SKRIPTA ZA DRŽAVNI ISPIT 1.

USTAV
Što je Ustav? Temeljni i najviši pravni akt jedne države na temelju kojeg se donose zakoni. Uređuje organizaciju i ustroj vlasti, te jamči ustavna prava građana. Ustavom se uspostavlja politički i pravni poredak. On je jednako politički kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglašen 22.12.1990 - Božićni ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta državne vlasti; 2001. - ukidanje Županijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga može mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav može mijenjati Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Da li RH može sklapati savez sa drugim državama? RH sklapa saveze s drugim državama zadržavajući pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruživanja RH u saveze u kojim bi udruživanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva. O udruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom, a odluka se donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. RH ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, 2. suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje političkih stranaka, 6. oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja državljan., izručivanja drugoj državi, te zaštita interesa hrvat. državljan. u stranoj državi, 9. grb, zastava i himna 10. službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma,

1

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja područja obuhvaća Ustav? 1. izvorišne osnove 2. temeljne odredbe 3. zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo državne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. međunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti. Objasnite načelo diobe vlasti. U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obilježja hrvatske državnosti? Obilježja hrvatske državnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje političkih stranaka. Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka. Koja je uloga oružanih snaga? Oružane snage štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oružane snage mogu prijeći granice u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva? Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi. RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita RH. Opišite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju žuta šestokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovačke republike (na modrom polju dvije crvene grede)

2

-

grb Dalmacije (tri žute leopardove glave) grb Istre (koza žuta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprečne bijele grede, između crveno polje i kuna, plavo polje gore sa žutom šesterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izražava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik, te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava čovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Što je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na očitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima… U kojem se slučaju mogu ograničiti slobode i prava čovjeka? Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti? Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

3

. Može i bez naloga ako je potrebno za uhićenje počinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. .) .Pravna zaštita osobnog i obiteljskog života. . Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka.Zabrana prisilnog rada . Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. . koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode. . Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu. dostojanstva. kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve.Pravo na utočište u RH (osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne načelima međunarodnog prava).Nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda. nacionalna. ugleda i časti. Mogu u skladu sa zakonom.Zabrana uhićenja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti pročitan i uručen uhićeniku. Zabranjuje se cenzura. . Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu. gospodarska.Pravo žalbe.Pravo na odštetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen . (Sloboda tiska. druge zavode.Dom je nepovrediv (Sud može nalogom odrediti pretraživanje. rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. . jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja.Pritvorenik ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud i biti oslobođen ili osuđen .Pravo na slobodno udruživanje (radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna.Čovječno i dostojanstveno postupanje prema uhićeniku ili osuđeniku . te neovisnosti. (Bez privole ispitanika. .Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo.) . politička.Pravo napuštanja teritorija RH i povratka u domovinu .Nikome se ne može ponovno suditi za kazneno djelo za koje je već oslobođen ili osuđen. može i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teško kazneno djelo .Sloboda mišljenja i izražavanja misli. osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.Svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti. osnivati škole.mora odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja i o svojim pravima.Koje su mogućnosti izjavljivanja žalbe? Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.) . Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge.Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja . Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazočan pretrazi. osobni se podaci mogu prikupljati. obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja. .Pravo na slobodno kretanje i biranje boravišta.) 4 . javno obavljati vjerske obrede. socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima. osim kada to odlučuje sud).Pravo na život (nema smrtne kazne) . uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopćavanja.Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Pretraga se radi u nazočnosti svjedoka) . . .Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja liječničkim ili znanstvenim pokusima. .Sigurnost i tajnost osobnih podataka. odredit će se takva kazna. Koja su osobna i politička prava? . . na nacionalnu. . Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. učilišta.

na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.Hrvatska narodna banka je središnja banka RH.da ispituje svjedoke optužbe i zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima . Što je to prigovor savjesti? Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Jamči se pravo nasljeđivanja. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo. (Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. uz naknadu tržišne vrijednosti). Ne smije se siliti da prizna krivnju.Pravo na rad i slobodu rada. povijesnoga.da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane . U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se državljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritužbi. (Vlasništvo obvezuje. Koja su prava uhićenika. a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja. Opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina svih hrvatskih državljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.More i druga prirodna bogatstva.da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima optužbe i dokazima koji ga terete . .Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova.da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru. .) .- Pravo svakog državljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe. Kaznena osuda za teška kaznena djela može. prirode. . .Pravo vlasništva. (Prava u svezi s porođajem. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. . imaju njezinu osobitu zaštitu.Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. . gospodarskog i ekološkog značenja. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem.) 5 .) . optuženika ili osumnjičenika? U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik. u skladu sa zakonom. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru. za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. socijalna i kulturna prava? . Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja.Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. (zakon određuje način na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. . stvari od osobitog kulturnoga. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. okrivljenik ili optuženik ima pravo: .da mu se sudi u njegovoj nazočnosti. Koja su gospodarska. Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. Služenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova. (Država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.

poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na štrajk.- - - - Slabim. a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja sabora. državnoj upravi i javnim službama može se ograničiti pravo na štrajk. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. u oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje. Jamči se sloboda znanstvenoga. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica). (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Jamči se autonomija sveučilišta.Županijsko izborno povjerenstvo . (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: . utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) . Što se uređuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote. Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. djecu i mladež te stvara socijalne. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika. pod jednakim uvjetima. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR Što je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. u skladu sa zakonom. Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. Roditelji su dužni odgajati. obrazovanje i skrb.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. redarstvu. kulturne. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. odgojne.Izborna povjerenstva izbornih jedinica .stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju.) Država štiti materinstvo. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život. Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva. izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom. (u oružanim snagama.Državno izborno povjerenstvo .) Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć-za podmirenje osnovnih životnih potreba. materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju. Izbori se održavaju najranije 30. godina života. niti im se takav rad smije dopustiti. Prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. (udruživanje u međunarodne sindikalne organizacije. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika. Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu. na vrijeme od 4 godine. . nemoćnima i drugim. (Brak i pravni odnosi u braku. a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem. Svakomu je dostupno. zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad. Svatko ima pravo na zdrav život. 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru može biti biran hrvatski državljanin sa navršenih 18. Ima najmanje 100. Mogu se osnivati privatne škole i učilišta. kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.) Obitelj je pod osobitom zaštitom države.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) 6 . Država štiti znanstvena. Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom.

donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske.obavlja druge poslove utvrđene Ustavom.obavlja izbore. ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. .raspisuje referendum. .odlučuje o donošenju i promjeni Ustava.odlučuje o ratu i miru. Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. ako to odluči većina svih zastupnika.donosi zakone.nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. ako podnese ostavku 2. Zastupnici primaju stalnu novčanu naknadu. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. Kada se može zastupnicima produžiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata. imenovanja i razrješenja. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. 7 . . Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujući mandat. rujna i 15. Zastupnici imaju imunitet. između 15. . . O čemu odlučuje Sabor? . . u skladu s Ustavom i zakonom. odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo. . ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora. čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. .daje amnestiju za kaznena djela. u skladu s Ustavom i zakonom.donosi državni proračun. . Vlade ili većine zastupnika. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike. između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put. Predsjednik Republike može sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proračun.- Općinska i gradska izborna povjerenstva Birački odbori.odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske. . smrću Kako se može raspustiti sabor? Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora. Zastupnik ne može biti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Ako sabor nije na okupu. Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. . prosinca.ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH .

Uredbe ne mogu djelovati unatrag. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali. Kada sabor može osnivati istražna povjerenstva? Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga. te Vlada. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«. izborni sustav. osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. Što je referendum? Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. ustrojstvo. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika. o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugačije određeno. ustrojstvo. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. klubovi zastupnika i radna tijela sabora. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Što je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. 8 . službenom listu Republike Hrvatske. ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave Što je se utvrđuje državnim proračunom? Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Najmanje jedna desetina zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. To znači da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost. nacionalna prava. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Kada sabor može ovlastiti Vladu da uređuje uredbama? Hrvatski sabor može. U zakonu čija primjena traži financijska sredstva. Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. najviše na vrijeme od godinu dana. izborni sustav. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost. moraju se predvidjeti njihovi izvori. Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru.

odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.Zajedno s Vladom surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. . 9 . .dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom. na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija.daje pomilovanja. bolesti ili korištenja godišnjeg odmora. U slučaju smrti. . Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu.na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade.vrhovni je zapovjednik oružanih snaga.raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu . . na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Što je institut pučkog pravobranitelja? Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim slučajevima? U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti. U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti. . U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane.obavlja druge dužnosti određene Ustavom. ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike. u skladu sa zakonom. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Predsjednik brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Koje su ovlasti predsjednika? . oružanim snagama i službama sigurnosti. predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. . Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. . zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti. o čemu obavještava Hrvatski sabor. dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. . O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike.povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja. a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku. Predsjednik. Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora. uživa povjerenje većine svih zastupnika. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike.raspisuje referendum u skladu s Ustavom.

Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. jedinstvenosti i opstojnosti države. na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora sabora. u skladu sa zakonom. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo. 10 . Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. Predsjednik imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu. jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike može. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti. Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih službi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. donositi uredbe sa zakonskom snagom. O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 većinom svih sudaca. narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje. Kada predsjednik može raspustiti sabor? Predsjednik Republike. uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. uz supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. u skladu s Ustavom i zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti.Predsjednik. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi.

rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Odmah po sastavljanju Vlade. a osobno su odgovorni za svoje područje rada. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik. predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci. Tekst prisege utvrđuje se zakonom. 5. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti. mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike. pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini. 2. stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade.Tko predsjedniku pomaže pri obavljanju dužnosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora. 6. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Što je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. predsjednik 11 . 10. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi. donosi uredbe za izvršenje zakona. predlaže državni proračun i završni račun. a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. 11. Koje su uloge vlade? 1. vodi vanjsku i unutarnju politiku. brine o gospodarskom razvitku zemlje. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini. Kako se Vlada sastavlja? Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. jedan ili više potpredsjednika i ministri. 9. Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. 8. Ako Vlada ne bude sastavljena. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. 7. usmjerava i nadzire rad državne uprave. Savjetodavni.

Što je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost. uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.ako u skladu sa zakonom. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo.ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti. javnog reda ili državne sigurnosti. ili radi čuvanja vojne. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. zbog počinjenoga teškog stegovnog djela. predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske. . Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. . Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka žalbe. Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. . Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. u skladu sa zakonom.kad navrši sedamdeset godina. podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala. posebno ako se sudi maloljetnicima. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. U suđenju sudjeluju i suci porotnici. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske. tako odluči Državno sudbeno vijeće. Prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. . 12 . u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Kada će se sudac razriješiti dužnosti? Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: . u ime Republike Hrvatske. kao najviši sud.ako to sam zatraži. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću. ili radi zaštite privatnog života stranaka. pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu.

Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća. uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. osobito sudaca. Razrješenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatraži da bude razriješen. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora. imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. ili ako trajno. Državnoodvjetničko vijeće bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. s time da nitko ne može biti član više od dva puta uzastopce. . poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana. tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i 13 . Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost.odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. što utvrđuje sam Sud. Članovi DSV biraju se na vrijeme od četiri godine. Kako se imenuju državni odvjetnici (zamjenici glavnog državnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na državnoodvjetničku dužnost zamjenici državnog odvjetnika će se imenovati na vrijeme od pet godina. nadležan za Ustav. ako bude osuđen na zatvorsku kaznu. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca.odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. . DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO Što je državno odvjetništvo? Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela. Zamjenike državnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje. Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: . Nakon ponovnog imenovanja zamjenik državnog odvjetnika obavlja svoju dužnost stalno. u skladu s Ustavom i zakonom. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Većina od ukupnog broja članova Državnoodvjetničkog vijeća mora biti iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine. na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika. . Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Što je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor. Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Ono ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca. državnih odvjetnika.odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela.Tko imenuje i razrješuje suce? Suce. Državno sudbeno vijeće? Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce uz pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. razrješuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državnoodvjetničko vijeće. Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove Državnoodvjetničkog vijeća.

zabraniti njihov rad. putem zborova. zdravstvenih. Ono ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Ustavni sud. MJESNA. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova.) Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo opće priznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan. a osobito poslove koji se odnose na školstvo. Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne. obavještava Hrvatski sabor. odgoj i osnovno obrazovanje. socijalnih i kulturnih ustanova. a bilo je dužno takav propis donijeti. prostorno i urbanističko planiranje. jednakog i općega biračkog prava. zdravstvo. socijalnu skrb. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. (donijet će odluku o utvrđenju neustavnosti ili nezakonitosti. Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. u skladu s Ustavom. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može. u skladu s Ustavom. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. zaštitu potrošača. o tome obavještava Vladu. kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske. izvršne i sudbene vlasti. 14 . brigu o djeci. a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada. tjelesnu kulturu i sport.- temeljne slobode. a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja. odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. obavlja druge poslove određene Ustavom. prostorno i urbanističko planiranje. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. odlučuje. kulturu. protupožarnu i civilnu zaštitu. primarnu zdravstvenu zaštitu. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. komunalne djelatnosti. promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava. Čijem nadzoru podliježu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. gospodarski razvoj. zakona i drugih propisa. o odgovornosti Predsjednika Republike.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Što su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rješenja Ustavnog suda kao i donošeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglašava? Donosi ih Sabor a proglašava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEĐUNARODNI ODNOSI U čijoj je nadležnosti sklapanje međunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH s drugim državama? Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor. Što je ustavna tužba? Svaka fizička i pravna osoba može ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tužbi odlučit će ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom (tužba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se ističe zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim svečanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan državnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se ističe zastava RH? Zastava Republike Hrvatske ističe se: 1. stalno na zgradama svih državnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega; 4. može se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istočnoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polaže na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanović, uglazbio Josip Runjanin. Na početku zasjedanja Sabora. Pri službenom dolasku u RH, odnosno pri ispraćaju iz RH šefa strane države ili međunarodne organizacije. U drugim svečanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izražava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo. U njima se ne može ništa mijenjati. Kada je predviđeno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijeđa ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oštećeni. Grb se rabi: - u sastavu pečata i žigova - u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica - na zgradama u kojima su smješteni državni organi te druga javna tijela u RH - na službenim aktima - na diplomama i svjedodžbama - u drugim prilikama utvrđenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i način i zaštitu njihove uporabe Državni pečat? Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki je promjera 80 mm, kružnog je oblika a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina? 1. Ustavom RH 2. Načelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava čovjeka 10. Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda 13. Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom životu Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) Što se uređuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji način Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje. Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o: . Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. organizacije stranačkih manifestacija. općinske izborne komisije i birački odbori. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana.Zakon o izboru predsjednika Tko može predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke registrirane u RH i birači pojedinačno i skupno. koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika.nazivu i sjedištu. poslovno sposobnih državljana RH. proračuna jedinica lokalne samouprave. policiji i drugim pravnim osobama. su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. a danom upisa u registar stranka stječe svojstvo pravne osobe. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. vojsci. Političke stranke se upisuju u registar. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima. . Tko utvrđuje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima. najmanje 10000 birača. Koja su tijela za provođenje izbora? Izborna komisija RH. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH čini predsjednik i 4 člana. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. Političke stranke osnivanje? Političke stranke.predstavljanju i zastupanju stranke. poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Djelovanje im je javno. Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama. Djelovanje političkih stranaka je javno. 18 . Zakon o političkim strankama Odrediti pojam političke stranke? Političkim strankama smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana. Prihode mogu stjecati od članarina. Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Središnji državni ured za upravu. ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske.znaku stranke. Na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. Sredstva za rad političkih stranaka? Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. od kojih svaki ima zamjenika. a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. državnog proračuna. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima.ciljevima i načinu djelovanja. od kojih svaki ima zamjenika. poduzećima. prodaje propagandnog materijala. dobrovoljnih priloga. ustanovama. . tijelima jedinica lokalne samouprave. . Članom političke stranke može postati svaki punoljetni. izdavačke djelatnosti.

te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka. Tko ne može biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH. Tko može ukinuti rad političkih stranaka. državni odvjetnik.datum rođenja . Popisi birača su javne knjige. a sjednica nije održana. Popis birača ima slijedeće rubrike: . Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata. 4. prava i slobode. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor.spol . .. izborni sustav.upravnim tijelima. Birači se upisuju u popis u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine. Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku. član uprave trgovačkog društva. zamjenik državnog odvjetnika.ustrojstvenim oblicima. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi. Način upisa u popis birača? U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti. zamjenik državnog pravobranitelja.prebivalište . gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Zagreba. ministar ili drugi član Vlade. Zakon o popisima birača Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo.prestanku. a može se upisati u registar i u prijevodu. razrađuju temeljna prava i slobode zajamčene Ustavom. popisi birača se vode u Gradu Zagrebu. ako je Središnji državni ured za upravu donio odluku o prestanku političke stranke.redni broj . državni tajnik. . predsjednik ili potpredsjednik Vlade. načinu njihovog izbora i opoziva. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Popis birača se vodi za područje svake općine. generalni konzul. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH.jedinstveni matični broj građana . lokalnu samoupravu i vlast. donose se strožijim režimima od ostalih zakona.članstvu. zamjenik pučkog pravobranitelja. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. kada i zašto? Političke stranke prestaju: 1. državni pravobranitelj. zamjenik ministra. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača.nacionalnost . 3. 19 . sudac. ako se utvrdi da su prestale djelovati. pučki pravobranitelj.prezime i ime .primjedba Organski zakoni? Imaju jaču pravnu snagu od drugih zakona. Uređuju: nacionalna prava. svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima.sredstvima za rad. . župan ili podžupan. djelatni časnik ili dočasnik oružanih snaga. ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela. . veleposlanik.

Opće. Koja su tijela državne uprave? Ministarstva. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave. državne upravne organizacije (to su središnja tijela državne uprave) i uredi državne uprave u županijama (to su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama). Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i područne samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici. provode upravni nadzor. tijela jedinica lokalne i područne samouprave. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. središnji državni uredi Vlade RH.2. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena. pomoćnik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu Vlade RH. a u uredima državne uprave u jedinicama područne samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije. Tko su dužnosnici RH? Ministri. Tko obavlja poslove državne uprave? Tijela državne uprave. Donošenje provedbenih propisa 20 . može se zatražiti sudska zaštita. naknađuje Republika Hrvatska. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. donesenih u prvom stupnju. u slučajevima predviđenim zakonom. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. Što je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama. Postoji li mogućnost žalbe? Protiv pojedinačnih akata. državni tajnici Središnjih državnih ureda. Tko naknađuje štetu uzrokovanu nepravilnom radom državne uprave? Štetu koja građaninu. tajnik ministarstva. obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. koji se imenuju na temelju javnog natječaja. odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Javnost se može isključiti samo izuzetno. pomoćnik i zamjenik ravnatelja u državnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda državne uprave u županiji su rukovodeći državni službenici. odnosno Grada Zagreba. vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH. a ravnatelj u ministarstvu. državni tajnici u ministarstvu i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. donose provedbene propise. Što je s javnosti rada tijela državne uprave? Rad tijela državne uprave. Koji su poslovi državne uprave? 1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave. osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. radnji i mjera tijela državne uprave. tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE Poslovi državne uprave? Tijela državne uprave neposredno provode zakone i propise.

rješavanje u upravnim stvarima. . županijski. Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i stručni poslovi Što se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela državne uprave.3. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. 4. ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. 21 . 5. odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku. . Tko nadzire rad pojedinih tijela državne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave. Nadležno ministarstvo može. 5. tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. izdaju uvjerenja i druge potvrde. Što je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave. a tijelo državne uprave. 4. U provedbi upravnog nadzora. odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike. 2. Pravilnici. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave 6. odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. djelotvornost. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. tijela jedinica lokalne samouprave. naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama". 2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 3. podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave. 8. tijela državne uprave nadziru osobito: 1. a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave. u granicama date ovlasti. u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine. . rješavaju u upravnim stvarima. kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. tijela jedinica područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujući zakone i druge propise: 1. Koje radnje tijelo državne uprave može poduzeti ako uoči nepravilnosti i nezakonitosti? 1. 6. 5. obavljaju druge upravne i stručne poslove. odnosno grada davati općinskom načelniku.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave. ministarstva. središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave. naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni. odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. 3.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. zahtijevati izvješća. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika. zakonitost rada i postupanja. vode propisane očevidnike. 4. 2.

odnosno odrediti mjere ili radnje. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije. pojedinačne upravne stvari. odnosno gradskih ureda. u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. Inspektori imaju posebnu iskaznicu. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Središnji državni ured za upravu može razriješiti općinskog načelnika. Kako radi inspektor? O izvršenom pregledu. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela. Što će inspektor učiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje. provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku.Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene.Praćenje stanja: Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti. odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu. odnosno odrediti. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih. utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama. ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima. poslovne spise. identitet i ovlasti. 2. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. ako ne podnese prijavu. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne samouprave. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti. inspektor ima pravo i obvezu. Na temelju toga tijela 22 . kad je to određeno posebnim zakonom. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba. u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. robu i druge stvari kod nadziranih osoba. državnih tijela. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora. 4. saslušati pojedine osobe u upravnom postupku. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. Na što ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis. odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama. inspektor sastavlja zapisnik. kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo. a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave. u skladu s posebnim zakonom. zgrade. Službenici tijela državne uprave. odnosno pravne osobe. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor. uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. predmete. Koji su drugi upravni i stručni poslovi koje obavljaju tijela državne uprave? . ako propusti poduzeti. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku.

rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju. vode propisane očevidnike. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa. ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju. 5. poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja te druge stručne i administrativne poslove. a osobito: 1. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih područja može biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama. izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava.definicija. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova.- državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi: Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. 3. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. On odgovara za svoj rad ministru. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten. Tko imenuje i razrješava ministra. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera. On odgovara za svoj rad ministru. 23 . a osobito: 1. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva . na prijedlog ministra. jedinicama lokalne samouprave i uprave. 2. državnog tajnika i pomoćnike? Ministre imenuje i razrješava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. provode upravni. provodi utvrđenu politiku Vlade. Državnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. Što je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i državnog tajnika. ako zakonom nije što drugo određeno. 13. odnosno inspekcijski nadzor. obavlja protokolarne poslove. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave. 6. Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga. a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. 2. osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima. 3. neposredno primjenjuju zakone i druge propise. zavodi i ravnateljstva). 10. 4. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa. zavodi i ravnateljstva. 8. Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra.

12. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. Koja je uloga državnog tajnika? (2) Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad. 9. uprave. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. Kakve poslove obavljaju državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije obavljaju upravne. b) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Državne upravne organizacije . Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave. 6. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu. nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. ravnateljstva. ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. stručne i druge poslove iz svog djelokruga. 24 . Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi. 9. 7. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa. vode propisane očevidnike. u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi. 13. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. 4. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti. samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva.definicija. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. a osobito: 1. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu. u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. Osnivaju se u pravilu kao državne uprave. te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva. zavodi i ravnateljstva. 16. ostvaruju međunarodnu suradnju. prikupljaju. s određenim stupnjem samostalnosti u radu. Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika. 14. jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. na prijedlog ministra.5. imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave. Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada. kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu. sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni. 3. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima. zavodi. ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.

Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlašten 3. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova. Predstojnik ureda državne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik. Koji su poslovi ravnatelja državne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. prati stanje u svom djelokrugu. Ravnatelja imenuje Vlada. provodi zakone i druge propise 2. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u 25 . Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda državne uprave. na prijedlog ravnatelja. provodi neposredan nadzor nad radom u uredu. Poslovi: 1. poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu 4. Ravnatelj može imati zamjenika. GRADU. Imenuje ga i razrješuje Vlada na temelju natječaja. odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. ODNOSNO OPĆINI Uredi državne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne samouprave. Ispostave ureda državne uprave (4) Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada. Središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici. Odgovoran je Vladi. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima 6. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova b) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI. odnosno inspekcijski nadzor 4. te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja Središnji državni uredi (2) Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade.Što je to stručni kolegij? U ministarstvima i državnim upravnim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. brine o provedbi zakona 2. na prijedlog ministra. on je čelnik tog ureda. u prenijetim im poslovima državne uprave : 1. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Tko upravlja radom državnih upravnih organizacija? Radom državnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. Poslovi: 1. a osobito: 1. provodi upravni.

za središnje državne urede. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave. odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo. nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug. 4. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima državne uprave) U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika. odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave. pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje. 2. njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. odgovorni su gradonačelnik. kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. održavanje uredovnih dana. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde. 3. tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. radno vrijeme. ravnatelj. tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. predstojnik (za županijske urede . državni tajnik 3. Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave? Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave. a osobito razriješiti. način planiranja poslova. 8. za ministarstvo. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave 4. 26 . za državne upravne organizacije. okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica. 4. JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7. ministar. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost. nadležnost. za ured državne uprave. način upravljanja tim jedinicama. Kojim se aktom potvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave.2.župan.

a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa. a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave. 7. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere. davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. Ministarstva. Vlada Republike Hrvatske može. u dogovoru s tim tijelima. u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Ministarstva. Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. usklađivati planove rada. za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva. Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave. a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog. osvjetljenje. osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik. odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. odnosno gradskim uredima. Ministarstva i središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa. odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se utvrđuju sredstva za rad tijela državne uprave? Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa. pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave. 6. smanjit će se osigurana sredstva. nadzirati zakonitost. rujna tekuće godine. Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć. a županijski. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave. u skladu s posebnim propisima.Objasnite međusobne odnose tijela državne uprave. 2. odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć. Kakvi su odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su županijskim. Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje. davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim. zgrade i drugu imovinu. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela 27 . razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto. predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne i područne samouprave. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave. priređivati zajednička stručna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike. a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu. odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. čišćenje itd). odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis.

fonda opreme. a za koje je javnost osobito zainteresirana. izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi. kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga. odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija. .Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne. a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. Koje su dužnosti tijela državne uprave spram građana? . u skladu s državnim proračunom. odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste. o rashodovanju. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA Na čemu se temelje odnosi tijela državne uprave i građana? Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju. ravnatelji državnih upravnih organizacija. ravnatelji državnih upravnih organizacija. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. i računopolagač. u skladu s propisima. Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom. Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. Ministri. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. prodaji. Tko podnosi izvješća o obavljanju poslova državne uprave? Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri. opreme…? Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu područne samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. do visine vrijednosti koju odredi Vlada. može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja. Čelnik tijela državne uprave može. Tko odlučuje o korištenju sredstava. a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. Tko je odgovoran za zakonito korištenje sredstava? Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave.na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja 28 . o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme. obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. o prenošenju prava korištenja.Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. Da li tijela državne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. Ministri.državne uprave. objave putem sredstava javnog priopćavanja. o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih . O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave. Mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. o davanju ili uzimanju na posudbu ili u zakup tih stvari. kao izvršitelj. Izvješća se mogu dati na sljedeće načine: .

Kako se označavaju tijela državne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. Ako nema tijela drugog stupnja. u upravnom postupku. Troškovi postupka isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. knjiga pritužbi itd). Na podnijete prigovore i pritužbe. protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. odnosno državne upravne organizacije. Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih. kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. Kako se tijela trebaju odnositi prema građanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu. čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. župan. Tko vrši nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave? Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela 29 . na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva. Kako tijela državne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema građanima? Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja. postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete. Protiv zaključka stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. dnevni raspored radnog vremena.- putem sredstva javnog priopćavanja. odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe. Prigovore. a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama. kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe. Župan. Koje je uredovno vrijeme tijela državne uprave? Trajanje radnog vremena u tjednu.

On predlaže provedbu politike Vlade. 30 . ovlasti ministarstava. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade.Ured za nacionalne manjine Stanje u vezi s imunitetom? Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina.županijski uredi .Uredbom se osnivaju Uredi. Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade. Način rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne.Ured za odnose s javnošću . osnivaju se stručne službe: .Ured za zakonodavstvo . sastav. raspuštanje Hrvatskog sabora 5. raspisivanje državnog referenduma Koji su akti Vlade? . prati ostvarivanje programa rada Vlade. potpredsjednici Vlade. ministri i drugi njezini članovi. ZAKON O VLADI Što se uređuje ovim zakonom? Zakon o Vladi RH uređuje status. Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže: 1. agencije. Što je uži kabinet Vlade? Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. Kakav je sastav Vlade? Vladu čine predsjednik. promjenu Ustava RH 2. direkcije i druge stručne službe . udruživanje ili razdruživanje s drugim državama 3. Predsjednik Vlade. prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade.pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast) Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru. Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade.Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade . ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica. odnos s tijelima državne uprave i samouprave.Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave Koje su stručne službe Vlade? Za obavljanje stručnih poslova. promjenu granica RH 4. te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis . bez prethodnog odobrenja Vlade.Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere. odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti. Izvršnu vlast u RH čine još: . daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba.državne upravne organizacije . Što je Vlada RH? Vlada RH je najviše tijelo izvršne vlasti.državne uprave obavlja Središnji državni ured za upravu. funkcije prema Saboru. ministri i drugi članovi Vlade dužnosnici su RH. jedan ili više potpredsjednika.ministarstva .

4. Državni hidrometeorološki zavod. Ministarstvo financija. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Državni inspektorat. Božidar Pankretić 9. Ministarstvo unutarnjih poslova. Tomislav Karamarko 4. Državni zavod za nuklearnu sigurnost 31 . Ministarstvo mora. 2. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Ministarstvo znanosti. Koja su ministarstva? 1. Državna uprava za zaštitu i spašavanje 9. Antun Palarić 2. Ministarstvo zaštite okoliša. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave? Ministarstva. Ivan Šimonović Koji su Središnji državni uredi? 1. Dragan Primorac 14. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske.Mandat Vlade Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Ministarstvo turizma. prostornog uređenja i graditeljstva. 3. Državni zavod za intelektualno vlasništvo. 5. Ministarstvo kulture. Državna geodetska uprava. 8. Jadranka Kosor 6. branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Središnji državni ured za upravu. Potpredsjednici Vlade. Ministarstvo obrane. šumarstva i vodnog gospodarstva. Božo Biškupić 8. Igor Lučić 3. Petar Čobanković 10. Državni zavod za mjeriteljstvo. Ministarstvo regionalnog razvoja. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu. Ministarstvo gospodarstva. 7. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Gordan Jandroković 5. Jozo Sarać 4. Marina Matulović Dropulić 13. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Damir Bajs 12. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Ministarstvo pravosuđa. Branko Vukelić 3. Državni zavod za statistiku. obrazovanja i športa. 6. Damir Polančec 7. rada i poduzetništva. Ministarstvo poljoprivrede. ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade. središnji državni uredi Vlade RH. Darko Milinović 15. Državni zavod za zaštitu od zračenja. uredi državne uprave u županijama. Ivan Šuker 2. ribarstva i ruralnog razvoja. državne upravne organizacije. prometa i infrastrukture. Božidar Kalmeta 11. Hrvoje Dolenec Koje su državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije jesu: 1. Ministarstvo obitelji.

društvene djelatnosti.odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica. računovodstveni. upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama u pravilu su službe. imovinsko pravne poslove. Na čelu pododsjeka je voditelj. način planiranja poslova 5. čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. . planski. opću upravu Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje određenih poslova državne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. . čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. odsjeci. opću upravu. unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave 2. uz prethodno pribavljeno mišljenje župana. okvirni broj službenika i namještenika 4. za određeno upravno područje ili određenu vrstu povezanih poslova. Na čelu odsjeka je podnačelnik. administrativni i pomoćno tehnički poslovi. a izvan ispostave. . informatički. nadzor nad zakonitošću općih akata. Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebačke županije Sjedište ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji je u Gradu Zagrebu.pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci.službe (sektori): Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. prostorno uređenje. radno vrijeme 6. odjeli. Mogu se ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za 32 . Njome upravlja ravnatelj. 3. . Ustrojavaju se: 1. Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama Što se uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama? Ovom uredbom uređuje se: 1. služba za zajedničke poslove. u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice. poslova. zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose. Na čelu odjela je načelnik. isti obavlja Središnji državni ured za upravu. kadrovski. Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima. materijalno financijski. te za obavljanje općih. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedišta županije.odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. društvene djelatnosti. 5. Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika. prostorno uređenje i graditeljstvo. pododsjeci i odjeljci. odsjeci i pododsjeci i odjeljci: . tehničkih i pomoćnih poslova. 6. U okviru službe mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. Tu se obavljaju i opći.odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega. služba za gospodarstvo. Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu državne uprave osnivaju se službe.Negativna nadležnost? Ako neki posao nije stavljen u nadležnost nekom ministarstvu. Uredi državne uprave? Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na : Gospodarstvo. održavanje uredovnih dana Gdje se osnivaju uredi državne uprave? Sjedište ureda državne uprave je u sjedištu županije. informacijskih i sl. 4. za obavljanje normativnih.

Koja se tijela državne uprave ustrojavaju u županiji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova državne uprave te kojim propisom je to uređeno? Za obavljanje poslova državne uprave na području županije. Radom odjeljka upravlja voditelj. na prijedlog nadležnih ministarstva. Koje poslove obavljaju uredi državne uprave. odnosno gradski uredi grada Zagreba? Uredi državne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove. Koje poslove obavlja župan. . Kako se bira župan i gradonačelnik grada Zagreba? Župana bira županijska skupština. daju naputke. usklađuju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom. stupnju. Osnivanje područnih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u županiji.ustrojavanje najmanje dva odjeljka.brinu o provedbi zakona i drugih propisa. 33 . a u upravnim stvarima II. odnosno gradski uredi. Njima je i pročelnik odgovoran za svoj rad. na prijedlog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. . brinu se o stručnom osposobljavanju državnih službenika i namještenika. odnosno Gradu Zagrebu? Župan i gradonačelnik grada Zagreba predstavnici su državne vlasti na području županije odnosno Grada Zagreba.nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u uredima državne uprave i gradskim uredima. odnosno gradskih ureda s jedinicama područne samouprave i pravnim osobama. odnosno gradonačelnik grada Zagreba? Župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba: . Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za određena upravna područja.neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu. Ispostavom ureda državne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara pročelniku ureda državne uprave i županu. Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? Radom ureda državne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan. . Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada. . gradska skupština Grada Zagreba. i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti. Za svoj rad pročelnik odgovara županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru. Područnim gradskim uredom upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku grada Zagreba. gradu odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave. odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi državne uprave. stupnja kada se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica područne samouprave . .prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni. a osobito: . . a gradonačelnika grada Zagreba.rješavaju u upravnim stvarima u I.osiguravaju suradnju ureda državne uprave.obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica područne samouprave i pravnim osobama na području županije odnosno Grada Zagreba. određuju im poslove. Tko je nositelj izvršne vlasti i predstavnik državne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova državne uprave u županiji.brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje učinkovitosti rada ureda.provode upravni i inspekcijski nadzor. Radom područne jedinice upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar odnosno ravnatelj.

c) za donacije i ostali rashodi.01. c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. Vlada i ministar financija. posebnim zakonima ili drugim propisima. Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja. zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.Zakon o proračunu Što određuje zakon o proračunu? Određuje planiranje. b) doprinosi za obvezna osiguranja. računovodstvo. donošenje i izvršavanje proračuna. b) za subvencije. Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: 1. e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima. do 31. odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. Prihoda: a) porezi. izloženim u propisima koje donosi Sabor. proračunske odnose u javnom sektoru. 2. 34 . unutarnji i proračunski nadzor. upravljanje javnim dugom. upravljanje imovinom i dugovima. proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH. Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01. ustanove. izradu. pomoći. Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka. Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe. državne potpore i naknade. makroekonomskih pokazatelja. Financijski plan? Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe.12. f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne). Rashoda: a) za zaposlene. d) za nabavu nefinancijske imovine. i plana razvojnih programa. materijalni i financijski rashodi. Od čega se sastoji državni proračun? Proračun se sastoji od općeg (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja) i posebnog dijela. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu. Tko su korisnici proračuna? Proračunski korisnici jesu državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osnove za izradu državnog proračuna? Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja. g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.) i važi za godinu dana za koju je donesen. Državni proračun je proračun na razini RH. Što je proračun? Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države. d) donacije. vijeća manjinske samouprave.

lipnja tekuće godine. stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto.zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima . Za prijam u državnu službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva. opće i administrativne poslove. Koje su 2 kategorije zaposlenih u državnim tijelima? Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici. stupnju ili osoba koju on za to ovlasti. 4. obveza i odgovornosti namještenika. 5.(žalbe protiv Rješenja čelnika) Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu. proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadležnom ministarstvu do 15.Smjernice sadrže: 1. Rješenje donosi čelnik tijela u I. stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom. O pravima i odgovornostima službenika odlučuje se rješenjem. (Smjernica → uputa → prijedlog financijskog plana) 3. broj službenika i namještenika. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu. pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom. 6. 3. predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. a nadležna ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja. osim u slučaju prijma vježbenika .odgovarajući stupanj obrazovanja . osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske. potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za 35 . SLUŽBENIČKI ODNOSI Što uređuje Zakon o državnim službenicima? Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca.odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna. te urede lokalne samouprave. pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove.kriterij poslova .hrvatsko državljanstvo. planske. 2. Vlade. materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove. Koja su 2 kriterija razlikovanja? . Na osnovu upute. opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu. Ureda predsjednika. sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa. stupnju Odbor za državnu službu. Sva Rješenja su upravni akti. Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava. jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu. tekuću proračunsku godinu. Na osnovu smjernica Vlade. klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika. zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. a u II.kriterij stručne spreme Ovaj zakon odnosi se i na stručne službe Sabora. Koji su uvjeti za prijam u državnu službu? Osoba koja se prima u državnu službu mora imati: . te druga pitanja sukladno zakonu. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske.

U pravosudnim i kaznenim tijelima središnji popis vodi Središnji državni ured za upravu.kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti. Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova može trajati šest mjeseci i može se produžiti. Prijem u državnu službu na određeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao. Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja 36 . Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa. jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. javnog reda… . Za osobe primljene u državnu službu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci. Pravo na rad u prikladnim uvjetima 2. slobode i prava čovjeka. ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi. kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika. Godine službe su radni staž proveden u svojstvu državnog službenika. U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe . u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe. pravosuđa. Imaju li službenici pravo na sindikalno udruživanje? Državni službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. a u ministarstvu nadležnom za poslove obrane to ministarstvo. Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme. Koja je razlika između godina staža i godina službe? Radni staž su godine koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž. Pravo na plaću i druga materijalna prava 3. odnosno do povratka odsutnoga službenika. koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje. Prava državnih službenika? 1. Što čini plaću državnog službenika i namještenika i kako se određuje? Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće.kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu. Osobne očevidnike službenika i namještenika vodi svako državno tijelo za zaposlene u njemu. braka. obitelji i mladeži. protiv RH. vodi Središnji državni ured za upravu. Tko vodi popis državnih službenika i namještenika? Središnji popis službenika i namještenika prema stručno spremi i struci. Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana. imovine. uvećan za 0.5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci. Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca. Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija.službeničke odnose.protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela. a koji nisu trajnijega karaktera. ali najviše za još šest mjeseci. Zapreke za prijam u državnu službu? U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: .

5. Mogućnost odbijanja naloga 15. te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. materijalno-financijski i računovodstveni poslovi. 37 . Uporaba povjerene imovine 11. 9. službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao. Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. Dužnost odbijanja ponuđenih darova 4. po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela. financijsko-planski i drugi stručni poslovi. Zabrana prijama? Do donošenja uredbi kojima će se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika ministarstva. Pravo na kandidiranje na izborima 6.4. suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Zabrana zlouporabe ovlasti 3. Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. i županijskih ureda. Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima 6. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. Osobno ponašanje 12. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika 5. te pravilnika o unutarnjem redu kojima će se utvrditi potreban broj državnih službenika i namještenika ta tijela ne smiju zapošljavati nove državne službenike i namještenike. državnih upravnih organizacija. Dužnost izvršavanja naloga 13. Dužnost stručnog postupanja 9. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika 16 Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika 17. obavljati poslove ili pružati usluge samo ako nad tim djelatnostima državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Iznimno se dozvoljava prijam službenika i namještenika u slučaju prijama na određeno zbog zamjene duže odsutnog službenika ili namještenika te prijama na neodređeno zbog prestanka službe službenika ili namještenika. informatički poslovi. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu 10. upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvršavanja zakona. analitičko-normativni. 2. Pravo na predstavku Dužnosti državnih službenika 1. Dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova 7. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti 8. Zabrana postupanja izvan ovlasti Izvršavanje naloga čelnika? Državni službenik je dužan izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit. 7. b) inspekcijski poslovi. opći i administrativni poslovi. Može li državni službenik obavljati pravne i fizičke poslove izvan državne službe? Službenik može izvan radnog vremena. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti. Dužnost odbijanja naloga 14. Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju državni službenici? Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici raspoređuju se u skupine: 1. Ponovljeni pisani nalog. čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik tijela.

raspored na radno mjesto 5. opće i posebne uvjete za prijem u službu 4. Kada će se donijeti odluka o poništenju natječaja? Odluka o poništenju natječaja donijeti će se kad se po raspisanom natječaju ne izvrši izbor ili u slučaju kad se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat.srednja stručna sprema .uputama čelnika odnosno nadređenih službenika. naziv radnog mjesta 3. .drugim propisima i pravilima o radu (uredbe.pravilima struke. Natječaj mora sadržavati: 1.visoka stručna sprema radna mjesta I. Objasnite institut natječaja? Obavezan postupak pri prijemu u državnu službu je javni natječaj koji se objavljuje u NN (može i u dnevnom listu). vrste zvanja. Stručna sprema? Potrebna stručna sprema: . vrste zvanja . Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natječaja Ministarstvu nadležnom za financije (provjera da li su osigurana proračunska sredstva) i Središnjem državnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto čija se popuna traži te ima li na raspolaganju službenika koji bi zadovoljavao uvjete natječaja). Na čemu se temelji rad državnih službenika? Rad državnih službenika temelji se na: . .se primaju osobe na određeno vrijeme . pravilnici. naziv državnog tijela u koje se osobe primaju 2.viša stručna sprema .osobe zaposlene u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne.radna mjesta III.radna mjesta II. U principu. . odluke) .osobe koje se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. .osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu. Natječaj se ne provodi kada: .Ustavu.pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u državnu službu (to se pretočilo u normu iz razloga praktičnosti). predstojnik. rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima (60 dana maksimalno) 38 . tajnik stručne službe sabora ili vlade…). prijem je nemoguć ukoliko nema slobodnog radnog mjesta. naredbe. Odlučivanje o prijemu? O potrebi prijama u državnu službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa). vrste zvanja . . to je određeno pravilnikom o unutarnjem radu državnog tijela.Tko odlučuje o potrebi prijema u državnu službu? O potrebi prijema odlučuje čelnik tijela (ministar.osobe koje su po ugovoru o školovanju dužne stupiti u državnu službu . Kada natječaj nije potreban? Natječaj nije potreban kada se u državnu službu primaju: . naputci. isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. . . rok za podnošenje prijave (8-15 dana) 7. odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima.kada postoje neraspoređeni službenici u tijelu DU o čemu vodi računa Središnji državni ured za upravu.zakonu.znanstvenim i stručnim dostignućima.

ponašanje suprotno etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe . datum početka rada i rok u kojem mora položiti državni ispit.neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga .onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva.uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi . podatke o položenom državnom ispitu.neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova . uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela Teške povrede službene dužnosti? . čelnik mora u roku 15 dana odgovoriti. nesavjesno. Rješenja moraju biti unificirana i sadržavati iste elemente. zbog povećanog opsega posla.Tada službenik ostvaruje prava i obveze iz državne službe. plaća službenika. podataka ili druge povjerene dokumentacije .nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima 39 . koje mora navoditi stručnu spremu. državnim službenikom se ne postaje prije donesenog rješenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto.učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla .nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti . vrijeme trajanja.napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga .obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela . Rješenje ima karakter upravnih akata. Objasnite institut povrede službene dužnosti? Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške. Podaci su službena tajna.odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi .druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom. radni staž.neuredno čuvanje spisa. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor. Rješenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. Specifičnost radnog odnosa na određeno vrijeme je što za njega ne treba institut natječaja. Središnji državni ured za upravu vodi za potrebe državnih tijela središnji popis svih državnih službenika i namještenika. Može se zaposliti na određeno vrijeme u 2 slučaja : u slučaju odsutnosti. donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. a lake povrede zakonom.zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi . nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza .odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe . stručna sprema. No.davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice .neizvršavanje. Teške povrede propisuju se zakonom. Lake povrede službene dužnosti? . trajanje probnog rada. Kakve vrste radnih odnosa ima u državnoj službi? Radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme. već se dozvoljava i putem oglasa. žalbi. to rješenje o prigovoru je konačno. prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava . Osoba postaje državni službenik danom početka rada. uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu. Rješenje je inicijalni akt kojim se započinje rad u državnoj službi.Nakon postupka natječaja donosi se rješenje o prijemu u državnu službu. Svi akti koji se odnose na službenički status podliježu nadzoru ministarstva nadležna za poslove opće uprave (vrijede opći uvjeti ZUP-a).neopravdan izostanak s posla jedan dan .

u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena . Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. za teške povrede: . Odlukom kojom se ustrojava službenički sud utvrđuje se tijelo državne uprave koje će za potrebe službeničkog suda obavljati uredske i druge poslove. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova . 40 . Postupak zbog lake povrede pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika.novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena.pisana opomena . od kojih se predsjednik i najmanje dva člana imenuju iz reda sudaca. U postupku zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. Predsjednike i članove službeničkih sudova i višega službeničkog suda imenuje Vlada. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. Uredske i druge poslove za viši službenički sud obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Protiv drugostupanjske odluke može se pokrenuti upravni spor. Službenik ima pravo na branitelja.zabrana napredovanja u trajanju od dvije do četiri godine .pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika . Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj.zabrana promicanja u trajanju od dvije do četiri godine .novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci.prestanak državne službe. Službeničke sudove i viši službenički sud ustrojava Vlada.neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno . Sastav službeničkog suda? Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuju iz reda sudaca. a u drugom stupnju viši službenički sud. Postupak je hitan i javan (iznimke). Protiv rješenja u postupku zbog lake povrede službenik ima pravo žalbe nadležnom službeničkom sudu. u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazne. Koje su kazne u postupku za povredu službene dužnosti? za lake povrede: . Postupak zbog povrede službene dužnosti? U postupku zbog lake povrede službeničke dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Postupak zbog teške povrede pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu.usmena opomena .druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom. Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca. Tijelo koje vodi postupak dužno je na zahtjev službenika omogućiti prisustvo sindikata.uvjetna kazna prestanka državne službe . Protiv odluke u postupku zbog teške povrede službenik ima pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku 8 dana od primitka odluke. O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud.. Odluka kojom je odlučeno u žalbi je konačna i ovršna. Službenički sudovi ustrojavaju se za pojedino ili više državnih tijela. Tko odlučuje o povredi službene dužnosti? O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela.ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti .

pravomoćnim je rješenjem obustavljen postupak i 5. II (viša) i III vrste (SSS).materijalno financijski i računovodstveni poslovi U odnosu na te grupe. Oni se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. Zakon određuje trajanje vježbeničkog staža: I vrsta . Nakon završenog vježbeničkog staža. polaže se državni stručni ispit . mogao štetiti interesima službe. U slučaju teške povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja. bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž. Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika. Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke. a državna služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u tijelu državne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenoga državnoga stručnog ispita. dok traje taj postupak. Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor. a najkasnije u roku dvije godine od izvršene povrede. Namještenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste. a postupak se mora završiti u roku šest mjeseci od pokretanja postupka. Odgovornost službenika za štetu? Službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu. a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi. Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u kojem se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje. Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS). Državni stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela Opći dio sadrži 6 predmeta (Središnji državni ured za upravu) dok je za posebni dio nadležno ono ministarstvo nadležno za to upravno područje.upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski) .Udaljenje iz službe? Državnog službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti. financijsko planski i drugi stručni poslovi . Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%.informatički poslovi . pravomoćnom je presudom oslobođen od odgovornosti. Poslovi koje službenici obavljaju tretiraju se na određene skupine. visinu i okolnosti utvrđuje čelnik tijela rješenjem.opći i administrativni poslovi . utvrđuju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) viši upravni referent (VŠS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik viši upravni savjetnik Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika (vježbenici) Službenici se osposobljavaju za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse. 41 . a najkasnije u roku šest mjeseci od dana izvršene povrede.14 mjeseci. te se utvrđuju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: . Ukinuta su zvanja i položaji. II vrsta . III vrsta . ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe. Kada nastupa zastara postupka za povrede službene dužnosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja.16 mjeseci.analitičko normativni. Obustavljeni dio plaće se službeniku vraća ako: 1.12 mjeseci (skraćeno u odnosu na dosadašnje). a postupak se mora završiti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka. Nastanak štete.certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. 3.

65-1. Kako prestaje državna služba? Državna služba prestaje: .Vježbenik može pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža. odnosno radne dužnosti. Osim toga uz pristanak službenika se može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete. Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit. Ocjena mora biti obrazložena. Premještaj se može napraviti u krugu od 100km (što može dovesti do šikaniranja službenika).75 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ? Ovaj kolektivni ugovor zaključuju Vlada RH i sindikati državnih službi u ime svojih članova. učinkovitosti rada i poštivanju službene. Vrste od 1. Ocjenjuje se stručno znanje. Rješenje o premještaju u drugo državno tijelo donosi čelnik tijela iz kojeg se službenik premješta.5% za svaku godinu radnog staža. Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosječne bruto plaće zaposlenih u RH.otkazom . koji je rješenje donio. Rješenje o rasporedu donosi čelnik tijela u koje je službenik premješten u roku 3 dana. Objasnite institut premještaja? Službenik se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.sporazumom . Objanite sustav plaća? Osnovno pravilo je sljedeće: umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice određene kolektivnim ugovorom + dodatak na staž 0. Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju.20  radna mjesta III. Protiv rješenja službenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela. Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta (utvrđuje Vlada Uredbom) utvrđuju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:  radna mjesta I. i tu postoji zaštitna odredba . a ako tada ne položi ima pravo na polaganje još samo jednom. Državni službenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu. No. Vrste – 0. ožujka.istekom roka .50  radna mjesta II. ali uz prethodni pisani sporazum s čelnikom tijela u koje se premješta. Ukoliko ne položi najviše dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana. mogu ga položiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u slučaju prijelaznog zakona). Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici jesu: »naročito uspješan«. Ovim ugovorom utvrđuje se prava i obveze rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. koju određuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u NN. Tako su grupa poslova i složenost poslova zaštićeni pri premještaju.10  radna mjesta IV vrste – 0.90-1.po sili zakona i 42 . O prigovoru se utvrđuje u roku 3 dana. ali osnovicu može utvrditi i Vlada).onome koji je premješten mora se osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj. Vrste 0. »uspješan«.5-0. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta Novost je što stručni ispit mogu polagati i osobe izvan državne službe ako imaju dvostruki staž od onog propisanog državnim službenicima. konačno rješenje o premještaju dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave. Kandidat koji ne položi više od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca.05-3. Premještaji su mogući samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju državni ispit. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci. a ne može ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike. najkasnije do 31. O ocjeni se donosi rješenje.

odnosno prvog dana odsutnosti s rada. Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu. Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema 43 . stavka 1.istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit.danom pravomoćnosti presude. b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad . ali je tada oslobođen krivnje. službenike ukinutoga državnog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela. stavljaju se na raspolaganje Vladi .danom konačnosti posljednjeg rješenja o ocjenjivanju. a služba mu prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom.danom kojim se morao javiti na dužnost. Rješenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe. Odredbe o raspolaganju 1. 2. a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. O prestanku državne službe donosi se rješenje. kojim se utvrđuje dan prestanka službe. e) kad je osuđen za kazneno djelo iz članka 49. h) ako se sazna da u vrijeme prijema u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim Zakonom . f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce . U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu. i) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti .. Čuvanje državne tajne? Državni službenik je dužan čuvati državni tajnu najduže 5 godina od prestanka službe. Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik.danom pravomoćnosti presude. Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona.posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. d) kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci . c) kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža . Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom. Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona: a) smrću.. službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4. Ponovljeni nalog je dužan izvršiti. l) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. g) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku . Kad se ukine državno tijelo. j) ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u zakonskom roku . Kad se ukine državno tijelo.danom saznanja za to.na drugi način propisan zakonom.danom napuštanja službe. Oslobođen je čuvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje.danom konačnosti odluke službeničkog suda. Ako preuzeti službenici ne budu raspoređeni na radna mjesta u državnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom državnom tijelu iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga što ne ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta. točke a) ovoga Zakona . Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela. 3. službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme. u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta. Izvršenje nezakonitog naloga? Državni službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu i ne izvršiti nalog ako je on nezakonit. k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« .danom pravomoćnosti rješenja. a poslove i službenike ne preuzima neko drugo državno tijelo.

Službenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta. naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova. "odličan". O prijamu na rad te o ostvarivanju prava. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. 5. Ocjenjivanje državnih službenika? Državni službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. dnevni odmor. godišnji odmor. Za vrijeme trajanja raspolaganja. Na prava i obveze namještenika. a sklapa se na neodređeno vrijeme i u pisanom obliku. nazivu. "dobar". niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći. 4. osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. Posebne odredbe o namještenicima? Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa. Njih ocjenjuje čelnik tijela. a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. premještaju i prestanku službe službenika. obveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa čelnik tijela donosi rješenje koje je upravni akt. koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora. Ocjena mora biti obrazložena. premještaj i prestanak radnog odnosa. 3. otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove. 7. nedjelje neradni dani i blagdani. mjestu rada. o njoj se donosi rješenje i ona se unosi se u osobni očevidnik. Službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Ako trudnica ili žena koja doji dijete radi na 44 . Zaštita majčinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće. Namještenici odgovaraju za lake i teške povrede službene dužnosti kao i za odgovornost za štetu učinjenu građanima i pravnim osobama (odgovarajuće se primijenjuju odredbe koje vrijede za službenike). otkaznim rokovima. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. Radno vrijeme? Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana od ponedjeljka do petka. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. 6. 8. službenika se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo. očekivanom trajanju ugovora. Ugovor mora sadržavati uglavke o: 1.14 sati. danu otpočinjanja rada. Kada se zakon o radu primijenjuje na državne službenike? Zakon o radu se primijenjuje na državne službenike kada pojedina pitanja nisu rješena posebnim zakonom.računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske.općim propisima o radu. Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 . Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. osnovnoj plaći. 9. "zadovoljava" i "ne zadovoljava". prebivalištu i/ili sjedištu. 2. Stanka. odgovarajuće se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama. Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote. plaćeni dopust? Državni službenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta što se ubraja u radno vrijeme. strankama. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci. Ocjene su: "izvanredan". tjedni odmor.

službenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.prema strankama postupa profesionalno.uređuje pravila dobrog ponašanja službenika sa strankama (očekivano ponašanje službenika) i međusobno . strpljenju. pristojnosti. odnosno život ili zdravlje djeteta. Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. pristojno.u ophođenju s građanima služi se hrvatskim jezikom i razumljivim rječnikom . Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obavezama iz službe.1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana . žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće. a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru.1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine . Etički kodeks državnih službenika? .2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina . Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim je odlučeno o prigovoru. a u pisanom obliku.službenik pazi da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu . bez diskriminacije građana po različitim osnovama. povjerenju. razmjeni mišljenja i informacija .posebni etički kodeksi donose se kad to zahtjeva posebnost službe i mora biti u skladu s etičkim kodeksom .odnosi među službenicima temelje se na međusobnom poštovanju.u javnim nastupima u kojima ne predstavlja tijelo mora naglasiti da iznosi osobne stavove -građani i službenici mogu se obrati čelniku tijela pritužbom na ponašanje službenika koji će je razmotriti i po potrebi pokrenuti postupak i u roku 30 dana dati odgovor na pritužbu 45 . Ako o prigovoru nije odlučeno u roku. može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen. što ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene.ističe se na vidljivom mjestu u državnom tijelu . Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati premještaj.2 tjedna ako je službenik zaposlen manje od godinu dana . suradnji. Otkazni rok? Primjenjuju se opći propisi o radu (Zakon o radu) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: .2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina .poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje. poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove.3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina Zaštita prava državnog službenika? Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. s posebnom pažnjom prema ljudima s posebnim potrebama .ne koristi službeni ugled za obavljanje privatnih poslova . nepristrano. neometanju u radu.

Definicija jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su: . upravnog nadzora akata lokalnih jedinica. Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijeća Europe sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu načela iz ove povelje. gospodarsku i društvenu cjelinu. gospod. društvenu i samoupravnu cjelinu. gospodarski i geoprometni) gradom se može utvrditi i mjesto s manje od 10. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog općeg biračkog prava. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi.000 stanovnika. potpisale su je države članice Vijeća Europe. Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. način rada njihovih tijela. pravo zaštite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom. 46 . . To će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima. gospodarsku i društvenu cjelinu. prometnu.općina . Definicija jedinice područne (regionalne) samuprave? Jedinica područne (regionalne) samouprave su županije. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova. pravo udruživanja lokalnih jedinica. Gdje postoje posebni razlozi (povijesni. Povelja se dotiče. povijesnu.jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu. a predstavlja urbanu. Svaka od zemalja potpisnica može otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu.grad . te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. djelokruga lokalne samouprave. povijesnu. te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. prirodnu. Ustavno određenje lokalne i područne (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to moguće.4.000 stanovnika.. uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. Stranka može i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe. godina od dana kada je za tu državu Povelja stupila na snagu. U sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu. a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. financijskih izvora lokalnih jedinica. uvjeta obnašanja dužnosti na lokalnoj razini. nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad. u Ustavu prihvatiti će se načelo lokalne samouprave. Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da će se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od članka 2-11.jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10. njihov djelokrug i ustrojstvo. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja. zaštite područnih granica lokalnih jedinica. bitnim dijelom javnih poslova.

njena obilježja. Središnje tijelo uskratit će odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice Poslovi jedinice lokalne (općine i gradovi) samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. te provedbu dokumenata prostornog uređenja. mjesna samouprava. način obavljanja poslova. 47 . 7. oblici suradnje jedinica lokalne. promet na svom području Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska. mogu imati svoj grb i zastavu 4.Obilježja općine. provođenje referenduma…) 2. obilježja. održavanje javnih cesta. obrazovanje 1. ustrojstvo i rad javnih službi. javna priznanja.12. županije. oblici konzultiranja građana. tu su još: 13. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. ovlasti i način rada tijela. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega. 9.imaju statut (statutom se pobliže uređuje samoupravni djelokrug. 5. zdravstvena. prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. 6. Osim poslova od 1. 4. ovlasti i način rada. Poslovi jedinice područne (regionalne-županije) samouprave? Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito: 1. 2. grada. 3.000 stanovnika. samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom Statuti jedinica? Općina. županija 1. grada. međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica 5. zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša 11. ustrojstvo. tjelesna kultura i šport zaštita potrošača 10. grad i županija imaju statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine. pravne su osobe 3. a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to osobito: uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje komunalno gospodarstvo briga o djeci socijalna skrb primarna zdravstvena zaštita odgoj i osnovno obrazovanje kultura. i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja Zastava i grb? Jedinica može imati grb i zastavu što se utvrđuje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. kulturna. ustrojstvo. financijska. 14. protupožarna i civilna zaštita 12. drugih akata vezanih uz gradnju. provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga. 8.

na prijedlog poglavarstva.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija. planiranje i razvoj mreže obrazovnih. održavanje javnih cesta 7. ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada. Predstavničko tijelo Predstavnička tijela građana su općinsko vijeće. gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb-gradska skupština zato što ima i status grada i županije). Građani u jedinicama lokalne samouprave odlučuju o svojim interesima. promjene prebivališta.referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavničko tijelo) – pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE mogućim odgovorom) i zborovi građana ako ih je moguće organizirati. Zagreb ima 51 člana a županije od 31 do 51. skupštine 5. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6. pored već navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije. gradonačelnika. gubitka poslovne sposobnosti. Tijela upravljanja u općinama. donosi statut (temeljni opći akt). 1. prostorno i urbanističko planiranje 4. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. gospodarski razvoj 5. ovisi o veličini zajednice (predstavnička tijela imaju od 7 do 35 članova. Neposrednim odlučivanjem . župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva 4. proračun 2. bira i razrješuje općinskog načelnika. Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela 48 . Posrednim odlučivanjem – odlučivanjem preko predstavnika u predstavničkim tijelima. nemaju obvezujući mandat (ako član predstavničkog tijela promijeni stranačku pripadnost. zdravstvo 3. socijalnih i kulturnih ustanova 8. smrću i ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada Veliki gradovi koji imaju više od 35. ako izgubi hrvatsko državljanstvo. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. a u općini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području. 1. Broj članova mora biti neparan i određen je statutom. stranka gubi mandat). gradonačelnik i župan. 2. prije isteka 4 godine im može prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavničkog tijela). donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3.2. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela Mandat? Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. zdravstvenih. promet i prometna infrastruktura 6.) Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi (biračko tijelo koje ih je izabralo ne može ih opozvati). gradovima i županijama To su predstavnička tijela(donose akte) i izvršna tijela-poglavarstva(brinu za izvršenje tih općih akata) i općinski načelnik. osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova.

a zakonom se utvrđuje okvirni broj. gradonačelnika odnosno župana. Pročelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za članove poglavarstva. na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i načelnik. Sjednice saziva predsjednik. Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave. U općini i gradu općinskog načelnika i gradonačelnika bira općinsko vijeće tj. Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. Poslovi poglavarstva 49 . Poglavarstvo kao izvršno tijelo jedinice? Općinsko.001 do 30. u skladu s ovim zakonom i statutom.izabranog na redovnim izborima. županija). a isti se donosi većinom svih glasova. barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova. Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo iz reda svojih članova. Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. – općina i grad koji ima od 10. Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se biraju na isti način (većinom glasova). Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva na prijedlog općinskog načelnika. Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima. na vrijeme od četiri godine.000 stanovnika ima od 5-7 članova. gradsko i županijsko poglavarstvo jesu izvršna tijela jedinica. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika.000 stanovnika ima od 3-5 članova. većinom glasova svih članova. Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom. grad odnosno županiju. Nositelji izvršne vlasti i izvršna tijela? Općina: općinski načelnik i općinsko poglavarstvo Grad: gradonačelnik i gradsko poglavarstvo Županije: župan i županijsko poglavarstvo Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela? Bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini). Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatražiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. – Grad Zagreb ima od 9-15 članova. Mandat nije obvezujući. – županija ima 7-13 članova. Inače je u roku od 8 dne dužan obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Broj članova poglavarstva uključujući predsjednika i zamjenike mora biti neparan.000 stanovnika ima od 7-9 članova. te ih oni mogu i smijeniti. gradonačelnik odnosno župan. Zastupaju općinu. – grad koji ima više od 30. u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. odnosno područne (regionalne) samouprave. Točan broj članova se utvrđuje statutom lokalne jedinice(općina. a utvrđuje se statutom: – općina i grad koji imaju do 10. grad.

Općinski načelnik. Predsjednik poglavarstva? Općinski načelnik. odnosno županiju. U općinama i gradovima do 3. županu.poslovi. Ako predstavničko tijelo to ne učini. gradonačelnika i župana bira predstavničko tijelo u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavničkom tijelu i to većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne. članovima poglavarstva i poglavarstvu. gradonačelnik. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela. odnosno župan (nosioci izvršne vlasti) zastupa općinu. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela. odnosno župan predsjednik je poglavarstva. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. 2. ako pročelnik sam zatraži razrješenje.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. odnosno župan. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni. odnosno županije. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. gradonačelnik. Župan. članovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku. odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5. gradonačelnik. 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Upravna tijela jedinica?(službe i odjeli) Upravna tijela su upravni odjeli i službe koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. njihovim zamjenicima. odgovornost? Općinski načelnik. priprema prijedloge općih akata 2. Općinskog načelnika. predsjednik je poglavarstva. odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4. ovoga članka: 1. 3. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. njihovim zamjenicima. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje. da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana ukloni uočene nedostatke. županu. općinski načelnik . Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana. gradonačelnik. gradonačelniku. gradonačelniku. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. 50 . grada. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom glasova svih članova. Pitanje povjerenja općinskom načelniku. Općinski načelnik. obavlja druge poslove određene statutom Donosi odluke većinom glasova. Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine. ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. gradonačelnik. ili postupa protivno njima.1. grad. Ako predstavničko tijelo to ne učini. a u općinama i gradovima iznad 3. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela 3. odnosno župan može obavljanje odredeđnih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika.

Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina. niti član poglavarstva iste jedinice. Opći akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno. gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut. odluke i pravilnici. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. Članovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi. Nisu opozivi. sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu (protiv konačnih pojedinačnih akata može se pokrenuti upravni spor). sukladno posebnom zakonu. Pojedinačni akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. poslovnik. te ima prebivalište na području lokalne jedinice može birati i biti izabran. državni odvjetnik. gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. sukladno posebnom zakonu. Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice. Za to mogu osnovati zajedničko tijelo. danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori. dužanje u roku od 15 dana od dana njegove dostave. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu. a prije njihovog održavanja. donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta. Nadzor nad općim aktima Opći akti: Statut (vrhovni akt). zajednički upravni odjel ili službu. Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela. predsjednik Vlade Republike Hrvatske. proračun. ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. svako u svojem djelokrugu. niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori.4. Ne može istovremeno biti sudac. poslovnik. Općinski načelnik. zajedničko trgovačko društvo. Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom. a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova. Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave. ZAKON O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA… Izbor članova predstavničkog tijela Svaki državljanin RH koji ima navršenih 18 godina. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički. a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. zamjenik državnog odvjetnika… Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat 51 . Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Protiv pojedinačnih akata može se uputiti žalba nadležnom upravnom tijelu županije.

001 do 30. ima od 9-15 članova. .nadziru pravilnost izborne promidžbe.obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području. Izborni sustav Posljednji izbori bili su čisti proporcionalni sustav.nadziru rad biračkih odbora. a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat.brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora.objavljuju rezultate 52 . .001 do 10. gradska. . odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor. a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste. .Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo i birački odbori.propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora. ima od 19-35 članova. Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član. Glasovanje je osobno i tajno Važeći listići su samo oni za koje se može nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevažeći). .Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Ako ga predlažu birači.Grad Zagreb ima 51 člana. Općinska. .000 stanovnika. moraju prikupiti određeni broj potpisa (100 za općinsko vijeće. . Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori. Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav. Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice. .000 stanovnika.donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava .000 stanovnika. ima od 13-19 članova. .županije ima od 31-51 člana. izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori: .Izbore članova Gradske skupšt.općina koja ima od 3. . Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član.prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o župan. Tijela za provedbu izbora? Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo.Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori. .općina koja ima do 3. a ostale članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka. . a određuje se Statutom jedinice i to tako da: . 150 za gradsko i 500 za županijsko). Kandidata može predložiti ili politička stranka ili birači. te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici) i prošireni (dva predstavnika većinske političke stranke i dva predstavnika oporbe) sastav. .imenuju članove biračkih odbora. Državno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici) i prošireni sastav (tri predstavnika većinske političke stranke i tri dogovoreno predložena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici). . Osnovno načelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima.općina i grada koji ima od 10. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren.objavljuju općinske.000 stanovnika. županijska izborna povjerenstva.grad s više od 30. Broj članova predstavničkih tijela? Broj članova predstavničkih tijela mora biti nepraran. županije. . Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.određuju biračka mjesta. u skladu sa zakonom.miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. Općinska i gradska izborna povjerenstva: . izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori. . ima od 7-13 članova. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavničkom tijelu. .neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba. Državno izborno povjerenstvo RH: .

Raspuštanje predstavničkih tijela? Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit će predstavničko tijelo (dopuštena tužba Ustavnom sudu): 1.- obavljaju i druge poslove. poništava se ili sama radnja ili čitavi izbori. odnosno od njihovog podnošenja ostavke. Kao rezultat. tijela ili od iskazanog nepovjerenja opć. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: (isto kao i općinska i gradska izborna povjerenstva) Županijsko izborno povjerenstvo: . ako ne izabere opć. zakonu ili drugom propisu. dok isti mora biti riješen u roku od 48 sati. Protiv rješenja izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba u roku od 48 sati Ustavnom sudu. ako trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka.. načelnika. te dva člana i njihovi zamjenici. . Predsjednik vijeća mjesnog odbora .tajnim glasovanjem bira vijeće na vrijeme od 4 godine Mjesni odbori..objavljuje rezultate izbora. gradonač. odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav. dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne.obavlja i druge poslove. pravila. ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja.biraju građani s područja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine. Birački odbori imenuju se. 53 . . . (žalba se podnosi Ustavnom sudu) Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo. U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave.objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu. načelniku. odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu. poslovnik. . Zaštita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove. odnosno županu. više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja. 5. gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su osobe. financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom. ako je prigovor opravdan. 2. može sazivati mjesne zborove građana Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora. najkasnije pet dana prije izbora za svako biračko mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja. gradonač. . Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava. koji slušaj mora riješiti u roku od 48 sati.nadzire pravilnost izborne promidžbe. Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik. ako donese odluku ili akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu. 3. 4. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje.brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od počinjenog djela. Tijela mjesnog odbora Vijeće mjesnog odbora .

. korisnicima i namjenama. ako ne može donositi odluke dulje od 3 mjeseca.tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za nepredviđene rashode. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proračunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinice. Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi. 3. 8. a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. izbori za novo predstavničko tijelo. . Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati će povjerenika Vlade u jednici lokalne i regionalne samouprave: 1.6. . 6. u skladu sa zakonom. na dobit i 54 . naknade. . Ako proračun ne bude donesen prije početka godine. kada se u jedinici ne održe. a ne može mijenjati proračun i ne može raspolagati imovinom jedinice ZAKON O FINANCIRANJU JED. 2. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. Nadzor nad korištenjem obavlja predstavničko tijelo i Državni ured za reviziju.LOKA. Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima. drugi prihodi Izvori sredstava 1.Zajednički porezi .bilancu prihoda i rashoda proračuna. ako u roku ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje.Tijekom godine jedinica može mijenjati i dopunjavati proračun. Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i područne samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. gradski odnosno županijski porezi. . donosi se odluka o privremenom financiranju. prirez. 2. Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama.I REG. općinski. Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice. Prihodi jednica su: 1. kada se ni u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo.(jer se dijele između države i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak. ako u roku ne donese prostorni plan. kada raspusti njezino predstavničko tijelo.ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda.visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu. doprinosi i pristojbe. Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika. Naredbodavatelj za izvršenje proračuna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlaštena za poslove proračuna. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa. 5. a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavničko tijelo. Proračun ima opći i posebni dio. udio u zajedničkim porezima s RH 7. Opći dio sadrži: . prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice. sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu 8. prihodi od trgovačkih društva i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice 4.prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna. 3. Poglavarstvo mora predstavničkom tijelu svoje jedinice podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koje ono odredi.račun financiranja (zaduživanje i otplata). Prihodi jedinica? Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela. 7.

donosi statut 55 . Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini. porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. porez na potrošnju. na neiskorištene poduzetničke nekretnine. 3. grb i zastavu. na prirez više nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika. porez na dohodak 2. komunalne naknade. porez na potrošnju. 9-15 članova. a ne odjele. porez na korištenje javnih površina. općinskih ili gradskih površina. porez na dobit 3. na korištenje javnih površina. 3.Predstavničko tijelo građana. porez na nasljedstva i darove. 5. Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove. . porez na kuće za odmor. upravne i boravišne pristojbe. na kuće za odmor. ali gradonačelnik i dalje zadržava mjesto gradonačelnika). porez na tvrtku ili naziv Prirez: izmjenama novog zakona. 4. Bira ga gradska skupština iz reda svojih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom. 3. Gradonačelnik – predstavlja i zastupa Grad Zagreb. 4. Odgovoran je Vladi. Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo). porez na reklame. porez na cestovna motorna vozila. Županijski porezi? Županijski porezi su: 1. 2. Općine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak. 51 član. Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela. ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba. izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana). 1.Gradonačelnik je predsjednik. Na čelu je gradonačelnik (ako ne obavlja poslove državne uprave može se staviti povjerenika na 6 mjeseci. porez na automate za zabavne igre. porez na cestovna motorna vozila. a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. porez na tvrtku ili naziv. naknade za uporabu javnih. Ustrojstvo Grada Zagreba Izvršna tijela su gradonačelnik i gradsko poglavarstvo. Na prijedlog gradonačelnika. Općinski gradski porezi? Općinski i gradski porezi jesu: 1. novčane kazne. na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Nema gradsko vijeće nego gradsku skupštinu. Ima statut. koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik. nositelj je izvršne vlasti u Gradu. Vlastiti izvori sredstava županije jesu– prihodi od vlastite imovine. (radi se o porezu na dohodak). porez na promet nekretnina Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. porez na plovila. porez od priređivanja igara na sreću 4. Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti. 2. Gradska skupština . osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave. već svi gradovi i općine. ZAKON O GRADU ZAGREBU Grad Zagreb Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. Ima status i grada i županije(poslovi su spojeni s lokalnom samoupravom). županijski porezi. Gradsko poglavarstvo . Gradonačelnik ima dva zamjenika. Obavlja izvršne poslove Grada Zagreba.na promet nekretninama. na neizgrađeno građevinsko zemljište. Gradska skupština može odlučiti bda određeni članovi Gradskog poglavarstva. ima urede. Zajednički porezi? Zajednički porezi jesu: 1. 2. 2.

javnog zdravlja. Statutom će se urediti ustrojavanje oblika. gradonačelnika. a članovi nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. kulturnih. osniva ustanove. kvaliteti komunalnih objekata. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora. 6. Unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu. obavlja i druge poslove Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske četvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. 4. 9. Granice između gradova i općina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta.drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. Ako to nije slučaj.donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga . funkcija im je počasna. način rada. zavodi. tjelesne kulture i sporta. statutom i poslovnikom skupštine. brine o uređivanju naselja. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. kvaliteti stanovanja. za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora. područje za koje se osnivaju. prosvjetnih. Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 općina u RH. 11. ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. socijalne skrbi. 7. b) tijela Grada Zagreba Tijela grada Zagreba su: . potrebno je i mišljenje županijske skupštine. obrazovanja i odgoja. a ustrojavaju se kao uredi. 56 . komunalnih i drugih djelatnosti 2. Njima upravljaju pročelnici.Gradska skupština . Kod promjene granica. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika. komunalnih i drugih institucija. gradske infrastrukture.osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn.uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela . 5. usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod. Djelokrug Grada Zagreba? Grad Zagreb: 1. osigurava uvjete. općina Područja su uređena posebnim zakonom. 3. poslovi koji im se povjeravaju.Gradsko poglavarstvo Mandat članova gradske skupštine traje 4 godine. tijela i način izbora. Gradska skupština donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba. zdravstvenih. društ..osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa . osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko planiranje. Promjenu granice može tražiti ili predstavničko tijelo.. Protiv odluke vladinog povjerenstva. gradova. ili 1/3 građana s tog područja ili jedinice. kulture.. socijalnih. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje imenuje gradonačelnik uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra. onda ove zadnje prednjače. Postoji 20 županija i Grad Zagreb. zdravstvene zaštite životinja i bilja. 10.Gradonačelnik . Područja županija. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva . U pravilu se granice određuju dogovorom. Ako se one ne poklapaju s granicama rubnih naselja.bira i razrješuje općinskog načelnika. Upravna tijela Grada Zagreba? Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. trgovačka društva te druge pravne osobe. financiranje. skupštine . moguća je žalba Vladi u roku od 30 dana. 8. obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture. obavljanje administrativnih i drugih poslova. ravnateljstva i službe.

porezni. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. Kako se pokreće upravni postupak? Upravni postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. neposredno primjenjujući propise. koje postupaju u upravnim stvarima. Službena osoba upozorit će stranku na mogućnost ostvarivanja prava. ustanove i druge pravne osobe. propisa i na temelju općih akata ustanova i pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti.. 2) 3) 57 . a da to ne bude na štetu prava drugih osoba. imovinsko-pravni. Rješenje mora biti u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano. 7. 8. rješavaju na temelju zakona. Upravna stvar? Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka 3. što znači da ZUP ima supsidijarnu (pomoćnu. Po ovom zakonu dužne su postupati i druge pravne osobe (npr. niti u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima. Upravni akt? Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. tijela su dužna strankama omogućiti što lakšu zaštitu i ostvarivanje prava. 6. 5. obvezama ili pravnim interesima građana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. načelo efikasnosti – tijela. Osnovna načela upravnog postupka? 1) načelo zakonitosti – tijela državne uprave. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze primjenjivat će se one mjere koje su za stranku povoljnije. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela državne uprave i druga državna tijela. rješavaju o pravima. ustanove i pravne osobe u rješavanju u upravnim stvarima dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana. drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski. ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. kad u upravnim stvarima. Kojim propisom je uređen opći upravni postupak? Zakonom o općem upravnom postupku. kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN br. 4. 2.5.) Što znači da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom. 53/91 i 103/96) 1. devizni mirovinski i dr. Tko i kada je dužan postupati po zakonu o općem upravnom postupku? Po ovom zakonu dužni su postupati tijela državne uprave i druga državna tijela. načelo zaštite prava građana i zaštite javnih interesa – pri vođenju postupaka i rješavanju. poduzeća i drugih pravnih osoba. Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom urediti drukčije ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. škole kad izdaju svjedodžbe).

10) Načelo pravomoćnosti rješenja (zakonska def. za postupanje su nadležna tijela za poslove opće uprave.4) načelo materijale istine – u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje pravilnog rješenja. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. pravomoćnog rješenja) – Pravomoćno rješenje je ono protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazne. Što je to nadležnost? Nadležnost je pravo nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rješenja. 10. 7) načelo samostalnosti u rješavanju – Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenja samostalno u okviru ovlaštenja. 9. ali se pripadnicima svih naroda i manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku. 11. a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. nije dopuštena žalba. žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno. 6) načelo ocjene dokaza – ovlaštena službena osoba po svom uvjerenju. 12) načelo pomoći neukoj stranci – tijelo koje vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni. odnosno drugim propisima. Kada nema drugostupanjskog tijela. Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadležna tijela utvrđena propisima o ustrojstvu državne uprave. Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. 13) načelo upotrebe jezika i pisma – Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod tijela kod kojega se vodi postupak. osim ako zakonom nije drugačije propisano. Protiv njega nema pravnih lijekova tj. a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze. Kad je steklo pravomoćnost ne može se više mijenjati. Ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost. Ovlaštena službena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretni slučaj. To se rješenje može poništiti. 8) načelo prava žalbe (načelo dvostupanjskog rješavanja) – Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. propisima kojima se uređuje pojedino upravno područje. može se poništiti. sa što manje troškova i gubitaka vremena za stranke. 58 . 11) načelo ekonomičnosti postupka – postupak se mora voditi brzo. 5) načelo saslušanja stranke – prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. Što je to stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela. Bez prethodnog izjašnjenja se može donijeti rješenje samo ako je zakonom predviđeno. – stvarna nadležnost – određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela – mjesna nadležnost – određuje se po propisima o političko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se određuju obveze. 9) načelo konačnosti rješenja (zakonska definicija konačnog rješenja) – rješenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku). Što se događa ako rješenje donese nenadležno tijelo? Takvo rješenje će se poništiti od strane drugostupanjskog tijela. Nadležnost se ne može mijenjati dogovorom stranaka niti dogovorom upravnih tijela. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo obavlja.

Sukobe nadležnosti koji nisu obuhvaćeni rješava sud nadležan za upravne sporove. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukčije određeno. Što je to mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost se određuje po propisima o političko – teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. priznatim po nadležnim državnim tijelima. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada Republike Hrvatske. 14. Sukob nadležnosti tijela državne uprave istog upravnog područja raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada Republike Hrvatske. nadležno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak.negativan – kada se dva ili više tijela odriču nadležnosti u istoj upravnoj stvari. prema mjestu gdje se djelatnost obavlja  u ostalim stvarima – prema prebivalištu stranke (kada ima više stranaka. Nadležnosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka.prema sjedištu radnje tj. ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihova sjedišta (kod djelatnosti poslovnih jedinica-prema sjedištu poslovne jedinice u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u određenom mjestu . stranaka i tijela. nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Strana država. međunarodna organizacija. Stranke s diplomatskim imunitetom. Rukovoditelj može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova.) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela. Sukob nadležnosti može biti: . odnosno izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave. Tko donosi rješenje u upravnoj stvari? (Službena osoba za vođenje postupaka i za rješavanje. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju. 59 . odnosno osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku položaj uređen međunarodnim pravom. a određuje se:  u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi  u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela. Što je sukob nadležnosti? Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje. ako je sukob nadležnosti nastao na njihovom području. ni dogovorom tijela. odnosno međunarodnim ugovorima. 16. ako je sukob nadležnosti nastao na razini Republike Hrvatske. 15. . U kolegijalnim tijelima rješavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadležno ako se time znatno olakšava postupak. Tko rješava sukob nadležnosti? Sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada Republike Hrvatske.pozitivan – kada dva ili više tijela prisvajaju nadležnost za rješavanje iste upravne stvari. 12. osobito za stranku.Niti jedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i sam je riješiti osim ako je to zakonom predviđeno. ona se određuje prema mjestu gdje je nastao povod vođenja postupka u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov – prema matičnoj luci U slučaju istovremene mjesne nadležnosti dvaju tijela. 13.)  ako se mjesna nadležnost ne može odrediti prema prethodnim točkama. Sukob nadležnosti između Vlade Republike Hrvatske i ministarstava i drugih tijela državne uprave rješava Hrvatski Sabor.

vještačenje. 20.U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima. saslušanje svjedoka. 19. Stranka može zahtijevati izuzeće službene osobe ako smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. usvojitelja ili hranitelja. Zaključkom o izuzeću službene osobe tijela. Službena osoba čim sazna da postoji koji od razloga izuzeća. u postupku izuzet će se od rada u predmetu: – – ako je u tom predmetu stranka. Ako nema ugovora. NADLEŽNO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI DRŽAVNO TIJELO KOLEGIJALNO TIJELO PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA RJEŠENJE U UP DONOSI Rukovoditelj tijela Kolegijalno tijelo Rukovoditelj pravne osobe 17. primjenjuje se načelo uzajamnosti. pa i onda kada je brak prestao.. grupa osoba. ako je sa strankom. svjedok. vršenje uviđaja. Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku? U postupku se mogu pojaviti slijedeće osobe: – stranka. a o izuzeću čelnika odlučuje nadležno izvršno tijelo. rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. Što je to izuzeće? Službena osoba koja je ovlaštena za rješavanje ili obavljanje pojedine radnje. o izuzeću službene pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. odlučuje čelnik tijela. vještak. 60 . Što je to pravna pomoć? Za izvršavanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog tijela. bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. Razlikuje se unutarnja pravna pomoć između državnih tijela i međunarodna pravna pomoć. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. to će tijelo zamoliti tijelo na čijem se području radnja ima poduzeti. dostavu dopisa). dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke u odnosu staratelja. Ta se pomoć traži posebnom molbom. Pravna pomoć označava izvršenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela (npr. ako je sa strankom.fizička ili pravna osoba – državno tijelo. 18. O izuzeću člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe. ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima. suobveznik. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke srodnik po krvi u prvoj liniji. naselje – sindikalne organizacije – zastupnik stranke – zakonski ili privremeni – punomoćnik – zajednički opunomoćenik Što je to stranka? Stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak. a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja. – – ako je prvostepenom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili donošenja rješenja. suovlašenik tj. Za pravnu pomoć inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. Državna tijela. ili koja radi zaštite svojih prava ili interesa ima pravo sudjelovati u postupku. dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku.

Stranačka sposobnost – sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. zastupaju društvene interese). Što je privremeni zastupnik? Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. 21. sindikalne organizacije. Stranačka sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe. Fizičke osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su lišene poslovne sposobnosti (duševne bolesti) nemaju procesnu sposobnost. Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izričito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. Što je zajednički predstavnik? Dvije ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički.na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) . Zakonski zastupnik Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja Njihov zakonski zastupnik. a postupak se mora provesti. može sama obavljati radnje u postupku i ta se sposobnost zove procesna sposobnost. naselje. ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. već državne interese. ustanove. One su u takvom slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupiti kao njihov zajednički predstavnik ili postaviti zajedničkog punomoćnika. a koja nema punomoćnika. Što je procesna sposobnost? Stranka koja je potpuno poslovno sposobna. skupine osoba. Zastupanje stranke – zakonski zastupnik ili predstavnik – privremeni zastupnik – zajednički predstavnik ili punomoćnik – punomoćnik 25. grupa osoba. a može im i 61 . Pravne osobe i državna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika. druge pravne osobe. tijelo koje vodi postupak postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost predmeta.protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka) . obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku. državno tijelo. Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se određuje na temelju zakona.koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu. državno tijelo preko zakonom određenog predstavnika. Tijelo koje vodi postupak može zaključkom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da naznače tko će ih između njih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćenika. udruge. 23.Stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba: . državni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne štite vlastite. Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta: – – 24. Tu sposobnost ima svaka fizička i pravna osoba. da se provođenje postupka traži zbog hitnosti predmeta da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti 22. a to su državni organi. naselje. Zakonski se zastupnik određuje na temelju zakona ili aktom nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika). a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. sindikalna organizacija.

prijave. Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka odvede stručna osoba koja će joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU). poslat će ga nadležnom tijelu i o tome obavijestiti stranku. 26. (koja nije stručno školovana za taj način posla).. ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. Ta osoba se zove stručni pomagač i ona ne zastupa stranku. 29. Ako ih ne ukloni u određenom roku. Slučaj kada je podnesak nepotpun? Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak. 27. ime i prezime. Ako podnosilac ukloni nedostatke u određenom roku. Podnesci se predaju nadležnom tijelu neposredno ili šalju poštom pismeno. službena ga osoba mora primiti. zaključkom odbaciti podnesak. ako ga ima.samo odrediti ako stranke ne postupe prema zaključku. (savjetovanje u stručnim pitanjima) Odredbe punomoći mogu biti: – – – za cijeli postupak za pojedine radnje može se vremenski ograničiti. Koji je sadržaj podneska? Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. gubitkom njezine procesne sposobnosti. prijedlozi. Predaja podneska. samostalno izjavljuju žalbu). te adresu (boravište) podnosioca. a mogu se ako nije drukčije određeno. 28. Tijelo koje je primilo takav podnesak. predmet na koji se odnosi. Što je to podnesak? (komuniciranje upravnih tijela sa strankama) Pod podneskom se podrazumijevaju zahtjevi. Kad tijelo dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležno. koji sprječava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun ne može zbog toga biti odbačen. može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoćenika. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je poslovno sposobna. tko je zastupnik ili punomoćnik. Stranka koja je prisutna kada njezin punomoćnik daje usmenu izjavu. zahtjev odnosno prijedlog. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno na zapisnik. 30. a može biti dana na cijeli postupak ili za pojedine radnje te se može i vremenski ograničiti. obrasci što se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka (AOP). 62 . osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika svaka stranka zadržava pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave. odnosno zastupnika ili punomoćnika. žalbe. molbe. Punomoćnik i punomoć. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe odnosno organizacije obraćaju tijelima. On osobito treba sadržavati: – – – – – – naziv tijela kojem se upućuje. izjavljivati i telegrafski i telefonski. odrediti će podnosiocu rok u kojem je dužan to ispraviti. smatrat će se da je podnesak bio od početka uredan. vlastoručni potpis podnosioca podneska. Punomoć ne prestaje smrću stranke. Ako podnosioc i dalje inzistira na primitku. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. smatrat će se da podnesak nije ni podnesen o čemu će donijeti zaključak (moguća žalba). nakon čega će tijelo ako nije nadležno. Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska službena osoba upozorit će na to podnosioca i uputiti ga nadležnom tijelu..

Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni gubitak vremena za pozvanu osobu. a pored toga i kažnjena novčanom kaznom. pomoćna i dokazna sredstva koja pozvana osoba treba sa sobom donijeti. U zapisnik se unosi: 1. u samom spisu će se staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba. a pismeni poziv sadrži: – – – – – – – Naziv tijela koje poziva. Zapisnik se vodi u tijeku vršenja službene radnje. Pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte ili na drugi način. a ako je moguće i sat dolaska pozvanog. zaključak. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da je spriječena doći. rješenje. ali ograničeno na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna osobno doći ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati. Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. potpis službene osobe i primatelja zapisnika Zapisnik treba sadržavati točno i kratko tijek i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika 4. Zapisnik. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva (stranka. može biti privedena. uputa o mogućnosti prigovora. svjedoka. Što je to pismena? Pismena su akti državnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv. 33. organ će se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede. 32. a izostanak ne opravda. zabilješka u spisu predmeta ? Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim izjavama stranaka ili trećoj osobi. Slučaj kada se pozvana osoba ne odazove pozivu? Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga spriječena doći.31. O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješavanje stvari. dužna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv. dužna je izvijestiti nadležno tijelo). dan. zapisnik o radu svakog dana posebno. Nitko ne može biti pozvan da dođe u tijeku noći. Pozvana osoba je dužna odazvati se pozivu (u slučaju bolesti ili dr. kratak i jasan sadržaj 5. imena službenih osoba. 35. izjava stranke. a može joj odrediti snošenje troškova. opravdanih razloga. prekidi 7. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika. Može se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu pismenu izjavu. a koja boravi na njegovom području. Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu. Iznimno. Ime i prezime i adresa osobe koja se poziva. mjesto. a u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. Poziv se upućuje pismenim putem. vještaka 6. Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik policije. vještak). Pozivanje osoba? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je nazočnost u postupku potrebna. 34. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja organa koji vodi postupak. osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da li je bilo primjedbi. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. naziv tijela koje obavlja radnju 2. uz oznaku datuma. svjedok. mjesto. o vijećanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik. točan. Koji je način pozivanja i sadržaj poziva? Poziva se pismenim putem. 63 . vrijeme (datum i sat) i predmet u kojem se obavlja radnja 3.

neposredna i posredna. samo iz osobito važnih razloga neradnim danom ili noću.ni drugi povjerljivi spisi. b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava) Dostava se mora izvršiti osobno: . riječnom. Ne mogu se razgledati ni prepisivati: . Dostava izvoda iz matičnih knjiga. Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ? Stranke (i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. c) Posebni slučajevi dostave 1.kad je takva dostava određena ovim ili drugim zakonom . 3. Obavlja se preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. stranim državama.službeni referati i nacrti rješenja .kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji.kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati . dostava punomoćniku za primanje pismena – službena osoba može naložiti stranci da po određenom predmetu postavi u središtu tijela punomoćnika za primanje pismena. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na čijem je području boravište osobe ili pošti u mjestu boravka. Dostava pismena. Smatra se da je dostava izvršena nakon što je proteklo 15 dana od stavljanja na oglasnu ploču. a) Posredna dostava Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstava (može i nadstojniku li susjedu ako pristane). dostava ostalim osobama – osobama u inozemstvu. posebni slučajevi ? Dostava pismena se obavlja tako što se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. Službenim osobama i osobama u suhozemnom. 5. dostava državnim tijelima. osoba može biti pozvana radi primitka. kod odraslog člana domaćinstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit će se pismena obavijest da u određeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena. Ako nije utvrđeno da je osoba odsutna. Dostava se ne može izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija. dostava javnim priopćenjem – većem broju osoba koje nisu poznate dostava se vrši putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela (može i u medijima). Dostava se obavlja radnim danom danju. Ako je boravište nepoznato tijelo će postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno. dužne su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (dok ne prijave punomoćnik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana). pomorskom i zračnom prometu dostava se može obavljati preko službenih tijela ili pravnih osoba u kojima su zaposlene.zapisnik o vijećanju i glasovanju . Ako je osoba odsutna vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi.36. 37. svjedodžba može se obavljati neposredno. dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku (ista kao dostava stranci) 2. a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se može izvršiti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. onda tamo gdje se osoba zatekne). što se vrši pod nadzorom službene osobe. Kad više stranaka zajednički sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima. Pribijanjem priopćenja dostava je izvršena. ustanovama i drugim pravnim osobama – obavlja se predajom pismena službenoj osobi nadležnoj za primanje pismena 4. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavljač će pribiti priopćenje gdje se pismeno nalazi. međunarodnim organizacijama obavlja se preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne poslove. no kada to zahtjeva priroda pismena. 64 . ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke Zabilješka – vodi se o manje važnim radnjama i izjavama stranaka.

Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju.04. mjesece i godine. Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se ništa ne bi moglo mijenjati.2004. dok protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povraćaj dopuštena je posebna žalba. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka O prijedlogu za povraćaj u prijašnje stanje odlučuje: . dan u koji je dostava izvršena ne uračunava se u rok. 38. Ako rokovi nisu određeni zakonom. – 30. Zaključkom se prijedlog može odbaciti.2003. Dostavnicu moramo čuvati jer je to dokaz da je pismeno predano.05. 65 . zbog propuštene radnje u postupku ( u određenom roku) 2. 7. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik. Kad je rok određen po danima. Ako je pri dostavi učinjena greška smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno. Održavanje reda i troškovi postupka ? 6. Povraćaj u prijašnje stanje ? Povraćaj u prijašnje stanje primjenjuje se na procesne rokove: 1.na dane – računa se od idućeg dana nakon dostave .odbijanje primitka – ako osoba kojoj je pismeno upućeno ili netko od domaćinstva odbije primiti pismeno tada se pismeno ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabilješku na dostavnici dan. već se za početak roka uzima prvi idući radni dan. Rokovi u upravnom postupku.→ istekom dana te godine Ako pada u nedjelju ili praznik onda se računa idući radni dan. rješenja) uručuju osobi kojoj su upućena. kada se postupak vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja. Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju. To se zove PREKLUZIJA tj. promjena stana – ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivališta. računanje. kad je stranka iz neznanja ili očito greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu 3. 39.na mjesece – 30. a dostavljač ne može utvrditi kamo je stranka odselila. ne mogu se produžiti) i procesni ( određuje osoba koja vodi postupak). kad je stranka očitom greškom prekoračila rok. Kad je povraćaj u prijašnje stanje dopušten. ako je zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo.Zaključkom tijelo kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. Rokovi se računaju na dane. sat i razlog odbijanja i mjesto gdje je pismeno ostavljeno. Rokovi: . Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. PREKLUZIVNI ROKOVI. uvažiti ili odbiti. tijelo će odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploči tijela. Za osobe u oružanim snagama (ili lišene slobode) dan predaje podneska zapovjedništvu (odnosno upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu. rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana. – 30.04. Dan predaje pošti smatra se danom predaje tijelu.04. zaključci. Protiv zaključka kojim se dopušta povraćaj u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. 40. postupak se vraća u stanje prije propuštanja. →istekom dana toga mjeseca .na godine 30. Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi. Rokovi materijalni (uređeni propisom. Nakon tri mjeseca od propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje. određuje ih službena osoba i rok određen propisima za kojeg je predviđena mogućnost produženja može se produžiti ako postoje opravdani razlozi. vrste. pravodobnost ? (pitanje na ispitu) Rokovi se određuju za poduzimanje određenih (pojedinih) radnji u postupku. Prijedlog za povraćaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje. Dostavnicu potpisuje primalac i dostavljač.

Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. takse. a na čiju štetu je postupak okončan. ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka može i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka.troškovi stranke – dolaženje.Službena osoba dužna je brinuti o održavanju reda pri radu te u tom cilju je ovlaštena da opominje osobe koje smetaju pri radu.nagodba – svatko snosi svoje troškove 41. Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: . osoba. tumače. stranka može do donošenja rješenja proširiti zahtjev ili umjesto prijašnjeg staviti drugi. Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje. 42. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke.u povodu zahtjeva stranaka Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka. Ispitni postupak ? Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopćavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno. 66 . stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva. morala ili interesa trećih osoba. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen (stranka odustaje izjavom). ODBACIVANJE POSTUPKA – nemogućnost vođenja upravnog postupka ODBIJANJE – ako nisu ispunjene materijalne pretpostavke. stručna pomoć . Nagodba se upisuje u zapisnik i zaključena je kada stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku. stranka koja je izazvala postupak. tijelo će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja. izdaci za svjedoke. Nagodba mora biti jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa. Tijelo o tome donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba ako se radi o prvostupanjskom tijelu. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja u upravnom postupku. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. vještake. Može se pored udaljavanja osoba kazniti i novčanom kaznom (teže narušavanje ili krupnija nepristojnost). uz uvjet da se temelji na bitno istome činjeničnom stanju tzv.troškovi tijela – putni troškovi služb. 43.ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavke NAGODBA Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima. dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Posebni izdaci (putni troškovi. zahtjev se mora odbiti . Dok tijelo ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. službena osoba nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode.) u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. teren . troškove postupka snosi državno tijelo koje je pokrenulo postupak.. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti tijelo može prekinuti postupak.po službenoj dužnosti – kad to određuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak . izmjena zahtjeva. tumače. izdaci za svjedoke. Pošto je pokrenut postupak. Spajanje stvari u jedan postupak ? Kad se radi o pravima i obvezama više stranaka može se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. a stranka odustane od svojeg zahtjeva. Troškovi UP: . Osoba koja i pored opomene ometa rad može biti udaljena.

Tijek ispitnog postupka određuje službena osoba. određuje koje radnje se u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenje za njihovo izvršenje 2. Službena osoba dužna je omogućiti stranci: . određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršavati 3. a nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa 3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju. 47.44. na postojanje braka. na utvrđivanje očinstva. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima 45.u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka sa protivnim interesima .da postavlja pitanja drugim strankama. pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima. odlučuje da li će raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. Osoba koja vodi postupak: 1. prijedlozima i dokazima iznesenim u ispitnom postupku . odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima 5.kada se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka Usmena rasprava je javna. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak po tom pitanju. Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. i na toj osnovi riješiti samu stvar. U slučaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak. Usmena rasprava – tijek – isključenje javnosti? Službena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka): . a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugo tijelo. tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari. određuje usmene rasprave i saslušanja 4. Tijelo koje vodi postupak može predložiti stranci da traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. Posebni ispitni postupak ? Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela.da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama. odlučuje o svim prijedlozima izjavama 6. a postupak za rješenje prethodnog pitanja još nije pokrenut kod nadležnog tijela. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo je vezano pravomoćnom presudom kaznenog suda kojim se optuženik proglašava krivim. Skraćeni postupak ? Tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se može utvrditi stanje stvari. svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno. držeći se zakona i uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni 46. Tijelo može samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi. ali službena osoba može isključiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave: 67 . ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate 2) ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. Prethodno pitanje ? Prethodno pitanje je pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti sama stvar. Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja može se nastaviti pošto rješenje o tom pitanju postane konačno i u slučaju kad se ocjeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja.da sudjeluje u izvođenju dokaza . a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti 4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati.

a i svjedočiti. Kao dokazno sredstvo upotrijebiti će se sve što je podneseno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju. 49. ustanove i druge pravne osobe o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). 68 . izjava stranke. državne ili vojne tajne. Ako je gluh. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak. 1. takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz. znanstvene tajne • onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku • onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Svjedoci se saslušavaju pojedinačno bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati. ne dođe. umjetničke. službena osoba će odgoditi raspravu • ako na raspravu ne dođe stranka na čiji se zahtjev postupak pokreće. pitanja će se postavljati pismeno. 2. Ako državno tijelo izda uvjerenje o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju. a može ih se i suočiti. osiguranje dokaza ? ISPRAVE Uvjerenja. imovinskoj šteti. profesionalne. znanstvenu ili umjetničku tajnu Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti. SVJEDOCI Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju opažanje priopćiti. odnosno druge isprave izdaju državna tijela. 3. Ta uvjerenja imaju značenje javne isprave. službena osoba može provesti raspravu i bez nje 48. uviđaj. Tijelo je dužno javno objaviti određivanje usmene rasprave: • kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti • kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke Službena osoba dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne. a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni: • ako stranka koja nije saslušana. a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. 4. vještaci. Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. tijelo će obustaviti postupak (pretpostavlja se da je stranka prijedlog povukla) • ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje se vodi postupak. kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika • na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti. a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen.ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu. a da ne povrijedi obvezu čuvanja poslovne. Dokazivanje i dokazna sredstva ? Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. ispitat će se preko tumača. Isprave (uvjerenja). Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok dužna je odazvati se pozivu. kao što su: – isprave – odnosno mikrofilmske kopije isprava – svjedoci – izjava stranke – vještaci i tumači – uviđaj Da li neku činjenicu utvrđivati ili ne odlučuje službena osoba. Osoba koja sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. poslovnu. profesionalnu. Svjedok može uskratiti svjedočenje: • na pitanja na koja bi ga odgovor izložio teškoj sramoti.

obrazloženje – sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka. rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost. Izjava stranke se može uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja. snositi troškove dovođenja. 50. propis o nadležnosti tijela. svaki od njih će odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje. TUMAČI Na tumača se primjenjuju odredbe koje se odnose na vještaka (za utvrđivanje činjenica potrebno je stručno znanje). potpis službene osobe – rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi ili predsjedavajući kolegijalnog tijela 7. a ne slažu se. UVIĐAJ Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. O tome se donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba. a mogu se primijeniti i odredbe za izuzeće službene osobe. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog. Ako je postavljeno više vještaka. Stranaka ima pravo prisustvovati uviđaju. Rok za davanje suglasnosti ili mišljenja je mjesec dana. Oblik i sastavni dijelovi rješenja (na ispitu) 1. uvod – naziv tijela. Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom. o troškovima (mora biti kratak i određen) 4. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. VJEŠTACI Kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba. rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. Zbog nedolaska može biti novčano kažnjen. ime stranke i zakonskog zastupnika. Vještak može uskratiti vještačenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedočenje. Za vještaka će se odrediti osobe koje su stručne i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima određene struke. može biti prisilno doveden. pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. IZJAVA STRANKE Za utvrđivanje određene činjenice za koje ne postoji dokaz. Stranka može tražiti izuzeće vještaka ako učini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stručno znanje. može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke. izvest će se dokaz vještačenjem.Ako se svjedok ne odazove pozivu. navod ako žalba ne odgađa izvršenje. rok za izvršenje određenih radnji. Tijelo koje donosi rješenje ? Na temelju činjenica utvrđenih u postupku. a može se i novčano kazniti. može se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka. tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu. kratko označenje predmeta postupka 3. Službene osobe i stranke mogu im postavljati pitanja. uputa o pravnom lijeku – stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu (i kome i u kojem roku) ili pokrenuti upravni spor 6. ono može rješavati kad je nazočno više od polovice njegovih članova. utvrđeno činjenično stanje. tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. Kad je zakonom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenja drugog tijela. naziv tijela sa brojem i nadnevkom rješenja 2. Kad rješava kolegijalno tijelo. pečat tijela koje je donijelo rješenje 69 . razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. dispozitiv (izreku) – njime se rješava o predmetu postupka u cijelosti. pravne propise i razloge koji upućuju na takvo rješavanje 5.

U njemu mora biti naznačeno da je privremeno. Ispravljanje grešaka u rješenju ? Tijelo koje je donijelo rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške u imenima. što predstavlja PRIVREMENO RJEŠENJE. nadležno tijelo donijeti će rješenje samo o tim točkama. ali obavezno poslije daje i pismeno. o čemu se donosi zaključak (dopuštena je žalba). onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo (npr. 60 dana Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u tom roku. ako smo dobili rješenje o povratu radnog prostora. Ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. Ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje. Djelomično. a samo su neke od njih dozrele za rješavanje i kada se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. takvo se rješenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja.u pojedinim upravnim stvarima može biti ovlašten za donošenje rješenja po slobodnoj ocjeni. 54. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. Pravni lijekovi ? 70 . (npr. brojevima. pisanju i računanju. 55. Rok za izdavanje rješenja ? Rokovi za izvršavanje rješenja su: • kad se rok pokreće u povodu zahtjeva stranke. stanovnici te i te zgrade ili mjesta). Protiv zaključka se može izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno. a koja se ne rješavaju rješenjem. Rješenja po slobodnoj ocjeni . 53. te druge očite netočnosti u rješenju. može se za sve te osobe donijeti jedno rješenje. Zaključak se priopćuje zainteresiranim stranama usmeno. Zaključak ? Zaključkom se odlučuje o pitanjima (o radnjama u postupku) koja se tiču postupka. a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak. ali one moraju biti imenovane ili na drugačiji način određene tako da se zna o kome je riječ. 52. Djelomično. Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. dopunsko i privremeno rješenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalna rješenja. odredit će se i rok u koje se radnja ima izvršiti. odnosno po službenoj dužnosti. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. 51. što je DOPUNSKO RJEŠENJE: Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. stranka ima pravo žalbe. Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera (radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi) tijelo može donijeti rješenje i usmeno. a najkasnije u roku mjesec dana tj. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). 30 dana • u ostalim slučajevima – najkasnije u roku dva mjeseca tj.U stvarima od malog značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. dopunsko i privremeno rješenje ? (pitanje na ispitu) Kad se u jednoj stvari rješava u više točaka. što je DJELOMIČNO RJEŠENJE. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. Ako se donosi jedno rješenje a tiče se većeg broja određenih osoba. Ispravak proizvodi pravne učinke od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. Pravno vezana rješenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti riješena u skladu s pozitivnim propisima i utvrđenim činjeničnim stanjem. kao da je njezin zahtjev odbijen. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. ono može donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donijetim rješenjem nisu obuhvaćena.

prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe u vršenju javnih ovlasti – tijelo uprave Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. ako zakonom nije drugačije propisano. ukidanje i mijenjanje rješenja Pravo žalbe Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. prvostupanjska rješenja – tijela državne uprave niže razine – žalba se može izjaviti nadležnom ministarstvu 2. nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo prvog stupnja će odbaciti rješenjem. a ne mijenjati) 4. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu. (npr. Žalba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje – neposredno predaje ili šalje poštom. pitanja u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica – tijela predviđena zakonom. žalbu poslati tijelu nadležnom u rješavaju žalbe. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo. Ako žalba nije dopuštena. a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija. neposredno se može pokrenuti upravni spor. predmet u rješavanje uzima drugostupanjsko tijelo. protiv kojeg je dopuštena žalba. rješenje doneseno od strane više tijela ili suglasnosti više tijela – tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja koje je donijelo pobijano rješenje (drugostupanjsko tijelo može samo poništiti pobijano rješenje. Prvostupanjsko tijelo može zamijeniti rješenje novim: • ako tijelo nađe da je žalba opravdana. a da je to moglo utjecati na rješavanje • kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari • kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogućnost da se o činjenicama izjasni. a stranka to u žalbi traži O istoj stvari se ne mogu izdati dva rješenja. Kad tijelo nađe da je podnijeta žalba dopuštena.tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe 5. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe . 3. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. rješenje se ne može izvršiti dok se rješenje o žalbi ne donese stranci. Žalba ? žalba obnova postupka poništavanje. 2. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima).1. Rješavanje prvostupanjskog tijela po žalbi Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena. Rok za žalbu Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja. ako smo dobili rješenje o povratku radnog prostora. a kad je žalba izjavljena. 56. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. odnosno propisom 3. Sadržaj i predavanje žalbe U žalbi se navodi (sadržaj): • rješenje koje se pobija • naziv tijela koje ga je donijelo • broj i datum rješenja Mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi. Nedopuštenu. a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak • ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun. U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. 71 . dužno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka žalbe. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. U toku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. ali je potrebno obrazložiti zbog čega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku. Nadležnost tijela za rješavanje žalbi: Za rješavanje žalbi nadležna su slijedeća tijela: 1.

ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka 3. ali zbog drugih razloga. a žalba neosnovana. Drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu: .ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo (upućuje ga nadležnom tijelu) . . Obnova postupka ?(ako nisu bila poštovana načela ZUP-a) Pokretanje obnove postupka Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku 10.kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano.kad nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. 57. Dostava drugostupanjskog rješenja Drugostupanjsko tijelo rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom tijelu. ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari . ako stranku nije zastupao pravni zastupnik. te samo donijeti rješenje ili provesti postupak (može i naložiti prvostupanjskom tijelu). ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti) Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. koje je dužno to rješenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka. Ako su razlozi opravdani odrediti će rok (najduže mjesec dana). a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni Drugostupanjsko tijelo poništiti će (i izmijeniti) rješenje (ništavo) . ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu 5. nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo drugog stupnja će odbaciti rješenjem. ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem (samo rješava stvar) .Rješavanje drugostupanjskog tijela po žalbi: Nedopuštenu. ako se rješenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drukčije 6. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom Obnovu postupka može tražiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijašnjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih traži obnovu). 72 .ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavnim . a trebao je 11. ako je rješenje donijela službena osoba tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje 8. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta 7.kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi 2. a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu se dostave spisi.ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primjene zakona. Rok za donošenje rješenja o žalbi Rješenje o žalbi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje žalbe. ako se rješenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenom propisima 9. da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. a ta je presuda pravomoćno ukinuta 4.kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano. a tijelo može pokrenuti po službenoj dužnosti. drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku.

Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. Ako tijelo ne odbaci. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo (u roku od 5 god. odbacuje se zaključkom). Ako tog tijela nema. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti.Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana. ucjene. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo (u roku od 1 godine) 5. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. a ako ga nema Vlada RH. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti.) Prvostupanjsko rješenje može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao poništiti rješenje. donijeti će zaključak da se obnova postupka dopusti i odrediti će u kojem će se opsegu postupak obnoviti. tijelo donosi rješenje o stvari i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (poništiti ili ukinuti). UPRAVNI SPOR 58. ministarstvo ili drugo tijelo. Tijelo nadležno za rješavanje o prijedlogu ispitati će da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe. Ako su uvjeti ispunjeni. iznude. te Vlada. Osobiti slučajevi poništavanja. Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku.) 4.) 2. a okolnost vjerojatna (ako nije. Na temelju podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. pritiska (uvijek) Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen materijalni zakon (u roku od 1 godine). dopuštena je žalba.) 3. ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. Rješavanje o obnovi postupka Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rješavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. niti može biti pokrenuta po službenoj dužnosti. Prijedlog za obnovu postupka NE odgađa izvršenje rješenja. obnova se ne može tražiti. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. ukidanja i mijenjanja rješenja ? Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom Tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. Zahtjev za zaštitu zakonitosti Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. a nakon 5 godina od dostave rješenja stranci. niti odbije prijedlog. odobrenja ili mišljenja drugog tijela. tijelo će ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja (ako nisu odbija se rješenjem). onda to može učiniti tijelo određeno zakonom. O tom prijedlogu rješava tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. 73 . Nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. a po zakonu je potrebno (5 god. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije riješena (5 god. Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo ŽALBA JE DOPUŠTENA NEMA ŽALBE. (5god. Državni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka može tražiti obnovu. O tom zahtjevu rješava drugostupanjsko tijelo. potvrde.

ono ga može ukinuti. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. AKO ŽALBA NE ODGAĐA IZVRŠENJE 4. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. Ako se rješenje odnosi na više stranaka. Zaključak se izvršava pošto postane izvršan. AKO ŽALBA NIJE IZJAVLJENA . javnu sigurnost.PRIOPĆENJEM ILI DOSTAVOM STRANCI. rješenje postaje izvršno u roku od petnaest dana od donošenja rješenja. 59. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadležnosti ili stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku 2.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU KAD NIJE IZJAVLJENA 2. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica već ukinutog rješenja. Zaključak donesen u upravnom sporu postaje izvršan: . Proglašavanje rješenja ništavnim Ništavnim se proglašava rješenje (u cijelosti ili djelomično) /dopuštena žalba: 1. a na rješenje stranka nije izrično ili prešutno pristala 5. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. ukinuti ga može drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo). Izvršenje rješenja i zaključka ? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. AKO NIJE DOPUŠTENA ŽALBA ILI NE ODGAĐA IZVRŠENJE . žalba i jedne stranke sprečava izvršnost rješenja.DOSTAVOM STRANCI. a ako rješenjem nije određen rok. 74 . Može se ukinuti samo djelomično toliko koliko je neophodno potrebno da se ukloni opasnost. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanjem rješenja i proglašavanjem ništavnim poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. a koje je za izvršenika najblaže. javni moral. izvršenje će se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja. Izvanredno ukidanje Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU.Ta rješenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. Stranke koje trpe štetu zbog ukidanja rješenja imaju pravo na naknadu samo stvarne štete. ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima. čije bi izvršenje bilo protivno načelima pravnog poretka Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavnosti 6. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. AKO ŽALBA NIJE DOPUŠTENA 3.DOSTAVOM STRANCI. s izvršenjem se može započeti istekom toga roka. Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rješenje. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 3. a ako to tijelo ne učini.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBACUJE ILI ODBIJA Izvršenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu. javni mir i poredak. čije izvršenje nije moguće 4. Ako je u rješenju određeno da se radnja može izvršiti u ostavljenom roku. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBIJA ILI ODBACUJE Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje.

61. a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja (ne odgađa izvršenje). ta će se radnja izvršiti preko druge osobe. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu. ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili otežano (dopuštena je posebna žalba). U postupku izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje. na trošak izvršenika . Administrativno izvršenje će se obustaviti ako se utvrdi: . Izvršenje radi osiguranja ? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti i izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno. odnosno njegovih pravnih sljednika. spriječiti ili otežati izvršenje obveze.) Administrativno izvršenje provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju. tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom. Privremeni zaključak o osiguranju ? Ako postoji obveza stranke.Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine.da izvršenje nije bilo dopušteno . Izvršenje nenovčanih obveza Provodi se : .da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi . 75 .da je obveza izvršena .ako je izvršeni naslov poništen ili ukinut Sudsko izvršenje (novčane obveze) (Provodi nadležni sud po propisima koji važe za sudsko izvršenje) Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga u upravnom postupku. a izvršenik je ne izvrši. Izvršenje se može provesti administrativnim (administrativno izvršenje) i sudskim putem (sudsko izvršenje).putem prisile – ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi.preko drugih osoba . Administrativno izvršenje (nenovčane obveze) (Provode tijela uprave po odredbama ovog zakona. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način. a njime se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja. Zaključak o dozvoli izvršenja donosi tijelo nadležno za provođenje izvršenja. tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi može prije donošenja rješenja donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze. a to izvršenje provodi se na temelju rješenja koje je postalo izvršno i zaključka o dozvoli izvršenja. 60. Takvo je rješenje osnova za sudsko izvršenje.ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba.

ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 1. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima. naselje i sl. Upravne sporove rješava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici. mjesto stanovanja 4. Upravni spor se vodi protiv upravnog akta. ako zakonom nije drugačije određeno. Upravni spor može pokrenuti i jedinica lokalne samouprave. donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. Tužena strana u upravnom sporu ? Tužena strana je tijelo čiji se akt osporava tj. 3. Tužitelj – u upravnom sporu može biti pojedinac. naziv i sjedište tužitelja 5. organizacija. Pojam upravnog spora ? Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (može se voditi samo protiv upravnog akta). Pojam upravnog akta ? Akt kojim državna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rješavaju o stanovitom pravu ili obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena 76 . nadležni državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Kojim se propisom uređuju upravni sporovi ? Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi.sudska zaštita prava građana i pravnih osoba . ono tijelo koje je donijelo rješenje koje je predmet upravnog spora. To je oblik sudske zaštite nakon neuspješnog pokušaja ostvarivanja prava u upravnom postupku. Upravni spor može se pokrenuti prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta žalbi u upravnom postupku.osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima 4. Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. 5. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije). Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. ime i prezime 2. pravna osoba. a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo. 2. Koja je svrha sudskog nadzora ? Svrha sudskog nadzora je: . a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. Postupak suda po tužbi ? (Kako se pokreće upravni spor?) Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi. može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku. 6. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. zanimanje 3. Tužba se predaje sudu neposredno ili šalje poštom u pisanom obliku. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. skupina osoba. U tužbi se mora navesti: 1. stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu.

da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu Ako sud ne odbaci tužbu. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. 9. Odgoda izvršenja u vezi upravnog spora ? Na zahtjev tužitelja tijelo nadležno za izvršenje. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. Ako tužitelj to ne učini. Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tužbe. 7. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu. odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke: • ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti • ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili odgoda nije protivna javnom interesu. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda.6. Ako tužitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje. 8. u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta 8. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. Postupanje tuženog tijela – obveza dostavljanja spisa predmeta ? Ako tužbu ne odbaci rješenjem sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora 6. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti žalba pa nije pravovremeno podnesena 5. može iz tog razloga presudom poništiti akt bez dostave tužbe na odgovor. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. odnosno rješenje. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci Tužba ne sprječava (u pravilu) izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta ? Tužba u pravilu NE sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. Donošenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. sud će rješenjem odbaciti kao neurednu. da akt koji se tužbom osporava nije upravni akt 3. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka U tom slučaju nadležno tijelo je dužno postupati po presudi. a nađe da osporeni akt sadrži bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. kratko izlaganje zbog čega se tuži 7. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. potpis podnosioca 9. Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe. 10. da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili njegov interes 4. 77 . U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2. sud stvar može riješiti i bez spisa. Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor.

Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. odnosno rješenje sadrži: • oznaku suda • ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara • oznaku stranaka i njihovih zastupnika • kratko izlaganje predmeta spora • dan kad je presuda izrečena • dispozitiv • obrazloženje • pouku o žalbi. a nadležno tijelo nije postupilo po presudi 12. Presuda . ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. Ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu jer još treba utvrditi činjenice. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. 11. nakon toga govori tužitelj – obrazlaže tužbu. Ako je održana usmena rasprava. Sud rješava spor presudom kojom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. 13. sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. 14. sud će odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. sud poništava osporeni upravni akt. (nadležno tijelo donosi novi akt) U tom slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti po presudi. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. Vijećanje se obavlja bez nazočnosti stranaka. ako je to moguće može presudom riješiti upravnu stvar. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga. odredit će se u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti stvar. već se njihovi podnesci samo pročitaju. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje: • ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi • ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku • ako je već poništeni upravni akt u istom sporu. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. Ako se tužba uvažava.rješenje ? Sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova. Sadržaj presude ? Presuda.Ako tužitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan. Kad se tužba koja je podnesena zbog “šutnje administracije” uvažava. Rasprava u upravnosudskom postupku – stranka. Prvo član vijeća – izvjestilac – izlaže stanje i bit spora. pa zainteresirana osoba – da obrazloži svoje gledište. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. nije potrebna nova rasprava. Presudom kojom se osporeni akt poništava. 78 . odnosno naknadu štete. 15. Činjenično stanje ? Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku.granice zahtjeva iz tužbe ? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. Granice suđenja tj. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. pa zastupnik tužene stranke. izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. izostanak ? O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom. ako je dopuštena Izvornu presudu/rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar.

U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti: • presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži • zakonska osnova ponavljanja i dokazi • okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku • u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude tj. Sud će to rješenje dostaviti tijelu nadležnom za izvršenje koje je dužno bez odgode izvršiti rješenje. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. Ako nadležno tijelo nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. Presuda radi šutnje ? Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. stranka može tražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu. predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. 17. rješenja Sud će odbaciti prijedlog ako utvrdi: • da ga je podnijela neovlaštena osoba • prijedlog nije pravovremen • stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje 79 . sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela. Ponavljanje postupka ? Postupak dovršen presudom ponoviti će se na prijedlog stranke: • ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze • ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda. ako se tužba uvažava. O prijedlogu za ponavljanje rješava Upravni sud RH u vijeću od 5 sudaca na nejavnoj sjednici. ona se uvažava ili odbija kao neosnovana. Nadležno tijelo. dužno je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku 30 dana od dostave presude. ako to traži priroda stvari. Tijelo je dužno dati obavijest u roku od 7 dana. Pravni lijekovi ? Pravni lijekovi mogu biti: • redovni – zahtjev za zaštitu zakonitosti • izvanredni – ponavljanje postupka 19. Obvezatnost presude – izvršenje ? Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor. a ako to ne učini. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti. a takva je radnja kazneno djelo • ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom • ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. Kad je na temelju toga podnesena tužba. stranaka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. ili je isposlovana prijevarnom radnjom. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traženja. sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom. vještak ili stranka pri saslušanju dala lažan iskaz • ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu • ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu Ponavljanje postupka se može tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. 18.16. Ako nadležno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu. Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar. ili je svjedok.

20. ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom. Sud tužbu dostavlja tijelu državne vlasti koje je učinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari). Zahtjev sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se podiže. rok i sadržaj ? O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove. oznaku strane s prebivalištem/sjedište • oznaku nezakonite radnje (mjesto. 21. koja podnosi odgovor. O njoj odlučuje Županijski sud na čijem je području učinjena. izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ? O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina. vrijeme i po mogućnosti učinitelja radnje) • dokaze o učinjenoj radnji • tužbeni zahtjev Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku. Presudom kojom se dopušta ponavljanje. Nakon proteka toga roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage. Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina – tužba zbog nezakonite radnje. Ako ne odbaci. Sud će odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlaštene osobe. Sud presudom odbija ili uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku). O osnovanosti sud odlučuje presudom (ako prihvaća zahtjev sud zabranjuje daljnje vršenje nezakonite radnje. Postupak za zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje. 80 . 22. 23. a nije osigurana druga sudska zaštita odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Nadležnost za postupanje po ZIP – izvršenje ? Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja.Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Tužba treba sadržavati: • oznaku suda. Odgovarajuća primjena ZPP ? U postupku zaštite od nezakonitih radnji primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku. moguća žalba koja ne odgađa izvršenje). sud dostavlja protivnoj stranci. tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. razloge pobijanja i oznaku podnositelja.

Koja su načela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ? Glavna načela uredskog poslovanja su: 1. prekida ili završava neka službena radnja kod tijela državne uprave ili državne upravne organizacije. Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća ? Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima).6. JEDNOSTAVNOST 2. dopunjuje. UREDSKO POSLOVANJE 1. Kojim je propisima uređeno uredsko poslovanje ? Uredsko poslovanje uređeno je : • Uredbom o uredskom poslovanju • Uputstvom za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju • Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe: • Zakona o pečatu i žigu s grbom RH • Zakona o upravnim pristojbama • Uredbe o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave. lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti. lokalne.strogo povjerljivo . 3. TOČNOST 5. EKSPEDITIVNOST 4. Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ? Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave. JEDNOOBRAZNOST 5. PREGLEDNOST 3. pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima.interno 81 . Što je akt i kako se klasificira ? AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće. te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Zakon o zaprimanju pošiljaka s oznakom povjerljivosti Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju: • tijela državne uprave i druga državna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • pravne osobe koje imaju javne ovlasti 2. EKONOMIČNOST 6. Uredsko poslovanje obuhvaća: • primanje i pregled akata • upisivanje akata u evidencije • dostava akata u ured • administrativno-tehnička obrada akata • otprema akata • razvođenje akata • arhiviranje i čuvanje 4. područne (regionalne) i mjesne samouprave.povjerljivo . mijenja. Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: .

a čine posebnu cjelinu. 4. 82 . zaglavlje 2. Što je prilog ? Prilog je pisani sastav (tablica. propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. Što je pisarnica ? Pisarnica je posebno organizirana služba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela državne uprave i druga državna tijela. objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. otisak službenog pečata 6. pregled tih akata može vršiti samo radnik koji za to ima dozvolu. ili se ukazuju hitnim po naravi stvari. Što je dosije ? Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu. Što je fascikl ? Fascikl je skup više dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu.) ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune. s tim aktom treba postupati bez odgađanja 7. Sastavni dijelovi akta ? Osnovni elementi koje svaki akt mora sadržavati su: 1. obično – rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim hitno – prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim označila ovlaštena osoba. Vrste akata – obični. strogo povjerljivi. Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove. hitni ? Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. potpis ovlaštene službene osobe 8. Što je predmet ? Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. otpremanje i razvođenje ( bez administrativno-tehničke obrade) 5. arhiviranje i čuvanje akata 14. Natječajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija. tekst akta 5. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument. naziv i adresa primatelja 3. grafikon.1. upisivanje i dostava u rad 4. 6. Obične pošiljke i sve što ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici. a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to: 1. propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje. primanje i pregled 2. 9. povjerljivi. Što je dokument? Čine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. 2. odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti. 11. Ako slučajno stižu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pošta) i nose određeni stupanj povjerljivosti. 13. kratka oznaka predmeta 4.. Tko otvara pošiljke označene određenim stupnjem tajnosti ? Povjerljive i strogo povjerljive pošiljke otvara rukovoditelj tijela državne uprave. akt + prilog = dokument 10. 12. i sl. crtež. razvrstavanje i raspoređivanje 3.

Sadržaj Vrijeme nastanka Oblik Klasa: 133 – 02/02 – 01/56 1 – glavna grupa 2 – grupa 3 – podgrupa 4 – djelatnost unutar podgrupe 5 – godina otvaranja predmeta 6 – broj dosijea 7 – broj predmeta Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela: a) klasifikacija prema SADRŽAJU (5 brojeva) – određuje se na temelju sadržaja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi čelnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju) • neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 – 02/ • radni odnos na neodređeno vrijeme: 122 – 02/ • državni stručni ispit: 133 – 02/ b) klasifikacija prema VREMENU – određuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren) • u godini 2002. : 133-02/02klasifikacija prema OBLIKU – broj dosijea i broj unutar klasifikacije prema vremenu. XXX – XX / XX – XX /XX 123 . Prijenos klasifikacijske oznake ? U slučaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviđena za urudžbene brojeve. vremenu nastanka i obliku. prema propisanim rokovima za čuvanje arhivske građe. radi se prijenos klasifikacijske oznake. c) 83 . 17. urudžbeni zapisnici.6 / 7 16. upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja. a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta • 133-02/02-01/56 Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I° za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II° za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. Klasifikacijska oznaka predmeta određuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez. Što je klasifikacijska oznaka ? Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju. Što je arhiva ? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti. Prvi akt u predmetu nakon oznake sadržaja prijamnog štambilja stavlja se u omot spisa na koji se također upisuje: klasifikacijska oznaka predmeta kratka naznaka sadržaja predmeta urudžbeni broj Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulažu se u isti omot spisa.15.4 / 5 .

a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave. osim manjih. 19. ima jednu središnju pisarnicu. vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. URUDŽBENI ZAPISNIK (prijamnica. dostavni ured. rednog broja akta unutar predmeta – redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudžbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka Urudžbeni broj se određuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. 11 – Ured za lokalnu samoupravu. a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi. PRIJEPIS (daktilografski ured) – odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi. 84 . Što je urudžbeni broj ? Urudžbeni broj označava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta.Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja. pišu matrice. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove. prijepis. odnosno PISARNICI. godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta. Svako tijelo. URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji označava mjesto nastajanja akta. (514 – Ministarstvo uprave. 18. može posao obavljati nekoliko ili jedan službenik uz druge poslove. prijamna kancelarija) – odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne uprave predaju. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi. koji mora pribaviti potpis i pečat. opremiti spise prilozima i otpremiti ih. 21. arhiv (pismohrana) ? Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu: 1. 02/1 – Odjel za ustrojstvo i načelnik odjela. 3. prilozi. te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice). U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje ? Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj službi. 2. otpravništvo. dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – odjeljak u kojem se riješeni. kopije i drugi akti. Organizacija uredskog poslovanja ? Uredsko poslovanje se odvija najvećim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici. treba u donjem dijelu rubrike “klasifikacijska oznaka” označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake. pisarnica se kao služba može ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina: odjeljak prijama odjeljak otpreme odjeljak dostave odjeljak arhive i dr. brojčane oznake godine nastajanja akta – posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao 3. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta. odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti. Ako je obujam poslova manji. 7 – redni broj akta unutar predmeta) Urudžbeni broj sastoji se od: 1. • • • • 20. mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu. Ako je obujam poslova veći. DOSTAVNI URED – u većim tijelima državne uprave. Njome rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. 4. Odjeljci pisarnice – urudžbeni zapisnik. prima diktat. brojčane oznake mjesta nastajanja akta – označava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata 2. 02 – godina nastanka. preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju.

5.

ARHIV (registar, pismohrana) – odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja.

22. 23.

Tko rukovodi pisarnicom ? Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. Tko prima akte, kada se upisuju ? Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili poštanska služba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik. Radnik pisarnice provjerit će da li akt podliježe plaćanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaćena. Ako upravna pristojba nije plaćena odbit će se prijam akta. Također ako to tijelo nije nadležno za primanje tog akta upozorit će podnosioca, ali ako ovaj inzistira na prijemu, primit će akt ali će sastaviti bilješku. (ZUP) U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku (komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke). Kod prijema nekih pošiljki npr. natječajna dokumentacija na pošiljku se piše vrijeme (sat i minuta). Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajući upisnik ? Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje – evidencije o primljenim aktima ? Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima. Glavne knjige za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik. Koje su pomoćne knjige ? Pomoćne knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakšeg i bržeg postupanja sa istima). 1. registar 2. knjiga primljene pošte 3. interna dostavna knjiga 4. dostavna knjiga za mjesto 5. dostavna knjiga za poštu 6. kontrolnik poštarine – radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama 7. arhivska knjiga 8. knjiga dežurstva 9. popis štambilja, pečata i žigova 10. rokovnik Urudžbeni zapisnik ? Urudžbeni zapisnik je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadržava:

24.

25.

26.

27.

85

• klasifikacijsku oznaku • urudžbeni broj • kratak sadržaj predmeta ili pojedinog akta • datum primitka akta • ime i prezime (naziv) podnositelja akta • datum nastanka akta • organizacijsku jedinicu • datum i oznaku razvođenja Urudžbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. 28. Upisnik predmeta upravnog postupka ? Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadržava: - klasifikacijsku oznaku - urudžbeni broj - datum primitka akta - ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva - kratak sadržaj - odluku o zahtjevu i datum odluke - rad prvostupanjskog tijela o žalbi - datum odluke - administrativno izvršenje - datum izvršenja Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. Prijamni štambilj ? Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni štambilj. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleđinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad čistog papira koji se pričvršćuje uz akt. Ako je tekst akta pisan u produžetku nakon ranijeg akta, prijamni štambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produžetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta. U otisak prijamnog štambilja upisuju se: 1. naziv RH 2. naziv tijela koje prima akt i brojčana oznaka tijela (514 – Ministarstvo uprave) 3. datum prijama akta 4. klasifikacijska oznaka predmeta 5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt raspoređuje 6. urudžbeni broj 7. broj priloga 8. vrijednost (ako je označena na aktu) 30. Što je evidencija (očevidnik) ? Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, točno i pregledno vode kao: a) evidencija u knjizi (OČEVIDNIK) – s uvezanim i brojčanim stranicama, koje mogu u osobitim slučajevima biti prošivene uzicom na kraju i ovjerene od službene osobe

29.

86

b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) – niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomoću razdijeljenih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

31.

Rokovnik predmeta ? – pomoćna knjiga Rokovnik služi za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su označeni datumi. Predmeti se u rokovnik slažu po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na određeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom. Predmeti koji se ulažu u rokovnik, označuju se sa “R” i naznakom roka, ako rok istječe u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad. Rokovnik predmeta može se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed određenim rokovima. 1. primanje 2. razvrstavanje 3. upisivanje Kako se razvrstavaju primljeni akti ? Zaprimljene, pregledane i otvorene pošiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajuće uredske knjige, te raspoređuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice. Primljene akte razvrstava i raspoređuje službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika. Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog štambilja (određena planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka tijela). Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. Otpremanje akata ? Otpremanje akata vrši pisarnica. Sve akte što ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit će se idućeg radnog dana. Riješeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja. Dostavna knjiga za poštu služi za evidenciju o izvršenoj otpremi akata poštom i pravdanja troškova poštarine. Dostavna knjiga za mjesto služi za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom službenom tijelu. (dostava u istom mjestu) Na otpremljene akte se stavlja daktilografski štambilj (prijemni štambilj-otpremni) s datumom i potpis službenika koji je otpremio akte. Razvođenje akata ? Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenim od službenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni “izvorno” tj. u produženju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajuća oznaka: 1. a/a – rad potpuno dovršen i broj godina čuvanja 2. R (rok) - i datum vraćanja iz rokovnika 3. “izvorno” – i naziv i sjedište tijela kojem je akt riješen i otpremljen - ako se obavlja razvođenje akata koji se rješava izvorno. Poslije razvođenja akti se već prema vrsti razvođenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik. Arhiviranje ? Riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu.

32.

33.

34.

35.

87

koje rabe tijela koja prestaju s radom 3. pečata i štambilja ? PEČAT je okruglog oblika izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. 37. Za čuvanje duže od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. Tko ima ovlasti za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Pečate i žigove mogu izrađivati samo ovlašteni obrtnik i ovlašteno trgovačko društvo. Koja je svrha pečata i žiga s grbom RH ? Pečatom i žigom s grbom RH potvrđuje se vjerodostojnost akta. 48. istrošenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe 2. ŠTAMBILJ je pravokutnog oblika. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima. 51. 50. ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano. Ako više osoba podnosi zahtjev. a koja je promijenila naziv. a služi za otiskivanje na papir i drugu podlogu. Razlika između žiga. diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu. kojima se međusobno ophode ili ih upućuju pravnim osobama ili građanima. prestala s radom ili nema više javne ovlasti 38. izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. ŽIG je okruglog oblika. 41. 40. grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. koji se zbog promjene naziva tijela.U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. 36. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine. odnosno u trenutku podnošenja podneska. Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata sa grbom RH ? Ministarstvo pravosuđa. Za što se plaćaju upravne pristojbe ? Upravne pristojbe plaćaju se za akte i radnje pred tijelima državne uprave. 49. Tko je pristojbeni obveznik ? Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak. 39. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ? Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave. Što se mora učiniti u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ? 88 . upravnim i samoupravnim tijelima županije. 52. odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predviđeno plaćanje pristojbe (više obveznika – obveza je solidarna). izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala. a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose podaci. U kojim slučajevima postoji dužnost uništavanja žigova i pečata s grbom RH ? Moraju se uništiti pečati i žigovi s grbom RH: 1. plaća se jedna pristojba. poslije tog roka su dužne predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose. Kada se pristojbena obveza mora platiti ? Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze. Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Ministarstvo unutarnjih poslova. a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu.

ustanove iz područja predškolskog uzrasta.Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku. RH. kulture. 89 . Iznimno pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun ako je više od 100 kn. Tko je oslobođen plaćanja upravnih prisojbi ? (OPĆA OSLOBOĐENJA) 1. Na koji način se može platiti pristojba ? Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima. zatočenih i nestalih u domovinskom ratu 7. Natpisna ploča tijela državne uprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. invalidi domovinskog rata 6. supružnici i djeca branitelja poginulih. pristojba će se naplatiti prisilno. zdravstva. a s lijeve strane ako imaju zajedničko sjedište s tijelima državne uprave. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH 55. socijalne skrbi 3. 54.000 kn 5. prognanici i izbjeglice 8. prosvjete. 57. Iznimno ako je radnja obavljena. građani čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30. invalidske i slične organizacije 4. državljanima  spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti  prijave i odjave prebivališta osoba  uvjerenje o matičnom broju građana 56. Natpisna ploča tijela jedinica lokalne samouprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. Natpisne ploče ? Naziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četvrtastog oblika širine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče. znanosti. jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela 2. neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba. 53. PREDMETNO OSLOBOĐENJE. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ? Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaćena odnosno u kojoj je plaćena. Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. tijela državne uprave. Pristojbe se ne plaćaju na slijedeće spise i radnje  predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima  molbe za pomilovanja  prijave za utvrđivanje poreza  spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hr.

Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992. god. Malta. 1. pored nacionalnih i regionalnih vlasti. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. Sud europskih zajednica Ostale institucije: Europski revizorski sud. I) između 6 europskih država.7. Europska unija je ekonomska. Slovenija (8 bivših komunističkih zemalja). vanjska politika i obrana. svibnja 2004. socijalna pitanja. Finska i Švedska. Gospodarski i socijalni odbor. Luxembourg i Nizozemska (Europska zajednica). Irske i Velike Britanije. Francuska. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik. (Pariški ugovor – D. demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište. Vijeće EU/Vijeće ministara. Belgija. Estonija. zapošljavanje. Prvo proširenje Zajednice ostvareno je 1973. moraju postojati neovisne. Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. Zašto je osnovana Europska unija? Današnje je uvjerenje da. građanska prava i vanjsku politiku 25 zemalja članica. 29. nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. Španjolska i Portugal. Bugarska i Rumunjska Koje su institucije Europske unije? Glavne institucije: Europska komisija. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije. Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja. Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. godine. Europska središnja banka. prosinca 1991. Italija. 2007. Latvija. Njemačka. politiku.10. monetarni sustav. Poljska. god. 10. siječnja 1995. Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950.. B. Europski parlament. Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja? 1957. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. F. a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju. EUROPSKA UNIJA Koji su idejni začetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. zaštita okoliša. industriju. ekonomsko i društveno povezivanje. Zajednici se priključuje Grčka. 1981. Cipar (2 mediteranske otočne države). 1. Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. Europska investicijska banka 90 . godine. Europska unija je proširena za još 10 zemalja: Češka. L. te stvaranje mira i sigurnosti. potpisan je Europski ustav. godine Europskoj uniji su pristupile Austrija. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primjeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava. Mađarska. Odbor regija. priključenjem Danske.. NL.2004. trgovinska i monetarna sila. a 1986. Slovačka. Litva.

a Europski parlament ga potvrđuje. čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja. 91 . Što je unutarnje tržište i kad je otvoreno? Unutarnje tržište otvoreno je 01. Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije. To je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. glavna institucija Europske unije. Luxembourg. imenovanih na 5 godina. a jednako je nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba. ODBOR ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA – pomaže radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije. Ombudsman zaprima pritužbe protiv institucija i organa Unije. imenuju ostale članove Komisije. Sjedište: Bruxelles i dijelom Luxembourg. EUROPSKO VIJEĆE (šefovi država i vlada) – nije institucija EU. engleski. ODBOR REVIZORA – sastoji se od po 1 član iz svake države članice imenovanih na 6 godina. utvrđuje unutarnja pravila za Uniju. zakonodavno je tijelo EU. Ono je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća). već pojam koji označava praksu sastajanja na vrhu (eng. odredbe. zajedno s Europskim parlamentom zaduženo je za proračun Unije. Regulira se Ugovorom iz Nice. EUROPSKA KOMISIJA – ima 27 članova (1 ili 2 po zemlji). Regulira se Ugovorom iz Nice. a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. EUROPSKI PARLAMENT – (izbori svakih 5 godina od 1979. Parlament ima 732 zastupnika. Vijeće donosi sve značajne pravne odluke. ima potpunu financijsku neovisnost. kao i ispravnost upravljanja sredstvima. zajedno s predsjednikom Europske komisije. direktive i zaključke. Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje. Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika. Sjedište: Strasbourg. godine s ciljem stalnog proširenja gospodarstva. Zakonodavne nadležnosti dijeli s Vijećem ministara. Predsjedništvo Vijeća svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice. potom vlade država članica zajedno s imenovanim predsjednikom. Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi ugovora. ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja članica. SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE – sastoji se od po 1 sudac iz svake države članice i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. Ima 20 službenih jezika. Radni jezici: francuski. veće stabilnosti. Kad zaprimi pritužbu. Bruxelles. Predsjednika Komisije imenuju vlade država članica. rasta životnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa između država koje Zajednica ujedinjuje. Komisija ujedno igra ulogu “čuvara ugovora”. stvaranje solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih instrumenata Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha.osnovan je ugovorom o europskoj uniji. URED OMBUDSMANA – POSREDNIKA . Vijeće ili Komisija traži mišljenje i Odbora za regije. siječnja 1993. Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987.) institucija EU koja predstavlja interese građana država članica EU-e. što daje mogućnost slobodnog kretanja roba i usluga 2. europski posrednik dogovorom pokušava riješiti spor s europskom institucijom. Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija. a cijeli sastav Komisije konačno odobrava Parlament. otvaranje granica. njemački.VIJEĆE MINISTARA / VIJEĆE EUROPSKE UNIJE . Tom cilju služe 2 sredstva: 1. Sjedište Bruxelles (dijelom u Luxembourg). godine. Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interese zajednice ekonomskog i socijalnog života. ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava.predstavlja interese građana glavna. ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade države članice. Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza neovisna. usvaja pravne akte. summit) sastaje se najmanje 2 puta godišnje. Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta.

(s predavanja) Šta je unutarnja sigurnost? Načelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja: 1. Šta je Schengenski prostor? Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve državljane. rukovodeći se zajedničkom metodom procjene rezultata. Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojećih. To su: slobodno kretanje. ukinuta je kontrola na zajedničkim granicama. podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz trećih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru. Komisija predlaže «budžetni status quo» za razdoblje 2000. sloboda stvaranja udruženja i sloboda kolektivnih pregovora. jednaka naknada za oba spola za isti posao. ali zahvaljujući boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit će učinkovitije. drugih država članica Unije i trećih zemalja. uvođenje zakona o useljenju 3. pravedne plaće. Politika zapošljavanja Na sjednici Europskog vijeća 1997. predočila opći dokument pod naslovom «Agenda 2000» u kojoj se pažnja usmjerava k ograničenju troškova u razdoblju 2000. a Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica. . zdrav natjecateljski duh (niže cijene) među europskim poduzećima. Regionalna politika Jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logična je posljedica realizacije prostora bez granica. Za građane Unije načelo slobodnog kretanja već je u velikoj mjeri ostvareno.. čiju će realizaciju redovito pratiti države članice i institucije Unije. profesionalna izobrazba. Komisija predlaže da se 92 . Tako su Europski fondovi postali ključni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice. starih ljudi i invalida i dr.27 % brutto nacionalnog proizvoda. – 2006. a to isključuje povećanje prihoda iznad granice 1. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proširenja mogućnosti zaposlenja i lakše prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika. u Maastrichtu. god. Policija će kao i do sada jamčiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima..- pristup izvoru robe. usuglašavanje zakona koji se odnosi na azil 2. . vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih građana i njihovu zaštitu na vanjskim granicama Unije. Socijalna politika Aktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnoteže u razvoju. godine određene su smjernice politike zapošljavanja. čiji značaj raste porastom novih država članica. u lukama i na aerodromima. zaštita interesa potrošača. suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja preko granica 4. – 2006. zdravstvena zaštita i sigurnost na radnom mjestu. pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava Schengenskim sporazumom 1985. neovisno o njihovoj nacionalnosti. Za Sporazum su uključene odredbe za turiste.jačanje gospodarske i socijalne povezanosti. socijalna zaštita. Europsko vijeće je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije. Komisija je u srpnju 1997. Financiranje zajedničkih politika Povećanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: . ali korjenito izmijenjenih fondova.proširenje zajedničkih mjera na području vanjskih odnosa. zaštita djece. poboljšanje uvjeta rada. Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su? Pokazalo se da je jačanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti među državama članicama Unije.povećanje konkurentnosti europskih poduzeća. Zbog toga je došlo do osmišljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike.

Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograničila porast proizvodnje.stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom. što je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva.stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1.«dogovor o stabilnosti i rastu» koji obvezuje države članice da se pridržavaju proračuna (zabrana prekomjernih zaduženja) . kao i za pomoć gospodarskim subjektima u prilagođavanju proizvodnje propisima Unije. stabilizirat tržišta. Velika Britanija i Švedska nisu prihvatile euro. Što je ekonomsko-monetarna unija? Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tržištu. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike država članica. Reforma zajedničke agrarne politike Vijeće je 1992. prihvatilo reformu zajedničke agrarne politike težeći smanjenju troškova.? Na tom sastanku su usvojene dvije važne rezolucije: . utvrđeni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajedničke valute: . Šta je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u Amsterdamu 17. što daleko prelazi potrošnju.2002. Europska središnja banka uspostavljena je 1. roba. osigurati potrošačima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture. Osnivanjem Europske središnje banke odredit će se čvrsti tečajni odnosi među valutama. imenovan je njen izvršni odbor. O načinu na koji će građani Unije prihvatiti euro ovisit će i sam uspjeh eura. a uz održanje njene kompetitivnosti. korak prema konačnom europskom ujedinjenju. te potiče istraživanja i na području elektronike i obrade podataka.osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jamče održanje načela solidarnosti između država članica kao i između Unije i država kandidata za članstvo u Uniji. Uvođenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad. i 2. Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992. Ti su ciljevi uglavnom dostignuti..01. Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01. Banka će djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih država članica koje se pridružuju jedinstvenoj valuti.deficiti: budžetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% društvenog proizvoda . započelo je štampanje novca. 93 . lipnja 1997.zaduženost: javna zaduženost mora biti ispod 60% brutto društvenog proizvoda .5% iznad prosječne stope inflacije 3 države članice s najmanjom inflacijom . – uvodi se EURO (novčanice i kovanice eura ulaze u opticaj).zapošljavanje i dalje ostaje jedan od najvećih prioriteta Unije Objasni zajedničku vanjsku i obrambenu politiku. te stvaranju jedinstvenog tržišta. Danska. Unija odvaja određena financijska sredstva za poticanje projekata zaštite okoliša. Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnotežen odnos između proizvodnje i potrošnje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog očuvanja okoliša. kapitala i usluga. stvarajući troškove budžetu Unije da je bio ugrožen razvoj drugih sektora. Uvođenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi.kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom . svibnja 1998. Ciljevi zajedničke agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omogućiti poljoprivrednicima primjereni životni standard. Ona podupire projekte u koje su uključeni istraživački laboratoriji pojedinih zemalja članica i potiče istraživanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri. Što su politike napretka? Politike napretka podupiru razvoj velikog tržišta.

S pomoću novih mehanizama političke suradnje. Comett (program tehnološkog obrazovanja i usavršavanja) i Luingua (poticanje učenja stranih jezika). godine Europska himna – Beethovenova «Oda radosti» 94 . vojska. arhitekata. posrednika osiguranja itd. Ova se direktiva odnosi na visokoškolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine. Zajednički stavovi se usvajaju čim Europsko vijeće prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike država članica i učvršćuje njihov položaj u međunarodnim krugovima. veterinara. pravne države i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom između država članica u provođenju njihovih politika u određivanju zajedničkih stajališta i postupnom provedbom zajedničkih mjera u područjima gdje države članice imaju zajedničke interese. Koji su simboli europskog identiteta? Europska putovnica – u opticaju od 1985. vanjski poslovi). Takva politička suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspješan pristup vanjskoj politici. Koji su ciljevi političke unije? Ugovor o Europskoj uniji čini osnovu političke unije koja se gradi na provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike čiji su ciljevi: . Odredbe kojima se rukovodi zajednička vanjska i sigurnosna politika ni na koji način ne utječu na specifične karakteristike obrambene i sigurnosne politike određenih država članica. doveo je do uzajamnog priznanja diploma liječnika.poticanje međunarodne suradnje . Što obuhvaća zajednička vanjska i sigurnosna politika? Ona čini kamen temeljac Europske unije i obuhvaća sva područja vanjske politike. Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveučilištu druge države. želi se postići da države članice usvoje zajednička stajališta unutar međunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda). prosinca 1988. godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno međusobno priznavanje svih diploma visokih učilišta. životni standard je usklađen prema najvišim mjerilima. a nema njezino državljanstvo.razvitak i jačanje demokracije. Koje su prednosti jedinstvenog tržišta? One su višestruke: pristup širokom izboru robe. poslovi u javnim službama (zdravstvo. 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim državama članicama. školstvo. Vanjska i sigurnosna politika dugoročno vode k zajedničkoj obrani. ima pravo da bira i bude izabran u općinskim izborima i izborima za Europske institucije. Državljanstvo Unije nadopunjava nacionalno. Tko ima državljanstvo Unije? Građanin Unije je svaka osoba koja posjeduje državljanstvo neke od zemalja članica. provode se politike zaštite potrošača i okoliša. Koja je svrha obrazovnih programa? Uz pomoć obrazovnih programa Erasmus (mobilnost uređaja). magistara farmacije.. Objasni Europu građana Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvršenje suverenih ovlaštenja i čuvanja općih interesa države (policija. neophodno je povećati zajednička financijska sredstva za politiku obrazovanja.zaštita zajedničkih vrijednosti. Europa građana je u Maastrichtu učinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o državljanstvu Unije i prema kojoj državljanin Unije koji živi u drugoj državi članici. Koje diplome priznaje EU? Rad na području zbližavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja. natjecateljski duh među proizvođačima održava nisu razinu cijena. temeljnih interesa i neovisnosti Unije . 21. uključujući i sigurnost.Mir i pomirenje središnji su čimbenici procesa europske integracije.. medicinskih sestara.jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica . a temelji se na načelu uzajamnog povjerenja u kakvoću visokih učilišta. ali ga ne zamjenjuje.) mogu biti dostupni i za državljane drugih zemalja članica.očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti .

Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993. Dokument Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika. dio . te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. sigurnosti i pravde. god. pravna stečevina. ADMINISTRATIVNI – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju. Programima Zajednice…3. Što je Agenda 2000? Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za članstvo u Uniji. ekonomske i monetarne Unije. zahtjev za članstvo može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode. a na zemljama članicama je da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta.jačanje predpristupne strategije u obliku uvođenja pristupnoga partnerstva. otvaranja mogućnosti sudjelovanja u tzv. 2006. Što omogućuje Ugovor iz Maastrichta? EU – nova faza u procesu stvaranja sve tješnje unije između naroda Europe. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva. demokracije. PRAVNI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-e. Osnovana je EU. Koje su prednosti stabilnosti područja s jedinstvenom valutom za ulagače? Za europske i neeuropske ulagače. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2. u Kopenhagenu usvojilo načelo po kojem pridružene zemlje srednje i istočne Europe mogu postat članicama Europske unije čim budu sposobne preuzeti obveze koje nosi članstvo i čim zadovolje ekonomske i političke uvjete. (ovaj je kriterij iz Madrida) Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU? 95 . poštivanje manjina. 1. godine Šta su europski sporazumi? To su mješoviti sporazumi koji pokrivaju područja za koja su nadležne i države članice i Unija. poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. područje slobode. Ciljevi: područje bez unutarnjih granica. Glavni su ciljevi: .Europska zastava – 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi Europska vozačka isprava – uvedena u državama članicama od 1996. Nestat će svi troškovi transakcija i tečajnih razlika koje su uzrokovane različitim valutama. Učvršćeno je zajedničko europsko tržište… Ugovor iz Mastrichta omogućuje zemljama članicama mogućnost upotrebe dvaju važnih instrumenata: zajedničke valute i zajedničke obrane.kulturna suradnja Kako se može postati članicom Europske unije? Europsko vijeće je 1993. godine u kontekstu proširenja na nove države članice. Nove zajedničke politike . u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što bližoj građanima. stabilnost područja s jedinstvenom valutom ima značajne prednosti. zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. POLITIČKI – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. vladavinu prava. građanstvo EU (novi pojam). Temelji se na Europskim zajednicama.politički dijalog . jedinstveno tržište 3. reforme. Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija. te financijski okvir za razdoblje 2000. 2.financijska suradnja .) i Madrida (1995. posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije. preuzimanje obveza iz članstva EU-e 4.gospodarska suradnja . dio donosi studiju učinka proširenja na politike Europske Unije. To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997. zajednička vanjska i sigurnosna politika. Sastoji se od triju dijelova. postojanje tržišne ekonomije i sposobnost prihvaćanja i ispunjavanja ciljeva političke. dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije.glavna područja na kojima države surađuju = poljoprivreda.slobodna trgovina i sloboda kretanja .)? 1. godine. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za članstvo Europskoj uniji? Prema Ugovoru o europskoj uniji.

Vijeće EU podneseni zahtjev upućuje na razmatranje Europskom vijeću. Statusom kandidata država dobiva mogućnost korištenja brojnih predpristupnih fondova Europske unije. a na temelju kojih Europska komisija donosi: 1. opću ocjenu stanja i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo Cjelokupni postupak u većini slučajeva traje oko godinu dana.). prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i Europske unije 2. preporuke – u pogledu otvaranja pregovora o primanju u članstvo EU-e Što sadrži mišljenje o zahtjevu za članstvo? Mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži: 1. odnosno državi članici koja u to vrijeme njime predsjedava..Podnošenjem zahtjeva započinje postupak ocjenjivanja sposobnosti države podnositeljice zahtjeva da postane članicom Europske unije. sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva EU-e 5. dok je u slučaju Grčke dano mišljenje s negativnim tonom (Grčka postala članica 1981. god. Ako Europsko vijeće ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi mišljenje.) i Turska (dobila status kandidata 1999. Svoje mišljenje i preporuke Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o odobravanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev za članstvo. Rumunjska. Što ako je mišljenje o zahtjevu negativno? Negativno mišljenje Europske komisije do sada je zabilježeno u slučaju Turske.. U slučaju negativnog mišljenja. Koje zemlje trenutno imaju status kandidata? Bugarska. tko ga razmatra i u kojem roku? Zahtjev se podnosi Vijeću EU. 2. pristupni pregovori zakazani za početak 2005. lipnja 2004. na čiji poziv Europska komisija izrađuje mišljenje o zahtjevu za članstvo. a u kojem se ističe: . stanje i mogućnost ispunjavanja gospodarskih uvjeta 4. mišljenje (fran.uključivanje u EU-u kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva .spremnost prihvaćanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz članstva EU-e Kome se upućuje zahtjev.europska pripadnost države podnositeljice zahtjeva . Kako teku pregovori između EU i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja? 96 . Hrvatska (dobila status kandidata 18. avis) – kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo države podnositeljice zahtjeva. Mišljenje je pravni akti neobvezujućega karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama članicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EUa. Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru. Kako teče postupak donošenja mišljenja o zahtjevu? Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti tražene podatke. daljnje približavanje Europskoj uniji je usporeno. Europsko vijeće saziva konferenciju između Europske unije i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja tako dobiva status kandidata. ali EU još nije utvrdila datum početka pregovora o punopravnom članstvu). ona ima punu slobodu da o roku sama odluči. To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vlade. stanje ispunjavanja političkih uvjeta 3. Što ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno? Ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno.

a potom sporazume o pridruživanju (tzv. poticaj u ulaganjima. U lipnju 2003. pokrenula je proces proširenja EU-e kojim se određuje i predpristupna strategija za države kandidate. god. administrativna reforma. god. Estonija. poljoprivredu i prehrambenu industriju. veljače 2003. Slovačka i Malta. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-e 3. okoliš. Phare program obuhvaća 5 prioritetnih područja: pristup tržištima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica. sporazume o pridruživanju (tzv. osnovan s ciljem pružanja tehničke pomoći u procesu usklađivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije. usavršavanje i istraživanje. Bosni i Hercegovini. Slovenija i Cipar. godine. Što je PHARE program? To je glavni financijsko – tehnički instrument predpristupne strategije. Šta je TACIS program? Tacis program omogućuje tehničku i gospodarstvenu pomoć bivšim državama Sovjetskog Saveza i Mongolije. ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u područjima obrazovanja. posebno u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva tih država s pravnom stečevinom EU-e. europske sporazume). To je tzv. Helsinška skupina. Cilj programa je prijelaz na tržišno gospodarstvo. osnivanje poduzeća itd. Poljska. istraživanja.Za razliku od država kandidata iz srednje i istočne Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji. na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju države kandidati postaju: Bugarska. Što je TAIEX? Razvijen je za potrebe država kandidata iz srednje i istočne Europe. Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori. Koje su države Luksemburške. Cilj predpristupne strategije je pružanje podrške državama kandidatima u pripremama za članstvo u EU-u. U listopadu 2003. 97 . Objasni predpristupnu strategiju Europske unije. a programom je obuhvaćeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost. Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije. razvoja privatnog poduzetništva. na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu države kandidati postaju: Češka. zaštite okoliša. europske sporazume) 2. Što je ISPA program? Ispa program je instrument strukturne politike u predpristupnom razdoblju pokrenut radi pomoći državama kandidatima u prilagođavanju standardima EU u području prometa i zaštite okoliša. Što je SAPARD program? To je program namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja država kandidata te pružanju pomoći u provedbi zakonodavstva EU-e iz područja zajedničke poljoprivredne politike. To je tzv. energija. Hrvatskoj. Litva. zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede. javnog zdravstva te programa za mlade. malog i srednjeg poduzetništva. obrazovanje. strukovnog obrazovanja. Europska unija donošenjem zaključaka Europskog vijeća u Luksemburgu 1997. Rumunjska. a koje Helsinške skupine? 1997. ured tehničke pomoći za razmjenu informacija. godine. Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma – sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture. Predpristupna strategija uključuje: 1. predpristupnu pomoć koja obuhvaća pružanje financijske pomoći putem programa PHARE. 1999. Latvija. Luksemburška skupina. državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja – Albaniji. obuku i okoliš. Mađarska. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji? 21. je ispunjeni upitnik uručen predsjedniku Europske komisije. je dobila upitnik s 4744 pitanja.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije bio stupio na snagu dok je 21. dobiveno pozitivno mišljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za članstvo u EU) 18.06. promicanje gospodarskih odnosa. analitički pregled usklađenosti zakonodavstva (eng. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Što je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja. te Europski parlament i parlamenti svih država članica. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2001. u Bruxellesu Vijeće ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predložila Komisija i u kojem su navedene kratkoročne i dugoročne mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 06.2001.09. Postupkom screeninga utvrđuju se područja unutar zakonodavstva pojedine države kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e. stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnošenje zahtjeva. screening). Kad se Republika Hrvatska nada ući u EU? Daljnje proširenje EU predviđeno je za razdoblje između 2008. među kojima i Hrvatskoj. Sapard). administrativne.2004. Do trenutka stupanja SSP-a na snagu.02. osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja. usklađivanje zakonodavstva. ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU. cestovni prijevoz itd. Ispa. Status kandidata otvara mogućnost da i Hrvatska postane članicom Europske unije. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 21. Što slijedi nakon screeninga? 98 .2004. Koji su temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske? To su: ulazak u Europsku uniju i NATO.10. Što je screening? Jedna od dviju faza u pregovorima o članstvu. tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu. na snazi je Privremeni sporazum koji uređuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima. godine.29.) 13. Plan odgovara na ključna pitanja provedbe SSP-a: što se mora učiniti. godine. političke i gospodarske reforme moći koristiti ne samo svoje financijske izvore. uspješna provedba SSP-a može znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog mišljenja Europske komisije. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europske unije. Zahvaljujući statusu kandidata Hrvatska će za brojne institucionalne. Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Da bi stupio na snagu.).).2.10. moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor. tzv.2003. kako i u kojim rokovima. Što je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Operativni dokument kojim su utvrđene mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.2004. u Strazbourgu.2005. kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u EU (Europsko vijeće zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom 2005. Iako proces približavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji. Dakle.02. razvoj zone slobodne trgovine.04. Cilj SSP-u je uspostava političkog dijaloga. RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU 20. u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovaračkog okvira o punopravnom članstvu (pregovori će započet početkom 2005. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji.2004.2003. te promicanje politike dobrosusjedstva. 01. ali se mogu smatrati politički izuzetno važnim i nužnim dijelom procesa približavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnošenju zahtjeva za članstvo. već i fondove Europske unije (Phare. i 2010.

Njemačka. .2000.uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU. a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog. Malta. (na snazi od 1. avis)? To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijeća. godine. . nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. ljudi. Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU-a. a stupio je na snagu 199. Velika Britanija.Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne stečevine Europske unije (slobodno kretanje roba. Irska.uvođenje fleksibilnosti. Estonija. Nizozemska. Finska. a kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom Europske unije. 1951. osnivačkim ugovorima: . Slovačka. Italija. Luksemburg. kapitala.Europska ekonomska zajednica. Srbija i Crna Gora te Makedonija). Poljska. mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. sastali su se šefovi vlada i država članica EU-a te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. Što je Europska zajednica? Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. Latvija. Koje su članice Europske unije? Austrija. Španjolska. zakonodavnog. . poljoprivreda. Cipar. Pravno. Pravni temelj EU su ugovori . zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda. 1957. Na sastanku je usvojena Završna deklaracija kojom se predviđa daljnji razvoj političkih odnosa između država jugoistočne Europe i EU-a. Bugarska i Rumunjska.Europska zajednica za atomsku energiju. Belgija. načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora.) Nakon zaključivanja pregovora u svim poglavljima pravne stečevine EU-e.mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka. .. mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj. . Mađarska. Francuska. . studenog 2000.jačanje uloge Europskoga parlamenta.izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja EU.Europska zajednica za ugljen i čelik. ekonomska i monetarna unija. Što je Cards program? Vrsta tehničko – financijske pomoći Europske unije čije su korisnice države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija. 1957. Kad je održan summit u Zagrebu? 24. Ministri vanjskih poslova država članica potpisali su ga u listopadu 1997. Hrvatskoj će biti omogućen ulazak u EU. . godine. Češka. obrazovanje.) institucionalna reforma EU. Bosna i Hercegovina. Švedska.2003.donose se na sastanku europskog vijeća. Što je pravna stečevina Europske unije? (uvriježena kratica acquis communitaire) Je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a. kultura i dr. statistika. AMSTERDAMSKI UGOVOR Rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu 1996. Slovenija. Ugovor iz Nice . Hrvatska. Grčka. ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore. Najvažnije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu: .. Danska.prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova(treći stup) u prvi stup EU. deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila. Što je mišljenje o zahtjevu za članstvo (franc. gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju tržišnog gospodarstva država korisnica. EU se pripremala za veliko proširenje (10).2. 99 . Portugal. godine. Litva.

POLITIČKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju.- uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije UGOVOR IZ NICE Ugovor iz Nice rezultat je međuvladine konferencije koja je započela u veljači 2000. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a 3. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon idućih valova proširenja.mišljenja . ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti. godine.slobode kretanja ljudi. Europske komisije. jedinstveno tržište. PRVANI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) 4. Ta se slika počela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a).nisu pravno obvezujući akti .preporuke . Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima. te ugovori koji ih izmjenjuju – Jedinstveni europski akt. Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. Sekundarni izvori pravu uključuju 100 . Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica.direktive . četiriju sloboda . usluga i kapitala. Primarni su izvori prava osnivački ugovori i opća načela prava. vladavinu prava. Suda Europskih zajednica. kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica.uredbe . Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice. adresirana je . u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije 2. Revizorskoga suda. IZVORI PRAVA Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. a temelji se na ostvarivanju tzv.odluke .obvezuje sve članice ali sama država bira sredstva (kako učiniti) . Ugovor iz Nice potpisan je 26. a čine ga npr. zajednička poljoprivredna politika. Prvi stup ima nadnacionalni karakter. roba. te su više međudržavnoga karaktera. a završila u prosincu iste godine. strukturne politike te ekonomska i monetarna unija. godine. Izrazom osnivački ugovori obuhvaćeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i čelik. godine. odnosno u načinu donošenja odluka. OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ Primarni izvor: Osnivački ugovor Sekundarni izvori: .nisu pravno obvezujući akti STUPOVI EU Za EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkoga hrama koji leži na 3 stupa. Ugovor iz Maastrichta. Drugi stup obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici. veljače 2001. a stupio je na snagu 1.obvezuje samo one kojima je izravno upućena. Koji su ciljevi za članstvo u EU 1.obvezuje u cijelosti i istovremeno sve članice . carinska unija. Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica. godine. Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije. JEDINSTVENO TRŽIŠTE ( 4 slobode) Jedinstveno ili unutarnje tržište je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehničkih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajedničkoga tržišta. Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskog parlamenta. Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju. veljače 2003. Vijeća Europske unije. a treći suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke.

direktive. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj. Načelo nadređenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom načelo prvenstva. godine. Pokušaji jasnoga definiranja ovoga načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima. Državno izaslanstvo RH-voditelj izaslanstva je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. u Amsterdamskom ugovoru. To je načelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964. 3. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti). 2. preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadređen nacionalnim ustavima. mišljenja. Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini.pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke. 5. a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a.a s EU strane je Olli Rehn(povjerenik Europske komisije za proširenje) Koordinacija za pregovore o pristupanju Pregovaračka skupina za vođenje pregovora Radne skupine za pripremu pregovora Ured glavnog pregovarača Tajništvo pregovaračke skupine 101 . zamjenik voditelja i glavni pregovarač s RH strane Vladimir Drobnjak. uredbe. PRAVNA NAČELA Prema načelu nadređenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. 6. regionalnoj ili lokalnoj razini. 4. a 1970. PREGOVARAČKA TIJELA: 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful