P. 1
22_biologija

22_biologija

5.0

|Views: 1,000|Likes:
Published by Talić Senad

More info:

Published by: Talić Senad on Oct 01, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/12/2013

pdf

text

original

NOVOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA MEDRESE

BIOLOGIJA

CILJ:

Cilj nastavnog predmeta biologije u odgojnom i obrazovnom procesu učenika ove škole je uvođenje učenika u područja bioloških nauka, čiji su sadržaji značajni za razumijevanje pojava i procesa u prirodi, a u skladu sa najnovijim naučnim dostignućima, kao i razvijanja sposobnosti jasnog i kritičkog mišljenja i zaključivanja što je tijesno povezano sa potrebama zvanja za koje se učenici obrazuju. ZADACI: • da učenici steknu nova znanja o organizaciji i funkcionisanju ćelije, kao i o biofizičkim i biohemijskim procesima u njoj; • da učenici shvate tok općih fizioloških pojava i procesa u biljnom, životinjskom i ljudskom organizmu; • upoznavanje učenika sa najčešćim oboljenjima, njegom i mjerama (preventivama) zdrastvene zaštite funkcionalnih sistema čovjeka; • stjecanje osnove za primjenu stečenog znanja u praksi.

Nastavni program iz predmeta

• Metabolizam ćelije (anabolizam i katabolizam). hemijska struktura i klasifikacija. Biokatalizatori i biokatalizam. oblik i opća građa ćelije. osmoza). Sličnosti i razlike živih i neživih sistema. mikro i ultramikro elementi). jedarce. Struktura stanice. oligosaharidi i polisaharidi (hemijska struktura. struktura i podjela. mitohondrije. 15 . • Proteini (bjelančevine). Nukleinske kiseline i ostale organske materije (ADP. rezervni i energetski). goldžijev aparat. Neorganske tvari (voda i mineralni sastojci) u živoj materiji. • Životni ciklus ćelije. Ugljični hidrati – glicidi. Razlika između biljne i životinjske ćelije. Metode proučavanja ćelije. centrosomi. Broj 1. ATP). Amitoza i mitoza (kariokeneza). protoplazma i njene diferencijacije: stanična (citoplazmatična).nauka o životu. jedinstvo žive i nežive prirode. plastidi i specijalne organele). Podjela prema funkciji (strukturni. OSNOVI CITOLOGIJE I MOLEKULARNE BIOLOGIJE • Uvod u citologiju i njena povijest.BIOLOGIJA II razred (2 sata sedmično – 72 sata godišnje) Red. Ćelija – stanica. Sati 1 2. podjela prema funkciji). ribosomi. dijaliza. monosaharidi. • Osnovne biološke nauke – predmet i problem proučavanj. diferencijalna propustljivost. • Jedro – jezgro (nukleus). propustljivost ćelijske membrane. • Osnovna fizička svojstva protoplasme – koloidni sistem. Veličina. građa (jedrova opna. Bioelementi (makro. oblici i funkcije organela (endoplazmatična mreža. sa biokatalitičkom funkcijom. Naziv programskih sadržaja UVOD • Bilogija. • Morfologija i organizacija prokariotske i eukariotske ćelije. Lipidi. pasivni prenos (difuzija. nukleoproteidi). Aktivni prenos supstanci u ćelijama (transport Na i K jona). • Organske tvari u živoj materiji. hromoproteidi. Rast i dioba ćelije. Položaj biologije u sistemu prirodnih nauka. membrana (građa i funkcije). kontraktilni. • Biohemijski sastav žive materije (protoplazme). klasifikacija i podjela prema funkciji (strukturni. fermenti (enzimi) – priroda. hromatin hromosomi i njihov broj u somatskim i spolnim ćelijama). lisosomi. hemijska struktura. osnovna jedinica života.

kretanje vode. • Disanje biljaka (respiracija). nervni sistem. 3. tipovi stabla. Metabolizam usvajanja jona. • List: morfologija lista. poluparazitizam. njihova funkcija i fizičko-hemijske osobine. • Sistem informacije i integracije: čula. simbioza. pupoljci). odvadanje vode – gutacija. Regulacija procesa disanja. Metamorfoze stabla. zone korijena. Faktori koji utječu na klijanje (fizički. Svijetla faza fotosinteze (fotoliza vode i fotosintetička fosforilacija).• Mejoza (redukcijska dioba). Stablo (postanak. usvajanje vode. Organizam i sredina. • Heterotrofna ishrana biljaka: saprofitska. mehanizam i hemizam disanja. Kalvinov ciklus. metamorfoza listova. kategorije listova. Energetski procesi pri klijanju. Fotosintetički pigment. hemijski. Fotoperiodozomi. MORFOLOGIJA. tipovi korijenovog sistema. raspored listova na stablu. Labaratorijski rad (2 sata): • Tehnika mikroskopiranja • Mikroskopiranje ćelije i njene strukture (obojen i neobojen preparat). • Fiziologija rastenja i razvića pojedinih biljnih organa. Fotosinteza. anizofilija i heterofilija. Činioci koji utječu na proces disanja. endokrini 16 25 . • Klijanja sjemna. • Metabolizam mineralnih soli. auksini. Tamna faza fotosinteze. azota). • Izdanak (tipovi izdanka). Fitohormoni. Rast stabla u širinu. • Vodni režim biljaka (voda. Činioci koji utječu na usvajanje i sadržaj mineralnih elemenata. 4. Aerobno disanje. Fiksacija i metabolizam nitrogena (N= dušika. giberelini. Anaerobno disanje (vrenje). parazitizam. • Autotrofna ishrana biljaka. citokinini i inhibitori. Unutrašnja građa lista. Funkcije korijena. • Primarna građa lista monokotila i dikotila. suženje. Unutrašnja građa korijena u zoni korijenovih dlačica. Labaratorijski rad: • Klijanje sjemena u zavisnosti o unutrašnjim i vanjskim uvjetima. FUNKCIONALNA ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA ŽIVOTINJA I ČOVJEKA • Uvod u animalnu fiziologiju funkcionalnih sistema. FUNKCIONALNA ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA BILJAKA • Korijen. transpiracije). biološki). Metamorfoza korijena. transformacija energije u procesu disanja.

• Nervni sistem. Opća fiziološka ekskrecija. tabakizam i narkomanija. • Sistemi organa za varenje. • Krv. • Energetska vrijednost hrane. Prelazni tip varenja (dupljari i mekušci). neurosekrecija. Mjere zaštite od oboljenja i njega pojedinih organa. uobličeni elemnti krvi (razmaz krvi pod mikroskopom) • Mjerenje krvnog procesa kod čovjeka. Labaratorijski rad: (7sati) • Fiziologija refleksa spinalne žabe. Pulzatorni organi i zalisci. • Varenje hrane u višećelijskih organizama (vanćelijski tip varenja). Regulacija disanja. Integrativna uloga endokrinog i nervnog sistema. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA FUNKCONALNIH SISTEMA ČOVJEKA • Sistem integracije. Transport gasova i respiratorni pigmenti. nervni i endokrini sitem. Ekskrecija jednoćelijskih organizama. organskih aparata i sistema. 5. Mehanoreceptori i kemoreceptori. Krvni pritisak i puls. Varenje hrane. Ergometrija. • Disanje. Varenje jednostaničnih organizama. Krvna plazma i ćelije tjelesnih tečnosti. Imunitet. • Ishrana organizama. cirkulacija tjelesnih tečnosti. Regulacija cirkulacije. organizacija nervnog sistema. disanje i ekskreciju. Funkcionalni sistem disanja u kopnenih organizama. Koagulacija tjelesnih tečnosti. • Fiziologija mišićnih kontrakcija. Uporedni pregled tjelesnih tečnosti beskičmenjaka i kičmenjaka. Funkcije endokrinih žlijezda. vene i krvni kapilari). Krvna plazma i pčelinjaka i kičmenjaka. Razmjena gasova. čula. • Toksikomanija: alkoholizam. Obrambene funkcije. neuron sinapsa. 9 . Regulacija varenja.sistem. • Funkcionalna podjela nervog sistema kičmenjaka: somatske i vegetativne funkcije • Endokrini sistem. Transport ostalih materija i respiratori pigmenti. Sastav tjelesnih tečnosti. Transport ostalih i uloga u homeostazi. Mjere zaštite od bolesti i njega. • Disanje u riba i žaba na različitim spoljnim temperaturama. Sastav tjelesnih tečnosti. krvni sudovi „arterije. Regulacija ekskrecija. • Tjelesne tečnosti. serum. • Ekskrecija. Resorpcija hranjivih sastojaka. Ekskrecija višećelijskih organizama tipovi ekskretornih organa. Nefron i bubreg (građa i funkcija). • Funkcije tjelesnih tečnosti. Plazma. • Ispitivanje insulina i adrenalina na organizam životinje. • Termoreceptori i elektroreceptori (fotoreceptori).

• Zaštita i najčešća oboljenja i njega sistema organa za cirkulaciju. • Biološka osnova međupopulacijskih razlika. oboljenja i njega sistema organa zaštite. bolesti i njega. rasizam i genocid. RAZVOJA LJUDSKOG ORGANZMA • Pronatalni rast i razvoj ljudskog organizma • Postnatalni rast i razvoj ljudskog organizma • Oblici rasta. Faktori rasta i razvoja. roditeljstvo. • Mjere zaštite. odgovornost. potpore i kretanja. Ljudske rase. UKUPNO 6 72 . spolnost. • Sistem organa za reprodukciju: higijena spolnih organa. „SIDA“ • Spol. Humanizacija odnosa među spolovima. 6. sterilnost i kontracepcija.

starenje i smrt.Distribucija i međugeneracijski kontinuitet genetičkog materijala – mitoza ćelijski ciklus. Regulacija djelovanja genetičkog materijala. Oplođenje.Nastavni program iz predmeta BIOLOGIJA III razred (2 sata sedmično . . Spolno (gametsko) razmnožavanje.Organizacija i funkcija genetičkog materijala na mikroskopskom nivou – struktura hromosoma i hromosomske garniture. njihove međuzavisnosti. .sticanje novih znanja o procesima razmnožavanja i razvića.72 sati godišnje) ZADACI: .Uvod u genetiku. Sati 8 2. organizacija i funkcija genetičkog materijala na molekularnom nivou: DNK i RNK. Regeneracija.Genetička kontrola sinteze bjelančevina. Genetika. svijesti. . . postembrionalno razviće. hromosomska determinacija spola. Smjena generacija. Broj 1. .Kontinuitet i promjenjivost genetičkog materijala – mutacije i mutageneze u procesima proizvodnje i preradi sirovina.usvajanje neophodnih znanja o genetičkoj kontroli. procesa kruženja materije i proticanja energije. . heterosomi. ljubavi i odgovornosti za zaštitu i unapređivanje životne sredine. Autosomi.razvijanje ekološke kulture. 22 . genetička informacija. individualnom i populacijskom nivou.Autoreprodukcija i popravka oštećene DNK. Nespolno (agametsko) razmnožavanje. ćelijskom. Red. GENETIKA .Struktura. prepisivanje (transkripcija) i prevođenje (translacija) genetičke šifre (poruke). .uočavanje jedinstva živih i neživih sistema. Embrionalno razviće. funkcionalnom integritetu i kontinuitetu živih sistema na molekulskom. .upoznavanje učenika sa mogućnostima manipulacije genetičkim materijalom kao i sa principima savremene biotehnološke proizvodnje i primjenom bioloških agensa u različitim područjima ljudske djelatnosti. Naziv programskih sadržaja BIOLOGIJA RAZMNOŽAVANJA I RAZVIĆA Razmnožavanje živih bića. . .sticanje spoznaka o različitim tumačenjima postanka i evolucije života na Zemlji. biotehnika i biotehnologija. oblasti i nivoi proučavanja genetičkih pojava i procesa. . Razviće živih bića.

Laboratorijski rad: Posmatranje hromosoma u mitozi i mejozi GENETIČKO INŽINJERSTVO I BIOTEHNOLOGIJA .Hibridološki (ukrštavanje). Toplota.Geni i osobine. Biološki produktivitet. struktura.Genetičke osnove selekcije i oplemenjivanja u uzgoju domaćih životinja i biljaka značajnih u ratarskoj i voćarskovinogradarskoj proizvodnji. monoklonska antitijela i hibridizacija ćelija. hortikulturi. jedinstvo životne sredine. definicija i podjela. . industriji i zaštiti životne sredine – aktuelno stanje i perspektiva. konstrukcija vještačkih hromosoma. 3.Aktivni agensi u biotehnološkim procesima. voda. . transfer i kloniranje DNK. dinamika i evolucija. 22 . . interakcija alelnih gena. Geobiosfera.Klasični biotehnološki metodi i njihova primjena. . zrak i svjetlost kao ekološki faktori. Ekološki principi i osnovni ekološki pojmovi. genealoški (klonsko-blizanački) i geneološki (rodoslovni) metodi u uzgoju biljnih i životinjskih vrsta. Monogensko i poligensko nasljeđivanje.Gensko inžinjerstvo: prirodni i sintetski geni. . atributi populacije. metodi i pravci genetičkoinžinjerskih istraživanja i postupaka. struktura.Mejoza. rekombinacije i genetičke mape. poljoprivredi. Ekološki faktori i njihova podjela. . . Genom. . karakterizacija. . farmaciji.Uvod u ekologiju. . genotip i fenotip.Primjena genetičkog inžinjerstva u medicini. . dinamika i evolucija. Probojnost i ekspresivnost gena. . životna sredina i životne oblasti. zemljišta i biocenoza na Zemlji. ..Genski lokusi i aleli.Geni u populaciji – genetička ravnoteža i struktura populacije. 10 4. .Prirodne zakonitosti distribucije klime. EKOLOGIJA I ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE . šumarstvu.Hromosomsko inžinjerstvo: transfer pojedinačnih hromosoma. nivoi. mikroorganizmi i kultura ćelija i tkiva. .Stupnjevi ekološke integracije: individua i populacija. Biohemijsko i enzimsko inžinjerstvo. . genetički vektori (virusi i plazmidi). Genetičko inžinjerstvo: definicija.Biotehnologija: definicija. Genomsko inžinjerstvo: kloniranje somatičnih genoma.Biocenoza – sastav. „tehnika rekombinantne DNK“ – izolacije. tipovi i područja primjene.Promet materije i protok energije u ekosistemu.Ekosistem – sastav.Životna sredina.

Prostorna i vremenska biološka promjenjivost.Raznolikost i jedinstvo živog svijeta. . more. UKUPNO - 10 72 IZBORNA NASTAVA . savane. . Biološkoekološki efekti degradacionih procesa u kopnenim ekosistemima.Kozmozonska i evolucijska biogeneza. . Zaštita prirode kao specifičan vid zaštite životne sredine. Degradacija i žaštita zraka i zemljišta kao komponenti kopnenih ekosistema. ekonomski.Globalni karakter procesa degradacije (destrukcije i zagađivanja) životne sredine. Tajge i liščarsko-listopadne šume. Pojam evolucije materijalnog i duhovnog svijeta.Biološko-ekološki efekti destrukcije i zagađivanja životne sredine po nivoima organizacije živih sistema. sociološki. . politički. vitalizam i tumačenje „spontane generacije“ (generatno equinoca). . Kopneni ekosistemi na horizontalnom i vertikalnom profilu Zemlje.Teorija abiogeneze.Vodeni ekosistemi: rijeka. Suptropske i tropske šume.Multidisciplinarnost pristupu problemima zaštite životne sredine (društveni. nizijski i planinski). polarne pustinje i tundre. okean. stepe. jezero. biološko-medicinski. . taksonomskim skupinama i geografskim zonama. ODABRANA POGLAVLJA IZ EVOLUCIJE . . mezofilne i kserofilne livade i pašnjaci (primorski. . . tercijarni antropogeni ekosistemi: ruralni i urbani.Kreacionistička teorija o porijeklu i promjenjivosti živog svijeta.Primarni klimatogenski ekosistemi. kulturološki). Teorija o abiogenom i evolucijskom postanku prvih autoreproduktivnih molekula. polupustinje i žarke pustinje.Prve ideje i razvoj savremenih teorija o porijeklu života na Zemlji. Racionalno iskorištavanje bioloških resursa i proizvodnja zdrave hrane.Kreacionističke teorije o porijeklu i razvitku života na Zemlji u svjetlu savremenih dostignuća bioloških znanosti. Led. . .5. bara.Antropogeni ekosistemi: sekundarni – hidrofilne. tehničko-tehnološki.

Upoznavanje učenika sa građom i funkcijom biljnih i životinjskih tkiva. . organa. ZADACI: .Upoznavanje učenika sa predmetom proučavanja i značajem biosistematike u sistemu bioloških nauka.Proširivanje i produbljivanje ranije stečenih znanja. vještina i sposobnosti koje su učenici stekli na redovnoj nastavi. . Nastavni program iz predmeta . njihovom filogenijom.Upoznavanje s biodiverzitetom putem obrade najznačajnijih karakteristika pojedinih grupa biljaka i životinja.CILJ: Cilj izborne nastave biologije je uvođenje učenika u neka područja bioloških nauka čiji sadržaji nisu obrađivani u redovnoj nastavi biologije a koji će im koristiti u svakodnevnom životu. podjelom i značajem. kao i za nastavak školovanja na biotehničkim i srodnim fakultetima. sistema organa i organizmom. .Osposobljavanje učenika za samostalno posmatranje i izvođenje vježbi. organskog aparata. .

(objasniti na po jednom primjeru. sistem organa. sistem organa za krvotok. .srce.Labor. 30 . osnovno tkivo (parenhimi za upijanje vode. mišićna i nervno tkivo.Ćelija (stanica) – osnovna gradivna i funkcionalna jedinica organizma. parenhim za magaciniranje hrane). . provodna tkiva. vježba: mikroskopiranje ćelije modrozelene alge i bakterijskih ćelija (trajni preparat).Životinjska tkiva: epitelna. bakterije. priručnicima i drugim štampanim materijalom koji se može koristiti u nastavi. . Definicija tkiva. oko. sunđerasti parenhim. vezivna.BIOLOGIJA III razred (2 sata sedmično . metode i značaj proučavanja. ćelije sluzokože usne duplje.Taksonomske kategorije. Istraživanja u prirodi i laboratoriji.Laboratorijska vježba: mikroskopiranje biljnih tkiva. Podjela tkiva. . organski aparat. razmaz krvi. .Upoznavanje učenika s programskim sadržajima izborne nastave trećeg razreda.. Prokariotska i eukariotska ćelija. .Osnovni elementi ćelijske organizacije. Acelularni organizmi Virusi. Mikroskopiranje ćelije epiderme luka i ćelije modrozelene alge. mehanička tkiva. . organizam. za fotosintezu.Mikoplazme.72 sata godišnje) Red. životinja i čovjeka . Broj 1. Naziv programskih sadržaja Tema : Histologija i organografija biljaka. Prokarioti . vježba: disekcija oka govečeta. modrozelene alge.Trajna biljna tkiva: kožna tkiva. s udžbenicima.Osvrt na sistem klasifikacije (razvrstavanja) živog svijeta.Organ. Tvorna tkiva (meristemi).) . . Eukarioti Sati 11 2. kao i sa obavezama učenika u realizaciji programa izborne nastave. npr.Uvod u histologiju. govedo). Osnovne postavke i pristup istraživačkom radu.Labor. Biljna tkiva. Tema : Biosistematika biljaka Principi (načela) biosistematike.. viroidi. vježba: mikroskopiranje (trajnih preparata životinjskih tkiva.Labor.

rasprostranjenost.Opće odlike građe. cvat. .značajniji pripadnici. . značajniji pripadnici porodice i značaj pojedinih vrsta za čovjeka (voćarstvo.Oprašivanje. . rasprostranjenost i značaj. Papratnjače.Skrivenosjemenjače / kriptosjemenjače. rasprostranjenost. . simetrija cvijeta. naše autohtone sorte voća). cvjetni dijagram i cvjetna formula.Mahovine.Sjemenka i plod (nastanak ploda i podjela). rasprostranjenost. razmnožavanje.Labor. .. ekologija. Prepoznatljive osobine porodice.Opće karakteristike odjeljka sjemenjača (cvjetnjača). pripadnici i značaj. ekologija. Uloga gljiva u prirodi i značaj za čovjeka.Labor. podjela i značaj. razmnožavanje i razviće. Podjela skrivenosjemenjača: dvosupnice (Dicotyledonae) i jednosupnice (Monocotyldonae). vježba: Determinacija četinara prema ključu. mješinarke i stapčare). Lišajevi.Labor.Građa sporofita i gametofita. rasprostranjenost.Odlike porodice. razmnožavanje. vježba: Determinacija pripadnika nekih porodica . Klasifikacija gljiva (algašice. na prikupljenom materijalu praviti zbirke plodova. podjela. razmnožavanje i razviće. . vježba: Makroskopsko posmatranje gametofita i sporofita. usnatice (Laminaceae). Sjemenjače .Labor. smeđe i crvene alge).Gljive: građa talusa. mahovina i papratnjača. Posmatranje sporangija i spora mahovina i papratnjača pod mikroskopom. ekologija i značaj.Porodice: leptirnjače (Fabaceae).Porodice: glavočike (Asteraceae). vježba: upoznavanje građe cvijeta raščlanjivanjem. silikatne. Ekologija i značaj algi.Alge. Porodice: ljutići (Ranunculaceae ) i ruže (Rosaceae) Prepoznatljive odlike. posmatranje građe sjemenke graha i kukuruza. krstašice (Brassicaceae). način ishrane i života. . Građa talusa. Podjela sjemenjača.Papratnjače. Stablašice (više biljke) . . Građa cvijeta. pomoćnice (Solonaceae). Podjela algi (zelene. rasprostranjenost. . Opće karakteristike dvosupnica /dikotila. podjela i značaj. Golosjemenjače Prepoznatljive odlike građe golosjemenjača. Razmnožavanje.

značaj. . rasprostranjenost i klasifikacija pljosnatih i oblih glista. razmnožavanje i klasifikacija člankovitih glista. Spužve/sunđeri (Spongia) i dupljari (Coelenterata).Zglavkari/člankonošci (Arthropoda). dijelovi biljke sa ljekovitim i toksičnim djelovanjem.Labor. razmnožavanje. .Način zaraze. . Zajedničke odlike monokotila.)Posmatranje kretanje i varenje kod papučice (Paramecium).Osnovne odlike i plan tjelesne organizacije zglavkara. Korištenje divljih i samoniklih biljaka u ishrani čovjeka.Rakovi/ljuskari.dikotila prema ključu.Razmnožavanje. Paraziti čovjeka. Građa i funkcija ćelijskih organela.Plan tjelesne organizacije.Labor.Ljekovite biljke. . način života i klasifikacija spužvi i dupljara. . Raznovrsnost i klasifikacija zglavkara. Specifičnost organizacije jednoćelijskih životinja. predstavnici i značaj.domaćih životinje i biljaka i oboljenja koje uzrokuju.Jednosupnice/ monokotile.Tjelesna organizacija. razmnožavanje. Prepoznatljive odlike porodice. 3. . Neke vrste ljekovitih biljaka naših krajeva.Laboratorijska vježba: Disekcija kišne gliste.Pljosnate gliste/crvi (Plathelmintes) i valjkaste/oble gliste (Nematode). Pravljenje herbara ljekovitih i jestivih divljih biljaka koje rastu u bližoj okolici. . vježba :Posmatranje pod mikroskopom i pomoću lupe praživotinje koje žive u infuzumu (Napomena! za ovu vježbu infuzum treba pripremiti nekoliko dana ranije. Porodice: ljiljani (Liliaceae) i trave (Poaceae). Značaj protozoa u pšrečišćavanjz zagađnih voda.Višećelijske/višestanične životinje. vježba: Determinacija pripadnika porodice ljiljana i trava prema ključu. . Osnovne odlike tjelesne organizacije. način konzerviranja (sušenja) i korištenja ljekovitog bilja. Tema: Biosistematika životinjskog svijeta Beskičmenjaci .Protozoe kao uzročnici zaraznih bolesti.Preventivne mjere. simptomi i način lijećenja. rasprostranjenost. Prikupljanje. način života. Parazitske pljosnate i oble gliste. .Praživotinje (Protozoa).Prstenaste/ člankovite gliste (Annelida). . rasprostranjenost i raznovrsnost protozoa. pauci i stonoge ( karakteristične 31 .

Adaptacija životu na kopnu.Insekti/ kukci: tjelesna organizacija. .Opće karakteristike hordata. . Glavne grupe ptica i njihove karakteristike: trkačice. kornjače. vježba: Određivanje riba prema ključu. Opće odlike ptica. Najznačajnije grupe pravih košljoriba koje žive u našim vodama. plaštaši. Klasifikacija (haterije. .Gmizavci / gmazovi (Reptilia). vježba: Disekcija ribe. . oplodnja i razviće. Homeotermija. peradarstvo.Labor. bezlubanjci i kičmenjaci. Opće morfološko-anatomske odlike riba. .Kičmenjaci/kralježnjaci (Vertebrata/Craniata). Adaptacija životu u vodi. . Adaptacija na letenje.Sisari/sisavci (Mammalia). Ekonomski značaj riba. Način života i razmnožavanje. Opće morfološke i anatomske odlike.Ptice (Aves). . razmnožavanje i razviće (metamorfoza) vodozemaca. Plan tjelesne organizacije mekušaca.Opća morfološko-anatomska građa.Osnovne karakteristike i način života plaštaša i bezlubanjaca . Korisni i štetni insekti. . razmnožavanje i razviće. vježba: Određivanje vodozemaca prema ključu.Klasifikacija hordata: poluhordati. Klasifikacija riba. Način života i karakteristične grupe bodljokožaca. .odlike klase i poznatiji pripadnici ).Opće morfološke i anatomske karakteristike kičmenjaka. gušteri i zmije) i značaj gmizavaca. Način života. . Osnovne grupe i način života mekušaca. Kolouste/kružouste (Cyclostomata). Repati (žabe) i bezrepi vodozemci (čovječija ribica. . Rasprostranjenost.tritoni.Ribe (Pisces).).Labor. Karakteristični predstavnici za čovjeka značajnijih redova krilatih insekata. Razmnožavanje. krokodili. Lovostaj. . Značaj insekata u prirodi.Bodljokošci (Echinodermata).Mekušci (Mollusca). način života. Opće morfološko-anatomske osobine vodozemaca. ekologija i podjela. Ekonomski značaj mekušaca.Vodozemci (Amphibia).Labor. način života i razmnožavanje gmizavaca. adaptacija životu na kopnu. vježba: Upoznavanje morfološke i anatomske građe insekata.Hordati / svitkovci (Chordata). . Osnovne karakteristike i plan tjelesne organizacije. Opće karakteristike sisara. Seoba ptica.daždevnjaci itd.Labor. plivačice i letačice.Glavne grupe (klase) kičmenjaka. .

Ekonomski značaj i zaštita sisara (savremeno stočarstvo. Endemi i relikti i njihova zaštita. Glavne osobine domovinske flore i faune. Klasifikacija viših sisara: papkari. Ostali sisari. Placentalni/viši sisari (Placentalia). Nacionalni parkovi.- - Klasifikacija sisara: niži (aplacentalni) i viši (placentalni) sisari. Rasprostranjenost i raznovrsnost. Opće odlike viših sisara. Karakteristike kljunara i torbara. mesojedi i primati. Ostali redovi placentalnih sisara. parkovi prirode i rezervati. lov i uzgoj sisara krznaša). UKUPNO 72 .

.proširivanju znanja učenika o genetici čovjeka i mogućnostima otklanjanja greški u genetičkom materijalu. odnosu među spolovima. .osposobiti učenike da odabranim naučnim metodama. samostalno izvode laboratorijske vježbe. . braku i odgovornom roditeljstvu. proširuju i povezuju sa novim dostignućima u nauci. koristeći odgovarajuće pribore. . . .da učenici shvate tok općih biohemijskih i fizioloških procesa i pojava u ljudskom organizmu.da stečena iskustva i znanja sređuju.upoznavanje učenika sa nekim sadržajima iz mikrobiologije.upoznati učenike sa mikroskopom i tehnikom mikroskopiranja i osposobiti ih za samostalno mikroskopiranje.IZBORNA NASTAVA ZADACI: . .proširivanju znanja o spolnom životu i spolnim bolestima čovjeka.održavanju i unapređivanju vlastitog zdravlja i zdravlja svoga okruženja. pružanje znanja koja doprinose: .

veliki kašalj. .Školski mikroskop (optički i mehanički dijelovi ). aerobno i anaerobno disanje (vrenje.Metabolizam bakterija: ishrana (autotrofne bakterije. tetanus.Razmnožavanje i rasprostranjenost bakterija. epitela usne sluzokože (obojeni privremeni preparati). . Mikrobiologija s imunologijom . Rad u biološkoj laboratoriji. zemljište i zrak) . .Imunitet i imuni odgovori.Rasprostranjenost bakterija (voda. veličina i građa). meningitis i dr. . . s udžbenicima. upala pluća. Sterilizacija. Otpornost i prirodni imunitet.Vještački imunitet.60 godišnje) Red.Nastavni program iz predmeta BIOLOGIJA IV razred (2 sata sedmično .Laboratorijska vježba: Upoznavanje s materijalom potrebnim za uzgoj bakterija. Otkriće mikroorganizama.Rasprostranjenost. priručnicima i drugom potrebnom literaturom. bolest i imunitet). - Sati 1 2. Bakterijske kulture.Patogene bakterije.Bakterije:Morfologija bakterijske ćelije (oblik. Faktori koji utječu na razmnožavanje bakterija. bojenje bakterija i kolonije. kolonije. Naziv programskih sadržaja Uvod Upoznavanje učenika s programskom sadržajima izborne nastave četvrtog razreda. raspadanje i kruženje elemenata u prirodi ) . epiderme luka.Laboratorijska vježba: Pravila mikroskopiranja. Antitijela i antigeni (reakcija antitijelo-antigen). . .Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje bakterija (gotovi preparati). potrebnom za realizaciju programom predviđenih sadržaja. Serum i vakcina. kao i sa pravilima za praktični rad. tuberkuloza. Uzgoj bakterija na hranjivim podlogama.Laboratorijska vježba: Mikroskopi i mikroskopiranje. 16 .Uvod u mikrobiologiju. mikroskopski preparati. spore. razmnožavanje. Mikroskopiranje ćelija pluta. laboratorijski pribor. oblik. ciljevi i značaj mikrobiologije.) . difterija. saprofitske i parazitske bakterije ).Bakterijske bolesti čovjeka ( antraks.Stvaranje imuniteta (infekcija.Virusi: veličina. Broj 1.

hemofilija.selektivnost i promjenjivost virusa. zaušnjaci. simptomi bolesti. minerali i vitamini).Bakteriofagi i rikecije. Položaj tijela. Cirkulacija krvi arterijama i venama.Viroze čovjeka: AIDS (građa virusa HIV-a. Građa i rad srca čovjeka. putevi infekcije. određivanje krvnih grupa. Kultivacija virusa . Laboratorijska vježba: Disajni pokreti (utvrđivanje broja disajnih pokreta u 1 minuti pri sjedenju i poslije napravljenih nekoliko sklekova). 13 - - - - Ergonomija i fiziologija rada:Prilagođavanje rada čovjeku. Krvni pritisak (tlak) i bilo (puls). Osnovni sastojci hrane (voda. Sistematika virusa (prema domaćinu i prema građi). Laboratorijska vježba: Uloga dijafragme u disanju. Srce i krvni sudovi. hepatitis B. Laboratorijska vježba: Upoređivanjem energetske vrijednosti hrane unesene tokom jednog dana i vrijednosti potrošene energije usljed tjelesnih aktivnosti tog istog dana treba utvrditi da li je ostvaren pozitivan ili negativan energetski bilans. BIOHEMIJA I FIZIOLOGIJA ČOVJEKA Laboratorijska vježba: Utjecaj temperature i pH sredine na dejstvo fermenata (razlaganje skroba) Krv i limfa: Sastav i uloga krvi čovjeka (krvna plazma i uobličeni elementi). 3. hepatitis C. bjelančevine ugljični hidrati. Laboratorijska vježba: Harvard–step test - . malarija).Regulacija rada srca. leukemija. Bolesti krvi (anemije. . Izrada i korištenje uređaja za Dondersov ogled. Mjerenje vitalnog kapaciteta pluća metodom spirometrije (pomoću spirometra). Laboratorijska vježba: Posmatranje krvnih ćelija pod mikroskopom (razmaz krvi). Kalorijska vrijednost hrane. dječija paraliza. gripa i dr. Hrana i ishrana. Laboratorijska vježba: Mjerenje krvnog pritiska i bila pri različitom fizičkom zamoru.Transportna i odbrambena uloga krvi. prognoza i prevencija). statičko i dinamičko opterećenje pri radu. Njega i bolesti srca i krvnih žila. varičele. masti.

Laboratorijske vježbe: Sastavljanje rodoslovlja. Laboratorijska vježba: određivanje polnog hromatina.4. kontrola procesa metabolizma. Poremećaj broja i građe hromosoma (hromosomopatie). Hemijski sastav i prostorna struktura DNK. krosingover. distrofija mišića. Dominantnost-recesivnost i intermedijarnost (primjeri dominantnih i recesivnih fenotipova odabranih osobina kod ljudi). genetičke mape. Monogensko. hemofilija i daltonizam. Heterozigotni i homozigotni genotipovi.. Vezani geni.Problemi izučavanja i naučni metodi u humanoj genetici (rodoslovlje. Daunov sindrom. albinizam. genski lokusi. Laboratorijska vježba: Praćenje jedne nasljedne osobine kod čovjeka: sposobnost ili nesposobnost savijanja jezika u žlijeb. dermatoglifi i statistički podaci). Kariotip i kariogram.Nukleinske kiseline. Praćenje i 21 - - - - - - . Klinefelterov i Tarnerov sindrom. Normalna hromosomska garnitura čovjeka. Nasljeđivanje spola. anemija srpastih ćelija. oligensko i poligensko nasljeđivanje osobina. Laboratorijska vježba: Sastavljanje kariograma čovjeka.Građa hromosoma na mikroskopskom nivou. Genopatije tjelesnih i spolnih hromosoma: fenilketonurija. stabilnost i promjenljivost nasljednog materijala. Laboratorijska vježba: Izrada modela DNK. Molekulska struktura i organizacija nosilaca biološkog nasljeđivanja. blizanačka metoda. Osnovne posebnosti funkcije DNK: autoreprodukcija. Autosomi i heterosomi. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje ćelija luka u mitozi. Organizacija hromosoma na submikroskopskom nivou. Humana genetika Genetika čovjeka. alelogeni. Hromosomi i hromosomska garnitura čovjeka. Geni.

Odgovorno roditeljstvo. Epidemijski sifilis. Odnos među spolovima. Nastanak muških spolnih ćelija (spermatozoidi) – spermatogeneza. Laboratorijska vježba: Posjeta bračnom savjetovalištu. Zaštita (prevencija) od hromosomopatija.Oplodnja. Porođaj. izlječenje. način zaraze. Sterilitet. Spolne bolesti: Sifilis/lues – uzročnik. simptomi. mogućnost liječenja UKUPNO - - 60 UPUTSTVA ZA REALIZACIJU PROGRAMA : . Gonoreja/kapavac ili triper – uzročnik. Posjeta genetičkom institutu.grafičko prikazivanje nasljedne osobine kroz više generacija (glatka i kovrđava kosa. Brak. Spolni život čovjeka. Spolno sazrijevanje. 9 Seksualiteti . vještačka oplodnja. Primarne spolne odlike muškarca i žene. 5. Trudnoća (prekid trudnoće). hemofilija.seksualni život čovjeka Seksualitet (spolnost). Nastanak ženskih spolnih ćelija (jaje ili ovulum) –oogeneza. nasljeđivanje krvnih grupa). Sekundarne spolne razlike između muškarca i žene. Prenatalni period ontogeneze: germinalna embrionalna i fetalna razvojna faza). Sprečavanje začeća. simptomi. Razlike između spermatozoida i jajne ćelije. Glavne faze individualnog rasta i razvoja u postnatalnom periodu ontogeneze. Spolno sazrijevanje dječaka i djevojčice. Šerijatsko sklapanje braka. način infekcije.

Bitan uvjet kvaliteta izborne nastave predstavlja nastavnikovo stalno upućivanje učenika na samostalan rad. a u toku njenog izvođenja kontroliše ispravnost vježbe i po potrebi interveniše. plodovi. U toku nastavnog procesa uvoditi učenike u metodologiju istraživačkog rada. potrebno je organizovati posjete odgovarajućim institutima i ustanovama te izvoditi nastavne ekskurzije. da crtaju i izrađuju grafikone. Uspješnost izvođenja ovog vida nastave ovisi i od stručnosti i kreativnosti nastavnika. pa se preporučuje nastavniku da se pravovremeno pobrine za to. kinoprojektora. izrađujući dijapozitive i videosnimke pomoću videokamere. Izrada grafofolija. na čaasovima redovne i izborne nastave. obavljaju morfološka zapažanja ili da izvode eksperiment. TV ekrana i multimedijskog projektora uveliko će podići kvalitete nastave iz biologije. Da bi se ovo ostvarilo preporučljivo je da se izborna nastava iz biologije izvodi u blok-časovima. Učenici treba sami da vrše mikroskopska posmatranja. sjemenke). mogu se vršiti presnimavanja emisija sa TV programa na videokasete ili presnimavanje slika i teksta s INTERNETA na kompjuterske diskove.Za sve vrijeme rada učenici treba da bilježe. Stoga komisija preporučuje što skorije štampanje udžbenika iz biologije za II i III razred redovne nastave. izrada zbirki. Međutim nastavnik zajedno sa učenicima (redovne i izborne nastave) može dati veliki doprinos u obogaćenju dijateke i videoteke za biološki kabinet.. skupljanje prirodnog materijala (biljke. samostalno opažanje i zaključivanje. Uspjeh u izvođenju nastave iz biologije. trenutno susreću učenici i nastavnici biologije je nedostatak jedinstvenog udžbenika prilagođenog nastavnom planu i programu iz biologije za učenike medrese. Laboratorijske vježbe: treba učenicima omogućiti maksimalnu samostalnost prilikom izrade vježbe. Poteškoće s kojima se. PROFIL NASTAVNIKA: . Gdje je to moguće. a ako je problem koji rješavaju takve prirode. pravljenje školskih zbirki. samostalno praćenje. Također. Permanentno stručno usavršavanje nastavnika je garancija uspjeha u ovom radu. kao i priručnik za izvođenje izborne nastave biologije za III i IV razred medrese. putem: dijaprojektora. kreativnosti i zainteresovanosti nastavnika. i herbarija ima i obrazovni i odgojni karakter. kao i stepen interesovanja učenika zanastavu iz biologie najviše zavisi od stručnosti. Maksimalno korištenje videomaterijala koji se može pokazati na različite načine. Videomaterijal se djelomično može nabaviti na tržištu. kako bi se učenici na "izvoru" upoznali sa problemom koji izučavaju. da prave mikropreparate. Prije izvođenja vježbe nastavnik daje upute. posmatranje pojava i procesa.

.Prirodno-matematički fakultet – Odsjek za biologiju – profesor biologije . .Pedagoški fakultet – profesor biologije i geografije IZVORI I LITERATURA: . biologije sa položenim ispitom iz pedagoško-psihološke grupe predmeta. .Prirodno-matematički fakultet – Odsjek za biologiju – inž.Filozofski fakultet – Odsjek biologija – profesor biologije.Pedagoški fakultet – profesor biologije i hemije..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->