You are on page 1of 24

TRANSPORTNE OSOBINE ROBE

SKRIPTA

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 2 od 24

2005.
TEHNOLOKE OSOBINE ROBE U TRANSPORTU 3 STANDARDIZACIJA, STANDARDI I DRUGI PROPISI ZNAAJNI ZA ROBU U TRANSPORTU ....................................3 AMBALAA I PAKOVANJE ROBE......................................................................................................5 LAKO KVARLJIVA ROBA U TRANSPORTU............................................................................................9 PAKOVANJE, TRANSPORT I SKLADITENJE OPASNIH MATERIJA..............................................................10 POGONSKE MATERIJE................................................................................................................ 12 MAZIVA................................................................................................................................. 14 KOROZIJA METALA I NJENO SUZBIJANJE.........................................................................................14 GRAEVINSKI MATERIJALI...........................................................................................................15 GUMA I NJENI PROIZVODI U TRANSPORTU........................................................................................15 UBRIVA U PROMETU................................................................................................................15 PRIRUNIK ZA VEBE IZ PREDMETA TRANSPORTNE OSOBINE ROBE 16

ORGANOLEPTIKE OSOBINE PROIZVODA.........................................................................................16 ISPITIVANJE MATERIJALA SA RAZARENJEM.......................................................................................16 ISPITIVANJE MATERIJALA BEZ RAZARANJA .....................................................................................17 ISPITIVANJE AMBALAE..............................................................................................................17 TERETI KOJI SE TRANSPORTUJU ..................................................................................................18 TOVARENJE TERETA..................................................................................................................19 POSEBNO NAZNAAVANJE TERETNIH VOZILA ZA TRANSPORT OPASNIH MATERIJA.......................................19 ROKOVI 20

JANUAR 2005........................................................................................................................ 20 APRIL 2005.......................................................................................................................... 21 JUN 2005.............................................................................................................................22 SEPTEMBAR 2005...................................................................................................................23

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 3 od 24

TEHNOLOKE OSOBINE ROBE U TRANSPORTU STANDARDIZACIJA, STANDARDI I DRUGI PROPISI


Standardi U odnosu na nivo standardizacije standardi mogu biti: interni nacionalni meunarodni
ZNAAJNI ZA ROBU U TRANSPORTU

Predmet standardizacije su: proizvodi metode ispitivanja tehnoloki procesi projekti, ininjering mere, veliine opti pojmovi

Ciljevi standardizacije: zatita potroaa tipizacija sreivanje po vrstama ili klasama unifikacija ujedinjavanje, ujednaavanje uvoenje jedinstvene terminologije uzimanje uzorka tolerancije i dr.

Standardizacijom se moraju obraivati sledei problemi: 1. izbor proizvoda za koje se donose standardi, 2. asortiman (raznovrsnost proizvodnje, snabdevenost trita dobrim izborom robe) i koliine proizvoda, 3. tehnike karakteristike proizvoda, 4. metode ispitivanja kvaliteta proizvedenih dobara tj izvedenih radova, 5. sredstva indetifikacije standardnih dobara u prometu i uslovi njihovog transportovanja, a po potrebi i skladitenja 6. pitanja vezana za projektovanje i konstruisanje dobara, kao i za tehnoloki postupak izrade proizvoda tj. izvrenja radova. Osiguranje se deli na: imovinsko, lino i transportno (kargo, kasko). Osiguranje se nee isplatiti u sledeim sluajevima: ako se dokae da je oteenje poiljke uzrokovano njenom sadrinom, ako gubitak nastane usled prirodne smrti ili povrede neke ivotinje, bilo da su uzroci: smrt, ujedanje, ritanje, ubod ili guenje, ili su tome doprineli sama priroda i sklonost ivotinje, ako doe do povrede pratioca ivotinja zbog ponaanja samih ivotinja, ako se radi o brzo pokvarljivim poiljkama koje se kvare tokom transporta usled promene temperature, visine, klime ili zbog duine trajanja putovanja, u sluaju konfiskacije ili unitenja poiljke zbog nedostataka potrebnih dokumenata, pa ne odgovara zahtevima zemalje u koju se alje i u sluaju nepotpune dokumentacije za dokazivanje tete od strane osiguranika u vezi odgovarajueg zahteva. Roba se moe podeliti: prema poreklu prema stepenu obrade, prerade i dorade neorgansku sirovine organsku poluproizvode sintetiku gotove (finalne) proizvode

prema kvalitetu prava roba surogati (zamene) falsifikati

prema domaoj klasifikaciji proizvodi industrije proizvodi poljoprivrede proizvodi umarstva

prema ekonomskoj nameni proizvodi za reprodukciju proizvodi za investicuje proizvodi za iroku potronju

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 4 od 24

Zvanine kontrole transportujue robe su: kod izvoza carinska veterinarska fitopatoloka kontrola kvaliteta od strane spoljno-trgovinskih organa carinska veterinarska fitopatoloka veterinarska fitopatoloka

kod uvoza i provoza u unutranjem prometu

Za odreivanje i proveravanje kvaliteta neke robe koriste se razna ispitivanja koja se mogu svesti na: objektivana (nauna) i subjektivana (organoleptika). Sa gledita pravne prakse kvalitet robe moe se utvrditi: 1. pregledom od strane strune komisije ili inspektora o pregledom svake jedinice pakovanja celokupne robe, ili o metodom uzorkovanja, pregledom odreenog broja izabranih uzoraka, 2. uporeivanjem robe sa uzorkom koji moe biti standardan ili ugovoren, a uporeenje vri struna komisija i 3. laboratorijskom analizom, ispitivanjem fizikih, hemijskih, biolokih, mehanikih karakteristika. Proveravanje koliine robe moe se vriti: proveravanjem celokupne koliine robe i proveravanjem koliine robe u jedinici pakovanja (da li izmerena koliina odgovara naznaenoj u deklaraciji). Oznake na robi mogu biti: 1. naziv i lokaciju proizvoaa ili onoga koji je obavio pakovanje, i to: u prvom sluaju je sa naznakom proizveo, a u drugom pakovao, 2. tehniko ime proizvoda ili trgovako ime proizvoda (ukoliko postoji), 3. sastavne delove izraene u procentima ili nekim drugim mernim jedinicama, 4. neto i bruto masu, a kod izvesnih proizvoda i zapreminu, 5. datum proizvodnje i broj industrijske serije 6. broj i datum registracije proizvoda ukoliko je to zakonom predvieno, 7. kratak opis obrade ili dorade proizvoda itd. zatitni znak (marka), geografsko poreklo robe, oznake nivoa kvaliteta - najvii, izuzetan (Extra, de Luxe, Superior...), - dobar (I klasa, Klasa A, Super...), - srednji (II klasa, Klasa B, secunda,...), - donji (III klasa, Klasa C,...) i oznake za istou proizvoda i dr.

obavezne

konvencionalne (usvojene preutnim sporazumom)

specifine (za pravilno rukovanje opasnom materijom) oznake za opasne materije interne i dr.

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 5 od 24

AMBALAA I PAKOVANJE ROBE


Uloga ambalae u prometu je raznovrsna. Viestruke funkcije ambalae preko osnovnih vrednosti su: zatita upakovanog proizvoda, olakavanje manipulacije pri prevozu, skladitenju i prodaji robe, garantovanje porekla robe, davanje estetskih svojstava i povoljnih dimenzija za uspeno popunjavanje tovarnog prostora, ekonominije i uspenije poslovanje itd. Polazei od razliitih merila ambalaa se deli prema: 1. materijalu od kojeg je izraena, 2. obliku, 3. nameni zavisno od konstrukcije i 4. osnovnoj funkciji u prometu. prema materijalu 1. drvena ambalaa 2. ambalaa od hartije 3. metalna ambalaa 4. staklena ambalaa 5. tekstilna ambalaa 6. plastina ambalaa 7. kompleksna ambalaa 8. ambalaa od ostalih materijala 9. pomoni materijali za pakovanje prema obliku sanduci, holandeze, gajbe, bave, ramovi i dr. kese i vree, kutije, ostali oblici limenke, kante, kutije, sanduci, cisterne, kontejneri, burad, aerosol pakovanja i dr. vree, omoti za bale, cerade, pomona sredstva za pakovanje folije, ipke, cevi, ploe, burad, razni gotovi predmeti, tube, kese, vree, baloni, kutije folije, kese, vree, kutije, terapak i dr.

Podela ambalae prema nameni uslovljena je agregatnim stanjem i osobinama upakovanog proizvoda. Najee su u primeni: ambalae za gasovite i tene proizvode i ambalaa za vrste, komadne i rasute terete. Podela ambalae prema osnovnoj funkciji u prometu. Za potrebe potroaa proizvodi se pakuju u odmerenim koliinama, koje se u transportu brojem pakovanja umnoavaju. Stoga treba razlikovati: komercijalnu (maloprodajnu, potroaku) ambalau i transportnu (grubu ili veliku) ambalau. Prednosti komercijalnog pakovanja su: garantovanje kvaliteta, kvantiteta i indentiteta robe, proizvod je pravilno deklarisan, znatno se smanjuju tete od rastura, kala, loma itd., lake se manipulie i ukrupnjava teret. Za proizvodnju drvene ambalae koriste se poluproizvodi prerade drveta i to: rezana graa etinara, narotio jelova, rezana graa liara, u prvom redu bukve i topole, jeftinije vrste furnira i per-ploe, prue kultivisane vrbe, rogozina i dr. Za proizvodnju ambalae od hartije koriste se: 1. hartije razliitih svojstava, zavisno od sastava i procesa dobijanja: - obina hartija, - specijalne vrste hartije, - natron ili kraft hartija i - ostale vrste hartije (svilasta, krep i dr.),

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe 2. kartoni i lepenke; 3. talasasti kartoni i talasaste lepenke i 4. pomoni materijali od hartije.

strana 6 od 24

Specijalne vrste hartije su dobile znaajno mesto u primeni iz razloga to je obina hartija propustljiva na masti, gasove, vodu i druge tenosti, tako da za pakovanje mnogih proizvoda nije pogodna. Oplemenjivanje hartije raznim postupcima obezbedilo je primenu: pergament hartije, hartije prevuene parafinom (parafinisana hartija), hartije prevuene voskovima (votana hartija), hartije oplemenjene smeama sintetikih smola i voskova, hartije sa umecima, laminirane i kairene hartije (kompleksni materijali), hartije od staklene vune. U proizvodnji metalne ambalae koriste se: 1. crni limovi debljine 0,15-2,50mm, mada veoma osetljivi na koroziju; 2. limovi od nerajueg elika (dekapirani lim); 3. hladno valjano eline trake debljine 0,21mm pa navie; 4. livene eline boce za transport tehnikih gasova; 5. beli lim - kalaisan toplim postupkom (0,20 - 0,36 mm) - kalaisan elektrolitiki (0,20 0,96mm); 6. folije kalaja tzv. staniol; 7. pocinkovani limovi debljine 0,5mm pa navie; 8. aluminijumski lim, trake i folije; 9. eline ice, najee pocinkovane ili plastificirane, itd. Prema sastavu stakla se dele na: natrijum kalcijumova; kalijum kalcijumova; kalijum olovna; bor aluminijumova; specijalne vrste stakla. U industriji stakla se koriste sledee sirovine: kvarcni pesak i krenjak; sredstva za bistrenje i obezbojavanje; sredstva za bojenje stakla zavisno od eljene boje; Staklena masa istopljena i ohlaena od gustog i tegljivog stanja uobliava se sledeim postupcima: duvanjem (runo duvaljkom, mainsko), presovanjem (pepeljare, tacne, tanjiri, jeftini servisi itd.), horizontalnim valjanjem (staklene ploe raznih dimenzija), izvlaenjem (ravna stakla: prozorsko i stakla za izloge). U proizvodnji stakla najee mane i nedostatci koji se javljaju mogu biti: mehurii zaostalih gasova u staklenoj masi; pojava nabora i niti, to potie od slabog kvaliteta vatrostalnog materijala kojim je obloena pe; pojava kamiaka, zbog nepropisno samlevenog kvarcnog peska i nepaljivog prosejavanja, kao i od nepropisne temperature topljenja i zamuenost i kristalizacija, nastaju od nepravilnog odnosa sirovina. Proizvodi od stakla koji se najee javljaju u prometu su: 1. ravna stakla, 2. uplja stakla i 3. specijalne vrste stakala.

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 7 od 24

Tekstilni materijali se proizvode tehnikim obraiavanjem raznih vlakana kojima se daje nov oblik u vidu prediva, tkanina ili pletenih predmeta. Vlakna koja se obrauju mogu biti: biljna - vlakna semena (pamuk) - vlakna stabla (lan, konoplja, juta, kopriva, kineska trava) - vlakna lia (manilska konoplja, novozelandski lan, agava) - vlakna ploda (kokos) ivotinjska - produkti koji rastu na koi i - vlaknasta izluivanja buba vetaka nastaju hemijskom preradom celuloze Tekstilni materijali nalaze primenu u izradi ambalae jer imaju dobru: zateznu vrstou, malu masu i zapreminu prazne ambalae. Na tekstilnu ambalau negativno utiu: poviena temperatura, vlaga, mikroorganizmi, razna hemijska sredstva itd. Tekstilni materijali koji se koriste u proizvodnji ambalae su: juta, konoplja, tkanina izraena od tvrdih vlakana (agave, manilske konoplje i novozelandskog lana), zatim lanene i pamune materijale za pakovanje finijih proizvoda. Da bi se smanjila propustljivost tkanine za vodu primenjuju se: impregniranje i apretiranje. Podela plastinih masa se vri pre svega na osnovu ponaanja pri zagrevanju, a zatim na osnovu porekla i naina proizvodnje visokomolekularnog jedinjenja, koje ulazi u sastav plastine mase kao osnovna kompnenta. A. Termoplastine mase - na bazi celuloze, - na bazi vetakih smola a) polimerizacione, b) polikondenzacione B. Termostabilne mase a) polikondenzacione C. Proteinske plastine mase Pored osnovnog visokomolekularnog jedinjenja kao razliite dodatke plastine mase sadre: punila, za popravljanje mehanikuh osobina, plastifikatore ili omekivae, koji poveavaju plastinost, katalizatore, da se ubrza proces polimerizacije i boje. PRERADA PLASTINIH MASA Poluproizvodi se izrauju: istiskivanjem laminiranjem kalandriranjem kairanjem Za izradu gotovih predmeta od plastinih masa obino se primenjuje: presovanje brizganje mehanike metode sa skidanjem strugotine (podrazumevaju preradu struganjem, glodanjem, bruenjem, poliranjem)

Materijali za izradu kompleksne ambalae dobijaju se na sledee naine: kairanjem (slepljivanjem), ekstruzionim laminiranjem (oslojavanjem) i postupcima povrinskog oplemenjavanja (beihtovanjem). Ambalaa od ostalih materijala. Izvesni proizvodi pakuju se ili skladite u sudovima od: grnarije (lonarska roba),terakote (peena zemlja), majolike, fajansa, porcelana, kamenine, cementa, i drugih materijala.

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 8 od 24

Da bi se prilikom transporta i drugih operacija manipulisanja upakovani proizvod svojom ambalaom zatitio od mehanikih oteenja i loma, mora se na odreeni nain spreiti pomeranje upakovanog proizvoda. To se postie na razliite naine: popunjavanjem praznina rastresitim materijalom, korienjem raznih uloaka (jastuia), privravanjem robe pomou zavrtnjeva ili ramova i privravanjem tereta na palete kargo trakama itd. Karakteristike ambalae, prilikom njenog izbora, odreuju se na osnovu razliitih kriterijuma (merila), a to su: tehnike karakteristike spoljni izgled i dizajn sposobnost zatite funkcionalnost ambalae mogunost konstantne izrade cena ambalae Prema duini korienja transportna ambalaa se deli na: A. povratnu (koja se ne troi u jednom prevoenju) i B. nepovratnu (koja se troi u jednom prevoenju). Uvoenenje i razvoj kombinovanog integralnog transporta robe kao jedinstvenog sistema zahteva: 1. proizvodnju ambalae sa standardnim dimenzijama i oblicima, 2. paletizovanje robe (okrupnjavanje tereta), 3. kontejnerizovanje robe, 4. konstruisanje specijalizovanih vozila koja objedinjuju osobine razliitih postojeih transportnih sredstava (hovercraft), 5. konstruisanje velikih prevoznih sredstava za prevoenje razliitih vozila drugog vida saobraaja (trajekti i sl.), 6. uvoenje sistema povezivanja razliitih vidova prevoza robe, (najpoznatiji: sistem kontrejlera i sistem roudrejlera). Paletizovanje robe podrazumeva objedinjenu primenu paleta i viljukara. Preimustva paletizovanog transporta robe su: obezbeeno je ekonominnije, bre i bolje manipulisanje robom uz smanjenje oteenja i gubitaka robe, omogueno je prevoenje slabije pakovanih proizvoda iako se u prometu javljaju u velikim koliinama, postie se optimalno korienje tovarnog prostora kod vozila svih vidova saobraaja, smanjuje se broj radnika za opsluivanje. Vrste paleta: ravne palete (mogu biti izraene od: drveta, elinog lima ili pofila, plastinih masa, vie slojeva hartije itd.), ravna paleta sa eonim branicima, sanduaste ili boks palete, nestandardne (sklopive, rasklopive itd.), stubne i dr. Prema nosivosti i unutranjoj zapremini kontejneri se dele na: male, srednje, teke ili velike i vrlo teke ili transkontejnere. Kontejneri mogu imati obeleje univerzalnog korienja ili specijalne namene. Specijalni kontejneri se dele na: kontejneri za koncentrate ruda, kontejneri za rasute i kabaste terete, kontejneri za guste tenosti, specijalni kontejneri za tenosti - za guste tenosti (sa ugraenim ili prenosivim grejaima) - za tenosti osetljive na spoljnu temperaturu (sa termoizolacionim slojevima) - za tenost otporne na spoljnu temperaturu

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe - za hlaene tenosti tokom transporta, kontejneri od gume - elastomernih materijala, kontejneri sa zagrevanjem ili hlaenjem robe.

strana 9 od 24

LAKO KVARLJIVA ROBA U TRANSPORTU


Prema uzrocima promene na lako-kvarljivoj robi se mogu svrstati u tri grupe: 1. mikrobioloke promene, uzrokovane mikroorganizmima (bakterije i gljive), 2. biohemijske promene, uzrokovane fermentima i 3. ostale promene, koje nastaju iz svih ostalih razloga. - delovanje sopstvenih kiselina u proizvodima, - mogue reakcije izmeu sastojaka upakovanog proizvoda i sastojaka materijala ambalae, - delovanje insekata i grinja, - fiziko-mehaniki uticaji posredovani suenjem, smrzavanjem, trenjem,pritiskom, udarom itd. - zagaivanje proizvoda stranim materijama. Konzerviranje ivotnih namernica ima izrazit znaaj jer: omoguava raznovrsnu ishranu tokom itave godine, smanjuje gubitke u korienju ivotnih namernica, spreava porast cena izvan sezone te titi potroae, omoguava transport lako-kvarljivih namernica na velike udaljenosti itd. Metode uvanja lako-kvarljive robe dele se na: fizike pasterizacija blaniranje sterilizacija hlaenje i smrzavanje (lagano, brzo i munjevito) suenje ili dehidratacija koncentracija zraenje (ultravioletni, rentgenski, beta i gama zraci) filtracija

hemijske soljenje i salamurenje slaenje kiseljenje konzerviranje mastima i uljima dimljenje konzerviranje hemijskim kozervansima

Prema uslovima koje vozila za transport obezbeuju robi prilikom prevoza, vozila mogu biti: sa provetravanjem, sa izotermikom izolacijom, vozila hladnjae bez sopstvene proizvodnje hladnoe, vozila hladnjae sa sopstvenom proizvodnjom hladnoe i sa termikim ureajima za zagrevanje. Prema termikom stanju ivotne namernice se dele na: svee, rashlaene, smrznute i brzo smrznute. Svee voe prema grai ploda, izgledu i vanijim osobinama moe da se podeli na pet grupa: kotiavo, jabuasto, jagodasto, jezgrasto i juno voe. Prema meunarodnoj konvenciji o prevozu roba eleznicom, CIM l. 73, prevozniku se priznaje, bez obzira na duinu puta odreeni gubitak mase: priznaje se 2% od mase tene robe ili od robe koja se primi na prevoz u vlanom stanju, kao i za ugalj, koks, svee i sueno voe i povre itd. priznaje se 1% od mase za svu robu koja pri transportu redovno mora da trpi gubitak mase.

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 10 od 24

PAKOVANJE, TRANSPORT I SKLADITENJE OPASNIH MATERIJA


Prema Pravilniku o prevozu opasnih materija, zavisno od svojih osobina i vrsta opasnosti koje prouzrokuju opasne materije se razvrstane u sedam klasa i to: Klasa I Ia Ib Ic Id Ie Eksplozivne materije; Predmeti napunjeni eksplozivnim materijama; Sredstva za paljenje, vatrometni predmeti i sl. Sabijeni-komprinovani gasovi, gasovi prevedeni u teno stanje i gasovi upijeni rastvoreni pod pritiskom; Materije koje u dodiru sa vodom razvijaju zapaljive i eksplozivne gasove;

Klasa II II Materije koje se pale same od sebe, samozapaljive materije; Klasa III IIIa Zapaljive tenosti; IIIb Zapaljive vrste materije; IIIc Oksidirajue materije lako oslobaaju kiseonik i oksidacijom dovode do paljenja okolnih materija; Klasa IV IVa Otrovne materije; IVb Radioaktivne materije; Klasa V V Nagrizajue materije; Klasa VI VI Zarazne i gadne materije; Klasa VII VII Organski peroksidi.

Izvod iz pravilnika o prevozu opasnih materija Poiljalac je duan da za svaku poiljku opasne materije isposatavi posebnu ispravu o prevozu opasnih materija, koja mora da sadri: 1. podatke o sadrini poiljke sa naznaenjem opasne materije, njene klase, ivinog i rednog broja pod kojim je opasna materija navedena u Evropskom sporazumu Aneksi A i B itd. 2. naznaenje poiljaoca da su ispunjene mere bezbednosti propisane ovim pravilnikom i Evropskim sporazumom,, 3. nazive, odnosno imena i prezimena poiljaoca i primaoca, njihova sedita, odnosno adrese, 4. naznaenje da je uz ispravu o prevozu opasnih materija prevozniku odnosno vozau predato upustvo o posebnim meram bezbednosti koje se prilikom prevoza opasne materije moraju preduzeti. Upustvo o posebnim merama bezbednosti prilikom prevoza, koje poiljalac daje prevozniku, odnosno vozau treba da sadri: 1. naznaenje vrste opasnosti koju predstavlja opasna materija i naznaenja posledica koje moe da prouzrokuje, 2. naznaenje posebnih mera koje treba da se preduzmu prilikom vrenja prevoza opasne materije i mera za spreavanje, odnosno ublaavanje tetnih posledica koje mogu da nastanu usled nezgode ili udesa na vozilu, 3. postupak sa licem koje doe u dodir sa opasnom materijom ili njenom emanacijom (zraenje, isparavnje, praina, toplotno zraenje itd.),

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 11 od 24

4. naziv i adresu organa ili radne ili druge organizacije koja mora da se obavesti o nezgodi ili udesu koji se desio pri prevozu.

Prema hemijskom sastavu i osobinama eksplozivi se dele na: 1. puane ili deflagrantne (barut), 2. brizantne ili lomive, 3. sigurnosne (primenjuju se u rudnicima), 4. inicijalne (za paljenje brizantnih). Naini pakovanja gasova prema stanju u kome se alju u promet mogu se podeliti u etiri osnovne grupe: komprinovani gasove, gasovi prevedeni u tenost na normanoj temperaturi (0C), gasovi prevedeni u tenost na snienim temperaturama i upijeni gasovi. Pri skladitenju i transportu boca sa gasovima moraju se uvaavati sledee odredbe: uvanje boca mora biti bez uticaja toplote (grejanja, sunevih zraka...), ne smeju se izloiti delovanju hladnoe (mraza) prevoziti i manipulisati samo sa bocama kod kojih je preko reducir-ventila privren poklopac, poloaj boca treba da je uvek vertikalan i da su osigurane od eventualnog pada, prevrtanja i ako je mogue potresa, boce sa gasovima se odravaju u istom stanju i ne smeju biti umrljane zapaljivim materijama, ili onim koje deluju korozivno. Uzimanjem u obzir podele prema poreklu i hemijskom sastavu otrovi ili otrovne materije mogu biti: mineralni otrovi, biljni otrovi i sintetiki otrovi (prema nameni mogu biti: insekticidi, rodenticidi, fungicidi i herbicidi). Zapaljive tenosti se dele u tri grupe: 1. tenosti take zapaljivosti ispod 21C, sa podgrupama: - tenosti koje se ne meaju ili delimino meaju sa vodom i - tenosti koje se meaju sa vodom u svim odnosima, 2. tenosti taki zapaljivosti od 21C do 55C, 3. tenosti sa takama zapaljivosti od 55C do 100C, 4. tenosti ije su temperature zapaljivosti iznad 100C ne smatraju se opasnim u smislu zapaljivosti. Boje u praksi mogu biti prirodne i vetake, odnosno: neorganske (zemljane, mineralne), organske (prirodne) i sintetike. Oksidirajue materije lako oslobaaju kiseonik i aktiviraju sagorevanje materija koje su u okolini. Takve materije su skoro svi proizvodi bogati kiseonikom, kao to su: peroksidi vodonika, natrijuma, kalijuma, barijuma i dr. hloriti i hlorati, perhlorna kiselina i perhlorati, permanganati i nitrati. Nagrizajue su one materije koje pored otrovnoti imaju i izrazito korozivno ili nagrizajue dejstvo na razne materijale i tkivo oveka i ivotinja. Najee transportovani korozivni proizvodi ove grupe opasnih materija su: A. tehniki vane mineralne i organske kiseline mineralne organske sumporna mravlja hlorovodonina siretna

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 12 od 24 azotna oksalna i dr. natrijum i kalijum hidroksid brom, flourovodonik, jedinjenja sumpora itd.

B. tehniki vane baze C. ostale nagrizajue materije bilo kao elementi ili jedinjenja

Zarazne bolesti se lako i brzo prenose, pa se takve materije smatraju opasnim teretima i trae manipulisanje uz odreene mere predostronosti. Vrlo esto gadne materije su i zarazne. U zarazne i gadne materije spadaju: ivotinjske sirovine i proizvodi koji ne slue ishrani ljudi: sirove koe, sirita; razni otpaci klanica: vuna, dlaka, perje, kosti; stajsko ubre i izmeti (fekalije); leevi i dr.

POGONSKE MATERIJE
Najkarakteristiniji izvori tekue energije su: drvo i drugi biljni delovi, energija vodenih padova i tokova, energija Sunca, energija vetra, energija plime i oseke mora i okeana, energija unutranjosti Zemlje, energija vulkana, ostali izvori tekue energije kao: energija morskih talasa, energija morskih strujanja, energija elektrinog polja Zemlje itd. Termogene sirovine sa visokim stepenom koncentracije akumulirane energije u jedinici njihove mase su: fosilna goriva (ugalj, zemno ulje, zemni gas), razne hemijske supstance i nuklearne termogene materije. Termogene mterije se mogu deliti prema: agregatnom sastavu stanju 1. elementarne, vrste 2. homogena tene jedinjenja, gasovite i 3. meavine meovite elemenata i (kombinacija jedinjenja, vrstih i tenih 4. meavine dva ili materija) vie jedinjenja, 5. koloidni rastvori

nainu postanka fosilne, mineralne i vetake

postojanosti na toploti toplopostojane (termostabilne) toplonepostojane (termonestabilne)

zapaljivosti samozapaljive nesamozapaljive

Termogene materije se prema agregatnom stanju dele na: vrste tene drvne i biljne materije i plodovi, tene gorive materije treset, prirodno zemno ulje (nafta) ugljevi svih vrsta, produkti prerade zemnog ulja gorivi kriljci, naftni derivati zemni voskovi i smole, specijalne hemijske termogene materije drveni ugalj, produkti prerade biljnih delova briketi i ugljeni prah, - metil i etil alkohol, vrste gorive materije - biljna ulja i masti (polukoks, koks, kabocit, kaburit, termoantracit), eksplozivi i baruti, petrolkoks, nuklearna goriva

gasovite

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe Elementarnom analizom jednog goriva, u najoptijem sluaju, saznaje se da u njegov sastav ulaze: ugljenik (C), vodonik (H), kiseonik (O), azot (N) i sumpor (S) i mineralne premise (A) i vlaga (W). Opte fizike osobine gorivih materija su: specifina gustina, specifina zapremina, specifina toplota, provodljivost toplote i elektriciteta, eksplozivnost i upaljivost i toplotni kapacitet ili toplotna mo.

strana 13 od 24

Prikaz gorivih materija prema poreklu i agregatnom stanju prirodna goriva vrsta tena gasovita drvo zemno ulje zemni gas treset (nafta) truli gas mrki ugalj barski gas kameni ugalj jamski gas antracit gorivi kriljci

vetaka goriva vrsta drveni ugalj (umur) koks briketi

tena derivati zemnog ulja benzini petroleum alkoholi lo ulja

gasovita gradski gas uljni gas vodeni gas digas benoid-gas vodonik acetilen i dr.

Prirodna vrsta goriva razvrstaju se u: 1. primarno prirodna vrsta goriva drvna i biljna materija razliitih vrsta materije koje se permanentno stvaraju pa praktino predstavljaju neiscrpnu rezervu gorive materije; 2. sekundarna prirodna vrsta goriva nastala transformacijom biljne materije i ostataka ivih organizama tokom veoma dugih vremenskih intervala. Ova fosilna vrsta goriva su praktino neobnovljiva, a njihove rezerve su iscrpljene; Mehanikim procesima prerade sa sasvim ogranienim ueem termikih procesa dobijaju se: 1. prah uglja i gorivih kriljaca, a izuzetno i treseta, i 2. brikrti razliitih vrsta uglja, treseta i drgih vrsta goriva. Termikim procesom prerade menja se bitnije ili potpuno sastav polazne materije i dobijaju se nove vrste vrstih gorivih materija. Ovim procesima dobujaju se: 1. sueni ugalj, 2. drveni ugalj umur, 3. polukoks razliitih ugljeva, 4. koks razliitih ugljeva i treseta, 5. bercit, karbocit i karburit, 6. termoantracit. O postanku zemnog ulja postoje dve teorije: organska i neorganska. Klasifikacija zemnih ulja vri se najee: 1. po sastavu odnosno prema grupi ugljovodonika koji u sastavu zemnog ulja preovladavajuna: - parafinska ulja (min 75% parafinskih ugljovodonika), - naftenska ulja (min. 75% naftena) i - aromatska ulja.(sa vie od 50% aromata), 2. po ostatku destilacije zemnog ulja na: - zemna ulja parafinske baze, gde je ostatak vrst parafin odnosno vosak, - zemna ulja asfaltne baze, gde je ostatak uglavnom crn, sjajan asfalt, - zemna ulja meovite baze, gde se kao ostatak destilacije javlja i vrst asfalt i parafin. U grupu hemijskih osobina zemnog ulja dolazi: Od najznaajnih fizikih osobina zemnog ulja spominju se:

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe elementarni sastav sadraj primesa sklonost zemnog ulja prema spajanju sa kiseonikom

strana 14 od 24 gustina zemnog ulja viskozitet temperatura paljenja, gorenja i samopaljenja temperatura stinjavanja (potpuno gubljenje teljivosti) karakteristika kljuanja odn. isparavanja toplotna mo

Postupci dobijanja osnovnih tenih goriva iz zemnog ulja su: frakciona destilacija, frakciona kondenzacija, dvofazni postupak frakcionisanja.

Postupci prerade osnovnih tenih goriva iz zemnog ulja. U cilju dobijanja veih koliina pojedinih vrsta tenih goriva ili poboljanja njihovog kvaliteta, odnosno pojedinih osobina, osnovni derivati zemnog ulja podvrgavaju se razliitim termikim i termokatalitikim procesima: krekovanja (termiko, termokatalitiko i hidrokrekovanje), reformisanja, polimerizacije, izomerizacije, aromatizacije i dr. Prerada gasovitih gorivih materija u cilju dobijanja tenih goriva: 1. postupcma neposrednog izdvajanja estica tenog goriva iz gasovite sredine, 2. polimerizacijom i drugim termikim postupcima prerade gasovitih ugljovodonika, 3. postupcima sinteze i katalitikg hidriranja. Prerada tenih goriva radi poboljanja kvaliteta: 1. termiko i katalitiko reformisanje, 2. izomerizacija.

MAZIVA
Vrste maziva: mineralna ulja emulgirana maziva ili uljane emulzije sloena ulja maziva sa naroitim dodacima mazive masti vazelin regenerisana maziva Osobine mazivih ulja: mazivost viskozitet stinite (kod podmazivanja pri niskim temperaturama) plamtite ulja ili temperatura paljenja starenje ulja

KOROZIJA METALA I NJENO SUZBIJANJE


Teorijsko izuavanje problema korozije metala i legura dovelo je do saznanja da koroziju uslovljavaju mnogi inioci, meu kojima najvanija uloga pripada uticaju spoljnih i unutranjih sila kao to su: hemijske, elektrohemijske i mehanike prirode. Prema mehanizmu odigravanja treba razlikovati dva osnovna tipa korozije: hemijsku i elektrohemijsku. Prema mestu, nainu i uzroku oteenja razlikuju se sledee vrste korozije: povrinska, mestimina,

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe meukristalna, selektivna, naponska i kombinovana hemijsko-mehanika.

strana 15 od 24

Povrnska zatitametala i legura vri se nanoenjem: metalnih prevlaka, neorganskih prevlaka (emajl, cement, beton) i nemetalnih-organskih prevlaka i obloga.

GRAEVINSKI MATERIJALI
Graevinski materijali mogu biti: konstruktivni i vezivni. Zavisno od sastava i osobina mineralna veziva se dele na tri grupe: hidraulina, koja mogu otvrdnuti i poveati svoju vrstou kako na vazduhu tako i pod vodom (portland cement, lafra cement itd.), vazduna koja nisu postojana u vodi, pa mogu otvrdnuti i povti svoju vrstou samo na vazduhu (gips, kre itd.) i vatrostalna koja posle stvrdnjavanja na vazduhu mogu izdrati visoku temperaturu i zadrati svoju vrstou. (vatrostalna glina, amota meavina i dr.).

GUMA I NJENI PROIZVODI U TRANSPORTU


Sirovine za proizvodnju ili izradu gume treba da su: kauuk (prirodni i sintetiki), regenerat (stara guma), razni dodaci indigrijenti i tekstilni kord. Proizvodnja gumene robe podrazumeva: mastifikaciju (gnjeenje), punjenje i homogenizaciju, oblikovanje i vulkanizaciju.

UBRIVA U PROMETU
Prema hemijskom sastavu ubriva se mogu podeliti u etiri osnovne grupe: 1. azotna, 2. fosforna, 3. kalijumova i 4. meana i kompleksna ubriva.

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 16 od 24

PRIRUNIK ZA VEBE IZ PREDMETA TRANSPORTNE OSOBINE ROBE ORGANOLEPTIKE OSOBINE PROIZVODA


Organoleptike osobine proizvoda miris, ukus, aroma i boja. Tehnika odreivanja organoleptikih osobina - testovi razlikovanja. Odreivanje kvaliteta proizvoda - metoda bodovanja.

Ispitivanja materijala prema karakteru promena koje se deavaju u/na materijalu tokom ispitivanja mogu biti: A. ispitivanje se razaranjem uzorka, Mehanika ispitivanja sa razaranjem uzorka obuhvataju s obzirom na dejstvo sile, dve glavne grupe: 1. ispitivanje statikim dejstvom 2. ispitivanje dinamikim dejstvom sile B. ispitivanje bez razaranja uzorka defektoskopija i C. ispitivanje struktura metalografijom.

ISPITIVANJE MATERIJALA SA RAZARENJEM


Odreivanje zatezne vrstoe Odreivanje jaine na pritisak Odreivanje modula elastinosti Ispitivanje ilavosti materijala Ispitivanje materijala na zamor Tehnoloka ispitivanja materijala - ispitivanje sposobnosti dubokog izvlaenja (postupak po Eriksenu) - ispitivanje na savijanje - ispitivanje varnienjem

Odreivanje zatezne vrstoe. Karakteristine veliine pri ispitivanju istezanjem. Na dijagramu naprezanja ( dijagram) uoavaju se sledee karakteristine veliine otpornosti materijala: 1. napon na granici elastinosti, 2. napon na granici proporcijalnosti, 3. napon na granici velikih razvlaenja ili teenja materijala (napon teenja) i 4. zatezna vrstoa. Odreivanje jaine na pritisak. Kao i kod zatezne vrstoe analogno imamo: granicu velikih skraenja (tehniku granicu gnjeenja), pritisnu vrstou (jaina na pritisak). Svojstva deformacije kod ispitivanja: istezanjem - jedinino izduenje, - ukupno izduenje i

pritiskom - jedinino skraenje, - ukupno skraenje i

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe kontrakcija (suenje poprenog preseka) -

strana 17 od 24 stepen rairenja (poprenog profila).

Oznake za elike propisane JUS-om sastoji se iz tri dela: 1. slovni simbol , to podrazumeva skraenicu za re elik, 2. osnovna oznaka, koja se odnosi na vrstu elika i sastoji se od etiri brojna simbola i 3. dopunska oznaka, koja se odnosi na stanje elika i ima jedan ili da brojna simbola. elici sa garantovanim hemijskim sastavom podrazumevaju: obine ugljenine konstruktivne elike, kvalitetne ugljenine elike koji se izlau termikoj obradi (cementaciji, poboljanju) i legirane elike - niskolegirani sa sadrajem legirajuih elemenata do 5%, - visokolegirane sa sadrajem legirajuih elemenata vie od 5%. Na svakom elinom proizvodu eljezara (osim kod trgovakog kvaliteta) mora utisnuti slovnu i brojnu oznaku za vrstu elika visine 6 10 mm. Naelno, utiskivanje oznaka vrste elika vri se: kod pojedinih ipki, na jednom kraju, kod ipki koje se isporuuju u vezovima na privrenoj limenoj etiketi i kod limova i traka u levom uglu, paralelno sa kraom stranicom. Ispitivanje tvrdoe: statikim dejstvom sile statike metode: - Brinelova (Brinell), - Vikersova (Vickers) i - Rokvelova (Rockwell).

dinamikim dejstvom sile - metode za ispitivanje tvrdoe udarom na utiskiva i - metoda za ispitivanje tvrdoe elastinim odskokom. - odreivanje tvrdoe duroskopom

ISPITIVANJE MATERIJALA BEZ RAZARANJA


Meu postupcima ispitivanja bez razaranja tzv. metodama defektoskopije najvie se vre ispitivanja: kod finalnih proizvoda u cilju utvrivanja grubih greaka onim pregledom samo za utvrivanje povrinskih greaka. Osnovne operacije u primeni penetransa su: penetracijom 1. ienje povrine, 2. primena penetransa, 3. uklanjanje vika penetransa, 4. primena razvijaa i 5. oitavanje i tumaenje. magneto - fluksom rentgenski i gama zraci radiografija U praksi se koriste sledee metode ispitivanja ultrazvukom: ultrazvukom postupak prozvuavanja impilsni eho postupak ili metoda odjeka i rezonantni postupak. Priprema metalografskih uzoraka. Pripremanje povrine uzetog uzorka za ispitivanje podrazumeva: bruenje, poliranje i nagrizanje.

ISPITIVANJE AMBALAE
U osnovi se razlikuje vie vrsta ispitivanja ambalae i to: materijala za njenu izradu Zavisno od vrste materijala kao i od fizikih i hemijskih osobina najee se odreuju: vlaga, odnosno upijanje vode, propustljivost za tenosti i gasove, uticaj temperature, inaktivnost

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 18 od 24 otpornost prema koroziji, hemikalijima, rastvaraima, mastima i drugim agensima. izdrljivost na padanje i bacanje, izdrljivost na udare i vibracije, izdrljivost na prevrtanje i kotrljanje i izdrljivost pri stvarnim uslovima transporta uz statistiko praenje rezultata

gotove ambalae na uslove manipulisanja Ako se ispituje ambalaa od hartije treba jo dodati kao standardna ispitivanja: izdrljivost na pritisak, izdrljivost na prodiranje iljatim pedmetom, izdrljivost na bone udare i dr. u cilju razvoja tehnologije pakovanja itd.

TERETI KOJI SE TRANSPORTUJU


Tereti se dele prema agregatnom stanju na vrste, tene i gasovite. vrsti tereti se mogu jo podeliti na rasute i komadne. Od optih transportnih osobina rasutih tereta koje imaju poseban znaaj treba prouiti: granulometrijski sastav, zapreminska masa tereta podela rasutih tereta prema vrednosti zapreminske mase je: - laki rasuti tereti, - srednje teki rasuti tereti, - teki rasuti tereti - vrlo teki rasuti tereti, unutarnje trenje, spoljno trenje, abrazivnost ili habajue dejstvo prema stepenu habajueg dejstva rasuti tereti mogu biti: - nehabajui, - malo habajui, - srednje habajui, - jako habajui. Od optih osobina kod komadnih tereta bitno je da li su ravnih ili neravnih povrina, da li su im povrine meke ili tvrde, stabilnog ili nestabilnog oblika, lomljivi ili nelomljivi itd. Sa gledita transporta komadni tereti mogu biti: pojedinani komadi, upakovani u odabranu ambalau, tereti koji su paletizovani i tereti koji su kontejnerizovani. Komadni tereti zavisno od dimenzija mogu biti: male veliine srednje veliine veliki tereti vrlo veliki tereti Komadni tereti zavisno od sopstvene mase mogu biti: laki srednji teki vrlo teki

Masa jedinice rukovanja se menja zavisno od toga da li se transportuje potpuno ili delimino ambalairana roba, ili je pak bez ambalae, pa razlikujemo: jedinica rukovanja od 100 kg (boce, kutije i sl.) jedinica rukovanja od 100 250 kg (potpuna ambalaa sanduci, vree, bale, cilindrine posude) jedinica rukovanja od 250 500 kg (delimina ambalaa ili bez nje) jedinica rukovanja preko 500 kg (delimina ambalaa obmotavanjm ili bez nje) Jedinica tereta ukljuuje vie jedinica rukovanja, sloenih na svrsishodan nain u vrstu celinu, pogodnu za transport, pa razlikujemo: jedinicu tereta sa vie slobodnih komada,

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe jedinicu tereta nastalu korienjem paleta i jedinicu tereta nastalu korienjem kontejnera.

strana 19 od 24

TOVARENJE TERETA
Vrioci tavarenja robe treba da su posebno obueni radnici. Obueni radnici izmeu ostalog trba da znaju: nain pakovanja robe, nain slaganja u cilju postizanja stabilnosti tovara, nain slaganja lako kvarljive robe da bi se obezbedilo strujanje vazduha oko nje, karakterisike sredstva za manipulisanje i njihovo odravanje, specifinosti kod utovara ivih ivotinja, nain hranjenja, pojenja, spreavanja klizanja, padanja, povreivanja itd.

POSEBNO NAZNAAVANJE TERETNIH VOZILA ZA TRANSPORT OPASNIH MATERIJA


Upozorenje u obliku narandaste table dimenzije 30 x 40 cm (debljina okvira i brojeva 15mm, visina brojeva 100mm); PRVI BROJ u gornjem delu table sa brojanim upozornjima ukazuje na osnovnu opasnost; DRUGI I TREI BROJ u gornjem delu table sa brojanim upozornjima ukazuje na dodatne opasnosti; DIJAMANT OPASNOSTI POLJE CRVENO UTO PLAVO BELO VRSTA OPASNOSTI opasnost od zapaljivosti opasnost od eksplozije opasnost po zdravlje posebne napomene

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 20 od 24

ROKOVI JANUAR 2005.


Osiguranje se nee isplatiti u sledeim sluajevima: ako se dokae da je oteenje poiljke uzrokovano njenom sadrinom, ako gubitak nastane usled prirodne smrti ili povrede neke ivotinje, bilo da su uzroci: smrt, ujedanje, ritanje, ubod ili guenje, ili su tome doprineli sama priroda i sklonost ivotinje, ako doe do povrede pratioca ivotinja zbog ponaanja samih ivotinja, ako se radi o brzo pokvarljivim poiljkama koje se kvare tokom transporta usled promene temperature, visine, klime ili zbog duine trajanja putovanja, u sluaju konfiskacije ili unitenja poiljke zbog nedostataka potrebnih dokumenata, pa ne odgovara zahtevima zemalje u koju se alje i u sluaju nepotpune dokumentacije za dokazivanje tete od strane osiguranika u vezi odgovarajueg zahteva. DIJAMANT OPASNOSTI POLJE CRVENO UTO PLAVO BELO VRSTA OPASNOSTI opasnost od zapaljivosti opasnost od eksplozije opasnost po zdravlje posebne napomene

Zavisno od sastava i osobina mineralna veziva se dele na tri grupe: hidraulina, koja mogu otvrdnuti i poveati svoju vrstou kako na vazduhu tako i pod vodom (portland cement, lafra cement itd.), vazduna koja nisu postojana u vodi, pa mogu otvrdnuti i povti svoju vrstou samo na vazduhu (gips, kre itd.) i vatrostalna koja posle stvrdnjavanja na vazduhu mogu izdrati visoku temperaturu i zadrati svoju vrstou. (vatrostalna glina, amota meavina i dr.). Ciljevi standardizacije: zatita potroaa tipizacija sreivanje po vrstama ili klasama unifikacija ujedinjavanje, ujednaavanje uvoenje jedinstvene terminologije uzimanje uzorka tolerancije i dr. Zavisno od vrste materijala kao i od fizikih i hemijskih osobina najee se odreuju: vlaga, odnosno upijanje vode, propustljivost za tenosti i gasove, uticaj temperature, inaktivnost otpornost prema koroziji, hemikalijima, rastvaraima, mastima i drugim agensima.

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 21 od 24

APRIL 2005.
Kontejneri mogu imati obeleje univerzalnog korienja ili specijalne namene. Specijalni kontejneri se dele na: kontejneri za koncentrate ruda, kontejneri za rasute i kabaste terete, kontejneri za guste tenosti, specijalni kontejneri za tenosti - za guste tenosti (sa ugraenim ili prenosivim grejaima) - za tenosti osetljive na spoljnu temperaturu (sa termoizolacionim slojevima) - za tenost otporne na spoljnu temperaturu - za hlaene tenosti tokom transporta, kontejneri od gume - elastomernih materijala, kontejneri sa zagrevanjem ili hlaenjem robe. Prema uzrocima promene na lako-kvarljivoj robi se mogu svrstati u tri grupe: 1. mikrobioloke promene, uzrokovane mikroorganizmima (bakterije i gljive), 2. biohemijske promene, uzrokovane fermentima i 3. ostale promene, koje nastaju iz svih ostalih razloga. - delovanje sopstvenih kiselina u proizvodima, - mogue reakcije izmeu sastojaka upakovanog proizvoda i sastojaka materijala ambalae, - delovanje insekata i grinja, - fiziko-mehaniki uticaji posredovani suenjem, smrzavanjem, trenjem,pritiskom, udarom itd. - zagaivanje proizvoda stranim materijama. Zvanine kontrole transportujue robe su: kod izvoza carinska veterinarska fitopatoloka kontrola kvaliteta od strane spoljno-trgovinskih organa carinska veterinarska fitopatoloka veterinarska fitopatoloka

kod uvoza i provoza u unutranjem prometu

Odreivanje zatezne vrstoe. Karakteristine veliine pri ispitivanju istezanjem. Na dijagramu naprezanja ( dijagram) uoavaju se sledee karakteristine veliine otpornosti materijala: 1. napon na granici elastinosti, 2. napon na granici proporcijalnosti, 3. napon na granici velikih razvlaenja ili teenja materijala (napon teenja) i 4. zatezna vrstoa. Od optih transportnih osobina rasutih tereta koje imaju poseban znaaj treba prouiti: granulometrijski sastav,

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe zapreminska masa tereta podela rasutih tereta prema vrednosti zapreminske mase je: - laki rasuti tereti, - srednje teki rasuti tereti, - teki rasuti tereti - vrlo teki rasuti tereti, unutarnje trenje, spoljno trenje, abrazivnost ili habajue dejstvo prema stepenu habajueg dejstva rasuti tereti mogu biti: - nehabajui, - malo habajui, - srednje habajui, - jako habajui.

strana 22 od 24

JUN 2005.
Obavezne oznake 1. naziv i lokaciju proizvoaa ili onoga koji je obavio pakovanje, i to: u prvom sluaju je sa naznakom proizveo, a u drugom pakovao, 2. tehniko ime proizvoda ili trgovako ime proizvoda (ukoliko postoji), 3. sastavne delove izraene u procentima ili nekim drugim mernim jedinicama, 4. neto i bruto masu, a kod izvesnih proizvoda i zapreminu, 5. datum proizvodnje i broj industrijske serije 6. broj i datum registracije proizvoda ukoliko je to zakonom predvieno, 7. kratak opis obrade ili dorade proizvoda itd. Od najznaajnih fizikih osobina zemnog ulja spominju se: gustina zemnog ulja viskozitet temperatura paljenja, gorenja i samopaljenja temperatura stinjavanja (potpuno gubljenje teljivosti) karakteristika kljuanja odn. isparavanja toplotna mo Osnovne operacije u primeni penetransa su: 1. ienje povrine, 2. primena penetransa, 3. uklanjanje vika penetransa, 4. primena razvijaa i 5. oitavanje i tumaenje. Listice opasnosti raspoznavanje Masa jedinice rukovanja se menja zavisno od toga da li se transportuje potpuno ili delimino ambalairana roba, ili je pak bez ambalae, pa razlikujemo: jedinica rukovanja od 100 kg (boce, kutije i sl.) jedinica rukovanja od 100 250 kg (potpuna ambalaa sanduci, vree, bale, cilindrine posude) jedinica rukovanja od 250 500 kg (delimina ambalaa ili bez nje) jedinica rukovanja preko 500 kg (delimina ambalaa obmotavanjm ili bez nje)

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe

strana 23 od 24

SEPTEMBAR 2005.
Obavezne oznake 1. naziv i lokaciju proizvoaa ili onoga koji je obavio pakovanje, i to: u prvom sluaju je sa naznakom proizveo, a u drugom pakovao, 2. tehniko ime proizvoda ili trgovako ime proizvoda (ukoliko postoji), 3. sastavne delove izraene u procentima ili nekim drugim mernim jedinicama, 4. neto i bruto masu, a kod izvesnih proizvoda i zapreminu, 5. datum proizvodnje i broj industrijske serije 6. broj i datum registracije proizvoda ukoliko je to zakonom predvieno, 7. kratak opis obrade ili dorade proizvoda itd. Upustvo o posebnim merama bezbednosti prilikom prevoza, koje poiljalac daje prevozniku, odnosno vozau treba da sadri: 1. naznaenje vrste opasnosti koju predstavlja opasna materija i naznaenja posledica koje moe da prouzrokuje, 2. naznaenje posebnih mera koje treba da se preduzmu prilikom vrenja prevoza opasne materije i mera za spreavanje, odnosno ublaavanje tetnih posledica koje mogu da nastanu usled nezgode ili udesa na vozilu, 3. postupak sa licem koje doe u dodir sa opasnom materijom ili njenom emanacijom (zraenje, isparavnje, praina, toplotno zraenje itd.), 4. naziv i adresu organa ili radne ili druge organizacije koja mora da se obavesti o nezgodi ili udesu koji se desio pri prevozu. Od optih transportnih osobina rasutih tereta koje imaju poseban znaaj treba prouiti: granulometrijski sastav, zapreminska masa tereta podela rasutih tereta prema vrednosti zapreminske mase je: - laki rasuti tereti, - srednje teki rasuti tereti, - teki rasuti tereti - vrlo teki rasuti tereti, unutarnje trenje, spoljno trenje, abrazivnost ili habajue dejstvo prema stepenu habajueg dejstva rasuti tereti mogu biti: - nehabajui, - malo habajui, - srednje habajui, - jako habajui. Zvanine kontrole transportujue robe: kod izvoza carinska veterinarska fitopatoloka kontrola kvaliteta od strane spoljno-trgovinskih organa

Saobraajni fakultet Transportne osobine robe Zavisno od vrste materijala kao i od fizikih i hemijskih osobina najee se odreuju: vlaga, odnosno upijanje vode, propustljivost za tenosti i gasove, uticaj temperature, inaktivnost otpornost prema koroziji, hemikalijima, rastvaraima, mastima i drugim agensima.

strana 24 od 24

You might also like