1. Pojam upravnog spora ? Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (može se voditi samo protiv upravnog akta). donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. 5. 6. Postupak suda po tužbi ? (Kako se pokreće upravni spor?) Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi. 3. To je oblik sudske zaštite nakon neuspješnog pokušaja ostvarivanja prava u upravnom postupku. upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena 76 . 2. naziv i sjedište tužitelja 5. nadležni državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku. naselje i sl. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije). može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći. ako zakonom nije drugačije određeno. Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo. U tužbi se mora navesti: 1. Upravni spor se vodi protiv upravnog akta. zanimanje 3. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Upravne sporove rješava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici. Tužba se predaje sudu neposredno ili šalje poštom u pisanom obliku. Koja je svrha sudskog nadzora ? Svrha sudskog nadzora je: .sudska zaštita prava građana i pravnih osoba .osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima 4. Tužena strana u upravnom sporu ? Tužena strana je tijelo čiji se akt osporava tj. mjesto stanovanja 4. skupina osoba. Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. ono tijelo koje je donijelo rješenje koje je predmet upravnog spora.

to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili njegov interes 4. Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti žalba pa nije pravovremeno podnesena 5. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. 10. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu. 77 . 7. Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tužbe. ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tužitelj to ne učini. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta ? Tužba u pravilu NE sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu Ako sud ne odbaci tužbu. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. Odgoda izvršenja u vezi upravnog spora ? Na zahtjev tužitelja tijelo nadležno za izvršenje. sud stvar može riješiti i bez spisa. sud će rješenjem odbaciti kao neurednu. Donošenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. 9. u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta 8. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. Ako tužitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. Postupanje tuženog tijela – obveza dostavljanja spisa predmeta ? Ako tužbu ne odbaci rješenjem sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe. 8. može iz tog razloga presudom poništiti akt bez dostave tužbe na odgovor. potpis podnosioca 9. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci Tužba ne sprječava (u pravilu) izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. da akt koji se tužbom osporava nije upravni akt 3. ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2.6. Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. odnosno rješenje. a nađe da osporeni akt sadrži bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke: • ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti • ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili odgoda nije protivna javnom interesu. kratko izlaganje zbog čega se tuži 7. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka U tom slučaju nadležno tijelo je dužno postupati po presudi. O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora 6. Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku.

izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. sud će odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. Presuda .Ako tužitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan. Činjenično stanje ? Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. Vijećanje se obavlja bez nazočnosti stranaka. pa zastupnik tužene stranke.granice zahtjeva iz tužbe ? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. Ako se tužba uvažava. 78 . Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga. Prvo član vijeća – izvjestilac – izlaže stanje i bit spora. ako je to moguće može presudom riješiti upravnu stvar. nije potrebna nova rasprava. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. Rasprava u upravnosudskom postupku – stranka. Granice suđenja tj. Sud rješava spor presudom kojom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. ako je dopuštena Izvornu presudu/rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje: • ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi • ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku • ako je već poništeni upravni akt u istom sporu. već se njihovi podnesci samo pročitaju. odredit će se u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti stvar. nakon toga govori tužitelj – obrazlaže tužbu. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. Sadržaj presude ? Presuda. Kad se tužba koja je podnesena zbog “šutnje administracije” uvažava. izostanak ? O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. 14. pa zainteresirana osoba – da obrazloži svoje gledište. a nadležno tijelo nije postupilo po presudi 12. Ako je održana usmena rasprava.rješenje ? Sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. 11. Presudom kojom se osporeni akt poništava. Ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu jer još treba utvrditi činjenice. (nadležno tijelo donosi novi akt) U tom slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti po presudi. odnosno rješenje sadrži: • oznaku suda • ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara • oznaku stranaka i njihovih zastupnika • kratko izlaganje predmeta spora • dan kad je presuda izrečena • dispozitiv • obrazloženje • pouku o žalbi. sud poništava osporeni upravni akt. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. 15. 13. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom. odnosno naknadu štete.

stranaka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. Ako nadležno tijelo nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom. stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. stranka može tražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu. ili je isposlovana prijevarnom radnjom. Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela. Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. ili je svjedok. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traženja. odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar. 17. Pravni lijekovi ? Pravni lijekovi mogu biti: • redovni – zahtjev za zaštitu zakonitosti • izvanredni – ponavljanje postupka 19. Sud će to rješenje dostaviti tijelu nadležnom za izvršenje koje je dužno bez odgode izvršiti rješenje. ona se uvažava ili odbija kao neosnovana. ako to traži priroda stvari. 18. a ako to ne učini. Tijelo je dužno dati obavijest u roku od 7 dana. Nadležno tijelo. U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti: • presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži • zakonska osnova ponavljanja i dokazi • okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku • u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude tj. dužno je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku 30 dana od dostave presude. vještak ili stranka pri saslušanju dala lažan iskaz • ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu • ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu Ponavljanje postupka se može tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. Obvezatnost presude – izvršenje ? Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor. O prijedlogu za ponavljanje rješava Upravni sud RH u vijeću od 5 sudaca na nejavnoj sjednici. Presuda radi šutnje ? Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. Kad je na temelju toga podnesena tužba. Ponavljanje postupka ? Postupak dovršen presudom ponoviti će se na prijedlog stranke: • ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze • ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. Ako nadležno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu. rješenja Sud će odbaciti prijedlog ako utvrdi: • da ga je podnijela neovlaštena osoba • prijedlog nije pravovremen • stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje 79 . ako se tužba uvažava. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti. a takva je radnja kazneno djelo • ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom • ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena.16.

Zahtjev sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se podiže. a nije osigurana druga sudska zaštita odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Odgovarajuća primjena ZPP ? U postupku zaštite od nezakonitih radnji primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku. Nakon proteka toga roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage. Presudom kojom se dopušta ponavljanje. Postupak za zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje. oznaku strane s prebivalištem/sjedište • oznaku nezakonite radnje (mjesto. Sud tužbu dostavlja tijelu državne vlasti koje je učinilo radnju kako bi na nju odgovorilo.Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Sud presudom odbija ili uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku). tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. 20. izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. sud dostavlja protivnoj stranci. rok i sadržaj ? O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove. O osnovanosti sud odlučuje presudom (ako prihvaća zahtjev sud zabranjuje daljnje vršenje nezakonite radnje. Sud će odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlaštene osobe. Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina – tužba zbog nezakonite radnje. 23. vrijeme i po mogućnosti učinitelja radnje) • dokaze o učinjenoj radnji • tužbeni zahtjev Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. koja podnosi odgovor. 21. moguća žalba koja ne odgađa izvršenje). razloge pobijanja i oznaku podnositelja. odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari). 80 . Zahtjev za zaštitu zakonitosti ? O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina. Ako ne odbaci. ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom. Nadležnost za postupanje po ZIP – izvršenje ? Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja. O njoj odlučuje Županijski sud na čijem je području učinjena. 22. Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. Tužba treba sadržavati: • oznaku suda. Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku.

Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća ? Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ? Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave.interno 81 . JEDNOOBRAZNOST 5. 3. Kojim je propisima uređeno uredsko poslovanje ? Uredsko poslovanje uređeno je : • Uredbom o uredskom poslovanju • Uputstvom za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju • Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe: • Zakona o pečatu i žigu s grbom RH • Zakona o upravnim pristojbama • Uredbe o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave. lokalne. Uredsko poslovanje obuhvaća: • primanje i pregled akata • upisivanje akata u evidencije • dostava akata u ured • administrativno-tehnička obrada akata • otprema akata • razvođenje akata • arhiviranje i čuvanje 4. Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: . Što je akt i kako se klasificira ? AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće. Koja su načela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ? Glavna načela uredskog poslovanja su: 1.strogo povjerljivo .povjerljivo . JEDNOSTAVNOST 2. područne (regionalne) i mjesne samouprave. UREDSKO POSLOVANJE 1. mijenja. pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima. PREGLEDNOST 3. TOČNOST 5. EKONOMIČNOST 6.6. te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Zakon o zaprimanju pošiljaka s oznakom povjerljivosti Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju: • tijela državne uprave i druga državna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • pravne osobe koje imaju javne ovlasti 2. lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti. dopunjuje. prekida ili završava neka službena radnja kod tijela državne uprave ili državne upravne organizacije. EKSPEDITIVNOST 4.

a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to: 1. 13. crtež. a čine posebnu cjelinu. obično – rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim hitno – prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim označila ovlaštena osoba. naziv i adresa primatelja 3. ili se ukazuju hitnim po naravi stvari. 11. kratka oznaka predmeta 4. otpremanje i razvođenje ( bez administrativno-tehničke obrade) 5. strogo povjerljivi. Što je dosije ? Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu. razvrstavanje i raspoređivanje 3. tekst akta 5. odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti. povjerljivi. Obične pošiljke i sve što ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici. Ako slučajno stižu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pošta) i nose određeni stupanj povjerljivosti.. Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove. primanje i pregled 2. 82 . hitni ? Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje. Natječajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija. pregled tih akata može vršiti samo radnik koji za to ima dozvolu. i sl. 9.1. objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. Što je prilog ? Prilog je pisani sastav (tablica. 6. Što je predmet ? Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. 12. otisak službenog pečata 6. Vrste akata – obični. Što je fascikl ? Fascikl je skup više dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument. s tim aktom treba postupati bez odgađanja 7. grafikon. upisivanje i dostava u rad 4. akt + prilog = dokument 10. Što je pisarnica ? Pisarnica je posebno organizirana služba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela državne uprave i druga državna tijela. arhiviranje i čuvanje akata 14. Što je dokument? Čine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. Sastavni dijelovi akta ? Osnovni elementi koje svaki akt mora sadržavati su: 1.) ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune. Tko otvara pošiljke označene određenim stupnjem tajnosti ? Povjerljive i strogo povjerljive pošiljke otvara rukovoditelj tijela državne uprave. zaglavlje 2. 2. propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. potpis ovlaštene službene osobe 8. 4.

a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta • 133-02/02-01/56 Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I° za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II° za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. Prvi akt u predmetu nakon oznake sadržaja prijamnog štambilja stavlja se u omot spisa na koji se također upisuje: klasifikacijska oznaka predmeta kratka naznaka sadržaja predmeta urudžbeni broj Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulažu se u isti omot spisa. Što je klasifikacijska oznaka ? Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju. XXX – XX / XX – XX /XX 123 . : 133-02/02klasifikacija prema OBLIKU – broj dosijea i broj unutar klasifikacije prema vremenu. c) 83 . vremenu nastanka i obliku. radi se prijenos klasifikacijske oznake. urudžbeni zapisnici. Što je arhiva ? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti. Prijenos klasifikacijske oznake ? U slučaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviđena za urudžbene brojeve.6 / 7 16.4 / 5 . upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja. Sadržaj Vrijeme nastanka Oblik Klasa: 133 – 02/02 – 01/56 1 – glavna grupa 2 – grupa 3 – podgrupa 4 – djelatnost unutar podgrupe 5 – godina otvaranja predmeta 6 – broj dosijea 7 – broj predmeta Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela: a) klasifikacija prema SADRŽAJU (5 brojeva) – određuje se na temelju sadržaja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi čelnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju) • neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 – 02/ • radni odnos na neodređeno vrijeme: 122 – 02/ • državni stručni ispit: 133 – 02/ b) klasifikacija prema VREMENU – određuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren) • u godini 2002. 17.15. prema propisanim rokovima za čuvanje arhivske građe. Klasifikacijska oznaka predmeta određuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez.

kopije i drugi akti. treba u donjem dijelu rubrike “klasifikacijska oznaka” označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake. PRIJEPIS (daktilografski ured) – odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi. može posao obavljati nekoliko ili jedan službenik uz druge poslove. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi. odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta. (514 – Ministarstvo uprave. koji mora pribaviti potpis i pečat. dostavni ured. prima diktat. 18. Organizacija uredskog poslovanja ? Uredsko poslovanje se odvija najvećim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici. Ako je obujam poslova veći. vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju. prijepis. 3. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – odjeljak u kojem se riješeni. te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice). brojčane oznake mjesta nastajanja akta – označava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata 2. 21. 02 – godina nastanka. pišu matrice. rednog broja akta unutar predmeta – redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudžbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka Urudžbeni broj se određuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji označava mjesto nastajanja akta. odnosno PISARNICI. Njome rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. 84 . U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje ? Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj službi. Svako tijelo. Odjeljci pisarnice – urudžbeni zapisnik. brojčane oznake godine nastajanja akta – posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao 3. prilozi. DOSTAVNI URED – u većim tijelima državne uprave. URUDŽBENI ZAPISNIK (prijamnica. a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi. pisarnica se kao služba može ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina: odjeljak prijama odjeljak otpreme odjeljak dostave odjeljak arhive i dr. prijamna kancelarija) – odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne uprave predaju. arhiv (pismohrana) ? Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu: 1. 4. otpravništvo. 19. opremiti spise prilozima i otpremiti ih. godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove. ima jednu središnju pisarnicu. a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave. 02/1 – Odjel za ustrojstvo i načelnik odjela. Što je urudžbeni broj ? Urudžbeni broj označava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta.Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja. 7 – redni broj akta unutar predmeta) Urudžbeni broj sastoji se od: 1. 2. dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima. 11 – Ured za lokalnu samoupravu. Ako je obujam poslova manji. osim manjih. • • • • 20. mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu.

5.

ARHIV (registar, pismohrana) – odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja.

22. 23.

Tko rukovodi pisarnicom ? Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. Tko prima akte, kada se upisuju ? Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili poštanska služba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik. Radnik pisarnice provjerit će da li akt podliježe plaćanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaćena. Ako upravna pristojba nije plaćena odbit će se prijam akta. Također ako to tijelo nije nadležno za primanje tog akta upozorit će podnosioca, ali ako ovaj inzistira na prijemu, primit će akt ali će sastaviti bilješku. (ZUP) U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku (komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke). Kod prijema nekih pošiljki npr. natječajna dokumentacija na pošiljku se piše vrijeme (sat i minuta). Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajući upisnik ? Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje – evidencije o primljenim aktima ? Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima. Glavne knjige za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik. Koje su pomoćne knjige ? Pomoćne knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakšeg i bržeg postupanja sa istima). 1. registar 2. knjiga primljene pošte 3. interna dostavna knjiga 4. dostavna knjiga za mjesto 5. dostavna knjiga za poštu 6. kontrolnik poštarine – radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama 7. arhivska knjiga 8. knjiga dežurstva 9. popis štambilja, pečata i žigova 10. rokovnik Urudžbeni zapisnik ? Urudžbeni zapisnik je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadržava:

24.

25.

26.

27.

85

• klasifikacijsku oznaku • urudžbeni broj • kratak sadržaj predmeta ili pojedinog akta • datum primitka akta • ime i prezime (naziv) podnositelja akta • datum nastanka akta • organizacijsku jedinicu • datum i oznaku razvođenja Urudžbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. 28. Upisnik predmeta upravnog postupka ? Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadržava: - klasifikacijsku oznaku - urudžbeni broj - datum primitka akta - ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva - kratak sadržaj - odluku o zahtjevu i datum odluke - rad prvostupanjskog tijela o žalbi - datum odluke - administrativno izvršenje - datum izvršenja Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. Prijamni štambilj ? Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni štambilj. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleđinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad čistog papira koji se pričvršćuje uz akt. Ako je tekst akta pisan u produžetku nakon ranijeg akta, prijamni štambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produžetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta. U otisak prijamnog štambilja upisuju se: 1. naziv RH 2. naziv tijela koje prima akt i brojčana oznaka tijela (514 – Ministarstvo uprave) 3. datum prijama akta 4. klasifikacijska oznaka predmeta 5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt raspoređuje 6. urudžbeni broj 7. broj priloga 8. vrijednost (ako je označena na aktu) 30. Što je evidencija (očevidnik) ? Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, točno i pregledno vode kao: a) evidencija u knjizi (OČEVIDNIK) – s uvezanim i brojčanim stranicama, koje mogu u osobitim slučajevima biti prošivene uzicom na kraju i ovjerene od službene osobe

29.

86

b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) – niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomoću razdijeljenih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

31.

Rokovnik predmeta ? – pomoćna knjiga Rokovnik služi za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su označeni datumi. Predmeti se u rokovnik slažu po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na određeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom. Predmeti koji se ulažu u rokovnik, označuju se sa “R” i naznakom roka, ako rok istječe u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad. Rokovnik predmeta može se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed određenim rokovima. 1. primanje 2. razvrstavanje 3. upisivanje Kako se razvrstavaju primljeni akti ? Zaprimljene, pregledane i otvorene pošiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajuće uredske knjige, te raspoređuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice. Primljene akte razvrstava i raspoređuje službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika. Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog štambilja (određena planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka tijela). Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. Otpremanje akata ? Otpremanje akata vrši pisarnica. Sve akte što ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit će se idućeg radnog dana. Riješeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja. Dostavna knjiga za poštu služi za evidenciju o izvršenoj otpremi akata poštom i pravdanja troškova poštarine. Dostavna knjiga za mjesto služi za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom službenom tijelu. (dostava u istom mjestu) Na otpremljene akte se stavlja daktilografski štambilj (prijemni štambilj-otpremni) s datumom i potpis službenika koji je otpremio akte. Razvođenje akata ? Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenim od službenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni “izvorno” tj. u produženju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajuća oznaka: 1. a/a – rad potpuno dovršen i broj godina čuvanja 2. R (rok) - i datum vraćanja iz rokovnika 3. “izvorno” – i naziv i sjedište tijela kojem je akt riješen i otpremljen - ako se obavlja razvođenje akata koji se rješava izvorno. Poslije razvođenja akti se već prema vrsti razvođenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik. Arhiviranje ? Riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu.

32.

33.

34.

35.

87

Kada se pristojbena obveza mora platiti ? Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze. izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. koji se zbog promjene naziva tijela. Tko je pristojbeni obveznik ? Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak. poslije tog roka su dužne predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose. diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu. ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano. 51. ŠTAMBILJ je pravokutnog oblika. odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predviđeno plaćanje pristojbe (više obveznika – obveza je solidarna). 48. a koja je promijenila naziv. 39. 37. odnosno u trenutku podnošenja podneska. 40. upravnim i samoupravnim tijelima županije. Koja je svrha pečata i žiga s grbom RH ? Pečatom i žigom s grbom RH potvrđuje se vjerodostojnost akta. Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Ministarstvo unutarnjih poslova. U kojim slučajevima postoji dužnost uništavanja žigova i pečata s grbom RH ? Moraju se uništiti pečati i žigovi s grbom RH: 1. 49. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine. ŽIG je okruglog oblika. plaća se jedna pristojba. izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala. grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. prestala s radom ili nema više javne ovlasti 38. 36. Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata sa grbom RH ? Ministarstvo pravosuđa. a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu.U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. kojima se međusobno ophode ili ih upućuju pravnim osobama ili građanima. 41. 52. koje rabe tijela koja prestaju s radom 3. Za čuvanje duže od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. 50. a služi za otiskivanje na papir i drugu podlogu. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ? Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave. Što se mora učiniti u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ? 88 . pečata i štambilja ? PEČAT je okruglog oblika izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. Razlika između žiga. a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose podaci. Ako više osoba podnosi zahtjev. istrošenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe 2. Za što se plaćaju upravne pristojbe ? Upravne pristojbe plaćaju se za akte i radnje pred tijelima državne uprave. Tko ima ovlasti za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Pečate i žigove mogu izrađivati samo ovlašteni obrtnik i ovlašteno trgovačko društvo.

neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba. građani čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30. Na koji način se može platiti pristojba ? Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima. invalidske i slične organizacije 4. zatočenih i nestalih u domovinskom ratu 7. zdravstva. državljanima  spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti  prijave i odjave prebivališta osoba  uvjerenje o matičnom broju građana 56. invalidi domovinskog rata 6. pristojba će se naplatiti prisilno. Tko je oslobođen plaćanja upravnih prisojbi ? (OPĆA OSLOBOĐENJA) 1. socijalne skrbi 3. 57. ustanove iz područja predškolskog uzrasta. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH 55. 89 . a s lijeve strane ako imaju zajedničko sjedište s tijelima državne uprave. RH. 53. supružnici i djeca branitelja poginulih. znanosti. prognanici i izbjeglice 8.000 kn 5. Natpisne ploče ? Naziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četvrtastog oblika širine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče. prosvjete. Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. 54.Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku. Pristojbe se ne plaćaju na slijedeće spise i radnje  predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima  molbe za pomilovanja  prijave za utvrđivanje poreza  spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hr. Iznimno ako je radnja obavljena. kulture. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ? Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaćena odnosno u kojoj je plaćena. Iznimno pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun ako je više od 100 kn. tijela državne uprave. jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela 2. PREDMETNO OSLOBOĐENJE. Natpisna ploča tijela jedinica lokalne samouprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. Natpisna ploča tijela državne uprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu.

Finska i Švedska. a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju. Europska investicijska banka 90 . Poljska. Francuska. prosinca 1991. godine. Luxembourg i Nizozemska (Europska zajednica). 2007. I) između 6 europskih država. Litva. trgovinska i monetarna sila.2004. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. B. Europska unija je ekonomska. Njemačka. 29. 1. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992. Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja. 10. EUROPSKA UNIJA Koji su idejni začetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti.. godine Europskoj uniji su pristupile Austrija. zapošljavanje. Italija. te stvaranje mira i sigurnosti. Belgija. Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. 1981. Europski parlament. Vijeće EU/Vijeće ministara. priključenjem Danske. Slovenija (8 bivših komunističkih zemalja). Gospodarski i socijalni odbor. nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. politiku. Odbor regija. god. monetarni sustav. Bugarska i Rumunjska Koje su institucije Europske unije? Glavne institucije: Europska komisija. moraju postojati neovisne. vanjska politika i obrana. Španjolska i Portugal. građanska prava i vanjsku politiku 25 zemalja članica. (Pariški ugovor – D. Zašto je osnovana Europska unija? Današnje je uvjerenje da. Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. Prvo proširenje Zajednice ostvareno je 1973. zaštita okoliša. a 1986. Slovačka.7. Sud europskih zajednica Ostale institucije: Europski revizorski sud. demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište. Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950. Malta. industriju.. Cipar (2 mediteranske otočne države). Irske i Velike Britanije. god. ekonomsko i društveno povezivanje. 1. Estonija.10. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja? 1957. socijalna pitanja. pored nacionalnih i regionalnih vlasti. svibnja 2004. siječnja 1995. Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. Zajednici se priključuje Grčka. te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. F. Mađarska. godine. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije. Europska unija je proširena za još 10 zemalja: Češka. NL. Europska središnja banka. potpisan je Europski ustav. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. L. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primjeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava. Latvija.

ODBOR ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA – pomaže radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije. Sjedište: Strasbourg. čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja. Zakonodavne nadležnosti dijeli s Vijećem ministara. Vijeće ili Komisija traži mišljenje i Odbora za regije. Komisija ujedno igra ulogu “čuvara ugovora”. 91 . zajedno s predsjednikom Europske komisije. engleski. Bruxelles. URED OMBUDSMANA – POSREDNIKA . Regulira se Ugovorom iz Nice. siječnja 1993. a jednako je nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba. Kad zaprimi pritužbu. Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika.VIJEĆE MINISTARA / VIJEĆE EUROPSKE UNIJE . ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja članica. Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987. Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza neovisna. usvaja pravne akte. utvrđuje unutarnja pravila za Uniju. ODBOR REVIZORA – sastoji se od po 1 član iz svake države članice imenovanih na 6 godina. potom vlade država članica zajedno s imenovanim predsjednikom. Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interese zajednice ekonomskog i socijalnog života. već pojam koji označava praksu sastajanja na vrhu (eng. Parlament ima 732 zastupnika.) institucija EU koja predstavlja interese građana država članica EU-e. kao i ispravnost upravljanja sredstvima. godine. Što je unutarnje tržište i kad je otvoreno? Unutarnje tržište otvoreno je 01. Ono je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća). EUROPSKI PARLAMENT – (izbori svakih 5 godina od 1979. zajedno s Europskim parlamentom zaduženo je za proračun Unije. veće stabilnosti. Predsjednika Komisije imenuju vlade država članica. ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava. Luxembourg. europski posrednik dogovorom pokušava riješiti spor s europskom institucijom. imenuju ostale članove Komisije. odredbe. Sjedište Bruxelles (dijelom u Luxembourg). SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE – sastoji se od po 1 sudac iz svake države članice i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. Radni jezici: francuski. Vijeće donosi sve značajne pravne odluke. Tom cilju služe 2 sredstva: 1. Regulira se Ugovorom iz Nice. otvaranje granica. direktive i zaključke. Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje. godine s ciljem stalnog proširenja gospodarstva. summit) sastaje se najmanje 2 puta godišnje. To je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi ugovora. Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija.predstavlja interese građana glavna. Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. Predsjedništvo Vijeća svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice. EUROPSKO VIJEĆE (šefovi država i vlada) – nije institucija EU. ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade države članice. a Europski parlament ga potvrđuje. imenovanih na 5 godina. Ombudsman zaprima pritužbe protiv institucija i organa Unije. a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. njemački. što daje mogućnost slobodnog kretanja roba i usluga 2. EUROPSKA KOMISIJA – ima 27 članova (1 ili 2 po zemlji). a cijeli sastav Komisije konačno odobrava Parlament. ima potpunu financijsku neovisnost. Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije. stvaranje solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih instrumenata Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha. Sjedište: Bruxelles i dijelom Luxembourg. glavna institucija Europske unije. Ima 20 službenih jezika.osnovan je ugovorom o europskoj uniji. zakonodavno je tijelo EU. rasta životnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa između država koje Zajednica ujedinjuje.

. rukovodeći se zajedničkom metodom procjene rezultata. Europsko vijeće je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije. Regionalna politika Jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logična je posljedica realizacije prostora bez granica. zdrav natjecateljski duh (niže cijene) među europskim poduzećima. pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava Schengenskim sporazumom 1985. čiju će realizaciju redovito pratiti države članice i institucije Unije. zdravstvena zaštita i sigurnost na radnom mjestu. a Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica. Komisija predlaže «budžetni status quo» za razdoblje 2000. pravedne plaće. suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja preko granica 4. Socijalna politika Aktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnoteže u razvoju.- pristup izvoru robe. – 2006.27 % brutto nacionalnog proizvoda.povećanje konkurentnosti europskih poduzeća. starih ljudi i invalida i dr. – 2006. Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su? Pokazalo se da je jačanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti među državama članicama Unije. jednaka naknada za oba spola za isti posao. vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih građana i njihovu zaštitu na vanjskim granicama Unije. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja: 1. čiji značaj raste porastom novih država članica. Komisija je u srpnju 1997. Zbog toga je došlo do osmišljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike. sloboda stvaranja udruženja i sloboda kolektivnih pregovora. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojećih. Šta je Schengenski prostor? Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve državljane. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proširenja mogućnosti zaposlenja i lakše prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika. Policija će kao i do sada jamčiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima. godine određene su smjernice politike zapošljavanja. zaštita djece. u lukama i na aerodromima. Politika zapošljavanja Na sjednici Europskog vijeća 1997. Za građane Unije načelo slobodnog kretanja već je u velikoj mjeri ostvareno. (s predavanja) Šta je unutarnja sigurnost? Načelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije. Za Sporazum su uključene odredbe za turiste. u Maastrichtu.proširenje zajedničkih mjera na području vanjskih odnosa. usuglašavanje zakona koji se odnosi na azil 2. drugih država članica Unije i trećih zemalja. profesionalna izobrazba. podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz trećih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru. god.. uvođenje zakona o useljenju 3. predočila opći dokument pod naslovom «Agenda 2000» u kojoj se pažnja usmjerava k ograničenju troškova u razdoblju 2000. poboljšanje uvjeta rada. To su: slobodno kretanje. Tako su Europski fondovi postali ključni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice.jačanje gospodarske i socijalne povezanosti. ali zahvaljujući boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit će učinkovitije. a to isključuje povećanje prihoda iznad granice 1. ukinuta je kontrola na zajedničkim granicama. ali korjenito izmijenjenih fondova. neovisno o njihovoj nacionalnosti. socijalna zaštita. zaštita interesa potrošača. Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991. Financiranje zajedničkih politika Povećanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: . . Komisija predlaže da se 92 . .

prihvatilo reformu zajedničke agrarne politike težeći smanjenju troškova. Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograničila porast proizvodnje. Danska.5% iznad prosječne stope inflacije 3 države članice s najmanjom inflacijom . Reforma zajedničke agrarne politike Vijeće je 1992. što daleko prelazi potrošnju. Uvođenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi. stabilizirat tržišta. započelo je štampanje novca. lipnja 1997. Ti su ciljevi uglavnom dostignuti. korak prema konačnom europskom ujedinjenju.stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1. 93 . Velika Britanija i Švedska nisu prihvatile euro. O načinu na koji će građani Unije prihvatiti euro ovisit će i sam uspjeh eura. što je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva.. Osnivanjem Europske središnje banke odredit će se čvrsti tečajni odnosi među valutama. Što je ekonomsko-monetarna unija? Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tržištu. Banka će djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih država članica koje se pridružuju jedinstvenoj valuti. Ciljevi zajedničke agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omogućiti poljoprivrednicima primjereni životni standard. Što su politike napretka? Politike napretka podupiru razvoj velikog tržišta.stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom. imenovan je njen izvršni odbor. kao i za pomoć gospodarskim subjektima u prilagođavanju proizvodnje propisima Unije. svibnja 1998.zapošljavanje i dalje ostaje jedan od najvećih prioriteta Unije Objasni zajedničku vanjsku i obrambenu politiku. Uvođenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad. kapitala i usluga.deficiti: budžetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% društvenog proizvoda . te potiče istraživanja i na području elektronike i obrade podataka. stvarajući troškove budžetu Unije da je bio ugrožen razvoj drugih sektora. Europska središnja banka uspostavljena je 1.«dogovor o stabilnosti i rastu» koji obvezuje države članice da se pridržavaju proračuna (zabrana prekomjernih zaduženja) . – uvodi se EURO (novčanice i kovanice eura ulaze u opticaj). te stvaranju jedinstvenog tržišta. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike država članica.zaduženost: javna zaduženost mora biti ispod 60% brutto društvenog proizvoda . Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnotežen odnos između proizvodnje i potrošnje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog očuvanja okoliša.? Na tom sastanku su usvojene dvije važne rezolucije: . Šta je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u Amsterdamu 17. Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01. Ona podupire projekte u koje su uključeni istraživački laboratoriji pojedinih zemalja članica i potiče istraživanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri. Unija odvaja određena financijska sredstva za poticanje projekata zaštite okoliša. utvrđeni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajedničke valute: . Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992. i 2. osigurati potrošačima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture.2002.osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jamče održanje načela solidarnosti između država članica kao i između Unije i država kandidata za članstvo u Uniji. roba.kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom .01. a uz održanje njene kompetitivnosti.

natjecateljski duh među proizvođačima održava nisu razinu cijena. 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim državama članicama.očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti . Objasni Europu građana Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvršenje suverenih ovlaštenja i čuvanja općih interesa države (policija. 21. vojska. Odredbe kojima se rukovodi zajednička vanjska i sigurnosna politika ni na koji način ne utječu na specifične karakteristike obrambene i sigurnosne politike određenih država članica. Comett (program tehnološkog obrazovanja i usavršavanja) i Luingua (poticanje učenja stranih jezika). pravne države i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom između država članica u provođenju njihovih politika u određivanju zajedničkih stajališta i postupnom provedbom zajedničkih mjera u područjima gdje države članice imaju zajedničke interese. Koji su ciljevi političke unije? Ugovor o Europskoj uniji čini osnovu političke unije koja se gradi na provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike čiji su ciljevi: .) mogu biti dostupni i za državljane drugih zemalja članica. Zajednički stavovi se usvajaju čim Europsko vijeće prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike država članica i učvršćuje njihov položaj u međunarodnim krugovima. veterinara. temeljnih interesa i neovisnosti Unije . doveo je do uzajamnog priznanja diploma liječnika.razvitak i jačanje demokracije. Ova se direktiva odnosi na visokoškolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine. godine Europska himna – Beethovenova «Oda radosti» 94 . Takva politička suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspješan pristup vanjskoj politici. vanjski poslovi). Koji su simboli europskog identiteta? Europska putovnica – u opticaju od 1985. Koje su prednosti jedinstvenog tržišta? One su višestruke: pristup širokom izboru robe. medicinskih sestara. Europa građana je u Maastrichtu učinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o državljanstvu Unije i prema kojoj državljanin Unije koji živi u drugoj državi članici. magistara farmacije. neophodno je povećati zajednička financijska sredstva za politiku obrazovanja. uključujući i sigurnost. ima pravo da bira i bude izabran u općinskim izborima i izborima za Europske institucije. Tko ima državljanstvo Unije? Građanin Unije je svaka osoba koja posjeduje državljanstvo neke od zemalja članica..jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica . S pomoću novih mehanizama političke suradnje. arhitekata. poslovi u javnim službama (zdravstvo. životni standard je usklađen prema najvišim mjerilima. a nema njezino državljanstvo. ali ga ne zamjenjuje.zaštita zajedničkih vrijednosti. Vanjska i sigurnosna politika dugoročno vode k zajedničkoj obrani. Koje diplome priznaje EU? Rad na području zbližavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja. Što obuhvaća zajednička vanjska i sigurnosna politika? Ona čini kamen temeljac Europske unije i obuhvaća sva područja vanjske politike.poticanje međunarodne suradnje . prosinca 1988. Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveučilištu druge države. provode se politike zaštite potrošača i okoliša. Državljanstvo Unije nadopunjava nacionalno. a temelji se na načelu uzajamnog povjerenja u kakvoću visokih učilišta. školstvo. Koja je svrha obrazovnih programa? Uz pomoć obrazovnih programa Erasmus (mobilnost uređaja). godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno međusobno priznavanje svih diploma visokih učilišta. želi se postići da države članice usvoje zajednička stajališta unutar međunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda)..Mir i pomirenje središnji su čimbenici procesa europske integracije. posrednika osiguranja itd.

PRAVNI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-e. Dokument Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika. područje slobode. vladavinu prava. zajednička vanjska i sigurnosna politika.financijska suradnja . otvaranja mogućnosti sudjelovanja u tzv. Nove zajedničke politike . 2006. poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. Učvršćeno je zajedničko europsko tržište… Ugovor iz Mastrichta omogućuje zemljama članicama mogućnost upotrebe dvaju važnih instrumenata: zajedničke valute i zajedničke obrane. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva.politički dijalog . POLITIČKI – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. (ovaj je kriterij iz Madrida) Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU? 95 . Osnovana je EU. postojanje tržišne ekonomije i sposobnost prihvaćanja i ispunjavanja ciljeva političke. zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju.slobodna trgovina i sloboda kretanja . 2. Nestat će svi troškovi transakcija i tečajnih razlika koje su uzrokovane različitim valutama. te financijski okvir za razdoblje 2000.kulturna suradnja Kako se može postati članicom Europske unije? Europsko vijeće je 1993. posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije.)? 1. god.) i Madrida (1995. dio . Ciljevi: područje bez unutarnjih granica. zahtjev za članstvo može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode. jedinstveno tržište 3.jačanje predpristupne strategije u obliku uvođenja pristupnoga partnerstva. sigurnosti i pravde. te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. preuzimanje obveza iz članstva EU-e 4. reforme. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2. Što je Agenda 2000? Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za članstvo u Uniji. demokracije. ekonomske i monetarne Unije. To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za članstvo Europskoj uniji? Prema Ugovoru o europskoj uniji. Što omogućuje Ugovor iz Maastrichta? EU – nova faza u procesu stvaranja sve tješnje unije između naroda Europe. 1.Europska zastava – 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi Europska vozačka isprava – uvedena u državama članicama od 1996. u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što bližoj građanima. Temelji se na Europskim zajednicama. Sastoji se od triju dijelova. stabilnost područja s jedinstvenom valutom ima značajne prednosti. u Kopenhagenu usvojilo načelo po kojem pridružene zemlje srednje i istočne Europe mogu postat članicama Europske unije čim budu sposobne preuzeti obveze koje nosi članstvo i čim zadovolje ekonomske i političke uvjete. Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija. građanstvo EU (novi pojam). Koje su prednosti stabilnosti područja s jedinstvenom valutom za ulagače? Za europske i neeuropske ulagače. dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije. Glavni su ciljevi: . pravna stečevina. Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993. dio donosi studiju učinka proširenja na politike Europske Unije. godine Šta su europski sporazumi? To su mješoviti sporazumi koji pokrivaju područja za koja su nadležne i države članice i Unija. a na zemljama članicama je da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta. ADMINISTRATIVNI – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju.glavna područja na kojima države surađuju = poljoprivreda. godine. Programima Zajednice…3. poštivanje manjina. godine u kontekstu proširenja na nove države članice.gospodarska suradnja .

pristupni pregovori zakazani za početak 2005. Vijeće EU podneseni zahtjev upućuje na razmatranje Europskom vijeću. opću ocjenu stanja i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo Cjelokupni postupak u većini slučajeva traje oko godinu dana. Svoje mišljenje i preporuke Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o odobravanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev za članstvo. odnosno državi članici koja u to vrijeme njime predsjedava. a na temelju kojih Europska komisija donosi: 1. U slučaju negativnog mišljenja.uključivanje u EU-u kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva . tko ga razmatra i u kojem roku? Zahtjev se podnosi Vijeću EU. Kako teku pregovori između EU i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja? 96 . na čiji poziv Europska komisija izrađuje mišljenje o zahtjevu za članstvo. prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i Europske unije 2. avis) – kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo države podnositeljice zahtjeva. a u kojem se ističe: . ali EU još nije utvrdila datum početka pregovora o punopravnom članstvu). mišljenje (fran. Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru. Mišljenje je pravni akti neobvezujućega karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama članicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EUa. Rumunjska. To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vlade.). god. 2. Ako Europsko vijeće ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi mišljenje. preporuke – u pogledu otvaranja pregovora o primanju u članstvo EU-e Što sadrži mišljenje o zahtjevu za članstvo? Mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži: 1. Statusom kandidata država dobiva mogućnost korištenja brojnih predpristupnih fondova Europske unije.. daljnje približavanje Europskoj uniji je usporeno.europska pripadnost države podnositeljice zahtjeva . Što ako je mišljenje o zahtjevu negativno? Negativno mišljenje Europske komisije do sada je zabilježeno u slučaju Turske. Europsko vijeće saziva konferenciju između Europske unije i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja tako dobiva status kandidata. Koje zemlje trenutno imaju status kandidata? Bugarska.) i Turska (dobila status kandidata 1999. Hrvatska (dobila status kandidata 18. Što ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno? Ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno. sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva EU-e 5. stanje ispunjavanja političkih uvjeta 3.spremnost prihvaćanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz članstva EU-e Kome se upućuje zahtjev.. ona ima punu slobodu da o roku sama odluči. lipnja 2004. Kako teče postupak donošenja mišljenja o zahtjevu? Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti tražene podatke. stanje i mogućnost ispunjavanja gospodarskih uvjeta 4.Podnošenjem zahtjeva započinje postupak ocjenjivanja sposobnosti države podnositeljice zahtjeva da postane članicom Europske unije. dok je u slučaju Grčke dano mišljenje s negativnim tonom (Grčka postala članica 1981.

Helsinška skupina. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-e 3. Što je ISPA program? Ispa program je instrument strukturne politike u predpristupnom razdoblju pokrenut radi pomoći državama kandidatima u prilagođavanju standardima EU u području prometa i zaštite okoliša. obrazovanje. poljoprivredu i prehrambenu industriju. god. ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u područjima obrazovanja. malog i srednjeg poduzetništva. strukovnog obrazovanja. Europska unija donošenjem zaključaka Europskog vijeća u Luksemburgu 1997. Luksemburška skupina. na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu države kandidati postaju: Češka. ured tehničke pomoći za razmjenu informacija. osnivanje poduzeća itd. Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture. predpristupnu pomoć koja obuhvaća pružanje financijske pomoći putem programa PHARE. poticaj u ulaganjima. sporazume o pridruživanju (tzv. veljače 2003. Litva. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji? 21. Slovačka i Malta. administrativna reforma. Rumunjska. javnog zdravstva te programa za mlade. Šta je TACIS program? Tacis program omogućuje tehničku i gospodarstvenu pomoć bivšim državama Sovjetskog Saveza i Mongolije. europske sporazume). Bosni i Hercegovini. osnovan s ciljem pružanja tehničke pomoći u procesu usklađivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije. Mađarska. a programom je obuhvaćeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost. Što je TAIEX? Razvijen je za potrebe država kandidata iz srednje i istočne Europe. godine. 97 . godine. posebno u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva tih država s pravnom stečevinom EU-e. Što je PHARE program? To je glavni financijsko – tehnički instrument predpristupne strategije. razvoja privatnog poduzetništva. Koje su države Luksemburške. Što je SAPARD program? To je program namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja država kandidata te pružanju pomoći u provedbi zakonodavstva EU-e iz područja zajedničke poljoprivredne politike. a potom sporazume o pridruživanju (tzv. usavršavanje i istraživanje. U listopadu 2003. Objasni predpristupnu strategiju Europske unije. Hrvatskoj. To je tzv. je dobila upitnik s 4744 pitanja. obuku i okoliš. To je tzv. Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma – sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Poljska. Latvija. Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije. državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja – Albaniji. zaštite okoliša. pokrenula je proces proširenja EU-e kojim se određuje i predpristupna strategija za države kandidate.Za razliku od država kandidata iz srednje i istočne Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji. istraživanja. okoliš. Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori. zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede. 1999. Cilj predpristupne strategije je pružanje podrške državama kandidatima u pripremama za članstvo u EU-u. Estonija. U lipnju 2003. Slovenija i Cipar. Predpristupna strategija uključuje: 1. Cilj programa je prijelaz na tržišno gospodarstvo. europske sporazume) 2. energija. god. Phare program obuhvaća 5 prioritetnih područja: pristup tržištima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica. a koje Helsinške skupine? 1997. je ispunjeni upitnik uručen predsjedniku Europske komisije. na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju države kandidati postaju: Bugarska.

ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU.).10. u Bruxellesu Vijeće ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predložila Komisija i u kojem su navedene kratkoročne i dugoročne mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 06. te promicanje politike dobrosusjedstva. usklađivanje zakonodavstva. Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.2005.06. ali se mogu smatrati politički izuzetno važnim i nužnim dijelom procesa približavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnošenju zahtjeva za članstvo. osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja. razvoj zone slobodne trgovine.02. godine. godine. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2001.).2. među kojima i Hrvatskoj. Što slijedi nakon screeninga? 98 . promicanje gospodarskih odnosa. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europske unije.2003. stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnošenje zahtjeva. Kad se Republika Hrvatska nada ući u EU? Daljnje proširenje EU predviđeno je za razdoblje između 2008. analitički pregled usklađenosti zakonodavstva (eng.09. Što je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Operativni dokument kojim su utvrđene mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Cilj SSP-u je uspostava političkog dijaloga. administrativne. te Europski parlament i parlamenti svih država članica. Postupkom screeninga utvrđuju se područja unutar zakonodavstva pojedine države kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije bio stupio na snagu dok je 21. političke i gospodarske reforme moći koristiti ne samo svoje financijske izvore. Koji su temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske? To su: ulazak u Europsku uniju i NATO. tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu. kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske. u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovaračkog okvira o punopravnom članstvu (pregovori će započet početkom 2005. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u EU (Europsko vijeće zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom 2005. dobiveno pozitivno mišljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za članstvo u EU) 18. Što je screening? Jedna od dviju faza u pregovorima o članstvu. Da bi stupio na snagu.2004. 01. Do trenutka stupanja SSP-a na snagu. kako i u kojim rokovima. u Strazbourgu. uspješna provedba SSP-a može znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog mišljenja Europske komisije. Sapard). Ispa. na snazi je Privremeni sporazum koji uređuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima. i 2010.2003. Dakle.04. cestovni prijevoz itd. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Što je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 21.2001.2004.10. već i fondove Europske unije (Phare.29. RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU 20. Status kandidata otvara mogućnost da i Hrvatska postane članicom Europske unije. Iako proces približavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Plan odgovara na ključna pitanja provedbe SSP-a: što se mora učiniti. tzv. Zahvaljujući statusu kandidata Hrvatska će za brojne institucionalne. moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor. screening).2004.2004.02.) 13.

izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. studenog 2000. . Pravno. Njemačka. načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj. Litva. godine. Italija. poljoprivreda. Hrvatskoj će biti omogućen ulazak u EU. 1957. nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila. zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda.. Što je Europska zajednica? Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. Danska. mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica. Švedska.Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne stečevine Europske unije (slobodno kretanje roba. Portugal. Bugarska i Rumunjska. Francuska. Bosna i Hercegovina. zakonodavnog.prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova(treći stup) u prvi stup EU.2000. . sastali su se šefovi vlada i država članica EU-a te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. . Finska.) Nakon zaključivanja pregovora u svim poglavljima pravne stečevine EU-e. Koje su članice Europske unije? Austrija. Pravni temelj EU su ugovori . AMSTERDAMSKI UGOVOR Rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu 1996. Mađarska. Slovenija. 1951.jačanje uloge Europskoga parlamenta.Europska zajednica za atomsku energiju. Na sastanku je usvojena Završna deklaracija kojom se predviđa daljnji razvoj političkih odnosa između država jugoistočne Europe i EU-a. statistika.Europska zajednica za ugljen i čelik. . Malta. gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju tržišnog gospodarstva država korisnica. Ministri vanjskih poslova država članica potpisali su ga u listopadu 1997. ekonomska i monetarna unija. godine. Luksemburg. Kad je održan summit u Zagrebu? 24. obrazovanje. Nizozemska. 99 . . Estonija. Hrvatska. mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore. a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog. ljudi. avis)? To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijeća. kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja EU. Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU-a.uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU.Europska ekonomska zajednica. osnivačkim ugovorima: .) institucionalna reforma EU. Češka.2003. kapitala. Što je pravna stečevina Europske unije? (uvriježena kratica acquis communitaire) Je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a.mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka. Što je mišljenje o zahtjevu za članstvo (franc. a kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom Europske unije. . Poljska.donose se na sastanku europskog vijeća.2. Španjolska. EU se pripremala za veliko proširenje (10). a stupio je na snagu 199. kultura i dr. Srbija i Crna Gora te Makedonija). Cipar. Najvažnije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu: . Irska.. Velika Britanija. Ugovor iz Nice . Belgija. Što je Cards program? Vrsta tehničko – financijske pomoći Europske unije čije su korisnice države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija. . (na snazi od 1.uvođenje fleksibilnosti. Slovačka. Grčka. godine. Latvija. 1957.

zajednička poljoprivredna politika. odnosno u načinu donošenja odluka. JEDINSTVENO TRŽIŠTE ( 4 slobode) Jedinstveno ili unutarnje tržište je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehničkih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajedničkoga tržišta. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a 3. godine. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon idućih valova proširenja. te su više međudržavnoga karaktera.preporuke . Suda Europskih zajednica. te ugovori koji ih izmjenjuju – Jedinstveni europski akt. carinska unija. a čine ga npr. četiriju sloboda . Drugi stup obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici.obvezuje sve članice ali sama država bira sredstva (kako učiniti) . godine. Vijeća Europske unije. Ugovor iz Nice potpisan je 26.direktive . roba.obvezuje samo one kojima je izravno upućena. ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti. Primarni su izvori prava osnivački ugovori i opća načela prava. Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskog parlamenta. Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. Koji su ciljevi za članstvo u EU 1. Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima.obvezuje u cijelosti i istovremeno sve članice .odluke . a stupio je na snagu 1. PRVANI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) 4. IZVORI PRAVA Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. Ta se slika počela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. godine. strukturne politike te ekonomska i monetarna unija. a završila u prosincu iste godine. jedinstveno tržište. adresirana je . Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica. Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije 2.nisu pravno obvezujući akti STUPOVI EU Za EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkoga hrama koji leži na 3 stupa. Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju. godine. Sekundarni izvori pravu uključuju 100 . Izrazom osnivački ugovori obuhvaćeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i čelik. Europske komisije. kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. Revizorskoga suda. a treći suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke. veljače 2003. Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije. stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a). Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica. Prvi stup ima nadnacionalni karakter.slobode kretanja ljudi. OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ Primarni izvor: Osnivački ugovor Sekundarni izvori: . POLITIČKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju.- uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije UGOVOR IZ NICE Ugovor iz Nice rezultat je međuvladine konferencije koja je započela u veljači 2000. vladavinu prava. a temelji se na ostvarivanju tzv.uredbe . veljače 2001. usluga i kapitala.nisu pravno obvezujući akti . Ugovor iz Maastrichta.mišljenja . u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju.

mišljenja.a s EU strane je Olli Rehn(povjerenik Europske komisije za proširenje) Koordinacija za pregovore o pristupanju Pregovaračka skupina za vođenje pregovora Radne skupine za pripremu pregovora Ured glavnog pregovarača Tajništvo pregovaračke skupine 101 . 2. 3. 4.pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke. uredbe. Državno izaslanstvo RH-voditelj izaslanstva je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj. Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini. direktive. 6. a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a. regionalnoj ili lokalnoj razini. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. godine. Načelo nadređenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom načelo prvenstva. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti). 5. PREGOVARAČKA TIJELA: 1. a 1970. Pokušaji jasnoga definiranja ovoga načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima. u Amsterdamskom ugovoru. PRAVNA NAČELA Prema načelu nadređenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. To je načelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964. preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica. zamjenik voditelja i glavni pregovarač s RH strane Vladimir Drobnjak. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadređen nacionalnim ustavima.