P. 1
Skripta Za Drzavni Ispit

Skripta Za Drzavni Ispit

|Views: 11,948|Likes:
Published by markoosijek

More info:

Published by: markoosijek on Oct 06, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/29/2015

pdf

text

original

SKRIPTA ZA DRŽAVNI ISPIT 1.

USTAV
Što je Ustav? Temeljni i najviši pravni akt jedne države na temelju kojeg se donose zakoni. Uređuje organizaciju i ustroj vlasti, te jamči ustavna prava građana. Ustavom se uspostavlja politički i pravni poredak. On je jednako politički kao i pravni dokument. Kada je ustav donesen? Donesen je 21.12.1990., a proglašen 22.12.1990 - Božićni ustav. Suverenost je uspostavljena 25.1.1991. Deklaracijom o uspostavi suverene i samostalne RH. Izmjene Ustave bile su: 1997. - terminologija; 2000. - odnos snaga segmenta državne vlasti; 2001. - ukidanje Županijskog doma. Tko donosi ustav i tko ga može mijenjati? Hrvatski Sabor. Ustav može mijenjati Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika. Kakva je po ustavu RH? RH jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Da li RH može sklapati savez sa drugim državama? RH sklapa saveze s drugim državama zadržavajući pravo da sama odlučuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. Zabranjeno je pokretanje postupka udruživanja RH u saveze u kojim bi udruživanje dovelo do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva. O udruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom, a odluka se donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Tko je nositelj suvereniteta (definicija i prostiranje)? Suverenitet RH neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet se prostire nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja. RH ostvaruje, u skladu s međunarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim područjima i u podmorju Jadranskoga mora izvan državnoga područja do granica sa susjedima. Koje su najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje Ustava? Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava jesu: 1. RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država, 2. suverenitet je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv, 3. trodioba vlasti, 4. ustavnost i zakonitost (suglasnost zakona i drugih propisa s Ustavom), 5. slobodno osnivanje političkih stranaka, 6. oružane snage štite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost, 7. granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora, 8. zabrana progonstva, oduzimanja državljan., izručivanja drugoj državi, te zaštita interesa hrvat. državljan. u stranoj državi, 9. grb, zastava i himna 10. službena upotreba hrvatskog jezika i latiničnog pisma,

1

11. Zagreb - glavni grad RH. Koja područja obuhvaća Ustav? 1. izvorišne osnove 2. temeljne odredbe 3. zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda 4. ustrojstvo državne vlasti 5. Ustavni sud RH 6. mjesna, lokalna i regionalna samouprava 7. međunarodni ugovori 8. promjene Ustava Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti. Objasnite načelo diobe vlasti. U RH državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Koja su obilježja hrvatske državnosti? Obilježja hrvatske državnosti su grb, zastava i himna. Objasnite osnivanje političkih stranaka. Osnivanje političkih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo političkih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim načelima. Stranke moraju javno polagati račun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su političke stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost RH. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se uređuje položaj i financiranje političkih stranaka. Koja je uloga oružanih snaga? Oružane snage štite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu teritorijalnu cjelovitost. Oružane snage mogu prijeći njezine granice ili djelovati preko njezinih granica samo na temelju prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Oružane snage mogu prijeći granice u sklopu vježbi u okviru međunarodnih obrambenih organizacija kojima je RH pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći i bez prethodne odluke Hrvatskoga sabora. Kako se mogu mijenjati granice RH? Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Stjecanje i prestanak hrvatskog državljanstva? Hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuje se zakonom. Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi. RH štiti prava i interese svojih državljana koji žive ili borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita RH. Opišite grb, zastavu i himnu RH. Grb RH povijesni je hrvatski grb čija je osnovica 25 naizmjeničnih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. U kruni se nalazi 5 starih hrvatskih grbova: - najstariji poznati grb RH (na plavom polju žuta šestokraka zvijezda s bijelim mladim mjesecom) - grb dubrovačke republike (na modrom polju dvije crvene grede)

2

-

grb Dalmacije (tri žute leopardove glave) grb Istre (koza žuta, crveni rogovi i papci) grb Slavonije (plavo polje s dvije poprečne bijele grede, između crveno polje i kuna, plavo polje gore sa žutom šesterokutnom zvijezdom) Zastava RH sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini. Omjer širine i dužine je 1:2 Himna je Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«. Grbom, zastavom i himnom predstavlja se RH i izražava pripadnost Uporaba pisma i jezika? U RH u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik, te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. Koje su temeljne slobode i prava čovjeka? Svatko u RH ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. Što je s pripadnicima nacionalnih manjina? U RH jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Nacionalna manjina je skupina hrvatskih državljana čiji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni članovi imaju etnička, jezična, kulturna i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja. Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona. Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija, odgoj i obrazovanje na svojem jeziku, upotreba znamenja i simbola, pravo na očitovanje vjere, pristup medijima, zastupljenost u predstavničkim tijelima na državnoj i lokalnoj razini i u upravnim i pravosudnim tijelima… U kojem se slučaju mogu ograničiti slobode i prava čovjeka? Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Koja se prava i slobode ne mogu ograničiti niti u slučaju neposredne opasnosti? Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. Sindikalno organiziranje i pravo na štrajk? Svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije. U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

3

Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja.Pravo napuštanja teritorija RH i povratka u domovinu . osim kada to odlučuje sud).Pravo na slobodno kretanje i biranje boravišta.Pritvorenik ima pravo u najkraćem roku biti izveden pred sud i biti oslobođen ili osuđen . kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve.Čovječno i dostojanstveno postupanje prema uhićeniku ili osuđeniku . sloboda govora i sloboda osnivanja svih ustanova javnog priopćavanja. (Bez privole ispitanika. (Sloboda tiska.Pravna zaštita osobnog i obiteljskog života.) .Dom je nepovrediv (Sud može nalogom odrediti pretraživanje. . druge zavode. . Pretraga se radi u nazočnosti svjedoka) .Zabrana uhićenja ili pritvora bez sudskog naloga (mora biti pročitan i uručen uhićeniku. jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. .Pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.) 4 . Mogu u skladu sa zakonom.) .Zabrana prisilnog rada . . Pravo stanara je da sa 2 svjedoka bude nazočan pretrazi. .Zabrana zlostavljanja ili podvrgavanja liječničkim ili znanstvenim pokusima.Svi su jednaki pred sudovima i drugim državnim tijelima koja imaju javne ovlasti. . . Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.Pravo na slobodno udruživanje (radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge.Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo. na nacionalnu. osnivati škole.Pravo na odštetu i javnu ispriku svakom tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen . . . uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. gospodarska.Sloboda savjesti i vjeroispovijedi (Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države. Zabranjuje se cenzura.Pravo na život (nema smrtne kazne) . .Nikome se ne može ponovno suditi za kazneno djelo za koje je već oslobođen ili osuđen.Nepovredivost čovjekove slobode i osobnosti (nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda.Pravo na utočište u RH (osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne načelima međunarodnog prava). učilišta. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu. Može i bez naloga ako je potrebno za uhićenje počinitelja kaznenog djela ili otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega. Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.Pravo žalbe. Koja su osobna i politička prava? . Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu. . Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo. .Svatko je nedužan dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima. odredit će se takva kazna. .Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju RH ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi. koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode.Sigurnost i tajnost osobnih podataka. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja. ugleda i časti.Koje su mogućnosti izjavljivanja žalbe? Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom. te neovisnosti.mora odmah biti obaviještena o razlozima uhićenja i o svojim pravima. može i bez sudbenog naloga ako postoji osnovana sumnja za teško kazneno djelo . . nacionalna. osobni se podaci mogu prikupljati. javno obavljati vjerske obrede.) . obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja . Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.Sloboda mišljenja i izražavanja misli. politička. dostojanstva.

Pravo na rad i slobodu rada. Ne smije se siliti da prizna krivnju.Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova. Kaznena osuda za teška kaznena djela može. imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova. (Prava u svezi s porođajem.) 5 . Opće i jednako biračko pravo s navršenih 18 godina svih hrvatskih državljana (Ostvaruje se na neposrednim izborima tajnim glasovanjem.Hrvatska narodna banka je središnja banka RH.da u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o razlozima optužbe i dokazima koji ga terete . Koja su prava uhićenika. . Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske. U izborima za sabor i Predsjednika osigurava se državljanima koji se zateknu izvan granica) Pravo na slanje predstavki i pritužbi.da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru. . Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja. (Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.) . (Vlasništvo obvezuje. socijalna i kulturna prava? . Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo. ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.More i druga prirodna bogatstva.- Pravo svakog državljana da pod jednakim uvjetima sudjeluje u obavljanju javnih poslova i bude primljen u javne službe. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru. ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći. Ona je u svom je radu samostalna i odgovorna Hrvatskom saboru. davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. optuženika ili osumnjičenika? U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik. okrivljenik ili optuženik ima pravo: . . Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom. u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. prirode.da ispituje svjedoke optužbe i zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima . za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku. a ako nema dovoljno sredstava ima pravo na besplatnog branitelja. . materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom. Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja. (Država osigurava jednak pravni položaj na tržištu.na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom.Pravo vlasništva.) .Pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje. Jamči se pravo nasljeđivanja. imaju njezinu osobitu zaštitu. povijesnoga.da mu se sudi u njegovoj nazočnosti. .Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. u skladu sa zakonom. uz naknadu tržišne vrijednosti).da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane . gospodarskog i ekološkog značenja. . . (Slobodan izbor poziva i zaposlenja i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost. Što je to prigovor savjesti? Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Služenje vojnog roka? Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana. Koja su gospodarska. stvari od osobitog kulturnoga. Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. (zakon određuje način na koji se ta dobra mogu upotrebljavati te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana.

Izbori se održavaju najranije 30. kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Pravo na zdravstvenu zaštitu Pravo osnivanja sindikata i slobodnog stupanja te istupanja u njih. na vrijeme od 4 godine. a najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja sabora. Svakomu je dostupno. Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva. zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad. odgojne. izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom. 5 zastupnika manjina i 6 zastupnika dijaspore-151) Za zastupnike u Hrvatskom Saboru može biti biran hrvatski državljanin sa navršenih 18. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) . Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski Sabor su: . pod jednakim uvjetima.- - - - Slabim. Mogu se osnivati privatne škole i učilišta. Sabor se konstituira izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. redarstvu. poslodavci imaju pravo osnivati udruge) Pravo na štrajk. Jamči se sloboda znanstvenoga.) Obitelj je pod osobitom zaštitom države. USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI HRVATSKI SABOR Što je sabor i kako se biraju zastupnici? Predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti. Roditelji su dužni odgajati. niti im se takav rad smije dopustiti. Svatko ima pravo na zdrav život. srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima. Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom. Država osigurava uvjete za zdrav okoliš. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica). Prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Jamči se autonomija sveučilišta. (udruživanje u međunarodne sindikalne organizacije. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. (Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe. djecu i mladež te stvara socijalne.) Država štiti materinstvo. . Država štiti znanstvena. nemoćnima i drugim. Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika. u oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje. u skladu sa zakonom. Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju. Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje. (Brak i pravni odnosi u braku. uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece. Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe. a najviše 160 zastupnika koji se biraju neposredno tajnim glasovanjem. utvrđivanju i objavi lista izbornih jedinica) 6 .) Osnovno je školovanje obvezatno i besplatno. Što se uređuje zakonom o izborima zastupnika u Sabor RH? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor. Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć-za podmirenje osnovnih životnih potreba.Izborna povjerenstva izbornih jedinica . Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika.Državno izborno povjerenstvo . obrazovanje i skrb. kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. Ima najmanje 100. državnoj upravi i javnim službama može se ograničiti pravo na štrajk.Županijsko izborno povjerenstvo .stalni (predsjednik i dva člana) i prošireni sastav (određuje se po prihvaćanju. materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu. kulturne. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život. Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu. (u oružanim snagama. (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica. godina života.

Zastupnici imaju imunitet. .odlučuje o donošenju i promjeni Ustava. . . čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. Vlade ili većine zastupnika. između 15. u skladu s Ustavom i zakonom. O čemu odlučuje Sabor? . . siječnja i 15. odobrenje da se zastupnik liši slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odlučuje mandatno-imunitetno povjerenstvo.donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora. U kojim slučajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? 1. ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost 3. .odlučuje o promjeni granica Republike Hrvatske.- Općinska i gradska izborna povjerenstva Birački odbori. Predsjednik Republike može sukladno Ustavu raspustiti Hrvatski sabor na zahtjev Vlade ako joj Sabor ne izglasa povjerenje ili u roku ne donese proračun. . . Koja su prava zastupnika? Zastupnici nemaju obvezujući mandat.ostvaruje građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti RH . između 15. rujna i 15. srpnja i drugi put. ako podnese ostavku 2. .donosi državni proračun. smrću Kako se može raspustiti sabor? Hrvatski sabor može se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora.donosi zakone. 7 . Kako sabor zasjeda? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put. . ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci 4. Zastupnici primaju stalnu novčanu naknadu. imenovanja i razrješenja.nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru. Kada se može zastupnicima produžiti mandat? Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru može se zakonom produžiti samo u slučaju rata. Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske.obavlja druge poslove utvrđene Ustavom. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike. . Predsjednik sabora može uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. Ako sabor nije na okupu. . Zastupnik ne može biti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. prosinca.raspisuje referendum. ako to odluči većina svih zastupnika. O takvom se slučaju izvješćuje predsjednika Hrvatskoga sabora.obavlja izbore.daje amnestiju za kaznena djela. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.odlučuje o ratu i miru. u skladu s Ustavom i zakonom.

pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Uredbe ne mogu djelovati unatrag. Odluka donesena na referendumu obvezatna je. Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost. Kako zakoni stupaju na snagu? Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. nacionalna prava. djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. službenom listu Republike Hrvatske. klubovi zastupnika i radna tijela sabora. najviše na vrijeme od godinu dana. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Kada sabor može ovlastiti Vladu da uređuje uredbama? Hrvatski sabor može. jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. 8 . Što je referendum? Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava. Predsjednika istražnog povjerenstva bira većina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. ustrojstvo. U zakonu čija primjena traži financijska sredstva. Zastupnici imaju pravo postavljati Vladi i pojedinim ministrima zastupnička pitanja. ustrojstvo. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. izborni sustav. Zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina sabor donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave Što je se utvrđuje državnim proračunom? Državni se prihodi i rashodi utvrđuju u državnom proračunu. moraju se predvidjeti njihovi izvori. Zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. te Vlada. Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su glasovali. Uredbe prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. izborni sustav. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u »Narodnim novinama«. Tko ima pravo predlagati zakone i koje ovlasti sabor ima spram vladi? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. Najmanje jedna desetina zastupnika može podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog člana.Kako sabor donosi odluke? Ako Ustavom nije drugačije određeno. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. Što je imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Hrvatski sabor donosi odluke većinom glasova ukoliko je na sjednici nazočna većina zastupnika. To znači da zastupnik ne može biti pozvan na kaznenu odgovornost. o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga. Kada sabor može osnivati istražna povjerenstva? Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa.

. zaštita prava građana pred tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te zaštita prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu pred tijelima državne vlasti.Zajedno s Vladom surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Ustavni sud o tome odlučuje na prijedlog Vlade. ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike. . Predsjednik Republike može povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. . predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Nakon izbora Predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci. dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE Koja je uloga predsjednika? Predsjednik predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu.na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade.povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja.vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. U okviru institucije pučkog pravobranitelja osigurat će se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane. U slučaju smrti. Tko zamjenjuje predsjednika u raznim slučajevima? U slučaju kraće spriječenosti uslijed odsutnosti. Koja je uloga predsjednika u vanjskoj politici? Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. o čemu obavještava Hrvatski sabor.imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Zastupnik može biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zatečen da vrši kažnjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.obavlja druge dužnosti određene Ustavom. Što je institut pučkog pravobranitelja? Pučki je pravobranitelj opunomoćenik Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odlučiti o povjeravanju dužnosti privremenom zamjeniku. O povratku na dužnost odlučuje Predsjednik Republike. 9 . Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona. Koje su ovlasti predsjednika? .Zastupnik ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.raspisuje referendum u skladu s Ustavom. bolesti ili korištenja godišnjeg odmora. ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavještava predsjednik Hrvatskoga sabora. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika Republike. oružanim snagama i službama sigurnosti.daje pomilovanja. u skladu sa zakonom. Predsjednik ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. . . odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade.dodjeljuje odlikovanja i priznanja određena zakonom. . uživa povjerenje većine svih zastupnika.raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje. akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. . Predsjednik. U slučaju duže spriječenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti. Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. . Predsjednik brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu . Predsjednik odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.

Koji su imuniteti predsjednika? Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik Republike može biti nazočan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. na prijedlog Vlade i uz mišljenje nadležnog odbora sabora. jedinstvenosti i opstojnosti države Predsjednik Republike može. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. Postupak za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike može pokrenuti Hrvatski sabor 2/3 većinom svih zastupnika.Predsjednik. donositi uredbe sa zakonskom snagom. u skladu s Ustavom i zakonom. u skladu sa zakonom. U takvom slučaju državno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo. 10 . Koja je uloga predsjednika glede rada sigurnosnih službi? Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. uredba sa zakonskom snagom prestaje važiti. Koja je uloga predsjednika glede rata i mira? Predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga. supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. narediti uporabu oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje. O odgovornosti Predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske 2/3 većinom svih sudaca. Predsjednik Republike može biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina. Predsjednik Republike ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi. surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi. Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokreće odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. uz supotpis predsjednika Vlade. Predsjednik Republike ne može na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. uz prethodni supotpis predsjednika Vlade. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. Predsjednik Republike može. Kada predsjednik može raspustiti sabor? Predsjednik Republike. Predsjednik imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. dužno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. jedinstvenosti i opstojnosti države. Predsjednik prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih šefova diplomatskih misija. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zaključuje mir. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. Predsjedniku Republike prestaje dužnost po sili Ustava. donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu. Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese državni proračun. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. Koje su odgovornosti predsjednika? Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Imenovanje čelnika sigurnosnih službi. Predsjednik Republike može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka može raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje.

Savjetodavni. a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Kako se Vlada sastavlja? Članove Vlade predlaže osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Pitanje povjerenja predsjedniku Vlade? Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru može se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. Glasovanje o povjerenju Vladi može zahtijevati i njezin predsjednik. Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. usmjerava i nadzire rad državne uprave. zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od šest mjeseci. Odmah po sastavljanju Vlade. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. predlaže zakone i druge akte Hrvatskom saboru. Članove tih tijela imenuje i razrješuje Predsjednik Republike. provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja. 10. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata. Koje su uloge vlade? 1. 9. jedan ili više potpredsjednika i ministri. mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. a osobno su odgovorni za svoje područje rada.Tko predsjedniku pomaže pri obavljanju dužnosti? Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dužnosti pomažu savjetodavna tijela. 6. 8. vodi vanjsku i unutarnju politiku. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. 2. Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik. donosi uredbe za izvršenje zakona. a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata. Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Tekst prisege utvrđuje se zakonom. Ne može se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Bez odobrenja Vlade predsjednik i članovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini. brine o gospodarskom razvitku zemlje. stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade. 11. 7. Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada ne bude sastavljena. predlaže državni proračun i završni račun. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora. predsjednik 11 . pojedinomu njezinom članu ili Vladi u cjelini. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Što je vlada? Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast. 5. Nisu dopuštena imenovanja koja su u suprotnosti s načelom diobe vlasti. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada. obavlja druge poslove određene Ustavom i zakonom. Kome je Vlada odgovorna? Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi.

ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti. Prigodom prvog stupanja na sudačku dužnost suci će se imenovati na vrijeme od pet godina. . na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrješuje Hrvatski sabor. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike će odmah donijeti odluku o raspuštanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na četiri godine. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom članu Vlade. osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. kao najviši sud. osim ako se radi o kršenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. . Koja su prava i obveze sudaca? Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost. SUDBENA VLAST Tko obavlja sudbenu vlast? Sudbenu vlast obavljaju sudovi.Hrvatskoga sabora obavijestit će o tome Predsjednika Republike Hrvatske.ako u skladu sa zakonom. posebno ako se sudi maloljetnicima. Što je stegovna odgovornost suca? Protiv odluke Državnoga sudbenog vijeća o stegovnoj odgovornosti sudac ima. O žalbi odlučuje Ustavni sud na način i po postupku kako je to određeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske. .ako to sam zatraži. u roku od 15 dana od dana dostave odluke. zbog počinjenoga teškog stegovnog djela. Kada će se sudac razriješiti dužnosti? Sudac će biti razriješen sudačke dužnosti: . Sudac ne može u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela učinjenog u obavljanju sudačke dužnosti biti pritvoren bez odobrenja Državnoga sudbenog vijeća. ili u bračnim sporovima i postupcima u svezi sa skrbništvom i posvojenjem. ili radi čuvanja vojne. predsjednik Vlade može umjesto njega predložiti drugoga člana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. Sudac ne može biti premješten protivno njegovoj volji osim u slučaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. U suđenju sudjeluju i suci porotnici. Koja je uloga vrhovnog suda? Vrhovni sud Republike Hrvatske. javnog reda ili državne sigurnosti. Odluka Ustavnog suda isključuje pravo na ustavnu tužbu. u ime Republike Hrvatske. 12 . podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske žalbu o kojoj Ustavni sud odlučuje na način i u sastavu određenom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.kad navrši sedamdeset godina. Nakon ponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dužnost stalno. Ustavni sud dužan je odlučiti u roku od 30 dana od primitka žalbe. Sudac ne može obavljati službu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudačkom dužnošću. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suđenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudbene odluke. ili radi zaštite privatnog života stranaka. . ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde. uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. tako odluči Državno sudbeno vijeće. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala. Protiv odluke o razrješenju sudačke dužnosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Sudske rasprave? Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno. u skladu sa zakonom. pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

Kako se imenuju državni odvjetnici (zamjenici glavnog državnog odvjetnika)? Prigodom prvog stupanja na državnoodvjetničku dužnost zamjenici državnog odvjetnika će se imenovati na vrijeme od pet godina. u skladu s Ustavom i zakonom.može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana. tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i 13 . osobito sudaca. Članovi DSV biraju se na vrijeme od četiri godine. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora. Razrješenje suca Ustavnog suda? Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatraži da bude razriješen. . Ono ima 11 članova koje iz reda istaknutih sudaca. . Predsjednika Državnoga sudbenog vijeća bira tajnim glasovanjem većina članova Državnoga sudbenog vijeća na vrijeme od dvije godine. što utvrđuje sam Sud. Nakon ponovnog imenovanja zamjenik državnog odvjetnika obavlja svoju dužnost stalno. Većina od ukupnog broja članova Državnoga sudbenog vijeća mora biti iz reda sudaca. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od četiri godine. uz prethodno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. ili ako trajno. Čelnici državnih odvjetništava ne mogu biti birani za članove Državnoodvjetničkog vijeća. nadležan za Ustav. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Što je Ustavni sud? Ustavni sud Republike Hrvatske čini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor. državnih odvjetnika. Predsjednici sudova ne mogu biti birani za članove Državnoga sudbenog vijeća.Tko imenuje i razrješuje suce? Suce.odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom. razrješuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državnoodvjetničko vijeće. ako bude osuđen na zatvorsku kaznu. Državno sudbeno vijeće? Državno sudbeno vijeće imenuje i razrješuje suce uz pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. na vrijeme od 8 godina iz reda istaknutih pravnika. Državno sudbeno vijeće u postupku imenovanja i razrješenja sudaca dužno je pribaviti mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora. s time da nitko ne može biti član više od dva puta uzastopce. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost.odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela. Većina od ukupnog broja članova Državnoodvjetničkog vijeća mora biti iz reda zamjenika državnih odvjetnika. Državnoodvjetničko vijeće bira Hrvatski sabor na način i u postupku određenim zakonom. Zamjenike državnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje. Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dužnost. Koja je uloga Ustavnog suda? Ustavni sud Republike Hrvatske: . poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski sabor. odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. . imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje Državno sudbeno vijeće. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO Što je državno odvjetništvo? Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela.

Prihodi lokalne samouprave? Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Čijem nadzoru podliježu jedinice lokalne uprave? U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Ocjenjuje ponašanje sudionika izbora tijekom izbora i samog postupka izbora. jednakog i općega biračkog prava. zdravstvenih. o tome obavještava Vladu. zakona i drugih propisa. 14 . a osobito poslove koji se odnose na školstvo. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Kako se ostvaruje pravo na lokalnu samoupravu? Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. u skladu s Ustavom. putem zborova. zaštitu potrošača. kulturu. Ako Ustavni sud utvrdi da nadležno tijelo nije donijelo propis za izvršenje odredaba Ustava. a bilo je dužno takav propis donijeti. socijalnih i kulturnih ustanova. socijalnu skrb.) Etičko povjerenstvo je nadstranačko tijelo opće priznatog javnog ugleda koje priopćenjima i upozorenjima djeluje na promicanje i ostvarivanje etičkih i demokratskih načela u izborima. rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne. prostorno i urbanističko planiranje. odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog. odgoj i osnovno obrazovanje. a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja. u skladu s Ustavom. nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova. Koje poslove obavljaju jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih. komunalne djelatnosti. odlučuje. a o propisima koje je bila dužna donijeti Vlada. Ono ima predsjednika i 6 članova koje imenuje Ustavni sud.- temeljne slobode. kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske. MJESNA. tjelesnu kulturu i sport. (donijet će odluku o utvrđenju neustavnosti ili nezakonitosti. zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša. zdravstvo. Koje poslove obavljaju jedinice regionalne samouprave? Jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja. zabraniti njihov rad. gospodarski razvoj. o odgovornosti Predsjednika Republike. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima. prostorno i urbanističko planiranje. nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost će imati ona tijela koja su najbliža građanima. brigu o djeci. prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor. Ukidanje zakona i propisa? Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će zakon ako utvrdi da je neustavan. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut će ili poništiti drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. protupožarnu i civilnu zaštitu. Poslovi lokalnog i područnog (regionalnog) djelokruga uređuju se zakonom. obavještava Hrvatski sabor. primarnu zdravstvenu zaštitu. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom. obavlja druge poslove određene Ustavom. izvršne i sudbene vlasti.

Prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim Ustavom i zakonom. Država je dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom. Što su Narodne novine? Javno glasilo RH. Objavljuju se odluke i rješenja Ustavnog suda kao i donošeni zakoni, propisi i dr. Tko donosi zakone, a tko ih proglašava? Donosi ih Sabor a proglašava Predsjednik u roku od 8 dana od kada su u skladu s Ustavom doneseni u saboru. MEĐUNARODNI ODNOSI U čijoj je nadležnosti sklapanje međunarodnih ugovora? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima međunarodnog prava, sklapanje međunarodnih ugovora u nadležnosti je, ovisno o naravi i sadržaju međunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrđuje 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu međunarodnih ugovora koje je potvrdio Hrvatski sabor. Međunarodne ugovore koji ne podliježu potvrđivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, čine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na način koji su u njima utvrđeni, ili suglasno općim pravilima međunarodnog prava. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruživanja RH s drugim državama? Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske. Tko ima pravo mijenjati Ustav? Pravo da predloži promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Hrvatski sabor odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava proglašava Hrvatski sabor. Što je ustavna tužba? Svaka fizička i pravna osoba može ustavnom sudu podnijeti ustavnu tužbu. Tek nakon iscrpljivanja svih drugih pravnih putova, u roku od 30 dana od primitka odluke. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće od 5 sudaca, a od 3 kad ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari; jednoglasno - ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost ili ako vijeće smatra da se predmet treba iznijeti na sjednicu,

15

a o ustavnoj tužbi odlučit će ustavni sud na sjednici. Ustavni sud odlučuje o ustavnoj tužbi odlukom (tužba se usvaja ili odbija kao neosnovana). Kada se ističe zastava predsjednika RH? Na zgradi u kojoj su službene prostorije i stan predsjednika kada on tamo boravi. Na prometnom sredstvu u kojem se nalazi. U drugim svečanim prilikama. Kada predsjednik nosi lentu? Na dan državnosti. Pri predaji priznanja. Kod akreditiranja diplomatskih predstavnika, i prisega. Gdje i kada se ističe zastava RH? Zastava Republike Hrvatske ističe se: 1. stalno na zgradama svih državnih tijela; 2. u dane praznika Republike Hrvatske; 3. u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega; 4. može se isticati pri javnim skupovima 5. u drugim prilikama Ako se zastava Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja zastave nalazi na: 1. sjevernoj strani - ako je pravac ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok; 2. istočnoj strani - ako je pravac ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever; 3. istočnoj strani kružnog trga. Ako se zastava Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, crvena boja zastave je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane, dok ako se polaže na odar ili postolje, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. Kad se izvodi himna RH? Napisao Antun Mihanović, uglazbio Josip Runjanin. Na početku zasjedanja Sabora. Pri službenom dolasku u RH, odnosno pri ispraćaju iz RH šefa strane države ili međunarodne organizacije. U drugim svečanim prilikama. Upotreba zastave i grba RH? Predstavlja se RH i izražava pripadnost. Rabe se u skladu s odredbama zakona na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo. U njima se ne može ništa mijenjati. Kada je predviđeno mogu se koristiti kao sastavni dio amblema, tako da se ne vrijeđa ugled i dostojanstvo. Zabranjeno je javno isticati ako su dotrajali ili oštećeni. Grb se rabi: - u sastavu pečata i žigova - u službenim natpisima organa društveno-političkih zajednica - na zgradama u kojima su smješteni državni organi te druga javna tijela u RH - na službenim aktima - na diplomama i svjedodžbama - u drugim prilikama utvrđenim zakonom Kakav je odnos Ustava, zakona i propisa Zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom - načelo ustavnosti, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom - načelo zakonitosti Zakon o grbu, zastavi i himni RH, te zastavi i lenti predsjednika Ovaj zakon uređuje opis povijesnog hrvatskog grba, zastave, tekst i napjev himne, opis zastave i lente predsjednika, kao i način i zaštitu njihove uporabe Državni pečat? Republika Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki je promjera 80 mm, kružnog je oblika a u sredini pečata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba na gornjoj strani je riječ "REPUBLIKA", a na donjoj strani je riječ "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kružno se nalazi starohrvatski troplet. Namijenjen je za utiskivanje u pečatni vosak. Utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike

16

Mali državni pečat je promjera 50 mm istoga sadržaja kao i veliki državni pečat. Namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Ustavni zakon o ljudskim pravima nacionalnih manjina Na osnovu kojih pravnih izvora se RH obvezuje na poštivanje i zaštitu nacionalnih i drugih temeljnih prava i sloboda čovjeka i građanina? 1. Ustavom RH 2. Načelima Povelje Ujedinjenih naroda 4. Općom deklaracijom o pravima čovjeka, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima 8. Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i drugim dokumentima OESS-a koji se odnose na prava čovjeka 10. Konvencijom Vijeća Europe za zaštitu prava čovjeka i temeljnih sloboda 13. Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 14. Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida 17. Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe 19. Europskom poveljom o regionalnim i manjinskim jezicima 20. Europskom poveljom o lokalnoj/mjesnoj/samoupravi 21. Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanju nacionalnih manjina u javnom životu Da li pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica imaju pravo na zastupljenost u Saboru i Vladi RH? Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koje sudjeluju u stanovništvu RH s više od 1.5% imaju pravo na najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u stanovništvu RH manji od 1.5% imaju pravo izabrati najmanje 4 zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, u skladu sa zakonom o izborima zastupnika u Sabor. Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH (13 sudaca, mandat 8. god., imunitet) Što se uređuje ovim zakonom? Ovim se Ustavnim zakonom uređuju uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda RH i prestanak njihove dužnosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava čovjeka i građanina i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad Ustavnog suda. Tko može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom? 1. 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora 2. radno tijelo Hrvatskog sabora 3. predsjednik RH 4. Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom i zakonom 5. Vrhovni sud RH, ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred sudovima 6. pučki pravobranitelj u postupcima zaštite ustavnih i zakonskih prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti. Na koji način Ustavni sud donosi odluke? Ustavni sud donosi odluke i rješenja većinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili ovim Ustavnim zakonom nije drukčije određeno. Ustavni sud donosi odluku kada odlučuje o biti stvari, a u ostalim slučajevima donosi rješenje. Odluka tj. rješenje Ustavnog suda mora imati uvod, izreku i obrazloženje. Odluke i važnija rješenja Ustavnog suda objavljuju se u Narodnim novinama.

17

Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u Narodnim novinama. Članom političke stranke može postati svaki punoljetni. a danom upisa u registar stranka stječe svojstvo pravne osobe. Sredstva za rad političkih stranaka? Političke stranke su neprofitne udruge i dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godina. najmanje 10000 birača. ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10000 njihovih potpisa. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. od kojih svaki ima zamjenika. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima. Kandidati za predsjednika su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupljenim potpisima. proračuna jedinica lokalne samouprave. koje imenuje Izborna komisija RH iz reda sudaca ili drugih pravnika. izdavačke djelatnosti.Zakon o izboru predsjednika Tko može predlagati kandidate za predsjednika RH? Kandidate za predsjednika RH mogu predlagati političke stranke registrirane u RH i birači pojedinačno i skupno.znaku stranke. prodaje propagandnog materijala. . vojsci. a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. Kad izabrani predsjednik stupa na dužnost? Posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. koje imenuje Ustavni sud RH iz reda sudaca Vrhovnog suda RH i drugih istaknutih pravnika. Zakon o političkim strankama Odrediti pojam političke stranke? Političkim strankama smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana. Političke stranke osnivanje? Političke stranke. dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora.ciljevima i načinu djelovanja. općinske izborne komisije i birački odbori. . Na dan stupanja na dužnost pred Ustavnim sudom polaže svečanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu.nazivu i sjedištu. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. Prihode mogu stjecati od članarina. Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o: . Političke stranke se upisuju u registar koji vodi Središnji državni ured za upravu. ustanovama. Djelovanje političkih stranaka je javno. Političke stranke se upisuju u registar. državnog proračuna. Tko utvrđuje rezultate izbora? Rezultate izbora za predsjednika RH utvrđuje Izborna komisija RH na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima. dobrovoljnih priloga. policiji i drugim pravnim osobama. poslovno sposobnih državljana RH. Koja su tijela za provođenje izbora? Izborna komisija RH. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. poduzećima. poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. Djelovanje im je javno. . od kojih svaki ima zamjenika. Općinsku komisiju čine predsjednik i 2 člana. organizacije stranačkih manifestacija. su pravne osobe koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom. Sastav izborne komisije i tko je imenuje? Izbornu komisiju RH čini predsjednik i 4 člana. 18 . tijelima jedinica lokalne samouprave.predstavljanju i zastupanju stranke.

zamjenik pučkog pravobranitelja. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina na mandat od 4 godine koji se može produljiti jedino u slučaju rata.jedinstveni matični broj građana . predsjednik ili potpredsjednik Vlade.članstvu. kada i zašto? Političke stranke prestaju: 1. ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela. Popis birača se vodi za područje svake općine. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi.redni broj . sudac.datum rođenja . Način upisa u popis birača? U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti.nacionalnost . Popis birača ima slijedeće rubrike: . Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku. pučki pravobranitelj.sredstvima za rad. Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. . Predsjednik RH raspisuje izbore za zastupnike i saziva Sabor na prvo zasjedanje. lokalnu samoupravu i vlast. 3. 4. a sjednica nije održana. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. generalni konzul. Tko može ukinuti rad političkih stranaka. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u RH. veleposlanik. gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Zagreba. zamjenik državnog odvjetnika. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Zakon o izborima zastupnika u Sabor RH Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje izbor zastupnika u Hrvatski državni sabor.primjedba Organski zakoni? Imaju jaču pravnu snagu od drugih zakona. ako je Središnji državni ured za upravu donio odluku o prestanku političke stranke. djelatni časnik ili dočasnik oružanih snaga.prestanku. član uprave trgovačkog društva. popisi birača se vode u Gradu Zagrebu. Zakon o popisima birača Što se uređuje ovim zakonom? Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo. izborni sustav.. zamjenik ministra. ministar ili drugi član Vlade.upravnim tijelima. svi ostali zakoni moraju biti u skladu s njima. župan ili podžupan. Popisi birača su javne knjige. Uređuju: nacionalna prava. te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka. Birači se upisuju u popis u mjestu prebivališta u RH i mogu biti upisani u popis samo jedne općine. prava i slobode. zamjenik državnog pravobranitelja. državni pravobranitelj.ustrojstvenim oblicima. načinu njihovog izbora i opoziva. donose se strožijim režimima od ostalih zakona. državni tajnik. . a može se upisati u registar i u prijevodu. Tko ne može biti zastupnik istodobno? Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda RH.spol .prezime i ime .prebivalište . razrađuju temeljna prava i slobode zajamčene Ustavom. ako se utvrdi da su prestale djelovati. 19 . državni odvjetnik. . .

odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Neposredna provedba zakona i drugih propisa 2. Opće. Postoji li mogućnost žalbe? Protiv pojedinačnih akata. u slučajevima predviđenim zakonom. odnosno Grada Zagreba. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave je javan. državne upravne organizacije (to su središnja tijela državne uprave) i uredi državne uprave u županijama (to su prvostupanjska tijela državne uprave u županijama). pomoćnik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu Vlade RH. Što je s javnosti rada tijela državne uprave? Rad tijela državne uprave. tajnik ministarstva. Tko su dužnosnici RH? Ministri. pomoćnik i zamjenik ravnatelja u državnoj upravnoj organizaciji i predstojnik ureda državne uprave u županiji su rukovodeći državni službenici. može se podnijeti žalba a u slučaju da žalba nije dopuštena. a ravnatelj u ministarstvu. Kako se osiguravaju sredstva? Sredstva za rad tijela državne uprave osiguravaju se u državnom proračunu. tehničke i pomoćne poslove u tijelima državne uprave obavljaju namještenici. središnji državni uredi Vlade RH. vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu RH. SUSTAV DRŽAVNE UPRAVE Poslovi državne uprave? Tijela državne uprave neposredno provode zakone i propise. radnji i mjera tijela državne uprave. U obavljanju poslova iz svog djelokruga tijela državne uprave samostalna su u granicama zakonskih ovlasti. Što je s pripadnicima manjina? Pripadnicima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima i državnim upravnim organizacijama. Posebnim zakonom određeni poslovi državne uprave mogu se prenijeti tijelima jedinica lokalne i područne samouprave ili drugim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Poslove u tijelima državne uprave obavljaju državni službenici. Vlada nadzire provedbu zastupljenosti pripadnika etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u tijelima državne uprave. naknađuje Republika Hrvatska. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. Tko obavlja poslove državne uprave? Tijela državne uprave. tijela jedinica lokalne i područne samouprave. donose provedbene propise. donesenih u prvom stupnju. Sredstva za obavljanje poslova državne uprave prenijetih tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave. Donošenje provedbenih propisa 20 . osiguravaju se u skladu s posebnim zakonom kojim su te ovlasti prenijete. Koja su tijela državne uprave? Ministarstva. pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave.2. državni tajnici u ministarstvu i ravnatelji državnih upravnih organizacija su dužnosnici RH. Tko naknađuje štetu uzrokovanu nepravilnom radom državne uprave? Štetu koja građaninu. provode upravni nadzor. obavljaju posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru. koji se imenuju na temelju javnog natječaja. državni tajnici Središnjih državnih ureda. Koji su poslovi državne uprave? 1. može se zatražiti sudska zaštita. a u uredima državne uprave u jedinicama područne samouprave vodeći računa o njihovom ukupnom udjelu u stanovništvu županije. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. Javnost se može isključiti samo izuzetno.

Nadležno ministarstvo može.Pravilnikom se potanje razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. rješavanje u upravnim stvarima. odnosno grada davati općinskom načelniku. rješavaju u upravnim stvarima. . naredbe i naputci objavljuju se u "Narodnim novinama". . 4. U provedbi upravnog nadzora. odnosno gradonačelniku opće i pojedinačne naredbe. 4. 6. odnosno pravnih osoba s javnim ovIastima na njihov trošak. Provedba upravnog nadzora Posebne odredbe o inspekcijskom nadzoru Drugi upravni i stručni poslovi Što se podrazumijeva pod neposrednom provedbom zakona i kako se ona provodi? Tijela državne uprave. u obavljanju poslova državne uprave koji su preneseni na tijela općine. podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave. kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. 5. 2. zakonitost rada i postupanja. 21 . tijela jedinica područne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima neposredno primijenjujući zakone i druge propise: 1. tijela jedinica lokalne samouprave. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave.Naredbom se naređuje ili zabranjuje određeno postupanje. 5. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika odnosno namještenika. ministarstva. vode propisane očevidnike. tijela državne uprave nadziru osobito: 1. Tko nadzire rad pojedinih tijela državne uprave? U granicama svog djelokruga: 1. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom. 2. 2. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. izdaju uvjerenja i druge potvrde. središnji državni uredi i državne upravne organizacije nadziru rad tijela državne uprave. 3. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama. u granicama date ovlasti. ekonomičnost i svrhovitost rada u obavljanju poslova državne uprave. naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlašteni. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave 6. županijski. ako tim propisima nije izuzetno određeno da zbog naročito važnih razloga stupaju na snagu danom objave. Koje radnje tijelo državne uprave može poduzeti ako uoči nepravilnosti i nezakonitosti? 1. 8. tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave. 5. zahtijevati izvješća. Tko donosi provedbene propise i kako se zovu? Ministri i ravnatelji državnih upravnih organizacija donose pravilnike. tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Što je provedba upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela državne uprave. .3. a tijelo državne uprave. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. 4. djelotvornost. a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave.Naputkom se propisuje način rada u tijelima državne uprave. obavljaju druge upravne i stručne poslove. Pravilnici. odnosno gradski uredi nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i uprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u prenijetim im poslovima državne uprave na području županije. 3. odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku.

podnijeti prijavu nadležnom državnom tijelu zbog kaznenog djela. ako ne podnese prijavu. odnosno gradonačelnika ako učestalo ne postupaju po naredbama. u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. Ako se inspektoru prilikom provođenja inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor. poslovne spise. Inspektori imaju posebnu iskaznicu. uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Što će inspektor učiniti kada nedostaci koje je utvrdio u inspekc. državnih tijela. kojom se dokazuje njihovo službeno svojstvo. Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran. predmete. odnosno odrediti mjere ili radnje. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje u okviru zakonom ili drugim propisom utvrđenih ovlasti. provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte. Inspekcijske poslove u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinicama područne samouprave. zgrade. tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i drugih pravnih osoba dužni su inspektora upozoriti što se po propisima. utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama. Tko obavlja inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora. odnosno gradskih ureda. Koje su odredbe inspekcijskog nadzora? U provedbi inspekcijskog nadzora. Ministarstva mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadležnosti županijskih. saslušati pojedine osobe u upravnom postupku. ako prekorači svoje zakonske i drugim propisima utvrđene ovlasti.Praćenje stanja: Tijela državne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti. ako posebnim zakonom nije što drugo određeno. identitet i ovlasti. kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. u skladu s posebnim zakonom. nadzoru ne budu otklonjeni u ostavljenom roku? Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka odnosno nepravilnosti u određenom roku. odnosno izreći zakonom ili drugim propisom utvrđenu prekršajnu kaznu.Pojedinačnom naredbom ne može se određivati način rješavanja određene. 2. Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. ako propusti poduzeti. Službenici tijela državne uprave. odnosno odrediti. poduzeti i druge mjere odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten. Na temelju toga tijela 22 . Način vođenja očevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje nadležni ministar. 4. a u drugom stupnju središnja tijela državne uprave. u skladu sa zakonom i drugim propisima: 1. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. robu i druge stvari kod nadziranih osoba. Središnji državni ured za upravu može razriješiti općinskog načelnika. Inspektori imaju pravo pregledati i poslovne prostorije. Inspektor vodi očevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. Na što ima inspektor pravo ukoliko utvrdi nepravilnost? Ukoliko nađe da je povrijeđen zakon ili drugi propis. odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima te u drugim slučajevima previđenim posebnim zakonom. inspektor je dužan poduzeti odgovarajuće mjere i radnje. Koji su drugi upravni i stručni poslovi koje obavljaju tijela državne uprave? . odnosno po njihovim općim aktima smatra tajnom. Prilikom provođenja inspekcijskog nadzora inspektori su dužni postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uručuje fizičkoj osobi ili službenoj osobi državnog tijela. inspektor sastavlja zapisnik. odnosno pravne osobe. pojedinačne upravne stvari. koje je po zakonu ili drugim propisima bio dužan poduzeti. kad je to određeno posebnim zakonom. odnosno ako se takav otpor osnovano očekuje. izradom odgovarajućih stručnih podloga te na druge prikladne načine. Kako radi inspektor? O izvršenom pregledu. pregledati isprave na temelju kojih se može utvrditi identitet osoba. inspektor može zatražiti pomoć ovlaštenih službenih osoba nadležne policijske uprave. inspektor ima pravo i obvezu.

Tijela državne uprave obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga. državnog tajnika i pomoćnike? Ministre imenuje i razrješava Hrvatski Sabor na prijedlog predsjednika Vlade. USTROJSTVO DRŽAVNE UPRAVE a) MINISTARSTVA Ministarstva . Koji su poslovi ministarstava? Ministarstva objavljuju upravne i druge stručne poslove iz svog djelokruga. Tko imenuje i razrješava ministra. pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama. izrađuju stručne podloge za rješavanje ili objašnjenje određenih pojava. 23 . izrađuju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. poslove u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja te druge stručne i administrativne poslove. zavodi i ravnateljstva. Ravnatelja u ministarstvu imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra. 4. Državnog tajnika imenuje Vlada RH na prijedlog predsjednika Vlade. 3. Koja je uloga ministra? (1) Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom. 5. Tko osniva ministarstva i za koliko upravnih područja može biti osnovano pojedino ministarstvo? Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. Što je kabinet ministra? Kabinet ministra je posebna ustrojstvena jedinica koja za ministra i državnog tajnika. Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja.definicija. pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnička pitanja te obavljaju i druge stručne poslove za potrebe tijela izvršne vlasti. 2. 10. 3. On odgovara za svoj rad ministru. provode upravni. rješavaju u upravnim stvarima u prvom stupnju kad su na to zakonom izrijekom ovlašteni te u drugom stupnju. osiguravaju provedbu zakona i drugih propisa. zavodi i ravnateljstva). provodi utvrđenu politiku Vlade. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. osigurava suradnju ministarstva s državnim tijelima. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja ustrojavaju se upravne organizacije u sastavu ministarstva (uprave. obavlja protokolarne poslove. odnosno inspekcijski nadzor. ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju. U ministarstvima koja su ustrojena za više upravnih područja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstva. na prijedlog ministra. a osobito: 1.- državne uprave poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlašteni te predlažu nadležnim državnim tijelima donošenje propisa i drugih akata iz njihove nadležnosti. 2. On odgovara za svoj rad ministru. brine o zakonitom i pravodobnom izvršavanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajedničkog interesa. 6. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa. te u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim osobama i građanstvu. donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlašten. osiguravaju suradnju stručnih i znanstvenih ustanova te predlažu nadležnim državnim tijelima ustrojavanje određenih službi i stručnih ustanova. a osobito: 1. 8. neposredno primjenjuju zakone i druge propise. Izrada nacrta prijedloga propisa i drugi stručni poslovi: Tijela državne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga. vode propisane očevidnike. a osniva ih odnosno ustrojava Hrvatski sabor i to zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija. ako zakonom nije što drugo određeno. Upravne organizacije u sastavu ministarstva su uprave. On za svoj rad odgovara Vladi i ministru. 13. prate stanje u svom djelokrugu te nadležnim državnim tijelima predlažu poduzimanje odgovarajućih mjera. jedinicama lokalne samouprave i uprave.

zavodi i ravnateljstva. 6. vode propisane očevidnike. Zavodima se izuzetno mogu povjeriti i određeni upravni poslovi. ostvaruju suradnju s tijelima državne uprave. Koja je uloga tajnika? (3) Tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu. 7. 24 . Radom upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj u ministarstvu. nadzire rad državnih službenika i namještenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. stručne i druge poslove iz svog djelokruga. a osobito: 1. 12. 9. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. Osnivaju se u pravilu kao državne uprave. prema državnim službenicima i namještenicima poduzima mjere utvrđene zakonom i drugim propisima u slučaju povrede službene dužnosti. u kojem se obavljaju određeni gospodarski i s njima vezani upravni poslovi. b) DRŽAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE Državne upravne organizacije .5. obavljaju i druge poslove utvrđene zakonom i drugim propisima. 4. na prijedlog ministra. te tehnički usklađuje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva. uprave. brine o stručnom osposobljavanju i usavršavanju državnih službenika i namještenika u tijeku službe i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstava za rad. imenuje ga Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva. 13. s određenim stupnjem samostalnosti u radu. Ukoliko je u ministarstvu imenovano više državnih tajnika. prikupljaju. sređuju i razlučuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni. jedinicama lokalne samouprave i uprave te drugim pravnim osobama. 16. a koje je nužno obavljati u okviru državne uprave. Koje se upravne organizacije u sastavu ministarstva? (5) Upravne organizacije u sastavu ministarstava osnivaju se u pravilu kao: 1. ravnateljstva. kad se ustrojavaju za upravno područje iz djelokruga ministarstva u kojem se obavljaju pretežito upravni poslovi. ako to zahtijeva povezanost stručnih i upravnih poslova. 9. samostalnost djelovanja i posebne načine rada unutar ministarstva. Državne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja. zavodi. Koja je uloga ravnatelja u u ministarstvu? (4) Ravnatelj u ministarstvu u pravilu upravlja radom odgovarajuće unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. 3. Odgovoran je za svoj rad ministru i Vladi. provode upravni odnosno inspekcijski nadzor 8. Koja je uloga državnog tajnika? (2) Ministarstvo može imati jednog ili više državnih tajnika koje na prijedlog predsjednika Vlade imenuje Vlada Republike Hrvatske. kada obavljanje tih poslova zahtijeva posebno ustrojenu službu. Tajnika ministarstva imenuje Vlada. ministar će odrediti koji će ga od tajnika zamjenjivati u slučaju odsutnosti ili spriječenosti.definicija. proučavaju i istražuju određena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih načina rada. ostvaruju međunarodnu suradnju. pripremaju stručne podloge za postupak odlučivanja u državnim tijelima. Državni tajnik za svoj rad odgovara Vladi i ministru. Kakve poslove obavljaju državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije obavljaju upravne. rješavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlašteni. u kojem se obavljaju pretežito stručno-analitički poslovi koji zahtijevaju posebne načine rada unutar ministarstva. Tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa. 14.

provodi zakone i druge propise 2. Za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. Tko upravlja radom državnih upravnih organizacija? Radom državnih upravnih organizacija ustrojenih u sastavu ministarstva upravlja ravnatelj s položajem pomoćnika ministra. brine o provedbi zakona i drugih propisa 2. Ravnatelj državne upravne organizacije može imati jednog ili više pomoćnika koje imenuje i razrješava Vlada. Ispostave ureda državne uprave (4) Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda državne uprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i općinama koje odredi Vlada. donosi provedbene propise kad je na to zakonom ovlašten 3. Imenuje ga i razrješuje Vlada na temelju natječaja. obavlja nadzor nad poslovima državne uprave u ispostavama u općinama i gradovima 6. ODNOSNO OPĆINI Uredi državne uprave (1) Osnivaju se za obavljanje poslova državne uprave u više upravnih područja na području jedinice područne samouprave. brine o provedbi zakona 2. c) OBAVLJANJE POSLOVA DRŽAVNE UPRAVE POVJERENIH JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koji su poslovi tijela jedinica lokalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima? Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti. GRADU. Poslovi: 1. Odgovoran je Vladi. Ravnatelj može imati zamjenika. rješava u upravnim stvarima u prvom stupnju 3. rješavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom stavljeni u 25 . na prijedlog ministra. nadzire zakonitost i pravovremenost izvršavanja poslova b) DRŽAVNA UPRAVA U ŽUPANIJI. Ispostavom upravlja voditelj koji je odgovoran predstojniku ureda državne uprave. odgovoran je ravnatelju imenuje ga Vlada. poduzima mjere za osiguranje učinkovitosti u radu 4. Koji su poslovi ravnatelja državne upravne organizacije? Ravnatelj predstavlja državnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom. Ravnatelja imenuje Vlada. a osobito: 1. on je čelnik tog ureda. odnosno inspekcijski nadzor 4. provodi upravni. Zamjenik ravnatelja zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegovog izbivanja ili spriječenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. u prenijetim im poslovima državne uprave : 1. Predstojnik ureda državne uprave (3) Radom ureda upravlja predstojnik. prati stanje u svom djelokrugu. provodi neposredan nadzor nad radom u uredu. osigurava suradnju ureda državne uprave u jedinici područne samouprave s tijelima jedinica lokalne odnosno područne samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti Može imati zamjenika kojeg imenuje i razrješuje ministar nadležan za poslove opće uprave. na prijedlog ravnatelja. te središnjim tijelima državne uprave predlaže mjere za unapređenje stanja Središnji državni uredi (2) Središnji državni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova državne uprave u jednom ili više upravnih područja koja su od posebnog značaja za učinkovitiji rad Vlade. Središnjim državnim uredima upravljaju državni tajnici. nadzire zakonitost i pravovremenost obavljanja poslova. Poslovi: 1.Što je to stručni kolegij? U ministarstvima i državnim upravnim organizacijama može se osnovati stručni kolegij kao stručno i savjetodavno tijelo ministra odnosno ravnatelja.

podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave 4. a osobito razriješiti. za državne upravne organizacije. Tko je u jedinici lokalne samouprave odgovoran za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave? Za zakonito i stručno obavljanje prenijetih poslova državne uprave. 2. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave. tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika. 26 . vode očevidnike određene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde. ravnatelj. Na službenike koji obavljaju prenijete poslove državne uprave u jedinicama lokalne samouprave i uprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje stručna sprema i stručno osposobljavanje državnih službenika i namještenika. kao i druga pitanja od osobitog značaja za rad tijela državne uprave. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti 7.) e) ODNOSI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE PREMA TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE. okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz nadležnosti tih jedinica. njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad tijela državne uprave koja nisu uređena uredbom Vlade. Kojim se aktom potvrđuje broj potrebnih državnih službenika i namještenika? Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela državne uprave. pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje se broj potrebnih državnih službenika i namještenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje. odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave. nadležnost. d) UNUTARNJE USTROJSTVO TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se uređuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave? Unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela državne uprave uređuju se uredbom Vlade. način upravljanja tim jedinicama. 3. MEĐUSOBNI ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I NJIHOVI ODNOSI PREMA JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE TE PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI Koje su ovlasti vlade u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave? (odnosi Vlade prema tijelima državne uprave) U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može: 1. način planiranja poslova.župan. nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela državne uprave i njihov djelokrug. Uredbom Vlade određuju se unutarnje ustrojstvo. 8. odgovorni su gradonačelnik. ministar.2. obavljaju i druge poslove državne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadležnost. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave. predstojnik (za županijske urede . odnosno općinski načelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. 4. za ministarstvo. radno vrijeme. odnosno za gradske urede gradonačelnik Grada Zagreba. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnik o unutarnjem redu donose: 1. tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga. državni tajnik 3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave. održavanje uredovnih dana. 4. za ured državne uprave. za središnje državne urede. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE SAMOUPRAVE I PRAVNIM OSOBAMA KOJE IMAJU JAVNE OVLASTI.

Tijela državne uprave dužna su u obavljanju poslova državne uprave surađivati s tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć. osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan očevidnik. priređivati zajednička stručna savjetovanja te poticati i ustrojavati i druge oblike međusobne suradnje. u skladu s posebnim propisima. nadzirati zakonitost. smanjit će se osigurana sredstva. čišćenje itd). odrediti da se sredstva za pokriće tih materijalnih troškova doznačuju samo jednom od tih tijela. Kakvi su odnosi tijela državne uprave prema jedinicama lokalne samouprave i uprave odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti? Tijela državne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i područne samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito: 1. Tijela državne uprave dužna su Vladi Republike Hrvatske dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduću proračunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloženjem najkasnije do 30. Ministarstva. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. 7. odnosno gradskih ureda i poduzimaju odgovarajuće mjere. a osobito pokreću postupak za utvrđivanje odgovornosti državnih službenika te neposredno izvršavaju poslove iz nadležnosti županijskog.Objasnite međusobne odnose tijela državne uprave. Ako više tijela državne uprave ima određene zajedničke materijalne troškove (grijanje. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave. u dogovoru s tim tijelima. odnosno gradskim uredima pružati stručnu pomoć. SREDSTVA TIJELA DRŽAVNE UPRAVE Kako se utvrđuju sredstva za rad tijela državne uprave? Sredstva za rad tijela državne uprave utvrđuju se državnim proračunom. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su županijskim. središnji državni uredi i državne upravne organizacije dužni su međusobno surađivati i pružati jedni drugima stručnu pomoć u svom djelokrugu. Tijelo državne uprave dužno je održavati opremu. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi s izvršavanjem zakona i drugih propisa. Ministarstva i središnji državni uredi provode upravni nadzor nad radom županijskih. davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave. 2. razmjerno smanjenju djelatnosti tijela državne uprave. dostavljati obavijesti o podacima o kojima vode službene očevidnike. 6. odnosno gradski ured nije postupio sukladno prethodno danim napucima. odnosno gradskim uredima. osnivati zajedničke stručne komisije i radne grupe za pitanja od zajedničkog interesa. osvjetljenje. odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti. a županijski. odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne samouprave i uprave. odnosno tijela jedinica lokalne samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. pravovremenost i pravilnost obavljanja prenijetih poslova državne uprave. u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi te zakonom kojim je ovlaštenje prenijeto. u za to ostavljenom mu primjerenom roku. Zajedničko korištenje stvari opreme uređuje se ugovorom između tijela državne uprave. a osobito obustaviti od izvršenja opće akte tijela jedinica lokalne samouprave i uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u prenijetim im poslovima državne uprave. Tijelo državne uprave može određene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom državne uprave te s tijelom jedinice lokalne samouprave i uprave. Vlada Republike Hrvatske može odrediti obvezatno zajedničko korištenje stvari opreme od strane dva ili više tijela 27 . poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. predložiti razrješenje čelnika tijela jedinice lokalne i područne samouprave. odnosno gradskog ureda kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis. rujna tekuće godine. davati stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u županijskim. usklađivati planove rada. a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa. Ministarstva. a ako se opseg predviđene djelatnosti smanji. Ako se u tijeku proračunske godine značajno poveća opseg rada tijela državne uprave na temelju zakona ili drugih propisa. Vlada Republike Hrvatske može. zgrade i drugu imovinu. za obavljanje tih djelatnosti osigurat će se dodatna sredstva.

kao izvršitelj.državne uprave. a najkasnije 15 dana nakon usvajanja državnog proračuna. Davanje određenih izvješća može se uskratiti samo ako bi iznošenje podataka predstavljalo povredu dužnosti čuvanja službene tajne. prodaji. o davanju ili uzimanju na posudbu ili u zakup tih stvari. može o značajnijim pitanjima obavljanja poslova državne uprave održavati konferencije s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja. odnosno državni službenik kojeg oni ovlaste. objave putem sredstava javnog priopćavanja. Da li tijela državne uprave mogu svoju opremu prenositi bez naknade? Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. Čelnik tijela državne uprave može.na konferenciji s predstavnicima sredstava javnog priopćavanja 28 . Tko podnosi izvješća o obavljanju poslova državne uprave? Izvješća o obavljanju poslova državne uprave mogu davati ministri. a za koje je javnost osobito zainteresirana. ODNOSI TIJELA DRŽAVNE UPRAVE I GRAĐANA Na čemu se temelje odnosi tijela državne uprave i građana? Odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Izvješća se mogu dati na sljedeće načine: . a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu područne samouprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti.Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke. fonda opreme. Ministri. odnosno ravnatelji državnih upravnih organizacija. ravnatelji državnih upravnih organizacija. u skladu s državnim proračunom. do visine vrijednosti koju odredi Vlada. obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave. svoju ovlast izvršitelja prenijeti na jednog ili više pomoćnih izvršitelja. Raspoređivanje sredstava tijela državne uprave obavlja se predračunom. Tko je odgovoran za zakonito korištenje sredstava? Za zakonito korištenje sredstava tijela državne uprave odgovorni su čelnik tijela državne uprave. o tome se obvezatno upoznaje javnost putem tiska i drugih oblika javnog priopćavanja te omogućava nazočnost predstavnika sredstava javnog priopćavanja. Neovlašteno davanje izvješća ili davanje netočnih . Tko odlučuje o korištenju sredstava. Predračun o rasporedu sredstava donosi se prije početka godine na koju se odnosi. Kad tijela državne uprave održavaju savjetovanja ili druge oblike stručne obrade pitanja iz svog djelokruga.Tijela državne uprave dužna su upoznati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvještavati je o svom radu putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladan način. ravnatelji državnih upravnih organizacija. Državni službenici koji su ovlašteni davati odgovarajuća izvješća osobno su odgovorni za njihovu točnost i pravodobnost. kao i da se pozovu svi zainteresirani da na nacrt propisa iznesu svoje primjedbe. ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. Mogu za davanje odgovarajućih izvješća ovlastiti i pojedine državne službenike. Koje su dužnosti tijela državne uprave spram građana? . o prenošenju prava korištenja. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. O raspoređivanju i korištenju sredstava tijela državne uprave odlučuje čelnik tijela državne uprave. a u svrhu obavljanja poslova državne uprave i na jedinicu lokalne samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. opreme…? Čelnici tijela državne uprave odlučuju o korištenju novčanih sredstava. i računopolagač. Ministri. izvješća predstavlja težu povredu službene dužnosti. župani te gradonačelnik Grada Zagreba. župani i gradonačelnik Grada Zagreba mogu odlučiti da se nacrti propisa koje pripremaju. u skladu s propisima. . Oprema tijela državne uprave može se prenijeti bez naknade samo na drugo državno tijelo. o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme. a konačna raspodjela tih sredstava godišnjim obračunom tijela državne uprave. o rashodovanju.

Za obavljanje određenih upravnih poslova mogu se ustanoviti uredovni dani u mjestima izvan sjedišta županijskih. kao i omogućiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritužbe. U rješavanju u upravnim stvarima ne smije se zahtijevati od stranaka da u postupku pribavljaju uvjerenja o činjenicama o kojima tijela državne uprave. odnosno pritužbe obvezatno razmatra čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose prigovori i pritužbe. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba određuje poslove koji će se obavljati u uredovne dane te mjesto i vrijeme njihova održavanja. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba dužni su izvijestiti nadležna ministarstva. putem savjetovanja i drugih oblika obrade pitanja. Protiv zaključka stranka može uložiti žalbu tijelu nadležnom za rješavanje u drugom stupnju. a bez njihove krivnje službena radnja radi koje su pozvani nije obavljena. imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih troškova. tijela jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravne osobe koje imaju javne ovlasti vode službene očevidnike. O poduzetim mjerama za unapređivanje odnosa prema građanima i pravnim osobama. u upravnom postupku. kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojiti prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti. knjiga pritužbi itd). čelnik tijela državne uprave dužan je građanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora odnosno pritužbe. Kako se označavaju tijela državne uprave (izvana i iznutra)? Na zgradama u kojima su smještena tijela državne uprave mora biti istaknut naziv tijela. Ako nema tijela drugog stupnja. Kako se tijela trebaju odnositi prema građanima u upravnom postupku? Kad se u upravnom postupku građani i pravne osobe odnosno njihovi zastupnici i punomoćnici odazovu pozivu. protiv zaključka se neposredno može pokrenuti upravni spor. Koje je uredovno vrijeme tijela državne uprave? Trajanje radnog vremena u tjednu. Župan. Troškovi postupka isplaćuju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak. dnevni raspored radnog vremena. postoji pravo regresa prema službenoj osobi za isplaćenu naknadu troškova.- putem sredstva javnog priopćavanja. župan. Na ulazu u službene prostorije moraju biti istaknuta osobna imena državnih službenika i namještenika i naznaka poslova koje obavljaju. Prigovore. Takva uvjerenja moraju se pribaviti po službenoj dužnosti. o podnesenim prigovorima odnosno pritužbama te značajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete. Na podnijete prigovore i pritužbe. odnosno državne upravne organizacije. odnosno gradskih ureda i njihovih ispostava. na temelju propisa kojim se uređuje naknada troškova svjedocima. Na prikladnom mjestu u zgradi mora biti istaknut raspored prostorija tijela državne uprave. Kako tijela državne uprave moraju ustrojiti svoj rad i poslovanje prema građanima? Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustrojiti tako da građani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran način ostvarivati svoja Ustavom zajamčena prava i zakonom zaštićene interese te ispunjavati svoje građanske dužnosti. Tko vrši nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela državne uprave? Neposredan nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona o uvjetima i načinu ostvarivanja javnosti u radu tijela 29 . kao i druga pitanja u svezi radnog vremena u tijelima državne uprave uređuje Vlada svojom uredbom. Ukoliko službena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepažnje službene osobe. Tijela državne uprave dužna su u službenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnička i druga sredstva za podnošenje prigovora i pritužbi (kutija za pritužbe. Tijela državne uprave dužna su omogućiti građanima i pravnim osobama podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave. O zahtjevu za naknadu troškova odlučuje zaključkom voditelj postupka koji je pozvao stranku. Građani i pravne osobe moraju biti na prikladan način javno obaviješteni o poslovima koji će se obavljati na uredovne dane te o mjestu i vremenu njihova održavanja.

ali također Vlada može odlučiti da će se sjednica.ministarstva . ministri i drugi članovi Vlade dužnosnici su RH. Vlada ima uži kabinet kojeg čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. odnos s tijelima državne uprave i samouprave. On predlaže provedbu politike Vlade.županijski uredi . potpredsjednici Vlade. agencije. Vlada može zasjedati ako je sjednici nazočna većina članova Vlade. Što je uži kabinet Vlade? Uži kabinet Vlade čine predsjednik i potpredsjednici Vlade. Način rada Vlade? Vlada radi na sjednicama koje su javne.Ured za nacionalne manjine Stanje u vezi s imunitetom? Protiv člana Vlade ne može se voditi kazneni postupak za vrijeme trajanja mandata zbog kaznenog djela za koje je zapriječena kazna zatvora do 5 godina. raspisivanje državnog referenduma Koji su akti Vlade? . prethodno raspravlja određena pitanja iz nadležnosti Vlade te usklađuje rad članova Vlade.pravne osobe s javnim ovlastima (svako stavljanje pečata s grbom RH je javna ovlast) Kome je Vlada odgovorna za svoj rad? Vlada je odgovorna za svoj rad Hrvatskom saboru. prati ostvarivanje programa rada Vlade. ministri i drugi njezini članovi. funkcije prema Saboru. osnivaju se stručne službe: . promjenu granica RH 4.Zaključkom se utvrđuju stajališta Vlade u pitanjima provedbe utvrđene politike te određuju zadaće tijelima državne uprave Koje su stručne službe Vlade? Za obavljanje stručnih poslova. udruživanje ili razdruživanje s drugim državama 3.Rješenjem se odlučuje o imenovanjima i razrješenjima te o drugim pojedinačnim stvarima iz djelokruga Vlade . Izvršnu vlast u RH čine još: . Kakav je sastav Vlade? Vladu čine predsjednik. direkcije i druge stručne službe . Predsjednik Vlade.državne upravne organizacije . promjenu Ustava RH 2. Vlada odlučuje natpolovičnom većinom glasova svih članova Vlade. daje suglasnost ili potvrđuju akti drugih tijela i pravnih osoba.Ured za zakonodavstvo .Odlukom se uređuju pojedina pitanja iz nadležnosti Vlade ili određuju mjere. jedan ili više potpredsjednika. te odlučuje o drugim pitanjima o kojima se ne donosi propis . 30 . raspuštanje Hrvatskog sabora 5. Vlada odlučuje 2/3 većinom kad nadležnim državnim tijelima predlaže: 1.državne uprave obavlja Središnji državni ured za upravu. ZAKON O VLADI Što se uređuje ovim zakonom? Zakon o Vladi RH uređuje status. bez prethodnog odobrenja Vlade. sastav. ovlasti ministarstava.Uredbom se osnivaju Uredi.Ured za odnose s javnošću . Što je Vlada RH? Vlada RH je najviše tijelo izvršne vlasti. odnosno rasprava o pojedinim točkama dnevnog reda održati bez nazočnosti javnosti.

Igor Lučić 3. Ivan Šimonović Koji su Središnji državni uredi? 1. Državna geodetska uprava. 7. Ministarstvo znanosti. Državni inspektorat. Središnji državni ured za upravu. Darko Milinović 15. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. prometa i infrastrukture. Damir Polančec 7. Državni zavod za statistiku. branitelja i međugeneracijske solidarnosti. prostornog uređenja i graditeljstva. Ministarstvo mora. Ministarstvo gospodarstva. Damir Bajs 12. Hrvoje Dolenec Koje su državne upravne organizacije? Državne upravne organizacije jesu: 1. obrazovanja i športa. Ministarstvo kulture. rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Božo Biškupić 8. Petar Čobanković 10. Ministarstvo financija. državne upravne organizacije. Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom.Mandat Vlade Predsjednik i članovi Vlade stupaju na dužnost kad im povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Božidar Pankretić 9. rada i poduzetništva. Jadranka Kosor 6. Branko Vukelić 3. Marina Matulović Dropulić 13. 4. Ministarstvo regionalnog razvoja. Dragan Primorac 14. Ministarstvo obrane. Antun Palarić 2. 5. Ivan Šuker 2. Jozo Sarać 4. Državni zavod za mjeriteljstvo. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske. Božidar Kalmeta 11. Središnji državni ured za e-Hrvatsku. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Državna uprava za zaštitu i spašavanje 9. Državni hidrometeorološki zavod. Ministarstvo poljoprivrede. Državni zavod za intelektualno vlasništvo. 6. Ministarstvo unutarnjih poslova. Ministarstvo zaštite okoliša. Ministarstvo turizma. Tomislav Karamarko 4. Ministarstvo pravosuđa. šumarstva i vodnog gospodarstva. ribarstva i ruralnog razvoja. Potpredsjednici Vlade. Koja su ministarstva? 1. Gordan Jandroković 5. Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija Koja se tijela ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave? Ministarstva. Državni zavod za nuklearnu sigurnost 31 . Ministarstvo obitelji. Tijekom trajanja mandata Vlade predsjednik Vlade će novog člana Vlade predstaviti na prvoj idućoj sjednici Hrvatskoga sabora i zatražiti glasovanje o povjerenju tom članu. ministri ostavku podnose predsjedniku Vlade. 2. 3. središnji državni uredi Vlade RH. Državni zavod za zaštitu od zračenja. 8. uredi državne uprave u županijama.

opću upravu Koje su unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvu? Za obavljanje određenih poslova državne uprave za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje uprava odnosno zavoda. za obavljanje normativnih. imovinsko pravne poslove. 6. društvene djelatnosti.odjel: ustrojava se kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica. odsjeci. nazivi njihovih unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug 3. radno vrijeme 6. Na čelu odsjeka je podnačelnik. Unutarnje ustrojstvene jedinice U uredu državne uprave osnivaju se službe. Radom službe upravlja pomoćnik predstojnika. materijalno financijski. planski. Na čelu pododsjeka je voditelj. društvene djelatnosti. prostorno uređenje i graditeljstvo. administrativni i pomoćno tehnički poslovi. informatički. te za obavljanje općih.Negativna nadležnost? Ako neki posao nije stavljen u nadležnost nekom ministarstvu. Unutarnje ustrojstvene jedinice u ministarstvima. isti obavlja Središnji državni ured za upravu. U ispostavama se mogu ustrojiti pododsjeci i odjeljci. Unutarnje ustrojstvene jedinice Zagrebačke županije Sjedište ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji je u Gradu Zagrebu. održavanje uredovnih dana Gdje se osnivaju uredi državne uprave? Sjedište ureda državne uprave je u sjedištu županije. čije obavljanje zahtijeva određeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. . informacijskih i sl. prostorno uređenje. odjeli. Na čelu odjela je načelnik. nadzor nad zakonitošću općih akata. . unutarnje ustrojstvo ureda državne uprave 2. računovodstveni. odsjeci i pododsjeci i odjeljci: . 4. za određeno upravno područje ili određenu vrstu povezanih poslova. pododsjeci i odjeljci. Tu se obavljaju i opći.odsjek: se ustrojava za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odjela. a izvan ispostave. Njome upravlja ravnatelj. Uredi državne uprave? Ured državne uprave obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na : Gospodarstvo.odjeljak: ustrojava se u okviru pododsjeka za obavljanje međusobno povezanih poslova manjeg opsega.službe (sektori): Služba se može ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njezinom sastavu. 3. Iznimno mogu se osnovati i izvan sjedišta županije. u ministarstvu se mogu ustrojiti i zasebne ustrojstvene jedinice. zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose. način planiranja poslova 5. U okviru službe mogu se ustrojiti odsjeci i pododsjeci.pododsjek: ustrojava se za obavljanje srodnih poslova čije obavljanje zahtijeva određenu samostalnost i povezanost u radu u okviru djelokruga odsjeka. uz prethodno pribavljeno mišljenje župana. poslova. kadrovski. služba za zajedničke poslove. 5. opću upravu. Mogu se ustrojiti u okviru pododsjeka samo ako postoje uvjeti za 32 . . . služba za gospodarstvo. tehničkih i pomoćnih poslova. Ustrojavaju se: 1. čije obavljanje zahtijeva suradnju u radu. okvirni broj službenika i namještenika 4. Uredba o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama Što se uređuje Uredbom o unutarnjem ustrojavanju ureda državne uprave u županijama? Ovom uredbom uređuje se: 1. upravnim organizacijama u sastavu ministarstava i državnim upravnim organizacijama u pravilu su službe.

prate stanje u upravnim područjima za koje su ustrojeni.rješavaju u upravnim stvarima u I.brinu o zakonitom i pravodobnom izvršavanju poslova i poduzimaju mjere za osiguranje učinkovitosti rada ureda. Tko je nositelj izvršne vlasti i predstavnik državne vlasti i odgovoran za obavljanje poslova državne uprave u županiji. brinu se o stručnom osposobljavanju državnih službenika i namještenika. . Njima je i pročelnik odgovoran za svoj rad. .obavljaju nadzor nad poslovima državne uprave prenijetih tijelima jedinica područne samouprave i pravnim osobama na području županije odnosno Grada Zagreba. na prijedlog župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba. odnosno gradski uredi grada Zagreba? Uredi državne uprave odnosno gradski uredi obavljaju upravne i druge stručne poslove. stupnja kada se radi o poslovima državne uprave koji su prenijeti tijelima jedinica područne samouprave . Koje poslove obavljaju uredi državne uprave. odnosno gradonačelnik grada Zagreba? Župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba: .osiguravaju suradnju ureda državne uprave. Ispostavom ureda državne uprave upravlja voditelj ispostave koji odgovara pročelniku ureda državne uprave i županu. Oni se ustrojavaju uredbom Vlade za određena upravna područja. Koja se tijela državne uprave ustrojavaju u županiji i Gradu Zagrebu za obavljanje poslova državne uprave te kojim propisom je to uređeno? Za obavljanje poslova državne uprave na području županije. stupnju. odnosno Gradu Zagrebu? Župan i gradonačelnik grada Zagreba predstavnici su državne vlasti na području županije odnosno Grada Zagreba. Za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti ureda mogu se osnovati ispostave tih ureda u mjestima koje odredi Vlada. daju naputke.ustrojavanje najmanje dva odjeljka. i o urednom i pravilnom korištenju imovine i sredstva za rad te poduzimaju mjere za utvrđivanje povreda službene dužnosti. .provode upravni i inspekcijski nadzor. odnosno gradskih ureda s jedinicama područne samouprave i pravnim osobama. odnosno Grada Zagreba ustrojavaju se uredi državne uprave. na prijedlog nadležnih ministarstva. . usklađuju rad tih ureda i provode neposredan nadzor nad njihovim radom. a osobito: . Kako se bira župan i gradonačelnik grada Zagreba? Župana bira županijska skupština. Koje poslove obavlja župan.nadziru obavljanje poslova državne uprave koji se obavljaju u uredima državne uprave i gradskim uredima. gradu odnosno općini osnovati područne jedinice ministarstava i državnih upravnih organizacija.brinu o provedbi zakona i drugih propisa. 33 . Osnivanje područnih jedinica ministarstava i državnih upravnih organizacija? Za obavljanje poslova državne uprave mogu se u županiji. gradska skupština Grada Zagreba. Područnim gradskim uredom upravlja voditelj područnog gradskog ureda koji je odgovoran pročelniku gradskog ureda i gradonačelniku grada Zagreba. a gradonačelnika grada Zagreba. . Radom područne jedinice upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava ministar odnosno ravnatelj. . Za svoj rad pročelnik odgovara županu odnosno gradonačelniku Grada Zagreba i nadležnom ministru. odnosno gradonačelnik Grada Zagreba uz prethodnu suglasnost svakog od nadležnih čelnika središnjeg tijela državne uprave. odnosno gradski uredi. određuju im poslove.neposredno provode zakone i druge propise i osiguravaju njhovu provedbu. a u upravnim stvarima II. Radom odjeljka upravlja voditelj. Tko upravlja radom ureda DU odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba i tko imenuje tu osobu? Radom ureda državne uprave odnosno radom gradskog ureda grada Zagreba upravlja pročelnik kojeg imenuje i razrješava župan.

upravljanje javnim dugom. Račun prihoda i rashoda državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od: 1. Vlada i ministar financija. proračunske odnose u javnom sektoru. do 31. g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine. unutarnji i proračunski nadzor. donošenje i izvršavanje proračuna. 34 .01. Financijski plan izvanproračunskih korisnika sastoji se od općeg dijela i posebnog dijela u kojima su iskazani prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u tekuće i razvojne programe. 2. izradu. Plan razvojnih programa po godinama čine planovi razvojnih programa proračunskih korisnika koji su utvrđeni dokumentom o srednjoročnom planu razvitka. b) doprinosi za obvezna osiguranja. zaduživanje i jamstvo države te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Rashoda: a) za zaposlene. proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Što je proračun? Proračun je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrđeni iznos izdataka i drugih plaćanja države. pomoći. d) za nabavu nefinancijske imovine. Financijski plan? Financijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe. e) administrativne i sudske pristojbe i prihodi prema posebnim propisima. državne potpore i naknade. računovodstvo. makroekonomskih pokazatelja. upravljanje imovinom i dugovima. Državni proračun je proračun na razini RH. izloženim u propisima koje donosi Sabor. Proračun se donosi za fiskalnu godinu (razdoblje od 01. Osnove za izradu državnog proračuna? Osnove za izradu državnog proračuna temelje se na procjeni gospodarskog razvoja. b) za subvencije. i plana razvojnih programa.12.) i važi za godinu dana za koju je donesen. materijalni i financijski rashodi. odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave u skladu s odredbama Ustava i drugih zakona. c) za donacije i ostali rashodi.Zakon o proračunu Što određuje zakon o proračunu? Određuje planiranje. posebnim zakonima ili drugim propisima. Prihoda: a) porezi. f) ostali prihodi (prihodi ostvareni obavljanjem osnovnih i ostalih poslova na tržištu i kazne). Od čega se sastoji državni proračun? Proračun se sastoji od općeg (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja) i posebnog dijela. ustanove. Ministarstvo financija izrađuje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: smjernice) koje predlaže Vladi najkasnije do konca travnja. vijeća manjinske samouprave. c) pomoći iz inozemstva i od pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika raspoređenih u tekuće i razvojne programe za tekuću proračunsku godinu. Tko su korisnici proračuna? Proračunski korisnici jesu državna tijela i tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. d) donacije. odnosno jedinica lokalne samouprave i uprave koje odobrava Sabor RH.

5. Ureda predsjednika. osim u slučaju prijma vježbenika . klasifikaciju radnih mjesta državnih službenika. jedinstvena pravila koja reguliraju prijam u državnu službu. obveza i odgovornosti namještenika. Koje su 2 kategorije zaposlenih u državnim tijelima? Poslove u državnim tijelima obavljaju državni službenici i namještenici.zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima . Namještenici su osobe koje u državnim tijelima rade na pomoćno-tehničkim poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela. stupnju ili osoba koju on za to ovlasti. 4. a nadležna ministarstva dostavljaju ga Ministarstvu financija do kraja lipnja. napredovanje u službi kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika te određena pitanja od značaja za uređivanje i ostvarivanje prava.(žalbe protiv Rješenja čelnika) Pravilnik o unutarnjem redu? Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuju se radna mjesta u državnom tijelu. Državni službenici su osobe koje u državnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene Ustavom. te druga pitanja sukladno zakonu. 6. ukupni pregled preuzetih obveza za državni proračun koje se moraju podmiriti u sljedećim godinama i politiku plana razvojno-investicijskih programa. Koji su uvjeti za prijam u državnu službu? Osoba koja se prima u državnu službu mora imati: . materijalno-financijske i računovodstvene poslove i slične poslove. Sva Rješenja su upravni akti. osnovne pokazatelje fiskalne i ekonomske politike Republike Hrvatske. potrebno je prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za 35 .Smjernice sadrže: 1. sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. Rješenje donosi čelnik tijela u I. SLUŽBENIČKI ODNOSI Što uređuje Zakon o državnim službenicima? Ovim se Zakonom uređuje ravnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca. opće i administrativne poslove. planske. Koja su 2 kriterija razlikovanja? .odgovarajuće stručno znanje i iskustvo. zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona. (Smjernica → uputa → prijedlog financijskog plana) 3. te urede lokalne samouprave. 2.kriterij stručne spreme Ovaj zakon odnosi se i na stručne službe Sabora.odgovarajući stupanj obrazovanja . stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto. Vlade. lipnja tekuće godine. pored ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim zakonom. stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih službenika. Ministarstvo financija dostavlja proračunskim i izvanproračunskim korisnicima upute za izradu prijedloga državnog proračuna. predviđene promjene državne imovine te imovine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i duga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.kriterij poslova . procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina proračuna Republike Hrvatske. tekuću proračunsku godinu. broj službenika i namještenika. Na osnovu smjernica Vlade. opis poslova koji se obavljaju na radnom mjestu. Za prijam u državnu službu osobe koja je strani državljanin ili osobe bez državljanstva. stupnju Odbor za državnu službu. Državni službenici su i osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove. Na osnovu upute. proračunski korisnici izrađuju prijedlog financijskog plana i dostavljaju ga nadležnom ministarstvu do 15. 3. a u II.hrvatsko državljanstvo. okvirni prijedlog opsega financijskog plana po proračunskim korisnicima za prethodnu proračunsku godinu. pretpostavke društvenoga i gospodarskog razvoja za proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine. O pravima i odgovornostima službenika odlučuje se rješenjem.

koji se objavljuje putem nadležne službe za zapošljavanje.kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu. Koja je razlika između godina staža i godina službe? Radni staž su godine koje se državnim službenicima računaju u mirovinski staž. Osobe se u državnu službu na određeno vrijeme primaju putem oglasa. Za slobodno radno mjesto na određeno vrijeme oglas se ne mora objaviti ako u državnom tijelu ima službenika primljenih u državnu službu na određeno vrijeme koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto. a u ministarstvu nadležnom za poslove obrane to ministarstvo.službeničke odnose. braka. Pravo na jednako postupanje i jednake mogućnosti napredovanja 36 .5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Zapreke za prijam u državnu službu? U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: . Za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici) probni rad (vježbenički staž) traje 12 mjeseci. protiv RH. kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe.protiv kojih se vodi kazneni postupak ili koje su osuđene za kaznena djela za koje je propisana kazna od najmanje dvije godine zatvora prema domaćem ili međunarodnom pravu za kaznena djela protiv života i tijela. Rok za podnošenje prijave na oglas je osam dana. Probni rad? Osobe se u pravilu primaju u državnu službu na neodređeno vrijeme i to uz obvezni probni rad.kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti. odnosno do povratka odsutnoga službenika. imovine. Pravo na rad u prikladnim uvjetima 2. a koji nisu trajnijega karaktera. u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe . Prijem u državnu službu na određeno vrijeme? Za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao. Imaju li službenici pravo na sindikalno udruživanje? Državni službenici imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. Pravo na plaću i druga materijalna prava 3. jedinstvenim nazivima radnih mjesta i njihovim koeficijentima i dr. Tko vodi popis državnih službenika i namještenika? Središnji popis službenika i namještenika prema stručno spremi i struci. uvećan za 0. U pravosudnim i kaznenim tijelima središnji popis vodi Središnji državni ured za upravu. Osobne očevidnike službenika i namještenika vodi svako državno tijelo za zaposlene u njemu. osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi. vodi Središnji državni ured za upravu. osobe se primaju uz obvezni probni rad u trajanju od dva mjeseca. Državna služba na određeno vrijeme ne može postati državna služba na neodređeno vrijeme. obitelji i mladeži. pravosuđa. slobode i prava čovjeka. javnog reda… . Državna služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova može trajati šest mjeseci i može se produžiti. U slučaju predvidivog trajanja službe na određeno vrijeme od najmanje šest mjeseci. Što čini plaću državnog službenika i namještenika i kako se određuje? Plaću službenika i namještenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik ili namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće. Godine službe su radni staž proveden u svojstvu državnog službenika. Prava državnih službenika? 1. ne uzimajući u obzir staž mirovinskog osiguranja s povećanim trajanjem. Za prijam u državnu službu na određeno vrijeme potrebno je prethodno odobrenje Ministarstva financija. ali najviše za još šest mjeseci. Za osobe primljene u državnu službu izvanrednim postupkom probni rad traje 6 mjeseci.

upravno-pravni poslovi i to: a) poslovi neposrednog izvršavanja zakona. opći i administrativni poslovi. Dužnost izvršavanja naloga 13. po prethodno pribavljenom pisanom odobrenju čelnika državnog tijela. Uporaba povjerene imovine 11. te je u tom slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegovoga izvršenja. suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. 37 . Pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta 5. državnih upravnih organizacija. i županijskih ureda. čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. Službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit. Pravo na kandidiranje na izborima 6. Mogućnost odbijanja naloga 15. te pravilnika o unutarnjem redu kojima će se utvrditi potreban broj državnih službenika i namještenika ta tijela ne smiju zapošljavati nove državne službenike i namještenike. Dužnost odbijanja ponuđenih darova 4. b) inspekcijski poslovi. Odobrenje nije potrebno za objavljivanje stručnih članaka i drugih autorskih tekstova niti za predavanje na seminarima. Izvršavanje poslova koji nisu u opisu radnog mjesta državnog službenika 16 Dužnost zamjene odsutnog državnog službenika 17. Dužnost prisutnosti na radnom mjestu 10. analitičko-normativni. 9. službenik odgovara zajedno s nadređenim službenikom ili čelnikom tijela koji je nalog izdao.4. Dužnost čuvanja službene tajne i poštivanja privatnosti 8. službenik je dužan i ovlašten zadržati od izvršenja i odmah staviti pisanu primjedbu osobi koja je neposredno nadređena onome koji je nalog potpisao. Iznimno se dozvoljava prijam službenika i namještenika u slučaju prijama na određeno zbog zamjene duže odsutnog službenika ili namještenika te prijama na neodređeno zbog prestanka službe službenika ili namještenika. Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika 5. financijsko-planski i drugi stručni poslovi. Zabrana zlouporabe ovlasti 3. Obavljanje dužnosti i obveza postupanja u skladu sa zakonima 2. 2. Zabrana prijama? Do donošenja uredbi kojima će se urediti unutarnje ustrojstvo i okvirni broj potrebnih državnih službenika i namještenika ministarstva. 7. Dužnost pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova 7. Ponovljeni pisani nalog. Ponovljeni nalog u pisanom obliku službenik je dužan izvršiti. Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju državni službenici? Poslovi u državnim tijelima koje obavljaju službenici raspoređuju se u skupine: 1. obavljati poslove ili pružati usluge samo ako nad tim djelatnostima državno tijelo u kojemu je u službi ne obavlja nadzor ili ako takav rad nije zabranjen posebnim zakonom. Dužnost pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima 6. informatički poslovi. 5. Dužnost stručnog postupanja 9. Za izvršenje pisanog naloga čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo. Dužnost odbijanja naloga 14. materijalno-financijski i računovodstveni poslovi. Pravo na predstavku Dužnosti državnih službenika 1. ili državnom tijelu ovlaštenom za nadzor ako je nalog potpisao čelnik tijela. Može li državni službenik obavljati pravne i fizičke poslove izvan državne službe? Službenik može izvan radnog vremena. Osobno ponašanje 12. Zabrana postupanja izvan ovlasti Izvršavanje naloga čelnika? Državni službenik je dužan izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenog službenika.

.radna mjesta II.znanstvenim i stručnim dostignućima. to je određeno pravilnikom o unutarnjem radu državnog tijela. odluke) . Na čemu se temelji rad državnih službenika? Rad državnih službenika temelji se na: . Odlučivanje o prijemu? O potrebi prijama u državnu službu odlučuje čelnik tijela u okviru slobodnih radnih mjesta predviđenih pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela. predstojnik. raspored na radno mjesto 5. odnosno regionalne (područne) samouprave ili pravnim osobama s javnim ovlastima. tajnik stručne službe sabora ili vlade…). pravilnici.uputama čelnika odnosno nadređenih službenika. naredbe. Natječaj mora sadržavati: 1.osobe zaposlene u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne. prijem je nemoguć ukoliko nema slobodnog radnog mjesta. . Stručna sprema? Potrebna stručna sprema: . isprave koje se trebaju priložiti kao dokaz o ispunjavanju uvjeta 6. rok u kojem će natjecatelji biti obaviješteni o rezultatima (60 dana maksimalno) 38 . Kada će se donijeti odluka o poništenju natječaja? Odluka o poništenju natječaja donijeti će se kad se po raspisanom natječaju ne izvrši izbor ili u slučaju kad se na natječaj ne prijavi niti jedan kandidat.zakonu.Ustavu. U principu. Kada natječaj nije potreban? Natječaj nije potreban kada se u državnu službu primaju: . .kada postoje neraspoređeni službenici u tijelu DU o čemu vodi računa Središnji državni ured za upravu. (pravosudna i kaznena tijela odluku dostavljaju Ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa). .drugim propisima i pravilima o radu (uredbe. naziv državnog tijela u koje se osobe primaju 2. vrste zvanja. Objasnite institut natječaja? Obavezan postupak pri prijemu u državnu službu je javni natječaj koji se objavljuje u NN (može i u dnevnom listu).viša stručna sprema . . vrste zvanja .pri prijelazu iz pravnih osoba s javnim ovlastima (lokalna uprava i samouprava) u državnu službu (to se pretočilo u normu iz razloga praktičnosti). Natječaj se ne provodi kada: .osobe koje se primaju u državnu službu na određeno vrijeme. naziv radnog mjesta 3. rok za podnošenje prijave (8-15 dana) 7. vrste zvanja . .srednja stručna sprema . Sva tijela dostavljaju odluke o raspisivanju natječaja Ministarstvu nadležnom za financije (provjera da li su osigurana proračunska sredstva) i Središnjem državnom uredu za upravu (provjera da li postoji slobodno radno mjesto čija se popuna traži te ima li na raspolaganju službenika koji bi zadovoljavao uvjete natječaja).osobe koje su po ugovoru o školovanju dužne stupiti u državnu službu . naputci. . opće i posebne uvjete za prijem u službu 4.osobe koje su po ugovoru o školovanju ili stipendiji u obvezi stupiti u državnu službu.Tko odlučuje o potrebi prijema u državnu službu? O potrebi prijema odlučuje čelnik tijela (ministar.radna mjesta III.visoka stručna sprema radna mjesta I.pravilima struke.se primaju osobe na određeno vrijeme .

Teške povrede propisuju se zakonom. Središnji državni ured za upravu vodi za potrebe državnih tijela središnji popis svih državnih službenika i namještenika.neopravdan izostanak s posla jedan dan . podataka ili druge povjerene dokumentacije . vrijeme trajanja.onemogućavanje građana ili pravnih osoba u ostvarivanju prava na podnošenje zahtjeva. Kandidat koji nije primljen ima 15 dana za prigovor. Rješenje ima karakter upravnih akata. Rješenje o prijemu se dostavlja svim kandidatima u roku 15 dana. već se dozvoljava i putem oglasa.zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi .odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe .neuredno čuvanje spisa. nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza . uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu. uredbom Vlade ili pravilnikom čelnika tijela Teške povrede službene dužnosti? . Lake povrede službene dužnosti? .odbijanje izvršenja zadaće ako za to ne postoje opravdani razlozi . a lake povrede zakonom.nedoličan odnos prema strankama i iskazivanje bilo kakvog oblika netrpeljivosti prema ljudima 39 . zbog povećanog opsega posla.učestalo zakašnjavanje na posao ili raniji odlazak s posla . trajanje probnog rada. nesavjesno.Tada službenik ostvaruje prava i obveze iz državne službe.uporaba nevjerodostojne isprave u cilju ostvarivanja prava u službi . stručna sprema.obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez prethodnog odobrenja čelnika tijela .davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili time nastaju druge štetne posljedice . radni staž.napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja ili iz neopravdanih razloga .nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti . državnim službenikom se ne postaje prije donesenog rješenja o rasporedu na radno mjesto (u kojem se navode radno mjesto.neizvršavanje. No. čelnik mora u roku 15 dana odgovoriti. datum početka rada i rok u kojem mora položiti državni ispit. prigovora i predstavki ili drugih zakonskih prava .neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku od 24 sata bez opravdanih razloga . koje mora navoditi stručnu spremu. Kakve vrste radnih odnosa ima u državnoj službi? Radni odnos može biti na određeno ili neodređeno vrijeme. plaća službenika. podatke o položenom državnom ispitu. Rješenje je inicijalni akt kojim se započinje rad u državnoj službi. žalbi. Može se zaposliti na određeno vrijeme u 2 slučaja : u slučaju odsutnosti.ponašanje suprotno etičkom kodeksu koje nanosi štetu ugledu službe . Svi akti koji se odnose na službenički status podliježu nadzoru ministarstva nadležna za poslove opće uprave (vrijede opći uvjeti ZUP-a). Specifičnost radnog odnosa na određeno vrijeme je što za njega ne treba institut natječaja.neovlaštena posluga sredstvima povjerenima za izvršavanje poslova .druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom. Objasnite institut povrede službene dužnosti? Povrede službene dužnosti mogu biti lake i teške. Podaci su službena tajna. Osoba postaje državni službenik danom početka rada.Nakon postupka natječaja donosi se rješenje o prijemu u državnu službu. Rješenja moraju biti unificirana i sadržavati iste elemente. to rješenje o prigovoru je konačno. donosi se u roku 60 dana od dana isteka roka za podnošenje prijave.

O teškim povredama službene dužnosti u prvom stupnju odlučuje službenički sud. ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno.zabrana napredovanja u trajanju od dvije do četiri godine . U postupku zbog teške povrede službene dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku.pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika . Protiv rješenja u postupku zbog lake povrede službenik ima pravo žalbe nadležnom službeničkom sudu.novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna izrečena. Odluka kojom je odlučeno u žalbi je konačna i ovršna. Tijelo koje vodi postupak dužno je na zahtjev službenika omogućiti prisustvo sindikata. Koje su kazne u postupku za povredu službene dužnosti? za lake povrede: .. Postupak zbog povrede službene dužnosti? U postupku zbog lake povrede službeničke dužnosti odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Protiv odluke u postupku zbog teške povrede službenik ima pravo žalbe višem službeničkom sudu u roku 8 dana od primitka odluke.premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova . u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena .zabrana promicanja u trajanju od dvije do četiri godine .novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci.prestanak državne službe. Službeničke sudove i viši službenički sud ustrojava Vlada. Tko odlučuje o povredi službene dužnosti? O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela. Uredske i druge poslove za viši službenički sud obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. od kojih se predsjednik i najmanje dva člana imenuju iz reda sudaca. 40 . Sastav službeničkog suda? Službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. Predsjednike i članove službeničkih sudova i višega službeničkog suda imenuje Vlada.uvjetna kazna prestanka državne službe . Postupak zbog lake povrede pokreće zaključkom čelnik državnog tijela na vlastiti poticaj ili po pisanom prijedlogu nadređenog službenika. Postupak zbog teške povrede pokreće čelnik državnog tijela danom predaje prijedloga za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu.neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno . u roku od 8 dana od primitka rješenja o izricanju kazne. Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje predsjednik za svaki pojedini slučaj. od kojih se predsjednik i najmanje jedan član imenuju iz reda sudaca.pisana opomena . ako posebnim zakonom za službenike pojedinih državnih tijela nije drukčije određeno. a u drugom stupnju viši službenički sud. Vijeću uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca. Odlukom kojom se ustrojava službenički sud utvrđuje se tijelo državne uprave koje će za potrebe službeničkog suda obavljati uredske i druge poslove. Službenički sudovi ustrojavaju se za pojedino ili više državnih tijela. Viši službenički sud ima predsjednika i najmanje deset članova. za teške povrede: .ponašanje radi kojega je tri puta izrečena kazna za laku povredu službene dužnosti .druge povrede službene dužnosti koje su kao teške propisane posebnim zakonom. Službenik ima pravo na branitelja.usmena opomena . Protiv drugostupanjske odluke može se pokrenuti upravni spor. Postupak je hitan i javan (iznimke).

Državni stručni ispit se sastoji od općeg i posebnog dijela Opći dio sadrži 6 predmeta (Središnji državni ured za upravu) dok je za posebni dio nadležno ono ministarstvo nadležno za to upravno područje.14 mjeseci. mogao štetiti interesima službe. Poslovi koje službenici obavljaju tretiraju se na određene skupine. Oni se primaju u državnu službu na određeno vrijeme.informatički poslovi . 3.16 mjeseci. II vrsta . pravomoćnom je presudom oslobođen od odgovornosti. a postupak se mora završiti u roku šest mjeseci od pokretanja postupka. Za vrijeme udaljenja iz službe službeniku pripada naknada plaće u iznosu od 60%. 41 . polaže se državni stručni ispit .certifikat o samostalnosti obavljanja poslova. Nakon završenog vježbeničkog staža. ako službenički sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe. a postupak se mora završiti u roku dvije godine od dana pokretanja postupka. Vježbenici su osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke. Smatra se da je udaljen iz službe službenik protiv kojeg je pokrenut istražni postupak i određen pritvor. a državna služba im se može produžiti na neodređeno vrijeme ako u tijelu državne vlasti postoji slobodno radno mjesto na koje ih se može rasporediti nakon položenoga državnoga stručnog ispita. a ako uzdržava obitelj 80% plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio udaljenju iz službe. Obustavljeni dio plaće se službeniku vraća ako: 1. Zakon određuje trajanje vježbeničkog staža: I vrsta . U slučaju teške povrede pokretanje postupka zastarijeva u roku godine dana od dana saznanja. Koji je novi klasifikacijski sustav Uvedena su mjesta I (VSS). a najkasnije u roku šest mjeseci od dana izvršene povrede.opći i administrativni poslovi . Ukinuta su zvanja i položaji. a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi. Nastanak štete. Namještenici mogu tako biti na radnim mjestima III ili IV vrste.upravno pravni poslovi (poslovi neposrednog izvršavanja zakona i inspekcijski) . II (viša) i III vrste (SSS). pravomoćnim je rješenjem obustavljen postupak i 5. Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u kojem se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje. financijsko planski i drugi stručni poslovi . Državni stručni ispit polaže se pred državnom ispitnom komisijom koja se ustrojava pri Središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose.12 mjeseci (skraćeno u odnosu na dosadašnje). Štetom se smatra i šteta koju je državno tijelo imalo naknađujući građanima i pravnim osobama štetu koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika.materijalno financijski i računovodstveni poslovi U odnosu na te grupe. a najkasnije u roku dvije godine od izvršene povrede. bez radnog staža u struci ili s radnim stažem kraćim od vremena određenog za vježbenički staž. dok traje taj postupak. te se utvrđuju jedinstveni nazivi tih radnih mjesta: . III vrsta . utvrđuju se nazivi radnih mjesta: Primjerupravni referent (SSS) viši upravni referent (VŠS) samostalni referent (VSS) upravni savjetnik viši upravni savjetnik Stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika (vježbenici) Službenici se osposobljavaju za državnu službu obavljanjem vježbeničke prakse.analitičko normativni. Odgovornost službenika za štetu? Službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu. visinu i okolnosti utvrđuje čelnik tijela rješenjem.Udaljenje iz službe? Državnog službenika se može udaljiti iz službe ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti. Kada nastupa zastara postupka za povrede službene dužnosti? Pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti zastarijeva u roku tri mjeseca od dana saznanja za izvršenu povredu i počinitelja.

Vrste – 0. Rješenje o premještaju donosi čelnik tijela. Svi oni koji pri zasnivanju odnosa nemaju državni ispit.75 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ? Ovaj kolektivni ugovor zaključuju Vlada RH i sindikati državnih službi u ime svojih članova. Ukoliko ne položi najviše dva predmeta kandidat mora pristupiti popravnom ispitu u roku od mjesec dana.65-1. Osim toga uz pristanak službenika se može premjestiti na svako radno mjesto za koje ispunjava uvjete.05-3. »zadovoljava« i »ne zadovoljava«.po sili zakona i 42 . a ako tada ne položi ima pravo na polaganje još samo jednom. Tako su grupa poslova i složenost poslova zaštićeni pri premještaju. Nakon toga smije ponavljati samo iz dva predmeta Novost je što stručni ispit mogu polagati i osobe izvan državne službe ako imaju dvostruki staž od onog propisanog državnim službenicima.10  radna mjesta IV vrste – 0. Ocjene kojima se ocjenjuju službenici i namještenici jesu: »naročito uspješan«.otkazom .90-1. konačno rješenje o premještaju dostavlja se ministarstvu nadležnom za poslove opće uprave. Kandidat koji ne položi više od dva predmeta ponavlja cijeli ispit najkasnije u roku od dva mjeseca. Premještaji su mogući samo u okviru skupine istih poslova i ako su za drugo radno mjesto propisani isti uvjeti. Prigovor odgađa izvršenje rješenja o premještaju. Državni službenici ocjenjuju se za svoj rad za prethodnu kalendarsku godinu. Objasnite institut premještaja? Službenik se može po potrebi službe premjestiti na drugo radno mjesto u istom tijelu ili u drugo tijelo. ali osnovicu može utvrditi i Vlada).sporazumom . O ocjeni se donosi rješenje. Rješenje o premještaju u drugo državno tijelo donosi čelnik tijela iz kojeg se službenik premješta. Protiv rješenja službenik ima pravo u roku 3 dana od primitka rješenja podnijeti prigovor čelniku tijela. Objanite sustav plaća? Osnovno pravilo je sljedeće: umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice određene kolektivnim ugovorom + dodatak na staž 0. Premještaj se može napraviti u krugu od 100km (što može dovesti do šikaniranja službenika). ali uz prethodni pisani sporazum s čelnikom tijela u koje se premješta. Vrste 0.50  radna mjesta II. koju određuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u NN. Kako prestaje državna služba? Državna služba prestaje: . Ocjenjuje se stručno znanje. Rješenje o rasporedu donosi čelnik tijela u koje je službenik premješten u roku 3 dana. najkasnije do 31.istekom roka .5% za svaku godinu radnog staža. ožujka. a ne može ga se premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada bez njegove suglasnosti ako ima više od 20 godina radnog staža ili ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike. Ovim ugovorom utvrđuje se prava i obveze rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima. koji je rješenje donio.Vježbenik može pristupiti ispitu najranije dva mjeseca prije isteka vježbeničkog staža. Vrijednosti koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta (utvrđuje Vlada Uredbom) utvrđuju se rasponi koeficijenta u kojima se mogu kretati vrijednosti koeficijenata poslova radnih mjesta u pojedinim vrsta i to za:  radna mjesta I. i tu postoji zaštitna odredba . odnosno radne dužnosti. Ocjena mora biti obrazložena.onome koji je premješten mora se osigurati smještaj za njega i njegovu obitelj. učinkovitosti rada i poštivanju službene. O prigovoru se utvrđuje u roku 3 dana.5-0. mogu ga položiti u roku od godine dana (ili 6 mjeseci u slučaju prijelaznog zakona). »uspješan«. Osnovica za izračun plaće utvrđuje se kolektivnim ugovorom (na temelju prosječne bruto plaće zaposlenih u RH.20  radna mjesta III. No. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci. Vrste od 1. Državni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.

Ponovljeni nalog je dužan izvršiti. g) ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku . Kad se ukine državno tijelo. b) utvrđivanjem prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad . kojim se utvrđuje dan prestanka službe. Oslobođen je čuvanja tajne u sudskom ili upravnom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje.danom napuštanja službe.danom pravomoćnosti rješenja. U slučaju ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu. f) kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce . a poslove i službenike ne preuzima neko drugo državno tijelo. 3. Kad se ukine državno tijelo. Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i čelnika tijela. h) ako se sazna da u vrijeme prijema u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim Zakonom . 2.danom konačnosti odluke službeničkog suda. u tom ili drugom državnom tijelu najkasnije u roku tri mjeseca od dana ukidanja radnih mjesta. O prestanku državne službe donosi se rješenje.danom pravomoćnosti presude. točke a) ovoga Zakona . l) u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.danom saznanja za to. Službenici koji ne budu raspoređeni u rokovima stavljaju se na raspolaganje Vladi uz otkazni rok i otpremninu prema 43 . Ako preuzeti službenici ne budu raspoređeni na radna mjesta u državnom tijelu koje ih je preuzelo ili u nekom drugom državnom tijelu iz razloga što nema slobodnih radnih mjesta ili iz razloga što ne ispunjavaju stručne i druge uvjete za raspored na slobodna radna mjesta. Opći propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama zaposlenih ne primjenjuju se na državne službenike kojima državna služba prestaje jer nisu zadovoljili na probnom radu ili kojima državna služba prestaje po sili zakona. ali je tada oslobođen krivnje. Odredbe o raspolaganju 1. a do rasporeda na novo radno mjesto ostvaruju pravo na plaću i ostala prava iz službe prema rješenjima koja su imali prije ukidanja radnih mjesta. j) ako se po premještaju neopravdano ne javi na dužnost u zakonskom roku . Državnom službeniku se otkazuje državna služba ako nije zadovoljio na probnom radu.istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit.danom konačnosti posljednjeg rješenja o ocjenjivanju. službenike ukinutoga državnog tijela preuzima ono državno tijelo koje preuzima i obavljanje poslova ukinutog tijela. službenici se stavljaju na raspolaganje Vladi 4.. stavka 1. stavljaju se na raspolaganje Vladi .posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti. Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona: a) smrću. e) kad je osuđen za kazneno djelo iz članka 49.. a služba mu prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom. d) kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci . i) kad mu je izrečena kazna prestanka službe u postupku zbog teške povrede službene dužnosti .na drugi način propisan zakonom. Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni službenik. c) kad navrši 65 godina života i najmanje 20 godina mirovinskog staža .danom kojim se morao javiti na dužnost. službenici će se rasporediti na druga radna mjesta u okviru svoje stručne spreme.danom pravomoćnosti presude. Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom. k) ako je dva puta uzastopce ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« . odnosno prvog dana odsutnosti s rada. Rješenje se donosi u roku od osam dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe. Čuvanje državne tajne? Državni službenik je dužan čuvati državni tajnu najduže 5 godina od prestanka službe. Izvršenje nezakonitog naloga? Državni službenik je ovlašten staviti pisanu primjedbu i ne izvršiti nalog ako je on nezakonit.

7. "odličan". nazivu. Ako trudnica ili žena koja doji dijete radi na 44 . obveza i odgovornosti namještenika iz radnog odnosa čelnik tijela donosi rješenje koje je upravni akt. 9. nedjelje neradni dani i blagdani. Službenik ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. 6. naravi ili vrsti rada ili kratak popis ili opis poslova. Ocjena mora biti obrazložena. Ocjene su: "izvanredan".računa se neprekidni radni staž u državnim tijelima Republike Hrvatske. Ocjenjivanje državnih službenika? Državni službenici i namještenici ocjenjuju se svake godine za prethodnu godinu. 2. koje nije udaljeno više od 100 kilometara od mjesta njegova stanovanja. 3. o njoj se donosi rješenje i ona se unosi se u osobni očevidnik. strankama. trajanju plaćenoga godišnjeg odmora. godišnji odmor. službenika se može privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto njegove vrste i struke u bilo koje državno tijelo. Sva tijela državne vlasti dužna su raditi u tijeku radnog dana u vremenu od 9 . tjedni odmor. Radno vrijeme? Puno radno vrijeme službenika je 40 sati tjedno raspoređeno na pet dana od ponedjeljka do petka. Pri utvrđivanju godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote.14 sati. "zadovoljava" i "ne zadovoljava". a sklapa se na neodređeno vrijeme i u pisanom obliku. Namještenici odgovaraju za lake i teške povrede službene dužnosti kao i za odgovornost za štetu učinjenu građanima i pravnim osobama (odgovarajuće se primijenjuju odredbe koje vrijede za službenike). 8. 5. mjestu rada. Za vrijeme trajanja raspolaganja službenik ostvaruje pravo na naknadu plaće u visini plaće isplaćene u mjesecu koji je prethodio stavljanju na raspolaganje. O prijamu na rad te o ostvarivanju prava. danu otpočinjanja rada. Ugovor o radu? Ugovorom o radu zasniva se radni odnos. a ako je prijeko potrebno da radi na dane tjednog odmora osigurava mu se za korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna. niti smije tražiti bilo kakve podatke o ženinoj trudnoći. plaćeni dopust? Državni službenik ima pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta što se ubraja u radno vrijeme. Zaštita majčinstva? Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene trudnoće. Za vrijeme trajanja raspolaganja. premještaj i prestanak radnog odnosa. odgovarajuće se primjenjuju odredbe o pravima i obvezama. "dobar". premještaju i prestanku službe službenika. kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. očekivanom trajanju ugovora. Ne ocjenjuju se službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci. Posebne odredbe o namještenicima? Osobe se za obavljanje poslova namještenika primaju putem oglasa. Službenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor 60 minuta. prebivalištu i/ili sjedištu. Kada se zakon o radu primijenjuje na državne službenike? Zakon o radu se primijenjuje na državne službenike kada pojedina pitanja nisu rješena posebnim zakonom. Ugovor mora sadržavati uglavke o: 1. dnevni odmor. osim odredbi o stavljanju na raspolaganje. na prijedlog neposredno nadređenog službenika. Na prava i obveze namještenika. otkaznim rokovima. otkazati joj ugovor o radu ili je premjestiti na druge poslove.općim propisima o radu. Stanka. Njih ocjenjuje čelnik tijela. Službenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju najmanje 48 sati neprekidno. Između dva uzastopna radna dana službenik ima pravo na odmor najmanje 12 sati neprekidno. osnovnoj plaći. 4. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.

bez diskriminacije građana po različitim osnovama.ističe se na vidljivom mjestu u državnom tijelu .posebni etički kodeksi donose se kad to zahtjeva posebnost službe i mora biti u skladu s etičkim kodeksom . neometanju u radu. pristojno.poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje. a ne odluči se ni nakon proteka daljnjeg roka od sedam dana u kojem je zatraženo odlučivanje o prigovoru.1 mjesec i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 2 godine . Etički kodeks državnih službenika? .uređuje pravila dobrog ponašanja službenika sa strankama (očekivano ponašanje službenika) i međusobno . Protiv rješenja o prigovoru službenik ima pravo pokretanja upravnog spora u roku od 30 dana od primitka rješenja kojim je odlučeno o prigovoru.u javnim nastupima u kojima ne predstavlja tijelo mora naglasiti da iznosi osobne stavove -građani i službenici mogu se obrati čelniku tijela pritužbom na ponašanje službenika koji će je razmotriti i po potrebi pokrenuti postupak i u roku 30 dana dati odgovor na pritužbu 45 . Ako o prigovoru nije odlučeno u roku. s posebnom pažnjom prema ljudima s posebnim potrebama .1 mjesec ako je neprekidno zaposlen godinu dana . Protiv svih rješenja kojima se odlučuje o pravima ili obavezama iz službe. razmjeni mišljenja i informacija . suradnji. pristojnosti. žena ima pravo na dopust uz naknadu plaće.službenik pazi da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu . Otkazni rok? Primjenjuju se opći propisi o radu (Zakon o radu) U slučaju redovitog otkaza otkazni rok je najmanje: .prema strankama postupa profesionalno. odnosno život ili zdravlje djeteta.u ophođenju s građanima služi se hrvatskim jezikom i razumljivim rječnikom . povjerenju.ne koristi službeni ugled za obavljanje privatnih poslova .3 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 20 godina Zaštita prava državnog službenika? Službenici u državnim tijelima imaju pravo na sindikalno udruživanje sukladno općim propisima o radu. Ako poslodavac nije u mogućnosti osigurati premještaj.2 tjedna ako je službenik zaposlen manje od godinu dana . može se pokrenuti upravni spor kao da je prigovor odbijen. nepristrano. Čelnik tijela dužan je o prigovoru odlučiti u roku od 15 dana od dana njegova primitka. strpljenju. poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajuće poslove.2 mjeseca ako je neprekidno zaposlen 5 godina . što ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće žene. službenik ima pravo podnošenja prigovora čelniku tijela u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. a u pisanom obliku.2 mjeseca i 2 tjedna ako je neprekidno zaposlen 10 godina .odnosi među službenicima temelje se na međusobnom poštovanju.

godina od dana kada je za tu državu Povelja stupila na snagu.općina . SUSTAV LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE Europska povelja Potpisana je 1985 u Strasbourgu. te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. 46 . upravnog nadzora akata lokalnih jedinica.grad . gospodarsku i društvenu cjelinu.jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu. gospodarski i geoprometni) gradom se može utvrditi i mjesto s manje od 10. Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima putem zborova. uređuju i upravljaju uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva. u Ustavu prihvatiti će se načelo lokalne samouprave. uvjeta obnašanja dužnosti na lokalnoj razini. društvenu i samoupravnu cjelinu. bitnim dijelom javnih poslova. Građanima se Ustavom jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. prometnu. Gdje postoje posebni razlozi (povijesni. gospodarsku i društvenu cjelinu.4.jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10. Povelja se dotiče. U sastav grada mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu. zaštite područnih granica lokalnih jedinica. Definicija jedinice područne (regionalne) samuprave? Jedinica područne (regionalne) samouprave su županije. Svaka od zemalja potpisnica može otkazati ovu povelju u svakom trenutku po isteku razdoblja od 5. gospod. djelokruga lokalne samouprave. nadzor nad njihovim aktima i radom i druga pitanja od značenja za njihov rad. a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.000 stanovnika. Jedinice lokalne samouprave su općine i gradovi. pravo zaštite lokalne samouprave Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da u okvirima određenim zakonom. prirodnu. njihov djelokrug i ustrojstvo. te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Definicija jedinice lokalne samouprave? Jedinice lokalne samouprave su: . financijskih izvora lokalnih jedinica. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu. Prilikom određivanja djelokruga jedinica lokalne i područne samouprave mora se voditi računa o širini i prirodi poslova i o zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi? Ovim se zakonom uređuju jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih odnosno područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog i jednakog općeg biračkog prava. potpisale su je države članice Vijeća Europe. povijesnu. Preuzimanje obveza Svaka se stranka obavezuje da će se smatrati vezanom s najmanje 12 odredbi Povelje od kojih se najmanje mora izabrati od članka 2-11. Stranka može i naknadno preuzeti obveze i o tome obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe. Ustavno određenje lokalne i područne (regionalne) samouprave? U unutarnjem zakonodavstvu i koliko je to moguće. Jedinice područne (regionalne) samouprave su županije. . pravo udruživanja lokalnih jedinica. One moraju dostavljati Glavnom tajniku Vijeća Europe sve promjene svojih zemalja koje se odnose na primjenu načela iz ove povelje. referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja.000 stanovnika. povijesnu. način rada njihovih tijela.. a predstavlja urbanu. To će se pravo provoditi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima.

kulturna. međusobno surađuju na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka svojih zajednica 5. drugih akata vezanih uz gradnju. Jedinica u pravilu preuzima povijesni grb i zastavu. tjelesna kultura i šport zaštita potrošača 10. grada. provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga. 7. županije. 6. protupožarna i civilna zaštita 12. zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša 11. održavanje javnih cesta. 14. Grb se sastoji isključivo od štita i sadržaja unutar njega. samostalne su u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom i ovim zakonom Statuti jedinica? Općina. 5.imaju statut (statutom se pobliže uređuje samoupravni djelokrug. 2.Obilježja općine. županija 1. 3. javna priznanja. oblici suradnje jedinica lokalne. ustrojstvo i rad javnih službi. način obavljanja poslova. 47 . 9. i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja Zastava i grb? Jedinica može imati grb i zastavu što se utvrđuje statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. obrazovanje 1. 8. te provedbu dokumenata prostornog uređenja. ustrojstvo. mjesna samouprava. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. Središnje tijelo uskratit će odobrenje ako se grb jedinice nedovoljno razlikuje od grba i zastave druge jedinice Poslovi jedinice lokalne (općine i gradovi) samouprave? Jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana. grada. a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljena državnim tijelima i to osobito: uređenje naselja i stanovanje prostorno i urbanističko planiranje komunalno gospodarstvo briga o djeci socijalna skrb primarna zdravstvena zaštita odgoj i osnovno obrazovanje kultura. Osim poslova od 1. Poslovi jedinice područne (regionalne-županije) samouprave? Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značaja i to osobito: 1. obilježja. prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35. mogu imati svoj grb i zastavu 4. ovlasti i način rada tijela. financijska. zdravstvena.000 stanovnika.12. njena obilježja. ustrojstvo. oblici konzultiranja građana. provođenje referenduma…) 2. tu su još: 13. pravne su osobe 3. grad i županija imaju statut kojim se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug općine. promet na svom području Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska. 4. ovlasti i način rada.

2. gradonačelnik i župan. bira i razrješuje općinskog načelnika. izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva 4. gospodarski razvoj 5. Predstavničko tijelo Predstavnička tijela građana su općinsko vijeće. Posrednim odlučivanjem – odlučivanjem preko predstavnika u predstavničkim tijelima. ovisi o veličini zajednice (predstavnička tijela imaju od 7 do 35 članova. socijalnih i kulturnih ustanova 8. gradsko vijeće i županijska skupština (Zagreb-gradska skupština zato što ima i status grada i županije). Građani u jedinicama lokalne samouprave odlučuju o svojim interesima. ako izgubi hrvatsko državljanstvo. a u općini i gradu i na prijedlog polovice mjesnih odbora na tom području. pored već navedenih poslova mogu obavljati mogu obavljati i poslove iz djelokruga županije. Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na izvanrednim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela 48 . Broj članova mora biti neparan i određen je statutom.referendum (odluka donesena na njemu obvezatna je za predstavničko tijelo) – pitanje mora biti jasno postavljeno (sa DA i NE mogućim odgovorom) i zborovi građana ako ih je moguće organizirati. drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela Mandat? Mandat članova predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima traje 4 godine. gradovima i županijama To su predstavnička tijela(donose akte) i izvršna tijela-poglavarstva(brinu za izvršenje tih općih akata) i općinski načelnik. Tijela upravljanja u općinama. donosi statut (temeljni opći akt). zdravstvenih. osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. 1. gradonačelnika. drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada Veliki gradovi koji imaju više od 35. održavanje javnih cesta 7. donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga 3. proračun 2. ili na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada. Neposrednim odlučivanjem .000 stanovnika i gradovi sjedišta županija. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa 7. promjene prebivališta. planiranje i razvoj mreže obrazovnih. smrću i ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci. zdravstvo 3.) Članovi predstavničkih tijela nisu opozivi (biračko tijelo koje ih je izabralo ne može ih opozvati). 1. promet i prometna infrastruktura 6. Zagreb ima 51 člana a županije od 31 do 51. prostorno i urbanističko planiranje 4. stranka gubi mandat). prije isteka 4 godine im može prestati mandat zbog ostavke (Pisana ostavka treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije 8 dana prije podnošenja iste i treba biti zaprimljena najkasnije 3 dana prije zakazane sjednice predstavničkog tijela). uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela 6.2. na prijedlog poglavarstva. nemaju obvezujući mandat (ako član predstavničkog tijela promijeni stranačku pripadnost. skupštine 5. Referendum raspisuje predstavničko tijelo na temelju prijedloga 1/3 članova. gubitka poslovne sposobnosti.

Ima pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela za koji procijeni da nije u skladu sa zakonom ili drugim propisom te zatražiti da se u roku 15 dne uklone nedostaci. u skladu s ovim zakonom i statutom. Nositelji izvršne vlasti i izvršna tijela? Općina: općinski načelnik i općinsko poglavarstvo Grad: gradonačelnik i gradsko poglavarstvo Županije: župan i županijsko poglavarstvo Biranje nositelja izvršne vlasti i članova izvršnih tijela? Bira ih predstavničko tijelo i njima su odgovorni (vijećima i skupštini). Predstavničko tijelo iz reda svojih članova bira i ostale članove poglavarstva na prijedlog općinskog načelnika. Inače je u roku od 8 dne dužan obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica lokalne i područne samouprave.000 stanovnika ima od 7-9 članova. Pročelnici upravnih tijela jedinica mogu biti birani za članove poglavarstva. – županija ima 7-13 članova. Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. Točan broj članova se utvrđuje statutom lokalne jedinice(općina.000 stanovnika ima od 3-5 članova. Zastupaju općinu. Mandat nije obvezujući. gradsko i županijsko poglavarstvo jesu izvršna tijela jedinica. – općina i grad koji ima od 10.001 do 30. Svaki član može biti zadužen za jedno ili više područja iz djelokruga lokalne. grad odnosno županiju. Odgovorni su središnjim tijelima državne uprave. Članove poglavarstva bira predstavničko tijelo iz reda svojih članova. većinom glasova svih članova. U općini i gradu općinskog načelnika i gradonačelnika bira općinsko vijeće tj. Upravljaju imovinom i izvršavaju odluke. Članove predstavničkih tijela biraju hrvatski državljani tajnim glasanjem na neposrednim izborima. na vrijeme od četiri godine. odnosno područne (regionalne) samouprave. te ih oni mogu i smijeniti.000 stanovnika ima od 5-7 članova. Broj članova poglavarstva uključujući predsjednika i zamjenike mora biti neparan. a isti se donosi većinom svih glasova. u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Sjednice saziva predsjednik. a zakonom se utvrđuje okvirni broj. – grad koji ima više od 30. Predstavničko tijelo ima predsjednika i do 2 potpredsjednika. županija). a utvrđuje se statutom: – općina i grad koji imaju do 10. Imaju u pravilu po dva zamjenika koji se biraju na isti način (većinom glasova). na prijedlog predsjednika poglavarstva koji je ujedno i načelnik.izabranog na redovnim izborima. gradonačelnik odnosno župan. Poslovi poglavarstva 49 . – Grad Zagreb ima od 9-15 članova. gradsko vijeće iz reda svojih članova u skladu sa zakonom i statutom. gradonačelnika odnosno župana. Način rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom. Poglavarstvo kao izvršno tijelo jedinice? Općinsko. barem jednom u 3 mjeseca ili na obrazloženi zahtjev najmanje 1/3 članova. grad.

poslovi. Odluke o upravljanju i raspolaganju nekretninama i pokretninama u vlasništvu donosi većinom glasova svih članova. Ukoliko se ne izglasa nepovjerenje. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od 8 dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. ako pročelnik sam zatraži razrješenje. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.000 stanovnika može se ustrojiti jedinstveni upravni odjel. a u općinama i gradovima iznad 3. odnosno županiju. Glasovanje o povjerenju poglavarstvu može zahtijevati i njegov predsjednik. Ako predstavničko tijelo to ne učini. njihovim zamjenicima. gradonačelnik. Općinski načelnik. priprema prijedloge općih akata 2. ako je sjednici nazočna većina njegovih članova. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. predsjednik poglavarstva dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada tijela jedinica. Ako predstavničko tijelo to ne učini. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela 3. članovima poglavarstva i poglavarstvu? Na prijedlog najmanje trećine članova u predstavničkom tijelu može se pokrenuti pitanje povjerenja općinskom načelniku. gradonačelnik. Župan. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Oni u obavljanju poslova imaju pravo obustaviti od primjene opći akt predstavničkog tijela ako ocijeni. ovoga članka: 1. gradonačelnik. obavlja druge poslove određene statutom Donosi odluke većinom glasova. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa. odnosno županije. usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne. Općinskog načelnika. U općinama i gradovima do 3. odnosno područne (regionalne) samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima u skladu sa zakonom i statutom 5. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne. ili neosnovano ne izvršava odluke tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. općinski načelnik . njihovim zamjenicima. odnosno područne (regionalne) samouprave u obavljanju poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad 4. odnosno župan može obavljanje odredeđnih poslova povjeriti jednom od svojih zamjenika. Predsjednik poglavarstva? Općinski načelnik. grad. grada. Odluka o nepovjerenju je prihvaćena ako je za nju glasovala većina svih članova predstavničkog tijela. gradonačelnik. predsjednik je poglavarstva. 50 . Poglavarstvo može razriješiti pročelnike iz stavka 1. O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana. 2. odnosno župan (nosioci izvršne vlasti) zastupa općinu.1. Pitanje povjerenja općinskom načelniku. Oni su odgovorni središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela općine. gradonačelnika i župana bira predstavničko tijelo u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u predstavničkom tijelu i to većinom glasova svih članova predstavničkog tijela. gradonačelniku. županu. gradonačelnik. Općinski načelnik. gradonačelniku. a mora se u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku predstavničkog tijela. županu. 6 mjeseci se ne može podnijeti isti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Upravna tijela jedinica?(službe i odjeli) Upravna tijela su upravni odjeli i službe koje se ustrojavaju za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice. odnosno župan. ili postupa protivno njima. odgovornost? Općinski načelnik. odnosno župan predsjednik je poglavarstva. da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od 15 dana ukloni uočene nedostatke. 3. članovima poglavarstva i poglavarstvu.000 stanovnika ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga.

zajednički upravni odjel ili službu. Kada predstojnik ocijeni da je opći akt u suprotnosti s Ustavom i zakonom. može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu (protiv konačnih pojedinačnih akata može se pokrenuti upravni spor). zamjenik državnog odvjetnika… Članovi predstavničkih tijela imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ukoliko članu predstavničkog tijela mandat 51 . te ima prebivalište na području lokalne jedinice može birati i biti izabran. odluke i pravilnici. a prava i dužnosti započinju im danom konstituiranja predstavničkog tijela. svako u svojem djelokrugu. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. Odluku o obustavi općeg akta od primjene mogu donijeti neposredno i središnja tijela državne uprave. danom objave) i ne smije imati povratno djelovanje. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave veću štetu. Član predstavničkog tijela jedne jedinice ne može istovremeno biti član predstavničkog tijela druge jedinice. zajedničko trgovačko društvo. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima Izbore za članove predstavničkih tijela jedinica raspisuje Vlada Republike Hrvatske. Član predstavničkog tijela ne može biti pozvan na kaznenu i prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi. Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički.4. poslovnik. prijevremeni se izbori imaju održati u roku od 60 dana od dana raspuštanja. ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. niti za glasovanje u radu predstavničkog tijela. a prije njihovog održavanja. Kada je predstavničko tijelo raspušteno u kalendarskoj godini u kojoj se održavaju redovni izbori. Nadzor zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela općina. proračun. Od dana raspisivanja izbora pa do dana izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 60 dana. a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije i velikih gradova. Protiv pojedinačnih akata može se uputiti žalba nadležnom upravnom tijelu županije. poslovnik. Nadzor nad općim aktima Opći akti: Statut (vrhovni akt). donijeti odluku o obustavi od primjene općeg akta. ZAKON O IZBORU ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA… Izbor članova predstavničkog tijela Svaki državljanin RH koji ima navršenih 18 godina. Ukoliko je mandat prestao uslijed raspuštanja predstavničkog tijela. sukladno posebnom zakonu. sukladno posebnom zakonu. predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Mandat članova predstavničkih tijela izabranih na redovnim izborima traje do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspisivanju izbora ili do objave odluke Vlade Republike Hrvatske o raspuštanju predstavničkog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje lokalna i područna (regionalna) samouprava. Opći akt stupa na snagu osmi dan od dana njegove objave (iznimno. Članovi se biraju na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Za to mogu osnovati zajedničko tijelo. državni odvjetnik. Nisu opozivi. Općinski načelnik. proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja tijela državne uprave. niti član poglavarstva iste jedinice. gradonačelnik i župan dužni su dostaviti statut. Ne može istovremeno biti sudac. sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske. Pojedinačni akti: koje donose upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave o pravima i obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. u toj se jedinici neće raspisati i održati prijevremeni izbori. dužanje u roku od 15 dana od dana njegove dostave.

u skladu sa zakonom. Općinska. županije.Izbore članova općinskog vijeća provode općinsko izborno povjerenstvo i birački odbori. . .županije ima od 31-51 člana.Izbore članova gradskog vijeća provode gradsko izborno povjerenstvo i birački odbori. Izborni sustav Posljednji izbori bili su čisti proporcionalni sustav.brinu za zakonitu pripremu i provođenje izbora. Člana predstavničkog tijela izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran i član.donosi obvezatne upute za rad izbornih povjerenstava . Osnovno načelo u tom sustavu je da svaka stranka daje onoliko kandidata koliko je dobila % glasova na izborima. Državno izborno povjerenstvo RH: .općina koja ima do 3. . te gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba imaju stalni (predsjednik i dva člana te njihovi zamjenici) i prošireni (dva predstavnika većinske političke stranke i dva predstavnika oporbe) sastav.određuju biračka mjesta. ima od 7-13 članova. . Tijela za provedbu izbora? Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo. Ako ga predlažu birači. Člana predstavničkog tijela izabranog na stranačkoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s dotične liste s koje je izabran član.000 stanovnika. .objavljuju općinske. Broj članova predstavničkih tijela? Broj članova predstavničkih tijela mora biti nepraran. a kojeg odredi politička stranka koja je predlagatelj liste. .objavljuju rezultate 52 . županijska izborna povjerenstva. . izborima dostavljaju ih izbornom povjeren. .propisuje obrasce u postupku kandidiranja i provedbi izbora. 150 za gradsko i 500 za županijsko).imenuju članove biračkih odbora. Glasovanje je osobno i tajno Važeći listići su samo oni za koje se može nesumnjivo utvrditi za koga je netko glasovao (svi ostali su nevažeći).neposredno nadzire rad županijskih izbornih povjerenstava i gradskoga izbornog povjerenstva Grada Zagreba.općina i grada koji ima od 10. Državno izborno povjerenstvo ima stalni i prošireni sastav. Općinska i gradska izborna povjerenstva: . a određuje se Statutom jedinice i to tako da: . .prikupljaju i zbrajaju rezultate glasovanja te kada se radi o župan.obavljaju sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području. .000 stanovnika. moraju prikupiti određeni broj potpisa (100 za općinsko vijeće.Grad Zagreb ima 51 člana. Državno izborno povjerenstvo ima stalni (predsjednik i četiri člana te njihovi zamjenici) i prošireni sastav (tri predstavnika većinske političke stranke i tri dogovoreno predložena predstavnika oporbenih stranaka te njihovi zamjenici). a ostale članove imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih pravnika koji ne smiju biti članovi političkih stranaka. . ima od 9-15 članova.001 do 30. ima od 13-19 članova. odnosno gradske liste i sastavljaju zbirnu listu za izbor.000 stanovnika.000 stanovnika. a kojeg odredi politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao član predstavničkog tijela kojem je prestao mandat. Broj članova predstavničkog tijela jedinice utvrđuje se statutom jedinice. Dužnost predsjednika Državnoga izbornog povjerenstva po položaju obavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske.001 do 10. izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori: . izborna povjerenstva u jedinicama i birački odbori. Grada Zagreba provode gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba i birački odbori. .nadziru pravilnost izborne promidžbe. Kandidati se navode na listama s brojem ljudi u predstavničkom tijelu. . .Izbore članova Gradske skupšt. . Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo.grad s više od 30.Izbore članova županijske skupštine provode županijsko izborno povjerenstvo i birački odbori.miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran. . Kandidata može predložiti ili politička stranka ili birači. gradska. .općina koja ima od 3. ima od 19-35 članova.nadziru rad biračkih odbora.

ako donese odluku ili akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost RH. odnosno županu. može sazivati mjesne zborove građana Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora.tajnim glasovanjem bira vijeće na vrijeme od 4 godine Mjesni odbori. dok isti mora biti riješen u roku od 48 sati.. Tijela mjesnog odbora Vijeće mjesnog odbora . gradonač. načelniku. poslovnik. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba: (isto kao i općinska i gradska izborna povjerenstva) Županijsko izborno povjerenstvo: . 5. odnosno od njihovog podnošenja ostavke. Raspuštanje predstavničkih tijela? Na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada RH raspustit će predstavničko tijelo (dopuštena tužba Ustavnom sudu): 1.nadzire pravilnost izborne promidžbe. gradske četvrti i gradski kotarevi pravne su osobe. Birački odbori imenuju se.objavljuje županijske liste i sastavlja zbirnu listu. tijela ili od iskazanog nepovjerenja opć. ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja. Zaštita izbornog prava? Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava sporove. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne. gradonač.. 4. . Birački odbor čine predsjednik i njegov zamjenik. poništava se ili sama radnja ili čitavi izbori. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje. dok prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova županijske skupštine i Gradske skupštine Grada Zagreba rješava Državno izborno povjerenstvo.objavljuje rezultate izbora. odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstav. . ako trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka. Kao rezultat. više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja. Predsjednik vijeća mjesnog odbora . zakonu ili drugom propisu. najkasnije pet dana prije izbora za svako biračko mjesto radi neposredne provedbe glasovanja i osiguranja pravilnosti i tajnosti glasovanja. 3.obavlja i druge poslove. Mjesna samouprava i mjesni odbor Mjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. . . ako ne izabere opć. 2. (žalba se podnosi Ustavnom sudu) Prigovore zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova općinskog i gradskog vijeća rješava Županijsko izborno povjerenstvo. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu.biraju građani s područja mjesnog odbora na vrijeme od 4 godine. financijski plan i obavlja ostale poslove utvrđene zakonom i statutom. Protiv rješenja izbornog povjerenstva može se podnijeti žalba u roku od 48 sati Ustavnom sudu. koji slušaj mora riješiti u roku od 48 sati. te dva člana i njihovi zamjenici.nadzire rad općinskih i gradskih izbornih povjerenstava. . pravila. Prigovor se mora podnijeti u roku od 48 sati od počinjenog djela. 53 . U gradovima se statutom mogu osnovati gradski kotari ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. ako je prigovor opravdan. odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu.- obavljaju i druge poslove.brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora. načelnika.

Za izvršenje proračuna odgovorno je poglavarstvo jedinice. a svi korisnici moraju sredstva koristiti za utvrđene namjene. prirez. 3. .LOKA.račun financiranja (zaduživanje i otplata).visinu prihoda koji se izdvajaju u stalnu rezervu. prihodi od naknada za koncesiju daje njezino predstavničko tijelo. .(jer se dijele između države i jedinica lokalne samouprave) se odnose na porez na dohodak. Posebni dio proračuna sadrži detaljan raspored rashoda po nositeljima. Poglavarstvo mora predstavničkom tijelu svoje jedinice podnijeti izvješće o izvršenju proračuna u roku koje ono odredi. a ne može mijenjati proračun i ne može raspolagati imovinom jedinice ZAKON O FINANCIRANJU JED. . doprinosi i pristojbe. Proračun ima opći i posebni dio. .tekuću rezervu proračuna kao neraspoređeni dio prihoda za nepredviđene rashode. Naredbodavatelj za izvršenje proračuna je predsjednik poglavarstva ili osoba ovlaštena za poslove proračuna.Zajednički porezi . izbori za novo predstavničko tijelo. korisnicima i namjenama. 8.bilancu prihoda i rashoda proračuna.I REG. Proračunska sredstva koriste se za namjene utvrđene posebnim zakonima i odlukama. Opći dio sadrži: . sredstva pomoći i dotacija RH predviđena u državnom proračunu 8. Povjerenik može donositi ili mijenjati opće akte samo ako je to potrebno radi provedbe zakona ili drugih propisa.6. ako u roku ne donese proračun ili odluku o privremenom financiranju. Povjerenik Vlade RH? Vlada RH imenovati će povjerenika Vlade u jednici lokalne i regionalne samouprave: 1. 6. naknade. a donosi se za kalendarsku godinu i vrijedi za godinu za koju je donesen Proračun mora biti donesen prije početka godine na koju se odnosi. . Proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave? Jedinica lokalne i područne samouprave za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga osigurava sredstva u svojem proračunu. prihodi od stvari u vlasništvu jedinice i imovinskih prava. Nadzor nad korištenjem obavlja predstavničko tijelo i Državni ured za reviziju. Prijedlog proračuna utvrđuje poglavarstvo jedinice lokalne i područne samouprave na osnovi zahtijeva korisnika. 7. 5. Županijsko poglavarstvo daje smjernice za izradu proračuna jedinicama lokalne samouprave na svojemu području. Proračun donosi predstavničko tijelo jedinice. Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. 2. gradski odnosno županijski porezi. Prihodi jedinica? Prihodi jedinica moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njihova tijela. prihodi od trgovačkih društva i drugih pravnih osoba u vlasništvu jedinice 4. Prihodi i rashodi proračuna moraju biti uravnoteženi. udio u zajedničkim porezima s RH 7. drugi prihodi Izvori sredstava 1.Tijekom godine jedinica može mijenjati i dopunjavati proračun. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje. općinski. ako u roku ne donese prostorni plan. Povjerenik preuzima ovlasti poglavarstva i njegovog predsjednika. kada raspusti njezino predstavničko tijelo. na dobit i 54 . Ako proračun ne bude donesen prije početka godine. u skladu sa zakonom. U proračunu se iskazuju svi prihodi koji pripadaju jedinici te svi rashodi za poslove iz njezina samoupravnog djelokruga U proračunu se ikazuju svi primici i izdaci u svezi s imovinom u vlasništvu jedinice. kada se u jedinici ne održe. 2. 3. kada se ni u roku od 90 dana od objave službenih rezultata izbora ne konstituira predstavničko tijelo. ako ne može donositi odluke dulje od 3 mjeseca. Prihodi jednica su: 1.prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede izvršavanja proračuna.ukupnu svotu predviđenih prihoda i rashoda. donosi se odluka o privremenom financiranju.

porez na nasljedstva i darove. porez na dohodak 2. 1. porez na kuće za odmor. 5. novčane kazne. 3. Na čelu je gradonačelnik (ako ne obavlja poslove državne uprave može se staviti povjerenika na 6 mjeseci. Županijski porezi su: porez na nasljedstva i darove. Ima statut. Gradonačelnik ima dva zamjenika. 4. već svi gradovi i općine. na prirez više nemaju pravo samo gradovi iznad 40000 stanovnika. grb i zastavu. Obavlja izvršne poslove Grada Zagreba. komunalne naknade. na kuće za odmor. Nema gradsko vijeće nego gradsku skupštinu. ZAKON O GRADU ZAGREBU Grad Zagreb Grad Zagreb je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina.donosi statut 55 . upravne i boravišne pristojbe. (radi se o porezu na dohodak). a njegovi su zamjenici potpredsjednici Gradskog poglavarstva. Općinski gradski porezi? Općinski i gradski porezi jesu: 1. Zajednički porezi? Zajednički porezi jesu: 1. Ustrojstvo Grada Zagreba Izvršna tijela su gradonačelnik i gradsko poglavarstvo. porez na plovila. osim onih upravnih tijela koja isključivo obavljaju poslove državne uprave. Na prijedlog gradonačelnika. koji se biraju iz reda članova Gradske skupštine na način i po postupku kao i gradonačelnik. porez na plovila i porez na automate za zabavne igre. porez na reklame. 9-15 članova. porez od priređivanja igara na sreću 4. Odgovoran je Vladi. porez na automate za zabavne igre. porez na cestovna motorna vozila. Ona donose akte u okviru svog djelokruga te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom. porez na tvrtku ili naziv. Ima status i grada i županije(poslovi su spojeni s lokalnom samoupravom). porez na promet nekretnina Svaka isplata iz proračuna mora za podlogu imati odluku nadležnog tijela jedinice utvrđenog statutom. Vrši nadzor nad zakonitošću akata koje donosi Gradska skupština (predstavničko tijelo). Gradska skupština može odlučiti bda određeni članovi Gradskog poglavarstva. Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskoj skupštini. Bira ga gradska skupština iz reda svojih članova na način i po postupku utvrđenim poslovnikom. 3. 3. porez na korištenje javnih površina.Gradonačelnik je predsjednik. na neiskorištene poduzetničke nekretnine. 51 član. porez na cestovna motorna vozila. ujedno budu i pročelnici upravnih tijela Grada Zagreba. županijski porezi. 4. nositelj je izvršne vlasti u Gradu. Općine i gradovi mogu uvesti ove poreze: prirez porezu na dohodak. na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. 2. porez na dobit 3. porez na potrošnju. . Gradonačelnik – predstavlja i zastupa Grad Zagreb.na promet nekretninama. 2. porez na potrošnju. ima urede. Gradonačelnik je dužan unaprijed odrediti koji će ga od zamjenika zamjenjivati u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegove dužnosti. 2. na korištenje javnih površina. Gradsko poglavarstvo . a ne odjele. 2. izbor potvrđuje predsjednik RH (izbor je jednak izboru župana). općinskih ili gradskih površina. Vlastiti izvori sredstava županije jesu– prihodi od vlastite imovine. na neizgrađeno građevinsko zemljište. porez na tvrtku ili naziv Prirez: izmjenama novog zakona. Županijski porezi? Županijski porezi su: 1. naknade za uporabu javnih. ali gradonačelnik i dalje zadržava mjesto gradonačelnika). Gradska skupština . Odluke se donose većinom ako je prisutna većina članova predstavničkog tijela.Predstavničko tijelo građana.

potrebno je i mišljenje županijske skupštine. brine o uređivanju naselja. ili 1/3 građana s tog područja ili jedinice. komunalnih i drugih institucija. 56 . obavljanje administrativnih i drugih poslova. zavodi. društ.uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela . usklađuje razvitak i mrežu odgojnih. obrazovanja i odgoja. područje za koje se osnivaju. Unutarnje ustrojstvo i način rada uređuje se Zakonom o Gradu Zagrebu. 9. način rada.. javnog zdravlja. a članovi nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi.bira i razrješuje općinskog načelnika. gradonačelnika. onda ove zadnje prednjače. prosvjetnih. ide se na povjerenstvo Vlade RH za granice. Kod promjene granica. Njima upravljaju pročelnici. za zaštitu čovjekova okoliša te određuje uvjete uređivanja i zaštite prostora.drugi poslovi zakonom stavljeni u djelokrug Za obavljanje poslova iz djelokruga Grada Zagreba ustrojavaju se upravna tijela Grada Zagreba. kvaliteti komunalnih objekata. Gradska skupština donosi odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela. socijalne skrbi. U pravilu se granice određuju dogovorom. 5. financiranje. 10. skupštine .Gradsko poglavarstvo Mandat članova gradske skupštine traje 4 godine. Upravna tijela Grada Zagreba? Upravna tijela Grada Zagreba obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga i poslove državne uprave. moguća je žalba Vladi u roku od 30 dana..osniva i bira članove radnih tijela vijeća odn. Postoji 20 županija i Grad Zagreb. kulture. a ustrojavaju se kao uredi. Statutom će se urediti ustrojavanje oblika. Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje imenuje gradonačelnik uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministra. funkcija im je počasna. osigurava uvjete. osigurava zadovoljavanje potreba stanovnika. upravlja i gospodari imovinom Grada Zagreba. komunalnih i drugih djelatnosti 2. osniva ustanove. obavlja i druge poslove Ustrojstvo Grada Zageba? a) gradski kotari i gradske četvrti (mjesna samouprava) U Gradu Zagrebu mogu se osnovati gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. župana i njihove zamjenike te članove poglavarstva . Promjenu granice može tražiti ili predstavničko tijelo. općina Područja su uređena posebnim zakonom. kvaliteti stanovanja.donosi odluke i druge opće akte kojima se uređuju pitanja iz samoupravnog djelokruga . gradske infrastrukture. Postoji 126 gradova + Zagreb i 429 općina u RH. zdravstvene zaštite životinja i bilja. b) tijela Grada Zagreba Tijela grada Zagreba su: . 4. Ako to nije slučaj.Gradska skupština . ravnateljstva i službe. 7. obavlja poslove uređivanja i korištenja građevinskog zemljišta. 8. Područja županija. gradova. 3. obavlja poslove uređivanja i zaštite prirode i spomenika kulture. Ako se one ne poklapaju s granicama rubnih naselja. tijela i način izbora. 11. zdravstvenih. Protiv odluke vladinog povjerenstva. tjelesne kulture i sporta..osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje djelatnosti od interesa . Granice između gradova i općina predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih općina. trgovačka društva te druge pravne osobe. kulturnih.Gradonačelnik . usklađuje interese i poduzima aktivnosti za razvitak gospod. statutom i poslovnikom skupštine. 6. obavlja poslove gradnje stanova i poslovnih prostora. socijalnih. osigurava uvjete za uređivanje prostora i urbanističko planiranje. Djelokrug Grada Zagreba? Grad Zagreb: 1. poslovi koji im se povjeravaju.

poduzeća i drugih pravnih osoba. Tko i kada je dužan postupati po zakonu o općem upravnom postupku? Po ovom zakonu dužni su postupati tijela državne uprave i druga državna tijela. 5. ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. imovinsko-pravni. a da to ne bude na štetu prava drugih osoba. 7. Kako se pokreće upravni postupak? Upravni postupak se može pokrenuti po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. propisa i na temelju općih akata ustanova i pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti. Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukčije nego po ZUP-u? Kako? Mogu. niti u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesima.5. ustanove i pravne osobe u rješavanju u upravnim stvarima dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana. Pojedina pitanja za određeno upravno područje mogu se posebnim zakonom urediti drukčije ako je to nužno za postupanje i nije protivno načelima ZUP-a. U tom se slučaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona. tijela su dužna strankama omogućiti što lakšu zaštitu i ostvarivanje prava. 8. neposredno primjenjujući propise. porezni. kad u upravnim stvarima. koje postupaju u upravnim stvarima. Rješenje mora biti u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano. Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze primjenjivat će se one mjere koje su za stranku povoljnije.. ustanove i druge pravne osobe.) Što znači da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom. škole kad izdaju svjedodžbe). devizni mirovinski i dr. načelo efikasnosti – tijela. Službena osoba upozorit će stranku na mogućnost ostvarivanja prava. Pojam upravnog postupka? Upravni postupak je postupak kojeg provode tijela državne uprave i druga državna tijela. 53/91 i 103/96) 1. 4. 2. Osnovna načela upravnog postupka? 1) načelo zakonitosti – tijela državne uprave. 2) 3) 57 . što znači da ZUP ima supsidijarnu (pomoćnu. drugostupanjsku) primjenu u odnosu na posebni postupovni zakon (carinski. kad u obavljanju javnih ovlasti rješavaju u upravnim stvarima. obvezama ili pravnim interesima građana odnosno pravnih osoba ili druge stranke. načelo zaštite prava građana i zaštite javnih interesa – pri vođenju postupaka i rješavanju. 6. Upravna stvar? Upravna stvar predstavlja predmet upravnog postupka 3. Upravni akt? Upravni akt je akt kojim državna tijela i organizacije u vršenju javnih ovlasti rješavaju o pravima i obvezama određenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. Po ovom zakonu dužne su postupati i druge pravne osobe (npr. Kojim propisom je uređen opći upravni postupak? Zakonom o općem upravnom postupku. rješavaju na temelju zakona. rješavaju o pravima. ZAKON O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU (NN br.

Za rješavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno su nadležna tijela utvrđena propisima o ustrojstvu državne uprave. a kojim je stranka stekla neko pravo ili joj se određuju obveze. osim ako zakonom nije drugačije propisano. Ovlaštena službena osoba nadležnog tijela samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti i na temelju toga primjenjuje propise u konkretni slučaj. Podrazumijevaju skup poslova koje upravno tijelo obavlja. – stvarna nadležnost – određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela – mjesna nadležnost – određuje se po propisima o političko-teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. 13) načelo upotrebe jezika i pisma – Upravni postupak se vodi na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod tijela kod kojega se vodi postupak. 11. na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazne. 58 . Kad je steklo pravomoćnost ne može se više mijenjati. Ako propisima nije utvrđena stvarna nadležnost. 12) načelo pomoći neukoj stranci – tijelo koje vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima predviđenim zakonom. ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje pravilnog rješenja. čime će se predvidjeti i nadležno tijelo. 10) Načelo pravomoćnosti rješenja (zakonska def. Kada nema drugostupanjskog tijela.4) načelo materijale istine – u postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. 9) načelo konačnosti rješenja (zakonska definicija konačnog rješenja) – rješenje protiv kojeg nema redovitog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku). propisima kojima se uređuje pojedino upravno područje. a kojim stranka stječe neka prava ili joj se određuju obveze. za postupanje su nadležna tijela za poslove opće uprave. Protiv rješenja donijetog u drugom stupnju žalba nije dopuštena. 10. ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni. 7) načelo samostalnosti u rješavanju – Tijelo vodi upravni postupak i donosi rješenja samostalno u okviru ovlaštenja. sa što manje troškova i gubitaka vremena za stranke. Što je to nadležnost? Nadležnost je pravo nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rješenja. žalba protiv prvostupanjskog rješenja može se izjaviti samo ako je zakonom predviđeno. Protiv njega nema pravnih lijekova tj. 8) načelo prava žalbe (načelo dvostupanjskog rješavanja) – Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. Nadležnost se ne može mijenjati dogovorom stranaka niti dogovorom upravnih tijela. nije dopuštena žalba. 9. Što se događa ako rješenje donese nenadležno tijelo? Takvo rješenje će se poništiti od strane drugostupanjskog tijela. Što je to stvarna nadležnost? Stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku određuje se po propisima kojima se uređuje određeno upravno područje ili se određuje nadležnost pojedinih tijela. 5) načelo saslušanja stranke – prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. To se rješenje može poništiti. 6) načelo ocjene dokaza – ovlaštena službena osoba po svom uvjerenju. odnosno drugim propisima. pravomoćnog rješenja) – Pravomoćno rješenje je ono protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. a na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti. 11) načelo ekonomičnosti postupka – postupak se mora voditi brzo. Bez prethodnog izjašnjenja se može donijeti rješenje samo ako je zakonom predviđeno. ali se pripadnicima svih naroda i manjina jamči sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku. može se poništiti.

nadležno je tijelo koje je prvo pokrenulo postupak.prema sjedištu radnje tj. Što je to mjesna nadležnost? Mjesna nadležnost se određuje po propisima o političko – teritorijalnoj podjeli i po propisima o organizaciji pojedinih tijela. ona se određuje prema mjestu gdje je nastao povod vođenja postupka u stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov – prema matičnoj luci U slučaju istovremene mjesne nadležnosti dvaju tijela. Sukob nadležnosti između Vlade Republike Hrvatske i ministarstava i drugih tijela državne uprave rješava Hrvatski Sabor. Rukovoditelj može ovlastiti drugu službenu osobu istog tijela za rješavanje u upravnim stvarima iz određene vrste poslova. Što je sukob nadležnosti? Situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih nadležan za rješavanje. . odnosno osobe koje uživaju pravo imuniteta imaju u pravnom postupku položaj uređen međunarodnim pravom. Sukob nadležnosti tijela državne uprave istog upravnog područja raznih razina rješava nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo državne uprave. Stranke s diplomatskim imunitetom. odnosno izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave. osobito za stranku. priznatim po nadležnim državnim tijelima. ako je sukob nadležnosti nastao na njihovom području.negativan – kada se dva ili više tijela odriču nadležnosti u istoj upravnoj stvari. Strana država. U kolegijalnim tijelima rješavanje u upravnim stvarima donosi kolegijalno tijelo. ako je sukob nadležnosti nastao na razini Republike Hrvatske. a određuje se:  u stvarima koje se odnose na nekretninu – prema mjestu gdje se ona nalazi  u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog državnog tijela. Tijelo koje je pokrenulo postupak može ustupiti predmet tijelu koje je prema novim okolnostima postalo nadležno ako se time znatno olakšava postupak.) U upravnoj stvari za čije je rješavanje nadležno državno tijelo rješenje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tijela. odnosno međunarodnim ugovorima. 16. 12. 14. ni dogovorom tijela. međunarodna organizacija. ako propisima o organizaciji tog tijela ili drugim posebnim propisima nije drukčije određeno. 59 . nadležnost se određuje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihova sjedišta (kod djelatnosti poslovnih jedinica-prema sjedištu poslovne jedinice u stvarima koje se odnose na vođenje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja u određenom mjestu . stranaka i tijela.)  ako se mjesna nadležnost ne može odrediti prema prethodnim točkama. prema mjestu gdje se djelatnost obavlja  u ostalim stvarima – prema prebivalištu stranke (kada ima više stranaka.pozitivan – kada dva ili više tijela prisvajaju nadležnost za rješavanje iste upravne stvari.Niti jedno tijelo ne može preuzeti određenu upravnu stvar iz nadležnosti drugog tijela i sam je riješiti osim ako je to zakonom predviđeno. Tko rješava sukob nadležnosti? Sukob nadležnosti između tijela državne uprave rješava Vlada Republike Hrvatske. Sukobe nadležnosti koji nisu obuhvaćeni rješava sud nadležan za upravne sporove. 13. Tko donosi rješenje u upravnoj stvari? (Službena osoba za vođenje postupaka i za rješavanje. 15. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i izvršnih tijela rješava Vlada Republike Hrvatske. Sukob nadležnosti između tijela državne uprave i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima rješava Vlada Republike Hrvatske. Sukob nadležnosti može biti: . Nadležnosti se ne mogu mijenjati dogovorom stranaka. Ovlaštenje za rješavanje obuhvaća i vođenje postupka koje prethodi rješavanju.

grupa osoba. saslušanje svjedoka. vještak. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke u odnosu staratelja. 18. o izuzeću službene pravne osobe s javnim ovlastima odlučuje ravnatelj te pravne osobe. u postupku izuzet će se od rada u predmetu: – – ako je u tom predmetu stranka. dostavu dopisa). vještačenje. – – ako je prvostepenom postupku sudjelovala u vođenju postupka ili donošenja rješenja.fizička ili pravna osoba – državno tijelo. Stranka može zahtijevati izuzeće službene osobe ako smatra da postoji jedan od gore navedenih razloga ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njezinu nepristranost. bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja. zastupnikom ili opunomoćenikom stranke srodnik po krvi u prvoj liniji. 19.. 60 . punomoćnik ili zakonski zastupnik stranke. vršenje uviđaja. Zaključkom o izuzeću službene osobe tijela. suobveznik. Službena osoba čim sazna da postoji koji od razloga izuzeća. O izuzeću člana kolegijalnog tijela odlučuje predsjednik kolegijalnog tijela. poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe. Državna tijela. svjedok. NADLEŽNO TIJELO U UPRAVNOJ STVARI DRŽAVNO TIJELO KOLEGIJALNO TIJELO PRAVNA OSOBA S JAVNIM OVLASTIMA RJEŠENJE U UP DONOSI Rukovoditelj tijela Kolegijalno tijelo Rukovoditelj pravne osobe 17. suovlašenik tj. ili koja radi zaštite svojih prava ili interesa ima pravo sudjelovati u postupku. naselje – sindikalne organizacije – zastupnik stranke – zakonski ili privremeni – punomoćnik – zajednički opunomoćenik Što je to stranka? Stranka je osoba na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak. Ta se pomoć traži posebnom molbom. dužni su jedni drugima ukazivati pravnu pomoć u upravnom postupku. primjenjuje se načelo uzajamnosti. Razlikuje se unutarnja pravna pomoć između državnih tijela i međunarodna pravna pomoć. usvojitelja ili hranitelja. Koje se sve osobe mogu pojaviti u postupku? U postupku se mogu pojaviti slijedeće osobe: – stranka. a o izuzeću čelnika odlučuje nadležno izvršno tijelo. a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja.U upravnim stvarima u kojima rješava pravna osoba s javnim ovlastima. Što je to izuzeće? Službena osoba koja je ovlaštena za rješavanje ili obavljanje pojedine radnje. Ako nema ugovora. to će tijelo zamoliti tijelo na čijem se području radnja ima poduzeti. ako je sa strankom. Pravna pomoć označava izvršenje pojedinih radnji u upravnom postupku na zahtjev drugog tijela (npr. pa i onda kada je brak prestao. odlučuje čelnik tijela. Za pravnu pomoć inozemnim tijelima primjenjuju se odredbe međunarodnih ugovora. 20. ako je sa strankom. ustanove i druge pravne osobe s javnim ovlastima za rješavanje u upravnim stvarima. dužna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti tijelo nadležno za rješavanje o izuzeću. Što je to pravna pomoć? Za izvršavanje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan područja nadležnog tijela. rješenje donosi ravnatelj te pravne osobe.

ustanove. naselje. a ustanove i druge pravne osobe preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice. obvezi ili pravnom interesu rješava u upravnom postupku. Pravna osoba radnje u postupku obavlja preko svojeg predstavnika (zakonskog zastupnika). skupine osoba. Što je privremeni zastupnik? Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika. Zakonski zastupnik Za osobe koje nisu procesno sposobne radnje u postupku obavlja Njihov zakonski zastupnik. sindikalna organizacija. a postupak se mora provesti. Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Fizičke osobe koje nisu punoljetne i osobe koje su lišene poslovne sposobnosti (duševne bolesti) nemaju procesnu sposobnost. tijelo koje vodi postupak postavit će takvoj stranci privremenog zastupnika ako to traži hitnost predmeta. Stranačka sposobnost imaju i neki subjekti koji nemaju svojstvo pravne osobe. Tijelo koje vodi postupak može zaključkom odrediti strankama koje u postupku sudjeluju s istovjetnim zahtjevima da naznače tko će ih između njih predstavljati ili da postave zajedničkog punomoćenika. a može im i 61 .Stranka u upravnom postupku? Stranka u upravnom postupku je fizička ili pravna osoba: .koja zbog zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku (uzgredna stranka) Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o čijem se pravu. državno tijelo preko zakonom određenog predstavnika. ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe čije je boravište nepoznato. Pravne osobe i državna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog zastupnika ili predstavnika. zastupaju društvene interese). Zakonski se zastupnik određuje na temelju zakona ili aktom nadležnog državnog tijela donesenim na temelju zakona. a to su državni organi. Zastupanje stranke – zakonski zastupnik ili predstavnik – privremeni zastupnik – zajednički predstavnik ili punomoćnik – punomoćnik 25. Što je procesna sposobnost? Stranka koja je potpuno poslovno sposobna.protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka) . Tu sposobnost ima svaka fizička i pravna osoba. sindikalne organizacije. već državne interese. državno tijelo. da se provođenje postupka traži zbog hitnosti predmeta da se radi o predmetu u kojem se postupak mora provesti 22. 21. naselje.na čiji zahtjev je pokrenut postupak (aktivna stranka) . 23. druge pravne osobe. Da bi se mogao postaviti privremeni zastupnik potrebno je da su ispunjena dva uvjeta: – – 24. može sama obavljati radnje u postupku i ta se sposobnost zove procesna sposobnost. Što je zajednički predstavnik? Dvije ili više stranaka mogu u istom predmetu nastupati zajednički. Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku za koji je izričito postavljen i dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik odnosno sama stranka ili njezin punomoćnik. državni odvjetnik i javni pravobranitelj (ne štite vlastite. udruge. grupa osoba. Stranačka sposobnost – sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin zakonski zastupnik koji se određuje na temelju zakona. a koja nema punomoćnika. One su u takvom slučaju dužne naznačiti tko će od njih nastupiti kao njihov zajednički predstavnik ili postaviti zajedničkog punomoćnika.

. Ako podnosilac ukloni nedostatke u određenom roku. izjavljivati i telegrafski i telefonski. Stranka odnosno njezin zakonski zastupnik može odrediti punomoćnika koji će je zastupati u postupku. te adresu (boravište) podnosioca. Ako podnosioc i dalje inzistira na primitku. ime i prezime. U slučaju određivanja zajedničkog predstavnika svaka stranka zadržava pravo nastupa kao stranka u postupku (da daju izjave. Punomoćnik i punomoć. 62 . Ako ih ne ukloni u određenom roku. Kad tijelo dobije poštom podnesak za čiji primitak nije nadležno. (koja nije stručno školovana za taj način posla). odrediti će podnosiocu rok u kojem je dužan to ispraviti. prigovori te druga priopćenja kojima se pojedinci ili druge pravne osobe odnosno organizacije obraćaju tijelima. Stranka koja je prisutna kada njezin punomoćnik daje usmenu izjavu. Stranci će se dopustiti da u stvarima za koje se traži stručno poznavanje pitanja u vezi s predmetom postupka odvede stručna osoba koja će joj davati obavijesti i savjete (NE ZASTUPA STRANKU). ili se usmeno priopćavaju na zapisnik. tko je zastupnik ili punomoćnik. (savjetovanje u stručnim pitanjima) Odredbe punomoći mogu biti: – – – za cijeli postupak za pojedine radnje može se vremenski ograničiti. obrasci što se upotrebljavaju za automatsku obradu podataka (AOP). prijedlozi. vlastoručni potpis podnosioca podneska. a mogu se ako nije drukčije određeno. molbe. smatrat će se da podnesak nije ni podnesen o čemu će donijeti zaključak (moguća žalba). Slučaj kada je podnesak nepotpun? Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak. Punomoć ne prestaje smrću stranke. nakon čega će tijelo ako nije nadležno. 29. osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. smatrat će se da je podnesak bio od početka uredan. zahtjev odnosno prijedlog. Predaja podneska. 26. Što je to podnesak? (komuniciranje upravnih tijela sa strankama) Pod podneskom se podrazumijevaju zahtjevi. službena ga osoba mora primiti. a može biti dana na cijeli postupak ili za pojedine radnje te se može i vremenski ograničiti. predmet na koji se odnosi.samo odrediti ako stranke ne postupe prema zaključku. samostalno izjavljuju žalbu). 30. On osobito treba sadržavati: – – – – – – naziv tijela kojem se upućuje. osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.. Koji je sadržaj podneska? Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati. žalbe. Podnesci se predaju nadležnom tijelu neposredno ili šalju poštom pismeno. Punomoćnik može biti svaka osoba koja je poslovno sposobna. koji sprječava postupanje po podnesku ili je nerazumljiv ili nepotpun ne može zbog toga biti odbačen. 27. može neposredno nakon dane izjave izmijeniti ili opozvati opunomoćenika. 28. Punomoć se može dati pismeno ili usmeno na zapisnik. poslat će ga nadležnom tijelu i o tome obavijestiti stranku. Ta osoba se zove stručni pomagač i ona ne zastupa stranku. gubitkom njezine procesne sposobnosti. Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska službena osoba upozorit će na to podnosioca i uputiti ga nadležnom tijelu. Tijelo koje je primilo takav podnesak. zaključkom odbaciti podnesak. ako ga ima. odnosno zastupnika ili punomoćnika. prijave.

a pored toga i kažnjena novčanom kaznom. dužna je obavijestiti tijelo koje je izdalo poziv. mjesto. Dopuna se unosi u dodatak zapisnika. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba dužna osobno doći ili može poslati punomoćnika koji će je zastupati. a koja boravi na njegovom području. opravdanih razloga. osim ako se radi o hitnim i neodgodivim mjerama. Prije zaključenja zapisnik će se pročitati saslušanim osobama i ostalima koji sudjeluju u radnji postupka. dan. rješenje. naziv tijela koje obavlja radnju 2. može biti privedena. 34. svjedoka. vrijeme (datum i sat) i predmet u kojem se obavlja radnja 3. a dolazak ne uzrokuje veće troškove ni gubitak vremena za pozvanu osobu. a u već potpisanom zapisniku ne smije se ništa dodavati ni mijenjati. ako se time postupak ubrzava ili olakšava. na usmenu raspravu može biti pozvana osoba koja boravi izvan područja organa koji vodi postupak. Poziv se upućuje pismenim putem. prekidi 7. Pozvana osoba je dužna odazvati se pozivu (u slučaju bolesti ili dr. Zapisnik se vodi u tijeku vršenja službene radnje. potpis službene osobe i primatelja zapisnika Zapisnik treba sadržavati točno i kratko tijek i sadržaj u postupku izvršene radnje i danih izjava. a ako je moguće i sat dolaska pozvanog. Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili službenik policije. uz oznaku datuma. svjedok. Može se dopustiti stranci da umjesto osobnog dolaska preda potrebnu pismenu izjavu. zapisnik o radu svakog dana posebno. u samom spisu će se staviti zabilješka koju potvrđuje službena osoba. uputa o mogućnosti prigovora. Ime i prezime i adresa osobe koja se poziva. izjava stranke. Pozivati se ne može radi dostave pismenih otpravaka rješenja i zaključaka ili radi priopćenja koja se mogu izvršiti preko pošte ili na drugi način. prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomoćnika 4. imena službenih osoba. vještak). 32. Kad u upravnom postupku rješava kolegijalni organ. dužna je izvijestiti nadležno tijelo).31. a može joj odrediti snošenje troškova. upozorenje na posljedice ne odazivanja ili ako ne izvijesti da je spriječena doći. Koji je način pozivanja i sadržaj poziva? Poziva se pismenim putem. a pismeni poziv sadrži: – – – – – – – Naziv tijela koje poziva. a izostanak ne opravda. U zapisnik se unosi: 1. Pozivanje osoba? Tijelo koje vodi postupak ovlašteno je pozivati osobu čija je nazočnost u postupku potrebna. Ako se osoba kojoj je osobno dostavljen poziv ne odazove pozivu. O manje važnim radnjama i izjavama stranaka i trećih osoba koje nemaju bitnog utjecaja na rješavanje stvari. Na kraju zapisnika navest će se da je zapisnik pročitan i da li je bilo primjedbi. ali ograničeno na ono što se tiče same stvari koja je predmet postupka. Iznimno. 63 . zabilješka u spisu predmeta ? Zapisnik je akt koji se sastavlja o usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku te o važnijim izjavama stranaka ili trećoj osobi. 33. Zapisnik. zaključak. Slučaj kada se pozvana osoba ne odazove pozivu? Ako je pozvana osoba zbog opravdanog razloga spriječena doći. kratak i jasan sadržaj 5. predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu se poziva (stranka. mjesto. organ će se obratiti komandi te osobe sa zahtjevom da se ona dovede. Zapisnik mora biti vođen uredno i u njemu se ne smije ništa brisati. Nitko ne može biti pozvan da dođe u tijeku noći. vještaka 6. točan. pomoćna i dokazna sredstva koja pozvana osoba treba sa sobom donijeti. Što je to pismena? Pismena su akti državnih tijela koja se dostavljaju strankama: poziv. 35. o vijećanju i glasovanju sastavlja se posebni zapisnik.

dostava punomoćniku za primanje pismena – službena osoba može naložiti stranci da po određenom predmetu postavi u središtu tijela punomoćnika za primanje pismena. Razgledavanje spisa i obavijesti o tijeku postupka ? Stranke (i osobe koje učine vjerojatnim svoj pravni interes) imaju pravo razgledati spise predmeta i o svojem trošku prepisati potrebne spise. Ne mogu se razgledati ni prepisivati: . 5. Ako nije utvrđeno da je osoba odsutna.kad je takva dostava određena ovim ili drugim zakonom . Službenim osobama i osobama u suhozemnom.službeni referati i nacrti rješenja . onda tamo gdje se osoba zatekne). samo iz osobito važnih razloga neradnim danom ili noću. ustanovama i drugim pravnim osobama – obavlja se predajom pismena službenoj osobi nadležnoj za primanje pismena 4.kad od dana dostave počinje teći rok koji se ne može produživati . 3. Pribijanjem priopćenja dostava je izvršena. što se vrši pod nadzorom službene osobe. Kad više stranaka zajednički sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima. dužne su prilikom prve radnje prijaviti tijelu zajedničkog punomoćnika za primanje pismena (dok ne prijave punomoćnik je stranka koja je na prvom podnesku prva popisana). Ako je osoba odsutna vratit će se pismeno tijelu koje ga je izdalo uz naznaku gdje se odsutni nalazi. riječnom. pomorskom i zračnom prometu dostava se može obavljati preko službenih tijela ili pravnih osoba u kojima su zaposlene. no kada to zahtjeva priroda pismena. 37.kad to odredi tijelo koje je naredilo dostavu Kad se osoba ne zatekne u stanu ili poslovnoj prostoriji. Dostava izvoda iz matičnih knjiga. Obavlja se preko pošte ili je obavlja tijelo preko svoje službene osobe. Dostava se ne može izvršiti osobi koja u istom postupku sudjeluje sa suprotnim interesom. ako bi se time mogla omesti svrha postupka ili se to protivi javnom interesu ili interesu jedne stranke Zabilješka – vodi se o manje važnim radnjama i izjavama stranaka. a) Posredna dostava Kad se osoba ne zatekne u stanu dostava se obavlja predajom pismena kojem od odraslih članova njezina domaćinstava (može i nadstojniku li susjedu ako pristane). dostava zakonskom zastupniku i punomoćniku (ista kao dostava stranci) 2. 64 . b) Neposredna dostava (obvezna osobna dostava) Dostava se mora izvršiti osobno: . i to u stanu ili poslovnoj prostoriji (ako nema tih prostorija. osoba može biti pozvana radi primitka.36. međunarodnim organizacijama obavlja se preko tijela državne uprave nadležnog za inozemne poslove. svjedodžba može se obavljati neposredno. stranim državama. dostava ostalim osobama – osobama u inozemstvu.ni drugi povjerljivi spisi. posebni slučajevi ? Dostava pismena se obavlja tako što se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. Smatra se da je dostava izvršena nakon što je proteklo 15 dana od stavljanja na oglasnu ploču. kod odraslog člana domaćinstva ili kod zaposlenog na istom radnom mjestu ostavit će se pismena obavijest da u određeno vrijeme bude u stanu ili na radnom mjestu radi primanja pismena. dostava javnim priopćenjem – većem broju osoba koje nisu poznate dostava se vrši putem javnog priopćenja na oglasnoj ploči tijela (može i u medijima). Ako je boravište nepoznato tijelo će postaviti toj osobi privremenog zastupnika i njemu predati pismeno. dostava državnim tijelima.zapisnik o vijećanju i glasovanju . a kad se ne zatekne u poslovnim prostorijama dostava se može izvršiti osobi koja je na istom radnom mjestu zaposlena ako pristane na primitak. neposredna i posredna. c) Posebni slučajevi dostave 1. Dostava se obavlja radnim danom danju. Dostava pismena. Na vratima stana ili poslovne prostorije dostavljač će pribiti priopćenje gdje se pismeno nalazi. dostavljač će predati pismeno nadležnom tijelu općine na čijem je području boravište osobe ili pošti u mjestu boravka.

Rokovi se računaju na dane.04. Protiv zaključka kojim se dopušta povraćaj u prijašnje stanje nije dopuštena žalba. Dostava je posebna radnja kojom se pismena (pozivi. Dan predaje pošti smatra se danom predaje tijelu. 38. – 30. Kad je povraćaj u prijašnje stanje dopušten. Prijedlog za povraćaj podnosi se u roku od osam (8) dana od prestanka razloga koji je uzrokovao propuštanje. Povraćaj u prijašnje stanje ? Povraćaj u prijašnje stanje primjenjuje se na procesne rokove: 1. a poništavaju se sva rješenja i zaključci koje je tijelo donijelo u vezi s propuštanjem. Kada stranka koja u roku ne poduzme određenu radnju. Ako rokovi nisu određeni zakonom. To se zove PREKLUZIJA tj. sat i razlog odbijanja i mjesto gdje je pismeno ostavljeno. 40. 7. dok protiv zaključka kojim je odbijen prijedlog za povraćaj dopuštena je posebna žalba. Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili državni praznik. Rokovi materijalni (uređeni propisom.→ istekom dana te godine Ako pada u nedjelju ili praznik onda se računa idući radni dan. Dostavnicu moramo čuvati jer je to dokaz da je pismeno predano. vrste. ako je zaključak donijelo prvostupanjsko tijelo. Zaključkom se prijedlog može odbaciti. Kad je rok određen po danima.2003. kad je stranka iz neznanja ili očito greškom podnesak pravovremeno poslala poštom ili neposredno predala nenadležnom tijelu 3. Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAĆAJ U PRIJAŠNJE STANJE. ne mogu se produžiti) i procesni ( određuje osoba koja vodi postupak). gubi pravo da naknadno poduzme tu radnju. 65 . dan u koji je dostava izvršena ne uračunava se u rok. zaključci. mjesece i godine. kad je stranka očitom greškom prekoračila rok. ali je podnesak ipak primljen od nadležnog tijela najkasnije tri dana nakon isteka roka O prijedlogu za povraćaj u prijašnje stanje odlučuje: .odbijanje primitka – ako osoba kojoj je pismeno upućeno ili netko od domaćinstva odbije primiti pismeno tada se pismeno ostavlja u prostoriji u kojoj osoba stanuje ili je zaposlena ili se pismeno pribija na vrata prostorije uz zabilješku na dostavnici dan. PREKLUZIVNI ROKOVI.2004. Ako je pri dostavi učinjena greška smatrat će se da je dostava izvršena onog dana za koji se utvrdi da je osoba stvarno dobila pismeno. postupak se vraća u stanje prije propuštanja.04. Nakon tri mjeseca od propuštanja ne može se tražiti povraćaj u prijašnje stanje. – 30. Rokovi u upravnom postupku.05. Održavanje reda i troškovi postupka ? 6.na mjesece – 30.na dane – računa se od idućeg dana nakon dostave . a dostavljač ne može utvrditi kamo je stranka odselila.04. promjena stana – ako stranka ne obavijesti tijelo o promjeni prebivališta. rješenja) uručuju osobi kojoj su upućena. Dostava se smatra izvršenom nakon isteka osam dana od dana pribijanja. Datum prijema se na dostavnicu upisuje slovima kako se ništa ne bi moglo mijenjati. Rokovi: . određuje ih službena osoba i rok određen propisima za kojeg je predviđena mogućnost produženja može se produžiti ako postoje opravdani razlozi. 39. rok istječe istekom prvoga idućeg radnog dana. uvažiti ili odbiti.na godine 30. Dostavnicu potpisuje primalac i dostavljač. tijelo će odrediti da se sve daljnje dostave obavljaju pribijanjem pismena na oglasnoj ploči tijela. Podnesak je podnesen u roku ako je prije isteka roka stigao tijelu kojem je bio predan. pravodobnost ? (pitanje na ispitu) Rokovi se određuju za poduzimanje određenih (pojedinih) radnji u postupku. kada se postupak vraća u ono stanje u kojem se nalazio prije. Za osobe u oružanim snagama (ili lišene slobode) dan predaje podneska zapovjedništvu (odnosno upravi ustanove) smatra se danom predaje tijelu. zbog propuštene radnje u postupku ( u određenom roku) 2.Zaključkom tijelo kod kojeg je trebalo izvršiti propuštenu radnju. već se za početak roka uzima prvi idući radni dan. →istekom dana toga mjeseca . računanje.

) u gotovom novcu tijela koje vodi postupak padaju na teret onoga tko je cijeli postupak izazvao. troškove postupka snosi državno tijelo koje je pokrenulo postupak. Pošto je pokrenut postupak.nagodba – svatko snosi svoje troškove 41. Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti. Kad se vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut putem javnog priopćavanja svaka stranka u postupku nastupa samostalno. To se može izvršiti u skraćenom postupku ili posebnom ispitnom postupku. Pokretanje upravnog postupka i zahtjevi stranaka ? Upravni postupak pokreće nadležno tijelo: . Nagodba se upisuje u zapisnik i zaključena je kada stranke nakon pročitanog zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik. Spajanje stvari u jedan postupak ? Kad se radi o pravima i obvezama više stranaka može se pokrenuti jedan postupak ako se prava ili obveze stranaka temelje na istome ili sličnome činjeničnom stanju i na istoj pravnoj osnovi te ako je tijelo koje vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadležno. Dok tijelo ne donese zaključak o obustavi postupka i ne dostavi ga stranci. Može se pored udaljavanja osoba kazniti i novčanom kaznom (teže narušavanje ili krupnija nepristojnost). Nagodba mora biti jasna i određena i ne smije biti na štetu javnog interesa. stranka može opozvati svoj odustanak od zahtjeva. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva nakon donošenja prvostupanjskog rješenja zaključkom o obustavi postupka poništava se prvostupanjsko rješenje ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomično pozitivno riješen (stranka odustaje izjavom). morala ili interesa trećih osoba. 66 . dužna je protivnoj stranci nadoknaditi troškove.ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavke NAGODBA Ako u postupku sudjeluju dvije ili više stranaka sa suprotnim zahtjevima. takse. 43. teren . stranka može do donošenja rješenja proširiti zahtjev ili umjesto prijašnjeg staviti drugi. nadležno tijelo produžit će vođenje postupka. tumače. 42. stručna pomoć . stranka koja je izazvala postupak. Osobe koje prisustvuju kakvoj radnji postupka ne smiju nositi oružje. vještake.troškovi stranke – dolaženje. ODUSTANAK OD ZAHTJEVA Stranka može i odustati od svog zahtjeva u tijeku cijelog postupka.po službenoj dužnosti – kad to određuje zakon ili propis i kad utvrdi da treba radi zaštite javnog interesa pokrenuti upravni postupak . Kad je postupak pokrenut po službenoj dužnosti tijelo može prekinuti postupak. Troškovi UP: . tumače.Službena osoba dužna je brinuti o održavanju reda pri radu te u tom cilju je ovlaštena da opominje osobe koje smetaju pri radu. izdaci za svjedoke.troškovi tijela – putni troškovi služb. izmjena zahtjeva. osoba. Kad je postupak pokrenut u povodu zahtjeva stranke. ODBACIVANJE POSTUPKA – nemogućnost vođenja upravnog postupka ODBIJANJE – ako nisu ispunjene materijalne pretpostavke.u povodu zahtjeva stranaka Upravni postupak je pokrenut čim je nadležno tijelo izvršilo ma koju radnju u cilju vođenja postupka. a stranka odustane od svojeg zahtjeva. tijelo će donijeti zaključak kojim se postupak obustavlja. uz uvjet da se temelji na bitno istome činjeničnom stanju tzv. službena osoba nastojat će u toku cijelog postupka da se stranke nagode. Ispitni postupak ? Prije donošenja rješenja imaju se utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su značajne za rješenje i strankama omogućiti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Nagodba ima snagu izvršnog rješenja u upravnom postupku.. Posebni izdaci (putni troškovi. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. zahtjev se mora odbiti . izdaci za svjedoke. Osoba koja i pored opomene ometa rad može biti udaljena. Tijelo o tome donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba ako se radi o prvostupanjskom tijelu. Ako je daljnje vođenje postupka potrebno u javnom interesu ili to zahtjeva protivna stranka. a na čiju štetu je postupak okončan.

odlučuje da li će raspravu i dokazivanje obavljati odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku i davati potrebne podatke te braniti svoja prava i zakonom zaštićene interese. Usmena rasprava – tijek – isključenje javnosti? Službena osoba mora odrediti javnu raspravu (na svoju inicijativu ili na prijedlog stranaka): . ono će tražiti da nadležno tijelo pokrene postupak po tom pitanju.u stvarima u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka sa protivnim interesima . Službena osoba dužna je omogućiti stranci: . tijelo koje vodi postupak može samo uzeti u raspravljanje prethodno pitanje i raspraviti ga kao dio stvari. a nije potrebno saslušanje stranke radi zaštite njezinih prava odnosno pravnih interesa 3) u slučaju kad je propisom predviđeno da se stvar može riješiti na temelju činjenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvrđuju. U slučaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak. pa su činjenice ili okolnosti učinjene vjerojatnima. odlučuje o svim prijedlozima izjavama 6. Ako tijelo koje vodi postupak ne uzme prethodno pitanje u raspravljanje. Tijek ispitnog postupka određuje službena osoba. da se upozna s rezultatom izvođenja dokaza i da se o tome izjasni 46. i na toj osnovi riješiti samu stvar. na postojanje braka. Prethodno pitanje ? Prethodno pitanje je pitanje bez čijeg se rješavanja ne može riješiti sama stvar. Tijelo koje vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje kaznenog djela. Tijelo može samo raspraviti to pitanje ili prekinuti postupak dok nadležno tijelo to pitanje ne riješi. a iz svih okolnosti proizlazi da se zahtjevu stranke mora udovoljiti 4) kad se radi o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgađati. Posebni ispitni postupak ? Posebni ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrđivanja činjenica i okolnosti koje su značajne za razrješenje stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Skraćeni postupak ? Tijelo može po skraćenom postupku riješiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svojem zahtjevu navela činjenice ili podnijela dokaze na temelju kojih se može utvrditi stanje stvari. na utvrđivanje očinstva. a postupak za rješenje prethodnog pitanja još nije pokrenut kod nadležnog tijela.da postavlja pitanja drugim strankama. prijedlozima i dokazima iznesenim u ispitnom postupku . odlučuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima 5. određuje koje radnje se u postupku imaju izvršiti i izdaje naređenje za njihovo izvršenje 2.44. svjedocima i vještacima preko službene osobe i neposredno. a to pitanje čini samostalnu pravnu cjelinu za čije je rješavanje nadležan sud ili drugo tijelo.da se izjasni o svim okolnostima i činjenicama. Osoba koja vodi postupak: 1.da sudjeluje u izvođenju dokaza . 47. ali službena osoba može isključiti javnost za cijelu ili dio usmene rasprave: 67 . određuje usmene rasprave i saslušanja 4. U pitanju postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja tijelo je vezano pravomoćnom presudom kaznenog suda kojim se optuženik proglašava krivim. ili ako se to stanje može utvrditi na temelju općepoznatih činjenica ili činjenica koje su tijelu poznate 2) ako se stanje stvari može utvrditi na temelju službenih podataka kojima tijelo raspolaže.kada se ima izvršiti uviđaj ili saslušanje svjedoka ili vještaka Usmena rasprava je javna. Tijelo koje vodi postupak može predložiti stranci da traži od nadležnog tijela pokretanje postupka. a činjenice na kojima rješenje treba biti utemeljeno utvrđene su ili barem učinjene vjerojatnima 45. držeći se zakona i uzimajući u obzir okolnosti pojedinog slučaja. Postupak prekinut zbog rješavanja prethodnog pitanja može se nastaviti pošto rješenje o tom pitanju postane konačno i u slučaju kad se ocjeni da više nema razloga da se čeka na konačno rješenje prethodnog pitanja. određuje red kojim će se pojedine radnje obavljati i rokove u kojima će se izvršavati 3.

Ako državno tijelo izda uvjerenje o činjenicama o kojima ne vodi službenu evidenciju. 4. a i svjedočiti. Tijelo je dužno javno objaviti određivanje usmene rasprave: • kad postoji opasnost da se pojedinačni pozivi neće moći na vrijeme dostaviti • kad postoji opasnost da ima zainteresiranih osoba koje se još nisu pojavile kao stranke Službena osoba dužna je na početku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne. Svaka osoba koja je pozvana kao svjedok dužna je odazvati se pozivu. osiguranje dokaza ? ISPRAVE Uvjerenja. Kao dokazno sredstvo upotrijebiti će se sve što je podneseno za utvrđivanje stanja stvari i što odgovara pojedinom slučaju. znanstvenu ili umjetničku tajnu Pri priopćavanju rješenja javnost se ne može isključiti. Dokazivanje i dokazna sredstva ? Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje utvrđuju se dokazima. a utvrdi se da joj poziv nije pravilno dostavljen. umjetničke. a izdaju se stranci na usmeni zahtjev. 1. ne dođe. profesionalne. službena osoba može provesti raspravu i bez nje 48. a može ih se i suočiti. tijelo će obustaviti postupak (pretpostavlja se da je stranka prijedlog povukla) • ako na raspravu ne dođe stranka protiv koje se vodi postupak. a da ne povrijedi obvezu čuvanja poslovne.ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave ako se treba raspravljati o odnosima u nekoj obitelji ako se treba raspravljati o okolnostima koje predstavljaju službenu. ustanove i druge pravne osobe o činjenicama o kojima vode službenu evidenciju (ustanovljena propisom ustanove). Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja službene. izjava stranke. Ako je gluh. profesionalnu. znanstvene tajne • onome što je stranka povjerila svjedoku kao svojem punomoćniku • onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku kao vjerskom ispovjedniku Svjedoci se saslušavaju pojedinačno bez prisutnosti onih svjedoka koji će se kasnije saslušati. Osoba koja sudjeluje u svojstvu službene osobe ne može biti svjedok. ispitat će se preko tumača. 49. imovinskoj šteti. pitanja će se postavljati pismeno. državne ili vojne tajne. Isprave (uvjerenja). Ta uvjerenja imaju značenje javne isprave. službena osoba će odgoditi raspravu • ako na raspravu ne dođe stranka na čiji se zahtjev postupak pokreće. takvo uvjerenje ne vezuje tijelo kojem je podneseno kao dokaz. Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak. SVJEDOCI Svjedok može biti svaka osoba koja je bila sposobna opaziti činjenicu o kojoj treba svjedočiti i koja je u stanju opažanje priopćiti. poslovnu. kao što su: – isprave – odnosno mikrofilmske kopije isprava – svjedoci – izjava stranke – vještaci i tumači – uviđaj Da li neku činjenicu utvrđivati ili ne odlučuje službena osoba. a u pogledu odsutnih provjeriti jesu li im pozivi pravilno dostavljeni: • ako stranka koja nije saslušana. kaznenom gonjenju njega i njegovog srodnika • na pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti. dok je nadležno tijelo ne oslobodi te dužnosti. 2. odnosno druge isprave izdaju državna tijela. 68 . 3. uviđaj. vještaci. Svjedok može uskratiti svjedočenje: • na pitanja na koja bi ga odgovor izložio teškoj sramoti.

može biti prisilno doveden. tijelo koje donosi rješenje sastavlja ga i šalje spisima predmeta na suglasnost drugom tijelu. a mogu se primijeniti i odredbe za izuzeće službene osobe. navod ako žalba ne odgađa izvršenje. ime stranke i zakonskog zastupnika. Službene osobe i stranke mogu im postavljati pitanja. može se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno dana izjava stranke. rješenje se donosi pošto je drugo tijelo dalo suglasnost. 50. o troškovima (mora biti kratak i određen) 4. dispozitiv (izreku) – njime se rješava o predmetu postupka u cijelosti. OSIGURANJE DOKAZA Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći kasnije izvesti ili da će njegovo izvođenje biti otežano. Kad rješava kolegijalno tijelo. Vještak može uskratiti vještačenje iz istih razloga iz kojih i svjedok svjedočenje. pečat tijela koje je donijelo rješenje 69 . naziv tijela sa brojem i nadnevkom rješenja 2. uputa o pravnom lijeku – stranka se obavještava da li protiv rješenja može izjaviti žalbu (i kome i u kojem roku) ili pokrenuti upravni spor 6. utvrđeno činjenično stanje. Oblik i sastavni dijelovi rješenja (na ispitu) 1. Za vještaka će se odrediti osobe koje su stručne i to prvenstveno one osobe koje imaju posebno ovlaštenje za davanje mišljenja o pitanjima određene struke. TUMAČI Na tumača se primjenjuju odredbe koje se odnose na vještaka (za utvrđivanje činjenica potrebno je stručno znanje). pa i prije pokretanja postupka taj dokaz izvesti. IZJAVA STRANKE Za utvrđivanje određene činjenice za koje ne postoji dokaz. pravne propise i razloge koji upućuju na takvo rješavanje 5. obrazloženje – sadrži kratko izlaganje zahtjeva stranaka. izvest će se dokaz vještačenjem. propis o nadležnosti tijela. može se radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka. Stranaka ima pravo prisustvovati uviđaju. Rok za davanje suglasnosti ili mišljenja je mjesec dana. ono može rješavati kad je nazočno više od polovice njegovih članova. Zbog nedolaska može biti novčano kažnjen. Kad je zakonom određeno da je nadležno tijelo dužno prije donošenja rješenja pribaviti mišljenja drugog tijela. Ako je postavljeno više vještaka.Ako se svjedok ne odazove pozivu. a rješenje donosi većinom glasova prisutnih članova. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi jedno tijelo uz suglasnost drugog. UVIĐAJ Uviđaj se vrši kada je za utvrđivanje neke činjenice ili za razrješenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opažanje službene osobe. O tome se donosi zaključak protiv kojeg je dopuštena žalba. snositi troškove dovođenja. a ne slažu se. kratko označenje predmeta postupka 3. Stranka može tražiti izuzeće vještaka ako učini vjerojatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stručno znanje. rješenje se može donijeti samo nakon pribavljenog mišljenja. VJEŠTACI Kad je za utvrđivanje ili ocjenu neke činjenice potrebno stručno znanje kojim ne raspolaže službena osoba. Izjava stranke se može uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog značenja. Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok. razloge koji su bili odlučni pri ocjeni dokaza. uvod – naziv tijela. tijelo nadležno za rješavanje donosi rješenje o stvari koja je predmet postupka. Tijelo koje donosi rješenje ? Na temelju činjenica utvrđenih u postupku. a može se i novčano kazniti. svaki od njih će odvojeno izložiti svoj nalaz i mišljenje. potpis službene osobe – rješenje potpisuje službena osoba koja ga donosi ili predsjedavajući kolegijalnog tijela 7. rok za izvršenje određenih radnji. Kad je u zakonu određeno da rješenje donosi tijelo u suglasnosti sa drugim tijelom.

rješenje se može sastojati samo od dispozitiva u obliku zabilješke na spisu. stranka ima pravo žalbe. ali one moraju biti imenovane ili na drugačiji način određene tako da se zna o kome je riječ. 54. Ispravak proizvodi pravne učinke od dana od kojeg proizvodi pravni učinak rješenje koje se ispravlja. 55. Pravni lijekovi ? 70 . Rješenja po slobodnoj ocjeni . Ako se zaključkom nalaže izvršenje neke radnje. Protiv zaključka se može izjaviti žalba samo kad je to zakonom predviđeno. Ispravljanje grešaka u rješenju ? Tijelo koje je donijelo rješenje može u svako vrijeme ispraviti greške u imenima. pisanju i računanju. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari. te druge očite netočnosti u rješenju. dopunsko i privremeno rješenje ? (pitanje na ispitu) Kad se u jednoj stvari rješava u više točaka. o čemu se donosi zaključak (dopuštena je žalba). odredit će se i rok u koje se radnja ima izvršiti. Ako se donosi jedno rješenje a tiče se većeg broja određenih osoba. što predstavlja PRIVREMENO RJEŠENJE. 30 dana • u ostalim slučajevima – najkasnije u roku dva mjeseca tj. što je DOPUNSKO RJEŠENJE: Ako je prema okolnostima slučaja neophodno prije okončanja postupka donijeti rješenje kojim se privremeno uređuju sporna pitanja ili odnosi. može se za sve te osobe donijeti jedno rješenje. stanovnici te i te zgrade ili mjesta). a samo su neke od njih dozrele za rješavanje i kada se pokaže svrsishodno da se o tim točkama riješi posebnim rješenjem. nadležno tijelo donijeti će rješenje samo o tim točkama. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). ako smo dobili rješenje o povratu radnog prostora. Ako nadležno tijelo nije rješenjem odlučilo o svim pitanjima koja su bila predmet postupka. a koja se ne rješavaju rješenjem. takvo se rješenje donosi na temelju podataka koji postoje u trenutku njegova donošenja. 60 dana Ako nadležno tijelo ne donese rješenje u tom roku. ali obavezno poslije daje i pismeno. Djelomično. Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. Rok za izdavanje rješenja ? Rokovi za izvršavanje rješenja su: • kad se rok pokreće u povodu zahtjeva stranke. brojevima. dopunsko i privremeno rješenje smatraju se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja kao samostalna rješenja. 51. te o onim pitanjima koja se kao sporedna pojave u vezi s provođenjem postupka.u pojedinim upravnim stvarima može biti ovlašten za donošenje rješenja po slobodnoj ocjeni. (npr. 52. što je DJELOMIČNO RJEŠENJE. odnosno po službenoj dužnosti. 53. a prije donošenja rješenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak. Zaključak se priopćuje zainteresiranim stranama usmeno. a ne dira se u javni interes ni interes druge osobe.U stvarima od malog značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke. Kad se radi o poduzimanju iznimno hitnih mjera (radi otklanjanja neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi) tijelo može donijeti rješenje i usmeno. a najkasnije u roku mjesec dana tj. Pravno vezana rješenja su ona kod kojih upravna stvar mora biti riješena u skladu s pozitivnim propisima i utvrđenim činjeničnim stanjem. kao da je njezin zahtjev odbijen. ono može donijeti posebno rješenje o pitanjima koja već donijetim rješenjem nisu obuhvaćena. U njemu mora biti naznačeno da je privremeno. Djelomično. Zaključak ? Zaključkom se odlučuje o pitanjima (o radnjama u postupku) koja se tiču postupka. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo (npr. Zaključak donosi službena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaključka.

Nadležnost tijela za rješavanje žalbi: Za rješavanje žalbi nadležna su slijedeća tijela: 1. Ako žalba nije dopuštena. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe . U toku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. a ne mijenjati) 4. a nije novim rješenjem zamijenilo rješenje koje se žalbom pobija. ukidanje i mijenjanje rješenja Pravo žalbe Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo žalbe. a stranka to u žalbi traži O istoj stvari se ne mogu izdati dva rješenja. predmet u rješavanje uzima drugostupanjsko tijelo. neposredno se može pokrenuti upravni spor. 3. Protiv rješenja Sabora i Vlade RH ne može se izjaviti žalba. a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak • ako nađe da je provedeni postupak bio nepotpun. a kad je žalba izjavljena. onda ne možemo tražiti da nam se to naknadno isplati u vrijednosnim papirima). 2. ali je potrebno obrazložiti zbog čega to nije podneseno u prvostupanjskom postupku. Sadržaj i predavanje žalbe U žalbi se navodi (sadržaj): • rješenje koje se pobija • naziv tijela koje ga je donijelo • broj i datum rješenja Mogu se iznositi nove činjenice i novi dokazi. Rješavanje prvostupanjskog tijela po žalbi Prvostupanjsko tijelo ispituje da li je žalba dopuštena. Prvostupanjsko tijelo može zamijeniti rješenje novim: • ako tijelo nađe da je žalba opravdana. protiv kojeg je dopuštena žalba. prvostupanjska rješenja ustanove ili pravne osobe u vršenju javnih ovlasti – tijelo uprave Formalno rješenje – protiv njega se ne može pokrenuti žalba ni US. Žalba se predaje tijelu koje je donijelo prvostupanjsko rješenje – neposredno predaje ili šalje poštom. pitanja u nadležnosti užih teritorijalnih jedinica – tijela predviđena zakonom. rješenje doneseno od strane više tijela ili suglasnosti više tijela – tijelo koje je nadležno za rješavanje o žalbi protiv rješenja koje je donijelo pobijano rješenje (drugostupanjsko tijelo može samo poništiti pobijano rješenje. onda ne možemo naknadno za istu stvar tražiti nešto drugo. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. pravovremena i izjavljena od ovlaštene osobe. (npr. rješenje se ne može izvršiti dok se rješenje o žalbi ne donese stranci. Rok za žalbu Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dostave rješenja. U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. Materijalna pravomoćna rješenja – kad smo dobili rješenje o nekoj stvari.tijelo određeno statutom ustanove ili pravne osobe 5. ako zakonom nije drugačije propisano. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci žalbu. a da je to moglo utjecati na rješavanje • kad žalilac iznese u žalbi takve činjenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja za drukčije rješenje stvari • kad je rješenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan ili stranci nije dana mogućnost da se o činjenicama izjasni. 56. odnosno propisom 3.1. nepravovremenu i od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo prvog stupnja će odbaciti rješenjem. ako smo dobili rješenje o povratku radnog prostora. Nedopuštenu. Kad tijelo nađe da je podnijeta žalba dopuštena. žalbu poslati tijelu nadležnom u rješavaju žalbe. Žalba ? žalba obnova postupka poništavanje. dužno je najkasnije u roku od petnaest dana od primitka žalbe. prvostupanjska rješenja – tijela državne uprave niže razine – žalba se može izjaviti nadležnom ministarstvu 2. 71 .

ako se sazna za nove činjenice ili se stekne mogućnost da se upotrijebe novi dokazi 2.kad utvrdi da je postupak koji je prethodio rješenju pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano. Dostava drugostupanjskog rješenja Drugostupanjsko tijelo rješenje sa spisima šalje prvostupanjskom tijelu. a trebao je 11.Rješavanje drugostupanjskog tijela po žalbi: Nedopuštenu. a ako su neopravdani drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu se dostave spisi. 72 . a tijelo može pokrenuti po službenoj dužnosti. a ta je presuda pravomoćno ukinuta 4. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rješenje nije rješavalo u sastavu predviđenom propisima 9.kad nađe da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano. nepravovremenu ili od neovlaštene osobe izjavljenu žalbu tijelo drugog stupnja će odbaciti rješenjem. a žalba neosnovana. ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je tijelo dovedeno u zabludu 5. ali zbog drugih razloga. Drugostupanjsko tijelo će odbiti žalbu: . koje je dužno to rješenje dostaviti strankama u roku od osam dana od primitka. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku 10. ako je rješenje donijela službena osoba tijela koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje 8.ako utvrdi da je rješenje pravilno u pogledu utvrđenih činjenica i primjene zakona. Rok za donošenje rješenja o žalbi Rješenje o žalbi mora se donijeti najkasnije dva mjeseca od predaje žalbe. ili da je dispozitiv pobijanog rješenja nejasan ili je u proturječnosti s obrazloženjem (samo rješava stvar) . ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka 3. ako stranku nije zastupao pravni zastupnik.ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo (upućuje ga nadležnom tijelu) . te samo donijeti rješenje ili provesti postupak (može i naložiti prvostupanjskom tijelu). ako se rješenje tijela temelji na nekom prethodnom pitanju. . da se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari. ako se rješenje temelji na presudi u kaznenom postupku ili privrednom prijestupu. drugostupanjsko tijelo tražiti će da mu prvostupanjsko tijelo priopći razloge zbog kojih rješenje nije doneseno u roku. a nadležno tijelo je to pitanje kasnije riješilo u bitnim točkama drukčije 6.kad nađe da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka. 57.kad utvrdi da su u prvostupanjskom postupku činjenice nepotpuno ili pogrešno utvrđene. ali se svrha rješenja može postići i drugim sredstvima (izmijeniti) Žalba kad prvostupanjsko rješenje nije doneseno Ako je žalbu izjavila stranka o čijem zahtjevu prvostupanjsko tijelo nije donijelo rješenje. ako je u donošenju rješenja sudjelovala službena osoba koja je morala biti izuzeta 7. a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni Drugostupanjsko tijelo poništiti će (i izmijeniti) rješenje (ništavo) . Obnova postupka ?(ako nisu bila poštovana načela ZUP-a) Pokretanje obnove postupka Postupak okončan rješenjem ili zaključkom protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku obnovit će se: 1.ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena nepravilnost koja čini rješenje ništavnim . ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogućnost da se služi svojim jezikom Obnovu postupka može tražiti stranka (ako bez svoje krivnje nije bila u stanju u prijašnjem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih traži obnovu). ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari . Ako su razlozi opravdani odrediti će rok (najduže mjesec dana).

poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz razloga zbog kojih bi i sud mogao poništiti rješenje.Stranka može tražiti obnovu postupka u roku od mjesec dana.) 3. obnova se ne može tražiti. niti može biti pokrenuta po službenoj dužnosti. niti odbije prijedlog. Državni odvjetnik uz iste uvjete kao i stranka može tražiti obnovu. tijelo će ispitati da li su dokazi koji se iznose takvi da bi mogli dovesti do drukčijeg rješenja (ako nisu odbija se rješenjem). ucjene. Na temelju podataka pribavljenih u prijašnjem i obnovljenom postupku. ukidanja i mijenjanja rješenja ? Mijenjanje i poništavanje rješenja u svezi s upravnim sporom Tijelo protiv čijeg je rješenja pravovremeno pokrenut upravni spor može do okončanja spora. odbacuje se zaključkom). a sudska zaštita nije osigurana ni izvan upravnog spora državni odvjetnik ima pravo podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti. ako je rješenje donijelo mjesno nenadležno tijelo (u roku od 1 godine) 5. odobrenja ili mišljenja drugog tijela. a po zakonu je potrebno (5 god.) 4. ako je rješenje donijelo stvarno nenadležno tijelo (u roku od 5 god. rješenje se može ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. te Vlada. a okolnost vjerojatna (ako nije. dopuštena je žalba. onda to može učiniti tijelo određeno zakonom. Ako tijelo ne odbaci. a tijelo koje je donijelo to rješenje smatra da je u rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. a nakon 5 godina od dostave rješenja stranci. ako je rješenje doneseno kao posljedica prisile. U stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke sa suprotnim interesima. ministarstvo ili drugo tijelo. 73 . ako je rješenje donijelo jedno tijelo bez suglasnosti. Ako su uvjeti ispunjeni. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. donijeti će zaključak da se obnova postupka dopusti i odrediti će u kojem će se opsegu postupak obnoviti. Rješavanje o obnovi postupka Prijedlog stranka predaje tijelu koje je o predmetu rješavalo u prvom stupnju ili tijelu koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. Prijedlog za obnovu postupka NE odgađa izvršenje rješenja. Tijelo nadležno za rješavanje o prijedlogu ispitati će da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlaštene osobe. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo Ako je rješenje donijelo drugostupanjsko tijelo ŽALBA JE DOPUŠTENA NEMA ŽALBE. (5god. tijelo donosi rješenje o stvari i njime može prijašnje rješenje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim (poništiti ili ukinuti).) 2. ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomoćno rješenje kojim je ta stvar drukčije riješena (5 god. Zahtjev za zaštitu zakonitosti Protiv pravomoćnog rješenja donesenog u stvari u kojoj se ne može voditi upravni spor.) Prvostupanjsko rješenje može poništiti ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjsko tijelo. O tom zahtjevu rješava drugostupanjsko tijelo. potvrde. Poništavanje i ukidanje po pravu nadzora Rješenje koje je konačno u upravnom postupku nadležno će tijelo poništiti po pravu nadzora: 1. Na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. iznude. Ukidanje i mijenjanje pravomoćnog rješenja uz pristanak ili na zahtjev stranke Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo. UPRAVNI SPOR 58. O tom prijedlogu rješava tijelo koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan. Ako tog tijela nema. pritiska (uvijek) Rješenje koje je konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora ako je njime povrijeđen materijalni zakon (u roku od 1 godine). Osobiti slučajevi poništavanja. a ako ga nema Vlada RH. ako smatra da je rješenjem povrijeđen zakon. Nadležno tijelo može ukinuti pobijano rješenje ili odbiti zahtjev.

žalba i jedne stranke sprečava izvršnost rješenja. ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima. koje sadrži nepravilnost koja je po nekoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavnosti 6. Proglašavanje rješenja ništavnim Ništavnim se proglašava rješenje (u cijelosti ili djelomično) /dopuštena žalba: 1. Ako je rješenje donijelo prvostupanjsko tijelo. a ako drugostupanjskog tijela nema onda tijelo koje je zakonom ovlašteno da obavlja nadzor nad radom tijela koje je donijelo rješenje. Zaključak donesen u upravnom sporu postaje izvršan: . AKO ŽALBA NIJE IZJAVLJENA . 59. Nakon isteka roka od 5 godina od dana kada je rješenje postalo izvršno ne može se tražiti njegovo izvršenje. Izvanredno ukidanje Izvršno rješenje može se ukinuti ako je to potrebno u cilju otklanjanja teške i neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi. AKO ŽALBA NIJE DOPUŠTENA 3. čije bi izvršenje bilo protivno načelima pravnog poretka Rješenje se može u svako doba proglasiti ništavim po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke ili državnog odvjetnika.DOSTAVOM STRANCI.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU KAD NIJE IZJAVLJENA 2. Ako se rješenje odnosi na više stranaka. javni mir i poredak. Pravne posljedice poništavanja i ukidanja Poništavanjem rješenja i proglašavanjem ništavnim poništavaju se i pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. Žalba je dopuštena u slučaju kad prvostupanjsko tijelo donosi rješenje. ukinuti ga može drugostupanjsko tijelo (ministarstvo ili drugo tijelo). a na rješenje stranka nije izrično ili prešutno pristala 5.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBIJA ILI ODBACUJE Kad postoji mogućnost da se izvršenje provede na više načina i primjenom raznih sredstava. Prvostupanjsko rješenje postaje izvršno: 1. izvršenje će se provesti na onaj način i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja. ono ga može ukinuti. Može se ukinuti samo djelomično toliko koliko je neophodno potrebno da se ukloni opasnost. koje je u upravnom postupku doneseno iz sudske nadležnosti ili stvari o kojoj se uopće ne može rješavati u upravnom postupku 2. AKO ŽALBA NE ODGAĐA IZVRŠENJE 4. Drugostupanjsko rješenje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rješenje postaje izvršno kad se dostavi stranci. a ako to tijelo ne učini.Ta rješenja donosi prvostupanjsko tijelo koje je donijelo rješenje. ali se onemogućava daljnje proizvođenje pravnih posljedica već ukinutog rješenja. Stranke koje trpe štetu zbog ukidanja rješenja imaju pravo na naknadu samo stvarne štete.PRIOPĆENJEM ILI DOSTAVOM STRANCI. Izvršenje rješenja i zaključka ? Rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se pošto postane izvršno. a drugostupanjsko tijelo samo kad je svojim rješenjem odlučilo o stvari.DOSTAVOM STRANCI RJEŠENJA KOJIM SE ŽALBA ODBACUJE ILI ODBIJA Izvršenik je osoba koja treba ispuniti neku obvezu. Rješenje proglašava ništavim tijelo koje ga je donijelo ili drugostupanjsko tijelo. a koje je za izvršenika najblaže. a ako rješenjem nije određen rok. AKO NIJE DOPUŠTENA ŽALBA ILI NE ODGAĐA IZVRŠENJE . Zaključak se izvršava pošto postane izvršan. s izvršenjem se može započeti istekom toga roka. Ukidanjem rješenja ne poništavaju se pravne posljedice koje je rješenje već proizvelo. 74 . koje bi svojim izvršenjem moglo uzrokovati kazneno djelo 3. rješenje postaje izvršno u roku od petnaest dana od donošenja rješenja. javnu sigurnost. javni moral. u cilju otklanjanja poremećaja u privredi. čije izvršenje nije moguće 4.ISTEKOM ROKA ZA ŽALBU. Ako je u rješenju određeno da se radnja može izvršiti u ostavljenom roku. koje je donijelo tijelo bez prethodnog zahtjeva stranke.DOSTAVOM STRANCI.

a njome se ne može pobijati pravilnost rješenja (ne odgađa izvršenje). Privremeni zaključak o osiguranju ? Ako postoji obveza stranke. Izvršenje se može provesti administrativnim (administrativno izvršenje) i sudskim putem (sudsko izvršenje). tijelo koje provodi izvršenje prisilit će izvršenika na ispunjenje obveze novčanom kaznom. ta će se radnja izvršiti preko druge osobe.da izvršenje nije bilo dopušteno . ako bi bez toga moglo biti spriječeno ili otežano (dopuštena je posebna žalba). a postoji opasnost da će obvezana stranka raspolaganjem imovine. U postupku izvršenja može se izjaviti žalba koja se odnosi samo na izvršenje.) Administrativno izvršenje provodi tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju.putem prisile – ako je izvršenik dužan nešto dopustiti ili trpjeti pa postupa protivno toj obvezi. a izvršenik je ne izvrši. 75 . a to izvršenje provodi se na temelju rješenja koje je postalo izvršno i zaključka o dozvoli izvršenja. Izvršenje nenovčanih obveza Provodi se : . 60. a njime se utvrđuje da je rješenje koje se ima izvršiti postalo izvršno i određuje način izvršenja.Izvršenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu. Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem. tijelo čije se rješenje ima izvršiti stavlja na rješenje potvrdu izvršnosti i dostavlja ga radi izvršenja sudu. Izvršenje radi osiguranja ? Radi osiguranja izvršenja može se zaključkom dopustiti i izvršenje i prije nego što je ono postalo izvršno.ako je izvršeni naslov poništen ili ukinut Sudsko izvršenje (novčane obveze) (Provodi nadležni sud po propisima koji važe za sudsko izvršenje) Kad se ima provesti sudsko izvršenje rješenja donesenoga u upravnom postupku. Takvo je rješenje osnova za sudsko izvršenje. Administrativno izvršenje (nenovčane obveze) (Provode tijela uprave po odredbama ovog zakona. odnosno njegovih pravnih sljednika. 61. Zaključak o dozvoli izvršenja donosi tijelo nadležno za provođenje izvršenja. tijelo nadležno za donošenje rješenja o obvezi može prije donošenja rješenja donijeti privremeni zaključak u cilju osiguranja izvršenja obveze.ako se izvršenikova obveza sastoji u izvršenju radnje koju može izvršiti i druga osoba.da je obveza izvršena .preko drugih osoba . Administrativno izvršenje će se obustaviti ako se utvrdi: . ili ako je predmet izvršenja izvršenikova radnja koju ne može umjesto njega izvršiti druga osoba. spriječiti ili otežati izvršenje obveze. dogovorom s trećim osobama ili na drugi način.da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi . na trošak izvršenika .

To je oblik sudske zaštite nakon neuspješnog pokušaja ostvarivanja prava u upravnom postupku. ime i prezime 2. Koja je svrha sudskog nadzora ? Svrha sudskog nadzora je: . U upravnim sporovima sud odlučuje u vijećima sastavljenim od trojice sudaca. Sud u upravnom sporu odlučuje o zakonitosti akata kojima državno tijelo i pravne osobe s javnim ovlastima rješavaju u upravnim stvarima. 6. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja.osiguranje zakonitosti kojima tijela državne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti rješavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima 4. može se podnijeti i na zapisnik kod redovnog suda nadležnog za obavljanje poslova pravne pomoći. Tužitelj – u upravnom sporu može biti pojedinac. stranka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena (šutnja administracije). naselje i sl. pravna osoba. Pojam upravnog spora ? Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima (može se voditi samo protiv upravnog akta). skupina osoba. donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja. 5. Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana ili drugom određenom roku. 2. Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. mjesto stanovanja 4. ono tijelo koje je donijelo rješenje koje je predmet upravnog spora. Kojim se propisom uređuju upravni sporovi ? Zakonom o upravnim sporovima se uređuju upravni sporovi. zanimanje 3. Tužba se predaje sudu neposredno ili šalje poštom u pisanom obliku. nadležni državni odvjetnik i državni pravobranitelj. Tužena strana u upravnom sporu ? Tužena strana je tijelo čiji se akt osporava tj. 3. Upravni spor se vodi protiv upravnog akta. naziv i sjedište tužitelja 5. U tužbi se mora navesti: 1. koji smatra da mu je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. organizacija. upravni akt protiv kojeg je tužba upravljena 76 . Postupak suda po tužbi ? (Kako se pokreće upravni spor?) Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave upravnog akta stranci koje je podnosi. Upravni spor može se voditi samo protiv upravnog akta. a pokreće ga pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno kakvo pravo.sudska zaštita prava građana i pravnih osoba . Upravni spor može se pokrenuti prvostupanjskog upravnog akta protiv kojega nema mjesta žalbi u upravnom postupku. ako zakonom nije drugačije određeno. Pojam upravnog akta ? Akt kojim državna tijela i organizacije u obavljanju javnih ovlasti rješavaju o stanovitom pravu ili obvezama pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari.ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA 1. Upravni spor može pokrenuti i jedinica lokalne samouprave. Ako prvostupanjsko tijelo u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem roku nije donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. stranka se ima pravo obratiti drugostupanjskom tijelu. Upravne sporove rješava Upravni sud Hrvatske na nejavnoj sjednici.

Odgoda izvršenja u vezi upravnog spora ? Na zahtjev tužitelja tijelo nadležno za izvršenje. u kojem se pravcu i opsegu predlaže poništavanje upravnog akta 8. Sud ispituje zakonitost osporenog akta u granicama zahtjeva tužbe. predsjednik vijeća pozvat će tužitelja da u ostavljenom roku otkloni nedostatke tužbe. Postupanje tuženog tijela – obveza dostavljanja spisa predmeta ? Ako tužbu ne odbaci rješenjem sud će po jedan prijepis tužbe s prilozima dostaviti na odgovor tuženoj strani i zainteresiranim osobama. a nađe da osporeni akt sadrži bitne nedostatke koji sprečavaju ocjenu zakonitosti akta. 7. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. da akt koji se tužbom osporava nije upravni akt 3. 8. Donošenje drugog akta za vrijeme trajanja sudskog postupka ? Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. U tom je roku tužena strana dužna poslati sudu sve spise koji se odnose na predmet. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. da je očito da se upravnim aktom koji se tužbom osporava ne dira u pravo tužitelja ili njegov interes 4. da se protiv upravnog akta mogla podnijeti žalba pa nije pravovremeno podnesena 5. sud će rješenjem odbaciti kao neurednu. da je riječ o stvari u kojoj je sudska zaštita osigurana izvan upravnog spora 6. može iz tog razloga presudom poništiti akt bez dostave tužbe na odgovor. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. Ako tužitelj to ne učini. to će tijelo izvijestiti tužitelja i sud. sud stvar može riješiti i bez spisa. Ako tužitelj izjavi (u roku od 15 dana) da je tim aktom zadovoljan sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. 77 . Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. Ako je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu. ako je u pitanju akt organizacije koja nije ovlaštena za izvršenje. Ako tijelo za vrijeme sudskog postupka donese drugi akt kojim mijenja ili stavlja izvan snage upravni akt protiv kojeg je pokrenut upravni spor. ako utvrdi da je tužba podnesena nepravovremeno ili prije vremena 2.6. potpis podnosioca 9. odgoditi će pravne učinke rješenja do konačne sudske odluke: • ako bi izvršenje nanijelo tužitelju štetu koja bi se teško mogla popraviti • ako u zakonu nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje ili odgoda nije protivna javnom interesu. 10. niti bi se odgađanjem nanijela veća nenadoknadiva šteta protivnoj stranci Tužba ne sprječava (u pravilu) izvršenje upravnog akta protiv kojega je podnesena. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. Odgovor se daje u roku od 8 do 30 dana. odnosno rješenje. podnijeti akt u izvorniku ili prijepisu Tužitelj može odustati od tužbe sve do otpreme odluke suda. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4. 9. Sud će rješenjem odbaciti tužbu ako utvrdi: 1. kratko izlaganje zbog čega se tuži 7. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka U tom slučaju nadležno tijelo je dužno postupati po presudi. da već postoji pravomoćna odluka donesena u upravnom sporu Ako sud ne odbaci tužbu. Utjecaj tužbe na izvršenje konačnog upravnog akta ? Tužba u pravilu NE sprječava izvršenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena. Ako tužena strana nakon drugog traženja ne pošalje spise predmeta.

ako u pogledu utvrđenih činjenica postoji proturječnost u spisima 2. Kad se tužba koja je podnesena zbog “šutnje administracije” uvažava. Ako se tužba uvažava. Ako je održana usmena rasprava. Kad sud nađe da se osporeni upravni akt ima poništiti. ako je to moguće može presudom riješiti upravnu stvar. izostanak ? O upravnim sporovima sud rješava na nejavnoj sjednici. Činjenično stanje ? Sud rješava spor na temelju činjenica koje su utvrđene u upravnom postupku. ako se nađe da se u upravnom postupku nije vodilo računa o pravilima postupka Sud će osporeni upravni akt poništiti presudom.Ako tužitelj izjavi da je tim aktom zadovoljan. nakon toga govori tužitelj – obrazlaže tužbu. sud će odmah nakon rasprave objaviti presudu ili najkasnije u roku od 8 dana. sud će donijeti rješenje o obustavi postupka u suprotnom sud nastavlja postupak. Granice suđenja tj. 11. 78 . a nadležno tijelo nije postupilo po presudi 12. već se njihovi podnesci samo pročitaju. ako su činjenice u bitnim točkama nepotpuno utvrđene 3. Izostanak stranke sa usmene rasprave ne zadržava rad suda. sud će odlučiti i o zahtjevu tužitelja za povrat stvari. 14. Sud će osporeni akt poništiti presudom: 1. odnosno naknadu štete. 15. pa zainteresirana osoba – da obrazloži svoje gledište. Rasprava se može odgoditi samo iz važnih razloga. Vijećanje se obavlja bez nazočnosti stranaka.rješenje ? Sud donosi presudu odnosno rješenje većinom glasova. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. (nadležno tijelo donosi novi akt) U tom slučaju nadležno tijelo dužno je postupiti po presudi. Rasprava u upravnosudskom postupku – stranka. Sud rješava spor presudom kojom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. ali pri tome nije vezan razlozima tužbe. nije potrebna nova rasprava. odredit će se u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti stvar. Ako nakon usmene rasprave ne može izreći presudu jer još treba utvrditi činjenice. izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu. Presuda . Sadržaj presude ? Presuda. Presudom kojom se osporeni akt poništava. sud poništava osporeni upravni akt. Prvo član vijeća – izvjestilac – izlaže stanje i bit spora. Sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na temelju toga donijeti presudu odnosno rješenje: • ako bi ponovno vođenje kod nadležnog tijela izazvalo za tužitelja štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi • ako je na temelju javnih isprava očito da je činjenično stanje drukčije od utvrđenog u upravnom postupku • ako je već poništeni upravni akt u istom sporu.granice zahtjeva iz tužbe ? Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tužbe. pa zastupnik tužene stranke. ako je dopuštena Izvornu presudu/rješenje potpisuju predsjednik vijeća i zapisničar. Ako je to potrebno sud može odlučiti da se održi usmena rasprava. odnosno rješenje sadrži: • oznaku suda • ime i prezime predsjednika i članova vijeća i zapisničara • oznaku stranaka i njihovih zastupnika • kratko izlaganje predmeta spora • dan kad je presuda izrečena • dispozitiv • obrazloženje • pouku o žalbi. 13. ako je iz utvrđenih činjenica izveden nepravilan zaključak 4.

17. Ako prvostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo nikakvo rješenje o zahtjevu. sud će poništiti osporeni akt i sam riješiti stvar presudom. Nakon proteka 5 godina od pravomoćnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti. Tijelo je dužno dati obavijest u roku od 7 dana. Ako tijelo ne donese akt ni za 7 dana od traženja. Sud će po takvom zahtjevu zatražiti od nadležnog tijela obavijest o razlozima zbog kojih nije donio akt. stranka može tražiti donošenje akta od suda koji je donio presudu. vještak ili stranka pri saslušanju dala lažan iskaz • ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi prijašnju odluku donesenu u istom upravnom sporu • ako zainteresiranoj osobi nije bila dana mogućnost da sudjeluje u upravnom sporu Ponavljanje postupka se može tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je stranka saznala za razlog ponavljanja. U prijedlogu za ponavljanje postupka mora se navesti: • presuda ili rješenje doneseno u postupku čije se ponavljanje traži • zakonska osnova ponavljanja i dokazi • okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku • u kom se pravcu i u kom opsegu predlaže izmjena presude tj. Ponavljanje postupka ? Postupak dovršen presudom ponoviti će se na prijedlog stranke: • ako stranka sazna za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze • ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela suca ili radnika suda. dužno je donijeti drugi akt umjesto poništenog u roku 30 dana od dostave presude. odrediti će se rok u kojem će smislu tužena strana donijeti rješenje ili će se presudom riješiti upravna stvar. predmet se vraća u stanje u kojem se nalazio prije nego je akt donesen. a ne donese ga ni u daljnjem roku od 7 dana nakon ponovljenog traženja. Obvezatnost presude – izvršenje ? Kad sud poništi akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor. ona se uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako nadležno tijelo donese upravni akt protivno pravnom shvaćanju suda ili protivno primjedbama pa tužitelj podnese novu tužbu. a takva je radnja kazneno djelo • ako je odluka utemeljena na presudi koja je kasnije ukinuta drugom pravomoćnom sudskom odlukom • ako je isprava na kojoj se temelji odluka lažna ili lažno preinačena. a ako to ne učini. Pravni lijekovi ? Pravni lijekovi mogu biti: • redovni – zahtjev za zaštitu zakonitosti • izvanredni – ponavljanje postupka 19. ili je svjedok. Nadležno tijelo. Ako nadležno tijelo nakon poništenja akta ne donese u roku od 30 dana novi upravni akt stranka može posebnim podneskom tražiti donošenje takvog akta. sud će donijeti rješenje koje u svemu zamjenjuje akt tijela. Kad je na temelju toga podnesena tužba. ili je isposlovana prijevarnom radnjom.16. ako se tužba uvažava. stranka ima pravo obratiti se sa svojim zahtjevom drugostupanjskom tijelu. rješenja Sud će odbaciti prijedlog ako utvrdi: • da ga je podnijela neovlaštena osoba • prijedlog nije pravovremen • stranka nije učinila vjerojatnim postojanje zakonske osnove za ponavljanje 79 . stranaka može pokrenuti upravni spor kao da joj je žalba odbijena. 18. O prijedlogu za ponavljanje rješava Upravni sud RH u vijeću od 5 sudaca na nejavnoj sjednici. Sud će to rješenje dostaviti tijelu nadležnom za izvršenje koje je dužno bez odgode izvršiti rješenje. ako to traži priroda stvari. Presuda radi šutnje ? Ako drugostupanjsko tijelo nije u roku od 60 dana donijelo rješenje o žalbi stranke protiv prvostupanjskog rješenja.

moguća žalba koja ne odgađa izvršenje). Presudom kojom se dopušta ponavljanje. odlučiti će se o glavnoj stvari (pravni lijekovi koji su dopušteni u glavnoj stvari). rok i sadržaj ? O zahtjevu za zaštitu ustavom zajamčenih prava i slobode čovjeka i građanina odlučuje sud nadležan za upravne sporove. 22. O njoj odlučuje Županijski sud na čijem je području učinjena. Zahtjev za zaštitu ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina – tužba zbog nezakonite radnje. koja podnosi odgovor. O osnovanosti sud odlučuje presudom (ako prihvaća zahtjev sud zabranjuje daljnje vršenje nezakonite radnje. a nije osigurana druga sudska zaštita odlučuje sud nadležan za upravne sporove. vrijeme i po mogućnosti učinitelja radnje) • dokaze o učinjenoj radnji • tužbeni zahtjev Tužba se može podnijeti sve dok radnja traje. 21. Sud će odbaciti zahtjev ako je nepravovremen ili podnesen od neovlaštene osobe. 23. 80 . Tužba treba sadržavati: • oznaku suda. ako je takva sloboda ili pravo povrijeđeno konačnim pojedinačnim aktom. Zahtjev se predaje Upravnom sudu u roku od tri mjeseca od dostave odluke stranci protiv koje se zahtjev podnosi. oznaku strane s prebivalištem/sjedište • oznaku nezakonite radnje (mjesto. Nadležnost za postupanje po ZIP – izvršenje ? Izvršnu presudu kojom se zabranjuje daljnje obavljanje nezakonite radnje i nalaže uspostava ranijeg stanja. Ako ne odbaci. izvršenje će se provesti prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. Ako izvršna odluka ne bude izvršena u roku. Postupak za zaštitu ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina pokreće se tužbom zbog nezakonite radnje. Zahtjev sadrži oznaku sudske odluke protiv koje se podiže. Sud tužbu dostavlja tijelu državne vlasti koje je učinilo radnju kako bi na nju odgovorilo. Sud presudom odbija ili uvažava zahtjev (može ukinuti ili preinačiti sudsku odluku). Nakon proteka toga roka sud rješava o prijedlogu te ako se ponavljanje dopusti staviti će se prijašnja odluka izvan snage.Ako sud ne odbaci prijedlog dostaviti će ga protivnoj stranci i zainteresiranim osobama te ih pozvati da u roku od 15 dana odgovore na prijedlog. 20. tijelo državne vlasti dužno je izvršiti u roku od 3 dana od dostave presude. razloge pobijanja i oznaku podnositelja. sud dostavlja protivnoj stranci. Odgovarajuća primjena ZPP ? U postupku zaštite od nezakonitih radnji primjenjivati će se na odgovarajući način odredbe Zakona o parničnom postupku. Zahtjev za zaštitu zakonitosti ? O zahtjevu za zaštitu Ustavom zajamčenih prava i sloboda čovjeka i građanina.

strogo povjerljivo . područne (regionalne) i mjesne samouprave.6. lokalne. mijenja. UREDSKO POSLOVANJE 1. lokalne samouprave i pravnih osoba koje na temelju zakona i propisa obavljaju javne ovlasti. dopunjuje. Što je uredsko poslovanje i što obuhvaća ? Uredsko poslovanje je onaj dio administrativnog poslovanja koji se odnosi na rukovanje aktima (spisima). pred tijelima lokalne uprave i samouprave ili pred pravnim osobama s javnim ovlastima. TOČNOST 5.interno 81 . JEDNOOBRAZNOST 5. Uredsko poslovanje obuhvaća: • primanje i pregled akata • upisivanje akata u evidencije • dostava akata u ured • administrativno-tehnička obrada akata • otprema akata • razvođenje akata • arhiviranje i čuvanje 4. JEDNOSTAVNOST 2. PREGLEDNOST 3. Što je regulirano uredbom o uredskom poslovanju ? Uredbom o uredskom poslovanju uređuje se uredsko poslovanje tijela državne uprave. EKONOMIČNOST 6.povjerljivo . prekida ili završava neka službena radnja kod tijela državne uprave ili državne upravne organizacije. te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti Zakon o zaprimanju pošiljaka s oznakom povjerljivosti Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju: • tijela državne uprave i druga državna tijela • jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave • pravne osobe koje imaju javne ovlasti 2. Što je akt i kako se klasificira ? AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće. Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: . 3. Koja su načela uredskog poslovanja (prema kojim radnjama se vodi) ? Glavna načela uredskog poslovanja su: 1. Kojim je propisima uređeno uredsko poslovanje ? Uredsko poslovanje uređeno je : • Uredbom o uredskom poslovanju • Uputstvom za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju • Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaratelja i primatelja akata Uz navedene propise na uredsko poslovanje dijelom se primjenjuju i odredbe: • Zakona o pečatu i žigu s grbom RH • Zakona o upravnim pristojbama • Uredbe o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave. EKSPEDITIVNOST 4.

tekst akta 5.. akt + prilog = dokument 10. Vrste akata – obični. 2. 82 . 9. Što je dosije ? Dosije je skup predmeta koji se odnose na istu materiju ili na istu pravnu ili fizičku osobu. naziv i adresa primatelja 3. objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta. otisak službenog pečata 6. otpremanje i razvođenje ( bez administrativno-tehničke obrade) 5. propis ili rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti 3. Što je prilog ? Prilog je pisani sastav (tablica. strogo povjerljivi. jedinice lokalne i područne samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti i to: 1. hitni ? Akti mogu biti označeni i određenim stupnjem povjerljivosti i hitnosti te ovisno o tome mogu imati oznaku: strogo povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. 4. i sl. upisivanje i dostava u rad 4. povjerljivi.1. Što je predmet ? Predmet je skup svih akata i dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. Natječajnu dokumentaciju (ponudu) otvara posebna komisija. Što je dokument? Čine akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak. zaglavlje 2. pregled tih akata može vršiti samo radnik koji za to ima dozvolu. arhiviranje i čuvanje akata 14. kratka oznaka predmeta 4. a čine posebnu cjelinu. Akti i prilozi koji se odnose na isto pitanje ili zadatak čine dokument. 6. potpis ovlaštene službene osobe 8.) ili fizički predmet koji se prilaže uz akt radi dopune. a otvara ga rukovoditelj tijela ili radnik kojeg on za to pismeno ovlasti povjerljivo – takvog ga označava pošiljatelj. Ako slučajno stižu akti putem automatske obrade podataka (elektronska pošta) i nose određeni stupanj povjerljivosti. Što je pisarnica ? Pisarnica je posebno organizirana služba u kojoj se obavljaju poslovi uredskog poslovanja za tijela državne uprave i druga državna tijela. ili se ukazuju hitnim po naravi stvari. crtež. 11. 12. odnosno radnik kojeg on za to pismeno ovlasti. s tim aktom treba postupati bez odgađanja 7. Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara radnik odgovoran za materijalno-financijske poslove. Sastavni dijelovi akta ? Osnovni elementi koje svaki akt mora sadržavati su: 1. grafikon. razvrstavanje i raspoređivanje 3. obično – rukovoditelj može običan akt proglasiti i označiti povjerljivim hitno – prema propisu su hitni ili vezani uz rok ili ih je takvim označila ovlaštena osoba. Obične pošiljke i sve što ne glasi na ime ili nema oznaku povjerljivosti otvara radnik u pisarnici. propis ili rukovoditelj tijela kod kojeg se akt obrađuje. 13. Tko otvara pošiljke označene određenim stupnjem tajnosti ? Povjerljive i strogo povjerljive pošiljke otvara rukovoditelj tijela državne uprave. Što je fascikl ? Fascikl je skup više dosijea iste djelatnosti unutar podgrupe koji se poslije završenog postupka čuvaju sređeni u istom omotu. primanje i pregled 2.

Klasifikacijska oznaka predmeta određuje se u trenutku stvaranja prvog vlastitog akta u predmetu ili zaprimanjem prvog akta u predmetu s prilogom ili bez. Sadržaj Vrijeme nastanka Oblik Klasa: 133 – 02/02 – 01/56 1 – glavna grupa 2 – grupa 3 – podgrupa 4 – djelatnost unutar podgrupe 5 – godina otvaranja predmeta 6 – broj dosijea 7 – broj predmeta Klasifikacijska oznaka sastoji se od tri dijela: a) klasifikacija prema SADRŽAJU (5 brojeva) – određuje se na temelju sadržaja akta (u sladu sa Planom klasifikacijskih oznaka primatelja i stvaratelja akata koje donosi čelnik tijela temeljem Uredbe o uredskom poslovanju) • neupravni predmet iz komunalnih djelatnosti: 363 – 02/ • radni odnos na neodređeno vrijeme: 122 – 02/ • državni stručni ispit: 133 – 02/ b) klasifikacija prema VREMENU – određuje godinu otvaranja predmeta (dva posljednja broja godine u kojoj je predmet otvoren) • u godini 2002. urudžbeni zapisnici.6 / 7 16. vremenu nastanka i obliku. Prijenos klasifikacijske oznake ? U slučaju da su kod neke klasifikacije popunjena sva mjesta predviđena za urudžbene brojeve.15. Prvi akt u predmetu nakon oznake sadržaja prijamnog štambilja stavlja se u omot spisa na koji se također upisuje: klasifikacijska oznaka predmeta kratka naznaka sadržaja predmeta urudžbeni broj Svi ostali akti koji se odnose na isti predmet ulažu se u isti omot spisa. Što je arhiva ? Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti. radi se prijenos klasifikacijske oznake. 17. c) 83 .4 / 5 . a sastoji se od broja dosjea i broja predmeta • 133-02/02-01/56 Akti upravnog postupka dobivaju i posebnu oznaku UP/I° za predmet upravnog postupka u prvom stupnju ili UP/II° za predmet upravnog postupka u drugom stupnju. Što je klasifikacijska oznaka ? Klasifikacijska oznaka je brojčana oznaka predmeta koja taj predmet označava prema sadržaju. upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige te ostali materijali kao i dokumenti na magnetskom i mikrofilmskom mediju do predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja. XXX – XX / XX – XX /XX 123 . prema propisanim rokovima za čuvanje arhivske građe. : 133-02/02klasifikacija prema OBLIKU – broj dosijea i broj unutar klasifikacije prema vremenu.

URBROJ: 514-11-02/01-02-7 se sastoji od broja koji označava mjesto nastajanja akta. OTPRAVNIŠTVO (ekspedit) – odjeljak u kojem se riješeni. osim manjih. (514 – Ministarstvo uprave. kopije i drugi akti. mijenjaju se sa svakom pisanom radnjom u predmetu. Da bi se moglo utvrditi gdje se upisuju daljnji urudžbeni brojevi neke klasifikacijske oznake koja se prenosi. ima jednu središnju pisarnicu. 11 – Ured za lokalnu samoupravu. godinu nastajanja i redni broj akta unutar predmeta. Njome rukovodi određeni rukovoditelj koji je odgovoran za njezin rad. rednog broja akta unutar predmeta – redoslijed akata unutar istog predmeta upisan u urudžbenom zapisniku ili upisniku predmeta upravnog postupka Urudžbeni broj se određuje prilikom evidentiranja svakog pojedinog akta. preuzimaju i upisuju u uredske knjige po predmetu i broju. DOSTAVNI URED – u većim tijelima državne uprave. Svako tijelo. pišu matrice. dostavlja odnosno uručuje otpravke i druge akte naslovnicima. prijepis. 02 – godina nastanka. Ako je obujam poslova veći. prima diktat. URUDŽBENI ZAPISNIK (prijamnica. brojčane oznake mjesta nastajanja akta – označava stvaratelja akta u skladu s Pravilnikom i planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata 2.Klasifikacijska oznaka koja se prenosi ponovno se upisuje na list urudžbenog zapisnika koji je označen istom klasifikacijskom oznakom koja se prenosi i to za posljednje upisane klasifikacijske oznake i u vrijeme kad se prijenos obavlja. 19. 18. Ako je obujam poslova manji. Vrijeme nastanka svakog akta u predmetu i redni broj akta. prijamna kancelarija) – odjeljak u kojem se svi podnesci i drugi akti naslovljeni na tijela državne uprave predaju. koji mora pribaviti potpis i pečat. 84 . opremiti spise prilozima i otpremiti ih. Što je urudžbeni broj ? Urudžbeni broj označava stvaratelja i primatelja akta unutar predmeta. 21. dostavni ured. prilozi. PRIJEPIS (daktilografski ured) – odjeljak u kojem se pišu (prepisuju) čistopisi. vrijeme nastanka akta i redni broj akta unutar predmeta. treba u donjem dijelu rubrike “klasifikacijska oznaka” označiti brojeve stranica urudžbenog zapisnika na kojem su upisane te klasifikacijske oznake. otpravništvo. te uspoređuje sve što je napisano (može biti organiziran i izvan pisarnice). 7 – redni broj akta unutar predmeta) Urudžbeni broj sastoji se od: 1. a mogu postojati i posebne pisarnice kod organizacijskih jedinica gdje to traže opravdani razlozi. 02/1 – Odjel za ustrojstvo i načelnik odjela. 4. odnosno PISARNICI. 2. a neki se uredski poslovi obavljaju i u organizacijskim jedinicama tijela državne uprave. arhiv (pismohrana) ? Glavni odjeljci odnosno službe u pisarnici jesu: 1. Odjeljci pisarnice – urudžbeni zapisnik. brojčane oznake godine nastajanja akta – posljednje dvije znamenke godine u kojoj je akt nastao 3. U kojoj se službi organizira uredsko poslovanje ? Uredski poslovi u tijelima državne uprave obavljaju se u posebno organiziranoj službi. pisarnica se kao služba može ustrojiti u nekoliko odjeljaka kao samostalnih cjelina: odjeljak prijama odjeljak otpreme odjeljak dostave odjeljak arhive i dr. odobreni i prepisani akti i prilozi moraju srediti. • • • • 20. 3. Organizacija uredskog poslovanja ? Uredsko poslovanje se odvija najvećim dijelom u jedinstveno organiziranoj pisarnici. Kod tijela u kojima je uredsko poslovanje manjeg opsega poslove pisarnice može obavljati određeni radnik i uz druge poslove. može posao obavljati nekoliko ili jedan službenik uz druge poslove.

5.

ARHIV (registar, pismohrana) – odjeljak i sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju dovršeni predmeti, urudžbeni zapisnici, upisnici predmeta upravnog postupka i druge knjige i evidencije do predaje nadležnom arhivu ili do uništenja.

22. 23.

Tko rukovodi pisarnicom ? Na čelu pisarnice je rukovoditelj koji neposredno rukovodi njenim radom i odgovara za taj rad. Tko prima akte, kada se upisuju ? Primanje akata obavlja se na određenom mjestu u pisarnici (neposredna predaja stranke ili poštanska služba). Iznimno za unutarnje organizacijske jedinice koje vode poseban urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka, rukovoditelj tijela može odrediti da se akti upućeni ovim organizacijskim jedinicama primaju u tim jedinicama. Pošiljke se primaju u redovno radno vrijeme, a prima ih određeni radnik pisarnice. Izvan radnog vremena pošiljke prima dežurni radnik. Radnik pisarnice provjerit će da li akt podliježe plaćanju upravne pristojbe i ako da, da li je plaćena. Ako upravna pristojba nije plaćena odbit će se prijam akta. Također ako to tijelo nije nadležno za primanje tog akta upozorit će podnosioca, ali ako ovaj inzistira na prijemu, primit će akt ali će sastaviti bilješku. (ZUP) U slučaju da je pošiljka oštećena radnik ne smije primiti odnosno podići pošiljku (komisijski utvrditi stanje i sadržaj pošiljke). Kod prijema nekih pošiljki npr. natječajna dokumentacija na pošiljku se piše vrijeme (sat i minuta). Prijam običnih pošiljki se ne potvrđuje (potvrdom o primitku), dok se prijam preporučenih pošiljki i novčanih pisama evidentira u knjizi primljene pošte. Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novo primljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Rok za upisivanje primljenih akata u odgovarajući upisnik ? Akti se upisuju pošto su primljeni, razvrstani i raspoređeni. Upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili urudžbeni zapisnik onog dana i pod datumom kad su primljeni. Hitne akte i akte s rokovima upisuje se prije ostalih i odmah se dostavljaju u rad. Ukoliko se akti ne mogu upisati istog dana upisat će se najkasnije slijedećeg dana, prije upisivanja novoprimljenih akata i to pod datumom kad su primljeni. Koje su osnovne vrste knjiga za vođenje – evidencije o primljenim aktima ? Svako tijelo dužno je voditi evidenciju o svim primljenim odnosno vlastitim aktima. Glavne knjige za vođenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta upravnog postupka, a osnovna knjiga za vođenje evidencije o ostalim aktima (akti neupravnog postupka) je urudžbeni zapisnik. Koje su pomoćne knjige ? Pomoćne knjige i evidencije su (razne evidencije o aktima radi lakšeg i bržeg postupanja sa istima). 1. registar 2. knjiga primljene pošte 3. interna dostavna knjiga 4. dostavna knjiga za mjesto 5. dostavna knjiga za poštu 6. kontrolnik poštarine – radi evidentiranja i pravdanja poštarine, vodi se u ukoričenoj knjizi s numeriranim stranicama 7. arhivska knjiga 8. knjiga dežurstva 9. popis štambilja, pečata i žigova 10. rokovnik Urudžbeni zapisnik ? Urudžbeni zapisnik je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima neupravnog postupka, a sadržava:

24.

25.

26.

27.

85

• klasifikacijsku oznaku • urudžbeni broj • kratak sadržaj predmeta ili pojedinog akta • datum primitka akta • ime i prezime (naziv) podnositelja akta • datum nastanka akta • organizacijsku jedinicu • datum i oznaku razvođenja Urudžbeni zapisnik se vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. 28. Upisnik predmeta upravnog postupka ? Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za vođenje evidencije o aktima upravnog postupka (prvog i drugog stupnja), a sadržava: - klasifikacijsku oznaku - urudžbeni broj - datum primitka akta - ime i prezime (naziv) podnositelja zahtjeva - kratak sadržaj - odluku o zahtjevu i datum odluke - rad prvostupanjskog tijela o žalbi - datum odluke - administrativno izvršenje - datum izvršenja Vodi u nepovezanim svescima. Na kraju tekuće godine se zaključuje stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju upisanih predmeta, što se nakon stavljanja datuma ovjerava službenim pečatom i potpisom radnika koji ga vodi i neposrednog rukovoditelja. Urudžbeni zapisnik se vodi po sustavu klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva. Prijamni štambilj ? Nakon otvaranja i pregleda na svaki se akt stavlja prijamni štambilj. Otisak prijamnog štambilja stavlja se u gornjem desnom uglu prve strane akta. Ako tu nema mjesta, otisak treba staviti na pogodno mjesto prve strane akta. Ako na prednjoj strani nema mjesta, otisak treba staviti na poleđinu akta u gornjem lijevom kutu. Ako su stranice akta potpuno popunjene tekstom, otisak se stavlja na komad čistog papira koji se pričvršćuje uz akt. Ako je tekst akta pisan u produžetku nakon ranijeg akta, prijamni štambilj se stavlja na desno ispod teksta posljednjeg akta u produžetku. Otisak se ne stavlja na priloge akta. U otisak prijamnog štambilja upisuju se: 1. naziv RH 2. naziv tijela koje prima akt i brojčana oznaka tijela (514 – Ministarstvo uprave) 3. datum prijama akta 4. klasifikacijska oznaka predmeta 5. organizacijska jedinica tijela u koju se akt raspoređuje 6. urudžbeni broj 7. broj priloga 8. vrijednost (ako je označena na aktu) 30. Što je evidencija (očevidnik) ? Evidencija je sređen popis podataka o činjenicama i okolnostima nekih osoba, stvari, događaja i slično. Evidencija može biti samostalna i povezana u sustav s drugom evidencijom. Evidencije treba osnivati pažljivo da se trajno popunjavaju te savjesno, točno i pregledno vode kao: a) evidencija u knjizi (OČEVIDNIK) – s uvezanim i brojčanim stranicama, koje mogu u osobitim slučajevima biti prošivene uzicom na kraju i ovjerene od službene osobe

29.

86

b) kartoteka (SUSTAVNA ZBIRKA) – niz pojedinačnih listova koji se slažu prema određenim osobinama ili podacima i razvrstavaju prema skupinama pomoću razdijeljenih kartona, međaša i jahača. Kartoteka je uspravna, vodoravna ili ležeća, stojeća ili okomita, viseća. Kartoteke se mogu razvrstati prema slovima, brojevima, znakovima, bojama papira, vremenu itd.

31.

Rokovnik predmeta ? – pomoćna knjiga Rokovnik služi za ulaganje predmeta koji su vezani za rok, a kao rokovnik se mogu koristiti fascikl ili ormar s pregradama na kojima su označeni datumi. Predmeti se u rokovnik slažu po datumima redoslijedom prva tri broja klasifikacijske oznake, a iz rokovnika se uzimaju na određeni dan i dostavljaju u rad internom dostavnom knjigom. Predmeti koji se ulažu u rokovnik, označuju se sa “R” i naznakom roka, ako rok istječe u neradni dan, predmeti se iz rokovnika uzimaju dan ranije i dostavljaju u rad. Rokovnik predmeta može se koristiti i kao podsjetnik za pravovremeno obavljanje drugih obveza i poslova koje tijelo redovito obavlja u unaprijed određenim rokovima. 1. primanje 2. razvrstavanje 3. upisivanje Kako se razvrstavaju primljeni akti ? Zaprimljene, pregledane i otvorene pošiljke razvrstavaju se po kriteriju UPRAVNIH i NEUPRAVNIH predmeta, radi upisivanja u odgovarajuće uredske knjige, te raspoređuju na unutarnje ustrojstvene (organizacijske) jedinice. Primljene akte razvrstava i raspoređuje službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke, ali rukovoditelj tijela može privremeno odrediti i drugog radnika. Raspoređivanje akata na unutarnje organizacijske jedinice obavlja se stavljanjem oznake unutarnje organizacijske jedinice prijemnog štambilja (određena planom klasifikacijskih i brojčanih oznaka tijela). Nakon završenog raspoređivanja akti se predaju određenom radniku pisarnice radi upisivanja u urudžbeni zapisnik odnosno upisnik predmeta upravnog postupka. Otpremanje akata ? Otpremanje akata vrši pisarnica. Sve akte što ih tijekom dana primi na otpremu, pisarnica mora otpremiti istog dana. Akti primljeni pred kraj radnog vremena ako nisu hitni otpremit će se idućeg radnog dana. Riješeni predmeti iz unutarnjih ustrojstvenih jedinica dostavljaju se pisarnici sa uputom radi otpreme, stavljanja u rokovnik ili arhiviranja. Dostavna knjiga za poštu služi za evidenciju o izvršenoj otpremi akata poštom i pravdanja troškova poštarine. Dostavna knjiga za mjesto služi za upisivanje akata koji se otpremaju vlastitom otpremom službenom tijelu. (dostava u istom mjestu) Na otpremljene akte se stavlja daktilografski štambilj (prijemni štambilj-otpremni) s datumom i potpis službenika koji je otpremio akte. Razvođenje akata ? Poslije izvršenog otpremanja vrši se razvođenje akata u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku prema uputama dobivenim od službenika. Prije otpremanja akata treba razvesti sve one akte koji su riješeni “izvorno” tj. u produženju izvornog akta bez primjera za arhivu. Razvođenje ostalih akata vrši se na taj način da se u glavnim uredskim knjigama upisuje datum razvoda i odgovarajuća oznaka: 1. a/a – rad potpuno dovršen i broj godina čuvanja 2. R (rok) - i datum vraćanja iz rokovnika 3. “izvorno” – i naziv i sjedište tijela kojem je akt riješen i otpremljen - ako se obavlja razvođenje akata koji se rješava izvorno. Poslije razvođenja akti se već prema vrsti razvođenja arhiviraju ili stavljaju u rokovnik. Arhiviranje ? Riješeni predmeti stavljaju se u arhivu i u njoj čuvaju do predaje ovlaštenom arhivu.

32.

33.

34.

35.

87

Tko je pristojbeni obveznik ? Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak. Razlika između žiga. Kada se pristojbena obveza mora platiti ? Pristojbena obveza mora se platiti u trenutku nastajanja pristojbene obveze. a koja je promijenila naziv. odnosno obavljaju radnje za koje je u Tarifi predviđeno plaćanje pristojbe (više obveznika – obveza je solidarna). Tko ima ovlasti za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Pečate i žigove mogu izrađivati samo ovlašteni obrtnik i ovlašteno trgovačko društvo. odnosno u trenutku podnošenja podneska. 51. plaća se jedna pristojba. upravnim i samoupravnim tijelima županije. izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala. Unutarnja organizacijska jedinica tijela koja vode posebne urudžbene zapisnike odnosno upisnike predmeta upravnog postupka mogu držati dovršene predmete u svojoj pisarnici najdulje dvije godine. a služi za otiskivanje na papir štambilja u koji se kasnije rukom unose podaci. kojima se međusobno ophode ili ih upućuju pravnim osobama ili građanima. a služi za otiskivanje na papir i drugu podlogu. 49. koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima. prestala s radom ili nema više javne ovlasti 38. izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. poslije tog roka su dužne predmete predati na daljnje čuvanje arhivi pisarnice tijela. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza ? Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave. istrošenosti ili drugog razloga stavljaju izvan uporabe 2. 40. koji se zbog promjene naziva tijela.U arhivi se sređuju po klasifikacijskim oznakama. 50. Što se mora učiniti u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu ? 88 . Ako više osoba podnosi zahtjev. koje rabe tijela koja prestaju s radom 3. Za što se plaćaju upravne pristojbe ? Upravne pristojbe plaćaju se za akte i radnje pred tijelima državne uprave. pečata i štambilja ? PEČAT je okruglog oblika izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala. grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. ŠTAMBILJ je pravokutnog oblika. 48. Oni se stavljaju na akte koji tijela donose. 36. 41. a služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu. Za čuvanje duže od dvije godine potrebno je odobrenje rukovoditelja tijela. 37. Tko donosi rješenje o ovlaštenju za izradu žigova i pečata s grbom RH ? Ministarstvo unutarnjih poslova. 39. Tko daje odobrenje za izradu žigova i pečata sa grbom RH ? Ministarstvo pravosuđa. Koja je svrha pečata i žiga s grbom RH ? Pečatom i žigom s grbom RH potvrđuje se vjerodostojnost akta. 52. ŽIG je okruglog oblika. diplomatskim i konzularnim i drugim predstavničkim tijelima RH u inozemstvu. U kojim slučajevima postoji dužnost uništavanja žigova i pečata s grbom RH ? Moraju se uništiti pečati i žigovi s grbom RH: 1. ako za pojedine slučajeve nije drukčije propisano.

Natpisne ploče ? Naziv tijela državne uprave i lokalne samouprave ispisuje se na staklenoj ploči četvrtastog oblika širine 60 cm i visine 40 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče. Na koji način se može platiti pristojba ? Pristojbe se plaćaju u državnim biljezima. socijalne skrbi 3. pristojba će se naplatiti prisilno. Iznimno pristojba se uplaćuje izravno na propisani račun ako je više od 100 kn. Natpisna ploča tijela jedinica lokalne samouprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. ustanove iz područja predškolskog uzrasta. neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba. zatočenih i nestalih u domovinskom ratu 7. zdravstva. prosvjete. tijela državne uprave. supružnici i djeca branitelja poginulih. RH. građani čiji dohodak ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i nemaju značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30. državljanima  spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti  prijave i odjave prebivališta osoba  uvjerenje o matičnom broju građana 56. znanosti. 53. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u RH koji kao hrvatski stipendisti dolaze u RH 55. PREDMETNO OSLOBOĐENJE.000 kn 5. 57. Pristojbe se ne plaćaju na slijedeće spise i radnje  predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima  molbe za pomilovanja  prijave za utvrđivanje poreza  spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hr. Iznimno ako je radnja obavljena.Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku. Tekst mora biti tiskan velikim slovima (helvetika) u zlatnoj boji na crnoj podlozi. a s lijeve strane ako imaju zajedničko sjedište s tijelima državne uprave. 54. Tko je oslobođen plaćanja upravnih prisojbi ? (OPĆA OSLOBOĐENJA) 1. Natpisna ploča tijela državne uprave smještena je s desne strane glavnog ulaza u zgradu. 89 . jedinice lokalne i područne samouprave i njihova tijela 2. invalidske i slične organizacije 4. kulture. Kada zastarijeva pravo na naplatu i povrat pristojbe ? Pravo na naplatu i pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je trebala biti plaćena odnosno u kojoj je plaćena. invalidi domovinskog rata 6. prognanici i izbjeglice 8.

Europska investicijska banka 90 . Rimski ugovori izmijenjeni su Jedinstvenim europskim aktom iz 1986. I) između 6 europskih država. 1. pored nacionalnih i regionalnih vlasti. Slovenija (8 bivših komunističkih zemalja). zaštita okoliša. prosinca 1991. Mađarska. te Amsterdamskim ugovorom iz 1997. Europska središnja banka. Španjolska i Portugal. NL. potpisan je Europski ustav. B. Irske i Velike Britanije. Sud europskih zajednica Ostale institucije: Europski revizorski sud. god. Europska unija je usavršen oblik multisektoralnog ujedinjenja. industriju. Latvija. Bugarska i Rumunjska Koje su institucije Europske unije? Glavne institucije: Europska komisija. Francuska. Koja je definicija Europske unije? Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat suradnje i procesa integracije započete 1951. godine. Europska unija stvara zakone koji se mogu izravno primjeniti na njene građane i tako osigurati njihova prava.10. Estonija. Malta. Njemačka.2004. Zašto je osnovana Europska unija? Današnje je uvjerenje da. zapošljavanje. 2007. Litva. Europska unija je proširena za još 10 zemalja: Češka. Spinelli i Monnet drže se idejnim začetnicima Schumanovog plana koji je 1950.. (Pariški ugovor – D. a njezina se nadležnost prostire na ekonomiju. 29. L. 1981. priključenjem Danske. Vijeće EU/Vijeće ministara. trgovinska i monetarna sila. Koji su ustavni temelji Europske unije? Ustavni temelji Europske unije su Pariški ugovor o osnutku Europske zajednice za ugljen i čelik iz 1951. Donesena je odluka o stvaranju monetarne unije i prihvaćeno je 5 načela konvergencije. Slovačka. Cipar (2 mediteranske otočne države). te stvaranje mira i sigurnosti. Kojih je 6 država osnivača Europske unije i kako su išla proširenja? 1957. siječnja 1995. doveo do stvaranja Europske zajednice za ugljen i čelik. godine Europskoj uniji su pristupile Austrija. Italija. 1. god. Europska unija je ekonomska. Poljska. demokratske europske institucije koje su nadležne za donošenje odluka u područjima gdje je zajedničko djelovanje učinkovitije od djelovanja svake pojedine zemlje članice posebno: jedinstveno tržište. a 1986. moraju postojati neovisne. vanjska politika i obrana.. građanska prava i vanjsku politiku 25 zemalja članica. Rimski ugovori o osnutku Europske ekonomske zajednice (EEZ) i Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM) iz 1957. godine. Luxembourg i Nizozemska (Europska zajednica). monetarni sustav.7. F. Finska i Švedska. Europski parlament. svibnja 2004. Zajednici se priključuje Grčka. Ovi ugovori vezuju zemlje članice čvršće nego međunarodno pravni ugovori sklopljeni među suverenim državama. i Ugovorom iz Maastrichta o Europskoj uniji iz 1992. EUROPSKA UNIJA Koji su idejni začetnici Europske unije? Zamisao o Sjedinjenim Državama Europe javila se u vrijeme Victora Hugoa kao ideal o kojem su sanjali humanisti i pacifisti. Odbor regija. politiku. socijalna pitanja. Pojam Europska unija prvi put se spominje u Ugovoru o Europskoj uniji sklopljenom u Maastrichtu 1992. Belgija. 10. Prvo proširenje Zajednice ostvareno je 1973. nakon čega su uslijedila 5 vala proširenja. ekonomsko i društveno povezivanje. Gospodarski i socijalni odbor.

Sudu u njegovom radu pomaže i Sud prvog stupnja uspostavljen 1987. Luxembourg. zajedno s predsjednikom Europske komisije. veće stabilnosti. Regulira se Ugovorom iz Nice. engleski. kao i ispravnost upravljanja sredstvima. summit) sastaje se najmanje 2 puta godišnje. siječnja 1993. imenovanih na 5 godina. glavna institucija Europske unije. već pojam koji označava praksu sastajanja na vrhu (eng. EUROPSKO VIJEĆE (šefovi država i vlada) – nije institucija EU. ima potpunu financijsku neovisnost. Bruxelles. Predsjedništvo Vijeća svakih 6 mjeseci preuzima predstavnik druge zemlje članice.osnovan je ugovorom o europskoj uniji. Vijeće zaključuje međunarodne ugovore koje je prethodno izradila Komisija. usvaja pravne akte. godine. Radni jezici: francuski. stvaranje solidarnih struktura uvođenjem zajedničkih politika i odgovarajućih financijskih instrumenata Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije jedan je od najpozitivnijih rezultata ugovora iz Marrakecha. a broj poslanika jedne zemlje proporcionalan je broju stanovnika te zemlje. EUROPSKI PARLAMENT – (izbori svakih 5 godina od 1979. potom vlade država članica zajedno s imenovanim predsjednikom. Sjedište Bruxelles (dijelom u Luxembourg). Predsjednika Komisije imenuju vlade država članica. rasta životnog standarda kao i njegovanja dobrih odnosa između država koje Zajednica ujedinjuje.) institucija EU koja predstavlja interese građana država članica EU-e. ODBOR REVIZORA – sastoji se od po 1 član iz svake države članice imenovanih na 6 godina. Vijeće ili Komisija traži mišljenje i Odbora za regije. Parlament ima 732 zastupnika. čiji sastav ovisi o temi o kojoj se raspravlja. godine s ciljem stalnog proširenja gospodarstva. Ovaj odbor ima 222 člana koji zastupaju različite interese zajednice ekonomskog i socijalnog života. URED OMBUDSMANA – POSREDNIKA . Imenuje ga Europski parlament i mandat mu traje do isteka mandata Parlamenta. 91 . Ombudsman zaprima pritužbe protiv institucija i organa Unije. otvaranje granica. zakonodavno je tijelo EU. ODBOR ZA EKONOMSKA I SOCIJALNA PITANJA – pomaže radu Vijeća i Komisije na području gospodarstva i atomske energije. a jednako je nadležan i u području sloboda i sigurnosti osoba.VIJEĆE MINISTARA / VIJEĆE EUROPSKE UNIJE . Odbor provjerava ispravnost i urednost prihoda i rashoda Unije. Sjedište: Strasbourg. Ono je glavni pokretač najvažnijih političkih inicijativa Unije i tijelo za donošenje odluka u spornim pitanjima koja nisu riješena unutar Vijeća Europske unije (Ministarskog vijeća). imenuju ostale članove Komisije. Zakonodavne nadležnosti dijeli s Vijećem ministara. Regulira se Ugovorom iz Nice. odredbe. ima ovlasti provjeriti da li zajednički europski akti poštuju osnovna prava. Ima 20 službenih jezika. europski posrednik dogovorom pokušava riješiti spor s europskom institucijom. a cijeli sastav Komisije konačno odobrava Parlament. Komisija ujedno igra ulogu “čuvara ugovora”. Predsjednik Barosso + 5 podpredsjednika. ono okuplja ministre vanjskih poslova svih zemalja članica. To je tijelo demokratskog izraza i političkog nadzora koje sudjeluje u donošenju zakonskih odredbi unutar Unije. Vijeće donosi sve značajne pravne odluke.predstavlja interese građana glavna. Sjedište: Bruxelles i dijelom Luxembourg. Europska komisija je pri izvršenju svojih obveza neovisna. Što je unutarnje tržište i kad je otvoreno? Unutarnje tržište otvoreno je 01. SUD PRAVDE EUROPSKE UNIJE – sastoji se od po 1 sudac iz svake države članice i 8 glavnih odvjetnika koje sporazumno imenuju države članice na 6 godina. Uloga Suda je da osigura poštivanje zakona u tumačenju i provedbi ugovora. Komisija je dužna podnijeti kolektivnu ostavku ako joj Europski parlament izglasa nepovjerenje. utvrđuje unutarnja pravila za Uniju. Kad zaprimi pritužbu. zajedno s Europskim parlamentom zaduženo je za proračun Unije. EUROPSKA KOMISIJA – ima 27 članova (1 ili 2 po zemlji). direktive i zaključke. ona zastupa isključivo interese Unije i ne smije primati naredbe niti jedne vlade države članice. što daje mogućnost slobodnog kretanja roba i usluga 2. a Europski parlament ga potvrđuje. njemački. Tom cilju služe 2 sredstva: 1.

– 2006. . Tako su Europski fondovi postali ključni instrument ekonomske i socijalne politike koja je odraz solidarnosti unutar zajednice.27 % brutto nacionalnog proizvoda. ukinuta je kontrola na zajedničkim granicama. zdravstvena zaštita i sigurnost na radnom mjestu. pripremanje ugovora o suradnji na području građanskog i krivičnog prava Schengenskim sporazumom 1985. ali korjenito izmijenjenih fondova. Kako dolazi do stvaranja politika solidarnosti i koje su? Pokazalo se da je jačanje gospodarske i socijalne povezanosti preduvjet solidarnosti među državama članicama Unije. poboljšanje uvjeta rada. uvođenje zakona o useljenju 3.povećanje konkurentnosti europskih poduzeća. – 2006. socijalna zaštita. zdrav natjecateljski duh (niže cijene) među europskim poduzećima.proširenje zajedničkih mjera na području vanjskih odnosa. godine određene su smjernice politike zapošljavanja. rukovodeći se zajedničkom metodom procjene rezultata.jačanje gospodarske i socijalne povezanosti. u lukama i na aerodromima. (s predavanja) Šta je unutarnja sigurnost? Načelo slobodnog kretanja ljudi unutar Unije. sloboda stvaranja udruženja i sloboda kolektivnih pregovora. zaštita interesa potrošača. Regionalna politika Jačanje gospodarskog i socijalnog jedinstva logična je posljedica realizacije prostora bez granica. ali zahvaljujući boljoj suradnji kontrole na vanjskim granicama bit će učinkovitije. To su: slobodno kretanje. starih ljudi i invalida i dr. predočila opći dokument pod naslovom «Agenda 2000» u kojoj se pažnja usmjerava k ograničenju troškova u razdoblju 2000. . Zbog toga je došlo do osmišljavanja i provedbe regionalne i socijalne politike. jednaka naknada za oba spola za isti posao.- pristup izvoru robe. Za Sporazum su uključene odredbe za turiste. neovisno o njihovoj nacionalnosti. suradnja policije u borbi protiv krijumčarenja preko granica 4. Komisija je u srpnju 1997. podnositelje molbi za azil i legalne emigrante iz trećih zemalja s ciljem ostvarivanja jedinstvene procedure na cjelokupnom Schengenskom prostoru. Šta je Schengenski prostor? Schengenski prostor je prostor slobodnog kretanja i vrijedi za sve državljane. Suradnja na području pravosuđa i unutarnjih poslova pokriva 4 glavna područja: 1. Politika zapošljavanja Na sjednici Europskog vijeća 1997. god.. Policija će kao i do sada jamčiti javnu sigurnost na nacionalnim teritorijima. čiji značaj raste porastom novih država članica. Europsko vijeće je odredilo prava koja trebaju vrijediti za radnike diljem Unije. Komisija predlaže da se 92 . drugih država članica Unije i trećih zemalja. Komisija predlaže «budžetni status quo» za razdoblje 2000. Protokolom o ostvarenju osnovnih prava radnika 1991. Financijska sredstva za strukturni razvoj kanaliziraju se putem postojećih. zaštita djece. usuglašavanje zakona koji se odnosi na azil 2. profesionalna izobrazba. Europski socijalni fond utemeljen je s ciljem proširenja mogućnosti zaposlenja i lakše prostorne i profesionalne pokretljivosti radnika. čiju će realizaciju redovito pratiti države članice i institucije Unije. a to isključuje povećanje prihoda iznad granice 1. a Sporazum predviđa slobodno kretanje ljudi svih država potpisnica.. Socijalna politika Aktivnom socijalnom politikom Unija nastoji ukloniti neravnoteže u razvoju. Za građane Unije načelo slobodnog kretanja već je u velikoj mjeri ostvareno. u Maastrichtu. pravedne plaće. vlade su nadopunile mehanizmima kojima osiguravaju sigurnost svih građana i njihovu zaštitu na vanjskim granicama Unije. Financiranje zajedničkih politika Povećanje vlastitih izvora sredstava usmjereno je na 3 glavna cilja: .

2002.. svibnja 1998. osigurati potrošačima primjerene cijene i modernizirati poljoprivredne strukture. korak prema konačnom europskom ujedinjenju. a uz održanje njene kompetitivnosti. Ona podupire projekte u koje su uključeni istraživački laboratoriji pojedinih zemalja članica i potiče istraživanja kontroliranog spajanja atomskih jezgri. Jedinstvena europska valuta zamijenila je nacionalne valute do 01. Što su politike napretka? Politike napretka podupiru razvoj velikog tržišta. Reforma zajedničke agrarne politike Vijeće je 1992. prihvatilo reformu zajedničke agrarne politike težeći smanjenju troškova. Danska. Ti su ciljevi uglavnom dostignuti. Banka će djelovati neovisno od nacionalnih vlada i upravljati monetarnom politikom svih država članica koje se pridružuju jedinstvenoj valuti. što daleko prelazi potrošnju. imenovan je njen izvršni odbor. te stvaranju jedinstvenog tržišta.zapošljavanje i dalje ostaje jedan od najvećih prioriteta Unije Objasni zajedničku vanjsku i obrambenu politiku. stabilizirat tržišta. stvarajući troškove budžetu Unije da je bio ugrožen razvoj drugih sektora.«dogovor o stabilnosti i rastu» koji obvezuje države članice da se pridržavaju proračuna (zabrana prekomjernih zaduženja) .osigura dotok neophodnih financijskih sredstava koji jamče održanje načela solidarnosti između država članica kao i između Unije i država kandidata za članstvo u Uniji.? Na tom sastanku su usvojene dvije važne rezolucije: . O načinu na koji će građani Unije prihvatiti euro ovisit će i sam uspjeh eura. Unija odvaja određena financijska sredstva za poticanje projekata zaštite okoliša. i 2. 93 . lipnja 1997. Europska središnja banka uspostavljena je 1. Reformom agrarne politike stvorio bi se uravnotežen odnos između proizvodnje i potrošnje te smanjilo pre intenzivno gospodarstvo zbog očuvanja okoliša. – uvodi se EURO (novčanice i kovanice eura ulaze u opticaj). kapitala i usluga. utvrđeni su kriteriji za ostvarenje jedinstvene zajedničke valute: . Što je ekonomsko-monetarna unija? Ekonomsko monetarna unija je nadopuna jedinstvenom tržištu.kamatne stope: kamatna stopa ne smije biti viša od 2% iznad stope izračunate kao prosjek 3 zemlje s najmanjom stopom . što je pridonijelo da poljoprivreda postane konkurentan sektor gospodarstva. Uvođenje jedinstvene valute pokazalo se opravdanim u procesu uklanjanja zapreka slobodnom kretanju ljudi.deficiti: budžetarni deficiti trebaju biti blizu ili ispod 3% društvenog proizvoda .01. Politika koju vodi Unija smatra se dopunom politike država članica. Osnivanjem Europske središnje banke odredit će se čvrsti tečajni odnosi među valutama.stabilnost cijena: stopa inflacije ne smije prelaziti 1. Ciljevi zajedničke agrarne politike prema Rimskim ugovorima su: omogućiti poljoprivrednicima primjereni životni standard. Šta je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u Amsterdamu 17.5% iznad prosječne stope inflacije 3 države članice s najmanjom inflacijom . Unija treba preispitat metode svoje agrarne politike da bi ograničila porast proizvodnje.zaduženost: javna zaduženost mora biti ispod 60% brutto društvenog proizvoda . te potiče istraživanja i na području elektronike i obrade podataka. roba. Uvođenje jedinstvene valute najambiciozniji je cilj Europske unije do sad. Velika Britanija i Švedska nisu prihvatile euro. Koji su kriteriji za prelazak na euro? Ugovorom iz Maastrichta 1992.stabilnost valute: nacionalna valuta mora se nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih Europskim monetarnim sustavom. započelo je štampanje novca. kao i za pomoć gospodarskim subjektima u prilagođavanju proizvodnje propisima Unije.

vanjski poslovi). provode se politike zaštite potrošača i okoliša. Tko ima državljanstvo Unije? Građanin Unije je svaka osoba koja posjeduje državljanstvo neke od zemalja članica. medicinskih sestara.jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica .poticanje međunarodne suradnje . neophodno je povećati zajednička financijska sredstva za politiku obrazovanja.Mir i pomirenje središnji su čimbenici procesa europske integracije. magistara farmacije. Koje diplome priznaje EU? Rad na području zbližavanja pravnih odredbi pojedinih zemalja. prosinca 1988. Zajednički stavovi se usvajaju čim Europsko vijeće prosudi da je to potrebno i to povezuje nacionalne politike država članica i učvršćuje njihov položaj u međunarodnim krugovima. godine Europska himna – Beethovenova «Oda radosti» 94 . Koje su prednosti jedinstvenog tržišta? One su višestruke: pristup širokom izboru robe.očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti . Ova se direktiva odnosi na visokoškolsku naobrazbu koja traje najmanje tri godine. Europa građana je u Maastrichtu učinila veliki korak naprijed odlukom koja je donesena o državljanstvu Unije i prema kojoj državljanin Unije koji živi u drugoj državi članici. vojska.. Vanjska i sigurnosna politika dugoročno vode k zajedničkoj obrani. želi se postići da države članice usvoje zajednička stajališta unutar međunarodnih organizacija (poput organizacije ujedinjenih naroda). uključujući i sigurnost. posrednika osiguranja itd. poslovi u javnim službama (zdravstvo.. ali ga ne zamjenjuje. školstvo. a nema njezino državljanstvo. arhitekata. pravne države i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda Ovi ciljevi se mogu ostvariti suradnjom između država članica u provođenju njihovih politika u određivanju zajedničkih stajališta i postupnom provedbom zajedničkih mjera u područjima gdje države članice imaju zajedničke interese. Odredbe kojima se rukovodi zajednička vanjska i sigurnosna politika ni na koji način ne utječu na specifične karakteristike obrambene i sigurnosne politike određenih država članica.) mogu biti dostupni i za državljane drugih zemalja članica. Da bi se postigao cilj da 10 % mladih ljudi jedne generacije provede godinu dana na sveučilištu druge države. godine usvojena je direktiva kojom je uvedeno međusobno priznavanje svih diploma visokih učilišta. a temelji se na načelu uzajamnog povjerenja u kakvoću visokih učilišta. ima pravo da bira i bude izabran u općinskim izborima i izborima za Europske institucije. Koji su ciljevi političke unije? Ugovor o Europskoj uniji čini osnovu političke unije koja se gradi na provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike čiji su ciljevi: . 60 000 mladih ljudi koristi stipendije za studiranje u drugim državama članicama. S pomoću novih mehanizama političke suradnje. natjecateljski duh među proizvođačima održava nisu razinu cijena. veterinara. temeljnih interesa i neovisnosti Unije . Koji su simboli europskog identiteta? Europska putovnica – u opticaju od 1985.zaštita zajedničkih vrijednosti. Objasni Europu građana Osim djelatnosti koje su izravno vezane za izvršenje suverenih ovlaštenja i čuvanja općih interesa države (policija. 21. Što obuhvaća zajednička vanjska i sigurnosna politika? Ona čini kamen temeljac Europske unije i obuhvaća sva područja vanjske politike. doveo je do uzajamnog priznanja diploma liječnika. Comett (program tehnološkog obrazovanja i usavršavanja) i Luingua (poticanje učenja stranih jezika). Državljanstvo Unije nadopunjava nacionalno. životni standard je usklađen prema najvišim mjerilima. Koja je svrha obrazovnih programa? Uz pomoć obrazovnih programa Erasmus (mobilnost uređaja).razvitak i jačanje demokracije. Takva politička suradnja na europskoj razini pokazala se kao uspješan pristup vanjskoj politici.

Programima Zajednice…3. Koja su 4 kriterija iz Kopenhagena (1993.) i Madrida (1995.financijska suradnja . Oni uključuju stabilnost demokratskih institucija. posebice ona koja se odnose na način funkcioniranja same Unije. PRAVNI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-e. dio . Ciljevi: područje bez unutarnjih granica. Nove zajedničke politike . ADMINISTRATIVNI – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura sa ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju. zahtjev za članstvo može podnijeti svaka europska država čije uređenje počiva na načelima slobode. Sastoji se od triju dijelova. dio donosi studiju učinka proširenja na politike Europske Unije. otvaranja mogućnosti sudjelovanja u tzv. preuzimanje obveza iz članstva EU-e 4. građanstvo EU (novi pojam). Temelji se na Europskim zajednicama. Što je Agenda 2000? Dokument koji detaljno opisuje pripremne faze za članstvo u Uniji. te financijski okvir za razdoblje 2000. To su kriteriji iz Amsterdama iz 1997.glavna područja na kojima države surađuju = poljoprivreda. Koje su prednosti stabilnosti područja s jedinstvenom valutom za ulagače? Za europske i neeuropske ulagače. stabilnost područja s jedinstvenom valutom ima značajne prednosti. godine Šta su europski sporazumi? To su mješoviti sporazumi koji pokrivaju područja za koja su nadležne i države članice i Unija. pravna stečevina.)? 1. POLITIČKI – stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. a na zemljama članicama je da pokažu dovoljno političke volje za ostvarenje zajedničkog suvereniteta. (ovaj je kriterij iz Madrida) Kako izgleda zahtjev za ulazak u EU? 95 . demokracije. godine u kontekstu proširenja na nove države članice. Što omogućuje Ugovor iz Maastrichta? EU – nova faza u procesu stvaranja sve tješnje unije između naroda Europe. jedinstveno tržište 3.jačanje predpristupne strategije u obliku uvođenja pristupnoga partnerstva. zajednička vanjska i sigurnosna politika. u Kopenhagenu usvojilo načelo po kojem pridružene zemlje srednje i istočne Europe mogu postat članicama Europske unije čim budu sposobne preuzeti obveze koje nosi članstvo i čim zadovolje ekonomske i političke uvjete. ekonomske i monetarne Unije. zajedničku poljoprivrednu politiku te politiku koja se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. 2006. postojanje tržišne ekonomije i sposobnost prihvaćanja i ispunjavanja ciljeva političke. Dokument Europske komisije koji sadrži program aktivnosti vezanih uz razvoj Europske unije i njezinih politika. Glavni su ciljevi: . god.politički dijalog . Nestat će svi troškovi transakcija i tečajnih razlika koje su uzrokovane različitim valutama. reforme. 1. te politikama i oblicima suradnje koji se ustanovljuju ovim ugovorom. poštivanje manjina. poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. sigurnosti i pravde. Koje uvjete mora ispunjavati kandidat za članstvo Europskoj uniji? Prema Ugovoru o europskoj uniji. poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije (osnovni ciljevi EU) 2.slobodna trgovina i sloboda kretanja . vladavinu prava. u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što bližoj građanima. Osnovana je EU. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva. Učvršćeno je zajedničko europsko tržište… Ugovor iz Mastrichta omogućuje zemljama članicama mogućnost upotrebe dvaju važnih instrumenata: zajedničke valute i zajedničke obrane. područje slobode.gospodarska suradnja .Europska zastava – 12 zvjezdica u krugu na plavoj podlozi Europska vozačka isprava – uvedena u državama članicama od 1996. dio sadrži pitanja vezana uz politike Unije.kulturna suradnja Kako se može postati članicom Europske unije? Europsko vijeće je 1993. 2. godine.

preporuke – u pogledu otvaranja pregovora o primanju u članstvo EU-e Što sadrži mišljenje o zahtjevu za članstvo? Mišljenje o zahtjevu za članstvo sadrži: 1. avis) – kojim ocjenjuje stanje i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo države podnositeljice zahtjeva. Mišljenje je pravni akti neobvezujućega karaktera koji donosi Vijeće EU-a ili Komisija i koji se upućuje državama članicama i/ili pravnim osobama na temelju planiranih inicijativa EUa. Kako teče postupak donošenja mišljenja o zahtjevu? Europska komisija upućuje državi podnositeljici zahtjeva poseban upitnik s rokom unutar kojeg ova mora dostaviti tražene podatke.spremnost prihvaćanja svih ciljeva unije kao i obveza koje proizlaze iz članstva EU-e Kome se upućuje zahtjev. Vijeće EU podneseni zahtjev upućuje na razmatranje Europskom vijeću. na čiji poziv Europska komisija izrađuje mišljenje o zahtjevu za članstvo. U slučaju negativnog mišljenja. Koje zemlje trenutno imaju status kandidata? Bugarska. stanje ispunjavanja političkih uvjeta 3. sposobnost prihvaćanja obveza iz članstva EU-e 5. daljnje približavanje Europskoj uniji je usporeno. a na temelju kojih Europska komisija donosi: 1.europska pripadnost države podnositeljice zahtjeva . Europsko vijeće saziva konferenciju između Europske unije i države podnositeljice zahtjeva za članstvo koja tako dobiva status kandidata. dok je u slučaju Grčke dano mišljenje s negativnim tonom (Grčka postala članica 1981.. lipnja 2004. pristupni pregovori zakazani za početak 2005. tko ga razmatra i u kojem roku? Zahtjev se podnosi Vijeću EU. Hrvatska (dobila status kandidata 18. a u kojem se ističe: .. Rumunjska. Svoje mišljenje i preporuke Europska komisija upućuje Europskom vijeću koje donosi konačnu odluku o odobravanju statusa kandidata državi koja je podnijela zahtjev za članstvo.uključivanje u EU-u kao cilj politike države podnositeljice zahtjeva . stanje i mogućnost ispunjavanja gospodarskih uvjeta 4. ali EU još nije utvrdila datum početka pregovora o punopravnom članstvu). mišljenje (fran. Ono je sredstvo vođenja nacionalnih zakonodavstava u poželjnom smjeru. Kako teku pregovori između EU i država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja? 96 . prikaz odnosa države podnositeljice zahtjeva i Europske unije 2. god.). Što ako je mišljenje o zahtjevu negativno? Negativno mišljenje Europske komisije do sada je zabilježeno u slučaju Turske. 2.) i Turska (dobila status kandidata 1999. Što ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno? Ako je mišljenje o zahtjevu pozitivno. Statusom kandidata država dobiva mogućnost korištenja brojnih predpristupnih fondova Europske unije. odnosno državi članici koja u to vrijeme njime predsjedava. To je kraće pismo koje potpisuje predsjednik države i/ili predsjednik vlade. opću ocjenu stanja i mogućnosti ispunjavanja uvjeta za članstvo Cjelokupni postupak u većini slučajeva traje oko godinu dana.Podnošenjem zahtjeva započinje postupak ocjenjivanja sposobnosti države podnositeljice zahtjeva da postane članicom Europske unije. Ako Europsko vijeće ne odredi rok unutar kojeg Europska komisija treba izraditi mišljenje. ona ima punu slobodu da o roku sama odluči.

god. Rumunjska. Europska je unija odmah ponudila novu generaciju europskih sporazuma – sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Slovačka i Malta. Predpristupna strategija uključuje: 1. javnog zdravstva te programa za mlade. istraživanja. zaštitu okoliša i nuklearnu sigurnost te restrukturiranje poljoprivrede. strukovnog obrazovanja. usavršavanje i istraživanje. Mađarska. veljače 2003. poljoprivredu i prehrambenu industriju. Phare program obuhvaća 5 prioritetnih područja: pristup tržištima zemalja donatorica za robu koja dolazi od zemalja korisnica. administrativna reforma. Poljska. Slovenija i Cipar. predpristupnu pomoć koja obuhvaća pružanje financijske pomoći putem programa PHARE. je ispunjeni upitnik uručen predsjedniku Europske komisije. Luksemburška skupina. 97 . Objasni kronologiju odnosa Republike Hrvatske i Europske unije. a potom sporazume o pridruživanju (tzv. malog i srednjeg poduzetništva. To je tzv. Što je SAPARD program? To je program namijenjen rješavanju problema strukturnih prilagodbi u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja država kandidata te pružanju pomoći u provedbi zakonodavstva EU-e iz područja zajedničke poljoprivredne politike. pokrenula je proces proširenja EU-e kojim se određuje i predpristupna strategija za države kandidate. Sredstva Phare programa usmjerena su na projekte za izgradnju infrastrukture. Latvija. Što je ISPA program? Ispa program je instrument strukturne politike u predpristupnom razdoblju pokrenut radi pomoći državama kandidatima u prilagođavanju standardima EU u području prometa i zaštite okoliša. god. Europska unija donošenjem zaključaka Europskog vijeća u Luksemburgu 1997. ured tehničke pomoći za razmjenu informacija. na sastanku Europskog vijeća u Luksemburgu države kandidati postaju: Češka. Litva. obuku i okoliš. Što je PHARE program? To je glavni financijsko – tehnički instrument predpristupne strategije. To je tzv. razvoja privatnog poduzetništva.Za razliku od država kandidata iz srednje i istočne Europe koje su najprije potpisivale sporazume o suradnji. okoliš. Makedoniji te Srbiji i Crnoj Gori. osnovan s ciljem pružanja tehničke pomoći u procesu usklađivanja te provedbe zakonodavstva Europske unije. Helsinška skupina. ISPA i SAPARD (osnovni fondovi) te sudjelovanje u programima EU-e u područjima obrazovanja. energija. je dobila upitnik s 4744 pitanja. Hrvatskoj. europske sporazume) 2. posebno u usklađivanju nacionalnog zakonodavstva tih država s pravnom stečevinom EU-e. Bosni i Hercegovini. godine. U listopadu 2003. državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja – Albaniji. godine. pristupno partnerstvo i nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU-e 3. Kada je Republike Hrvatska podnijela zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji? 21. poticaj u ulaganjima. U lipnju 2003. osnivanje poduzeća itd. Koje su države Luksemburške. a koje Helsinške skupine? 1997. zaštite okoliša. europske sporazume). Cilj predpristupne strategije je pružanje podrške državama kandidatima u pripremama za članstvo u EU-u. Estonija. Objasni predpristupnu strategiju Europske unije. Što je TAIEX? Razvijen je za potrebe država kandidata iz srednje i istočne Europe. a programom je obuhvaćeno mnogo sektora: nuklearna sigurnost. 1999. sporazume o pridruživanju (tzv. obrazovanje. na sastanku Europskog vijeća u Helsinkiju države kandidati postaju: Bugarska. Cilj programa je prijelaz na tržišno gospodarstvo. Šta je TACIS program? Tacis program omogućuje tehničku i gospodarstvenu pomoć bivšim državama Sovjetskog Saveza i Mongolije.

kako i u kojim rokovima. stupa na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Što je sporazum o stabilizaciji i pridruživanju? Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je posebna vrsta sporazuma kojeg je Europska unija ponudila državama obuhvaćenim Procesom stabilizacije i pridruživanja. Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Dakle.09.10. i 2010. među kojima i Hrvatskoj. godine. usklađivanje zakonodavstva. Da bi stupio na snagu.) 13. Plan odgovara na ključna pitanja provedbe SSP-a: što se mora učiniti.02. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije bio stupio na snagu dok je 21. na snazi je Privremeni sporazum koji uređuje trgovinska pitanja i s njima povezana pitanja (usklađivanje zakonodavstva u pojedinim područjima. Što slijedi nakon screeninga? 98 . analitički pregled usklađenosti zakonodavstva (eng. te Europski parlament i parlamenti svih država članica. Koji su temeljni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske? To su: ulazak u Europsku uniju i NATO. dobiveno pozitivno mišljenje (AVIS) Europske komisije (preporuka da postane kandidatom za članstvo u EU) 18. ocjenjuje se postojeća razina usklađenosti te potreba daljnje prilagodbe zakonodavstvu EU. Što je plan provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Operativni dokument kojim su utvrđene mjere potrebne za uspješnu provedbu obveza koje je Republika Hrvatska preuzela potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. već i fondove Europske unije (Phare. Sapard).29. screening). kao najznačajnijeg vida razgranate mreže vanjskopolitičkih aktivnosti Republike Hrvatske. razvoj zone slobodne trgovine.2004. Do trenutka stupanja SSP-a na snagu. u Bruxellesu Europska komisija objavila predpristupnu strategiju za RH s prijedlozima pregovaračkog okvira o punopravnom članstvu (pregovori će započet početkom 2005. političke i gospodarske reforme moći koristiti ne samo svoje financijske izvore. Ispa. Zahvaljujući statusu kandidata Hrvatska će za brojne institucionalne.2005. promicanje gospodarskih odnosa.02.2004. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan između Republike Hrvatske i Europske unije.). moraju ratificirati sve zastupljene strane: Hrvatski sabor. Što je screening? Jedna od dviju faza u pregovorima o članstvu. Cilj SSP-u je uspostava političkog dijaloga. 01. stupanje na snagu i provedba SSP-a nisu formalno preduvjeti za podnošenje zahtjeva.2003.2.2001. Status kandidata otvara mogućnost da i Hrvatska postane članicom Europske unije. u Bruxellesu Vijeće ministara EU je usvojilo Europsko partnerstvo s Hrvatskom kojeg je predložila Komisija i u kojem su navedene kratkoročne i dugoročne mjere koje bi RH trebala provesti u narednom periodu 06. Iako proces približavanja Europskoj uniji ponajprije ovisi o Europskoj uniji.).10. RH podnijela zahtjev za punopravno članstvo u EU 20.2003. potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 21. Kad se Republika Hrvatska nada ući u EU? Daljnje proširenje EU predviđeno je za razdoblje između 2008.2004. uspješna provedba SSP-a može znatno pridonijeti dobivanju pozitivnog mišljenja Europske komisije. ali se mogu smatrati politički izuzetno važnim i nužnim dijelom procesa približavanja europskim integracijama koji prethodi samom podnošenju zahtjeva za članstvo. cestovni prijevoz itd. godine. te promicanje politike dobrosusjedstva. Postupkom screeninga utvrđuju se područja unutar zakonodavstva pojedine države kandidata koja treba prilagoditi zakonodavstvu EU-e.04.2004. Republika Hrvatska potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju 2001. tko je odgovoran za pojedinačnu provedbu. administrativne. tzv. osiguravanje suradnje te poticanje suradnje u nizu drugih područja.06. u Bruxellesu Hrvatska dobila status kandidata za članstvo u EU (Europsko vijeće zakazalo otvaranje pristupnih pregovora početkom 2005. SSP državi potpisnici daje status pridruženog člana i potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji. u Strazbourgu.

Što je Cards program? Vrsta tehničko – financijske pomoći Europske unije čije su korisnice države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Albanija.Europska zajednica za ugljen i čelik. kultura i dr.2. Portugal. mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku. Finska. Slovačka. AMSTERDAMSKI UGOVOR Rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu 1996. avis)? To je dokument koji Europska komisija priprema na poziv Europskog vijeća. Češka.mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka. obrazovanje.izmjene odredaba o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. Kad je održan summit u Zagrebu? 24. . Švedska.Nakon screeninga otvaraju se pregovori o 31 poglavlju pravne stečevine Europske unije (slobodno kretanje roba. Pravna stečevina EU-a ne predstavlja samo pravo u užem smislu budući da obuhvaća: sadržaj. a kojim se ocjenjuje sposobnost države podnositeljice zahtjeva da postane punopravnom članicom Europske unije. poljoprivreda. Luksemburg.uvođenje fleksibilnosti. osnivačkim ugovorima: . Danska. Mađarska.) Nakon zaključivanja pregovora u svim poglavljima pravne stečevine EU-e. Hrvatska.Europska ekonomska zajednica. načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora. Bosna i Hercegovina.donose se na sastanku europskog vijeća. studenog 2000. Srbija i Crna Gora te Makedonija).) institucionalna reforma EU. .jačanje uloge Europskoga parlamenta. Ministri vanjskih poslova država članica potpisali su ga u listopadu 1997. Poljska. mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica. zakonodavnog. deklaracije i rezolucije koje je UE usvojila. Što je pravna stečevina Europske unije? (uvriježena kratica acquis communitaire) Je skup prava i obveza koji sve države članice obvezuje i povezuje unutar EU-a. Pravno.2003. . sastali su se šefovi vlada i država članica EU-a te država obuhvaćenih Procesom stabilizacije i pridruživanja. Bugarska i Rumunjska. Na njegovim su marginama otvoreni pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju RH i EU-a. statistika. nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. Na sastanku je usvojena Završna deklaracija kojom se predviđa daljnji razvoj političkih odnosa između država jugoistočne Europe i EU-a. Koje su članice Europske unije? Austrija.. Nizozemska. Litva. Hrvatskoj će biti omogućen ulazak u EU. Belgija. Cipar. Velika Britanija. Francuska. gospodarskog i socijalnog sklopa te promicanju tržišnog gospodarstva država korisnica. Pravni temelj EU su ugovori . EU se pripremala za veliko proširenje (10). Malta. . (na snazi od 1.prenošenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u području pravosuđa i unutarnjih poslova(treći stup) u prvi stup EU. Njemačka. kao i ugovore zaključene između država članica u području djelovanja EU. Što je mišljenje o zahtjevu za članstvo (franc. Estonija. Latvija. kapitala. a koji je namijenjen potpori izgradnje institucionalnog.Europska zajednica za atomsku energiju. godine. . ekonomska i monetarna unija. . a stupio je na snagu 199. 1957.2000. zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda. Italija. Što je Europska zajednica? Izraz koji se do sklapanja Ugovora o EU-i koristio za 3 zajednice utemeljene tzv. Španjolska. Ugovor iz Nice . Grčka. ugovor sadrži neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji i kao takav ne zamjenjuje druge ugovore. godine. 1957. Slovenija. . Irska. 1951. godine. ljudi. 99 .uvrštavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu stečevinu EU.. Najvažnije izmjene navedeni ovim ugovorom jesu: .

Osnovna razlika između prvoga i druga dva stupa leži u stupnju ograničavanja ovlasti odlučivanja na razini država članica. Europske komisije. roba.nisu pravno obvezujući akti STUPOVI EU Za EU se kaže da podsjeća na prednji dio grčkoga hrama koji leži na 3 stupa. Suda Europskih zajednica. Jedinstveno tržište čini samu srž današnje Europske unije. POLITIČKI : stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju. godine. godine. Koji su ciljevi za članstvo u EU 1. Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju. GOSPODARSKI – postojanje djelotvornog tržišnog gospodarstva te sposobnost tržišnih čimbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar EU-a 3. Druga su dva stupa pretežno u nadležnosti država članica. odnosno u načinu donošenja odluka. Jedino prvi stup koristi postupke odlučivanja utemeljene još Rimskim ugovorima. PRVANI – usvajanje cjelokupne pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) 4. godine. usluga i kapitala. zajednička poljoprivredna politika. a temelji se na ostvarivanju tzv. u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o EZ i Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju.obvezuje u cijelosti i istovremeno sve članice . OSNOVNI PRAVNI INSTRUMENTI EZ Primarni izvor: Osnivački ugovor Sekundarni izvori: . carinska unija. adresirana je . jedinstveno tržište. godine.obvezuje sve članice ali sama država bira sredstva (kako učiniti) . Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proširenjem na nove države članice promijenjen je sastav i način djelovanja Europskog parlamenta.- uključivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora isticanje borbe za većom zaposlenošću kao cilja Unije UGOVOR IZ NICE Ugovor iz Nice rezultat je međuvladine konferencije koja je započela u veljači 2000.obvezuje samo one kojima je izravno upućena. Gospodarskoga i socijalnoga odbora te odbora regija. te ugovori koji ih izmjenjuju – Jedinstveni europski akt. IZVORI PRAVA Izvori prava EU dijele se na primarne i sekundarne. stvaranje učinkovitog sustava državne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog procesa usvajanja i provedbe pravne stečevine EU-a). Prvi stup ima nadnacionalni karakter. Ugovor iz Nice potpisan je 26. Ta se slika počela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. te su više međudržavnoga karaktera. Ugovor iz Amsterdama i Ugovor iz Nice.preporuke . Vijeća Europske unije. Ugovor iz Maastrichta.odluke . Drugi stup obuhvaća suradnju država u vanjskoj i sigurnosnoj politici. strukturne politike te ekonomska i monetarna unija. Revizorskoga suda.nisu pravno obvezujući akti . veljače 2001. a završila u prosincu iste godine.mišljenja . poštivanje ljudskih prava i prava manjina i prihvaćanje političkih ciljeva Unije 2. Na toj se konferenciji raspravljalo o sastavu i djelovanju institucija Unije nakon idućih valova proširenja. a čine ga npr.direktive . četiriju sloboda . a stupio je na snagu 1. vladavinu prava. Primarni su izvori prava osnivački ugovori i opća načela prava. Sekundarni izvori pravu uključuju 100 . kojima usvojeni pravni akti postaju sastavni dio nacionalnih pravnih poredaka država članica. ADMINISTRATIVNI (Madrid 1995) – prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguravanja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao što su jačanje administrativne sposobnosti.slobode kretanja ljudi. Izrazom osnivački ugovori obuhvaćeni su u ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i čelik. JEDINSTVENO TRŽIŠTE ( 4 slobode) Jedinstveno ili unutarnje tržište je oblik gospodarske integracije koja ukidanjem tehničkih i administrativnih prepreka vodi stvaranju zajedničkoga tržišta. veljače 2003. a treći suradnju u području državne policije i pravosudnih institucija nadležnih za kaznene postupke.uredbe .

a s EU strane je Olli Rehn(povjerenik Europske komisije za proširenje) Koordinacija za pregovore o pristupanju Pregovaračka skupina za vođenje pregovora Radne skupine za pripremu pregovora Ured glavnog pregovarača Tajništvo pregovaračke skupine 101 . 6. Načelo nadređenosti prava EZ-a poznato je i pod nazivom načelo prvenstva.pravne akte koje Vijeće EU-a donosi na temelju primarnoga zakonodavstva (odluke. uredbe. a spominju se i Ustavnom ugovoru EU-a. Sud Europskih zajednica presudio je da je upravni akt Zajednice nadređen nacionalnim ustavima. regionalnoj ili lokalnoj razini. Namjena je načela supsidijarnosti osigurati učinkovito donošenje odluka na razini što bližoj građanima. 5. direktive. godine. NAČELO SUPSIDIJARNOSTI Načelo supsidijarnosti opće je načelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u područjima svoje isključive ovlasti). Primjena ovoga načela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezine opravdanosti u odnosu na mogućnost njezine provedbe na nacionalno ili regionalnoj razini. 3. 2. zamjenik voditelja i glavni pregovarač s RH strane Vladimir Drobnjak. a 1970. mišljenja. u Amsterdamskom ugovoru. PRAVNA NAČELA Prema načelu nadređenosti prava EZ-a pravni akti Zajednice u pravnom sustavu država članica imaju višu pravnu snagu od nacionalnoga zakonodavstva. Pokušaji jasnoga definiranja ovoga načela mogu se naći u osnivačkim ugovorima. preporuke) te sudsku praksu Suda Europskih zajednica. PREGOVARAČKA TIJELA: 1. 4. osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj. To je načelo ustanovljeno temeljem presude Suda Europskih zajednica iz 1964. Državno izaslanstvo RH-voditelj izaslanstva je ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->