SKRIPTA ZA DRŽAVNI ISPIT 1.

USTAV
Što je Ustav? Temeljni i najviši pravni akt jedne države na temelju kojeg se donose zakoni. Uređuje organizaciju i ustroj vlasti, te jamči ustavna prava građana. Ustavom se uspostavlja politički i pravni poredak. On je jednako politički kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglašen 22.12.1990 - Božićni ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta državne vlasti; 2001. - ukidanje Županijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga može mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav može mijenjati Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Da li RH može sklapati savez sa drugim državama? RH sklapa saveze s drugim državama zadržavajući pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruživanja RH u saveze u kojim bi udruživanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva. O udruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom, a odluka se donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. RH ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, 2. suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje političkih stranaka, 6. oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja državljan., izručivanja drugoj državi, te zaštita interesa hrvat. državljan. u stranoj državi, 9. grb, zastava i himna 10. službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma,

1

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja područja obuhvaća Ustav? 1. izvorišne osnove 2. temeljne odredbe 3. zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo državne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. međunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti. Objasnite načelo diobe vlasti. U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obilježja hrvatske državnosti? Obilježja hrvatske državnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje političkih stranaka. Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka. Koja je uloga oružanih snaga? Oružane snage štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oružane snage mogu prijeći granice u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva? Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi. RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita RH. Opišite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju žuta šestokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovačke republike (na modrom polju dvije crvene grede)

2

-

grb Dalmacije (tri žute leopardove glave) grb Istre (koza žuta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprečne bijele grede, između crveno polje i kuna, plavo polje gore sa žutom šesterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izražava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik, te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava čovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Što je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na očitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima… U kojem se slučaju mogu ograničiti slobode i prava čovjeka? Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti? Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

3

Pritvorenik ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud i biti oslobođen ili osuđen . . Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Pretraga se radi u nazočnosti svjedoka) . dostojanstva.) 4 . Može i bez naloga ako je potrebno za uhićenje počinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.Pravo napuštanja teritorija RH i povratka u domovinu .Sloboda mišljenja i izražavanja misli. druge zavode. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge. . . ugleda i časti. gospodarska.Pravo na odštetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen .Koje su mogućnosti izjavljivanja žalbe? Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. .Nikome se ne može ponovno suditi za kazneno djelo za koje je već oslobođen ili osuđen. Koja su osobna i politička prava? .Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja liječničkim ili znanstvenim pokusima. Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazočan pretrazi.mora odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja i o svojim pravima. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. nacionalna. odredit će se takva kazna. koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja. Mogu u skladu sa zakonom. . sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopćavanja.Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo. Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. . učilišta.Pravna zaštita osobnog i obiteljskog života.Zabrana prisilnog rada .) .Pravo na slobodno kretanje i biranje boravišta.Nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda. Zabranjuje se cenzura. . . (Bez privole ispitanika. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu.Dom je nepovrediv (Sud može nalogom odrediti pretraživanje. može i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teško kazneno djelo . .Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi. (Sloboda tiska.Sigurnost i tajnost osobnih podataka. Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo. na nacionalnu. politička. rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. .Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. javno obavljati vjerske obrede. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka. Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu. .Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja.Pravo žalbe. a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja .Pravo na slobodno udruživanje (radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna.Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. . osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.Pravo na utočište u RH (osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne načelima međunarodnog prava). . te neovisnosti.Pravo na život (nema smrtne kazne) .) .Čovječno i dostojanstveno postupanje prema uhićeniku ili osuđeniku . osim kada to odlučuje sud).) .Zabrana uhićenja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti pročitan i uručen uhićeniku. . socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima. osobni se podaci mogu prikupljati.Svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti. osnivati škole. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se državljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritužbi.da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima optužbe i dokazima koji ga terete . socijalna i kulturna prava? . Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.) 5 . povijesnoga.na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem.Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. .na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja.da ispituje svjedoke optužbe i zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima . optuženika ili osumnjičenika? U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik. (Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.- Pravo svakog državljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe. Koja su gospodarska.da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane . (Vlasništvo obvezuje.Hrvatska narodna banka je središnja banka RH. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. . Ne smije se siliti da prizna krivnju. imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova. davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo. .da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru. Koja su prava uhićenika.Pravo vlasništva.Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova. (Prava u svezi s porođajem. Jamči se pravo nasljeđivanja.) . (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. (zakon određuje način na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.da mu se sudi u njegovoj nazočnosti. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske. . . ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. (Država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.) . a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. stvari od osobitog kulturnoga.Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. gospodarskog i ekološkog značenja. Što je to prigovor savjesti? Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. uz naknadu tržišne vrijednosti). za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. . imaju njezinu osobitu zaštitu. u skladu sa zakonom. . materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom. Opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina svih hrvatskih državljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. okrivljenik ili optuženik ima pravo: .More i druga prirodna bogatstva. prirode. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. Kaznena osuda za teška kaznena djela može. Služenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana.Pravo na rad i slobodu rada. u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.

utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) . Svatko ima pravo na zdrav život. Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) 6 . Izbori se održavaju najranije 30. a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja sabora.Županijsko izborno povjerenstvo . državnoj upravi i javnim službama može se ograničiti pravo na štrajk. (u oružanim snagama. djecu i mladež te stvara socijalne. kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika. materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Što se uređuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. Prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.) Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom. Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica. srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima.- - - - Slabim. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju. u skladu sa zakonom. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. odgojne.) Država štiti materinstvo.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad. redarstvu. 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru može biti biran hrvatski državljanin sa navršenih 18. (Brak i pravni odnosi u braku. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje.Državno izborno povjerenstvo . utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica). Roditelji su dužni odgajati. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život. na vrijeme od 4 godine. Jamči se autonomija sveučilišta. (udruživanje u međunarodne sindikalne organizacije.) Obitelj je pod osobitom zaštitom države. obrazovanje i skrb. Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR Što je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. pod jednakim uvjetima. poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na štrajk. niti im se takav rad smije dopustiti. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe. . Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom. kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote. uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Jamči se sloboda znanstvenoga. kulturne. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: . Država štiti znanstvena. Ima najmanje 100. u oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje. Mogu se osnivati privatne škole i učilišta. nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć-za podmirenje osnovnih životnih potreba. Svakomu je dostupno. Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. nemoćnima i drugim. godina života.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju.Izborna povjerenstva izbornih jedinica .

donosi zakone. u skladu s Ustavom i zakonom. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. srpnja i drugi put. Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put. između 15.donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske. smrću Kako se može raspustiti sabor? Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora. prosinca.daje amnestiju za kaznena djela. .donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora. imenovanja i razrješenja. Ako sabor nije na okupu.raspisuje referendum. . . siječnja i 15. Kada se može zastupnicima produžiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata. O čemu odlučuje Sabor? . Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. .obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Zastupnici primaju stalnu novčanu naknadu. Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujući mandat. Zastupnik ne može biti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. .odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske.donosi državni proračun. ako to odluči većina svih zastupnika. 7 . Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike.obavlja izbore. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. između 15.- Općinska i gradska izborna povjerenstva Birački odbori.odlučuje o donošenju i promjeni Ustava. ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4.ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH . u skladu s Ustavom i zakonom. rujna i 15. ako podnese ostavku 2. odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo. čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. Zastupnici imaju imunitet. . .odlučuje o ratu i miru. . .nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. . Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Predsjednik Republike može sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proračun. Vlade ili većine zastupnika. .

Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika. ustrojstvo. pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. te Vlada. To znači da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost. uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali. Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Što je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Uredbe ne mogu djelovati unatrag. Najmanje jedna desetina zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana. Kada sabor može osnivati istražna povjerenstva? Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. 8 . može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. nacionalna prava. U zakonu čija primjena traži financijska sredstva. Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost. službenom listu Republike Hrvatske. najviše na vrijeme od godinu dana. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. izborni sustav. moraju se predvidjeti njihovi izvori. jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. Kada sabor može ovlastiti Vladu da uređuje uredbama? Hrvatski sabor može. izborni sustav. Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«. klubovi zastupnika i radna tijela sabora. ustrojstvo.Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugačije određeno. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave Što je se utvrđuje državnim proračunom? Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu. djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. Što je referendum? Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava. ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije.

Predsjednik. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade.obavlja druge dužnosti određene Ustavom. . o čemu obavještava Hrvatski sabor. . Koje su ovlasti predsjednika? . Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona.povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja. . na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. 9 .raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. . u skladu sa zakonom.imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim slučajevima? U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti. . Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike. U slučaju smrti. zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti. . ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora. . akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti. Predsjednik brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku. oružanim snagama i službama sigurnosti. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.raspisuje referendum u skladu s Ustavom.daje pomilovanja. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu . O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike. Što je institut pučkog pravobranitelja? Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija. ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci.na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane. . dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora.Zajedno s Vladom surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. uživa povjerenje većine svih zastupnika. bolesti ili korištenja godišnjeg odmora.

u skladu sa zakonom. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. u skladu s Ustavom i zakonom. uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi. Predsjednik imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 većinom svih sudaca. surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. 10 . Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu. Predsjednik Republike može. supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo. uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti. na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora sabora. Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih službi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti.Predsjednik. uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. uz supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje. Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi. Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje. Kada predsjednik može raspustiti sabor? Predsjednik Republike. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost. donositi uredbe sa zakonskom snagom. jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. jedinstvenosti i opstojnosti države.

Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade. Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. 7. Savjetodavni. 8. a osobno su odgovorni za svoje područje rada. Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. 6. predlaže državni proračun i završni račun. jedan ili više potpredsjednika i ministri. Koje su uloge vlade? 1. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata. pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini. brine o gospodarskom razvitku zemlje. 9. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini. stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. 10. a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik. 2. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Odmah po sastavljanju Vlade. donosi uredbe za izvršenje zakona. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. vodi vanjsku i unutarnju politiku. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Što je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. predsjednik 11 . 5.Tko predsjedniku pomaže pri obavljanju dužnosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora. Kako se Vlada sastavlja? Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora. zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci. Ako Vlada ne bude sastavljena. mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike. Tekst prisege utvrđuje se zakonom. a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi. usmjerava i nadzire rad državne uprave. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. 11.

. službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. 12 . U suđenju sudjeluju i suci porotnici.ako to sam zatraži. Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor.Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala.kad navrši sedamdeset godina. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Kada će se sudac razriješiti dužnosti? Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: . javnog reda ili državne sigurnosti. predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. u skladu sa zakonom.ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti. ili radi zaštite privatnog života stranaka. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke. u ime Republike Hrvatske. Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću. zbog počinjenoga teškog stegovnog djela. pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. Što je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.ako u skladu sa zakonom. kao najviši sud. . Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. . Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka žalbe. uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. tako odluči Državno sudbeno vijeće. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade. Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno.ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost. Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća. . Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. u roku od 15 dana od dana dostave odluke. ili radi čuvanja vojne. ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. posebno ako se sudi maloljetnicima.

izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost. tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i 13 . državnih odvjetnika. Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove Državnoodvjetničkog vijeća. što utvrđuje sam Sud. imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. . Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: . Nakon ponovnog imenovanja zamjenik državnog odvjetnika obavlja svoju dužnost stalno. Razrješenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatraži da bude razriješen. Državnoodvjetničko vijeće bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.Tko imenuje i razrješuje suce? Suce. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana. nadležan za Ustav. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora. . Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. Ono ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca. ako bude osuđen na zatvorsku kaznu. Zamjenike državnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje. . osobito sudaca. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO Što je državno odvjetništvo? Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela. u skladu s Ustavom i zakonom.odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela.odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Članovi DSV biraju se na vrijeme od četiri godine. Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Što je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor. uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine. Kako se imenuju državni odvjetnici (zamjenici glavnog državnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na državnoodvjetničku dužnost zamjenici državnog odvjetnika će se imenovati na vrijeme od pet godina. ili ako trajno. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Državno sudbeno vijeće? Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce uz pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. Većina od ukupnog broja članova Državnoodvjetničkog vijeća mora biti iz reda zamjenika državnih odvjetnika. s time da nitko ne može biti član više od dva puta uzastopce. poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. razrješuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državnoodvjetničko vijeće.

primarnu zdravstvenu zaštitu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih. izvršne i sudbene vlasti. putem zborova. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. zdravstvo. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. socijalnu skrb. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan. a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada. socijalnih i kulturnih ustanova. Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor. jednakog i općega biračkog prava. prostorno i urbanističko planiranje. zaštitu potrošača. komunalne djelatnosti. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. obavještava Hrvatski sabor. obavlja druge poslove određene Ustavom.) Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo opće priznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih. o tome obavještava Vladu. odgoj i osnovno obrazovanje.- temeljne slobode. u skladu s Ustavom. 14 . tjelesnu kulturu i sport. o odgovornosti Predsjednika Republike. Čijem nadzoru podliježu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. zakona i drugih propisa. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja. prostorno i urbanističko planiranje. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja. zdravstvenih. Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. a bilo je dužno takav propis donijeti. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne. zabraniti njihov rad. odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima. protupožarnu i civilnu zaštitu. u skladu s Ustavom. a osobito poslove koji se odnose na školstvo. Ono ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Ustavni sud. gospodarski razvoj. kulturu. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava. brigu o djeci. odlučuje. MJESNA. (donijet će odluku o utvrđenju neustavnosti ili nezakonitosti. kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Što su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rješenja Ustavnog suda kao i donošeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglašava? Donosi ih Sabor a proglašava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEĐUNARODNI ODNOSI U čijoj je nadležnosti sklapanje međunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH s drugim državama? Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor. Što je ustavna tužba? Svaka fizička i pravna osoba može ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tužbi odlučit će ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom (tužba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se ističe zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim svečanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan državnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se ističe zastava RH? Zastava Republike Hrvatske ističe se: 1. stalno na zgradama svih državnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega; 4. može se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istočnoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polaže na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanović, uglazbio Josip Runjanin. Na početku zasjedanja Sabora. Pri službenom dolasku u RH, odnosno pri ispraćaju iz RH šefa strane države ili međunarodne organizacije. U drugim svečanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izražava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo. U njima se ne može ništa mijenjati. Kada je predviđeno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijeđa ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oštećeni. Grb se rabi: - u sastavu pečata i žigova - u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica - na zgradama u kojima su smješteni državni organi te druga javna tijela u RH - na službenim aktima - na diplomama i svjedodžbama - u drugim prilikama utvrđenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i način i zaštitu njihove uporabe Državni pečat? Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki je promjera 80 mm, kružnog je oblika a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina? 1. Ustavom RH 2. Načelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava čovjeka 10. Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda 13. Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom životu Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) Što se uređuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji način Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje. Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. . Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH čini predsjednik i 4 člana. koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima. Koja su tijela za provođenje izbora? Izborna komisija RH.Zakon o izboru predsjednika Tko može predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke registrirane u RH i birači pojedinačno i skupno. . Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana. od kojih svaki ima zamjenika. tijelima jedinica lokalne samouprave. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima. Zakon o političkim strankama Odrediti pojam političke stranke? Političkim strankama smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana. vojsci. Prihode mogu stjecati od članarina.znaku stranke. dobrovoljnih priloga. dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. prodaje propagandnog materijala. poslovno sposobnih državljana RH. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske.predstavljanju i zastupanju stranke. Sredstva za rad političkih stranaka? Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. državnog proračuna. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama.ciljevima i načinu djelovanja. Djelovanje političkih stranaka je javno. proračuna jedinica lokalne samouprave. organizacije stranačkih manifestacija. Političke stranke osnivanje? Političke stranke. ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. Na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. općinske izborne komisije i birački odbori. izdavačke djelatnosti. a danom upisa u registar stranka stječe svojstvo pravne osobe. Političke stranke se upisuju u registar. . Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o: .nazivu i sjedištu. Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Središnji državni ured za upravu. poduzećima. Članom političke stranke može postati svaki punoljetni. poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske. 18 . ustanovama. Tko utvrđuje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima. Djelovanje im je javno. policiji i drugim pravnim osobama. najmanje 10000 birača. od kojih svaki ima zamjenika.

prezime i ime . ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. izborni sustav. Popisi birača su javne knjige. a sjednica nije održana.prebivalište . veleposlanik.sredstvima za rad. Zakon o popisima birača Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo. prava i slobode.jedinstveni matični broj građana .redni broj .članstvu. Uređuju: nacionalna prava. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH. 19 . pučki pravobranitelj. zamjenik državnog odvjetnika. predsjednik ili potpredsjednik Vlade. 3. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. načinu njihovog izbora i opoziva. župan ili podžupan. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata. sudac.nacionalnost . član uprave trgovačkog društva. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka. . . 4. gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Zagreba. donose se strožijim režimima od ostalih zakona. zamjenik pučkog pravobranitelja.spol . kada i zašto? Političke stranke prestaju: 1. lokalnu samoupravu i vlast. . . popisi birača se vode u Gradu Zagrebu. državni pravobranitelj.. ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi. zamjenik državnog pravobranitelja. generalni konzul. svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. ministar ili drugi član Vlade. razrađuju temeljna prava i slobode zajamčene Ustavom.datum rođenja . Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku. ako je Središnji državni ured za upravu donio odluku o prestanku političke stranke. Birači se upisuju u popis u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine. ako se utvrdi da su prestale djelovati. Način upisa u popis birača? U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti.upravnim tijelima.primjedba Organski zakoni? Imaju jaču pravnu snagu od drugih zakona.ustrojstvenim oblicima. Tko može ukinuti rad političkih stranaka. državni tajnik. Tko ne može biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH. zamjenik ministra. državni odvjetnik. a može se upisati u registar i u prijevodu.prestanku. djelatni časnik ili dočasnik oružanih snaga. Popis birača ima slijedeće rubrike: . Popis birača se vodi za područje svake općine.

pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave. naknađuje Republika Hrvatska. Koji su poslovi državne uprave? 1.2. Tko obavlja poslove državne uprave? Tijela državne uprave. u slučajevima predviđenim zakonom. koji se imenuju na temelju javnog natječaja. vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH. provode upravni nadzor. Što je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama. Koja su tijela državne uprave? Ministarstva. SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE Poslovi državne uprave? Tijela državne uprave neposredno provode zakone i propise. Tko su dužnosnici RH? Ministri. Javnost se može isključiti samo izuzetno. pomoćnik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu Vlade RH. Što je s javnosti rada tijela državne uprave? Rad tijela državne uprave. pomoćnik i zamjenik ravnatelja u državnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda državne uprave u županiji su rukovodeći državni službenici. može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena. tijela jedinica lokalne i područne samouprave. državni tajnici u ministarstvu i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. Opće. donesenih u prvom stupnju. Donošenje provedbenih propisa 20 . Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. tajnik ministarstva. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave. a u uredima državne uprave u jedinicama područne samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije. tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. donose provedbene propise. odnosno Grada Zagreba. radnji i mjera tijela državne uprave. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. državni tajnici Središnjih državnih ureda. može se zatražiti sudska zaštita. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i područne samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. a ravnatelj u ministarstvu. središnji državni uredi Vlade RH. državne upravne organizacije (to su središnja tijela državne uprave) i uredi državne uprave u županijama (to su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama). obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Tko naknađuje štetu uzrokovanu nepravilnom radom državne uprave? Štetu koja građaninu. Postoji li mogućnost žalbe? Protiv pojedinačnih akata.

. tijela jedinica lokalne samouprave. 6. ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave. Tko nadzire rad pojedinih tijela državne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. 4. ministarstva. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave. rješavanje u upravnim stvarima. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. zahtijevati izvješća. 4. tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike. 21 . Nadležno ministarstvo može. U provedbi upravnog nadzora. u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine. 5. odnosno grada davati općinskom načelniku.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. Što je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave. 2. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika. tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. 2.Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. 4.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave. Koje radnje tijelo državne uprave može poduzeti ako uoči nepravilnosti i nezakonitosti? 1. . naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama". zakonitost rada i postupanja. 5. županijski. podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave 6. ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave. rješavaju u upravnim stvarima. tijela državne uprave nadziru osobito: 1. obavljaju druge upravne i stručne poslove. u granicama date ovlasti. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. 8. 3. vode propisane očevidnike. . raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. 3. Pravilnici. 5. djelotvornost. tijela jedinica područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujući zakone i druge propise: 1. naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni. kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak. 2. odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i stručni poslovi Što se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela državne uprave. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. a tijelo državne uprave. a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave. izdaju uvjerenja i druge potvrde.3.

odnosno gradskih ureda. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne samouprave. saslušati pojedine osobe u upravnom postupku. odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih. ako propusti poduzeti. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. Kako radi inspektor? O izvršenom pregledu. utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama. u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. Na temelju toga tijela 22 . odnosno odrediti. zgrade. a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave. ako ne podnese prijavu. kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo.Praćenje stanja: Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti. Koji su drugi upravni i stručni poslovi koje obavljaju tijela državne uprave? . tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. Što će inspektor učiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. robu i druge stvari kod nadziranih osoba. predmete. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. 4. provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte. kad je to određeno posebnim zakonom. odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti. odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela. uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora. inspektor ima pravo i obvezu. u skladu s posebnim zakonom. identitet i ovlasti. u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. Službenici tijela državne uprave. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku. ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. inspektor sastavlja zapisnik. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. Inspektori imaju posebnu iskaznicu. odnosno odrediti mjere ili radnje. državnih tijela. odnosno pravne osobe. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje. pojedinačne upravne stvari. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor. poslovne spise. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima.Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene. izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba. koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti. Na što ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis. kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. 2. Središnji državni ured za upravu može razriješiti općinskog načelnika. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu.

obavlja protokolarne poslove. odnosno inspekcijski nadzor. 2. provode upravni. pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama. Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi: Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave. 2. provodi utvrđenu politiku Vlade. Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima. na prijedlog ministra. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. ako zakonom nije što drugo određeno. Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra.- državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. državnog tajnika i pomoćnike? Ministre imenuje i razrješava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva . Tko imenuje i razrješava ministra. 3. izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava. 10.definicija. jedinicama lokalne samouprave i uprave. 23 . vode propisane očevidnike. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera. zavodi i ravnateljstva). ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju. a osobito: 1. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave. a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih područja može biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. 5. zavodi i ravnateljstva. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten. Državnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga. 4. a osobito: 1. 8. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju. neposredno primjenjuju zakone i druge propise. pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. 13. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa. On odgovara za svoj rad ministru. 6. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja te druge stručne i administrativne poslove. Što je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i državnog tajnika. On odgovara za svoj rad ministru. te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. 3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa. Tajnika ministarstva imenuje Vlada.

proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada. Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu. ravnateljstva. stručne i druge poslove iz svog djelokruga. u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi. 7. kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu. sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni. 3. a osobito: 1. Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. s određenim stupnjem samostalnosti u radu. b) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Državne upravne organizacije . Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. Koja je uloga državnog tajnika? (2) Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. 13. nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave. Osnivaju se u pravilu kao državne uprave. te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva. zavodi. u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi. 9. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. Kakve poslove obavljaju državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije obavljaju upravne. 4. brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad. a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima.definicija. samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva. uprave. na prijedlog ministra. prikupljaju. zavodi i ravnateljstva. 6. 12. 24 . pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa. 9. vode propisane očevidnike. imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. 16. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi.5. ostvaruju međunarodnu suradnju. ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama. 14. ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima.

Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. Ravnatelja imenuje Vlada. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda državne uprave. Koji su poslovi ravnatelja državne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom. na prijedlog ministra. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u 25 . c) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. a osobito: 1. Ravnatelj može imati zamjenika. te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja Središnji državni uredi (2) Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade. brine o provedbi zakona 2. GRADU. provodi upravni. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlašten 3. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. provodi neposredan nadzor nad radom u uredu. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova b) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova. na prijedlog ravnatelja. odnosno inspekcijski nadzor 4. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. Središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici. prati stanje u svom djelokrugu. on je čelnik tog ureda. Predstojnik ureda državne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik.Što je to stručni kolegij? U ministarstvima i državnim upravnim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada. u prenijetim im poslovima državne uprave : 1. ODNOSNO OPĆINI Uredi državne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne samouprave. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Tko upravlja radom državnih upravnih organizacija? Radom državnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. Poslovi: 1. poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu 4. Odgovoran je Vladi. Ispostave ureda državne uprave (4) Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada. Imenuje ga i razrješuje Vlada na temelju natječaja. provodi zakone i druge propise 2. odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. Poslovi: 1. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima 6. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave.

okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica. 8. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. državni tajnik 3. 4. za središnje državne urede. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7. odgovorni su gradonačelnik. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. ravnatelj. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde. MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima državne uprave) U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave 4.župan. nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug. radno vrijeme. a osobito razriješiti. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo. 26 . način upravljanja tim jedinicama. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika. ministar. za ministarstvo. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga. njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. Kojim se aktom potvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave. održavanje uredovnih dana. JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI. za ured državne uprave.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE. 4. nadležnost. predstojnik (za županijske urede . način planiranja poslova. pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje. odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. 2. odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave. za državne upravne organizacije. Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave? Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave.2. odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. 3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave.

Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć. u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa. čišćenje itd). nadzirati zakonitost.Objasnite međusobne odnose tijela državne uprave. u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Ministarstva. Kakvi su odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. Ministarstva i središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu. priređivati zajednička stručna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu. osvjetljenje. a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog. odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. zgrade i drugu imovinu. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela 27 . 7. smanjit će se osigurana sredstva. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se utvrđuju sredstva za rad tijela državne uprave? Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. 2. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. a županijski. Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva. usklađivati planove rada. osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa. odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su županijskim. razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. u dogovoru s tim tijelima. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa. davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim. davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne i područne samouprave. odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. rujna tekuće godine. pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave. Vlada Republike Hrvatske može. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave. odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave. dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa. osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik. odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. odnosno gradskim uredima. a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave. Ministarstva. a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji. 6. Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje. odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć. u skladu s posebnim propisima. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave.

izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. . objave putem sredstava javnog priopćavanja. o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme. o rashodovanju. odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste. kao izvršitelj. župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju. kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. fonda opreme. prodaji. Ministri. Mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. u skladu s državnim proračunom. ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba.državne uprave. Izvješća se mogu dati na sljedeće načine: . a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi. Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne. Čelnik tijela državne uprave može. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga. Ministri. Tko podnosi izvješća o obavljanju poslova državne uprave? Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri. O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave. Koje su dužnosti tijela državne uprave spram građana? . svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu područne samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. ravnatelji državnih upravnih organizacija. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. i računopolagač. o prenošenju prava korištenja. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. ravnatelji državnih upravnih organizacija. u skladu s propisima. može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja. Da li tijela državne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. Tko odlučuje o korištenju sredstava. opreme…? Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava. do visine vrijednosti koju odredi Vlada. o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA Na čemu se temelje odnosi tijela državne uprave i građana? Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. a za koje je javnost osobito zainteresirana. obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih . Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom. odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija. o davanju ili uzimanju na posudbu ili u zakup tih stvari.Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način.Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke.na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja 28 . Tko je odgovoran za zakonito korištenje sredstava? Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. župani te gradonačelnik Grada Zagreba.

postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe. Ako nema tijela drugog stupnja. knjiga pritužbi itd). kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave. u upravnom postupku. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja. Župan. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva. Kako se tijela trebaju odnositi prema građanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu. kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja. Kako se označavaju tijela državne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. Tko vrši nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave? Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela 29 . kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. dnevni raspored radnog vremena. imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave. odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. Prigovore. odnosno državne upravne organizacije. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe. Kako tijela državne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema građanima? Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete. Na podnijete prigovore i pritužbe. Troškovi postupka isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. Koje je uredovno vrijeme tijela državne uprave? Trajanje radnog vremena u tjednu. protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. Protiv zaključka stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku.- putem sredstva javnog priopćavanja. čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. župan.

Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade . Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade. Kakav je sastav Vlade? Vladu čine predsjednik. ovlasti ministarstava. 30 . Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. Predsjednik Vlade. direkcije i druge stručne službe . On predlaže provedbu politike Vlade. promjenu Ustava RH 2.državne upravne organizacije . Što je Vlada RH? Vlada RH je najviše tijelo izvršne vlasti. Način rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne. promjenu granica RH 4. Što je uži kabinet Vlade? Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. jedan ili više potpredsjednika. raspuštanje Hrvatskog sabora 5. potpredsjednici Vlade. sastav. daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba. agencije. odnos s tijelima državne uprave i samouprave. raspisivanje državnog referenduma Koji su akti Vlade? .pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast) Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru. prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade.Uredbom se osnivaju Uredi. ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica. Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže: 1. ministri i drugi njezini članovi.ministarstva .Ured za odnose s javnošću .Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave Koje su stručne službe Vlade? Za obavljanje stručnih poslova.Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere. prati ostvarivanje programa rada Vlade. te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis . Izvršnu vlast u RH čine još: . ZAKON O VLADI Što se uređuje ovim zakonom? Zakon o Vladi RH uređuje status. osnivaju se stručne službe: . udruživanje ili razdruživanje s drugim državama 3. bez prethodnog odobrenja Vlade.državne uprave obavlja Središnji državni ured za upravu. ministri i drugi članovi Vlade dužnosnici su RH.županijski uredi .Ured za zakonodavstvo . odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti.Ured za nacionalne manjine Stanje u vezi s imunitetom? Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina. funkcije prema Saboru.

Gordan Jandroković 5.Mandat Vlade Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Dragan Primorac 14. Hrvoje Dolenec Koje su državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije jesu: 1. uredi državne uprave u županijama. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Ministarstvo turizma. Darko Milinović 15. Državna geodetska uprava. Državni hidrometeorološki zavod. Ministarstvo pravosuđa. Središnji državni ured za upravu. Državni inspektorat. 7. obrazovanja i športa. Damir Bajs 12. Državni zavod za nuklearnu sigurnost 31 . Državni zavod za zaštitu od zračenja. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. ribarstva i ruralnog razvoja. 5. 4. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. šumarstva i vodnog gospodarstva. Ministarstvo obitelji. 6. Petar Čobanković 10. prostornog uređenja i graditeljstva. Damir Polančec 7. središnji državni uredi Vlade RH. Ministarstvo financija. Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Jozo Sarać 4. državne upravne organizacije. Ministarstvo mora. Tomislav Karamarko 4. Ivan Šuker 2. ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade. Ministarstvo obrane. Jadranka Kosor 6. Potpredsjednici Vlade. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu. Antun Palarić 2. prometa i infrastrukture. Državni zavod za mjeriteljstvo. Ministarstvo regionalnog razvoja. Ministarstvo unutarnjih poslova. Državni zavod za statistiku. Ministarstvo znanosti. 3. Božidar Pankretić 9. Ministarstvo poljoprivrede. rada i poduzetništva. Ministarstvo gospodarstva. branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave? Ministarstva. Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Marina Matulović Dropulić 13. Državna uprava za zaštitu i spašavanje 9. Božidar Kalmeta 11. Koja su ministarstva? 1. Ministarstvo kulture. Branko Vukelić 3. 8. Igor Lučić 3. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. 2. Ivan Šimonović Koji su Središnji državni uredi? 1. Božo Biškupić 8.

Njome upravlja ravnatelj.odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega. služba za gospodarstvo. Uredi državne uprave? Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na : Gospodarstvo.pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. prostorno uređenje. upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama u pravilu su službe. informacijskih i sl. čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. .Negativna nadležnost? Ako neki posao nije stavljen u nadležnost nekom ministarstvu. odjeli. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedišta županije.odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. radno vrijeme 6. . poslova. Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika. pododsjeci i odjeljci. Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama Što se uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama? Ovom uredbom uređuje se: 1. 4. Tu se obavljaju i opći. društvene djelatnosti. 3. Na čelu odjela je načelnik. Na čelu odsjeka je podnačelnik. unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave 2. informatički. . Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima. te za obavljanje općih. prostorno uređenje i graditeljstvo. za obavljanje normativnih. okvirni broj službenika i namještenika 4. opću upravu Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje određenih poslova državne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda. odsjeci. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose. tehničkih i pomoćnih poslova. način planiranja poslova 5. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. kadrovski. . računovodstveni. isti obavlja Središnji državni ured za upravu. društvene djelatnosti. U okviru službe mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. opću upravu. u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice. nadzor nad zakonitošću općih akata. Ustrojavaju se: 1. a izvan ispostave. 6. materijalno financijski. Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebačke županije Sjedište ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji je u Gradu Zagrebu.odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica. odsjeci i pododsjeci i odjeljci: . 5. Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu državne uprave osnivaju se službe. imovinsko pravne poslove. Mogu se ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za 32 . održavanje uredovnih dana Gdje se osnivaju uredi državne uprave? Sjedište ureda državne uprave je u sjedištu županije. Na čelu pododsjeka je voditelj. za određeno upravno područje ili određenu vrstu povezanih poslova. čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. uz prethodno pribavljeno mišljenje župana. služba za zajedničke poslove. planski.službe (sektori): Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. administrativni i pomoćno tehnički poslovi.

Za svoj rad pročelnik odgovara županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru.obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica područne samouprave i pravnim osobama na području županije odnosno Grada Zagreba. odnosno gradonačelnik grada Zagreba? Župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba: . Njima je i pročelnik odgovoran za svoj rad.neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za određena upravna područja. 33 . Koja se tijela državne uprave ustrojavaju u županiji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova državne uprave te kojim propisom je to uređeno? Za obavljanje poslova državne uprave na području županije. Koje poslove obavljaju uredi državne uprave.brinu o provedbi zakona i drugih propisa. odnosno Gradu Zagrebu? Župan i gradonačelnik grada Zagreba predstavnici su državne vlasti na području županije odnosno Grada Zagreba. odnosno gradskih ureda s jedinicama područne samouprave i pravnim osobama. Ispostavom ureda državne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara pročelniku ureda državne uprave i županu. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave. a u upravnim stvarima II. odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi državne uprave. Koje poslove obavlja župan.brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje učinkovitosti rada ureda. .ustrojavanje najmanje dva odjeljka. daju naputke. odnosno gradski uredi grada Zagreba? Uredi državne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove. i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti. Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? Radom ureda državne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan. brinu se o stručnom osposobljavanju državnih službenika i namještenika. stupnju. Kako se bira župan i gradonačelnik grada Zagreba? Župana bira županijska skupština. usklađuju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom. Tko je nositelj izvršne vlasti i predstavnik državne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova državne uprave u županiji. odnosno gradski uredi.nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u uredima državne uprave i gradskim uredima. . . Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada. . stupnja kada se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica područne samouprave . .provode upravni i inspekcijski nadzor. na prijedlog nadležnih ministarstva. gradska skupština Grada Zagreba. određuju im poslove.osiguravaju suradnju ureda državne uprave. Područnim gradskim uredom upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku grada Zagreba. na prijedlog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. a gradonačelnika grada Zagreba.rješavaju u upravnim stvarima u I. Radom područne jedinice upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar odnosno ravnatelj.prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni. a osobito: . Osnivanje područnih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u županiji. gradu odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija. Radom odjeljka upravlja voditelj. .

Financijski plan? Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe. proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka. izloženim u propisima koje donosi Sabor. Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: 1. izradu. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu.01. Prihoda: a) porezi. Vlada i ministar financija. upravljanje imovinom i dugovima. pomoći. i plana razvojnih programa. b) doprinosi za obvezna osiguranja. Rashoda: a) za zaposlene. 34 . c) za donacije i ostali rashodi. proračunske odnose u javnom sektoru.) i važi za godinu dana za koju je donesen.Zakon o proračunu Što određuje zakon o proračunu? Određuje planiranje. 2.12. vijeća manjinske samouprave. b) za subvencije. Osnove za izradu državnog proračuna? Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja. računovodstvo. c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. Državni proračun je proračun na razini RH. Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01. državne potpore i naknade. d) za nabavu nefinancijske imovine. d) donacije. f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne). donošenje i izvršavanje proračuna. zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. ustanove. Tko su korisnici proračuna? Proračunski korisnici jesu državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine. Od čega se sastoji državni proračun? Proračun se sastoji od općeg (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja) i posebnog dijela. upravljanje javnim dugom. e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima. unutarnji i proračunski nadzor. Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja. posebnim zakonima ili drugim propisima. materijalni i financijski rashodi. do 31. Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe. Što je proračun? Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države. makroekonomskih pokazatelja. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH.

sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine.kriterij poslova .(žalbe protiv Rješenja čelnika) Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu. Na osnovu smjernica Vlade. (Smjernica → uputa → prijedlog financijskog plana) 3. Sva Rješenja su upravni akti. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske.hrvatsko državljanstvo. proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadležnom ministarstvu do 15. te druga pitanja sukladno zakonu. zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove. planske.Smjernice sadrže: 1. napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava. te urede lokalne samouprave. SLUŽBENIČKI ODNOSI Što uređuje Zakon o državnim službenicima? Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca. 3. opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu.kriterij stručne spreme Ovaj zakon odnosi se i na stručne službe Sabora. stupnju Odbor za državnu službu. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske. Koji su uvjeti za prijam u državnu službu? Osoba koja se prima u državnu službu mora imati: . broj službenika i namještenika. Za prijam u državnu službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva. predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu. Na osnovu upute. Koje su 2 kategorije zaposlenih u državnim tijelima? Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici. ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa. jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu. Ureda predsjednika. 5. Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom. Koja su 2 kriterija razlikovanja? . stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto. pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. tekuću proračunsku godinu. pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom. klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika. a u II. Rješenje donosi čelnik tijela u I.odgovarajući stupanj obrazovanja .odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. 2. osim u slučaju prijma vježbenika . 4. a nadležna ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja.zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima . opće i administrativne poslove. O pravima i odgovornostima službenika odlučuje se rješenjem. obveza i odgovornosti namještenika. stupnju ili osoba koju on za to ovlasti. Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. lipnja tekuće godine. 6. Vlade. potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za 35 . Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna. materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove.

Imaju li službenici pravo na sindikalno udruživanje? Državni službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. uvećan za 0. Za osobe primljene u državnu službu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci. Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa.kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu. protiv RH. koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje. Godine službe su radni staž proveden u svojstvu državnog službenika. javnog reda… . Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana. U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci. a koji nisu trajnijega karaktera. osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi. pravosuđa. obitelji i mladeži. Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme.kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti. Pravo na rad u prikladnim uvjetima 2. Osobne očevidnike službenika i namještenika vodi svako državno tijelo za zaposlene u njemu. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe . Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija.5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova može trajati šest mjeseci i može se produžiti. Prijem u državnu službu na određeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao. Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. braka. osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca.službeničke odnose. vodi Središnji državni ured za upravu. a u ministarstvu nadležnom za poslove obrane to ministarstvo. Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja 36 . Koja je razlika između godina staža i godina službe? Radni staž su godine koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž. Zapreke za prijam u državnu službu? U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: . Za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci. odnosno do povratka odsutnoga službenika. jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. slobode i prava čovjeka. ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. U pravosudnim i kaznenim tijelima središnji popis vodi Središnji državni ured za upravu. Prava državnih službenika? 1. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe. kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika. Pravo na plaću i druga materijalna prava 3. Što čini plaću državnog službenika i namještenika i kako se određuje? Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće. Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. Tko vodi popis državnih službenika i namještenika? Središnji popis službenika i namještenika prema stručno spremi i struci. imovine. ali najviše za još šest mjeseci.protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela.

financijsko-planski i drugi stručni poslovi. Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima 6. Uporaba povjerene imovine 11. te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. Dužnost stručnog postupanja 9. Zabrana postupanja izvan ovlasti Izvršavanje naloga čelnika? Državni službenik je dužan izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu 10. informatički poslovi. materijalno-financijski i računovodstveni poslovi. Mogućnost odbijanja naloga 15. 5. 37 . 9. Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. te pravilnika o unutarnjem redu kojima će se utvrditi potreban broj državnih službenika i namještenika ta tijela ne smiju zapošljavati nove državne službenike i namještenike. službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao. državnih upravnih organizacija. 2. Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju državni službenici? Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici raspoređuju se u skupine: 1. Pravo na predstavku Dužnosti državnih službenika 1. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. Dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova 7. Zabrana zlouporabe ovlasti 3. Dužnost odbijanja naloga 14. Može li državni službenik obavljati pravne i fizičke poslove izvan državne službe? Službenik može izvan radnog vremena. analitičko-normativni. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit. Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika 5. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. Dužnost izvršavanja naloga 13. 7. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti 8. b) inspekcijski poslovi. i županijskih ureda. Osobno ponašanje 12. obavljati poslove ili pružati usluge samo ako nad tim djelatnostima državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Dužnost odbijanja ponuđenih darova 4. ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik tijela. čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo.4. Ponovljeni pisani nalog. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti. po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela. službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao. Iznimno se dozvoljava prijam službenika i namještenika u slučaju prijama na određeno zbog zamjene duže odsutnog službenika ili namještenika te prijama na neodređeno zbog prestanka službe službenika ili namještenika. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika 16 Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika 17. Pravo na kandidiranje na izborima 6. upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvršavanja zakona. Zabrana prijama? Do donošenja uredbi kojima će se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika ministarstva. suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. opći i administrativni poslovi.

radna mjesta II. rok za podnošenje prijave (8-15 dana) 7. pravilnici. .viša stručna sprema .osobe koje se primaju u državnu službu na određeno vrijeme.uputama čelnika odnosno nadređenih službenika. . (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa). vrste zvanja. to je određeno pravilnikom o unutarnjem radu državnog tijela. Na čemu se temelji rad državnih službenika? Rad državnih službenika temelji se na: .visoka stručna sprema radna mjesta I.zakonu.se primaju osobe na određeno vrijeme .Ustavu.pravilima struke. naredbe. . Stručna sprema? Potrebna stručna sprema: . .kada postoje neraspoređeni službenici u tijelu DU o čemu vodi računa Središnji državni ured za upravu. vrste zvanja .osobe zaposlene u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne. Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natječaja Ministarstvu nadležnom za financije (provjera da li su osigurana proračunska sredstva) i Središnjem državnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto čija se popuna traži te ima li na raspolaganju službenika koji bi zadovoljavao uvjete natječaja).pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u državnu službu (to se pretočilo u normu iz razloga praktičnosti). . U principu.osobe koje su po ugovoru o školovanju dužne stupiti u državnu službu . . naziv radnog mjesta 3.radna mjesta III. Odlučivanje o prijemu? O potrebi prijama u državnu službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. Kada će se donijeti odluka o poništenju natječaja? Odluka o poništenju natječaja donijeti će se kad se po raspisanom natječaju ne izvrši izbor ili u slučaju kad se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat. opće i posebne uvjete za prijem u službu 4.drugim propisima i pravilima o radu (uredbe. raspored na radno mjesto 5. Objasnite institut natječaja? Obavezan postupak pri prijemu u državnu službu je javni natječaj koji se objavljuje u NN (može i u dnevnom listu). naziv državnog tijela u koje se osobe primaju 2. vrste zvanja . Kada natječaj nije potreban? Natječaj nije potreban kada se u državnu službu primaju: . . Natječaj se ne provodi kada: .Tko odlučuje o potrebi prijema u državnu službu? O potrebi prijema odlučuje čelnik tijela (ministar. predstojnik.znanstvenim i stručnim dostignućima. odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima.osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu. isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima (60 dana maksimalno) 38 . prijem je nemoguć ukoliko nema slobodnog radnog mjesta. naputci. odluke) . Natječaj mora sadržavati: 1. tajnik stručne službe sabora ili vlade…).srednja stručna sprema .

Tada službenik ostvaruje prava i obveze iz državne službe.neopravdan izostanak s posla jedan dan . uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu. Rješenje ima karakter upravnih akata.neuredno čuvanje spisa. koje mora navoditi stručnu spremu.neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova . donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. žalbi. Rješenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. Teške povrede propisuju se zakonom. trajanje probnog rada. Središnji državni ured za upravu vodi za potrebe državnih tijela središnji popis svih državnih službenika i namještenika.nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti . stručna sprema.ponašanje suprotno etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe . Podaci su službena tajna. Rješenje je inicijalni akt kojim se započinje rad u državnoj službi. podataka ili druge povjerene dokumentacije . Osoba postaje državni službenik danom početka rada.napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga . državnim službenikom se ne postaje prije donesenog rješenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto. plaća službenika. datum početka rada i rok u kojem mora položiti državni ispit. No.neizvršavanje. nesavjesno. nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza .odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi .davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice . Specifičnost radnog odnosa na određeno vrijeme je što za njega ne treba institut natječaja. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor.druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom. Može se zaposliti na određeno vrijeme u 2 slučaja : u slučaju odsutnosti. zbog povećanog opsega posla. Rješenja moraju biti unificirana i sadržavati iste elemente.obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela .neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga .uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi . radni staž. to rješenje o prigovoru je konačno. prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava . a lake povrede zakonom.onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva.odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe . uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela Teške povrede službene dužnosti? . Kakve vrste radnih odnosa ima u državnoj službi? Radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme. već se dozvoljava i putem oglasa. vrijeme trajanja.zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi .učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla .nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima 39 .Nakon postupka natječaja donosi se rješenje o prijemu u državnu službu. podatke o položenom državnom ispitu. Objasnite institut povrede službene dužnosti? Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške. Lake povrede službene dužnosti? . Svi akti koji se odnose na službenički status podliježu nadzoru ministarstva nadležna za poslove opće uprave (vrijede opći uvjeti ZUP-a). čelnik mora u roku 15 dana odgovoriti.

Postupak zbog lake povrede pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika. Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca.prestanak državne službe. a u drugom stupnju viši službenički sud. Koje su kazne u postupku za povredu službene dužnosti? za lake povrede: . Protiv odluke u postupku zbog teške povrede službenik ima pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku 8 dana od primitka odluke. Službeničke sudove i viši službenički sud ustrojava Vlada. 40 .ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti .novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci. Protiv rješenja u postupku zbog lake povrede službenik ima pravo žalbe nadležnom službeničkom sudu.druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom..novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena. Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazne. Službenik ima pravo na branitelja. Postupak je hitan i javan (iznimke). Tko odlučuje o povredi službene dužnosti? O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela. u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena .pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika . O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud. od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuju iz reda sudaca. Uredske i druge poslove za viši službenički sud obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose.pisana opomena . Službenički sudovi ustrojavaju se za pojedino ili više državnih tijela. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. Sastav službeničkog suda? Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. Tijelo koje vodi postupak dužno je na zahtjev službenika omogućiti prisustvo sindikata. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno . U postupku zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku.uvjetna kazna prestanka državne službe .premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova . Postupak zbog teške povrede pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu. za teške povrede: . Odluka kojom je odlučeno u žalbi je konačna i ovršna. od kojih se predsjednik i najmanje dva člana imenuju iz reda sudaca.zabrana promicanja u trajanju od dvije do četiri godine . Protiv drugostupanjske odluke može se pokrenuti upravni spor. Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Odlukom kojom se ustrojava službenički sud utvrđuje se tijelo državne uprave koje će za potrebe službeničkog suda obavljati uredske i druge poslove.zabrana napredovanja u trajanju od dvije do četiri godine . Postupak zbog povrede službene dužnosti? U postupku zbog lake povrede službeničke dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.usmena opomena . Predsjednike i članove službeničkih sudova i višega službeničkog suda imenuje Vlada.

Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor. II vrsta . a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi.informatički poslovi .analitičko normativni. Namještenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste.upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski) . Odgovornost službenika za štetu? Službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu. Ukinuta su zvanja i položaji. a najkasnije u roku šest mjeseci od dana izvršene povrede. dok traje taj postupak.certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. a postupak se mora završiti u roku šest mjeseci od pokretanja postupka. ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe.opći i administrativni poslovi . Oni se primaju u državnu službu na određeno vrijeme.materijalno financijski i računovodstveni poslovi U odnosu na te grupe. III vrsta . Nastanak štete. pravomoćnim je rješenjem obustavljen postupak i 5. financijsko planski i drugi stručni poslovi . Nakon završenog vježbeničkog staža. mogao štetiti interesima službe. polaže se državni stručni ispit . a državna služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u tijelu državne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenoga državnoga stručnog ispita. visinu i okolnosti utvrđuje čelnik tijela rješenjem.Udaljenje iz službe? Državnog službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti.12 mjeseci (skraćeno u odnosu na dosadašnje).14 mjeseci. pravomoćnom je presudom oslobođen od odgovornosti. Kada nastupa zastara postupka za povrede službene dužnosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja. Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke. Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.16 mjeseci. a postupak se mora završiti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka. Poslovi koje službenici obavljaju tretiraju se na određene skupine. 41 . Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u kojem se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje. a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. Zakon određuje trajanje vježbeničkog staža: I vrsta . Obustavljeni dio plaće se službeniku vraća ako: 1. a najkasnije u roku dvije godine od izvršene povrede. 3. Državni stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela Opći dio sadrži 6 predmeta (Središnji državni ured za upravu) dok je za posebni dio nadležno ono ministarstvo nadležno za to upravno područje. te se utvrđuju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: . U slučaju teške povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja. utvrđuju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) viši upravni referent (VŠS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik viši upravni savjetnik Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika (vježbenici) Službenici se osposobljavaju za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse. bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž. II (viša) i III vrste (SSS). Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%. Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS).

Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici jesu: »naročito uspješan«. koji je rješenje donio. Rješenje o premještaju u drugo državno tijelo donosi čelnik tijela iz kojeg se službenik premješta. Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju. Ukoliko ne položi najviše dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana. a ako tada ne položi ima pravo na polaganje još samo jednom. Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta (utvrđuje Vlada Uredbom) utvrđuju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:  radna mjesta I. No. odnosno radne dužnosti.po sili zakona i 42 . Ocjena mora biti obrazložena. Objanite sustav plaća? Osnovno pravilo je sljedeće: umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice određene kolektivnim ugovorom + dodatak na staž 0. Osim toga uz pristanak službenika se može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete. Objasnite institut premještaja? Službenik se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. Ovim ugovorom utvrđuje se prava i obveze rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosječne bruto plaće zaposlenih u RH. »uspješan«.90-1. Premještaj se može napraviti u krugu od 100km (što može dovesti do šikaniranja službenika). Ocjenjuje se stručno znanje.65-1. Premještaji su mogući samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci. Kandidat koji ne položi više od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju državni ispit. Rješenje o rasporedu donosi čelnik tijela u koje je službenik premješten u roku 3 dana. »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.istekom roka . Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta Novost je što stručni ispit mogu polagati i osobe izvan državne službe ako imaju dvostruki staž od onog propisanog državnim službenicima.75 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ? Ovaj kolektivni ugovor zaključuju Vlada RH i sindikati državnih službi u ime svojih članova. Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela.10  radna mjesta IV vrste – 0. Vrste – 0. učinkovitosti rada i poštivanju službene. Državni službenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu. ali uz prethodni pisani sporazum s čelnikom tijela u koje se premješta. O prigovoru se utvrđuje u roku 3 dana. O ocjeni se donosi rješenje. Kako prestaje državna služba? Državna služba prestaje: . ali osnovicu može utvrditi i Vlada). koju određuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u NN.5% za svaku godinu radnog staža.50  radna mjesta II.20  radna mjesta III. Vrste 0. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.sporazumom . ožujka. Protiv rješenja službenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela.Vježbenik može pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža. Vrste od 1. a ne može ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.05-3. konačno rješenje o premještaju dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave. Tako su grupa poslova i složenost poslova zaštićeni pri premještaju. mogu ga položiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u slučaju prijelaznog zakona).otkazom .5-0. najkasnije do 31. i tu postoji zaštitna odredba .onome koji je premješten mora se osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj.

Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu. c) kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža .danom kojim se morao javiti na dužnost. odnosno prvog dana odsutnosti s rada. stavka 1. Oslobođen je čuvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje.na drugi način propisan zakonom. b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad . stavljaju se na raspolaganje Vladi . Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom. j) ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u zakonskom roku .. O prestanku državne službe donosi se rješenje. Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona: a) smrću. Ponovljeni nalog je dužan izvršiti. k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« .danom pravomoćnosti presude.posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. točke a) ovoga Zakona . službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme. Ako preuzeti službenici ne budu raspoređeni na radna mjesta u državnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom državnom tijelu iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga što ne ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta. Rješenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe. Kad se ukine državno tijelo.danom konačnosti odluke službeničkog suda. u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta. e) kad je osuđen za kazneno djelo iz članka 49. a poslove i službenike ne preuzima neko drugo državno tijelo.danom napuštanja službe. Kad se ukine državno tijelo.danom saznanja za to.. Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema 43 . Odredbe o raspolaganju 1. Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela. Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona. kojim se utvrđuje dan prestanka službe.danom konačnosti posljednjeg rješenja o ocjenjivanju. ali je tada oslobođen krivnje. 2. a služba mu prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom. f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce . i) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti . d) kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci . l) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. Izvršenje nezakonitog naloga? Državni službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu i ne izvršiti nalog ako je on nezakonit.danom pravomoćnosti presude.istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit. h) ako se sazna da u vrijeme prijema u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim Zakonom . a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. Čuvanje državne tajne? Državni službenik je dužan čuvati državni tajnu najduže 5 godina od prestanka službe. 3. službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4. službenike ukinutoga državnog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela. U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu. g) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku . Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik.danom pravomoćnosti rješenja.

otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove. nedjelje neradni dani i blagdani. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. Ugovor mora sadržavati uglavke o: 1. a sklapa se na neodređeno vrijeme i u pisanom obliku.općim propisima o radu. dnevni odmor. Namještenici odgovaraju za lake i teške povrede službene dužnosti kao i za odgovornost za štetu učinjenu građanima i pravnim osobama (odgovarajuće se primijenjuju odredbe koje vrijede za službenike). 4. Njih ocjenjuje čelnik tijela. "dobar". odgovarajuće se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama. Posebne odredbe o namještenicima? Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa. Ako trudnica ili žena koja doji dijete radi na 44 . "zadovoljava" i "ne zadovoljava". osnovnoj plaći. "odličan". očekivanom trajanju ugovora. Ocjena mora biti obrazložena. 8. koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja. 2. Službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. strankama. Na prava i obveze namještenika. Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. službenika se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo. nazivu. Ocjene su: "izvanredan". Zaštita majčinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće. godišnji odmor. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske. 7. O prijamu na rad te o ostvarivanju prava. naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova. Za vrijeme trajanja raspolaganja. Stanka. Radno vrijeme? Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana od ponedjeljka do petka. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. Službenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta. Kada se zakon o radu primijenjuje na državne službenike? Zakon o radu se primijenjuje na državne službenike kada pojedina pitanja nisu rješena posebnim zakonom. prebivalištu i/ili sjedištu. 3. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci. a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote. niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći. kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora. danu otpočinjanja rada.14 sati. mjestu rada. Ocjenjivanje državnih službenika? Državni službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. otkaznim rokovima. tjedni odmor. 9. o njoj se donosi rješenje i ona se unosi se u osobni očevidnik. 6. premještaj i prestanak radnog odnosa. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. 5. obveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa čelnik tijela donosi rješenje koje je upravni akt. Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 . premještaju i prestanku službe službenika. plaćeni dopust? Državni službenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta što se ubraja u radno vrijeme.

prema strankama postupa profesionalno. bez diskriminacije građana po različitim osnovama.2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina . Ako o prigovoru nije odlučeno u roku. strpljenju. a u pisanom obliku.uređuje pravila dobrog ponašanja službenika sa strankama (očekivano ponašanje službenika) i međusobno . Otkazni rok? Primjenjuju se opći propisi o radu (Zakon o radu) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: .2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina . nepristrano.poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje. neometanju u radu. Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka.2 tjedna ako je službenik zaposlen manje od godinu dana . Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obavezama iz službe. može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen. Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati premještaj.u javnim nastupima u kojima ne predstavlja tijelo mora naglasiti da iznosi osobne stavove -građani i službenici mogu se obrati čelniku tijela pritužbom na ponašanje službenika koji će je razmotriti i po potrebi pokrenuti postupak i u roku 30 dana dati odgovor na pritužbu 45 . pristojno.1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine .ističe se na vidljivom mjestu u državnom tijelu . pristojnosti.službenik pazi da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu . Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim je odlučeno o prigovoru. poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove. a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru.ne koristi službeni ugled za obavljanje privatnih poslova . odnosno život ili zdravlje djeteta.u ophođenju s građanima služi se hrvatskim jezikom i razumljivim rječnikom . povjerenju. s posebnom pažnjom prema ljudima s posebnim potrebama . razmjeni mišljenja i informacija .posebni etički kodeksi donose se kad to zahtjeva posebnost službe i mora biti u skladu s etičkim kodeksom .odnosi među službenicima temelje se na međusobnom poštovanju. žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće. Etički kodeks državnih službenika? . suradnji. službenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. što ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene.3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina Zaštita prava državnog službenika? Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu.1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana .

Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.000 stanovnika.000 stanovnika. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. povijesnu. uvjeta obnašanja dužnosti na lokalnoj razini. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog općeg biračkog prava.općina . SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu.jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10. povijesnu. gospod. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu. prirodnu. djelokruga lokalne samouprave. uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva. u Ustavu prihvatiti će se načelo lokalne samouprave. Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Stranka može i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijeća Europe sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu načela iz ove povelje. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova. društvenu i samoupravnu cjelinu. nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad. Povelja se dotiče.jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu. U sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu. Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da će se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od članka 2-11. potpisale su je države članice Vijeća Europe. gospodarski i geoprometni) gradom se može utvrditi i mjesto s manje od 10. pravo zaštite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom..4. upravnog nadzora akata lokalnih jedinica.grad . 46 . pravo udruživanja lokalnih jedinica. njihov djelokrug i ustrojstvo. bitnim dijelom javnih poslova. gospodarsku i društvenu cjelinu. te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Ustavno određenje lokalne i područne (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to moguće. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja. godina od dana kada je za tu državu Povelja stupila na snagu. . Svaka od zemalja potpisnica može otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. a predstavlja urbanu. zaštite područnih granica lokalnih jedinica. prometnu. te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Gdje postoje posebni razlozi (povijesni. Definicija jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su: . To će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima. način rada njihovih tijela. gospodarsku i društvenu cjelinu. financijskih izvora lokalnih jedinica. Definicija jedinice područne (regionalne) samuprave? Jedinica područne (regionalne) samouprave su županije.

izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. ovlasti i način rada tijela. županija 1. tu su još: 13. Poslovi jedinice područne (regionalne-županije) samouprave? Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito: 1. a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to osobito: uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje komunalno gospodarstvo briga o djeci socijalna skrb primarna zdravstvena zaštita odgoj i osnovno obrazovanje kultura. zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša 11. ustrojstvo. i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja Zastava i grb? Jedinica može imati grb i zastavu što se utvrđuje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. ustrojstvo i rad javnih službi. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. promet na svom području Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska. drugih akata vezanih uz gradnju. ustrojstvo. obrazovanje 1. međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica 5.12. 47 . zdravstvena. Središnje tijelo uskratit će odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice Poslovi jedinice lokalne (općine i gradovi) samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. grada. grada. 5. tjelesna kultura i šport zaštita potrošača 10. oblici suradnje jedinica lokalne. njena obilježja.000 stanovnika. način obavljanja poslova. te provedbu dokumenata prostornog uređenja. mjesna samouprava. financijska. samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom Statuti jedinica? Općina. ovlasti i način rada. javna priznanja.Obilježja općine. oblici konzultiranja građana. 14. pravne su osobe 3. 2. obilježja. 8. kulturna. 3. prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35. Osim poslova od 1. provođenje referenduma…) 2. mogu imati svoj grb i zastavu 4. 4. županije. provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga. 7. 9. grad i županija imaju statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine. održavanje javnih cesta. protupožarna i civilna zaštita 12.imaju statut (statutom se pobliže uređuje samoupravni djelokrug. 6.

uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. na prijedlog poglavarstva. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela Mandat? Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. ako izgubi hrvatsko državljanstvo. osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. ovisi o veličini zajednice (predstavnička tijela imaju od 7 do 35 članova. pored već navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije. prostorno i urbanističko planiranje 4. gospodarski razvoj 5. gradovima i županijama To su predstavnička tijela(donose akte) i izvršna tijela-poglavarstva(brinu za izvršenje tih općih akata) i općinski načelnik. nemaju obvezujući mandat (ako član predstavničkog tijela promijeni stranačku pripadnost. gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb-gradska skupština zato što ima i status grada i županije). Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela 48 . promet i prometna infrastruktura 6. drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada Veliki gradovi koji imaju više od 35. ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada. Posrednim odlučivanjem – odlučivanjem preko predstavnika u predstavničkim tijelima. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. donosi statut (temeljni opći akt). gradonačelnika. 1. skupštine 5. smrću i ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci. zdravstvenih. zdravstvo 3. donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija.) Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi (biračko tijelo koje ih je izabralo ne može ih opozvati). održavanje javnih cesta 7. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva 4. Predstavničko tijelo Predstavnička tijela građana su općinsko vijeće. Tijela upravljanja u općinama. promjene prebivališta. Zagreb ima 51 člana a županije od 31 do 51. 1. stranka gubi mandat). Broj članova mora biti neparan i određen je statutom. Neposrednim odlučivanjem .referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavničko tijelo) – pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE mogućim odgovorom) i zborovi građana ako ih je moguće organizirati. 2. a u općini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području.2. planiranje i razvoj mreže obrazovnih. Građani u jedinicama lokalne samouprave odlučuju o svojim interesima. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. gubitka poslovne sposobnosti. prije isteka 4 godine im može prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavničkog tijela). proračun 2. bira i razrješuje općinskog načelnika. gradonačelnik i župan. socijalnih i kulturnih ustanova 8. Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova.

Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima. u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova. Zastupaju općinu. na vrijeme od četiri godine. Broj članova poglavarstva uključujući predsjednika i zamjenike mora biti neparan. Poglavarstvo kao izvršno tijelo jedinice? Općinsko. Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva na prijedlog općinskog načelnika. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika. grad odnosno županiju. – općina i grad koji ima od 10. a utvrđuje se statutom: – općina i grad koji imaju do 10. Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se biraju na isti način (većinom glasova). gradonačelnika odnosno župana. Sjednice saziva predsjednik. a isti se donosi većinom svih glasova.000 stanovnika ima od 7-9 članova.000 stanovnika ima od 3-5 članova. Poslovi poglavarstva 49 . Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom. – grad koji ima više od 30. na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i načelnik. – Grad Zagreb ima od 9-15 članova. odnosno područne (regionalne) samouprave. Nositelji izvršne vlasti i izvršna tijela? Općina: općinski načelnik i općinsko poglavarstvo Grad: gradonačelnik i gradsko poglavarstvo Županije: župan i županijsko poglavarstvo Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela? Bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini). Mandat nije obvezujući. grad. većinom glasova svih članova. a zakonom se utvrđuje okvirni broj. Točan broj članova se utvrđuje statutom lokalne jedinice(općina.izabranog na redovnim izborima. Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatražiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci.000 stanovnika ima od 5-7 članova. županija). Pročelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za članove poglavarstva. Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo iz reda svojih članova. Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne. gradsko i županijsko poglavarstvo jesu izvršna tijela jedinica. Inače je u roku od 8 dne dužan obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave. u skladu s ovim zakonom i statutom. U općini i gradu općinskog načelnika i gradonačelnika bira općinsko vijeće tj. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom.001 do 30. gradonačelnik odnosno župan. Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave. Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. te ih oni mogu i smijeniti. – županija ima 7-13 članova.

županu. grada. gradonačelnik. 50 . O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana. općinski načelnik . Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. Predsjednik poglavarstva? Općinski načelnik. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. odnosno župan predsjednik je poglavarstva. Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom glasova svih članova. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa. odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni. članovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku. odnosno župan. 3. U općinama i gradovima do 3. gradonačelniku. gradonačelniku.poslovi. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. predsjednik je poglavarstva. gradonačelnik. priprema prijedloge općih akata 2. gradonačelnika i župana bira predstavničko tijelo u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavničkom tijelu i to većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Župan. Ako predstavničko tijelo to ne učini. Ako predstavničko tijelo to ne učini. ako pročelnik sam zatraži razrješenje. gradonačelnik. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. gradonačelnik. njihovim zamjenicima. Općinskog načelnika. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje. 2. odgovornost? Općinski načelnik. njihovim zamjenicima. županu. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela. 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Upravna tijela jedinica?(službe i odjeli) Upravna tijela su upravni odjeli i službe koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. gradonačelnik. Općinski načelnik. Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. ovoga članka: 1. odnosno župan (nosioci izvršne vlasti) zastupa općinu. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela 3.1. da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana ukloni uočene nedostatke. članovima poglavarstva i poglavarstvu. Općinski načelnik. odnosno župan može obavljanje odredeđnih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika. Pitanje povjerenja općinskom načelniku. odnosno županije. obavlja druge poslove određene statutom Donosi odluke većinom glasova. ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. a u općinama i gradovima iznad 3. odnosno županiju. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. grad. ili postupa protivno njima. a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela. odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4.

a prije njihovog održavanja. sukladno posebnom zakonu. Općinski načelnik.4. niti član poglavarstva iste jedinice. Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori. Protiv pojedinačnih akata može se uputiti žalba nadležnom upravnom tijelu županije. proračun. donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta. Nadzor nad općim aktima Opći akti: Statut (vrhovni akt). Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina. a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova. gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut. poslovnik. Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave. Članovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. ZAKON O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA… Izbor članova predstavničkog tijela Svaki državljanin RH koji ima navršenih 18 godina. a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. državni odvjetnik. zamjenik državnog odvjetnika… Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat 51 . poslovnik. svako u svojem djelokrugu. Nisu opozivi. predsjednik Vlade Republike Hrvatske. danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. zajedničko trgovačko društvo. u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori. Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom. može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu (protiv konačnih pojedinačnih akata može se pokrenuti upravni spor). Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički. odluke i pravilnici. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. sukladno posebnom zakonu. zajednički upravni odjel ili službu. Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi. sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. Pojedinačni akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu. niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. Za to mogu osnovati zajedničko tijelo. te ima prebivalište na području lokalne jedinice može birati i biti izabran. prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. Ne može istovremeno biti sudac. Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela. dužanje u roku od 15 dana od dana njegove dostave. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. Opći akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno. gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave.

županije ima od 31-51 člana. gradska.općina koja ima do 3. .Grad Zagreb ima 51 člana.objavljuju rezultate 52 . Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice.nadziru pravilnost izborne promidžbe. moraju prikupiti određeni broj potpisa (100 za općinsko vijeće. a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat. a određuje se Statutom jedinice i to tako da: . Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren.Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori.objavljuju općinske. . izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori: .miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. ima od 13-19 članova. Tijela za provedbu izbora? Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. .Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavničkom tijelu.000 stanovnika. Broj članova predstavničkih tijela? Broj članova predstavničkih tijela mora biti nepraran.Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori. županije. izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori.001 do 10. Državno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici) i prošireni sastav (tri predstavnika većinske političke stranke i tri dogovoreno predložena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici). Državno izborno povjerenstvo RH: . Izborni sustav Posljednji izbori bili su čisti proporcionalni sustav. Ako ga predlažu birači.brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora. . . 150 za gradsko i 500 za županijsko). Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član. Općinska i gradska izborna povjerenstva: .000 stanovnika.donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava . .općina koja ima od 3. .obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području. .prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o župan. ima od 9-15 članova.propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora.000 stanovnika.određuju biračka mjesta. a ostale članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka.001 do 30. . a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste. Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav. ima od 7-13 članova.nadziru rad biračkih odbora. . Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori. županijska izborna povjerenstva.grad s više od 30. Glasovanje je osobno i tajno Važeći listići su samo oni za koje se može nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevažeći). Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član.imenuju članove biračkih odbora.općina i grada koji ima od 10. . .Izbore članova Gradske skupšt. Općinska. ima od 19-35 članova. . Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. . Kandidata može predložiti ili politička stranka ili birači. te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici) i prošireni (dva predstavnika većinske političke stranke i dva predstavnika oporbe) sastav. .000 stanovnika. .neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba. Osnovno načelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima. odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor. . u skladu sa zakonom.

Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: (isto kao i općinska i gradska izborna povjerenstva) Županijsko izborno povjerenstvo: . pravila.brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora. gradonač. Zaštita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove. financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu. (žalba se podnosi Ustavnom sudu) Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo. najkasnije pet dana prije izbora za svako biračko mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja. ako je prigovor opravdan. načelnika.tajnim glasovanjem bira vijeće na vrijeme od 4 godine Mjesni odbori..- obavljaju i druge poslove. 53 .objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu. 2. . Kao rezultat. . .nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava. koji slušaj mora riješiti u roku od 48 sati. može sazivati mjesne zborove građana Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora. Protiv rješenja izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba u roku od 48 sati Ustavnom sudu. ako ne izabere opć. odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu. Predsjednik vijeća mjesnog odbora . dok isti mora biti riješen u roku od 48 sati. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje. gradonač.. Tijela mjesnog odbora Vijeće mjesnog odbora . 4. poslovnik.objavljuje rezultate izbora. gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su osobe. tijela ili od iskazanog nepovjerenja opć. Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik. U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave.nadzire pravilnost izborne promidžbe. dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo. odnosno od njihovog podnošenja ostavke. Birački odbori imenuju se. ako donese odluku ili akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. odnosno županu. . 3. . zakonu ili drugom propisu. odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav.obavlja i druge poslove. poništava se ili sama radnja ili čitavi izbori. Raspuštanje predstavničkih tijela? Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit će predstavničko tijelo (dopuštena tužba Ustavnom sudu): 1. ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja.biraju građani s područja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine. ako trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka. 5. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od počinjenog djela. te dva člana i njihovi zamjenici. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne. Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja. načelniku.

Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području. općinski. sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu 8. Prihodi jednica su: 1. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proračunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinice.prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna.ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda. ako ne može donositi odluke dulje od 3 mjeseca. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. izbori za novo predstavničko tijelo. kada raspusti njezino predstavničko tijelo. kada se ni u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo. Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi. drugi prihodi Izvori sredstava 1.Zajednički porezi .Tijekom godine jedinica može mijenjati i dopunjavati proračun. u skladu sa zakonom. Prihodi jedinica? Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela. prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava. a ne može mijenjati proračun i ne može raspolagati imovinom jedinice ZAKON O FINANCIRANJU JED. a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. ako u roku ne donese prostorni plan. Naredbodavatelj za izvršenje proračuna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlaštena za poslove proračuna. Poglavarstvo mora predstavničkom tijelu svoje jedinice podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koje ono odredi. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje. naknade. 8.visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu. Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i područne samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. na dobit i 54 . Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama. Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice. Opći dio sadrži: .bilancu prihoda i rashoda proračuna. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavničko tijelo. Ako proračun ne bude donesen prije početka godine. ako u roku ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju. 7. 5. . . Proračun ima opći i posebni dio.račun financiranja (zaduživanje i otplata).I REG. udio u zajedničkim porezima s RH 7. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice. Nadzor nad korištenjem obavlja predstavničko tijelo i Državni ured za reviziju. korisnicima i namjenama. . Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati će povjerenika Vlade u jednici lokalne i regionalne samouprave: 1. 2.6.(jer se dijele između države i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa. doprinosi i pristojbe. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika. prirez. 2. prihodi od trgovačkih društva i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice 4. . . a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene. Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima. kada se u jedinici ne održe. gradski odnosno županijski porezi.LOKA. 6. Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. donosi se odluka o privremenom financiranju. 3.tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za nepredviđene rashode. 3.

1. Ima statut. Gradska skupština može odlučiti bda određeni članovi Gradskog poglavarstva. Odgovoran je Vladi. a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. porez na potrošnju. izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana). ali gradonačelnik i dalje zadržava mjesto gradonačelnika). već svi gradovi i općine. upravne i boravišne pristojbe. porez na promet nekretnina Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. porez na nasljedstva i darove.Gradonačelnik je predsjednik. porez na cestovna motorna vozila. Zajednički porezi? Zajednički porezi jesu: 1. 5. Ustrojstvo Grada Zagreba Izvršna tijela su gradonačelnik i gradsko poglavarstvo. ima urede. 51 član. općinskih ili gradskih površina. na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba. na kuće za odmor. Gradska skupština . Vlastiti izvori sredstava županije jesu– prihodi od vlastite imovine. koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik. porez na plovila. porez na plovila i porez na automate za zabavne igre.donosi statut 55 . Ima status i grada i županije(poslovi su spojeni s lokalnom samoupravom). ZAKON O GRADU ZAGREBU Grad Zagreb Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. 2. 4. Općinski gradski porezi? Općinski i gradski porezi jesu: 1. 2. na neiskorištene poduzetničke nekretnine. Nema gradsko vijeće nego gradsku skupštinu. Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela. Obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. a ne odjele. porez na cestovna motorna vozila. Na čelu je gradonačelnik (ako ne obavlja poslove državne uprave može se staviti povjerenika na 6 mjeseci. naknade za uporabu javnih. Bira ga gradska skupština iz reda svojih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom. porez od priređivanja igara na sreću 4. porez na dobit 3. porez na automate za zabavne igre. 4. Gradonačelnik ima dva zamjenika. Na prijedlog gradonačelnika. porez na dohodak 2. 3. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. (radi se o porezu na dohodak).Predstavničko tijelo građana. . Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti. na korištenje javnih površina.na promet nekretninama. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini. Općine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak. porez na tvrtku ili naziv Prirez: izmjenama novog zakona. porez na korištenje javnih površina. komunalne naknade. 3. Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo). Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove. novčane kazne. županijski porezi. Gradsko poglavarstvo . na prirez više nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika. grb i zastavu. Gradonačelnik – predstavlja i zastupa Grad Zagreb. 3. nositelj je izvršne vlasti u Gradu. 2. porez na potrošnju. na neizgrađeno građevinsko zemljište. 2. porez na tvrtku ili naziv. osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave. 9-15 članova. Županijski porezi? Županijski porezi su: 1. porez na kuće za odmor. porez na reklame.

9. Djelokrug Grada Zagreba? Grad Zagreb: 1. prosvjetnih.Gradsko poglavarstvo Mandat članova gradske skupštine traje 4 godine. kulture.bira i razrješuje općinskog načelnika. osniva ustanove. b) tijela Grada Zagreba Tijela grada Zagreba su: . usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod. 10.Gradska skupština . Upravna tijela Grada Zagreba? Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. onda ove zadnje prednjače. Postoji 20 županija i Grad Zagreb. komunalnih i drugih djelatnosti 2. moguća je žalba Vladi u roku od 30 dana. Njima upravljaju pročelnici. komunalnih i drugih institucija.osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa . društ. socijalnih. skupštine . funkcija im je počasna. obavlja i druge poslove Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske četvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave.. Gradska skupština donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. obavljanje administrativnih i drugih poslova. financiranje. osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko planiranje. gradske infrastrukture. 56 .uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela . Kod promjene granica. obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta. tijela i način izbora. obrazovanja i odgoja. a ustrojavaju se kao uredi. 8. ili 1/3 građana s tog područja ili jedinice. Granice između gradova i općina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. a članovi nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. zavodi. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora. područje za koje se osnivaju. zdravstvene zaštite životinja i bilja. 6. način rada. općina Područja su uređena posebnim zakonom. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva . gradonačelnika. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. gradova. kulturnih. 5. obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture. poslovi koji im se povjeravaju. trgovačka društva te druge pravne osobe. Unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje imenuje gradonačelnik uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra. osigurava uvjete. kvaliteti stanovanja.Gradonačelnik .. Ako se one ne poklapaju s granicama rubnih naselja. Područja županija. 11. za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora. socijalne skrbi. ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. zdravstvenih. javnog zdravlja. 3. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika. potrebno je i mišljenje županijske skupštine..drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. kvaliteti komunalnih objekata. tjelesne kulture i sporta. Statutom će se urediti ustrojavanje oblika. 4. brine o uređivanju naselja.osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. U pravilu se granice određuju dogovorom. Promjenu granice može tražiti ili predstavničko tijelo. ravnateljstva i službe. Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 općina u RH. 7. Protiv odluke vladinog povjerenstva. statutom i poslovnikom skupštine. Ako to nije slučaj.donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga .

a da to ne bude na štetu prava drugih osoba. obvezama ili pravnim interesima građana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. propisa i na temelju općih akata ustanova i pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. 53/91 i 103/96) 1. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona. 4. imovinsko-pravni. porezni. 6. Rješenje mora biti u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano. što znači da ZUP ima supsidijarnu (pomoćnu. Službena osoba upozorit će stranku na mogućnost ostvarivanja prava. škole kad izdaju svjedodžbe). 2. načelo zaštite prava građana i zaštite javnih interesa – pri vođenju postupaka i rješavanju. 8. Upravni akt? Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. načelo efikasnosti – tijela. kad u upravnim stvarima. drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski.5. ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN br. 2) 3) 57 . rješavaju na temelju zakona. Po ovom zakonu dužne su postupati i druge pravne osobe (npr. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom urediti drukčije ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. poduzeća i drugih pravnih osoba. neposredno primjenjujući propise. tijela su dužna strankama omogućiti što lakšu zaštitu i ostvarivanje prava.. Upravna stvar? Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka 3. Kako se pokreće upravni postupak? Upravni postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. 5.) Što znači da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom. Osnovna načela upravnog postupka? 1) načelo zakonitosti – tijela državne uprave. 7. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela državne uprave i druga državna tijela. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze primjenjivat će se one mjere koje su za stranku povoljnije. ustanove i pravne osobe u rješavanju u upravnim stvarima dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana. ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. rješavaju o pravima. devizni mirovinski i dr. koje postupaju u upravnim stvarima. Kojim propisom je uređen opći upravni postupak? Zakonom o općem upravnom postupku. Tko i kada je dužan postupati po zakonu o općem upravnom postupku? Po ovom zakonu dužni su postupati tijela državne uprave i druga državna tijela. niti u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima. ustanove i druge pravne osobe.

Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se određuju obveze. 8) načelo prava žalbe (načelo dvostupanjskog rješavanja) – Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. 9) načelo konačnosti rješenja (zakonska definicija konačnog rješenja) – rješenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku). na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazne. 12) načelo pomoći neukoj stranci – tijelo koje vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju. nije dopuštena žalba. ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje pravilnog rješenja. Kad je steklo pravomoćnost ne može se više mijenjati. 9. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni. Što se događa ako rješenje donese nenadležno tijelo? Takvo rješenje će se poništiti od strane drugostupanjskog tijela. propisima kojima se uređuje pojedino upravno područje. 6) načelo ocjene dokaza – ovlaštena službena osoba po svom uvjerenju. pravomoćnog rješenja) – Pravomoćno rješenje je ono protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. – stvarna nadležnost – određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela – mjesna nadležnost – određuje se po propisima o političko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. Protiv njega nema pravnih lijekova tj. sa što manje troškova i gubitaka vremena za stranke. Nadležnost se ne može mijenjati dogovorom stranaka niti dogovorom upravnih tijela. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. Što je to nadležnost? Nadležnost je pravo nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rješenja. 58 . To se rješenje može poništiti. 10. za postupanje su nadležna tijela za poslove opće uprave. može se poništiti. 13) načelo upotrebe jezika i pisma – Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod tijela kod kojega se vodi postupak. 7) načelo samostalnosti u rješavanju – Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenja samostalno u okviru ovlaštenja. Ovlaštena službena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretni slučaj. Bez prethodnog izjašnjenja se može donijeti rješenje samo ako je zakonom predviđeno. a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. osim ako zakonom nije drugačije propisano. Kada nema drugostupanjskog tijela. a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze. Što je to stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela. ali se pripadnicima svih naroda i manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku. 5) načelo saslušanja stranke – prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja.4) načelo materijale istine – u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. odnosno drugim propisima. 11) načelo ekonomičnosti postupka – postupak se mora voditi brzo. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo obavlja. 10) Načelo pravomoćnosti rješenja (zakonska def. Ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost. Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadležna tijela utvrđena propisima o ustrojstvu državne uprave. žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno. čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. 11.

stranaka i tijela. Sukob nadležnosti između Vlade Republike Hrvatske i ministarstava i drugih tijela državne uprave rješava Hrvatski Sabor. . odnosno izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave.prema sjedištu radnje tj. Sukobe nadležnosti koji nisu obuhvaćeni rješava sud nadležan za upravne sporove. prema mjestu gdje se djelatnost obavlja  u ostalim stvarima – prema prebivalištu stranke (kada ima više stranaka. 16. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada Republike Hrvatske. ni dogovorom tijela. Sukob nadležnosti može biti: . Što je to mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost se određuje po propisima o političko – teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. ona se određuje prema mjestu gdje je nastao povod vođenja postupka u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov – prema matičnoj luci U slučaju istovremene mjesne nadležnosti dvaju tijela. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadležno ako se time znatno olakšava postupak. U kolegijalnim tijelima rješavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. Stranke s diplomatskim imunitetom. nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Tko rješava sukob nadležnosti? Sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada Republike Hrvatske. Strana država. nadležno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak.negativan – kada se dva ili više tijela odriču nadležnosti u istoj upravnoj stvari. a određuje se:  u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi  u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela. ako je sukob nadležnosti nastao na njihovom području. odnosno osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku položaj uređen međunarodnim pravom. Što je sukob nadležnosti? Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje.) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukčije određeno. osobito za stranku. priznatim po nadležnim državnim tijelima. 13. međunarodna organizacija. Tko donosi rješenje u upravnoj stvari? (Službena osoba za vođenje postupaka i za rješavanje. ako je sukob nadležnosti nastao na razini Republike Hrvatske. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada Republike Hrvatske.Niti jedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i sam je riješiti osim ako je to zakonom predviđeno.pozitivan – kada dva ili više tijela prisvajaju nadležnost za rješavanje iste upravne stvari. 14. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju.)  ako se mjesna nadležnost ne može odrediti prema prethodnim točkama. Sukob nadležnosti tijela državne uprave istog upravnog područja raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave. 59 . 12. Nadležnosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka. 15. Rukovoditelj može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihova sjedišta (kod djelatnosti poslovnih jedinica-prema sjedištu poslovne jedinice u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u određenom mjestu . odnosno međunarodnim ugovorima.

suovlašenik tj. – – ako je prvostepenom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili donošenja rješenja. dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. to će tijelo zamoliti tijelo na čijem se području radnja ima poduzeti. ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima.. O izuzeću člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. 19. usvojitelja ili hranitelja. a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja.fizička ili pravna osoba – državno tijelo. NADLEŽNO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI DRŽAVNO TIJELO KOLEGIJALNO TIJELO PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA RJEŠENJE U UP DONOSI Rukovoditelj tijela Kolegijalno tijelo Rukovoditelj pravne osobe 17. svjedok. vještačenje. Ako nema ugovora. Stranka može zahtijevati izuzeće službene osobe ako smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. vještak. Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku? U postupku se mogu pojaviti slijedeće osobe: – stranka. 18. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke srodnik po krvi u prvoj liniji. Pravna pomoć označava izvršenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela (npr. Za pravnu pomoć inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. Što je to pravna pomoć? Za izvršavanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog tijela. 20. u postupku izuzet će se od rada u predmetu: – – ako je u tom predmetu stranka. naselje – sindikalne organizacije – zastupnik stranke – zakonski ili privremeni – punomoćnik – zajednički opunomoćenik Što je to stranka? Stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak. dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. grupa osoba. ako je sa strankom. odlučuje čelnik tijela.U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima. o izuzeću službene pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke u odnosu staratelja. Službena osoba čim sazna da postoji koji od razloga izuzeća. primjenjuje se načelo uzajamnosti. suobveznik. ili koja radi zaštite svojih prava ili interesa ima pravo sudjelovati u postupku. pa i onda kada je brak prestao. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. dostavu dopisa). Državna tijela. ako je sa strankom. saslušanje svjedoka. poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe. a o izuzeću čelnika odlučuje nadležno izvršno tijelo. 60 . Ta se pomoć traži posebnom molbom. Što je to izuzeće? Službena osoba koja je ovlaštena za rješavanje ili obavljanje pojedine radnje. Razlikuje se unutarnja pravna pomoć između državnih tijela i međunarodna pravna pomoć. bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. Zaključkom o izuzeću službene osobe tijela. rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. vršenje uviđaja.

državno tijelo. Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta: – – 24. 21. grupa osoba. zastupaju društvene interese). Tu sposobnost ima svaka fizička i pravna osoba. Zakonski se zastupnik određuje na temelju zakona ili aktom nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona. skupine osoba. sindikalna organizacija. Što je zajednički predstavnik? Dvije ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. a to su državni organi. ustanove. sindikalne organizacije. udruge. naselje. Fizičke osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su lišene poslovne sposobnosti (duševne bolesti) nemaju procesnu sposobnost. Što je procesna sposobnost? Stranka koja je potpuno poslovno sposobna. a može im i 61 . može sama obavljati radnje u postupku i ta se sposobnost zove procesna sposobnost. obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku. tijelo koje vodi postupak postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost predmeta.koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu. Tijelo koje vodi postupak može zaključkom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da naznače tko će ih između njih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćenika. a postupak se mora provesti. druge pravne osobe.na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) . a koja nema punomoćnika. One su u takvom slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupiti kao njihov zajednički predstavnik ili postaviti zajedničkog punomoćnika. Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se određuje na temelju zakona. 23. da se provođenje postupka traži zbog hitnosti predmeta da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti 22. Što je privremeni zastupnik? Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika. Stranačka sposobnost – sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. državno tijelo preko zakonom određenog predstavnika. Stranačka sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe. Pravne osobe i državna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika).Stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba: . već državne interese. državni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne štite vlastite. a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. Zastupanje stranke – zakonski zastupnik ili predstavnik – privremeni zastupnik – zajednički predstavnik ili punomoćnik – punomoćnik 25. Zakonski zastupnik Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja Njihov zakonski zastupnik.protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka) . ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. naselje. Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izričito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik.

Podnesci se predaju nadležnom tijelu neposredno ili šalju poštom pismeno. molbe. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je poslovno sposobna. U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika svaka stranka zadržava pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave. Punomoćnik i punomoć. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno na zapisnik. Kad tijelo dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležno. ime i prezime. izjavljivati i telegrafski i telefonski. 28. prijave. 29. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku. Ako podnosilac ukloni nedostatke u određenom roku. službena ga osoba mora primiti. tko je zastupnik ili punomoćnik. predmet na koji se odnosi. smatrat će se da je podnesak bio od početka uredan. nakon čega će tijelo ako nije nadležno. Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska službena osoba upozorit će na to podnosioca i uputiti ga nadležnom tijelu. koji sprječava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun ne može zbog toga biti odbačen. Koji je sadržaj podneska? Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe odnosno organizacije obraćaju tijelima. smatrat će se da podnesak nije ni podnesen o čemu će donijeti zaključak (moguća žalba). vlastoručni potpis podnosioca podneska.samo odrediti ako stranke ne postupe prema zaključku. zahtjev odnosno prijedlog. Stranka koja je prisutna kada njezin punomoćnik daje usmenu izjavu. ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. 30. (koja nije stručno školovana za taj način posla). ako ga ima. Predaja podneska. odrediti će podnosiocu rok u kojem je dužan to ispraviti. On osobito treba sadržavati: – – – – – – naziv tijela kojem se upućuje. a mogu se ako nije drukčije određeno. 26. samostalno izjavljuju žalbu). obrasci što se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka (AOP). Tijelo koje je primilo takav podnesak. Ako podnosioc i dalje inzistira na primitku. žalbe. osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. 62 . gubitkom njezine procesne sposobnosti. (savjetovanje u stručnim pitanjima) Odredbe punomoći mogu biti: – – – za cijeli postupak za pojedine radnje može se vremenski ograničiti. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. a može biti dana na cijeli postupak ili za pojedine radnje te se može i vremenski ograničiti. 27. Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka odvede stručna osoba koja će joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU)... poslat će ga nadležnom tijelu i o tome obavijestiti stranku. Ta osoba se zove stručni pomagač i ona ne zastupa stranku. Punomoć ne prestaje smrću stranke. Što je to podnesak? (komuniciranje upravnih tijela sa strankama) Pod podneskom se podrazumijevaju zahtjevi. Slučaj kada je podnesak nepotpun? Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak. Ako ih ne ukloni u određenom roku. može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoćenika. odnosno zastupnika ili punomoćnika. te adresu (boravište) podnosioca. prijedlozi. zaključkom odbaciti podnesak.

organ će se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede. u samom spisu će se staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba. ali ograničeno na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka.31. opravdanih razloga. mjesto. dužna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv. Što je to pismena? Pismena su akti državnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv. imena službenih osoba. Poziv se upućuje pismenim putem. osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama. naziv tijela koje obavlja radnju 2. Slučaj kada se pozvana osoba ne odazove pozivu? Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga spriječena doći. točan. zapisnik o radu svakog dana posebno. uputa o mogućnosti prigovora. Koji je način pozivanja i sadržaj poziva? Poziva se pismenim putem. 35. izjava stranke. vještak). Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da li je bilo primjedbi. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. rješenje. 33. pomoćna i dokazna sredstva koja pozvana osoba treba sa sobom donijeti. zaključak. 63 . a izostanak ne opravda. Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. svjedoka. 34. svjedok. Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik policije. O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješavanje stvari. uz oznaku datuma. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika. a koja boravi na njegovom području. mjesto. Ime i prezime i adresa osobe koja se poziva. dužna je izvijestiti nadležno tijelo). prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika 4. vrijeme (datum i sat) i predmet u kojem se obavlja radnja 3. potpis službene osobe i primatelja zapisnika Zapisnik treba sadržavati točno i kratko tijek i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. Nitko ne može biti pozvan da dođe u tijeku noći. dan. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja organa koji vodi postupak. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna osobno doći ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati. Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ. Može se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu pismenu izjavu. Iznimno. Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu. prekidi 7. a u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. a pismeni poziv sadrži: – – – – – – – Naziv tijela koje poziva. a pored toga i kažnjena novčanom kaznom. Pozivanje osoba? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je nazočnost u postupku potrebna. Pozvana osoba je dužna odazvati se pozivu (u slučaju bolesti ili dr. o vijećanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik. vještaka 6. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva (stranka. Zapisnik. zabilješka u spisu predmeta ? Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim izjavama stranaka ili trećoj osobi. U zapisnik se unosi: 1. kratak i jasan sadržaj 5. može biti privedena. a ako je moguće i sat dolaska pozvanog. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da je spriječena doći. Pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte ili na drugi način. Zapisnik se vodi u tijeku vršenja službene radnje. 32. a može joj odrediti snošenje troškova. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni gubitak vremena za pozvanu osobu.

Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavljač će pribiti priopćenje gdje se pismeno nalazi. što se vrši pod nadzorom službene osobe. ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke Zabilješka – vodi se o manje važnim radnjama i izjavama stranaka. 5.kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji. Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ? Stranke (i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. Dostava se obavlja radnim danom danju. no kada to zahtjeva priroda pismena. Dostava izvoda iz matičnih knjiga. dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku (ista kao dostava stranci) 2.službeni referati i nacrti rješenja . ustanovama i drugim pravnim osobama – obavlja se predajom pismena službenoj osobi nadležnoj za primanje pismena 4. posebni slučajevi ? Dostava pismena se obavlja tako što se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. neposredna i posredna. kod odraslog člana domaćinstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit će se pismena obavijest da u određeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena. Smatra se da je dostava izvršena nakon što je proteklo 15 dana od stavljanja na oglasnu ploču. a) Posredna dostava Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstava (može i nadstojniku li susjedu ako pristane).36. Ako nije utvrđeno da je osoba odsutna.kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati . 37. dostava javnim priopćenjem – većem broju osoba koje nisu poznate dostava se vrši putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela (može i u medijima). onda tamo gdje se osoba zatekne). međunarodnim organizacijama obavlja se preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne poslove. Ako je osoba odsutna vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi.kad je takva dostava određena ovim ili drugim zakonom .ni drugi povjerljivi spisi. 3. i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija. 64 . Pribijanjem priopćenja dostava je izvršena. Obavlja se preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. Ne mogu se razgledati ni prepisivati: . stranim državama. osoba može biti pozvana radi primitka. Ako je boravište nepoznato tijelo će postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno. dostava punomoćniku za primanje pismena – službena osoba može naložiti stranci da po određenom predmetu postavi u središtu tijela punomoćnika za primanje pismena. Službenim osobama i osobama u suhozemnom. b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava) Dostava se mora izvršiti osobno: . Dostava se ne može izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. c) Posebni slučajevi dostave 1. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na čijem je području boravište osobe ili pošti u mjestu boravka. dostava državnim tijelima. svjedodžba može se obavljati neposredno. dostava ostalim osobama – osobama u inozemstvu. riječnom.zapisnik o vijećanju i glasovanju . pomorskom i zračnom prometu dostava se može obavljati preko službenih tijela ili pravnih osoba u kojima su zaposlene. Dostava pismena. dužne su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (dok ne prijave punomoćnik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana). a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se može izvršiti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. Kad više stranaka zajednički sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima. samo iz osobito važnih razloga neradnim danom ili noću.

promjena stana – ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivališta. Održavanje reda i troškovi postupka ? 6.na mjesece – 30. – 30.2004. vrste. Ako rokovi nisu određeni zakonom. mjesece i godine. To se zove PREKLUZIJA tj. kada se postupak vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije. a dostavljač ne može utvrditi kamo je stranka odselila.05.Zaključkom tijelo kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. dan u koji je dostava izvršena ne uračunava se u rok. rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. uvažiti ili odbiti. →istekom dana toga mjeseca . Protiv zaključka kojim se dopušta povraćaj u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. kad je stranka iz neznanja ili očito greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu 3. Rokovi se računaju na dane.odbijanje primitka – ako osoba kojoj je pismeno upućeno ili netko od domaćinstva odbije primiti pismeno tada se pismeno ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabilješku na dostavnici dan. sat i razlog odbijanja i mjesto gdje je pismeno ostavljeno. PREKLUZIVNI ROKOVI. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik. Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se ništa ne bi moglo mijenjati. Zaključkom se prijedlog može odbaciti. postupak se vraća u stanje prije propuštanja. pravodobnost ? (pitanje na ispitu) Rokovi se određuju za poduzimanje određenih (pojedinih) radnji u postupku. ako je zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo.2003. Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. tijelo će odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploči tijela. Rokovi: . Povraćaj u prijašnje stanje ? Povraćaj u prijašnje stanje primjenjuje se na procesne rokove: 1. Dostavnicu potpisuje primalac i dostavljač. zbog propuštene radnje u postupku ( u određenom roku) 2.04.na dane – računa se od idućeg dana nakon dostave . Nakon tri mjeseca od propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje. 65 . rješenja) uručuju osobi kojoj su upućena. Dan predaje pošti smatra se danom predaje tijelu. ne mogu se produžiti) i procesni ( određuje osoba koja vodi postupak).na godine 30. Rokovi u upravnom postupku. računanje. 39. Ako je pri dostavi učinjena greška smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno. gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. kad je stranka očitom greškom prekoračila rok. Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju. Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi. – 30. 7. Dostavnicu moramo čuvati jer je to dokaz da je pismeno predano. 38. Kad je rok određen po danima. 40. već se za početak roka uzima prvi idući radni dan.04. dok protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povraćaj dopuštena je posebna žalba. Za osobe u oružanim snagama (ili lišene slobode) dan predaje podneska zapovjedništvu (odnosno upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu. Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE.→ istekom dana te godine Ako pada u nedjelju ili praznik onda se računa idući radni dan. zaključci. Kad je povraćaj u prijašnje stanje dopušten.04. određuje ih službena osoba i rok određen propisima za kojeg je predviđena mogućnost produženja može se produžiti ako postoje opravdani razlozi. Rokovi materijalni (uređeni propisom. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka O prijedlogu za povraćaj u prijašnje stanje odlučuje: . Dostava se smatra izvršenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja. Prijedlog za povraćaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje.

službena osoba nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode. 66 . stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva.Službena osoba dužna je brinuti o održavanju reda pri radu te u tom cilju je ovlaštena da opominje osobe koje smetaju pri radu. vještake.troškovi tijela – putni troškovi služb. Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopćavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno. To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku.nagodba – svatko snosi svoje troškove 41. Posebni izdaci (putni troškovi. morala ili interesa trećih osoba. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen (stranka odustaje izjavom). Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti tijelo može prekinuti postupak.) u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje. tumače. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka. 42. a stranka odustane od svojeg zahtjeva. Može se pored udaljavanja osoba kazniti i novčanom kaznom (teže narušavanje ili krupnija nepristojnost). uz uvjet da se temelji na bitno istome činjeničnom stanju tzv. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke. Dok tijelo ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. troškove postupka snosi državno tijelo koje je pokrenulo postupak. Spajanje stvari u jedan postupak ? Kad se radi o pravima i obvezama više stranaka može se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. zahtjev se mora odbiti . nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. stranka može do donošenja rješenja proširiti zahtjev ili umjesto prijašnjeg staviti drugi. Ispitni postupak ? Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. izdaci za svjedoke. takse. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja u upravnom postupku. Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: . Tijelo o tome donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba ako se radi o prvostupanjskom tijelu. Troškovi UP: . teren . ODBACIVANJE POSTUPKA – nemogućnost vođenja upravnog postupka ODBIJANJE – ako nisu ispunjene materijalne pretpostavke. dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. a na čiju štetu je postupak okončan. ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka može i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka. tijelo će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja.po službenoj dužnosti – kad to određuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak . izdaci za svjedoke. tumače. Nagodba mora biti jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa. Osoba koja i pored opomene ometa rad može biti udaljena. Pošto je pokrenut postupak. Nagodba se upisuje u zapisnik i zaključena je kada stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik.troškovi stranke – dolaženje.u povodu zahtjeva stranaka Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka. 43. izmjena zahtjeva. osoba.ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavke NAGODBA Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima. stranka koja je izazvala postupak.. stručna pomoć .

Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. Tijelo može samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi. Osoba koja vodi postupak: 1. odlučuje o svim prijedlozima izjavama 6. svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno. a nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa 3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju. i na toj osnovi riješiti samu stvar. Tijek ispitnog postupka određuje službena osoba. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo je vezano pravomoćnom presudom kaznenog suda kojim se optuženik proglašava krivim. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima 45. Službena osoba dužna je omogućiti stranci: . da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni 46. na utvrđivanje očinstva. Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja može se nastaviti pošto rješenje o tom pitanju postane konačno i u slučaju kad se ocjeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja. U slučaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak. a postupak za rješenje prethodnog pitanja još nije pokrenut kod nadležnog tijela. Posebni ispitni postupak ? Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Skraćeni postupak ? Tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se može utvrditi stanje stvari.da sudjeluje u izvođenju dokaza . pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima. Usmena rasprava – tijek – isključenje javnosti? Službena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka): .kada se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka Usmena rasprava je javna.u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka sa protivnim interesima . a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugo tijelo.44.da postavlja pitanja drugim strankama. tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari. ali službena osoba može isključiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave: 67 . odlučuje da li će raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak po tom pitanju. određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršavati 3. određuje koje radnje se u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenje za njihovo izvršenje 2. 47. Prethodno pitanje ? Prethodno pitanje je pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti sama stvar. prijedlozima i dokazima iznesenim u ispitnom postupku . Tijelo koje vodi postupak može predložiti stranci da traži od nadležnog tijela pokretanje postupka.da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama. ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate 2) ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. na postojanje braka. određuje usmene rasprave i saslušanja 4. odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima 5. Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela. a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti 4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati. držeći se zakona i uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja.

profesionalne. Isprave (uvjerenja). uviđaj. kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika • na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti. tijelo će obustaviti postupak (pretpostavlja se da je stranka prijedlog povukla) • ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje se vodi postupak. 1. znanstvenu ili umjetničku tajnu Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti. takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz. službena osoba može provesti raspravu i bez nje 48. Ta uvjerenja imaju značenje javne isprave. 68 . službena osoba će odgoditi raspravu • ako na raspravu ne dođe stranka na čiji se zahtjev postupak pokreće. imovinskoj šteti. Ako je gluh. a može ih se i suočiti. SVJEDOCI Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju opažanje priopćiti.ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu. 4. vještaci. poslovnu. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak. 2. državne ili vojne tajne. Osoba koja sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. profesionalnu. 49. ne dođe. pitanja će se postavljati pismeno. Kao dokazno sredstvo upotrijebiti će se sve što je podneseno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju. kao što su: – isprave – odnosno mikrofilmske kopije isprava – svjedoci – izjava stranke – vještaci i tumači – uviđaj Da li neku činjenicu utvrđivati ili ne odlučuje službena osoba. Tijelo je dužno javno objaviti određivanje usmene rasprave: • kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti • kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke Službena osoba dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne. ustanove i druge pravne osobe o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). Dokazivanje i dokazna sredstva ? Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni: • ako stranka koja nije saslušana. osiguranje dokaza ? ISPRAVE Uvjerenja. izjava stranke. a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen. umjetničke. dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. 3. Svjedok može uskratiti svjedočenje: • na pitanja na koja bi ga odgovor izložio teškoj sramoti. a i svjedočiti. Ako državno tijelo izda uvjerenje o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju. odnosno druge isprave izdaju državna tijela. Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok dužna je odazvati se pozivu. znanstvene tajne • onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku • onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Svjedoci se saslušavaju pojedinačno bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati. a da ne povrijedi obvezu čuvanja poslovne. ispitat će se preko tumača.

može biti prisilno doveden. Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok. pravne propise i razloge koji upućuju na takvo rješavanje 5. navod ako žalba ne odgađa izvršenje. Izjava stranke se može uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja. propis o nadležnosti tijela. rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja. dispozitiv (izreku) – njime se rješava o predmetu postupka u cijelosti. Tijelo koje donosi rješenje ? Na temelju činjenica utvrđenih u postupku. svaki od njih će odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje. a mogu se primijeniti i odredbe za izuzeće službene osobe. Kad je zakonom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenja drugog tijela. Zbog nedolaska može biti novčano kažnjen. Stranaka ima pravo prisustvovati uviđaju. može se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka. Za vještaka će se odrediti osobe koje su stručne i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima određene struke. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. VJEŠTACI Kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba. tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. uputa o pravnom lijeku – stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu (i kome i u kojem roku) ili pokrenuti upravni spor 6. tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu. IZJAVA STRANKE Za utvrđivanje određene činjenice za koje ne postoji dokaz. rok za izvršenje određenih radnji. a može se i novčano kazniti. a ne slažu se. potpis službene osobe – rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi ili predsjedavajući kolegijalnog tijela 7. o troškovima (mora biti kratak i određen) 4. snositi troškove dovođenja. ime stranke i zakonskog zastupnika. Službene osobe i stranke mogu im postavljati pitanja. Stranka može tražiti izuzeće vještaka ako učini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stručno znanje. obrazloženje – sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka. Rok za davanje suglasnosti ili mišljenja je mjesec dana. O tome se donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba. naziv tijela sa brojem i nadnevkom rješenja 2. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog. TUMAČI Na tumača se primjenjuju odredbe koje se odnose na vještaka (za utvrđivanje činjenica potrebno je stručno znanje). UVIĐAJ Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. Oblik i sastavni dijelovi rješenja (na ispitu) 1. utvrđeno činjenično stanje. pečat tijela koje je donijelo rješenje 69 . Vještak može uskratiti vještačenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedočenje. 50. Ako je postavljeno više vještaka. rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost. može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke.Ako se svjedok ne odazove pozivu. Kad rješava kolegijalno tijelo. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom. pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. izvest će se dokaz vještačenjem. ono može rješavati kad je nazočno više od polovice njegovih članova. kratko označenje predmeta postupka 3. uvod – naziv tijela.

Djelomično. 54. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo (npr. a najkasnije u roku mjesec dana tj. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. ako smo dobili rješenje o povratu radnog prostora. a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak. 60 dana Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u tom roku. što je DOPUNSKO RJEŠENJE: Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. o čemu se donosi zaključak (dopuštena je žalba). te druge očite netočnosti u rješenju. takvo se rješenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja. Ispravljanje grešaka u rješenju ? Tijelo koje je donijelo rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške u imenima. 51. Ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. U njemu mora biti naznačeno da je privremeno. Rješenja po slobodnoj ocjeni . 52. (npr. što predstavlja PRIVREMENO RJEŠENJE. pisanju i računanju. Zaključak ? Zaključkom se odlučuje o pitanjima (o radnjama u postupku) koja se tiču postupka. stanovnici te i te zgrade ili mjesta). nadležno tijelo donijeti će rješenje samo o tim točkama. te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. Ispravak proizvodi pravne učinke od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. 53. ono može donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donijetim rješenjem nisu obuhvaćena. Ako se donosi jedno rješenje a tiče se većeg broja određenih osoba. Zaključak se priopćuje zainteresiranim stranama usmeno. a koja se ne rješavaju rješenjem. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. Djelomično. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima).U stvarima od malog značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. 55. stranka ima pravo žalbe. Ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje. dopunsko i privremeno rješenje ? (pitanje na ispitu) Kad se u jednoj stvari rješava u više točaka. ali one moraju biti imenovane ili na drugačiji način određene tako da se zna o kome je riječ. odnosno po službenoj dužnosti. Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera (radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi) tijelo može donijeti rješenje i usmeno. a samo su neke od njih dozrele za rješavanje i kada se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem.u pojedinim upravnim stvarima može biti ovlašten za donošenje rješenja po slobodnoj ocjeni. kao da je njezin zahtjev odbijen. 30 dana • u ostalim slučajevima – najkasnije u roku dva mjeseca tj. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. brojevima. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. odredit će se i rok u koje se radnja ima izvršiti. dopunsko i privremeno rješenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalna rješenja. Pravno vezana rješenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti riješena u skladu s pozitivnim propisima i utvrđenim činjeničnim stanjem. Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. što je DJELOMIČNO RJEŠENJE. Protiv zaključka se može izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno. može se za sve te osobe donijeti jedno rješenje. Pravni lijekovi ? 70 . Rok za izdavanje rješenja ? Rokovi za izvršavanje rješenja su: • kad se rok pokreće u povodu zahtjeva stranke. ali obavezno poslije daje i pismeno.

a kad je žalba izjavljena. rješenje doneseno od strane više tijela ili suglasnosti više tijela – tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja koje je donijelo pobijano rješenje (drugostupanjsko tijelo može samo poništiti pobijano rješenje. a ne mijenjati) 4. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. Rješavanje prvostupanjskog tijela po žalbi Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena. ako smo dobili rješenje o povratku radnog prostora. (npr. 3. a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak • ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija. ali je potrebno obrazložiti zbog čega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku. 71 .1. U toku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo prvog stupnja će odbaciti rješenjem. Nadležnost tijela za rješavanje žalbi: Za rješavanje žalbi nadležna su slijedeća tijela: 1. U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. Kad tijelo nađe da je podnijeta žalba dopuštena. a stranka to u žalbi traži O istoj stvari se ne mogu izdati dva rješenja. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe . ukidanje i mijenjanje rješenja Pravo žalbe Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. 56. Rok za žalbu Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja.tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe 5. odnosno propisom 3. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). rješenje se ne može izvršiti dok se rješenje o žalbi ne donese stranci. Žalba ? žalba obnova postupka poništavanje. a da je to moglo utjecati na rješavanje • kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari • kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogućnost da se o činjenicama izjasni. Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. Nedopuštenu. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe u vršenju javnih ovlasti – tijelo uprave Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. neposredno se može pokrenuti upravni spor. Ako žalba nije dopuštena. pitanja u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica – tijela predviđena zakonom. prvostupanjska rješenja – tijela državne uprave niže razine – žalba se može izjaviti nadležnom ministarstvu 2. 2. Sadržaj i predavanje žalbe U žalbi se navodi (sadržaj): • rješenje koje se pobija • naziv tijela koje ga je donijelo • broj i datum rješenja Mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi. dužno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka žalbe. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu. žalbu poslati tijelu nadležnom u rješavaju žalbe. protiv kojeg je dopuštena žalba. Prvostupanjsko tijelo može zamijeniti rješenje novim: • ako tijelo nađe da je žalba opravdana. Žalba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje – neposredno predaje ili šalje poštom. predmet u rješavanje uzima drugostupanjsko tijelo. ako zakonom nije drugačije propisano.

Dostava drugostupanjskog rješenja Drugostupanjsko tijelo rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom tijelu. koje je dužno to rješenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka. ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem (samo rješava stvar) . Obnova postupka ?(ako nisu bila poštovana načela ZUP-a) Pokretanje obnove postupka Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1. da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. ali zbog drugih razloga. a ta je presuda pravomoćno ukinuta 4. nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo drugog stupnja će odbaciti rješenjem. a trebao je 11.ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primjene zakona. ako se rješenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drukčije 6. ako stranku nije zastupao pravni zastupnik. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom Obnovu postupka može tražiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijašnjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih traži obnovu). .Rješavanje drugostupanjskog tijela po žalbi: Nedopuštenu. a žalba neosnovana.kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. ako je rješenje donijela službena osoba tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje 8. Rok za donošenje rješenja o žalbi Rješenje o žalbi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje žalbe.ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavnim . Drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu: .kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenom propisima 9.ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo (upućuje ga nadležnom tijelu) . ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi 2. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta 7. 72 . ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku 10. ako se rješenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju. ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari . 57. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu 5. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka 3. drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu se dostave spisi. a tijelo može pokrenuti po službenoj dužnosti. ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti) Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje.kad nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. te samo donijeti rješenje ili provesti postupak (može i naložiti prvostupanjskom tijelu). Ako su razlozi opravdani odrediti će rok (najduže mjesec dana).kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano. a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni Drugostupanjsko tijelo poništiti će (i izmijeniti) rješenje (ništavo) .

Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. onda to može učiniti tijelo određeno zakonom. Tijelo nadležno za rješavanje o prijedlogu ispitati će da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe. Ako tog tijela nema. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. Na temelju podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku. Zahtjev za zaštitu zakonitosti Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. dopuštena je žalba. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. Rješavanje o obnovi postupka Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rješavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. a ako ga nema Vlada RH. odobrenja ili mišljenja drugog tijela. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao poništiti rješenje. tijelo će ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja (ako nisu odbija se rješenjem). iznude. niti može biti pokrenuta po službenoj dužnosti. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo (u roku od 1 godine) 5. tijelo donosi rješenje o stvari i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (poništiti ili ukinuti). obnova se ne može tražiti. ministarstvo ili drugo tijelo. Državni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka može tražiti obnovu. ucjene. a nakon 5 godina od dostave rješenja stranci. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije riješena (5 god. UPRAVNI SPOR 58.) 4. pritiska (uvijek) Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen materijalni zakon (u roku od 1 godine). a okolnost vjerojatna (ako nije. 73 . U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. Ako su uvjeti ispunjeni.) 2. odbacuje se zaključkom). Prijedlog za obnovu postupka NE odgađa izvršenje rješenja. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe.) 3. Osobiti slučajevi poništavanja. donijeti će zaključak da se obnova postupka dopusti i odrediti će u kojem će se opsegu postupak obnoviti. O tom prijedlogu rješava tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. niti odbije prijedlog. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo (u roku od 5 god. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo ŽALBA JE DOPUŠTENA NEMA ŽALBE. ukidanja i mijenjanja rješenja ? Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom Tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti. Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. a po zakonu je potrebno (5 god.) Prvostupanjsko rješenje može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. Nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti. ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. te Vlada.Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana. Ako tijelo ne odbaci. O tom zahtjevu rješava drugostupanjsko tijelo. Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. (5god. potvrde.

a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 3. 74 .DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBIJA ILI ODBACUJE Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava. Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadležnosti ili stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku 2. Zaključak se izvršava pošto postane izvršan. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. izvršenje će se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja. AKO ŽALBA NIJE DOPUŠTENA 3.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU. rješenje postaje izvršno u roku od petnaest dana od donošenja rješenja. javnu sigurnost. AKO NIJE DOPUŠTENA ŽALBA ILI NE ODGAĐA IZVRŠENJE . Može se ukinuti samo djelomično toliko koliko je neophodno potrebno da se ukloni opasnost.Ta rješenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. Ako se rješenje odnosi na više stranaka. Proglašavanje rješenja ništavnim Ništavnim se proglašava rješenje (u cijelosti ili djelomično) /dopuštena žalba: 1. a na rješenje stranka nije izrično ili prešutno pristala 5.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU KAD NIJE IZJAVLJENA 2. a ako to tijelo ne učini. ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima. Zaključak donesen u upravnom sporu postaje izvršan: . javni moral. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica već ukinutog rješenja. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. Izvanredno ukidanje Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. s izvršenjem se može započeti istekom toga roka. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. AKO ŽALBA NIJE IZJAVLJENA . Stranke koje trpe štetu zbog ukidanja rješenja imaju pravo na naknadu samo stvarne štete. a koje je za izvršenika najblaže. Ako je u rješenju određeno da se radnja može izvršiti u ostavljenom roku. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavnosti 6. javni mir i poredak. AKO ŽALBA NE ODGAĐA IZVRŠENJE 4. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rješenje.PRIOPĆENJEM ILI DOSTAVOM STRANCI. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo. 59. ono ga može ukinuti.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBACUJE ILI ODBIJA Izvršenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanjem rješenja i proglašavanjem ništavnim poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. Izvršenje rješenja i zaključka ? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno.DOSTAVOM STRANCI. čije izvršenje nije moguće 4. a ako rješenjem nije određen rok. ukinuti ga može drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo). žalba i jedne stranke sprečava izvršnost rješenja. čije bi izvršenje bilo protivno načelima pravnog poretka Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika.DOSTAVOM STRANCI.

ta će se radnja izvršiti preko druge osobe. na trošak izvršenika . odnosno njegovih pravnih sljednika.da izvršenje nije bilo dopušteno . tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi može prije donošenja rješenja donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze.ako je izvršeni naslov poništen ili ukinut Sudsko izvršenje (novčane obveze) (Provodi nadležni sud po propisima koji važe za sudsko izvršenje) Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga u upravnom postupku. spriječiti ili otežati izvršenje obveze.Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu. ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili otežano (dopuštena je posebna žalba). a izvršenik je ne izvrši.) Administrativno izvršenje provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju. a njime se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja. U postupku izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje. a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja (ne odgađa izvršenje).putem prisile – ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način. tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu. Izvršenje se može provesti administrativnim (administrativno izvršenje) i sudskim putem (sudsko izvršenje). Takvo je rješenje osnova za sudsko izvršenje. tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom. Privremeni zaključak o osiguranju ? Ako postoji obveza stranke. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. Administrativno izvršenje (nenovčane obveze) (Provode tijela uprave po odredbama ovog zakona. Zaključak o dozvoli izvršenja donosi tijelo nadležno za provođenje izvršenja.preko drugih osoba . 60.da je obveza izvršena .ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba. 61. Izvršenje radi osiguranja ? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti i izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno. Administrativno izvršenje će se obustaviti ako se utvrdi: . a to izvršenje provodi se na temelju rješenja koje je postalo izvršno i zaključka o dozvoli izvršenja. 75 . Izvršenje nenovčanih obveza Provodi se : .da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi . Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem.

a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo. Tužena strana u upravnom sporu ? Tužena strana je tijelo čiji se akt osporava tj. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. Upravni spor može se pokrenuti prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta žalbi u upravnom postupku. naziv i sjedište tužitelja 5. 6. upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena 76 . Upravne sporove rješava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije). organizacija. ako zakonom nije drugačije određeno. mjesto stanovanja 4. ono tijelo koje je donijelo rješenje koje je predmet upravnog spora. 5. 2. nadležni državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Koja je svrha sudskog nadzora ? Svrha sudskog nadzora je: . Upravni spor može pokrenuti i jedinica lokalne samouprave. Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći. 3. Upravni spor se vodi protiv upravnog akta. U tužbi se mora navesti: 1.sudska zaštita prava građana i pravnih osoba . Tužba se predaje sudu neposredno ili šalje poštom u pisanom obliku.osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima 4. Tužitelj – u upravnom sporu može biti pojedinac. ime i prezime 2. stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu. Pojam upravnog spora ? Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (može se voditi samo protiv upravnog akta). pravna osoba. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. Kojim se propisom uređuju upravni sporovi ? Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi. Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. To je oblik sudske zaštite nakon neuspješnog pokušaja ostvarivanja prava u upravnom postupku. zanimanje 3. skupina osoba. Pojam upravnog akta ? Akt kojim državna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rješavaju o stanovitom pravu ili obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. naselje i sl.ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 1. Postupak suda po tužbi ? (Kako se pokreće upravni spor?) Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi.

to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. Ako tužitelj to ne učini.6. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci Tužba ne sprječava (u pravilu) izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tužbe. O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu. ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje. da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili njegov interes 4. 8. Ako tužitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. kratko izlaganje zbog čega se tuži 7. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe. ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti žalba pa nije pravovremeno podnesena 5. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora 6. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta ? Tužba u pravilu NE sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu Ako sud ne odbaci tužbu. može iz tog razloga presudom poništiti akt bez dostave tužbe na odgovor. Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. sud će rješenjem odbaciti kao neurednu. 7. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. 77 . u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta 8. Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. da akt koji se tužbom osporava nije upravni akt 3. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. potpis podnosioca 9. 9. Postupanje tuženog tijela – obveza dostavljanja spisa predmeta ? Ako tužbu ne odbaci rješenjem sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. sud stvar može riješiti i bez spisa. Donošenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke: • ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti • ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili odgoda nije protivna javnom interesu. a nađe da osporeni akt sadrži bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka U tom slučaju nadležno tijelo je dužno postupati po presudi. 10. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. Odgoda izvršenja u vezi upravnog spora ? Na zahtjev tužitelja tijelo nadležno za izvršenje. Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. odnosno rješenje.

Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. Prvo član vijeća – izvjestilac – izlaže stanje i bit spora. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom. 11.rješenje ? Sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova.granice zahtjeva iz tužbe ? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. 15. a nadležno tijelo nije postupilo po presudi 12. nije potrebna nova rasprava. Presuda . odnosno naknadu štete. nakon toga govori tužitelj – obrazlaže tužbu. ako je dopuštena Izvornu presudu/rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. Vijećanje se obavlja bez nazočnosti stranaka. sud će odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana. pa zainteresirana osoba – da obrazloži svoje gledište. Ako je održana usmena rasprava. Činjenično stanje ? Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. 78 . Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. odredit će se u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti stvar. već se njihovi podnesci samo pročitaju. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga. sud poništava osporeni upravni akt. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. Sadržaj presude ? Presuda. izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. (nadležno tijelo donosi novi akt) U tom slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti po presudi. 14. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. 13. Presudom kojom se osporeni akt poništava. odnosno rješenje sadrži: • oznaku suda • ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara • oznaku stranaka i njihovih zastupnika • kratko izlaganje predmeta spora • dan kad je presuda izrečena • dispozitiv • obrazloženje • pouku o žalbi. sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak.Ako tužitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan. Rasprava u upravnosudskom postupku – stranka. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. Sud rješava spor presudom kojom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje: • ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi • ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku • ako je već poništeni upravni akt u istom sporu. Ako se tužba uvažava. ako je to moguće može presudom riješiti upravnu stvar. izostanak ? O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. Ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu jer još treba utvrditi činjenice. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. Granice suđenja tj. pa zastupnik tužene stranke. Kad se tužba koja je podnesena zbog “šutnje administracije” uvažava.

a ako to ne učini. Ako nadležno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu. Kad je na temelju toga podnesena tužba. vještak ili stranka pri saslušanju dala lažan iskaz • ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu • ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu Ponavljanje postupka se može tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. O prijedlogu za ponavljanje rješava Upravni sud RH u vijeću od 5 sudaca na nejavnoj sjednici. a takva je radnja kazneno djelo • ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom • ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja.16. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traženja. Ako nadležno tijelo nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. rješenja Sud će odbaciti prijedlog ako utvrdi: • da ga je podnijela neovlaštena osoba • prijedlog nije pravovremen • stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje 79 . ona se uvažava ili odbija kao neosnovana. 17. Presuda radi šutnje ? Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. stranaka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar. U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti: • presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži • zakonska osnova ponavljanja i dokazi • okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku • u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude tj. Tijelo je dužno dati obavijest u roku od 7 dana. ako se tužba uvažava. dužno je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku 30 dana od dostave presude. Pravni lijekovi ? Pravni lijekovi mogu biti: • redovni – zahtjev za zaštitu zakonitosti • izvanredni – ponavljanje postupka 19. ili je isposlovana prijevarnom radnjom. stranka može tražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu. sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom. ako to traži priroda stvari. ili je svjedok. 18. Nadležno tijelo. stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. Obvezatnost presude – izvršenje ? Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor. Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. Sud će to rješenje dostaviti tijelu nadležnom za izvršenje koje je dužno bez odgode izvršiti rješenje. Ponavljanje postupka ? Postupak dovršen presudom ponoviti će se na prijedlog stranke: • ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze • ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela.

Sud će odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlaštene osobe. Ako ne odbaci. Zahtjev sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se podiže. koja podnosi odgovor. O osnovanosti sud odlučuje presudom (ako prihvaća zahtjev sud zabranjuje daljnje vršenje nezakonite radnje. razloge pobijanja i oznaku podnositelja. 23. tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. Postupak za zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje. oznaku strane s prebivalištem/sjedište • oznaku nezakonite radnje (mjesto. 20. ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom. sud dostavlja protivnoj stranci. Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku.Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina – tužba zbog nezakonite radnje. moguća žalba koja ne odgađa izvršenje). a nije osigurana druga sudska zaštita odlučuje sud nadležan za upravne sporove. 22. 80 . Nadležnost za postupanje po ZIP – izvršenje ? Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja. odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari). vrijeme i po mogućnosti učinitelja radnje) • dokaze o učinjenoj radnji • tužbeni zahtjev Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. Sud tužbu dostavlja tijelu državne vlasti koje je učinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. rok i sadržaj ? O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Odgovarajuća primjena ZPP ? U postupku zaštite od nezakonitih radnji primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku. Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. O njoj odlučuje Županijski sud na čijem je području učinjena. 21. Nakon proteka toga roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ? O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina. Sud presudom odbija ili uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku). Presudom kojom se dopušta ponavljanje. Tužba treba sadržavati: • oznaku suda.

lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti. Kojim je propisima uređeno uredsko poslovanje ? Uredsko poslovanje uređeno je : • Uredbom o uredskom poslovanju • Uputstvom za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju • Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe: • Zakona o pečatu i žigu s grbom RH • Zakona o upravnim pristojbama • Uredbe o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave. Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ? Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave. PREGLEDNOST 3. Što je akt i kako se klasificira ? AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće. dopunjuje. UREDSKO POSLOVANJE 1. 3. TOČNOST 5. JEDNOOBRAZNOST 5.6. JEDNOSTAVNOST 2. pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima. područne (regionalne) i mjesne samouprave.interno 81 . EKSPEDITIVNOST 4. te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Zakon o zaprimanju pošiljaka s oznakom povjerljivosti Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju: • tijela državne uprave i druga državna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • pravne osobe koje imaju javne ovlasti 2.strogo povjerljivo . lokalne. EKONOMIČNOST 6.povjerljivo . prekida ili završava neka službena radnja kod tijela državne uprave ili državne upravne organizacije. Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: . Uredsko poslovanje obuhvaća: • primanje i pregled akata • upisivanje akata u evidencije • dostava akata u ured • administrativno-tehnička obrada akata • otprema akata • razvođenje akata • arhiviranje i čuvanje 4. Koja su načela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ? Glavna načela uredskog poslovanja su: 1. Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća ? Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). mijenja.

1. akt + prilog = dokument 10. hitni ? Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj.) ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune. Natječajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija.. 13. jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to: 1. Što je dosije ? Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu. Što je dokument? Čine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. pregled tih akata može vršiti samo radnik koji za to ima dozvolu. Tko otvara pošiljke označene određenim stupnjem tajnosti ? Povjerljive i strogo povjerljive pošiljke otvara rukovoditelj tijela državne uprave. a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. crtež. propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje. povjerljivi. upisivanje i dostava u rad 4. Vrste akata – obični. 6. Što je fascikl ? Fascikl je skup više dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu. otisak službenog pečata 6. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument. primanje i pregled 2. Što je prilog ? Prilog je pisani sastav (tablica. strogo povjerljivi. odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti. propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. Što je pisarnica ? Pisarnica je posebno organizirana služba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela državne uprave i druga državna tijela. tekst akta 5. 9. 4. Sastavni dijelovi akta ? Osnovni elementi koje svaki akt mora sadržavati su: 1. razvrstavanje i raspoređivanje 3. grafikon. Obične pošiljke i sve što ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici. a čine posebnu cjelinu. 12. Što je predmet ? Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. naziv i adresa primatelja 3. 82 . ili se ukazuju hitnim po naravi stvari. obično – rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim hitno – prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim označila ovlaštena osoba. arhiviranje i čuvanje akata 14. objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. otpremanje i razvođenje ( bez administrativno-tehničke obrade) 5. Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove. 2. i sl. s tim aktom treba postupati bez odgađanja 7. kratka oznaka predmeta 4. 11. zaglavlje 2. potpis ovlaštene službene osobe 8. Ako slučajno stižu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pošta) i nose određeni stupanj povjerljivosti.

4 / 5 . Sadržaj Vrijeme nastanka Oblik Klasa: 133 – 02/02 – 01/56 1 – glavna grupa 2 – grupa 3 – podgrupa 4 – djelatnost unutar podgrupe 5 – godina otvaranja predmeta 6 – broj dosijea 7 – broj predmeta Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela: a) klasifikacija prema SADRŽAJU (5 brojeva) – određuje se na temelju sadržaja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi čelnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju) • neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 – 02/ • radni odnos na neodređeno vrijeme: 122 – 02/ • državni stručni ispit: 133 – 02/ b) klasifikacija prema VREMENU – određuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren) • u godini 2002. prema propisanim rokovima za čuvanje arhivske građe. urudžbeni zapisnici. a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta • 133-02/02-01/56 Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I° za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II° za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. c) 83 . radi se prijenos klasifikacijske oznake. 17. Što je arhiva ? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti. Klasifikacijska oznaka predmeta određuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez. Što je klasifikacijska oznaka ? Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju. Prijenos klasifikacijske oznake ? U slučaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviđena za urudžbene brojeve. upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja. Prvi akt u predmetu nakon oznake sadržaja prijamnog štambilja stavlja se u omot spisa na koji se također upisuje: klasifikacijska oznaka predmeta kratka naznaka sadržaja predmeta urudžbeni broj Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulažu se u isti omot spisa. XXX – XX / XX – XX /XX 123 .15. : 133-02/02klasifikacija prema OBLIKU – broj dosijea i broj unutar klasifikacije prema vremenu. vremenu nastanka i obliku.6 / 7 16.

prilozi. brojčane oznake mjesta nastajanja akta – označava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata 2. odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti. prijepis. ima jednu središnju pisarnicu. a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi. a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave. 2. 3. 4. te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice). rednog broja akta unutar predmeta – redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudžbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka Urudžbeni broj se određuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji označava mjesto nastajanja akta. odnosno PISARNICI. pisarnica se kao služba može ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina: odjeljak prijama odjeljak otpreme odjeljak dostave odjeljak arhive i dr. Što je urudžbeni broj ? Urudžbeni broj označava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove. osim manjih. 7 – redni broj akta unutar predmeta) Urudžbeni broj sastoji se od: 1. U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje ? Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj službi. Svako tijelo. dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima. DOSTAVNI URED – u većim tijelima državne uprave. 21. • • • • 20. Ako je obujam poslova veći. treba u donjem dijelu rubrike “klasifikacijska oznaka” označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake. mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu. 11 – Ured za lokalnu samoupravu. 18. prima diktat. Odjeljci pisarnice – urudžbeni zapisnik. brojčane oznake godine nastajanja akta – posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao 3. 84 . vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. dostavni ured. pišu matrice. (514 – Ministarstvo uprave. 02/1 – Odjel za ustrojstvo i načelnik odjela. Njome rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. Ako je obujam poslova manji. koji mora pribaviti potpis i pečat. Organizacija uredskog poslovanja ? Uredsko poslovanje se odvija najvećim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici. 19. godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta. 02 – godina nastanka. kopije i drugi akti. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi. prijamna kancelarija) – odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne uprave predaju. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – odjeljak u kojem se riješeni. otpravništvo. opremiti spise prilozima i otpremiti ih. URUDŽBENI ZAPISNIK (prijamnica. preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju.Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja. arhiv (pismohrana) ? Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu: 1. može posao obavljati nekoliko ili jedan službenik uz druge poslove. PRIJEPIS (daktilografski ured) – odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi.

5.

ARHIV (registar, pismohrana) – odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja.

22. 23.

Tko rukovodi pisarnicom ? Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. Tko prima akte, kada se upisuju ? Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili poštanska služba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik. Radnik pisarnice provjerit će da li akt podliježe plaćanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaćena. Ako upravna pristojba nije plaćena odbit će se prijam akta. Također ako to tijelo nije nadležno za primanje tog akta upozorit će podnosioca, ali ako ovaj inzistira na prijemu, primit će akt ali će sastaviti bilješku. (ZUP) U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku (komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke). Kod prijema nekih pošiljki npr. natječajna dokumentacija na pošiljku se piše vrijeme (sat i minuta). Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajući upisnik ? Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje – evidencije o primljenim aktima ? Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima. Glavne knjige za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik. Koje su pomoćne knjige ? Pomoćne knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakšeg i bržeg postupanja sa istima). 1. registar 2. knjiga primljene pošte 3. interna dostavna knjiga 4. dostavna knjiga za mjesto 5. dostavna knjiga za poštu 6. kontrolnik poštarine – radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama 7. arhivska knjiga 8. knjiga dežurstva 9. popis štambilja, pečata i žigova 10. rokovnik Urudžbeni zapisnik ? Urudžbeni zapisnik je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadržava:

24.

25.

26.

27.

85

• klasifikacijsku oznaku • urudžbeni broj • kratak sadržaj predmeta ili pojedinog akta • datum primitka akta • ime i prezime (naziv) podnositelja akta • datum nastanka akta • organizacijsku jedinicu • datum i oznaku razvođenja Urudžbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. 28. Upisnik predmeta upravnog postupka ? Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadržava: - klasifikacijsku oznaku - urudžbeni broj - datum primitka akta - ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva - kratak sadržaj - odluku o zahtjevu i datum odluke - rad prvostupanjskog tijela o žalbi - datum odluke - administrativno izvršenje - datum izvršenja Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. Prijamni štambilj ? Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni štambilj. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleđinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad čistog papira koji se pričvršćuje uz akt. Ako je tekst akta pisan u produžetku nakon ranijeg akta, prijamni štambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produžetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta. U otisak prijamnog štambilja upisuju se: 1. naziv RH 2. naziv tijela koje prima akt i brojčana oznaka tijela (514 – Ministarstvo uprave) 3. datum prijama akta 4. klasifikacijska oznaka predmeta 5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt raspoređuje 6. urudžbeni broj 7. broj priloga 8. vrijednost (ako je označena na aktu) 30. Što je evidencija (očevidnik) ? Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, točno i pregledno vode kao: a) evidencija u knjizi (OČEVIDNIK) – s uvezanim i brojčanim stranicama, koje mogu u osobitim slučajevima biti prošivene uzicom na kraju i ovjerene od službene osobe

29.

86

b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) – niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomoću razdijeljenih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

31.

Rokovnik predmeta ? – pomoćna knjiga Rokovnik služi za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su označeni datumi. Predmeti se u rokovnik slažu po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na određeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom. Predmeti koji se ulažu u rokovnik, označuju se sa “R” i naznakom roka, ako rok istječe u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad. Rokovnik predmeta može se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed određenim rokovima. 1. primanje 2. razvrstavanje 3. upisivanje Kako se razvrstavaju primljeni akti ? Zaprimljene, pregledane i otvorene pošiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajuće uredske knjige, te raspoređuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice. Primljene akte razvrstava i raspoređuje službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika. Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog štambilja (određena planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka tijela). Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. Otpremanje akata ? Otpremanje akata vrši pisarnica. Sve akte što ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit će se idućeg radnog dana. Riješeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja. Dostavna knjiga za poštu služi za evidenciju o izvršenoj otpremi akata poštom i pravdanja troškova poštarine. Dostavna knjiga za mjesto služi za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom službenom tijelu. (dostava u istom mjestu) Na otpremljene akte se stavlja daktilografski štambilj (prijemni štambilj-otpremni) s datumom i potpis službenika koji je otpremio akte. Razvođenje akata ? Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenim od službenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni “izvorno” tj. u produženju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajuća oznaka: 1. a/a – rad potpuno dovršen i broj godina čuvanja 2. R (rok) - i datum vraćanja iz rokovnika 3. “izvorno” – i naziv i sjedište tijela kojem je akt riješen i otpremljen - ako se obavlja razvođenje akata koji se rješava izvorno. Poslije razvođenja akti se već prema vrsti razvođenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik. Arhiviranje ? Riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu.

32.

33.

34.

35.

87

Koja je svrha pečata i žiga s grbom RH ? Pečatom i žigom s grbom RH potvrđuje se vjerodostojnost akta. 36. 51. ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano. Kada se pristojbena obveza mora platiti ? Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze. 52. plaća se jedna pristojba. odnosno u trenutku podnošenja podneska. 41. izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. U kojim slučajevima postoji dužnost uništavanja žigova i pečata s grbom RH ? Moraju se uništiti pečati i žigovi s grbom RH: 1. a koja je promijenila naziv. kojima se međusobno ophode ili ih upućuju pravnim osobama ili građanima. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine. grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu. Što se mora učiniti u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ? 88 . a služi za otiskivanje na papir i drugu podlogu. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ? Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave. 40. prestala s radom ili nema više javne ovlasti 38. ŽIG je okruglog oblika. Za što se plaćaju upravne pristojbe ? Upravne pristojbe plaćaju se za akte i radnje pred tijelima državne uprave. 39. ŠTAMBILJ je pravokutnog oblika. 37. 48. pečata i štambilja ? PEČAT je okruglog oblika izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. poslije tog roka su dužne predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. Razlika između žiga. Tko je pristojbeni obveznik ? Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak. a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose podaci. istrošenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe 2. koji se zbog promjene naziva tijela. Za čuvanje duže od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose. Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Ministarstvo unutarnjih poslova. Tko ima ovlasti za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Pečate i žigove mogu izrađivati samo ovlašteni obrtnik i ovlašteno trgovačko društvo. 49.U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. koje rabe tijela koja prestaju s radom 3. Ako više osoba podnosi zahtjev. izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala. odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predviđeno plaćanje pristojbe (više obveznika – obveza je solidarna). Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata sa grbom RH ? Ministarstvo pravosuđa. 50. upravnim i samoupravnim tijelima županije.

57. neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba. jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela 2. 89 . supružnici i djeca branitelja poginulih. Tko je oslobođen plaćanja upravnih prisojbi ? (OPĆA OSLOBOĐENJA) 1. prognanici i izbjeglice 8. zatočenih i nestalih u domovinskom ratu 7. RH. pristojba će se naplatiti prisilno. kulture. invalidske i slične organizacije 4.Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku. prosvjete.000 kn 5. 53. Iznimno ako je radnja obavljena. ustanove iz područja predškolskog uzrasta. državljanima  spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti  prijave i odjave prebivališta osoba  uvjerenje o matičnom broju građana 56. građani čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30. Natpisna ploča tijela državne uprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. invalidi domovinskog rata 6. zdravstva. 54. a s lijeve strane ako imaju zajedničko sjedište s tijelima državne uprave. Natpisne ploče ? Naziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četvrtastog oblika širine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče. znanosti. socijalne skrbi 3. Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH 55. Pristojbe se ne plaćaju na slijedeće spise i radnje  predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima  molbe za pomilovanja  prijave za utvrđivanje poreza  spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hr. PREDMETNO OSLOBOĐENJE. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ? Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaćena odnosno u kojoj je plaćena. Iznimno pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun ako je više od 100 kn. tijela državne uprave. Natpisna ploča tijela jedinica lokalne samouprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. Na koji način se može platiti pristojba ? Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima.

Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. zapošljavanje. Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. Malta. 29. god. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primjeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava.2004. Irske i Velike Britanije. potpisan je Europski ustav. L. svibnja 2004. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. politiku. Europska investicijska banka 90 . Vijeće EU/Vijeće ministara.10. Francuska. demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište. I) između 6 europskih država. Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. Odbor regija. Estonija. Slovačka. godine. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992.. Prvo proširenje Zajednice ostvareno je 1973. Finska i Švedska. te stvaranje mira i sigurnosti. trgovinska i monetarna sila. industriju. Latvija. Sud europskih zajednica Ostale institucije: Europski revizorski sud. Europska unija je proširena za još 10 zemalja: Češka. ekonomsko i društveno povezivanje. F.. a 1986. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. građanska prava i vanjsku politiku 25 zemalja članica. NL. vanjska politika i obrana. Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950. Europski parlament. zaštita okoliša. Bugarska i Rumunjska Koje su institucije Europske unije? Glavne institucije: Europska komisija. Mađarska. godine. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik. prosinca 1991. 1981. Zašto je osnovana Europska unija? Današnje je uvjerenje da. 1. B. Njemačka.7. 2007. god. Španjolska i Portugal. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. priključenjem Danske. pored nacionalnih i regionalnih vlasti. 1. 10. Slovenija (8 bivših komunističkih zemalja). Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja? 1957. monetarni sustav. godine Europskoj uniji su pristupile Austrija. Zajednici se priključuje Grčka. Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja. Belgija. Luxembourg i Nizozemska (Europska zajednica). Europska središnja banka. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije. a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju. Poljska. (Pariški ugovor – D. nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. EUROPSKA UNIJA Koji su idejni začetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. Europska unija je ekonomska. Gospodarski i socijalni odbor. siječnja 1995. Cipar (2 mediteranske otočne države). moraju postojati neovisne. te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. socijalna pitanja. Italija. Litva.

Ombudsman zaprima pritužbe protiv institucija i organa Unije. a Europski parlament ga potvrđuje. europski posrednik dogovorom pokušava riješiti spor s europskom institucijom. Sjedište: Bruxelles i dijelom Luxembourg. Ima 20 službenih jezika. Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi ugovora. što daje mogućnost slobodnog kretanja roba i usluga 2. imenuju ostale članove Komisije. Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija. godine. ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja članica. ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava. ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade države članice. Ono je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća). potom vlade država članica zajedno s imenovanim predsjednikom. Parlament ima 732 zastupnika. njemački. a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE – sastoji se od po 1 sudac iz svake države članice i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. ODBOR REVIZORA – sastoji se od po 1 član iz svake države članice imenovanih na 6 godina. URED OMBUDSMANA – POSREDNIKA . čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja. Predsjednika Komisije imenuju vlade država članica.) institucija EU koja predstavlja interese građana država članica EU-e. stvaranje solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih instrumenata Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha. siječnja 1993. odredbe. Vijeće ili Komisija traži mišljenje i Odbora za regije. otvaranje granica. engleski. Regulira se Ugovorom iz Nice. Luxembourg. Vijeće donosi sve značajne pravne odluke. 91 . Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. godine s ciljem stalnog proširenja gospodarstva. EUROPSKA KOMISIJA – ima 27 članova (1 ili 2 po zemlji). Komisija ujedno igra ulogu “čuvara ugovora”. glavna institucija Europske unije. Što je unutarnje tržište i kad je otvoreno? Unutarnje tržište otvoreno je 01. usvaja pravne akte. Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje. Sjedište Bruxelles (dijelom u Luxembourg). Bruxelles. zajedno s Europskim parlamentom zaduženo je za proračun Unije. ODBOR ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA – pomaže radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije. Sjedište: Strasbourg. Regulira se Ugovorom iz Nice.predstavlja interese građana glavna. veće stabilnosti. EUROPSKI PARLAMENT – (izbori svakih 5 godina od 1979. summit) sastaje se najmanje 2 puta godišnje. Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije. Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interese zajednice ekonomskog i socijalnog života. EUROPSKO VIJEĆE (šefovi država i vlada) – nije institucija EU. direktive i zaključke. Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika. Predsjedništvo Vijeća svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice. rasta životnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa između država koje Zajednica ujedinjuje. već pojam koji označava praksu sastajanja na vrhu (eng. Zakonodavne nadležnosti dijeli s Vijećem ministara. kao i ispravnost upravljanja sredstvima. zakonodavno je tijelo EU. Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza neovisna. a jednako je nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba. Radni jezici: francuski. imenovanih na 5 godina. To je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. Kad zaprimi pritužbu. Tom cilju služe 2 sredstva: 1.osnovan je ugovorom o europskoj uniji. a cijeli sastav Komisije konačno odobrava Parlament. Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987. zajedno s predsjednikom Europske komisije. ima potpunu financijsku neovisnost.VIJEĆE MINISTARA / VIJEĆE EUROPSKE UNIJE . utvrđuje unutarnja pravila za Uniju.

Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su? Pokazalo se da je jačanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti među državama članicama Unije. To su: slobodno kretanje. starih ljudi i invalida i dr. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojećih.proširenje zajedničkih mjera na području vanjskih odnosa. pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava Schengenskim sporazumom 1985. socijalna zaštita. god. – 2006. zaštita djece. Policija će kao i do sada jamčiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima.povećanje konkurentnosti europskih poduzeća. ali korjenito izmijenjenih fondova. ali zahvaljujući boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit će učinkovitije. Šta je Schengenski prostor? Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve državljane. . – 2006. suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja preko granica 4. neovisno o njihovoj nacionalnosti. u lukama i na aerodromima. zdrav natjecateljski duh (niže cijene) među europskim poduzećima. vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih građana i njihovu zaštitu na vanjskim granicama Unije. Komisija je u srpnju 1997. poboljšanje uvjeta rada.jačanje gospodarske i socijalne povezanosti. a Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica. Socijalna politika Aktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnoteže u razvoju. zaštita interesa potrošača. Zbog toga je došlo do osmišljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike.. u Maastrichtu. jednaka naknada za oba spola za isti posao. Europsko vijeće je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije. Za građane Unije načelo slobodnog kretanja već je u velikoj mjeri ostvareno.27 % brutto nacionalnog proizvoda. podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz trećih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru. ukinuta je kontrola na zajedničkim granicama. pravedne plaće. čiji značaj raste porastom novih država članica. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja: 1. usuglašavanje zakona koji se odnosi na azil 2. a to isključuje povećanje prihoda iznad granice 1. Tako su Europski fondovi postali ključni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice. rukovodeći se zajedničkom metodom procjene rezultata. Komisija predlaže da se 92 . čiju će realizaciju redovito pratiti države članice i institucije Unije. sloboda stvaranja udruženja i sloboda kolektivnih pregovora. profesionalna izobrazba. Komisija predlaže «budžetni status quo» za razdoblje 2000. godine određene su smjernice politike zapošljavanja. predočila opći dokument pod naslovom «Agenda 2000» u kojoj se pažnja usmjerava k ograničenju troškova u razdoblju 2000.. . (s predavanja) Šta je unutarnja sigurnost? Načelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije. zdravstvena zaštita i sigurnost na radnom mjestu. Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991. Regionalna politika Jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logična je posljedica realizacije prostora bez granica. Za Sporazum su uključene odredbe za turiste. Politika zapošljavanja Na sjednici Europskog vijeća 1997.- pristup izvoru robe. drugih država članica Unije i trećih zemalja. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proširenja mogućnosti zaposlenja i lakše prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika. Financiranje zajedničkih politika Povećanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: . uvođenje zakona o useljenju 3.

Osnivanjem Europske središnje banke odredit će se čvrsti tečajni odnosi među valutama. Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01. stvarajući troškove budžetu Unije da je bio ugrožen razvoj drugih sektora. O načinu na koji će građani Unije prihvatiti euro ovisit će i sam uspjeh eura. imenovan je njen izvršni odbor.5% iznad prosječne stope inflacije 3 države članice s najmanjom inflacijom . kapitala i usluga.zapošljavanje i dalje ostaje jedan od najvećih prioriteta Unije Objasni zajedničku vanjsku i obrambenu politiku.? Na tom sastanku su usvojene dvije važne rezolucije: . korak prema konačnom europskom ujedinjenju. lipnja 1997. Velika Britanija i Švedska nisu prihvatile euro.deficiti: budžetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% društvenog proizvoda . – uvodi se EURO (novčanice i kovanice eura ulaze u opticaj). Ti su ciljevi uglavnom dostignuti. roba. stabilizirat tržišta.osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jamče održanje načela solidarnosti između država članica kao i između Unije i država kandidata za članstvo u Uniji. Reforma zajedničke agrarne politike Vijeće je 1992. Uvođenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi. Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograničila porast proizvodnje. Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnotežen odnos između proizvodnje i potrošnje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog očuvanja okoliša. kao i za pomoć gospodarskim subjektima u prilagođavanju proizvodnje propisima Unije. Šta je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u Amsterdamu 17. prihvatilo reformu zajedničke agrarne politike težeći smanjenju troškova.stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1. Što je ekonomsko-monetarna unija? Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tržištu. Ona podupire projekte u koje su uključeni istraživački laboratoriji pojedinih zemalja članica i potiče istraživanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri. Ciljevi zajedničke agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omogućiti poljoprivrednicima primjereni životni standard. Europska središnja banka uspostavljena je 1.kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom . osigurati potrošačima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture. što je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva. Banka će djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih država članica koje se pridružuju jedinstvenoj valuti.zaduženost: javna zaduženost mora biti ispod 60% brutto društvenog proizvoda .. Danska. 93 . i 2. Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992. te potiče istraživanja i na području elektronike i obrade podataka. svibnja 1998. a uz održanje njene kompetitivnosti. Što su politike napretka? Politike napretka podupiru razvoj velikog tržišta.stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike država članica. utvrđeni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajedničke valute: .«dogovor o stabilnosti i rastu» koji obvezuje države članice da se pridržavaju proračuna (zabrana prekomjernih zaduženja) . te stvaranju jedinstvenog tržišta. započelo je štampanje novca. Unija odvaja određena financijska sredstva za poticanje projekata zaštite okoliša. što daleko prelazi potrošnju.2002.01. Uvođenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad.

uključujući i sigurnost. Ova se direktiva odnosi na visokoškolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine. posrednika osiguranja itd. a temelji se na načelu uzajamnog povjerenja u kakvoću visokih učilišta. prosinca 1988. natjecateljski duh među proizvođačima održava nisu razinu cijena. a nema njezino državljanstvo. životni standard je usklađen prema najvišim mjerilima. Comett (program tehnološkog obrazovanja i usavršavanja) i Luingua (poticanje učenja stranih jezika).zaštita zajedničkih vrijednosti.poticanje međunarodne suradnje . Što obuhvaća zajednička vanjska i sigurnosna politika? Ona čini kamen temeljac Europske unije i obuhvaća sva područja vanjske politike. Takva politička suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspješan pristup vanjskoj politici. Zajednički stavovi se usvajaju čim Europsko vijeće prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike država članica i učvršćuje njihov položaj u međunarodnim krugovima. godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno međusobno priznavanje svih diploma visokih učilišta.) mogu biti dostupni i za državljane drugih zemalja članica. Koji su simboli europskog identiteta? Europska putovnica – u opticaju od 1985. veterinara. vanjski poslovi). provode se politike zaštite potrošača i okoliša. medicinskih sestara. ima pravo da bira i bude izabran u općinskim izborima i izborima za Europske institucije.očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti . školstvo. poslovi u javnim službama (zdravstvo. Europa građana je u Maastrichtu učinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o državljanstvu Unije i prema kojoj državljanin Unije koji živi u drugoj državi članici.razvitak i jačanje demokracije.. doveo je do uzajamnog priznanja diploma liječnika. Vanjska i sigurnosna politika dugoročno vode k zajedničkoj obrani. želi se postići da države članice usvoje zajednička stajališta unutar međunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda). Objasni Europu građana Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvršenje suverenih ovlaštenja i čuvanja općih interesa države (policija. pravne države i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom između država članica u provođenju njihovih politika u određivanju zajedničkih stajališta i postupnom provedbom zajedničkih mjera u područjima gdje države članice imaju zajedničke interese. temeljnih interesa i neovisnosti Unije . vojska. 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim državama članicama.. Koja je svrha obrazovnih programa? Uz pomoć obrazovnih programa Erasmus (mobilnost uređaja). Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveučilištu druge države. Koje diplome priznaje EU? Rad na području zbližavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja. S pomoću novih mehanizama političke suradnje. Tko ima državljanstvo Unije? Građanin Unije je svaka osoba koja posjeduje državljanstvo neke od zemalja članica. 21. Koji su ciljevi političke unije? Ugovor o Europskoj uniji čini osnovu političke unije koja se gradi na provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike čiji su ciljevi: . Državljanstvo Unije nadopunjava nacionalno.jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica . ali ga ne zamjenjuje. godine Europska himna – Beethovenova «Oda radosti» 94 . arhitekata. Koje su prednosti jedinstvenog tržišta? One su višestruke: pristup širokom izboru robe. magistara farmacije. Odredbe kojima se rukovodi zajednička vanjska i sigurnosna politika ni na koji način ne utječu na specifične karakteristike obrambene i sigurnosne politike određenih država članica. neophodno je povećati zajednička financijska sredstva za politiku obrazovanja.Mir i pomirenje središnji su čimbenici procesa europske integracije.

god. ADMINISTRATIVNI – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju. POLITIČKI – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. 2006. Što omogućuje Ugovor iz Maastrichta? EU – nova faza u procesu stvaranja sve tješnje unije između naroda Europe. Ciljevi: područje bez unutarnjih granica. Glavni su ciljevi: . demokracije. godine u kontekstu proširenja na nove države članice. Dokument Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika. dio .financijska suradnja . To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997. godine. u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što bližoj građanima. ekonomske i monetarne Unije. poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava.kulturna suradnja Kako se može postati članicom Europske unije? Europsko vijeće je 1993. Nove zajedničke politike . građanstvo EU (novi pojam). Nestat će svi troškovi transakcija i tečajnih razlika koje su uzrokovane različitim valutama. Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993. zahtjev za članstvo može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode. stabilnost područja s jedinstvenom valutom ima značajne prednosti. pravna stečevina.jačanje predpristupne strategije u obliku uvođenja pristupnoga partnerstva.glavna područja na kojima države surađuju = poljoprivreda. sigurnosti i pravde. te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. a na zemljama članicama je da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta. Učvršćeno je zajedničko europsko tržište… Ugovor iz Mastrichta omogućuje zemljama članicama mogućnost upotrebe dvaju važnih instrumenata: zajedničke valute i zajedničke obrane. PRAVNI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-e. jedinstveno tržište 3.slobodna trgovina i sloboda kretanja .gospodarska suradnja . u Kopenhagenu usvojilo načelo po kojem pridružene zemlje srednje i istočne Europe mogu postat članicama Europske unije čim budu sposobne preuzeti obveze koje nosi članstvo i čim zadovolje ekonomske i političke uvjete.Europska zastava – 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi Europska vozačka isprava – uvedena u državama članicama od 1996. Temelji se na Europskim zajednicama. Koje su prednosti stabilnosti područja s jedinstvenom valutom za ulagače? Za europske i neeuropske ulagače. 2.politički dijalog . zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. Što je Agenda 2000? Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za članstvo u Uniji. Sastoji se od triju dijelova. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za članstvo Europskoj uniji? Prema Ugovoru o europskoj uniji. (ovaj je kriterij iz Madrida) Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU? 95 .) i Madrida (1995. Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija. dio donosi studiju učinka proširenja na politike Europske Unije. vladavinu prava. zajednička vanjska i sigurnosna politika. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva. Programima Zajednice…3. područje slobode. godine Šta su europski sporazumi? To su mješoviti sporazumi koji pokrivaju područja za koja su nadležne i države članice i Unija. preuzimanje obveza iz članstva EU-e 4. reforme. 1. postojanje tržišne ekonomije i sposobnost prihvaćanja i ispunjavanja ciljeva političke. poštivanje manjina. te financijski okvir za razdoblje 2000.)? 1. posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije. dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije. otvaranja mogućnosti sudjelovanja u tzv. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2. Osnovana je EU.

Podnošenjem zahtjeva započinje postupak ocjenjivanja sposobnosti države podnositeljice zahtjeva da postane članicom Europske unije. Što ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno? Ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno. a na temelju kojih Europska komisija donosi: 1. Hrvatska (dobila status kandidata 18.uključivanje u EU-u kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva . Statusom kandidata država dobiva mogućnost korištenja brojnih predpristupnih fondova Europske unije. stanje i mogućnost ispunjavanja gospodarskih uvjeta 4. a u kojem se ističe: . Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru. odnosno državi članici koja u to vrijeme njime predsjedava. prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i Europske unije 2. Svoje mišljenje i preporuke Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o odobravanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev za članstvo. Što ako je mišljenje o zahtjevu negativno? Negativno mišljenje Europske komisije do sada je zabilježeno u slučaju Turske. 2. Kako teku pregovori između EU i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja? 96 . Ako Europsko vijeće ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi mišljenje. Kako teče postupak donošenja mišljenja o zahtjevu? Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti tražene podatke.). preporuke – u pogledu otvaranja pregovora o primanju u članstvo EU-e Što sadrži mišljenje o zahtjevu za članstvo? Mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži: 1. To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vlade. stanje ispunjavanja političkih uvjeta 3. ona ima punu slobodu da o roku sama odluči. Koje zemlje trenutno imaju status kandidata? Bugarska.spremnost prihvaćanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz članstva EU-e Kome se upućuje zahtjev. Mišljenje je pravni akti neobvezujućega karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama članicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EUa. daljnje približavanje Europskoj uniji je usporeno. pristupni pregovori zakazani za početak 2005.. opću ocjenu stanja i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo Cjelokupni postupak u većini slučajeva traje oko godinu dana. dok je u slučaju Grčke dano mišljenje s negativnim tonom (Grčka postala članica 1981. lipnja 2004.) i Turska (dobila status kandidata 1999. avis) – kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo države podnositeljice zahtjeva. mišljenje (fran. U slučaju negativnog mišljenja. ali EU još nije utvrdila datum početka pregovora o punopravnom članstvu).. na čiji poziv Europska komisija izrađuje mišljenje o zahtjevu za članstvo. tko ga razmatra i u kojem roku? Zahtjev se podnosi Vijeću EU. Rumunjska. Vijeće EU podneseni zahtjev upućuje na razmatranje Europskom vijeću. god. Europsko vijeće saziva konferenciju između Europske unije i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja tako dobiva status kandidata.europska pripadnost države podnositeljice zahtjeva . sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva EU-e 5.

Latvija. zaštite okoliša. ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u područjima obrazovanja. zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede. Estonija. poljoprivredu i prehrambenu industriju.Za razliku od država kandidata iz srednje i istočne Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji? 21. istraživanja. je dobila upitnik s 4744 pitanja. Što je PHARE program? To je glavni financijsko – tehnički instrument predpristupne strategije. Rumunjska. Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture. Slovačka i Malta. ured tehničke pomoći za razmjenu informacija. Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori. na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu države kandidati postaju: Češka. na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju države kandidati postaju: Bugarska. Luksemburška skupina. Bosni i Hercegovini. malog i srednjeg poduzetništva. godine. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-e 3. Što je SAPARD program? To je program namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja država kandidata te pružanju pomoći u provedbi zakonodavstva EU-e iz područja zajedničke poljoprivredne politike. energija. osnivanje poduzeća itd. 1999. god. veljače 2003. Objasni predpristupnu strategiju Europske unije. osnovan s ciljem pružanja tehničke pomoći u procesu usklađivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije. obrazovanje. Helsinška skupina. U listopadu 2003. Europska unija donošenjem zaključaka Europskog vijeća u Luksemburgu 1997. pokrenula je proces proširenja EU-e kojim se određuje i predpristupna strategija za države kandidate. Poljska. posebno u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva tih država s pravnom stečevinom EU-e. Koje su države Luksemburške. je ispunjeni upitnik uručen predsjedniku Europske komisije. administrativna reforma. strukovnog obrazovanja. Hrvatskoj. javnog zdravstva te programa za mlade. europske sporazume). To je tzv. državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja – Albaniji. godine. Phare program obuhvaća 5 prioritetnih područja: pristup tržištima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica. okoliš. obuku i okoliš. god. Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije. poticaj u ulaganjima. a potom sporazume o pridruživanju (tzv. Mađarska. a programom je obuhvaćeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost. To je tzv. 97 . U lipnju 2003. sporazume o pridruživanju (tzv. Litva. Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma – sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Šta je TACIS program? Tacis program omogućuje tehničku i gospodarstvenu pomoć bivšim državama Sovjetskog Saveza i Mongolije. usavršavanje i istraživanje. europske sporazume) 2. a koje Helsinške skupine? 1997. predpristupnu pomoć koja obuhvaća pružanje financijske pomoći putem programa PHARE. Predpristupna strategija uključuje: 1. Cilj programa je prijelaz na tržišno gospodarstvo. Slovenija i Cipar. razvoja privatnog poduzetništva. Što je ISPA program? Ispa program je instrument strukturne politike u predpristupnom razdoblju pokrenut radi pomoći državama kandidatima u prilagođavanju standardima EU u području prometa i zaštite okoliša. Što je TAIEX? Razvijen je za potrebe država kandidata iz srednje i istočne Europe. Cilj predpristupne strategije je pružanje podrške državama kandidatima u pripremama za članstvo u EU-u.

već i fondove Europske unije (Phare. cestovni prijevoz itd. Koji su temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske? To su: ulazak u Europsku uniju i NATO. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u EU (Europsko vijeće zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom 2005.02. ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU. stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnošenje zahtjeva. Da bi stupio na snagu.).2. screening). dobiveno pozitivno mišljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za članstvo u EU) 18. RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU 20. Kad se Republika Hrvatska nada ući u EU? Daljnje proširenje EU predviđeno je za razdoblje između 2008.06.2001. godine. moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor. te promicanje politike dobrosusjedstva. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Što je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja. Zahvaljujući statusu kandidata Hrvatska će za brojne institucionalne. Iako proces približavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji. Do trenutka stupanja SSP-a na snagu.2004. kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske. Što je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Operativni dokument kojim su utvrđene mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.02.2004. Što je screening? Jedna od dviju faza u pregovorima o članstvu.2005.2003.09.2004. Postupkom screeninga utvrđuju se područja unutar zakonodavstva pojedine države kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e. Cilj SSP-u je uspostava političkog dijaloga. osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja. ali se mogu smatrati politički izuzetno važnim i nužnim dijelom procesa približavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnošenju zahtjeva za članstvo. u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovaračkog okvira o punopravnom članstvu (pregovori će započet početkom 2005. godine. i 2010. razvoj zone slobodne trgovine. tzv. te Europski parlament i parlamenti svih država članica. u Strazbourgu. Status kandidata otvara mogućnost da i Hrvatska postane članicom Europske unije.). političke i gospodarske reforme moći koristiti ne samo svoje financijske izvore. u Bruxellesu Vijeće ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predložila Komisija i u kojem su navedene kratkoročne i dugoročne mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 06. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europske unije. Dakle.10. Sapard).2003. kako i u kojim rokovima. 01.10. Ispa.04. administrativne.) 13.2004. Što slijedi nakon screeninga? 98 . Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Plan odgovara na ključna pitanja provedbe SSP-a: što se mora učiniti. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2001. analitički pregled usklađenosti zakonodavstva (eng. među kojima i Hrvatskoj. tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije bio stupio na snagu dok je 21. promicanje gospodarskih odnosa.29. na snazi je Privremeni sporazum koji uređuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima. uspješna provedba SSP-a može znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog mišljenja Europske komisije. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 21. usklađivanje zakonodavstva.

.Europska zajednica za ugljen i čelik. . . ljudi. Luksemburg.2000. Italija. Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU-a.2003.) Nakon zaključivanja pregovora u svim poglavljima pravne stečevine EU-e. Ministri vanjskih poslova država članica potpisali su ga u listopadu 1997. Bosna i Hercegovina. Koje su članice Europske unije? Austrija. mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica. 1957. Pravno. Latvija. Hrvatskoj će biti omogućen ulazak u EU. kapitala. Estonija. Na sastanku je usvojena Završna deklaracija kojom se predviđa daljnji razvoj političkih odnosa između država jugoistočne Europe i EU-a. gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju tržišnog gospodarstva država korisnica.Europska zajednica za atomsku energiju. Malta. kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja EU. Slovenija. Finska. ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore. Češka. 1957. sastali su se šefovi vlada i država članica EU-a te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. Srbija i Crna Gora te Makedonija). Pravni temelj EU su ugovori . Što je pravna stečevina Europske unije? (uvriježena kratica acquis communitaire) Je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a. studenog 2000.donose se na sastanku europskog vijeća. Njemačka. Kad je održan summit u Zagrebu? 24.prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova(treći stup) u prvi stup EU. Što je Cards program? Vrsta tehničko – financijske pomoći Europske unije čije su korisnice države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija. Cipar. Litva. Grčka.Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne stečevine Europske unije (slobodno kretanje roba.mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka. 99 . zakonodavnog. Velika Britanija. . a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog. Što je Europska zajednica? Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila. mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. godine.2. . Portugal.Europska ekonomska zajednica. Švedska.izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. 1951. Ugovor iz Nice . Nizozemska. godine. zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda. Poljska.uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU.. . AMSTERDAMSKI UGOVOR Rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu 1996. EU se pripremala za veliko proširenje (10). statistika. obrazovanje. a kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom Europske unije. Španjolska. Najvažnije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu: .. kultura i dr. Što je mišljenje o zahtjevu za članstvo (franc. Bugarska i Rumunjska. osnivačkim ugovorima: .uvođenje fleksibilnosti. godine. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj. (na snazi od 1. Francuska. Slovačka. a stupio je na snagu 199. Belgija.) institucionalna reforma EU. .jačanje uloge Europskoga parlamenta. Danska. Irska. ekonomska i monetarna unija. Hrvatska. poljoprivreda. načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora. nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. avis)? To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijeća. Mađarska.

godine. Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskog parlamenta. veljače 2001.nisu pravno obvezujući akti STUPOVI EU Za EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkoga hrama koji leži na 3 stupa.- uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije UGOVOR IZ NICE Ugovor iz Nice rezultat je međuvladine konferencije koja je započela u veljači 2000. a završila u prosincu iste godine.direktive . GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a 3. Sekundarni izvori pravu uključuju 100 . vladavinu prava. godine. te ugovori koji ih izmjenjuju – Jedinstveni europski akt.obvezuje u cijelosti i istovremeno sve članice .odluke . Ugovor iz Maastrichta.obvezuje samo one kojima je izravno upućena. četiriju sloboda . Koji su ciljevi za članstvo u EU 1.obvezuje sve članice ali sama država bira sredstva (kako učiniti) . Primarni su izvori prava osnivački ugovori i opća načela prava. roba. OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ Primarni izvor: Osnivački ugovor Sekundarni izvori: . kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. Prvi stup ima nadnacionalni karakter.preporuke . carinska unija.nisu pravno obvezujući akti . PRVANI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) 4. odnosno u načinu donošenja odluka. te su više međudržavnoga karaktera. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon idućih valova proširenja. Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima. Izrazom osnivački ugovori obuhvaćeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i čelik. Vijeća Europske unije. strukturne politike te ekonomska i monetarna unija. Suda Europskih zajednica. IZVORI PRAVA Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. Ta se slika počela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju. stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a). JEDINSTVENO TRŽIŠTE ( 4 slobode) Jedinstveno ili unutarnje tržište je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehničkih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajedničkoga tržišta. a treći suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke. a stupio je na snagu 1. godine.mišljenja . godine. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije 2. a čine ga npr. adresirana je .slobode kretanja ljudi.uredbe . Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice. Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije. Revizorskoga suda. Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica. a temelji se na ostvarivanju tzv. Europske komisije. Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica. usluga i kapitala. jedinstveno tržište. veljače 2003. POLITIČKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti. Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju. Ugovor iz Nice potpisan je 26. Drugi stup obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici. zajednička poljoprivredna politika.

godine.pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke. direktive. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti). 3. Pokušaji jasnoga definiranja ovoga načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima. mišljenja. Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini. PRAVNA NAČELA Prema načelu nadređenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. Državno izaslanstvo RH-voditelj izaslanstva je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. regionalnoj ili lokalnoj razini. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadređen nacionalnim ustavima. uredbe. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. a 1970. u Amsterdamskom ugovoru. 5. a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a. osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj. PREGOVARAČKA TIJELA: 1. 2.a s EU strane je Olli Rehn(povjerenik Europske komisije za proširenje) Koordinacija za pregovore o pristupanju Pregovaračka skupina za vođenje pregovora Radne skupine za pripremu pregovora Ured glavnog pregovarača Tajništvo pregovaračke skupine 101 . preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica. 4. Načelo nadređenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom načelo prvenstva. zamjenik voditelja i glavni pregovarač s RH strane Vladimir Drobnjak. 6. To je načelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964.