SKRIPTA ZA DRŽAVNI ISPIT 1.

USTAV
Što je Ustav? Temeljni i najviši pravni akt jedne države na temelju kojeg se donose zakoni. Uređuje organizaciju i ustroj vlasti, te jamči ustavna prava građana. Ustavom se uspostavlja politički i pravni poredak. On je jednako politički kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglašen 22.12.1990 - Božićni ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta državne vlasti; 2001. - ukidanje Županijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga može mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav može mijenjati Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Da li RH može sklapati savez sa drugim državama? RH sklapa saveze s drugim državama zadržavajući pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruživanja RH u saveze u kojim bi udruživanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva. O udruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom, a odluka se donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. RH ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, 2. suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje političkih stranaka, 6. oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja državljan., izručivanja drugoj državi, te zaštita interesa hrvat. državljan. u stranoj državi, 9. grb, zastava i himna 10. službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma,

1

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja područja obuhvaća Ustav? 1. izvorišne osnove 2. temeljne odredbe 3. zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo državne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. međunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti. Objasnite načelo diobe vlasti. U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obilježja hrvatske državnosti? Obilježja hrvatske državnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje političkih stranaka. Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka. Koja je uloga oružanih snaga? Oružane snage štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oružane snage mogu prijeći granice u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva? Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi. RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita RH. Opišite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju žuta šestokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovačke republike (na modrom polju dvije crvene grede)

2

-

grb Dalmacije (tri žute leopardove glave) grb Istre (koza žuta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprečne bijele grede, između crveno polje i kuna, plavo polje gore sa žutom šesterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izražava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik, te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava čovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Što je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na očitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima… U kojem se slučaju mogu ograničiti slobode i prava čovjeka? Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti? Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

3

Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu. a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države. .Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. . Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.Zabrana uhićenja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti pročitan i uručen uhićeniku. druge zavode.Pravo na slobodno kretanje i biranje boravišta. sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopćavanja. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Može i bez naloga ako je potrebno za uhićenje počinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka. odredit će se takva kazna.Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja . socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima. . Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo.Svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti.Čovječno i dostojanstveno postupanje prema uhićeniku ili osuđeniku . rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.Dom je nepovrediv (Sud može nalogom odrediti pretraživanje. (Bez privole ispitanika. .) . Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.) . gospodarska. dostojanstva.Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.Pravo žalbe.mora odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja i o svojim pravima. uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.Pravo na odštetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen .Pravo na život (nema smrtne kazne) . (Sloboda tiska.Pravo na slobodno udruživanje (radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna. Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazočan pretrazi. .) 4 .Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. učilišta.Pravna zaštita osobnog i obiteljskog života. osim kada to odlučuje sud). Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge.Sloboda mišljenja i izražavanja misli. kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve.Zabrana prisilnog rada .Nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda. ugleda i časti. obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja. . osnivati škole. nacionalna.Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo. Koja su osobna i politička prava? .Pritvorenik ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud i biti oslobođen ili osuđen .Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi. .) .Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja liječničkim ili znanstvenim pokusima. Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. . te neovisnosti. .Nikome se ne može ponovno suditi za kazneno djelo za koje je već oslobođen ili osuđen. . osobni se podaci mogu prikupljati. Pretraga se radi u nazočnosti svjedoka) . . javno obavljati vjerske obrede. jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. .Koje su mogućnosti izjavljivanja žalbe? Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.Pravo na utočište u RH (osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne načelima međunarodnog prava).Pravo napuštanja teritorija RH i povratka u domovinu . Zabranjuje se cenzura. Mogu u skladu sa zakonom.Sigurnost i tajnost osobnih podataka. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu. . . koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode. na nacionalnu. politička. može i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teško kazneno djelo .

Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom. gospodarskog i ekološkog značenja.Pravo vlasništva.da ispituje svjedoke optužbe i zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima .na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem. . Opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina svih hrvatskih državljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane .) . Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja. za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. . u skladu sa zakonom. Koja su gospodarska.Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. povijesnoga.Pravo na rad i slobodu rada. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske.Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. .) 5 .Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje.na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.Hrvatska narodna banka je središnja banka RH. . (Vlasništvo obvezuje. (Prava u svezi s porođajem. Jamči se pravo nasljeđivanja. materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom. optuženika ili osumnjičenika? U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik. imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova. . a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja. stvari od osobitog kulturnoga.da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima optužbe i dokazima koji ga terete . Služenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.More i druga prirodna bogatstva. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja. (zakon određuje način na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. socijalna i kulturna prava? . Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.da mu se sudi u njegovoj nazočnosti. u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. okrivljenik ili optuženik ima pravo: . Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. (Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. uz naknadu tržišne vrijednosti). (Država osigurava jednak pravni položaj na tržištu.- Pravo svakog državljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe. Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. . Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. Koja su prava uhićenika. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se državljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritužbi. Kaznena osuda za teška kaznena djela može. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. . prirode. Što je to prigovor savjesti? Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama.) .da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru. Ne smije se siliti da prizna krivnju. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. imaju njezinu osobitu zaštitu. (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.

a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom. poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na štrajk.Državno izborno povjerenstvo . Izbori se održavaju najranije 30.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. (udruživanje u međunarodne sindikalne organizacije. USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR Što je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Država štiti znanstvena. uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom. kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.) Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Što se uređuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. pod jednakim uvjetima. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad. na vrijeme od 4 godine. Jamči se sloboda znanstvenoga. godina života. kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote. u oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. državnoj upravi i javnim službama može se ograničiti pravo na štrajk. Svatko ima pravo na zdrav život. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju. djecu i mladež te stvara socijalne. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika. Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe. Ima najmanje 100. Roditelji su dužni odgajati. redarstvu. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) 6 . Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu. Svakomu je dostupno.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja sabora.) Obitelj je pod osobitom zaštitom države. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. Jamči se autonomija sveučilišta. 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru može biti biran hrvatski državljanin sa navršenih 18. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) . Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: . Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život. .Izborna povjerenstva izbornih jedinica . Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika. u skladu sa zakonom. Mogu se osnivati privatne škole i učilišta. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica. (Brak i pravni odnosi u braku.Županijsko izborno povjerenstvo . nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć-za podmirenje osnovnih životnih potreba. materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. (u oružanim snagama.) Država štiti materinstvo. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. obrazovanje i skrb. Prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.- - - - Slabim. odgojne. kulturne. nemoćnima i drugim. niti im se takav rad smije dopustiti. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica).

odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo. srpnja i drugi put. .nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. imenovanja i razrješenja. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put.donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora.raspisuje referendum. u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnici primaju stalnu novčanu naknadu. Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje.daje amnestiju za kaznena djela.obavlja izbore. smrću Kako se može raspustiti sabor? Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora. Vlade ili većine zastupnika.ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH . ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. siječnja i 15. između 15. .donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske.donosi zakone. između 15.obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Zastupnici imaju imunitet. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujući mandat.donosi državni proračun. . . u skladu s Ustavom i zakonom. . 7 . Predsjednik Republike može sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proračun. ako podnese ostavku 2. rujna i 15.- Općinska i gradska izborna povjerenstva Birački odbori. ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. Kada se može zastupnicima produžiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata. . prosinca.odlučuje o ratu i miru. O čemu odlučuje Sabor? . . . .odlučuje o donošenju i promjeni Ustava. Zastupnik ne može biti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike.odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. ako to odluči većina svih zastupnika. Ako sabor nije na okupu. . .

Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali. Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost. Uredbe ne mogu djelovati unatrag. 8 . osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U zakonu čija primjena traži financijska sredstva.Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugačije određeno. izborni sustav. klubovi zastupnika i radna tijela sabora. Najmanje jedna desetina zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana. ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave Što je se utvrđuje državnim proračunom? Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu. službenom listu Republike Hrvatske. Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. To znači da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Kada sabor može ovlastiti Vladu da uređuje uredbama? Hrvatski sabor može. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«. moraju se predvidjeti njihovi izvori. najviše na vrijeme od godinu dana. ustrojstvo. djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. ustrojstvo. te Vlada. o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. nacionalna prava. Što je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. izborni sustav. Što je referendum? Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava. Kada sabor može osnivati istražna povjerenstva? Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.

vrhovni je zapovjednik oružanih snaga.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. .obavlja druge dužnosti određene Ustavom. U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane. Koje su ovlasti predsjednika? . akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora. dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike. oružanim snagama i službama sigurnosti. Predsjednik brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti.Zajedno s Vladom surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija. . Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.raspisuje referendum u skladu s Ustavom. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. uživa povjerenje većine svih zastupnika. predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim slučajevima? U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti. U slučaju smrti. . Predsjednik.povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja. Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. . o čemu obavještava Hrvatski sabor. Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu . Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. .daje pomilovanja. bolesti ili korištenja godišnjeg odmora. u skladu sa zakonom. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu. . a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku. U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti.imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. .dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona. . 9 . Što je institut pučkog pravobranitelja? Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade.

Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. u skladu s Ustavom i zakonom. surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 većinom svih sudaca. Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava.Predsjednik. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi. jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. jedinstvenosti i opstojnosti države. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi. Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Predsjednik imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Predsjednik Republike može. donositi uredbe sa zakonskom snagom. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Kada predsjednik može raspustiti sabor? Predsjednik Republike. 10 . Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih službi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost. Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo. donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu. uz supotpis predsjednika Vlade. uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora sabora. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. u skladu sa zakonom. a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati.

Tekst prisege utvrđuje se zakonom. Ako Vlada ne bude sastavljena. Odmah po sastavljanju Vlade. predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora. 10. Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. 7. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi. 6. predlaže državni proračun i završni račun. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. Kako se Vlada sastavlja? Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. 5. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike. brine o gospodarskom razvitku zemlje. donosi uredbe za izvršenje zakona. stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini. jedan ili više potpredsjednika i ministri. Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. a osobno su odgovorni za svoje područje rada. Savjetodavni. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Što je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. 9. usmjerava i nadzire rad državne uprave.Tko predsjedniku pomaže pri obavljanju dužnosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. 11. Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. Koje su uloge vlade? 1. vodi vanjsku i unutarnju politiku. 8. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora. a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade. 2. predsjednik 11 . predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru.

Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno. ili radi zaštite privatnog života stranaka. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi.ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost. posebno ako se sudi maloljetnicima. Prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. . 12 . Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. . Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. javnog reda ili državne sigurnosti. službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. Što je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima.ako u skladu sa zakonom. kao najviši sud. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske. u skladu sa zakonom. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno.ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.ako to sam zatraži. zbog počinjenoga teškog stegovnog djela. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade. Kada će se sudac razriješiti dužnosti? Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: . tako odluči Državno sudbeno vijeće. . pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka žalbe. predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. . ili radi čuvanja vojne. uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. u roku od 15 dana od dana dostave odluke. u ime Republike Hrvatske. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu. Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća. ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke.kad navrši sedamdeset godina. na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću.Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. U suđenju sudjeluju i suci porotnici.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost. Članovi DSV biraju se na vrijeme od četiri godine. . Većina od ukupnog broja članova Državnoodvjetničkog vijeća mora biti iz reda zamjenika državnih odvjetnika.može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: . Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. što utvrđuje sam Sud. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i 13 . Kako se imenuju državni odvjetnici (zamjenici glavnog državnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na državnoodvjetničku dužnost zamjenici državnog odvjetnika će se imenovati na vrijeme od pet godina. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Što je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. ili ako trajno. izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost.odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO Što je državno odvjetništvo? Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela. imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća. Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove Državnoodvjetničkog vijeća. osobito sudaca. Državno sudbeno vijeće? Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce uz pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik državnog odvjetnika obavlja svoju dužnost stalno. u skladu s Ustavom i zakonom. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora. s time da nitko ne može biti član više od dva puta uzastopce. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. Razrješenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatraži da bude razriješen. Državnoodvjetničko vijeće bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Zamjenike državnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine. državnih odvjetnika. nadležan za Ustav. razrješuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državnoodvjetničko vijeće.odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. . na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika.odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. ako bude osuđen na zatvorsku kaznu. . poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. Ono ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca.Tko imenuje i razrješuje suce? Suce.

odlučuje. (donijet će odluku o utvrđenju neustavnosti ili nezakonitosti. primarnu zdravstvenu zaštitu. obavještava Hrvatski sabor. u skladu s Ustavom. jednakog i općega biračkog prava. Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. kulturu. a bilo je dužno takav propis donijeti. gospodarski razvoj. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. prostorno i urbanističko planiranje. odgoj i osnovno obrazovanje. izvršne i sudbene vlasti. a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada. brigu o djeci. prostorno i urbanističko planiranje. putem zborova. o tome obavještava Vladu. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. zakona i drugih propisa. MJESNA. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja. a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja. zabraniti njihov rad. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može. zdravstvo. kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. socijalnu skrb. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor. Čijem nadzoru podliježu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Ono ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Ustavni sud. tjelesnu kulturu i sport.- temeljne slobode. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. u skladu s Ustavom.) Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo opće priznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. zdravstvenih. komunalne djelatnosti. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih. o odgovornosti Predsjednika Republike. a osobito poslove koji se odnose na školstvo. protupožarnu i civilnu zaštitu. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan. promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih. 14 . Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. socijalnih i kulturnih ustanova. obavlja druge poslove određene Ustavom. odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog. zaštitu potrošača. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Što su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rješenja Ustavnog suda kao i donošeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglašava? Donosi ih Sabor a proglašava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEĐUNARODNI ODNOSI U čijoj je nadležnosti sklapanje međunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH s drugim državama? Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor. Što je ustavna tužba? Svaka fizička i pravna osoba može ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tužbi odlučit će ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom (tužba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se ističe zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim svečanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan državnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se ističe zastava RH? Zastava Republike Hrvatske ističe se: 1. stalno na zgradama svih državnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega; 4. može se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istočnoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polaže na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanović, uglazbio Josip Runjanin. Na početku zasjedanja Sabora. Pri službenom dolasku u RH, odnosno pri ispraćaju iz RH šefa strane države ili međunarodne organizacije. U drugim svečanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izražava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo. U njima se ne može ništa mijenjati. Kada je predviđeno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijeđa ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oštećeni. Grb se rabi: - u sastavu pečata i žigova - u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica - na zgradama u kojima su smješteni državni organi te druga javna tijela u RH - na službenim aktima - na diplomama i svjedodžbama - u drugim prilikama utvrđenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i način i zaštitu njihove uporabe Državni pečat? Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki je promjera 80 mm, kružnog je oblika a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina? 1. Ustavom RH 2. Načelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava čovjeka 10. Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda 13. Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom životu Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) Što se uređuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji način Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje. Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

dobrovoljnih priloga.Zakon o izboru predsjednika Tko može predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke registrirane u RH i birači pojedinačno i skupno. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. Tko utvrđuje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima. državnog proračuna. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH čini predsjednik i 4 člana. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. policiji i drugim pravnim osobama. poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske. . Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama.ciljevima i načinu djelovanja. Sredstva za rad političkih stranaka? Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. Djelovanje im je javno. a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. .predstavljanju i zastupanju stranke. dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. Na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Političke stranke osnivanje? Političke stranke. Političke stranke se upisuju u registar. vojsci. . od kojih svaki ima zamjenika. općinske izborne komisije i birački odbori. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana. tijelima jedinica lokalne samouprave.nazivu i sjedištu. 18 . a danom upisa u registar stranka stječe svojstvo pravne osobe. Djelovanje političkih stranaka je javno. su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. proračuna jedinica lokalne samouprave. Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima. ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. organizacije stranačkih manifestacija. Prihode mogu stjecati od članarina. prodaje propagandnog materijala. izdavačke djelatnosti. poslovno sposobnih državljana RH. poduzećima. Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Središnji državni ured za upravu. koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. ustanovama. Zakon o političkim strankama Odrediti pojam političke stranke? Političkim strankama smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana.znaku stranke. Članom političke stranke može postati svaki punoljetni. Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o: . od kojih svaki ima zamjenika. koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. najmanje 10000 birača. Koja su tijela za provođenje izbora? Izborna komisija RH.

sredstvima za rad. sudac. Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača.datum rođenja . državni odvjetnik. . Popisi birača su javne knjige. 19 . Tko ne može biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH. Birači se upisuju u popis u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine. razrađuju temeljna prava i slobode zajamčene Ustavom. Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku.. Popis birača ima slijedeće rubrike: . Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi. Uređuju: nacionalna prava. generalni konzul. 3. svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. Način upisa u popis birača? U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti. Popis birača se vodi za područje svake općine. izborni sustav.ustrojstvenim oblicima. donose se strožijim režimima od ostalih zakona. zamjenik pučkog pravobranitelja. član uprave trgovačkog društva. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata. državni pravobranitelj. lokalnu samoupravu i vlast. pučki pravobranitelj. 4. ako je Središnji državni ured za upravu donio odluku o prestanku političke stranke. veleposlanik.spol .prezime i ime . . ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela. državni tajnik. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH. Zakon o popisima birača Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo. kada i zašto? Političke stranke prestaju: 1. te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka. popisi birača se vode u Gradu Zagrebu.članstvu. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.nacionalnost . predsjednik ili potpredsjednik Vlade. zamjenik državnog odvjetnika. djelatni časnik ili dočasnik oružanih snaga. zamjenik ministra. a sjednica nije održana.redni broj . gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Zagreba. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. župan ili podžupan. . ako se utvrdi da su prestale djelovati. načinu njihovog izbora i opoziva. Tko može ukinuti rad političkih stranaka. ministar ili drugi član Vlade. . a može se upisati u registar i u prijevodu.prestanku.prebivalište . Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje.jedinstveni matični broj građana .upravnim tijelima. zamjenik državnog pravobranitelja.primjedba Organski zakoni? Imaju jaču pravnu snagu od drugih zakona. prava i slobode.

državni tajnici u ministarstvu i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. donose provedbene propise.2. Što je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. Što je s javnosti rada tijela državne uprave? Rad tijela državne uprave. pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave. odnosno Grada Zagreba. može se zatražiti sudska zaštita. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. tajnik ministarstva. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave. a ravnatelj u ministarstvu. Koji su poslovi državne uprave? 1. Postoji li mogućnost žalbe? Protiv pojedinačnih akata. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. Tko obavlja poslove državne uprave? Tijela državne uprave. odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. središnji državni uredi Vlade RH. može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena. vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH. Tko su dužnosnici RH? Ministri. provode upravni nadzor. Opće. SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE Poslovi državne uprave? Tijela državne uprave neposredno provode zakone i propise. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. Javnost se može isključiti samo izuzetno. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. naknađuje Republika Hrvatska. donesenih u prvom stupnju. u slučajevima predviđenim zakonom. tijela jedinica lokalne i područne samouprave. pomoćnik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu Vlade RH. državne upravne organizacije (to su središnja tijela državne uprave) i uredi državne uprave u županijama (to su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama). Donošenje provedbenih propisa 20 . Koja su tijela državne uprave? Ministarstva. a u uredima državne uprave u jedinicama područne samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i područne samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici. Tko naknađuje štetu uzrokovanu nepravilnom radom državne uprave? Štetu koja građaninu. koji se imenuju na temelju javnog natječaja. državni tajnici Središnjih državnih ureda. pomoćnik i zamjenik ravnatelja u državnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda državne uprave u županiji su rukovodeći državni službenici. radnji i mjera tijela državne uprave.

odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i stručni poslovi Što se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela državne uprave. 2. ministarstva. zakonitost rada i postupanja. 2. 21 . djelotvornost. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave 6. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave.Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. tijela državne uprave nadziru osobito: 1. naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama". središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave. rješavaju u upravnim stvarima. županijski. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike. 3. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave. a tijelo državne uprave. Koje radnje tijelo državne uprave može poduzeti ako uoči nepravilnosti i nezakonitosti? 1. Pravilnici. odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije. odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika. odnosno grada davati općinskom načelniku. 2. rješavanje u upravnim stvarima. ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine. . podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave. izdaju uvjerenja i druge potvrde. 4. Tko nadzire rad pojedinih tijela državne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. tijela jedinica područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujući zakone i druge propise: 1. . ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave.3. 8. odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. tijela jedinica lokalne samouprave. U provedbi upravnog nadzora. 6. odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak. 4. tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. 5. 5. zahtijevati izvješća. naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. u granicama date ovlasti. 3. vode propisane očevidnike. Što je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave. 5. . tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Nadležno ministarstvo može. 4.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave. obavljaju druge upravne i stručne poslove.

nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. državnih tijela. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora. pojedinačne upravne stvari. ako ne podnese prijavu. Što će inspektor učiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. ako propusti poduzeti. utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama. identitet i ovlasti. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije. odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje. poslovne spise.Praćenje stanja: Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti. u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. odnosno pravne osobe. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. odnosno odrediti. 4. Na temelju toga tijela 22 . kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti. inspektor sastavlja zapisnik. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor. ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave. izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama. odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. predmete. saslušati pojedine osobe u upravnom postupku.Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene. zgrade. Inspektori imaju posebnu iskaznicu. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba. inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. Koji su drugi upravni i stručni poslovi koje obavljaju tijela državne uprave? . Na što ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis. Središnji državni ured za upravu može razriješiti općinskog načelnika. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih. u skladu s posebnim zakonom. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. 2. robu i druge stvari kod nadziranih osoba. uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela. inspektor ima pravo i obvezu. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne samouprave. kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte. Službenici tijela državne uprave. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora. odnosno gradskih ureda. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran. odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. odnosno odrediti mjere ili radnje. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu. Kako radi inspektor? O izvršenom pregledu. kad je to određeno posebnim zakonom. koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti.

Državnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. zavodi i ravnateljstva. odnosno inspekcijski nadzor. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva . državnog tajnika i pomoćnike? Ministre imenuje i razrješava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. 2. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju. 3. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi: Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa. Tko imenuje i razrješava ministra.definicija. On odgovara za svoj rad ministru. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa. On odgovara za svoj rad ministru.- državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. 10. 23 . Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama. a osobito: 1. 2. provode upravni. Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. na prijedlog ministra. a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja te druge stručne i administrativne poslove. ako zakonom nije što drugo određeno. osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima. Što je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i državnog tajnika. te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. 13. 6. jedinicama lokalne samouprave i uprave. Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave. Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. vode propisane očevidnike. neposredno primjenjuju zakone i druge propise. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih područja može biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. obavlja protokolarne poslove. 3. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera. a osobito: 1. zavodi i ravnateljstva). 5. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. 4. provodi utvrđenu politiku Vlade. izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava. 8.

pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi. zavodi i ravnateljstva. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti. kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu. stručne i druge poslove iz svog djelokruga. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. Osnivaju se u pravilu kao državne uprave. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu. na prijedlog ministra. sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni. a osobito: 1. 7. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. prikupljaju. u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi. Koja je uloga državnog tajnika? (2) Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni. 9. 13. Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. 16. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. 4. 6. 3. jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama. vode propisane očevidnike. ostvaruju međunarodnu suradnju. Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika.5. Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. uprave. 12. 9.definicija. imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. Kakve poslove obavljaju državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije obavljaju upravne. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada. 14. ravnateljstva. brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad. 24 . ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. zavodi. a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave. ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima. s određenim stupnjem samostalnosti u radu. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu. b) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Državne upravne organizacije . nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva. u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi.

u prenijetim im poslovima državne uprave : 1. poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu 4. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Ravnatelja imenuje Vlada. Središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici. brine o provedbi zakona 2. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada.Što je to stručni kolegij? U ministarstvima i državnim upravnim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda državne uprave. provodi neposredan nadzor nad radom u uredu. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima 6. on je čelnik tog ureda. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. Odgovoran je Vladi. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. provodi zakone i druge propise 2. na prijedlog ravnatelja. Koji su poslovi ravnatelja državne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova. GRADU. Imenuje ga i razrješuje Vlada na temelju natječaja. ODNOSNO OPĆINI Uredi državne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne samouprave. Poslovi: 1. provodi upravni. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlašten 3. Predstojnik ureda državne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave. prati stanje u svom djelokrugu. Tko upravlja radom državnih upravnih organizacija? Radom državnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. na prijedlog ministra. Ispostave ureda državne uprave (4) Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada. odnosno inspekcijski nadzor 4. Poslovi: 1. a osobito: 1. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u 25 . Ravnatelj može imati zamjenika. te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja Središnji državni uredi (2) Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova b) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada.

državni tajnik 3. 4. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo. tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave 4. za ured državne uprave. 2. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. 4.župan.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE. ministar. odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave? Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave. kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. za ministarstvo. JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI. odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave. tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga. način planiranja poslova. nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika. za središnje državne urede. okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. nadležnost. 3. održavanje uredovnih dana. a osobito razriješiti. pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave. način upravljanja tim jedinicama. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost.2. MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima državne uprave) U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1. 8. 26 . za državne upravne organizacije. odgovorni su gradonačelnik. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave. ravnatelj. radno vrijeme. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Kojim se aktom potvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave. predstojnik (za županijske urede .

Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave. 7. dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. u skladu s posebnim propisima. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su županijskim. 2. osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa. odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima. odnosno gradskim uredima. Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave. usklađivati planove rada. Ministarstva. a županijski. Ministarstva. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu. za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa. odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere. davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim. Vlada Republike Hrvatske može. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa. pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave. a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave. odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. smanjit će se osigurana sredstva. razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. priređivati zajednička stručna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog. predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne i područne samouprave. osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik. Kakvi su odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. rujna tekuće godine. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu. osvjetljenje. u za to ostavljenom mu primjerenom roku. čišćenje itd). u dogovoru s tim tijelima.Objasnite međusobne odnose tijela državne uprave. Ministarstva i središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih. 6. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela 27 . SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se utvrđuju sredstva za rad tijela državne uprave? Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto. odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji. Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć. zgrade i drugu imovinu. nadzirati zakonitost. Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje.

a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu područne samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju. ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija. Ministri. kao izvršitelj. objave putem sredstava javnog priopćavanja.državne uprave. odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste. svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. prodaji. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. fonda opreme. do visine vrijednosti koju odredi Vlada. a za koje je javnost osobito zainteresirana. o davanju ili uzimanju na posudbu ili u zakup tih stvari. Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom. O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih .Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. i računopolagač. Tko podnosi izvješća o obavljanju poslova državne uprave? Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri.Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA Na čemu se temelje odnosi tijela državne uprave i građana? Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Tko odlučuje o korištenju sredstava.na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja 28 . Čelnik tijela državne uprave može. Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. u skladu s propisima. Mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. Da li tijela državne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. o prenošenju prava korištenja. Tko je odgovoran za zakonito korištenje sredstava? Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave. Ministri. ravnatelji državnih upravnih organizacija. o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme. ravnatelji državnih upravnih organizacija. a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne. Izvješća se mogu dati na sljedeće načine: . Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi. može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja. . župani te gradonačelnik Grada Zagreba. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. u skladu s državnim proračunom. o rashodovanju. a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga. Koje su dužnosti tijela državne uprave spram građana? . opreme…? Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava.

kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. Troškovi postupka isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Protiv zaključka stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave. protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. Koje je uredovno vrijeme tijela državne uprave? Trajanje radnog vremena u tjednu. odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave. putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. Prigovore. Župan. odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama. dnevni raspored radnog vremena. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe. knjiga pritužbi itd). Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe. Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih. u upravnom postupku. a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena. Na podnijete prigovore i pritužbe. Kako se tijela trebaju odnositi prema građanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. odnosno državne upravne organizacije. župan. na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima. postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. Kako se označavaju tijela državne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.- putem sredstva javnog priopćavanja. Tko vrši nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave? Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela 29 . Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. Kako tijela državne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema građanima? Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. Ako nema tijela drugog stupnja. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom.

Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže: 1. ovlasti ministarstava. raspisivanje državnog referenduma Koji su akti Vlade? . Predsjednik Vlade.Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave Koje su stručne službe Vlade? Za obavljanje stručnih poslova. funkcije prema Saboru. prati ostvarivanje programa rada Vlade.Ured za zakonodavstvo . Izvršnu vlast u RH čine još: .državne upravne organizacije . prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade. Kakav je sastav Vlade? Vladu čine predsjednik.pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast) Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade. odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti. sastav.ministarstva . direkcije i druge stručne službe . Što je uži kabinet Vlade? Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. udruživanje ili razdruživanje s drugim državama 3. ministri i drugi članovi Vlade dužnosnici su RH. On predlaže provedbu politike Vlade. ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica. osnivaju se stručne službe: . promjenu granica RH 4. jedan ili više potpredsjednika. raspuštanje Hrvatskog sabora 5. odnos s tijelima državne uprave i samouprave. ministri i drugi njezini članovi.Uredbom se osnivaju Uredi. agencije. Način rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne. 30 . ZAKON O VLADI Što se uređuje ovim zakonom? Zakon o Vladi RH uređuje status.Ured za odnose s javnošću . Što je Vlada RH? Vlada RH je najviše tijelo izvršne vlasti.županijski uredi . bez prethodnog odobrenja Vlade. potpredsjednici Vlade. Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade.Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade .Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere. te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis . promjenu Ustava RH 2.Ured za nacionalne manjine Stanje u vezi s imunitetom? Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina. daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba.državne uprave obavlja Središnji državni ured za upravu.

Damir Bajs 12. Ministarstvo gospodarstva. Jozo Sarać 4. Petar Čobanković 10. Božidar Pankretić 9. prostornog uređenja i graditeljstva. Državni zavod za nuklearnu sigurnost 31 . 6. Hrvoje Dolenec Koje su državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije jesu: 1. Ministarstvo zaštite okoliša.Mandat Vlade Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Dragan Primorac 14. 4. Državna geodetska uprava. Ivan Šuker 2. prometa i infrastrukture. branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Državni inspektorat. Ministarstvo financija. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Jadranka Kosor 6. Gordan Jandroković 5. Ministarstvo mora. Marina Matulović Dropulić 13. rada i poduzetništva. Antun Palarić 2. ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade. Ministarstvo obrane. 5. Igor Lučić 3. Državni zavod za statistiku. 8. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Ministarstvo turizma. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. 2. Ministarstvo obitelji. Branko Vukelić 3. ribarstva i ruralnog razvoja. Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Tomislav Karamarko 4. Božo Biškupić 8. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu. Državni zavod za mjeriteljstvo. Damir Polančec 7. 7. Državni hidrometeorološki zavod. 3. Potpredsjednici Vlade. šumarstva i vodnog gospodarstva. Koja su ministarstva? 1. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Darko Milinović 15. Ministarstvo kulture. Ministarstvo poljoprivrede. Državna uprava za zaštitu i spašavanje 9. Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Ministarstvo regionalnog razvoja. državne upravne organizacije. Državni zavod za zaštitu od zračenja. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Ivan Šimonović Koji su Središnji državni uredi? 1. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave? Ministarstva. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Božidar Kalmeta 11. središnji državni uredi Vlade RH. obrazovanja i športa. Ministarstvo znanosti. Ministarstvo pravosuđa. Ministarstvo unutarnjih poslova. uredi državne uprave u županijama. Središnji državni ured za upravu.

način planiranja poslova 5. . informatički.odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. Uredi državne uprave? Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na : Gospodarstvo. odsjeci. odsjeci i pododsjeci i odjeljci: . 5. 4. kadrovski.odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega.pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. računovodstveni. administrativni i pomoćno tehnički poslovi. okvirni broj službenika i namještenika 4. Na čelu odjela je načelnik. čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu.Negativna nadležnost? Ako neki posao nije stavljen u nadležnost nekom ministarstvu. informacijskih i sl. materijalno financijski. 6. . nadzor nad zakonitošću općih akata. društvene djelatnosti. opću upravu Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje određenih poslova državne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda. U okviru službe mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu državne uprave osnivaju se službe. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedišta županije. poslova. isti obavlja Središnji državni ured za upravu. prostorno uređenje. te za obavljanje općih. Ustrojavaju se: 1. Mogu se ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za 32 . . nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. radno vrijeme 6. društvene djelatnosti. Tu se obavljaju i opći. održavanje uredovnih dana Gdje se osnivaju uredi državne uprave? Sjedište ureda državne uprave je u sjedištu županije. Na čelu pododsjeka je voditelj. odjeli. uz prethodno pribavljeno mišljenje župana. unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave 2. opću upravu. pododsjeci i odjeljci. služba za zajedničke poslove. Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika. u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice. . Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima. planski. za određeno upravno područje ili određenu vrstu povezanih poslova. tehničkih i pomoćnih poslova. upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama u pravilu su službe. zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose.službe (sektori): Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebačke županije Sjedište ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji je u Gradu Zagrebu.odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica. a izvan ispostave. Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama Što se uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama? Ovom uredbom uređuje se: 1. prostorno uređenje i graditeljstvo. čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. 3. služba za gospodarstvo. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. za obavljanje normativnih. Na čelu odsjeka je podnačelnik. imovinsko pravne poslove. Njome upravlja ravnatelj.

brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje učinkovitosti rada ureda.ustrojavanje najmanje dva odjeljka. brinu se o stručnom osposobljavanju državnih službenika i namještenika. Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? Radom ureda državne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan. Koja se tijela državne uprave ustrojavaju u županiji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova državne uprave te kojim propisom je to uređeno? Za obavljanje poslova državne uprave na području županije.neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu.obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica područne samouprave i pravnim osobama na području županije odnosno Grada Zagreba. Područnim gradskim uredom upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku grada Zagreba. usklađuju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom. a gradonačelnika grada Zagreba. odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi državne uprave. stupnja kada se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica područne samouprave . . i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti. Tko je nositelj izvršne vlasti i predstavnik državne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova državne uprave u županiji. Osnivanje područnih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u županiji. 33 . odnosno Gradu Zagrebu? Župan i gradonačelnik grada Zagreba predstavnici su državne vlasti na području županije odnosno Grada Zagreba. Radom odjeljka upravlja voditelj. Koje poslove obavljaju uredi državne uprave. .provode upravni i inspekcijski nadzor. na prijedlog nadležnih ministarstva. . Kako se bira župan i gradonačelnik grada Zagreba? Župana bira županijska skupština. Radom područne jedinice upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar odnosno ravnatelj. odnosno gradskih ureda s jedinicama područne samouprave i pravnim osobama. . . odnosno gradonačelnik grada Zagreba? Župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba: . stupnju. određuju im poslove.nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u uredima državne uprave i gradskim uredima. gradu odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija. odnosno gradski uredi grada Zagreba? Uredi državne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove. Koje poslove obavlja župan. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za određena upravna područja. . a u upravnim stvarima II. a osobito: . Ispostavom ureda državne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara pročelniku ureda državne uprave i županu. gradska skupština Grada Zagreba.osiguravaju suradnju ureda državne uprave.prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni.brinu o provedbi zakona i drugih propisa. na prijedlog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave. daju naputke. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada. Njima je i pročelnik odgovoran za svoj rad. Za svoj rad pročelnik odgovara županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru. odnosno gradski uredi.rješavaju u upravnim stvarima u I.

Zakon o proračunu Što određuje zakon o proračunu? Određuje planiranje. Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe.12. Osnove za izradu državnog proračuna? Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja. b) za subvencije. materijalni i financijski rashodi. Rashoda: a) za zaposlene. Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: 1.) i važi za godinu dana za koju je donesen. g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine. Tko su korisnici proračuna? Proračunski korisnici jesu državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. donošenje i izvršavanje proračuna. c) za donacije i ostali rashodi. proračunske odnose u javnom sektoru. izradu. odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01. do 31. d) donacije. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH. Prihoda: a) porezi. posebnim zakonima ili drugim propisima. zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.01. e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima. 2. Financijski plan? Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe. Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka. b) doprinosi za obvezna osiguranja. izloženim u propisima koje donosi Sabor. Što je proračun? Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države. upravljanje imovinom i dugovima. 34 . c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. pomoći. upravljanje javnim dugom. i plana razvojnih programa. Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja. Državni proračun je proračun na razini RH. državne potpore i naknade. f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne). Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu. makroekonomskih pokazatelja. unutarnji i proračunski nadzor. ustanove. d) za nabavu nefinancijske imovine. proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. računovodstvo. vijeća manjinske samouprave. Od čega se sastoji državni proračun? Proračun se sastoji od općeg (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja) i posebnog dijela. Vlada i ministar financija.

hrvatsko državljanstvo. Rješenje donosi čelnik tijela u I. zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona.odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. Koji su uvjeti za prijam u državnu službu? Osoba koja se prima u državnu službu mora imati: . 6. te urede lokalne samouprave. SLUŽBENIČKI ODNOSI Što uređuje Zakon o državnim službenicima? Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca. proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadležnom ministarstvu do 15. (Smjernica → uputa → prijedlog financijskog plana) 3. Ureda predsjednika. osim u slučaju prijma vježbenika . ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa. 2. predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika. Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.kriterij poslova .odgovarajući stupanj obrazovanja . O pravima i odgovornostima službenika odlučuje se rješenjem. sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. a nadležna ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja.Smjernice sadrže: 1. lipnja tekuće godine. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske. tekuću proračunsku godinu.zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima . Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom. broj službenika i namještenika. Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove. 4. a u II. Sva Rješenja su upravni akti. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske. 5. obveza i odgovornosti namještenika. opće i administrativne poslove.(žalbe protiv Rješenja čelnika) Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu. jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu. stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto. Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna. materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove. stupnju Odbor za državnu službu. stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. Na osnovu upute. pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom. potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za 35 . okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu. pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. Koje su 2 kategorije zaposlenih u državnim tijelima? Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici. Vlade.kriterij stručne spreme Ovaj zakon odnosi se i na stručne službe Sabora. stupnju ili osoba koju on za to ovlasti. Za prijam u državnu službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva. 3. te druga pitanja sukladno zakonu. Koja su 2 kriterija razlikovanja? . opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu. Na osnovu smjernica Vlade. napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava. planske.

Osobne očevidnike službenika i namještenika vodi svako državno tijelo za zaposlene u njemu. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe. ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. a u ministarstvu nadležnom za poslove obrane to ministarstvo. slobode i prava čovjeka. U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci. pravosuđa.kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti. protiv RH. Godine službe su radni staž proveden u svojstvu državnog službenika. Za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci. Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme. osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi. Što čini plaću državnog službenika i namještenika i kako se određuje? Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće. javnog reda… . Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja 36 . Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana. braka. Tko vodi popis državnih službenika i namještenika? Središnji popis službenika i namještenika prema stručno spremi i struci. osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca. Pravo na plaću i druga materijalna prava 3. koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje. Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. U pravosudnim i kaznenim tijelima središnji popis vodi Središnji državni ured za upravu. ali najviše za još šest mjeseci. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe . jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. Za osobe primljene u državnu službu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci.službeničke odnose.protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela. Pravo na rad u prikladnim uvjetima 2.5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova može trajati šest mjeseci i može se produžiti. obitelji i mladeži. vodi Središnji državni ured za upravu. a koji nisu trajnijega karaktera. Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa. Prijem u državnu službu na određeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao.kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu. imovine. uvećan za 0. Imaju li službenici pravo na sindikalno udruživanje? Državni službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. Koja je razlika između godina staža i godina službe? Radni staž su godine koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž. Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika. Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija. Prava državnih službenika? 1. Zapreke za prijam u državnu službu? U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: . odnosno do povratka odsutnoga službenika.

Dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova 7. Ponovljeni pisani nalog. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti. te pravilnika o unutarnjem redu kojima će se utvrditi potreban broj državnih službenika i namještenika ta tijela ne smiju zapošljavati nove državne službenike i namještenike. 37 . Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika 5. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. materijalno-financijski i računovodstveni poslovi. Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju državni službenici? Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici raspoređuju se u skupine: 1. Iznimno se dozvoljava prijam službenika i namještenika u slučaju prijama na određeno zbog zamjene duže odsutnog službenika ili namještenika te prijama na neodređeno zbog prestanka službe službenika ili namještenika. ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik tijela. Može li državni službenik obavljati pravne i fizičke poslove izvan državne službe? Službenik može izvan radnog vremena. Zabrana postupanja izvan ovlasti Izvršavanje naloga čelnika? Državni službenik je dužan izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika. Uporaba povjerene imovine 11. b) inspekcijski poslovi. Osobno ponašanje 12. 2. Mogućnost odbijanja naloga 15. Zabrana prijama? Do donošenja uredbi kojima će se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika ministarstva. 5. Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela. analitičko-normativni. Pravo na predstavku Dužnosti državnih službenika 1. obavljati poslove ili pružati usluge samo ako nad tim djelatnostima državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvršavanja zakona. čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti 8. Dužnost izvršavanja naloga 13. službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu 10. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika 16 Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika 17. državnih upravnih organizacija.4. Dužnost stručnog postupanja 9. 9. i županijskih ureda. 7. te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. opći i administrativni poslovi. informatički poslovi. Zabrana zlouporabe ovlasti 3. Dužnost odbijanja naloga 14. Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima 6. financijsko-planski i drugi stručni poslovi. Pravo na kandidiranje na izborima 6. Dužnost odbijanja ponuđenih darova 4. službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao.

osobe koje se primaju u državnu službu na određeno vrijeme.pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u državnu službu (to se pretočilo u normu iz razloga praktičnosti).pravilima struke. Kada će se donijeti odluka o poništenju natječaja? Odluka o poništenju natječaja donijeti će se kad se po raspisanom natječaju ne izvrši izbor ili u slučaju kad se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat.viša stručna sprema . Odlučivanje o prijemu? O potrebi prijama u državnu službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. . Objasnite institut natječaja? Obavezan postupak pri prijemu u državnu službu je javni natječaj koji se objavljuje u NN (može i u dnevnom listu).osobe koje su po ugovoru o školovanju dužne stupiti u državnu službu . .radna mjesta III.radna mjesta II. odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima. naziv radnog mjesta 3. prijem je nemoguć ukoliko nema slobodnog radnog mjesta.osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu. predstojnik. . (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa).Ustavu. isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. vrste zvanja. to je određeno pravilnikom o unutarnjem radu državnog tijela. naredbe. naputci. opće i posebne uvjete za prijem u službu 4. Natječaj mora sadržavati: 1. tajnik stručne službe sabora ili vlade…). Kada natječaj nije potreban? Natječaj nije potreban kada se u državnu službu primaju: . . Natječaj se ne provodi kada: .visoka stručna sprema radna mjesta I.drugim propisima i pravilima o radu (uredbe. Stručna sprema? Potrebna stručna sprema: . pravilnici. .se primaju osobe na određeno vrijeme .Tko odlučuje o potrebi prijema u državnu službu? O potrebi prijema odlučuje čelnik tijela (ministar. vrste zvanja . rok za podnošenje prijave (8-15 dana) 7.uputama čelnika odnosno nadređenih službenika. odluke) . vrste zvanja . Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natječaja Ministarstvu nadležnom za financije (provjera da li su osigurana proračunska sredstva) i Središnjem državnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto čija se popuna traži te ima li na raspolaganju službenika koji bi zadovoljavao uvjete natječaja).osobe zaposlene u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne. . .zakonu.srednja stručna sprema . U principu. Na čemu se temelji rad državnih službenika? Rad državnih službenika temelji se na: . raspored na radno mjesto 5. rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima (60 dana maksimalno) 38 .kada postoje neraspoređeni službenici u tijelu DU o čemu vodi računa Središnji državni ured za upravu.znanstvenim i stručnim dostignućima. naziv državnog tijela u koje se osobe primaju 2.

Rješenje ima karakter upravnih akata. Rješenja moraju biti unificirana i sadržavati iste elemente. Svi akti koji se odnose na službenički status podliježu nadzoru ministarstva nadležna za poslove opće uprave (vrijede opći uvjeti ZUP-a). podataka ili druge povjerene dokumentacije . Osoba postaje državni službenik danom početka rada. podatke o položenom državnom ispitu. Središnji državni ured za upravu vodi za potrebe državnih tijela središnji popis svih državnih službenika i namještenika.neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga .neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova . donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. No.davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice . nesavjesno.neizvršavanje. Rješenje je inicijalni akt kojim se započinje rad u državnoj službi. žalbi.ponašanje suprotno etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe .neopravdan izostanak s posla jedan dan . Rješenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. plaća službenika.obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela . Teške povrede propisuju se zakonom. radni staž.nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti . a lake povrede zakonom. uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu.učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla . prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava .nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima 39 .druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom.odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe .odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi . datum početka rada i rok u kojem mora položiti državni ispit. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor. Specifičnost radnog odnosa na određeno vrijeme je što za njega ne treba institut natječaja. nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza . čelnik mora u roku 15 dana odgovoriti.uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi . Može se zaposliti na određeno vrijeme u 2 slučaja : u slučaju odsutnosti. zbog povećanog opsega posla.Tada službenik ostvaruje prava i obveze iz državne službe. Lake povrede službene dužnosti? .onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva. uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela Teške povrede službene dužnosti? .Nakon postupka natječaja donosi se rješenje o prijemu u državnu službu. trajanje probnog rada. stručna sprema. vrijeme trajanja. već se dozvoljava i putem oglasa. Podaci su službena tajna. koje mora navoditi stručnu spremu.neuredno čuvanje spisa. Objasnite institut povrede službene dužnosti? Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške. to rješenje o prigovoru je konačno. Kakve vrste radnih odnosa ima u državnoj službi? Radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme.napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga .zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi . državnim službenikom se ne postaje prije donesenog rješenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto.

Protiv drugostupanjske odluke može se pokrenuti upravni spor. Uredske i druge poslove za viši službenički sud obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud. Tijelo koje vodi postupak dužno je na zahtjev službenika omogućiti prisustvo sindikata. u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena .druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom. a u drugom stupnju viši službenički sud. Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca. U postupku zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku.premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova . Odluka kojom je odlučeno u žalbi je konačna i ovršna. Službeničke sudove i viši službenički sud ustrojava Vlada. za teške povrede: . Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. Koje su kazne u postupku za povredu službene dužnosti? za lake povrede: .zabrana napredovanja u trajanju od dvije do četiri godine . Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazne.pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika . Tko odlučuje o povredi službene dužnosti? O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela.usmena opomena . ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.uvjetna kazna prestanka državne službe . Postupak zbog lake povrede pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. Postupak zbog teške povrede pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu. Predsjednike i članove službeničkih sudova i višega službeničkog suda imenuje Vlada. Protiv rješenja u postupku zbog lake povrede službenik ima pravo žalbe nadležnom službeničkom sudu. od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuju iz reda sudaca.prestanak državne službe.pisana opomena . Službenički sudovi ustrojavaju se za pojedino ili više državnih tijela. Službenik ima pravo na branitelja. Protiv odluke u postupku zbog teške povrede službenik ima pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku 8 dana od primitka odluke. 40 . od kojih se predsjednik i najmanje dva člana imenuju iz reda sudaca.zabrana promicanja u trajanju od dvije do četiri godine . Postupak zbog povrede službene dužnosti? U postupku zbog lake povrede službeničke dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku.novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena.ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti . Odlukom kojom se ustrojava službenički sud utvrđuje se tijelo državne uprave koje će za potrebe službeničkog suda obavljati uredske i druge poslove. Postupak je hitan i javan (iznimke)..neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno . Sastav službeničkog suda? Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova.novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci.

14 mjeseci. visinu i okolnosti utvrđuje čelnik tijela rješenjem.certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%. utvrđuju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) viši upravni referent (VŠS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik viši upravni savjetnik Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika (vježbenici) Službenici se osposobljavaju za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse.informatički poslovi . Ukinuta su zvanja i položaji. a najkasnije u roku dvije godine od izvršene povrede. a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi. financijsko planski i drugi stručni poslovi .upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski) . Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika. pravomoćnim je rješenjem obustavljen postupak i 5. Nakon završenog vježbeničkog staža. Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u kojem se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje. II vrsta .opći i administrativni poslovi . Kada nastupa zastara postupka za povrede službene dužnosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja. dok traje taj postupak. a državna služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u tijelu državne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenoga državnoga stručnog ispita. mogao štetiti interesima službe. a najkasnije u roku šest mjeseci od dana izvršene povrede.12 mjeseci (skraćeno u odnosu na dosadašnje). Nastanak štete. polaže se državni stručni ispit . bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž. a postupak se mora završiti u roku šest mjeseci od pokretanja postupka. Državni stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela Opći dio sadrži 6 predmeta (Središnji državni ured za upravu) dok je za posebni dio nadležno ono ministarstvo nadležno za to upravno područje. II (viša) i III vrste (SSS). 3. Poslovi koje službenici obavljaju tretiraju se na određene skupine. U slučaju teške povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja. Obustavljeni dio plaće se službeniku vraća ako: 1.Udaljenje iz službe? Državnog službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti. pravomoćnom je presudom oslobođen od odgovornosti. III vrsta .analitičko normativni. Odgovornost službenika za štetu? Službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu. Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor. Oni se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. Namještenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste. a postupak se mora završiti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka. te se utvrđuju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: . Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke. ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe. Zakon određuje trajanje vježbeničkog staža: I vrsta . 41 . Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS).16 mjeseci. a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe.materijalno financijski i računovodstveni poslovi U odnosu na te grupe. Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.

»uspješan«. Tako su grupa poslova i složenost poslova zaštićeni pri premještaju.90-1. ožujka. Kako prestaje državna služba? Državna služba prestaje: . O prigovoru se utvrđuje u roku 3 dana.Vježbenik može pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža. Vrste – 0.5% za svaku godinu radnog staža. Rješenje o premještaju u drugo državno tijelo donosi čelnik tijela iz kojeg se službenik premješta.po sili zakona i 42 . koji je rješenje donio. Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosječne bruto plaće zaposlenih u RH. Kandidat koji ne položi više od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca.otkazom . Ukoliko ne položi najviše dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana. No. »zadovoljava« i »ne zadovoljava«. i tu postoji zaštitna odredba . Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta (utvrđuje Vlada Uredbom) utvrđuju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:  radna mjesta I. a ne može ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike. Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici jesu: »naročito uspješan«. koju određuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u NN. Ocjena mora biti obrazložena. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.65-1. Protiv rješenja službenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela. O ocjeni se donosi rješenje. mogu ga položiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u slučaju prijelaznog zakona). najkasnije do 31.5-0.20  radna mjesta III. Premještaj se može napraviti u krugu od 100km (što može dovesti do šikaniranja službenika).10  radna mjesta IV vrste – 0.75 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ? Ovaj kolektivni ugovor zaključuju Vlada RH i sindikati državnih službi u ime svojih članova. a ako tada ne položi ima pravo na polaganje još samo jednom. Premještaji su mogući samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Ovim ugovorom utvrđuje se prava i obveze rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. konačno rješenje o premještaju dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave. Vrste 0. ali osnovicu može utvrditi i Vlada). Državni službenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu. Osim toga uz pristanak službenika se može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete.sporazumom . učinkovitosti rada i poštivanju službene. ali uz prethodni pisani sporazum s čelnikom tijela u koje se premješta. Objasnite institut premještaja? Službenik se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta Novost je što stručni ispit mogu polagati i osobe izvan državne službe ako imaju dvostruki staž od onog propisanog državnim službenicima. Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela.istekom roka .05-3. Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju. Ocjenjuje se stručno znanje.50  radna mjesta II. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci. Rješenje o rasporedu donosi čelnik tijela u koje je službenik premješten u roku 3 dana. odnosno radne dužnosti. Vrste od 1. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju državni ispit. Objanite sustav plaća? Osnovno pravilo je sljedeće: umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice određene kolektivnim ugovorom + dodatak na staž 0.onome koji je premješten mora se osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj.

Ako preuzeti službenici ne budu raspoređeni na radna mjesta u državnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom državnom tijelu iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga što ne ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta.istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit. l) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. a služba mu prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom. a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. O prestanku državne službe donosi se rješenje. 3. f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce . kojim se utvrđuje dan prestanka službe. d) kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci .na drugi način propisan zakonom. stavka 1. Odredbe o raspolaganju 1. j) ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u zakonskom roku .danom pravomoćnosti presude. Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik. Kad se ukine državno tijelo. Čuvanje državne tajne? Državni službenik je dužan čuvati državni tajnu najduže 5 godina od prestanka službe. 2. Izvršenje nezakonitog naloga? Državni službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu i ne izvršiti nalog ako je on nezakonit. b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad . Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema 43 . k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« . Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu.danom napuštanja službe. službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4.danom konačnosti odluke službeničkog suda.danom kojim se morao javiti na dužnost. službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme. Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom. točke a) ovoga Zakona . i) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti . odnosno prvog dana odsutnosti s rada. službenike ukinutoga državnog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela. U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu. c) kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža . ali je tada oslobođen krivnje. e) kad je osuđen za kazneno djelo iz članka 49. a poslove i službenike ne preuzima neko drugo državno tijelo. Ponovljeni nalog je dužan izvršiti. Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona. Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela.danom saznanja za to. Kad se ukine državno tijelo.danom konačnosti posljednjeg rješenja o ocjenjivanju.. Rješenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.. Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona: a) smrću. stavljaju se na raspolaganje Vladi . u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta. Oslobođen je čuvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje.danom pravomoćnosti presude.posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. g) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku .danom pravomoćnosti rješenja. h) ako se sazna da u vrijeme prijema u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim Zakonom .

Ako trudnica ili žena koja doji dijete radi na 44 . a sklapa se na neodređeno vrijeme i u pisanom obliku. Namještenici odgovaraju za lake i teške povrede službene dužnosti kao i za odgovornost za štetu učinjenu građanima i pravnim osobama (odgovarajuće se primijenjuju odredbe koje vrijede za službenike). odgovarajuće se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama. o njoj se donosi rješenje i ona se unosi se u osobni očevidnik. prebivalištu i/ili sjedištu. otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove. "dobar". Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 . Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. 8. danu otpočinjanja rada. Njih ocjenjuje čelnik tijela. Kada se zakon o radu primijenjuje na državne službenike? Zakon o radu se primijenjuje na državne službenike kada pojedina pitanja nisu rješena posebnim zakonom. Radno vrijeme? Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana od ponedjeljka do petka. naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova. tjedni odmor. očekivanom trajanju ugovora. 6. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci. "zadovoljava" i "ne zadovoljava". "odličan". 5. Ocjenjivanje državnih službenika? Državni službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. O prijamu na rad te o ostvarivanju prava. Stanka. osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. Posebne odredbe o namještenicima? Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa. nedjelje neradni dani i blagdani. premještaj i prestanak radnog odnosa. osnovnoj plaći. Na prava i obveze namještenika. 4. Ocjena mora biti obrazložena. 2. koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja.općim propisima o radu.računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske. otkaznim rokovima. službenika se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo. Službenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta. 3. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. dnevni odmor. obveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa čelnik tijela donosi rješenje koje je upravni akt. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora. Ugovor mora sadržavati uglavke o: 1. Za vrijeme trajanja raspolaganja. 9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote. Službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.14 sati. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. 7. premještaju i prestanku službe službenika. niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći. strankama. nazivu. godišnji odmor. plaćeni dopust? Državni službenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta što se ubraja u radno vrijeme. mjestu rada. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. Zaštita majčinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. Ocjene su: "izvanredan". kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.

1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine . nepristrano. Etički kodeks državnih službenika? .1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana . pristojno. a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru. razmjeni mišljenja i informacija . Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim je odlučeno o prigovoru.ne koristi službeni ugled za obavljanje privatnih poslova .u ophođenju s građanima služi se hrvatskim jezikom i razumljivim rječnikom . s posebnom pažnjom prema ljudima s posebnim potrebama .u javnim nastupima u kojima ne predstavlja tijelo mora naglasiti da iznosi osobne stavove -građani i službenici mogu se obrati čelniku tijela pritužbom na ponašanje službenika koji će je razmotriti i po potrebi pokrenuti postupak i u roku 30 dana dati odgovor na pritužbu 45 . žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće. službenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati premještaj.prema strankama postupa profesionalno. što ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene.2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina . može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen. povjerenju.službenik pazi da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu .2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina . neometanju u radu.uređuje pravila dobrog ponašanja službenika sa strankama (očekivano ponašanje službenika) i međusobno . Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. Ako o prigovoru nije odlučeno u roku.posebni etički kodeksi donose se kad to zahtjeva posebnost službe i mora biti u skladu s etičkim kodeksom . suradnji.2 tjedna ako je službenik zaposlen manje od godinu dana . poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove. strpljenju. pristojnosti. odnosno život ili zdravlje djeteta. bez diskriminacije građana po različitim osnovama.ističe se na vidljivom mjestu u državnom tijelu .odnosi među službenicima temelje se na međusobnom poštovanju.3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina Zaštita prava državnog službenika? Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. a u pisanom obliku. Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obavezama iz službe.poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje. Otkazni rok? Primjenjuju se opći propisi o radu (Zakon o radu) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: .

Definicija jedinice područne (regionalne) samuprave? Jedinica područne (regionalne) samouprave su županije. način rada njihovih tijela. bitnim dijelom javnih poslova. upravnog nadzora akata lokalnih jedinica. Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Definicija jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su: . Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu. uvjeta obnašanja dužnosti na lokalnoj razini. uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva. gospodarsku i društvenu cjelinu. gospodarsku i društvenu cjelinu. nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad. gospodarski i geoprometni) gradom se može utvrditi i mjesto s manje od 10. Gdje postoje posebni razlozi (povijesni. njihov djelokrug i ustrojstvo. povijesnu.općina . U sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu. Ustavno određenje lokalne i područne (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to moguće.jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10. potpisale su je države članice Vijeća Europe. pravo zaštite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom. te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova. povijesnu. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja.grad . . društvenu i samoupravnu cjelinu. prometnu.000 stanovnika. a predstavlja urbanu. financijskih izvora lokalnih jedinica. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog općeg biračkog prava. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijeća Europe sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu načela iz ove povelje. djelokruga lokalne samouprave. To će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima.jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu. u Ustavu prihvatiti će se načelo lokalne samouprave. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. 46 . Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Stranka može i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe. SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu. zaštite područnih granica lokalnih jedinica. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. Povelja se dotiče. godina od dana kada je za tu državu Povelja stupila na snagu.000 stanovnika. gospod. Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da će se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od članka 2-11. prirodnu. te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.. Svaka od zemalja potpisnica može otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. pravo udruživanja lokalnih jedinica.4. a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.

međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica 5. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega. 2. 8. održavanje javnih cesta. način obavljanja poslova. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga. ustrojstvo. oblici suradnje jedinica lokalne. 5. 3. ustrojstvo i rad javnih službi. zdravstvena.12. grada. financijska. ovlasti i način rada. mogu imati svoj grb i zastavu 4. kulturna.Obilježja općine. 9. Osim poslova od 1. javna priznanja. obilježja. promet na svom području Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska. 7. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. oblici konzultiranja građana. 14. a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to osobito: uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje komunalno gospodarstvo briga o djeci socijalna skrb primarna zdravstvena zaštita odgoj i osnovno obrazovanje kultura.000 stanovnika. tu su još: 13.imaju statut (statutom se pobliže uređuje samoupravni djelokrug. prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35. mjesna samouprava. 47 . samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom Statuti jedinica? Općina. ovlasti i način rada tijela. obrazovanje 1. županija 1. provođenje referenduma…) 2. i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja Zastava i grb? Jedinica može imati grb i zastavu što se utvrđuje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. 4. te provedbu dokumenata prostornog uređenja. njena obilježja. grad i županija imaju statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine. drugih akata vezanih uz gradnju. 6. Središnje tijelo uskratit će odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice Poslovi jedinice lokalne (općine i gradovi) samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. protupožarna i civilna zaštita 12. Poslovi jedinice područne (regionalne-županije) samouprave? Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito: 1. ustrojstvo. pravne su osobe 3. zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša 11. tjelesna kultura i šport zaštita potrošača 10. grada. županije.

pored već navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija. a u općini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području. gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb-gradska skupština zato što ima i status grada i županije). ovisi o veličini zajednice (predstavnička tijela imaju od 7 do 35 članova. ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada.referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavničko tijelo) – pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE mogućim odgovorom) i zborovi građana ako ih je moguće organizirati. planiranje i razvoj mreže obrazovnih. socijalnih i kulturnih ustanova 8. ako izgubi hrvatsko državljanstvo. Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova.2. donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3. promet i prometna infrastruktura 6. donosi statut (temeljni opći akt). proračun 2. gubitka poslovne sposobnosti. Predstavničko tijelo Predstavnička tijela građana su općinsko vijeće. 2. gospodarski razvoj 5. Zagreb ima 51 člana a županije od 31 do 51. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. Neposrednim odlučivanjem . Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela 48 .) Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi (biračko tijelo koje ih je izabralo ne može ih opozvati). 1. zdravstvenih. stranka gubi mandat). na prijedlog poglavarstva. bira i razrješuje općinskog načelnika. Građani u jedinicama lokalne samouprave odlučuju o svojim interesima. gradonačelnik i župan. nemaju obvezujući mandat (ako član predstavničkog tijela promijeni stranačku pripadnost. drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada Veliki gradovi koji imaju više od 35. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. prostorno i urbanističko planiranje 4. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva 4. skupštine 5. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6. Broj članova mora biti neparan i određen je statutom. osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. promjene prebivališta. gradonačelnika. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Tijela upravljanja u općinama. gradovima i županijama To su predstavnička tijela(donose akte) i izvršna tijela-poglavarstva(brinu za izvršenje tih općih akata) i općinski načelnik. 1. prije isteka 4 godine im može prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavničkog tijela). Posrednim odlučivanjem – odlučivanjem preko predstavnika u predstavničkim tijelima. održavanje javnih cesta 7. zdravstvo 3. smrću i ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela Mandat? Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine.

a zakonom se utvrđuje okvirni broj.001 do 30. grad odnosno županiju.000 stanovnika ima od 7-9 članova.000 stanovnika ima od 3-5 članova. U općini i gradu općinskog načelnika i gradonačelnika bira općinsko vijeće tj. te ih oni mogu i smijeniti. na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i načelnik. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. grad. Sjednice saziva predsjednik. Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva na prijedlog općinskog načelnika. Inače je u roku od 8 dne dužan obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave. – županija ima 7-13 članova. gradsko i županijsko poglavarstvo jesu izvršna tijela jedinica. Broj članova poglavarstva uključujući predsjednika i zamjenike mora biti neparan.izabranog na redovnim izborima. odnosno područne (regionalne) samouprave. na vrijeme od četiri godine. – Grad Zagreb ima od 9-15 članova. gradonačelnik odnosno župan. županija). većinom glasova svih članova. a isti se donosi većinom svih glasova. Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatražiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. Zastupaju općinu. u skladu s ovim zakonom i statutom. Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se biraju na isti način (većinom glasova). Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo iz reda svojih članova. Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave. barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova. Točan broj članova se utvrđuje statutom lokalne jedinice(općina. Nositelji izvršne vlasti i izvršna tijela? Općina: općinski načelnik i općinsko poglavarstvo Grad: gradonačelnik i gradsko poglavarstvo Županije: župan i županijsko poglavarstvo Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela? Bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini). Poglavarstvo kao izvršno tijelo jedinice? Općinsko. Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom. u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Mandat nije obvezujući. Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. – općina i grad koji ima od 10. a utvrđuje se statutom: – općina i grad koji imaju do 10.000 stanovnika ima od 5-7 članova. Poslovi poglavarstva 49 . gradonačelnika odnosno župana. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika. Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima. Pročelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za članove poglavarstva. – grad koji ima više od 30. Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne.

odnosno župan (nosioci izvršne vlasti) zastupa općinu. 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Upravna tijela jedinica?(službe i odjeli) Upravna tijela su upravni odjeli i službe koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice. gradonačelnik. njihovim zamjenicima. a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela. Općinski načelnik. Općinskog načelnika. a u općinama i gradovima iznad 3. gradonačelnik.poslovi. gradonačelnik. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom glasova svih članova. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne. gradonačelnik. grada. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Predsjednik poglavarstva? Općinski načelnik. ovoga članka: 1. U općinama i gradovima do 3. gradonačelniku. ako pročelnik sam zatraži razrješenje. gradonačelniku. gradonačelnik. 3. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. odnosno župan predsjednik je poglavarstva. odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4. Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana. gradonačelnika i župana bira predstavničko tijelo u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavničkom tijelu i to većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. 50 .1. županu. Župan. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela 3. njihovim zamjenicima. članovima poglavarstva i poglavarstvu. članovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. ili postupa protivno njima. 2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa. općinski načelnik . odnosno župan. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne. Ako predstavničko tijelo to ne učini. odnosno župan može obavljanje odredeđnih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika. odgovornost? Općinski načelnik. predsjednik je poglavarstva. Pitanje povjerenja općinskom načelniku. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni. županu. Općinski načelnik. odnosno županije.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. grad. priprema prijedloge općih akata 2. Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje. odnosno županiju. da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana ukloni uočene nedostatke. odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5. ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako predstavničko tijelo to ne učini. obavlja druge poslove određene statutom Donosi odluke većinom glasova.

u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori. gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave. Pojedinačni akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. niti član poglavarstva iste jedinice. te ima prebivalište na području lokalne jedinice može birati i biti izabran. ZAKON O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA… Izbor članova predstavničkog tijela Svaki državljanin RH koji ima navršenih 18 godina. Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave. Članovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. sukladno posebnom zakonu. zajedničko trgovačko društvo. Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi. Opći akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno. Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina. poslovnik. dužanje u roku od 15 dana od dana njegove dostave. svako u svojem djelokrugu. danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. zajednički upravni odjel ili službu. Protiv pojedinačnih akata može se uputiti žalba nadležnom upravnom tijelu županije. proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. Ne može istovremeno biti sudac. Nisu opozivi. Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela. Općinski načelnik. niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. odluke i pravilnici. sukladno posebnom zakonu. predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Nadzor nad općim aktima Opći akti: Statut (vrhovni akt). Za to mogu osnovati zajedničko tijelo. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. zamjenik državnog odvjetnika… Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat 51 . a prije njihovog održavanja. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu. Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori. a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova. može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu (protiv konačnih pojedinačnih akata može se pokrenuti upravni spor). Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom.4. donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta. ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice. sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. poslovnik. proračun. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. državni odvjetnik.

ima od 9-15 članova.001 do 30. Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član. gradska. županije.obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području.nadziru pravilnost izborne promidžbe.općina i grada koji ima od 10. ima od 7-13 članova. Ako ga predlažu birači. . . Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član. ima od 19-35 članova.objavljuju rezultate 52 . .brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora. Kandidata može predložiti ili politička stranka ili birači.000 stanovnika. te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici) i prošireni (dva predstavnika većinske političke stranke i dva predstavnika oporbe) sastav. .općina koja ima od 3. Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice. .miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. Općinska i gradska izborna povjerenstva: . izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori: . Tijela za provedbu izbora? Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. županijska izborna povjerenstva.općina koja ima do 3. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren.grad s više od 30.prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o župan. Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav. . .000 stanovnika. a ostale članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka. Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. u skladu sa zakonom. . . Općinska. . Državno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici) i prošireni sastav (tri predstavnika većinske političke stranke i tri dogovoreno predložena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici).imenuju članove biračkih odbora.Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori. moraju prikupiti određeni broj potpisa (100 za općinsko vijeće.000 stanovnika.Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Glasovanje je osobno i tajno Važeći listići su samo oni za koje se može nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevažeći).neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba.Grad Zagreb ima 51 člana.000 stanovnika. a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat.Izbore članova Gradske skupšt. Državno izborno povjerenstvo RH: . Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavničkom tijelu.001 do 10. Broj članova predstavničkih tijela? Broj članova predstavničkih tijela mora biti nepraran. odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor. 150 za gradsko i 500 za županijsko). Izborni sustav Posljednji izbori bili su čisti proporcionalni sustav. . ima od 13-19 članova.nadziru rad biračkih odbora. Osnovno načelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima.Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori. . Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori. . a određuje se Statutom jedinice i to tako da: . .županije ima od 31-51 člana.propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora. .donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava .objavljuju općinske. Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori. a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste. .određuju biračka mjesta. .

5. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: (isto kao i općinska i gradska izborna povjerenstva) Županijsko izborno povjerenstvo: . gradonač. . odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu.biraju građani s područja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine. ako trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka. pravila.objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu.- obavljaju i druge poslove. 4.objavljuje rezultate izbora. najkasnije pet dana prije izbora za svako biračko mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja.obavlja i druge poslove. ako ne izabere opć. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje. gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su osobe. Tijela mjesnog odbora Vijeće mjesnog odbora . U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave.nadzire pravilnost izborne promidžbe. . gradonač. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od počinjenog djela. ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja. tijela ili od iskazanog nepovjerenja opć. ako donese odluku ili akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Kao rezultat. poslovnik. 3. Raspuštanje predstavničkih tijela? Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit će predstavničko tijelo (dopuštena tužba Ustavnom sudu): 1.nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava. poništava se ili sama radnja ili čitavi izbori. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu.. načelnika. ako je prigovor opravdan. Protiv rješenja izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba u roku od 48 sati Ustavnom sudu. . dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo. te dva člana i njihovi zamjenici. Predsjednik vijeća mjesnog odbora . odnosno županu.tajnim glasovanjem bira vijeće na vrijeme od 4 godine Mjesni odbori. Zaštita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove. zakonu ili drugom propisu. odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav. odnosno od njihovog podnošenja ostavke.brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora. koji slušaj mora riješiti u roku od 48 sati. načelniku. . (žalba se podnosi Ustavnom sudu) Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo. dok isti mora biti riješen u roku od 48 sati. 53 . Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik. . više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja. financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom. Birački odbori imenuju se. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne. 2. može sazivati mjesne zborove građana Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora..

naknade. ako u roku ne donese prostorni plan. Opći dio sadrži: . a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene. Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i područne samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. Proračun ima opći i posebni dio. donosi se odluka o privremenom financiranju. . Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice. Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama. 5. u skladu sa zakonom. prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavničko tijelo. a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. . prihodi od trgovačkih društva i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice 4. ako ne može donositi odluke dulje od 3 mjeseca.6. na dobit i 54 . Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati će povjerenika Vlade u jednici lokalne i regionalne samouprave: 1.LOKA.visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu.bilancu prihoda i rashoda proračuna. 2.tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za nepredviđene rashode. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proračunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinice. kada raspusti njezino predstavničko tijelo. .(jer se dijele između države i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak. drugi prihodi Izvori sredstava 1. Naredbodavatelj za izvršenje proračuna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlaštena za poslove proračuna. Ako proračun ne bude donesen prije početka godine.račun financiranja (zaduživanje i otplata). Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice. Poglavarstvo mora predstavničkom tijelu svoje jedinice podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koje ono odredi. doprinosi i pristojbe. kada se u jedinici ne održe. a ne može mijenjati proračun i ne može raspolagati imovinom jedinice ZAKON O FINANCIRANJU JED. Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima.Zajednički porezi . ako u roku ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju. korisnicima i namjenama. Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području. 3. Nadzor nad korištenjem obavlja predstavničko tijelo i Državni ured za reviziju. 3.I REG. Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi. Prihodi jedinica? Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela.prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna. udio u zajedničkim porezima s RH 7. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. općinski. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje. . Prihodi jednica su: 1. izbori za novo predstavničko tijelo. 7. 6. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika.ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda.Tijekom godine jedinica može mijenjati i dopunjavati proračun. sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu 8. kada se ni u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo. gradski odnosno županijski porezi. 8. prirez. . 2. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa.

2. 2. komunalne naknade. porez na korištenje javnih površina. upravne i boravišne pristojbe. Općine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak. Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela. porez na automate za zabavne igre. Gradska skupština može odlučiti bda određeni članovi Gradskog poglavarstva. porez na nasljedstva i darove. nositelj je izvršne vlasti u Gradu. porez na reklame. porez na plovila. Nema gradsko vijeće nego gradsku skupštinu. 9-15 članova. Gradska skupština . 5. (radi se o porezu na dohodak). Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove.donosi statut 55 . Odgovoran je Vladi. 4. a ne odjele. ali gradonačelnik i dalje zadržava mjesto gradonačelnika). Vlastiti izvori sredstava županije jesu– prihodi od vlastite imovine. ima urede. porez na potrošnju. Obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. . grb i zastavu. Na prijedlog gradonačelnika. 3. 1. Županijski porezi? Županijski porezi su: 1. 51 član. na neiskorištene poduzetničke nekretnine.Gradonačelnik je predsjednik. porez na potrošnju. Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo).Predstavničko tijelo građana. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. na neizgrađeno građevinsko zemljište. izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana). ZAKON O GRADU ZAGREBU Grad Zagreb Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. porez od priređivanja igara na sreću 4. porez na tvrtku ili naziv.na promet nekretninama. na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. već svi gradovi i općine. Gradonačelnik ima dva zamjenika. porez na cestovna motorna vozila. općinskih ili gradskih površina. porez na dohodak 2. Zajednički porezi? Zajednički porezi jesu: 1. Gradonačelnik – predstavlja i zastupa Grad Zagreb. Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti. Ustrojstvo Grada Zagreba Izvršna tijela su gradonačelnik i gradsko poglavarstvo. ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba. novčane kazne. a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. Gradsko poglavarstvo . 3. na prirez više nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika. Općinski gradski porezi? Općinski i gradski porezi jesu: 1. na kuće za odmor. županijski porezi. Ima status i grada i županije(poslovi su spojeni s lokalnom samoupravom). Bira ga gradska skupština iz reda svojih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom. porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik. 4. osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave. 2. porez na cestovna motorna vozila. 3. Na čelu je gradonačelnik (ako ne obavlja poslove državne uprave može se staviti povjerenika na 6 mjeseci. Ima statut. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini. 2. porez na dobit 3. naknade za uporabu javnih. porez na kuće za odmor. na korištenje javnih površina. porez na promet nekretnina Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. porez na tvrtku ili naziv Prirez: izmjenama novog zakona.

Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 općina u RH. gradske infrastrukture. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora.Gradsko poglavarstvo Mandat članova gradske skupštine traje 4 godine. prosvjetnih. socijalnih. 6. obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta. ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. obrazovanja i odgoja. skupštine .. Protiv odluke vladinog povjerenstva. b) tijela Grada Zagreba Tijela grada Zagreba su: . Djelokrug Grada Zagreba? Grad Zagreb: 1. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva . obavljanje administrativnih i drugih poslova. Kod promjene granica. potrebno je i mišljenje županijske skupštine. Promjenu granice može tražiti ili predstavničko tijelo. javnog zdravlja. područje za koje se osnivaju. a ustrojavaju se kao uredi. za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora. osniva ustanove. trgovačka društva te druge pravne osobe.donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga . obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture. zdravstvenih. osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko planiranje. kulture. Upravna tijela Grada Zagreba? Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. Ako se one ne poklapaju s granicama rubnih naselja. tijela i način izbora. Njima upravljaju pročelnici. 8. 4. Granice između gradova i općina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. osigurava uvjete. kulturnih. kvaliteti stanovanja.. a članovi nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.bira i razrješuje općinskog načelnika.osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa . brine o uređivanju naselja. obavlja i druge poslove Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske četvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. Unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu. tjelesne kulture i sporta. financiranje. općina Područja su uređena posebnim zakonom.osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. 3. zdravstvene zaštite životinja i bilja. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje imenuje gradonačelnik uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra. gradova. 10. način rada. komunalnih i drugih djelatnosti 2. komunalnih i drugih institucija. onda ove zadnje prednjače. socijalne skrbi. društ. moguća je žalba Vladi u roku od 30 dana. 11. usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod. Statutom će se urediti ustrojavanje oblika. zavodi. 9. gradonačelnika. ili 1/3 građana s tog područja ili jedinice. Područja županija. poslovi koji im se povjeravaju.Gradska skupština . Ako to nije slučaj. funkcija im je počasna. 56 . Postoji 20 županija i Grad Zagreb. kvaliteti komunalnih objekata. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. Gradska skupština donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. U pravilu se granice određuju dogovorom. 7. statutom i poslovnikom skupštine. 5. ravnateljstva i službe.Gradonačelnik .drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba.uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela .. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika.

Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. tijela su dužna strankama omogućiti što lakšu zaštitu i ostvarivanje prava. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela državne uprave i druga državna tijela. 7. načelo efikasnosti – tijela. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze primjenjivat će se one mjere koje su za stranku povoljnije. 2) 3) 57 . Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom urediti drukčije ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. 8. Rješenje mora biti u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano.5. niti u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima. neposredno primjenjujući propise.. škole kad izdaju svjedodžbe). propisa i na temelju općih akata ustanova i pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. načelo zaštite prava građana i zaštite javnih interesa – pri vođenju postupaka i rješavanju. kad u upravnim stvarima. porezni.) Što znači da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom. 53/91 i 103/96) 1. 2. 6. Osnovna načela upravnog postupka? 1) načelo zakonitosti – tijela državne uprave. ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. koje postupaju u upravnim stvarima. 4. a da to ne bude na štetu prava drugih osoba. ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN br. 5. imovinsko-pravni. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona. obvezama ili pravnim interesima građana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. Službena osoba upozorit će stranku na mogućnost ostvarivanja prava. ustanove i druge pravne osobe. kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. Po ovom zakonu dužne su postupati i druge pravne osobe (npr. devizni mirovinski i dr. Upravni akt? Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. Upravna stvar? Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka 3. rješavaju na temelju zakona. Kojim propisom je uređen opći upravni postupak? Zakonom o općem upravnom postupku. rješavaju o pravima. Kako se pokreće upravni postupak? Upravni postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Tko i kada je dužan postupati po zakonu o općem upravnom postupku? Po ovom zakonu dužni su postupati tijela državne uprave i druga državna tijela. što znači da ZUP ima supsidijarnu (pomoćnu. poduzeća i drugih pravnih osoba. drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski. ustanove i pravne osobe u rješavanju u upravnim stvarima dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana.

ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni. ali se pripadnicima svih naroda i manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku. Nadležnost se ne može mijenjati dogovorom stranaka niti dogovorom upravnih tijela. Protiv njega nema pravnih lijekova tj. Kada nema drugostupanjskog tijela. nije dopuštena žalba. Ovlaštena službena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretni slučaj. – stvarna nadležnost – određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela – mjesna nadležnost – određuje se po propisima o političko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se određuju obveze. Kad je steklo pravomoćnost ne može se više mijenjati. Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti.4) načelo materijale istine – u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. propisima kojima se uređuje pojedino upravno područje. Što je to nadležnost? Nadležnost je pravo nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rješenja. Ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost. sa što manje troškova i gubitaka vremena za stranke. žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno. 5) načelo saslušanja stranke – prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. 58 . 9. Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadležna tijela utvrđena propisima o ustrojstvu državne uprave. pravomoćnog rješenja) – Pravomoćno rješenje je ono protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. 6) načelo ocjene dokaza – ovlaštena službena osoba po svom uvjerenju. 7) načelo samostalnosti u rješavanju – Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenja samostalno u okviru ovlaštenja. Bez prethodnog izjašnjenja se može donijeti rješenje samo ako je zakonom predviđeno. osim ako zakonom nije drugačije propisano. Što se događa ako rješenje donese nenadležno tijelo? Takvo rješenje će se poništiti od strane drugostupanjskog tijela. 8) načelo prava žalbe (načelo dvostupanjskog rješavanja) – Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje pravilnog rješenja. 11. na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazne. za postupanje su nadležna tijela za poslove opće uprave. odnosno drugim propisima. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo obavlja. To se rješenje može poništiti. čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. Što je to stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela. 13) načelo upotrebe jezika i pisma – Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod tijela kod kojega se vodi postupak. može se poništiti. 12) načelo pomoći neukoj stranci – tijelo koje vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju. a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze. 9) načelo konačnosti rješenja (zakonska definicija konačnog rješenja) – rješenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku). 10) Načelo pravomoćnosti rješenja (zakonska def. 10. 11) načelo ekonomičnosti postupka – postupak se mora voditi brzo.

prema sjedištu radnje tj. Sukobe nadležnosti koji nisu obuhvaćeni rješava sud nadležan za upravne sporove. priznatim po nadležnim državnim tijelima. Stranke s diplomatskim imunitetom. ako je sukob nadležnosti nastao na njihovom području. prema mjestu gdje se djelatnost obavlja  u ostalim stvarima – prema prebivalištu stranke (kada ima više stranaka. nadležno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. odnosno izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave. međunarodna organizacija. 59 . Tko rješava sukob nadležnosti? Sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada Republike Hrvatske.) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela. Što je sukob nadležnosti? Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje. 14. Što je to mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost se određuje po propisima o političko – teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. odnosno međunarodnim ugovorima.Niti jedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i sam je riješiti osim ako je to zakonom predviđeno. 15. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadležno ako se time znatno olakšava postupak. Sukob nadležnosti može biti: . Sukob nadležnosti između Vlade Republike Hrvatske i ministarstava i drugih tijela državne uprave rješava Hrvatski Sabor. 13.negativan – kada se dva ili više tijela odriču nadležnosti u istoj upravnoj stvari. a određuje se:  u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi  u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela. U kolegijalnim tijelima rješavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. Rukovoditelj može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. Strana država.)  ako se mjesna nadležnost ne može odrediti prema prethodnim točkama. nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. 12. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada Republike Hrvatske. Tko donosi rješenje u upravnoj stvari? (Službena osoba za vođenje postupaka i za rješavanje. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju.pozitivan – kada dva ili više tijela prisvajaju nadležnost za rješavanje iste upravne stvari. odnosno osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku položaj uređen međunarodnim pravom. Sukob nadležnosti tijela državne uprave istog upravnog područja raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukčije određeno. ona se određuje prema mjestu gdje je nastao povod vođenja postupka u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov – prema matičnoj luci U slučaju istovremene mjesne nadležnosti dvaju tijela. ni dogovorom tijela. 16. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada Republike Hrvatske. ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihova sjedišta (kod djelatnosti poslovnih jedinica-prema sjedištu poslovne jedinice u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u određenom mjestu . ako je sukob nadležnosti nastao na razini Republike Hrvatske. osobito za stranku. . Nadležnosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka. stranaka i tijela.

a o izuzeću čelnika odlučuje nadležno izvršno tijelo. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke u odnosu staratelja. pa i onda kada je brak prestao. Pravna pomoć označava izvršenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela (npr. ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima. poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe. ili koja radi zaštite svojih prava ili interesa ima pravo sudjelovati u postupku. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke srodnik po krvi u prvoj liniji. Ta se pomoć traži posebnom molbom. primjenjuje se načelo uzajamnosti. NADLEŽNO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI DRŽAVNO TIJELO KOLEGIJALNO TIJELO PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA RJEŠENJE U UP DONOSI Rukovoditelj tijela Kolegijalno tijelo Rukovoditelj pravne osobe 17. vršenje uviđaja. dostavu dopisa). bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. o izuzeću službene pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. to će tijelo zamoliti tijelo na čijem se području radnja ima poduzeti. Ako nema ugovora. Što je to izuzeće? Službena osoba koja je ovlaštena za rješavanje ili obavljanje pojedine radnje. suovlašenik tj. naselje – sindikalne organizacije – zastupnik stranke – zakonski ili privremeni – punomoćnik – zajednički opunomoćenik Što je to stranka? Stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak. usvojitelja ili hranitelja. rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. u postupku izuzet će se od rada u predmetu: – – ako je u tom predmetu stranka. dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. O izuzeću člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela.fizička ili pravna osoba – državno tijelo. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. vještačenje. Službena osoba čim sazna da postoji koji od razloga izuzeća. Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku? U postupku se mogu pojaviti slijedeće osobe: – stranka. suobveznik. vještak. Za pravnu pomoć inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. 18. saslušanje svjedoka.U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima. 60 . 20. svjedok. a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja.. – – ako je prvostepenom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili donošenja rješenja. 19. Što je to pravna pomoć? Za izvršavanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog tijela. grupa osoba. odlučuje čelnik tijela. Razlikuje se unutarnja pravna pomoć između državnih tijela i međunarodna pravna pomoć. Stranka može zahtijevati izuzeće službene osobe ako smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. ako je sa strankom. Državna tijela. Zaključkom o izuzeću službene osobe tijela. ako je sa strankom.

Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se određuje na temelju zakona. Pravne osobe i državna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika. Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta: – – 24. skupine osoba. tijelo koje vodi postupak postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost predmeta. Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izričito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. grupa osoba. Fizičke osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su lišene poslovne sposobnosti (duševne bolesti) nemaju procesnu sposobnost. već državne interese. druge pravne osobe. Što je zajednički predstavnik? Dvije ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. a koja nema punomoćnika. Stranačka sposobnost – sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. da se provođenje postupka traži zbog hitnosti predmeta da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti 22. a postupak se mora provesti. Zakonski zastupnik Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja Njihov zakonski zastupnik. ustanove. a može im i 61 . državno tijelo. sindikalna organizacija. Što je procesna sposobnost? Stranka koja je potpuno poslovno sposobna. 23. Stranačka sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe. a to su državni organi.na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) . Zakonski se zastupnik određuje na temelju zakona ili aktom nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona.protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka) . Zastupanje stranke – zakonski zastupnik ili predstavnik – privremeni zastupnik – zajednički predstavnik ili punomoćnik – punomoćnik 25. a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. državni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne štite vlastite. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika). Što je privremeni zastupnik? Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika.Stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba: .koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu. Tijelo koje vodi postupak može zaključkom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da naznače tko će ih između njih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćenika. obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku. naselje. 21. sindikalne organizacije. zastupaju društvene interese). udruge. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. državno tijelo preko zakonom određenog predstavnika. Tu sposobnost ima svaka fizička i pravna osoba. naselje. One su u takvom slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupiti kao njihov zajednički predstavnik ili postaviti zajedničkog punomoćnika. može sama obavljati radnje u postupku i ta se sposobnost zove procesna sposobnost.

osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska službena osoba upozorit će na to podnosioca i uputiti ga nadležnom tijelu. 26. 28. Ako podnosioc i dalje inzistira na primitku. prijedlozi. prijave. obrasci što se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka (AOP). Koji je sadržaj podneska? Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. Podnesci se predaju nadležnom tijelu neposredno ili šalju poštom pismeno. a mogu se ako nije drukčije određeno. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je poslovno sposobna. (koja nije stručno školovana za taj način posla). žalbe. smatrat će se da podnesak nije ni podnesen o čemu će donijeti zaključak (moguća žalba). koji sprječava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun ne može zbog toga biti odbačen. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe odnosno organizacije obraćaju tijelima. odrediti će podnosiocu rok u kojem je dužan to ispraviti. 27. 29. Tijelo koje je primilo takav podnesak. izjavljivati i telegrafski i telefonski. U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika svaka stranka zadržava pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave. ime i prezime. može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoćenika. 30. predmet na koji se odnosi. Ako ih ne ukloni u određenom roku. Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka odvede stručna osoba koja će joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU). 62 ... Stranka koja je prisutna kada njezin punomoćnik daje usmenu izjavu. te adresu (boravište) podnosioca. Punomoćnik i punomoć. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno na zapisnik. On osobito treba sadržavati: – – – – – – naziv tijela kojem se upućuje. zahtjev odnosno prijedlog. gubitkom njezine procesne sposobnosti. Kad tijelo dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležno. Predaja podneska. tko je zastupnik ili punomoćnik. ako ga ima.samo odrediti ako stranke ne postupe prema zaključku. službena ga osoba mora primiti. ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. poslat će ga nadležnom tijelu i o tome obavijestiti stranku. Ako podnosilac ukloni nedostatke u određenom roku. Punomoć ne prestaje smrću stranke. (savjetovanje u stručnim pitanjima) Odredbe punomoći mogu biti: – – – za cijeli postupak za pojedine radnje može se vremenski ograničiti. Što je to podnesak? (komuniciranje upravnih tijela sa strankama) Pod podneskom se podrazumijevaju zahtjevi. samostalno izjavljuju žalbu). Ta osoba se zove stručni pomagač i ona ne zastupa stranku. Slučaj kada je podnesak nepotpun? Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak. vlastoručni potpis podnosioca podneska. molbe. smatrat će se da je podnesak bio od početka uredan. nakon čega će tijelo ako nije nadležno. odnosno zastupnika ili punomoćnika. a može biti dana na cijeli postupak ili za pojedine radnje te se može i vremenski ograničiti. zaključkom odbaciti podnesak. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku. osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.

zabilješka u spisu predmeta ? Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim izjavama stranaka ili trećoj osobi. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva (stranka. dan. organ će se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede. 32. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika. a koja boravi na njegovom području. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da li je bilo primjedbi. Zapisnik se vodi u tijeku vršenja službene radnje. a pismeni poziv sadrži: – – – – – – – Naziv tijela koje poziva. a u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. svjedok. rješenje. uputa o mogućnosti prigovora. 35. uz oznaku datuma. zaključak. Zapisnik. osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama. 34. kratak i jasan sadržaj 5. vještaka 6. O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješavanje stvari. Iznimno. Može se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu pismenu izjavu. opravdanih razloga. Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu. zapisnik o radu svakog dana posebno. Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik policije. U zapisnik se unosi: 1. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da je spriječena doći. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni gubitak vremena za pozvanu osobu. mjesto. Koji je način pozivanja i sadržaj poziva? Poziva se pismenim putem. vrijeme (datum i sat) i predmet u kojem se obavlja radnja 3. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. o vijećanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik. u samom spisu će se staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba. Što je to pismena? Pismena su akti državnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv. svjedoka. Slučaj kada se pozvana osoba ne odazove pozivu? Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga spriječena doći. Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ. izjava stranke. Pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte ili na drugi način. imena službenih osoba. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna osobno doći ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati. vještak). prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika 4. točan. naziv tijela koje obavlja radnju 2. a ako je moguće i sat dolaska pozvanog. dužna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv. Pozivanje osoba? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je nazočnost u postupku potrebna. 33. dužna je izvijestiti nadležno tijelo). 63 . a može joj odrediti snošenje troškova. prekidi 7. Poziv se upućuje pismenim putem. Nitko ne može biti pozvan da dođe u tijeku noći. Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. pomoćna i dokazna sredstva koja pozvana osoba treba sa sobom donijeti. ali ograničeno na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka. a izostanak ne opravda. a pored toga i kažnjena novčanom kaznom.31. može biti privedena. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja organa koji vodi postupak. potpis službene osobe i primatelja zapisnika Zapisnik treba sadržavati točno i kratko tijek i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. Ime i prezime i adresa osobe koja se poziva. Pozvana osoba je dužna odazvati se pozivu (u slučaju bolesti ili dr. mjesto.

ni drugi povjerljivi spisi.kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati . Službenim osobama i osobama u suhozemnom. a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se može izvršiti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. dužne su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (dok ne prijave punomoćnik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana). no kada to zahtjeva priroda pismena. Ne mogu se razgledati ni prepisivati: .službeni referati i nacrti rješenja . stranim državama.zapisnik o vijećanju i glasovanju . osoba može biti pozvana radi primitka. a) Posredna dostava Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstava (može i nadstojniku li susjedu ako pristane). Pribijanjem priopćenja dostava je izvršena. pomorskom i zračnom prometu dostava se može obavljati preko službenih tijela ili pravnih osoba u kojima su zaposlene. ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke Zabilješka – vodi se o manje važnim radnjama i izjavama stranaka. onda tamo gdje se osoba zatekne). 5. 3.kad je takva dostava određena ovim ili drugim zakonom .36. Ako je boravište nepoznato tijelo će postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na čijem je području boravište osobe ili pošti u mjestu boravka. Ako nije utvrđeno da je osoba odsutna. 64 . Smatra se da je dostava izvršena nakon što je proteklo 15 dana od stavljanja na oglasnu ploču. dostava ostalim osobama – osobama u inozemstvu.kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji. što se vrši pod nadzorom službene osobe. samo iz osobito važnih razloga neradnim danom ili noću. Kad više stranaka zajednički sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima. dostava državnim tijelima. 37. neposredna i posredna. dostava javnim priopćenjem – većem broju osoba koje nisu poznate dostava se vrši putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela (može i u medijima). riječnom. posebni slučajevi ? Dostava pismena se obavlja tako što se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. svjedodžba može se obavljati neposredno. dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku (ista kao dostava stranci) 2. Dostava pismena. ustanovama i drugim pravnim osobama – obavlja se predajom pismena službenoj osobi nadležnoj za primanje pismena 4. dostava punomoćniku za primanje pismena – službena osoba može naložiti stranci da po određenom predmetu postavi u središtu tijela punomoćnika za primanje pismena. Dostava se ne može izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. Obavlja se preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ? Stranke (i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. kod odraslog člana domaćinstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit će se pismena obavijest da u određeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena. i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija. Dostava izvoda iz matičnih knjiga. c) Posebni slučajevi dostave 1. Dostava se obavlja radnim danom danju. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavljač će pribiti priopćenje gdje se pismeno nalazi. međunarodnim organizacijama obavlja se preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne poslove. Ako je osoba odsutna vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi. b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava) Dostava se mora izvršiti osobno: .

Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. dok protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povraćaj dopuštena je posebna žalba. Kad je povraćaj u prijašnje stanje dopušten. gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju.na dane – računa se od idućeg dana nakon dostave . Rokovi u upravnom postupku. postupak se vraća u stanje prije propuštanja. kad je stranka očitom greškom prekoračila rok.04. Ako je pri dostavi učinjena greška smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno. Nakon tri mjeseca od propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja. Rokovi materijalni (uređeni propisom. PREKLUZIVNI ROKOVI. ako je zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo. Dan predaje pošti smatra se danom predaje tijelu. vrste. tijelo će odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploči tijela. već se za početak roka uzima prvi idući radni dan. pravodobnost ? (pitanje na ispitu) Rokovi se određuju za poduzimanje određenih (pojedinih) radnji u postupku. kad je stranka iz neznanja ili očito greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu 3. Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju.05. Protiv zaključka kojim se dopušta povraćaj u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. računanje. uvažiti ili odbiti. Dostavnicu moramo čuvati jer je to dokaz da je pismeno predano. Povraćaj u prijašnje stanje ? Povraćaj u prijašnje stanje primjenjuje se na procesne rokove: 1.na godine 30. Rokovi: .Zaključkom tijelo kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. određuje ih službena osoba i rok određen propisima za kojeg je predviđena mogućnost produženja može se produžiti ako postoje opravdani razlozi. Prijedlog za povraćaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje. To se zove PREKLUZIJA tj. 7. promjena stana – ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivališta. sat i razlog odbijanja i mjesto gdje je pismeno ostavljeno.2004. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. Održavanje reda i troškovi postupka ? 6. rješenja) uručuju osobi kojoj su upućena.04. Ako rokovi nisu određeni zakonom. →istekom dana toga mjeseca . Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE. 39. Kad je rok određen po danima. kada se postupak vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije.04.na mjesece – 30. Za osobe u oružanim snagama (ili lišene slobode) dan predaje podneska zapovjedništvu (odnosno upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu.odbijanje primitka – ako osoba kojoj je pismeno upućeno ili netko od domaćinstva odbije primiti pismeno tada se pismeno ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabilješku na dostavnici dan. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka O prijedlogu za povraćaj u prijašnje stanje odlučuje: . Dostavnicu potpisuje primalac i dostavljač. 65 . Rokovi se računaju na dane. Zaključkom se prijedlog može odbaciti. Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se ništa ne bi moglo mijenjati. 40. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik. Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi. – 30. zaključci. – 30. ne mogu se produžiti) i procesni ( određuje osoba koja vodi postupak).→ istekom dana te godine Ako pada u nedjelju ili praznik onda se računa idući radni dan. 38. rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana.2003. mjesece i godine. dan u koji je dostava izvršena ne uračunava se u rok. a dostavljač ne može utvrditi kamo je stranka odselila. zbog propuštene radnje u postupku ( u određenom roku) 2.

nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. tumače. izmjena zahtjeva. tijelo će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja. a stranka odustane od svojeg zahtjeva. Nagodba se upisuje u zapisnik i zaključena je kada stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. takse.Službena osoba dužna je brinuti o održavanju reda pri radu te u tom cilju je ovlaštena da opominje osobe koje smetaju pri radu. stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva.troškovi tijela – putni troškovi služb. 66 . službena osoba nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode. Dok tijelo ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. stranka koja je izazvala postupak. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. uz uvjet da se temelji na bitno istome činjeničnom stanju tzv. a na čiju štetu je postupak okončan. stručna pomoć . Ispitni postupak ? Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka. Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopćavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno.u povodu zahtjeva stranaka Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka. Pošto je pokrenut postupak. izdaci za svjedoke. ODBACIVANJE POSTUPKA – nemogućnost vođenja upravnog postupka ODBIJANJE – ako nisu ispunjene materijalne pretpostavke. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja u upravnom postupku. Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: . osoba. tumače.nagodba – svatko snosi svoje troškove 41. teren . Tijelo o tome donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba ako se radi o prvostupanjskom tijelu.ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavke NAGODBA Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti tijelo može prekinuti postupak. zahtjev se mora odbiti . 42. stranka može do donošenja rješenja proširiti zahtjev ili umjesto prijašnjeg staviti drugi. izdaci za svjedoke. morala ili interesa trećih osoba. Posebni izdaci (putni troškovi.troškovi stranke – dolaženje.) u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje. Nagodba mora biti jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa.po službenoj dužnosti – kad to određuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak . Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. troškove postupka snosi državno tijelo koje je pokrenulo postupak. vještake. Troškovi UP: . ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka može i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka. Može se pored udaljavanja osoba kazniti i novčanom kaznom (teže narušavanje ili krupnija nepristojnost). To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku. Spajanje stvari u jedan postupak ? Kad se radi o pravima i obvezama više stranaka može se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. 43. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen (stranka odustaje izjavom). Osoba koja i pored opomene ometa rad može biti udaljena.. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke.

i na toj osnovi riješiti samu stvar. odlučuje o svim prijedlozima izjavama 6. Osoba koja vodi postupak: 1. držeći se zakona i uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti 4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati.da postavlja pitanja drugim strankama.da sudjeluje u izvođenju dokaza . određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršavati 3. Tijelo koje vodi postupak može predložiti stranci da traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak po tom pitanju. Posebni ispitni postupak ? Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugo tijelo. da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni 46. Prethodno pitanje ? Prethodno pitanje je pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti sama stvar. a postupak za rješenje prethodnog pitanja još nije pokrenut kod nadležnog tijela. određuje usmene rasprave i saslušanja 4.kada se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka Usmena rasprava je javna. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima 45. svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno. ali službena osoba može isključiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave: 67 .da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama. na postojanje braka. ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate 2) ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže.44. 47. pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima. Službena osoba dužna je omogućiti stranci: . Skraćeni postupak ? Tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se može utvrditi stanje stvari. odlučuje da li će raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. prijedlozima i dokazima iznesenim u ispitnom postupku . Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela. određuje koje radnje se u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenje za njihovo izvršenje 2. Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja može se nastaviti pošto rješenje o tom pitanju postane konačno i u slučaju kad se ocjeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja. a nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa 3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo je vezano pravomoćnom presudom kaznenog suda kojim se optuženik proglašava krivim. Usmena rasprava – tijek – isključenje javnosti? Službena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka): . odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima 5. tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari. U slučaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak. Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. na utvrđivanje očinstva.u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka sa protivnim interesima . Tijek ispitnog postupka određuje službena osoba. Tijelo može samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi.

a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. Ta uvjerenja imaju značenje javne isprave. ispitat će se preko tumača. službena osoba može provesti raspravu i bez nje 48. a može ih se i suočiti. umjetničke. poslovnu. pitanja će se postavljati pismeno. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak. Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok dužna je odazvati se pozivu. 68 . Osoba koja sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. Dokazivanje i dokazna sredstva ? Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. Isprave (uvjerenja). profesionalnu. uviđaj. a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen. 4. Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz. izjava stranke. profesionalne. 49. znanstvene tajne • onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku • onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Svjedoci se saslušavaju pojedinačno bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati. Kao dokazno sredstvo upotrijebiti će se sve što je podneseno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju.ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu. ne dođe. Ako je gluh. službena osoba će odgoditi raspravu • ako na raspravu ne dođe stranka na čiji se zahtjev postupak pokreće. imovinskoj šteti. znanstvenu ili umjetničku tajnu Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti. 1. kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika • na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti. Ako državno tijelo izda uvjerenje o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju. Svjedok može uskratiti svjedočenje: • na pitanja na koja bi ga odgovor izložio teškoj sramoti. državne ili vojne tajne. a i svjedočiti. vještaci. osiguranje dokaza ? ISPRAVE Uvjerenja. 3. Tijelo je dužno javno objaviti određivanje usmene rasprave: • kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti • kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke Službena osoba dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne. a da ne povrijedi obvezu čuvanja poslovne. kao što su: – isprave – odnosno mikrofilmske kopije isprava – svjedoci – izjava stranke – vještaci i tumači – uviđaj Da li neku činjenicu utvrđivati ili ne odlučuje službena osoba. dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. 2. tijelo će obustaviti postupak (pretpostavlja se da je stranka prijedlog povukla) • ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje se vodi postupak. a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni: • ako stranka koja nije saslušana. odnosno druge isprave izdaju državna tijela. ustanove i druge pravne osobe o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). SVJEDOCI Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju opažanje priopćiti.

a ne slažu se. rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja. dispozitiv (izreku) – njime se rješava o predmetu postupka u cijelosti. Stranaka ima pravo prisustvovati uviđaju. UVIĐAJ Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. pravne propise i razloge koji upućuju na takvo rješavanje 5. naziv tijela sa brojem i nadnevkom rješenja 2. razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. a može se i novčano kazniti. Vještak može uskratiti vještačenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedočenje. TUMAČI Na tumača se primjenjuju odredbe koje se odnose na vještaka (za utvrđivanje činjenica potrebno je stručno znanje). uvod – naziv tijela. može biti prisilno doveden. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom. može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke. a mogu se primijeniti i odredbe za izuzeće službene osobe. Ako je postavljeno više vještaka. ime stranke i zakonskog zastupnika. 50. VJEŠTACI Kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba. Stranka može tražiti izuzeće vještaka ako učini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stručno znanje. o troškovima (mora biti kratak i određen) 4.Ako se svjedok ne odazove pozivu. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. Kad rješava kolegijalno tijelo. izvest će se dokaz vještačenjem. pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. može se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka. pečat tijela koje je donijelo rješenje 69 . Za vještaka će se odrediti osobe koje su stručne i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima određene struke. Službene osobe i stranke mogu im postavljati pitanja. uputa o pravnom lijeku – stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu (i kome i u kojem roku) ili pokrenuti upravni spor 6. Kad je zakonom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenja drugog tijela. rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost. tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu. obrazloženje – sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka. Izjava stranke se može uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja. Zbog nedolaska može biti novčano kažnjen. rok za izvršenje određenih radnji. O tome se donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. Oblik i sastavni dijelovi rješenja (na ispitu) 1. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog. kratko označenje predmeta postupka 3. utvrđeno činjenično stanje. potpis službene osobe – rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi ili predsjedavajući kolegijalnog tijela 7. ono može rješavati kad je nazočno više od polovice njegovih članova. propis o nadležnosti tijela. svaki od njih će odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje. tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. snositi troškove dovođenja. Tijelo koje donosi rješenje ? Na temelju činjenica utvrđenih u postupku. Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok. IZJAVA STRANKE Za utvrđivanje određene činjenice za koje ne postoji dokaz. navod ako žalba ne odgađa izvršenje. Rok za davanje suglasnosti ili mišljenja je mjesec dana.

Ako se donosi jedno rješenje a tiče se većeg broja određenih osoba. 53. Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera (radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi) tijelo može donijeti rješenje i usmeno. dopunsko i privremeno rješenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalna rješenja. može se za sve te osobe donijeti jedno rješenje. stranka ima pravo žalbe. ono može donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donijetim rješenjem nisu obuhvaćena. ali one moraju biti imenovane ili na drugačiji način određene tako da se zna o kome je riječ. 51. nadležno tijelo donijeti će rješenje samo o tim točkama. Pravni lijekovi ? 70 . onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). o čemu se donosi zaključak (dopuštena je žalba). Ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. Pravno vezana rješenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti riješena u skladu s pozitivnim propisima i utvrđenim činjeničnim stanjem. što je DJELOMIČNO RJEŠENJE. 54. a najkasnije u roku mjesec dana tj. Ispravak proizvodi pravne učinke od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. (npr. dopunsko i privremeno rješenje ? (pitanje na ispitu) Kad se u jednoj stvari rješava u više točaka. Zaključak se priopćuje zainteresiranim stranama usmeno. 55. te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka.U stvarima od malog značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. U njemu mora biti naznačeno da je privremeno. 52. što predstavlja PRIVREMENO RJEŠENJE. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. Rješenja po slobodnoj ocjeni . a koja se ne rješavaju rješenjem. takvo se rješenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja. Djelomično. 60 dana Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u tom roku. pisanju i računanju. ali obavezno poslije daje i pismeno. stanovnici te i te zgrade ili mjesta). kao da je njezin zahtjev odbijen. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. brojevima.u pojedinim upravnim stvarima može biti ovlašten za donošenje rješenja po slobodnoj ocjeni. odredit će se i rok u koje se radnja ima izvršiti. 30 dana • u ostalim slučajevima – najkasnije u roku dva mjeseca tj. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. a samo su neke od njih dozrele za rješavanje i kada se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. Rok za izdavanje rješenja ? Rokovi za izvršavanje rješenja su: • kad se rok pokreće u povodu zahtjeva stranke. odnosno po službenoj dužnosti. Djelomično. Ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. Ispravljanje grešaka u rješenju ? Tijelo koje je donijelo rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške u imenima. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo (npr. Protiv zaključka se može izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno. ako smo dobili rješenje o povratu radnog prostora. Zaključak ? Zaključkom se odlučuje o pitanjima (o radnjama u postupku) koja se tiču postupka. a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak. te druge očite netočnosti u rješenju. što je DOPUNSKO RJEŠENJE: Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi.

odnosno propisom 3. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe u vršenju javnih ovlasti – tijelo uprave Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. a ne mijenjati) 4. Žalba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje – neposredno predaje ili šalje poštom. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu. neposredno se može pokrenuti upravni spor. 71 . a da je to moglo utjecati na rješavanje • kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari • kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogućnost da se o činjenicama izjasni. ako smo dobili rješenje o povratku radnog prostora. Ako žalba nije dopuštena. Prvostupanjsko tijelo može zamijeniti rješenje novim: • ako tijelo nađe da je žalba opravdana. Žalba ? žalba obnova postupka poništavanje. nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo prvog stupnja će odbaciti rješenjem. ali je potrebno obrazložiti zbog čega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku. ako zakonom nije drugačije propisano. ukidanje i mijenjanje rješenja Pravo žalbe Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe.1. Sadržaj i predavanje žalbe U žalbi se navodi (sadržaj): • rješenje koje se pobija • naziv tijela koje ga je donijelo • broj i datum rješenja Mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi. rješenje doneseno od strane više tijela ili suglasnosti više tijela – tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja koje je donijelo pobijano rješenje (drugostupanjsko tijelo može samo poništiti pobijano rješenje. 56. U toku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. Rješavanje prvostupanjskog tijela po žalbi Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena. žalbu poslati tijelu nadležnom u rješavaju žalbe. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo. rješenje se ne može izvršiti dok se rješenje o žalbi ne donese stranci. pitanja u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica – tijela predviđena zakonom.tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe 5. a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak • ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun. U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. Nedopuštenu. predmet u rješavanje uzima drugostupanjsko tijelo. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe . Rok za žalbu Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja. 3. dužno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka žalbe. protiv kojeg je dopuštena žalba. a kad je žalba izjavljena. (npr. a stranka to u žalbi traži O istoj stvari se ne mogu izdati dva rješenja. Nadležnost tijela za rješavanje žalbi: Za rješavanje žalbi nadležna su slijedeća tijela: 1. a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. Kad tijelo nađe da je podnijeta žalba dopuštena. 2. Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. prvostupanjska rješenja – tijela državne uprave niže razine – žalba se može izjaviti nadležnom ministarstvu 2.

a tijelo može pokrenuti po službenoj dužnosti. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu 5. nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo drugog stupnja će odbaciti rješenjem. Obnova postupka ?(ako nisu bila poštovana načela ZUP-a) Pokretanje obnove postupka Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1.ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavnim .Rješavanje drugostupanjskog tijela po žalbi: Nedopuštenu. 72 . Ako su razlozi opravdani odrediti će rok (najduže mjesec dana).kad nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti) Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje.ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo (upućuje ga nadležnom tijelu) . ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem (samo rješava stvar) . a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drukčije 6. Rok za donošenje rješenja o žalbi Rješenje o žalbi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje žalbe. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenom propisima 9. a trebao je 11. ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi 2. a žalba neosnovana. drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka 3. a ta je presuda pravomoćno ukinuta 4.ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primjene zakona.kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta 7. a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni Drugostupanjsko tijelo poništiti će (i izmijeniti) rješenje (ništavo) . te samo donijeti rješenje ili provesti postupak (može i naložiti prvostupanjskom tijelu). a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu se dostave spisi. ako se rješenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu. Dostava drugostupanjskog rješenja Drugostupanjsko tijelo rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom tijelu. ali zbog drugih razloga. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom Obnovu postupka može tražiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijašnjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih traži obnovu).kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano. ako je rješenje donijela službena osoba tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje 8. Drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu: . ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari . ako stranku nije zastupao pravni zastupnik.kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku 10. ako se rješenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju. koje je dužno to rješenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka. . 57.

ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije riješena (5 god. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe.) Prvostupanjsko rješenje može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. dopuštena je žalba.) 4. Ako tog tijela nema. pritiska (uvijek) Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen materijalni zakon (u roku od 1 godine). UPRAVNI SPOR 58. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo.) 2. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao poništiti rješenje. Ako su uvjeti ispunjeni. Zahtjev za zaštitu zakonitosti Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. a nakon 5 godina od dostave rješenja stranci. Prijedlog za obnovu postupka NE odgađa izvršenje rješenja. ministarstvo ili drugo tijelo. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo ŽALBA JE DOPUŠTENA NEMA ŽALBE. te Vlada. a okolnost vjerojatna (ako nije.) 3. 73 . ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. Osobiti slučajevi poništavanja. O tom prijedlogu rješava tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. odbacuje se zaključkom). ukidanja i mijenjanja rješenja ? Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom Tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora.Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana. a ako ga nema Vlada RH. iznude. Državni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka može tražiti obnovu. onda to može učiniti tijelo određeno zakonom. odobrenja ili mišljenja drugog tijela. ucjene. O tom zahtjevu rješava drugostupanjsko tijelo. tijelo donosi rješenje o stvari i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (poništiti ili ukinuti). (5god. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. obnova se ne može tražiti. niti može biti pokrenuta po službenoj dužnosti. Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. tijelo će ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja (ako nisu odbija se rješenjem). ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. potvrde. Ako tijelo ne odbaci. Na temelju podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku. a po zakonu je potrebno (5 god. Rješavanje o obnovi postupka Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rješavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. Nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo (u roku od 5 god. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti. Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. Tijelo nadležno za rješavanje o prijedlogu ispitati će da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe. niti odbije prijedlog. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo (u roku od 1 godine) 5. donijeti će zaključak da se obnova postupka dopusti i odrediti će u kojem će se opsegu postupak obnoviti.

s izvršenjem se može započeti istekom toga roka. AKO NIJE DOPUŠTENA ŽALBA ILI NE ODGAĐA IZVRŠENJE . ukinuti ga može drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo). koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke. Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. Proglašavanje rješenja ništavnim Ništavnim se proglašava rješenje (u cijelosti ili djelomično) /dopuštena žalba: 1. ono ga može ukinuti. Može se ukinuti samo djelomično toliko koliko je neophodno potrebno da se ukloni opasnost. Zaključak donesen u upravnom sporu postaje izvršan: . Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo.DOSTAVOM STRANCI.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU KAD NIJE IZJAVLJENA 2. a koje je za izvršenika najblaže. a na rješenje stranka nije izrično ili prešutno pristala 5. 74 . Izvanredno ukidanje Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi.Ta rješenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 3.DOSTAVOM STRANCI. izvršenje će se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanjem rješenja i proglašavanjem ništavnim poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU. Ako se rješenje odnosi na više stranaka. čije izvršenje nije moguće 4. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavnosti 6. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. Stranke koje trpe štetu zbog ukidanja rješenja imaju pravo na naknadu samo stvarne štete. Ako je u rješenju određeno da se radnja može izvršiti u ostavljenom roku. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. javni moral. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo. žalba i jedne stranke sprečava izvršnost rješenja. Zaključak se izvršava pošto postane izvršan.PRIOPĆENJEM ILI DOSTAVOM STRANCI. a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. a ako to tijelo ne učini. javni mir i poredak.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBACUJE ILI ODBIJA Izvršenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu. Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rješenje. čije bi izvršenje bilo protivno načelima pravnog poretka Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika. AKO ŽALBA NIJE DOPUŠTENA 3. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadležnosti ili stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku 2. 59. AKO ŽALBA NE ODGAĐA IZVRŠENJE 4. rješenje postaje izvršno u roku od petnaest dana od donošenja rješenja. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica već ukinutog rješenja. a ako rješenjem nije određen rok. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. Izvršenje rješenja i zaključka ? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBIJA ILI ODBACUJE Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava. javnu sigurnost. AKO ŽALBA NIJE IZJAVLJENA .

dogovorom s trećim osobama ili na drugi način. ta će se radnja izvršiti preko druge osobe. 61. Administrativno izvršenje će se obustaviti ako se utvrdi: . tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu.ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba.ako je izvršeni naslov poništen ili ukinut Sudsko izvršenje (novčane obveze) (Provodi nadležni sud po propisima koji važe za sudsko izvršenje) Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga u upravnom postupku. Privremeni zaključak o osiguranju ? Ako postoji obveza stranke. tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom. a njime se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja. spriječiti ili otežati izvršenje obveze. Zaključak o dozvoli izvršenja donosi tijelo nadležno za provođenje izvršenja. Izvršenje nenovčanih obveza Provodi se : . ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili otežano (dopuštena je posebna žalba).) Administrativno izvršenje provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju. odnosno njegovih pravnih sljednika.putem prisile – ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi.Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu. a izvršenik je ne izvrši. Administrativno izvršenje (nenovčane obveze) (Provode tijela uprave po odredbama ovog zakona. a to izvršenje provodi se na temelju rješenja koje je postalo izvršno i zaključka o dozvoli izvršenja. 60. Izvršenje radi osiguranja ? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti i izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno. Izvršenje se može provesti administrativnim (administrativno izvršenje) i sudskim putem (sudsko izvršenje).preko drugih osoba .da je obveza izvršena . Takvo je rješenje osnova za sudsko izvršenje. a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja (ne odgađa izvršenje). tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi može prije donošenja rješenja donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. na trošak izvršenika . 75 . Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba.da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi .da izvršenje nije bilo dopušteno . U postupku izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje.

Pojam upravnog akta ? Akt kojim državna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rješavaju o stanovitom pravu ili obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena 76 . a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. organizacija. Tužba se predaje sudu neposredno ili šalje poštom u pisanom obliku. 2. naziv i sjedište tužitelja 5. Upravni spor može pokrenuti i jedinica lokalne samouprave. ime i prezime 2. stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu. nadležni državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Tužena strana u upravnom sporu ? Tužena strana je tijelo čiji se akt osporava tj. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima. skupina osoba. Koja je svrha sudskog nadzora ? Svrha sudskog nadzora je: . Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. ako zakonom nije drugačije određeno. To je oblik sudske zaštite nakon neuspješnog pokušaja ostvarivanja prava u upravnom postupku. Tužitelj – u upravnom sporu može biti pojedinac. Postupak suda po tužbi ? (Kako se pokreće upravni spor?) Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi. ono tijelo koje je donijelo rješenje koje je predmet upravnog spora. Kojim se propisom uređuju upravni sporovi ? Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi.ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 1. može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći. Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije). U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. 6. mjesto stanovanja 4.sudska zaštita prava građana i pravnih osoba . naselje i sl. zanimanje 3. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. Upravni spor se vodi protiv upravnog akta.osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima 4. Upravne sporove rješava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici. pravna osoba. U tužbi se mora navesti: 1. Upravni spor može se pokrenuti prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta žalbi u upravnom postupku. 5. 3. Pojam upravnog spora ? Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (može se voditi samo protiv upravnog akta).

77 . 8. O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora 6. potpis podnosioca 9. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka U tom slučaju nadležno tijelo je dužno postupati po presudi. odnosno rješenje. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. Postupanje tuženog tijela – obveza dostavljanja spisa predmeta ? Ako tužbu ne odbaci rješenjem sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. sud stvar može riješiti i bez spisa. može iz tog razloga presudom poništiti akt bez dostave tužbe na odgovor. ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje. sud će rješenjem odbaciti kao neurednu. Odgoda izvršenja u vezi upravnog spora ? Na zahtjev tužitelja tijelo nadležno za izvršenje. Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. Ako tužitelj to ne učini. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu Ako sud ne odbaci tužbu. Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. a nađe da osporeni akt sadrži bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti žalba pa nije pravovremeno podnesena 5. kratko izlaganje zbog čega se tuži 7. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. 7. Ako tužitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci Tužba ne sprječava (u pravilu) izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta 8. U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. Donošenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tužbe. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu.6. 10. odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke: • ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti • ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili odgoda nije protivna javnom interesu. Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta ? Tužba u pravilu NE sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2. da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili njegov interes 4. 9. da akt koji se tužbom osporava nije upravni akt 3.

Ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu jer još treba utvrditi činjenice. Kad se tužba koja je podnesena zbog “šutnje administracije” uvažava. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. Granice suđenja tj. ako je to moguće može presudom riješiti upravnu stvar. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom. Ako je održana usmena rasprava. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. a nadležno tijelo nije postupilo po presudi 12. Presudom kojom se osporeni akt poništava. sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. Presuda .rješenje ? Sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova. ako je dopuštena Izvornu presudu/rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. Ako se tužba uvažava. Rasprava u upravnosudskom postupku – stranka. sud poništava osporeni upravni akt. nije potrebna nova rasprava. pa zainteresirana osoba – da obrazloži svoje gledište. (nadležno tijelo donosi novi akt) U tom slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti po presudi. 13. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. odredit će se u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti stvar. 11. Činjenično stanje ? Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga. 15. odnosno rješenje sadrži: • oznaku suda • ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara • oznaku stranaka i njihovih zastupnika • kratko izlaganje predmeta spora • dan kad je presuda izrečena • dispozitiv • obrazloženje • pouku o žalbi. pa zastupnik tužene stranke. Prvo član vijeća – izvjestilac – izlaže stanje i bit spora. izostanak ? O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. 78 . Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje: • ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi • ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku • ako je već poništeni upravni akt u istom sporu. sud će odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1.Ako tužitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. Sadržaj presude ? Presuda. nakon toga govori tužitelj – obrazlaže tužbu.granice zahtjeva iz tužbe ? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. Vijećanje se obavlja bez nazočnosti stranaka. Sud rješava spor presudom kojom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. 14. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. već se njihovi podnesci samo pročitaju. odnosno naknadu štete. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda.

sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela. Kad je na temelju toga podnesena tužba. ona se uvažava ili odbija kao neosnovana. vještak ili stranka pri saslušanju dala lažan iskaz • ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu • ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu Ponavljanje postupka se može tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. stranka može tražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu. rješenja Sud će odbaciti prijedlog ako utvrdi: • da ga je podnijela neovlaštena osoba • prijedlog nije pravovremen • stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje 79 . a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. ili je isposlovana prijevarnom radnjom. Nadležno tijelo. Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traženja. Ako nadležno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu. 18. Ponavljanje postupka ? Postupak dovršen presudom ponoviti će se na prijedlog stranke: • ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze • ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda. Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. Obvezatnost presude – izvršenje ? Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor. U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti: • presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži • zakonska osnova ponavljanja i dokazi • okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku • u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude tj. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti. Pravni lijekovi ? Pravni lijekovi mogu biti: • redovni – zahtjev za zaštitu zakonitosti • izvanredni – ponavljanje postupka 19. Sud će to rješenje dostaviti tijelu nadležnom za izvršenje koje je dužno bez odgode izvršiti rješenje. stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen.16. ako to traži priroda stvari. ili je svjedok. odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar. a ako to ne učini. Tijelo je dužno dati obavijest u roku od 7 dana. 17. sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom. O prijedlogu za ponavljanje rješava Upravni sud RH u vijeću od 5 sudaca na nejavnoj sjednici. a takva je radnja kazneno djelo • ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom • ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. Ako nadležno tijelo nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. stranaka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. Presuda radi šutnje ? Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. ako se tužba uvažava. dužno je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku 30 dana od dostave presude.

Ako ne odbaci. odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari). oznaku strane s prebivalištem/sjedište • oznaku nezakonite radnje (mjesto. razloge pobijanja i oznaku podnositelja. 80 . Zahtjev za zaštitu zakonitosti ? O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina.Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. sud dostavlja protivnoj stranci. 22. Presudom kojom se dopušta ponavljanje. 21. Sud će odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlaštene osobe. Odgovarajuća primjena ZPP ? U postupku zaštite od nezakonitih radnji primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku. 20. tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. a nije osigurana druga sudska zaštita odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Nadležnost za postupanje po ZIP – izvršenje ? Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja. O njoj odlučuje Županijski sud na čijem je području učinjena. Zahtjev sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se podiže. O osnovanosti sud odlučuje presudom (ako prihvaća zahtjev sud zabranjuje daljnje vršenje nezakonite radnje. Nakon proteka toga roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage. Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina – tužba zbog nezakonite radnje. izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom. koja podnosi odgovor. Sud presudom odbija ili uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku). rok i sadržaj ? O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku. vrijeme i po mogućnosti učinitelja radnje) • dokaze o učinjenoj radnji • tužbeni zahtjev Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. moguća žalba koja ne odgađa izvršenje). Postupak za zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje. Sud tužbu dostavlja tijelu državne vlasti koje je učinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. Tužba treba sadržavati: • oznaku suda. 23.

UREDSKO POSLOVANJE 1. dopunjuje. PREGLEDNOST 3. EKONOMIČNOST 6. Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: . 3. EKSPEDITIVNOST 4.povjerljivo . pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima. Kojim je propisima uređeno uredsko poslovanje ? Uredsko poslovanje uređeno je : • Uredbom o uredskom poslovanju • Uputstvom za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju • Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe: • Zakona o pečatu i žigu s grbom RH • Zakona o upravnim pristojbama • Uredbe o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave. Koja su načela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ? Glavna načela uredskog poslovanja su: 1. Što je akt i kako se klasificira ? AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće. Uredsko poslovanje obuhvaća: • primanje i pregled akata • upisivanje akata u evidencije • dostava akata u ured • administrativno-tehnička obrada akata • otprema akata • razvođenje akata • arhiviranje i čuvanje 4. mijenja.interno 81 . JEDNOOBRAZNOST 5. lokalne.strogo povjerljivo . prekida ili završava neka službena radnja kod tijela državne uprave ili državne upravne organizacije. Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća ? Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Zakon o zaprimanju pošiljaka s oznakom povjerljivosti Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju: • tijela državne uprave i druga državna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • pravne osobe koje imaju javne ovlasti 2. lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti. TOČNOST 5. Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ? Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave. područne (regionalne) i mjesne samouprave.6. JEDNOSTAVNOST 2.

Što je fascikl ? Fascikl je skup više dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu. jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to: 1. Što je prilog ? Prilog je pisani sastav (tablica. a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. Tko otvara pošiljke označene određenim stupnjem tajnosti ? Povjerljive i strogo povjerljive pošiljke otvara rukovoditelj tijela državne uprave. hitni ? Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. obično – rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim hitno – prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim označila ovlaštena osoba. Što je predmet ? Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. akt + prilog = dokument 10. 11. razvrstavanje i raspoređivanje 3. Što je dokument? Čine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. 6. upisivanje i dostava u rad 4. tekst akta 5. objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. ili se ukazuju hitnim po naravi stvari.1. Sastavni dijelovi akta ? Osnovni elementi koje svaki akt mora sadržavati su: 1. otisak službenog pečata 6. pregled tih akata može vršiti samo radnik koji za to ima dozvolu. strogo povjerljivi. odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti. i sl. arhiviranje i čuvanje akata 14. Ako slučajno stižu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pošta) i nose određeni stupanj povjerljivosti. Što je dosije ? Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu. Što je pisarnica ? Pisarnica je posebno organizirana služba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela državne uprave i druga državna tijela. a čine posebnu cjelinu.. 4. Natječajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija. s tim aktom treba postupati bez odgađanja 7.) ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune. 82 . kratka oznaka predmeta 4. primanje i pregled 2. propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje. povjerljivi. 9. 12. 13. Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove. grafikon. 2. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument. crtež. zaglavlje 2. potpis ovlaštene službene osobe 8. Vrste akata – obični. propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. otpremanje i razvođenje ( bez administrativno-tehničke obrade) 5. naziv i adresa primatelja 3. Obične pošiljke i sve što ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici.

6 / 7 16. urudžbeni zapisnici. vremenu nastanka i obliku. upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja.4 / 5 . prema propisanim rokovima za čuvanje arhivske građe. XXX – XX / XX – XX /XX 123 . Sadržaj Vrijeme nastanka Oblik Klasa: 133 – 02/02 – 01/56 1 – glavna grupa 2 – grupa 3 – podgrupa 4 – djelatnost unutar podgrupe 5 – godina otvaranja predmeta 6 – broj dosijea 7 – broj predmeta Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela: a) klasifikacija prema SADRŽAJU (5 brojeva) – određuje se na temelju sadržaja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi čelnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju) • neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 – 02/ • radni odnos na neodređeno vrijeme: 122 – 02/ • državni stručni ispit: 133 – 02/ b) klasifikacija prema VREMENU – određuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren) • u godini 2002. a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta • 133-02/02-01/56 Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I° za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II° za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. Što je arhiva ? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti. Klasifikacijska oznaka predmeta određuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez.15. 17. radi se prijenos klasifikacijske oznake. c) 83 . : 133-02/02klasifikacija prema OBLIKU – broj dosijea i broj unutar klasifikacije prema vremenu. Prijenos klasifikacijske oznake ? U slučaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviđena za urudžbene brojeve. Prvi akt u predmetu nakon oznake sadržaja prijamnog štambilja stavlja se u omot spisa na koji se također upisuje: klasifikacijska oznaka predmeta kratka naznaka sadržaja predmeta urudžbeni broj Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulažu se u isti omot spisa. Što je klasifikacijska oznaka ? Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju.

URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji označava mjesto nastajanja akta. dostavni ured. dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima. brojčane oznake godine nastajanja akta – posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao 3. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove. Što je urudžbeni broj ? Urudžbeni broj označava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta. • • • • 20. U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje ? Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj službi. (514 – Ministarstvo uprave. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta. te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice). 18. pisarnica se kao služba može ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina: odjeljak prijama odjeljak otpreme odjeljak dostave odjeljak arhive i dr. Ako je obujam poslova manji. otpravništvo. 02 – godina nastanka.Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja. osim manjih. Svako tijelo. DOSTAVNI URED – u većim tijelima državne uprave. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – odjeljak u kojem se riješeni. 3. 84 . godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta. kopije i drugi akti. opremiti spise prilozima i otpremiti ih. Odjeljci pisarnice – urudžbeni zapisnik. brojčane oznake mjesta nastajanja akta – označava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata 2. PRIJEPIS (daktilografski ured) – odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi. 02/1 – Odjel za ustrojstvo i načelnik odjela. Ako je obujam poslova veći. 2. odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti. a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi. mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu. a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi. 4. arhiv (pismohrana) ? Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu: 1. URUDŽBENI ZAPISNIK (prijamnica. 19. vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. treba u donjem dijelu rubrike “klasifikacijska oznaka” označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake. odnosno PISARNICI. 11 – Ured za lokalnu samoupravu. prijepis. Organizacija uredskog poslovanja ? Uredsko poslovanje se odvija najvećim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici. Njome rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. 7 – redni broj akta unutar predmeta) Urudžbeni broj sastoji se od: 1. pišu matrice. prima diktat. koji mora pribaviti potpis i pečat. prilozi. prijamna kancelarija) – odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne uprave predaju. može posao obavljati nekoliko ili jedan službenik uz druge poslove. 21. rednog broja akta unutar predmeta – redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudžbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka Urudžbeni broj se određuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. ima jednu središnju pisarnicu. preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju.

5.

ARHIV (registar, pismohrana) – odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja.

22. 23.

Tko rukovodi pisarnicom ? Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. Tko prima akte, kada se upisuju ? Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili poštanska služba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik. Radnik pisarnice provjerit će da li akt podliježe plaćanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaćena. Ako upravna pristojba nije plaćena odbit će se prijam akta. Također ako to tijelo nije nadležno za primanje tog akta upozorit će podnosioca, ali ako ovaj inzistira na prijemu, primit će akt ali će sastaviti bilješku. (ZUP) U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku (komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke). Kod prijema nekih pošiljki npr. natječajna dokumentacija na pošiljku se piše vrijeme (sat i minuta). Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajući upisnik ? Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje – evidencije o primljenim aktima ? Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima. Glavne knjige za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik. Koje su pomoćne knjige ? Pomoćne knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakšeg i bržeg postupanja sa istima). 1. registar 2. knjiga primljene pošte 3. interna dostavna knjiga 4. dostavna knjiga za mjesto 5. dostavna knjiga za poštu 6. kontrolnik poštarine – radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama 7. arhivska knjiga 8. knjiga dežurstva 9. popis štambilja, pečata i žigova 10. rokovnik Urudžbeni zapisnik ? Urudžbeni zapisnik je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadržava:

24.

25.

26.

27.

85

• klasifikacijsku oznaku • urudžbeni broj • kratak sadržaj predmeta ili pojedinog akta • datum primitka akta • ime i prezime (naziv) podnositelja akta • datum nastanka akta • organizacijsku jedinicu • datum i oznaku razvođenja Urudžbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. 28. Upisnik predmeta upravnog postupka ? Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadržava: - klasifikacijsku oznaku - urudžbeni broj - datum primitka akta - ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva - kratak sadržaj - odluku o zahtjevu i datum odluke - rad prvostupanjskog tijela o žalbi - datum odluke - administrativno izvršenje - datum izvršenja Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. Prijamni štambilj ? Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni štambilj. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleđinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad čistog papira koji se pričvršćuje uz akt. Ako je tekst akta pisan u produžetku nakon ranijeg akta, prijamni štambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produžetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta. U otisak prijamnog štambilja upisuju se: 1. naziv RH 2. naziv tijela koje prima akt i brojčana oznaka tijela (514 – Ministarstvo uprave) 3. datum prijama akta 4. klasifikacijska oznaka predmeta 5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt raspoređuje 6. urudžbeni broj 7. broj priloga 8. vrijednost (ako je označena na aktu) 30. Što je evidencija (očevidnik) ? Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, točno i pregledno vode kao: a) evidencija u knjizi (OČEVIDNIK) – s uvezanim i brojčanim stranicama, koje mogu u osobitim slučajevima biti prošivene uzicom na kraju i ovjerene od službene osobe

29.

86

b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) – niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomoću razdijeljenih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

31.

Rokovnik predmeta ? – pomoćna knjiga Rokovnik služi za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su označeni datumi. Predmeti se u rokovnik slažu po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na određeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom. Predmeti koji se ulažu u rokovnik, označuju se sa “R” i naznakom roka, ako rok istječe u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad. Rokovnik predmeta može se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed određenim rokovima. 1. primanje 2. razvrstavanje 3. upisivanje Kako se razvrstavaju primljeni akti ? Zaprimljene, pregledane i otvorene pošiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajuće uredske knjige, te raspoređuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice. Primljene akte razvrstava i raspoređuje službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika. Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog štambilja (određena planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka tijela). Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. Otpremanje akata ? Otpremanje akata vrši pisarnica. Sve akte što ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit će se idućeg radnog dana. Riješeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja. Dostavna knjiga za poštu služi za evidenciju o izvršenoj otpremi akata poštom i pravdanja troškova poštarine. Dostavna knjiga za mjesto služi za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom službenom tijelu. (dostava u istom mjestu) Na otpremljene akte se stavlja daktilografski štambilj (prijemni štambilj-otpremni) s datumom i potpis službenika koji je otpremio akte. Razvođenje akata ? Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenim od službenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni “izvorno” tj. u produženju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajuća oznaka: 1. a/a – rad potpuno dovršen i broj godina čuvanja 2. R (rok) - i datum vraćanja iz rokovnika 3. “izvorno” – i naziv i sjedište tijela kojem je akt riješen i otpremljen - ako se obavlja razvođenje akata koji se rješava izvorno. Poslije razvođenja akti se već prema vrsti razvođenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik. Arhiviranje ? Riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu.

32.

33.

34.

35.

87

kojima se međusobno ophode ili ih upućuju pravnim osobama ili građanima. a koja je promijenila naziv. izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. Za što se plaćaju upravne pristojbe ? Upravne pristojbe plaćaju se za akte i radnje pred tijelima državne uprave. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ? Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave. koji se zbog promjene naziva tijela. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine. Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Ministarstvo unutarnjih poslova. Razlika između žiga. pečata i štambilja ? PEČAT je okruglog oblika izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima. 39. Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata sa grbom RH ? Ministarstvo pravosuđa. ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano. U kojim slučajevima postoji dužnost uništavanja žigova i pečata s grbom RH ? Moraju se uništiti pečati i žigovi s grbom RH: 1.U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. 36. Tko je pristojbeni obveznik ? Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak. 37. istrošenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe 2. 40. odnosno u trenutku podnošenja podneska. odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predviđeno plaćanje pristojbe (više obveznika – obveza je solidarna). upravnim i samoupravnim tijelima županije. ŽIG je okruglog oblika. 52. plaća se jedna pristojba. 51. diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu. Kada se pristojbena obveza mora platiti ? Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze. 41. Tko ima ovlasti za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Pečate i žigove mogu izrađivati samo ovlašteni obrtnik i ovlašteno trgovačko društvo. 48. a služi za otiskivanje na papir i drugu podlogu. Ako više osoba podnosi zahtjev. Što se mora učiniti u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ? 88 . prestala s radom ili nema više javne ovlasti 38. a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu. grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose. 50. Za čuvanje duže od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. Koja je svrha pečata i žiga s grbom RH ? Pečatom i žigom s grbom RH potvrđuje se vjerodostojnost akta. poslije tog roka su dužne predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. ŠTAMBILJ je pravokutnog oblika. 49. izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala. koje rabe tijela koja prestaju s radom 3. a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose podaci.

kulture. prognanici i izbjeglice 8.Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku. a s lijeve strane ako imaju zajedničko sjedište s tijelima državne uprave. Na koji način se može platiti pristojba ? Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima. tijela državne uprave. znanosti. Pristojbe se ne plaćaju na slijedeće spise i radnje  predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima  molbe za pomilovanja  prijave za utvrđivanje poreza  spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hr. PREDMETNO OSLOBOĐENJE. Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. socijalne skrbi 3. RH. zatočenih i nestalih u domovinskom ratu 7. ustanove iz područja predškolskog uzrasta. Natpisna ploča tijela jedinica lokalne samouprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. Iznimno ako je radnja obavljena. invalidi domovinskog rata 6. neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba. Natpisna ploča tijela državne uprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. zdravstva. prosvjete. 57. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ? Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaćena odnosno u kojoj je plaćena. 53. jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela 2. Iznimno pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun ako je više od 100 kn. građani čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30. Tko je oslobođen plaćanja upravnih prisojbi ? (OPĆA OSLOBOĐENJA) 1. 89 . državljanima  spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti  prijave i odjave prebivališta osoba  uvjerenje o matičnom broju građana 56. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH 55. Natpisne ploče ? Naziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četvrtastog oblika širine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče. supružnici i djeca branitelja poginulih. invalidske i slične organizacije 4. pristojba će se naplatiti prisilno. 54.000 kn 5.

godine. Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950. 1981. Sud europskih zajednica Ostale institucije: Europski revizorski sud. Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije. 29. Belgija. godine Europskoj uniji su pristupile Austrija. Latvija. 1. pored nacionalnih i regionalnih vlasti. te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. L. zaštita okoliša. industriju. prosinca 1991. Slovačka.7. Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja? 1957. Zajednici se priključuje Grčka.. monetarni sustav. Francuska. vanjska politika i obrana. Slovenija (8 bivših komunističkih zemalja). Bugarska i Rumunjska Koje su institucije Europske unije? Glavne institucije: Europska komisija. trgovinska i monetarna sila. ekonomsko i društveno povezivanje. Cipar (2 mediteranske otočne države). Irske i Velike Britanije. moraju postojati neovisne. siječnja 1995.10. EUROPSKA UNIJA Koji su idejni začetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primjeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava. Odbor regija. F. godine. Mađarska. Europska unija je proširena za još 10 zemalja: Češka. Finska i Švedska. 10. (Pariški ugovor – D. Estonija. Italija. Europska unija je ekonomska. NL.. Njemačka. Europski parlament. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Poljska. Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju. god. Vijeće EU/Vijeće ministara. Gospodarski i socijalni odbor. te stvaranje mira i sigurnosti. a 1986. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992. 1. svibnja 2004. Luxembourg i Nizozemska (Europska zajednica). Prvo proširenje Zajednice ostvareno je 1973. B. politiku. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. zapošljavanje. 2007. Malta. god. Litva. nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. Zašto je osnovana Europska unija? Današnje je uvjerenje da. priključenjem Danske. Europska investicijska banka 90 . socijalna pitanja. potpisan je Europski ustav. Španjolska i Portugal. građanska prava i vanjsku politiku 25 zemalja članica.2004. Europska središnja banka. demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište. I) između 6 europskih država.

Vijeće ili Komisija traži mišljenje i Odbora za regije. Sjedište: Bruxelles i dijelom Luxembourg. što daje mogućnost slobodnog kretanja roba i usluga 2. godine s ciljem stalnog proširenja gospodarstva. Radni jezici: francuski. Predsjednika Komisije imenuju vlade država članica. Sjedište Bruxelles (dijelom u Luxembourg). već pojam koji označava praksu sastajanja na vrhu (eng. a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. godine. Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije. Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika. ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja članica. zajedno s Europskim parlamentom zaduženo je za proračun Unije. Vijeće donosi sve značajne pravne odluke. zakonodavno je tijelo EU. a Europski parlament ga potvrđuje. Zakonodavne nadležnosti dijeli s Vijećem ministara. Što je unutarnje tržište i kad je otvoreno? Unutarnje tržište otvoreno je 01. rasta životnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa između država koje Zajednica ujedinjuje. direktive i zaključke. usvaja pravne akte. 91 . Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija. a cijeli sastav Komisije konačno odobrava Parlament. Predsjedništvo Vijeća svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice.VIJEĆE MINISTARA / VIJEĆE EUROPSKE UNIJE . potom vlade država članica zajedno s imenovanim predsjednikom. SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE – sastoji se od po 1 sudac iz svake države članice i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. Bruxelles. otvaranje granica. ODBOR REVIZORA – sastoji se od po 1 član iz svake države članice imenovanih na 6 godina. To je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. Komisija ujedno igra ulogu “čuvara ugovora”.osnovan je ugovorom o europskoj uniji. imenuju ostale članove Komisije. Regulira se Ugovorom iz Nice. Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi ugovora. Sjedište: Strasbourg.) institucija EU koja predstavlja interese građana država članica EU-e. veće stabilnosti. stvaranje solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih instrumenata Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha. URED OMBUDSMANA – POSREDNIKA . europski posrednik dogovorom pokušava riješiti spor s europskom institucijom. Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje. EUROPSKO VIJEĆE (šefovi država i vlada) – nije institucija EU. Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza neovisna. Ono je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća). Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987. imenovanih na 5 godina. Regulira se Ugovorom iz Nice. utvrđuje unutarnja pravila za Uniju. čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja. Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interese zajednice ekonomskog i socijalnog života. njemački. Luxembourg. summit) sastaje se najmanje 2 puta godišnje. Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. glavna institucija Europske unije. ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava.predstavlja interese građana glavna. EUROPSKI PARLAMENT – (izbori svakih 5 godina od 1979. engleski. odredbe. siječnja 1993. Kad zaprimi pritužbu. Parlament ima 732 zastupnika. a jednako je nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba. kao i ispravnost upravljanja sredstvima. ima potpunu financijsku neovisnost. Ima 20 službenih jezika. ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade države članice. EUROPSKA KOMISIJA – ima 27 članova (1 ili 2 po zemlji). ODBOR ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA – pomaže radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije. Ombudsman zaprima pritužbe protiv institucija i organa Unije. Tom cilju služe 2 sredstva: 1. zajedno s predsjednikom Europske komisije.

pravedne plaće. ukinuta je kontrola na zajedničkim granicama. . Tako su Europski fondovi postali ključni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice. zdrav natjecateljski duh (niže cijene) među europskim poduzećima. u Maastrichtu. čiji značaj raste porastom novih država članica. a to isključuje povećanje prihoda iznad granice 1. – 2006. zaštita interesa potrošača. Socijalna politika Aktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnoteže u razvoju. jednaka naknada za oba spola za isti posao. . podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz trećih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru.jačanje gospodarske i socijalne povezanosti. Šta je Schengenski prostor? Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve državljane. socijalna zaštita. vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih građana i njihovu zaštitu na vanjskim granicama Unije. Za Sporazum su uključene odredbe za turiste. sloboda stvaranja udruženja i sloboda kolektivnih pregovora. poboljšanje uvjeta rada. drugih država članica Unije i trećih zemalja. zaštita djece. suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja preko granica 4. čiju će realizaciju redovito pratiti države članice i institucije Unije.- pristup izvoru robe. Regionalna politika Jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logična je posljedica realizacije prostora bez granica. To su: slobodno kretanje. u lukama i na aerodromima.proširenje zajedničkih mjera na području vanjskih odnosa. Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su? Pokazalo se da je jačanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti među državama članicama Unije. ali korjenito izmijenjenih fondova.27 % brutto nacionalnog proizvoda. god. rukovodeći se zajedničkom metodom procjene rezultata. – 2006. Zbog toga je došlo do osmišljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike. zdravstvena zaštita i sigurnost na radnom mjestu.povećanje konkurentnosti europskih poduzeća. predočila opći dokument pod naslovom «Agenda 2000» u kojoj se pažnja usmjerava k ograničenju troškova u razdoblju 2000. Financiranje zajedničkih politika Povećanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: . ali zahvaljujući boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit će učinkovitije. a Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica. Komisija je u srpnju 1997. starih ljudi i invalida i dr. Za građane Unije načelo slobodnog kretanja već je u velikoj mjeri ostvareno. Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991.. profesionalna izobrazba. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proširenja mogućnosti zaposlenja i lakše prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika. Policija će kao i do sada jamčiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima. (s predavanja) Šta je unutarnja sigurnost? Načelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije. uvođenje zakona o useljenju 3. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojećih. usuglašavanje zakona koji se odnosi na azil 2. pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava Schengenskim sporazumom 1985. neovisno o njihovoj nacionalnosti.. Komisija predlaže da se 92 . Europsko vijeće je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije. godine određene su smjernice politike zapošljavanja. Politika zapošljavanja Na sjednici Europskog vijeća 1997. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja: 1. Komisija predlaže «budžetni status quo» za razdoblje 2000.

što je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva.«dogovor o stabilnosti i rastu» koji obvezuje države članice da se pridržavaju proračuna (zabrana prekomjernih zaduženja) . Ti su ciljevi uglavnom dostignuti.? Na tom sastanku su usvojene dvije važne rezolucije: . roba. započelo je štampanje novca.5% iznad prosječne stope inflacije 3 države članice s najmanjom inflacijom . Što je ekonomsko-monetarna unija? Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tržištu. Banka će djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih država članica koje se pridružuju jedinstvenoj valuti. svibnja 1998. osigurati potrošačima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture. te potiče istraživanja i na području elektronike i obrade podataka.osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jamče održanje načela solidarnosti između država članica kao i između Unije i država kandidata za članstvo u Uniji. Što su politike napretka? Politike napretka podupiru razvoj velikog tržišta. Osnivanjem Europske središnje banke odredit će se čvrsti tečajni odnosi među valutama. stvarajući troškove budžetu Unije da je bio ugrožen razvoj drugih sektora.. stabilizirat tržišta. Uvođenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi. a uz održanje njene kompetitivnosti. O načinu na koji će građani Unije prihvatiti euro ovisit će i sam uspjeh eura. i 2. Unija odvaja određena financijska sredstva za poticanje projekata zaštite okoliša. te stvaranju jedinstvenog tržišta.zaduženost: javna zaduženost mora biti ispod 60% brutto društvenog proizvoda .kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom . prihvatilo reformu zajedničke agrarne politike težeći smanjenju troškova. Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992.deficiti: budžetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% društvenog proizvoda . Ona podupire projekte u koje su uključeni istraživački laboratoriji pojedinih zemalja članica i potiče istraživanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri. Velika Britanija i Švedska nisu prihvatile euro. lipnja 1997. korak prema konačnom europskom ujedinjenju. Ciljevi zajedničke agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omogućiti poljoprivrednicima primjereni životni standard. – uvodi se EURO (novčanice i kovanice eura ulaze u opticaj). Uvođenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad.01.2002.zapošljavanje i dalje ostaje jedan od najvećih prioriteta Unije Objasni zajedničku vanjsku i obrambenu politiku. kao i za pomoć gospodarskim subjektima u prilagođavanju proizvodnje propisima Unije.stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike država članica. Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01. što daleko prelazi potrošnju. utvrđeni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajedničke valute: . Europska središnja banka uspostavljena je 1. 93 . Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograničila porast proizvodnje. kapitala i usluga. Danska. Reforma zajedničke agrarne politike Vijeće je 1992. imenovan je njen izvršni odbor. Šta je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u Amsterdamu 17. Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnotežen odnos između proizvodnje i potrošnje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog očuvanja okoliša.stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1.

S pomoću novih mehanizama političke suradnje. Tko ima državljanstvo Unije? Građanin Unije je svaka osoba koja posjeduje državljanstvo neke od zemalja članica. vojska. Takva politička suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspješan pristup vanjskoj politici. Odredbe kojima se rukovodi zajednička vanjska i sigurnosna politika ni na koji način ne utječu na specifične karakteristike obrambene i sigurnosne politike određenih država članica. Koje diplome priznaje EU? Rad na području zbližavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja. školstvo. Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveučilištu druge države. prosinca 1988. Comett (program tehnološkog obrazovanja i usavršavanja) i Luingua (poticanje učenja stranih jezika). natjecateljski duh među proizvođačima održava nisu razinu cijena. a temelji se na načelu uzajamnog povjerenja u kakvoću visokih učilišta. Što obuhvaća zajednička vanjska i sigurnosna politika? Ona čini kamen temeljac Europske unije i obuhvaća sva područja vanjske politike. arhitekata. neophodno je povećati zajednička financijska sredstva za politiku obrazovanja..očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti . godine Europska himna – Beethovenova «Oda radosti» 94 . Europa građana je u Maastrichtu učinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o državljanstvu Unije i prema kojoj državljanin Unije koji živi u drugoj državi članici. posrednika osiguranja itd. Koje su prednosti jedinstvenog tržišta? One su višestruke: pristup širokom izboru robe.poticanje međunarodne suradnje .) mogu biti dostupni i za državljane drugih zemalja članica.jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica .zaštita zajedničkih vrijednosti. uključujući i sigurnost. 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim državama članicama. godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno međusobno priznavanje svih diploma visokih učilišta. ali ga ne zamjenjuje. Državljanstvo Unije nadopunjava nacionalno. poslovi u javnim službama (zdravstvo. Objasni Europu građana Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvršenje suverenih ovlaštenja i čuvanja općih interesa države (policija. doveo je do uzajamnog priznanja diploma liječnika. Koja je svrha obrazovnih programa? Uz pomoć obrazovnih programa Erasmus (mobilnost uređaja). magistara farmacije. provode se politike zaštite potrošača i okoliša. Vanjska i sigurnosna politika dugoročno vode k zajedničkoj obrani. a nema njezino državljanstvo. želi se postići da države članice usvoje zajednička stajališta unutar međunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda). veterinara. ima pravo da bira i bude izabran u općinskim izborima i izborima za Europske institucije. medicinskih sestara..Mir i pomirenje središnji su čimbenici procesa europske integracije. Koji su ciljevi političke unije? Ugovor o Europskoj uniji čini osnovu političke unije koja se gradi na provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike čiji su ciljevi: . Koji su simboli europskog identiteta? Europska putovnica – u opticaju od 1985. vanjski poslovi). temeljnih interesa i neovisnosti Unije . životni standard je usklađen prema najvišim mjerilima. pravne države i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom između država članica u provođenju njihovih politika u određivanju zajedničkih stajališta i postupnom provedbom zajedničkih mjera u područjima gdje države članice imaju zajedničke interese. 21.razvitak i jačanje demokracije. Zajednički stavovi se usvajaju čim Europsko vijeće prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike država članica i učvršćuje njihov položaj u međunarodnim krugovima. Ova se direktiva odnosi na visokoškolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine.

Glavni su ciljevi: .jačanje predpristupne strategije u obliku uvođenja pristupnoga partnerstva. građanstvo EU (novi pojam). poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2. Dokument Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika. 2. dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije. te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. 2006. posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije. a na zemljama članicama je da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta. u Kopenhagenu usvojilo načelo po kojem pridružene zemlje srednje i istočne Europe mogu postat članicama Europske unije čim budu sposobne preuzeti obveze koje nosi članstvo i čim zadovolje ekonomske i političke uvjete. postojanje tržišne ekonomije i sposobnost prihvaćanja i ispunjavanja ciljeva političke.)? 1. stabilnost područja s jedinstvenom valutom ima značajne prednosti. poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. Što je Agenda 2000? Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za članstvo u Uniji. Učvršćeno je zajedničko europsko tržište… Ugovor iz Mastrichta omogućuje zemljama članicama mogućnost upotrebe dvaju važnih instrumenata: zajedničke valute i zajedničke obrane. vladavinu prava. zahtjev za članstvo može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode. dio donosi studiju učinka proširenja na politike Europske Unije. otvaranja mogućnosti sudjelovanja u tzv. 1. pravna stečevina. dio . Programima Zajednice…3. Što omogućuje Ugovor iz Maastrichta? EU – nova faza u procesu stvaranja sve tješnje unije između naroda Europe. Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva. godine u kontekstu proširenja na nove države članice.financijska suradnja .) i Madrida (1995. god. godine. To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997.slobodna trgovina i sloboda kretanja . reforme. Osnovana je EU. preuzimanje obveza iz članstva EU-e 4. Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za članstvo Europskoj uniji? Prema Ugovoru o europskoj uniji. godine Šta su europski sporazumi? To su mješoviti sporazumi koji pokrivaju područja za koja su nadležne i države članice i Unija. POLITIČKI – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. jedinstveno tržište 3.Europska zastava – 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi Europska vozačka isprava – uvedena u državama članicama od 1996.politički dijalog .gospodarska suradnja . ADMINISTRATIVNI – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju. Temelji se na Europskim zajednicama.glavna područja na kojima države surađuju = poljoprivreda. (ovaj je kriterij iz Madrida) Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU? 95 .kulturna suradnja Kako se može postati članicom Europske unije? Europsko vijeće je 1993. ekonomske i monetarne Unije. Nove zajedničke politike . sigurnosti i pravde. poštivanje manjina. u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što bližoj građanima. Nestat će svi troškovi transakcija i tečajnih razlika koje su uzrokovane različitim valutama. zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. Sastoji se od triju dijelova. zajednička vanjska i sigurnosna politika. demokracije. Ciljevi: područje bez unutarnjih granica. PRAVNI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-e. Koje su prednosti stabilnosti područja s jedinstvenom valutom za ulagače? Za europske i neeuropske ulagače. područje slobode. te financijski okvir za razdoblje 2000.

Koje zemlje trenutno imaju status kandidata? Bugarska.uključivanje u EU-u kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva . preporuke – u pogledu otvaranja pregovora o primanju u članstvo EU-e Što sadrži mišljenje o zahtjevu za članstvo? Mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži: 1. Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru. daljnje približavanje Europskoj uniji je usporeno. Ako Europsko vijeće ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi mišljenje.spremnost prihvaćanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz članstva EU-e Kome se upućuje zahtjev. a u kojem se ističe: . Mišljenje je pravni akti neobvezujućega karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama članicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EUa. dok je u slučaju Grčke dano mišljenje s negativnim tonom (Grčka postala članica 1981. Svoje mišljenje i preporuke Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o odobravanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev za članstvo.Podnošenjem zahtjeva započinje postupak ocjenjivanja sposobnosti države podnositeljice zahtjeva da postane članicom Europske unije. Što ako je mišljenje o zahtjevu negativno? Negativno mišljenje Europske komisije do sada je zabilježeno u slučaju Turske. ali EU još nije utvrdila datum početka pregovora o punopravnom članstvu). Kako teče postupak donošenja mišljenja o zahtjevu? Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti tražene podatke.. stanje ispunjavanja političkih uvjeta 3. Statusom kandidata država dobiva mogućnost korištenja brojnih predpristupnih fondova Europske unije. Kako teku pregovori između EU i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja? 96 . Europsko vijeće saziva konferenciju između Europske unije i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja tako dobiva status kandidata. tko ga razmatra i u kojem roku? Zahtjev se podnosi Vijeću EU.). To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vlade. U slučaju negativnog mišljenja. 2. mišljenje (fran.) i Turska (dobila status kandidata 1999. prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i Europske unije 2.europska pripadnost države podnositeljice zahtjeva . a na temelju kojih Europska komisija donosi: 1. odnosno državi članici koja u to vrijeme njime predsjedava. avis) – kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo države podnositeljice zahtjeva. stanje i mogućnost ispunjavanja gospodarskih uvjeta 4. sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva EU-e 5. pristupni pregovori zakazani za početak 2005. Što ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno? Ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno. Rumunjska. opću ocjenu stanja i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo Cjelokupni postupak u većini slučajeva traje oko godinu dana. lipnja 2004.. na čiji poziv Europska komisija izrađuje mišljenje o zahtjevu za članstvo. Hrvatska (dobila status kandidata 18. ona ima punu slobodu da o roku sama odluči. god. Vijeće EU podneseni zahtjev upućuje na razmatranje Europskom vijeću.

Latvija. usavršavanje i istraživanje. osnivanje poduzeća itd. U lipnju 2003. Slovenija i Cipar. Slovačka i Malta. obuku i okoliš. je dobila upitnik s 4744 pitanja. na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju države kandidati postaju: Bugarska. javnog zdravstva te programa za mlade. europske sporazume). Estonija. malog i srednjeg poduzetništva. osnovan s ciljem pružanja tehničke pomoći u procesu usklađivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije. a potom sporazume o pridruživanju (tzv. ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u područjima obrazovanja. razvoja privatnog poduzetništva. Što je PHARE program? To je glavni financijsko – tehnički instrument predpristupne strategije. Helsinška skupina. Cilj predpristupne strategije je pružanje podrške državama kandidatima u pripremama za članstvo u EU-u. veljače 2003. Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije. godine. pokrenula je proces proširenja EU-e kojim se određuje i predpristupna strategija za države kandidate. god. Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori. Phare program obuhvaća 5 prioritetnih područja: pristup tržištima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica. na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu države kandidati postaju: Češka. poticaj u ulaganjima. istraživanja. Hrvatskoj. energija. Što je TAIEX? Razvijen je za potrebe država kandidata iz srednje i istočne Europe. Predpristupna strategija uključuje: 1. Cilj programa je prijelaz na tržišno gospodarstvo. Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma – sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. a programom je obuhvaćeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost. Luksemburška skupina. Mađarska. administrativna reforma. posebno u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva tih država s pravnom stečevinom EU-e. Bosni i Hercegovini. To je tzv. strukovnog obrazovanja. predpristupnu pomoć koja obuhvaća pružanje financijske pomoći putem programa PHARE. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji? 21. To je tzv. zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede. godine. Europska unija donošenjem zaključaka Europskog vijeća u Luksemburgu 1997. Šta je TACIS program? Tacis program omogućuje tehničku i gospodarstvenu pomoć bivšim državama Sovjetskog Saveza i Mongolije. Litva. ured tehničke pomoći za razmjenu informacija. Što je ISPA program? Ispa program je instrument strukturne politike u predpristupnom razdoblju pokrenut radi pomoći državama kandidatima u prilagođavanju standardima EU u području prometa i zaštite okoliša. sporazume o pridruživanju (tzv. Objasni predpristupnu strategiju Europske unije. je ispunjeni upitnik uručen predsjedniku Europske komisije. god.Za razliku od država kandidata iz srednje i istočne Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji. Rumunjska. Što je SAPARD program? To je program namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja država kandidata te pružanju pomoći u provedbi zakonodavstva EU-e iz područja zajedničke poljoprivredne politike. poljoprivredu i prehrambenu industriju. Poljska. obrazovanje. 97 . U listopadu 2003. 1999. državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja – Albaniji. Koje su države Luksemburške. zaštite okoliša. Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture. europske sporazume) 2. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-e 3. a koje Helsinške skupine? 1997. okoliš.

2001.).02.2005.2004. Sapard).10. promicanje gospodarskih odnosa. 01. osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja. političke i gospodarske reforme moći koristiti ne samo svoje financijske izvore. administrativne. Što je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Operativni dokument kojim su utvrđene mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. u Strazbourgu. Zahvaljujući statusu kandidata Hrvatska će za brojne institucionalne. Što je screening? Jedna od dviju faza u pregovorima o članstvu. Status kandidata otvara mogućnost da i Hrvatska postane članicom Europske unije. cestovni prijevoz itd. kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske. Kad se Republika Hrvatska nada ući u EU? Daljnje proširenje EU predviđeno je za razdoblje između 2008. Postupkom screeninga utvrđuju se područja unutar zakonodavstva pojedine države kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e.29. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 21. Što slijedi nakon screeninga? 98 .). Plan odgovara na ključna pitanja provedbe SSP-a: što se mora učiniti. Dakle.2003. među kojima i Hrvatskoj.06. na snazi je Privremeni sporazum koji uređuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima. ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU. uspješna provedba SSP-a može znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog mišljenja Europske komisije. kako i u kojim rokovima.09. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije bio stupio na snagu dok je 21. Iako proces približavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji. analitički pregled usklađenosti zakonodavstva (eng. tzv.2. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Što je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja. godine. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u EU (Europsko vijeće zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom 2005. usklađivanje zakonodavstva. moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor. screening). razvoj zone slobodne trgovine. te Europski parlament i parlamenti svih država članica. stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnošenje zahtjeva.04.) 13. Koji su temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske? To su: ulazak u Europsku uniju i NATO. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europske unije. dobiveno pozitivno mišljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za članstvo u EU) 18. u Bruxellesu Vijeće ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predložila Komisija i u kojem su navedene kratkoročne i dugoročne mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 06. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2001. te promicanje politike dobrosusjedstva. Cilj SSP-u je uspostava političkog dijaloga. Ispa.2003. ali se mogu smatrati politički izuzetno važnim i nužnim dijelom procesa približavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnošenju zahtjeva za članstvo. godine.2004.2004. već i fondove Europske unije (Phare. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji.02. i 2010. Da bi stupio na snagu. u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovaračkog okvira o punopravnom članstvu (pregovori će započet početkom 2005. Do trenutka stupanja SSP-a na snagu. RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU 20.10. Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.2004. tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu.

EU se pripremala za veliko proširenje (10). . Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU-a. Slovačka. Hrvatskoj će biti omogućen ulazak u EU.uvođenje fleksibilnosti. Češka.izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda. Ugovor iz Nice . osnivačkim ugovorima: . Što je mišljenje o zahtjevu za članstvo (franc. Švedska. Pravno. godine. Grčka.mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka. Nizozemska. Što je Europska zajednica? Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. a kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom Europske unije.jačanje uloge Europskoga parlamenta. Ministri vanjskih poslova država članica potpisali su ga u listopadu 1997. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj. ekonomska i monetarna unija. načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora. godine.) institucionalna reforma EU.2. Belgija. Malta. Njemačka.2000. deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila. . poljoprivreda. Francuska. Koje su članice Europske unije? Austrija. Slovenija. Kad je održan summit u Zagrebu? 24. Na sastanku je usvojena Završna deklaracija kojom se predviđa daljnji razvoj političkih odnosa između država jugoistočne Europe i EU-a.) Nakon zaključivanja pregovora u svim poglavljima pravne stečevine EU-e. zakonodavnog. Najvažnije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu: . ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore. studenog 2000. Srbija i Crna Gora te Makedonija). kultura i dr.. Finska. Latvija. kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja EU. Luksemburg. Mađarska. Cipar. Bugarska i Rumunjska. 99 . Pravni temelj EU su ugovori . Litva. godine. nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. .Europska ekonomska zajednica. a stupio je na snagu 199. obrazovanje. gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju tržišnog gospodarstva država korisnica. . AMSTERDAMSKI UGOVOR Rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu 1996.prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova(treći stup) u prvi stup EU. ljudi. a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog.donose se na sastanku europskog vijeća. Bosna i Hercegovina. Danska.. Što je Cards program? Vrsta tehničko – financijske pomoći Europske unije čije su korisnice države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija. 1951. Poljska. statistika. . mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica. Irska. Hrvatska. Velika Britanija. Španjolska. .Europska zajednica za ugljen i čelik. 1957. avis)? To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijeća. . Što je pravna stečevina Europske unije? (uvriježena kratica acquis communitaire) Je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a.uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU. sastali su se šefovi vlada i država članica EU-a te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja.Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne stečevine Europske unije (slobodno kretanje roba. 1957. kapitala.2003. Estonija.Europska zajednica za atomsku energiju. Italija. Portugal. mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. (na snazi od 1.

Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju. Ugovor iz Maastrichta. Ugovor iz Nice potpisan je 26. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a 3. Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica. stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a). a stupio je na snagu 1. četiriju sloboda . adresirana je . JEDINSTVENO TRŽIŠTE ( 4 slobode) Jedinstveno ili unutarnje tržište je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehničkih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajedničkoga tržišta. Koji su ciljevi za članstvo u EU 1. IZVORI PRAVA Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. te ugovori koji ih izmjenjuju – Jedinstveni europski akt. jedinstveno tržište. Europske komisije.nisu pravno obvezujući akti STUPOVI EU Za EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkoga hrama koji leži na 3 stupa. a čine ga npr. Prvi stup ima nadnacionalni karakter.direktive . godine. Primarni su izvori prava osnivački ugovori i opća načela prava. PRVANI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) 4. godine. Suda Europskih zajednica. te su više međudržavnoga karaktera.odluke . a završila u prosincu iste godine. godine.obvezuje sve članice ali sama država bira sredstva (kako učiniti) . veljače 2003. Sekundarni izvori pravu uključuju 100 . OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ Primarni izvor: Osnivački ugovor Sekundarni izvori: . poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije 2. a temelji se na ostvarivanju tzv. Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice. Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskog parlamenta.slobode kretanja ljudi. usluga i kapitala. Ta se slika počela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992.- uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije UGOVOR IZ NICE Ugovor iz Nice rezultat je međuvladine konferencije koja je započela u veljači 2000. carinska unija. roba. godine. Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. a treći suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke. odnosno u načinu donošenja odluka. ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti. Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije. POLITIČKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. Izrazom osnivački ugovori obuhvaćeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i čelik.preporuke . strukturne politike te ekonomska i monetarna unija.nisu pravno obvezujući akti . kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon idućih valova proširenja. vladavinu prava. Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica. Vijeća Europske unije. veljače 2001.mišljenja .obvezuje u cijelosti i istovremeno sve članice . Drugi stup obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici. zajednička poljoprivredna politika.obvezuje samo one kojima je izravno upućena. Revizorskoga suda. u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju.uredbe .

Državno izaslanstvo RH-voditelj izaslanstva je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. u Amsterdamskom ugovoru.a s EU strane je Olli Rehn(povjerenik Europske komisije za proširenje) Koordinacija za pregovore o pristupanju Pregovaračka skupina za vođenje pregovora Radne skupine za pripremu pregovora Ured glavnog pregovarača Tajništvo pregovaračke skupine 101 . Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. direktive. regionalnoj ili lokalnoj razini. zamjenik voditelja i glavni pregovarač s RH strane Vladimir Drobnjak. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti). godine. uredbe. a 1970. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadređen nacionalnim ustavima. 2. preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica. Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini. osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj. 6. 3. PREGOVARAČKA TIJELA: 1. PRAVNA NAČELA Prema načelu nadređenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a. mišljenja. To je načelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964. Pokušaji jasnoga definiranja ovoga načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima. 4. Načelo nadređenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom načelo prvenstva. 5.pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful