SKRIPTA ZA DRAVNI ISPIT 1.

USTAV
to je Ustav? Temeljni i najvii pravni akt jedne drave na temelju kojeg se donose zakoni. Ureuje organizaciju i ustroj vlasti, te jami ustavna prava graana. Ustavom se uspostavlja politiki i pravni poredak. On je jednako politiki kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglaen 22.12.1990 - Boini ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta dravne vlasti; 2001. - ukidanje upanijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga moe mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav moe mijenjati Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. Da li RH moe sklapati savez sa drugim dravama? RH sklapa saveze s drugim dravama zadravajui pravo da sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruivanja RH u saveze u kojim bi udruivanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva. O udruivanju prethodno odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom, a odluka se donosi na referendumu veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja. RH ostvaruje, u skladu s meunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka i temelj za tumaenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava, 2. suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje politikih stranaka, 6. oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja dravljan., izruivanja drugoj dravi, te zatita interesa hrvat. dravljan. u stranoj dravi, 9. grb, zastava i himna 10. slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma,

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja podruja obuhvaa Ustav? 1. izvorine osnove 2. temeljne odredbe 3. zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo dravne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. meunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - naelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - naelo zakonitosti. Objasnite naelo diobe vlasti. U RH dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obiljeja hrvatske dravnosti? Obiljeja hrvatske dravnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje politikih stranaka. Osnivanje politikih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima. Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se ureuje poloaj i financiranje politikih stranaka. Koja je uloga oruanih snaga? Oruane snage tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oruane snage mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oruane snage mogu prijei granice u sklopu vjebi u okviru meunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju meunarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog dravljanstva? Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi. RH titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita RH. Opiite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju uta estokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovake republike (na modrom polju dvije crvene grede)

grb Dalmacije (tri ute leopardove glave) grb Istre (koza uta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprene bijele grede, izmeu crveno polje i kuna, plavo polje gore sa utom esterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer irine i duine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izraava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik, te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava ovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. to je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i vodi ih elja za ouvanjem tih obiljeja. Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ureuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona. Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na oitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima U kojem se sluaju mogu ograniiti slobode i prava ovjeka? Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograniiti niti u sluaju neposredne opasnosti? Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na trajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u meunarodne sindikalne organizacije. U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje.

Koje su mogunosti izjavljivanja albe? Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom. Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odreenima zakonom ako je osigurana druga pravna zatita. Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Koja su osobna i politika prava? - Pravo na ivot (nema smrtne kazne) - Nepovredivost ovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada to odluuje sud). - Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja lijenikim ili znanstvenim pokusima. - Zabrana prisilnog rada - Zabrana uhienja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti proitan i uruen uhieniku; moe i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teko kazneno djelo - mora odmah biti obavijetena o razlozima uhienja i o svojim pravima; - Pravo albe. Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode. - ovjeno i dostojanstveno postupanje prema uhieniku ili osueniku - Pritvorenik ima pravo u najkraem roku biti izveden pred sud i biti osloboen ili osuen - Pravo na odtetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lien slobode ili osuen - Svi su jednaki pred sudovima i drugim dravnim tijelima koja imaju javne ovlasti. - Svatko je neduan dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. - Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvreno zakonom ili meunarodnim pravom kao kazneno djelo. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna. - Nikome se ne moe ponovno suditi za kazneno djelo za koje je ve osloboen ili osuen. - Pravo na slobodno kretanje i biranje boravita. - Pravo naputanja teritorija RH i povratka u domovinu - Pravo na utoite u RH (osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene naelima meunarodnog prava). - Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s meunarodnim ugovorom i zakonom. - Dom je nepovrediv (Sud moe nalogom odrediti pretraivanje. Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazoan pretrazi. Moe i bez naloga ako je potrebno za uhienje poinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega. Pretraga se radi u nazonosti svjedoka) - Pravna zatita osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. - Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja - Sigurnost i tajnost osobnih podataka. (Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obraivati i koristiti samo uz uvjete odreene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrenoj svrsi njihovoga prikupljanja.) - Sloboda miljenja i izraavanja misli. (Sloboda tiska, sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrijeeno Ustavom i zakonom utvreno pravo.) - Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti. - Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Mogu u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave.) - Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. - Pravo na slobodno udruivanje (radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.)

Pravo svakog dravljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne slube. Ope i jednako birako pravo s navrenih 18 godina svih hrvatskih dravljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se dravljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritubi, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana.

Sluenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana. to je to prigovor savjesti? Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odreene zakonom. Koja su prava uhienika, optuenika ili osumnjienika? U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik ima pravo: - da u najkraem roku bude obavijeten na jeziku koji razumije o razlozima optube i dokazima koji ga terete - da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane - na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, - da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja, - da mu se sudi u njegovoj nazonosti, - da ispituje svjedoke optube i zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima - na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. Ne smije se siliti da prizna krivnju. Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja. Kaznena osuda za teka kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odreeno vrijeme nekih prava na obavljanje odreenih poslova. Koja su gospodarska, socijalna i kulturna prava? - Pravo vlasnitva. (Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odreene zakonom. Jami se pravo nasljeivanja. Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti). - Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. (Drava osigurava jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje graana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala. Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi. - Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. (Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti.) - More i druga prirodna bogatstva, stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu. (zakon odreuje nain na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.) - Hrvatska narodna banka je sredinja banka RH. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. - Pravo na rad i slobodu rada. (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot; ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei. - Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. (Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom djece ureuju se zakonom.)

Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo-za podmirenje osnovnih ivotnih potreba. Posebnu skrb drava posveuje zatiti invalidnih osoba i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot. Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva. Pravo na zdravstvenu zatitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. (udruivanje u meunarodne sindikalne organizacije; u oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje; poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na trajk. (u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama moe se ograniiti pravo na trajk.) Obitelj je pod osobitom zatitom drave. (Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ureuju se zakonom.) Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot. Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb. Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje. Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odreene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udoree, niti im se takav rad smije dopustiti.) Osnovno je kolovanje obvezatno i besplatno. Svakomu je dostupno, pod jednakim uvjetima, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Mogu se osnivati privatne kole i uilita. Jami se autonomija sveuilita. Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva. Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote. Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu. Svatko ima pravo na zdrav ivot. Drava osigurava uvjete za zdrav okoli.

USTROJSTVO DRAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR to je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti. Ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem, na vrijeme od 4 godine. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru moe biti biran hrvatski dravljanin sa navrenih 18. godina ivota. Izbori se odravaju najranije 30, a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja sabora. Prvo zasjedanje odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie potpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje se poslovnikom. Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika. to se ureuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski dravni sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika moe biti biran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: - Dravno izborno povjerenstvo - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica) - Izborna povjerenstva izbornih jedinica - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica), - upanijsko izborno povjerenstvo - stalni (predsjednik i dva lana) i proireni sastav (odreuje se po prihvaanju, utvrivanju i objavi lista izbornih jedinica)

Opinska i gradska izborna povjerenstva Biraki odbori.

Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujui mandat. Zastupnici primaju stalnu novanu naknadu. Zastupnici imaju imunitet. Zastupnik ne moe biti pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, iju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. Kada se moe zastupnicima produiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata. U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. ako podnese ostavku 2. ukoliko mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. ukoliko je pravomonom sudbenom presudom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. smru Kako se moe raspustiti sabor? Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika. Predsjednik Republike moe sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proraun. Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Predsjednik sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. O emu odluuje Sabor? - odluuje o donoenju i promjeni Ustava, - donosi zakone, - donosi dravni proraun, - odluuje o ratu i miru, - donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, - donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, - ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH - odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, - raspisuje referendum, - obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, - nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, - daje amnestiju za kaznena djela, - obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela sabora, te Vlada. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnika pitanja. Najmanje jedna desetina zastupnika moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana. to je referendum? Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. Sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Kada sabor moe ovlastiti Vladu da ureuje uredbama? Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe ne mogu djelovati unatrag. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije. Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave to je se utvruje dravnim proraunom? Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu. U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori. Kada sabor moe osnivati istrana povjerenstva? Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. to je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. To znai da zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.

Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. to je institut pukog pravobranitelja? Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavna i zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita ustavnih i zakonskih prava graana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane, oruanim snagama i slubama sigurnosti, zatita prava graana pred tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te zatita prava na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. Predsjednik brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Predsjednik ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim sluajevima? U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike. U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade. U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike. Koje su ovlasti predsjednika? - raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, - raspisuje referendum u skladu s Ustavom, - povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika, - daje pomilovanja, - dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, - obavlja druge dunosti odreene Ustavom, - na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu - vrhovni je zapovjednik oruanih snaga, - imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom, - Zajedno s Vladom surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surauju u oblikovanju i provoenju vanjske politike. Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Predsjednik, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oruanih snaga. Predsjednik imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odreena pitanja. Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih slubi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Kada predsjednik moe raspustiti sabor? Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun. Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti. Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika. O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 veinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava. Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda.

10

Tko predsjedniku pomae pri obavljanju dunosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti. Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE to je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast. Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri. Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Kako se Vlada sastavlja? lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvruje se zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada ne bude sastavljena, Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Koje su uloge vlade? 1. predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, 2. predlae dravni proraun i zavrni raun, 5. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, 6. donosi uredbe za izvrenje zakona, 7. vodi vanjsku i unutarnju politiku, 8. usmjerava i nadzire rad dravne uprave, 9. brine o gospodarskom razvitku zemlje, 10. usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, 11. obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik. Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik

11

Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost graana. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri godine. Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde. U suenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom. Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea. Prigodom prvog stupanja na sudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno. Kada e se sudac razrijeiti dunosti? Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: - ako to sam zatrai, - ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, - ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, - ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, - kad navri sedamdeset godina. Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. to je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je to odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu. Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou.

12

Tko imenuje i razrjeuje suce? Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee. Dravno sudbeno vijee u postupku imenovanja i razrjeenja sudaca duno je pribaviti miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Dravno sudbeno vijee? Dravno sudbeno vijee imenuje i razrjeuje suce uz pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Ono ima 11 lanova koje iz reda istaknutih sudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca. lanovi DSV biraju se na vrijeme od etiri godine, s time da nitko ne moe biti lan vie od dva puta uzastopce. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea. Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjem veina lanova Dravnoga sudbenog vijea na vrijeme od dvije godine. DRAVNO ODVJETNITVO to je dravno odvjetnitvo? Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona. Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Kako se imenuju dravni odvjetnici (zamjenici glavnog dravnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na dravnoodvjetniku dunost zamjenici dravnog odvjetnika e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik dravnog odvjetnika obavlja svoju dunost stalno. Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee. Dravnoodvjetniko vijee bira Hrvatski sabor na nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoodvjetnikog vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika. elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanove Dravnoodvjetnikog vijea. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE to je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor, na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dunost. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Razrjeenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osuen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost. Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: - odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom, - odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, - moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana, - odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava i

13

temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti, odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, obavlja druge poslove odreene Ustavom.

Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. (donijet e odluku o utvrenju neustavnosti ili nezakonitosti.) Etiko povjerenstvo je nadstranako tijelo ope priznatog javnog ugleda koje priopenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etikih i demokratskih naela u izborima. Ocjenjuje ponaanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. Ono ima predsjednika i 6 lanova koje imenuje Ustavni sud. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava. Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji se odnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia graanima. ijem nadzoru podlijeu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela. Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

14

Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom. Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. to su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rjeenja Ustavnog suda kao i donoeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglaava? Donosi ih Sabor a proglaava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEUNARODNI ODNOSI U ijoj je nadlenosti sklapanje meunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvruje 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu meunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruivanja RH s drugim dravama? Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi. Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor. to je ustavna tuba? Svaka fizika i pravna osoba moe ustavnom sudu podnijeti ustavnu tubu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tubi odluuje vijee od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odluivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeu ne postigne jednoglasnost ili ako vijee smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tubi odluit e ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odluuje o ustavnoj tubi odlukom (tuba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se istie zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su slubene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim sveanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan dravnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se istie zastava RH? Zastava Republike Hrvatske istie se: 1. stalno na zgradama svih dravnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane alosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja alosti na pola stijega; 4. moe se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske istie preko ulice ili trga u okomitom poloaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istonoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istonoj strani krunog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske istie okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polae na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanovi, uglazbio Josip Runjanin. Na poetku zasjedanja Sabora. Pri slubenom dolasku u RH, odnosno pri ispraaju iz RH efa strane drave ili meunarodne organizacije. U drugim sveanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izraava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na nain kojim se istie ugled i dostojanstvo. U njima se ne moe nita mijenjati. Kada je predvieno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijea ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oteeni. Grb se rabi: - u sastavu peata i igova - u slubenim natpisima organa drutveno-politikih zajednica - na zgradama u kojima su smjeteni dravni organi te druga javna tijela u RH - na slubenim aktima - na diplomama i svjedodbama - u drugim prilikama utvrenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - naelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - naelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon ureuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i nain i zatitu njihove uporabe Dravni peat? Republika Hrvatska ima veliki i mali dravni peat. Veliki je promjera 80 mm, krunog je oblika a u sredini peata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je rije "REPUBLIKA", a na donjoj strani je rije "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kruno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u peatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali dravni peat je promjera 50 mm istoga sadraja kao i veliki dravni peat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na potivanje i zatitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina? 1. Ustavom RH 2. Naelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Opom deklaracijom o pravima ovjeka, Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima, Meunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Zavrnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava ovjeka 10. Konvencijom Vijea Europe za zatitu prava ovjeka i temeljnih sloboda 13. Meunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprjeavanju i kanjavanju zloina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zatitu nacionalnih manjina Vijea Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o uinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom ivotu Da li pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovnitvu RH s vie od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najvie tri zastupnika mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina iji je udio u stanovnitvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) to se ureuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom ureuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ustavnih sloboda i prava ovjeka i graanina i druga pitanja vana za izvrenje dunosti i rad Ustavnog suda. Tko moe podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. puki pravobranitelj u postupcima zatite ustavnih i zakonskih prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji nain Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukije odreeno. Ustavni sud donosi odluku kada odluuje o biti stvari, a u ostalim sluajevima donosi rjeenje. Odluka tj. rjeenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloenje. Odluke i vanija rjeenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

Zakon o izboru predsjednika Tko moe predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati politike stranke registrirane u RH i birai pojedinano i skupno. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloeni od jedne ili vie politikih stranaka i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10000 biraa, ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. Koja su tijela za provoenje izbora? Izborna komisija RH, opinske izborne komisije i biraki odbori. lanovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici, a ne mogu biti lanovi niti jedne politike stranke. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH ini predsjednik i 4 lana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. Opinsku komisiju ine predsjednik i 2 lana, od kojih svaki ima zamjenika, koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. Tko utvruje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvruje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim birakim mjestima. Kad izabrani predsjednik stupa na dunost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istjee mandat. Na dan stupanja na dunost pred Ustavnim sudom polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Zakon o politikim strankama Odrediti pojam politike stranke? Politikim strankama smatraju se udruge iji su ciljevi izraeni u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje politike volje te politiko djelovanje graana. Djelovanje im je javno. Politike stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom naelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u dravnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, poduzeima, ustanovama, vojsci, policiji i drugim pravnim osobama. Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana RH. Politike stranke se upisuju u registar koji vodi Sredinji dravni ured za upravu. Danom upisa u registar politika stranka stjee svojstvo pravne osobe. Politika stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama. Sredstva za rad politikih stranaka? Politike stranke su neprofitne udruge i dune su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. Prihode mogu stjecati od lanarina, dobrovoljnih priloga, izdavake djelatnosti, prodaje propagandnog materijala, organizacije stranakih manifestacija, dravnog prorauna, prorauna jedinica lokalne samouprave, dobiti poduzea iji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. Politike stranke osnivanje? Politike stranke, su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom. Djelovanje politikih stranaka je javno. Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana Republike Hrvatske. lanom politike stranke moe postati svaki punoljetni, poslovno sposoban dravljanin Republike Hrvatske. Politike stranke se upisuju u registar, a danom upisa u registar stranka stjee svojstvo pravne osobe. Statut politike stranke mora sadravati odredbe o: - nazivu i sjeditu, - znaku stranke, - predstavljanju i zastupanju stranke, - ciljevima i nainu djelovanja,

18

- lanstvu, - ustrojstvenim oblicima, - upravnim tijelima, nainu njihovog izbora i opoziva, - sredstvima za rad, - prestanku, te postupku s imovinom u sluaju njenog prestanka. Naziv politike stranke mora biti na hrvatskom jeziku, a moe se upisati u registar i u prijevodu. Tko moe ukinuti rad politikih stranaka, kada i zato? Politike stranke prestaju: 1. ako je Sredinji dravni ured za upravu donio odluku o prestanku politike stranke, 3. ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana, 4. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH to se ureuje ovim zakonom? Ovim zakonom se ureuje izbor zastupnika u Hrvatski dravni sabor. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Za zastupnika moe biti biran hrvatski dravljanin s navrenih 18 godina. Zastupnike biraju hrvatski dravljani s navrenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se moe produljiti jedino u sluaju rata. Mandat zastupnika nije obvezujui i oni nisu opozivi. Tko ne moe biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnaanjem zastupnike dunosti ne moe biti: sudac Ustavnog suda RH, sudac, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika, dravni pravobranitelj, zamjenik dravnog pravobranitelja, puki pravobranitelj, zamjenik pukog pravobranitelja, predsjednik ili potpredsjednik Vlade, ministar ili drugi lan Vlade, zamjenik ministra, dravni tajnik, veleposlanik, generalni konzul, upan ili podupan, gradonaelnik ili zamjenik gradonaelnika Zagreba, djelatni asnik ili doasnik oruanih snaga, lan uprave trgovakog drutva. Zakon o popisima biraa to se ureuje ovim zakonom? Ovim zakonom se ureuje nain i postupak voenja popisa biraa radi evidentiranja hrvatskih dravljana koji imaju birako pravo. Hrvatski dravljani ostvaruju birako pravo temeljem upisa u popis biraa. Popisi biraa su javne knjige. Popis biraa se vodi za podruje svake opine. Za hrvatske dravljane koji nemaju prebivalite u RH, popisi biraa se vode u Gradu Zagrebu. Nain upisa u popis biraa? U popis biraa upisuju se hrvatski dravljani koji su navrili 18 godina ivota osim onih koji su pravomonom sudskom odlukom potpuno lieni poslovne sposobnosti. Birai se upisuju u popis u mjestu prebivalita u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne opine. Popis biraa ima slijedee rubrike: - redni broj - prezime i ime - nacionalnost - jedinstveni matini broj graana - spol - datum roenja - prebivalite - primjedba Organski zakoni? Imaju jau pravnu snagu od drugih zakona, razrauju temeljna prava i slobode zajamene Ustavom, donose se stroijim reimima od ostalih zakona, svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. Ureuju: nacionalna prava, prava i slobode, izborni sustav, lokalnu samoupravu i vlast.

19

2. SUSTAV DRAVNE UPRAVE

Poslovi dravne uprave? Tijela dravne uprave neposredno provode zakone i propise, donose provedbene propise, provode upravni nadzor, obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. Tko obavlja poslove dravne uprave? Tijela dravne uprave. Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i podrune samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima dravne uprave obavljaju dravni slubenici, koji se imenuju na temelju javnog natjeaja. Ope, tehnike i pomone poslove u tijelima dravne uprave obavljaju namjetenici. Koja su tijela dravne uprave? Ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade RH, dravne upravne organizacije (to su sredinja tijela dravne uprave) i uredi dravne uprave u upanijama (to su prvostupanjska tijela dravne uprave u upanijama). Tko su dunosnici RH? Ministri, dravni tajnici Sredinjih dravnih ureda, dravni tajnici u ministarstvu i ravnatelji dravnih upravnih organizacija su dunosnici RH, a ravnatelj u ministarstvu, tajnik ministarstva, pomonik dravnog tajnika u Sredinjem dravnom uredu Vlade RH, pomonik i zamjenik ravnatelja u dravnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda dravne uprave u upaniji su rukovodei dravni slubenici. to je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etnikih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama, vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu RH, a u uredima dravne uprave u jedinicama podrune samouprave vodei rauna o njihovom ukupnom udjelu u stanovnitvu upanije, odnosno Grada Zagreba. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etnikih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima dravne uprave. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela dravne uprave osiguravaju se u dravnom proraunu. Sredstva za obavljanje poslova dravne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. to je s javnosti rada tijela dravne uprave? Rad tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave je javan. Javnost se moe iskljuiti samo izuzetno, u sluajevima predvienim zakonom. Tko naknauje tetu uzrokovanu nepravilnom radom dravne uprave? tetu koja graaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave, naknauje Republika Hrvatska. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela dravne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. Postoji li mogunost albe? Protiv pojedinanih akata, radnji i mjera tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave, donesenih u prvom stupnju, moe se podnijeti alba a u sluaju da alba nije doputena, moe se zatraiti sudska zatita. Koji su poslovi dravne uprave? 1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. Donoenje provedbenih propisa

20

3. 4. 5.

Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i struni poslovi

to se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela dravne uprave, tijela jedinica podrune samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujui zakone i druge propise: 1. rjeavaju u upravnim stvarima, 2. vode propisane oevidnike, 4. izdaju uvjerenja i druge potvrde, 5. obavljaju druge upravne i strune poslove. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama date ovlasti. - Pravilnikom se potanje razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. - Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. - Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama", a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije izuzetno odreeno da zbog naroito vanih razloga stupaju na snagu danom objave. to je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave. U provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave nadziru osobito: 1. zakonitost rada i postupanja, 2. rjeavanje u upravnim stvarima, 3. djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave, 5. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dravne uprave 6. odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama. Koje radnje tijelo dravne uprave moe poduzeti ako uoi nepravilnosti i nezakonitosti? 1. zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave, 3. raspraviti stanje izvravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvrenja pojedinih poslova dravne uprave, 4. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika odnosno namjetenika, 6. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov troak, kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a tijelo dravne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku, 8. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. Tko nadzire rad pojedinih tijela dravne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije nadziru rad tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave, 2. upanijski, odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima dravne uprave na podruju upanije. Nadleno ministarstvo moe, u obavljanju poslova dravne uprave koji su preneseni na tijela opine, odnosno grada davati opinskom naelniku, odnosno gradonaelniku ope i pojedinane naredbe.

21

Pojedinanom naredbom ne moe se odreivati nain rjeavanja odreene, pojedinane upravne stvari. Sredinji dravni ured za upravu moe razrijeiti opinskog naelnika, odnosno gradonaelnika ako uestalo ne postupaju po naredbama. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kad je to odreeno posebnim zakonom. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi dravne uprave u jedinicama podrune samouprave, a u drugom stupnju sredinja tijela dravne uprave, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadlenosti upanijskih, odnosno gradskih ureda. Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. Nain voenja oevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadleni ministar. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, sasluati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Prilikom provoenja inspekcijskog nadzora inspektori su duni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrena tajna. Slubenici tijela dravne uprave, dravnih tijela, tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba duni su inspektora upozoriti to se po propisima, odnosno po njihovim opim aktima smatra tajnom. Na to ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nae da je povrijeen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. narediti otklanjanje utvrenih nedostataka odnosno nepravilnosti u odreenom roku, 2. podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izrei zakonom ili drugim propisom utvrenu prekrajnu kaznu, 4. poduzeti i druge mjere odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten. Kako radi inspektor? O izvrenom pregledu, utvrenom stanju i poduzetim odnosno nareenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uruuje fizikoj osobi ili slubenoj osobi dravnog tijela, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe. Inspektor vodi oevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Ako utvreni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti. Ako se inspektoru prilikom provoenja inspekcijskog nadzora prui fiziki otpor, odnosno ako se takav otpor osnovano oekuje, inspektor moe zatraiti pomo ovlatenih slubenih osoba nadlene policijske uprave. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio duan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorai svoje zakonske i drugim propisima utvrene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadlena dravna tijela o utvrenim nedostacima te u drugim sluajevima previenim posebnim zakonom. to e inspektor uiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvreni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti. Koji su drugi upravni i struni poslovi koje obavljaju tijela dravne uprave? - Praenje stanja: Tijela dravne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajuih strunih podloga te na druge prikladne naine. Na temelju toga tijela

22

dravne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlateni te predlau nadlenim dravnim tijelima donoenje propisa i drugih akata iz njihove nadlenosti. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi struni poslovi: Tijela dravne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga, izrauju strune podloge za rjeavanje ili objanjenje odreenih pojava, pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnika pitanja te obavljaju i druge strune poslove za potrebe tijela izvrne vlasti. Tijela dravne uprave obavljaju i druge strune poslove iz svog djelokruga, ostvaruju domau i inozemnu strunu suradnju, te u granicama svog djelokruga daju odgovarajua objanjenja pravnim osobama i graanstvu.

USTROJSTVO DRAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva - definicija. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. U ministarstvima koja su ustrojena za vie upravnih podruja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave, zavodi i ravnateljstva. Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge strune poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. neposredno primjenjuju zakone i druge propise, 2. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa, 3. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa, 4. rjeavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlateni te u drugom stupnju, ako zakonom nije to drugo odreeno. 5. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor, 6. vode propisane oevidnike, 8. prate stanje u svom djelokrugu te nadlenim dravnim tijelima predlau poduzimanje odgovarajuih mjera, 10. izrauju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima, 13. osiguravaju suradnju strunih i znanstvenih ustanova te predlau nadlenim dravnim tijelima ustrojavanje odreenih slubi i strunih ustanova. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih podruja moe biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja, a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija. U ministarstvima koja su ustrojena za vie upravnih podruja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave, zavodi i ravnateljstva). Tko imenuje i razrjeava ministra, dravnog tajnika i pomonike? Ministre imenuje i razrjeava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. Dravnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. On odgovara za svoj rad ministru. Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrjeava Vlada na prijedlog ministra. On odgovara za svoj rad ministru. to je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i dravnog tajnika, obavlja protokolarne poslove, poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopavanja te druge strune i administrativne poslove. Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito: 1. provodi utvrenu politiku Vlade, 2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten, 3. brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajednikog interesa, osigurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima, jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama,

23

5.

prema dravnim slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom i drugim propisima u sluaju povrede slubene dunosti.

Koja je uloga dravnog tajnika? (2) Ministarstvo moe imati jednog ili vie dravnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. Dravni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Ukoliko je u ministarstvu imenovano vie dravnih tajnika, ministar e odrediti koji e ga od tajnika zamjenjivati u sluaju odsutnosti ili sprijeenosti. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu, te tehniki usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad dravnih slubenika i namjetenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Tajnika ministarstva imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajue unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. uprave, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju preteito upravni poslovi, s odreenim stupnjem samostalnosti u radu, 3. zavodi, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju preteito struno-analitiki poslovi koji zahtijevaju posebne naine rada unutar ministarstva. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i odreeni upravni poslovi, ako to zahtijeva povezanost strunih i upravnih poslova. 9. ravnateljstva, kad se ustrojavaju za upravno podruje iz djelokruga ministarstva, u kojem se obavljaju odreeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi, kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu slubu, samostalnost djelovanja i posebne naine rada unutar ministarstva. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu, imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. b) DRAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Dravne upravne organizacije - definicija. Dravne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. Osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva. Kakve poslove obavljaju dravne upravne organizacije? Dravne upravne organizacije obavljaju upravne, strune i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito: 1. prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno obavljati u okviru dravne uprave, 4. vode propisane oevidnike, 6. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni, 7. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa, 9. pripremaju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima, 12. ostvaruju suradnju s tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama, 13. ostvaruju meunarodnu suradnju, 14. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni, 16. obavljaju i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.

24

to je to struni kolegij? U ministarstvima i dravnim upravnim organizacijama moe se osnovati struni kolegij kao struno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. Tko upravlja radom dravnih upravnih organizacija? Radom dravnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s poloajem pomonika ministra. Ravnatelja imenuje Vlada, na prijedlog ministra. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Ravnatelj moe imati zamjenika, odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. Ravnatelj dravne upravne organizacije moe imati jednog ili vie pomonika koje imenuje i razrjeava Vlada, na prijedlog ravnatelja. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u sluaju njegovog izbivanja ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. Koji su poslovi ravnatelja dravne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja dravnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito: 1. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlaten 3. nadzire zakonitost i pravovremenost izvravanja poslova b) DRAVNA UPRAVA U UPANIJI, GRADU, ODNOSNO OPINI Uredi dravne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na podruju jedinice podrune samouprave. Poslovi: 1. provodi zakone i druge propise 2. rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor 4. prati stanje u svom djelokrugu, te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za unapreenje stanja Sredinji dravni uredi (2) Sredinji dravni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja koja su od posebnog znaaja za uinkovitiji rad Vlade. Sredinjim dravnim uredima upravljaju dravni tajnici. Predstojnik ureda dravne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik, on je elnik tog ureda. Imenuje ga i razrjeuje Vlada na temelju natjeaja. Odgovoran je Vladi. Poslovi: 1. brine o provedbi zakona 2. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova, provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu 4. obavlja nadzor nad poslovima dravne uprave u ispostavama u opinama i gradovima 6. osigurava suradnju ureda dravne uprave u jedinici podrune samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno podrune samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Moe imati zamjenika kojeg imenuje i razrjeuje ministar nadlean za poslove ope uprave. Ispostave ureda dravne uprave (4) Za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti ureda dravne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i opinama koje odredi Vlada. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda dravne uprave. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u prenijetim im poslovima dravne uprave : 1. rjeavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u

25

2. 4.

nadlenost, vode oevidnike odreene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde, obavljaju i druge poslove dravne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost.

Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i struno obavljanje prenijetih poslova dravne uprave? Za zakonito i struno obavljanje prenijetih poslova dravne uprave, odgovorni su gradonaelnik, odnosno opinski naelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. Na slubenike koji obavljaju prenijete poslove dravne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se ureuje struna sprema i struno osposobljavanje dravnih slubenika i namjetenika. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRAVNE UPRAVE Kako se ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave ureuju se uredbom Vlade. Uredbom Vlade odreuju se unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela dravne uprave i njihov djelokrug, nain upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika za obavljanje poslova iz nadlenosti tih jedinica, nain planiranja poslova, radno vrijeme, odravanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog znaaja za rad tijela dravne uprave. Kojim se aktom potvruje broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave, pravilnikom o unutarnjem redu utvruje se broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i strunih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od znaaja za rad tijela dravne uprave koja nisu ureena uredbom Vlade. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. za ministarstvo, ministar, 2. za sredinje dravne urede, dravni tajnik 3. za dravne upravne organizacije, ravnatelj, 4. za ured dravne uprave, predstojnik (za upanijske urede - upan, odnosno za gradske urede gradonaelnik Grada Zagreba.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRAVNE UPRAVE, JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI, MEUSOBNI ODNOSI TIJELA DRAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provoenju nadzora nad obavljanjem poslova dravne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima dravne uprave) U provoenju nadzora nad obavljanjem poslova dravne uprave Vlada moe: 1. ukinuti propise tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune samouprave u povjerenim im poslovima dravne uprave, 3. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave 4. raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedinica lokalne i podrune samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrijeiti, odnosno predloiti razrjeenje elnika tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika, 8. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

26

Objasnite meusobne odnose tijela dravne uprave. Ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije duni su meusobno suraivati i pruati jedni drugima strunu pomo u svom djelokrugu, dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode slubene oevidnike, usklaivati planove rada, osnivati zajednike strune komisije i radne grupe za pitanja od zajednikog interesa, prireivati zajednika struna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike meusobne suradnje. Ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije duni su upanijskim, odnosno gradskim uredima pruati strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi s izvravanjem zakona i drugih propisa, davati struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u upanijskim, odnosno gradskim uredima. Ministarstva i sredinji dravni uredi provode upravni nadzor nad radom upanijskih, odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajue mjere, a osobito pokreu postupak za utvrivanje odgovornosti dravnih slubenika te neposredno izvravaju poslove iz nadlenosti upanijskog, odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a upanijski, odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Kakvi su odnosi tijela dravne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela dravne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova dravne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. nadzirati zakonitost, pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova dravne uprave, 2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave, a osobito obustaviti od izvrenja ope akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima dravne uprave, predloiti razrjeenje elnika tijela jedinice lokalne i podrune samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlatenje prenijeto, 6. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, 7. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Tijela dravne uprave duna su u obavljanju poslova dravne uprave suraivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pruati im strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u poslovima dravne uprave. SREDSTVA TIJELA DRAVNE UPRAVE Kako se utvruju sredstva za rad tijela dravne uprave? Sredstva za rad tijela dravne uprave utvruju se dravnim proraunom. Tijela dravne uprave duna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduu proraunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloenjem najkasnije do 30. rujna tekue godine. Ako se u tijeku proraunske godine znaajno povea opseg rada tijela dravne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat e se dodatna sredstva, a ako se opseg predviene djelatnosti smanji, smanjit e se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela dravne uprave. Ako vie tijela dravne uprave ima odreene zajednike materijalne trokove (grijanje, osvjetljenje, ienje itd), Vlada Republike Hrvatske moe, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokrie tih materijalnih trokova doznauju samo jednom od tih tijela. Tijelo dravne uprave duno je odravati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan oevidnik, u skladu s posebnim propisima. Tijelo dravne uprave moe odreene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom dravne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. Zajedniko koritenje stvari opreme ureuje se ugovorom izmeu tijela dravne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Vlada Republike Hrvatske moe odrediti obvezatno zajedniko koritenje stvari opreme od strane dva ili vie tijela

27

dravne uprave. Tko odluuje o koritenju sredstava, opreme? elnici tijela dravne uprave odluuju o koritenju novanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenoenju prava koritenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na posudbu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada. Oprema tijela dravne uprave moe se prenijeti bez naknade samo na drugo dravno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova dravne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. O rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijela dravne uprave, u skladu s dravnim proraunom. Rasporeivanje sredstava tijela dravne uprave obavlja se predraunom, a konana raspodjela tih sredstava godinjim obraunom tijela dravne uprave. Predraun o rasporedu sredstava donosi se prije poetka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja dravnog prorauna. Tko je odgovoran za zakonito koritenje sredstava? Za zakonito koritenje sredstava tijela dravne uprave odgovorni su elnik tijela dravne uprave, kao izvritelj, i raunopolaga. elnik tijela dravne uprave moe, u skladu s propisima, svoju ovlast izvritelja prenijeti na jednog ili vie pomonih izvritelja. Da li tijela dravne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela dravne uprave moe se prenijeti bez naknade samo na drugo dravno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova dravne uprave i na jedinicu podrune samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. ODNOSI TIJELA DRAVNE UPRAVE I GRAANA Na emu se temelje odnosi tijela dravne uprave i graana? Odnosi tijela dravne uprave i graana temelje se na meusobnoj suradnji i povjerenju te potivanju dostojanstva ljudske osobe. Koje su dunosti tijela dravne uprave spram graana? - Tijela dravne uprave duna su davati graanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pruati im strunu pomo u poslovima radi kojih se obraaju tijelima dravne uprave. - Tijela dravne uprave duna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvjetavati je o svom radu putem sredstava javnog priopavanja ili na drugi prikladan nain. Davanje odreenih izvjea moe se uskratiti samo ako bi iznoenje podataka predstavljalo povredu dunosti uvanja slubene tajne, ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zatienim interesima graana i pravnih osoba. Tko podnosi izvjea o obavljanju poslova dravne uprave? Izvjea o obavljanju poslova dravne uprave mogu davati ministri, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, upani te gradonaelnik Grada Zagreba. Mogu za davanje odgovarajuih izvjea ovlastiti i pojedine dravne slubenike. Dravni slubenici koji su ovlateni davati odgovarajua izvjea osobno su odgovorni za njihovu tonost i pravodobnost. Neovlateno davanje izvjea ili davanje netonih , izvjea predstavlja teu povredu slubene dunosti. Ministri, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, upani te gradonaelnik Grada Zagreba, odnosno dravni slubenik kojeg oni ovlaste, moe o znaajnijim pitanjima obavljanja poslova dravne uprave odravati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopavanja. Ministri, odnosno ravnatelji dravnih upravnih organizacija, upani i gradonaelnik Grada Zagreba mogu odluiti da se nacrti propisa koje pripremaju, a za koje je javnost osobito zainteresirana, objave putem sredstava javnog priopavanja, kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. Kad tijela dravne uprave odravaju savjetovanja ili druge oblike strune obrade pitanja iz svog djelokruga, o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopavanja te omoguava nazonost predstavnika sredstava javnog priopavanja. Izvjea se mogu dati na sljedee naine: - na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopavanja

28

putem sredstva javnog priopavanja, putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja.

Kako tijela dravne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema graanima? Tijela dravne uprave duna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da graani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran nain ostvarivati svoja Ustavom zajamena prava i zakonom zatiene interese te ispunjavati svoje graanske dunosti. U rjeavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o injenicama o kojima tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode slubene oevidnike. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po slubenoj dunosti. Kako se tijela trebaju odnositi prema graanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku graani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomonici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje slubena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih trokova. O zahtjevu za naknadu trokova odluuje zakljukom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se ureuje naknada trokova svjedocima, u upravnom postupku. Protiv zakljuka stranka moe uloiti albu tijelu nadlenom za rjeavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zakljuka se neposredno moe pokrenuti upravni spor. Trokovi postupka isplauju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Ukoliko slubena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepanje slubene osobe, postoji pravo regresa prema slubenoj osobi za isplaenu naknadu trokova. Tijela dravne uprave duna su omoguiti graanima i pravnim osobama podnoenje prigovora i pritubi na rad tijela dravne uprave, kao i na nepravilan odnos dravnih slubenika kad im se obraaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti. Tijela dravne uprave duna su u slubenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnika i druga sredstva za podnoenje prigovora i pritubi (kutija za pritube, knjiga pritubi itd), kao i omoguiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritube. Prigovore, odnosno pritube obvezatno razmatra elnik tijela dravne uprave na iji se rad odnose prigovori i pritube. Na podnijete prigovore i pritube, elnik tijela dravne uprave duan je graanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnoenja prigovora odnosno pritube. O poduzetim mjerama za unapreivanje odnosa prema graanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima odnosno pritubama te znaajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, upan, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba duni su izvijestiti nadlena ministarstva, odnosno dravne upravne organizacije. Koje je uredovno vrijeme tijela dravne uprave? Trajanje radnog vremena u tjednu, dnevni raspored radnog vremena, kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima dravne uprave ureuje Vlada svojom uredbom. Za obavljanje odreenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedita upanijskih, odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. upan, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba odreuje poslove koji e se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova odravanja. Graani i pravne osobe moraju biti na prikladan nain javno obavijeteni o poslovima koji e se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova odravanja. Kako se oznaavaju tijela dravne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smjetena tijela dravne uprave mora biti istaknut naziv tijela. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela dravne uprave. Na ulazu u slubene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena dravnih slubenika i namjetenika i naznaka poslova koje obavljaju. Tko vri nadzor nad provoenjem odredbi Zakona o uvjetima i nainu ostvarivanja javnosti u radu tijela dravne uprave? Neposredan nadzor nad provoenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i nainu ostvarivanja javnosti u radu tijela

29

dravne uprave obavlja Sredinji dravni ured za upravu. ZAKON O VLADI to se ureuje ovim zakonom? Zakon o Vladi RH ureuje status, sastav, odnos s tijelima dravne uprave i samouprave, funkcije prema Saboru, ovlasti ministarstava. to je Vlada RH? Vlada RH je najvie tijelo izvrne vlasti. Izvrnu vlast u RH ine jo: - ministarstva - dravne upravne organizacije - upanijski uredi - pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje peata s grbom RH je javna ovlast) Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru. Kakav je sastav Vlade? Vladu ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika, ministri i drugi njezini lanovi. Vlada ima ui kabinet kojeg ine predsjednik i potpredsjednici Vlade. to je ui kabinet Vlade? Ui kabinet Vlade ine predsjednik i potpredsjednici Vlade. On predlae provedbu politike Vlade, prati ostvarivanje programa rada Vlade, prethodno raspravlja odreena pitanja iz nadlenosti Vlade te usklauje rad lanova Vlade. Nain rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne, ali takoer Vlada moe odluiti da e se sjednica, odnosno rasprava o pojedinim tokama dnevnog reda odrati bez nazonosti javnosti. Vlada moe zasjedati ako je sjednici nazona veina lanova Vlade. Vlada odluuje natpolovinom veinom glasova svih lanova Vlade. Vlada odluuje 2/3 veinom kad nadlenim dravnim tijelima predlae: 1. promjenu Ustava RH 2. udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama 3. promjenu granica RH 4. rasputanje Hrvatskog sabora 5. raspisivanje dravnog referenduma Koji su akti Vlade? - Uredbom se osnivaju Uredi, agencije, direkcije i druge strune slube - Odlukom se ureuju pojedina pitanja iz nadlenosti Vlade ili odreuju mjere, daje suglasnost ili potvruju akti drugih tijela i pravnih osoba, te odluuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis - Rjeenjem se odluuje o imenovanjima i razrjeenjima te o drugim pojedinanim stvarima iz djelokruga Vlade - Zakljukom se utvruju stajalita Vlade u pitanjima provedbe utvrene politike te odreuju zadae tijelima dravne uprave Koje su strune slube Vlade? Za obavljanje strunih poslova, osnivaju se strune slube: - Ured za zakonodavstvo - Ured za odnose s javnou - Ured za nacionalne manjine Stanje u vezi s imunitetom? Protiv lana Vlade ne moe se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zaprijeena kazna zatvora do 5 godina, bez prethodnog odobrenja Vlade. Predsjednik Vlade, potpredsjednici Vlade, ministri i drugi lanovi Vlade dunosnici su RH.

30

Mandat Vlade Predsjednik i lanovi Vlade stupaju na dunost kad im povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade e novog lana Vlade predstaviti na prvoj iduoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatraiti glasovanje o povjerenju tom lanu. Potpredsjednici Vlade, ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dravnih upravnih organizacija Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave? Ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade RH, dravne upravne organizacije, uredi dravne uprave u upanijama. Koja su ministarstva? 1. Ministarstvo financija, Ivan uker 2. Ministarstvo obrane, Branko Vukeli 3. Ministarstvo unutarnjih poslova, Tomislav Karamarko 4. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Gordan Jandrokovi 5. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Jadranka Kosor 6. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Damir Polanec 7. Ministarstvo kulture, Boo Bikupi 8. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Boidar Pankreti 9. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, Petar obankovi 10. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Boidar Kalmeta 11. Ministarstvo turizma, Damir Bajs 12. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Marina Matulovi Dropuli 13. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Dragan Primorac 14. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Darko Milinovi 15. Ministarstvo pravosua, Ivan imonovi Koji su Sredinji dravni uredi? 1. Sredinji dravni ured za upravu, Antun Palari 2. Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, Igor Lui 3. Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom, Jozo Sara 4. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Hrvoje Dolenec Koje su dravne upravne organizacije? Dravne upravne organizacije jesu: 1. Dravna geodetska uprava, 2. Dravni hidrometeoroloki zavod, 3. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, 4. Dravni zavod za mjeriteljstvo, 5. Dravni zavod za statistiku, 6. Dravni inspektorat, 7. Dravni zavod za zatitu od zraenja, 8. Dravna uprava za zatitu i spaavanje 9. Dravni zavod za nuklearnu sigurnost

31

Negativna nadlenost? Ako neki posao nije stavljen u nadlenost nekom ministarstvu, isti obavlja Sredinji dravni ured za upravu. Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda dravne uprave u upanijama to se ureuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda dravne uprave u upanijama? Ovom uredbom ureuje se: 1. unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave 2. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. okvirni broj slubenika i namjetenika 4. nain planiranja poslova 5. radno vrijeme 6. odravanje uredovnih dana Gdje se osnivaju uredi dravne uprave? Sjedite ureda dravne uprave je u sjeditu upanije. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedita upanije, uz prethodno pribavljeno miljenje upana. Uredi dravne uprave? Ured dravne uprave obavlja upravne i druge strune poslove koji se odnose na : Gospodarstvo, drutvene djelatnosti, prostorno ureenje i graditeljstvo, imovinsko pravne poslove, opu upravu, nadzor nad zakonitou opih akata. Tu se obavljaju i opi, kadrovski, informatiki, planski, materijalno financijski, raunovodstveni, administrativni i pomono tehniki poslovi. Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu dravne uprave osnivaju se slube, odsjeci, pododsjeci i odjeljci, a izvan ispostave. U okviru slube mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. Radom slube upravlja pomonik predstojnika. Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebake upanije Sjedite ureda dravne uprave u Zagrebakoj upaniji je u Gradu Zagrebu. Ustrojavaju se: 1. sluba za zajednike poslove, 3. sluba za gospodarstvo, 4. prostorno ureenje, zatitu okolia i imovinsko pravne odnose, 5. drutvene djelatnosti, 6. opu upravu Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda, za obavljanje normativnih, informacijskih i sl. poslova, te za obavljanje opih, tehnikih i pomonih poslova, u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice. Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima, upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i dravnim upravnim organizacijama u pravilu su slube, odjeli, odsjeci i pododsjeci i odjeljci: - slube (sektori): Sluba se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. Njome upravlja ravnatelj. - odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica, za odreeno upravno podruje ili odreenu vrstu povezanih poslova, ije obavljanje zahtijeva odreeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Na elu odjela je naelnik. - odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova ije obavljanje zahtijeva odreenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. Na elu odsjeka je podnaelnik. - pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova ije obavljanje zahtijeva odreenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. Na elu pododsjeka je voditelj. - odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje meusobno povezanih poslova manjeg opsega, ije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. Mogu se ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za

32

ustrojavanje najmanje dva odjeljka. Radom odjeljka upravlja voditelj. Osnivanje podrunih jedinica ministarstava i dravnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova dravne uprave mogu se u upaniji, gradu odnosno opini osnovati podrune jedinice ministarstava i dravnih upravnih organizacija. Radom podrune jedinice upravlja proelnik kojeg imenuje i razrjeava ministar odnosno ravnatelj. Njima je i proelnik odgovoran za svoj rad. Tko je nositelj izvrne vlasti i predstavnik dravne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova dravne uprave u upaniji, odnosno Gradu Zagrebu? upan i gradonaelnik grada Zagreba predstavnici su dravne vlasti na podruju upanije odnosno Grada Zagreba. Koje poslove obavlja upan, odnosno gradonaelnik grada Zagreba? upan odnosno gradonaelnik Grada Zagreba: - brinu o provedbi zakona i drugih propisa, - nadziru obavljanje poslova dravne uprave koji se obavljaju u uredima dravne uprave i gradskim uredima, usklauju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom, - obavljaju nadzor nad poslovima dravne uprave prenijetih tijelima jedinica podrune samouprave i pravnim osobama na podruju upanije odnosno Grada Zagreba, - brinu o zakonitom i pravodobnom izvravanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje uinkovitosti rada ureda, odreuju im poslove, daju naputke, brinu se o strunom osposobljavanju dravnih slubenika i namjetenika, i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrivanje povreda slubene dunosti, - osiguravaju suradnju ureda dravne uprave, odnosno gradskih ureda s jedinicama podrune samouprave i pravnim osobama. Kako se bira upan i gradonaelnik grada Zagreba? upana bira upanijska skuptina, a gradonaelnika grada Zagreba, gradska skuptina Grada Zagreba. Koja se tijela dravne uprave ustrojavaju u upaniji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova dravne uprave te kojim propisom je to ureeno? Za obavljanje poslova dravne uprave na podruju upanije, odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi dravne uprave, odnosno gradski uredi. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za odreena upravna podruja, na prijedlog nadlenih ministarstva. Za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada, na prijedlog upana odnosno gradonaelnika Grada Zagreba. Koje poslove obavljaju uredi dravne uprave, odnosno gradski uredi grada Zagreba? Uredi dravne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge strune poslove, a osobito: - neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu, - rjeavaju u upravnim stvarima u I. stupnju, a u upravnim stvarima II. stupnja kada se radi o poslovima dravne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica podrune samouprave - provode upravni i inspekcijski nadzor, - prate stanje u upravnim podrujima za koje su ustrojeni. Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? Radom ureda dravne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja proelnik kojeg imenuje i razrjeava upan, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadlenih elnika sredinjeg tijela dravne uprave. Za svoj rad proelnik odgovara upanu odnosno gradonaelniku Grada Zagreba i nadlenom ministru. Ispostavom ureda dravne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara proelniku ureda dravne uprave i upanu. Podrunim gradskim uredom upravlja voditelj podrunog gradskog ureda koji je odgovoran proelniku gradskog ureda i gradonaelniku grada Zagreba.

33

Zakon o proraunu to odreuje zakon o proraunu? Odreuje planiranje, izradu, donoenje i izvravanje prorauna, upravljanje imovinom i dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduivanje i jamstvo drave te jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, proraunske odnose u javnom sektoru, raunovodstvo, unutarnji i proraunski nadzor. to je proraun? Proraun je procjena godinjih prihoda i primitaka te utvreni iznos izdataka i drugih plaanja drave, odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH, odnosno predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. Dravni proraun je proraun na razini RH. Proraun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01.01. do 31.12.) i vai za godinu dana za koju je donesen. Tko su korisnici prorauna? Proraunski korisnici jesu dravna tijela i tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ustanove, vijea manjinske samouprave, proraunski fondovi i mjesna samouprava iji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proraunu. Od ega se sastoji dravni proraun? Proraun se sastoji od opeg (Raun prihoda i rashoda i Raun financiranja) i posebnog dijela, i plana razvojnih programa. Posebni dio prorauna sastoji se od plana rashoda i izdataka proraunskih korisnika rasporeenih u tekue i razvojne programe za tekuu proraunsku godinu. Plan razvojnih programa po godinama ine planovi razvojnih programa proraunskih korisnika koji su utvreni dokumentom o srednjoronom planu razvitka, posebnim zakonima ili drugim propisima. Raun prihoda i rashoda dravnog prorauna i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave sastoji se od: 1. Prihoda: a) porezi, b) doprinosi za obvezna osiguranja, c) pomoi iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj, d) donacije, e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima, f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tritu i kazne), g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine. 2. Rashoda: a) za zaposlene, materijalni i financijski rashodi, b) za subvencije, pomoi, dravne potpore i naknade, c) za donacije i ostali rashodi, d) za nabavu nefinancijske imovine. Financijski plan? Financijski plan proraunskih korisnika ine prihodi i primici te rashodi i izdaci rasporeeni u programe. Financijski plan izvanproraunskih korisnika sastoji se od opeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci rasporeeni u tekue i razvojne programe. Osnove za izradu dravnog prorauna? Osnove za izradu dravnog prorauna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja, makroekonomskih pokazatelja, izloenim u propisima koje donosi Sabor, Vlada i ministar financija. Ministarstvo financija izrauje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlae Vladi najkasnije do konca travnja.

34

Smjernice sadre: 1. pretpostavke drutvenoga i gospodarskog razvoja za proraunsku godinu i za sljedee dvije godine, 2. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske, 3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina prorauna Republike Hrvatske, 4. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proraunskim korisnicima za prethodnu proraunsku godinu, tekuu proraunsku godinu, sljedeu proraunsku godinu i za sljedee dvije godine, 5. predviene promjene dravne imovine te imovine jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, 6. ukupni pregled preuzetih obveza za dravni proraun koje se moraju podmiriti u sljedeim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa. Na osnovu smjernica Vlade, Ministarstvo financija dostavlja proraunskim i izvanproraunskim korisnicima upute za izradu prijedloga dravnog prorauna. Na osnovu upute, proraunski korisnici izrauju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadlenom ministarstvu do 15. lipnja tekue godine, a nadlena ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja. (Smjernica uputa prijedlog financijskog plana)

3. SLUBENIKI ODNOSI
to ureuje Zakon o dravnim slubenicima? Ovim se Zakonom ureuje ravnopravni odnos izmeu dravnih slubenika i drave kao poslodavca, jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u dravnu slubu, klasifikaciju radnih mjesta dravnih slubenika, struno osposobljavanje i usavravanje dravnih slubenika, napredovanje u slubi kao i druga pitanja od znaaja za ostvarivanje prava i obveza dravnih slubenika te odreena pitanja od znaaja za ureivanje i ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti namjetenika. Koje su 2 kategorije zaposlenih u dravnim tijelima? Poslove u dravnim tijelima obavljaju dravni slubenici i namjetenici. Dravni slubenici su osobe koje u dravnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrene Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. Dravni slubenici su i osobe koje u dravnim tijelima obavljaju informatike poslove, ope i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i raunovodstvene poslove i sline poslove. Namjetenici su osobe koje u dravnim tijelima rade na pomono-tehnikim poslovima i ostalim poslovima ije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga dravnih tijela. Koja su 2 kriterija razlikovanja? - kriterij poslova - kriterij strune spreme Ovaj zakon odnosi se i na strune slube Sabora, Vlade, Ureda predsjednika, te urede lokalne samouprave. O pravima i odgovornostima slubenika odluuje se rjeenjem. Sva Rjeenja su upravni akti. Rjeenje donosi elnik tijela u I. stupnju ili osoba koju on za to ovlasti, a u II. stupnju Odbor za dravnu slubu.(albe protiv Rjeenja elnika) Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvruju se radna mjesta u dravnom tijelu, opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu, struni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto, broj slubenika i namjetenika, te druga pitanja sukladno zakonu. Koji su uvjeti za prijam u dravnu slubu? Osoba koja se prima u dravnu slubu mora imati: - odgovarajui stupanj obrazovanja - odgovarajue struno znanje i iskustvo, osim u sluaju prijma vjebenika - zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima - hrvatsko dravljanstvo. Za prijam u dravnu slubu osobe koja je strani dravljanin ili osobe bez dravljanstva, pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom, potrebno je prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za

35

slubenike odnose. Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u dravnu slubu na neodreeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. Za osobe primljene u dravnu slubu redovitim postupkom (vjebenici) probni rad (vjebeniki sta) traje 12 mjeseci. Za osobe primljene u dravnu slubu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci. Prijem u dravnu slubu na odreeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseg privremeno poveao, a koji nisu trajnijega karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme odsutnoga slubenika, osobe se mogu primiti u dravnu slubu na odreeno vrijeme dok traju privremeni poslovi, odnosno do povratka odsutnoga slubenika. Za prijam u dravnu slubu na odreeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija. U sluaju predvidivog trajanja slube na odreeno vrijeme od najmanje est mjeseci, osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca. Dravna sluba na odreeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova moe trajati est mjeseci i moe se produiti, ali najvie za jo est mjeseci. Osobe se u dravnu slubu na odreeno vrijeme primaju putem oglasa, koji se objavljuje putem nadlene slube za zapoljavanje. Rok za podnoenje prijave na oglas je osam dana. Za slobodno radno mjesto na odreeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u dravnom tijelu ima slubenika primljenih u dravnu slubu na odreeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. Dravna sluba na odreeno vrijeme ne moe postati dravna sluba na neodreeno vrijeme. Imaju li slubenici pravo na sindikalno udruivanje? Dravni slubenici imaju pravo na sindikalno udruivanje sukladno opim propisima o radu. Koja je razlika izmeu godina staa i godina slube? Radni sta su godine koje se dravnim slubenicima raunaju u mirovinski sta, ne uzimajui u obzir sta mirovinskog osiguranja s poveanim trajanjem. Godine slube su radni sta proveden u svojstvu dravnog slubenika. Tko vodi popis dravnih slubenika i namjetenika? Sredinji popis slubenika i namjetenika prema struno spremi i struci, jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. vodi Sredinji dravni ured za upravu. U pravosudnim i kaznenim tijelima sredinji popis vodi Sredinji dravni ured za upravu, a u ministarstvu nadlenom za poslove obrane to ministarstvo. Osobne oevidnike slubenika i namjetenika vodi svako dravno tijelo za zaposlene u njemu. to ini plau dravnog slubenika i namjetenika i kako se odreuje? Plau slubenika i namjetenika ini umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta na koje je slubenik ili namjetenik rasporeen i osnovice za izraun plae, uvean za 0,5 % za svaku navrenu godinu radnog staa. Zapreke za prijam u dravnu slubu? U dravnu slubu ne mogu biti primljene osobe: - protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaem ili meunarodnom pravu za kaznena djela protiv ivota i tijela; slobode i prava ovjeka; braka, obitelji i mladei; protiv RH, imovine; pravosua; javnog reda - kojima je prestala dravna sluba zbog teke povrede slubene dunosti, u razdoblju od etiri godine od prestanka dravne slube - kojima je prestala dravna sluba zbog toga to nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od etiri godine od prestanka dravne slube. Prava dravnih slubenika? 1. Pravo na rad u prikladnim uvjetima 2. Pravo na plau i druga materijalna prava 3. Pravo na jednako postupanje i jednake mogunosti napredovanja

36

4. Pravo na zatitu od neopravdanog premjetaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. Pravo na kandidiranje na izborima 6. Pravo na predstavku Dunosti dravnih slubenika 1. Obavljanje dunosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. Zabrana zlouporabe ovlasti 3. Dunost odbijanja ponuenih darova 4. Zabrana neopravdanog nagraivanja drugih dravnih slubenika 5. Dunost pruanja informacija i obrazloenja o upravnim poslovima 6. Dunost pravodobnog i uinkovitog izvravanja poslova 7. Dunost uvanja slubene tajne i potivanja privatnosti 8. Dunost strunog postupanja 9. Dunost prisutnosti na radnom mjestu 10. Uporaba povjerene imovine 11. Osobno ponaanje 12. Dunost izvravanja naloga 13. Dunost odbijanja naloga 14. Mogunost odbijanja naloga 15. Izvravanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta dravnog slubenika 16 Dunost zamjene odsutnog dravnog slubenika 17. Zabrana postupanja izvan ovlasti Izvravanje naloga elnika? Dravni slubenik je duan izvravati naloge elnika tijela i nadreenog slubenika. Slubenik je ovlaten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvrenje naloga moe izazvati veu tetu. Ponovljeni nalog u pisanom obliku slubenik je duan izvriti, te je u tom sluaju osloboen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvrenja. Ponovljeni pisani nalog, ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo, slubenik je duan i ovlaten zadrati od izvrenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadreena onome koji je nalog potpisao, ili dravnom tijelu ovlatenom za nadzor ako je nalog potpisao elnik tijela. Za izvrenje pisanog naloga ije bi izvrenje predstavljalo kazneno djelo, slubenik odgovara zajedno s nadreenim slubenikom ili elnikom tijela koji je nalog izdao. Moe li dravni slubenik obavljati pravne i fizike poslove izvan dravne slube? Slubenik moe izvan radnog vremena, po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju elnika dravnog tijela, obavljati poslove ili pruati usluge samo ako nad tim djelatnostima dravno tijelo u kojemu je u slubi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje strunih lanaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. Poslovi u dravnim tijelima koje obavljaju dravni slubenici? Poslovi u dravnim tijelima koje obavljaju slubenici rasporeuju se u skupine: 1. upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvravanja zakona, b) inspekcijski poslovi, 2. analitiko-normativni, financijsko-planski i drugi struni poslovi, 5. informatiki poslovi, 7. opi i administrativni poslovi, 9. materijalno-financijski i raunovodstveni poslovi. Zabrana prijama? Do donoenja uredbi kojima e se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika ministarstva, dravnih upravnih organizacija, i upanijskih ureda, te pravilnika o unutarnjem redu kojima e se utvrditi potreban broj dravnih slubenika i namjetenika ta tijela ne smiju zapoljavati nove dravne slubenike i namjetenike. Iznimno se dozvoljava prijam slubenika i namjetenika u sluaju prijama na odreeno zbog zamjene due odsutnog slubenika ili namjetenika te prijama na neodreeno zbog prestanka slube slubenika ili namjetenika.

37

Tko odluuje o potrebi prijema u dravnu slubu? O potrebi prijema odluuje elnik tijela (ministar, predstojnik, tajnik strune slube sabora ili vlade), to je odreeno pravilnikom o unutarnjem radu dravnog tijela. U principu, prijem je nemogu ukoliko nema slobodnog radnog mjesta. Kada natjeaj nije potreban? Natjeaj nije potreban kada se u dravnu slubu primaju: - osobe koje se primaju u dravnu slubu na odreeno vrijeme, - osobe koje su po ugovoru o kolovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u dravnu slubu, - osobe zaposlene u upravnim odjelima i slubama jedinica lokalne, odnosno regionalne (podrune) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima. - kada postoje nerasporeeni slubenici u tijelu DU o emu vodi rauna Sredinji dravni ured za upravu. Kada e se donijeti odluka o ponitenju natjeaja? Odluka o ponitenju natjeaja donijeti e se kad se po raspisanom natjeaju ne izvri izbor ili u sluaju kad se na natjeaj ne prijavi niti jedan kandidat. Odluivanje o prijemu? O potrebi prijama u dravnu slubu odluuje elnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predvienih pravilnikom o unutarnjem redu dravnog tijela. Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natjeaja Ministarstvu nadlenom za financije (provjera da li su osigurana proraunska sredstva) i Sredinjem dravnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto ija se popuna trai te ima li na raspolaganju slubenika koji bi zadovoljavao uvjete natjeaja). (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadlenom za poslove pravosua). Na emu se temelji rad dravnih slubenika? Rad dravnih slubenika temelji se na: - Ustavu, - zakonu, - drugim propisima i pravilima o radu (uredbe, pravilnici, naputci, naredbe, odluke) - uputama elnika odnosno nadreenih slubenika, - pravilima struke, - znanstvenim i strunim dostignuima. Struna sprema? Potrebna struna sprema: - visoka struna sprema radna mjesta I. vrste zvanja - via struna sprema - radna mjesta II. vrste zvanja - srednja struna sprema - radna mjesta III. vrste zvanja. Objasnite institut natjeaja? Obavezan postupak pri prijemu u dravnu slubu je javni natjeaj koji se objavljuje u NN (moe i u dnevnom listu). Natjeaj se ne provodi kada: - se primaju osobe na odreeno vrijeme - osobe koje su po ugovoru o kolovanju dune stupiti u dravnu slubu - pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u dravnu slubu (to se pretoilo u normu iz razloga praktinosti). Natjeaj mora sadravati: 1. naziv dravnog tijela u koje se osobe primaju 2. naziv radnog mjesta 3. ope i posebne uvjete za prijem u slubu 4. raspored na radno mjesto 5. isprave koje se trebaju priloiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. rok za podnoenje prijave (8-15 dana) 7. rok u kojem e natjecatelji biti obavijeteni o rezultatima (60 dana maksimalno)

38

Nakon postupka natjeaja donosi se rjeenje o prijemu u dravnu slubu, koje mora navoditi strunu spremu, radni sta, podatke o poloenom dravnom ispitu, vrijeme trajanja. Rjeenja moraju biti unificirana i sadravati iste elemente. Rjeenje je inicijalni akt kojim se zapoinje rad u dravnoj slubi. Rjeenje ima karakter upravnih akata, donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnoenje prijave. Rjeenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor, elnik mora u roku 15 dana odgovoriti, to rjeenje o prigovoru je konano. No, dravnim slubenikom se ne postaje prije donesenog rjeenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto, struna sprema, plaa slubenika, trajanje probnog rada, datum poetka rada i rok u kojem mora poloiti dravni ispit. Osoba postaje dravni slubenik danom poetka rada.Tada slubenik ostvaruje prava i obveze iz dravne slube. Kakve vrste radnih odnosa ima u dravnoj slubi? Radni odnos moe biti na odreeno ili neodreeno vrijeme. Specifinost radnog odnosa na odreeno vrijeme je to za njega ne treba institut natjeaja, ve se dozvoljava i putem oglasa. Moe se zaposliti na odreeno vrijeme u 2 sluaja : u sluaju odsutnosti, zbog poveanog opsega posla. Svi akti koji se odnose na slubeniki status podlijeu nadzoru ministarstva nadlena za poslove ope uprave (vrijede opi uvjeti ZUP-a). Sredinji dravni ured za upravu vodi za potrebe dravnih tijela sredinji popis svih dravnih slubenika i namjetenika. Podaci su slubena tajna. Objasnite institut povrede slubene dunosti? Povrede slubene dunosti mogu biti lake i teke. Teke povrede propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom, uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu. Lake povrede slubene dunosti? - uestalo zakanjavanje na posao ili raniji odlazak s posla - naputanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga - neuredno uvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije - neopravdan izostanak s posla jedan dan - neobavjeivanje nadreenog slubenika o sprijeenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga - druge lake povrede slubene dunosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade ili pravilnikom elnika tijela Teke povrede slubene dunosti? - neizvravanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvravanje slubenih obveza - nezakoniti rad ili proputanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je slubenik ovlaten radi sprjeavanja nezakonitosti - davanje netonih podataka kojima se utjee na donoenje odluka nadlenih tijela ili time nastaju druge tetne posljedice - zlouporaba poloaja ili prekoraenje ovlasti u slubi - odbijanje izvrenja zadae ako za to ne postoje opravdani razlozi - neovlatena posluga sredstvima povjerenima za izvravanje poslova - odavanje slubene ili druge tajne u vezi s obavljanjem dravne slube - obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja elnika tijela - onemoguavanje graana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnoenje zahtjeva, albi, prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava - uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u slubi - ponaanje suprotno etikom kodeksu koje nanosi tetu ugledu slube - nedolian odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima

39

- neopravdan izostanak s posla od dva do etiri dana uzastopno - ponaanje radi kojega je tri puta izreena kazna za laku povredu slubene dunosti - druge povrede slubene dunosti koje su kao teke propisane posebnim zakonom. Tko odluuje o povredi slubene dunosti? O lakim povredama slubene dunosti odluuje elnik tijela, ako posebnim zakonom za slubenike pojedinih dravnih tijela nije drukije odreeno. O tekim povredama slubene dunosti u prvom stupnju odluuje slubeniki sud, a u drugom stupnju vii slubeniki sud, ako posebnim zakonom za slubenike pojedinih dravnih tijela nije drukije odreeno. Slubenike sudove i vii slubeniki sud ustrojava Vlada. Slubeniki sudovi ustrojavaju se za pojedino ili vie dravnih tijela. Sastav slubenikog suda? Slubeniki sud ima predsjednika i najmanje deset lanova, od kojih se predsjednik i najmanje jedan lan imenuju iz reda sudaca. Vii slubeniki sud ima predsjednika i najmanje deset lanova, od kojih se predsjednik i najmanje dva lana imenuju iz reda sudaca. Predsjednike i lanove slubenikih sudova i viega slubenikog suda imenuje Vlada. Slubeniki sud i vii slubeniki sud odluuju u vijeu od tri lana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini sluaj. Vijeu uvijek predsjeda lan imenovan iz reda sudaca. Odlukom kojom se ustrojava slubeniki sud utvruje se tijelo dravne uprave koje e za potrebe slubenikog suda obavljati uredske i druge poslove. Uredske i druge poslove za vii slubeniki sud obavlja sredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose. Koje su kazne u postupku za povredu slubene dunosti? za lake povrede: - usmena opomena - pisana opomena - pisana opomena s upisom u osobni oevidnik dravnog slubenika - novana kazna u visini do 10% plae slubenika isplaene u mjesecu kad je kazna izreena. za teke povrede: - novana kazna na vrijeme od jednog do est mjeseci, u mjesenom iznosu do 20% ukupne plae isplaene slubeniku u mjesecu u kojem je kazna izreena - zabrana promicanja u trajanju od dvije do etiri godine - zabrana napredovanja u trajanju od dvije do etiri godine - premjetaj na drugo radno mjesto nie sloenosti poslova - uvjetna kazna prestanka dravne slube - prestanak dravne slube. Postupak zbog povrede slubene dunosti? U postupku zbog lake povrede slubenike dunosti odgovarajue se primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku. U postupku zbog teke povrede slubene dunosti odgovarajue se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. Postupak je hitan i javan (iznimke). Slubenik ima pravo na branitelja. Tijelo koje vodi postupak duno je na zahtjev slubenika omoguiti prisustvo sindikata. Postupak zbog lake povrede pokree zakljukom elnik dravnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadreenog slubenika. Postupak zbog teke povrede pokree elnik dravnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadlenom slubenikom sudu. Protiv rjeenja u postupku zbog lake povrede slubenik ima pravo albe nadlenom slubenikom sudu, u roku od 8 dana od primitka rjeenja o izricanju kazne. Protiv odluke u postupku zbog teke povrede slubenik ima pravo albe viem slubenikom sudu u roku 8 dana od primitka odluke. Odluka kojom je odlueno u albi je konana i ovrna. Protiv drugostupanjske odluke moe se pokrenuti upravni spor.

40

Udaljenje iz slube? Dravnog slubenika se moe udaljiti iz slube ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teke povrede slubene dunosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u slubi, dok traje taj postupak, mogao tetiti interesima slube. Smatra se da je udaljen iz slube slubenik protiv kojeg je pokrenut istrani postupak i odreen pritvor. Za vrijeme udaljenja iz slube slubeniku pripada naknada plae u iznosu od 60%, a ako uzdrava obitelj 80% plae isplaene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz slube. Obustavljeni dio plae se slubeniku vraa ako: 1. ako slubeniki sud uvai njegovu albu protiv rjeenja o udaljenju iz slube, 3. pravomonim je rjeenjem obustavljen postupak i 5. pravomonom je presudom osloboen od odgovornosti. Kada nastupa zastara postupka za povrede slubene dunosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede slubene dunosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvrenu povredu i poinitelja, a najkasnije u roku est mjeseci od dana izvrene povrede, a postupak se mora zavriti u roku est mjeseci od pokretanja postupka. U sluaju teke povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja, a najkasnije u roku dvije godine od izvrene povrede, a postupak se mora zavriti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka. Odgovornost slubenika za tetu? Slubenik je duan naknaditi tetu koju u slubi ili u svezi sa slubom namjerno ili iz krajnje nepanje nanese dravnom tijelu. tetom se smatra i teta koju je dravno tijelo imalo naknaujui graanima i pravnim osobama tetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepanjom slubenika. Nastanak tete, visinu i okolnosti utvruje elnik tijela rjeenjem. Rok za naknadu tete ne moe istei prije dana u kojem se isplauje plaa za obraunsko razdoblje u kojemu je donijeto rjeenje. Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS), II (via) i III vrste (SSS). Ukinuta su zvanja i poloaji. Namjetenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste. Poslovi koje slubenici obavljaju tretiraju se na odreene skupine, te se utvruju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: - upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvravanja zakona i inspekcijski) - analitiko normativni, financijsko planski i drugi struni poslovi - informatiki poslovi - opi i administrativni poslovi - materijalno financijski i raunovodstveni poslovi U odnosu na te grupe, utvruju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) vii upravni referent (VS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik vii upravni savjetnik Struno osposobljavanje i usavravanje slubenika (vjebenici) Slubenici se osposobljavaju za dravnu slubu obavljanjem vjebenike prakse. Vjebenici su osobe sa zavrenim obrazovanjem odreene strune spreme i struke, bez radnog staa u struci ili s radnim staem kraim od vremena odreenog za vjebeniki sta. Oni se primaju u dravnu slubu na odreeno vrijeme, a dravna sluba im se moe produiti na neodreeno vrijeme ako u tijelu dravne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se moe rasporediti nakon poloenoga dravnoga strunog ispita. Zakon odreuje trajanje vjebenikog staa: I vrsta - 16 mjeseci; II vrsta - 14 mjeseci; III vrsta - 12 mjeseci (skraeno u odnosu na dosadanje). Nakon zavrenog vjebenikog staa, polae se dravni struni ispit - certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. Dravni struni ispit polae se pred dravnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri Sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za slubenike odnose. Dravni struni ispit se sastoji od opeg i posebnog dijela Opi dio sadri 6 predmeta (Sredinji dravni ured za upravu) dok je za posebni dio nadleno ono ministarstvo nadleno za to upravno podruje.

41

Vjebenik moe pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vjebenikog staa. Ukoliko ne poloi najvie dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana, a ako tada ne poloi ima pravo na polaganje jo samo jednom. Kandidat koji ne poloi vie od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta Novost je to struni ispit mogu polagati i osobe izvan dravne slube ako imaju dvostruki sta od onog propisanog dravnim slubenicima. Dravni struni ispit nije duan polagati dravni slubenik koji ima poloen pravosudni ispit. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju dravni ispit, mogu ga poloiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u sluaju prijelaznog zakona). Dravni slubenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu, najkasnije do 31. oujka. Ne ocjenjuju se slubenici i namjetenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od est mjeseci. Ocjenjuje se struno znanje, uinkovitosti rada i potivanju slubene, odnosno radne dunosti. Ocjene kojima se ocjenjuju slubenici i namjetenici jesu: naroito uspjean, uspjean, zadovoljava i ne zadovoljava. Ocjena mora biti obrazloena. O ocjeni se donosi rjeenje. Objasnite institut premjetaja? Slubenik se moe po potrebi slube premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. Premjetaji su mogui samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Tako su grupa poslova i sloenost poslova zatieni pri premjetaju. Osim toga uz pristanak slubenika se moe premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete, a ne moe ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima vie od 20 godina radnog staa ili ako bi se premjetajem bitno pogorale njegove obiteljske prilike. Premjetaj se moe napraviti u krugu od 100km (to moe dovesti do ikaniranja slubenika). No, i tu postoji zatitna odredba - onome koji je premjeten mora se osigurati smjetaj za njega i njegovu obitelj. Rjeenje o premjetaju donosi elnik tijela. Rjeenje o premjetaju u drugo dravno tijelo donosi elnik tijela iz kojeg se slubenik premjeta, ali uz prethodni pisani sporazum s elnikom tijela u koje se premjeta. Protiv rjeenja slubenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rjeenja podnijeti prigovor elniku tijela, koji je rjeenje donio. Prigovor odgaa izvrenje rjeenja o premjetaju. O prigovoru se utvruje u roku 3 dana. Rjeenje o rasporedu donosi elnik tijela u koje je slubenik premjeten u roku 3 dana. konano rjeenje o premjetaju dostavlja se ministarstvu nadlenom za poslove ope uprave. Objanite sustav plaa? Osnovno pravilo je sljedee: umnoak koeficijenta sloenosti poslova radnog mjesta i osnovice odreene kolektivnim ugovorom + dodatak na sta 0.5% za svaku godinu radnog staa. Osnovica za izraun plae utvruje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosjene bruto plae zaposlenih u RH, koju odreuje Dravni zavod za statistiku i objavljuje u NN, ali osnovicu moe utvrditi i Vlada). Vrijednosti koeficijenta sloenosti poslova radnih mjesta (utvruje Vlada Uredbom) utvruju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za: radna mjesta I. Vrste od 1,05-3,50 radna mjesta II. Vrste 0,90-1,20 radna mjesta III. Vrste 0,65-1,10 radna mjesta IV vrste 0,5-0,75 Kolektivni ugovor za dravne slubenike i namjetenike ? Ovaj kolektivni ugovor zakljuuju Vlada RH i sindikati dravnih slubi u ime svojih lanova. Ovim ugovorom utvruje se prava i obveze rada dravnih slubenika i namjetenika zaposlenih u dravnim tijelima. Kako prestaje dravna sluba? Dravna sluba prestaje: - sporazumom - istekom roka - otkazom - po sili zakona i

42

- na drugi nain propisan zakonom. Opi propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na dravne slubenike kojima dravna sluba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima dravna sluba prestaje po sili zakona. O prestanku dravne slube donosi se rjeenje. Rjeenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak slube. Dravna sluba na odreeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi nain propisan zakonom. Dravna sluba moe prestati na temelju pisanoga sporazuma dravnog slubenika i elnika tijela, kojim se utvruje dan prestanka slube. Dravnom slubeniku se otkazuje dravna sluba ako nije zadovoljio na probnom radu, a sluba mu prestaje danom konanosti rjeenja o prestanku slube otkazom. Dravna sluba moe prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese dravni slubenik. Dravnom slubeniku prestaje dravna sluba po sili zakona: a) smru, b) utvrivanjem prava na mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad - danom pravomonosti rjeenja, c) kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staa - posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti, d) kad je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6 mjeseci - danom pravomonosti presude, e) kad je osuen za kazneno djelo iz lanka 49. stavka 1. toke a) ovoga Zakona - danom pravomonosti presude, f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce - danom naputanja slube, odnosno prvog dana odsutnosti s rada, g) ako ne poloi dravni struni ispit u propisanom roku - istekom roka u kojem je bio obvezan poloiti dravni struni ispit, h) ako se sazna da u vrijeme prijema u dravnu slubu nije ispunjavao uvjete za prijam u dravnu slubu propisane ovim Zakonom - danom saznanja za to, i) kad mu je izreena kazna prestanka slube u postupku zbog teke povrede slubene dunosti - danom konanosti odluke slubenikog suda, j) ako se po premjetaju neopravdano ne javi na dunost u zakonskom roku - danom kojim se morao javiti na dunost, k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom ne zadovoljava - danom konanosti posljednjeg rjeenja o ocjenjivanju, l) u drugim sluajevima utvrenim zakonom. uvanje dravne tajne? Dravni slubenik je duan uvati dravni tajnu najdue 5 godina od prestanka slube. Osloboen je uvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije mogue utvrditi injenino stanje. Izvrenje nezakonitog naloga? Dravni slubenik je ovlaten staviti pisanu primjedbu i ne izvriti nalog ako je on nezakonit. Ponovljeni nalog je duan izvriti, ali je tada osloboen krivnje. Odredbe o raspolaganju 1. Kad se ukine dravno tijelo, slubenike ukinutoga dravnog tijela preuzima ono dravno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela,. 2. Ako preuzeti slubenici ne budu rasporeeni na radna mjesta u dravnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom dravnom tijelu iz razloga to nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga to ne ispunjavaju strune i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta, stavljaju se na raspolaganje Vladi . 3. Kad se ukine dravno tijelo, a poslove i slubenike ne preuzima neko drugo dravno tijelo, slubenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4. U sluaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u dravnom tijelu, slubenici e se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje strune spreme, u tom ili drugom dravnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta, a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plau i ostala prava iz slube prema rjeenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. Slubenici koji ne budu rasporeeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema

43

opim propisima o radu,rauna se neprekidni radni sta u dravnim tijelima Republike Hrvatske. Za vrijeme trajanja raspolaganja slubenik ostvaruje pravo na naknadu plae u visini plae isplaene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. Za vrijeme trajanja raspolaganja, slubenika se moe privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje dravno tijelo, koje nije udaljeno vie od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja. Ocjenjivanje dravnih slubenika? Dravni slubenici i namjetenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. Ne ocjenjuju se slubenici i namjetenici koji su u prethodnoj godini radili manje od est mjeseci. Njih ocjenjuje elnik tijela, na prijedlog neposredno nadreenog slubenika. Ocjene su: "izvanredan", "odlian", "dobar", "zadovoljava" i "ne zadovoljava". Ocjena mora biti obrazloena, o njoj se donosi rjeenje i ona se unosi se u osobni oevidnik. Posebne odredbe o namjetenicima? Osobe se za obavljanje poslova namjetenika primaju putem oglasa. O prijamu na rad te o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti namjetenika iz radnog odnosa elnik tijela donosi rjeenje koje je upravni akt. Na prava i obveze namjetenika, premjetaj i prestanak radnog odnosa, odgovarajue se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama, premjetaju i prestanku slube slubenika, osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. Namjetenici odgovaraju za lake i teke povrede slubene dunosti kao i za odgovornost za tetu uinjenu graanima i pravnim osobama (odgovarajue se primijenjuju odredbe koje vrijede za slubenike). Kada se zakon o radu primijenjuje na dravne slubenike? Zakon o radu se primijenjuje na dravne slubenike kada pojedina pitanja nisu rjeena posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos, a sklapa se na neodreeno vrijeme i u pisanom obliku. Ugovor mora sadravati uglavke o: 1. strankama, prebivalitu i/ili sjeditu, 2. mjestu rada, 3. nazivu, naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova, 4. danu otpoinjanja rada, 5. oekivanom trajanju ugovora, 6. trajanju plaenoga godinjeg odmora, 7. otkaznim rokovima, 8. osnovnoj plai, 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Radno vrijeme? Puno radno vrijeme slubenika je 40 sati tjedno rasporeeno na pet dana od ponedjeljka do petka. Sva tijela dravne vlasti duna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 - 14 sati. Stanka, dnevni odmor, tjedni odmor, godinji odmor, plaeni dopust? Dravni slubenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta to se ubraja u radno vrijeme. Slubenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta. Izmeu dva uzastopna radna dana slubenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. Slubenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za koritenje tjednog odmora tijekom sljedeeg tjedna. Slubenik ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. Pri utvrivanju godinjeg odmora ne uraunavaju se subote, nedjelje neradni dani i blagdani. Zatita majinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe, otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove, niti smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi. Ako trudnica ili ena koja doji dijete radi na

44

poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje, odnosno ivot ili zdravlje djeteta, poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajue poslove, to ne smije imati za posljedicu smanjenje plae ene. Ako poslodavac nije u mogunosti osigurati premjetaj, ena ima pravo na dopust uz naknadu plae. Otkazni rok? Primjenjuju se opi propisi o radu (Zakon o radu) U sluaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: - 2 tjedna ako je slubenik zaposlen manje od godinu dana - 1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana - 1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine - 2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina - 2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina - 3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina Zatita prava dravnog slubenika? Slubenici u dravnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruivanje sukladno opim propisima o radu. Protiv svih rjeenja kojima se odluuje o pravima ili obavezama iz slube, slubenik ima pravo podnoenja prigovora elniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rjeenja. elnik tijela duan je o prigovoru odluiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. Protiv rjeenja o prigovoru slubenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rjeenja kojim je odlueno o prigovoru. Ako o prigovoru nije odlueno u roku, a ne odlui se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraeno odluivanje o prigovoru, a u pisanom obliku, moe se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen. Etiki kodeks dravnih slubenika? - ureuje pravila dobrog ponaanja slubenika sa strankama (oekivano ponaanje slubenika) i meusobno - istie se na vidljivom mjestu u dravnom tijelu - posebni etiki kodeksi donose se kad to zahtjeva posebnost slube i mora biti u skladu s etikim kodeksom - slubenik pazi da ne umanji osobni ugled i povjerenje graana u dravnu slubu - ne koristi slubeni ugled za obavljanje privatnih poslova - prema strankama postupa profesionalno, nepristrano, pristojno, bez diskriminacije graana po razliitim osnovama, s posebnom panjom prema ljudima s posebnim potrebama - u ophoenju s graanima slui se hrvatskim jezikom i razumljivim rjenikom - odnosi meu slubenicima temelje se na meusobnom potovanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, strpljenju, neometanju u radu, razmjeni miljenja i informacija - u javnim nastupima u kojima ne predstavlja tijelo mora naglasiti da iznosi osobne stavove -graani i slubenici mogu se obrati elniku tijela pritubom na ponaanje slubenika koji e je razmotriti i po potrebi pokrenuti postupak i u roku 30 dana dati odgovor na pritubu

45

4. SUSTAV LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu, potpisale su je drave lanice Vijea Europe. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijea Europe sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu naela iz ove povelje. Svaka od zemalja potpisnica moe otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. godina od dana kada je za tu dravu Povelja stupila na snagu. Povelja se dotie; djelokruga lokalne samouprave, zatite podrunih granica lokalnih jedinica, uvjeta obnaanja dunosti na lokalnoj razini, upravnog nadzora akata lokalnih jedinica, financijskih izvora lokalnih jedinica, pravo udruivanja lokalnih jedinica, pravo zatite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogunost lokalnih jedinica da u okvirima odreenim zakonom, ureuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog puanstva, bitnim dijelom javnih poslova. To e se pravo provoditi preko vijea ili skuptina sastavljenih od lanova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima. Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da e se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od lanka 2-11. Stranka moe i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijea Europe. Definicija jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su: - opina - jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za podruje vie naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva. - grad - jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada mogu biti ukljuena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem ine gospodarsku i drutvenu cjelinu, te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovnitva od lokalnog znaenja. Gdje postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski i geoprometni) gradom se moe utvrditi i mjesto s manje od 10.000 stanovnika. Definicija jedinice podrune (regionalne) samuprave? Jedinica podrune (regionalne) samouprave su upanije. upanija je jedinica podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospod., drutvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunoga (regionalnog) interesa. Ustavno odreenje lokalne i podrune (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to mogue, u Ustavu prihvatiti e se naelo lokalne samouprave. Graanima se Ustavom jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno podrunih predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog opeg birakog prava. Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja. Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti. Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom ureuju jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, nain rada njihovih tijela, nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od znaenja za njihov rad.

46

Obiljeja opine, grada, upanija 1.imaju statut (statutom se poblie ureuje samoupravni djelokrug, obiljeja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada, provoenje referenduma) 2. pravne su osobe 3. mogu imati svoj grb i zastavu 4. meusobno surauju na unapreenju gospodarskog i drutvenog razvitka svojih zajednica 5. samostalne su u odluivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom Statuti jedinica? Opina, grad i upanija imaju statut kojim se podrobnije ureuje samoupravni djelokrug opine, grada, upanije, njena obiljeja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i nain rada tijela, nain obavljanja poslova, oblici konzultiranja graana, provoenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih slubi, oblici suradnje jedinica lokalne, i podrune (regionalne) samouprave te druga pitanja Zastava i grb? Jedinica moe imati grb i zastavu to se utvruje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje sredinjeg tijela dravne uprave za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Grb se sastoji iskljuivo od tita i sadraja unutar njega. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. Sredinje tijelo uskratit e odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice Poslovi jedinice lokalne (opine i gradovi) samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog znaaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena dravnim tijelima i to osobito: ureenje naselja i stanovanje prostorno i urbanistiko planiranje komunalno gospodarstvo briga o djeci socijalna skrb primarna zdravstvena zatita odgoj i osnovno obrazovanje kultura, tjelesna kultura i port zatita potroaa 10. zatita i unaprjeenje prirodnog okolia 11. protupoarna i civilna zatita 12. promet na svom podruju Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena sredita razvitka ireg okruenja i koji imaju vie od 35.000 stanovnika. Osim poslova od 1.12. tu su jo: 13. odravanje javnih cesta, 14. izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog ureenja. Poslovi jedinice podrune (regionalne-upanije) samouprave? upanija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaaja i to osobito: 1. obrazovanje 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

47

2. zdravstvo 3. prostorno i urbanistiko planiranje 4. gospodarski razvoj 5. promet i prometna infrastruktura 6. odravanje javnih cesta 7. planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova 8. izdavanje graevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog ureenja za podruje upanije izvan podruja velikoga grada Veliki gradovi koji imaju vie od 35.000 stanovnika i gradovi sjedita upanija, pored ve navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga upanije. Graani u jedinicama lokalne samouprave odluuju o svojim interesima. 1. Neposrednim odluivanjem - referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavniko tijelo) pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE moguim odgovorom) i zborovi graana ako ih je mogue organizirati. Referendum raspisuje predstavniko tijelo na temelju prijedloga 1/3 lanova, na prijedlog poglavarstva, a u opini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom podruju, ili na prijedlog 20% biraa upisanih u biraki popis opine ili grada. 2. Posrednim odluivanjem odluivanjem preko predstavnika u predstavnikim tijelima. Tijela upravljanja u opinama, gradovima i upanijama To su predstavnika tijela(donose akte) i izvrna tijela-poglavarstva(brinu za izvrenje tih opih akata) i opinski naelnik, gradonaelnik i upan. Predstavniko tijelo Predstavnika tijela graana su opinsko vijee, gradsko vijee i upanijska skuptina (Zagreb-gradska skuptina zato to ima i status grada i upanije). Broj lanova mora biti neparan i odreen je statutom, ovisi o veliini zajednice (predstavnika tijela imaju od 7 do 35 lanova; Zagreb ima 51 lana a upanije od 31 do 51.) lanovi predstavnikih tijela nisu opozivi (birako tijelo koje ih je izabralo ne moe ih opozvati), nemaju obvezujui mandat (ako lan predstavnikog tijela promijeni stranaku pripadnost, stranka gubi mandat), prije isteka 4 godine im moe prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog biljenika najranije 8 dana prije podnoenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavnikog tijela), gubitka poslovne sposobnosti, promjene prebivalita, ako izgubi hrvatsko dravljanstvo, smru i ako je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od est mjeseci. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. 1. donosi statut (temeljni opi akt), proraun 2. donosi odluke i druge ope akte kojima se ureuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3. bira i razrjeuje opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i njihove zamjenike te lanove poglavarstva 4. osniva i bira lanove radnih tijela vijea odn. skuptine 5. ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose veinom ako je prisutna veina lanova predstavnikog tijela Mandat? Mandat lanova predstavnikog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. Mandat lanova predstavnikog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekueg mandata predstavnikog tijela

48

izabranog na redovnim izborima. Mandat nije obvezujui. Toan broj lanova se utvruje statutom lokalne jedinice(opina, grad, upanija), a zakonom se utvruje okvirni broj. lanove predstavnikih tijela biraju hrvatski dravljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima. Nain rada predstavnikog tijela ureuje se poslovnikom, u skladu s ovim zakonom i statutom, a isti se donosi veinom svih glasova. Sjednice saziva predsjednik, barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloeni zahtjev najmanje 1/3 lanova, u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Predstavniko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika. Nositelji izvrne vlasti i izvrna tijela? Opina: opinski naelnik i opinsko poglavarstvo Grad: gradonaelnik i gradsko poglavarstvo upanije: upan i upanijsko poglavarstvo Biranje nositelja izvrne vlasti i lanova izvrnih tijela? Bira ih predstavniko tijelo i njima su odgovorni (vijeima i skuptini), te ih oni mogu i smijeniti. U opini i gradu opinskog naelnika i gradonaelnika bira opinsko vijee tj. gradsko vijee iz reda svojih lanova u skladu sa zakonom i statutom. upana bira upanijska skuptina iz reda svojih lanova u skladu sa zakonom i statutom. Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se biraju na isti nain (veinom glasova). Zastupaju opinu, grad odnosno upaniju. Predstavniko tijelo iz reda svojih lanova bira i ostale lanove poglavarstva na prijedlog opinskog naelnika, gradonaelnika odnosno upana. Svaki lan moe biti zaduen za jedno ili vie podruja iz djelokruga lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave. Proelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za lanove poglavarstva. Odgovorni su sredinjim tijelima dravne uprave. Upravljaju imovinom i izvravaju odluke. Ima pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnikog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatraiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. Inae je u roku od 8 dne duan obavijestiti predstojnika ureda dravne uprave u upaniji te elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad zakonitou rada tijela jedinica lokalne i podrune samouprave. Poglavarstvo kao izvrno tijelo jedinice? Opinsko, gradsko i upanijsko poglavarstvo jesu izvrna tijela jedinica. lanove poglavarstva bira predstavniko tijelo iz reda svojih lanova, na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i naelnik, gradonaelnik odnosno upan, veinom glasova svih lanova, na vrijeme od etiri godine. Broj lanova poglavarstva ukljuujui predsjednika i zamjenike mora biti neparan, a utvruje se statutom: opina i grad koji imaju do 10.000 stanovnika ima od 3-5 lanova, opina i grad koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika ima od 5-7 lanova, grad koji ima vie od 30.000 stanovnika ima od 7-9 lanova, Grad Zagreb ima od 9-15 lanova, upanija ima 7-13 lanova. Poslovi poglavarstva

49

1. priprema prijedloge opih akata 2. izvrava ili osigurava izvravanje opih akata predstavnikog tijela 3. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4. upravlja i raspolae nekretninama i pokretninama u vlasnitvu jedinice lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5. obavlja druge poslove odreene statutom Donosi odluke veinom glasova, ako je sjednici nazona veina njegovih lanova. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasnitvu donosi veinom glasova svih lanova. Predsjednik poglavarstva? Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan predsjednik je poglavarstva. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnikog tijela ako ocijeni, da je tim aktom povrijeen zakon ili drugi propis te zatraiti od predstavnikog tijela da u roku od 15 dana ukloni uoene nedostatke. Ako predstavniko tijelo to ne uini, predsjednik poglavarstva duan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda dravne uprave u upaniji te elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad zakonitou rada tijela jedinica. Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan moe obavljanje odredenih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika.
Opinskog naelnika, gradonaelnika i upana bira predstavniko tijelo u pravilu izmeu nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavnikom tijelu i to veinom glasova svih lanova predstavnikog tijela.

upan, gradonaelnik, opinski naelnik - poslovi, odgovornost? Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan (nosioci izvrne vlasti) zastupa opinu, grad, odnosno upaniju. Oni su odgovorni sredinjim tijelima dravne uprave za obavljanje poslova dravne uprave prenijetih u djelokrug tijela opine, grada, odnosno upanije. Opinski naelnik, gradonaelnik, odnosno upan, predsjednik je poglavarstva. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opi akt predstavnikog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeen zakon ili drugi propis te zatraiti od predstavnikog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uoene nedostatke. Ako predstavniko tijelo to ne uini, predsjednik poglavarstva duan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda dravne uprave u upaniji te elnika sredinjeg tijela dravne uprave ovlatenog za nadzor nad zakonitou rada tijela jedinica. Pitanje povjerenja opinskom naelniku, gradonaelniku, upanu, njihovim zamjenicima, lanovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje treine lanova u predstavnikom tijelu moe se pokrenuti pitanje povjerenja opinskom naelniku, gradonaelniku, upanu, njihovim zamjenicima, lanovima poglavarstva i poglavarstvu. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu moe zahtijevati i njegov predsjednik. O povjerenju se ne moe raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana, a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavnikog tijela. Odluka o nepovjerenju je prihvaena ako je za nju glasovala veina svih lanova predstavnikog tijela. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje, 6 mjeseci se ne moe podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Upravna tijela jedinica?(slube i odjeli) Upravna tijela su upravni odjeli i slube koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kao i poslova dravne uprave prenijetih na te jedinice. U opinama i gradovima do 3.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga, a u opinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika moe se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. Upravnim tijelima upravljaju proelnici koje na temelju javnog natjeaja imenuje poglavarstvo. Poglavarstvo moe razrijeiti proelnike iz stavka 1. ovoga lanka: 1. ako proelnik sam zatrai razrjeenje, 2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se ureuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa, 3. ako proelnik ne postupa po propisima ili opim aktima jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ili neosnovano ne izvrava odluke tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ili postupa protivno njima,

50

4. ako proelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroi jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave veu tetu, ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dunosti koje mogu tetiti interesima slube u obavljanju poslova jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Dvije ili vie jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajedniki. Za to mogu osnovati zajedniko tijelo, zajedniki upravni odjel ili slubu, zajedniko trgovako drutvo.

Nadzor nad opim aktima Opi akti: Statut (vrhovni akt), poslovnik, proraun, odluke i pravilnici. Nadzor zakonitosti opih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnika tijela opina, gradova i upanija obavljaju uredi dravne uprave u upanijama i nadlena sredinja tijela dravne uprave, svako u svojem djelokrugu, sukladno posebnom zakonu.
Opi akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno, danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje.

Opinski naelnik, gradonaelnik i upan duni su dostaviti statut, poslovnik, proraun ili drugi opi akt predstojniku ureda dravne uprave u upaniji u roku od 15 dana od dana donoenja opeg akta. Kada predstojnik ocijeni da je opi akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom, duanje u roku od 15 dana od dana njegove dostave, donijeti odluku o obustavi od primjene opeg akta. Odluku o obustavi opeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i sredinja tijela dravne uprave. Pojedinani akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica podrune (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizikih i pravnih osoba. Protiv pojedinanih akata moe se uputiti alba nadlenom upravnom tijelu upanije, a protiv pojedinanih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela upanije i velikih gradova, moe se izjaviti alba nadlenom ministarstvu (protiv konanih pojedinanih akata moe se pokrenuti upravni spor). ZAKON O IZBORU LANOVA PREDSTAVNIKIH TIJELA Izbor lanova predstavnikog tijela Svaki dravljanin RH koji ima navrenih 18 godina, te ima prebivalite na podruju lokalne jedinice moe birati i biti izabran. lanovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Nisu opozivi, a prava i dunosti zapoinju im danom konstituiranja predstavnikog tijela. lan predstavnikog tijela ne moe biti pozvan na kaznenu i prekrajnu odgovornost za izgovorene rijei, niti za glasovanje u radu predstavnikog tijela. Mandat lanova predstavnikih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o rasputanju predstavnikog tijela u skladu sa zakonom kojim se ureuje lokalna i podruna (regionalna) samouprava. Mandat lanova predstavnikih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekueg mandata predstavnikih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za lanove predstavnikih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Ukoliko je mandat prestao uslijed rasputanja predstavnikog tijela, sukladno posebnom zakonu, prijevremeni se izbori imaju odrati u roku od 60 dana od dana rasputanja. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne moe protei manje od 30 niti vie od 60 dana. Kada je predstavniko tijelo rasputeno u kalendarskoj godini u kojoj se odravaju redovni izbori, a prije njihovog odravanja, u toj se jedinici nee raspisati i odrati prijevremeni izbori. lan predstavnikog tijela jedne jedinice ne moe istovremeno biti lan predstavnikog tijela druge jedinice, niti lan poglavarstva iste jedinice. Ne moe istovremeno biti sudac, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika lanovi predstavnikih tijela imaju zamjenike koji obnaaju tu dunost ukoliko lanu predstavnikog tijela mandat

51

miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. lana predstavnikog tijela izabranog na stranakoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotine liste s koje je izabran lan, a kojeg odredi politika stranka koja je predlagatelj liste. lana predstavnikog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili vie politikih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotine liste s koje je izabran i lan, a kojeg odredi politika stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao lan predstavnikog tijela kojem je prestao mandat. Kandidata moe predloiti ili politika stranka ili birai. Ako ga predlau birai, moraju prikupiti odreeni broj potpisa (100 za opinsko vijee, 150 za gradsko i 500 za upanijsko). Broj lanova predstavnikog tijela jedinice utvruje se statutom jedinice, u skladu sa zakonom. Tijela za provedbu izbora su Dravno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i biraki odbori. Dravno izborno povjerenstvo ima stalni i proireni sastav. Broj lanova predstavnikih tijela? Broj lanova predstavnikih tijela mora biti nepraran, a odreuje se Statutom jedinice i to tako da: - opina koja ima do 3.000 stanovnika, ima od 7-13 lanova, - opina koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika, ima od 9-15 lanova, - opina i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika, ima od 13-19 lanova, - grad s vie od 30.000 stanovnika, ima od 19-35 lanova, - Grad Zagreb ima 51 lana, - upanije ima od 31-51 lana. Izborni sustav Posljednji izbori bili su isti proporcionalni sustav. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavnikom tijelu. Osnovno naelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima. Glasovanje je osobno i tajno Vaei listii su samo oni za koje se moe nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevaei). Tijela za provedbu izbora? Tijela za provedbu izbora su Dravno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva u jedinicama i biraki odbori: - Izbore lanova opinskog vijea provode opinsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. - Izbore lanova gradskog vijea provode gradsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. - Izbore lanova upanijske skuptine provode upanijsko izborno povjerenstvo i biraki odbori. - Izbore lanova Gradske skupt. Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i biraki odbori. Dravno izborno povjerenstvo RH: - propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora, - donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava - neposredno nadzire rad upanijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba. Dravno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i etiri lana te njihovi zamjenici) i proireni sastav (tri predstavnika veinske politike stranke i tri dogovoreno predloena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici). Dunost predsjednika Dravnoga izbornog povjerenstva po poloaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a ostale lanove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti lanovi politikih stranaka. Opinska, gradska, upanijska izborna povjerenstva, te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva lana te njihovi zamjenici) i proireni (dva predstavnika veinske politike stranke i dva predstavnika oporbe) sastav. Opinska i gradska izborna povjerenstva: - brinu za zakonitu pripremu i provoenje izbora, - imenuju lanove birakih odbora, - odreuju biraka mjesta, - nadziru rad birakih odbora, - obavljaju sve tehnike pripreme za obavljanje izbora na svom podruju, - objavljuju opinske, odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor, - nadziru pravilnost izborne promidbe, - prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o upan. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren. upanije, - objavljuju rezultate

52

obavljaju i druge poslove.

Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: (isto kao i opinska i gradska izborna povjerenstva) upanijsko izborno povjerenstvo: - brine se za zakonitu pripremu i provoenje izbora, - nadzire rad opinskih i gradskih izbornih povjerenstava, - objavljuje upanijske liste i sastavlja zbirnu listu, - nadzire pravilnost izborne promidbe, - objavljuje rezultate izbora, - obavlja i druge poslove. Biraki odbori imenuju se, najkasnije pet dana prije izbora za svako birako mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja. Biraki odbor ine predsjednik i njegov zamjenik, te dva lana i njihovi zamjenici. Zatita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opi nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora lanova predstavnikih tijela jedinica i rjeava sporove. (alba se podnosi Ustavnom sudu) Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova opinskog i gradskog vijea rjeava upanijsko izborno povjerenstvo, dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora lanova upanijske skuptine i Gradske skuptine Grada Zagreba rjeava Dravno izborno povjerenstvo. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od poinjenog djela, dok isti mora biti rijeen u roku od 48 sati. Kao rezultat, ako je prigovor opravdan, ponitava se ili sama radnja ili itavi izbori. Protiv rjeenja izbornog povjerenstva moe se podnijeti alba u roku od 48 sati Ustavnom sudu, koji sluaj mora rijeiti u roku od 48 sati. Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja graana u odluivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ivot i rad graana. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, vie meusobno povezanih manjih naselja ili za dio veeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove ini zasebnu razgranienu cjelinu. U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske etvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Tijela mjesnog odbora
Vijee mjesnog odbora - biraju graani s podruja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine, moe sazivati mjesne zborove graana

Vijee mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila, poslovnik, financijski plan i obavlja ostale poslove utvrene zakonom i statutom. Predsjednik vijea mjesnog odbora - tajnim glasovanjem bira vijee na vrijeme od 4 godine Mjesni odbori, gradske etvrti i gradski kotarevi pravne su osobe. Rasputanje predstavnikih tijela? Na prijedlog sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit e predstavniko tijelo (doputena tuba Ustavnom sudu): 1. ako donese odluku ili akt kojim ugroava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH, 2. ako predstavniko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja, 3. ako uestalo donosi ope akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu, 4. ako ne izabere op. naelnika, gradona., odnosno upana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav. tijela ili od iskazanog nepovjerenja op. naelniku, gradona., odnosno upanu, odnosno od njihovog podnoenja ostavke, 5. ako trajno ostane bez minimalnog broja lanova potrebnih za rad i donoenje odluka,

53

6. 7. 8.

ako ne moe donositi odluke dulje od 3 mjeseca, ako u roku ne donese proraun ili odluku o privremenom financiranju, ako u roku ne donese prostorni plan.

Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati e povjerenika Vlade u jednici lokalne i regionalne samouprave: 1. kada raspusti njezino predstavniko tijelo, 2. kada se u jedinici ne odre, u skladu sa zakonom, izbori za novo predstavniko tijelo, 3. kada se ni u roku od 90 dana od objave slubenih rezultata izbora ne konstituira predstavniko tijelo. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika. Povjerenik moe donositi ili mijenjati ope akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa, a ne moe mijenjati proraun i ne moe raspolagati imovinom jedinice ZAKON O FINANCIRANJU JED.LOKA.I REG. Proraun jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i podrune samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proraunu. U proraunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proraunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasnitvu jedinice. Prihodi i rashodi prorauna moraju biti uravnoteeni. upanijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu prorauna jedinicama lokalne samouprave na svojemu podruju. Prijedlog prorauna utvruje poglavarstvo jedinice lokalne i podrune samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. Proraun donosi predstavniko tijelo jedinice, a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen Proraun mora biti donesen prije poetka godine na koju se odnosi. Ako proraun ne bude donesen prije poetka godine, donosi se odluka o privremenom financiranju. Proraunska sredstva koriste se za namjene utvrene posebnim zakonima i odlukama, a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrene namjene. Za izvrenje prorauna odgovorno je poglavarstvo jedinice. Naredbodavatelj za izvrenje prorauna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlatena za poslove prorauna. Poglavarstvo mora predstavnikom tijelu svoje jedinice podnijeti izvjee o izvrenju prorauna u roku koje ono odredi.Tijekom godine jedinica moe mijenjati i dopunjavati proraun. Svaka isplata iz prorauna mora za podlogu imati odluku nadlenog tijela jedinice utvrenog statutom. Nadzor nad koritenjem obavlja predstavniko tijelo i Dravni ured za reviziju. Proraun ima opi i posebni dio. Opi dio sadri: - ukupnu svotu predvienih prihoda i rashoda, - tekuu rezervu prorauna kao nerasporeeni dio prihoda za nepredviene rashode, - visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu, - bilancu prihoda i rashoda prorauna, - raun financiranja (zaduivanje i otplata), - prava i obveze korisnika proraunskih sredstava glede izvravanja prorauna. Posebni dio prorauna sadri detaljan raspored rashoda po nositeljima, korisnicima i namjenama. Prihodi jedinica? Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela. Prihodi jednica su: 1. opinski, gradski odnosno upanijski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, 2. prihodi od stvari u vlasnitvu jedinice i imovinskih prava, 3. prihodi od trgovakih drutva i drugih pravnih osoba u vlasnitvu jedinice 4. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavniko tijelo, 5. novane kazne i oduzeta imovinska korist za prekraje, 6. udio u zajednikim porezima s RH 7. sredstva pomoi i dotacija RH predviena u dravnom proraunu 8. drugi prihodi Izvori sredstava
1.Zajedniki porezi - (jer se dijele izmeu drave i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak, na dobit i

54

na promet nekretninama.

2. Vlastiti izvori sredstava upanije jesu prihodi od vlastite imovine, upanijski porezi, novane kazne, upravne i boravine pristojbe, komunalne naknade, naknade za uporabu javnih, opinskih ili gradskih povrina. upanijski porezi su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. Opine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak, porez na potronju, na kue za odmor, na neobraeno obradivo poljoprivredno zemljite, na neiskoritene poduzetnike nekretnine, na neizgraeno graevinsko zemljite, na koritenje javnih povrina, porez na tvrtku ili naziv Prirez: izmjenama novog zakona, na prirez vie nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika, ve svi gradovi i opine. (radi se o porezu na dohodak). upanijski porezi? upanijski porezi su: 1. porez na nasljedstva i darove, 2. porez na cestovna motorna vozila, 3. porez na plovila, 4. porez na automate za zabavne igre. Opinski gradski porezi? Opinski i gradski porezi jesu: 1. porez na potronju, 2. porez na kue za odmor, 3. porez na reklame, 4. porez na tvrtku ili naziv, 5. porez na koritenje javnih povrina. Zajedniki porezi? Zajedniki porezi jesu: 1. porez na dohodak 2. porez na dobit 3. porez od prireivanja igara na sreu 4. porez na promet nekretnina Svaka isplata iz prorauna mora za podlogu imati odluku nadlenog tijela jedinice utvrenog statutom. ZAKON O GRADU ZAGREBU Grad Zagreb Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. Ima status i grada i upanije(poslovi su spojeni s lokalnom samoupravom). Ima statut, grb i zastavu. Nema gradsko vijee nego gradsku skuptinu, ima urede, a ne odjele. Ustrojstvo Grada Zagreba Izvrna tijela su gradonaelnik i gradsko poglavarstvo. Na elu je gradonaelnik (ako ne obavlja poslove dravne uprave moe se staviti povjerenika na 6 mjeseci, ali gradonaelnik i dalje zadrava mjesto gradonaelnika). 1. Gradonaelnik predstavlja i zastupa Grad Zagreb, nositelj je izvrne vlasti u Gradu. Bira ga gradska skuptina iz reda svojih lanova na nain i po postupku utvrenim poslovnikom, izbor potvruje predsjednik RH (izbor je jednak izboru upana). Vri nadzor nad zakonitou akata koje donosi Gradska skuptina (predstavniko tijelo). Odgovoran je Vladi. Gradonaelnik ima dva zamjenika, koji se biraju iz reda lanova Gradske skuptine na nain i po postupku kao i gradonaelnik. Gradonaelnik je duan unaprijed odrediti koji e ga od zamjenika zamjenjivati u sluaju due odsutnosti ili drugih razloga sprijeenosti u obavljanju njegove dunosti. 2. Gradsko poglavarstvo - Gradonaelnik je predsjednik, a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. Obavlja izvrne poslove Grada Zagreba. Na prijedlog gradonaelnika, Gradska skuptina moe odluiti bda odreeni lanovi Gradskog poglavarstva, ujedno budu i proelnici upravnih tijela Grada Zagreba, osim onih upravnih tijela koja iskljuivo obavljaju poslove dravne uprave. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skuptini. 9-15 lanova. 3. Gradska skuptina - Predstavniko tijelo graana. 51 lan. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Odluke se donose veinom ako je prisutna veina lanova predstavnikog tijela. - donosi statut

55

- donosi odluke i druge ope akte kojima se ureuju pitanja iz samoupravnog djelokruga - bira i razrjeuje opinskog naelnika, gradonaelnika, upana i njihove zamjenike te lanove poglavarstva - osniva i bira lanove radnih tijela vijea odn. skuptine - ureuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela - osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa - drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. Njima upravljaju proelnici. Djelokrug Grada Zagreba? Grad Zagreb: 1. osigurava uvjete, usklauje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod., drut., komunalnih i drugih djelatnosti 2. osigurava uvjete za ureivanje prostora i urbanistiko planiranje, za zatitu ovjekova okolia te odreuje uvjete ureivanja i zatite prostora, 3. obavlja poslove ureivanja i koritenja graevinskog zemljita, 4. brine o ureivanju naselja, kvaliteti stanovanja, kvaliteti komunalnih objekata, gradske infrastrukture, 5. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora, 6. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika, obrazovanja i odgoja, javnog zdravlja, zdravstvene zatite ivotinja i bilja, socijalne skrbi, kulture, tjelesne kulture i sporta, 7. usklauje razvitak i mreu odgojnih, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih, socijalnih, komunalnih i drugih institucija, 8. obavlja poslove ureivanja i zatite prirode i spomenika kulture, 9. osniva ustanove, trgovaka drutva te druge pravne osobe, 10. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba, 11. obavlja i druge poslove Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske etvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske etvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Statutom e se urediti ustrojavanje oblika, podruje za koje se osnivaju, poslovi koji im se povjeravaju, tijela i nain izbora, financiranje, nain rada, obavljanje administrativnih i drugih poslova. b) tijela Grada Zagreba Tijela grada Zagreba su: - Gradska skuptina - Gradonaelnik - Gradsko poglavarstvo Mandat lanova gradske skuptine traje 4 godine, funkcija im je poasna, a lanovi nemaju obvezujui mandat i nisu opozivi. Unutarnje ustrojstvo i nain rada ureuje se Zakonom o Gradu Zagrebu, statutom i poslovnikom skuptine. Upravna tijela Grada Zagreba? Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove dravne uprave, a ustrojavaju se kao uredi, zavodi, ravnateljstva i slube. Upravnim tijelima upravljaju proelnici koje imenuje gradonaelnik uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog ministra. Gradska skuptina donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. Podruja upanija, gradova, opina Podruja su ureena posebnim zakonom. Postoji 20 upanija i Grad Zagreb. Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 opina u RH. Granice izmeu gradova i opina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih opina. Ako se one ne poklapaju s granicama rubnih naselja, onda ove zadnje prednjae. U pravilu se granice odreuju dogovorom. Ako to nije sluaj, ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. Protiv odluke vladinog povjerenstva, mogua je alba Vladi u roku od 30 dana. Promjenu granice moe traiti ili predstavniko tijelo, ili 1/3 graana s tog podruja ili jedinice. Kod promjene granica, potrebno je i miljenje upanijske skuptine.

56

5. ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN br. 53/91 i 103/96)

1. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela dravne uprave i druga dravna tijela, ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima. 2. Upravna stvar? Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka 3. Upravni akt? Upravni akt je akt kojim dravna tijela i organizacije u vrenju javnih ovlasti rjeavaju o pravima i obvezama odreenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. 4. Kojim propisom je ureen opi upravni postupak? Zakonom o opem upravnom postupku.

5. Tko i kada je duan postupati po zakonu o opem upravnom postupku?

Po ovom zakonu duni su postupati tijela dravne uprave i druga dravna tijela, kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima graana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. Po ovom zakonu dune su postupati i druge pravne osobe (npr. kole kad izdaju svjedodbe), kad u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju u upravnim stvarima. 6. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. Pojedina pitanja za odreeno upravno podruje mogu se posebnim zakonom urediti drukije ako je to nuno za postupanje i nije protivno naelima ZUP-a. U tom se sluaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona, to znai da ZUP ima supsidijarnu (pomonu, drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski, porezni, imovinsko-pravni, devizni mirovinski i dr.) to znai da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom..

7. Kako se pokree upravni postupak?

Upravni postupak se moe pokrenuti po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke.

8. Osnovna naela upravnog postupka? 1) naelo zakonitosti tijela dravne uprave, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim
stvarima, rjeavaju na temelju zakona, propisa i na temelju opih akata ustanova i pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. Rjeenje mora biti u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlatenje dano. naelo zatite prava graana i zatite javnih interesa pri voenju postupaka i rjeavanju, tijela su duna strankama omoguiti to laku zatitu i ostvarivanje prava, a da to ne bude na tetu prava drugih osoba, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesima. Slubena osoba upozorit e stranku na mogunost ostvarivanja prava. Ako se na temelju zakona strankama nalau kakve obveze primjenjivat e se one mjere koje su za stranku povoljnije. naelo efikasnosti tijela, ustanove i pravne osobe u rjeavanju u upravnim stvarima duni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, poduzea i drugih pravnih osoba;

2)

3)

57

4) naelo materijale istine u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi
sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.

5) naelo sasluanja stranke prije donoenja rjeenja stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o
injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje rjeenja. Bez prethodnog izjanjenja se moe donijeti rjeenje samo ako je zakonom predvieno. 6) naelo ocjene dokaza ovlatena slubena osoba po svom uvjerenju, na temelju savjesne i briljive ocjene dokaza odluuje koje e injenice uzeti kao dokazne. 7) naelo samostalnosti u rjeavanju Tijelo vodi upravni postupak i donosi rjeenja samostalno u okviru ovlatenja. Ovlatena slubena osoba nadlenog tijela samostalno utvruje injenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretni sluaj. 8) naelo prava albe (naelo dvostupanjskog rjeavanja) Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe, osim ako zakonom nije drugaije propisano, a na drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti. Kada nema drugostupanjskog tijela, alba protiv prvostupanjskog rjeenja moe se izjaviti samo ako je zakonom predvieno, ime e se predvidjeti i nadleno tijelo. Protiv rjeenja donijetog u drugom stupnju alba nije doputena. 9) naelo konanosti rjeenja (zakonska definicija konanog rjeenja) rjeenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se odreuju obveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su zakonom predvieni. Protiv njega nema pravnih lijekova tj. nije doputena alba. 10) Naelo pravomonosti rjeenja (zakonska def. pravomonog rjeenja) Pravomono rjeenje je ono protiv kojega se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor, a kojim stranka stjee neka prava ili joj se odreuju obveze. To se rjeenje moe ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima predvienim zakonom. Kad je steklo pravomonost ne moe se vie mijenjati. 11) naelo ekonominosti postupka postupak se mora voditi brzo, sa to manje trokova i gubitaka vremena za stranke, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje pravilnog rjeenja. 12) naelo pomoi neukoj stranci tijelo koje vodi postupak brinut e se da neznanje i neukost stranke ne budu na tetu prava to im po zakonu pripadaju. 13) naelo upotrebe jezika i pisma Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u slubenoj uporabi kod tijela kod kojega se vodi postupak, ali se pripadnicima svih naroda i manjina jami sloboda sluenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku.

9. to je to nadlenost?
Nadlenost je pravo nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rjeenja. Nadlenost se ne moe mijenjati dogovorom stranaka niti dogovorom upravnih tijela.

stvarna nadlenost odreuje se po propisima kojima se ureuje odreeno upravno podruje ili se odreuje
nadlenost pojedinih tijela

mjesna nadlenost odreuje se po propisima o politiko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji

pojedinih tijela.

10. 11.

to se dogaa ako rjeenje donese nenadleno tijelo? Takvo rjeenje e se ponititi od strane drugostupanjskog tijela. to je to stvarna nadlenost?

Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje odreeno upravno podruje ili se odreuje nadlenost pojedinih tijela. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo obavlja. Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadlena tijela utvrena propisima o ustrojstvu dravne uprave, propisima kojima se ureuje pojedino upravno podruje, odnosno drugim propisima. Ako propisima nije utvrena stvarna nadlenost, za postupanje su nadlena tijela za poslove ope uprave.

58

Niti jedno tijelo ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog tijela i sam je rijeiti osim ako je to zakonom predvieno. Nadlenosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka, stranaka i tijela, ni dogovorom tijela.

12.

to je to mjesna nadlenost? Mjesna nadlenost se odreuje po propisima o politiko teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela, a odreuje se:

u stvarima koje se odnose na nekretninu prema mjestu gdje se ona nalazi u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog dravnog tijela, ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihova sjedita (kod djelatnosti poslovnih jedinica-prema sjeditu poslovne jedinice u stvarima koje se odnose na voenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u odreenom mjestu - prema sjeditu radnje tj. prema mjestu gdje se djelatnost obavlja u ostalim stvarima prema prebivalitu stranke (kada ima vie stranaka, nadlenost se odreuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen.) ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti prema prethodnim tokama, ona se odreuje prema mjestu gdje je nastao povod voenja postupka u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov prema matinoj luci U sluaju istovremene mjesne nadlenosti dvaju tijela, nadleno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. Tijelo koje je pokrenulo postupak moe ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadleno ako se time znatno olakava postupak, osobito za stranku. 13. Stranke s diplomatskim imunitetom. Strana drava, meunarodna organizacija, odnosno osobe koje uivaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku poloaj ureen meunarodnim pravom, odnosno meunarodnim ugovorima, priznatim po nadlenim dravnim tijelima. 14. to je sukob nadlenosti? Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadlean za rjeavanje. Sukob nadlenosti moe biti: - pozitivan kada dva ili vie tijela prisvajaju nadlenost za rjeavanje iste upravne stvari; - negativan kada se dva ili vie tijela odriu nadlenosti u istoj upravnoj stvari. 15. Tko rjeava sukob nadlenosti? Sukob nadlenosti izmeu tijela dravne uprave rjeava Vlada Republike Hrvatske, ako je sukob nadlenosti nastao na razini Republike Hrvatske, odnosno izvrno tijelo jedinica lokalne samouprave, ako je sukob nadlenosti nastao na njihovom podruju. Sukob nadlenosti tijela dravne uprave istog upravnog podruja raznih razina rjeava nadleno ministarstvo ili drugo nadleno tijelo dravne uprave. Sukob nadlenosti izmeu tijela dravne uprave i izvrnih tijela rjeava Vlada Republike Hrvatske. Sukob nadlenosti izmeu Vlade Republike Hrvatske i ministarstava i drugih tijela dravne uprave rjeava Hrvatski Sabor. Sukob nadlenosti izmeu tijela dravne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rjeava Vlada Republike Hrvatske. Sukobe nadlenosti koji nisu obuhvaeni rjeava sud nadlean za upravne sporove. 16. Tko donosi rjeenje u upravnoj stvari? (Slubena osoba za voenje postupaka i za rjeavanje.) U upravnoj stvari za ije je rjeavanje nadleno dravno tijelo rjeenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela, ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukije odreeno. Rukovoditelj moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog tijela za rjeavanje u upravnim stvarima iz odreene vrste poslova. Ovlatenje za rjeavanje obuhvaa i voenje postupka koje prethodi rjeavanju. U kolegijalnim tijelima rjeavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo.

59

U upravnim stvarima u kojima rjeava pravna osoba s javnim ovlastima, rjeenje donosi ravnatelj te pravne osobe. NADLENO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI DRAVNO TIJELO KOLEGIJALNO TIJELO PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA RJEENJE U UP DONOSI Rukovoditelj tijela Kolegijalno tijelo Rukovoditelj pravne osobe

17. to je to pravna pomo? Za izvravanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan podruja nadlenog tijela, to e tijelo zamoliti tijelo na ijem se podruju radnja ima poduzeti. Dravna tijela, ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rjeavanje u upravnim stvarima, duni su jedni drugima ukazivati pravnu pomo u upravnom postupku. Ta se pomo trai posebnom molbom. Pravna pomo oznaava izvrenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela (npr. sasluanje svjedoka, vrenje uviaja, vjetaenje, dostavu dopisa). Razlikuje se unutarnja pravna pomo izmeu dravnih tijela i meunarodna pravna pomo. Za pravnu pomo inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe meunarodnih ugovora. Ako nema ugovora, primjenjuje se naelo uzajamnosti.

18.

to je to izuzee? Slubena osoba koja je ovlatena za rjeavanje ili obavljanje pojedine radnje, u postupku izuzet e se od rada u predmetu: ako je u tom predmetu stranka, suovlaenik tj., suobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke; ako je sa strankom, zastupnikom ili opunomoenikom stranke srodnik po krvi u prvoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, pa i onda kada je brak prestao; ako je sa strankom, zastupnikom ili opunomoenikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja ili hranitelja;

ako je prvostepenom postupku sudjelovala u voenju postupka ili donoenja rjeenja. Slubena osoba im sazna da postoji koji od razloga izuzea, duna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadleno za rjeavanje o izuzeu. Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe ako smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. Zakljukom o izuzeu slubene osobe tijela, odluuje elnik tijela, a o izuzeu elnika odluuje nadleno izvrno tijelo. O izuzeu lana kolegijalnog tijela odluuje predsjednik kolegijalnog tijela, o izuzeu slubene pravne osobe s javnim ovlastima odluuje ravnatelj te pravne osobe. 19. Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku? U postupku se mogu pojaviti slijedee osobe: stranka- fizika ili pravna osoba dravno tijelo, poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe, grupa osoba, naselje sindikalne organizacije zastupnik stranke zakonski ili privremeni punomonik zajedniki opunomoenik to je to stranka? Stranka je osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi zatite svojih prava ili interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

20.

60

Stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je fizika ili pravna osoba: - na iji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) - protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka) - koja zbog zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o ijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu rjeava u upravnom postupku. Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba; dravno tijelo, druge pravne osobe, naselje, grupa osoba, ustanove, udruge, dravni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne tite vlastite, ve dravne interese, zastupaju drutvene interese). sindikalne organizacije. 21. to je procesna sposobnost? Stranka koja je potpuno poslovno sposobna, moe sama obavljati radnje u postupku i ta se sposobnost zove procesna sposobnost. Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se odreuje na temelju zakona. Pravne osobe i dravna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika. Fizike osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su liene poslovne sposobnosti (duevne bolesti) nemaju procesnu sposobnost. Stranaka sposobnost sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. Tu sposobnost ima svaka fizika i pravna osoba. Stranaka sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe, a to su dravni organi, naselje, skupine osoba, sindikalna organizacija. Zakonski zastupnik Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja Njihov zakonski zastupnik. Zakonski se zastupnik odreuje na temelju zakona ili aktom nadlenog dravnog tijela donesenim na temelju zakona. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika), dravno tijelo preko zakonom odreenog predstavnika, a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. to je privremeni zastupnik? Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika, ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ije je boravite nepoznato, a koja nema punomonika, tijelo koje vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izriito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomonik. Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta: 24. da se provoenje postupka trai zbog hitnosti predmeta da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti

22.

23.

Zastupanje stranke zakonski zastupnik ili predstavnik privremeni zastupnik zajedniki predstavnik ili punomonik punomonik

25. to je zajedniki predstavnik?

Dvije ili vie stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajedniki. One su u takvom sluaju dune naznaiti tko e od njih nastupiti kao njihov zajedniki predstavnik ili postaviti zajednikog punomonika. Tijelo koje vodi postupak moe zakljukom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da naznae tko e ih izmeu njih predstavljati ili da postave zajednikog punomoenika, a moe im i

61

samo odrediti ako stranke ne postupe prema zakljuku. U sluaju odreivanja zajednikog predstavnika svaka stranka zadrava pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave, samostalno izjavljuju albu). 26. Punomonik i punomo. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. Stranka koja je prisutna kada njezin punomonik daje usmenu izjavu, moe neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoenika. Punomonik moe biti svaka osoba koja je poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. (koja nije struno kolovana za taj nain posla). Punomo se moe dati pismeno ili usmeno na zapisnik, a moe biti dana na cijeli postupak ili za pojedine radnje te se moe i vremenski ograniiti. Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njezine procesne sposobnosti... Stranci e se dopustiti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka odvede struna osoba koja e joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU). Ta osoba se zove struni pomaga i ona ne zastupa stranku. (savjetovanje u strunim pitanjima) Odredbe punomoi mogu biti: za cijeli postupak za pojedine radnje moe se vremenski ograniiti.

27. to je to podnesak? (komuniciranje upravnih tijela sa strankama)

Pod podneskom se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci to se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka (AOP), prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori te druga priopenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe odnosno organizacije obraaju tijelima. 28. Predaja podneska. Podnesci se predaju nadlenom tijelu neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno priopavaju na zapisnik, a mogu se ako nije drukije odreeno, izjavljivati i telegrafski i telefonski. Ako tijelo nije nadleno za primitak podneska slubena osoba upozorit e na to podnosioca i uputiti ga nadlenom tijelu. Ako podnosioc i dalje inzistira na primitku, slubena ga osoba mora primiti, nakon ega e tijelo ako nije nadleno, zakljukom odbaciti podnesak. Kad tijelo dobije potom podnesak za iji primitak nije nadleno, poslat e ga nadlenom tijelu i o tome obavijestiti stranku.

29. Koji je sadraj podneska?

Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. On osobito treba sadravati: naziv tijela kojem se upuuje; predmet na koji se odnosi; zahtjev odnosno prijedlog; tko je zastupnik ili punomonik, ako ga ima; ime i prezime, te adresu (boravite) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika, vlastoruni potpis podnosioca podneska.

30. Sluaj kada je podnesak nepotpun?

Ako podnesak sadri koji formalni nedostatak, koji sprjeava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun ne moe zbog toga biti odbaen. Tijelo koje je primilo takav podnesak, odrediti e podnosiocu rok u kojem je duan to ispraviti. Ako podnosilac ukloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da je podnesak bio od poetka uredan. Ako ih ne ukloni u odreenom roku, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen o emu e donijeti zakljuak (mogua alba).

62

31. Pozivanje osoba?

Tijelo koje vodi postupak ovlateno je pozivati osobu ija je nazonost u postupku potrebna, a koja boravi na njegovom podruju. Iznimno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja boravi izvan podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne uzrokuje vee trokove ni gubitak vremena za pozvanu osobu. Pozvana osoba je duna odazvati se pozivu (u sluaju bolesti ili dr. opravdanih razloga, duna je izvijestiti nadleno tijelo). Pozivati se ne moe radi dostave pismenih otpravaka rjeenja i zakljuaka ili radi priopenja koja se mogu izvriti preko pote ili na drugi nain. Moe se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu pismenu izjavu. Nitko ne moe biti pozvan da doe u tijeku noi, osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama. Poziv se upuuje pismenim putem.

32. Koji je nain pozivanja i sadraj poziva?

Poziva se pismenim putem, a pismeni poziv sadri: Naziv tijela koje poziva; Ime i prezime i adresa osobe koja se poziva; mjesto, dan, a ako je mogue i sat dolaska pozvanog, predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva (stranka, svjedok, vjetak), pomona i dokazna sredstva koja pozvana osoba treba sa sobom donijeti. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba duna osobno doi ili moe poslati punomonika koji e je zastupati. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da je sprijeena doi.

33. Sluaj kada se pozvana osoba ne odazove pozivu?

Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga sprijeena doi, duna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv. Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, moe biti privedena, a pored toga i kanjena novanom kaznom. Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili slubenik policije, organ e se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede, a moe joj odrediti snoenje trokova.

34. to je to pismena?
Pismena su akti dravnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv, zakljuak, rjeenje. 35. Zapisnik, zabiljeka u spisu predmeta ? Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku te o vanijim izjavama stranaka ili treoj osobi. O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rjeavanje stvari, u samom spisu e se staviti zabiljeka koju potvruje slubena osoba, uz oznaku datuma. Zapisnik se vodi u tijeku vrenja slubene radnje. U zapisnik se unosi: 1. naziv tijela koje obavlja radnju 2. mjesto, vrijeme (datum i sat) i predmet u kojem se obavlja radnja 3. imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika 4. toan, kratak i jasan sadraj 5. izjava stranke, svjedoka, vjetaka 6. zapisnik o radu svakog dana posebno, prekidi 7. uputa o mogunosti prigovora, potpis slubene osobe i primatelja zapisnika Zapisnik treba sadravati tono i kratko tijek i sadraj u postupku izvrene radnje i danih izjava, ali ogranieno na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati, a u ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika. Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da li je bilo primjedbi. Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik.

63

36. Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ? Stranke (i osobe koje uine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem troku prepisati potrebne spise, to se vri pod nadzorom slubene osobe. Ne mogu se razgledati ni prepisivati: - zapisnik o vijeanju i glasovanju - slubeni referati i nacrti rjeenja - ni drugi povjerljivi spisi, ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke Zabiljeka vodi se o manje vanim radnjama i izjavama stranaka. 37. Dostava pismena, neposredna i posredna, posebni sluajevi ? Dostava pismena se obavlja tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. Obavlja se preko pote ili je obavlja tijelo preko svoje slubene osobe, no kada to zahtjeva priroda pismena, osoba moe biti pozvana radi primitka. Dostava se obavlja radnim danom danju, samo iz osobito vanih razloga neradnim danom ili nou, i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija, onda tamo gdje se osoba zatekne). a) Posredna dostava Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih lanova njezina domainstava (moe i nadstojniku li susjedu ako pristane), a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se moe izvriti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. Dostava se ne moe izvriti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. Ako je osoba odsutna vratit e se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi. Ako je boravite nepoznato tijelo e postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno. Ako nije utvreno da je osoba odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom tijelu opine na ijem je podruju boravite osobe ili poti u mjestu boravka. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavlja e pribiti priopenje gdje se pismeno nalazi. Pribijanjem priopenja dostava je izvrena.

b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava) Dostava se mora izvriti osobno: - kad je takva dostava odreena ovim ili drugim zakonom - kad od dana dostave poinje tei rok koji se ne moe produivati - kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji, kod odraslog lana domainstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit e se pismena obavijest da u odreeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena. c) Posebni sluajevi dostave 1. dostava zakonskom zastupniku i punomoniku (ista kao dostava stranci) 2. dostava punomoniku za primanje pismena slubena osoba moe naloiti stranci da po odreenom predmetu postavi u sreditu tijela punomonika za primanje pismena. Kad vie stranaka zajedniki sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima, dune su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajednikog punomonika za primanje pismena (dok ne prijave punomonik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana). 3. dostava dravnim tijelima, ustanovama i drugim pravnim osobama obavlja se predajom pismena slubenoj osobi nadlenoj za primanje pismena 4. dostava ostalim osobama osobama u inozemstvu, stranim dravama, meunarodnim organizacijama obavlja se preko tijela dravne uprave nadlenog za inozemne poslove. Dostava izvoda iz matinih knjiga, svjedodba moe se obavljati neposredno. Slubenim osobama i osobama u suhozemnom, rijenom, pomorskom i zranom prometu dostava se moe obavljati preko slubenih tijela ili pravnih osoba u kojima su zaposlene. 5. dostava javnim priopenjem veem broju osoba koje nisu poznate dostava se vri putem javnog priopenja na oglasnoj ploi tijela (moe i u medijima). Smatra se da je dostava izvrena nakon to je proteklo 15 dana od stavljanja na oglasnu plou.

64

odbijanje primitka ako osoba kojoj je pismeno upueno ili netko od domainstva odbije primiti pismeno tada se pismeno ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabiljeku na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja i mjesto gdje je pismeno ostavljeno. 7. promjena stana ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivalita, a dostavlja ne moe utvrditi kamo je stranka odselila, tijelo e odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploi tijela. Dostava se smatra izvrenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja. Ako je pri dostavi uinjena greka smatrat e se da je dostava izvrena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno. Dostavnicu moramo uvati jer je to dokaz da je pismeno predano. Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se nita ne bi moglo mijenjati. 38. Rokovi u upravnom postupku, vrste, raunanje, pravodobnost ? (pitanje na ispitu) Rokovi se odreuju za poduzimanje odreenih (pojedinih) radnji u postupku. Ako rokovi nisu odreeni zakonom, odreuje ih slubena osoba i rok odreen propisima za kojeg je predviena mogunost produenja moe se produiti ako postoje opravdani razlozi. Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. Kad je rok odreen po danima, dan u koji je dostava izvrena ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi idui radni dan. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili dravni praznik, rok istjee istekom prvoga idueg radnog dana. Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. Dan predaje poti smatra se danom predaje tijelu. Za osobe u oruanim snagama (ili liene slobode) dan predaje podneska zapovjednitvu (odnosno upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu. Rokovi materijalni (ureeni propisom, ne mogu se produiti) i procesni ( odreuje osoba koja vodi postupak). Rokovi: - na dane rauna se od idueg dana nakon dostave - na mjesece 30.04. 30.05. istekom dana toga mjeseca - na godine 30.04.2003. 30.04.2004. istekom dana te godine Ako pada u nedjelju ili praznik onda se rauna idui radni dan. Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi, zakljuci, rjeenja) uruuju osobi kojoj su upuena. Dostavnicu potpisuje primalac i dostavlja. Kada stranka koja u roku ne poduzme odreenu radnju, gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. To se zove PREKLUZIJA tj. PREKLUZIVNI ROKOVI. Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAAJ U PRIJANJE STANJE, kada se postupak vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije. 39. Povraaj u prijanje stanje ? Povraaj u prijanje stanje primjenjuje se na procesne rokove: 1. zbog proputene radnje u postupku ( u odreenom roku) 2. kad je stranka iz neznanja ili oito grekom podnesak pravovremeno poslala potom ili neposredno predala nenadlenom tijelu 3. kad je stranka oitom grekom prekoraila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka O prijedlogu za povraaj u prijanje stanje odluuje: - Zakljukom tijelo kod kojeg je trebalo izvriti proputenu radnju. Zakljukom se prijedlog moe odbaciti, uvaiti ili odbiti. Prijedlog za povraaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao proputanje. Nakon tri mjeseca od proputanja ne moe se traiti povraaj u prijanje stanje. Protiv zakljuka kojim se doputa povraaj u prijanje stanje nije doputena alba, dok protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povraaj doputena je posebna alba, ako je zakljuak donijelo prvostupanjsko tijelo. Kad je povraaj u prijanje stanje doputen, postupak se vraa u stanje prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je tijelo donijelo u vezi s proputanjem. 40. Odravanje reda i trokovi postupka ?

6.

65

Slubena osoba duna je brinuti o odravanju reda pri radu te u tom cilju je ovlatena da opominje osobe koje smetaju pri radu. Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oruje. Osoba koja i pored opomene ometa rad moe biti udaljena. Moe se pored udaljavanja osoba kazniti i novanom kaznom (tee naruavanje ili krupnija nepristojnost). Posebni izdaci (putni trokovi, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae..) u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, trokove postupka snosi dravno tijelo koje je pokrenulo postupak. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju tetu je postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi trokove. Trokovi UP: - trokovi tijela putni trokovi slub. osoba, izdaci za svjedoke, tumae, teren - trokovi stranke dolaenje, takse, struna pomo - nagodba svatko snosi svoje trokove 41. Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ? Upravni postupak pokree nadleno tijelo: - po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zatite javnog interesa pokrenuti upravni postupak - u povodu zahtjeva stranaka Upravni postupak je pokrenut im je nadleno tijelo izvrilo ma koju radnju u cilju voenja postupka. Poto je pokrenut postupak, stranka moe do donoenja rjeenja proiriti zahtjev ili umjesto prijanjeg staviti drugi, uz uvjet da se temelji na bitno istome injeninom stanju tzv. izmjena zahtjeva. ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka moe i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke, a stranka odustane od svojeg zahtjeva, tijelo e donijeti zakljuak kojim se postupak obustavlja. Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka, nadleno tijelo produit e voenje postupka. Dok tijelo ne donese zakljuak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donoenja prvostupanjskog rjeenja zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostupanjsko rjeenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomino pozitivno rijeen (stranka odustaje izjavom). Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti tijelo moe prekinuti postupak. ODBACIVANJE POSTUPKA nemogunost voenja upravnog postupka ODBIJANJE ako nisu ispunjene materijalne pretpostavke, zahtjev se mora odbiti - ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavke NAGODBA Ako u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke nagode. Nagodba mora biti jasna i odreena i ne smije biti na tetu javnog interesa, morala ili interesa treih osoba. Nagodba se upisuje u zapisnik i zakljuena je kada stranke nakon proitanog zapisnika o nagodbi potpiu zapisnik. Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja u upravnom postupku. 42. Spajanje stvari u jedan postupak ? Kad se radi o pravima i obvezama vie stranaka moe se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili slinome injeninom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadleno. Tijelo o tome donosi zakljuak protiv kojeg je doputena alba ako se radi o prvostupanjskom tijelu. Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno. 43. Ispitni postupak ? Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. To se moe izvriti u skraenom postupku ili posebnom ispitnom postupku.

66

44. Skraeni postupak ? Tijelo moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na temelju opepoznatih injenica ili injenica koje su tijelu poznate 2) ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju slubenih podataka kojima tijelo raspolae, a nije potrebno sasluanje stranke radi zatite njezinih prava odnosno pravnih interesa 3) u sluaju kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na temelju injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, pa su injenice ili okolnosti uinjene vjerojatnima, a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti 4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima rjeenje treba biti utemeljeno utvrene su ili barem uinjene vjerojatnima 45. Posebni ispitni postupak ? Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su znaajne za razrjeenje stvari ili radi davanja strankama mogunosti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. Tijek ispitnog postupka odreuje slubena osoba, drei se zakona i uzimajui u obzir okolnosti pojedinog sluaja. Osoba koja vodi postupak: 1. odreuje koje radnje se u postupku imaju izvriti i izdaje nareenje za njihovo izvrenje 2. odreuje red kojim e se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima e se izvravati 3. odreuje usmene rasprave i sasluanja 4. odluuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima 5. odluuje o svim prijedlozima izjavama 6. odluuje da li e raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zatiene interese. Slubena osoba duna je omoguiti stranci: - da se izjasni o svim okolnostima i injenicama, prijedlozima i dokazima iznesenim u ispitnom postupku - da sudjeluje u izvoenju dokaza - da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe i neposredno, da se upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni 46. Prethodno pitanje ? Prethodno pitanje je pitanje bez ijeg se rjeavanja ne moe rijeiti sama stvar, a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeavanje nadlean sud ili drugo tijelo. Tijelo moe samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadleno tijelo to pitanje ne rijei. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti poinitelja tijelo je vezano pravomonom presudom kaznenog suda kojim se optuenik proglaava krivim. Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela, na postojanje braka, na utvrivanje oinstva. U sluaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak, tijelo koje vodi postupak moe samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari, i na toj osnovi rijeiti samu stvar. Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje, a postupak za rjeenje prethodnog pitanja jo nije pokrenut kod nadlenog tijela, ono e traiti da nadleno tijelo pokrene postupak po tom pitanju. Tijelo koje vodi postupak moe predloiti stranci da trai od nadlenog tijela pokretanje postupka. Postupak prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja moe se nastaviti poto rjeenje o tom pitanju postane konano i u sluaju kad se ocjeni da vie nema razloga da se eka na konano rjeenje prethodnog pitanja. 47. Usmena rasprava tijek iskljuenje javnosti? Slubena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka): - u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vie stranaka sa protivnim interesima - kada se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka Usmena rasprava je javna, ali slubena osoba moe iskljuiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave:

67

ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, znanstvenu ili umjetniku tajnu Pri priopavanju rjeenja javnost se ne moe iskljuiti. Tijelo je duno javno objaviti odreivanje usmene rasprave: kad postoji opasnost da se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se jo nisu pojavile kao stranke Slubena osoba duna je na poetku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne, a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni: ako stranka koja nije sasluana, ne doe, a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen, slubena osoba e odgoditi raspravu ako na raspravu ne doe stranka na iji se zahtjev postupak pokree, tijelo e obustaviti postupak (pretpostavlja se da je stranka prijedlog povukla) ako na raspravu ne doe stranka protiv koje se vodi postupak, slubena osoba moe provesti raspravu i bez nje 48. Dokazivanje i dokazna sredstva ? injenice na temelju kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima. Kao dokazno sredstvo upotrijebiti e se sve to je podneseno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su: isprave odnosno mikrofilmske kopije isprava svjedoci izjava stranke vjetaci i tumai uviaj Da li neku injenicu utvrivati ili ne odluuje slubena osoba. 49. Isprave (uvjerenja), izjava stranke, vjetaci, uviaj, osiguranje dokaza ? ISPRAVE Uvjerenja, odnosno druge isprave izdaju dravna tijela, ustanove i druge pravne osobe o injenicama o kojima vode slubenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). Ta uvjerenja imaju znaenje javne isprave, a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. Ako dravno tijelo izda uvjerenje o injenicama o kojima ne vodi slubenu evidenciju, takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz. SVJEDOCI Svjedok moe biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti injenicu o kojoj treba svjedoiti i koja je u stanju opaanje priopiti. Osoba koja sudjeluje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok. Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok duna je odazvati se pozivu, a i svjedoiti. Ne moe se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok je nadleno tijelo ne oslobodi te dunosti. Svjedok moe uskratiti svjedoenje: na pitanja na koja bi ga odgovor izloio tekoj sramoti, imovinskoj teti, kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi obvezu uvanja poslovne, profesionalne, umjetnike, znanstvene tajne onome to je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoniku onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Svjedoci se sasluavaju pojedinano bez prisutnosti onih svjedoka koji e se kasnije sasluati, a moe ih se i suoiti. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitat e se preko tumaa. Ako je gluh, pitanja e se postavljati pismeno.

1. 2. 3. 4.

68

Ako se svjedok ne odazove pozivu, moe biti prisilno doveden, snositi trokove dovoenja, a moe se i novano kazniti. IZJAVA STRANKE Za utvrivanje odreene injenice za koje ne postoji dokaz, moe se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke. Izjava stranke se moe uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog znaenja. VJETACI Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice potrebno struno znanje kojim ne raspolae slubena osoba, izvest e se dokaz vjetaenjem. Za vjetaka e se odrediti osobe koje su strune i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlatenje za davanje miljenja o pitanjima odreene struke. Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok. Slubene osobe i stranke mogu im postavljati pitanja. Vjetak moe uskratiti vjetaenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedoenje. Stranka moe traiti izuzee vjetaka ako uini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo struno znanje, a mogu se primijeniti i odredbe za izuzee slubene osobe. Ako je postavljeno vie vjetaka, a ne slau se, svaki od njih e odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje. Zbog nedolaska moe biti novano kanjen. TUMAI Na tumaa se primjenjuju odredbe koje se odnose na vjetaka (za utvrivanje injenica potrebno je struno znanje). UVIAJ Uviaj se vri kada je za utvrivanje neke injenice ili za razrjeenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe. Stranaka ima pravo prisustvovati uviaju. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano, moe se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka, pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. O tome se donosi zakljuak protiv kojeg je doputena alba. 50. Tijelo koje donosi rjeenje ? Na temelju injenica utvrenih u postupku, tijelo nadleno za rjeavanje donosi rjeenje o stvari koja je predmet postupka. Kad rjeava kolegijalno tijelo, ono moe rjeavati kad je nazono vie od polovice njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova. Kad je u zakonu odreeno da rjeenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog, rjeenje se donosi poto je drugo tijelo dalo suglasnost. Kad je u zakonu odreeno da rjeenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom, tijelo koje donosi rjeenje sastavlja ga i alje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu. Kad je zakonom odreeno da je nadleno tijelo duno prije donoenja rjeenja pribaviti miljenja drugog tijela, rjeenje se moe donijeti samo nakon pribavljenog miljenja. Rok za davanje suglasnosti ili miljenja je mjesec dana. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja (na ispitu) 1. naziv tijela sa brojem i nadnevkom rjeenja 2. uvod naziv tijela, propis o nadlenosti tijela, ime stranke i zakonskog zastupnika, kratko oznaenje predmeta postupka 3. dispozitiv (izreku) njime se rjeava o predmetu postupka u cijelosti, rok za izvrenje odreenih radnji, navod ako alba ne odgaa izvrenje, o trokovima (mora biti kratak i odreen) 4. obrazloenje sadri kratko izlaganje zahtjeva stranaka, utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluni pri ocjeni dokaza, pravne propise i razloge koji upuuju na takvo rjeavanje 5. uputa o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu (i kome i u kojem roku) ili pokrenuti upravni spor 6. potpis slubene osobe rjeenje potpisuje slubena osoba koja ga donosi ili predsjedavajui kolegijalnog tijela 7. peat tijela koje je donijelo rjeenje

69

U stvarima od malog znaenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku zabiljeke na spisu. Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera (radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi) tijelo moe donijeti rjeenje i usmeno, ali obavezno poslije daje i pismeno. Ako se donosi jedno rjeenje a tie se veeg broja odreenih osoba, moe se za sve te osobe donijeti jedno rjeenje, ali one moraju biti imenovane ili na drugaiji nain odreene tako da se zna o kome je rije. (npr. stanovnici te i te zgrade ili mjesta). 51. Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje ? (pitanje na ispitu) Kad se u jednoj stvari rjeava u vie toaka, a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje i kada se pokae svrsishodno da se o tim tokama rijei posebnim rjeenjem, nadleno tijelo donijeti e rjeenje samo o tim tokama, to je DJELOMINO RJEENJE. Ako nadleno tijelo nije rjeenjem odluilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, ono moe donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja ve donijetim rjeenjem nisu obuhvaena, to je DOPUNSKO RJEENJE: Ako je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja postupka donijeti rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rjeenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donoenja, to predstavlja PRIVREMENO RJEENJE. U njemu mora biti naznaeno da je privremeno. Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvrenja kao samostalna rjeenja. Pravno vezana rjeenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti rijeena u skladu s pozitivnim propisima i utvrenim injeninim stanjem. Rjeenja po slobodnoj ocjeni - u pojedinim upravnim stvarima moe biti ovlaten za donoenje rjeenja po slobodnoj ocjeni. Formalno rjeenje protiv njega se ne moe pokrenuti alba ni US. Materijalna pravomona rjeenja kad smo dobili rjeenje o nekoj stvari, onda ne moemo naknadno za istu stvar traiti neto drugo (npr. ako smo dobili rjeenje o povratu radnog prostora, onda ne moemo traiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). 52. Rok za izdavanje rjeenja ? Rokovi za izvravanje rjeenja su: kad se rok pokree u povodu zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti, a prije donoenja rjeenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, a najkasnije u roku mjesec dana tj. 30 dana u ostalim sluajevima najkasnije u roku dva mjeseca tj. 60 dana Ako nadleno tijelo ne donese rjeenje u tom roku, stranka ima pravo albe, kao da je njezin zahtjev odbijen. 53. Ispravljanje greaka u rjeenju ? Tijelo koje je donijelo rjeenje moe u svako vrijeme ispraviti greke u imenima, brojevima, pisanju i raunanju, te druge oite netonosti u rjeenju, o emu se donosi zakljuak (doputena je alba). Ispravak proizvodi pravne uinke od dana od kojeg proizvodi pravni uinak rjeenje koje se ispravlja. 54. Zakljuak ? Zakljukom se odluuje o pitanjima (o radnjama u postupku) koja se tiu postupka, te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provoenjem postupka, a koja se ne rjeavaju rjeenjem. Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka. Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje, odredit e se i rok u koje se radnja ima izvriti. Protiv zakljuka se moe izjaviti alba samo kad je to zakonom predvieno. Zakljuak se priopuje zainteresiranim stranama usmeno. 55. Pravni lijekovi ?

70

1. 2. 3. 56. alba ?

alba obnova postupka ponitavanje, ukidanje i mijenjanje rjeenja

Pravo albe Protiv rjeenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe. Protiv rjeenja Sabora i Vlade RH ne moe se izjaviti alba. Ako alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor. Nadlenost tijela za rjeavanje albi: Za rjeavanje albi nadlena su slijedea tijela: 1. prvostupanjska rjeenja tijela dravne uprave nie razine alba se moe izjaviti nadlenom ministarstvu 2. pitanja u nadlenosti uih teritorijalnih jedinica tijela predviena zakonom, odnosno propisom 3. rjeenje doneseno od strane vie tijela ili suglasnosti vie tijela tijelo koje je nadleno za rjeavanje o albi protiv rjeenja koje je donijelo pobijano rjeenje (drugostupanjsko tijelo moe samo ponititi pobijano rjeenje, a ne mijenjati) 4. prvostupanjska rjeenja ustanove ili pravne osobe - tijelo odreeno statutom ustanove ili pravne osobe 5. prvostupanjska rjeenja ustanove ili pravne osobe u vrenju javnih ovlasti tijelo uprave Formalno rjeenje protiv njega se ne moe pokrenuti alba ni US. Materijalna pravomona rjeenja kad smo dobili rjeenje o nekoj stvari, onda ne moemo naknadno za istu stvar traiti neto drugo. (npr. ako smo dobili rjeenje o povratku radnog prostora, onda ne moemo traiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). Rok za albu alba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rjeenja. U tijeku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti, a kad je alba izjavljena, rjeenje se ne moe izvriti dok se rjeenje o albi ne donese stranci, ako zakonom nije drugaije propisano. U toku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti. Sadraj i predavanje albe U albi se navodi (sadraj): rjeenje koje se pobija naziv tijela koje ga je donijelo broj i datum rjeenja Mogu se iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je potrebno obrazloiti zbog ega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku. alba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rjeenje neposredno predaje ili alje potom. Rjeavanje prvostupanjskog tijela po albi Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe. Nedoputenu, nepravovremenu i od neovlatene osobe izjavljenu albu tijelo prvog stupnja e odbaciti rjeenjem, protiv kojeg je doputena alba. Prvostupanjsko tijelo moe zamijeniti rjeenje novim: ako tijelo nae da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak ako nae da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo utjecati na rjeavanje kad alilac iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukije rjeenje stvari kad je rjeenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogunost da se o injenicama izjasni, a stranka to u albi trai O istoj stvari se ne mogu izdati dva rjeenja. Kad tijelo nae da je podnijeta alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije novim rjeenjem zamijenilo rjeenje koje se albom pobija, duno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka albe, albu poslati tijelu nadlenom u rjeavaju albe. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci albu, predmet u rjeavanje uzima drugostupanjsko tijelo.

71

Rjeavanje drugostupanjskog tijela po albi: Nedoputenu, nepravovremenu ili od neovlatene osobe izjavljenu albu tijelo drugog stupnja e odbaciti rjeenjem. Drugostupanjsko tijelo e odbiti albu: - kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rjeenju pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano, a alba neosnovana. - kad nae da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje stvari - kad nae da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni Drugostupanjsko tijelo ponititi e (i izmijeniti) rjeenje (nitavo) - ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku uinjena nepravilnost koja ini rjeenje nitavnim - ako utvrdi da je prvostupanjsko rjeenje donijelo nenadleno tijelo (upuuje ga nadlenom tijelu) - kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene, da se nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u proturjenosti s obrazloenjem (samo rjeava stvar) - ako utvrdi da je rjeenje pravilno u pogledu utvrenih injenica i primjene zakona, ali se svrha rjeenja moe postii i drugim sredstvima (izmijeniti) alba kad prvostupanjsko rjeenje nije doneseno Ako je albu izjavila stranka o ijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje, drugostupanjsko tijelo traiti e da mu prvostupanjsko tijelo priopi razloge zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku. Ako su razlozi opravdani odrediti e rok (najdue mjesec dana), a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo traiti e da mu se dostave spisi, te samo donijeti rjeenje ili provesti postupak (moe i naloiti prvostupanjskom tijelu). Rok za donoenje rjeenja o albi Rjeenje o albi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje albe. Dostava drugostupanjskog rjeenja Drugostupanjsko tijelo rjeenje sa spisima alje prvostupanjskom tijelu, koje je duno to rjeenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka.

57. Obnova postupka ?(ako nisu bila potovana naela ZUP-a)

Pokretanje obnove postupka Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit e se: 1. ako se sazna za nove injenice ili se stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi 2. ako je rjeenje doneseno na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka 3. ako se rjeenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu, a ta je presuda pravomono ukinuta 4. ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu 5. ako se rjeenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju, a nadleno tijelo je to pitanje kasnije rijeilo u bitnim tokama drukije 6. ako je u donoenju rjeenja sudjelovala slubena osoba koja je morala biti izuzeta 7. ako je rjeenje donijela slubena osoba tijela koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje 8. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u sastavu predvienom propisima 9. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost sudjelovanja u postupku 10. ako stranku nije zastupao pravni zastupnik, a trebao je 11. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim jezikom Obnovu postupka moe traiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijanjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih trai obnovu), a tijelo moe pokrenuti po slubenoj dunosti.

72

Stranka moe traiti obnovu postupka u roku od mjesec dana, a nakon 5 godina od dostave rjeenja stranci, obnova se ne moe traiti, niti moe biti pokrenuta po slubenoj dunosti. Dravni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka moe traiti obnovu. Rjeavanje o obnovi postupka Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rjeavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rjeenje kojim je postupak okonan. O tom prijedlogu rjeava tijelo koje je donijelo rjeenje kojim je postupak okonan. Tijelo nadleno za rjeavanje o prijedlogu ispitati e da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlatene osobe, a okolnost vjerojatna (ako nije, odbacuje se zakljukom). Ako su uvjeti ispunjeni, tijelo e ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukijeg rjeenja (ako nisu odbija se rjeenjem). Ako tijelo ne odbaci, niti odbije prijedlog, donijeti e zakljuak da se obnova postupka dopusti i odrediti e u kojem e se opsegu postupak obnoviti. Na temelju podataka pribavljenih u prijanjem i obnovljenom postupku, tijelo donosi rjeenje o stvari i njime moe prijanje rjeenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (ponititi ili ukinuti). Ako je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, doputena je alba. Prijedlog za obnovu postupka NE odgaa izvrenje rjeenja. Ako je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo Ako je rjeenje donijelo drugostupanjsko tijelo ALBA JE DOPUTENA NEMA ALBE, UPRAVNI SPOR

58. Osobiti sluajevi ponitavanja, ukidanja i mijenjanja rjeenja ? Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u svezi s upravnim sporom Tijelo protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor moe do okonanja spora, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao ponititi rjeenje. Zahtjev za zatitu zakonitosti Protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora dravni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti, ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. O tom zahtjevu rjeava drugostupanjsko tijelo, a ako ga nema Vlada RH. Nadleno tijelo moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. Ponitavanje i ukidanje po pravu nadzora Rjeenje koje je konano u upravnom postupku nadleno e tijelo ponititi po pravu nadzora: 1. ako je rjeenje donijelo stvarno nenadleno tijelo (u roku od 5 god.) 2. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rjeenje kojim je ta stvar drukije rijeena (5 god.) 3. ako je rjeenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog tijela, a po zakonu je potrebno (5 god.) 4. ako je rjeenje donijelo mjesno nenadleno tijelo (u roku od 1 godine) 5. ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska (uvijek) Rjeenje koje je konano u upravnom postupku moe se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeen materijalni zakon (u roku od 1 godine). U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. (5god.) Prvostupanjsko rjeenje moe ponititi ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. Ako tog tijela nema, onda to moe uiniti tijelo odreeno zakonom, ministarstvo ili drugo tijelo, te Vlada. Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomonim rjeenjem stranka stekla kakvo pravo, a tijelo koje je donijelo to rjeenje smatra da je u rjeenju nepravilno primijenjen materijalni zakon moe rjeenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklaivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijea pravo tree osobe. Na zahtjev stranke moe se ukinuti ili izmijeniti i pravomono rjeenje koje je nepovoljno za stranku.

73

Ta rjeenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rjeenje, a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rjeenjem odluilo o stvari. alba je doputena u sluaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rjeenje. Izvanredno ukidanje Izvrno rjeenje moe se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak, javni moral, u cilju otklanjanja poremeaja u privredi, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima. Moe se ukinuti samo djelomino toliko koliko je neophodno potrebno da se ukloni opasnost. Ako je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, ono ga moe ukinuti, a ako to tijelo ne uini, ukinuti ga moe drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo). Stranke koje trpe tetu zbog ukidanja rjeenja imaju pravo na naknadu samo stvarne tete. Proglaavanje rjeenja nitavnim Nitavnim se proglaava rjeenje (u cijelosti ili djelomino) /doputena alba: 1. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadlenosti ili stvari o kojoj se uope ne moe rjeavati u upravnom postupku 2. koje bi svojim izvrenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 3. ije izvrenje nije mogue 4. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke, a na rjeenje stranka nije izrino ili preutno pristala 5. koje sadri nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavnosti 6. ije bi izvrenje bilo protivno naelima pravnog poretka Rjeenje se moe u svako doba proglasiti nitavim po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke ili dravnog odvjetnika. Rjeenje proglaava nitavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo, a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlateno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rjeenje. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja Ponitavanjem rjeenja i proglaavanjem nitavnim ponitavaju se i pravne posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo. Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ve ukinutog rjeenja. 59. Izvrenje rjeenja i zakljuka ? Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se poto postane izvrno. Prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno: 1.ISTEKOM ROKA ZA ALBU KAD NIJE IZJAVLJENA 2.DOSTAVOM STRANCI, AKO ALBA NIJE DOPUTENA 3.DOSTAVOM STRANCI, AKO ALBA NE ODGAA IZVRENJE 4.DOSTAVOM STRANCI RJEENJA KOJIM SE ALBA ODBACUJE ILI ODBIJA Izvrenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu. Drugostupanjsko rjeenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rjeenje postaje izvrno kad se dostavi stranci. Ako je u rjeenju odreeno da se radnja moe izvriti u ostavljenom roku, s izvrenjem se moe zapoeti istekom toga roka, a ako rjeenjem nije odreen rok, rjeenje postaje izvrno u roku od petnaest dana od donoenja rjeenja. Ako se rjeenje odnosi na vie stranaka, alba i jedne stranke spreava izvrnost rjeenja. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rjeenje postalo izvrno ne moe se traiti njegovo izvrenje. Zakljuak se izvrava poto postane izvran. Zakljuak donesen u upravnom sporu postaje izvran: - PRIOPENJEM ILI DOSTAVOM STRANCI, AKO NIJE DOPUTENA ALBA ILI NE ODGAA IZVRENJE - ISTEKOM ROKA ZA ALBU, AKO ALBA NIJE IZJAVLJENA - DOSTAVOM STRANCI RJEENJA KOJIM SE ALBA ODBIJA ILI ODBACUJE Kad postoji mogunost da se izvrenje provede na vie naina i primjenom raznih sredstava, izvrenje e se provesti na onaj nain i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je za izvrenika najblae.

74

Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu, odnosno njegovih pravnih sljednika. Izvrenje se moe provesti administrativnim (administrativno izvrenje) i sudskim putem (sudsko izvrenje). Administrativno izvrenje (nenovane obveze) (Provode tijela uprave po odredbama ovog zakona.) Administrativno izvrenje provodi tijelo koje je o stvari rjeavalo u prvom stupnju, a to izvrenje provodi se na temelju rjeenja koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja. Zakljuak o dozvoli izvrenja donosi tijelo nadleno za provoenje izvrenja, a njime se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. U postupku izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvrenje, a njome se ne moe pobijati pravilnost rjeenja (ne odgaa izvrenje). Administrativno izvrenje e se obustaviti ako se utvrdi: - da je obveza izvrena - da izvrenje nije bilo doputeno - da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi - ako je izvreni naslov poniten ili ukinut Sudsko izvrenje (novane obveze) (Provodi nadleni sud po propisima koji vae za sudsko izvrenje) Kad se ima provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenoga u upravnom postupku, tijelo ije se rjeenje ima izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti i dostavlja ga radi izvrenja sudu. Takvo je rjeenje osnova za sudsko izvrenje. Izvrenje nenovanih obveza Provodi se : - preko drugih osoba - ako se izvrenikova obveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i druga osoba, a izvrenik je ne izvri, ta e se radnja izvriti preko druge osobe, na troak izvrenika - putem prisile ako je izvrenik duan neto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi, ili ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti druga osoba, tijelo koje provodi izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjenje obveze novanom kaznom. 60. Izvrenje radi osiguranja ? Radi osiguranja izvrenja moe se zakljukom dopustiti i izvrenje i prije nego to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti sprijeeno ili oteano (doputena je posebna alba). Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem. 61. Privremeni zakljuak o osiguranju ? Ako postoji obveza stranke, a postoji opasnost da e obvezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim osobama ili na drugi nain, sprijeiti ili oteati izvrenje obveze, tijelo nadleno za donoenje rjeenja o obvezi moe prije donoenja rjeenja donijeti privremeni zakljuak u cilju osiguranja izvrenja obveze.

75

ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA

1. Pojam upravnog spora ? Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (moe se voditi samo protiv upravnog akta). Upravne sporove rjeava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici. U upravnim sporovima sud odluuje u vijeima sastavljenim od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno. Upravni spor moe se voditi samo protiv upravnog akta. Upravni spor moe se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. Upravni spor moe se pokrenuti prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta albi u upravnom postupku. 2. Kojim se propisom ureuju upravni sporovi ? Zakonom o upravnim sporovima se ureuju upravni sporovi. Sud u upravnom sporu odluuje o zakonitosti akata kojima dravno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rjeavaju u upravnim stvarima. Upravni spor se vodi protiv upravnog akta, a pokree ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo. Upravni spor moe pokrenuti i jedinica lokalne samouprave, nadleni dravni odvjetnik i dravni pravobranitelj. 3. Koja je svrha sudskog nadzora ? Svrha sudskog nadzora je: - sudska zatita prava graana i pravnih osoba - osiguranje zakonitosti kojima tijela dravne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rjeavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima 4. Pojam upravnog akta ? Akt kojim dravna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rjeavaju o stanovitom pravu ili obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. To je oblik sudske zatite nakon neuspjenog pokuaja ostvarivanja prava u upravnom postupku. 5. Tuena strana u upravnom sporu ? Tuena strana je tijelo iji se akt osporava tj. ono tijelo koje je donijelo rjeenje koje je predmet upravnog spora. Tuitelj u upravnom sporu moe biti pojedinac, pravna osoba, organizacija, skupina osoba, naselje i sl. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. 6. Postupak suda po tubi ? (Kako se pokree upravni spor?) Upravni spor pokree se tubom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi. Tuba se predaje sudu neposredno ili alje potom u pisanom obliku, moe se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadlenog za obavljanje poslova pravne pomoi. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom odreenom roku, donijelo rjeenje o albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traenja, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena (utnja administracije). Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku nije donijelo nikakvo rjeenje o zahtjevu, stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu. U tubi se mora navesti: 1. ime i prezime 2. zanimanje 3. mjesto stanovanja 4. naziv i sjedite tuitelja 5. upravni akt protiv kojeg je tuba upravljena

76

6. kratko izlaganje zbog ega se tui 7. u kojem se pravcu i opsegu predlae ponitavanje upravnog akta 8. potpis podnosioca 9. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu Tuitelj moe odustati od tube sve do otpreme odluke suda. Ako je tuba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik vijea pozvat e tuitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tube. Ako tuitelj to ne uini, sud e rjeenjem odbaciti kao neurednu. Sud e rjeenjem odbaciti tubu ako utvrdi: 1. ako utvrdi da je tuba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2. da akt koji se tubom osporava nije upravni akt 3. da je oito da se upravnim aktom koji se tubom osporava ne dira u pravo tuitelja ili njegov interes 4. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti alba pa nije pravovremeno podnesena 5. da je rije o stvari u kojoj je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora 6. da ve postoji pravomona odluka donesena u upravnom sporu Ako sud ne odbaci tubu, a nae da osporeni akt sadri bitne nedostatke koji spreavaju ocjenu zakonitosti akta, moe iz tog razloga presudom ponititi akt bez dostave tube na odgovor. Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor, to e tijelo izvijestiti tuitelja i sud. Ako tuitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud e donijeti rjeenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. O upravnim sporovima sud rjeava na nejavnoj sjednici. Ako je to potrebno sud moe odluiti da se odri usmena rasprava. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadrava rad suda. Sud rjeava spor na temelju injenica koje su utvrene u upravnom postupku. Sud e osporeni akt ponititi presudom: 1. ako u pogledu utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima 2. ako su injenice u bitnim tokama nepotpuno utvrene 3. ako je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak 4. ako se nae da se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka U tom sluaju nadleno tijelo je duno postupati po presudi. Sud moe i sam utvrditi injenino stanje i na temelju toga donijeti presudu, odnosno rjeenje. Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tube. 7. Postupanje tuenog tijela obveza dostavljanja spisa predmeta ? Ako tubu ne odbaci rjeenjem sud e po jedan prijepis tube s prilozima dostaviti na odgovor tuenoj strani i zainteresiranim osobama. Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. U tom je roku tuena strana duna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tuena strana nakon drugog traenja ne poalje spise predmeta, sud stvar moe rijeiti i bez spisa. 8. Utjecaj tube na izvrenje konanog upravnog akta ? Tuba u pravilu NE sprjeava izvrenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. 9. Odgoda izvrenja u vezi upravnog spora ? Na zahtjev tuitelja tijelo nadleno za izvrenje, ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlatena za izvrenje, odgoditi e pravne uinke rjeenja do konane sudske odluke: ako bi izvrenje nanijelo tuitelju tetu koja bi se teko mogla popraviti ako u zakonu nije propisano da alba ne odgaa izvrenje ili odgoda nije protivna javnom interesu, niti bi se odgaanjem nanijela vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci Tuba ne sprjeava (u pravilu) izvrenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. 10. Donoenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor, to e tijelo izvijestiti tuitelja i sud.

77

Ako tuitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan, sud e donijeti rjeenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. 11. injenino stanje ? Sud rjeava spor na temelju injenica koje su utvrene u upravnom postupku. Sud e osporeni akt ponititi presudom: 1. ako u pogledu utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima 2. ako su injenice u bitnim tokama nepotpuno utvrene 3. ako je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak 4. ako se nae da se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka Sud e osporeni upravni akt ponititi presudom. (nadleno tijelo donosi novi akt) U tom sluaju nadleno tijelo duno je postupiti po presudi. Sud moe i sam utvrditi injenino stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rjeenje: ako bi ponovno voenje kod nadlenog tijela izazvalo za tuitelja tetu koja bi se teko mogla nadoknaditi ako je na temelju javnih isprava oito da je injenino stanje drukije od utvrenog u upravnom postupku ako je ve poniteni upravni akt u istom sporu, a nadleno tijelo nije postupilo po presudi 12. Rasprava u upravnosudskom postupku stranka, izostanak ? O upravnim sporovima sud rjeava na nejavnoj sjednici. Ako je to potrebno sud moe odluiti da se odri usmena rasprava. Rasprava se moe odgoditi samo iz vanih razloga. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadrava rad suda, ve se njihovi podnesci samo proitaju. Raspravom rukovodi predsjednik vijea. Prvo lan vijea izvjestilac izlae stanje i bit spora, nakon toga govori tuitelj obrazlae tubu, pa zastupnik tuene stranke, pa zainteresirana osoba da obrazloi svoje gledite. 13. Granice suenja tj.granice zahtjeva iz tube ? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije vezan razlozima tube. 14. Presuda - rjeenje ? Sud donosi presudu odnosno rjeenje veinom glasova. Vijeanje se obavlja bez nazonosti stranaka. Sud rjeava spor presudom kojom se tuba uvaava ili odbija kao neosnovana. Ako se tuba uvaava, sud ponitava osporeni upravni akt. Kad sud nae da se osporeni upravni akt ima ponititi, ako je to mogue moe presudom rijeiti upravnu stvar. Presudom kojom se osporeni akt ponitava, sud e odluiti i o zahtjevu tuitelja za povrat stvari, odnosno naknadu tete. Kad se tuba koja je podnesena zbog utnje administracije uvaava, odredit e se u kojem e smislu tuena strana donijeti rjeenje ili e se presudom rijeiti stvar. Ako je odrana usmena rasprava, sud e odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana. Ako nakon usmene rasprave ne moe izrei presudu jer jo treba utvrditi injenice, nije potrebna nova rasprava. 15. Sadraj presude ? Presuda, odnosno rjeenje sadri: oznaku suda ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara oznaku stranaka i njihovih zastupnika kratko izlaganje predmeta spora dan kad je presuda izreena dispozitiv obrazloenje pouku o albi, ako je doputena Izvornu presudu/rjeenje potpisuju predsjednik vijea i zapisniar, izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu.

78

16. Presuda radi utnje ? Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rjeenje o albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traenja, stranaka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rjeenje o zahtjevu, stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. Kad je na temelju toga podnesena tuba, ona se uvaava ili odbija kao neosnovana, ako se tuba uvaava, odrediti e se rok u kojem e smislu tuena strana donijeti rjeenje ili e se presudom rijeiti upravna stvar. 17. Obvezatnost presude izvrenje ? Kad sud poniti akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraa u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. Nadleno tijelo, ako to trai priroda stvari, duno je donijeti drugi akt umjesto ponitenog u roku 30 dana od dostave presude. Ako nadleno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaanju suda ili protivno primjedbama pa tuitelj podnese novu tubu, sud e ponititi osporeni akt i sam rijeiti stvar presudom. Ako nadleno tijelo nakon ponitenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka moe posebnim podneskom traiti donoenje takvog akta. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traenja, stranka moe traiti donoenje akta od suda koji je donio presudu. Sud e po takvom zahtjevu zatraiti od nadlenog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. Tijelo je duno dati obavijest u roku od 7 dana, a ako to ne uini, sud e donijeti rjeenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela. Sud e to rjeenje dostaviti tijelu nadlenom za izvrenje koje je duno bez odgode izvriti rjeenje. 18. Pravni lijekovi ? Pravni lijekovi mogu biti: redovni zahtjev za zatitu zakonitosti izvanredni ponavljanje postupka 19. Ponavljanje postupka ? Postupak dovren presudom ponoviti e se na prijedlog stranke: ako stranka sazna za nove injenice ili stekne mogunost da upotrijebi nove dokaze ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda, ili je isposlovana prijevarnom radnjom, a takva je radnja kazneno djelo ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomonom sudskom odlukom ako je isprava na kojoj se temelji odluka lana ili lano preinaena, ili je svjedok, vjetak ili stranka pri sasluanju dala laan iskaz ako stranka nae ili stekne mogunost da upotrijebi prijanju odluku donesenu u istom upravnom sporu ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogunost da sudjeluje u upravnom sporu Ponavljanje postupka se moe traiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. Nakon proteka 5 godina od pravomonosti odluke ponavljanje se ne moe traiti. O prijedlogu za ponavljanje rjeava Upravni sud RH u vijeu od 5 sudaca na nejavnoj sjednici. U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti: presuda ili rjeenje doneseno u postupku ije se ponavljanje trai zakonska osnova ponavljanja i dokazi okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku u kom se pravcu i u kom opsegu predlae izmjena presude tj. rjeenja Sud e odbaciti prijedlog ako utvrdi: da ga je podnijela neovlatena osoba prijedlog nije pravovremen stranka nije uinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje

79

Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti e ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Nakon proteka toga roka sud rjeava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti e se prijanja odluka izvan snage. Presudom kojom se doputa ponavljanje, odluiti e se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su doputeni u glavnoj stvari). 20. Zahtjev za zatitu zakonitosti ? O zahtjevu za zatitu Ustavom zajamenih prava i sloboda ovjeka i graanina, ako je takva sloboda ili pravo povrijeeno konanim pojedinanim aktom, a nije osigurana druga sudska zatita odluuje sud nadlean za upravne sporove. Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. Zahtjev sadri oznaku sudske odluke protiv koje se podie, razloge pobijanja i oznaku podnositelja. Sud e odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlatene osobe. Ako ne odbaci, sud dostavlja protivnoj stranci, koja podnosi odgovor. Sud presudom odbija ili uvaava zahtjev (moe ukinuti ili preinaiti sudsku odluku). 21. Zahtjev za zatitu ustavom zajamenog prava i slobode ovjeka i graanina tuba zbog nezakonite radnje, rok i sadraj ? O zahtjevu za zatitu ustavom zajamenih prava i slobode ovjeka i graanina odluuje sud nadlean za upravne sporove. Postupak za zatitu ustavom zajamenih prava i sloboda ovjeka i graanina pokree se tubom zbog nezakonite radnje. Tuba treba sadravati: oznaku suda, oznaku strane s prebivalitem/sjedite oznaku nezakonite radnje (mjesto, vrijeme i po mogunosti uinitelja radnje) dokaze o uinjenoj radnji tubeni zahtjev Tuba se moe podnijeti sve dok radnja traje. O njoj odluuje upanijski sud na ijem je podruju uinjena. Sud tubu dostavlja tijelu dravne vlasti koje je uinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. O osnovanosti sud odluuje presudom (ako prihvaa zahtjev sud zabranjuje daljnje vrenje nezakonite radnje; mogua alba koja ne odgaa izvrenje). 22. Nadlenost za postupanje po ZIP izvrenje ? Izvrnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalae uspostava ranijeg stanja, tijelo dravne vlasti duno je izvriti u roku od 3 dana od dostave presude. Ako izvrna odluka ne bude izvrena u roku, izvrenje e se provesti prema odredbama Zakona o izvrnom postupku. 23. Odgovarajua primjena ZPP ? U postupku zatite od nezakonitih radnji primjenjivati e se na odgovarajui nain odredbe Zakona o parninom postupku.

80

6. UREDSKO POSLOVANJE
1. Kojim je propisima ureeno uredsko poslovanje ? Uredsko poslovanje ureeno je : Uredbom o uredskom poslovanju Uputstvom za izvrenje uredbe o uredskom poslovanju Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojanim oznakama stvaratelja i primatelja akata Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe: Zakona o peatu i igu s grbom RH Zakona o upravnim pristojbama Uredbe o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave, lokalne, podrune (regionalne) i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Zakon o zaprimanju poiljaka s oznakom povjerljivosti Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju: tijela dravne uprave i druga dravna tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave pravne osobe koje imaju javne ovlasti 2. to je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ? Uredbom o uredskom poslovanju ureuje se uredsko poslovanje tijela dravne uprave, lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti. 3. to je uredsko poslovanje i to obuhvaa ? Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). Uredsko poslovanje obuhvaa: primanje i pregled akata upisivanje akata u evidencije dostava akata u ured administrativno-tehnika obrada akata otprema akata razvoenje akata arhiviranje i uvanje 4. Koja su naela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ? Glavna naela uredskog poslovanja su: 1. JEDNOSTAVNOST 2. PREGLEDNOST 3. EKSPEDITIVNOST 4. JEDNOOBRAZNOST 5. EKONOMINOST 6. TONOST 5. to je akt i kako se klasificira ? AKT je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava neka slubena radnja kod tijela dravne uprave ili dravne upravne organizacije, pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima. Akti mogu biti oznaeni i odreenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: - strogo povjerljivo - povjerljivo - interno

81

1. 2. 4.

6. Vrste akata obini, povjerljivi, strogo povjerljivi, hitni ? Akti mogu biti oznaeni i odreenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo takvog ga oznaava poiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrauje, a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti povjerljivo takvog ga oznaava poiljatelj, propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. obino rukovoditelj moe obian akt proglasiti i oznaiti povjerljivim hitno prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim oznaila ovlatena osoba, ili se ukazuju hitnim po naravi stvari, s tim aktom treba postupati bez odgaanja 7. Sastavni dijelovi akta ? Osnovni elementi koje svaki akt mora sadravati su: 1. zaglavlje 2. naziv i adresa primatelja 3. kratka oznaka predmeta 4. tekst akta 5. otisak slubenog peata 6. potpis ovlatene slubene osobe 8. Tko otvara poiljke oznaene odreenim stupnjem tajnosti ? Povjerljive i strogo povjerljive poiljke otvara rukovoditelj tijela dravne uprave, odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti. Obine poiljke i sve to ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici. Novana pisma i druge vrijednosne poiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove. Natjeajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija.. Ako sluajno stiu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pota) i nose odreeni stupanj povjerljivosti, pregled tih akata moe vriti samo radnik koji za to ima dozvolu. 9. to je prilog ? Prilog je pisani sastav (tablica, grafikon, crte, i sl.) ili fiziki predmet koji se prilae uz akt radi dopune, objanjenja ili dokazivanja sadraja akta. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak ine dokument. akt + prilog = dokument 10. to je predmet ? Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak, a ine posebnu cjelinu. 11. to je dokument? ine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. 12. 13. to je dosije ? Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fiziku osobu. to je fascikl ? Fascikl je skup vie dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije zavrenog postupka uvaju sreeni u istom omotu. to je pisarnica ? Pisarnica je posebno organizirana sluba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela dravne uprave i druga dravna tijela, jedinice lokalne i podrune samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to: 1. primanje i pregled 2. razvrstavanje i rasporeivanje 3. upisivanje i dostava u rad 4. otpremanje i razvoenje ( bez administrativno-tehnike obrade) 5. arhiviranje i uvanje akata

14.

82

15.

to je arhiva ? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se uvaju dovreni predmeti, urudbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadlenom arhivu ili do njihovog unitenja, prema propisanim rokovima za uvanje arhivske grae. to je klasifikacijska oznaka ? Klasifikacijska oznaka je brojana oznaka predmeta koja taj predmet oznaava prema sadraju, vremenu nastanka i obliku. Klasifikacijska oznaka predmeta odreuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez. Prvi akt u predmetu nakon oznake sadraja prijamnog tambilja stavlja se u omot spisa na koji se takoer upisuje: klasifikacijska oznaka predmeta kratka naznaka sadraja predmeta urudbeni broj Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulau se u isti omot spisa. XXX XX / XX XX /XX 123 - 4 / 5 - 6 / 7

16.

Sadraj Vrijeme nastanka Oblik Klasa: 133 02/02 01/56

1 glavna grupa 2 grupa 3 podgrupa 4 djelatnost unutar podgrupe 5 godina otvaranja predmeta 6 broj dosijea 7 broj predmeta

Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela: a) klasifikacija prema SADRAJU (5 brojeva) odreuje se na temelju sadraja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi elnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju) neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 02/ radni odnos na neodreeno vrijeme: 122 02/ dravni struni ispit: 133 02/ b) klasifikacija prema VREMENU odreuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren) u godini 2002. : 133-02/02klasifikacija prema OBLIKU broj dosijea i broj unutar klasifikacije prema vremenu, a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta 133-02/02-01/56 Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. 17. Prijenos klasifikacijske oznake ? U sluaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviena za urudbene brojeve, radi se prijenos klasifikacijske oznake. c)

83

Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudbenog zapisnika koji je oznaen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi, treba u donjem dijelu rubrike klasifikacijska oznaka oznaiti brojeve stranica urudbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake. 18. to je urudbeni broj ? Urudbeni broj oznaava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta, vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta, mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu. URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji oznaava mjesto nastajanja akta, godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta. (514 Ministarstvo uprave, 11 Ured za lokalnu samoupravu, 02/1 Odjel za ustrojstvo i naelnik odjela, 02 godina nastanka, 7 redni broj akta unutar predmeta) Urudbeni broj sastoji se od: 1. brojane oznake mjesta nastajanja akta oznaava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojanih oznaka stvaratelja i primatelja akata 2. brojane oznake godine nastajanja akta posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao 3. rednog broja akta unutar predmeta redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka Urudbeni broj se odreuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. 19. Organizacija uredskog poslovanja ? Uredsko poslovanje se odvija najveim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici, a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela dravne uprave. Ako je obujam poslova vei, pisarnica se kao sluba moe ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina: odjeljak prijama odjeljak otpreme odjeljak dostave odjeljak arhive i dr. Ako je obujam poslova manji, moe posao obavljati nekoliko ili jedan slubenik uz druge poslove. U kojoj se slubi organizira uredsko poslovanje ? Uredski poslovi u tijelima dravne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj slubi, odnosno PISARNICI. Njome rukovodi odreeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. Svako tijelo, osim manjih, ima jednu sredinju pisarnicu, a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to trae opravdani razlozi. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice moe obavljati odreeni radnik i uz druge poslove. Odjeljci pisarnice urudbeni zapisnik, prijepis, otpravnitvo, dostavni ured, arhiv (pismohrana) ? Glavni odjeljci odnosno slube u pisarnici jesu: 1. URUDBENI ZAPISNIK (prijamnica, prijamna kancelarija) odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela dravne uprave predaju, preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju. 2. PRIJEPIS (daktilografski ured) odjeljak u kojem se piu (prepisuju) istopisi, prilozi, kopije i drugi akti, prima diktat, piu matrice, te usporeuje sve to je napisano (moe biti organiziran i izvan pisarnice). 3. OTPRAVNITVO (ekspedit) odjeljak u kojem se rijeeni, odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti, koji mora pribaviti potpis i peat, opremiti spise prilozima i otpremiti ih. 4. DOSTAVNI URED u veim tijelima dravne uprave, dostavlja odnosno uruuje otpravke i druge akte naslovnicima.

20.

21.

84

5.

ARHIV (registar, pismohrana) odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se uvaju dovreni predmeti, urudbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadlenom arhivu ili do unitenja.

22. 23.

Tko rukovodi pisarnicom ? Na elu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. Tko prima akte, kada se upisuju ? Primanje akata obavlja se na odreenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili potanska sluba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela moe odrediti da se akti upueni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Poiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih odreeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena poiljke prima deurni radnik. Radnik pisarnice provjerit e da li akt podlijee plaanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaena. Ako upravna pristojba nije plaena odbit e se prijam akta. Takoer ako to tijelo nije nadleno za primanje tog akta upozorit e podnosioca, ali ako ovaj inzistira na prijemu, primit e akt ali e sastaviti biljeku. (ZUP) U sluaju da je poiljka oteena radnik ne smije primiti odnosno podii poiljku (komisijski utvrditi stanje i sadraj poiljke). Kod prijema nekih poiljki npr. natjeajna dokumentacija na poiljku se pie vrijeme (sat i minuta). Prijam obinih poiljki se ne potvruje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporuenih poiljki i novanih pisama evidentira u knjizi primljene pote. Akti se upisuju poto su primljeni, razvrstani i rasporeeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat e se najkasnije slijedeeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajui upisnik ? Akti se upisuju poto su primljeni, razvrstani i rasporeeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat e se najkasnije slijedeeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Koje su osnovne vrste knjiga za voenje evidencije o primljenim aktima ? Svako tijelo duno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima. Glavne knjige za voenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za voenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudbeni zapisnik. Koje su pomone knjige ? Pomone knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakeg i breg postupanja sa istima). 1. registar 2. knjiga primljene pote 3. interna dostavna knjiga 4. dostavna knjiga za mjesto 5. dostavna knjiga za potu 6. kontrolnik potarine radi evidentiranja i pravdanja potarine, vodi se u ukorienoj knjizi s numeriranim stranicama 7. arhivska knjiga 8. knjiga deurstva 9. popis tambilja, peata i igova 10. rokovnik Urudbeni zapisnik ? Urudbeni zapisnik je glavna knjiga za voenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadrava:

24.

25.

26.

27.

85

 klasifikacijsku oznaku urudbeni broj kratak sadraj predmeta ili pojedinog akta datum primitka akta ime i prezime (naziv) podnositelja akta datum nastanka akta organizacijsku jedinicu datum i oznaku razvoenja Urudbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekue godine se zakljuuje stavljanjem slubene biljeke o ukupnom broju upisanih predmeta, to se nakon stavljanja datuma ovjerava slubenim peatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva. 28. Upisnik predmeta upravnog postupka ? Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za voenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadrava: - klasifikacijsku oznaku - urudbeni broj - datum primitka akta - ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva - kratak sadraj - odluku o zahtjevu i datum odluke - rad prvostupanjskog tijela o albi - datum odluke - administrativno izvrenje - datum izvrenja Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekue godine se zakljuuje stavljanjem slubene biljeke o ukupnom broju upisanih predmeta, to se nakon stavljanja datuma ovjerava slubenim peatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva. Prijamni tambilj ? Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni tambilj. Otisak prijamnog tambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad istog papira koji se privruje uz akt. Ako je tekst akta pisan u produetku nakon ranijeg akta, prijamni tambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta. U otisak prijamnog tambilja upisuju se: 1. naziv RH 2. naziv tijela koje prima akt i brojana oznaka tijela (514 Ministarstvo uprave) 3. datum prijama akta 4. klasifikacijska oznaka predmeta 5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt rasporeuje 6. urudbeni broj 7. broj priloga 8. vrijednost (ako je oznaena na aktu) 30. to je evidencija (oevidnik) ? Evidencija je sreen popis podataka o injenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, dogaaja i slino. Evidencija moe biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati paljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, tono i pregledno vode kao: a) evidencija u knjizi (OEVIDNIK) s uvezanim i brojanim stranicama, koje mogu u osobitim sluajevima biti proivene uzicom na kraju i ovjerene od slubene osobe

29.

86

b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) niz pojedinanih listova koji se slau prema odreenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomou razdijeljenih kartona, meaa i jahaa. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili leea, stojea ili okomita, visea. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

31.

Rokovnik predmeta ? pomona knjiga Rokovnik slui za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su oznaeni datumi. Predmeti se u rokovnik slau po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na odreeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom. Predmeti koji se ulau u rokovnik, oznauju se sa R i naznakom roka, ako rok istjee u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad. Rokovnik predmeta moe se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed odreenim rokovima. 1. primanje 2. razvrstavanje 3. upisivanje Kako se razvrstavaju primljeni akti ? Zaprimljene, pregledane i otvorene poiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajue uredske knjige, te rasporeuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice. Primljene akte razvrstava i rasporeuje slubenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene poiljke, ali rukovoditelj tijela moe privremeno odrediti i drugog radnika. Rasporeivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog tambilja (odreena planom klasifikacijskih i brojanih oznaka tijela). Nakon zavrenog rasporeivanja akti se predaju odreenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. Otpremanje akata ? Otpremanje akata vri pisarnica. Sve akte to ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit e se idueg radnog dana. Rijeeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja. Dostavna knjiga za potu slui za evidenciju o izvrenoj otpremi akata potom i pravdanja trokova potarine. Dostavna knjiga za mjesto slui za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom slubenom tijelu. (dostava u istom mjestu) Na otpremljene akte se stavlja daktilografski tambilj (prijemni tambilj-otpremni) s datumom i potpis slubenika koji je otpremio akte. Razvoenje akata ? Poslije izvrenog otpremanja vri se razvoenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudbenom zapisniku prema uputama dobivenim od slubenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su rijeeni izvorno tj. u produenju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvoenje ostalih akata vri se na taj nain da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajua oznaka: 1. a/a rad potpuno dovren i broj godina uvanja 2. R (rok) - i datum vraanja iz rokovnika 3. izvorno i naziv i sjedite tijela kojem je akt rijeen i otpremljen - ako se obavlja razvoenje akata koji se rjeava izvorno. Poslije razvoenja akti se ve prema vrsti razvoenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik. Arhiviranje ? Rijeeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj uvaju do predaje ovlatenom arhivu.

32.

33.

34.

35.

87

U arhivi se sreuju po klasifikacijskim oznakama. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu drati dovrene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine, poslije tog roka su dune predmete predati na daljnje uvanje arhivi pisarnice tijela. Za uvanje due od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela.

36.

Razlika izmeu iga, peata i tambilja ? PEAT je okruglog oblika izraen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za otiskivanje na papir i drugu podlogu. IG je okruglog oblika, izraen od metala ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za utiskivanje u papir ili drugu podlogu. TAMBILJ je pravokutnog oblika, izraen od gume ili drugog odgovarajueg materijala, a slui za otiskivanje na papir tambilja u koji se kasnije rukom unose podaci.

37.

Koja je svrha peata i iga s grbom RH ? Peatom i igom s grbom RH potvruje se vjerodostojnost akta. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose, kojima se meusobno ophode ili ih upuuju pravnim osobama ili graanima. Tko ima ovlasti za izradu igova i peata s grbom RH ? Peate i igove mogu izraivati samo ovlateni obrtnik i ovlateno trgovako drutvo. Tko donosi rjeenje o ovlatenju za izradu igova i peata s grbom RH ? Ministarstvo unutarnjih poslova. Tko daje odobrenje za izradu igova i peata sa grbom RH ? Ministarstvo pravosua. U kojim sluajevima postoji dunost unitavanja igova i peata s grbom RH ? Moraju se unititi peati i igovi s grbom RH: 1. koji se zbog promjene naziva tijela, istroenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe 2. koje rabe tijela koja prestaju s radom 3. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima, a koja je promijenila naziv, prestala s radom ili nema vie javne ovlasti

38. 39. 40. 41.

48. Za to se plaaju upravne pristojbe ? Upravne pristojbe plaaju se za akte i radnje pred tijelima dravne uprave, diplomatskim i konzularnim i drugim predstavnikim tijelima RH u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima upanije, grada i opine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. 49. Tko je pristojbeni obveznik ? Pristojbeni obveznik je osoba na iji se zahtjev pokree postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predvieno plaanje pristojbe (vie obveznika obveza je solidarna). Ako vie osoba podnosi zahtjev, plaa se jedna pristojba. 50. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ? Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rjeenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnoenja podneska. 51. Kada se pristojbena obveza mora platiti ? Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze, ako za pojedine sluajeve nije drukije propisano. 52. to se mora uiniti u sluaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ?

88

Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku, nee se postupiti po podnesku za koji nije plaena pristojba. Iznimno ako je radnja obavljena, pristojba e se naplatiti prisilno. 53. Na koji nain se moe platiti pristojba ? Pristojbe se plaaju u dravnim biljezima. Iznimno pristojba se uplauje izravno na propisani raun ako je vie od 100 kn. 54. Tko je osloboen plaanja upravnih prisojbi ? (OPA OSLOBOENJA) 1. RH, tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune samouprave i njihova tijela 2. ustanove iz podruja predkolskog uzrasta, prosvjete, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi 3. invalidske i sline organizacije 4. graani iji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju znaajnije imovine ija ukupna vrijednost ne prelazi 30.000 kn 5. invalidi domovinskog rata 6. suprunici i djeca branitelja poginulih, zatoenih i nestalih u domovinskom ratu 7. prognanici i izbjeglice 8. strani dravljani za vizu i odobrenje za produeni boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH 55. PREDMETNO OSLOBOENJE. Pristojbe se ne plaaju na slijedee spise i radnje predstavke i pritube te prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima molbe za pomilovanja prijave za utvrivanje poreza spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hr. dravljanima spise i radnje koji se vode po slubenoj dunosti prijave i odjave prebivalita osoba uvjerenje o matinom broju graana 56. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ? Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaena odnosno u kojoj je plaena. Natpisne ploe ? Naziv tijela dravne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploi etvrtastog oblika irine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploe. Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. Natpisna ploa tijela dravne uprave smjetena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. Natpisna ploa tijela jedinica lokalne samouprave smjetena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu, a s lijeve strane ako imaju zajedniko sjedite s tijelima dravne uprave.

57.

89

7. EUROPSKA UNIJA
Koji su idejni zaetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Dravama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. Spinelli i Monnet dre se idejnim zaetnicima Schumanovog plana koji je 1950. god. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i elik. Zato je osnovana Europska unija? Dananje je uvjerenje da, pored nacionalnih i regionalnih vlasti, moraju postojati neovisne, demokratske europske institucije koje su nadlene za donoenje odluka u podrujima gdje je zajedniko djelovanje uinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje lanice posebno: jedinstveno trite, monetarni sustav, ekonomsko i drutveno povezivanje, zapoljavanje, zatita okolia, vanjska politika i obrana, te stvaranje mira i sigurnosti. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije zapoete 1951. god. (Pariki ugovor D, F, B, NL, L, I) izmeu 6 europskih drava, nakon ega su uslijedila 5 vala proirenja. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. godine. Europska unija je usavren oblik multisektoralnog ujedinjenja, a njezina se nadlenost prostire na ekonomiju, industriju, socijalna pitanja, politiku, graanska prava i vanjsku politiku 25 zemalja lanica. Europska unija je ekonomska, trgovinska i monetarna sila. 10. prosinca 1991. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaeno je 5 naela konvergencije. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariki ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i elik iz 1951., Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992., te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. godine. Ovi ugovori vezuju zemlje lanice vre nego meunarodno pravni ugovori sklopljeni meu suverenim dravama. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primjeniti na njene graane i tako osigurati njihova prava. 29.10.2004. potpisan je Europski ustav. Kojih je 6 drava osnivaa Europske unije i kako su ila proirenja? 1957. Belgija, Francuska, Njemaka, Italija, Luxembourg i Nizozemska (Europska zajednica). Prvo proirenje Zajednice ostvareno je 1973. prikljuenjem Danske, Irske i Velike Britanije. 1981. Zajednici se prikljuuje Grka, a 1986. panjolska i Portugal. 1. sijenja 1995. godine Europskoj uniji su pristupile Austrija, Finska i vedska. 1. svibnja 2004. Europska unija je proirena za jo 10 zemalja: eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Slovaka, Poljska, Slovenija (8 bivih komunistikih zemalja), Malta, Cipar (2 mediteranske otone drave). 2007. Bugarska i Rumunjska Koje su institucije Europske unije? Glavne institucije: Europska komisija, Europski parlament, Vijee EU/Vijee ministara, Sud europskih zajednica Ostale institucije: Europski revizorski sud, Europska sredinja banka, Gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska investicijska banka

90

VIJEE MINISTARA / VIJEE EUROPSKE UNIJE - predstavlja interese graana glavna, zakonodavno je tijelo EU, usvaja pravne akte, glavna institucija Europske unije; ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja lanica, iji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja. Vijee donosi sve znaajne pravne odluke, odredbe, direktive i zakljuke; utvruje unutarnja pravila za Uniju; zajedno s Europskim parlamentom zadueno je za proraun Unije. Vijee zakljuuje meunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija. Predsjednitvo Vijea svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje lanice. Ima 20 slubenih jezika. Sjedite Bruxelles (dijelom u Luxembourg). EUROPSKO VIJEE (efovi drava i vlada) nije institucija EU, ve pojam koji oznaava praksu sastajanja na vrhu (eng. summit) sastaje se najmanje 2 puta godinje, zajedno s predsjednikom Europske komisije. Ono je glavni pokreta najvanijih politikih inicijativa Unije i tijelo za donoenje odluka u spornim pitanjima koja nisu rijeena unutar Vijea Europske unije (Ministarskog vijea). EUROPSKI PARLAMENT (izbori svakih 5 godina od 1979.) institucija EU koja predstavlja interese graana drava lanica EU-e. To je tijelo demokratskog izraza i politikog nadzora koje sudjeluje u donoenju zakonskih odredbi unutar Unije. Zakonodavne nadlenosti dijeli s Vijeem ministara. Parlament ima 732 zastupnika, a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. Regulira se Ugovorom iz Nice. Sjedite: Strasbourg, Bruxelles, Luxembourg. EUROPSKA KOMISIJA ima 27 lanova (1 ili 2 po zemlji), imenovanih na 5 godina. Predsjednika Komisije imenuju vlade drava lanica, a Europski parlament ga potvruje, potom vlade drava lanica zajedno s imenovanim predsjednikom, imenuju ostale lanove Komisije, a cijeli sastav Komisije konano odobrava Parlament. Europska komisija je pri izvrenju svojih obveza neovisna; ona zastupa iskljuivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade drave lanice. Komisija je duna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje. Komisija ujedno igra ulogu uvara ugovora, ima potpunu financijsku neovisnost. Regulira se Ugovorom iz Nice. Sjedite: Bruxelles i dijelom Luxembourg. Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika. Radni jezici: francuski, engleski, njemaki. SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE sastoji se od po 1 sudac iz svake drave lanice i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju drave lanice na 6 godina. Uloga Suda je da osigura potivanje zakona u tumaenju i provedbi ugovora; ima ovlasti provjeriti da li zajedniki europski akti potuju osnovna prava, a jednako je nadlean i u podruju sloboda i sigurnosti osoba. Sudu u njegovom radu pomae i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987. godine. ODBOR REVIZORA sastoji se od po 1 lan iz svake drave lanice imenovanih na 6 godina. Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije, kao i ispravnost upravljanja sredstvima. ODBOR ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA pomae radu Vijea i Komisije na podruju gospodarstva i atomske energije. Ovaj odbor ima 222 lana koji zastupaju razliite interese zajednice ekonomskog i socijalnog ivota. Vijee ili Komisija trai miljenje i Odbora za regije. URED OMBUDSMANA POSREDNIKA - osnovan je ugovorom o europskoj uniji. Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. Ombudsman zaprima pritube protiv institucija i organa Unije. Kad zaprimi pritubu, europski posrednik dogovorom pokuava rijeiti spor s europskom institucijom. to je unutarnje trite i kad je otvoreno? Unutarnje trite otvoreno je 01. sijenja 1993. godine s ciljem stalnog proirenja gospodarstva, vee stabilnosti, rasta ivotnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa izmeu drava koje Zajednica ujedinjuje. Tom cilju slue 2 sredstva: 1. otvaranje granica, to daje mogunost slobodnog kretanja roba i usluga 2. stvaranje solidarnih struktura uvoenjem zajednikih politika i odgovarajuih financijskih instrumenata Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha.

91

pristup izvoru robe, zdrav natjecateljski duh (nie cijene) meu europskim poduzeima, zatita interesa potroaa... (s predavanja)

ta je unutarnja sigurnost? Naelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije, vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih graana i njihovu zatitu na vanjskim granicama Unije. Suradnja na podruju pravosua i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna podruja: 1. usuglaavanje zakona koji se odnosi na azil 2. uvoenje zakona o useljenju 3. suradnja policije u borbi protiv krijumarenja preko granica 4. pripremanje ugovora o suradnji na podruju graanskog i krivinog prava Schengenskim sporazumom 1985. ukinuta je kontrola na zajednikim granicama, a Sporazum predvia slobodno kretanje ljudi svih drava potpisnica, drugih drava lanica Unije i treih zemalja. Policija e kao i do sada jamiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima, u lukama i na aerodromima, ali zahvaljujui boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit e uinkovitije. ta je Schengenski prostor? Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve dravljane, neovisno o njihovoj nacionalnosti. Za graane Unije naelo slobodnog kretanja ve je u velikoj mjeri ostvareno. Za Sporazum su ukljuene odredbe za turiste, podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz treih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru. Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su? Pokazalo se da je jaanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti meu dravama lanicama Unije. Zbog toga je dolo do osmiljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike, iji znaaj raste porastom novih drava lanica. Regionalna politika Jaanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logina je posljedica realizacije prostora bez granica. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojeih, ali korjenito izmijenjenih fondova. Tako su Europski fondovi postali kljuni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice. Socijalna politika Aktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnotee u razvoju. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proirenja mogunosti zaposlenja i lake prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika. Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991. u Maastrichtu, Europsko vijee je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije. To su: slobodno kretanje, pravedne plae, poboljanje uvjeta rada, socijalna zatita, sloboda stvaranja udruenja i sloboda kolektivnih pregovora, profesionalna izobrazba, jednaka naknada za oba spola za isti posao, zdravstvena zatita i sigurnost na radnom mjestu, zatita djece, starih ljudi i invalida i dr. Politika zapoljavanja Na sjednici Europskog vijea 1997. godine odreene su smjernice politike zapoljavanja, iju e realizaciju redovito pratiti drave lanice i institucije Unije, rukovodei se zajednikom metodom procjene rezultata. Financiranje zajednikih politika Poveanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: - proirenje zajednikih mjera na podruju vanjskih odnosa, - jaanje gospodarske i socijalne povezanosti, - poveanje konkurentnosti europskih poduzea. Komisija je u srpnju 1997. god. predoila opi dokument pod naslovom Agenda 2000 u kojoj se panja usmjerava k ogranienju trokova u razdoblju 2000. 2006. Komisija predlae budetni status quo za razdoblje 2000. 2006. a to iskljuuje poveanje prihoda iznad granice 1,27 % brutto nacionalnog proizvoda. Komisija predlae da se

92

osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jame odranje naela solidarnosti izmeu drava lanica kao i izmeu Unije i drava kandidata za lanstvo u Uniji. Reforma zajednike agrarne politike Vijee je 1992. prihvatilo reformu zajednike agrarne politike teei smanjenju trokova, a uz odranje njene kompetitivnosti. Ciljevi zajednike agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omoguiti poljoprivrednicima primjereni ivotni standard, stabilizirat trita, osigurati potroaima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture. Ti su ciljevi uglavnom dostignuti, to je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva. Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograniila porast proizvodnje, to daleko prelazi potronju, stvarajui trokove budetu Unije da je bio ugroen razvoj drugih sektora. Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnoteen odnos izmeu proizvodnje i potronje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog ouvanja okolia. to su politike napretka? Politike napretka podupiru razvoj velikog trita. Unija odvaja odreena financijska sredstva za poticanje projekata zatite okolia, kao i za pomo gospodarskim subjektima u prilagoavanju proizvodnje propisima Unije. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike drava lanica. Ona podupire projekte u koje su ukljueni istraivaki laboratoriji pojedinih zemalja lanica i potie istraivanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri, te potie istraivanja i na podruju elektronike i obrade podataka. to je ekonomsko-monetarna unija? Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tritu, korak prema konanom europskom ujedinjenju. Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01.01.2002. uvodi se EURO (novanice i kovanice eura ulaze u opticaj). Uvoenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi, roba, kapitala i usluga, te stvaranju jedinstvenog trita. Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992. utvreni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajednike valute: - stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1,5% iznad prosjene stope inflacije 3 drave lanice s najmanjom inflacijom - kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti via od 2% iznad stope izraunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom - deficiti: budetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% drutvenog proizvoda - zaduenost: javna zaduenost mora biti ispod 60% brutto drutvenog proizvoda - stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar teajnih raspona utvrenih Europskim monetarnim sustavom. Osnivanjem Europske sredinje banke odredit e se vrsti teajni odnosi meu valutama. Banka e djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih drava lanica koje se pridruuju jedinstvenoj valuti. Europska sredinja banka uspostavljena je 1. i 2. svibnja 1998., imenovan je njen izvrni odbor, zapoelo je tampanje novca. Danska, Velika Britanija i vedska nisu prihvatile euro. Uvoenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad. O nainu na koji e graani Unije prihvatiti euro ovisit e i sam uspjeh eura. ta je dogovoreno na sastanku Europskog vijea u Amsterdamu 17. lipnja 1997.? Na tom sastanku su usvojene dvije vane rezolucije: - dogovor o stabilnosti i rastu koji obvezuje drave lanice da se pridravaju prorauna (zabrana prekomjernih zaduenja) - zapoljavanje i dalje ostaje jedan od najveih prioriteta Unije Objasni zajedniku vanjsku i obrambenu politiku.

93

Mir i pomirenje sredinji su imbenici procesa europske integracije. S pomou novih mehanizama politike suradnje, eli se postii da drave lanice usvoje zajednika stajalita unutar meunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda). Takva politika suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspjean pristup vanjskoj politici. Koji su ciljevi politike unije? Ugovor o Europskoj uniji ini osnovu politike unije koja se gradi na provedbi zajednike vanjske i sigurnosne politike iji su ciljevi: - zatita zajednikih vrijednosti, temeljnih interesa i neovisnosti Unije - jaanje sigurnosti Unije i njezinih drava lanica - ouvanje mira i jaanje meunarodne sigurnosti - poticanje meunarodne suradnje - razvitak i jaanje demokracije, pravne drave i potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom izmeu drava lanica u provoenju njihovih politika u odreivanju zajednikih stajalita i postupnom provedbom zajednikih mjera u podrujima gdje drave lanice imaju zajednike interese. Zajedniki stavovi se usvajaju im Europsko vijee prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike drava lanica i uvruje njihov poloaj u meunarodnim krugovima. to obuhvaa zajednika vanjska i sigurnosna politika? Ona ini kamen temeljac Europske unije i obuhvaa sva podruja vanjske politike, ukljuujui i sigurnost. Odredbe kojima se rukovodi zajednika vanjska i sigurnosna politika ni na koji nain ne utjeu na specifine karakteristike obrambene i sigurnosne politike odreenih drava lanica. Vanjska i sigurnosna politika dugorono vode k zajednikoj obrani. Koje su prednosti jedinstvenog trita? One su viestruke: pristup irokom izboru robe, natjecateljski duh meu proizvoaima odrava nisu razinu cijena, provode se politike zatite potroaa i okolia, ivotni standard je usklaen prema najviim mjerilima. Objasni Europu graana Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvrenje suverenih ovlatenja i uvanja opih interesa drave (policija, vojska, vanjski poslovi), poslovi u javnim slubama (zdravstvo, kolstvo...) mogu biti dostupni i za dravljane drugih zemalja lanica. Europa graana je u Maastrichtu uinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o dravljanstvu Unije i prema kojoj dravljanin Unije koji ivi u drugoj dravi lanici, a nema njezino dravljanstvo, ima pravo da bira i bude izabran u opinskim izborima i izborima za Europske institucije. Tko ima dravljanstvo Unije? Graanin Unije je svaka osoba koja posjeduje dravljanstvo neke od zemalja lanica. Dravljanstvo Unije nadopunjava nacionalno, ali ga ne zamjenjuje. Koje diplome priznaje EU? Rad na podruju zbliavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja, doveo je do uzajamnog priznanja diploma lijenika, medicinskih sestara, veterinara, magistara farmacije, arhitekata, posrednika osiguranja itd. 21. prosinca 1988. godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno meusobno priznavanje svih diploma visokih uilita. Ova se direktiva odnosi na visokokolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine, a temelji se na naelu uzajamnog povjerenja u kakvou visokih uilita. Koja je svrha obrazovnih programa? Uz pomo obrazovnih programa Erasmus (mobilnost ureaja), Comett (program tehnolokog obrazovanja i usavravanja) i Luingua (poticanje uenja stranih jezika), 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim dravama lanicama. Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveuilitu druge drave, neophodno je poveati zajednika financijska sredstva za politiku obrazovanja. Koji su simboli europskog identiteta? Europska putovnica u opticaju od 1985. godine Europska himna Beethovenova Oda radosti

94

Europska zastava 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi Europska vozaka isprava uvedena u dravama lanicama od 1996. godine ta su europski sporazumi? To su mjeoviti sporazumi koji pokrivaju podruja za koja su nadlene i drave lanice i Unija. Glavni su ciljevi: - politiki dijalog - slobodna trgovina i sloboda kretanja - gospodarska suradnja - financijska suradnja - kulturna suradnja Kako se moe postati lanicom Europske unije? Europsko vijee je 1993. god. u Kopenhagenu usvojilo naelo po kojem pridruene zemlje srednje i istone Europe mogu postat lanicama Europske unije im budu sposobne preuzeti obveze koje nosi lanstvo i im zadovolje ekonomske i politike uvjete. Oni ukljuuju stabilnost demokratskih institucija, potivanje manjina, postojanje trine ekonomije i sposobnost prihvaanja i ispunjavanja ciljeva politike, ekonomske i monetarne Unije. to je Agenda 2000? Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za lanstvo u Uniji. Dokument Europske komisije koji sadri program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika, te financijski okvir za razdoblje 2000. 2006. godine u kontekstu proirenja na nove drave lanice. Sastoji se od triju dijelova. 1. dio sadri pitanja vezana uz politike Unije, posebice ona koja se odnose na nain funkcioniranja same Unije, zajedniku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. 2. dio - jaanje predpristupne strategije u obliku uvoenja pristupnoga partnerstva, otvaranja mogunosti sudjelovanja u tzv. Programima Zajednice3. dio donosi studiju uinka proirenja na politike Europske Unije. to omoguuje Ugovor iz Maastrichta? EU nova faza u procesu stvaranja sve tjenje unije izmeu naroda Europe, u kojoj se odluke donose na to otvoreniji nain i na razini to blioj graanima. Temelji se na Europskim zajednicama, te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. Ciljevi: podruje bez unutarnjih granica; zajednika vanjska i sigurnosna politika; graanstvo EU (novi pojam); podruje slobode; sigurnosti i pravde; pravna steevina. Osnovana je EU. Nove zajednike politike - glavna podruja na kojima drave surauju = poljoprivreda. Uvreno je zajedniko europsko trite Ugovor iz Mastrichta omoguuje zemljama lanicama mogunost upotrebe dvaju vanih instrumenata: zajednike valute i zajednike obrane, a na zemljama lanicama je da pokau dovoljno politike volje za ostvarenje zajednikog suvereniteta. Koje su prednosti stabilnosti podruja s jedinstvenom valutom za ulagae? Za europske i neeuropske ulagae, stabilnost podruja s jedinstvenom valutom ima znaajne prednosti. Nestat e svi trokovi transakcija i teajnih razlika koje su uzrokovane razliitim valutama. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za lanstvo Europskoj uniji? Prema Ugovoru o europskoj uniji, zahtjev za lanstvo moe podnijeti svaka europska drava ije ureenje poiva na naelima slobode, demokracije, potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997. godine. Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993.) i Madrida (1995.)? 1. POLITIKI stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaanje politikih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2. GOSPODARSKI postojanje djelotvornog trinog gospodarstva; jedinstveno trite 3. PRAVNI usvajanje cjelokupne pravne steevine EU-e, preuzimanje obveza iz lanstva EU-e 4. ADMINISTRATIVNI prilagodba odgovarajuih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju; reforme. (ovaj je kriterij iz Madrida) Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU?

95

Podnoenjem zahtjeva zapoinje postupak ocjenjivanja sposobnosti drave podnositeljice zahtjeva da postane lanicom Europske unije. To je krae pismo koje potpisuje predsjednik drave i/ili predsjednik vlade, a u kojem se istie: - europska pripadnost drave podnositeljice zahtjeva - ukljuivanje u EU-u kao cilj politike drave podnositeljice zahtjeva - spremnost prihvaanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz lanstva EU-e

Kome se upuuje zahtjev, tko ga razmatra i u kojem roku? Zahtjev se podnosi Vijeu EU, odnosno dravi lanici koja u to vrijeme njime predsjedava. Vijee EU podneseni zahtjev upuuje na razmatranje Europskom vijeu, na iji poziv Europska komisija izrauje miljenje o zahtjevu za lanstvo. Ako Europsko vijee ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi miljenje, ona ima punu slobodu da o roku sama odlui. Kako tee postupak donoenja miljenja o zahtjevu? Europska komisija upuuje dravi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti traene podatke, a na temelju kojih Europska komisija donosi: 1. miljenje (fran. avis) kojim ocjenjuje stanje i mogunosti ispunjavanja uvjeta za lanstvo drave podnositeljice zahtjeva. Miljenje je pravni akti neobvezujuega karaktera koji donosi Vijee EU-a ili Komisija i koji se upuuje dravama lanicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EUa. Ono je sredstvo voenja nacionalnih zakonodavstava u poeljnom smjeru. 2. preporuke u pogledu otvaranja pregovora o primanju u lanstvo EU-e to sadri miljenje o zahtjevu za lanstvo? Miljenje o zahtjevu za lanstvo sadri: 1. prikaz odnosa drave podnositeljice zahtjeva i Europske unije 2. stanje ispunjavanja politikih uvjeta 3. stanje i mogunost ispunjavanja gospodarskih uvjeta 4. sposobnost prihvaanja obveza iz lanstva EU-e 5. opu ocjenu stanja i mogunosti ispunjavanja uvjeta za lanstvo Cjelokupni postupak u veini sluajeva traje oko godinu dana. Svoje miljenje i preporuke Europska komisija upuuje Europskom vijeu koje donosi konanu odluku o odobravanju statusa kandidata dravi koja je podnijela zahtjev za lanstvo. to ako je miljenje o zahtjevu pozitivno? Ako je miljenje o zahtjevu pozitivno, Europsko vijee saziva konferenciju izmeu Europske unije i drave podnositeljice zahtjeva za lanstvo koja tako dobiva status kandidata. Statusom kandidata drava dobiva mogunost koritenja brojnih predpristupnih fondova Europske unije. to ako je miljenje o zahtjevu negativno? Negativno miljenje Europske komisije do sada je zabiljeeno u sluaju Turske, dok je u sluaju Grke dano miljenje s negativnim tonom (Grka postala lanica 1981.). U sluaju negativnog miljenja, daljnje pribliavanje Europskoj uniji je usporeno. Koje zemlje trenutno imaju status kandidata? Bugarska, Rumunjska, Hrvatska (dobila status kandidata 18. lipnja 2004.; pristupni pregovori zakazani za poetak 2005.) i Turska (dobila status kandidata 1999. god., ali EU jo nije utvrdila datum poetka pregovora o punopravnom lanstvu). Kako teku pregovori izmeu EU i drava obuhvaenih procesom stabilizacije i pridruivanja?

96

Za razliku od drava kandidata iz srednje i istone Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji, a potom sporazume o pridruivanju (tzv. europske sporazume), dravama obuhvaenim Procesom stabilizacije i pridruivanja Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori, Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma sporazume o stabilizaciji i pridruivanju. Koje su drave Luksemburke, a koje Helsinke skupine? 1997. god. na sastanku Europskog vijea u Luksemburgu drave kandidati postaju: eka, Estonija, Maarska, Poljska, Slovenija i Cipar. To je tzv. Luksemburka skupina. 1999. god. na sastanku Europskog vijea u Helsinkiju drave kandidati postaju: Bugarska, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovaka i Malta. To je tzv. Helsinka skupina. Objasni predpristupnu strategiju Europske unije. Europska unija donoenjem zakljuaka Europskog vijea u Luksemburgu 1997. godine, pokrenula je proces proirenja EU-e kojim se odreuje i predpristupna strategija za drave kandidate. Cilj predpristupne strategije je pruanje podrke dravama kandidatima u pripremama za lanstvo u EU-u, posebno u usklaivanju nacionalnog zakonodavstva tih drava s pravnom steevinom EU-e. Predpristupna strategija ukljuuje: 1. sporazume o pridruivanju (tzv. europske sporazume) 2. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne steevine EU-e 3. predpristupnu pomo koja obuhvaa pruanje financijske pomoi putem programa PHARE, ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u podrujima obrazovanja, strukovnog obrazovanja, istraivanja, zatite okolia, malog i srednjeg poduzetnitva, javnog zdravstva te programa za mlade. to je PHARE program? To je glavni financijsko tehniki instrument predpristupne strategije. Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture, razvoja privatnog poduzetnitva, obrazovanje, usavravanje i istraivanje, zatitu okolia i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede. Phare program obuhvaa 5 prioritetnih podruja: pristup tritima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica, poljoprivredu i prehrambenu industriju, poticaj u ulaganjima, obuku i okoli. to je ISPA program? Ispa program je instrument strukturne politike u predpristupnom razdoblju pokrenut radi pomoi dravama kandidatima u prilagoavanju standardima EU u podruju prometa i zatite okolia. to je SAPARD program? To je program namijenjen rjeavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja drava kandidata te pruanju pomoi u provedbi zakonodavstva EU-e iz podruja zajednike poljoprivredne politike. to je TAIEX? Razvijen je za potrebe drava kandidata iz srednje i istone Europe; ured tehnike pomoi za razmjenu informacija, osnovan s ciljem pruanja tehnike pomoi u procesu usklaivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije. ta je TACIS program? Tacis program omoguuje tehniku i gospodarstvenu pomo bivim dravama Sovjetskog Saveza i Mongolije. Cilj programa je prijelaz na trino gospodarstvo, a programom je obuhvaeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost, energija, okoli, administrativna reforma, osnivanje poduzea itd. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno lanstvo u Europskoj uniji? 21. veljae 2003. godine. U lipnju 2003. je dobila upitnik s 4744 pitanja. U listopadu 2003. je ispunjeni upitnik uruen predsjedniku Europske komisije. Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije.

97

29.10.2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju 21.02.2003. RH podnijela zahtjev za punopravno lanstvo u EU 20.04.2004. u Strazbourgu, dobiveno pozitivno miljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za lanstvo u EU) 18.06.2004. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za lanstvo u EU (Europsko vijee zakazalo otvaranje pristupnih pregovora poetkom 2005.) 13.09.2004. u Bruxellesu Vijee ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predloila Komisija i u kojem su navedene kratkorone i dugorone mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 06.10.2004. u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovarakog okvira o punopravnom lanstvu (pregovori e zapoet poetkom 2005.). 01.02.2005. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju to je sporazum o stabilizaciji i pridruivanju? Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila dravama obuhvaenim Procesom stabilizacije i pridruivanja, meu kojima i Hrvatskoj. SSP dravi potpisnici daje status pridruenog lana i potencijalnog kandidata za lanstvo u Europskoj uniji. Cilj SSP-u je uspostava politikog dijaloga, usklaivanje zakonodavstva, promicanje gospodarskih odnosa, razvoj zone slobodne trgovine, osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih podruja. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju 2001. godine. Da bi stupio na snagu, Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju potpisan izmeu Republike Hrvatske i Europske unije, moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor, te Europski parlament i parlamenti svih drava lanica. Do trenutka stupanja SSP-a na snagu, na snazi je Privremeni sporazum koji ureuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklaivanje zakonodavstva u pojedinim podrujima, cestovni prijevoz itd.). Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju jo nije bio stupio na snagu dok je 21.2.2003. Hrvatska podnijela zahtjev za lanstvo u Europskoj uniji. Dakle, stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnoenje zahtjeva, ali se mogu smatrati politiki izuzetno vanim i nunim dijelom procesa pribliavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnoenju zahtjeva za lanstvo. Iako proces pribliavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji, uspjena provedba SSP-a moe znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog miljenja Europske komisije. to je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju? Operativni dokument kojim su utvrene mjere potrebne za uspjenu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavi Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju. Plan odgovara na kljuna pitanja provedbe SSP-a: to se mora uiniti, tko je odgovoran za pojedinanu provedbu, kako i u kojim rokovima. Koji su temeljni vanjskopolitiki ciljevi Republike Hrvatske? To su: ulazak u Europsku uniju i NATO, te promicanje politike dobrosusjedstva, kao najznaajnijeg vida razgranate mree vanjskopolitikih aktivnosti Republike Hrvatske. Kad se Republika Hrvatska nada ui u EU? Daljnje proirenje EU predvieno je za razdoblje izmeu 2008. i 2010. godine. Status kandidata otvara mogunost da i Hrvatska postane lanicom Europske unije. Zahvaljujui statusu kandidata Hrvatska e za brojne institucionalne, administrativne, politike i gospodarske reforme moi koristiti ne samo svoje financijske izvore, ve i fondove Europske unije (Phare, Ispa, Sapard). to je screening? Jedna od dviju faza u pregovorima o lanstvu; tzv. analitiki pregled usklaenosti zakonodavstva (eng. screening). Postupkom screeninga utvruju se podruja unutar zakonodavstva pojedine drave kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e, ocjenjuje se postojea razina usklaenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU. to slijedi nakon screeninga?

98

Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne steevine Europske unije (slobodno kretanje roba, ljudi, kapitala, poljoprivreda, statistika, ekonomska i monetarna unija, obrazovanje, kultura i dr.) Nakon zakljuivanja pregovora u svim poglavljima pravne steevine EU-e, Hrvatskoj e biti omoguen ulazak u EU. to je Cards program? Vrsta tehniko financijske pomoi Europske unije ije su korisnice drave obuhvaene Procesom stabilizacije i pridruivanja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora te Makedonija), a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog, zakonodavnog, gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju trinog gospodarstva drava korisnica. to je Europska zajednica? Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. osnivakim ugovorima: - Europska zajednica za ugljen i elik, 1951. - Europska ekonomska zajednica, 1957. - Europska zajednica za atomsku energiju, 1957. Koje su lanice Europske unije? Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grka, Italija, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Portugal, panjolska, vedska, Velika Britanija, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Slovaka, Poljska, Slovenija, Malta, Cipar, Bugarska i Rumunjska. to je miljenje o zahtjevu za lanstvo (franc. avis)? To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijea, a kojim se ocjenjuje sposobnost drave podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom lanicom Europske unije. to je pravna steevina Europske unije? (uvrijeena kratica acquis communitaire) Je skup prava i obveza koji sve drave lanice obvezuje i povezuje unutar EU-a. Pravna steevina EU-a ne predstavlja samo pravo u uem smislu budui da obuhvaa: sadraj, naela i politike ciljeve osnivakih ugovora, zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivakih ugovora te presude Europskog suda, deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila, mjere koje se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, mjere koje se odnose na pravosue i unutarnje poslove te meunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica, kao i ugovore zakljuene izmeu drava lanica u podruju djelovanja EU. Kad je odran summit u Zagrebu? 24. studenog 2000. sastali su se efovi vlada i drava lanica EU-a te drava obuhvaenih Procesom stabilizacije i pridruivanja. Na sastanku je usvojena Zavrna deklaracija kojom se predvia daljnji razvoj politikih odnosa izmeu drava jugoistone Europe i EU-a. Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju RH i EU-a. Pravni temelj EU su ugovori - donose se na sastanku europskog vijea. Ugovor iz Nice - - 2000., (na snazi od 1.2.2003.) institucionalna reforma EU. EU se pripremala za veliko proirenje (10). AMSTERDAMSKI UGOVOR Rezultat je rada meuvladine konferencije zapoete u Torinu 1996. godine. Ministri vanjskih poslova drava lanica potpisali su ga u listopadu 1997. godine, a stupio je na snagu 199. godine. Pravno, ugovor sadri neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore, nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. Najvanije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu: - jaanje uloge Europskoga parlamenta, - uvoenje fleksibilnosti, - mogunost suspenzije drave lanice iz postupka donoenja odluka, - prenoenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u podruju pravosua i unutarnjih poslova(trei stup) u prvi stup EU. - uvrtavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu steevinu EU, - izmjene odredaba o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

99

ukljuivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora isticanje borbe za veom zaposlenou kao cilja Unije

UGOVOR IZ NICE Ugovor iz Nice rezultat je meuvladine konferencije koja je zapoela u veljai 2000. godine, a zavrila u prosincu iste godine. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon iduih valova proirenja. Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proirenjem na nove drave lanice promijenjen je sastav i nain djelovanja Europskog parlamenta, Vijea Europske unije, Europske komisije, Suda Europskih zajednica, Revizorskoga suda, Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. Ugovor iz Nice potpisan je 26. veljae 2001. godine, a stupio je na snagu 1. veljae 2003. godine. Koji su ciljevi za lanstvo u EU 1. POLITIKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaanje politikih ciljeva Unije 2. GOSPODARSKI postojanje djelotvornog trinog gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonitostima unutar EU-a 3. PRVANI usvajanje cjelokupne pravne steevine EU-a (acquis communautaire) 4. ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) prilagodba odgovarajuih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao to su jaanje administrativne sposobnosti, stvaranje uinkovitog sustava dravne uprave s ciljem osiguravanja uinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne steevine EU-a). OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ Primarni izvor: Osnivaki ugovor Sekundarni izvori: - uredbe - obvezuje u cijelosti i istovremeno sve lanice - direktive - obvezuje sve lanice ali sama drava bira sredstva (kako uiniti) - odluke - obvezuje samo one kojima je izravno upuena, adresirana je - preporuke - nisu pravno obvezujui akti - miljenja - nisu pravno obvezujui akti STUPOVI EU Za EU se kae da podsjea na prednji dio grkoga hrama koji lei na 3 stupa. Ta se slika poela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. godine. Prvi stup ima nadnacionalni karakter, u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju, a ine ga npr. carinska unija, jedinstveno trite, zajednika poljoprivredna politika, strukturne politike te ekonomska i monetarna unija. Drugi stup obuhvaa suradnju drava u vanjskoj i sigurnosnoj politici, a trei suradnju u podruju dravne policije i pravosudnih institucija nadlenih za kaznene postupke. Osnovna razlika izmeu prvoga i druga dva stupa lei u stupnju ograniavanja ovlasti odluivanja na razini drava lanica, odnosno u nainu donoenja odluka. Jedino prvi stup koristi postupke odluivanja utemeljene jo Rimskim ugovorima, kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka drava lanica. Druga su dva stupa preteno u nadlenosti drava lanica, te su vie meudravnoga karaktera. JEDINSTVENO TRITE ( 4 slobode) Jedinstveno ili unutarnje trite je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehnikih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajednikoga trita. Jedinstveno trite ini samu sr dananje Europske unije, a temelji se na ostvarivanju tzv. etiriju sloboda - slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. IZVORI PRAVA Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. Primarni su izvori prava osnivaki ugovori i opa naela prava. Izrazom osnivaki ugovori obuhvaeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i elik, Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, te ugovori koji ih izmjenjuju Jedinstveni europski akt, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice. Sekundarni izvori pravu ukljuuju

100

pravne akte koje Vijee EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke, uredbe, direktive, miljenja, preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica. NAELO SUPSIDIJARNOSTI Naelo supsidijarnosti ope je naelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u podrujima svoje iskljuive ovlasti), osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Namjena je naela supsidijarnosti osigurati uinkovito donoenje odluka na razini to blioj graanima. Primjena ovoga naela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogunost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini. Pokuaji jasnoga definiranja ovoga naela mogu se nai u osnivakim ugovorima, u Amsterdamskom ugovoru, a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a.

PRAVNA NAELA Prema naelu nadreenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu drava lanica imaju viu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. To je naelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964. godine, a 1970. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadreen nacionalnim ustavima. Naelo nadreenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom naelo prvenstva. PREGOVARAKA TIJELA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Dravno izaslanstvo RH-voditelj izaslanstva je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovi, zamjenik voditelja i glavni pregovara s RH strane Vladimir Drobnjak,a s EU strane je Olli Rehn(povjerenik Europske komisije za proirenje) Koordinacija za pregovore o pristupanju Pregovaraka skupina za voenje pregovora Radne skupine za pripremu pregovora Ured glavnog pregovaraa Tajnitvo pregovarake skupine

101