SKRIPTA ZA DRŽAVNI ISPIT 1.

USTAV
Što je Ustav? Temeljni i najviši pravni akt jedne države na temelju kojeg se donose zakoni. Uređuje organizaciju i ustroj vlasti, te jamči ustavna prava građana. Ustavom se uspostavlja politički i pravni poredak. On je jednako politički kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglašen 22.12.1990 - Božićni ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta državne vlasti; 2001. - ukidanje Županijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga može mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav može mijenjati Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Da li RH može sklapati savez sa drugim državama? RH sklapa saveze s drugim državama zadržavajući pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruživanja RH u saveze u kojim bi udruživanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva. O udruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom, a odluka se donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. RH ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, 2. suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje političkih stranaka, 6. oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja državljan., izručivanja drugoj državi, te zaštita interesa hrvat. državljan. u stranoj državi, 9. grb, zastava i himna 10. službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma,

1

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja područja obuhvaća Ustav? 1. izvorišne osnove 2. temeljne odredbe 3. zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo državne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. međunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti. Objasnite načelo diobe vlasti. U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obilježja hrvatske državnosti? Obilježja hrvatske državnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje političkih stranaka. Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka. Koja je uloga oružanih snaga? Oružane snage štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oružane snage mogu prijeći granice u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva? Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi. RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita RH. Opišite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju žuta šestokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovačke republike (na modrom polju dvije crvene grede)

2

-

grb Dalmacije (tri žute leopardove glave) grb Istre (koza žuta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprečne bijele grede, između crveno polje i kuna, plavo polje gore sa žutom šesterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izražava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik, te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava čovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Što je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na očitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima… U kojem se slučaju mogu ograničiti slobode i prava čovjeka? Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti? Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

3

Pravo na slobodno udruživanje (radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna. . . druge zavode. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka. uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Zabranjuje se cenzura. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja. učilišta.Nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda.Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja. koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge.Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom. . dostojanstva. javno obavljati vjerske obrede. Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazočan pretrazi.Koje su mogućnosti izjavljivanja žalbe? Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. može i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teško kazneno djelo . sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopćavanja.Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja liječničkim ili znanstvenim pokusima.Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi. Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. odredit će se takva kazna.) . kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve.Pravo napuštanja teritorija RH i povratka u domovinu .Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo.Pravo na slobodno kretanje i biranje boravišta. (Sloboda tiska. . Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. (Bez privole ispitanika. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu.Čovječno i dostojanstveno postupanje prema uhićeniku ili osuđeniku .Nikome se ne može ponovno suditi za kazneno djelo za koje je već oslobođen ili osuđen.Sigurnost i tajnost osobnih podataka. .Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja .mora odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja i o svojim pravima.Pravna zaštita osobnog i obiteljskog života. . Koja su osobna i politička prava? . osim kada to odlučuje sud).Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima. osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom. . . Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo.Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.Pravo na odštetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen .Svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti. te neovisnosti. Mogu u skladu sa zakonom. .Dom je nepovrediv (Sud može nalogom odrediti pretraživanje. osnivati škole. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. .Pritvorenik ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud i biti oslobođen ili osuđen .) . Može i bez naloga ako je potrebno za uhićenje počinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.Zabrana uhićenja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti pročitan i uručen uhićeniku. ugleda i časti. gospodarska.Pravo žalbe. Pretraga se radi u nazočnosti svjedoka) . osobni se podaci mogu prikupljati. .) 4 . rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. . obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. . .Pravo na život (nema smrtne kazne) .) . na nacionalnu. Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. nacionalna.Sloboda mišljenja i izražavanja misli. politička.Zabrana prisilnog rada . jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu.Pravo na utočište u RH (osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne načelima međunarodnog prava).

Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. (Prava u svezi s porođajem. .- Pravo svakog državljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe. imaju njezinu osobitu zaštitu. Koja su gospodarska. socijalna i kulturna prava? . povijesnoga. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru.da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima optužbe i dokazima koji ga terete . . .Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. Što je to prigovor savjesti? Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova. ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. . Koja su prava uhićenika. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. (zakon određuje način na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti. u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom.Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina svih hrvatskih državljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. . stvari od osobitog kulturnoga. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se državljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritužbi. okrivljenik ili optuženik ima pravo: . Ne smije se siliti da prizna krivnju. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja.da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru. za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. .da mu se sudi u njegovoj nazočnosti. Služenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana.) .na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom.Hrvatska narodna banka je središnja banka RH. uz naknadu tržišne vrijednosti). davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. gospodarskog i ekološkog značenja. (Država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Kaznena osuda za teška kaznena djela može. (Vlasništvo obvezuje.da ispituje svjedoke optužbe i zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima . Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.) 5 .Pravo vlasništva. optuženika ili osumnjičenika? U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. u skladu sa zakonom.na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem.da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane . Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. (Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru. Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske. Jamči se pravo nasljeđivanja. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova.) . . Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo. prirode. a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja.More i druga prirodna bogatstva.Pravo na rad i slobodu rada.

poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na štrajk. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život.) Obitelj je pod osobitom zaštitom države. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica). pod jednakim uvjetima. (u oružanim snagama. materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Svakomu je dostupno. u skladu sa zakonom.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Ima najmanje 100. kulturnog i umjetničkog stvaralaštva. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) .) Država štiti materinstvo. djecu i mladež te stvara socijalne.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika.Izborna povjerenstva izbornih jedinica .Državno izborno povjerenstvo .- - - - Slabim. redarstvu. . kulturne. Jamči se sloboda znanstvenoga.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. niti im se takav rad smije dopustiti. Prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Jamči se autonomija sveučilišta. odgojne. USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR Što je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. godina života. uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Izbori se održavaju najranije 30.) Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Što se uređuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. Mogu se osnivati privatne škole i učilišta. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) 6 . Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: . Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. nemoćnima i drugim. na vrijeme od 4 godine. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica. (udruživanje u međunarodne sindikalne organizacije. Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu. Država štiti znanstvena.Županijsko izborno povjerenstvo . Svatko ima pravo na zdrav život. Roditelji su dužni odgajati. državnoj upravi i javnim službama može se ograničiti pravo na štrajk. a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem. izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom. kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote. u oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje. a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja sabora. 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru može biti biran hrvatski državljanin sa navršenih 18. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć-za podmirenje osnovnih životnih potreba. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju. zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad. Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. (Brak i pravni odnosi u braku. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. obrazovanje i skrb. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe. Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom.

Predsjednik Republike može sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proračun. Zastupnik ne može biti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. 7 .nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike. srpnja i drugi put. odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo. smrću Kako se može raspustiti sabor? Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora. između 15. između 15. Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put.raspisuje referendum. Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujući mandat. . siječnja i 15.ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH .daje amnestiju za kaznena djela. O čemu odlučuje Sabor? . Zastupnici primaju stalnu novčanu naknadu. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.odlučuje o donošenju i promjeni Ustava. rujna i 15. . . . Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako sabor nije na okupu. .- Općinska i gradska izborna povjerenstva Birački odbori. prosinca. . u skladu s Ustavom i zakonom. u skladu s Ustavom i zakonom. .obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.obavlja izbore. Zastupnici imaju imunitet. ako podnese ostavku 2.donosi državni proračun.odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske.donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. Kada se može zastupnicima produžiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata. .donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske. ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. . Vlade ili većine zastupnika.odlučuje o ratu i miru. imenovanja i razrješenja. ako to odluči većina svih zastupnika. . Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. .donosi zakone.

ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave Što je se utvrđuje državnim proračunom? Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu. Što je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. izborni sustav. nacionalna prava. Što je referendum? Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. 8 . ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. U zakonu čija primjena traži financijska sredstva. osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. te Vlada. pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Najmanje jedna desetina zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. ustrojstvo. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. ustrojstvo. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. klubovi zastupnika i radna tijela sabora. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika.Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugačije određeno. Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. izborni sustav. Kada sabor može ovlastiti Vladu da uređuje uredbama? Hrvatski sabor može. Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. To znači da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost. djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Kada sabor može osnivati istražna povjerenstva? Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. službenom listu Republike Hrvatske. jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. Uredbe ne mogu djelovati unatrag. najviše na vrijeme od godinu dana. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. moraju se predvidjeti njihovi izvori. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost. Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode.

Koje su ovlasti predsjednika? . uživa povjerenje većine svih zastupnika. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti. Predsjednik.Zajedno s Vladom surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. . odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. U slučaju smrti.vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora. Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane. ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike. Predsjednik brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike.Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike.raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. o čemu obavještava Hrvatski sabor. akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. .obavlja druge dužnosti određene Ustavom. oružanim snagama i službama sigurnosti.daje pomilovanja. Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Što je institut pučkog pravobranitelja? Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. bolesti ili korištenja godišnjeg odmora. . . . Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona.na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim slučajevima? U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija. zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti.povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja.raspisuje referendum u skladu s Ustavom. . . 9 . Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu . u skladu sa zakonom.dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom. . PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu.imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku.

dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi. surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. u skladu s Ustavom i zakonom. jedinstvenosti i opstojnosti države. narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje. 10 . Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost. supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. Predsjednik Republike može. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. uz supotpis predsjednika Vlade. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu. O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 većinom svih sudaca. na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora sabora.Predsjednik. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi. a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih službi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo. uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti. uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može. u skladu sa zakonom. Predsjednik imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Kada predsjednik može raspustiti sabor? Predsjednik Republike. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti.

Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom.Tko predsjedniku pomaže pri obavljanju dužnosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. 2. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik. predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. vodi vanjsku i unutarnju politiku. Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. Odmah po sastavljanju Vlade. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora. stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora. 8. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. 5. predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Što je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. 9. brine o gospodarskom razvitku zemlje. predsjednik 11 . jedan ili više potpredsjednika i ministri. predlaže državni proračun i završni račun. mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. Ako Vlada ne bude sastavljena. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti. Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada. 11. a osobno su odgovorni za svoje područje rada. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. Tekst prisege utvrđuje se zakonom. Kako se Vlada sastavlja? Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. 6. Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Savjetodavni. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi. 10. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata. usmjerava i nadzire rad državne uprave. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. 7. Koje su uloge vlade? 1. Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. donosi uredbe za izvršenje zakona. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike.

Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke. . u skladu sa zakonom. javnog reda ili državne sigurnosti. Prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. ili radi čuvanja vojne. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske. pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost. . Kada će se sudac razriješiti dužnosti? Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: . Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću. Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom.Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala. . . na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. zbog počinjenoga teškog stegovnog djela. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. u ime Republike Hrvatske. ili radi zaštite privatnog života stranaka. tako odluči Državno sudbeno vijeće. podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. kao najviši sud. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka žalbe. službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. posebno ako se sudi maloljetnicima. 12 . U suđenju sudjeluju i suci porotnici. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. u roku od 15 dana od dana dostave odluke.ako to sam zatraži.ako u skladu sa zakonom. Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno. Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Što je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima.kad navrši sedamdeset godina.ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno.

Članovi DSV biraju se na vrijeme od četiri godine. Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove Državnoodvjetničkog vijeća. osobito sudaca. razrješuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državnoodvjetničko vijeće. . Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora. poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. Zamjenike državnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje. državnih odvjetnika. Većina od ukupnog broja članova Državnoodvjetničkog vijeća mora biti iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Kako se imenuju državni odvjetnici (zamjenici glavnog državnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na državnoodvjetničku dužnost zamjenici državnog odvjetnika će se imenovati na vrijeme od pet godina. imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost. ako bude osuđen na zatvorsku kaznu. Državno sudbeno vijeće? Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce uz pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i 13 . što utvrđuje sam Sud.odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: . Državnoodvjetničko vijeće bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Razrješenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatraži da bude razriješen. s time da nitko ne može biti član više od dva puta uzastopce. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik državnog odvjetnika obavlja svoju dužnost stalno. izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Što je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor. na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika. u skladu s Ustavom i zakonom.Tko imenuje i razrješuje suce? Suce. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća. Ono ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. nadležan za Ustav. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO Što je državno odvjetništvo? Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela.odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela. ili ako trajno. . Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. .može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana.

primarnu zdravstvenu zaštitu. gospodarski razvoj. jednakog i općega biračkog prava. zdravstvenih. kulturu. obavještava Hrvatski sabor. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. socijalnu skrb. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. putem zborova. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne.- temeljne slobode. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja. odgoj i osnovno obrazovanje. zaštitu potrošača.) Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo opće priznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Čijem nadzoru podliježu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. prostorno i urbanističko planiranje. protupožarnu i civilnu zaštitu. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. u skladu s Ustavom. Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih. o odgovornosti Predsjednika Republike. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima. odlučuje. zdravstvo. tjelesnu kulturu i sport. a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada. zabraniti njihov rad. obavlja druge poslove određene Ustavom. (donijet će odluku o utvrđenju neustavnosti ili nezakonitosti. zakona i drugih propisa. promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih. socijalnih i kulturnih ustanova. Ono ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Ustavni sud. brigu o djeci. kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske. komunalne djelatnosti. u skladu s Ustavom. 14 . o tome obavještava Vladu. prostorno i urbanističko planiranje. MJESNA. odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava. a bilo je dužno takav propis donijeti. a osobito poslove koji se odnose na školstvo. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja. izvršne i sudbene vlasti.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Što su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rješenja Ustavnog suda kao i donošeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglašava? Donosi ih Sabor a proglašava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEĐUNARODNI ODNOSI U čijoj je nadležnosti sklapanje međunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH s drugim državama? Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor. Što je ustavna tužba? Svaka fizička i pravna osoba može ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tužbi odlučit će ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom (tužba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se ističe zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim svečanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan državnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se ističe zastava RH? Zastava Republike Hrvatske ističe se: 1. stalno na zgradama svih državnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega; 4. može se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istočnoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polaže na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanović, uglazbio Josip Runjanin. Na početku zasjedanja Sabora. Pri službenom dolasku u RH, odnosno pri ispraćaju iz RH šefa strane države ili međunarodne organizacije. U drugim svečanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izražava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo. U njima se ne može ništa mijenjati. Kada je predviđeno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijeđa ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oštećeni. Grb se rabi: - u sastavu pečata i žigova - u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica - na zgradama u kojima su smješteni državni organi te druga javna tijela u RH - na službenim aktima - na diplomama i svjedodžbama - u drugim prilikama utvrđenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i način i zaštitu njihove uporabe Državni pečat? Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki je promjera 80 mm, kružnog je oblika a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina? 1. Ustavom RH 2. Načelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava čovjeka 10. Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda 13. Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom životu Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) Što se uređuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji način Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje. Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

od kojih svaki ima zamjenika. Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Središnji državni ured za upravu. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. Prihode mogu stjecati od članarina. Političke stranke se upisuju u registar. najmanje 10000 birača. Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. dobrovoljnih priloga. a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. poslovno sposobnih državljana RH. poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske. ustanovama. Djelovanje im je javno. Djelovanje političkih stranaka je javno. . su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. državnog proračuna. prodaje propagandnog materijala. poduzećima. općinske izborne komisije i birački odbori. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. proračuna jedinica lokalne samouprave. 18 . poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. . Političke stranke osnivanje? Političke stranke. ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana. .predstavljanju i zastupanju stranke. Zakon o političkim strankama Odrediti pojam političke stranke? Političkim strankama smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana. tijelima jedinica lokalne samouprave. Sredstva za rad političkih stranaka? Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH čini predsjednik i 4 člana. policiji i drugim pravnim osobama. vojsci. Članom političke stranke može postati svaki punoljetni. organizacije stranačkih manifestacija. od kojih svaki ima zamjenika. dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora.ciljevima i načinu djelovanja. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. izdavačke djelatnosti. a danom upisa u registar stranka stječe svojstvo pravne osobe. Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o: . Na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima. Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama. Tko utvrđuje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima.Zakon o izboru predsjednika Tko može predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke registrirane u RH i birači pojedinačno i skupno.znaku stranke. koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika.nazivu i sjedištu. Koja su tijela za provođenje izbora? Izborna komisija RH. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima.

spol . razrađuju temeljna prava i slobode zajamčene Ustavom. Uređuju: nacionalna prava. ako je Središnji državni ured za upravu donio odluku o prestanku političke stranke. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata. član uprave trgovačkog društva. Birači se upisuju u popis u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine. 19 . Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. Popisi birača su javne knjige.nacionalnost .jedinstveni matični broj građana . svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. prava i slobode. ako se utvrdi da su prestale djelovati.datum rođenja .prezime i ime . 3. . ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. predsjednik ili potpredsjednik Vlade. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina.redni broj . ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela. državni pravobranitelj. zamjenik državnog odvjetnika. . državni odvjetnik. 4. izborni sustav. a sjednica nije održana. djelatni časnik ili dočasnik oružanih snaga. kada i zašto? Političke stranke prestaju: 1.upravnim tijelima. Popis birača se vodi za područje svake općine. Tko ne može biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH. župan ili podžupan. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Zagreba. zamjenik ministra. Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku. Popis birača ima slijedeće rubrike: . sudac. Zakon o popisima birača Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo.prestanku. ..ustrojstvenim oblicima. generalni konzul.sredstvima za rad. lokalnu samoupravu i vlast. načinu njihovog izbora i opoziva.prebivalište . a može se upisati u registar i u prijevodu.članstvu. državni tajnik. pučki pravobranitelj. Način upisa u popis birača? U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti. donose se strožijim režimima od ostalih zakona. veleposlanik. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH. popisi birača se vode u Gradu Zagrebu. zamjenik pučkog pravobranitelja. . ministar ili drugi član Vlade. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi. zamjenik državnog pravobranitelja. Tko može ukinuti rad političkih stranaka.primjedba Organski zakoni? Imaju jaču pravnu snagu od drugih zakona. te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka.

središnji državni uredi Vlade RH. koji se imenuju na temelju javnog natječaja. može se zatražiti sudska zaštita. Opće. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena. osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. državni tajnici u ministarstvu i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave. Postoji li mogućnost žalbe? Protiv pojedinačnih akata. pomoćnik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu Vlade RH. pomoćnik i zamjenik ravnatelja u državnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda državne uprave u županiji su rukovodeći državni službenici. vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH. Koja su tijela državne uprave? Ministarstva. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. odnosno Grada Zagreba. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. radnji i mjera tijela državne uprave. SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE Poslovi državne uprave? Tijela državne uprave neposredno provode zakone i propise. provode upravni nadzor. Što je s javnosti rada tijela državne uprave? Rad tijela državne uprave. a ravnatelj u ministarstvu. tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. donesenih u prvom stupnju. državne upravne organizacije (to su središnja tijela državne uprave) i uredi državne uprave u županijama (to su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama). a u uredima državne uprave u jedinicama područne samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije. Tko su dužnosnici RH? Ministri. tajnik ministarstva. državni tajnici Središnjih državnih ureda. Koji su poslovi državne uprave? 1. naknađuje Republika Hrvatska. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i područne samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici. obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. donose provedbene propise. tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Tko obavlja poslove državne uprave? Tijela državne uprave. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. u slučajevima predviđenim zakonom. Što je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama. pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave. Tko naknađuje štetu uzrokovanu nepravilnom radom državne uprave? Štetu koja građaninu. Javnost se može isključiti samo izuzetno. Donošenje provedbenih propisa 20 .2.

2. tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. 4. 4. Pravilnici. županijski. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. . poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. a tijelo državne uprave.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave. Koje radnje tijelo državne uprave može poduzeti ako uoči nepravilnosti i nezakonitosti? 1. ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. 2. tijela državne uprave nadziru osobito: 1. zahtijevati izvješća. Tko nadzire rad pojedinih tijela državne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave 6. . 21 . 5. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike. ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave. Što je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave.3. odnosno grada davati općinskom načelniku. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika. podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave. Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i stručni poslovi Što se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela državne uprave. rješavaju u upravnim stvarima. 8. U provedbi upravnog nadzora. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave. naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni. naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama". 3. u granicama date ovlasti. 6. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. Nadležno ministarstvo može. kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. obavljaju druge upravne i stručne poslove. 5. zakonitost rada i postupanja. a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave. središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave. izdaju uvjerenja i druge potvrde. odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku. vode propisane očevidnike. rješavanje u upravnim stvarima. djelotvornost. tijela jedinica područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujući zakone i druge propise: 1. u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine. . odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe.Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. 5. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije. odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak. 4. ministarstva. 2. 3. tijela jedinica lokalne samouprave.

a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne samouprave. zgrade. inspektor sastavlja zapisnik. Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. saslušati pojedine osobe u upravnom postupku. ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. Kako radi inspektor? O izvršenom pregledu. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. Službenici tijela državne uprave. 4. Na temelju toga tijela 22 . poslovne spise. odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje. inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora. ako propusti poduzeti. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran. Što će inspektor učiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. odnosno odrediti. izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine.Praćenje stanja: Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti. utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama. Središnji državni ured za upravu može razriješiti općinskog načelnika. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. pojedinačne upravne stvari. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba. inspektor ima pravo i obvezu. u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor. Na što ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis. državnih tijela. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora. identitet i ovlasti. predmete. Koji su drugi upravni i stručni poslovi koje obavljaju tijela državne uprave? . inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije. koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. Inspektori imaju posebnu iskaznicu. odnosno gradskih ureda.Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. kad je to određeno posebnim zakonom. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima. kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo. u skladu s posebnim zakonom. u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. ako ne podnese prijavu. odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu. kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. odnosno pravne osobe. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje. robu i druge stvari kod nadziranih osoba. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku. ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti. podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela. provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte. odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama. 2. odnosno odrediti mjere ili radnje.

vode propisane očevidnike. osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima. poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja te druge stručne i administrativne poslove. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. Što je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i državnog tajnika. odnosno inspekcijski nadzor. na prijedlog ministra. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa. 13. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa. Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva . zavodi i ravnateljstva). a osobito: 1. zavodi i ravnateljstva.definicija. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa. državnog tajnika i pomoćnike? Ministre imenuje i razrješava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. 10. a osobito: 1. Državnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. jedinicama lokalne samouprave i uprave. On odgovara za svoj rad ministru.- državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. neposredno primjenjuju zakone i druge propise. On odgovara za svoj rad ministru. ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih područja može biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova. te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. Tko imenuje i razrješava ministra. Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. ako zakonom nije što drugo određeno. 5. 2. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten. 4. 6. 3. obavlja protokolarne poslove. Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga. 3. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi: Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. 2. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave. Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga. 23 . provodi utvrđenu politiku Vlade. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. provode upravni. pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave. 8.

12. u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. uprave.5. Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. 16. zavodi i ravnateljstva. Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika. a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave. Koja je uloga državnog tajnika? (2) Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. 24 . samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva. sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni. zavodi. ostvaruju međunarodnu suradnju. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave. jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama. ravnateljstva. na prijedlog ministra. 13. 7. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti. ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni. stručne i druge poslove iz svog djelokruga. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada. brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad. vode propisane očevidnike. Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. 9. s određenim stupnjem samostalnosti u radu. prikupljaju. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi. nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi. Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu. Kakve poslove obavljaju državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije obavljaju upravne. 4. a osobito: 1. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. 14. 6. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu. b) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Državne upravne organizacije . obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima. 3. 9. ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. Osnivaju se u pravilu kao državne uprave.definicija. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa.

Poslovi: 1. provodi upravni. Ravnatelj može imati zamjenika. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. provodi neposredan nadzor nad radom u uredu. Ispostave ureda državne uprave (4) Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada. odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. Predstojnik ureda državne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova b) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u 25 . GRADU. poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu 4. Odgovoran je Vladi. u prenijetim im poslovima državne uprave : 1. Imenuje ga i razrješuje Vlada na temelju natječaja. Koji su poslovi ravnatelja državne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom. Središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici. Tko upravlja radom državnih upravnih organizacija? Radom državnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. a osobito: 1. provodi zakone i druge propise 2. te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja Središnji državni uredi (2) Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave. Ravnatelja imenuje Vlada. Poslovi: 1. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada. odnosno inspekcijski nadzor 4.Što je to stručni kolegij? U ministarstvima i državnim upravnim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja. ODNOSNO OPĆINI Uredi državne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne samouprave. brine o provedbi zakona 2. na prijedlog ministra. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda državne uprave. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. prati stanje u svom djelokrugu. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlašten 3. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima 6. na prijedlog ravnatelja. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. on je čelnik tog ureda.

za državne upravne organizacije. tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo. odgovorni su gradonačelnik. odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika. ravnatelj. JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug. nadležnost. način planiranja poslova. radno vrijeme. njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. ministar. za središnje državne urede. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave. državni tajnik 3. odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. za ministarstvo. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. 3. Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave? Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave. 4. način upravljanja tim jedinicama. predstojnik (za županijske urede . a osobito razriješiti. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave 4. MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima državne uprave) U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1. za ured državne uprave.župan. Kojim se aktom potvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica. održavanje uredovnih dana. vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde. 2. 26 . 4. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. 8. tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga. odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE.2. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost. pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje. kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave.

a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave. čišćenje itd). davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela 27 . razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere. odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima. Ministarstva i središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih. Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave. zgrade i drugu imovinu. osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa. osvjetljenje. a županijski. Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć. priređivati zajednička stručna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva. u dogovoru s tim tijelima. davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim. smanjit će se osigurana sredstva. odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć. osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik. Vlada Republike Hrvatske može. dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike. 2. Kakvi su odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa. predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne i područne samouprave. Ministarstva. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.Objasnite međusobne odnose tijela državne uprave. odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. u za to ostavljenom mu primjerenom roku. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa. u skladu s posebnim propisima. 7. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se utvrđuju sredstva za rad tijela državne uprave? Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su županijskim. a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog. nadzirati zakonitost. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave. usklađivati planove rada. u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto. odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. 6. Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu. Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave. pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave. odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu. rujna tekuće godine. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. Ministarstva. a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji. odnosno gradskim uredima.

opreme…? Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava. a za koje je javnost osobito zainteresirana. Mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. o rashodovanju. a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA Na čemu se temelje odnosi tijela državne uprave i građana? Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne. O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave. župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju.Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke. Ministri. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih . objave putem sredstava javnog priopćavanja. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. fonda opreme.državne uprave. Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme.Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi. u skladu s propisima. Da li tijela državne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. u skladu s državnim proračunom. Koje su dužnosti tijela državne uprave spram građana? . odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija.na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja 28 . o davanju ili uzimanju na posudbu ili u zakup tih stvari. Tko je odgovoran za zakonito korištenje sredstava? Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave. ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. Ministri. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu područne samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. ravnatelji državnih upravnih organizacija. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. prodaji. odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste. a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. . i računopolagač. o prenošenju prava korištenja. Tko podnosi izvješća o obavljanju poslova državne uprave? Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri. Izvješća se mogu dati na sljedeće načine: . Čelnik tijela državne uprave može. Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom. može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja. o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. do visine vrijednosti koju odredi Vlada. obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. kao izvršitelj. ravnatelji državnih upravnih organizacija. Tko odlučuje o korištenju sredstava.

u upravnom postupku. Kako se označavaju tijela državne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima. Župan. odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. odnosno državne upravne organizacije. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete. Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave. protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama.- putem sredstva javnog priopćavanja. kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva. kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja. Kako tijela državne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema građanima? Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. župan. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. Troškovi postupka isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. Prigovore. čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. Protiv zaključka stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave. Na podnijete prigovore i pritužbe. Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe. Kako se tijela trebaju odnositi prema građanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu. dnevni raspored radnog vremena. kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. Tko vrši nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave? Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela 29 . Koje je uredovno vrijeme tijela državne uprave? Trajanje radnog vremena u tjednu. knjiga pritužbi itd). odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku. Ako nema tijela drugog stupnja.

On predlaže provedbu politike Vlade. agencije. ZAKON O VLADI Što se uređuje ovim zakonom? Zakon o Vladi RH uređuje status.Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave Koje su stručne službe Vlade? Za obavljanje stručnih poslova. Što je uži kabinet Vlade? Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. promjenu Ustava RH 2. odnos s tijelima državne uprave i samouprave. ovlasti ministarstava. raspisivanje državnog referenduma Koji su akti Vlade? .Ured za nacionalne manjine Stanje u vezi s imunitetom? Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina. Što je Vlada RH? Vlada RH je najviše tijelo izvršne vlasti. bez prethodnog odobrenja Vlade. Kakav je sastav Vlade? Vladu čine predsjednik.Uredbom se osnivaju Uredi.Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade . funkcije prema Saboru. direkcije i druge stručne službe .državne upravne organizacije . potpredsjednici Vlade. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. ministri i drugi članovi Vlade dužnosnici su RH. jedan ili više potpredsjednika. odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti. prati ostvarivanje programa rada Vlade.Ured za odnose s javnošću . ministri i drugi njezini članovi.ministarstva . udruživanje ili razdruživanje s drugim državama 3. Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže: 1. te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis . 30 . Način rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne. prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade. Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade. raspuštanje Hrvatskog sabora 5.Ured za zakonodavstvo .županijski uredi .državne uprave obavlja Središnji državni ured za upravu. Predsjednik Vlade. promjenu granica RH 4. Izvršnu vlast u RH čine još: .pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast) Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru. osnivaju se stručne službe: . ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica.Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere. daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba. Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade. sastav.

Državni zavod za statistiku. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu. Potpredsjednici Vlade. Božo Biškupić 8. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Jadranka Kosor 6. Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Ministarstvo gospodarstva. obrazovanja i športa. 6. prometa i infrastrukture. središnji državni uredi Vlade RH. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. ribarstva i ruralnog razvoja. 3. Državni zavod za zaštitu od zračenja. 8. Darko Milinović 15. Petar Čobanković 10. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. 4. Ministarstvo obrane. Igor Lučić 3. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Ministarstvo kulture. Ministarstvo financija. Državni inspektorat. Ministarstvo turizma. Ministarstvo regionalnog razvoja. 2. Središnji državni ured za upravu. Ministarstvo poljoprivrede. rada i poduzetništva. Državni zavod za nuklearnu sigurnost 31 . Koja su ministarstva? 1. Marina Matulović Dropulić 13. Ministarstvo znanosti. Državni hidrometeorološki zavod. Ministarstvo mora. Tomislav Karamarko 4. Državna uprava za zaštitu i spašavanje 9. Hrvoje Dolenec Koje su državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije jesu: 1. Branko Vukelić 3. Damir Polančec 7. šumarstva i vodnog gospodarstva. Damir Bajs 12. Državni zavod za intelektualno vlasništvo. Ivan Šimonović Koji su Središnji državni uredi? 1. ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade. 5. Jozo Sarać 4. Državna geodetska uprava. Božidar Pankretić 9. Ministarstvo unutarnjih poslova. državne upravne organizacije. Božidar Kalmeta 11. prostornog uređenja i graditeljstva. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave? Ministarstva. Antun Palarić 2. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Dragan Primorac 14. Ministarstvo obitelji. Ministarstvo pravosuđa. Ivan Šuker 2. 7. uredi državne uprave u županijama. Ministarstvo zaštite okoliša. Državni zavod za mjeriteljstvo. branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Gordan Jandroković 5.Mandat Vlade Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.

Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu državne uprave osnivaju se službe. tehničkih i pomoćnih poslova.odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega. . održavanje uredovnih dana Gdje se osnivaju uredi državne uprave? Sjedište ureda državne uprave je u sjedištu županije. 5. isti obavlja Središnji državni ured za upravu. 4. prostorno uređenje. računovodstveni. Na čelu odjela je načelnik. Ustrojavaju se: 1. čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. . Mogu se ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za 32 . Njome upravlja ravnatelj. nadzor nad zakonitošću općih akata. unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave 2. . 3. društvene djelatnosti. imovinsko pravne poslove.službe (sektori): Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. planski. Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama Što se uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama? Ovom uredbom uređuje se: 1. Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima. U okviru službe mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci. poslova. 6. Na čelu odsjeka je podnačelnik. odsjeci. upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama u pravilu su službe. okvirni broj službenika i namještenika 4. Uredi državne uprave? Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na : Gospodarstvo. u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice. služba za gospodarstvo. Tu se obavljaju i opći. pododsjeci i odjeljci. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. odjeli. čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. za obavljanje normativnih. način planiranja poslova 5. radno vrijeme 6. informacijskih i sl. administrativni i pomoćno tehnički poslovi.odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica. za određeno upravno područje ili određenu vrstu povezanih poslova.odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. a izvan ispostave. . Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedišta županije. služba za zajedničke poslove. opću upravu. Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika. materijalno financijski. prostorno uređenje i graditeljstvo. zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose.pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. odsjeci i pododsjeci i odjeljci: . U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. opću upravu Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje određenih poslova državne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda. Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebačke županije Sjedište ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji je u Gradu Zagrebu. informatički. kadrovski. uz prethodno pribavljeno mišljenje župana.Negativna nadležnost? Ako neki posao nije stavljen u nadležnost nekom ministarstvu. društvene djelatnosti. te za obavljanje općih. Na čelu pododsjeka je voditelj.

. Koje poslove obavlja župan. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za određena upravna područja.brinu o provedbi zakona i drugih propisa. Radom odjeljka upravlja voditelj. Koja se tijela državne uprave ustrojavaju u županiji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova državne uprave te kojim propisom je to uređeno? Za obavljanje poslova državne uprave na području županije. . odnosno Gradu Zagrebu? Župan i gradonačelnik grada Zagreba predstavnici su državne vlasti na području županije odnosno Grada Zagreba.brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje učinkovitosti rada ureda. .rješavaju u upravnim stvarima u I. . Kako se bira župan i gradonačelnik grada Zagreba? Župana bira županijska skupština. . Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? Radom ureda državne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan. . Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada. Područnim gradskim uredom upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku grada Zagreba.prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni.neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu. Osnivanje područnih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u županiji. gradu odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija.nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u uredima državne uprave i gradskim uredima. brinu se o stručnom osposobljavanju državnih službenika i namještenika. Za svoj rad pročelnik odgovara županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru. gradska skupština Grada Zagreba. daju naputke. odnosno gradskih ureda s jedinicama područne samouprave i pravnim osobama. odnosno gradski uredi grada Zagreba? Uredi državne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove. stupnju. Ispostavom ureda državne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara pročelniku ureda državne uprave i županu. Koje poslove obavljaju uredi državne uprave. Radom područne jedinice upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar odnosno ravnatelj.ustrojavanje najmanje dva odjeljka.provode upravni i inspekcijski nadzor. a gradonačelnika grada Zagreba. određuju im poslove.osiguravaju suradnju ureda državne uprave. stupnja kada se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica područne samouprave . na prijedlog nadležnih ministarstva. i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti. a u upravnim stvarima II. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave. odnosno gradski uredi. na prijedlog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. Njima je i pročelnik odgovoran za svoj rad. odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi državne uprave. odnosno gradonačelnik grada Zagreba? Župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba: . usklađuju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom. a osobito: .obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica područne samouprave i pravnim osobama na području županije odnosno Grada Zagreba. Tko je nositelj izvršne vlasti i predstavnik državne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova državne uprave u županiji. 33 .

Vlada i ministar financija. Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: 1. Prihoda: a) porezi. do 31.12. Osnove za izradu državnog proračuna? Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja. Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja. vijeća manjinske samouprave.Zakon o proračunu Što određuje zakon o proračunu? Određuje planiranje. d) donacije. izloženim u propisima koje donosi Sabor. posebnim zakonima ili drugim propisima. Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka. upravljanje imovinom i dugovima. e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima. donošenje i izvršavanje proračuna. zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.01. Od čega se sastoji državni proračun? Proračun se sastoji od općeg (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja) i posebnog dijela. Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01. proračunske odnose u javnom sektoru. proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. materijalni i financijski rashodi. pomoći. Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe. Tko su korisnici proračuna? Proračunski korisnici jesu državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2. 34 . odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH. Rashoda: a) za zaposlene. izradu. makroekonomskih pokazatelja. državne potpore i naknade. c) za donacije i ostali rashodi. Što je proračun? Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države. i plana razvojnih programa. Financijski plan? Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe. ustanove.) i važi za godinu dana za koju je donesen. upravljanje javnim dugom. Državni proračun je proračun na razini RH. g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine. unutarnji i proračunski nadzor. c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. računovodstvo. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu. f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne). odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. d) za nabavu nefinancijske imovine. b) za subvencije. b) doprinosi za obvezna osiguranja.

Za prijam u državnu službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva.odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu. Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. O pravima i odgovornostima službenika odlučuje se rješenjem. opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu.hrvatsko državljanstvo. Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom. materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove. Rješenje donosi čelnik tijela u I. napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava.odgovarajući stupanj obrazovanja .zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima . jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu. Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove. 6. planske.(žalbe protiv Rješenja čelnika) Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu. proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadležnom ministarstvu do 15. stupnju ili osoba koju on za to ovlasti.Smjernice sadrže: 1. zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sva Rješenja su upravni akti. te druga pitanja sukladno zakonu. stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto. SLUŽBENIČKI ODNOSI Što uređuje Zakon o državnim službenicima? Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca. 3. ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa.kriterij poslova . Ureda predsjednika. sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. 4. Na osnovu upute. Na osnovu smjernica Vlade. stupnju Odbor za državnu službu. a u II. Koji su uvjeti za prijam u državnu službu? Osoba koja se prima u državnu službu mora imati: . pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom. Koja su 2 kriterija razlikovanja? . procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske. Vlade. obveza i odgovornosti namještenika. (Smjernica → uputa → prijedlog financijskog plana) 3. a nadležna ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja. 2. osim u slučaju prijma vježbenika . osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske. Koje su 2 kategorije zaposlenih u državnim tijelima? Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici. tekuću proračunsku godinu.kriterij stručne spreme Ovaj zakon odnosi se i na stručne službe Sabora. 5. klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika. opće i administrativne poslove. pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. broj službenika i namještenika. stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. lipnja tekuće godine. Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna. potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za 35 . te urede lokalne samouprave.

Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija. Za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci. imovine.kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti. Za osobe primljene u državnu službu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci. Tko vodi popis državnih službenika i namještenika? Središnji popis službenika i namještenika prema stručno spremi i struci. Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana. jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje. Pravo na rad u prikladnim uvjetima 2. a koji nisu trajnijega karaktera.službeničke odnose. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe . odnosno do povratka odsutnoga službenika. Godine službe su radni staž proveden u svojstvu državnog službenika. U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci. Zapreke za prijam u državnu službu? U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: . uvećan za 0.protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela. pravosuđa. Imaju li službenici pravo na sindikalno udruživanje? Državni službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu.5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. braka. Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad. slobode i prava čovjeka. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe. osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi. Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme. ali najviše za još šest mjeseci. protiv RH. Osobne očevidnike službenika i namještenika vodi svako državno tijelo za zaposlene u njemu. Pravo na plaću i druga materijalna prava 3. osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca. ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. obitelji i mladeži. U pravosudnim i kaznenim tijelima središnji popis vodi Središnji državni ured za upravu. Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. a u ministarstvu nadležnom za poslove obrane to ministarstvo. Koja je razlika između godina staža i godina službe? Radni staž su godine koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž. Prijem u državnu službu na određeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao. Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa.kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu. Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja 36 . javnog reda… . Prava državnih službenika? 1. kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika. Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova može trajati šest mjeseci i može se produžiti. vodi Središnji državni ured za upravu. Što čini plaću državnog službenika i namještenika i kako se određuje? Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće.

opći i administrativni poslovi. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela. materijalno-financijski i računovodstveni poslovi. Osobno ponašanje 12. ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik tijela. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti. Zabrana zlouporabe ovlasti 3. Pravo na predstavku Dužnosti državnih službenika 1. suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit. Ponovljeni pisani nalog. Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. Dužnost stručnog postupanja 9. 2. upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvršavanja zakona. Dužnost odbijanja ponuđenih darova 4. i županijskih ureda. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti 8. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu 10. b) inspekcijski poslovi. Može li državni službenik obavljati pravne i fizičke poslove izvan državne službe? Službenik može izvan radnog vremena. Zabrana prijama? Do donošenja uredbi kojima će se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika ministarstva. Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju državni službenici? Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici raspoređuju se u skupine: 1. 5. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika 5.4. Pravo na kandidiranje na izborima 6. informatički poslovi. službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao. te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima 6. Mogućnost odbijanja naloga 15. 37 . obavljati poslove ili pružati usluge samo ako nad tim djelatnostima državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Iznimno se dozvoljava prijam službenika i namještenika u slučaju prijama na određeno zbog zamjene duže odsutnog službenika ili namještenika te prijama na neodređeno zbog prestanka službe službenika ili namještenika. 9. Dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova 7. službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao. čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. analitičko-normativni. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika 16 Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika 17. Dužnost odbijanja naloga 14. Uporaba povjerene imovine 11. Dužnost izvršavanja naloga 13. Zabrana postupanja izvan ovlasti Izvršavanje naloga čelnika? Državni službenik je dužan izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika. financijsko-planski i drugi stručni poslovi. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. 7. državnih upravnih organizacija. Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. te pravilnika o unutarnjem redu kojima će se utvrditi potreban broj državnih službenika i namještenika ta tijela ne smiju zapošljavati nove državne službenike i namještenike.

naziv državnog tijela u koje se osobe primaju 2. rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima (60 dana maksimalno) 38 .drugim propisima i pravilima o radu (uredbe. Odlučivanje o prijemu? O potrebi prijama u državnu službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. .Ustavu. naredbe.visoka stručna sprema radna mjesta I.viša stručna sprema . . Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natječaja Ministarstvu nadležnom za financije (provjera da li su osigurana proračunska sredstva) i Središnjem državnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto čija se popuna traži te ima li na raspolaganju službenika koji bi zadovoljavao uvjete natječaja). Objasnite institut natječaja? Obavezan postupak pri prijemu u državnu službu je javni natječaj koji se objavljuje u NN (može i u dnevnom listu). rok za podnošenje prijave (8-15 dana) 7. pravilnici.radna mjesta III. vrste zvanja . .pravilima struke. prijem je nemoguć ukoliko nema slobodnog radnog mjesta. Kada će se donijeti odluka o poništenju natječaja? Odluka o poništenju natječaja donijeti će se kad se po raspisanom natječaju ne izvrši izbor ili u slučaju kad se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat. tajnik stručne službe sabora ili vlade…).radna mjesta II. (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa). Natječaj mora sadržavati: 1. raspored na radno mjesto 5.osobe koje su po ugovoru o školovanju dužne stupiti u državnu službu . opće i posebne uvjete za prijem u službu 4.pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u državnu službu (to se pretočilo u normu iz razloga praktičnosti).osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu. . Kada natječaj nije potreban? Natječaj nije potreban kada se u državnu službu primaju: . predstojnik. . to je određeno pravilnikom o unutarnjem radu državnog tijela. Na čemu se temelji rad državnih službenika? Rad državnih službenika temelji se na: .osobe koje se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. . Stručna sprema? Potrebna stručna sprema: . odluke) . vrste zvanja. . U principu.Tko odlučuje o potrebi prijema u državnu službu? O potrebi prijema odlučuje čelnik tijela (ministar. Natječaj se ne provodi kada: .kada postoje neraspoređeni službenici u tijelu DU o čemu vodi računa Središnji državni ured za upravu. odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima.se primaju osobe na određeno vrijeme . vrste zvanja .uputama čelnika odnosno nadređenih službenika. naziv radnog mjesta 3.zakonu.znanstvenim i stručnim dostignućima.srednja stručna sprema . naputci.osobe zaposlene u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne.

datum početka rada i rok u kojem mora položiti državni ispit. vrijeme trajanja.onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva.neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova .nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima 39 .neopravdan izostanak s posla jedan dan .neuredno čuvanje spisa.neizvršavanje. to rješenje o prigovoru je konačno. donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave. nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza . čelnik mora u roku 15 dana odgovoriti. Rješenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. Lake povrede službene dužnosti? . stručna sprema. Središnji državni ured za upravu vodi za potrebe državnih tijela središnji popis svih državnih službenika i namještenika. prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava . nesavjesno.davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice .obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela .odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi . Svi akti koji se odnose na službenički status podliježu nadzoru ministarstva nadležna za poslove opće uprave (vrijede opći uvjeti ZUP-a). radni staž. žalbi. koje mora navoditi stručnu spremu.nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti . No.učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla . plaća službenika. zbog povećanog opsega posla. Rješenje je inicijalni akt kojim se započinje rad u državnoj službi.odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe . državnim službenikom se ne postaje prije donesenog rješenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto. Podaci su službena tajna.zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi . a lake povrede zakonom.uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi . podatke o položenom državnom ispitu. Rješenja moraju biti unificirana i sadržavati iste elemente. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor. već se dozvoljava i putem oglasa.ponašanje suprotno etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe . Objasnite institut povrede službene dužnosti? Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške. uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela Teške povrede službene dužnosti? . uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu.napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga . podataka ili druge povjerene dokumentacije . Specifičnost radnog odnosa na određeno vrijeme je što za njega ne treba institut natječaja. Teške povrede propisuju se zakonom. Kakve vrste radnih odnosa ima u državnoj službi? Radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme.druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom.Nakon postupka natječaja donosi se rješenje o prijemu u državnu službu. Može se zaposliti na određeno vrijeme u 2 slučaja : u slučaju odsutnosti. Osoba postaje državni službenik danom početka rada.neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga .Tada službenik ostvaruje prava i obveze iz državne službe. trajanje probnog rada. Rješenje ima karakter upravnih akata.

Odlukom kojom se ustrojava službenički sud utvrđuje se tijelo državne uprave koje će za potrebe službeničkog suda obavljati uredske i druge poslove.novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci.prestanak državne službe.usmena opomena .premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova .novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena. Sastav službeničkog suda? Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova.zabrana napredovanja u trajanju od dvije do četiri godine .ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti . Predsjednike i članove službeničkih sudova i višega službeničkog suda imenuje Vlada. Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. Postupak zbog povrede službene dužnosti? U postupku zbog lake povrede službeničke dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Protiv drugostupanjske odluke može se pokrenuti upravni spor. u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena . U postupku zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku. Službeničke sudove i viši službenički sud ustrojava Vlada. od kojih se predsjednik i najmanje dva člana imenuju iz reda sudaca. Protiv odluke u postupku zbog teške povrede službenik ima pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku 8 dana od primitka odluke. Postupak zbog teške povrede pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu.uvjetna kazna prestanka državne službe . Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. 40 . Postupak zbog lake povrede pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika. Službenički sudovi ustrojavaju se za pojedino ili više državnih tijela. a u drugom stupnju viši službenički sud.pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika . Koje su kazne u postupku za povredu službene dužnosti? za lake povrede: .pisana opomena .zabrana promicanja u trajanju od dvije do četiri godine . od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuju iz reda sudaca. Odluka kojom je odlučeno u žalbi je konačna i ovršna.neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno .. Protiv rješenja u postupku zbog lake povrede službenik ima pravo žalbe nadležnom službeničkom sudu. Tko odlučuje o povredi službene dužnosti? O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela. u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazne. za teške povrede: .druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom. Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. Uredske i druge poslove za viši službenički sud obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Postupak je hitan i javan (iznimke). Službenik ima pravo na branitelja. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud. Tijelo koje vodi postupak dužno je na zahtjev službenika omogućiti prisustvo sindikata.

16 mjeseci. Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS). Obustavljeni dio plaće se službeniku vraća ako: 1. visinu i okolnosti utvrđuje čelnik tijela rješenjem.14 mjeseci. Poslovi koje službenici obavljaju tretiraju se na određene skupine. Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u kojem se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje. 3. Namještenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste. Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika. pravomoćnom je presudom oslobođen od odgovornosti. a postupak se mora završiti u roku šest mjeseci od pokretanja postupka. a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. Oni se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%. a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi. Državni stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela Opći dio sadrži 6 predmeta (Središnji državni ured za upravu) dok je za posebni dio nadležno ono ministarstvo nadležno za to upravno područje. polaže se državni stručni ispit . utvrđuju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) viši upravni referent (VŠS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik viši upravni savjetnik Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika (vježbenici) Službenici se osposobljavaju za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse. U slučaju teške povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja.opći i administrativni poslovi . ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe. Nastanak štete.certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. III vrsta . Ukinuta su zvanja i položaji. mogao štetiti interesima službe.materijalno financijski i računovodstveni poslovi U odnosu na te grupe. a državna služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u tijelu državne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenoga državnoga stručnog ispita. Odgovornost službenika za štetu? Službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski) . a najkasnije u roku šest mjeseci od dana izvršene povrede. financijsko planski i drugi stručni poslovi . Zakon određuje trajanje vježbeničkog staža: I vrsta .Udaljenje iz službe? Državnog službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti. Nakon završenog vježbeničkog staža.informatički poslovi . dok traje taj postupak. Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose. a najkasnije u roku dvije godine od izvršene povrede. a postupak se mora završiti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka.12 mjeseci (skraćeno u odnosu na dosadašnje). Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor. Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke. II (viša) i III vrste (SSS).analitičko normativni. te se utvrđuju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: . Kada nastupa zastara postupka za povrede službene dužnosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja. pravomoćnim je rješenjem obustavljen postupak i 5. 41 . II vrsta . bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž.

10  radna mjesta IV vrste – 0. Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela. O ocjeni se donosi rješenje.onome koji je premješten mora se osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj. najkasnije do 31. i tu postoji zaštitna odredba .05-3. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju državni ispit. Tako su grupa poslova i složenost poslova zaštićeni pri premještaju. ožujka. a ako tada ne položi ima pravo na polaganje još samo jednom.Vježbenik može pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža. odnosno radne dužnosti. Vrste 0. O prigovoru se utvrđuje u roku 3 dana. koju određuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u NN. Ocjenjuje se stručno znanje. Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta (utvrđuje Vlada Uredbom) utvrđuju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:  radna mjesta I. Objasnite institut premještaja? Službenik se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. Objanite sustav plaća? Osnovno pravilo je sljedeće: umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice određene kolektivnim ugovorom + dodatak na staž 0. Ovim ugovorom utvrđuje se prava i obveze rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. Kandidat koji ne položi više od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca. »zadovoljava« i »ne zadovoljava«. Rješenje o premještaju u drugo državno tijelo donosi čelnik tijela iz kojeg se službenik premješta. ali osnovicu može utvrditi i Vlada).5-0. No. koji je rješenje donio.65-1. Protiv rješenja službenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela. Premještaji su mogući samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Ukoliko ne položi najviše dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana. mogu ga položiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u slučaju prijelaznog zakona).75 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ? Ovaj kolektivni ugovor zaključuju Vlada RH i sindikati državnih službi u ime svojih članova. Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici jesu: »naročito uspješan«. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta Novost je što stručni ispit mogu polagati i osobe izvan državne službe ako imaju dvostruki staž od onog propisanog državnim službenicima. Ocjena mora biti obrazložena.istekom roka . »uspješan«. Kako prestaje državna služba? Državna služba prestaje: .20  radna mjesta III. konačno rješenje o premještaju dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave.5% za svaku godinu radnog staža.po sili zakona i 42 . Osim toga uz pristanak službenika se može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete.90-1. Vrste – 0. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit. Državni službenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu. Rješenje o rasporedu donosi čelnik tijela u koje je službenik premješten u roku 3 dana.otkazom . Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju. Vrste od 1. ali uz prethodni pisani sporazum s čelnikom tijela u koje se premješta.50  radna mjesta II. a ne može ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.sporazumom . učinkovitosti rada i poštivanju službene. Premještaj se može napraviti u krugu od 100km (što može dovesti do šikaniranja službenika). Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosječne bruto plaće zaposlenih u RH.

3. O prestanku državne službe donosi se rješenje. Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu. U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu. točke a) ovoga Zakona . f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce . Kad se ukine državno tijelo.danom saznanja za to..posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. c) kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža . u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta.danom pravomoćnosti rješenja. stavka 1. službenike ukinutoga državnog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela. Ako preuzeti službenici ne budu raspoređeni na radna mjesta u državnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom državnom tijelu iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga što ne ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta.danom konačnosti odluke službeničkog suda. Čuvanje državne tajne? Državni službenik je dužan čuvati državni tajnu najduže 5 godina od prestanka službe.danom pravomoćnosti presude.danom konačnosti posljednjeg rješenja o ocjenjivanju. Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona. Izvršenje nezakonitog naloga? Državni službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu i ne izvršiti nalog ako je on nezakonit. Oslobođen je čuvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje.istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit. Kad se ukine državno tijelo. e) kad je osuđen za kazneno djelo iz članka 49. g) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku . Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom. j) ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u zakonskom roku . k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« . službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme. b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad . Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik. a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. d) kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci . Rješenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.na drugi način propisan zakonom. Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona: a) smrću. a poslove i službenike ne preuzima neko drugo državno tijelo. i) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti . Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela. odnosno prvog dana odsutnosti s rada.danom kojim se morao javiti na dužnost. h) ako se sazna da u vrijeme prijema u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim Zakonom . Ponovljeni nalog je dužan izvršiti. Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema 43 .. službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4.danom napuštanja službe. kojim se utvrđuje dan prestanka službe. stavljaju se na raspolaganje Vladi . 2. l) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. ali je tada oslobođen krivnje.danom pravomoćnosti presude. Odredbe o raspolaganju 1. a služba mu prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom.

6. odgovarajuće se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama. Službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. Ocjenjivanje državnih službenika? Državni službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci. Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 . trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Njih ocjenjuje čelnik tijela. Ako trudnica ili žena koja doji dijete radi na 44 . Zaštita majčinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće. 7. otkaznim rokovima. premještaju i prestanku službe službenika. a sklapa se na neodređeno vrijeme i u pisanom obliku. 8. Radno vrijeme? Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana od ponedjeljka do petka. 3. Na prava i obveze namještenika. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. 5. otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove. osnovnoj plaći. osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. nazivu. danu otpočinjanja rada. Za vrijeme trajanja raspolaganja. O prijamu na rad te o ostvarivanju prava. Posebne odredbe o namještenicima? Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa. "dobar". na prijedlog neposredno nadređenog službenika. Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. 4. Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote. Kada se zakon o radu primijenjuje na državne službenike? Zakon o radu se primijenjuje na državne službenike kada pojedina pitanja nisu rješena posebnim zakonom. dnevni odmor. mjestu rada. Službenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta. "zadovoljava" i "ne zadovoljava". "odličan". premještaj i prestanak radnog odnosa. očekivanom trajanju ugovora. plaćeni dopust? Državni službenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta što se ubraja u radno vrijeme. Ugovor mora sadržavati uglavke o: 1.općim propisima o radu. obveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa čelnik tijela donosi rješenje koje je upravni akt. 9. službenika se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći. Ocjene su: "izvanredan".računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora. godišnji odmor. Stanka. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova. Namještenici odgovaraju za lake i teške povrede službene dužnosti kao i za odgovornost za štetu učinjenu građanima i pravnim osobama (odgovarajuće se primijenjuju odredbe koje vrijede za službenike). kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja.14 sati. o njoj se donosi rješenje i ona se unosi se u osobni očevidnik. prebivalištu i/ili sjedištu. Ocjena mora biti obrazložena. tjedni odmor. nedjelje neradni dani i blagdani. strankama. 2.

u ophođenju s građanima služi se hrvatskim jezikom i razumljivim rječnikom . pristojno. Otkazni rok? Primjenjuju se opći propisi o radu (Zakon o radu) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: . suradnji.posebni etički kodeksi donose se kad to zahtjeva posebnost službe i mora biti u skladu s etičkim kodeksom .službenik pazi da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu . Ako o prigovoru nije odlučeno u roku.poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje. Etički kodeks državnih službenika? . a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru. strpljenju.2 tjedna ako je službenik zaposlen manje od godinu dana . s posebnom pažnjom prema ljudima s posebnim potrebama .odnosi među službenicima temelje se na međusobnom poštovanju.u javnim nastupima u kojima ne predstavlja tijelo mora naglasiti da iznosi osobne stavove -građani i službenici mogu se obrati čelniku tijela pritužbom na ponašanje službenika koji će je razmotriti i po potrebi pokrenuti postupak i u roku 30 dana dati odgovor na pritužbu 45 .uređuje pravila dobrog ponašanja službenika sa strankama (očekivano ponašanje službenika) i međusobno . bez diskriminacije građana po različitim osnovama. Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen. a u pisanom obliku. poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove.3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina Zaštita prava državnog službenika? Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati premještaj.2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina . Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim je odlučeno o prigovoru. neometanju u radu. povjerenju. Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obavezama iz službe. odnosno život ili zdravlje djeteta.ističe se na vidljivom mjestu u državnom tijelu . što ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene.1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana . pristojnosti.ne koristi službeni ugled za obavljanje privatnih poslova . nepristrano.prema strankama postupa profesionalno.1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine .2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina . razmjeni mišljenja i informacija . žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće. službenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

prometnu. a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Gdje postoje posebni razlozi (povijesni. društvenu i samoupravnu cjelinu. Povelja se dotiče. Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Svaka od zemalja potpisnica može otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. To će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima.grad . pravo zaštite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja. Definicija jedinice područne (regionalne) samuprave? Jedinica područne (regionalne) samouprave su županije. djelokruga lokalne samouprave. gospodarsku i društvenu cjelinu. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu. Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da će se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od članka 2-11. zaštite područnih granica lokalnih jedinica. nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad.jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10. Ustavno određenje lokalne i područne (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to moguće. te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva.jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu.4. Stranka može i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe. gospodarski i geoprometni) gradom se može utvrditi i mjesto s manje od 10. U sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu. u Ustavu prihvatiti će se načelo lokalne samouprave. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog općeg biračkog prava. način rada njihovih tijela. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijeća Europe sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu načela iz ove povelje. povijesnu.000 stanovnika. a predstavlja urbanu. financijskih izvora lokalnih jedinica. te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. . njihov djelokrug i ustrojstvo.. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu. povijesnu. pravo udruživanja lokalnih jedinica. uvjeta obnašanja dužnosti na lokalnoj razini. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova. bitnim dijelom javnih poslova.000 stanovnika. Definicija jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su: . prirodnu.općina . 46 . gospodarsku i društvenu cjelinu. potpisale su je države članice Vijeća Europe. gospod. godina od dana kada je za tu državu Povelja stupila na snagu. upravnog nadzora akata lokalnih jedinica.

ustrojstvo. 2. 8. 9. 7. održavanje javnih cesta. tu su još: 13. 5. pravne su osobe 3. 47 . javna priznanja. kulturna. njena obilježja. grad i županija imaju statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine.000 stanovnika. mjesna samouprava. Osim poslova od 1. a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to osobito: uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje komunalno gospodarstvo briga o djeci socijalna skrb primarna zdravstvena zaštita odgoj i osnovno obrazovanje kultura. oblici suradnje jedinica lokalne. Poslovi jedinice područne (regionalne-županije) samouprave? Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito: 1. način obavljanja poslova. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. zdravstvena. grada. 14. promet na svom području Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska. ustrojstvo. obrazovanje 1. i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja Zastava i grb? Jedinica može imati grb i zastavu što se utvrđuje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. tjelesna kultura i šport zaštita potrošača 10. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega. obilježja. drugih akata vezanih uz gradnju. 4.12. ovlasti i način rada tijela. protupožarna i civilna zaštita 12. 3. Središnje tijelo uskratit će odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice Poslovi jedinice lokalne (općine i gradovi) samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica 5. županije. prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35. županija 1. provođenje referenduma…) 2. provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga. financijska. mogu imati svoj grb i zastavu 4. ovlasti i način rada. oblici konzultiranja građana. grada. ustrojstvo i rad javnih službi. 6.Obilježja općine. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom Statuti jedinica? Općina. te provedbu dokumenata prostornog uređenja.imaju statut (statutom se pobliže uređuje samoupravni djelokrug. zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša 11.

1. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela Mandat? Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. održavanje javnih cesta 7. smrću i ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci. na prijedlog poglavarstva. gradovima i županijama To su predstavnička tijela(donose akte) i izvršna tijela-poglavarstva(brinu za izvršenje tih općih akata) i općinski načelnik. donosi statut (temeljni opći akt). gospodarski razvoj 5. drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada Veliki gradovi koji imaju više od 35. Neposrednim odlučivanjem . donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3. gradonačelnika. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb-gradska skupština zato što ima i status grada i županije). socijalnih i kulturnih ustanova 8. Broj članova mora biti neparan i određen je statutom. promet i prometna infrastruktura 6. nemaju obvezujući mandat (ako član predstavničkog tijela promijeni stranačku pripadnost. skupštine 5. 2.2. promjene prebivališta. zdravstvenih. proračun 2. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. a u općini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području. pored već navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije. Tijela upravljanja u općinama. ako izgubi hrvatsko državljanstvo. osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. prostorno i urbanističko planiranje 4.) Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi (biračko tijelo koje ih je izabralo ne može ih opozvati). Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova. ovisi o veličini zajednice (predstavnička tijela imaju od 7 do 35 članova. planiranje i razvoj mreže obrazovnih. zdravstvo 3. stranka gubi mandat).referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavničko tijelo) – pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE mogućim odgovorom) i zborovi građana ako ih je moguće organizirati. Zagreb ima 51 člana a županije od 31 do 51. prije isteka 4 godine im može prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavničkog tijela). Građani u jedinicama lokalne samouprave odlučuju o svojim interesima.000 stanovnika i gradovi sjedišta županija. gubitka poslovne sposobnosti. Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela 48 . ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada. Posrednim odlučivanjem – odlučivanjem preko predstavnika u predstavničkim tijelima. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva 4. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. gradonačelnik i župan. Predstavničko tijelo Predstavnička tijela građana su općinsko vijeće. bira i razrješuje općinskog načelnika. 1.

izabranog na redovnim izborima. Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom. županija). U općini i gradu općinskog načelnika i gradonačelnika bira općinsko vijeće tj. – županija ima 7-13 članova. odnosno područne (regionalne) samouprave. a isti se donosi većinom svih glasova. Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima. većinom glasova svih članova. – Grad Zagreb ima od 9-15 članova. Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo iz reda svojih članova. Točan broj članova se utvrđuje statutom lokalne jedinice(općina. Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. – općina i grad koji ima od 10. Pročelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za članove poglavarstva. te ih oni mogu i smijeniti.000 stanovnika ima od 5-7 članova. Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave. na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i načelnik. Nositelji izvršne vlasti i izvršna tijela? Općina: općinski načelnik i općinsko poglavarstvo Grad: gradonačelnik i gradsko poglavarstvo Županije: župan i županijsko poglavarstvo Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela? Bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini). grad. – grad koji ima više od 30. Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatražiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. na vrijeme od četiri godine. Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne. Sjednice saziva predsjednik. Poslovi poglavarstva 49 . Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se biraju na isti način (većinom glasova). a zakonom se utvrđuje okvirni broj. barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova. Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. grad odnosno županiju.001 do 30.000 stanovnika ima od 7-9 članova. a utvrđuje se statutom: – općina i grad koji imaju do 10. Poglavarstvo kao izvršno tijelo jedinice? Općinsko. Mandat nije obvezujući. Zastupaju općinu. Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva na prijedlog općinskog načelnika. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika. gradsko i županijsko poglavarstvo jesu izvršna tijela jedinica. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom.000 stanovnika ima od 3-5 članova. u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. u skladu s ovim zakonom i statutom. gradonačelnika odnosno župana. Inače je u roku od 8 dne dužan obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave. gradonačelnik odnosno župan. Broj članova poglavarstva uključujući predsjednika i zamjenike mora biti neparan.

Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. gradonačelnik. U općinama i gradovima do 3. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik. Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. općinski načelnik . Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke.poslovi. odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela 3. Ako predstavničko tijelo to ne učini. 2. odnosno župan. odnosno županiju. članovima poglavarstva i poglavarstvu. da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana ukloni uočene nedostatke. 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Upravna tijela jedinica?(službe i odjeli) Upravna tijela su upravni odjeli i službe koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice. grad. Općinskog načelnika. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo. njihovim zamjenicima. a u općinama i gradovima iznad 3. gradonačelniku. Predsjednik poglavarstva? Općinski načelnik.1. ili postupa protivno njima. Pitanje povjerenja općinskom načelniku. županu. ako pročelnik sam zatraži razrješenje. članovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku. gradonačelniku. ovoga članka: 1. Općinski načelnik. županu. gradonačelnik. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom glasova svih članova. Ako predstavničko tijelo to ne učini. a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela. odnosno župan predsjednik je poglavarstva. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne. odnosno župan može obavljanje odredeđnih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni. Općinski načelnik. odgovornost? Općinski načelnik. odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5. 50 . 3. gradonačelnik. odnosno župan (nosioci izvršne vlasti) zastupa općinu. Župan. njihovim zamjenicima. gradonačelnik. predsjednik je poglavarstva. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. gradonačelnika i župana bira predstavničko tijelo u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavničkom tijelu i to većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela. obavlja druge poslove određene statutom Donosi odluke većinom glasova. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje. gradonačelnik. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. grada. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. priprema prijedloge općih akata 2. odnosno županije. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne.

Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina. Za to mogu osnovati zajedničko tijelo. niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. ZAKON O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA… Izbor članova predstavničkog tijela Svaki državljanin RH koji ima navršenih 18 godina. Članovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. odluke i pravilnici. poslovnik. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom. gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. Opći akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno. gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave. proračun. Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice. Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori. Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela. a prije njihovog održavanja. ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu (protiv konačnih pojedinačnih akata može se pokrenuti upravni spor). dužanje u roku od 15 dana od dana njegove dostave. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu. zajedničko trgovačko društvo. niti član poglavarstva iste jedinice. sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Ne može istovremeno biti sudac. sukladno posebnom zakonu. zamjenik državnog odvjetnika… Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat 51 . Nisu opozivi. državni odvjetnik. Pojedinačni akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi. a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova. Protiv pojedinačnih akata može se uputiti žalba nadležnom upravnom tijelu županije. Općinski načelnik. u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori. svako u svojem djelokrugu. danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. zajednički upravni odjel ili službu. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički. donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta. predsjednik Vlade Republike Hrvatske. te ima prebivalište na području lokalne jedinice može birati i biti izabran. Nadzor nad općim aktima Opći akti: Statut (vrhovni akt). Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave. poslovnik.4. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. sukladno posebnom zakonu.

Kandidata može predložiti ili politička stranka ili birači. ima od 7-13 članova. Izborni sustav Posljednji izbori bili su čisti proporcionalni sustav.Izbore članova Gradske skupšt. . gradska. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavničkom tijelu. a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat.županije ima od 31-51 člana. Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice. Osnovno načelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima.000 stanovnika. moraju prikupiti određeni broj potpisa (100 za općinsko vijeće. izborima dostavljaju ih izbornom povjeren. Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član. .imenuju članove biračkih odbora. . u skladu sa zakonom. a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste.donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava . . a ostale članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka. Broj članova predstavničkih tijela? Broj članova predstavničkih tijela mora biti nepraran.000 stanovnika.prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o župan. 150 za gradsko i 500 za županijsko). Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav.objavljuju rezultate 52 .brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora. izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori. županijska izborna povjerenstva.općina i grada koji ima od 10. Ako ga predlažu birači. .nadziru pravilnost izborne promidžbe. .općina koja ima od 3.Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo i birački odbori. . . te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici) i prošireni (dva predstavnika većinske političke stranke i dva predstavnika oporbe) sastav.obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području.grad s više od 30. odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor. izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori: . ima od 19-35 članova.000 stanovnika. .000 stanovnika.miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora.Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Državno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici) i prošireni sastav (tri predstavnika većinske političke stranke i tri dogovoreno predložena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici).Grad Zagreb ima 51 člana. .općina koja ima do 3. Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član.Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori. .objavljuju općinske.određuju biračka mjesta.neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba. . ima od 13-19 članova. Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. Glasovanje je osobno i tajno Važeći listići su samo oni za koje se može nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevažeći). Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Državno izborno povjerenstvo RH: . . . . Općinska i gradska izborna povjerenstva: .001 do 10. . ima od 9-15 članova. Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori. Tijela za provedbu izbora? Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. županije. .001 do 30. Općinska. a određuje se Statutom jedinice i to tako da: .nadziru rad biračkih odbora.

gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su osobe. tijela ili od iskazanog nepovjerenja opć. Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik. načelnika. više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od počinjenog djela. Tijela mjesnog odbora Vijeće mjesnog odbora . Kao rezultat.tajnim glasovanjem bira vijeće na vrijeme od 4 godine Mjesni odbori. Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. ako trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka.obavlja i druge poslove. . financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom.biraju građani s područja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine. 2. . U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave.objavljuje rezultate izbora.nadzire pravilnost izborne promidžbe. odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav. 3. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje.- obavljaju i druge poslove. može sazivati mjesne zborove građana Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora.objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu. te dva člana i njihovi zamjenici. Raspuštanje predstavničkih tijela? Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit će predstavničko tijelo (dopuštena tužba Ustavnom sudu): 1. zakonu ili drugom propisu. načelniku. . dok isti mora biti riješen u roku od 48 sati. ako donese odluku ili akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. koji slušaj mora riješiti u roku od 48 sati. Zaštita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu.. Predsjednik vijeća mjesnog odbora . Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: (isto kao i općinska i gradska izborna povjerenstva) Županijsko izborno povjerenstvo: . Protiv rješenja izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba u roku od 48 sati Ustavnom sudu. . ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja. poništava se ili sama radnja ili čitavi izbori. . odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu. odnosno od njihovog podnošenja ostavke. dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo. Birački odbori imenuju se. gradonač. pravila. 4. gradonač. 53 . odnosno županu. (žalba se podnosi Ustavnom sudu) Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo. ako ne izabere opć.brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne. najkasnije pet dana prije izbora za svako biračko mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja. ako je prigovor opravdan. poslovnik. 5..nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava.

sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu 8.LOKA. naknade.visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu.I REG. a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje. Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom.prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa. 2. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proračunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinice. Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima. u skladu sa zakonom. . ako ne može donositi odluke dulje od 3 mjeseca. Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama. Prihodi jedinica? Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela. 8. 5. gradski odnosno županijski porezi. prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava. izbori za novo predstavničko tijelo.bilancu prihoda i rashoda proračuna.račun financiranja (zaduživanje i otplata). Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. . udio u zajedničkim porezima s RH 7.Tijekom godine jedinica može mijenjati i dopunjavati proračun. 3. Prihodi jednica su: 1. Opći dio sadrži: . Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području. Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati će povjerenika Vlade u jednici lokalne i regionalne samouprave: 1. 7. 6.tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za nepredviđene rashode. Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice. Proračun ima opći i posebni dio. prirez. kada se u jedinici ne održe. na dobit i 54 . Nadzor nad korištenjem obavlja predstavničko tijelo i Državni ured za reviziju. . doprinosi i pristojbe. . Ako proračun ne bude donesen prije početka godine. korisnicima i namjenama. općinski. Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i područne samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. Naredbodavatelj za izvršenje proračuna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlaštena za poslove proračuna. kada se ni u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavničko tijelo. prihodi od trgovačkih društva i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice 4. Poglavarstvo mora predstavničkom tijelu svoje jedinice podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koje ono odredi. a ne može mijenjati proračun i ne može raspolagati imovinom jedinice ZAKON O FINANCIRANJU JED.ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda. donosi se odluka o privremenom financiranju. drugi prihodi Izvori sredstava 1. . ako u roku ne donese prostorni plan.(jer se dijele između države i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak. kada raspusti njezino predstavničko tijelo.Zajednički porezi . ako u roku ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju.6. 2. 3. a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene. Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi.

. 4. Ustrojstvo Grada Zagreba Izvršna tijela su gradonačelnik i gradsko poglavarstvo. na prirez više nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika. porez na automate za zabavne igre. ima urede. novčane kazne. Gradska skupština može odlučiti bda određeni članovi Gradskog poglavarstva. Županijski porezi? Županijski porezi su: 1. komunalne naknade.donosi statut 55 .Predstavničko tijelo građana. 51 član. porez na potrošnju. porez na dobit 3. porez na plovila. porez na cestovna motorna vozila. Nema gradsko vijeće nego gradsku skupštinu. osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave. Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove. ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba. porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. Ima statut. 2. a ne odjele. Vlastiti izvori sredstava županije jesu– prihodi od vlastite imovine. Obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. na neiskorištene poduzetničke nekretnine. općinskih ili gradskih površina. porez na cestovna motorna vozila. porez od priređivanja igara na sreću 4. izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana).Gradonačelnik je predsjednik. a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. Općine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak. porez na tvrtku ili naziv. Gradsko poglavarstvo . Bira ga gradska skupština iz reda svojih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom. već svi gradovi i općine. porez na promet nekretnina Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik. 3. Gradska skupština . na korištenje javnih površina. Na čelu je gradonačelnik (ako ne obavlja poslove državne uprave može se staviti povjerenika na 6 mjeseci. 3. Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti. Zajednički porezi? Zajednički porezi jesu: 1. 5. Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela. na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. porez na reklame. porez na potrošnju. porez na tvrtku ili naziv Prirez: izmjenama novog zakona. Odgovoran je Vladi. Gradonačelnik ima dva zamjenika. porez na nasljedstva i darove. Na prijedlog gradonačelnika. ali gradonačelnik i dalje zadržava mjesto gradonačelnika). na kuće za odmor. naknade za uporabu javnih. 1. na neizgrađeno građevinsko zemljište. 2. 3. 4. upravne i boravišne pristojbe. grb i zastavu. porez na korištenje javnih površina. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini. Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo). 9-15 članova. porez na dohodak 2. ZAKON O GRADU ZAGREBU Grad Zagreb Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina. porez na kuće za odmor. Ima status i grada i županije(poslovi su spojeni s lokalnom samoupravom). Gradonačelnik – predstavlja i zastupa Grad Zagreb.na promet nekretninama. županijski porezi. Općinski gradski porezi? Općinski i gradski porezi jesu: 1. nositelj je izvršne vlasti u Gradu. (radi se o porezu na dohodak). 2. 2.

ravnateljstva i službe.drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. tjelesne kulture i sporta. komunalnih i drugih institucija.bira i razrješuje općinskog načelnika. skupštine . gradova. Upravna tijela Grada Zagreba? Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. Statutom će se urediti ustrojavanje oblika. 5. za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora. statutom i poslovnikom skupštine. Protiv odluke vladinog povjerenstva. financiranje. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika. Ako to nije slučaj. Granice između gradova i općina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. kvaliteti komunalnih objekata. ili 1/3 građana s tog područja ili jedinice. obavljanje administrativnih i drugih poslova. trgovačka društva te druge pravne osobe. Unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu.donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga .Gradsko poglavarstvo Mandat članova gradske skupštine traje 4 godine. socijalne skrbi. Gradska skupština donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. Kod promjene granica. Njima upravljaju pročelnici. obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta. zdravstvenih. zavodi. kvaliteti stanovanja. poslovi koji im se povjeravaju. 7. tijela i način izbora. 3. javnog zdravlja. osigurava uvjete. b) tijela Grada Zagreba Tijela grada Zagreba su: . komunalnih i drugih djelatnosti 2. općina Područja su uređena posebnim zakonom.. osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko planiranje. obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture. 4. društ. 8. kulturnih.. Postoji 20 županija i Grad Zagreb. područje za koje se osnivaju. način rada. ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. brine o uređivanju naselja. usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod. 9. obrazovanja i odgoja. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba. Ako se one ne poklapaju s granicama rubnih naselja. 6. U pravilu se granice određuju dogovorom. Područja županija.. 10. 56 . onda ove zadnje prednjače. moguća je žalba Vladi u roku od 30 dana. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora.Gradonačelnik . socijalnih. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje imenuje gradonačelnik uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra.osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa . gradonačelnika.osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. gradske infrastrukture. Promjenu granice može tražiti ili predstavničko tijelo. usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. kulture. Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 općina u RH.Gradska skupština . a članovi nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. prosvjetnih. Djelokrug Grada Zagreba? Grad Zagreb: 1.uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela . zdravstvene zaštite životinja i bilja. a ustrojavaju se kao uredi. funkcija im je počasna. obavlja i druge poslove Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske četvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. osniva ustanove. potrebno je i mišljenje županijske skupštine. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva . 11.

ustanove i druge pravne osobe. ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN br. devizni mirovinski i dr. kad u upravnim stvarima. Tko i kada je dužan postupati po zakonu o općem upravnom postupku? Po ovom zakonu dužni su postupati tijela državne uprave i druga državna tijela.) Što znači da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom. 7. tijela su dužna strankama omogućiti što lakšu zaštitu i ostvarivanje prava. 6. kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. načelo efikasnosti – tijela. Kako se pokreće upravni postupak? Upravni postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski. rješavaju na temelju zakona. Upravna stvar? Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka 3. 2. načelo zaštite prava građana i zaštite javnih interesa – pri vođenju postupaka i rješavanju. obvezama ili pravnim interesima građana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. 2) 3) 57 . imovinsko-pravni. 8. 53/91 i 103/96) 1. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela državne uprave i druga državna tijela. 5. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze primjenjivat će se one mjere koje su za stranku povoljnije. ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. Upravni akt? Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. poduzeća i drugih pravnih osoba. Osnovna načela upravnog postupka? 1) načelo zakonitosti – tijela državne uprave. Rješenje mora biti u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano. neposredno primjenjujući propise. porezni. niti u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima. što znači da ZUP ima supsidijarnu (pomoćnu.5.. škole kad izdaju svjedodžbe). propisa i na temelju općih akata ustanova i pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. koje postupaju u upravnim stvarima. Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom urediti drukčije ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. Kojim propisom je uređen opći upravni postupak? Zakonom o općem upravnom postupku. Po ovom zakonu dužne su postupati i druge pravne osobe (npr. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona. a da to ne bude na štetu prava drugih osoba. rješavaju o pravima. ustanove i pravne osobe u rješavanju u upravnim stvarima dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana. Službena osoba upozorit će stranku na mogućnost ostvarivanja prava. 4.

8) načelo prava žalbe (načelo dvostupanjskog rješavanja) – Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. Nadležnost se ne može mijenjati dogovorom stranaka niti dogovorom upravnih tijela. Protiv njega nema pravnih lijekova tj. 11) načelo ekonomičnosti postupka – postupak se mora voditi brzo.4) načelo materijale istine – u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. – stvarna nadležnost – određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela – mjesna nadležnost – određuje se po propisima o političko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. propisima kojima se uređuje pojedino upravno područje. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni. a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se određuju obveze. osim ako zakonom nije drugačije propisano. Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. Ovlaštena službena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretni slučaj. 58 . 10. na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazne. nije dopuštena žalba. 12) načelo pomoći neukoj stranci – tijelo koje vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju. sa što manje troškova i gubitaka vremena za stranke. 9. Što se događa ako rješenje donese nenadležno tijelo? Takvo rješenje će se poništiti od strane drugostupanjskog tijela. 11. žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno. ali se pripadnicima svih naroda i manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku. Što je to stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela. odnosno drugim propisima. Što je to nadležnost? Nadležnost je pravo nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rješenja. To se rješenje može poništiti. ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje pravilnog rješenja. Kad je steklo pravomoćnost ne može se više mijenjati. Bez prethodnog izjašnjenja se može donijeti rješenje samo ako je zakonom predviđeno. 13) načelo upotrebe jezika i pisma – Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod tijela kod kojega se vodi postupak. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo obavlja. za postupanje su nadležna tijela za poslove opće uprave. 10) Načelo pravomoćnosti rješenja (zakonska def. može se poništiti. pravomoćnog rješenja) – Pravomoćno rješenje je ono protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. 5) načelo saslušanja stranke – prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. Ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost. 9) načelo konačnosti rješenja (zakonska definicija konačnog rješenja) – rješenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku). 6) načelo ocjene dokaza – ovlaštena službena osoba po svom uvjerenju. Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadležna tijela utvrđena propisima o ustrojstvu državne uprave. 7) načelo samostalnosti u rješavanju – Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenja samostalno u okviru ovlaštenja. Kada nema drugostupanjskog tijela.

) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela. 14. Nadležnosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka.)  ako se mjesna nadležnost ne može odrediti prema prethodnim točkama. ako je sukob nadležnosti nastao na njihovom području. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukčije određeno. odnosno međunarodnim ugovorima. 13. U kolegijalnim tijelima rješavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. 16. nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Što je to mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost se određuje po propisima o političko – teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. Sukob nadležnosti može biti: .pozitivan – kada dva ili više tijela prisvajaju nadležnost za rješavanje iste upravne stvari. a određuje se:  u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi  u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela.Niti jedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i sam je riješiti osim ako je to zakonom predviđeno. . Tko donosi rješenje u upravnoj stvari? (Službena osoba za vođenje postupaka i za rješavanje. Stranke s diplomatskim imunitetom. ni dogovorom tijela. Što je sukob nadležnosti? Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje. Sukob nadležnosti tijela državne uprave istog upravnog područja raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave. Rukovoditelj može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. nadležno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. stranaka i tijela. prema mjestu gdje se djelatnost obavlja  u ostalim stvarima – prema prebivalištu stranke (kada ima više stranaka. priznatim po nadležnim državnim tijelima. ako je sukob nadležnosti nastao na razini Republike Hrvatske. 12. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada Republike Hrvatske. Strana država. međunarodna organizacija. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju.negativan – kada se dva ili više tijela odriču nadležnosti u istoj upravnoj stvari. osobito za stranku. odnosno izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave. 15. ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihova sjedišta (kod djelatnosti poslovnih jedinica-prema sjedištu poslovne jedinice u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u određenom mjestu . ona se određuje prema mjestu gdje je nastao povod vođenja postupka u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov – prema matičnoj luci U slučaju istovremene mjesne nadležnosti dvaju tijela.prema sjedištu radnje tj. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada Republike Hrvatske. odnosno osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku položaj uređen međunarodnim pravom. 59 . Sukob nadležnosti između Vlade Republike Hrvatske i ministarstava i drugih tijela državne uprave rješava Hrvatski Sabor. Sukobe nadležnosti koji nisu obuhvaćeni rješava sud nadležan za upravne sporove. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadležno ako se time znatno olakšava postupak. Tko rješava sukob nadležnosti? Sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada Republike Hrvatske.

saslušanje svjedoka. punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima. primjenjuje se načelo uzajamnosti. 20. suovlašenik tj. ako je sa strankom. a o izuzeću čelnika odlučuje nadležno izvršno tijelo. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke srodnik po krvi u prvoj liniji. naselje – sindikalne organizacije – zastupnik stranke – zakonski ili privremeni – punomoćnik – zajednički opunomoćenik Što je to stranka? Stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak. svjedok. dostavu dopisa). o izuzeću službene pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. Što je to izuzeće? Službena osoba koja je ovlaštena za rješavanje ili obavljanje pojedine radnje. NADLEŽNO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI DRŽAVNO TIJELO KOLEGIJALNO TIJELO PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA RJEŠENJE U UP DONOSI Rukovoditelj tijela Kolegijalno tijelo Rukovoditelj pravne osobe 17. Državna tijela. Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku? U postupku se mogu pojaviti slijedeće osobe: – stranka. 19. Službena osoba čim sazna da postoji koji od razloga izuzeća. 18. ili koja radi zaštite svojih prava ili interesa ima pravo sudjelovati u postupku. suobveznik.. to će tijelo zamoliti tijelo na čijem se području radnja ima poduzeti. bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. O izuzeću člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. Što je to pravna pomoć? Za izvršavanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog tijela. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke u odnosu staratelja. a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja. vještačenje. dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. Ta se pomoć traži posebnom molbom. poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe. vršenje uviđaja. usvojitelja ili hranitelja. 60 . ako je sa strankom. Pravna pomoć označava izvršenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela (npr.fizička ili pravna osoba – državno tijelo. grupa osoba. pa i onda kada je brak prestao. Za pravnu pomoć inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. Zaključkom o izuzeću službene osobe tijela. rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe. Stranka može zahtijevati izuzeće službene osobe ako smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. Ako nema ugovora. u postupku izuzet će se od rada u predmetu: – – ako je u tom predmetu stranka. – – ako je prvostepenom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili donošenja rješenja. vještak. Razlikuje se unutarnja pravna pomoć između državnih tijela i međunarodna pravna pomoć. odlučuje čelnik tijela.U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima.

zastupaju društvene interese).Stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba: . a koja nema punomoćnika. državno tijelo preko zakonom određenog predstavnika. ustanove. Stranačka sposobnost – sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. Što je procesna sposobnost? Stranka koja je potpuno poslovno sposobna. tijelo koje vodi postupak postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost predmeta. grupa osoba. sindikalne organizacije. a može im i 61 . može sama obavljati radnje u postupku i ta se sposobnost zove procesna sposobnost. druge pravne osobe.koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu. Zakonski se zastupnik određuje na temelju zakona ili aktom nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona. naselje. Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta: – – 24. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika). već državne interese. a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Tijelo koje vodi postupak može zaključkom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da naznače tko će ih između njih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćenika. skupine osoba. a to su državni organi.protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka) . Fizičke osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su lišene poslovne sposobnosti (duševne bolesti) nemaju procesnu sposobnost. Zakonski zastupnik Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja Njihov zakonski zastupnik.na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) . Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se određuje na temelju zakona. Tu sposobnost ima svaka fizička i pravna osoba. ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. Što je zajednički predstavnik? Dvije ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izričito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. Stranačka sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe. Pravne osobe i državna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika. državno tijelo. a postupak se mora provesti. 23. naselje. državni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne štite vlastite. Što je privremeni zastupnik? Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika. 21. udruge. Zastupanje stranke – zakonski zastupnik ili predstavnik – privremeni zastupnik – zajednički predstavnik ili punomoćnik – punomoćnik 25. obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku. sindikalna organizacija. da se provođenje postupka traži zbog hitnosti predmeta da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti 22. One su u takvom slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupiti kao njihov zajednički predstavnik ili postaviti zajedničkog punomoćnika.

28. Ako ih ne ukloni u određenom roku. Podnesci se predaju nadležnom tijelu neposredno ili šalju poštom pismeno. Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska službena osoba upozorit će na to podnosioca i uputiti ga nadležnom tijelu. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku. vlastoručni potpis podnosioca podneska. Kad tijelo dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležno. Punomoć ne prestaje smrću stranke. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. smatrat će se da podnesak nije ni podnesen o čemu će donijeti zaključak (moguća žalba). zaključkom odbaciti podnesak. žalbe. izjavljivati i telegrafski i telefonski. zahtjev odnosno prijedlog. obrasci što se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka (AOP). Punomoć se može dati pismeno ili usmeno na zapisnik.samo odrediti ako stranke ne postupe prema zaključku. odnosno zastupnika ili punomoćnika. molbe. Stranka koja je prisutna kada njezin punomoćnik daje usmenu izjavu. Što je to podnesak? (komuniciranje upravnih tijela sa strankama) Pod podneskom se podrazumijevaju zahtjevi. Ta osoba se zove stručni pomagač i ona ne zastupa stranku. gubitkom njezine procesne sposobnosti. može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoćenika. koji sprječava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun ne može zbog toga biti odbačen.. prijedlozi. On osobito treba sadržavati: – – – – – – naziv tijela kojem se upućuje. a mogu se ako nije drukčije određeno. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je poslovno sposobna. odrediti će podnosiocu rok u kojem je dužan to ispraviti. Ako podnosilac ukloni nedostatke u određenom roku. osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. 29. Predaja podneska. Tijelo koje je primilo takav podnesak. a može biti dana na cijeli postupak ili za pojedine radnje te se može i vremenski ograničiti. ako ga ima. 62 . Ako podnosioc i dalje inzistira na primitku. ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. službena ga osoba mora primiti. Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka odvede stručna osoba koja će joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU). nakon čega će tijelo ako nije nadležno. tko je zastupnik ili punomoćnik. smatrat će se da je podnesak bio od početka uredan. 27. (koja nije stručno školovana za taj način posla). poslat će ga nadležnom tijelu i o tome obavijestiti stranku. 30. U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika svaka stranka zadržava pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe odnosno organizacije obraćaju tijelima. Slučaj kada je podnesak nepotpun? Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak. 26.. (savjetovanje u stručnim pitanjima) Odredbe punomoći mogu biti: – – – za cijeli postupak za pojedine radnje može se vremenski ograničiti. Koji je sadržaj podneska? Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. samostalno izjavljuju žalbu). te adresu (boravište) podnosioca. prijave. ime i prezime. Punomoćnik i punomoć. predmet na koji se odnosi.

uz oznaku datuma. rješenje. svjedoka. Pozvana osoba je dužna odazvati se pozivu (u slučaju bolesti ili dr. Pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte ili na drugi način. a ako je moguće i sat dolaska pozvanog. pomoćna i dokazna sredstva koja pozvana osoba treba sa sobom donijeti. opravdanih razloga. potpis službene osobe i primatelja zapisnika Zapisnik treba sadržavati točno i kratko tijek i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama. Nitko ne može biti pozvan da dođe u tijeku noći. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva (stranka. 33. organ će se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede. a u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. a može joj odrediti snošenje troškova. Može se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu pismenu izjavu. O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješavanje stvari. svjedok. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. vrijeme (datum i sat) i predmet u kojem se obavlja radnja 3. naziv tijela koje obavlja radnju 2. Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik policije. U zapisnik se unosi: 1. prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika 4. dužna je izvijestiti nadležno tijelo). a koja boravi na njegovom području. kratak i jasan sadržaj 5. ali ograničeno na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka. Pozivanje osoba? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je nazočnost u postupku potrebna. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika. Zapisnik se vodi u tijeku vršenja službene radnje. 63 . vještak). u samom spisu će se staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba. Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu. 34. dužna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv. vještaka 6. točan. a pored toga i kažnjena novčanom kaznom. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni gubitak vremena za pozvanu osobu. mjesto. zapisnik o radu svakog dana posebno. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna osobno doći ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati. 35. zabilješka u spisu predmeta ? Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim izjavama stranaka ili trećoj osobi. prekidi 7. Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da je spriječena doći. može biti privedena. Iznimno. Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ. Ime i prezime i adresa osobe koja se poziva. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da li je bilo primjedbi. 32.31. Zapisnik. a pismeni poziv sadrži: – – – – – – – Naziv tijela koje poziva. izjava stranke. Slučaj kada se pozvana osoba ne odazove pozivu? Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga spriječena doći. Poziv se upućuje pismenim putem. dan. imena službenih osoba. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja organa koji vodi postupak. o vijećanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik. Koji je način pozivanja i sadržaj poziva? Poziva se pismenim putem. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. mjesto. Što je to pismena? Pismena su akti državnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv. uputa o mogućnosti prigovora. a izostanak ne opravda. zaključak.

ustanovama i drugim pravnim osobama – obavlja se predajom pismena službenoj osobi nadležnoj za primanje pismena 4. stranim državama. posebni slučajevi ? Dostava pismena se obavlja tako što se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno.kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji. onda tamo gdje se osoba zatekne). i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija. dostava državnim tijelima. Dostava se obavlja radnim danom danju. osoba može biti pozvana radi primitka. dostava punomoćniku za primanje pismena – službena osoba može naložiti stranci da po određenom predmetu postavi u središtu tijela punomoćnika za primanje pismena. dostava ostalim osobama – osobama u inozemstvu. što se vrši pod nadzorom službene osobe. Ako je boravište nepoznato tijelo će postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno.kad je takva dostava određena ovim ili drugim zakonom . pomorskom i zračnom prometu dostava se može obavljati preko službenih tijela ili pravnih osoba u kojima su zaposlene. Službenim osobama i osobama u suhozemnom. a) Posredna dostava Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstava (može i nadstojniku li susjedu ako pristane). dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na čijem je području boravište osobe ili pošti u mjestu boravka. Ako je osoba odsutna vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi. dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku (ista kao dostava stranci) 2. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavljač će pribiti priopćenje gdje se pismeno nalazi. 5. dužne su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (dok ne prijave punomoćnik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana). b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava) Dostava se mora izvršiti osobno: . no kada to zahtjeva priroda pismena. Dostava izvoda iz matičnih knjiga. 64 .zapisnik o vijećanju i glasovanju .službeni referati i nacrti rješenja . Ne mogu se razgledati ni prepisivati: . Obavlja se preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. Kad više stranaka zajednički sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima. riječnom. dostava javnim priopćenjem – većem broju osoba koje nisu poznate dostava se vrši putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela (može i u medijima). ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke Zabilješka – vodi se o manje važnim radnjama i izjavama stranaka. samo iz osobito važnih razloga neradnim danom ili noću. neposredna i posredna. Pribijanjem priopćenja dostava je izvršena. Dostava pismena. svjedodžba može se obavljati neposredno.ni drugi povjerljivi spisi. Dostava se ne može izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. c) Posebni slučajevi dostave 1. 37. a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se može izvršiti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. Smatra se da je dostava izvršena nakon što je proteklo 15 dana od stavljanja na oglasnu ploču. kod odraslog člana domaćinstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit će se pismena obavijest da u određeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena. međunarodnim organizacijama obavlja se preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne poslove. Ako nije utvrđeno da je osoba odsutna. 3.kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati . Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ? Stranke (i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise.36.

na godine 30. kada se postupak vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik. Rokovi materijalni (uređeni propisom. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja. Prijedlog za povraćaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje. rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana. Nakon tri mjeseca od propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje. Kad je povraćaj u prijašnje stanje dopušten.04. 40. Kad je rok određen po danima. već se za početak roka uzima prvi idući radni dan. postupak se vraća u stanje prije propuštanja. Rokovi se računaju na dane. uvažiti ili odbiti. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem.04. promjena stana – ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivališta. PREKLUZIVNI ROKOVI. rješenja) uručuju osobi kojoj su upućena. Dostavnicu potpisuje primalac i dostavljač. 65 . ako je zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo. zaključci. računanje. a dostavljač ne može utvrditi kamo je stranka odselila. tijelo će odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploči tijela. – 30.2003. Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka O prijedlogu za povraćaj u prijašnje stanje odlučuje: .05. određuje ih službena osoba i rok određen propisima za kojeg je predviđena mogućnost produženja može se produžiti ako postoje opravdani razlozi.04. →istekom dana toga mjeseca . Rokovi u upravnom postupku. Dan predaje pošti smatra se danom predaje tijelu. 39. Zaključkom se prijedlog može odbaciti. Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. kad je stranka iz neznanja ili očito greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu 3. Rokovi: . Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju. dok protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povraćaj dopuštena je posebna žalba. sat i razlog odbijanja i mjesto gdje je pismeno ostavljeno. dan u koji je dostava izvršena ne uračunava se u rok.2004. kad je stranka očitom greškom prekoračila rok.na mjesece – 30.odbijanje primitka – ako osoba kojoj je pismeno upućeno ili netko od domaćinstva odbije primiti pismeno tada se pismeno ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabilješku na dostavnici dan. gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. Za osobe u oružanim snagama (ili lišene slobode) dan predaje podneska zapovjedništvu (odnosno upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu. Dostavnicu moramo čuvati jer je to dokaz da je pismeno predano. pravodobnost ? (pitanje na ispitu) Rokovi se određuju za poduzimanje određenih (pojedinih) radnji u postupku. – 30. Ako je pri dostavi učinjena greška smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno. Održavanje reda i troškovi postupka ? 6. zbog propuštene radnje u postupku ( u određenom roku) 2. Ako rokovi nisu određeni zakonom.Zaključkom tijelo kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE. Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se ništa ne bi moglo mijenjati. Povraćaj u prijašnje stanje ? Povraćaj u prijašnje stanje primjenjuje se na procesne rokove: 1.na dane – računa se od idućeg dana nakon dostave . Protiv zaključka kojim se dopušta povraćaj u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. mjesece i godine.→ istekom dana te godine Ako pada u nedjelju ili praznik onda se računa idući radni dan. 7. vrste. ne mogu se produžiti) i procesni ( određuje osoba koja vodi postupak). To se zove PREKLUZIJA tj. 38.

. Nagodba se upisuje u zapisnik i zaključena je kada stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. izmjena zahtjeva. Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopćavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. vještake. ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka može i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka. izdaci za svjedoke. Ispitni postupak ? Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: . Dok tijelo ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. 42. Nagodba mora biti jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa. To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku. 66 . nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. a na čiju štetu je postupak okončan. dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove.) u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. izdaci za svjedoke.nagodba – svatko snosi svoje troškove 41. a stranka odustane od svojeg zahtjeva. morala ili interesa trećih osoba. Spajanje stvari u jedan postupak ? Kad se radi o pravima i obvezama više stranaka može se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno.troškovi stranke – dolaženje. Posebni izdaci (putni troškovi. troškove postupka snosi državno tijelo koje je pokrenulo postupak. Pošto je pokrenut postupak. zahtjev se mora odbiti .ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavke NAGODBA Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke.po službenoj dužnosti – kad to određuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak . stranka može do donošenja rješenja proširiti zahtjev ili umjesto prijašnjeg staviti drugi. stranka koja je izazvala postupak. ODBACIVANJE POSTUPKA – nemogućnost vođenja upravnog postupka ODBIJANJE – ako nisu ispunjene materijalne pretpostavke. uz uvjet da se temelji na bitno istome činjeničnom stanju tzv. Tijelo o tome donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba ako se radi o prvostupanjskom tijelu. službena osoba nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode. teren . 43. Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti tijelo može prekinuti postupak.u povodu zahtjeva stranaka Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka.troškovi tijela – putni troškovi služb. osoba. stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva. tumače. stručna pomoć . Može se pored udaljavanja osoba kazniti i novčanom kaznom (teže narušavanje ili krupnija nepristojnost). tumače. Troškovi UP: . Nagodba ima snagu izvršnog rješenja u upravnom postupku. tijelo će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen (stranka odustaje izjavom). Osoba koja i pored opomene ometa rad može biti udaljena.Službena osoba dužna je brinuti o održavanju reda pri radu te u tom cilju je ovlaštena da opominje osobe koje smetaju pri radu. takse. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti.

u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka sa protivnim interesima . na utvrđivanje očinstva. na postojanje braka. U slučaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak. određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršavati 3. određuje koje radnje se u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenje za njihovo izvršenje 2. Usmena rasprava – tijek – isključenje javnosti? Službena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka): . Tijelo koje vodi postupak može predložiti stranci da traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. držeći se zakona i uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno. Prethodno pitanje ? Prethodno pitanje je pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti sama stvar.da sudjeluje u izvođenju dokaza . odlučuje da li će raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese.kada se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka Usmena rasprava je javna. pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo je vezano pravomoćnom presudom kaznenog suda kojim se optuženik proglašava krivim. a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti 4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati. ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak po tom pitanju. 47. ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate 2) ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže. tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari. a nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa 3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju. Tijelo može samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi. Posebni ispitni postupak ? Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Službena osoba dužna je omogućiti stranci: . odlučuje o svim prijedlozima izjavama 6. Skraćeni postupak ? Tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se može utvrditi stanje stvari. Osoba koja vodi postupak: 1. određuje usmene rasprave i saslušanja 4.44. prijedlozima i dokazima iznesenim u ispitnom postupku . ali službena osoba može isključiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave: 67 . Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja može se nastaviti pošto rješenje o tom pitanju postane konačno i u slučaju kad se ocjeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja.da postavlja pitanja drugim strankama. da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni 46. a postupak za rješenje prethodnog pitanja još nije pokrenut kod nadležnog tijela. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima 45.da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama. Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima 5. Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela. a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugo tijelo. Tijek ispitnog postupka određuje službena osoba. i na toj osnovi riješiti samu stvar.

dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. Isprave (uvjerenja). profesionalne. tijelo će obustaviti postupak (pretpostavlja se da je stranka prijedlog povukla) • ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje se vodi postupak. znanstvenu ili umjetničku tajnu Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti. osiguranje dokaza ? ISPRAVE Uvjerenja. a da ne povrijedi obvezu čuvanja poslovne. poslovnu. a može ih se i suočiti. Dokazivanje i dokazna sredstva ? Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. Ako je gluh. pitanja će se postavljati pismeno. Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. 1. Tijelo je dužno javno objaviti određivanje usmene rasprave: • kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti • kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke Službena osoba dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne. službena osoba će odgoditi raspravu • ako na raspravu ne dođe stranka na čiji se zahtjev postupak pokreće. umjetničke. uviđaj. ustanove i druge pravne osobe o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok dužna je odazvati se pozivu. kao što su: – isprave – odnosno mikrofilmske kopije isprava – svjedoci – izjava stranke – vještaci i tumači – uviđaj Da li neku činjenicu utvrđivati ili ne odlučuje službena osoba. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak. imovinskoj šteti. 3. Ta uvjerenja imaju značenje javne isprave. izjava stranke. 2. SVJEDOCI Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju opažanje priopćiti. službena osoba može provesti raspravu i bez nje 48. profesionalnu. a i svjedočiti. 4. znanstvene tajne • onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku • onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Svjedoci se saslušavaju pojedinačno bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati. Ako državno tijelo izda uvjerenje o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju. vještaci. a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni: • ako stranka koja nije saslušana. takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz. Osoba koja sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen. ne dođe. odnosno druge isprave izdaju državna tijela. Svjedok može uskratiti svjedočenje: • na pitanja na koja bi ga odgovor izložio teškoj sramoti. ispitat će se preko tumača. kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika • na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti. 49.ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu. državne ili vojne tajne. 68 . Kao dokazno sredstvo upotrijebiti će se sve što je podneseno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju.

a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. Ako je postavljeno više vještaka. potpis službene osobe – rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi ili predsjedavajući kolegijalnog tijela 7. pečat tijela koje je donijelo rješenje 69 . Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog. O tome se donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba. Vještak može uskratiti vještačenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedočenje. VJEŠTACI Kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba. a mogu se primijeniti i odredbe za izuzeće službene osobe. UVIĐAJ Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. TUMAČI Na tumača se primjenjuju odredbe koje se odnose na vještaka (za utvrđivanje činjenica potrebno je stručno znanje). tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu. rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja. utvrđeno činjenično stanje. može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke. može se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom. 50. propis o nadležnosti tijela. Oblik i sastavni dijelovi rješenja (na ispitu) 1.Ako se svjedok ne odazove pozivu. pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. Rok za davanje suglasnosti ili mišljenja je mjesec dana. a ne slažu se. može biti prisilno doveden. kratko označenje predmeta postupka 3. Kad rješava kolegijalno tijelo. uvod – naziv tijela. obrazloženje – sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka. Zbog nedolaska može biti novčano kažnjen. Tijelo koje donosi rješenje ? Na temelju činjenica utvrđenih u postupku. rok za izvršenje određenih radnji. Izjava stranke se može uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja. uputa o pravnom lijeku – stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu (i kome i u kojem roku) ili pokrenuti upravni spor 6. navod ako žalba ne odgađa izvršenje. izvest će se dokaz vještačenjem. svaki od njih će odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje. Stranaka ima pravo prisustvovati uviđaju. IZJAVA STRANKE Za utvrđivanje određene činjenice za koje ne postoji dokaz. Za vještaka će se odrediti osobe koje su stručne i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima određene struke. razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. dispozitiv (izreku) – njime se rješava o predmetu postupka u cijelosti. ime stranke i zakonskog zastupnika. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. snositi troškove dovođenja. Kad je zakonom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenja drugog tijela. naziv tijela sa brojem i nadnevkom rješenja 2. Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok. pravne propise i razloge koji upućuju na takvo rješavanje 5. ono može rješavati kad je nazočno više od polovice njegovih članova. Službene osobe i stranke mogu im postavljati pitanja. Stranka može tražiti izuzeće vještaka ako učini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stručno znanje. rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost. a može se i novčano kazniti. o troškovima (mora biti kratak i određen) 4.

Ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. ono može donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donijetim rješenjem nisu obuhvaćena. 51. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo (npr. ali one moraju biti imenovane ili na drugačiji način određene tako da se zna o kome je riječ. dopunsko i privremeno rješenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalna rješenja. brojevima. Ispravljanje grešaka u rješenju ? Tijelo koje je donijelo rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške u imenima. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). a najkasnije u roku mjesec dana tj. pisanju i računanju. što je DOPUNSKO RJEŠENJE: Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. te druge očite netočnosti u rješenju. dopunsko i privremeno rješenje ? (pitanje na ispitu) Kad se u jednoj stvari rješava u više točaka. Zaključak ? Zaključkom se odlučuje o pitanjima (o radnjama u postupku) koja se tiču postupka. rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. Djelomično. stranka ima pravo žalbe. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka. ali obavezno poslije daje i pismeno. Ako se donosi jedno rješenje a tiče se većeg broja određenih osoba. (npr. Djelomično. 30 dana • u ostalim slučajevima – najkasnije u roku dva mjeseca tj. Rješenja po slobodnoj ocjeni . kao da je njezin zahtjev odbijen. a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak. 55. Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. odredit će se i rok u koje se radnja ima izvršiti. Ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje.U stvarima od malog značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. 60 dana Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u tom roku. Pravni lijekovi ? 70 . Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. odnosno po službenoj dužnosti. što predstavlja PRIVREMENO RJEŠENJE. Pravno vezana rješenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti riješena u skladu s pozitivnim propisima i utvrđenim činjeničnim stanjem. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe. nadležno tijelo donijeti će rješenje samo o tim točkama. U njemu mora biti naznačeno da je privremeno. Zaključak se priopćuje zainteresiranim stranama usmeno. a samo su neke od njih dozrele za rješavanje i kada se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. Protiv zaključka se može izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno. ako smo dobili rješenje o povratu radnog prostora. te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka. može se za sve te osobe donijeti jedno rješenje.u pojedinim upravnim stvarima može biti ovlašten za donošenje rješenja po slobodnoj ocjeni. Ispravak proizvodi pravne učinke od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. Rok za izdavanje rješenja ? Rokovi za izvršavanje rješenja su: • kad se rok pokreće u povodu zahtjeva stranke. 54. stanovnici te i te zgrade ili mjesta). 53. Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera (radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi) tijelo može donijeti rješenje i usmeno. što je DJELOMIČNO RJEŠENJE. takvo se rješenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja. o čemu se donosi zaključak (dopuštena je žalba). 52. a koja se ne rješavaju rješenjem.

prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe . protiv kojeg je dopuštena žalba. ali je potrebno obrazložiti zbog čega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku. Rješavanje prvostupanjskog tijela po žalbi Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe u vršenju javnih ovlasti – tijelo uprave Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. Kad tijelo nađe da je podnijeta žalba dopuštena. ako zakonom nije drugačije propisano. Nadležnost tijela za rješavanje žalbi: Za rješavanje žalbi nadležna su slijedeća tijela: 1. predmet u rješavanje uzima drugostupanjsko tijelo. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. 56. prvostupanjska rješenja – tijela državne uprave niže razine – žalba se može izjaviti nadležnom ministarstvu 2. Sadržaj i predavanje žalbe U žalbi se navodi (sadržaj): • rješenje koje se pobija • naziv tijela koje ga je donijelo • broj i datum rješenja Mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi. rješenje doneseno od strane više tijela ili suglasnosti više tijela – tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja koje je donijelo pobijano rješenje (drugostupanjsko tijelo može samo poništiti pobijano rješenje. 2. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo. 3. Nedopuštenu. 71 . (npr. a kad je žalba izjavljena. rješenje se ne može izvršiti dok se rješenje o žalbi ne donese stranci. a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak • ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu. Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. žalbu poslati tijelu nadležnom u rješavaju žalbe. Rok za žalbu Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja. U toku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. odnosno propisom 3. Prvostupanjsko tijelo može zamijeniti rješenje novim: • ako tijelo nađe da je žalba opravdana. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo prvog stupnja će odbaciti rješenjem.1. ukidanje i mijenjanje rješenja Pravo žalbe Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe.tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe 5. a stranka to u žalbi traži O istoj stvari se ne mogu izdati dva rješenja. neposredno se može pokrenuti upravni spor. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. pitanja u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica – tijela predviđena zakonom. ako smo dobili rješenje o povratku radnog prostora. dužno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka žalbe. a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija. Žalba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje – neposredno predaje ili šalje poštom. a ne mijenjati) 4. Žalba ? žalba obnova postupka poništavanje. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. Ako žalba nije dopuštena. a da je to moglo utjecati na rješavanje • kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari • kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogućnost da se o činjenicama izjasni.

a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni Drugostupanjsko tijelo poništiti će (i izmijeniti) rješenje (ništavo) . . ako je rješenje donijela službena osoba tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje 8. ali zbog drugih razloga. ako se rješenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku 10. ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti) Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi 2. Rok za donošenje rješenja o žalbi Rješenje o žalbi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje žalbe.kad nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drukčije 6.ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavnim . a ta je presuda pravomoćno ukinuta 4. Drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu: .kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo (upućuje ga nadležnom tijelu) . ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem (samo rješava stvar) .kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. 72 . ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta 7. koje je dužno to rješenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka. ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka 3.ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primjene zakona. ako stranku nije zastupao pravni zastupnik. Obnova postupka ?(ako nisu bila poštovana načela ZUP-a) Pokretanje obnove postupka Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1. Dostava drugostupanjskog rješenja Drugostupanjsko tijelo rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom tijelu. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenom propisima 9. nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo drugog stupnja će odbaciti rješenjem. Ako su razlozi opravdani odrediti će rok (najduže mjesec dana). a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu se dostave spisi. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom Obnovu postupka može tražiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijašnjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih traži obnovu). drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu 5. ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari . a trebao je 11. te samo donijeti rješenje ili provesti postupak (može i naložiti prvostupanjskom tijelu). 57.Rješavanje drugostupanjskog tijela po žalbi: Nedopuštenu. a žalba neosnovana. a tijelo može pokrenuti po službenoj dužnosti. ako se rješenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju.kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano.

niti odbije prijedlog. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo ŽALBA JE DOPUŠTENA NEMA ŽALBE. Ako tijelo ne odbaci. Državni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka može tražiti obnovu. UPRAVNI SPOR 58. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo (u roku od 1 godine) 5. a po zakonu je potrebno (5 god. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. Ako tog tijela nema. a okolnost vjerojatna (ako nije. niti može biti pokrenuta po službenoj dužnosti. a nakon 5 godina od dostave rješenja stranci. poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao poništiti rješenje. Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. tijelo će ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja (ako nisu odbija se rješenjem). dopuštena je žalba. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije riješena (5 god. ucjene. Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. onda to može učiniti tijelo određeno zakonom. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. odbacuje se zaključkom). tijelo donosi rješenje o stvari i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (poništiti ili ukinuti). ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo (u roku od 5 god. ukidanja i mijenjanja rješenja ? Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom Tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora.Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana. Rješavanje o obnovi postupka Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rješavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. iznude. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. odobrenja ili mišljenja drugog tijela.) 3. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti. O tom prijedlogu rješava tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. 73 . Zahtjev za zaštitu zakonitosti Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor. ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. O tom zahtjevu rješava drugostupanjsko tijelo. Osobiti slučajevi poništavanja. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. Nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev. donijeti će zaključak da se obnova postupka dopusti i odrediti će u kojem će se opsegu postupak obnoviti. ministarstvo ili drugo tijelo. te Vlada. Prijedlog za obnovu postupka NE odgađa izvršenje rješenja. Ako su uvjeti ispunjeni. Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. obnova se ne može tražiti.) Prvostupanjsko rješenje može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. potvrde. a ako ga nema Vlada RH.) 4.) 2. pritiska (uvijek) Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen materijalni zakon (u roku od 1 godine). (5god. ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti. Tijelo nadležno za rješavanje o prijedlogu ispitati će da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe. Na temelju podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku.

izvršenje će se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari. Ako je u rješenju određeno da se radnja može izvršiti u ostavljenom roku. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. a koje je za izvršenika najblaže. AKO ŽALBA NE ODGAĐA IZVRŠENJE 4.DOSTAVOM STRANCI. Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rješenje.DOSTAVOM STRANCI. javni mir i poredak.Ta rješenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanjem rješenja i proglašavanjem ništavnim poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. a na rješenje stranka nije izrično ili prešutno pristala 5. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo. 74 . koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 3. Stranke koje trpe štetu zbog ukidanja rješenja imaju pravo na naknadu samo stvarne štete. čije bi izvršenje bilo protivno načelima pravnog poretka Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika.PRIOPĆENJEM ILI DOSTAVOM STRANCI. Može se ukinuti samo djelomično toliko koliko je neophodno potrebno da se ukloni opasnost. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica već ukinutog rješenja. Zaključak se izvršava pošto postane izvršan. javnu sigurnost. ukinuti ga može drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo). koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavnosti 6. čije izvršenje nije moguće 4. ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima. a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU. s izvršenjem se može započeti istekom toga roka. žalba i jedne stranke sprečava izvršnost rješenja. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. a ako to tijelo ne učini. AKO NIJE DOPUŠTENA ŽALBA ILI NE ODGAĐA IZVRŠENJE . Izvanredno ukidanje Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. a ako rješenjem nije određen rok. 59. Zaključak donesen u upravnom sporu postaje izvršan: .ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU KAD NIJE IZJAVLJENA 2. Proglašavanje rješenja ništavnim Ništavnim se proglašava rješenje (u cijelosti ili djelomično) /dopuštena žalba: 1. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBACUJE ILI ODBIJA Izvršenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu. rješenje postaje izvršno u roku od petnaest dana od donošenja rješenja. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadležnosti ili stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku 2. Izvršenje rješenja i zaključka ? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. AKO ŽALBA NIJE DOPUŠTENA 3. ono ga može ukinuti. javni moral. Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBIJA ILI ODBACUJE Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava. Ako se rješenje odnosi na više stranaka. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. AKO ŽALBA NIJE IZJAVLJENA .

putem prisile – ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi. Izvršenje nenovčanih obveza Provodi se : . Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. 60. odnosno njegovih pravnih sljednika. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način. a izvršenik je ne izvrši. 75 .ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba.ako je izvršeni naslov poništen ili ukinut Sudsko izvršenje (novčane obveze) (Provodi nadležni sud po propisima koji važe za sudsko izvršenje) Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga u upravnom postupku. Zaključak o dozvoli izvršenja donosi tijelo nadležno za provođenje izvršenja.Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu. a to izvršenje provodi se na temelju rješenja koje je postalo izvršno i zaključka o dozvoli izvršenja. ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba. ta će se radnja izvršiti preko druge osobe. Administrativno izvršenje će se obustaviti ako se utvrdi: . tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom.preko drugih osoba . a njime se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja. 61. a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja (ne odgađa izvršenje). tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi može prije donošenja rješenja donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze. tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu. Takvo je rješenje osnova za sudsko izvršenje. spriječiti ili otežati izvršenje obveze.da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi . na trošak izvršenika .da izvršenje nije bilo dopušteno . ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili otežano (dopuštena je posebna žalba). Administrativno izvršenje (nenovčane obveze) (Provode tijela uprave po odredbama ovog zakona.da je obveza izvršena . Privremeni zaključak o osiguranju ? Ako postoji obveza stranke. U postupku izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje. Izvršenje radi osiguranja ? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti i izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno. a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. Izvršenje se može provesti administrativnim (administrativno izvršenje) i sudskim putem (sudsko izvršenje).) Administrativno izvršenje provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju.

naziv i sjedište tužitelja 5. a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo. donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja.osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima 4. skupina osoba. Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. pravna osoba. nadležni državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Upravne sporove rješava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima. U tužbi se mora navesti: 1. naselje i sl. ime i prezime 2. organizacija. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku.sudska zaštita prava građana i pravnih osoba . Tužena strana u upravnom sporu ? Tužena strana je tijelo čiji se akt osporava tj. Kojim se propisom uređuju upravni sporovi ? Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi. Pojam upravnog spora ? Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (može se voditi samo protiv upravnog akta). Pojam upravnog akta ? Akt kojim državna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rješavaju o stanovitom pravu ili obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu. Tužitelj – u upravnom sporu može biti pojedinac. Tužba se predaje sudu neposredno ili šalje poštom u pisanom obliku. U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. 6. 2. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije). ono tijelo koje je donijelo rješenje koje je predmet upravnog spora. 5. upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena 76 . Upravni spor može se pokrenuti prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta žalbi u upravnom postupku. Koja je svrha sudskog nadzora ? Svrha sudskog nadzora je: . Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. mjesto stanovanja 4. 3. Upravni spor može pokrenuti i jedinica lokalne samouprave. Postupak suda po tužbi ? (Kako se pokreće upravni spor?) Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi. ako zakonom nije drugačije određeno. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. To je oblik sudske zaštite nakon neuspješnog pokušaja ostvarivanja prava u upravnom postupku. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. Upravni spor se vodi protiv upravnog akta. može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći.ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 1. Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. zanimanje 3.

77 . Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti žalba pa nije pravovremeno podnesena 5. Odgoda izvršenja u vezi upravnog spora ? Na zahtjev tužitelja tijelo nadležno za izvršenje. odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke: • ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti • ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili odgoda nije protivna javnom interesu. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci Tužba ne sprječava (u pravilu) izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. 7. a nađe da osporeni akt sadrži bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje. Donošenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora 6. kratko izlaganje zbog čega se tuži 7. Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta 8. Ako tužitelj to ne učini. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. 10. sud će rješenjem odbaciti kao neurednu. Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili njegov interes 4. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. 8. Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka U tom slučaju nadležno tijelo je dužno postupati po presudi. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu Ako sud ne odbaci tužbu. sud stvar može riješiti i bez spisa. Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta ? Tužba u pravilu NE sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2. O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici.6. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. potpis podnosioca 9. Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tužbe. Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. 9. da akt koji se tužbom osporava nije upravni akt 3. Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Postupanje tuženog tijela – obveza dostavljanja spisa predmeta ? Ako tužbu ne odbaci rješenjem sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. može iz tog razloga presudom poništiti akt bez dostave tužbe na odgovor. odnosno rješenje. Ako tužitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak.

rješenje ? Sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova. Presudom kojom se osporeni akt poništava. a nadležno tijelo nije postupilo po presudi 12. pa zastupnik tužene stranke. Granice suđenja tj. Kad se tužba koja je podnesena zbog “šutnje administracije” uvažava. 14. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. 13.Ako tužitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan. već se njihovi podnesci samo pročitaju. Ako se tužba uvažava. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. 11. sud poništava osporeni upravni akt. odnosno naknadu štete. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. (nadležno tijelo donosi novi akt) U tom slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti po presudi. Prvo član vijeća – izvjestilac – izlaže stanje i bit spora. izostanak ? O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. odnosno rješenje sadrži: • oznaku suda • ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara • oznaku stranaka i njihovih zastupnika • kratko izlaganje predmeta spora • dan kad je presuda izrečena • dispozitiv • obrazloženje • pouku o žalbi. Ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu jer još treba utvrditi činjenice. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. nakon toga govori tužitelj – obrazlaže tužbu. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga. ako je to moguće može presudom riješiti upravnu stvar. Sadržaj presude ? Presuda. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. sud će odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana.granice zahtjeva iz tužbe ? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. ako je dopuštena Izvornu presudu/rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje: • ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi • ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku • ako je već poništeni upravni akt u istom sporu. Činjenično stanje ? Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. nije potrebna nova rasprava. 15. Sud rješava spor presudom kojom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. Ako je održana usmena rasprava. 78 . odredit će se u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti stvar. Vijećanje se obavlja bez nazočnosti stranaka. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. pa zainteresirana osoba – da obrazloži svoje gledište. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. Rasprava u upravnosudskom postupku – stranka. Presuda .

Presuda radi šutnje ? Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. 17. Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. Obvezatnost presude – izvršenje ? Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor. a takva je radnja kazneno djelo • ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom • ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. Tijelo je dužno dati obavijest u roku od 7 dana. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela. Nadležno tijelo. dužno je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku 30 dana od dostave presude. a ako to ne učini. vještak ili stranka pri saslušanju dala lažan iskaz • ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu • ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu Ponavljanje postupka se može tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. ako to traži priroda stvari. rješenja Sud će odbaciti prijedlog ako utvrdi: • da ga je podnijela neovlaštena osoba • prijedlog nije pravovremen • stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje 79 . ili je svjedok. ili je isposlovana prijevarnom radnjom. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traženja. odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar. O prijedlogu za ponavljanje rješava Upravni sud RH u vijeću od 5 sudaca na nejavnoj sjednici. Pravni lijekovi ? Pravni lijekovi mogu biti: • redovni – zahtjev za zaštitu zakonitosti • izvanredni – ponavljanje postupka 19. ako se tužba uvažava. Kad je na temelju toga podnesena tužba. Ako nadležno tijelo nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti. stranaka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom. Ako nadležno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu. Ponavljanje postupka ? Postupak dovršen presudom ponoviti će se na prijedlog stranke: • ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze • ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda. Sud će to rješenje dostaviti tijelu nadležnom za izvršenje koje je dužno bez odgode izvršiti rješenje. ona se uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu.16. U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti: • presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži • zakonska osnova ponavljanja i dokazi • okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku • u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude tj. stranka može tražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu. predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. 18. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja.

moguća žalba koja ne odgađa izvršenje). 21. 20. Ako ne odbaci.Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. Sud tužbu dostavlja tijelu državne vlasti koje je učinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. Sud presudom odbija ili uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku). odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari). Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku. Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom. Odgovarajuća primjena ZPP ? U postupku zaštite od nezakonitih radnji primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku. izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. 80 . rok i sadržaj ? O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove. O njoj odlučuje Županijski sud na čijem je području učinjena. Zahtjev sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se podiže. Tužba treba sadržavati: • oznaku suda. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ? O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina. Nakon proteka toga roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage. Nadležnost za postupanje po ZIP – izvršenje ? Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja. Sud će odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlaštene osobe. O osnovanosti sud odlučuje presudom (ako prihvaća zahtjev sud zabranjuje daljnje vršenje nezakonite radnje. a nije osigurana druga sudska zaštita odlučuje sud nadležan za upravne sporove. Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina – tužba zbog nezakonite radnje. razloge pobijanja i oznaku podnositelja. koja podnosi odgovor. sud dostavlja protivnoj stranci. 22. tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. oznaku strane s prebivalištem/sjedište • oznaku nezakonite radnje (mjesto. Postupak za zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje. 23. vrijeme i po mogućnosti učinitelja radnje) • dokaze o učinjenoj radnji • tužbeni zahtjev Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. Presudom kojom se dopušta ponavljanje.

te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Zakon o zaprimanju pošiljaka s oznakom povjerljivosti Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju: • tijela državne uprave i druga državna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • pravne osobe koje imaju javne ovlasti 2. pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima. Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća ? Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). lokalne. EKONOMIČNOST 6.povjerljivo . Kojim je propisima uređeno uredsko poslovanje ? Uredsko poslovanje uređeno je : • Uredbom o uredskom poslovanju • Uputstvom za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju • Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe: • Zakona o pečatu i žigu s grbom RH • Zakona o upravnim pristojbama • Uredbe o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave. JEDNOOBRAZNOST 5. mijenja.6. TOČNOST 5. UREDSKO POSLOVANJE 1. 3. Koja su načela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ? Glavna načela uredskog poslovanja su: 1. EKSPEDITIVNOST 4. lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti.strogo povjerljivo . prekida ili završava neka službena radnja kod tijela državne uprave ili državne upravne organizacije. dopunjuje. JEDNOSTAVNOST 2. Uredsko poslovanje obuhvaća: • primanje i pregled akata • upisivanje akata u evidencije • dostava akata u ured • administrativno-tehnička obrada akata • otprema akata • razvođenje akata • arhiviranje i čuvanje 4. područne (regionalne) i mjesne samouprave. Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: . PREGLEDNOST 3. Što je akt i kako se klasificira ? AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće. Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ? Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave.interno 81 .

Što je dosije ? Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu. povjerljivi. i sl. Ako slučajno stižu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pošta) i nose određeni stupanj povjerljivosti. primanje i pregled 2. arhiviranje i čuvanje akata 14. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument. pregled tih akata može vršiti samo radnik koji za to ima dozvolu. grafikon. obično – rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim hitno – prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim označila ovlaštena osoba. Natječajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija. Što je prilog ? Prilog je pisani sastav (tablica. 2. propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. tekst akta 5. Što je fascikl ? Fascikl je skup više dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu. propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje. 13. hitni ? Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. 82 . kratka oznaka predmeta 4. potpis ovlaštene službene osobe 8. a čine posebnu cjelinu. otisak službenog pečata 6. 6. Vrste akata – obični. zaglavlje 2. jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to: 1. Što je pisarnica ? Pisarnica je posebno organizirana služba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela državne uprave i druga državna tijela. 12. ili se ukazuju hitnim po naravi stvari. 11.) ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune. odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti. strogo povjerljivi.. a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj.1. Obične pošiljke i sve što ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici. 4. Tko otvara pošiljke označene određenim stupnjem tajnosti ? Povjerljive i strogo povjerljive pošiljke otvara rukovoditelj tijela državne uprave. 9. Što je predmet ? Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. crtež. akt + prilog = dokument 10. Što je dokument? Čine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. razvrstavanje i raspoređivanje 3. objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. Sastavni dijelovi akta ? Osnovni elementi koje svaki akt mora sadržavati su: 1. otpremanje i razvođenje ( bez administrativno-tehničke obrade) 5. upisivanje i dostava u rad 4. Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove. naziv i adresa primatelja 3. s tim aktom treba postupati bez odgađanja 7.

XXX – XX / XX – XX /XX 123 . Sadržaj Vrijeme nastanka Oblik Klasa: 133 – 02/02 – 01/56 1 – glavna grupa 2 – grupa 3 – podgrupa 4 – djelatnost unutar podgrupe 5 – godina otvaranja predmeta 6 – broj dosijea 7 – broj predmeta Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela: a) klasifikacija prema SADRŽAJU (5 brojeva) – određuje se na temelju sadržaja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi čelnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju) • neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 – 02/ • radni odnos na neodređeno vrijeme: 122 – 02/ • državni stručni ispit: 133 – 02/ b) klasifikacija prema VREMENU – određuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren) • u godini 2002.4 / 5 . prema propisanim rokovima za čuvanje arhivske građe. Što je klasifikacijska oznaka ? Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju. Prijenos klasifikacijske oznake ? U slučaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviđena za urudžbene brojeve. : 133-02/02klasifikacija prema OBLIKU – broj dosijea i broj unutar klasifikacije prema vremenu.15.6 / 7 16. Što je arhiva ? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti. c) 83 . radi se prijenos klasifikacijske oznake. upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja. Prvi akt u predmetu nakon oznake sadržaja prijamnog štambilja stavlja se u omot spisa na koji se također upisuje: klasifikacijska oznaka predmeta kratka naznaka sadržaja predmeta urudžbeni broj Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulažu se u isti omot spisa. urudžbeni zapisnici. Klasifikacijska oznaka predmeta određuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez. a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta • 133-02/02-01/56 Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I° za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II° za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. vremenu nastanka i obliku. 17.

Njome rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. 11 – Ured za lokalnu samoupravu. DOSTAVNI URED – u većim tijelima državne uprave. odnosno PISARNICI. mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu. 02 – godina nastanka. arhiv (pismohrana) ? Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu: 1. 21. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – odjeljak u kojem se riješeni. može posao obavljati nekoliko ili jedan službenik uz druge poslove. 7 – redni broj akta unutar predmeta) Urudžbeni broj sastoji se od: 1. pisarnica se kao služba može ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina: odjeljak prijama odjeljak otpreme odjeljak dostave odjeljak arhive i dr. URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji označava mjesto nastajanja akta. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi. 2. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta. godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta. te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice). 3. pišu matrice. PRIJEPIS (daktilografski ured) – odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi. preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju. odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti. (514 – Ministarstvo uprave. Odjeljci pisarnice – urudžbeni zapisnik. URUDŽBENI ZAPISNIK (prijamnica. vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. Ako je obujam poslova veći. brojčane oznake mjesta nastajanja akta – označava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata 2. osim manjih.Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja. prima diktat. 84 . Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove. 02/1 – Odjel za ustrojstvo i načelnik odjela. Što je urudžbeni broj ? Urudžbeni broj označava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta. dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima. U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje ? Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj službi. otpravništvo. koji mora pribaviti potpis i pečat. treba u donjem dijelu rubrike “klasifikacijska oznaka” označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake. a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi. prijamna kancelarija) – odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne uprave predaju. opremiti spise prilozima i otpremiti ih. Organizacija uredskog poslovanja ? Uredsko poslovanje se odvija najvećim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici. prilozi. a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave. 4. • • • • 20. Ako je obujam poslova manji. ima jednu središnju pisarnicu. kopije i drugi akti. Svako tijelo. 18. 19. dostavni ured. prijepis. rednog broja akta unutar predmeta – redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudžbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka Urudžbeni broj se određuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. brojčane oznake godine nastajanja akta – posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao 3.

5.

ARHIV (registar, pismohrana) – odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja.

22. 23.

Tko rukovodi pisarnicom ? Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. Tko prima akte, kada se upisuju ? Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili poštanska služba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik. Radnik pisarnice provjerit će da li akt podliježe plaćanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaćena. Ako upravna pristojba nije plaćena odbit će se prijam akta. Također ako to tijelo nije nadležno za primanje tog akta upozorit će podnosioca, ali ako ovaj inzistira na prijemu, primit će akt ali će sastaviti bilješku. (ZUP) U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku (komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke). Kod prijema nekih pošiljki npr. natječajna dokumentacija na pošiljku se piše vrijeme (sat i minuta). Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajući upisnik ? Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje – evidencije o primljenim aktima ? Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima. Glavne knjige za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik. Koje su pomoćne knjige ? Pomoćne knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakšeg i bržeg postupanja sa istima). 1. registar 2. knjiga primljene pošte 3. interna dostavna knjiga 4. dostavna knjiga za mjesto 5. dostavna knjiga za poštu 6. kontrolnik poštarine – radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama 7. arhivska knjiga 8. knjiga dežurstva 9. popis štambilja, pečata i žigova 10. rokovnik Urudžbeni zapisnik ? Urudžbeni zapisnik je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadržava:

24.

25.

26.

27.

85

• klasifikacijsku oznaku • urudžbeni broj • kratak sadržaj predmeta ili pojedinog akta • datum primitka akta • ime i prezime (naziv) podnositelja akta • datum nastanka akta • organizacijsku jedinicu • datum i oznaku razvođenja Urudžbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. 28. Upisnik predmeta upravnog postupka ? Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadržava: - klasifikacijsku oznaku - urudžbeni broj - datum primitka akta - ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva - kratak sadržaj - odluku o zahtjevu i datum odluke - rad prvostupanjskog tijela o žalbi - datum odluke - administrativno izvršenje - datum izvršenja Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. Prijamni štambilj ? Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni štambilj. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleđinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad čistog papira koji se pričvršćuje uz akt. Ako je tekst akta pisan u produžetku nakon ranijeg akta, prijamni štambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produžetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta. U otisak prijamnog štambilja upisuju se: 1. naziv RH 2. naziv tijela koje prima akt i brojčana oznaka tijela (514 – Ministarstvo uprave) 3. datum prijama akta 4. klasifikacijska oznaka predmeta 5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt raspoređuje 6. urudžbeni broj 7. broj priloga 8. vrijednost (ako je označena na aktu) 30. Što je evidencija (očevidnik) ? Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, točno i pregledno vode kao: a) evidencija u knjizi (OČEVIDNIK) – s uvezanim i brojčanim stranicama, koje mogu u osobitim slučajevima biti prošivene uzicom na kraju i ovjerene od službene osobe

29.

86

b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) – niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomoću razdijeljenih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

31.

Rokovnik predmeta ? – pomoćna knjiga Rokovnik služi za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su označeni datumi. Predmeti se u rokovnik slažu po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na određeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom. Predmeti koji se ulažu u rokovnik, označuju se sa “R” i naznakom roka, ako rok istječe u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad. Rokovnik predmeta može se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed određenim rokovima. 1. primanje 2. razvrstavanje 3. upisivanje Kako se razvrstavaju primljeni akti ? Zaprimljene, pregledane i otvorene pošiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajuće uredske knjige, te raspoređuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice. Primljene akte razvrstava i raspoređuje službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika. Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog štambilja (određena planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka tijela). Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. Otpremanje akata ? Otpremanje akata vrši pisarnica. Sve akte što ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit će se idućeg radnog dana. Riješeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja. Dostavna knjiga za poštu služi za evidenciju o izvršenoj otpremi akata poštom i pravdanja troškova poštarine. Dostavna knjiga za mjesto služi za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom službenom tijelu. (dostava u istom mjestu) Na otpremljene akte se stavlja daktilografski štambilj (prijemni štambilj-otpremni) s datumom i potpis službenika koji je otpremio akte. Razvođenje akata ? Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenim od službenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni “izvorno” tj. u produženju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajuća oznaka: 1. a/a – rad potpuno dovršen i broj godina čuvanja 2. R (rok) - i datum vraćanja iz rokovnika 3. “izvorno” – i naziv i sjedište tijela kojem je akt riješen i otpremljen - ako se obavlja razvođenje akata koji se rješava izvorno. Poslije razvođenja akti se već prema vrsti razvođenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik. Arhiviranje ? Riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu.

32.

33.

34.

35.

87

51. Tko ima ovlasti za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Pečate i žigove mogu izrađivati samo ovlašteni obrtnik i ovlašteno trgovačko društvo. Kada se pristojbena obveza mora platiti ? Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze. ŽIG je okruglog oblika. 48. poslije tog roka su dužne predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. kojima se međusobno ophode ili ih upućuju pravnim osobama ili građanima. ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano. 52. diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu. 41. ŠTAMBILJ je pravokutnog oblika. prestala s radom ili nema više javne ovlasti 38. Ako više osoba podnosi zahtjev. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose. upravnim i samoupravnim tijelima županije. 37. odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predviđeno plaćanje pristojbe (više obveznika – obveza je solidarna). 49. odnosno u trenutku podnošenja podneska. U kojim slučajevima postoji dužnost uništavanja žigova i pečata s grbom RH ? Moraju se uništiti pečati i žigovi s grbom RH: 1. a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose podaci. 39. izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala. Za čuvanje duže od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. Koja je svrha pečata i žiga s grbom RH ? Pečatom i žigom s grbom RH potvrđuje se vjerodostojnost akta. 36. plaća se jedna pristojba. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima.U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. koje rabe tijela koja prestaju s radom 3. a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ? Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave. istrošenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe 2. koji se zbog promjene naziva tijela. 50. grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. a služi za otiskivanje na papir i drugu podlogu. Za što se plaćaju upravne pristojbe ? Upravne pristojbe plaćaju se za akte i radnje pred tijelima državne uprave. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine. Što se mora učiniti u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ? 88 . Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata sa grbom RH ? Ministarstvo pravosuđa. 40. a koja je promijenila naziv. izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. Tko je pristojbeni obveznik ? Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak. pečata i štambilja ? PEČAT je okruglog oblika izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Ministarstvo unutarnjih poslova. Razlika između žiga.

Tko je oslobođen plaćanja upravnih prisojbi ? (OPĆA OSLOBOĐENJA) 1. pristojba će se naplatiti prisilno. zatočenih i nestalih u domovinskom ratu 7. PREDMETNO OSLOBOĐENJE. tijela državne uprave. 53. prognanici i izbjeglice 8. invalidske i slične organizacije 4.000 kn 5. 54. Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. Natpisne ploče ? Naziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četvrtastog oblika širine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče. ustanove iz područja predškolskog uzrasta. Natpisna ploča tijela državne uprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. socijalne skrbi 3. Pristojbe se ne plaćaju na slijedeće spise i radnje  predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima  molbe za pomilovanja  prijave za utvrđivanje poreza  spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hr. Na koji način se može platiti pristojba ? Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima. jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela 2. znanosti. građani čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30.Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku. a s lijeve strane ako imaju zajedničko sjedište s tijelima državne uprave. prosvjete. Natpisna ploča tijela jedinica lokalne samouprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH 55. 89 . supružnici i djeca branitelja poginulih. zdravstva. Iznimno ako je radnja obavljena. državljanima  spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti  prijave i odjave prebivališta osoba  uvjerenje o matičnom broju građana 56. kulture. Iznimno pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun ako je više od 100 kn. RH. neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba. 57. invalidi domovinskog rata 6. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ? Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaćena odnosno u kojoj je plaćena.

Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950. 2007. 29. Italija. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Bugarska i Rumunjska Koje su institucije Europske unije? Glavne institucije: Europska komisija. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. F. I) između 6 europskih država. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. Litva. pored nacionalnih i regionalnih vlasti. socijalna pitanja. zaštita okoliša. industriju. B. prosinca 1991. Finska i Švedska.. Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja? 1957. Prvo proširenje Zajednice ostvareno je 1973. Europska investicijska banka 90 . priključenjem Danske. 1. Gospodarski i socijalni odbor. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992. Zajednici se priključuje Grčka. te stvaranje mira i sigurnosti. građanska prava i vanjsku politiku 25 zemalja članica. Europska unija je ekonomska. Odbor regija. Španjolska i Portugal. Latvija. god. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije. Europska unija je proširena za još 10 zemalja: Češka. Irske i Velike Britanije. Mađarska. a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju. Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. L. zapošljavanje. svibnja 2004. Zašto je osnovana Europska unija? Današnje je uvjerenje da. vanjska politika i obrana. 1981. Europska središnja banka. Malta. EUROPSKA UNIJA Koji su idejni začetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. politiku. Luxembourg i Nizozemska (Europska zajednica). moraju postojati neovisne. godine. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. Francuska. a 1986. godine Europskoj uniji su pristupile Austrija. Vijeće EU/Vijeće ministara. Slovenija (8 bivših komunističkih zemalja). Cipar (2 mediteranske otočne države). demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište. NL. trgovinska i monetarna sila. Belgija. Estonija. Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja. siječnja 1995. monetarni sustav. (Pariški ugovor – D. Njemačka. ekonomsko i društveno povezivanje.7. Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. 1. Poljska. godine. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primjeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava. 10.. god.10. potpisan je Europski ustav. Slovačka.2004. te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. Europski parlament. Sud europskih zajednica Ostale institucije: Europski revizorski sud.

Predsjednika Komisije imenuju vlade država članica. Zakonodavne nadležnosti dijeli s Vijećem ministara. summit) sastaje se najmanje 2 puta godišnje. što daje mogućnost slobodnog kretanja roba i usluga 2. njemački.osnovan je ugovorom o europskoj uniji. ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja članica. Komisija ujedno igra ulogu “čuvara ugovora”. ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade države članice. URED OMBUDSMANA – POSREDNIKA . Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987. a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja. EUROPSKO VIJEĆE (šefovi država i vlada) – nije institucija EU. ODBOR REVIZORA – sastoji se od po 1 član iz svake države članice imenovanih na 6 godina. Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija. rasta životnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa između država koje Zajednica ujedinjuje. potom vlade država članica zajedno s imenovanim predsjednikom. Predsjedništvo Vijeća svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice. Ombudsman zaprima pritužbe protiv institucija i organa Unije. Bruxelles. zajedno s Europskim parlamentom zaduženo je za proračun Unije. To je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. utvrđuje unutarnja pravila za Uniju. Tom cilju služe 2 sredstva: 1.) institucija EU koja predstavlja interese građana država članica EU-e. Sjedište Bruxelles (dijelom u Luxembourg).predstavlja interese građana glavna. Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije. EUROPSKA KOMISIJA – ima 27 članova (1 ili 2 po zemlji). a cijeli sastav Komisije konačno odobrava Parlament. godine s ciljem stalnog proširenja gospodarstva. europski posrednik dogovorom pokušava riješiti spor s europskom institucijom. stvaranje solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih instrumenata Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha. 91 . Ono je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća). engleski. već pojam koji označava praksu sastajanja na vrhu (eng. imenovanih na 5 godina. EUROPSKI PARLAMENT – (izbori svakih 5 godina od 1979. otvaranje granica. Luxembourg. Kad zaprimi pritužbu. SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE – sastoji se od po 1 sudac iz svake države članice i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. glavna institucija Europske unije. zajedno s predsjednikom Europske komisije. a Europski parlament ga potvrđuje.VIJEĆE MINISTARA / VIJEĆE EUROPSKE UNIJE . usvaja pravne akte. Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interese zajednice ekonomskog i socijalnog života. Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza neovisna. siječnja 1993. Radni jezici: francuski. Parlament ima 732 zastupnika. Regulira se Ugovorom iz Nice. ima potpunu financijsku neovisnost. direktive i zaključke. Vijeće ili Komisija traži mišljenje i Odbora za regije. Sjedište: Bruxelles i dijelom Luxembourg. imenuju ostale članove Komisije. kao i ispravnost upravljanja sredstvima. Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava. Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi ugovora. Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika. odredbe. Ima 20 službenih jezika. veće stabilnosti. zakonodavno je tijelo EU. ODBOR ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA – pomaže radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije. a jednako je nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba. Vijeće donosi sve značajne pravne odluke. Regulira se Ugovorom iz Nice. godine. Sjedište: Strasbourg. Što je unutarnje tržište i kad je otvoreno? Unutarnje tržište otvoreno je 01. Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje.

To su: slobodno kretanje. ali zahvaljujući boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit će učinkovitije. Europsko vijeće je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije.proširenje zajedničkih mjera na području vanjskih odnosa. poboljšanje uvjeta rada. Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991. pravedne plaće. Politika zapošljavanja Na sjednici Europskog vijeća 1997. jednaka naknada za oba spola za isti posao. zaštita djece. podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz trećih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru. Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su? Pokazalo se da je jačanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti među državama članicama Unije. sloboda stvaranja udruženja i sloboda kolektivnih pregovora. a Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica. . ukinuta je kontrola na zajedničkim granicama.jačanje gospodarske i socijalne povezanosti. a to isključuje povećanje prihoda iznad granice 1. . Komisija je u srpnju 1997. uvođenje zakona o useljenju 3. Regionalna politika Jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logična je posljedica realizacije prostora bez granica. Šta je Schengenski prostor? Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve državljane. – 2006. neovisno o njihovoj nacionalnosti. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja: 1. u Maastrichtu. rukovodeći se zajedničkom metodom procjene rezultata. Tako su Europski fondovi postali ključni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice. Policija će kao i do sada jamčiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima. čiji značaj raste porastom novih država članica. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojećih. Za Sporazum su uključene odredbe za turiste. zdrav natjecateljski duh (niže cijene) među europskim poduzećima. usuglašavanje zakona koji se odnosi na azil 2. starih ljudi i invalida i dr. Socijalna politika Aktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnoteže u razvoju. (s predavanja) Šta je unutarnja sigurnost? Načelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije. profesionalna izobrazba.povećanje konkurentnosti europskih poduzeća. vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih građana i njihovu zaštitu na vanjskim granicama Unije. Zbog toga je došlo do osmišljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike.- pristup izvoru robe. pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava Schengenskim sporazumom 1985. Za građane Unije načelo slobodnog kretanja već je u velikoj mjeri ostvareno. Komisija predlaže da se 92 . zaštita interesa potrošača. – 2006. čiju će realizaciju redovito pratiti države članice i institucije Unije. Financiranje zajedničkih politika Povećanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: .27 % brutto nacionalnog proizvoda. predočila opći dokument pod naslovom «Agenda 2000» u kojoj se pažnja usmjerava k ograničenju troškova u razdoblju 2000. socijalna zaštita. zdravstvena zaštita i sigurnost na radnom mjestu.. Komisija predlaže «budžetni status quo» za razdoblje 2000.. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proširenja mogućnosti zaposlenja i lakše prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika. ali korjenito izmijenjenih fondova. u lukama i na aerodromima. suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja preko granica 4. godine određene su smjernice politike zapošljavanja. drugih država članica Unije i trećih zemalja. god.

– uvodi se EURO (novčanice i kovanice eura ulaze u opticaj).zaduženost: javna zaduženost mora biti ispod 60% brutto društvenog proizvoda . Osnivanjem Europske središnje banke odredit će se čvrsti tečajni odnosi među valutama. Ciljevi zajedničke agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omogućiti poljoprivrednicima primjereni životni standard.stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom. 93 . Ona podupire projekte u koje su uključeni istraživački laboratoriji pojedinih zemalja članica i potiče istraživanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri. lipnja 1997.5% iznad prosječne stope inflacije 3 države članice s najmanjom inflacijom . Uvođenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad. Danska.zapošljavanje i dalje ostaje jedan od najvećih prioriteta Unije Objasni zajedničku vanjsku i obrambenu politiku. što je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva. Ti su ciljevi uglavnom dostignuti. stvarajući troškove budžetu Unije da je bio ugrožen razvoj drugih sektora.osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jamče održanje načela solidarnosti između država članica kao i između Unije i država kandidata za članstvo u Uniji. Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01.deficiti: budžetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% društvenog proizvoda . prihvatilo reformu zajedničke agrarne politike težeći smanjenju troškova. Unija odvaja određena financijska sredstva za poticanje projekata zaštite okoliša. što daleko prelazi potrošnju. te stvaranju jedinstvenog tržišta. svibnja 1998. O načinu na koji će građani Unije prihvatiti euro ovisit će i sam uspjeh eura.«dogovor o stabilnosti i rastu» koji obvezuje države članice da se pridržavaju proračuna (zabrana prekomjernih zaduženja) . Šta je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u Amsterdamu 17.. Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992. utvrđeni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajedničke valute: . Što je ekonomsko-monetarna unija? Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tržištu. i 2. kao i za pomoć gospodarskim subjektima u prilagođavanju proizvodnje propisima Unije. imenovan je njen izvršni odbor. Velika Britanija i Švedska nisu prihvatile euro. Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnotežen odnos između proizvodnje i potrošnje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog očuvanja okoliša. kapitala i usluga. Europska središnja banka uspostavljena je 1. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike država članica. roba. te potiče istraživanja i na području elektronike i obrade podataka.01. stabilizirat tržišta. korak prema konačnom europskom ujedinjenju.kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom .? Na tom sastanku su usvojene dvije važne rezolucije: . Što su politike napretka? Politike napretka podupiru razvoj velikog tržišta. a uz održanje njene kompetitivnosti.2002. Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograničila porast proizvodnje. Uvođenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi. započelo je štampanje novca.stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1. Reforma zajedničke agrarne politike Vijeće je 1992. osigurati potrošačima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture. Banka će djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih država članica koje se pridružuju jedinstvenoj valuti.

temeljnih interesa i neovisnosti Unije . S pomoću novih mehanizama političke suradnje. pravne države i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom između država članica u provođenju njihovih politika u određivanju zajedničkih stajališta i postupnom provedbom zajedničkih mjera u područjima gdje države članice imaju zajedničke interese. vanjski poslovi). Ova se direktiva odnosi na visokoškolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine. magistara farmacije. Comett (program tehnološkog obrazovanja i usavršavanja) i Luingua (poticanje učenja stranih jezika). neophodno je povećati zajednička financijska sredstva za politiku obrazovanja. Državljanstvo Unije nadopunjava nacionalno.. Europa građana je u Maastrichtu učinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o državljanstvu Unije i prema kojoj državljanin Unije koji živi u drugoj državi članici. a nema njezino državljanstvo. veterinara. želi se postići da države članice usvoje zajednička stajališta unutar međunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda). školstvo.Mir i pomirenje središnji su čimbenici procesa europske integracije. ima pravo da bira i bude izabran u općinskim izborima i izborima za Europske institucije.zaštita zajedničkih vrijednosti. 21. Koje diplome priznaje EU? Rad na području zbližavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja. Koja je svrha obrazovnih programa? Uz pomoć obrazovnih programa Erasmus (mobilnost uređaja). godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno međusobno priznavanje svih diploma visokih učilišta. medicinskih sestara. Zajednički stavovi se usvajaju čim Europsko vijeće prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike država članica i učvršćuje njihov položaj u međunarodnim krugovima.poticanje međunarodne suradnje . 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim državama članicama. Objasni Europu građana Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvršenje suverenih ovlaštenja i čuvanja općih interesa države (policija. uključujući i sigurnost.jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica . poslovi u javnim službama (zdravstvo. Koje su prednosti jedinstvenog tržišta? One su višestruke: pristup širokom izboru robe.) mogu biti dostupni i za državljane drugih zemalja članica. godine Europska himna – Beethovenova «Oda radosti» 94 . Takva politička suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspješan pristup vanjskoj politici. Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveučilištu druge države.. Koji su simboli europskog identiteta? Europska putovnica – u opticaju od 1985. provode se politike zaštite potrošača i okoliša. doveo je do uzajamnog priznanja diploma liječnika. životni standard je usklađen prema najvišim mjerilima. arhitekata. Koji su ciljevi političke unije? Ugovor o Europskoj uniji čini osnovu političke unije koja se gradi na provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike čiji su ciljevi: . a temelji se na načelu uzajamnog povjerenja u kakvoću visokih učilišta. vojska. prosinca 1988. posrednika osiguranja itd.razvitak i jačanje demokracije. Odredbe kojima se rukovodi zajednička vanjska i sigurnosna politika ni na koji način ne utječu na specifične karakteristike obrambene i sigurnosne politike određenih država članica. natjecateljski duh među proizvođačima održava nisu razinu cijena. Vanjska i sigurnosna politika dugoročno vode k zajedničkoj obrani.očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti . Što obuhvaća zajednička vanjska i sigurnosna politika? Ona čini kamen temeljac Europske unije i obuhvaća sva područja vanjske politike. Tko ima državljanstvo Unije? Građanin Unije je svaka osoba koja posjeduje državljanstvo neke od zemalja članica. ali ga ne zamjenjuje.

demokracije. reforme. poštivanje manjina.jačanje predpristupne strategije u obliku uvođenja pristupnoga partnerstva. godine u kontekstu proširenja na nove države članice.) i Madrida (1995. godine Šta su europski sporazumi? To su mješoviti sporazumi koji pokrivaju područja za koja su nadležne i države članice i Unija. a na zemljama članicama je da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva. PRAVNI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-e. zahtjev za članstvo može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode.)? 1.Europska zastava – 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi Europska vozačka isprava – uvedena u državama članicama od 1996. te financijski okvir za razdoblje 2000. otvaranja mogućnosti sudjelovanja u tzv. godine. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za članstvo Europskoj uniji? Prema Ugovoru o europskoj uniji. te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. vladavinu prava. Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993. jedinstveno tržište 3. Što je Agenda 2000? Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za članstvo u Uniji.financijska suradnja .slobodna trgovina i sloboda kretanja . posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije. Koje su prednosti stabilnosti područja s jedinstvenom valutom za ulagače? Za europske i neeuropske ulagače. dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije. ekonomske i monetarne Unije. Ciljevi: područje bez unutarnjih granica. Osnovana je EU. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2. sigurnosti i pravde. građanstvo EU (novi pojam). dio donosi studiju učinka proširenja na politike Europske Unije.kulturna suradnja Kako se može postati članicom Europske unije? Europsko vijeće je 1993. pravna stečevina. Glavni su ciljevi: . zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. stabilnost područja s jedinstvenom valutom ima značajne prednosti. Sastoji se od triju dijelova. Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija. postojanje tržišne ekonomije i sposobnost prihvaćanja i ispunjavanja ciljeva političke. Nove zajedničke politike . 2. u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što bližoj građanima. Dokument Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika. Temelji se na Europskim zajednicama.politički dijalog . To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997.gospodarska suradnja .glavna područja na kojima države surađuju = poljoprivreda. 2006. ADMINISTRATIVNI – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju. područje slobode. 1. u Kopenhagenu usvojilo načelo po kojem pridružene zemlje srednje i istočne Europe mogu postat članicama Europske unije čim budu sposobne preuzeti obveze koje nosi članstvo i čim zadovolje ekonomske i političke uvjete. poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. Programima Zajednice…3. zajednička vanjska i sigurnosna politika. Učvršćeno je zajedničko europsko tržište… Ugovor iz Mastrichta omogućuje zemljama članicama mogućnost upotrebe dvaju važnih instrumenata: zajedničke valute i zajedničke obrane. god. POLITIČKI – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. Nestat će svi troškovi transakcija i tečajnih razlika koje su uzrokovane različitim valutama. preuzimanje obveza iz članstva EU-e 4. Što omogućuje Ugovor iz Maastrichta? EU – nova faza u procesu stvaranja sve tješnje unije između naroda Europe. (ovaj je kriterij iz Madrida) Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU? 95 . dio .

Ako Europsko vijeće ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi mišljenje. tko ga razmatra i u kojem roku? Zahtjev se podnosi Vijeću EU. a na temelju kojih Europska komisija donosi: 1. Mišljenje je pravni akti neobvezujućega karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama članicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EUa. Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru. Statusom kandidata država dobiva mogućnost korištenja brojnih predpristupnih fondova Europske unije. 2.). Kako teku pregovori između EU i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja? 96 . god. stanje ispunjavanja političkih uvjeta 3. mišljenje (fran. Vijeće EU podneseni zahtjev upućuje na razmatranje Europskom vijeću. ona ima punu slobodu da o roku sama odluči. Što ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno? Ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno.) i Turska (dobila status kandidata 1999. pristupni pregovori zakazani za početak 2005. Hrvatska (dobila status kandidata 18.. daljnje približavanje Europskoj uniji je usporeno.. stanje i mogućnost ispunjavanja gospodarskih uvjeta 4. Rumunjska. na čiji poziv Europska komisija izrađuje mišljenje o zahtjevu za članstvo. Europsko vijeće saziva konferenciju između Europske unije i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja tako dobiva status kandidata. avis) – kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo države podnositeljice zahtjeva.europska pripadnost države podnositeljice zahtjeva .spremnost prihvaćanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz članstva EU-e Kome se upućuje zahtjev. Što ako je mišljenje o zahtjevu negativno? Negativno mišljenje Europske komisije do sada je zabilježeno u slučaju Turske. preporuke – u pogledu otvaranja pregovora o primanju u članstvo EU-e Što sadrži mišljenje o zahtjevu za članstvo? Mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži: 1. prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i Europske unije 2. To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vlade. opću ocjenu stanja i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo Cjelokupni postupak u većini slučajeva traje oko godinu dana. U slučaju negativnog mišljenja. a u kojem se ističe: . lipnja 2004.Podnošenjem zahtjeva započinje postupak ocjenjivanja sposobnosti države podnositeljice zahtjeva da postane članicom Europske unije. Koje zemlje trenutno imaju status kandidata? Bugarska. ali EU još nije utvrdila datum početka pregovora o punopravnom članstvu). odnosno državi članici koja u to vrijeme njime predsjedava. Kako teče postupak donošenja mišljenja o zahtjevu? Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti tražene podatke. sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva EU-e 5. Svoje mišljenje i preporuke Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o odobravanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev za članstvo.uključivanje u EU-u kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva . dok je u slučaju Grčke dano mišljenje s negativnim tonom (Grčka postala članica 1981.

Što je ISPA program? Ispa program je instrument strukturne politike u predpristupnom razdoblju pokrenut radi pomoći državama kandidatima u prilagođavanju standardima EU u području prometa i zaštite okoliša. zaštite okoliša. osnovan s ciljem pružanja tehničke pomoći u procesu usklađivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije. obuku i okoliš. Cilj predpristupne strategije je pružanje podrške državama kandidatima u pripremama za članstvo u EU-u. godine. javnog zdravstva te programa za mlade. istraživanja. Estonija. Phare program obuhvaća 5 prioritetnih područja: pristup tržištima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica. Latvija. okoliš. Objasni predpristupnu strategiju Europske unije. Slovenija i Cipar. pokrenula je proces proširenja EU-e kojim se određuje i predpristupna strategija za države kandidate. Europska unija donošenjem zaključaka Europskog vijeća u Luksemburgu 1997. europske sporazume). državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja – Albaniji. a programom je obuhvaćeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost. U lipnju 2003. ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u područjima obrazovanja. usavršavanje i istraživanje. Što je PHARE program? To je glavni financijsko – tehnički instrument predpristupne strategije. Poljska. posebno u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva tih država s pravnom stečevinom EU-e. 1999. Šta je TACIS program? Tacis program omogućuje tehničku i gospodarstvenu pomoć bivšim državama Sovjetskog Saveza i Mongolije. godine. administrativna reforma. osnivanje poduzeća itd. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji? 21. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-e 3. Rumunjska. predpristupnu pomoć koja obuhvaća pružanje financijske pomoći putem programa PHARE. malog i srednjeg poduzetništva. poticaj u ulaganjima. To je tzv. je dobila upitnik s 4744 pitanja. energija. europske sporazume) 2. Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije. a potom sporazume o pridruživanju (tzv. Helsinška skupina. Što je TAIEX? Razvijen je za potrebe država kandidata iz srednje i istočne Europe. 97 . na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu države kandidati postaju: Češka. a koje Helsinške skupine? 1997. razvoja privatnog poduzetništva. Bosni i Hercegovini. Slovačka i Malta. ured tehničke pomoći za razmjenu informacija.Za razliku od država kandidata iz srednje i istočne Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji. sporazume o pridruživanju (tzv. Cilj programa je prijelaz na tržišno gospodarstvo. na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju države kandidati postaju: Bugarska. zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede. Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture. Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori. Predpristupna strategija uključuje: 1. U listopadu 2003. god. Mađarska. poljoprivredu i prehrambenu industriju. Koje su države Luksemburške. strukovnog obrazovanja. Hrvatskoj. Luksemburška skupina. Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma – sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. god. veljače 2003. To je tzv. Što je SAPARD program? To je program namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja država kandidata te pružanju pomoći u provedbi zakonodavstva EU-e iz područja zajedničke poljoprivredne politike. je ispunjeni upitnik uručen predsjedniku Europske komisije. obrazovanje. Litva.

Ispa. kako i u kojim rokovima. osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja. stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnošenje zahtjeva. godine. administrativne. već i fondove Europske unije (Phare. godine. političke i gospodarske reforme moći koristiti ne samo svoje financijske izvore. Dakle. Što je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Operativni dokument kojim su utvrđene mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.2003. tzv. Da bi stupio na snagu. i 2010. usklađivanje zakonodavstva. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Što je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja.10. te Europski parlament i parlamenti svih država članica.29. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 21.2003. kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske. RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU 20. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Što slijedi nakon screeninga? 98 . u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovaračkog okvira o punopravnom članstvu (pregovori će započet početkom 2005. Iako proces približavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji. cestovni prijevoz itd.09. razvoj zone slobodne trgovine. Što je screening? Jedna od dviju faza u pregovorima o članstvu.) 13. u Bruxellesu Vijeće ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predložila Komisija i u kojem su navedene kratkoročne i dugoročne mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 06. Sapard).2004. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije bio stupio na snagu dok je 21. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u EU (Europsko vijeće zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom 2005.10. Kad se Republika Hrvatska nada ući u EU? Daljnje proširenje EU predviđeno je za razdoblje između 2008.2001.06. Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji.02. Koji su temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske? To su: ulazak u Europsku uniju i NATO. promicanje gospodarskih odnosa.2005. uspješna provedba SSP-a može znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog mišljenja Europske komisije. tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu. te promicanje politike dobrosusjedstva.). ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2001.02. dobiveno pozitivno mišljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za članstvo u EU) 18. screening). Cilj SSP-u je uspostava političkog dijaloga. 01. Plan odgovara na ključna pitanja provedbe SSP-a: što se mora učiniti.04. analitički pregled usklađenosti zakonodavstva (eng.2004. ali se mogu smatrati politički izuzetno važnim i nužnim dijelom procesa približavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnošenju zahtjeva za članstvo. Status kandidata otvara mogućnost da i Hrvatska postane članicom Europske unije.2004. Zahvaljujući statusu kandidata Hrvatska će za brojne institucionalne. Do trenutka stupanja SSP-a na snagu.2004. Postupkom screeninga utvrđuju se područja unutar zakonodavstva pojedine države kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e. na snazi je Privremeni sporazum koji uređuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europske unije. u Strazbourgu. moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor.). među kojima i Hrvatskoj.2.

) Nakon zaključivanja pregovora u svim poglavljima pravne stečevine EU-e. . obrazovanje.Europska zajednica za ugljen i čelik. gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju tržišnog gospodarstva država korisnica. načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora. mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.2000. godine. Danska. a stupio je na snagu 199.jačanje uloge Europskoga parlamenta.2. Malta. Litva. Što je pravna stečevina Europske unije? (uvriježena kratica acquis communitaire) Je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a. Portugal. .mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka. Velika Britanija. studenog 2000. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj. 1957. statistika.uvođenje fleksibilnosti. . Što je mišljenje o zahtjevu za članstvo (franc. Najvažnije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu: . avis)? To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijeća. . Poljska. Nizozemska. osnivačkim ugovorima: . godine.) institucionalna reforma EU.donose se na sastanku europskog vijeća.izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Grčka.Europska zajednica za atomsku energiju.Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne stečevine Europske unije (slobodno kretanje roba. Srbija i Crna Gora te Makedonija). nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore. Hrvatskoj će biti omogućen ulazak u EU. Slovenija.Europska ekonomska zajednica. Švedska. poljoprivreda.. Luksemburg. Cipar.uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU. Španjolska. Ministri vanjskih poslova država članica potpisali su ga u listopadu 1997. (na snazi od 1. ljudi.2003. Belgija. . .. 1957. Bosna i Hercegovina. Bugarska i Rumunjska. kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja EU. Irska. Hrvatska. Što je Europska zajednica? Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. Koje su članice Europske unije? Austrija. a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog. deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila. Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU-a. Pravno. Ugovor iz Nice . Finska. kultura i dr. godine. 1951. . Kad je održan summit u Zagrebu? 24. Njemačka. a kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom Europske unije. ekonomska i monetarna unija. Estonija. Što je Cards program? Vrsta tehničko – financijske pomoći Europske unije čije su korisnice države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija. Češka. zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda. sastali su se šefovi vlada i država članica EU-a te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. Na sastanku je usvojena Završna deklaracija kojom se predviđa daljnji razvoj političkih odnosa između država jugoistočne Europe i EU-a. 99 . AMSTERDAMSKI UGOVOR Rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu 1996. zakonodavnog. mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica. Pravni temelj EU su ugovori . Mađarska. EU se pripremala za veliko proširenje (10). Slovačka.prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova(treći stup) u prvi stup EU. Latvija. kapitala. Francuska. Italija.

a treći suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke.obvezuje sve članice ali sama država bira sredstva (kako učiniti) .nisu pravno obvezujući akti . godine.direktive . Europske komisije.obvezuje samo one kojima je izravno upućena. Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica. u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju. Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju.odluke . Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica. godine. Vijeća Europske unije. Suda Europskih zajednica. Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice. IZVORI PRAVA Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. Sekundarni izvori pravu uključuju 100 . Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskog parlamenta. a čine ga npr. a završila u prosincu iste godine. ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti. Revizorskoga suda. veljače 2001. zajednička poljoprivredna politika. JEDINSTVENO TRŽIŠTE ( 4 slobode) Jedinstveno ili unutarnje tržište je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehničkih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajedničkoga tržišta. godine. PRVANI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) 4. carinska unija. Koji su ciljevi za članstvo u EU 1. Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije. adresirana je . godine. te su više međudržavnoga karaktera.mišljenja . vladavinu prava. Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima. Prvi stup ima nadnacionalni karakter. kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. Izrazom osnivački ugovori obuhvaćeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i čelik.- uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije UGOVOR IZ NICE Ugovor iz Nice rezultat je međuvladine konferencije koja je započela u veljači 2000. odnosno u načinu donošenja odluka. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon idućih valova proširenja.slobode kretanja ljudi. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije 2. OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ Primarni izvor: Osnivački ugovor Sekundarni izvori: . Primarni su izvori prava osnivački ugovori i opća načela prava. Ugovor iz Maastrichta. stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a). GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a 3. Ta se slika počela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. POLITIČKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. usluga i kapitala. jedinstveno tržište. četiriju sloboda . veljače 2003. roba. a temelji se na ostvarivanju tzv.uredbe .preporuke .obvezuje u cijelosti i istovremeno sve članice . strukturne politike te ekonomska i monetarna unija. Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. a stupio je na snagu 1. Drugi stup obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici.nisu pravno obvezujući akti STUPOVI EU Za EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkoga hrama koji leži na 3 stupa. te ugovori koji ih izmjenjuju – Jedinstveni europski akt. Ugovor iz Nice potpisan je 26.

NAČELO SUPSIDIJARNOSTI Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti). 5. a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a. 2. godine. PREGOVARAČKA TIJELA: 1. Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini. 3. PRAVNA NAČELA Prema načelu nadređenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. 4.a s EU strane je Olli Rehn(povjerenik Europske komisije za proširenje) Koordinacija za pregovore o pristupanju Pregovaračka skupina za vođenje pregovora Radne skupine za pripremu pregovora Ured glavnog pregovarača Tajništvo pregovaračke skupine 101 . uredbe. preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica. To je načelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964. regionalnoj ili lokalnoj razini. zamjenik voditelja i glavni pregovarač s RH strane Vladimir Drobnjak. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadređen nacionalnim ustavima. Načelo nadređenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom načelo prvenstva. osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj. mišljenja.pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke. direktive. 6. Državno izaslanstvo RH-voditelj izaslanstva je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. u Amsterdamskom ugovoru. a 1970. Pokušaji jasnoga definiranja ovoga načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful