You are on page 1of 29

1 ACTIONES LIBERAE IN CAUSA to je slucaj kada ucinilac sam sebe dovede u takvo stanje,a ne kao kod neuracunljivosti kada

je bolest u pitanju. Krivicno je odgovoran ucinilac kriv.dela koji upotrebom alkohola,opojnih droga,ili na drugi nacin dovede sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znacaj svojih dela ili upravljati svojim postupcima,ako je pre nego sto je sebe doveo u takvo stanje delo bilo obuhvaceno njegovim umisljajem,ili je kod njega u odnosu na kriv.delo postojao nehat. Studiozno profesoru rasclaniti prednje pomenuto! Proizilazi da ako kod ucinioca delo nije pre stavljanja u to stanje ,dakle,nije bilo obuhvaceno ni umisljajem ni nehatom on nece biti kriv.odgovoran. Prilikom utvrdjivanja vinosti,sud ce uzeti u obzir da li je sklon cestoj upotrebi alkohola,droga i kako se ponasa u stanju pijanstva,odnosno da li je u takvom stanju i ranije vrsio kriv.dela.Primenjuju se i mere bezbednosti u takvim slucajevima. AMNESTIJA I POMILOVANJE to su akti nadleznog organa na osnovu kojih dolazi do potpunog ili delimicnog oslobodjenja od izvrsenja kazni,ili davanja drugih pogodnosti licu koje je ucinilo kriv.delo. Amnestija je akt kojim se poimenicno neodredjenim licima daje oslobodjenje od gonjenja ili potpuno ili delimicno oslobodjenje od izvrsenja kazne,zamenjuje se izrecena kazna blazom kaznom,odredjuje se brisanje osude ili se ukida odredjena pravna posledica osude. Pomilovanje se uvek odnosi na poimenicno pobrojana lica. BICE KRIVICNOG DELA obuhvata skup svih posebnih elemenata jednog krivicnog dela.Obelezja i elementi su sadrzani u zakonskom tekstu svakog kriv.dela.Oni su u zakonskom tekstu konkretizovani,i po tim elementima se svako kriv.delo razlikuje od drugog.Tako,npr:radnja kod kriv.dela klevete se sastoji od elemenata(iznosenju ili pronosenju stogod neistinitog za drugoga),sto moze skoditi njegovoj casti i ugledu,a kod krivicnog dela samovlasca u samovlasnom pribavljanju nekog svog prava ili prava za koje smatra da mu pripada. Napokon,kriv.dela se razlikuju jedna od drugih i po razlicitoj posledici i drugim stvarima. BITNO SMANJENA URACUNLJIVOST Lice u ovakvom stanju nije potpuno psihicki poremeceno da bi se moglo smatrati neuracunljivim,ali nije ni takvog dusevnog stanja da bi se moglo smatrati uracunljivim.Dakle,sposobnost ovih lica da shvate znacaj svoga dela je bitno smanjena. Osnov ovakvog stanja kod ovih ljudi je isti kao kod neuracunljivosti:trajna ili privremena dusevna bolest,zaostali dusevni razvoj i sl.Takodje,imamo i tu BIOLOSKOPSIHOLOSKU METODU. Ako smanjenje nije bitno ucinilac je potpuno krivicno odgovoran,a njegovo psihicko stanje uzece se u obzir pri odmeravanju kazne.I bitno smanjeno uracunljiva lica su kriv.odgovorna,ali njihovo psihicko stanje moze biti osnov za blaze kaznjavanje.Sud ce redovno u ovakvim slucajevima konsultovati sudske vestake.

2 Lice koje je ucinilo kriv.delo u stanju neuracunljivosti nije krivicno-pravno odgovorno,sto znaci da neuracunljivost predstavlja osnov za iskljucenje kriv.odgovornosti. ELEMENTI KRIVICNOG DELA To su elementi koji su zajednicki za sva kriv.dela: 1.delo coveka(radnja-prouzrokovanje posledice i da su u uzajamnoj vezi), 2.drustvena opasnost dela; 3.protivpravnost; 4.odredjenost u zakonu; 5.vinost Radnja mora da je voljno preduzeta.Nevoljni telesni pokreti ne mogu se smatrati radnjom u ovom smislu bez obzira na posledice koje su nastupile.To su recimo pokreti u snu,besvesnom stanju,izazvani drugim uzrocima,ucinjeni pod dejstvom neke sile i sl.Radnje se mogu manifestovati kao cinjenje i necinjenje. I-aktivno delovanje, II-pasivno delovanje. Da bi postojalo kriv.delo necinjenjem mora postojati obaveza na postupanje. Drugacije se kriv.dela necinjenja nazivaju omisivnim kriv.delima.Mora da postoji uzrocno posledicna veza izmedju radnje i posledice koja je nastupila. Sto se tice uzrocnosti moramo napomenuti TEORIJU ADEKVATNE UZROCNOSTI=uzrok-radnja dela mora da bude adekvatna sa posledicom dela. Dr.Toma Zivanovic `Bez pretnjom kaznom drustvo nemoze da se pravno zastiti`! IZVRSENJE KRIVICNIH SANKCIJA one se izvrsavaju na osnovu propisa i to Zakona o izvrsenju krivicnih sankcija(Sl.glasnik RS). Izvrsenju se pristupa kada presuda postane pravosnazna i ako za njih nema zakonskih smetnji. Kazne lisenja slobode izvrsavaju se u odredjenim ustanovama.Lice prema kome se izvrsava krivicna sankcija ne placa troskove izvrsenja,osim troskove izvrsenja novcane kazne. Prema osudjenom se postupa covecno i s postovanjem njegove licnosti. Kazna zatvora se izdrzava u ustanovama za izdrzavanje kazne,koje mogu biti:KAZNENOPOPRAVNI DOM,OKRUZNI ZATVOR i ZATVOR.Ove ustanove se dele na: OTVORENOG,POLUOTVORENOG I ZATVORENOG TIPA; Osudjeni koji je izdrzao polovinu kazne zatvora moze se otpustiti sa izdrzavanja kazne pod uslovom da do isteka vremena za koje je izrecena kazna ne ucini novo kriv.delo(uslovni otpust).Izuzetno na uslovni otpust moze se pustiti i osudjeni koji je izdrzao 1/3 kazne zatvora. Novcane kazne i kofiskacija imovine izvrsavaju se po odredbama izvrsnog postupka. KAZNE je krivicna sankcija koja se izrice izvrsiocu kriv.dela. Obelezja:1.Kazna treba da bude deljiva, 2.Treba da je licna, 3.Treba da je opoziva, 4.Treba da je srazmerna i da odgovara tezini kriv.dela,

3 5.Treba da je humana. One mogu biti alternativne i kumulativne. U nasem sistemu predvidjene su sledece kazne: -smrtna kazna, -zatvor, -novcana kazna,i -konfiskacija imovine. Svrha kaznjavanja se sastoji u: sprecavanju ucinioca da ne cini kriv.dela i njegovo prevaspitanje, vaspitni uticaj na druge da ne cine kriv.dela, jacanje morala drustva. VRSTE KAZNI-Z A T V O R

KRIVICNA ODGOVORNOST I USLOVI ZA NJU Kazne se mogu primeniti prema uciniocu samo ako je imao odredjena psihicka svojstva i odredjeni psihicki odnos prema svom delu.Prema,tome,pod kriv.odgovornoscu se smatra psihicko stanje ucinioca i njegov psihicki odnos prema delu na osnovu kojih mu se ono stavlja na teret. Elementi kriv.odgovornosti su URACUNLJIVOST I VINOST. URACUNLJIVOST je takvo psihicko stanje ucinioca koje ga cini podobnim da shvati znacaj svog dela i upravlja svojim postupcima,sto ga cini odgovornim za svoja dela. Ucinilac je NEURACUNLJIV ako: 1.nije mogao da shvati znacaj svoga dela,i 2.ako nije mogao upravljati svojim postupcima usled trajne ili privremene dusevne poremecenosti ili bolesti,ili zaostalog dus.razvoja.Uracunljivost se uvek procenjuje u odnosu na vreme kada je delo izvrseno.Za utvrdjivanje stanja uracunljivosti primenjuju se 3 metoda i to:BIOLOSKI,PSIHOLOSKI i MESOVITI(BIOLOSKO-PSIHOLOSKI)METOD. Navesti neke bolesti iz psihijatrije.Od tih bolesti treba razlikovati psihopatije koje su na granici dusevnog zdravlja,ali su uracunljivi i krivicno odgovorni takvi ljudi. je vremenska kazna lisenja slobode,koja ne moze biti kraca od 15 dana ni duza od 15 godina.Prilikom propisivanja kazne uvek se odredjuje donji i gornji limit kazne,a ako to nije slucaj onda se moze kazniti ucinilac do zakonskog maksimuma. -u zakonu su predvidjeni uslovi kada se moze izreci i zatvor od 20 godina. -kana zatvora i kad je odredjena kao alkternativna,uvek se propisuje kao glavna kazna, -izrice se ne pune godine i mesece,a do 6 meseci i na pune dane. Osudjena lica izdrzavaju kaznu zatvora u:zatvorenim,poluotvorenim i otvorenim ustanovama. Osudjeni koji je izdrzao polovinu kazne zatvora i ako su ispunjeni uslovi odredjeni u zakonu moze se otpustiti sa izdrzavanja kazne pod uslovom da do isteka za koje je kazna izrecena ne ucini novo kriv.delo.Na uslovni otpust moze se izuzetno otpustiti osudjeni koji je izdrzao 1/3 kazne. NOVCANA KAZNA

4 je imovinska kazna kojom se ucinalc kriv.dela obavezuje da plati odredjeni novcani iznos u korist drustvene zajednice.Ona se primenjuje narocito za laksa kriv.dela. Osnovne karakteristike su: 1.izrice se samo kada je propisana za ucinjeno delo,, 2.moze se izreci i kao glavna i kao sporedna kazna, 3.prilikom izricanja kazne vodi se racuna o imovnom stanju ucinioca dela, 4.rok isplate n.kazne nemoze biti kraci od 15 dana ni duzi od 3 meseca, 5.ako se ne moze prinudno naplatiti,zamenice se u kaznu zatvora,a zatvor nemoze biti duzi od 6 meseci bez obzira na visinu novcane kazne(kada se zamenjuje). KONFISKACIJA IMOVINE je sankcija kada se uciniocu oduzima imovina bez naknade.Zakon ne poznaje delimicnu konfiskaciju.Licu se ostavljaju samo stvari koje su najnuznije za zivot,egzistenciju.Ova kazna moze se izreci samo kada je izricito propisana u zakonu,i ako je ucunicocu izrecena kazna zatvora od najmanje 3 god.Izrice se kao sporedna kazna,i kao takva nikada nije obavezna. KRIVICNE SANKCIJE Drustvo se protiv izvrsilaca kriv.dela stiti kriv.sankcijama,a to su mere koje drzava preduzima protiv ucinalaca.Ogleda se u njima i preventivno i represivno dejstvo. Zajednicka obelezja k.sankcija su: -sve one imaju opstu svrhu suzbijanje kriminaliteta i drustveno opasnih dela, -one po pravilu obuhvataju lisavanje ili ogranicavanje sloboda izvrsilaca, -izvrsiocu se moze izreci samo ona sankcija koja je predvidjena u zakonu, -mogu se izreci samo uciniocu kriv.dela, -moze je izreci samo nadlezni organ-sud, -izricanju kriv.sankcija predhodi zakonski sudski postupak. Sistem kriv.sankcija u nasem kriv.pravu obuhvata sledece sankcije: -kazne:zatvor,novcana kazna i konfiskacija imovine. -mere upozorenja:sudska opomena i uslovna osuda, -mere bezbednosti:obavezno psihijatrijsko lecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi;obavezno psihijatrijsko lecenje na slobodi;obavezno lecenje alkoholicara i narkomana;zabrana vrsenja poziva,delatnosti ili duznosti;zabrana javnog istupanja;zabrana upravljanja motornim vozilom;oduzimanje predmeta i proterivanje stranca iz zemlje; -vaspitne mere:disciplinske mere,zatim mere pojacanog nadzora i zavodske mere. Sistem kriv.sankcija pociva na sledecim principima: 1.Princip zakonitosti u propisivanju i izricanju kriv.sankcija, 2.Princip ogranicenosti krivicnopravne prinude, 3.Princip humanizma, 4.Izricanje sankcija moze se vrsiti samo u zakonu utvrdjenom postupku, KVALIFIKOVANI POKUSAJ KRIVICNOG DELA Kada ucinilac u pokusaju krivicnog dela koje je nameravao izvrsiti pri okoncanju ipak izvrsi delo koje je pokusajem sastavilo bice nekog drugog krivicnog dela.Npr:pokusa ubistvo pa mu ne uspe,ali licu(cilju pokusaja)ili nekom trecem licu nanese teske telesne

5 povrede.Primer:Lice A puca na lice B u pokusaju ubistva i promasi te nanese teske telesne povrede licu C; MALOLETNICI I PRIMENA SANKCIJA PREMA NJIMA Osnovne karakteristike kriv.pravnih odredaba koje se primenjuju prema maloletnicima .su sledece: 1.Kriv.sankcije se mogu primeniti prema mal. koji su u vreme izvrsenja kriv.dela navrsili 14 god,a nisu navrsili 18 godina zivota.Ispod 14 god.ako je maloletnik prema njemu se ne mogu primenjivati kriv.sankcije. 2.Prema mal.koji ucini kriv.delo mogu se izreci samo vaspitne mere,a prema starijem maloletniku moze se izuzetno izreci maloletnicki zatvor. Uslovna osuda i sudska opomena ne mogu se izreci maloletniku. 3.Vaspitne mere mogu biti:DISCIPLINSKE,POJACANOG NADZORA i ZAVODSKE MERE,a zajednicka svrha vaspitnih mera i maloletnickog zatvora u okviru opste svrhe sankcija prema njima-je da obezbedi njihovo vaspitanje,prevaspitanje i pravilan razvoj. 4.Sud ima velika ovlascenja u izboru i izricanju vaspitnih mera.Osim toga on je ovlascen da pod uslovima utvrdjenim zakonom vrsi izmenu odluke o vaspitnim merama i obustavi njihovog izvrsenja. 5.Mere pojacanog nadzora ili zavodske mere mogu se izreci i uciniocu koji je kao punoletan izvrsio kriv.delo,ako u vreme sudjenja nije navrsio 21 godinu,i ako se s obzirom na njegovu licnost i okolnosti pod kojima je delo ucinio moze ocekivati da ce se izrecenom merom postici svrha kaznjavanja. Vrste krivicnih sankcija koje se mogu izreci maloletnicima su: 1.VASPITNE MERE,i 2.MALOLETNICKI ZATVOR; VASPITNE MERE se dele na:1.DISCIPLINSKE MERE(izricu se maloletniku prema kome nije potrebno preduzeti trajnije mere prevaspitanja i ako je kriv.delo ucinio iz nepromisljenosti ili lakomislenosti).Kao DISCIPLINSKE MERE mogu se izreci:UKOR ili UPUCIVANJE U DISCIPLINSKI CENTAR.Ukor-kada se maloletnik samo prekori,a Upucivanje u disciplinski centar kada se odgovarajucim kratkim merama izvrsi uticaj na licnost i vladanje maloletnika. 2.MERE POJACANOG NADZORA se primenjuju prema maloletniku prema kome treba preduzeti trajnije mere vaspitanja,prevaspitanja ili lecenja uz odgovarajuci nadzor,a nije potrebno njegovo trajnije odvajanje iz dosadasnje sredine. U mere pojacanog nadzora spada: 1.POJACANI NADZOR OD STRANE RODITELJA ILI STARAOCA koji ce se izreci ako su roditelj ili staralac propustili da vrse nadzor nad maloletnikom,a u mogucnosti su da to cine ali pod pojacanim efektom.Vreme trajanja ove mere ne odredjuje se unapred,ali ona ne moze biti kraca od 1 god niti duza od 3 godine. 2.POJACANI NADZOR U DRUGOJ PORODICI;Maloletnik ce se predati drugoj porodici,koja je voljna da ga primi i ima mogucnosti da nad njime vrsi pojacani nadzor.Kontrolu i izvrsenje ove mere proveravace organ starateljstva.Ova mera moze trajati najmanje 1 god,a najduze 3 godine. 3.POJACANI NADZOR ORGANA STARATELJSTVA;Ako ne postoje uslovi da se primeni neka od predhodnih mera ,onda sledi ova;Ova mera traje isto vreme kao i predhodne.Ona se

6 izvrsava tako sto maloletnik i dalje ostaje da zivi kod svojih roditelja ili drugih lica koja ga izdrzavaju.Izvrsenje prati organ starateljstva; 3.ZAVODSKE MERE;izricu se maloletniku prema kome treba preduzeti trajnije mere vaspitanja,prevaspitanja ili lecenja i njegovo potpuno odvajanje iz dosadasnje sredine. Postoje sledece zavodske mere: 1.UPUCIVANJE U VASPITNU USTANOVU-kada je potrebno nad maloletnikom obezbediti vrsenje stalnog nadzora od strane strucnih vaspitaca u opstoj ustanovi za vaspitavanje maloletnika.On ostaje u ovoj ustanovi najmanje 6 meseci,a najvise 3 godine. 2.UPUCIVANJE U VASPITNO-POPRAVNI DOM-primenjuje se prema mal.prema kome treba primeniti pojacane mere prevaspitanja.Pri izricanju ove mere sud ce obavezno uzeti u obzir da li je prema mal.ranije bila izricana vaspitna mera ili mal.zatvor. 3.UPUCIVANJE U SPECIJALNU USTANOVU;Ova mera izrice se maloletniku zaostalom u dusevnom razvoju,ili psihofizickom razvoju i to umesto predhodnih zavodskih mera MALOLETNICKI ZATVOR Uslovi:prvo(da je mal.ucinio kriv.delo za koje je zakonom predvidjena kazna teza od 5 godina zatvora),i drugo(da zbog teskih posledica dela i visokog stepena kriv.odgovornosti ne bi bilo opravdano izreci vaspitnu meru)! Maloletnicki zatvor nemoze biti kraci od 1 godine niti duzi od 10 godina,a izrice se na pune godine ili na pola godine. MERE BEZBEDNOSTI Osnov za njihovu primenu lezi u opasnom stanju ucinioca.Svrha njena je generalna i specijalna prevencija.To je posebna vrsta kriv.sankcija. Prema svrsi primene mere bezbednosti se dele na:ELIMINATORNE,KURATIVNE(VASPITNE),i PREVENTIVNE.U okviru opste svrhe MB je odredjena `da se otklanja stanje ili uslovi koji mogu biti od uticaja da ucinilac ubuduce vrsi kriv.dela`. Koje mere bezbednosti postoje?To su: 1.OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LECENJE I CUVANJE U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI, 2.OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LECENJE NA SLOBODI, 3.OBAVEZNO LECENJE ALKOHOLICARA I NARKOMANA, 4.ZABRANA VRSENJA POZIVA,DELATNOSTI ILI DUZNOSTI 5.ZABRANA JAVNOG ISTUPANJA, 6.ZABRANA UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM, 7.ODUZIMANJE PREDMETA , 8.PROTERIVANJE STRANCA IZ ZEMLJE. NEHAT Vinost se ispoljava u obliku UMISLJAJA I NEHATA,prema tome o NEHATU nesto vise u lekciji V I N O S T.

7 NEZNATNA DRUSTVENA OPASNOST moguce je da neko delo ima sva obelezja kriv.dela ali da ipak ne bude kriv.delo,ali o svemu ovome nesto vise u okviru lekcijeOSNOVI ISKLJUCENJA DRUSTVENE OPASNOSTI I PROTIVPRAVNOSTI. OBAVEZNO LECENJE ALKOHOLICARA I NARKOMANA Nesto o ozbiljnosti pojave alkoholizma i narkomanije u nas. Ova mera bezbednosti moze se izreci ako su ispunjeni sledeci uslovi: 1.ucinilac treba da je usled upotrebe alkohola dosao u zavisnost od tih sredstava, 2.kriv.delo treba da je ucinjeno usled stalne zavisnosti od upotrebe alkohola ili opojnih droga.To znaci,da izmedju ove zavisnosti i ucinjenog dela treba da postoji uzrocna veza.Takodje,ova mera moze se primeniti i prema uciniocu koji u vreme izvrsenja nije bio u stanju alkoholisanosti ili drogiranosti,ali je delo ucinio usled zavisnosti od ovih sredstava.Npr:lice koje zavisi od alkohola u trezvenom stanju ukrade novac ,i u vreme kad nije bio u stanju opojenosti drogama,obije apoteku ili drugu zatvorenu prostoriju da bi dosao do droga koje upotrebljava. 3.Ova mera moze se izreci samo uz izrecenu kaznu,uslovnu osudu,ili vaspitnu meru prema mladjem punoletnom licu. Kada je ova mera izrecena uz uslovnu osudu ili novcanu kaznu izvrsavace se samo u zdravstvenoj ustanovi,a ako je izrecena uz kaznu zatvora moze se izvrsavati i u ustanovi za izvrsenje kazne. Kada je mera obaveznog lecenja alkoholicara i narkomana izrecena uz uslovnu osudu ona moze trajati najvise 2 godine. OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LECENJE I CUVANJE U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI Ova mera bezbednosti izrice se ucioniocu koji je kriv.delo izvrsio u stanju neuracunljivosti ili stanju bitno smanjene uracunljivosti. Uslovi za izricanje: 1.Da je ucinilac opasan za okolninu;a opasan je za okolninu ako s obzirom na njegovo dusevno stanje postoji verovatnoca da ce dalje vrsiti kriv.dela, 2.Lecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi treba da je neophodno radi otklanjanja opasnog stanja ucinioca, 3.Prema neuracunljivim uciniocima izrice se kao samostalna sankcija,a prema bitno smanjeno uracunljivim izrice se i uz kaznu zatvora;Ukoliko je ova mera izrecena uz kaznu zatvora prvenstveno ce se izvrsiti mera bezbednosti(ovo prema odredbama Zakona o izvrsenju kriv.sankcija), 4.Trajanje ove mere se ne odredjuje unapred.O njenoj obustavi odlucuje sud koji je meru izrekao u I stepenu.U tom cilju ustanova kod koje se ucinilac nalazi na lecenju i cuvanju duzna je da jedanput godisnje izvestava sud o zdravstvenom stanju lica kome je ova mera izrecena.Ako je uciniocu izrecena i kazna zatvora vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi uracunace se u vreme izrecene kazne.

8 Ako je vreme provedeno u zdravstvenoj ustanovi krace od izrecene kazne,sud moze odrediti da se osudjeni uputi na izdrzavanje ostatka kazne ili da se pusti na uslovni otpust,ili ce ovu meru zameniti lecenjem na slobodi.

OBAVEZNO PSIHIJATRIJSKO LECENJE NA SLOBODI Ova mera se moze izreci u 3 slucaja: 1.uciniocu koji je kriv.delo ucinio u stanju neuracunljivosti,a opasan je za okolinu,i ako sud utvrdi da je za otklanjanje ove opasnosti dovoljno njegovo lecenje na slobodi, 2.ako je takvom uciniocu bila izrecena mera bezbednosti obaveznog lecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi,pa se na osnovu rezultata lecenja utvrdi da vise nije potrebno lecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi,vec samo njegovo lecenje na slobodi,i 3.ako je uciniocu bitno smanjena uracunljivost uz kaznu bila izrecena i mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi;ova mera moze se izreci kada sud na osnovu rezultata lecenja utvrdi da vise nije potrebno njegovo lecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi,ako ga pusti na uslovni otpust. Ova mera bezbednosti ne moze trajati duze od 2 godine.Zdravastvena ustanova kod koje je lice na lecenju svakih 6 meseci obavestava sud koji je odluku doneo u I stepenu i o uspehu lecenja.Ako se u toku lecenja,a pre isteka 2 godine utvrdi da su prestale potrebe za daljim lecenjem na slobodi odlucice sud o obustavi daljeg lecenja. Sud koji je ovu meru izrekao u I stepenu moze uciniocu prema kome je ona izrecena izreci obavezno psih.lecenje i cuvanje u zdravstvenoj ustanovi u sledecim slucajevima: 1.ako se ucinilac ne podvrgne lecenju na slobodi, 2.ako samovoljno napusti zapoceto lecenje i 3.ako i pored lecenja postane toliko opasan za okolinu da je potrebno njegovo lecenje u zdravstv.ustanovi. OBELEZJA KRIVICNOG DELA Drustvena opasnost,DELA COVEKA,PROTIVPRAVNOST i ODREDJENOST U ZAKONU su opsti(zajednicki elementi za sva kriv.dela);Po njima nema medjusobne razlike izmedju pojedinih dela.Stoga se sva obelezja ne unose u opis bica pojedinih kriv.dela,jer bi se na identican nacin ponavljala kod svakog dela. Ono sto,medjutim,diferencira kriv.dela to su njihova POSEBNA OBELEZJA(to delo postoji samo ako su sva njegova obelezja ispunjena u zakonu). Skup svih zakonskih obelezja cini BICE KRIVICNOG DELA. Elementi svakog kriv.dela su:radnja krivicnog dela,posledica kriv.dela,uzrocna veza izmedju radnje i posledice(TEORIJA ADEKVATNE UZROCNOSTI),subjekt kriv.dela i objekat kriv.dela; OBJEKAT KRIVICNOG DELA U vezi sa objektom kriv.dela u teoriji kriv.prava vrsi se njegovo razlikovanje na ZASTITNI i NAPADNI OBJEKAT.Zastitni objekti su ona pravna zastitna dobra i interesi koji

9 se stite krivicnim zakonodavstvom,kao sto su npr:zivot,telo,imovina,slobode i prava i dr.a napadni objekti su ona dobra na kojima se ostvaruje posledica kriv.dela,kao sto su npr.ljudsko telo,pokretna stvar,isprava,novac i sl. Kod nekih kriv.dela podudaraju se napadni i zastitni objekat,kao sto je npr:ubistvo i telesna povreda,dok se kod nekih razlikuju(npr:kod kradje je zastitni objekat imovinsko pravoimovina,a napadni objekat je pokretna stvar).Napadni objekt se cesto naziva i OBJEKT RADNJE KRIVICNOG DELA. Drustvena vrednost koja je ugrozena drustveno-opasnim radnjama naziva se objektom krivicnog dela.To je drustvena vrednost koja se stiti ili zastitni objekat. Te vrednosti su odredjene u KZ SRJ a to su npr: -Osnovna prava coveka i gradjanina, -Nezavisnost i bezbednost zemlje, -Ustavom utvrdjeni poredak zemlje, -Teritorijalna celokupnost, -Zivot i telesni integritet coveka. Od zastitnog objekta kriv.dela razlikuje se objekat radnje kriv.dela.Dok zastitni objekat podrazumeva ono sto se stiti od kriv.dela(ono sto se napada kriv.delom),to objekat radnje kriv.dela predstavlja predmet na kome se radnja preduzima da se ugrozi zastitni objekat,drugacije se naziva predmet kriv.dela.Npr:kod kriv.dela ubistva zastitni objekat je zivot coveka,a objekat radnje je onaj covek koji je lisen zivota.Ovo razlikovanje je znacajno za utvrdjivanje pokusaja kriv.dela.Pokusaj,naime,postoji samo ako je radnja izvrsenja zapoceta prema objektu radnje kriv.dela. OBLICI RADNJE IZVRSENJA KRIVICNOG DELA 1.Radnje izvrsenja, 2.Podstrekavanja, 3.Pomaganja, 4.Radnja organizovanja zlocinackih udruzenja; Radnja saizvrsilastva postoji samo ako kr.delo izvrsavaju 2 ili vise lica. Radnju treba shvatiti objektivno-subjektivno-sto znaci da nije dovoljno da je covek radnju samo preduzeo,vec da je istu hteo ili na nju pristao. Znaci veoma vazno,nevoljni-besvesni pokreti ucinjeni u snu ili pokreti ucinjeni tudjom silom ili sredstvom ne mogu se smatrati radnjom izvrsenja u kriv.pravu; ODGOVORNOST ZA TEZU POSLEDICU Moguce je da ucinilac izvrsi neko delo,ali da iz njega proisteknu teze posledice.Zakonom je predvidjena mogucnost tezeg kaznjavanja za takve slucajeve. Razlikujemo 2 vrste takvih kriv.dela i to: KRIVICNA DELA KVALIFIKOVANA TEZOM POSLEDICOM Propisano je zakonom kada je iz kriv.dela proistekla teza posledica za koju zakon propisuje tezu kaznu,teza kazna se uciniocu moze izreci samo ako je u odnosu na tezu posledicu postupao iz nehata.Ako prema takvoj posledici nema ni nehata,vec se ona moze pripisati slucaju-tada nema ni krivicne odgovornosti za tezu posledicu. Nehat i ovde moze biti svesni i nesvesni.

10 Kada se primenjuju odredbe o odgovornosti za tezu posledicu postoji samo to teze kriv.delo,a ne ovo delo i osnovno kriv.delo u sticaju. KRIVICNA DELA KVALIFIKOVANA NAROCITOM OKOLNOSCU I ONA SE TEZE KAZNJAVAJU.Ucinilac ce biti odgovoran ako je ta okolnost bila obuhvacena njegovim umisljajem. Ako se ona moze pripisati njegovom nehatu bice odgovoran za ucinjeno delo samo kad zakon odredjuje kriv.odgovornost i za nehat. ODMERAVANJE KAZNE pod ovim pojmom podrazumeva se odredjivanje vrste i visine kazne uciniocu kriv.dela. U nasem zakonodavstvu prihvacen je sistem RELATIVNOG ODREDJIVANJA KAZNE.Po ovom sistemu zakonom je odredjeno koja se kazna i u kom okviru moze izreci za pojedina kriv.dela,tj.odredjuje se minimum i maksimum kazne za odredjeno kriv.delo sto predstavlja okvir u kome se sud moze kretati pri izboru konkretne kazne.Propisivanje kazne za poj.kriv.delo vrsi se na osnovu procene njegove apstraktne drustvene opasnosti. Npr:za krivicno delo ubistva iz nehata poseban minimum kazne zatvora je 6 meseci,a poseban maksimum 5 godina.Za kriv.delo kradje poseban minimum je kazna zatvora od 1 godine,a poseban maksimum kazna zatvora od 10 godina. Kod nekih kriv.dela propisan je samo minimum kazne kao npr:kod kriv.dela ubistva.,a minimum iznosi 5 godina. Sudsko odmeravanje kazne znaci utvrdjivanje vrste i visine kazne. U ovoj lekciji moramo pomenuti INDIVIDUALIZACIJU KAZNI sto znaci utvrditi i izreci kaznu uciniocu kriv.dela za konkretno delo kojom ce se po oceni suda najbolje ostvariti svrha kaznjavanja imajuci u vidu licnost ucinioca i tezinu krivicnog dela,odnosno stepen njegove krivicne odgovornosti. OLAKSAVAJUCE I OTEZAVAJUCE OKOLNOSTI sve okolnosti koje uticu na odmeravanje kazne.Olaksavajuce uticu da kazna bude blaza i obrnuto. Okolnosti koje se moraju uzeti u obzir su: 1.Stepen kriv.odgovornosti-a kriv.odgovornost obuhvata uracunljivost i vinost ucinioca. Navesti i vrste umisaljaja i nehata i rasclaniti. 2.Pobude iz kojih je delo ucinjeno;pobuda je motiv,razlog zbog cega se ucinilac odlucio na izvrsenje nekog kriv.dela,dakle,kojim se unutrasnjim razlozima rukovodio ucinilac pri odlucivanju da izvrsi kriv.delo. 3.Jacina ugrozavanja ili povrede zasticenog dobra;Od tezine posledice zavisice i visina kazne. 4.Okolnosti pod kojima je delo ucinjeno;Ove okolnosti mogu biti subjektivne i objektivne. Objektivne okolnosti mogu biti vreme izvrsenja(danju,nocu) okolnosti(poplave,pozari),sredstvo izvrsenja,broj lica i sve ostalo. 5.Raniji zivot ucinioca;na osnovu ranijeg zivota moze se zakljuciti da li se on slucajno odlucio na izvrsenje ili je sklon kriv.delima. 6.Licne prilike ucinioca;porodicne prilike,zaposljenost i sl. 7.Drzanje ucinioca posle izvrsenog kriv.dela;kajanje i sl. 8.Imovno stanje izvrsioca; 9.Druge okolnosti koje se odnose na licnost ucinioca;

11 10.Ostale okolnosti koje uticu da kazna bude manja ili veca; ODMERAVANJE KAZNE ZA KRIV.DELA U STICAJU Za sva kriv.dela u sticaju sud ce izreci jedinstvenu kaznu.Uciniocu ce se predhodno za svako kriv.delo utvrditi kazna prema pravilima o odmeravanju kazne pa ce se potom za sva ta dela izreci jedinstvena kazna. Za izricanje jedinstvene kazne postoje sledeci sistemi,a to su: 1.)SISTEM KUMULACIJE,po kome se jedinstvena kazna utvrdjuje kumulativno,sabiranjem svih pojedinacno utvrdjenih kazni; 2.)SISTEM APSORPCIJE po kome se jedinstvena kazna izrice ona kazna koja je najteza od utvrdjenih;,i 3.)SISTEM ASPERACIJE po kome se jedinstvena kazna izrice u duzem trajanju od svake pojedinacne utvrdjene kazne,ali ne sme dostici zbir pojedinacnih kazni. Izricanje jedinstvene kazne po SISTEMU APSORPCIJE moguc je u sledecim slucajevima: 1.ako je za neko delo utvrdjena smrtna kazna,tada se uciniocu kao jedinstvena kazna izrice samo smrtna kazna(napomena:mozda je kao sporedna predvidjena i novcana kazna ali se ova kazna nemoze izreci uz smrtnu kaznu), 2.kada je za neko kriv.delo u sticaju utvrdjena kazna zatvora od 20 godina, 3.ako je za neko kriv.delo utvrdjena kazna konfiskacije imovine,a za druga kriv.dela novcana kazna izreci ce se samo kazna konfiskacije imovine. U nekim slucajevima pojavljuje se tzv.NUZNA APSORPCIJA kada ne moze doci do primene sistema asperacije ili kumulacije u izricanju jedinstvene kazne,koje bi inace trebalo primeniti.To ce biti slucaj ako je za neko od kriv.dela u sticaju sud utvrdio kaznu zatvora od 15 g a za druga istu kaznu u kracem trajanju,izrecice za sva kriv.dela kaznu zatvora od 15 godina,posto izrecena kazna nemoze preci ovu visinu. Po SISTEMU ASPERACIJE izrice se jedinstvena kazna za kriv.dela u sticaju,ako su za poj.kriv.dela utvrdjene kazne zatvora,medju kojima nema ni jedne od 20,odnosno od 15 godina.U ovom slucaju jedinstvena akzna mora biti veca od svake pojedine utvrdjene kazne,ali ne sme dostici zbir utvrdjenih kazni niti preci 15 god zatvora.Od ovog pravila ucinjen je izuzetak u slucaju ako su za sva kriv.dela u sticaju propisane kazne zatvora od 3 godine.Tada jedinstvena kazna zatvora nemoze biti veca od 8 godina kazne zatvora. Po SISTEMU KUMULACIJE jedinstvena kazna se izrice u 2 slucaja.Prvo,ako su za kriv.dela u sticaju utvrdjene novcane kazne,jedinstvena kazna se izrice tako sto se povisuje najvise utvrdjena kazna,ali ona ne sme preci zbir utvrdjenih kazni,ni moguci opsti maksimum ove kazne.Napr:ako je ucinilac izvrsio 2 krivicna dela pa mu je za jedno utvrdjena kazna zatvora,a za drugo novcana kazna,za oba kriv.dela izrecice se kao glavna kazna utvrdjena kazna zatvora,a kao sporedna kazna utvrdjena novcana kazna.Kada je izvrseno vise kriv.dela za koje je utvrdjene kazne zatvora i vise dela za koja su utvrdjene novcane kazne,izrecice se po sistemu asperacije jedna jedinstvena kazna zatvora kao glavna kazna i po sistemu kumulacije jedna jedinstvena novcana kazna kao sporedna kazna. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVICNIM DELOM

12 Izvrsenjem nekih dela ucinilac ostvaruje imovinsku korist.On takvu korist nemoze zadrzati.To je protivpravno pribavljena korist. Takva protivpravna korist oduzima se sudskom odlukom na sledeci nacin: 1.Od ucinioca ce se oduzeti novac,predmeti od vrednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena kriv.delom. 2.Ako oduzimanje imovnske koristi nije moguce na ovakav nacin,ukoliko ju je potrosio za licne potrebe,ili je otudjio istu-obavezace se da plati novcani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi; 3.Imovinska korist moze se oduzeti i od lica kome je prenesena od strane ucinioca,ali moze se oduzeti od trecih lica ako su ispunjeni sledeci uslovi:a)ako je na njih prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrednosti,i pod b)ako su znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena kriv.delom. 4.Kada je imovinska korist prenesena na bliske srodnike oduzece se ako ne dokazu da su kao naknadu dali punu vrednost; 5.Ako je krivicnim delom imovinska korist pribavljena za preduzece,oduzece se od preduzeca. Oduzimanjem imovinske koristi ne umanjuju se prava lica kojima je pricinjena steta krivicnim delom.Zbog toga ova mera izrice se samo ako osteceni nije istakao imovinskopravni zahtev za naknadu stete,odnosno povracaj stvari,ili ukoliko imovinska korist prelazi iznos postavljenog zahteva. Ako je osteceni za ostvarivanje ovog imovinskog zahteva upucen na parnicu,ili ako nije ni prijavio zahtev,moze se pod uslovima predvidjenim u cl.86 KZ SRJ namiriti iz oduzete imovinske koristi. ODUZIMANJE PREDMETA Sadrzina ove mere bezbednosti sastoji se u oduzimanju predmeta koji su upotrebljeni ilio su bili namenjeni za izvrsenje kriv.dela ili koji su nastli izvrsenjem kriv.dela. Moze se izreci uciniocu ako su ispuneni sledeci uslovi: 1.Potrebno je da je uciniocu izrecena kazna,uslovna osuda,sudska opomena ili mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi,odnosno obaveznog psihijatrijskog lecenja na slobodi kada su neuracunljivom uciniocu izrecene kao samostalne sankcije. 2.Mogu se oduzeti samo predmeti upotrebljeni ili namenjeni za izvrsenje kriv.dela ili koji su nastali izvrsenjem dela. Predmeti nastali izvrsenjem kriv.dela su oni koji se ostvaruju izvrsenjem kriv.dela,odnosno koji nastaju izvrsenjem odredenog krivicnog dela.To su npr:falsifikovane isprave,falsifikovani novac,pornografski spisi,pornografske slike,i sl. Navedeni predmeti oduzimaju se po pravilu ako su svojina ucinioca.Izuzetno mogu se oduzeti i ako nisu svojina ucinioca,a to zahtevaju interesi opste bezbednosti ili razlozi morala. OSNOVI ISKLJUCENJA DRUSTVENE OPASNOSTI I PROTIVPRAVNOSTI Moguce je nekad da bude ucinjeno delo koje ima sva obelezja kriv.dela,ali se usled nekih okolnosti smatra da ne postoji kriv.delo.To su slucajevi: 1.Neznatna drustvena opasnost, 2.Nuzna odbrana i

13 3.Krajnja nuzda. To su osnovi koji kada postoje iskljucuju postojanje kriv.dela.Osim ovih pomenucemo i institut `pristanak povredjenog`! 1.NEZNATNA DRUSTVENA OPASNOST Uslovi za postojanje su:a)da je delo malog znacaja,i b)da nije nastupila stetna posledica ili da je nastupila neznatna stetna posledica. Znacaj dela se procenjuje po objektivno-subjektivnim kriterijumima,i to objektivnu=materijalnu opasnost od dela,i subjektivnu=opasnost od ucinioca dela.Objektivne okolnosti su:nacin izvrsenja dela,vreme izvrsenja dela,sredstva kojima je izvrseno,dok su subjektivne=pobude iz kojih je delo ucinjeno,oblik vinosti i td.Da li se neka povreda zasticenog dobra moze smatrati neznatnom posledicom predstavlja fakticko pitanje koje se procenjuje u svakom konkretnom slucaju. 2.NUZNA ODBRANA Smatra se da odbijanje protivpravnog napada nije drustveno opasno ni protivpravno ni onda kada se povredjuje neko napadacevo dobro,jer se time vrsi odbrana izvesnog dobra koje drustvo zasticuje.Prvo mora da postoji napad,jer su napad i odbrana elementi nuzne odbrane. Zatim:a)Napad moze biti izvrsen cinjenjem, b)Napadac moze biti samo covek(ljudsko bice), c)Napad mora biti protivpravan, d)Napad moze biti upravljen protiv bilo kojeg dobra lica koje se brani.To mogu biti, zivot,sloboda,imovina. e)Napad mora biti stvaran.Ukoliko lice misli da je napadnuto ili je pogresno drzao da je napadnut pa u takvom stanju povredi lice za koje pretpostavlja da je napadac,u takvom stanju ne postoji prava nzna odbrana vec PUTATIVNA NUZNA ODBRANA.Ovakva vrsta NO iskljucuje kriv.odgovornost,ali ne i postojanje kriv.dela.Ali ako je ucinilac bio u zabludi iz nehata(otklonjiva stvarna zabluda)odgovarace ako zakon predvidja kaznjivost za to delo u slucaju izvrsenja iz nehata. E sada da vidimo kakva treba da je odbrana? a)treba da je takva da se njome povredjuje dobro napadaca i da ima obelezje kriv.dela, b)mora biti upravljena protiv napadaca,odnosno protiv bilo kojeg njegovog dobra, c)mora biti istovremena sa napadom, d)treba da po sredstvima i po intenzitetu da bude ogranicena samo na odbijanje napada, e)srazmernost izmedju napada i odbrane, Ako napadnuti izvrsi PREKORACENJE NUZNE ODBRANE odgovarace za ucinjeno kriv.delo.Prekoracenje postoji kada ucinilac prekoraci intenzitet napada,tj.ako su u odbrani upotrebljena sredstva i povrede koje nisu bile neophodne u odbijanju napada. 3.KRAJNJA NUZDA postoji kada je delo ucinjeno radi toga da ucinilac otkloni od sebe ili drugoga istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nacin nije mogla otkloniti,a pri tome ucinjeno zlo nije vece od zla koje je pretilo. Elementi krajnje nuzde su:OPASNOST I OTKLANJANJE OPASNOSTI. Osim navedenog: a)opasnost treba da je istovremena, b) treba da je neskrivljena, c) da je objektivno postojala, d)opasnost moze da preti bilo kojem pravnom dobru, e)moze biti izazvana i od coveka,zivotinje ili prirodne sile.

14 f)KN postoji samo ako opasnost nije mogla da se otkloni na drugi nacin osim povredom dobra treceg lica.Kod KN uvek ce se utvrdjivati da li je ucinilac mogao da otkloni opasnost i na drugi nacin,npr:dozivanjem u pomoc,bekstvom i sl.Ako je to bilo moguce nece postojati KN. g)ucinjeno zlo ne sme biti vece od zla koje je pretilo.Krajnja nuzda se pred sudom priznaje i kada su u pitanju jednaki interesi,odnosno dobra iste vrednosti. Ucinilac koji je duzan da se izlozi opasnosti ne moze se pozvati na KN.Npr:strazar napusti strazarsku duznost ukoliko bi usledio napad na objekat koji cuva iz bojazni da ne bude i sam napadnut.Slicno,i lekar pri lecenju bolesnika od zarazne bolesti. PRISTANAK POVREDJENOG ovo shvatanje se ne moze prihvatiti jer se kriv.pravom odredjeno dobro stiti i ne moze pojedinac odlucivati o tome da li ce se u odnosu na povredu primeniti ili nece krivicno-pravna zastita.U nasem Zakonu ovaj institut nije predvidjen.Medjutim,opravdanja ima u sportskim takmicenjima i povreda u tim slucajevima i pri lekarskim intervencijama.Medjutim,prema tim shvatanjima osnov iskljucenja postojanja kriv.dela kod nanosenja telesne povrede pri sportskim takmicenjima ne lezi u pristanku povredjenog vec u nedostatku drustvene opasnosti.Prema tome, nanosenje povrede pri hirurskoj intervenciji predstavljalo bi kriv.delo samo ako bi lekar prekoracio svoja ovlascenja i vrsio intervenciju ne u cilju lecenja vec u drugu svrhu,ili ako nesavesno leci bolesnika. ODGOVORNOST ZA OSOBITO TEZAK SLUCAJ Zakon predvidja tezu kaznu.U tom slucaju imamo skup opstih kvalifikatornih okolnosti koje kriv.delo cine tezim,kvalifikovanim.Ovaj slucaj postoji kada je izvrsilac pri izvrsenju kriv.dela ispoljio narocitu odlucnost,upornost ili bezobzirnost i ako je delo izazvalo teske posledice ili je ucinjeno pod drugim otezavajucim okolnostima.Elementi za ovakav slucaj su subjektivne i objektivne prirode. OSNOVI ISKLJUCENJA KRIV.ODGOVORNOSTI -STVARNA ZABLUDA je nepostojanje svesti ucinioca kriv.dela u vreme njegovog izvrsenja o zakonom odredjenih obelezja ili pogresna predstava o oklnostima prema kojima da su one stvarno postojale,to delo bi bilo dozvoljeno.Postojanje zablude iskljucuje umisljaj.Postojanje zablude ne iskljucuje uvek nehat. Ova zabluda je za nas od znacaja samo ako je ucinilac bio u zabludi u vreme izvrsenja kriv.dela.Ako je takva zabluda postojala pre izvrsenja,ona ne bi imala uticaja na kriv.odgovornost.Imamo ovde 3 vrste ove zablude i to: -zabluda o predmetu(error in objecto) kada pogresno smatra da delo cini prema jednom predmetu,a u stvari delo cini prema drugom predmetu.Npr:neko protivpravno prisvoji tudji kofer misleci da je u njemu nakit,a u istome se nalaze samo stvari manje vrednosti.Ovakav izvrsilac je kriv.odgovoran. -zabluda o licu(error in persona),npr:ako lice A se odluci da lisi zivota lice B,ali on lisi zivota lice C pogresno smatrajuci da je to lice B.I ovde postoji kriv.odgovornost. -promaseni udarac(aberatio ictus sive impentus) postoji ako ucinilac izvrsenje dela usmeri prema jednom predmetu a delo izvrsi prema drugom predmetu,odnosno licu.Npr:ako izvrsilac puca na jedno lice,a pogodi drugo lice i lisi ga zivota.Po nasem zakonu ovde postoje 2 kriv.dela i to pokusaj ubistva lica prema kome je napad bio usmeren i ubistvo iz nehata lica koje je pogresno pogodjeno.

15 -PRAVNA ZABLUDA postoji kada ucinilac kriv.dela iz opravdanih razloga nije znao da je delo koje cini zabranjeno,odnosno kada uciniocu nije poznato da je to delo zakonom zabranjeno.Ona ce postojati kada i ucinilac nezna sta se podrazumeva pod pojmovima kojima je kriv.delo odredjeno u zakonu.Pravna zabluda ne iskljucuje kriv.odgovornost ucinioca,ali moze da predstavlja osnov za ublazavanje kazne uciniocu. PRIPREMNE RADNJE ZA IZVRSENJE KRIV.DELA U KZ SRJ stoji-kaznice se onaj ko s umisljajem priprema izvrsenje kriv.dela samo kada to zbog posebne drustvene opsanosti samog pripremanja zakon izricito odredjuje.Pripremne radnje su one radnje su one radnje kojima se priprema(teren) za izvrsenje dela,a koje jos ne predstavljaju radnju izvrsenja samog dela,odnosno njima se ne pocinje napad na zastitni objekat,vec samo stvaraju uslovi da se to ucini.Kaznjavanje za pripremanje se vrsi u 2 slucaja:1.kada je P.dela odredjeno kao posebno kriv.delo,i 2.kada je propisano zakonom kaznjavanje i za pripremanje.Ako je pripremano kriv.delo zapoceto ili izvrseno za pripremnu radnju nece se kazniti jer je ona konzumirana sa visom fazom izvrsenja. POKUSAJ KRIV.DELA KZ SRJ kaze pokusaj kriv.dela postoji kada je izvrsenje dela zapoceto s umisljajem,ali nije dovrseno.Zapoceti radnju dela znaci predeuzeti radnju izvrsenja,tj.onu radnju koja cini element bica kriv.dela.Ako radnja izvrsenja ostane nedovrsena,ili se radnja izvrsenja dovrsi ali ne nastupi predvidjena posledica,izvrsenje kriv.dela je ostalo u pokusaju. Pokusaj se razlikuje od pripremnih radnji po tome sto kod pripremnih radnji ne pocinje sa izvrsenjem dela,njima se cine samo pripreme za izvrsenje.Razlika izmedju pokusaja i svrsenog dela lezi u tome sto kod pokusaja nije nastupila posledica dela,dok je kod dovrsenog kriv.dela nastupila posledica.Npr:zavlacenjem ruke u dzep drugoga u autobusu je vec zapoceta radnja dela,i kada izvrsilac nije uspeo da dohvati novcanik.Za pokusaj ce se izvrsilac kazniti kao za svrseno kriv.delo,a moze se i blaze kazniti. DOBROVOLJNI ODUSTANAK postoji kada ucinilac dobrovoljno odustane od izvrsenja dela koje je pripremao ili pokusao.U sebi sadrzi 2 elementa:objektivni(odustajanje od izvrsenja dela),i 2.subjektivni(dobrovoljnost).Odustanak se sastoji u prekidu radnje koja je preduzeta u cilju izvrsenja dela,ili sprecavanju nastupanja posledice.Nema dobrovoljnog odustanka u sledecem slucaju npr:ako ucinilac pri pokusaju izvrsenja dela ubistva ispali metak i promasi zrtvu,ne moze se govoriti o dobrovoljnom odustanku,cak i ako kasnije odustane svojevoljno.DO ima znacaj za odmeravanje kazne uciniocu,jer ga u nekim slucajevima kada sud proceni(zakonom predvidjeno)sud moze osloboditi od kazne.Moze da se desi kod odustanka da je vec izvrseno(svrseno)neko manje kriv.delo,a ovaj je odustao od izvrsenja tezeg dela(teze delo u sebi konzumira lakse delo). SAUCESNISTVO postoji kada vise lica ucestvuje u izvrsenju kriv.dela.Prema nacinu ucesca dele se na:saizvrsioce,podstrekace, pomagace i organizatore zlocinackih udruzenja.

16 SAIZVRSILASTVO:Prvo se razgranici sta se smatra izvrsiocem dela,a nakon toga sta je saizvrsilac?Saizvrsiocem se smatra svako ono lice koje je ucestvovalo u realizaciji bica krivicnog dela,dok to nije slucaj kod pomagaca,odnosno podstrekaca.Razgranicenje treba vrsiti i prema subjektivnim kriterijumima,tj.prema volji ucesnika.Neophodno je utvrditi da li ucesnik u izvrsenju 1 kriv.dela zeli delo kao svoje,ili pak doprinosi izvrsenju kriv.dela koje drugo lice hoce kao svoje.Za izvrsioca koji hoce delo kao svoje kaze se da postupa CUM ANIMUS AUCTORIS.Ako ucesnik to delo hoce kao delo nekog drugog lica onda se njegovo ucesce naziva ANIMUS SOCII. Po TEORIJI PODELE RADA(ULOGA) saizvrsiocem se smatra onaj saucesnik koji zajedno sa drugim na bazi podele rada deluje na ostvarenju kriv.dela kao zajednickom cilju.Svaki onaj koji u okviru podele uloge ostvaruje svoj deo u izvrsenju dela,i pri tome hoce delo kao svoje-je izvrsilac dela. PODSTREKAVANJE je umisljajno navodjenje drugog da ucini odredjeno kriv.delo.Ono se sastoji u stvaranju ili ucvrscenju odluke kod podstrekavanog da ucini kriv.delo.Ako je kod podstrekavanog vec postojala ucvrscena volja da ucini delo,onda nema podstrekavanja.Ovakvo podstrekavanje smatra se NEUSPELIM PODSTREKAVANJEM.P moze biti nagovaranje,obecavanje poklona,nagrade,pretnje,molbe ,a moze i konkludentnom radnjom.P se uvek odnosi na odredjeno lice i odredjeno kriv.delo.P se moze vrsiti samo umisljajno.Nehatno podstrekavanje ne dovodi do kriv.odgovornosti podstrekaca.NEUSPELO PODSTREKAVANJE postoji kada podstrekac nije uspeo da stvori odnosno ucvrsti volju kod podstrekavanog lica na izvrsenje dela.Sto se tice kaznjavanja za podstrekavanje mozemo sledece reci:za neuspelo podstrekavanje na izvrsenje kriv.dela za koje se po zakonu moze izreci 5 godina zatvora ili teza kazna ucinilac se kaznjava kao za pokusaj kriv.dela.Ako je kriv.delo pokusano podstrekac odgovara za pokusaj krivicnog dela kada se za isto delo po zakonu moze izreci kazna zatvora od 5 godina ili teza kazna.U izvesnim slucajevima P je utvrdjeno kao posebno kriv.delo cije je bice odredjeno u zakonu. POMAGANJE:je umisljajno pruzanje pomoci nekom licu da izvrsi kriv.delo.Ono se sastoji u stvaranju uslova da izvrsilac moze da ostvari kriv.delo.Pomagac ne preduzima radnju bica kriv.dela jer bi bio izvrsilac.Nema pomaganja ako je delo svrseno.Pomaganje moze biti posredno i neposredno u zavisnosti da li se cini neposredno licu ili se to radi preko drugog lica,to su davanje saveta ili uputstava,stavljanje izvrsiocu sredstava za izvrsenje,otklanjanje prepreka,unapred obecano prikrivanje kriv.dela i izvrsioca,tragova i predmeta.P moze biti fizicko i psihicko.Uvek odredjenom licu i za odredjeno kriv.delo.Izmedju P i drugih oblika saucesnistva ne moze postojati sticaj u istome delu.Medjutim,pomaganjem ce se ostvariti sticaj kriv.dela ako je pomagac jednom radnjom doprineo izvrsenju vise kriv.dela ili ako je sa vise radnji pomaganja doprineo izvrsenju vise kriv.dela. ORGANIZOVANJE ZLOCINACKOG UDRUZENJA:smatra se onaj ko je radi koji je radi vrsenja kriv.dela stvorio ili iskoristio organizaciju,bandu,zaveru,grupu ili dr.udruzenje radi vrsenja krivicnih dela.Potrebni su sledeci uslovi: -da je stvorio neko udruzenje bilo kog oblika ili da je u istu svrhu iskoristio neko vec postojece udruzenje, -da postoji plan zloc.udruzenja, -da je ucinjeno jedno ili vise kriv.dela. Postoje,medjutim,neka pravila oko kaznjavanja ovih ljudi:1/Organizator odgovara za kriv.dela koja je njegova organizacija stvarno izvrsia,a ne i za ona dela koja su bila u planu te organizacije ali stvarno nisu izvrsena,

17 2/odgovara za kriv.dela koja su proizasla iz plana organizacije koju je stvorio,odnosno koju je iskoristio.To znaci da organizator odgovara kako za k.dela koja su neposredno bila u planu zlocinacke org.,tako i za ona koja su proizasla iz izvrsenja tog plana. 3/ne odgovara za k.dela koja izvrse clanovi organizacije ako ne proizilaze iz plana te organizacije,tj.ne odgovara za ekscese clanova svog udruzenja, 4/odgovara za k.dela prizasla iz zloc.plana njegove organizacije bez obzira na to da li je i on licno ucestvovao u izvrsenju dela.Ako je organizator u izvrsenju dela i licno plus ucestvovao,on ce za to delo odgovarati kao organizator-izvrsilac. 5/osnov organizatorove vinosti je u tome sto je on stvorio zlocinacku org.koju je usmerio u odredjenom pravcu. KRIVICNA ODGOVORNOST SAUCESNIKA:se zasniva na opstim principima o kriv.odgovornosti,tako da se i za odgovornost ovih lica trazi odredjeni oblik vinosti.Prema KZ SRJ saizvrsilac je kriv.odgovoran u granicama svog umisljaja ili nehata.To znaci da za nehatno podstrekavanje i pomaganje ne postoji kriv.odgovornost,a nehatno org.zloc. udruzenja je nemoguce.I kod saucesnika vazi pravio da svako odgovara u granicama svoje licne odgovornosti.Nase kriv. pravo zasniva kriv.odgovornost na TEORIJI O OGRANICENOJ ili LIMITIRANOJ AKCESORNOSTI.AKCESORNA TEORIJA o saucesnistvu polazi od shvatanja da kada u izvrsenju kriv.dela ucestvuje vise lica od kojih su neka izvrsioci,a druga mogu biti pomagaci,podstrekaci ili organiz.zloc.udruzenja(saucesnici)ucinjeno kriv.delo je njihovo zajednicko delo.Prema nasem kriv.zakonu kriv.delo ucinjeno delovanjem vise lica smatra se kao jedno kriv.delo.

P O V R A T postoji kada neko lice posle osude za kriv.delo ponovo ucini kriv.delo.Znaci da osuda nije imala nikakav vaspitni uticaj na njih.Povrat se uvek uzima kao otezavajuca okolnost. Razlikujemo:OBICAN i VISESTRUKI POVRAT. OBICAN POVRAT za ovaj povrat potrebno je da su ispunjena 2 uslova i to:da je ucinilac ranije bio osudjen i da je ucinio novo kriv.delo. Ranija osudjivanost treba da se odnosi na kriv.delo.Kaznjavanje za privredni prestup i prekrsaj ne uzimaju se u obzir za povrat.ove okolnosti mogu se uzeti u obzir pri oceni ranijeg zivota ucinioca.Osuda za ranije krivicno delo moze se odnositi na sva krivicna dela izvrsena s umisljajem ili iz nehata,na kaznjive pokusaje i pripremne radnje,ili kao saucesnika. Osudjivanim se smatra lice prema kome je izrecena kazna,uslovna osuda,sudska opomena ili koje je oglaseno krivim i oslobodjeno od kazne. Smatrace se da je u povratu i ono lice kome je putem amnistije ili pomilovanja oprosteno izvrsenje kazne,ili kazna nije mogla biti izvrsena usled zastarelosti.

18 Uciniocu koji je u povratu kazna se moze izreci u granicama koje su propisane za ucinjeno kriv.delo,s tim sto povrat moze uticati kao otezavajuca okolnost da se u tim granicama izrekne veca kazna.Prilikom odmeravanja kazne sud ce narocito uzeti u obzir da li je novo delo istovrsno kao staro,da li su oba dela iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od predhodne osude. VISESTRUKI POVRAT Uslovi za postojanje visestrukog povrata su sledeci: 1.)Ranija osudjivanost,da je ucinilac ranije bio 2 ili vise puta osudjivan za krivicna dela,sto znaci da moraju postojati 2 ili vise osuda.Osuda za vise kriv.dela u sticaju smatra se jednom osudom.Osuda treba da se odnosi samo na krivicna dela ucinjena s umisljajem.Nece se uzeti u obzir za ovu vrstu povrata osuda za kriv.dela iz nehata.Ali ako se jedna osuda odnosi na kriv.dela u sticaju od kojih je neko ucinjeno s umisljajem,a neko iz nehata,takva ce se osuda uzeti u obzir.I najzad,potrebno je da je izrecena kazna zatvora od najmanje 1 godine.Sva ova 3 uslova uzeta su kumulativno kako ulaze u pojam osudjivanosti,u smislu ovog propisa. 2.Da je novo kriv.delo ucinjeno s umisljajem,i da je za njega propisana kazna zatvora.Nece postojati ova vrsta povrata ako je novo kriv.delo ucinjeno iz nehata. 3.)Da od dana otpustanja ucinioca sa izdrzavanja ranije izrecene kazne nije proteklo vise od 5 godina. 4.)Sklonost za vrsenje krivicnih dela.Ovaj uslov sud ce utvrditi na osnovu svestrane ocene licnosti,nacina njegovog zivota,ponasanja,odnosa u drustvu,prema radu,pobudama iz kojih vrsi kriv.dela,i sl. Pri oceni da li ce uzeti stroziju kaznu od propisane sud ce narocito uzeti u obzir srodnost ucinjenih kriv.dela,pobude iz kojih su ucinjena,okolnosti pod kojima su ucinjena,kao i potrebu da se radi ostvarivanja svrhe kaznjavanja izrekne takva kazna.Strozija kazna ne sme preci dvostruku meru propisane kazne,ni 15 godina zatvora. POJAM KRIVICNOG DELA Sva ljudska ponasanja se dele na dozvoljena i nedozvoljena.Odnosno ona koja su drustveno prihvatljiva i koja su neprihvatljiva; Jugoslovensko zakonodavstvo poznaje 3 kategorije takvih ponasanja koja nisu dozvoljena,to su krvicma dela,privredni prestupi i prekrsaji;Njima se izricu sankcije; Nauka krivicnog prava poznaje FORMALNI POJAM KRIVICNOG DELA(po kojima je za sva kriv.dela zajednicko samo to da se njihovih izvrsenjem povredjuje neka pravna norma),dok TEORIJA O MATERIJALNOM POJMU KRIVICNOG DELA(po kojima je kriv.delo drustvena pojava,dogadjaj u drustvu koji se izrazava promenom u spoljasnjem svetu),i MESOVINE TEORIJE(po kojima je kriv.delo i pravni drustveni fenomen odnosno dogadjaj u spoljnjem svetu,ponasanje coveka kojim se povredjuje neka pravna norma). Da bi postojalo kriv.delo mora da ima sledece elemente: -to je delo coveka,i ono je jedan oblik ponasanja coveka u drustvu;Drugo, -kriv.delo je takvo ponasanje coveka kojim se povredjuju drustvena pravila i zbog cega je ono drustveno opasno; U svakom slucaju da bi bilo krivicno delo i da bi se tretiralo kao kriv.delo mora imati sledeca OBELEZJA KRIV.DELA: 1.Delo coveka,

19 2.Drutvena opasnost, 3.Protivpravnost, 4.Odredjenost dela u Zakonu.Ovde moramo upotrebiti maximu NULLUM CRIMEN NULLA PENE SINE LEGE. U teoriji posmatramo 3 vrste pojmova kriv.dela i to: 1.NORMATIVNI POJAM(ogleda se u povredi pravne norme), 2.REALISTICKI POJAM(da je to pojava u spoljnom svetu),i 3.SIMPTOMATICKI POJAM(gde se uzimaju psiholoska svojstva ucinioca,a narocito u odnosu na kriv.delo koje je izvrsio); U okviru ove lekcije imamo i 3 shvatanja pojma kriv.dela: 1.OBJEKTIVNO, 2.SUBJEKTIVNO,i 3.OBJEKTIVNO-SUBJEKTIVNO SHVATANJE; Po TRIPARTITNOJ TEORIJI Dr.Tome Zivanovica-pored kriv.dela i krivicne sankcije kao pojmova-treba uvesti i pojam KRIVAC;Takodje,Dr.Toma Zivanovic kaze da se drustvo nemoze efikasno zastititi od ucinalaca krivicnih dela osim pretnjom adekvatnom kaznom! PRAVNE POSLEDICE OSUDE To su mere koje predstavljaju gubitak izvesnih prava ili zabranu sticanja odredjenih prava koje nastupaju po sili zakona danom pravosnaznosti sudske odluke. Pravne posledice osude mogu imati za posledicu ili PRESTANAK ODNOSNO GUBITAK ODREDJENIH PRAVA ili ZABRANU STICANJA ODREDJENIH PRAVA. Mogu se izgubiti sledeca prava: 1.Prestanak vrsenja odredjenih poslova ili funkcija u organima DPZ,drugim drzavnim organima,preduzecima i zajednicama. 2.Prestanak radnog odnosa 3.Gubitak cina vojnog staresine, 4.Oduzimanje odlikovanja, A sto se tice zabrane sticanja odredjenih prava: 1.Zabrana vrsenja odredjenih poslova ili funkcija, 2.Zabrana istupanja u stampi,na radiju,TV ili javnim skupovima, 3.Zabrana sticanja odredjenog zvanja,poziva ili zanimanja ili unapredjenja u sluzbi, 4.Zabrana sticanja odredjenih dozvola ili odobrenja. Pravne posledice osude mogu se odredjivati samo Zakonom.Mogu biti propisane kao posledica osude za odredjeno kriv.delo ili posledica osude na odredjenu kaznu. Trajanje ovih posledica moze se skratiti.To se moze uciniti po proteku 3 godine od dana izdrzane,zastarele ili oprostene kazne,a moze i aktom o pomilovanju.Odluku o tome donosi sud. PREKLUZIVNI ROKOVI Treba razlikovati zastarelost od prekluzije.Razlika je u tome sto kod zastarelosti titular gubi zahtev,gubi mogucnost da prinudnim putem ostvari svoje ovlascenje iz subjektivnog

20 prava,ali pravo ostaje;titular je ovlascen da primi zastarele trazbine,i duznik,ako je ispunio zastarelu obavezu nemoze traziti natrag ono sto je dao u ispunjenju obaveze.Prekluzijom,protekom odredjenog vremena,titular gubi samo pravo.Prekluzivni rok je vreme trajanja jednog subjektivnog prava u kom vremenu titular mora koristiti svoje pravo,u protivnom,nece izgubiti samo zahtev,vec celo pravo,to je gubitak prava u celini.Npr:prekluzivni rok na podnosenje zalbe na presudu. 1.Sud po sl.duznosti pazi da li je protekao prekluzivni rok.U slucaju da primeti da je rok istekao odbice tuzbeni zahtev,ne cekajuci niti trazeci da se tuzeni o tome izjasni. 2.Rok u kome je titular ovlascen da ostvari svoje pravo,tece kontinuirano,nema ni prekida ni zastoja kao kod zastarelosti. 3.Prekluzivne rokove nemogu stranke menjati svojom voljom,niti bilo kakvim ugovorom.Njih odredjuje zakon i stranke ne mogu uticati na trajanje rokova.Prekluzivni rok moze biti subjektivan i objektivan.Subjektivni rok uvek tece u okviru objektivnog.Titular prava se mora koristiti svojim pravom u okviru subjektivnog i objektivnog roka. PROSTORNO VAZENJE KRIV.ZAKONA Posmatra se u odnosu na mesto izvrsenja kriv.dela.Utvrdjivanje prostornog vazenja de po odredjenim principima i to: -TERITORIJALNOM, -PERSONALNOM, -REALNOM,i -UNIVERZALNOM PRINCIPU; Nase kriv.zakonodavstvo vazi za svakog onog ko na nasoj teritoriji izvrsi kriv.delo. Prema personalnom principu nase zakonodavstvo se primenjuje i na naseg drzavljanina koji kriv.delo ucini na stranoj teritoriji. Realni princip:nase zakonodavstvo vazi i za stranca koji van teritoirije Srbije ucini prema njoj ili njenom drzavljaninu kriv.delo,ako se zatekne na teritoriji Srbije ili joj bude ekstradiran; RADNJA KRIVICNOG DELA Svako kriv.delo ima svoju radnju;Ono je osnovno obelezje u bicu kriv.dela;Izvrsenje dela upravo i pocinje preduzimanjem one delatnosti koja je zakonom oznacena kao RADNJA KRIV.DELA; Pod radnju kriv.dela mogu se podvesti 2 znacenja.Jedno je sire i ono obuhvata sve oblike ucestvovanja u vrsenju kriv.dela i u tom smislu moguce je razlikovati sledece oblike radnje kriv.dela:radnju izvrsenja,podstrekavanje na izvrsenje dela i pomaganje u izvrsenju dela;Drugo,duze shvatanje pod radnjom kriv.dela smatra samo radnju izvrsenja,dok se ostali oblici ucestvovanja u izvrsenju dela smatraju saucesnickim radnjama; Ako se pod radnjom kriv.dela podrazumeva samo radnja izvrsenja,onda je to odredjeno ponasanje coveka koje je prouzrokovalo odredjenu promenu ili novo stanje u spoljnjem svetu (posledicu dela); Moguce je razlikovati nekoliko oblika: 1.RADNJA CINJENJA I RADNJA NECINJENJA, 2.POSLEDICNA RADNJA IZVRSENJA, 3.BLANKETNA RADNJA IZVRSENJA.Ova radnja izvrsenja odredjuje se putem tzv.upucujuce norme.Naime,u opisu bica kriv.dela nije potpuno odredjena radnja izvrsenja,vec

21 tako da se njena sadrzina mora utvrdjivati uz konsultovanje nekog drugog propisa,koji je po pravilu,van krivicnog zakonodavstva.Tako npr:kod kriv.dela ugrozavanja javnog saobracaja,radnja izvrsenja je odredjena kao nepridrzavanje saobracajnih propisa,sto znaci da se delo vrsi krsenjem saobracajnih propisa od strane ucesnika u saobracaju;s toga se u svakom konkretnom slucaju mora oslanjanjem na propis o saobracaju utvrditi da li su ti propisi krseni; 4.ALTERNATIVNE I KUMULATIVNE RADNJE IZVRSENJA;Kod odredjenog broja kriv.dela radnja izvrsenja je odredjena kao jedna delatnost,i delo se izvrsava preduzimanjem takve delatnosti.Takav npr.slucaj kod kradje koja se vrsi oduzimanjem tudje pokretne stvari-to su jednoaktne radnje izvrsenja.A postoje i alternativne i kumulativne.Ako su propisane alternativno dovoljno je da samo jedna radnja bude preduzeta pa da budu ispunjeni uslovi postojanja kriv.dela;To je slucaj kod kriv.dela SPIJUNAZE gde se moze destiti i alternativno a moze i kumulativno ispunjenje da postoji i da postoji to kriv.delo.Da bi postojale kriv.delo spijunaze propisane su 4 radnje izvrsenja:saopstavanje tajnih podataka,predaja podataka,njihovo cinjenje dostupnim i pribavljanje poverljivih podataka radi saopstavanja;Ovo kriv.delo ostvareno je kako samo jednom radnjom(alternativno),tako i ostvarenjem svih radnji zajedno (kumulativno).Medjutim,postoje kriv.dela koja da bi postojala sve radnje moraju postojati kumulativno,kao npr:kod kriv.dela RAZBOJNISTVA(kad ucinilac upotrebi silu ili pretnju-dakle prinudu,pa na taj nacin oduzme tudju pokretnu stvar. REHABILITACIJA I BRISANJE OSUDE Rehabilitacija znaci prestanak pravnih posledica koje su vezane za osudu.Ovim institutom regulisu se prava i polozaj osudjenog posle izdrzane kazne i imaju za cilj da omoguce njegovo vracanje u normalne uslove i tokove drustvenog zivota. Rehablitacija moze biti ZAKONSKA I SUDSKA. Zakonska nastaje istekom odredjenog vremena od dana izdrzane,oprostene ili zastarele kazne,a izuzetno od dana pravosnaznosti presude.Ona nastupa protekom odredjenog vremena i za njeno nastupanje nije potreban akt ni jednog drzavnog organa.Sudska rehabilitacija nastupa po odluci suda. Sudska rehabilitacija je fakultativna i zavisi od ocene nadleznog suda.Sud pri odlucivanju procenjuje da li su se ispunili uslovi za davanje rehabilitacije i o tome donosi odgovarajucu odluku. BRISANJE OSUDE moze nastupiti po sili zakona i po sudskoj odluci. Po sili zakona brisu se: 1.Osuda o izrecenoj sudskoj opomeni i osuda kojom ucinilac kriv.dela oslobodjen od kazne,u roku od jedne godine od dana pravosnaznosti sudske odluke,ako ucinilac ne ucini novo kriv.delo. 2.Uslovna osuda posle 1 god od kada je proteklo vreme proveravanja,ako za to vreme osudjeni ne ucini kriv.delo, 3.Osuda na novcanu kaznu kad protekne 3 godine od dana izvrsene,zastarele ili oprostene kazne,ako za to vreme ne ucuini novo kriv.delo, 4.Osuda na zatvor do 1 godine ili maloletnicki zatvor kad protekne 5 godina od dana izdrzane,zastarele ili oprostene kazne,ako za to vreme ne ucini novo kriv.delo. Po odluci suda moze se odrediti da se iz kaznene evidencije brise osuda na kaznu zatvora preko 1-ne do 3 godine.Ovo se moze uciniti ako je proteklo 5 godina od dana izdrzane,oprostene ili zastarele kazne,ako u tom vremenu osudjeni nije izvrsio novo kriv.delo. Podaci o osudi ili brisanoj osudi mogu se dati samo sudu,javnom tuzilastvu i OUP-u u vezi sa kriv.postupkom protiv lica na koje se odnosi,zatim nadleznim organima koji uccestvuju u postupku moze se jos davati i drzavnim organima.

22 STICAJ KRIVICNIH DELA postoji kada ucinilac jednom ili sa vise radnji ucini vise kriv.dela za koja mu se istovremeno sudi i izrice jedinstvena kazna.Moze biti IDEALAN i REALAN.IDELAN postoji kada je ucinilac sa jednom radnjom ucinio vise krivicnih dela.REALAN STICAJ postoji kada ucinilac sa vise radnji ucini vise krivicnih dela.Ovaj prvi se naziva jos i formalni,a drugi-materijalni. PRIVIDNI STICAJ postoji kada su sa jednom ili vise radnji ostvarena obelezja vise kriv.dela,a da ipak ne postoji sticaj tih dela,vec samo jedno kriv.delo koje iskljucuje postojanje ostalih cija su obelezja ostvarena.Samo,dakle,naizgled postoji vise kriv.dela.On postoji kao PRIVIDNI IDEALNI I PRIVIDNI REALNI STICAJ.PRIVIDNI STICAJ postoji ako je jedno kriv.delo sadrzano u opisu nekog drugog kriv.dela,npr:tesko delo ubistva konsumira tesku telsnu povredu.Lakse kriv.delo konsumirano je tezim po pravilu LEX CONSUMENS DEROGAT LEGI CONSUMPTAE.Tako podstrekavanje konsumira pomaganje i uopste tezi oblik saucesnistva konsumira laksi oblik.Na osnovu ocene svakog dogadjaja posebno primenjuje se i INKLUZIJA(zanemarivanje sporednog i nevaznog), npr:prilikom izvrsenja ubistva ucinilac osteti odelo lica lisenog zivota.U ovakvoj situaciji on nece odgovarati i za kriv.delo ostecenja tudjih stvari. Pomenuti HETEROGENI i HOMOGENI IDEALNI I REALNI STICAJ. Treba pomenuti i kriv.dela zakonskog ili pravnog jedinstva: SLOZENO KRIVICNO DELO cije bice sadrzi elemente 2 ili vise drugih kriv.dela.Npr:kriv. delo pljacke je slozeno kriv.delo jer se sastoji iz vise kriv.dela teske kradje,razbojnicke kradje,razbojnistva ili prevare.Kada postoji slozeno delo uciniocu se ne utvrdjuje kazna za svako posebno kriv.delo vec se izrice jedna kazna. PRODUZENO KRIVICNO DELO postoji kada ucinilac izvrsi vise istovrsnih kriv.dela ali koja se zbog vremenskog kontinuiteta u kome su izvrsena,zbog medjusobne povezanosti pojavljuju kao jedinstveno kriv.delo.Ako se delo okvalifikuje kao produzeno,nemogu se primeniti odredbe o sticaju. KOLEKTIVNO KRIVICNO DELO postoji kada se zbog posebnog psihickog odnosa ucinioca prema vrsenju dela,vise samostalnih cinjenja smatraju kao jedno kriv.delo. TRAJNO KRIVICNO DELO je takvo delo cijim se izvrsenjem stvara duze ili krace protivpravno stanje-npr:kriv.delo protivpravno lisenje slobode,vanbracna zajednica sa mal.licem i sl.Ovde se uvek radi o jednom kriv.delu. SUBJEKT KRIVICNOG DELA Ovim pojmom se obuhvata svako lice koje ucestvuje u izvrsavanju krivicnog dela;Upotrebljava se i termin ucinilac kriv.dela. S obzirom na svojstvo sa kojim ucestvuje u izvrsenju dela,subjekt moze biti IZVRSILAC DELA,PODSTREKAC ili POMAGAC; SUDSKA OPOMENA

23 sa uslovnom osudom predstavljaju kriv.sankcije,i to opominjuce.Svrha je da se uciniocu uputi drustveni prekor da ubuduce ne vrsi kriv.dela. SO se pokusava da vaspitno utice na ucinioca. Izrice se u sledecim slucajevima: 1.samo za laksa kriv,za koja je zaprecena kazna zatvora do 1 god ili novcana kazna.Osnovno merilo je zaprecena,a ne izrecena kazna.Merilo je takodje,da su takva kriv.dela ucinjena pod okolnostima koja ih cini osobito lakim.U konkretnom slucaju moraju se imati u vidu sve objektivne i subjektivne okolnosti. 2.Izuzetno sudska opomena moze se izreci i za kriv.dela za koja je propisana kazna zatvora i do 3 godine,kada je to zakonom posebno predvidjeno. 3.Za izricanje sudkse opomene potrebno je da sud stekne uverenje da se i na ovakav nacin moze postici svrha kaznjavanja,imajuci u vidu licnost ucinioca i sve okolnosti pod kojima je delo ucinjeno. UBLAZAVANJE KAZNE I OSLOBODJENJE OD KAZNE Ako se i blazom kaznom moze postici svrha kaznjavanja,pod odredjenim okolnostima moze se uciniocu ublaziti kazna i izreci mu se blaza kazna od propisane. U nacelu kazna se moze u svakom slucaju ublaziti kod prekoracenja nuzne odbrane,prekoracenja krajnje nuzde,bitno smanjene uracunljivosti,pokusaja kriv.dela,pomaganja u izvrsenju kriv.dela,i sl. Moze se ublaziti i kod pojedinih kriv.dela:samovoljnog udaljenja i bekstva iz oruzanih snaga,navodjenje na samoubistvo i sl. Ublazavanje kazne moze se uraditi i kad sud nadje da postoje OSOBITO OLAKSAVAJUCE OKOLNOSTI,tako da delo cini osobito lakim,ili kada se steknu vise olaksavajucih okolnosti pa u sklopu cine delo laksim. Najvaznije da sud dolazi do uverenja da ce se i takvim blazim kaznjavanjem postici svrha kaznjavanja.Ublazavanje kazne je uvek fakultativno. Kazna se moze ublaziti po meri i po vrsti. Nacin ublazavanje kazni ide ovako: -ako je ze kriv.delo kao najmanja mera kazne propisan zatvor u trajanju od 3 ili vise godina,kazna se moze ublaziti do 1 godine; od 2 god, kazna se moze ublaziti do 6 meseci zatvora, u trajanju od 1godine, kazna se moze ublaziti do 3 meseca, -ako je za kriv.delo kao najmanja mera propisan zatvor do 15 dana(opsti minimum),umesto zatvora moze se izreci novcana kazna, -ako je za kriv.delo propisana kazna zatvora bez naznacenja najmanje mere umesto zatvora moze se izreci novcana kazna,itd. Ucinilac se moze osloboditi od kazne u sledecim slucajevima:prekoracenja nuzne odbrane usled jake razdrazenosti ili prepasti izazvane napadom;prekoracenja krajnje nuzde pod osobito olaksavajucim okolnostima;pravne zablude iz opravdanih razloga;nepodobnog pokusaja,dobrovoljnog odustanka;zatim kada zakon izricito propisuje;zatim,kada je kriv.delo ucinjeno iz nehata i kad posledica dela tako tesko pogadja ucinioca da izricanje kazne u takvom stanju ocigledno ne bi odgovaralo svrsi kaznjavanja

24 USLOVNA OSUDA To su posebne vrste kriv.sankcija.Opominjuce kriv.sankcije.Svrha je da se uciniocu uputi drustveni prekor da ubuduce ne vrsi kriv.dela. USLOVNOM OSUDOM njome se uciniocu utvrdjuje kazna i istovremeno odredjuje da se ona nece izvrsiti ako osudjeni za vreme koje odredi sud,a koje ne moze biti krace od 1 godine ni duze od 5 godina(vreme proveravanja),ne ucini novo kriv.delo. Uslovi za izricanje su sledeci: 1.Moze se izreci uciniocu kad mu je utvrdjena kazna zatvora u trajanju do 2 godine ili novcana kazna.Uslovna osuda se moze izreci ako je uciniocu pored kazne zatvora u ovom okviru,utvrdjena i novcana kazna. 2.za kriv.delo za koje se moze izreci kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teza kazna,uslovna osuda moze se izreci samo ako su kazna zatvora do 2 godine ili novcana kazna utvrdjene ublazavanjem propisane kazne. 3.sledeci uslov za primenu ove sankcije je uverenje suda da ce i samo njeno izricanje dovoljno uticati na ucinioca da vise ne vrsi kriv.dela.Takvo uverenje treba da se zasniva na oceni licnosti ucinioca,stepen kriv.odgovornosti i druge okolnosti. Osim navedenog osudjeni se moze obavezati da ispuni i neke druge uslove.To mogu biti: -Povracaj imovinske koristi pribavljene kriv.delom.Imovinska korist oduzima se po cl.84 KZ SRJ,i moze se odrediti da osudjeni preda ovu korist u odredjenom vremenu.Neispunjenje je razlog za opozivanje uslovne osude. -Naknada stete prouzrokovana kriv.delom.Naime,osudjenom se moze u uslovnoj osudi postaviti obaveza za naknadu stete na isti nacin kao i obaveza povracaja imovinske koristi pribavljene izvrsenjem kriv.dela. -Ispunjenje druge obaveze predvidjene u kriv.pravnim odredbama.Tako se uz uslovnu osudu mogu izreci mere bezbednosti:obavezno psihijatrijsko lecenje alkoholicara i narkomana;zabrana vrsenja poziva i delatnosti ili duznosti;zabrana javnog istupanja;zabrana upravljanja motornim vozilom;Nepridrzavanje ovih obaveza moze prouzrokovati opozivanje uslovne osude.Osim navedenog,uz neka kriv.dela utvrdjene su obaveze koje se uciniocu mogu postaviti u uslovnoj osudi.Npr:izmirenje dospelih obaveza i uredno placanje izdrzavanja. Uslovna osuda se moze opozvati iz sledecih razloga: -Izvrsenje novog kriv.dela.Ako osudjeni u vreme proveravanja ucini novo kriv.delo stekli su se uslovi za opozivanje uslovne osude,jer nije ispunjena osnovna obaveza iz presude.Kada je za novo kriv.delo izrecena kazna zatvora od 2 godine ili duze sud ce uslovnu osudu obavezno opozvati.Ukoliko je za nova krivicna dela izrecena kazna zatvora manja od 2 godine ili novcana kazna odlucice sud da li ce opozvati uslovnu osudu.Pri tome ocenice se sve okolnosti koje se odnose na ucinjena kriv.dela,a posebno srodnosti ucinjenih kriv.dela,njihov znacaj i pobude iz kojih su ucinjena.Ako ne opozovu uslovnu osudu sud moze i za novo kriv.delo utvrditi uslovnu osudu. -Ranije ucinjeno kriv.delo;Ako sud utvrdi da je osudjeni izvrsio kriv.delo i pre nego sto mu je izrecena uslovna osuda i kada oceni da ne bi bilo osnova za izricanje uslovne osude da se znalo za to delo,opozvace uslovnu osudu i izreci jedinstvenu kaznu.

25 -Neispunjenje drugih obaveza;Moguce je da se u toku vremena proveravanja,osudjenom produzi rok za ispunjenje obaveze a moze se i osloboditi obaveze ispunjenja ili ovu obavezu zameniti drugom odgovarajucom obavezom predvidjenom u zakonu,ako se utvrdi da osudjeni iz opravdanih razloga nemoze da ispuni postavljenu obavezu. VINOST odnos ucinioca prema delu koje se ispoljava u svesti i volji ucinioca,odnosno da li je bio svestan znacaja svoga dela i da li je mogao da upravlja svojim postupcima,da li je to delo hteo.Osnovna shvatanja o vinosti su:PSIHOLOSKO,NORMATIVNO i NORMATIVNOPSIHOLOSKO. Vinost se ispoljava u obliku:UMISLJAJA I NEHATA. UMISLJAJ postoji ako je ucinilac predvideo posledicu svoje radnje,tj.ako je bio svestan posledica koje ce njegova radnja prouzrokovati.Po TEORIJI VOLJE nije dovoljno da je ucinilac predvideo posledicu,vec i da je hteo istu.Ako on tu posledicu nije hteo-nema umisljaja. Po KZ SRJ:`Kriv.delo je ucinjeno s umisljajem kad je ucinilac bio svestan svoga dela i hteo njegovo izvrsenje;ili kad je bio svestan da usled njegovog cinjenja ili necinjenja moze nastupiti zabranjena posledica ali je pristao na njeno nastupanje`.Prema tom pojmu razlikujemo DIREKTNI prvi i EVENTUALNI drugi UMISLJAJ. NEHAT Kad postupa iz nehata on to delo ne zeli. Prema KZ SRJ kriv.delo je ucinjeno iz nehata kada je ucinilac bio svestan da usled njegovog cinjenja ili necinjenja moze nastupiti zabranjena posledica,ali je olako drzao da ce je moci spreciti ili da ona nece nastupiti;ili kad nije bio svestan mogucnosti nastupanja zabranjene posledice,iako je prema okolnostima i prema svojim licnim svojstvima bio duzan i mogao biti svestan te mogucnosti. Razlikujemo 2 vrste nehata i to: 1.SVESNI NEHAT(luxoria) kada je ucinilac bio svestan da usled njegovog cinjenja ili necinjenja moze nastupiti zabranjena posledica,ali je olako drzao da ce je moci spreciti,ili da ona nece nastupiti. 2.NESVESNI NEHAT ili NEMARNOST(negligentia) postoji kada ucinilac nije bio svestan da ova posledica moze nastupiti,ali je prema okolnostima i prema svojim licnim svojstvima bio duzan i mogao biti svestan te mogucnosti. Analizirati profesoru ove 2 vrste nehata! Kada govorimo kako o umisljaju tako i o nehatu najbolje mozemo napraviti razgranicenje ukoliko dobro razmislimo o TEORIJI RAJNHARDA FRANKA koji kaze da umisljaj postoji ako se ucinilac nebi uzdrzao od izvrsenja dela ako je znao koja ce posledica nastupiti!!! VREME I MESTO IZVRSENJA KRIV.DELA Ovo je bitno jer se po tome utvrdjuje necija kriv.odgovornost i po kom Zakonu ce mu se suditi.

26 VREME IZVRSENJA K.DELA Odgovornost ucinioca utvrdjuje se prema kriv.zakonu koji je vazio u vreme izvrsenja dela.Od tog vremena pocinje da tece zastarelost kriv.gonjenja. Nas Zakon je prihvatio TEORIJU DELATNOSTI prema kojoj je kod kriv.dela cinjenja delo izvrseno u vreme kada je ucinilac radio,odnosno bio duzan da radi(necinjenje).Vreme nastupanja posledice nije od znacaja. Vazni su i ovi momenti sto se tice vremena izvrsenja: a)kod kriv.dela koja se vrse sa vise odvojenih delatnosti,smatra se da je delo ucinjeno preduzimanjem poslednje radnje, b(kod trajnih kriv.dela kao vreme izvrsenja smatra se celo vreme trajanja protivpravnog stanja, c)produzena i kolektivna kriv.dela smatra se da su ucinjena u vreme svake izvrsene radnje koja ulazi u sastav ovoh kriv.dela,a narocito opet poslednje u lancu. MESTO IZVRSENJA K.DELA Narocito zbog odredjivanja nadleznosti suda.Nase zakonodavstvo uzima tzv.TEORIJU UBIKVITETA ili JEDINSTVA DELA.Prema ovom shvatanju uzima se da je kriv.delo izvrseno kako u mestu gde je ucinilac radio ili bio duzan da radi,tako i u mestu gde je posledica nastupila.Kod pripremanja i pokusaja kriv.dela smatra se da je delo izvrseno kako u mestu gde je ucinilac radio,tako i u mestu gde je po njegovom misljenju posledica trebala da nastupi,ili je mogla nastupiti. Kod trajnih kriv.dela svako mesto u kome je postojalo protivpravno stanje smatra se i mestom izvrsenja dela.Kod produzenog i kolektivnog kriv.dela svako mesto na kome je ucinilac radio,odnosno svako mesto gde je posledica nastupila,smatra se mstom izvrsenja kriv.dela. VREMENSKO VAZENJE KRIVICNOG ZAKONA odredjuje se s obzirom na vreme izvrsenja kriv.dela. Utvrdjivanje ove cinjenice ima veliki znacaj i izrazeno je u cl.3 KZ SRJ ``nikome ne moze biti izrecena kazna ili druga kriv.sankcija za delo koje je pre nego sto je ucinjeno,nije zakonom bilo odredjeno kao kriv.delo,i za koje nije bila zakonom propisana kazna``.A to znaci da se na ucinioca kriv.dela primenjuje zakon koji je vazio u vreme izvrsenja kriv.dela. Retroaktivno vazenje kriv.zakona u nacelu nije dozvoljeno,te se i ne moze primeniti na ucinioca koji je ucinio kriv.delo.U tome postoji jedan izuzetak,a to je da ce se novi kriv.zakon primeniti i na delo izvrseno pre njegovog stupanja na snagu ako je blazi za ucinioca. Primena blazeg zakona se primenjuje na ucinioca.Utvrdjuje se koji je zakon blazi a koji stroziji ukoliko dolazi do preplitanja 2 zakona.Kriterijumi za utvrdjivanje blazeg zakona su: 1.blazi je onaj zakon koji ucinjeno delo ne predvidja kao kriv.delo, 2.ako oba zakona predvidjaju delo kao kriv.delo,blazi je onaj koji iskljucuje kriv.odgovornost doticnog ucinioca, 3.ako bi po oba zakona postojala kriv.odgovornost,blazi je onaj koji iskljucuje kaznjivost, 4.ukoliko po oba postoji kaznjivost-onda je blazi onaj koji predvidja manju kaznu ili predvidja oslobodjenje od kazne, 5.ako nijedan zakon ne predvidja oslobodnjenje od kazne,tada se smatra blazim onaj zakon po kome se uciniocu moze izreci blaza kazna,

27 6.ako je ista glavna kazna po oba zakona,onda je blazi onaj koji ne predvidja primenu sporednih kazni. PRIMENA ``MEDJUZAKONA``-Ako je posle izvrsenja kriv.dela krivicni zakon izmenjenvise puta,primenice se zakon koji je najblazi za ucinioca bez obzira sto on nije vazio u vreme izvrsenja kriv.dela. ZABRANA JAVNOG ISTUPANJA Sloboda javnog istupanja je Ustavno pravo coveka i gradjanina,koje se moze u zakonom predvidjenim slucajevima ograniciti. Uslovi za njeno izricanje su: 1.Potrebno je da je uciniocu za ucinjeno kriv.delo izrecena kazna,uslovna osuda ili mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi ili lecenja na slobodi, 2.Uciniocu se moze izreci ova mera kada je zloupotrebio javno istupanje radi izvrsenja kriv.dela, 3.Moze se izreci ako se opravdano moze smatrati da bi dalje javno istupanje ucinioca bilo opasno, Sadrzina ove mere se sastoji u zabranama:javnog istupanja u stampi,na radiju ili TV,na javnim skupovima i vrsenja izdavackih delatnosti; 4.Moze se izreci sa odredjenim rokom trajanja koji ne moze biti kraci od 1 godine niti duzi od 5 godina racunajuci od dana pravosnaznosti presude. Kada je ova mera izrecena uz uslovnu osudu,uslovna osuda se moze opozvati ako ucinilac prekrsi zabranu javnog istupanja. ZABRANA UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM Ovom merom se ucinilac onemogucava da za odredjeno vreme ucestvuje u saobracaju kao vozac motornog vozila,cime se sprecava saobracajna delikvencija. Motornim vozilom se smatra svako saobracajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom,vodenom i vazdusnom saobracaju. Uslovi za izricanje ove mere bezbednosti su: 1.Ucinilac treba da je izvrsio kriv.delo kojim se ugrozava saobracaj, 2.Uciniocu treba da je izrecena kazna,uslovna osuda,sudska opomena ili mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog psihijatrijskog lecenja na slobodi,kada su izrecene samostalno. 3.Ako sud nadje da okolnosti pod kojima je delo izvrseno ili ranije krsenje saobracajnih propisa od strane ucinioca ukazuju da je opasno da dalje upravlja motornim vozilom odredjene vrste ili kategorije.Prilikom izricanja ove mere potrebno je voditi racuna da li je ucinilac motornog vozila po zanimanju ili nije;Time se ne iskljucuje mera bezbednosti i na vozace motornih vozila po zanimanju,niti je svrha ove mere da prema tim licima bude izuzetna. Prema uslovima odredjenim u cl.92 KZ SRJ,sud moze posto proteknu 3 godine od njene primene odluciti da se mera obustavi.

28 ZABRANA VRSENJA POZIVA,DELATNOSTI ILI DUZNOSTI U praksi se desava da lica koja vrse odredjene pozive,samostalne delatnosti ili duznosti zloupotrebe te delatnosti radi vrsenja kriv.dela.Primenom ove mere bezbednosti otklanjaju se pogodnosti koje su izvrsiocu u vrsenju delatnosti pogodovale radi izvrsavanja kriv.dela.U cemu se sastoji ova mera bebednosti vidimo iz samog naslova i imena mere. Ova se mera moze izreci ako su ispunjeni sledeci uslovi: 1.Treba da je uciniocu kriv.dela izrecena kazna,uslovna osuda ili mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi,ili OPL na slobodi kada su neuracunljivom uciniocu izrecene kao samostalne sankcije. 2.Ucinilac treba da je zloupotrebio svoj polozaj,vrsenje delatnosti,poziva ili duznosti; 3.Ako se opravdano moze smatrati da bi njegovo vrsenje(delatnosti,poziva,duznosti) bilo dalje opasno. U odluci o izricanju se odredjuje i vreme trajanja koje ne moze biti krace od 1 godine ili duze od 10 godina,racunajuci od dana pravosnaznosti odluke.Vreme provedeno u zatvoru,odnosno u zdravstvenoj ustanovi za cuvanje i lecenje NE URACUNAVA SE u vreme trajanja ove mere.Po proteku 3 godine od dana primenjivanja ove mere sud moze odluciti da ona prestane. Kada je ova mera izrecena uz uslovnu osudu,sud moze odrediti da se uslovna osuda opozove ako ucinilac prekrsi zabranu vrsenja poziva,delatnosti ili duznosti. Ova mera bezbednosti se samo formalno razlikuje od pravnih posledica osude,jer pravna posl.osude nastupa po samom zakonu kada lice biva osudjeno,a ova mera bezbednosti kada o njoj sud odluci! ZASTARELOST GONJENJA,IZVRSENJA KAZNI I MERA BEZBEDNOSTI Posle zastarelosti objasniti da nemoze gonjenje niti izvrsenje mkazne. Ukoliko je gonjenje preduzeto sud mora da donese presudu kojom se optuzba odbija.Zastarelost kriv.gonjenja nastupa protekom odredjenog vremena od ucinjenog kriv.dela.Duzina ovog vremena zavisi od drustvene opasnosti kriv.dela odnosno od propisane kazne za to delo.Sto je propisana kazna teza rokovi zastarelosti su duzi. Zastarevanje kriv.gonjenja pocinje da tece od dana kada je ucinjeno kriv.delo. Zastarevanje se prekida i kada ucinilac ucini isto tako tesko ili teze kriv.delo. Zastarevanje kriv.gonjenja se obustavlja za vreme za koje se po zakonu gonjenje ne moze otpoceti niti produziti.Posledica obustave je da se vreme za koje je obustava trajala ne uracunava u rok zastarelosti. Iz istih razloga zastareva i izvrsenje kriv.sankcija.Zastarevanje izvrsenja kriv.sankcija pocinje da tece od dana pravosnaznosti presude kojom je izrecena. Zastarevanje se prekida svakom radnjom nadleznog organa koja je preduzeta u cilju izvrsenja kazne.Sa svakim prekidom zastarevanje pocinje da tece ponovo.Kad protekne 2 puta onoliko vremena koliko je potrebno za zastarelost izvrsenja sankcije nastupa apsolutna zastarelost. Vreme dok traje obustava zastarelosti ne uracunava se u rok zastarelosti. Krivicno gonjenje i izvrsenje kazni ne zastareva za odredjena kriv.dela protiv covecnosti i medjunarodnog prava,kao ni za kriv.dela za koja po medjunarodnim ugovorima zastarelost ne moze da nastupi. Zastarelost izvrsenja mera bezbednosti(OPLUZU,OPLNS i oduzimanje predmeta)zastarevaju za 5 godina od dana pravosnaznosti odluke kojom su te mere izrecene.

29

You might also like