REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

STRUČNI RAD

Tema: OPASNOSTI I ŠTETNOSTI U TERMOCENTRALAMA

Mentor: Zdravko Franić, dipl.ing.

Izradio:Vlado Rodić, dipl.ing. sig.

Zagreb, svibanj 2006.godine
UVOD Prema rješenju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva klasa UP/I-133-01/06-01/05, Ur.broj:526-08-01/2-06-2 od 10.02.2006.godine i obavijesti o mentoru Klasa UP/I-133-01/06-01/05, UR broj: 526-08-01/2-06-3 od 13.03.2006.godine obrađena je zadana tema. Tema je obrađena prema zadanim tezama u obimu s obzirom na zadanu temu. Da bi se ovaj stručni rad mogao kvalitetno izraditi potrebno je bilo otići u jednu od termoelektrana u našem gradu (HEP, TE-TO, Zagreb, Kuševačka bb, (na kraju vidjeti situaciju lokacije TE-TO) i izravno sagledati tehnološke procese i njihova radna mjesta s radnicima karakterističnih radnih mjesta obavljen je razgovor u smislu prikupljanja informacija, kako o poslovima koji se na tome mjestu obavljaju, tako i o potencijalnim opasnostima koje su moguće na promatranom radnom mjestu. Tijekom obilaska stekao se dojam vrlo opasnog tehnološkog procesa sa svim mogućim opasnostima: požara, eksplozije, udara el.struje, opeklina, nefiziološkog položaja tijela, mehanički opasnosti, opasnosti od pada u dubinu/s visine i slično..., ali savjesnim upravljanjem, održavanjem, redovitim pregledima i ispitivanjima tehnike teži akcidenti su svedeni na najmanju moguću mjeru. Radi prevencije radnici se pridržavaju i koriste propisana osobna zaštitna sredstva pri obavljanju i najmanjih zahvata. Unatoč svim mjerama koje se poduzimaju da do ozljeda i akcedentnih situacija ne dođe postoje ipak rizici koje treba sagledati i procjeniti jednom od metoda za procjenu preostalog rizika (AUVA, BG, SME, VKÖ...) da do ozljeda, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu ne dođe. Najbrojniji uzorci teških i smrtnih ozljeda zaposlenika na radu je izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu. Može se reći da su pravila zaštite na radu sve ono čime se isključuje ili smanjuje opasnost za radnika u dotičnom procesu rada. zaštite na radu. Ako se u stranim propisima pronađu pravila kojima se otklanjaju opasnosti ili štetnosti, primjenjivati će se povoljnije pravilo za sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika. 1. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA Termoelektrana – toplana koristi mazut ili zemni plin za pretvaranje vode u paru zagrijavanjem. Para pokreće turbine generatora struje. Onaj dio pare koji je prešao preko turbina ili se ponovno vraća u proces ili se koristi za zagrijavanje vode ili kao industrijska para. Voda koja se koristi za dobivanje pare najprije se predobrađuje da se maksimalno smanji njena tvrdoća (sl.1 shematski prikaz procesa u parnoj termoelektrani) Sustav vođenja TE-TO Zagreb je izvedeno za rad s promjenjivim opterećenjem. Elektrana je najveći dio vremena opteerećena nominalnim teretom, kod kojeg ostvaruje najveću učinkovitost. Istovremeno je moguć rad s vršnim ili sniženim opterećenjem, kao i pokretanje iz vrućeg, toplog ili hladnog stanja. Sustav vođenja koncipiran je u skladu s pogonskim zahtjevima te ima hijerarijsku strukturu.Sustav se sastoji iz više automatizacijskih jedinica koje čine tzv. distribuirani sustav vođenja – DSC ( Distributed Control System). Automtizacijske jedinice sadrže procesna računala programirana prema specifičnim zahtijevima pripadajućeg procesa, kojim upravljaju posredstvom regulacijskih i zapornih ventila, pumpi itd. Osnovne funkcije ovih jedinica su: prihvat, obrada mjernih signala, regulacije, zaštite i blokade, automatsko upravljanje itd. Najvišu razinu čini centralni nadzorno- upravljački sustav s operatorskim stanicama za direktnu komunikaciju čovjek – proces (uz pomoć ekranskih prikaza). 2

DCS također komunicira s autonomnim sustavom vođenja plinskih turbina, razmjenjujući signale više razine, npr. START;STOP;BAZNA SNAGA itd. Te primajući iz lokalne baze veći broj pogonskih podataka. Posredstvom DCS operator može daljinski upravljati bilo kojim izvršnim uređajem : pumpom, ventilom, prekidačem itd. U slučaju potrebe, npr. kod opasnosti od eksplozije, operater može neovisno o DCS ( tipkalima) daljinski obustaviti obje plinske turbine ili parnu turbinu.

Sl.1 Shematski prikaz u termoelektrani Mazut Mazut se dovozi auto ili vagon cisternama opremljenim parnim grijačima koji mazut održavajumanje viskoznim, odnosno u takvom stanju da se može transportirati cijevima do rezervoara u kojima se mazut održava zagrijava na temperaturu od 50 do 60 ºC da bi se prema potrebi transportirao cijevima u dogrijačku stanicu u kojoj se parom dogrijava na 120 ºC odakle se otprema na gorionika u kotlovima. Zemni plin Zemni plin dolazi u visokotlačnu stanicu plinovodom u kome je tlak 30 bara. Plin se u toj stanici reducira na tlak 6 bara. Iz visokotlačne stanice plin se cjevovodom odvodi do niskotlačne stanice gdje se tlak plina reducira na 2 bara i u takvim se uvjetima cijevima odvodi na plamenike u kotlovima ( u novo izgrađenom bloku plinski turbina plin direktno izgara i tako pretvara kemijsku energiju goriva u mehaničku, bez posrednog medija.). Napojna voda Voda se crpi iz bunara i odvodi u postrojenje za demineralizaciju. Tamo se vodi smanjuje tvrdoća, odnosno iz nje se smanjuje kamenac koji smeta i šteti pri procesu dobivanja tople vode i pare. Omekšavanje vode, tj. uklanjanje kamenca iz nje obavlja se postupkom demineralizacije ionskim izmjenjivačima. Voda najprije mora proći kroz sloj jako kiselog kationskog izmjenjivača, a zatim kroz sloj slabo kiselog izmjenjivača nakon čega se odvodi na otplinjavanje CO2 i u spremnik . Tako obrađena voda mora proći kroz sloj jako lužnatog anionskog izmjenjivača, a zatim kroz sloj slabo lužnatog anionskog izmjenjivača. Tako obrađena voda je demineralizirana i kao takva odvodi se u spremnike iz kojih cijevovodima odlazi u kotlove za dobivanje pare. Cijeli postupak se kontrolora u pogonskom laboratoriju. Rashladna voda

3

Za hlađenje pare u kondenzatorima parnih turbina koristi se voda rijeke Save koja se crpkama tlači kroz cjevovode do kondenzatora. Voda se predhodno profiltrira da se uklone nečistoće koje bi eventualno mogle onemogućiti prolaz vode kroz kondenzatore. Iz kondenzatora voda odlazi u sifon koji služi za održavanje visinakog stupca vode u kondenzatorima, a potom u Savu i Savicu. Kotlovi i turbine Omekšana voda iz napojnog spremnika zagrijana na oko 150 ºC ide na napojne crpke iz kojih izlazi pod tlakom 160 bara na dogrijavanje na 180 ºC u V.T. pripremi. Nakon što je dogrijana, voda preko regulacionih ventila i napojne glave odlazi u bubanj kotla (sl.2 prikaz jednog parnog kotla sličnog instaliranog u TE-TO s jedinom značajnom razlikom u ložištu). Neposredno prije odlaska u kotao vodi se ručno dodaje hidrazin radi smanjenja mogućnosti nastanka kamenca. Iz bubnja voda odlazi padnim cijevima kotla u ložišni dio gdje isparava, a smjesa vode i pare se diže u gornji dio bubnja kotla. Kapljice vode ostaju u bubnju i odlaze dalje u ciklus proizvodnje. Para odlazi iz bubnja u pregrijače pare. Potpala gorionika u kotlovima je ručna na mjestu, a nadzor se obavlja UV osjetilima. Ako turbina ne radi temperatura pare se održava na 350 – 400 ºC. Takva para služi za industrijsku paru ili za grijanje vrele vode. Para za industriju ide u reducir stanice gdje se pothlađuje na 230 ºC, a tlak snizuje na 7,5 bara. Para za grijanje vrelovodnne vode ide iz kotla u reducir stanicu gdje se podhlađuje na temperaturu od 140 ºC, a tlak pada na 1,5 – 2 bara. Zatim ta para odlazi na grijač vrelovodne vode. Kondenzat pare vraća se u proces. Ako se para koristi za pokretanje turbine ona se postupno zagrijava na potrebnu temperaturu. Maksimalna temperatura pare je 525 ºC, a tlak od 90 – 110 bara. Takva para ide preko glavnog parnog zasuna brzozatvarajućih ventila na regulacione ventile u parnu turbinu koja pokreće generator električne struje preko mehaničkog spoja. Ispod turbogeneratora smješten je spremnik turbinskog ulja s maksimalno 26 m3 ulja. Za hlađenje generatora koristi se vodik. Para iz turbine ide na oduzimanje za V.T. pripremu, industrijsku paru i paru za grijanje omekšane vode. Minimalni protok pare ide u kondenzator, gdje se turbinski kondenzat dalje odvodi u napojni spremnik i dalje odlazi u proizvodni ciklus. Nakon kad se generator zavrti i dovede u sinhronizaciju električna energija se putem transformatora i dalekovoda distribuira do samih potrošača. Dimovodni kanali Dimovodni trakt služi da dimne plinove nastale sagorjevanjem goriva u ložištima kotla odvede visoko u atmosferu. Zbog velikih količina dimnih plinova dimnjak ne može sve plinove nastale sagorjevanjem odstraniti prirodnom cirkulacijom pa se stoga upotrebljavaju usisni ventilatori koji to omogućuju. Razvodom dimovodnih kanala svi su kotlovi spojeni na jedan dimnjak. Temperatura dimnih plinova ne smije biti niža 120 ºC da ne dođe do orošavanja kojom prilikom nastaje i sumporna kiselina što nije dobro ni za opremu ni za okoliš. Otpadne vode Iz otpadnih zauljenih voda najprije se odvoje ostatci mazuta i sličnog na gravitacijskim i laminarnim separatorima nakon čega se voda pušta u kanalizaciju. Otpadne vode dimno plamene strane zalužuju se vapnenim mlijekom koje se predhodno pripremi mješanjem gašenog vapna i vode. Prilikom zaluživanja dolazi do različitih kemijskih reakcija i na kraju taloženja slabo topljivih spojeva. Talog se odvaja filtracijom. Odvojeni talog se odlaže na posebno uređena odlagališta a filtrat pušta u kanalizaciju.

4

Sl.2 Parni kotao na zračenje, 1. konvektivni pregrijač pare, 2. pregrijač pojne vode, 3. zagrijač zraka, 4. odvajač pepela, 5. ventilator zraka za izgaranje, 6. donji kolektor, 7. pepeonik, 8. mlin za ugljen, 9. ložište s ekranom , 10. gornji kolektor, 11. pregradni isparivač, 12. pregradni pregrijač pare (drugi stupanj pregrijanja), 13. glavni bubanj, 14. parni bubanj.

2. SREDSTVA RADA Radne i pomoćne prostorije U TE-TO radne prostorije uglavnom su izvedene u skladu sa zahtijevima Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore u odnosu na slijedeće: 5

5 m u adminisrativnim prostorima. • Osigurani su sanitarije te umivaonici s odgovarajućim priborom za sve zaposlene. topli podmetači). • U većini radnih prostorija osigurano je prirodno provjetravanje i prirodna rasvjeta (1/8 poda) i umjetna el. bez udubina i ošećenja. • Zagrijavnje radnih prostorija je riješeno pomoću cenralnog grijanja iz kotlovnice putem radijatora. rasvjeta. odnosno 10 m3 zračnog prostora. transport i evakuaciju zaposlenika ist su zadovoljavajući obzirom na raspored širinu i broj izlaza za uspješnu evakuaciju svih prisutnih djelatnika. a za ostale strojeve i uređaje koji ne podlježu Listi strojeva s povećanom opasnošću (obaveznom pregledu i ispitivanju) korisnik sam vodi računa o ispravnosti isti s obzirom na zaštitu na radu. pare ili prašine ili s nepovoljnim toplinskim uvijetima. • Osigurani su potrebni putevi za prolaz i prilaz . nisu klizave. struje te sprečavanja požara i eksplozije. • Visina rdnih prostorija je iznad 2. Strojevi i uređaji s povećanom opasnošću Strojevi i uređaji s povećanom opasnošću redovito se pregledaju i ispitivaju u rokovima utvrđenim pojedinim propisima te posjeduju važeća uvjerenja. glatke. Svi strojevi i uređaji su opskrbljeni potrebnim zaštitnim napravama i uređajina za blokiranje kao i osiguranja od udara el. što otežava rad i kretanje). • Podovi prostorija u kojima se predviđa zadžavanje osoba u jednoj smjeni duže od dva sata su topli (parket. • Na svaku zaposlenu osobu dolazi više od 2 m2 slobodne površine poda. • Jednocjelinski Glodalica univerzalna Tokarski strojevi (više njih) Kratkohodna blanjalica Dvostrane brusilice (više njih) Stubne bušilice (više njih) Hidraulične preša Tarna rezačica za metal Kružna pila za metal Strojne pile za željezo Aparati za zavarivanje plinom (više njih) Dvostrana dizalica za automobile Peć za žarenje Laboratorijska centrifuga Stroj za nareske u kuhinji Centrifuga za ulje Traktori vučni (više njih) Viličari diesel (više njih) Kompresori za zrak (više njih) Kompresorska stanica Kontejnerska mini diesel centrala Teretna dizala (više njih) 6 . • Sanitarni prostori su opločeni keramičkim pločicama. površine za kretanje radnika su ravne.• Visina radnih prostorija je iznad 3 m u prostorijama u kojima se razvijaju neugodni ili štetni plinovi . a sva stubišta su ograđena (Napomena –na pojedinim mjestima površine za kretanje i rad su zkrčene ugrađenom opremom ili cijevovodima.

HRN U.100 Danja i električna rasvjeta prostorija u zgradama. Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem («Narodne novine» br. 53/91). list br.48/97). 27/99 i 55/99). 8.5/84). 4. Pravilnik o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi (Sl. Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad (Sl.108/95).47/02). 15. 7. 2. Zakon o radu («Narodne novine» br. Pravilnik o listi strojeva s povećanim opasnostima («Narodne novine» br. Zakon o zaštiti od požara («Narodne novine» br. 53/91). Kod obrade zadane teme korištene su odredbe iz slijedećih propisa: 1. 54/95 i 114/03). 13. 3. 20/03). 18. 94/96. Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti («Narodne novine» br. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada («Narodne novine» br. Zakon o preuzimanju saveznih zakona koji se u republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi («Narodne novine» br. 11.Osobno dizalo Mosne dizalice razni nosivosti (više njih) Dizalice na gredi (više njih) Lančane dizalice (više njih) Poluportalna dizalica • Tehnološke cijeline Postrojenje za kemijsku pripremu vode (KPV-1 i KPV-2) Postrojenje za dogrijavanje mazuta Generatorsko postrojenje 2x32 MW Generatorsko postrojenje 120 MW Pumpna stanica rashladne vode Vrelovodna kotlovnica VK-3/VK-4/VK-5/VK-6 Pomoćna kotlovnica PK-3 Pogon za pročišćavanje otpadnih voda Naftno gospodarstvo Mazutno gospodarstvo Kompresorsko postrojenje 3. 7 . 12. 54/95). Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima («Narodne novine» br. 44/96). 16. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima («Narodne novine» br. list br. Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad («Narodne novine» br. Zakon o otrovima («Narodne novine» br. 17. Pravilnik o izradi procjene opasnosti («Narodne novine» br. 38/95. 6. 10.114/02). Zakon o zaštiti na radu («Narodne novine» br. 71/99). 9. 14. PROPISI KOJIMA SE UREĐUJE OVO PODRUČJE Služba zaštite na radu koja je u TE-TO oformljena osim uobičajenih poslova osiguranja sigurnih uvjeta rada stalno prati zakonsku regulativu kao uporište za poduzimanje pojedinih radnji. 5. Pravilnik o poslovima na kojima ne može raditi žena («Narodne novine» br. Zakon o zaštiti od buke («Narodne novine» br. 18/91). 19. 114/02). 35/69). 58/93). Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o izradi procjene opasnosti («Narodne novine» br.C9.59/02).

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave («Narodne novine» br. list br. 25. OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U TEHNOLOŠKOM PROCESU Svaki put kad prolazimo kroz neki radni pogon vidimo da se proces odvija i ne pomišljamo na nekakvu opasnost pogotovo ako nas se to u tom trenutku ne tiče. Pravilnik o tehničkim normativima za el. Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima («Narodne novine» br. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije («Narodne novine» br. 52/84). 53/88).) 8 Opasnost od idirektnog dodira dijelova pod naponom Opasnost od direktnog dodira • . 37/90). dimnjaka i sl. 6/84). 92/93). obliku i načinu izdavanja isprava («Narodne novine» br. tehnička rješenja. Tako prilikom snimanja postojećeg stanja za ovaj stručni rad u TE-TO utvrđene su opasnosit i štetnosti (konkretno za dva radna mjesta tablica 2) koje bi mogle ugroziti zdravlje i sigurnost osoba kako u radnom tako i u životnom okolišu (teži akcedent u ovakvom pogonu može se značajno odraziti i izvan TE-TO-a). 22. organizacijska rješenja te osobnim rješenjima. 23. 4. Pravilnik o načinu ispitivanja određenih sredstava za rad i radne okoline te sadržaju. 9/87). 26. 21. Pravilnik o zapaljivim tekućinama («Narodne novine» br. Utvrđeni izvori opasnosti koji su prisutni u cijelokupnom tehnološkom procesu: Mehanički izvori opasnosti • Opasnost od stršećih. Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore («Narodne novine» br. Ali kad se dobije nekakakav zadatak kao ovaj gdje treba da se sagledaju opasnosti i štetnosti promatranog procesa uviđamo da gotovo nema tehnološkog procesa u kojem ne postoje izvori opasnosti i štetnosti koje se više manje štite provođenjem mjera kao što su. 24. šiljastih dijelova • Opasnosti od rotirajučih dijelova • Opasnost od mjesta uklještenja • Opasnost od dijelova koji se gibaju pravocrtno • Opasnost od odlijetanja predmeta i dijelov postrojenja • Opasnosti od pogrešaka u konstruiranju (bilo puknuća zbog zamora materijala i nedovoljne dimenzioniranosti) Opasnosti od električne struje • • • • Opasnosti od požara i eksplozije Opasnosti od pogoskog goriva Opasnosti od kretanja tijekom rada Sudaranje s instaliranom opremom • Odvijanje tehnološkog procesa na nekoliko nivoa (padovi u dubinu i penjanje na visinu) Opasnosti od štetnih tvari Prašine (prilikom čišćenja kotlova. oštrih. instalacije niskog napona (Sl.20.54/99). Mogući izvori opasnosti i štetnosti su razna sredstva rada pa i sami mediji potrebni za proizvodnju.

8. 1. 11. emisije onečišćenja) • Opasne radne tvari onre koje se koriste u tehnološkom procesu (Tablica 1) Opasnosti od nepovoljnih uvjeta rada Buka (značajno zastupljena) Vibracije Nepovoljna rasvjeta pojedinih mjesta Hladnoća Toplina Vlažnost srujanja zraka Strujanje zraka Opasnost od prekomjernog naprezanja Nošenje predmeta koji mogu biti teži od 30 kg. 7. 9. 2. poslovi opažanja i odgovornosti za sigurnost drugih • • • • • • • • • Opasne radne tvari koje se koriste u tehnološkom procesu Tablica 1 Red. 6. 15. 4. organske) Plinovi (pogonski. 14. 3. 5.• • Pare (vodene. Br. 13. Naziv tvari Zemni plin Srednje/teško lož ulje (mazut Transformatorsko ulje Hidraulička tekućina Turbinsko ulje Vodik H2 Natrijeva lužina NaOH Klorovodična kiselina HCL Acetilen Kisik Hidrazin Suregard Amonijak Fosfat Vapno Količina 960000 m3 dnevno 288 t dnevno (u spremnicima od 80 t) 800 l godišnje (u bačvama) 2080 kg godišnje 53280 kg godišnje 390 boca godišnje 251490 kg godišnje (u spremnicima) 957200 kg godišnje 77 boca godišnje 156 boca godišnje 7000 l godišnje 18 t godišnje 3 t godišnje 5 t godišnje 30 t godišnje 9 . 10. 12. ili nezgrapnih oblika Psihofiziološki napori.

3. 2.4.7. 1.2.1. 3. RUŠENJA I RADOVA NA VISINI OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE OPASNOSTI OD BIOLOŠKIH TVARI OPASNOSTI OD POŽARA I EKSPLOZIJA TERMIČKE OPASNOSTI ŠTETNOSTI KEMIJSKE ŠTETNOSTI ŠTETNE PRAŠINE ŠTETNOSTI OD BUKE ŠTETNOSTI OD VIBRACIJA ŠTETNOSTI OD ZRAČNJA ŠTETNOSTI OD MIKROKLIME ŠTETNOSTI OD RASVJETE NAPORI RADA FIZIČKI NAPORI 3. NAPORI OD PSIHOLOŠKIH NAPORA Uz tablicu ispod 10 .5. 1.1. 2. 2. 2. 1.1.3.4. 1.3. NAPORI OD NEFIZIOLOŠKOG POLOŽAJA TIJELA 3. 2.6.3. 2. 1.2.2.5.6. 2. 1. OPASNOSTI MEHANIČKE OPASNOSTI OPASNOSTI OD PADOVA. 2.1.

2 2.1 1.3 1.6 2.3 2. parnog kotla) ELEKTRIČAR (dežurni električar) 11 5 0 0 0 0 0 0 X X - SM SM X X X X X X X X X X X X X X X X X X X x: prisutno obilježje. ŠTETNOSTIMA I NAPORIMA PO RADNOM MJESTU Tablica 2 Posebni uvjeti rada (za radna mjesta koja su predmet ove analize) Beneficirani staž Raspored radnog vremena Opasnosti Štetnosti Napori rada Red. sm: smjenski.6 2.7 3. < 18: mlađi od 18 godina.4 1. s: skraćena trajanja.IZLOŽENOST OPASNOSTIMA. 2.4 2.3 1.2 3.2 1.5 1. STROJAR VKV 2 (stroj. t: tjedni.1 3.1 2. d: dnevni. tn: turnus. > 60: stariji od 60 godina 11 .5 2. broj Naziv radnog mjesta Broj zaposlenih Ó Ž <18: >60 Invalidi 1. Ó: ukupno broj zaposlenih. p: produžena trajanja.

Kako se radi i u uvjetima kad je nedostatno prirodno svjetlo. Vatrogasni aparati se redovito pregledavaju i ispitiju što je vidljivo na naljepnicama koje se nalaze na aparatima. rasvjete radnog mjesta i radnog okoliša U svim radnim i pomoćnim prostorijama moraju biti osigurani prije navedeni uvjeti koji se odnose na temperaturu. te o tom izrađivati propisana dokumentacija. a glede: Opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama i uređajima Strojevi i uređaji u kao i tehnološke cjeline opskrbljeni su zaštitnim napravama (poklopci. zaštitne mreže. Za radne prostorije najprikladnija je prirodna rasvjeta. Osiguranje čistoće U radnim i pomoćnim prostorijama. ormara za potreban pribor i mjerne instrumente. Sprečavanje nastanka požara i eksplozija U svim pogonima postavljena je hidranska mreža i postavljen je dovoljan broj vatrogasnih aparata. uređaji za blokiranje. Osiguranje potrebne radne površine. radnog prostora Radni prostor oko mjesta rada je vrlo važan za sigurnost zaposlenika koji rade. U svim slučajevima mora biti osigurana dovoljna radna površina i radni prostor za zaposlenike. Osiguranje potrebne temperature. Uređenje neposredne okoline mjesta rada sastoji se od pravilnog razmještaja polica. osigurana je odgovarajuća čistoća redovitim čišćenjem i održavanjem. Potrebno je spriječiti bliještanje i stvaranje sijena. Potrebnih puteva za prolaze i prilaze i za evakuaciju zaposlenika Potrebni putovi za prolaz. OSNOVNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJAJU UTVRĐENE OPASNOSTI Ova pravila uglavnom se odnose na zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstvo rada naročito kada je u upotrebi. Minimalna veličina radne prostorije mora biti takva da na svakog zaposlenika dolazi 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. Pod treba biti ravan. • • • • • • • • 12 . O provedenim ispitivanjima se mora izrađivati propisana dokumentacija. toplinski izoliran i čist ali ne smije biti klizav. Osiguranje od atmosferskog pražnjenja Na svim objektima za rad mora biti provedena zaštita od udara groma i također se moraju redovito provoditi pregledi i ispitivanja. tehnološkim cjelinama i u prostorijama objekta mora se provesti zaštita od udara električne energije (zaštita od direktnog i indirektnog dodira i pri tom se moraju redovito provoditi pregledi i ispitivanja. uređajima.5. te strojeva i postrojenja unutar pogona. Pri rješavanju ovog problema vrlo važan je razmještaj dijelova konstrukcija i konstrukcija. rasvjeta neposredno na mjestu radnog postupka / kod strojeva i uređaja /. te o tom izrađivati propisana dokumentacija. prijevoz i za evakuaciju zaposlenika moraju biti osigurani u svim radnim i pomoćnim prostorijama. Ove vrijednosti su propisane pravilnicima. vlažnosti. jačinom i razmještajem rasvjetnih tijela osigurati potrebnu jačinu svjetla. vlažnost i brzinu kretanja zraka. tako da svjetlo dolazi odozgo preko ostakljenih stropova. potrebno je pravilnim izborom svijetiljki. kućišta. elektronske zaštitne naprave) Osiguranje od udara električne struje Na svim strojevima. O provedenim ispitivanjima se mora izrađivati propisana dokumentacija. Također je instaliran sustav za gašenje požara halonima. U slučaju da je pod po kom se zaposlenik kreće pri radu izdignut na većoj visini od 1m takva mjesta trebaju imati sigurnu ogradu za zaštitu zaposlenika od padova. tako da ne zakrči radno mjesto. Na mnogim mjestima općom rasvjetom se ne može postići dovoljna jačina te se upotrebljava i dodatna rasvjeta tj. Rasvjeta radnih prostorija u kojima se radi (pogoni) veoma je važan činilac jer odgovarajuća rasvjeta zaposleniku omogućava točno i brzo opažanje uz što manji zamor očiju.

znakovi obavijesti 13 . Ovaj problem je posebno izražen jer se konstrukcije. osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.znakovi opasnosti . 4. uređaji i postrojenja moraju biti pregledani i ispitani. i drugi strojevi koji se koriste u tehnološkom procesu termoelektrane.• • • Ograničavanje buke i vibracija u radnom okolišu Zaštita od buke treba se provodi već od samog projektiranja radnih prostorija u kojima se obavljaju ti poslovi. Kao mjera zaštite važan je način rasporeda samih elemenata u pogonu.znakovi zabrane . stalnom kontrolom koncentracije (MDK) opasne tvari. garderoba i sl. Dio poslova se ipak obavlja vani u krugu pogona pri tome. . zaštitni šljem. jer buku proizvodi u najvećoj mjeri parne turbina. Znakovi sigurnosti i upozorenja . a radnici koji su vani koriste zaštitna odjela za vremenske neprilike. antifoni) 3. mehanizacijom tehnološkog procesa. O provedenim ispitivanjima mora se izrađivati propisana dokumentacija. spola.znakovi obveza . Korištenje odgovarajućih OZS-a (radno odijelo. U svim radnim i pomoćnim prostorijama moraju biti provedeno osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja. kuta. Svi strojevi. • Osiguranje od štetnih tvari Osiguranje od štetnih tvari provodi se tako da se: zamjene opasne tvari manje opasnim.priručnik za električare prema specijalističkom programu osposobljavanja za rad na siguran način. dobrim provjetravanjem na izvoru zgađenja te smanjenjem broja ljudi i njihovih ekspozicija koji su u doticaju s opasnom tavri zaštita od štetnog zračenja Uglavnom pogoni gdje se javljaju elektromagnetska zračenja upravljanje je daljinsko. Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari – poslodavac je porimjenio pravila zaštite na radu u skladu sa propisima i uputama proizvođača. Uz obaveznu uporabu odgovarajućih OZS-a za zaštitu sluha (čepići. zaštitne rukavice za vruće tvari. Zaposlenici na radnim mjestima imaju na raspolaganju priručnike: . a što predstavlja problem osiguranja istih radnih uvjeta. stručnih sposobnosti. . transporteri na viličarima koriste viličare s kabinom. zdravstvenog i psihičkog stanja (svi zaposlenici navedeni u tablici 2 obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada). moraju najčešće finalizirati ispod nadstrešnica i sl. štitnici za oči i lice. zaštitne kožne rukavice. radnicima je osigurana nadstrešnica. zbog svojih gabarita. 2. a značajno najviše plinska turbina. respirator). • Osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja Uglavnom se poslovi obavljaju unutar zatvorenog prostora . radne cipele. zaštitne naočale. Uvijek nastoji primjeniti manje opasnu i štetnu tvar u što manjim količinama dostatnim za obavljanje tehnološkog procesa. POSEBNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJANU ONE OPASNOSTI KOJE NISU OTKLONJENE OSNOVNIM PRAVILIMA ZAŠTITE NA RADU Posebna pravila sadrže: 1.priručnik za strojare u termoenergetskim postrojenjima i termoelektranama. 6. Pravilnim konstruiranjem buka se već u začetku može smanjiti. Poslovi s posebnim uvjetima rada – to su poslovi koje mogu obavljati zaposlenici koji osim općih uvijeta za zapošljavanje ispunjavaju i posebne uvjete glede: dobi života.priručnik za strojare u termoelektranama za osposobljavanje za rad na siguran način u Hrvatskoj elektroprivredi.

Pod težinom štete podrazumijeva se oštećenje zdravlja koje se može očitovati kao ozljeda na radu ili bolest. laka ozljeda u trajanju od 4 do 19 dana. ŠTETNOSTI ILI NAPORA UZ UPORABU DVIJU METODA ZA PROCJENU (AUVA. oboljenja) ovise o primjeni pravila zaštite na radu. profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom. moguće (ali ne baš vjerojatno). profesionalne bolesti i poremećaja u procesu rada koji je preostao nakon primjene osnovnih pravila zaštite na radu. na primjer: do 1/3 vremena u smjeni. Kod svrstavanja u klase rizika relevantni su parametri “težina moguće štete” i “vjerojatnost nastanka štete”. te mogućnosti otklanjanja opasnosti. kratko. Vjerojatnost nastanka štete ovisi o više čimbenika: dužina boravka u opasnom području. Pravilnik o izradi procjene opasnosti zahtijeva da se procijeni “preostali rizik” koristeći se odgovarajućim metodama analize rizika. duže i stalno. WKÖ) Za ovaj stručni rad prikazana su dva karakterisitčna radna mjesta s posebnim uvjetima rada na kojima su zastupljene znatne opasnosti kojima su izloženi zaposlenici. 14 .5. Način obavljanja poslova – pisane upute za siguran rad ili postupke 6. Preostali rizik je rizik od nastanka ozljede na radu. Tako se na primjer vrlo lakom ozljedom smatra ona ozljeda koja uzrokuje privremenu spriječenost (bolovanje) u trajanju od 3 dana. U procjeni rizika nužno je utvrditi da li su zatečene mjere zaštite adekvatne veličini rizika. dokumentacija poduzeća ili mjerenja odnosno ispitivanja. Vjerojatnost nastanka opasnog događaja može se rangirati primjerice kao: nije moguće. Postupak sa unesrećenim i oboljelim do upućivanja zdravstvenoj ustanovi – određeni broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći i potrebna oprema i materijal. STROJAR VKV 2 – strojar parnog kotla ELEKTRIČAR VKV 2 – dežurni električar UVOD Za svaku utvrđenu opasnost potrebno je što je moguće objektivnije odrediti rizik kako bi se mogla procijeniti hitnost promjena stanja odnosno utvrditi prioriteti u poduzimanju propisanih pravila zaštite. pri čemu vrijedi da je: Rizik = težina štete x vjerojatnost nastanka štete • • Budući vjerojatnost nastanka štete kao i težina štete (ozljede. Problem kod ove klasifikacije i njene primjene je nedostatak odgovarajućih statističkih pokazatelja o dužini bolovanja koji su posljedica ozljede. Osnova za utvrđivanje provođenja pravila zaštite na radu može biti očevid. Prema AUVA metodi težinu štete iskazuje se u 6 razreda koji se odnose na trajanje privremene spriječenosti za rad u slučaju nastupa ozljede na radu. od 1/3 do 2/3 vremena i preko 2/3 vremena u smjeni ili opisno na primjer: vrlo kratko. srednje teška u trajanju od 19 do 26 dana itd. Težina zdravstvenog oštećenja iskazuje se trajanjem privremene spriječenosti za rad. vjerojatno i neizbježno tijekom vremena. PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA UTVRĐENIH OPASNOSTI. tendencijom nastanka kroničnih bolesti ili profesionalnih bolesti.Cilj je da se odrede mjere i pravila kao optimalna rješenja za otklanjanje opasnosti odnosno smanjenje rizika. 7. vjerojatnošću učestalijeg pobolijevanja. vjerojatnosti nastanka opasnog događaja. Procjena preostalog rizika kao je već prije bilo spomenuto napravljena je na temelju podataka o postojećem stanju u pogonu TE-TO. Dužina boravka u opasnom području (izloženost opasnostima) može se izraziti brojčano.

treba razmotriti potrebu primjene odgovarajućih mjera zaštite nad sredstvima rada analizom svih smrtnih skupina i teških ozljeda na radu. evidencijskim kartonima i pogonskoj dokumentaciji. Dobivenim mjerama zaštite na radu osiguravamo efikasnu kontrolu rizika i svođenja na najmanju moguću mjeru. odnosno primjenu mjere zaštite. Utvrđujemo također vjerodostojnost nedostataka te način otklanjanja. Osim ovih mjera. Uvod Procjena opasnosti koja koristi AUVA metodu. Analizira se zapravo primjena svih osnovnih pravila zaštite na radu (propisanih i priznatih). dimova i aerosoli • opasnosti vezane uz pojavu vibracija 15 . prve pomoći i efikasne evakuacije ugroženih osoba. odnosno primjena mjera zaštite.114/02). osiguranje napitaka. vrši se imenovanje odgovorne osobe za njihovo provođenje. znakova sigurnosti. instalacija i postrojenja. Kad su iscrpljene sve mogućnosti primjene mjera zaštite na radu nad sredstvima rada treba razmotriti primjenu posebnih pravila zaštite na radu. uputa za rad. pa se utvrđuje njihova vjerodostojnost i način otklanjanja. Kod toga se utvrđuju manjkavosti u primjeni tih pravila na svim strojevima i uređajima za rad (s povećanim opasnostima i preostalih).1.N. mjeru zaštite. Kako se realizacija mjera mora organizirano provoditi. sukladno odredbama članka 20. Preostaje nam numerički izračun rizika i određivanje preostalog rizika.1. Šifriranjem obrasca po izvoru možemo zaključiti i ovu fazu Procjene opasnosti. odnosno uporabom opasnih radnih tvari • opasnosti vezane uz uporabu biološki opasnih tvari • opasnosti vezane uz pojavu prašine. Ovdje se analizira osposobljenost djelatnika za organiziranje i rukovođenje. Kod toga treba prvenstveno voditi računa o ispravnosti obavljanja radnih postupaka. 7. Izračunavamo zapravo rizičnost obavljanja poslova primjenom posebnih pravila zaštite na radu. prilagođen je tako da omogućava identifikaciju i procjenu nedostataka i rizika koji mogu dovesti do ozljeda na radu ili profesionalne bolesti. radnih i pomoćnih prostorija. Uz odogovarajuće šifriranje obrazac s mjerama pripravan je za pohranu u prilog mjera realizacije. kao i vjerojatnost nastanka štete. Pravilnika o izradi procjene opasnosti (N.) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene opasnosti (NN br. odnosno za rad na siguran način na svojim poslovima i zadacima. IZRAČUN PREOSTALOG RIZIKA AUVA METODOM 7. dakle na svrsishodnost i ispravnost obavljanja tehnoloških radnji. jer je po definiciji preostali rizik. osobnih zaštitnih sredstava. te profesionalnih bolesti.Vjerojatnost nastanka ozljede prema metodi AUVA dobije se usporedbom podataka o trajanju izvrgnutosti opasnostima (u rasponu od vrlo rijetko/vrlo kratko do često/stalno) i mogućnosti da se dogodi ozljeda (u rasponu od vrlo male do velike) Nakon što se na temelju ustanovljenog rizika utvrdi mogući opseg neke štete (težina zdravstvenog oštećenja). te rok za otklon nedostataka. moguće je procijeniti rizik. dokumentaciji ozljeda i bolesti. rizik po primjeni osnovnih pravila zaštite. 48/97. Metoda AUVA razradila je numerički izračun rizika za: • mehaničke opasnosti • opasnosti od padova • opasnosti od električne struje • opasnosti uzrokovane kemijskim štetnostima. Glede organizacije provođenja obavlja se također imenovanje odgovorne osobe i mogućeg roka realizacije. odnosno svih opasnih poremećaja u procesu rada.1. Analiza usklađenosti sa zahtjevima na sredstvima rada predstavlja osnovnu predradnju procjene preostalog rizika. br. Sve manjkavosti su dokumentirane u odgovarajućim zapisnicima o postojećem stanju. Uz navedeno vodi se računa o primjeni posebnih uvjeta rada. tj. Sve manjkavosti su također dokumentirane u nalazima liječnika specijaliste medicine rada.

neodgovarajuću rasvjetu. Zaključkom se obavlja sinteza analize i predlaže način organiziranja stručnih poslova zaštite na radu. Općenito se kod procjene rizika odredi vjerojatnost nastanka ozljede iz tablice kako slijedi: 16 . Nije uvijek moguće odrediti matematičku ovisnost elemenata rizika pa se neke procjene zasnivaju na subjektivnoj ocjeni procjenitelja. pretjerane fizičke napore.6.izloženost pojavom buke izračunom dozvoljenog vremena bavljenja u opasnom prostoru . ali zasnovanoj na promatranju radnog mjesta i radnog procesa. AUVA metoda ne definira razred rizika za sve vrste opasnosti i to za vruće i hladne tvari. AUVA metoda omogućava dopunjavanje drugim metodama za opasnosti koje nisu do sada obrađene AUVA metodom. Mjere zaštite utvrđene u analizi preostalog rizika su MJERE KONTROLE RIZIKA njegovog svođenja na podnosiv. Dopuna je provedena za: . ako za neko radno mjesto komisija nakon pregleda radnog mjesta. Značaj primjene tih mjera iskazan je ocjenom preostalog rizika.• opasnosti vezane uz uporabu lasera.11. Prema odredbama AUVA metode preostali rizik nastanka ozljede na radu definira se kao razred rizika.izloženost pojavom požara i eksplozije proračunom rizika sadržaja po EURALARM. Općenito procjena rizika je težina štete x vjerojatnost nastanka štete. proučavanja bolovanja i rezultata ispitivanja odredi da na tom radnom mjestu postoji mogućnost od nastanka mehaničke ozljede tada komisija određuje (procjenjuje) razred rizika za tu opasnost. Postupak se ponavlja za svaku vrst opasnosti koja se definirala za to radno mjesto. Kako različite vrste opasnosti mogu prouzročiti različitu štetu tako se razlikuju i procjene različitih vrsta opasnosti. nefiziološki položaj tijela i psihofiziološke napore. Za te vrste opasnosti postoje pozitivni zakoni i norme u Hrvatskoj pa ukoliko se koja od mogućih opasnosti uoči na određenom radnom mjestu. jer nedostatak u primjeni znači da neće biti efikasne kontrole rizika i pojavit će se rizik izračunat u pripadnoj tablici poglavlja C. Prilozima se dopunjava analiza propisanim sadržajem i revidiranim analizama radnih mjesta. Npr. Tamo gdje je moguće izvršiti mjerenja procjena rizika nastanka ozljede je u matematičkoj vezi sa opasnošću. Razred rizika procjenjuje se posebno za svaku vrstu opasnosti definirane u skali mogućih opasnosti na radu. ista se samo naznači bez definiranja razreda rizika. Utvrđivanje razreda rizika stavlja se u korelaciju s vjerojatnošću nastanka štete. ali se kod predlaganja mjera za eliminiranjem ili smanjenjem njenog utjecaja navode mjere iz određenih normi i zakona. mikroklimatske uvjete.

Zagreb nakon što se odrediti koja se štetna kemijska tvar koristi u procesu proizvodnje i na koji način. do 3 dana 2 2 2 3 4 laka bol. 53/91 Os = mogućnost oslobađanja u slobodni prostor Nakon toga određuje se broj bodova u svezi s radnim mjestom prema formuli Rrm = T + O + LJ T = tehničko stanje O = Organizacijske pretpostavke LJ = ljudske pretpostavke Svi elementi proračuna određuju se iz prijevoda metode AUVA koju je izdao IPROZ . VJEROJATNOST NASTANKA OZLJEDE učestalost trajane moguć.br. 20-24 dana 3 3 4 4 5 teška bol. 4-19 dana 3 3 3 4 4 srednje teška bol. PROCJENA TEŽINE I ODREĐIVANJE RAZREDA RIZIKA vrlo mala bez ozljede 1 1 2 2 3 vrlo laka bol.Mehaničke ozljede. 17 . ozljede vrlo mala mala srednja velika vrlo rijetko vrlo kratko A A C D rijetko kratko A B C D koji put duže B C D E često stalno B D E E Nakon što se odredi vjerojatnost nastanka ozljede (slovčana oznaka) prelazi se na procjenu težine i konačno na određivanja razreda rizika u tablicama ispod ovog teksta. 4 4 5 5 5 A B C D E Razred rizika 1: Prihvatljiv ostatak rizika Razred rizika 2: Srednjoročno potrebne mjere Razred rizika 3: Kratkoročno potrebne mjere Razred rizika 4: Nužno odmah poduzeti mjere Razred rizika 5: Odmah prekinuti rad u opasnom području Kemijske opasnosti računaju se prema slijedećoj metodologiji: Kod određivanja razreda rizika za kemijske opasnosti prvo se računa broj bodova glede rizika u svezi s kemijskom tvari na nekom radnom mjestu prema slijedećoj formuli: Rtv.preko 42 dn 4 4 4 5 5 smrtna trajne posljedi.= (Da+Dk) x Os Da = akutno djelovanje tvari Dk = kronično djelovanje tvari Oba podatka dobivamo iz Pravilnika o označavanju otrova NN . padove i rušenja i opasnost od električne struje.

.Biološke opasnosti Prema opasnostima dijele se na četiri skupine i to Skupina 1. Buka Buka se mjeri i na osnovu toga određuje da li je buka veća od 85 dB ili manja i tada na osnovu zakonskih odredbi definira se koliko radnik boravi u radnom prostoru i da li ima ili ne potrebe za zaštitnom mjerom. Skupina 2. Zona 0 je zona veće požarne opasnosti tj. a D manja. aerosoli) Prašine se prema odredbama pravilnika mjere i tada se na osnovi izlaganja u odnosu na MDK defininira razred rizika od 1 do 4. Vibracije su zamjećene ali nisu značajne za sigurnost radnika na dotičnim radnim mjestima. Vibracije Kod procjene vibracije ocjenjuje se stroj sa aspekta mogućih vibracija mjere se vibracije na stroju ili čitaju iz uputa (ako ih ima) te se procjenjuje kakav je utjecaj stroja na dijelove tijela zaposlenika koji rukuje njime i određuje se da li se mjerenja trebaju poduzeti kratkoročno. Navedene štetnosti ne prestavljaju opasnost na promatranim radnim mjestima. NN br. Postoje tri moguće zone prema AUVA metodi koje se označavaju brojčano od 0 do 2. što prije ili odmah ili treba poduzeti mjere kao što su skraćenje rada s tim strojem i sl. učestalost takovog pojavljivanja označava se slovčano od A do D. tj. Usporedba ova dva kriterija dovodi do razreda rizika za to radno mjesto. IZRAČUN PREOSTALOG RIZIKA AUVA METODA LEGENDA: UČESTALOST: vr = vrlo rijetko r = rijetko kp = koji put č = često vk k d s = vrlo kratko = kratko = duže = stalno TRAJANJE: 18 . Pojava nekon izvora topline ili neke energije koja sada takvu atmosferu može zapaliti je u korelaciji sa požarnom zonom. padove i rušenja kao i za opasnost od električne struje. na osnovu ovoga određuje se u koju grupu pripada opasna biloška tvar vezana za određeno radno mjesto i tada se mjere za borbu protiv opasnosti vežu za Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada Prilozi. 5/84 Požar i eksplozija Za požar i eksploziju postoji 5 stupnjeva razreda rizika s istim opisom značenja kao i za mehaničke ozljede. Pojava ili mogućnost ¨"unošenja" energije . u tom radnom prostoru postoji veća potencijalna mogućnost da dođe do požara budući da su radne tvari i oprema potencijalno veće požarne ugroženosti. Prvo se iz posebne tablice određuje zona požarno-eksplozivne opasnosti za konkretno radno mjesto. opet A je veća učestalost. dok je u Zoni 2 taj potencijal manji. Prašine (dimovi. Skupina 3 i Skupina 4 tj. srednjeročno. točka 56.

MOGUĆNOST OZLJEDE: vm = vrlo mala m = mala s = srednja v = velika RIZIK TEŽINE OZLJEDE I BOLESTI: b = bez ozljede (bolesti) vl = vrlo laka (bolovanje od 3 dana) l = laka (bolov. mjere nisu potrebne.) RAZRED RIZIKA: Rizik Do 1 1-2 2-3 3-4 Iznad 4 Zahtjev za poduzimanje mjera Rizika nema ili je zanemariv. svrsishodno je proučiti mogućnosti za smanjivanje opterećenja Rizik umjereno prelazi dopušteni. 4-19 dana) st = srednje teška ozljeda (bolovanje 20-42 dana) t = teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) sm = smrtna ozljeda (trajna posljed. mjere nisu obvezatne. svrsishodno je proučiti mogućnosti smanjivanja opterećenja Rizik nije zanemariv. ali nevažan. mjere su potrebne i to odmah 19 . ali je umjeren i u dopuštenim granicama. mjere za smanjivanje opterećenja su obvezatne odnosno potrebne Rizik je veliki. mjere nisu potrebne Rizik je vidljiv.

UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 lake povrede bolovanje 4 . o provedenih mjera predviđenih planom. udarac. rez.19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 . o uslijed djelovanja dodatnih uvjeta: o pogrešni postupci.MEHANIČKE OPASNOSTI OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01 PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D rijetko / kratko A B C D ponekad / dulje B C D E često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE . o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta.45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5 A B C D E 1 1 2 2 3 klasa rizika 1 2 3 4 5 ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: o opasnosti/napori izazvani mehaničkim opasnostima. a naročito: kao posljedica obavljanja djelatnosti: o stisak. o otežani uvjeti o Na temelju: o prikupljenih podataka. odrez. ubod. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika .klasa rizika 3 (u bliskoj budućnosti potrebite mjere) OPASNOST PADA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 20 .

može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi – klasa rizika 3 21 .45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5 A B C D E 1 1 2 2 3 klasa rizika ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: o snosti pada izazvana. onečišćenost). zakrčenost.GRUPA RADNIH MJESTA PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D rijetko / kratko A B C D ponekad / dulje B C D E često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE . o provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta.19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 . Na temelju: o prikupljenih podataka. o izvedbom tla .radne podloge: o vrste materijala poda. o radnim prostorom koji ne omogućava nesmetano kretanje. o slabom vidljivošću. o mokrim podom. o glatkoće obloge. o neravnim podom. o korištenjem izlaznih putova (slaba osvijetljenost. o oštećenom podnom oblogom.UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 1 2 3 4 5 lake povrede bolovanje 4 . o provedenih mjera predviđenih planom.

19 dana 3 3 3 4 4 smrtne ili trajne posljedice A B C D E 1 1 2 2 3 stupanj rizika 1 2 3 4 5 4 4 5 5 5 prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti 22 .UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja lake povrede bolovanje 4 .OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01 PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D rijetko / kratko A B C D srednje povrede bolovanje 20 – 45 dana 3 3 4 4 5 opis ponekad / dulje B C D E teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 PROCJENA ŠTETE .

ZAKLJUČAK Analizom su utvrđene slijedeće opasnosti: o opasnosti/napori izazvani djelovanjem električne struje. o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. o opasnosti uzrokovane neispravnom električnom instalacijom (u smislu zaštite od električne struje): o neispravnost rasvjetnih tijela. 23 . a naročito pri korištenju električnih trošila: o moguće neispravnosti električnih uređaja o nepravilnog korištenja električnih uređaja. o neispravnosti električnih priključnica o uslijed prethodno navedenih neispravnosti moguće su ozljede od djelovanja električne energije koje se mogu očitovati kao: o slučajni dodir dijelova pod naponom (nepravilna zaštita od direktnog dodira) o indirektni dodir (nepravilna zaštita od indirektnog dodira) Na temelju: o prikupljenih podataka. o provedenih mjera predviđenih planom. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi–klasa rizika 1 (prihvatljivi rizik ).

Komplementarne pojmove “sektor” i “dozvoljeni izvori zapaljenja” može se predstaviti u formi matrice: matrica br.OPASNOSTI OD POŽARA I EKSPLOZIJE OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 PROCJENA RIZIKA Za procjenu rizika od požara i eksplozije. često povremeno rijetko i kratkotrajno ne .niti pri rijetkim kvarovima klase rizika učestalost često povremeno rijetko nikada dozvoljeni izvori zapaljenja ne .kao posljedica radnog procesa kao posljedica radnog procesa učestalost nikada / povremeno često D / (nema) klasa rizika 1 rizik zanemariv.prisustvo izvora zapaljenja.niti pri rijetkim kvarovima ne – niti pri kvarovima ne . trajno. . promatrani sustav se može smatrati zadovoljavajuće 5 sigurnim 4 3 klasa rizika 2 korektivne mjere su srednjeročno korisne pa čak i potrebne klasa rizika 3 2 1 0 potrebno 1 S3 je ubrzo provesti tehničke mjere radi smanjenja rizika zone 2 S1 3 S2 4 klasa rizika 4 vrsta izvora je odmah provesti mjere potrebno zapaljenja klasa rizika 5 trenutni prekid rada u području opasnosti . odlučujući su slijedeći faktori: . odnosno eksplozijski opasnih smjesa Temelj za daljnje korake u procjeni rizika je podjela na sektore: .1: kategorija / zona A B C / S1 / S2 / S3 pojava opasnih eksplozivnih smjesa stalno.nastajanje gorivih produkata.

kao posljedica tehnološkog procesa znatna. odnosno postupanjem sukladno pravilima zaštite od požara koja trebaju biti uključena u pravilnik o zaštiti od požara (ili neki drugi analogni akti tvrtke).ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: • • opasnosti izazvane nepravilnim radomi/ili korištenjem postrojenja opasnosti izazvane neprovođenjem propisanih mjera zaštite na radu Na temelju prikupljenih podataka. može se smatrati da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi – klasa rizika 2 25 . Postupanjem – radom i djelovanjem sukladno prethodno navedenim zahtjevima. te provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. može se zaključiti da je mogućnost nastanka požara ili eksplozije . Objektivno prisutni rizici mogu se minimizirati provođenjem ispravnih radnih postupaka. pa postoje objektivne opasnosti i rizici.

26 . ali je potrebno intervenira na rasvjetne elemente u tehničkom smislu. . .prikupljenih podataka. .neodgovarajući kontrast Na temelju: . a naročito: . .nejednakom rasvjetom.provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta.nedovoljnom prirodnom rasvjetom.provedenih mjera predviđenih planom.RASVJETA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01 ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: opasnosti/napori izazvani neadekvatnim parametrima rasvjete. . može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi.nedovoljnom umjetnom rasvjetom.

u odnosu na izmjerenu vrijednost u = dnevna procijenjena jačina buke za pojedino radno mjesto moguće je odvojeno određivanje više dnevnih procijenjenih jačina buke. utvrđuje se smanjenje opterećenja bukom (ordinata). dodatak utvrđenim dnevnim procijenjenim jačinama pojedinih područja na temelju dijagrama 2. koja se zatim dodaje (dodatak) prethodno utvrđenoj najvećoj procijenjenoj razini buke = korak 1. Na ordinati se očitava vrijednost.BUKA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE RAZINE BUKE NA RADNOM MJESTU Cilj: Poznate veličine: utvrđivanje razine buke na radnom mjestu u različitim područjima i raznolikim opterećenjima bukom jačina zvuka u različitim područjima trajanje zadržavanja u različitim područjima A. koristi se kao temelj za daljnju analizu. dok se za donju vrijednost koristi iduća (treća po redu) procijenjena razina buke. koje se potom analiziraju na način definiran dijagramom 3 B. dijagram 2: 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 15 30 60 120 240 480 zadržavanje u minutama Čitanje dijagrama: na temelju vremena zadržavanja (apscisa). Novodobivena vrijednost (uključujući dodatak). koristi se kao temelj za korak 2 (gornja vrijednost). utvrđivanje procijenjene dnevne jačine pojedinih područja na temelju dijagrama 2. Čitanje dijagrama: najveća procijenjena razina buke (utvrđena prema dijagramu 2). 27 .

Temeljem tablice 1. MIKROKLIMA 28 . Mjere zaštite uključuju korištenje osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu od buke. Na temelju provedene analize nakon promijene mjera može se zaključiti da je opterećenja bukom veliko. te provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta.rada strojeva i uređaja . Djelatnik mora obavezno dok boravi u pogonu koristiti zaštitne slušalice.postrojenja Ispitivanja i mjerenja su pokazala da je razina ekvivalentne buke za 8-satni rad uglavnom u granicama nedozvoljenog (ujednačene vrijednosti kod pojedinih radnih strojeva i postrojenja. max. koja potječu od: . te su rizici za sigurnost i zdravlje radnika neprihvatljivi.mjerenja individualne razine buke na radnom mjestu) pitanje 1: Da li je pri normalnom razgovoru moguće razumijevanje na udaljenosti od 1 m? pitanje 2: Da li je pri glasnom vikanju moguće razumijevanje na udaljenosti od 0.5 m? pitanje 3: Da li impulsni zvukovi uzrokuju bolove u ušima? tablica 1 pitanje 1 1 2 3 odgovor DA NE NE DA procjena nema opterećenja bukom procijenjena buka između 70 i 85 dB procijenjena buka oko ili veća od 95 dB impulsna buka. izmjerena buka oko 140 dB mjere NE NE ODMAH ODMAH ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka. može se zaključiti da je potrebna primjena određenih mjera zaštite (posebna pravila zaštite). izmjerena buka u prosjeku od 98 dB (A).PROCJENA RIZIKA OPASNOSTI OD BUKE ŠTETNE ZA SLUŠNE ORGANE (provodi se nakon utvrđivanja . može se zaključiti da postoje određena opterećenja bukom. te je potrebno pridržavanje mjera zaštite (propisane planom zaštite).

o propuh.24 ° C izraziti najmanje 12 ° C ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: • opasnosti/napori izazvani nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima u prostorima u kojima se radi i kroz koje se prolazi.25 ° C 18 . o previsoka temperatura (ljetni period). Na temelju: o prikupljenih podataka. a naročito: o nedostatak svježeg zraka. mogu se koristiti podaci iz slijedeće tablice: klimatski zahtjevi mali normalni stupanj djelatnosti mirno sjedenje (čitanje ili pisanje) lagani manuelni rad u stojećem položaju laki manuelni rad u stojećem i čučećem položaju srednje teški rad teški tjelesni rad najteži tjelesni rad temperatura zraka min/max 19 . 29 . može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi.OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01 UTVRĐIVANJE OPASNOSTI Za utvrđivanje opasnosti uzrokovane klimatskim faktorima. o previsoka vlažnost. o provedenih mjera predviđenih planom. o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. o preniska temperatura (zimski period).

provedenih mjera predviđenih planom. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi. čučanje. statički.FIZIČKI NAPORI OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: Tjelesna naprezanja uslijed: o .fizička opterećenja za vrijeme rada: ο obavljanje fizičkog rada ο penjanje do mjesta rada kretanje po pogonu vrsta opterećenja mišića – dinamički (gibanje s primjenom snage). stajanje. jednostrano opterećenje mišića – djelatnosti bez izmjene opterećenja dugotrajno ili često klečanje. ο ο ο ο Na temelju prikupljenih podataka provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. 30 .

može u vodama imati dugotrajno štetno djelovanje.IZRAČUN OPASNE RADNE TVARI KEMIJSKA TVAR CAS BROJ PROIZVOĐAČ GODIŠNJA POTROŠNJA TVARI KOJE NASTAJU RASPADOM R-OZNAK S-OZNAKA OPASNOST OD POŽARA OZNAKE PREMA NN 92/93 TLAK PARA mbar VELIČINA ČESTICA MDK ppm mg/m3 KDK ppm mg/m3 3 TEŠKO LOŽIVO ULJE (EC NO 279-384-7) T.52/53 45=9. 31 . T=8 T R45 R 52/53 Otrovan Može izazvati rak Štetan za vodene organizme. R 45.

< 5 MDK kol. < 100 MDK kol. < MDK kol. dnevno Potrebna osobna zaštitna sredstva nisu potrebna zaštitna krema za ruke rukavice. mjesečno kratko. < 10 MDK kol. pogon : STROJAR VKV 2 ( pomoćnog parnog kotla) Bodovi 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 tri četiri pet 6-7 više od 10 0. < 50 MDK kol.75 radnog vremena cijelo radno vrijeme 0. naočale Lako odijelo nije obvezno Osl. < 2 MDK kol. > 1000 MDK ili nisu ispravna ili se ne koriste Klas.5 radnog vremena kemijsko odijelo cijevna maska izolacijski aparat > 500 kg dva 0.1 MDK kol. <1g < 10 g < 100 g <1g < 10 kg < 50 kg < 100 kg < 200 kg < 500 kg regeneracijski aparat nisu na raspolaganju OZS iako su potrebna kol. < 0. kol. OZS = osobna zaštitna sredstva) Zbroj (O) = 17 32 . < 500 MDK kol.25 radnog vremena respirator jedan Broj izloženih nijedan Vrijeme izlaganja nikada kratko.ORGANIZACIJSKE MJERE (O) Radno mjesto. 8 7 2 (MDK) = maksimalno dopuštene koncentracije. tjedno kratko. < 1000 MDK Unesena kol. kol.

praktičnog iskustva osposobljen srednje teški rad visoki ritam rada monotonija. pogon : STROJAR VKV 2 ( pomoćnog parnog kotla) Bodovi 0 1 2 3 4 5 6 7 8 bez teor. Bolovanje 9 10 Klasifikacija (MDK) = maksimalno dopuštene koncentracije. struka. praktičnog iskustva nije oposobljen iz ZNR 2 teški rad ili rad u smjenama 7 Zbroj (Lj) = 9 teoretsko znanje. visoka stopa bolovanja zbog bolovanja i ozljeda visoki ritam rada i monotonija. monotonija.norm. nema bolovanja umjereno monoton. visoka stopa bolovanja zbog bolovanja odnosno ozljeda Posebni uvjeti. OZS = osobna zaštitna sredstva) 33 . poteškoće Težina rada sjedeći lagani rad stojeći lagani rad Zadovoljstvo u radu nije monoton.LJUDSKE PRETPOSTAVKE (Lj) Radno mjesto. Znanja. osposobljenost stručnjak i glede ZNR stručnjak bez teoretskog znanja. bez iskustva osposobljen iz ZNR teški rad ili rad u smjenama visoki ritam rada i iskustvo. norm. Bolovanje monoton. praktično nije osposobljen in ZNR bez teoretskog znanja.

rizika radnog mjesta (formula T + O + Lj) Rtv = klas. rizika radne tvari formula (Da + Dk) x Os) Ukoliko se na radnom mjestu procjenjuje više radnih tvari. rizika za tvar određuje se jednadžbom Rtv = /(Da1 + Dk1) x Os1 + (Da2 + Dk2) x Os2 + (Dan + Dkn) x Osn / n 34 .MATRICA ZA ODREĐIVANJE RIZIKA OD KEMIJSKIH TVARI OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): Radno mjesto. klas. pogon : STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 Rtv 0 do 4 Rrm 0 do 20 bez opasnosti razred opasnosti 1 mjere potrebne dugoročno razred opasnosti 2 mjere potrebne srednjoročno razred opasnosti 3 neodgodiva promjena radnog postupka razred opasnosti 4 neodgodiva promjena radne tvari i radnog postupak razred opasnosti 5 zamjena radnih tvari razred opasnosti 4 5 do 8 9 do 16 > 16 21 do 40 41 do 60 61 do 110 Rrm = klas.

45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 lake povrede bolovanje 4 .MEHANIČKE OPASNOSTI OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko rijetko / kratko ponekad / dulje često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 A A B A B C C C D D D E UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA srednje povrede bolovanje 20 . a naročito: o kao posljedica obavljanja djelatnosti: o stisak. ubod. o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi . odrez. o provedenih mjera predviđenih planom. o uslijed djelovanja dodatnih uvjeta: o pogrešni postupci. o otežani uvjeti Na temelju: o prikupljenih podataka. rez. udarac.klasa rizika 1 (prihvatljivi rizik) OPASNOST PADA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 35 .19 dana 3 3 3 4 4 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5 A B C D E 1 1 2 2 3 klasa rizika 1 2 3 4 5 ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: o asnosti/napori izazvani mehaničkim opasnostima.

može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi – klasa rizika 2 36 . o izvedbom tla . o provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta.19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 . o korištenjem izlaznih putova (slaba osvijetljenost. o glatkoće obloge. o provedenih mjera predviđenih planom. o mokrim podom. o oštećenom podnom oblogom.GRUPA RADNIH MJESTA PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D rijetko / kratko A B C D ponekad / dulje B C D E često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE .radne podloge: o vrste materijala poda. Na temelju: o prikupljenih podataka. zakrčenost.45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5 A B C D E 1 1 2 2 3 klasa rizika ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: o opasnosti pada izazvana.UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 1 2 3 4 5 lake povrede bolovanje 4 . o slabom vidljivošću. o neravnim podom. onečišćenost). o radnim prostorom koji ne omogućava nesmetano kretanje.

OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 lake povrede bolovanje 4 .19 dana 3 3 3 4 4 rijetko / kratko A B C D srednje povrede bolovanje 20 – 45 dana 3 3 4 4 5 ponekad / dulje B C D E teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE .UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja smrtne ili trajne posljedice A B C D E 1 1 2 2 3 4 4 5 5 5 stupanj rizika 1 2 3 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti 37 .

o provedenih mjera predviđenih planom. o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. o opasnosti uzrokovane neispravnom električnom instalacijom (u smislu zaštite od električne struje): o neispravnost rasvjetnih tijela. o neispravnosti električnih priključnica o uslijed prethodno navedenih neispravnosti moguće su ozljede od djelovanja električne energije koje se mogu očitovati kao: o slučajni dodir dijelova pod naponom (nepravilna zaštita od direktnog dodira) o indirektni dodir (nepravilna zaštita od indirektnog dodira) Na temelju: o prikupljenih podataka.KLJUČAK Analizom su utvrđene slijedeće opasnosti: o opasnosti/napori izazvani djelovanjem električne struje. a naročito pri korištenju električnih trošila: o moguće neispravnosti električnih uređaja o nepravilnog korištenja električnih uređaja. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika –klase rizika 3 38 .

dijagram 2: 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 15 30 60 120 240 480 zadržavanje u minutama Čitanje dijagrama: na temelju vremena zadržavanja (apscisa). koristi se kao temelj za korak 2 (gornja vrijednost). utvrđivanje procijenjene dnevne jačine pojedinih područja na temelju dijagrama 2. koja se zatim dodaje (dodatak) prethodno utvrđenoj najvećoj procijenjenoj razini buke = korak 1. Čitanje dijagrama: najveća procijenjena razina buke (utvrđena prema dijagramu 2).BUKA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE RAZINE BUKE NA RADNOM MJESTU Cilj: Poznate veličine: utvrđivanje razine buke na radnom mjestu u različitim područjima i raznolikim opterećenjima bukom jačina zvuka u različitim područjima trajanje zadržavanja u različitim područjima C. dodatak utvrđenim dnevnim procijenjenim jačinama pojedinih područja na temelju dijagrama 2. Novodobivena vrijednost (uključujući dodatak). koje se potom analiziraju na način definiran dijagramom 3 D. 39 . dok se za donju vrijednost koristi iduća (treća po redu) procijenjena razina buke. koristi se kao temelj za daljnju analizu. Na ordinati se očitava vrijednost. u odnosu na izmjerenu vrijednost u = dnevna procijenjena jačina buke za pojedino radno mjesto moguće je odvojeno određivanje više dnevnih procijenjenih jačina buke. utvrđuje se smanjenje opterećenja bukom (ordinata).

izmjerena buka u prosjeku od 98 dB (A)).PROCJENA RIZIKA OPASNOSTI OD BUKE ŠTETNE ZA SLUŠNE ORGANE (provodi se nakon utvrđivanja . te je potrebno pridržavanje mjera zaštite (propisane planom zaštite). izmjerena buka oko 140 dB mjere NE NE ODMAH ODMAH ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka. može se zaključiti da je potrebna primjena određenih mjera zaštite (posebna pravila zaštite). Na temelju provedene analize nakon promijene mjera može se zaključiti da je opterećenja bukom veliko. Temeljem tablice 1. može se zaključiti da postoje određena opterećenja bukom.rada strojeva i uređaja .mjerenja individualne razine buke na radnom mjestu) pitanje 1: Da li je pri normalnom razgovoru moguće razumijevanje na udaljenosti od 1 m? pitanje 2: Da li je pri glasnom vikanju moguće razumijevanje na udaljenosti od 0. koja potječu od: . MIKROKLIMA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 40 .5 m? pitanje 3: Da li impulsni zvukovi uzrokuju bolove u ušima? tablica 1 pitanje 1 1 2 3 odgovor DA NE NE DA procjena nema opterećenja bukom procijenjena buka između 70 i 85 dB procijenjena buka oko ili veća od 95 dB impulsna buka. te provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. Djelatnik mora obavezno dok boravi u pogonu koristiti zaštitne slušalice. max.postrojenja Ispitivanja i mjerenja su pokazala da je razina ekvivalentne buke za 8-satni rad uglavnom u granicama nedozvoljenog (ujednačene vrijednosti kod pojedinih radnih strojeva i postrojenja. Mjere zaštite uključuju korištenje osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu od buke. te su rizici za sigurnost i zdravlje radnika neprihvatljivi.

Na temelju: o prikupljenih podataka. 41 . o previsoka temperatura (ljetni period). o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. mogu se koristiti podaci iz slijedeće tablice: klimatski zahtjevi mali normalni stupanj djelatnosti mirno sjedenje (čitanje ili pisanje) lagani manuelni rad u stojećem položaju laki manuelni rad u stojećem i čučećem položaju srednje teški rad teški tjelesni rad najteži tjelesni rad temperatura zraka min/max 19 .UTVRĐIVANJE OPASNOSTI Za utvrđivanje opasnosti uzrokovane klimatskim faktorima. o provedenih mjera predviđenih planom. o propuh. a naročito: o nedostatak svježeg zraka. o previsoka vlažnost. o preniska temperatura (zimski period).24 ° C izraziti najmanje 12 ° C ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: • opasnosti/napori izazvani nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima u prostorima u kojima se radi i kroz koje se prolazi.25 ° C 18 . može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi.

vrlo teška ozljeda. 5. i Plan mjera i njihova realizacija. 42 . laka. B. zaštiti zdravlja i ergonomiji. koi procjenu znatno skraćuju: na sredstvima rada nema nedostataka glede sigurnosti. otklanjanje opasnosti ( moguće / jedva moguće ). kako slijedi: 1. 3.METODA WKÖ Metoda omogućava brzu i korektnu procjenu za onoga koji je radi. ispitivanje tehničke sigurnosti i ergonomije sredstava rada. 2. ne postoje opterećenja koja ugrožavaju zdravlje radnika. prikupljanje odgovarajućih podloga. i smrtna ozljeda. i vjerovatnost ( vrlo mala / mala / velika ). opasne radne tvari upotrebljavaju se u bezopasnim količinama. anketiranje zaposlenih. 4. ne upotrebljavaju se opasne radne tvari. MATRICA za ocjenu rizika se sačinjava za svaku od opasnosti. nakon čega se opasnosti / rizici zbrajaju i utvrđuje se prioritet u poduzimanju mjera. 6. i to: vrlo laka. Procjena razlikuje šest faza. Popunjavanjem matrice dolazimo do razreda rizika po osnovu navedenog broja odnosno Razreda rizika ( A. Procjena opasnih radnih tvari. Informiranje suradnika o sigurnosti. obilasci. MATRICA ZA OCJENU RIZIKA Matrica za ocjenu rizika uzima u odnos: težinu ozljede – težinu oštećenja zdravlja. Procjena radnih područja obzirom na pojedino opterećenje. teška. C ). vrijeme zadržavanja ( trajanje i učestalost). U procjeni je uvedeno pet mogućih zaključaka. Organizaijske predradnje. i ne postoje opasnosti iznad općenito prihvatljive razine. Označavanje radnih prostorija i prostora.

razmisliti o mjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.Otklanjanje opasnosti TABLICE ZA ODREĐIVANJE RAZREDA RIZIKA PO METODI WKÖ MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja moguće Opasnost: mehanička Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće opasnosti jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. rijetko do češće Jedva moguće 3 43 . odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu.

odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: laka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. rijetko do češće moguće 2 44 .MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: pad Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. rijetko do češće moguće 1 45 . razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: laka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti.MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: električna struja Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti.MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: požar i eksplozije Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. rijetko do češće moguće 3 46 .

trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: termička Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. rijetko do češće moguće 4 47 . razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti.

razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: rijetko do češće moguće 1 48 .MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: kemijska Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: buka Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić 49 . trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.

Obrazloženje:laka teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. trajno oštećenje s posljedi-cama Obrazloženje:laka na trajanje života moguće jedva moguće rijetko do češće Oznaka za svaki parametar rizika: moguće 0 1-3 4-8 rizik zanemariv 2 8 teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere 50 . odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. odnosno umanjiti Procjenu obavio: primjenom Vlado Rodić osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. granični slučaj. rijetko do češće moguće 3 MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Električar VKV 2 dežurni Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: mehaničke Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić 51 . trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Električar VKV 2 dežurni Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: pad Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere 52 Vlado Rodić . trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.struje moguće 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.Obrazloženje:laka teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. rijetko do češće moguće 2 Vrijeme zadržavanja Težina ozljede Vjerojatnost Otklanjanje vrlo (trajanje i učestalost) Težina oštećenja velika mala opasnosti mala zdravlja MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Električar VKV 2 dežurni rijetko do češće Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće moguće Opasnost: el.

razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere 53 Vlado Rodić . odnosno umanjiti Težina primjenom ozljede Težina osnovnih i oštećenja zdravlja posebnih mjera zaštite na radu. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. rijetko do češće moguće 3 Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ moguće često do trajno jedva moguće Šifra: Električar VKV 2 dežurni Opasnost: jedva moguće buka moguće jedva moguće 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.Obrazloženje: teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti.

pokretni strojevi Računalo Tokarski stroj X X X X X X X X X Radne tvari B1 B2 B3 B4 B5 Krute tvari Tekućine Plinovi Kemijske opasne tvari Biološke opasne tvari X X X X X 54 . rijetko do češće moguće 2 KONTROLNA LISTA ZA PROIZVODNJU Aktivnosti T1 Prerada i oblikovanje T2 Sastavljanje i montiranje T3 Ulaganje i vađenje materijala T4 Posluživanje. reguliranje T5 Nadzor. utovar T8 Održavanje T9 Čišćenje T10 Rad na računalu T11 Uređivanje. kontrola T6 Otklanjanje. smetnji T7 Transportiranje.Obrazloženje:vrlo laka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. upravljanje. opremanje T12 Sredstva rada A1 Ručni rad A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 Ručni alat Ručno vođeni strojevi Stacionarni strojevi Ručno pokretana transportna sredstva Vozila. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu.

prijelomi U8 Porezotine.zrcaljenje F3 Treperenje F4 Neuravnoteženi kontrasti Mikroklima G1 Visoka ili jako niska temperatura G2 Veliki temperaturni skokovi G3 Velika brzina strujanja zraka G4 Jako toplinsko zračenje G5 Zagađenost zraka Vibracije H1 Jako izraženoe vibracije cijelog tijela H2 Jako izražene vibracije vibracije ruke i šake H3 Vibracije postavljenih dijelova ili oznaka Zračenja i polja X X X X X X 55 . ubodi U9 Sudari. padovi.uklještenja. odbijanja U10 Padovi U11 Opasnost od požara U12 Opasnost od eksplozije U13 Udisanje ili gutanje U14 Kontakt s kožom U15 Štetna buka U16 Opasnost za sustav kretanja i podupiranja U17 Opasnost za vid Oblikovanost radnog mjesta C1 Loš pristup C2 Nezadovoljavajuće radne visine C3 Nedovoljna opremljenost C4 Sužen prostor za kretanje C5 Nedovoljan prostor za noge i stopala C6 Neprilagođeno hvatišta C7 Nepreglednost C8 Prljavština C9 Vlažnost C10 Opterećenje uslijed nošenja OZS Napori pri radu i držanje tijela D1 Nepovoljan položaj tijela pri radu D2 Rad stojeći D3 Teški rad uz kretanje. okliznuća. pokretni dijelovi U6 Opasnost od električne struje U7 Spotaknuća. pomicanje. refleksija. dimovi i pare B2 Prašine B3 Trijeske B4 Metalna strugotina Opasnosti U1 Nekontrolirani pokretni dijelovi U2 Masa u pokretu U3 Dijelovi koji otpadaju U4 Dijelovi s opasnim površinama U5 Nezaštićeni. nošenje D4 Jednolični rad uz kretanje Buka E1 E2 E3 E4 Jaka buka Jaki impulsni šumovi Ometajući šumovi Ultra i infrazvuk X X X Praćenje i rukovanje J1 Nedovoljna raspoznatljivost signala upozorenja Nedovoljna raspoznatljivost izvora grešaka ili J2 opasnosti Neodgovarajuće oblikovanje ili postavljanje J3 sastavnih dijelova Psihičkih napori K1 Ne postoji mogućnost odmora K2 Vremenski pritisak K3 Česte akustične i optičke smetnje K4 Odgovornost za druge osobe K5 Potreba za donošenje brzih odluka K6 Oscilacija između premalenih i prevelikih zahtjeva K7 Ne postoji mogućnost oblikovanja vlastitog rada K8 Jaka zavisnost o tehnološkom procesu Smanjena ili nikakva mogućnost komunikacije sa K9 suradnicima X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X Rasvjeta F1 Preslaba rasvjeta F2 Blještanje.B6 B7 B8 B9 Zapaljive tvari Eksplozivne tvari Vrući i hladni mediji X X I1 I2 I3 I4 I5 Ultraljubičasto zračenje Infracrveno zračenje Ionizirajuće zračenje Elektromagnetno polje Uporaba laserskih zraka X Tvari koje se oslobađaju kod prerade B1 Plinovi.

Na dijelovima plamenika i dovodnim cijevima goriva javljaju se visoke temperature do 120 ºC (na kotlove dolazi već pregrijani mazut/lož ulje) kako osnovnim pravilima nije to riješeno. pumpni stanica. mjesta rada na kojima zaposlenici obavljaju svoje redovne poslove. strojarnica na koti 7. Na dijelu platforme (kotla na visini 7m) nedostaje dio zaštitne ograde koja je demontirana radi remonta. te nije uočeno da se OZS ne koriste. kod generatora. kod mjernog pulta.odmah. pumpa. na temelju uvida u dokumentaciju dobivenih podataka od odgovornih osoba. odnosno poboljšanja uvijeta rada: • • • • • • • Sve poslove potrebno je izvoditi u skladu s uputama za siguran rad. makar odgovarajučim upozorenjima. kemijska priprema. Potrebno je stalno nadzirati korištenje OZS.50 m. potrebno je to riješti posebnim pravilima. Buku nije moguće smanjiti osnovnim pravilima zaštite na radu. poslije nije vraćena. a zadržavaju se kraće od maksimalno dozvoljenog izlaganja utvrđenog oktavnom analizom. osigurana su im OZS. razgovora s konkretnim radnicima. blok kondenzacije.odmah. prostor pumpi) Na dijelu poda oko kotla znatno je oštećen pod koji ugrožava radnike pri njihovom svakodnevno poslu. buka od usisno/isisnih ventilatora (ventilacije). te je potrebno obavzno primjeniti posebna pravila zaštite na radu ( osobna zaštitna sredstva – istovremeno čepići za uši + štitnici za uši). Sanirati pod u kotlovskom postrojenju .PROPUSTI U PRIMJENI OSNOVNIH I POSEBNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Mjerenjem radnog okoliša utvrđeno je da se u tehnološkom procesu javlja buka iznad dozvoljene razine gotovo u svim segmentima pogona pa tako i za analizirana radna mjeta (strojarnica kod turbine . MJERE ZA SMANJENJE RAZINE OPASNOSTI ODNOSNO POBOLJ. a u cilju poboljšanja uvjeta rada predlažu se slijedeće mjere za smanjenje razine opasnosti. radnici se upućuju na redovne zdravstvene preglede. Na pojedinim mjestima kao i u kotlovskom postrojenju izmjerena razina osvjetljenosti je ispod minimalno propisanih vrijednosti (do 150 lx). Uglavnom radnici ne borave stalno u pogonskom prostoru (unurar pogona su zatvoreni nadzorni prostori). te provedene numeričke analize. Ogradu na kotlu dovesti u prvobitno stanje. te način obavljanja radnog postupka. U pogonu kotlovnica nije bilo izvršeno mjerenje razine buke za vrijeme rada postrojenja. istu treba sanirti tehničkim rješenjima. uz korištenje OZS. Kako nisu postavljeni trajni znakovi sigurnosti i općih obavjesti na mjestima gdje se javlja buka iznad 90 dB poslodavc je dužan to u što kraćem roku učiniti.UVJETA RADA Na temelju obilaska prostora. 56 . Mjerenjem radnog okoliša utvrđeno je da je razina osvjetljenja ispod minimalno propisanih vrijednosti (kotlovsko postrojenje gotovo u svim.

postići će se poboljšanje uvjeta rada. WKÖ metodom za strojara imamo grupu razreda 4-8 potrebno odmah poduzeti mjere.. uz stalnu brigu o objektima za rad. strojevima.opasnošću. Za RM strojara kotla po AUVA on je razreda 3 –kratkoročno potrebne mjere. visoki napon. dok je za električara utvrđena grupa 1-3 uzimamo 3 što je bila najveća utvrđena vjerojatnos za neku opsnost. procesa AUVA Proizvodnja struje i teh. Odmah prek.). Kratkoročno potrebne mjere 4. te i jedna i druga utvrđuju da preostali rizik postoji i da je potrebno u jednom i u drugom slučaju poduzeti gore već navedene mjere. ZAKLJUČAK Iz ovoga stručnog rada proizlazi zašto su ova dva analizirana radna mjesta poslovi s posebnim uvjetima rada (upravljanje postrojenjem s pov.rizika 57 ..o mjerama Predhodno odmah pod. Srednjoročno poduzeti mjere 3. Tablica zbirnog rezultata po radnim mjestima Oznaka /Naziv teh. odnosno. i uređajima. ali uzimamo 4 što je bila najveća utvrđena vjerojatnost za neku opasnost. Vidljivo je da unatoč primjeni dviju metoda za ista radna mjesta dobivamo iste ili sličene rezultate koji nam govore da je procjena uspješno obavljena. Tablica klasifikacija rizika AUVA metoda Raz. Prihvatljiv ostatak rizika 2. rizik će biti smanjen na prihvatljivu mjeru prema propisima. rad u opasnom podr. rad na visini. Tablično su još dole sažetije prikazani dobiveni rezultati numerički izračuna preostalog rizika primjenom dviju metoda. izloženost buci. zaštitnim sredstvima i radnim postupcima. Nužno odmah poduzeti mjere 5. dok je za RM električara također 3. mjere Pripadajuća radna mjesta Razr. pare Strojar parnog kotla Električar dežurni 4 3 Strojar parnog kotla Električar dežurni 3 3 WKÖ metoda Razred rizika 0 1-3 4-8 Rizik zanemariv Gran. Analizom je utvrđeno da unatoč primjeni osnovnih pravila zaštite na radu postoje preostali rizici od ozljeda i profesinalne bolesti koje je potrebno otkloniti ili svesti na najmanju moguću mjeru posebnim mjerama zaštite na radu koje su prije navedene te uz stalnu brigu poslodavca o osposobljavanju i obavješćivanju zaposlenika iz zaštite na radu. rizika 1. pare WKÖ Proizvodnja struje i teh.6.slučaj razm.

1969.: Mjere sigurnosti i zaštite na radu kod primjene električne energije..: Pregledi i ispitivanja strojeva i uređaja. ZIRS. 5. WKÖ). 2002..KORIŠTENA LITERATURA: 1. 4. Zgb. Dević.. Zgb. 1985. Marović. E.: Pravilnik o izradi procjene opasnosti s obrazloženjem i prikazom metoda (AUWA. godine 2. Zgb. ZIRS. F. IPROZ.3. godine. god.-Zgb. Sigurnost i zaštita pri radu u industriji. Miileusnić. 3. 1997. Tehnička enciklopedija szv.. 1999.. CIF. M. 58 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful