P. 1
STRUČNI RAD-Vlado Rodić (2)

STRUČNI RAD-Vlado Rodić (2)

|Views: 2,247|Likes:
Published by Web Birdy

More info:

Published by: Web Birdy on Sep 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/07/2013

pdf

text

original

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

STRUČNI RAD

Tema: OPASNOSTI I ŠTETNOSTI U TERMOCENTRALAMA

Mentor: Zdravko Franić, dipl.ing.

Izradio:Vlado Rodić, dipl.ing. sig.

Zagreb, svibanj 2006.godine
UVOD Prema rješenju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva klasa UP/I-133-01/06-01/05, Ur.broj:526-08-01/2-06-2 od 10.02.2006.godine i obavijesti o mentoru Klasa UP/I-133-01/06-01/05, UR broj: 526-08-01/2-06-3 od 13.03.2006.godine obrađena je zadana tema. Tema je obrađena prema zadanim tezama u obimu s obzirom na zadanu temu. Da bi se ovaj stručni rad mogao kvalitetno izraditi potrebno je bilo otići u jednu od termoelektrana u našem gradu (HEP, TE-TO, Zagreb, Kuševačka bb, (na kraju vidjeti situaciju lokacije TE-TO) i izravno sagledati tehnološke procese i njihova radna mjesta s radnicima karakterističnih radnih mjesta obavljen je razgovor u smislu prikupljanja informacija, kako o poslovima koji se na tome mjestu obavljaju, tako i o potencijalnim opasnostima koje su moguće na promatranom radnom mjestu. Tijekom obilaska stekao se dojam vrlo opasnog tehnološkog procesa sa svim mogućim opasnostima: požara, eksplozije, udara el.struje, opeklina, nefiziološkog položaja tijela, mehanički opasnosti, opasnosti od pada u dubinu/s visine i slično..., ali savjesnim upravljanjem, održavanjem, redovitim pregledima i ispitivanjima tehnike teži akcidenti su svedeni na najmanju moguću mjeru. Radi prevencije radnici se pridržavaju i koriste propisana osobna zaštitna sredstva pri obavljanju i najmanjih zahvata. Unatoč svim mjerama koje se poduzimaju da do ozljeda i akcedentnih situacija ne dođe postoje ipak rizici koje treba sagledati i procjeniti jednom od metoda za procjenu preostalog rizika (AUVA, BG, SME, VKÖ...) da do ozljeda, profesionalnih bolesti i poremećaja u tehnološkom procesu ne dođe. Najbrojniji uzorci teških i smrtnih ozljeda zaposlenika na radu je izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu. Može se reći da su pravila zaštite na radu sve ono čime se isključuje ili smanjuje opasnost za radnika u dotičnom procesu rada. zaštite na radu. Ako se u stranim propisima pronađu pravila kojima se otklanjaju opasnosti ili štetnosti, primjenjivati će se povoljnije pravilo za sigurnost i zaštitu zdravlja zaposlenika. 1. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA Termoelektrana – toplana koristi mazut ili zemni plin za pretvaranje vode u paru zagrijavanjem. Para pokreće turbine generatora struje. Onaj dio pare koji je prešao preko turbina ili se ponovno vraća u proces ili se koristi za zagrijavanje vode ili kao industrijska para. Voda koja se koristi za dobivanje pare najprije se predobrađuje da se maksimalno smanji njena tvrdoća (sl.1 shematski prikaz procesa u parnoj termoelektrani) Sustav vođenja TE-TO Zagreb je izvedeno za rad s promjenjivim opterećenjem. Elektrana je najveći dio vremena opteerećena nominalnim teretom, kod kojeg ostvaruje najveću učinkovitost. Istovremeno je moguć rad s vršnim ili sniženim opterećenjem, kao i pokretanje iz vrućeg, toplog ili hladnog stanja. Sustav vođenja koncipiran je u skladu s pogonskim zahtjevima te ima hijerarijsku strukturu.Sustav se sastoji iz više automatizacijskih jedinica koje čine tzv. distribuirani sustav vođenja – DSC ( Distributed Control System). Automtizacijske jedinice sadrže procesna računala programirana prema specifičnim zahtijevima pripadajućeg procesa, kojim upravljaju posredstvom regulacijskih i zapornih ventila, pumpi itd. Osnovne funkcije ovih jedinica su: prihvat, obrada mjernih signala, regulacije, zaštite i blokade, automatsko upravljanje itd. Najvišu razinu čini centralni nadzorno- upravljački sustav s operatorskim stanicama za direktnu komunikaciju čovjek – proces (uz pomoć ekranskih prikaza). 2

DCS također komunicira s autonomnim sustavom vođenja plinskih turbina, razmjenjujući signale više razine, npr. START;STOP;BAZNA SNAGA itd. Te primajući iz lokalne baze veći broj pogonskih podataka. Posredstvom DCS operator može daljinski upravljati bilo kojim izvršnim uređajem : pumpom, ventilom, prekidačem itd. U slučaju potrebe, npr. kod opasnosti od eksplozije, operater može neovisno o DCS ( tipkalima) daljinski obustaviti obje plinske turbine ili parnu turbinu.

Sl.1 Shematski prikaz u termoelektrani Mazut Mazut se dovozi auto ili vagon cisternama opremljenim parnim grijačima koji mazut održavajumanje viskoznim, odnosno u takvom stanju da se može transportirati cijevima do rezervoara u kojima se mazut održava zagrijava na temperaturu od 50 do 60 ºC da bi se prema potrebi transportirao cijevima u dogrijačku stanicu u kojoj se parom dogrijava na 120 ºC odakle se otprema na gorionika u kotlovima. Zemni plin Zemni plin dolazi u visokotlačnu stanicu plinovodom u kome je tlak 30 bara. Plin se u toj stanici reducira na tlak 6 bara. Iz visokotlačne stanice plin se cjevovodom odvodi do niskotlačne stanice gdje se tlak plina reducira na 2 bara i u takvim se uvjetima cijevima odvodi na plamenike u kotlovima ( u novo izgrađenom bloku plinski turbina plin direktno izgara i tako pretvara kemijsku energiju goriva u mehaničku, bez posrednog medija.). Napojna voda Voda se crpi iz bunara i odvodi u postrojenje za demineralizaciju. Tamo se vodi smanjuje tvrdoća, odnosno iz nje se smanjuje kamenac koji smeta i šteti pri procesu dobivanja tople vode i pare. Omekšavanje vode, tj. uklanjanje kamenca iz nje obavlja se postupkom demineralizacije ionskim izmjenjivačima. Voda najprije mora proći kroz sloj jako kiselog kationskog izmjenjivača, a zatim kroz sloj slabo kiselog izmjenjivača nakon čega se odvodi na otplinjavanje CO2 i u spremnik . Tako obrađena voda mora proći kroz sloj jako lužnatog anionskog izmjenjivača, a zatim kroz sloj slabo lužnatog anionskog izmjenjivača. Tako obrađena voda je demineralizirana i kao takva odvodi se u spremnike iz kojih cijevovodima odlazi u kotlove za dobivanje pare. Cijeli postupak se kontrolora u pogonskom laboratoriju. Rashladna voda

3

Za hlađenje pare u kondenzatorima parnih turbina koristi se voda rijeke Save koja se crpkama tlači kroz cjevovode do kondenzatora. Voda se predhodno profiltrira da se uklone nečistoće koje bi eventualno mogle onemogućiti prolaz vode kroz kondenzatore. Iz kondenzatora voda odlazi u sifon koji služi za održavanje visinakog stupca vode u kondenzatorima, a potom u Savu i Savicu. Kotlovi i turbine Omekšana voda iz napojnog spremnika zagrijana na oko 150 ºC ide na napojne crpke iz kojih izlazi pod tlakom 160 bara na dogrijavanje na 180 ºC u V.T. pripremi. Nakon što je dogrijana, voda preko regulacionih ventila i napojne glave odlazi u bubanj kotla (sl.2 prikaz jednog parnog kotla sličnog instaliranog u TE-TO s jedinom značajnom razlikom u ložištu). Neposredno prije odlaska u kotao vodi se ručno dodaje hidrazin radi smanjenja mogućnosti nastanka kamenca. Iz bubnja voda odlazi padnim cijevima kotla u ložišni dio gdje isparava, a smjesa vode i pare se diže u gornji dio bubnja kotla. Kapljice vode ostaju u bubnju i odlaze dalje u ciklus proizvodnje. Para odlazi iz bubnja u pregrijače pare. Potpala gorionika u kotlovima je ručna na mjestu, a nadzor se obavlja UV osjetilima. Ako turbina ne radi temperatura pare se održava na 350 – 400 ºC. Takva para služi za industrijsku paru ili za grijanje vrele vode. Para za industriju ide u reducir stanice gdje se pothlađuje na 230 ºC, a tlak snizuje na 7,5 bara. Para za grijanje vrelovodnne vode ide iz kotla u reducir stanicu gdje se podhlađuje na temperaturu od 140 ºC, a tlak pada na 1,5 – 2 bara. Zatim ta para odlazi na grijač vrelovodne vode. Kondenzat pare vraća se u proces. Ako se para koristi za pokretanje turbine ona se postupno zagrijava na potrebnu temperaturu. Maksimalna temperatura pare je 525 ºC, a tlak od 90 – 110 bara. Takva para ide preko glavnog parnog zasuna brzozatvarajućih ventila na regulacione ventile u parnu turbinu koja pokreće generator električne struje preko mehaničkog spoja. Ispod turbogeneratora smješten je spremnik turbinskog ulja s maksimalno 26 m3 ulja. Za hlađenje generatora koristi se vodik. Para iz turbine ide na oduzimanje za V.T. pripremu, industrijsku paru i paru za grijanje omekšane vode. Minimalni protok pare ide u kondenzator, gdje se turbinski kondenzat dalje odvodi u napojni spremnik i dalje odlazi u proizvodni ciklus. Nakon kad se generator zavrti i dovede u sinhronizaciju električna energija se putem transformatora i dalekovoda distribuira do samih potrošača. Dimovodni kanali Dimovodni trakt služi da dimne plinove nastale sagorjevanjem goriva u ložištima kotla odvede visoko u atmosferu. Zbog velikih količina dimnih plinova dimnjak ne može sve plinove nastale sagorjevanjem odstraniti prirodnom cirkulacijom pa se stoga upotrebljavaju usisni ventilatori koji to omogućuju. Razvodom dimovodnih kanala svi su kotlovi spojeni na jedan dimnjak. Temperatura dimnih plinova ne smije biti niža 120 ºC da ne dođe do orošavanja kojom prilikom nastaje i sumporna kiselina što nije dobro ni za opremu ni za okoliš. Otpadne vode Iz otpadnih zauljenih voda najprije se odvoje ostatci mazuta i sličnog na gravitacijskim i laminarnim separatorima nakon čega se voda pušta u kanalizaciju. Otpadne vode dimno plamene strane zalužuju se vapnenim mlijekom koje se predhodno pripremi mješanjem gašenog vapna i vode. Prilikom zaluživanja dolazi do različitih kemijskih reakcija i na kraju taloženja slabo topljivih spojeva. Talog se odvaja filtracijom. Odvojeni talog se odlaže na posebno uređena odlagališta a filtrat pušta u kanalizaciju.

4

Sl.2 Parni kotao na zračenje, 1. konvektivni pregrijač pare, 2. pregrijač pojne vode, 3. zagrijač zraka, 4. odvajač pepela, 5. ventilator zraka za izgaranje, 6. donji kolektor, 7. pepeonik, 8. mlin za ugljen, 9. ložište s ekranom , 10. gornji kolektor, 11. pregradni isparivač, 12. pregradni pregrijač pare (drugi stupanj pregrijanja), 13. glavni bubanj, 14. parni bubanj.

2. SREDSTVA RADA Radne i pomoćne prostorije U TE-TO radne prostorije uglavnom su izvedene u skladu sa zahtijevima Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore u odnosu na slijedeće: 5

a za ostale strojeve i uređaje koji ne podlježu Listi strojeva s povećanom opasnošću (obaveznom pregledu i ispitivanju) korisnik sam vodi računa o ispravnosti isti s obzirom na zaštitu na radu. Svi strojevi i uređaji su opskrbljeni potrebnim zaštitnim napravama i uređajina za blokiranje kao i osiguranja od udara el. • Visina rdnih prostorija je iznad 2. • Jednocjelinski Glodalica univerzalna Tokarski strojevi (više njih) Kratkohodna blanjalica Dvostrane brusilice (više njih) Stubne bušilice (više njih) Hidraulične preša Tarna rezačica za metal Kružna pila za metal Strojne pile za željezo Aparati za zavarivanje plinom (više njih) Dvostrana dizalica za automobile Peć za žarenje Laboratorijska centrifuga Stroj za nareske u kuhinji Centrifuga za ulje Traktori vučni (više njih) Viličari diesel (više njih) Kompresori za zrak (više njih) Kompresorska stanica Kontejnerska mini diesel centrala Teretna dizala (više njih) 6 . rasvjeta. transport i evakuaciju zaposlenika ist su zadovoljavajući obzirom na raspored širinu i broj izlaza za uspješnu evakuaciju svih prisutnih djelatnika. • U većini radnih prostorija osigurano je prirodno provjetravanje i prirodna rasvjeta (1/8 poda) i umjetna el. • Sanitarni prostori su opločeni keramičkim pločicama. bez udubina i ošećenja.5 m u adminisrativnim prostorima.• Visina radnih prostorija je iznad 3 m u prostorijama u kojima se razvijaju neugodni ili štetni plinovi . topli podmetači). nisu klizave. • Osigurani su sanitarije te umivaonici s odgovarajućim priborom za sve zaposlene. što otežava rad i kretanje). površine za kretanje radnika su ravne. a sva stubišta su ograđena (Napomena –na pojedinim mjestima površine za kretanje i rad su zkrčene ugrađenom opremom ili cijevovodima. struje te sprečavanja požara i eksplozije. • Na svaku zaposlenu osobu dolazi više od 2 m2 slobodne površine poda. • Osigurani su potrebni putevi za prolaz i prilaz . pare ili prašine ili s nepovoljnim toplinskim uvijetima. • Podovi prostorija u kojima se predviđa zadžavanje osoba u jednoj smjeni duže od dva sata su topli (parket. Strojevi i uređaji s povećanom opasnošću Strojevi i uređaji s povećanom opasnošću redovito se pregledaju i ispitivaju u rokovima utvrđenim pojedinim propisima te posjeduju važeća uvjerenja. odnosno 10 m3 zračnog prostora. • Zagrijavnje radnih prostorija je riješeno pomoću cenralnog grijanja iz kotlovnice putem radijatora. glatke.

14. Kod obrade zadane teme korištene su odredbe iz slijedećih propisa: 1. 20/03). 11. 58/93). Pravilnik o izradi procjene opasnosti («Narodne novine» br. 18/91). list br. list br. 94/96. 54/95 i 114/03). 35/69). 10. 6. 7. 17. 53/91).5/84). 53/91). PROPISI KOJIMA SE UREĐUJE OVO PODRUČJE Služba zaštite na radu koja je u TE-TO oformljena osim uobičajenih poslova osiguranja sigurnih uvjeta rada stalno prati zakonsku regulativu kao uporište za poduzimanje pojedinih radnji. 7 .108/95).114/02). 12. 19. 38/95. Zakon o otrovima («Narodne novine» br. HRN U.Osobno dizalo Mosne dizalice razni nosivosti (više njih) Dizalice na gredi (više njih) Lančane dizalice (više njih) Poluportalna dizalica • Tehnološke cijeline Postrojenje za kemijsku pripremu vode (KPV-1 i KPV-2) Postrojenje za dogrijavanje mazuta Generatorsko postrojenje 2x32 MW Generatorsko postrojenje 120 MW Pumpna stanica rashladne vode Vrelovodna kotlovnica VK-3/VK-4/VK-5/VK-6 Pomoćna kotlovnica PK-3 Pogon za pročišćavanje otpadnih voda Naftno gospodarstvo Mazutno gospodarstvo Kompresorsko postrojenje 3. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o izradi procjene opasnosti («Narodne novine» br.100 Danja i električna rasvjeta prostorija u zgradama. Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad («Narodne novine» br. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima («Narodne novine» br. 5.48/97). Pravilnik o sredstvima osobne zaštite na radu i osobnoj zaštitnoj opremi (Sl. 71/99). 15. 4. Pravilnik o poslovima na kojima ne može raditi žena («Narodne novine» br. 114/02). 16. 13. Pravilnik o ispitivanju radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima («Narodne novine» br. 54/95).59/02). Pravilnik o listi strojeva s povećanim opasnostima («Narodne novine» br. 27/99 i 55/99). Zakon o zaštiti od požara («Narodne novine» br. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada («Narodne novine» br. 8.47/02).C9. Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti («Narodne novine» br. Zakon o zaštiti od buke («Narodne novine» br. Zakon o radu («Narodne novine» br. Zakon o preuzimanju saveznih zakona koji se u republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički propisi («Narodne novine» br. 3. 2. Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem («Narodne novine» br. Zakon o zaštiti na radu («Narodne novine» br. Pravilnik o mjerama i normativima zaštite na radu na oruđu za rad (Sl. 18. 44/96). 9.

Utvrđeni izvori opasnosti koji su prisutni u cijelokupnom tehnološkom procesu: Mehanički izvori opasnosti • Opasnost od stršećih. Pravilnik o tehničkim normativima za el. 23. obliku i načinu izdavanja isprava («Narodne novine» br. list br. dimnjaka i sl. 4.) 8 Opasnost od idirektnog dodira dijelova pod naponom Opasnost od direktnog dodira • . Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore («Narodne novine» br. 22. Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama štetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biološkim graničnim vrijednostima («Narodne novine» br. Ali kad se dobije nekakakav zadatak kao ovaj gdje treba da se sagledaju opasnosti i štetnosti promatranog procesa uviđamo da gotovo nema tehnološkog procesa u kojem ne postoje izvori opasnosti i štetnosti koje se više manje štite provođenjem mjera kao što su. oštrih. organizacijska rješenja te osobnim rješenjima. 9/87). 24.54/99). Pravilnik o načinu ispitivanja određenih sredstava za rad i radne okoline te sadržaju. OPASNOSTI I ŠTETNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U TEHNOLOŠKOM PROCESU Svaki put kad prolazimo kroz neki radni pogon vidimo da se proces odvija i ne pomišljamo na nekakvu opasnost pogotovo ako nas se to u tom trenutku ne tiče. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave («Narodne novine» br. Mogući izvori opasnosti i štetnosti su razna sredstva rada pa i sami mediji potrebni za proizvodnju. Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije («Narodne novine» br. šiljastih dijelova • Opasnosti od rotirajučih dijelova • Opasnost od mjesta uklještenja • Opasnost od dijelova koji se gibaju pravocrtno • Opasnost od odlijetanja predmeta i dijelov postrojenja • Opasnosti od pogrešaka u konstruiranju (bilo puknuća zbog zamora materijala i nedovoljne dimenzioniranosti) Opasnosti od električne struje • • • • Opasnosti od požara i eksplozije Opasnosti od pogoskog goriva Opasnosti od kretanja tijekom rada Sudaranje s instaliranom opremom • Odvijanje tehnološkog procesa na nekoliko nivoa (padovi u dubinu i penjanje na visinu) Opasnosti od štetnih tvari Prašine (prilikom čišćenja kotlova. 92/93). Pravilnik o zapaljivim tekućinama («Narodne novine» br. 37/90). 25. 52/84).20. 6/84). 53/88). instalacije niskog napona (Sl. Tako prilikom snimanja postojećeg stanja za ovaj stručni rad u TE-TO utvrđene su opasnosit i štetnosti (konkretno za dva radna mjesta tablica 2) koje bi mogle ugroziti zdravlje i sigurnost osoba kako u radnom tako i u životnom okolišu (teži akcedent u ovakvom pogonu može se značajno odraziti i izvan TE-TO-a). 26. 21. tehnička rješenja.

• • Pare (vodene. 15. 4. 3. 9. 7. 11. 6. Br. ili nezgrapnih oblika Psihofiziološki napori. emisije onečišćenja) • Opasne radne tvari onre koje se koriste u tehnološkom procesu (Tablica 1) Opasnosti od nepovoljnih uvjeta rada Buka (značajno zastupljena) Vibracije Nepovoljna rasvjeta pojedinih mjesta Hladnoća Toplina Vlažnost srujanja zraka Strujanje zraka Opasnost od prekomjernog naprezanja Nošenje predmeta koji mogu biti teži od 30 kg. 13. Naziv tvari Zemni plin Srednje/teško lož ulje (mazut Transformatorsko ulje Hidraulička tekućina Turbinsko ulje Vodik H2 Natrijeva lužina NaOH Klorovodična kiselina HCL Acetilen Kisik Hidrazin Suregard Amonijak Fosfat Vapno Količina 960000 m3 dnevno 288 t dnevno (u spremnicima od 80 t) 800 l godišnje (u bačvama) 2080 kg godišnje 53280 kg godišnje 390 boca godišnje 251490 kg godišnje (u spremnicima) 957200 kg godišnje 77 boca godišnje 156 boca godišnje 7000 l godišnje 18 t godišnje 3 t godišnje 5 t godišnje 30 t godišnje 9 . 8. 1. 5. poslovi opažanja i odgovornosti za sigurnost drugih • • • • • • • • • Opasne radne tvari koje se koriste u tehnološkom procesu Tablica 1 Red. 12. 10. organske) Plinovi (pogonski. 2. 14.

RUŠENJA I RADOVA NA VISINI OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE OPASNOSTI OD BIOLOŠKIH TVARI OPASNOSTI OD POŽARA I EKSPLOZIJA TERMIČKE OPASNOSTI ŠTETNOSTI KEMIJSKE ŠTETNOSTI ŠTETNE PRAŠINE ŠTETNOSTI OD BUKE ŠTETNOSTI OD VIBRACIJA ŠTETNOSTI OD ZRAČNJA ŠTETNOSTI OD MIKROKLIME ŠTETNOSTI OD RASVJETE NAPORI RADA FIZIČKI NAPORI 3.7. 1. 1. 3. 2. 2.2.1.3.3. OPASNOSTI MEHANIČKE OPASNOSTI OPASNOSTI OD PADOVA.5. NAPORI OD PSIHOLOŠKIH NAPORA Uz tablicu ispod 10 .2. 2.3. 2. 2.4. 3.6. 1.2.6. 1.1. 2. 2. NAPORI OD NEFIZIOLOŠKOG POLOŽAJA TIJELA 3.4. 1.1. 2.1. 1.5.

> 60: stariji od 60 godina 11 . Ó: ukupno broj zaposlenih.4 2.4 1. s: skraćena trajanja. 2. d: dnevni. < 18: mlađi od 18 godina.1 1.5 2.1 3.1 2.2 1.6 2.6 2. sm: smjenski.2 3. t: tjedni.7 3.3 1.3 2.5 1. parnog kotla) ELEKTRIČAR (dežurni električar) 11 5 0 0 0 0 0 0 X X - SM SM X X X X X X X X X X X X X X X X X X X x: prisutno obilježje.2 2. broj Naziv radnog mjesta Broj zaposlenih Ó Ž <18: >60 Invalidi 1. tn: turnus.3 1. STROJAR VKV 2 (stroj.IZLOŽENOST OPASNOSTIMA. p: produžena trajanja. ŠTETNOSTIMA I NAPORIMA PO RADNOM MJESTU Tablica 2 Posebni uvjeti rada (za radna mjesta koja su predmet ove analize) Beneficirani staž Raspored radnog vremena Opasnosti Štetnosti Napori rada Red.

zaštitne mreže. Osiguranje potrebne radne površine. vlažnost i brzinu kretanja zraka. tehnološkim cjelinama i u prostorijama objekta mora se provesti zaštita od udara električne energije (zaštita od direktnog i indirektnog dodira i pri tom se moraju redovito provoditi pregledi i ispitivanja. Također je instaliran sustav za gašenje požara halonima. U slučaju da je pod po kom se zaposlenik kreće pri radu izdignut na većoj visini od 1m takva mjesta trebaju imati sigurnu ogradu za zaštitu zaposlenika od padova. vlažnosti. Osiguranje od atmosferskog pražnjenja Na svim objektima za rad mora biti provedena zaštita od udara groma i također se moraju redovito provoditi pregledi i ispitivanja. ormara za potreban pribor i mjerne instrumente.5. Ove vrijednosti su propisane pravilnicima. OSNOVNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJAJU UTVRĐENE OPASNOSTI Ova pravila uglavnom se odnose na zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstvo rada naročito kada je u upotrebi. Pri rješavanju ovog problema vrlo važan je razmještaj dijelova konstrukcija i konstrukcija. a glede: Opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama i uređajima Strojevi i uređaji u kao i tehnološke cjeline opskrbljeni su zaštitnim napravama (poklopci. Rasvjeta radnih prostorija u kojima se radi (pogoni) veoma je važan činilac jer odgovarajuća rasvjeta zaposleniku omogućava točno i brzo opažanje uz što manji zamor očiju. tako da ne zakrči radno mjesto. Uređenje neposredne okoline mjesta rada sastoji se od pravilnog razmještaja polica. • • • • • • • • 12 . tako da svjetlo dolazi odozgo preko ostakljenih stropova. Kako se radi i u uvjetima kad je nedostatno prirodno svjetlo. radnog prostora Radni prostor oko mjesta rada je vrlo važan za sigurnost zaposlenika koji rade. Osiguranje čistoće U radnim i pomoćnim prostorijama. te o tom izrađivati propisana dokumentacija. Potrebnih puteva za prolaze i prilaze i za evakuaciju zaposlenika Potrebni putovi za prolaz. jačinom i razmještajem rasvjetnih tijela osigurati potrebnu jačinu svjetla. te strojeva i postrojenja unutar pogona. Pod treba biti ravan. Na mnogim mjestima općom rasvjetom se ne može postići dovoljna jačina te se upotrebljava i dodatna rasvjeta tj. prijevoz i za evakuaciju zaposlenika moraju biti osigurani u svim radnim i pomoćnim prostorijama. uređaji za blokiranje. O provedenim ispitivanjima se mora izrađivati propisana dokumentacija. Minimalna veličina radne prostorije mora biti takva da na svakog zaposlenika dolazi 10 m3 zračnog prostora i 2 m2 slobodne površine poda. toplinski izoliran i čist ali ne smije biti klizav. te o tom izrađivati propisana dokumentacija. Vatrogasni aparati se redovito pregledavaju i ispitiju što je vidljivo na naljepnicama koje se nalaze na aparatima. O provedenim ispitivanjima se mora izrađivati propisana dokumentacija. Osiguranje potrebne temperature. osigurana je odgovarajuća čistoća redovitim čišćenjem i održavanjem. kućišta. Sprečavanje nastanka požara i eksplozija U svim pogonima postavljena je hidranska mreža i postavljen je dovoljan broj vatrogasnih aparata. elektronske zaštitne naprave) Osiguranje od udara električne struje Na svim strojevima. Za radne prostorije najprikladnija je prirodna rasvjeta. U svim slučajevima mora biti osigurana dovoljna radna površina i radni prostor za zaposlenike. potrebno je pravilnim izborom svijetiljki. Potrebno je spriječiti bliještanje i stvaranje sijena. rasvjete radnog mjesta i radnog okoliša U svim radnim i pomoćnim prostorijama moraju biti osigurani prije navedeni uvjeti koji se odnose na temperaturu. uređajima. rasvjeta neposredno na mjestu radnog postupka / kod strojeva i uređaja /.

transporteri na viličarima koriste viličare s kabinom. zaštitne naočale. spola.priručnik za električare prema specijalističkom programu osposobljavanja za rad na siguran način. zaštitni šljem. . U svim radnim i pomoćnim prostorijama moraju biti provedeno osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja. . moraju najčešće finalizirati ispod nadstrešnica i sl. Ovaj problem je posebno izražen jer se konstrukcije. Kao mjera zaštite važan je način rasporeda samih elemenata u pogonu.priručnik za strojare u termoenergetskim postrojenjima i termoelektranama. mehanizacijom tehnološkog procesa. 2.• • • Ograničavanje buke i vibracija u radnom okolišu Zaštita od buke treba se provodi već od samog projektiranja radnih prostorija u kojima se obavljaju ti poslovi. a radnici koji su vani koriste zaštitna odjela za vremenske neprilike. a značajno najviše plinska turbina. Zaposlenici na radnim mjestima imaju na raspolaganju priručnike: . O provedenim ispitivanjima mora se izrađivati propisana dokumentacija. antifoni) 3. Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari – poslodavac je porimjenio pravila zaštite na radu u skladu sa propisima i uputama proizvođača. respirator). • Osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja Uglavnom se poslovi obavljaju unutar zatvorenog prostora . zaštitne rukavice za vruće tvari.priručnik za strojare u termoelektranama za osposobljavanje za rad na siguran način u Hrvatskoj elektroprivredi. jer buku proizvodi u najvećoj mjeri parne turbina. POSEBNA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJANU ONE OPASNOSTI KOJE NISU OTKLONJENE OSNOVNIM PRAVILIMA ZAŠTITE NA RADU Posebna pravila sadrže: 1.znakovi obavijesti 13 . Uz obaveznu uporabu odgovarajućih OZS-a za zaštitu sluha (čepići. garderoba i sl. zaštitne kožne rukavice. a što predstavlja problem osiguranja istih radnih uvjeta. uređaji i postrojenja moraju biti pregledani i ispitani. Pravilnim konstruiranjem buka se već u začetku može smanjiti. i drugi strojevi koji se koriste u tehnološkom procesu termoelektrane. Dio poslova se ipak obavlja vani u krugu pogona pri tome. Uvijek nastoji primjeniti manje opasnu i štetnu tvar u što manjim količinama dostatnim za obavljanje tehnološkog procesa. radnicima je osigurana nadstrešnica. zbog svojih gabarita. 6. radne cipele.znakovi zabrane . Korištenje odgovarajućih OZS-a (radno odijelo. Svi strojevi. 4. • Osiguranje od štetnih tvari Osiguranje od štetnih tvari provodi se tako da se: zamjene opasne tvari manje opasnim. Poslovi s posebnim uvjetima rada – to su poslovi koje mogu obavljati zaposlenici koji osim općih uvijeta za zapošljavanje ispunjavaju i posebne uvjete glede: dobi života. dobrim provjetravanjem na izvoru zgađenja te smanjenjem broja ljudi i njihovih ekspozicija koji su u doticaju s opasnom tavri zaštita od štetnog zračenja Uglavnom pogoni gdje se javljaju elektromagnetska zračenja upravljanje je daljinsko. zdravstvenog i psihičkog stanja (svi zaposlenici navedeni u tablici 2 obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada).znakovi obveza . kuta. stručnih sposobnosti. osiguranje prostorija i uređaja za osobnu higijenu.znakovi opasnosti . Znakovi sigurnosti i upozorenja . stalnom kontrolom koncentracije (MDK) opasne tvari. štitnici za oči i lice.

Težina zdravstvenog oštećenja iskazuje se trajanjem privremene spriječenosti za rad. Pod težinom štete podrazumijeva se oštećenje zdravlja koje se može očitovati kao ozljeda na radu ili bolest. Pravilnik o izradi procjene opasnosti zahtijeva da se procijeni “preostali rizik” koristeći se odgovarajućim metodama analize rizika. PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA UTVRĐENIH OPASNOSTI. pri čemu vrijedi da je: Rizik = težina štete x vjerojatnost nastanka štete • • Budući vjerojatnost nastanka štete kao i težina štete (ozljede. U procjeni rizika nužno je utvrditi da li su zatečene mjere zaštite adekvatne veličini rizika. Preostali rizik je rizik od nastanka ozljede na radu. profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom.5. oboljenja) ovise o primjeni pravila zaštite na radu. tendencijom nastanka kroničnih bolesti ili profesionalnih bolesti.Cilj je da se odrede mjere i pravila kao optimalna rješenja za otklanjanje opasnosti odnosno smanjenje rizika. Osnova za utvrđivanje provođenja pravila zaštite na radu može biti očevid. 7. Kod svrstavanja u klase rizika relevantni su parametri “težina moguće štete” i “vjerojatnost nastanka štete”. profesionalne bolesti i poremećaja u procesu rada koji je preostao nakon primjene osnovnih pravila zaštite na radu. dokumentacija poduzeća ili mjerenja odnosno ispitivanja. Procjena preostalog rizika kao je već prije bilo spomenuto napravljena je na temelju podataka o postojećem stanju u pogonu TE-TO. kratko. duže i stalno. Način obavljanja poslova – pisane upute za siguran rad ili postupke 6. Tako se na primjer vrlo lakom ozljedom smatra ona ozljeda koja uzrokuje privremenu spriječenost (bolovanje) u trajanju od 3 dana. Postupak sa unesrećenim i oboljelim do upućivanja zdravstvenoj ustanovi – određeni broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći i potrebna oprema i materijal. od 1/3 do 2/3 vremena i preko 2/3 vremena u smjeni ili opisno na primjer: vrlo kratko. Prema AUVA metodi težinu štete iskazuje se u 6 razreda koji se odnose na trajanje privremene spriječenosti za rad u slučaju nastupa ozljede na radu. Dužina boravka u opasnom području (izloženost opasnostima) može se izraziti brojčano. WKÖ) Za ovaj stručni rad prikazana su dva karakterisitčna radna mjesta s posebnim uvjetima rada na kojima su zastupljene znatne opasnosti kojima su izloženi zaposlenici. STROJAR VKV 2 – strojar parnog kotla ELEKTRIČAR VKV 2 – dežurni električar UVOD Za svaku utvrđenu opasnost potrebno je što je moguće objektivnije odrediti rizik kako bi se mogla procijeniti hitnost promjena stanja odnosno utvrditi prioriteti u poduzimanju propisanih pravila zaštite. Problem kod ove klasifikacije i njene primjene je nedostatak odgovarajućih statističkih pokazatelja o dužini bolovanja koji su posljedica ozljede. Vjerojatnost nastanka štete ovisi o više čimbenika: dužina boravka u opasnom području. na primjer: do 1/3 vremena u smjeni. 14 . te mogućnosti otklanjanja opasnosti. srednje teška u trajanju od 19 do 26 dana itd. moguće (ali ne baš vjerojatno). laka ozljeda u trajanju od 4 do 19 dana. ŠTETNOSTI ILI NAPORA UZ UPORABU DVIJU METODA ZA PROCJENU (AUVA. vjerojatno i neizbježno tijekom vremena. vjerojatnosti nastanka opasnog događaja. vjerojatnošću učestalijeg pobolijevanja. Vjerojatnost nastanka opasnog događaja može se rangirati primjerice kao: nije moguće.

1. znakova sigurnosti. Kod toga treba prvenstveno voditi računa o ispravnosti obavljanja radnih postupaka. Uz navedeno vodi se računa o primjeni posebnih uvjeta rada. IZRAČUN PREOSTALOG RIZIKA AUVA METODOM 7. osobnih zaštitnih sredstava. moguće je procijeniti rizik. odnosno svih opasnih poremećaja u procesu rada. Preostaje nam numerički izračun rizika i određivanje preostalog rizika.Vjerojatnost nastanka ozljede prema metodi AUVA dobije se usporedbom podataka o trajanju izvrgnutosti opasnostima (u rasponu od vrlo rijetko/vrlo kratko do često/stalno) i mogućnosti da se dogodi ozljeda (u rasponu od vrlo male do velike) Nakon što se na temelju ustanovljenog rizika utvrdi mogući opseg neke štete (težina zdravstvenog oštećenja).) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene opasnosti (NN br. Glede organizacije provođenja obavlja se također imenovanje odgovorne osobe i mogućeg roka realizacije. Kad su iscrpljene sve mogućnosti primjene mjera zaštite na radu nad sredstvima rada treba razmotriti primjenu posebnih pravila zaštite na radu. 7. odnosno primjena mjera zaštite. Sve manjkavosti su dokumentirane u odgovarajućim zapisnicima o postojećem stanju. Analizira se zapravo primjena svih osnovnih pravila zaštite na radu (propisanih i priznatih). te profesionalnih bolesti. Kod toga se utvrđuju manjkavosti u primjeni tih pravila na svim strojevima i uređajima za rad (s povećanim opasnostima i preostalih). odnosno uporabom opasnih radnih tvari • opasnosti vezane uz uporabu biološki opasnih tvari • opasnosti vezane uz pojavu prašine. radnih i pomoćnih prostorija. rizik po primjeni osnovnih pravila zaštite. Dobivenim mjerama zaštite na radu osiguravamo efikasnu kontrolu rizika i svođenja na najmanju moguću mjeru.1. dakle na svrsishodnost i ispravnost obavljanja tehnoloških radnji. treba razmotriti potrebu primjene odgovarajućih mjera zaštite nad sredstvima rada analizom svih smrtnih skupina i teških ozljeda na radu. vrši se imenovanje odgovorne osobe za njihovo provođenje.114/02). Pravilnika o izradi procjene opasnosti (N. te rok za otklon nedostataka. sukladno odredbama članka 20. Izračunavamo zapravo rizičnost obavljanja poslova primjenom posebnih pravila zaštite na radu. tj. odnosno za rad na siguran način na svojim poslovima i zadacima. Ovdje se analizira osposobljenost djelatnika za organiziranje i rukovođenje. Šifriranjem obrasca po izvoru možemo zaključiti i ovu fazu Procjene opasnosti. 48/97. prve pomoći i efikasne evakuacije ugroženih osoba.1. dimova i aerosoli • opasnosti vezane uz pojavu vibracija 15 . Uvod Procjena opasnosti koja koristi AUVA metodu. odnosno primjenu mjere zaštite. jer je po definiciji preostali rizik. uputa za rad. osiguranje napitaka. Analiza usklađenosti sa zahtjevima na sredstvima rada predstavlja osnovnu predradnju procjene preostalog rizika. pa se utvrđuje njihova vjerodostojnost i način otklanjanja. kao i vjerojatnost nastanka štete. mjeru zaštite. evidencijskim kartonima i pogonskoj dokumentaciji. instalacija i postrojenja. prilagođen je tako da omogućava identifikaciju i procjenu nedostataka i rizika koji mogu dovesti do ozljeda na radu ili profesionalne bolesti. br. Sve manjkavosti su također dokumentirane u nalazima liječnika specijaliste medicine rada. Osim ovih mjera. Kako se realizacija mjera mora organizirano provoditi. Metoda AUVA razradila je numerički izračun rizika za: • mehaničke opasnosti • opasnosti od padova • opasnosti od električne struje • opasnosti uzrokovane kemijskim štetnostima. dokumentaciji ozljeda i bolesti.N. Utvrđujemo također vjerodostojnost nedostataka te način otklanjanja. Uz odogovarajuće šifriranje obrazac s mjerama pripravan je za pohranu u prilog mjera realizacije.

proučavanja bolovanja i rezultata ispitivanja odredi da na tom radnom mjestu postoji mogućnost od nastanka mehaničke ozljede tada komisija određuje (procjenjuje) razred rizika za tu opasnost. ali zasnovanoj na promatranju radnog mjesta i radnog procesa. Mjere zaštite utvrđene u analizi preostalog rizika su MJERE KONTROLE RIZIKA njegovog svođenja na podnosiv. nefiziološki položaj tijela i psihofiziološke napore. ali se kod predlaganja mjera za eliminiranjem ili smanjenjem njenog utjecaja navode mjere iz određenih normi i zakona. jer nedostatak u primjeni znači da neće biti efikasne kontrole rizika i pojavit će se rizik izračunat u pripadnoj tablici poglavlja C. AUVA metoda omogućava dopunjavanje drugim metodama za opasnosti koje nisu do sada obrađene AUVA metodom. Utvrđivanje razreda rizika stavlja se u korelaciju s vjerojatnošću nastanka štete. Npr.11. Razred rizika procjenjuje se posebno za svaku vrstu opasnosti definirane u skali mogućih opasnosti na radu. Prema odredbama AUVA metode preostali rizik nastanka ozljede na radu definira se kao razred rizika. ista se samo naznači bez definiranja razreda rizika. Općenito se kod procjene rizika odredi vjerojatnost nastanka ozljede iz tablice kako slijedi: 16 .izloženost pojavom buke izračunom dozvoljenog vremena bavljenja u opasnom prostoru . AUVA metoda ne definira razred rizika za sve vrste opasnosti i to za vruće i hladne tvari. neodgovarajuću rasvjetu.6. Prilozima se dopunjava analiza propisanim sadržajem i revidiranim analizama radnih mjesta. Postupak se ponavlja za svaku vrst opasnosti koja se definirala za to radno mjesto. ako za neko radno mjesto komisija nakon pregleda radnog mjesta. Za te vrste opasnosti postoje pozitivni zakoni i norme u Hrvatskoj pa ukoliko se koja od mogućih opasnosti uoči na određenom radnom mjestu. Općenito procjena rizika je težina štete x vjerojatnost nastanka štete. Značaj primjene tih mjera iskazan je ocjenom preostalog rizika. Kako različite vrste opasnosti mogu prouzročiti različitu štetu tako se razlikuju i procjene različitih vrsta opasnosti.izloženost pojavom požara i eksplozije proračunom rizika sadržaja po EURALARM. Nije uvijek moguće odrediti matematičku ovisnost elemenata rizika pa se neke procjene zasnivaju na subjektivnoj ocjeni procjenitelja. pretjerane fizičke napore.• opasnosti vezane uz uporabu lasera. Dopuna je provedena za: . mikroklimatske uvjete. Zaključkom se obavlja sinteza analize i predlaže način organiziranja stručnih poslova zaštite na radu. Tamo gdje je moguće izvršiti mjerenja procjena rizika nastanka ozljede je u matematičkoj vezi sa opasnošću.

padove i rušenja i opasnost od električne struje. 53/91 Os = mogućnost oslobađanja u slobodni prostor Nakon toga određuje se broj bodova u svezi s radnim mjestom prema formuli Rrm = T + O + LJ T = tehničko stanje O = Organizacijske pretpostavke LJ = ljudske pretpostavke Svi elementi proračuna određuju se iz prijevoda metode AUVA koju je izdao IPROZ .preko 42 dn 4 4 4 5 5 smrtna trajne posljedi. 17 . VJEROJATNOST NASTANKA OZLJEDE učestalost trajane moguć. 4 4 5 5 5 A B C D E Razred rizika 1: Prihvatljiv ostatak rizika Razred rizika 2: Srednjoročno potrebne mjere Razred rizika 3: Kratkoročno potrebne mjere Razred rizika 4: Nužno odmah poduzeti mjere Razred rizika 5: Odmah prekinuti rad u opasnom području Kemijske opasnosti računaju se prema slijedećoj metodologiji: Kod određivanja razreda rizika za kemijske opasnosti prvo se računa broj bodova glede rizika u svezi s kemijskom tvari na nekom radnom mjestu prema slijedećoj formuli: Rtv.br. do 3 dana 2 2 2 3 4 laka bol.Zagreb nakon što se odrediti koja se štetna kemijska tvar koristi u procesu proizvodnje i na koji način. PROCJENA TEŽINE I ODREĐIVANJE RAZREDA RIZIKA vrlo mala bez ozljede 1 1 2 2 3 vrlo laka bol. 4-19 dana 3 3 3 4 4 srednje teška bol. ozljede vrlo mala mala srednja velika vrlo rijetko vrlo kratko A A C D rijetko kratko A B C D koji put duže B C D E često stalno B D E E Nakon što se odredi vjerojatnost nastanka ozljede (slovčana oznaka) prelazi se na procjenu težine i konačno na određivanja razreda rizika u tablicama ispod ovog teksta.= (Da+Dk) x Os Da = akutno djelovanje tvari Dk = kronično djelovanje tvari Oba podatka dobivamo iz Pravilnika o označavanju otrova NN .Mehaničke ozljede. 20-24 dana 3 3 4 4 5 teška bol.

padove i rušenja kao i za opasnost od električne struje. NN br. Prašine (dimovi. IZRAČUN PREOSTALOG RIZIKA AUVA METODA LEGENDA: UČESTALOST: vr = vrlo rijetko r = rijetko kp = koji put č = često vk k d s = vrlo kratko = kratko = duže = stalno TRAJANJE: 18 . srednjeročno. učestalost takovog pojavljivanja označava se slovčano od A do D. na osnovu ovoga određuje se u koju grupu pripada opasna biloška tvar vezana za određeno radno mjesto i tada se mjere za borbu protiv opasnosti vežu za Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada Prilozi. 5/84 Požar i eksplozija Za požar i eksploziju postoji 5 stupnjeva razreda rizika s istim opisom značenja kao i za mehaničke ozljede. Prvo se iz posebne tablice određuje zona požarno-eksplozivne opasnosti za konkretno radno mjesto. Postoje tri moguće zone prema AUVA metodi koje se označavaju brojčano od 0 do 2. Vibracije su zamjećene ali nisu značajne za sigurnost radnika na dotičnim radnim mjestima. točka 56. Usporedba ova dva kriterija dovodi do razreda rizika za to radno mjesto. Buka Buka se mjeri i na osnovu toga određuje da li je buka veća od 85 dB ili manja i tada na osnovu zakonskih odredbi definira se koliko radnik boravi u radnom prostoru i da li ima ili ne potrebe za zaštitnom mjerom. Navedene štetnosti ne prestavljaju opasnost na promatranim radnim mjestima. Vibracije Kod procjene vibracije ocjenjuje se stroj sa aspekta mogućih vibracija mjere se vibracije na stroju ili čitaju iz uputa (ako ih ima) te se procjenjuje kakav je utjecaj stroja na dijelove tijela zaposlenika koji rukuje njime i određuje se da li se mjerenja trebaju poduzeti kratkoročno. opet A je veća učestalost. dok je u Zoni 2 taj potencijal manji. aerosoli) Prašine se prema odredbama pravilnika mjere i tada se na osnovi izlaganja u odnosu na MDK defininira razred rizika od 1 do 4. Pojava nekon izvora topline ili neke energije koja sada takvu atmosferu može zapaliti je u korelaciji sa požarnom zonom. Skupina 2. Zona 0 je zona veće požarne opasnosti tj. tj. a D manja. što prije ili odmah ili treba poduzeti mjere kao što su skraćenje rada s tim strojem i sl.Biološke opasnosti Prema opasnostima dijele se na četiri skupine i to Skupina 1. Pojava ili mogućnost ¨"unošenja" energije .. Skupina 3 i Skupina 4 tj. u tom radnom prostoru postoji veća potencijalna mogućnost da dođe do požara budući da su radne tvari i oprema potencijalno veće požarne ugroženosti.

ali je umjeren i u dopuštenim granicama. mjere nisu potrebne Rizik je vidljiv.MOGUĆNOST OZLJEDE: vm = vrlo mala m = mala s = srednja v = velika RIZIK TEŽINE OZLJEDE I BOLESTI: b = bez ozljede (bolesti) vl = vrlo laka (bolovanje od 3 dana) l = laka (bolov. mjere za smanjivanje opterećenja su obvezatne odnosno potrebne Rizik je veliki. svrsishodno je proučiti mogućnosti za smanjivanje opterećenja Rizik umjereno prelazi dopušteni. mjere nisu potrebne. ali nevažan. mjere nisu obvezatne.) RAZRED RIZIKA: Rizik Do 1 1-2 2-3 3-4 Iznad 4 Zahtjev za poduzimanje mjera Rizika nema ili je zanemariv. svrsishodno je proučiti mogućnosti smanjivanja opterećenja Rizik nije zanemariv. mjere su potrebne i to odmah 19 . 4-19 dana) st = srednje teška ozljeda (bolovanje 20-42 dana) t = teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) sm = smrtna ozljeda (trajna posljed.

UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 lake povrede bolovanje 4 . o uslijed djelovanja dodatnih uvjeta: o pogrešni postupci. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika . odrez.19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 . rez. udarac. o provedenih mjera predviđenih planom. o otežani uvjeti o Na temelju: o prikupljenih podataka.MEHANIČKE OPASNOSTI OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01 PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D rijetko / kratko A B C D ponekad / dulje B C D E često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE . o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. a naročito: kao posljedica obavljanja djelatnosti: o stisak.klasa rizika 3 (u bliskoj budućnosti potrebite mjere) OPASNOST PADA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 20 . ubod.45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5 A B C D E 1 1 2 2 3 klasa rizika 1 2 3 4 5 ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: o opasnosti/napori izazvani mehaničkim opasnostima.

onečišćenost). o neravnim podom. o mokrim podom.19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 . o oštećenom podnom oblogom. o provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. o glatkoće obloge. o korištenjem izlaznih putova (slaba osvijetljenost.GRUPA RADNIH MJESTA PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D rijetko / kratko A B C D ponekad / dulje B C D E često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE .45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5 A B C D E 1 1 2 2 3 klasa rizika ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: o snosti pada izazvana. Na temelju: o prikupljenih podataka. o izvedbom tla .radne podloge: o vrste materijala poda. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi – klasa rizika 3 21 . o radnim prostorom koji ne omogućava nesmetano kretanje. o slabom vidljivošću. o provedenih mjera predviđenih planom. zakrčenost.UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 1 2 3 4 5 lake povrede bolovanje 4 .

UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja lake povrede bolovanje 4 .OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01 PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D rijetko / kratko A B C D srednje povrede bolovanje 20 – 45 dana 3 3 4 4 5 opis ponekad / dulje B C D E teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 PROCJENA ŠTETE .19 dana 3 3 3 4 4 smrtne ili trajne posljedice A B C D E 1 1 2 2 3 stupanj rizika 1 2 3 4 5 4 4 5 5 5 prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti 22 .

o neispravnosti električnih priključnica o uslijed prethodno navedenih neispravnosti moguće su ozljede od djelovanja električne energije koje se mogu očitovati kao: o slučajni dodir dijelova pod naponom (nepravilna zaštita od direktnog dodira) o indirektni dodir (nepravilna zaštita od indirektnog dodira) Na temelju: o prikupljenih podataka. o opasnosti uzrokovane neispravnom električnom instalacijom (u smislu zaštite od električne struje): o neispravnost rasvjetnih tijela. a naročito pri korištenju električnih trošila: o moguće neispravnosti električnih uređaja o nepravilnog korištenja električnih uređaja.ZAKLJUČAK Analizom su utvrđene slijedeće opasnosti: o opasnosti/napori izazvani djelovanjem električne struje. o provedenih mjera predviđenih planom. 23 . o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi–klasa rizika 1 (prihvatljivi rizik ).

Komplementarne pojmove “sektor” i “dozvoljeni izvori zapaljenja” može se predstaviti u formi matrice: matrica br. odnosno eksplozijski opasnih smjesa Temelj za daljnje korake u procjeni rizika je podjela na sektore: . često povremeno rijetko i kratkotrajno ne .niti pri rijetkim kvarovima ne – niti pri kvarovima ne .nastajanje gorivih produkata.niti pri rijetkim kvarovima klase rizika učestalost često povremeno rijetko nikada dozvoljeni izvori zapaljenja ne . . odlučujući su slijedeći faktori: .OPASNOSTI OD POŽARA I EKSPLOZIJE OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 PROCJENA RIZIKA Za procjenu rizika od požara i eksplozije. trajno.1: kategorija / zona A B C / S1 / S2 / S3 pojava opasnih eksplozivnih smjesa stalno.prisustvo izvora zapaljenja. promatrani sustav se može smatrati zadovoljavajuće 5 sigurnim 4 3 klasa rizika 2 korektivne mjere su srednjeročno korisne pa čak i potrebne klasa rizika 3 2 1 0 potrebno 1 S3 je ubrzo provesti tehničke mjere radi smanjenja rizika zone 2 S1 3 S2 4 klasa rizika 4 vrsta izvora je odmah provesti mjere potrebno zapaljenja klasa rizika 5 trenutni prekid rada u području opasnosti .kao posljedica radnog procesa kao posljedica radnog procesa učestalost nikada / povremeno često D / (nema) klasa rizika 1 rizik zanemariv.

može se smatrati da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi – klasa rizika 2 25 . pa postoje objektivne opasnosti i rizici. može se zaključiti da je mogućnost nastanka požara ili eksplozije . odnosno postupanjem sukladno pravilima zaštite od požara koja trebaju biti uključena u pravilnik o zaštiti od požara (ili neki drugi analogni akti tvrtke). Objektivno prisutni rizici mogu se minimizirati provođenjem ispravnih radnih postupaka.ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: • • opasnosti izazvane nepravilnim radomi/ili korištenjem postrojenja opasnosti izazvane neprovođenjem propisanih mjera zaštite na radu Na temelju prikupljenih podataka. Postupanjem – radom i djelovanjem sukladno prethodno navedenim zahtjevima.kao posljedica tehnološkog procesa znatna. te provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta.

provedenih mjera predviđenih planom. . može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi.nedovoljnom prirodnom rasvjetom. . a naročito: . .nejednakom rasvjetom. 26 . .provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta.nedovoljnom umjetnom rasvjetom.RASVJETA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01 ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: opasnosti/napori izazvani neadekvatnim parametrima rasvjete. ali je potrebno intervenira na rasvjetne elemente u tehničkom smislu.prikupljenih podataka.neodgovarajući kontrast Na temelju: . .

utvrđuje se smanjenje opterećenja bukom (ordinata). utvrđivanje procijenjene dnevne jačine pojedinih područja na temelju dijagrama 2. koja se zatim dodaje (dodatak) prethodno utvrđenoj najvećoj procijenjenoj razini buke = korak 1. 27 . dijagram 2: 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 15 30 60 120 240 480 zadržavanje u minutama Čitanje dijagrama: na temelju vremena zadržavanja (apscisa).BUKA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE RAZINE BUKE NA RADNOM MJESTU Cilj: Poznate veličine: utvrđivanje razine buke na radnom mjestu u različitim područjima i raznolikim opterećenjima bukom jačina zvuka u različitim područjima trajanje zadržavanja u različitim područjima A. dok se za donju vrijednost koristi iduća (treća po redu) procijenjena razina buke. koristi se kao temelj za korak 2 (gornja vrijednost). Na ordinati se očitava vrijednost. u odnosu na izmjerenu vrijednost u = dnevna procijenjena jačina buke za pojedino radno mjesto moguće je odvojeno određivanje više dnevnih procijenjenih jačina buke. koje se potom analiziraju na način definiran dijagramom 3 B. dodatak utvrđenim dnevnim procijenjenim jačinama pojedinih područja na temelju dijagrama 2. Novodobivena vrijednost (uključujući dodatak). Čitanje dijagrama: najveća procijenjena razina buke (utvrđena prema dijagramu 2). koristi se kao temelj za daljnju analizu.

te provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. te su rizici za sigurnost i zdravlje radnika neprihvatljivi. Temeljem tablice 1. izmjerena buka u prosjeku od 98 dB (A). MIKROKLIMA 28 .5 m? pitanje 3: Da li impulsni zvukovi uzrokuju bolove u ušima? tablica 1 pitanje 1 1 2 3 odgovor DA NE NE DA procjena nema opterećenja bukom procijenjena buka između 70 i 85 dB procijenjena buka oko ili veća od 95 dB impulsna buka.rada strojeva i uređaja . Mjere zaštite uključuju korištenje osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu od buke. Na temelju provedene analize nakon promijene mjera može se zaključiti da je opterećenja bukom veliko. može se zaključiti da je potrebna primjena određenih mjera zaštite (posebna pravila zaštite).mjerenja individualne razine buke na radnom mjestu) pitanje 1: Da li je pri normalnom razgovoru moguće razumijevanje na udaljenosti od 1 m? pitanje 2: Da li je pri glasnom vikanju moguće razumijevanje na udaljenosti od 0. izmjerena buka oko 140 dB mjere NE NE ODMAH ODMAH ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka. te je potrebno pridržavanje mjera zaštite (propisane planom zaštite). koja potječu od: .postrojenja Ispitivanja i mjerenja su pokazala da je razina ekvivalentne buke za 8-satni rad uglavnom u granicama nedozvoljenog (ujednačene vrijednosti kod pojedinih radnih strojeva i postrojenja.PROCJENA RIZIKA OPASNOSTI OD BUKE ŠTETNE ZA SLUŠNE ORGANE (provodi se nakon utvrđivanja . može se zaključiti da postoje određena opterećenja bukom. Djelatnik mora obavezno dok boravi u pogonu koristiti zaštitne slušalice. max.

o propuh. a naročito: o nedostatak svježeg zraka. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi. o preniska temperatura (zimski period).25 ° C 18 . o previsoka temperatura (ljetni period). Na temelju: o prikupljenih podataka.24 ° C izraziti najmanje 12 ° C ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: • opasnosti/napori izazvani nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima u prostorima u kojima se radi i kroz koje se prolazi. 29 . o provedenih mjera predviđenih planom.OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01 UTVRĐIVANJE OPASNOSTI Za utvrđivanje opasnosti uzrokovane klimatskim faktorima. o previsoka vlažnost. mogu se koristiti podaci iz slijedeće tablice: klimatski zahtjevi mali normalni stupanj djelatnosti mirno sjedenje (čitanje ili pisanje) lagani manuelni rad u stojećem položaju laki manuelni rad u stojećem i čučećem položaju srednje teški rad teški tjelesni rad najteži tjelesni rad temperatura zraka min/max 19 . o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta.

provedenih mjera predviđenih planom. čučanje. statički. jednostrano opterećenje mišića – djelatnosti bez izmjene opterećenja dugotrajno ili često klečanje.FIZIČKI NAPORI OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: Tjelesna naprezanja uslijed: o . stajanje.fizička opterećenja za vrijeme rada: ο obavljanje fizičkog rada ο penjanje do mjesta rada kretanje po pogonu vrsta opterećenja mišića – dinamički (gibanje s primjenom snage). može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi. ο ο ο ο Na temelju prikupljenih podataka provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. 30 .

R 45. 31 . može u vodama imati dugotrajno štetno djelovanje.IZRAČUN OPASNE RADNE TVARI KEMIJSKA TVAR CAS BROJ PROIZVOĐAČ GODIŠNJA POTROŠNJA TVARI KOJE NASTAJU RASPADOM R-OZNAK S-OZNAKA OPASNOST OD POŽARA OZNAKE PREMA NN 92/93 TLAK PARA mbar VELIČINA ČESTICA MDK ppm mg/m3 KDK ppm mg/m3 3 TEŠKO LOŽIVO ULJE (EC NO 279-384-7) T. T=8 T R45 R 52/53 Otrovan Može izazvati rak Štetan za vodene organizme.52/53 45=9.

ORGANIZACIJSKE MJERE (O) Radno mjesto. OZS = osobna zaštitna sredstva) Zbroj (O) = 17 32 . <1g < 10 g < 100 g <1g < 10 kg < 50 kg < 100 kg < 200 kg < 500 kg regeneracijski aparat nisu na raspolaganju OZS iako su potrebna kol.75 radnog vremena cijelo radno vrijeme 0. kol. kol. mjesečno kratko. < 500 MDK kol. < MDK kol. < 0.25 radnog vremena respirator jedan Broj izloženih nijedan Vrijeme izlaganja nikada kratko. pogon : STROJAR VKV 2 ( pomoćnog parnog kotla) Bodovi 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 tri četiri pet 6-7 više od 10 0. < 2 MDK kol. < 10 MDK kol. < 1000 MDK Unesena kol.1 MDK kol. < 50 MDK kol. 8 7 2 (MDK) = maksimalno dopuštene koncentracije. > 1000 MDK ili nisu ispravna ili se ne koriste Klas.5 radnog vremena kemijsko odijelo cijevna maska izolacijski aparat > 500 kg dva 0. dnevno Potrebna osobna zaštitna sredstva nisu potrebna zaštitna krema za ruke rukavice. < 5 MDK kol. tjedno kratko. naočale Lako odijelo nije obvezno Osl. < 100 MDK kol.

praktično nije osposobljen in ZNR bez teoretskog znanja. Znanja. pogon : STROJAR VKV 2 ( pomoćnog parnog kotla) Bodovi 0 1 2 3 4 5 6 7 8 bez teor. bez iskustva osposobljen iz ZNR teški rad ili rad u smjenama visoki ritam rada i iskustvo. monotonija. OZS = osobna zaštitna sredstva) 33 . praktičnog iskustva nije oposobljen iz ZNR 2 teški rad ili rad u smjenama 7 Zbroj (Lj) = 9 teoretsko znanje. norm. Bolovanje monoton. osposobljenost stručnjak i glede ZNR stručnjak bez teoretskog znanja. praktičnog iskustva osposobljen srednje teški rad visoki ritam rada monotonija. Bolovanje 9 10 Klasifikacija (MDK) = maksimalno dopuštene koncentracije. visoka stopa bolovanja zbog bolovanja odnosno ozljeda Posebni uvjeti. nema bolovanja umjereno monoton.LJUDSKE PRETPOSTAVKE (Lj) Radno mjesto. visoka stopa bolovanja zbog bolovanja i ozljeda visoki ritam rada i monotonija. poteškoće Težina rada sjedeći lagani rad stojeći lagani rad Zadovoljstvo u radu nije monoton. struka.norm.

MATRICA ZA ODREĐIVANJE RIZIKA OD KEMIJSKIH TVARI OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): Radno mjesto. rizika radnog mjesta (formula T + O + Lj) Rtv = klas. pogon : STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01 Rtv 0 do 4 Rrm 0 do 20 bez opasnosti razred opasnosti 1 mjere potrebne dugoročno razred opasnosti 2 mjere potrebne srednjoročno razred opasnosti 3 neodgodiva promjena radnog postupka razred opasnosti 4 neodgodiva promjena radne tvari i radnog postupak razred opasnosti 5 zamjena radnih tvari razred opasnosti 4 5 do 8 9 do 16 > 16 21 do 40 41 do 60 61 do 110 Rrm = klas. rizika za tvar određuje se jednadžbom Rtv = /(Da1 + Dk1) x Os1 + (Da2 + Dk2) x Os2 + (Dan + Dkn) x Osn / n 34 . rizika radne tvari formula (Da + Dk) x Os) Ukoliko se na radnom mjestu procjenjuje više radnih tvari. klas.

MEHANIČKE OPASNOSTI OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko rijetko / kratko ponekad / dulje često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 A A B A B C C C D D D E UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA srednje povrede bolovanje 20 .klasa rizika 1 (prihvatljivi rizik) OPASNOST PADA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 35 . ubod. rez. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi . udarac.19 dana 3 3 3 4 4 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5 A B C D E 1 1 2 2 3 klasa rizika 1 2 3 4 5 ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: o asnosti/napori izazvani mehaničkim opasnostima. o uslijed djelovanja dodatnih uvjeta: o pogrešni postupci. o provedenih mjera predviđenih planom.45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 lake povrede bolovanje 4 . odrez. o otežani uvjeti Na temelju: o prikupljenih podataka. o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. a naročito: o kao posljedica obavljanja djelatnosti: o stisak.

o mokrim podom.UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 1 2 3 4 5 lake povrede bolovanje 4 .radne podloge: o vrste materijala poda. onečišćenost). o oštećenom podnom oblogom.19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 . o neravnim podom. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi – klasa rizika 2 36 . o provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. zakrčenost.GRUPA RADNIH MJESTA PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D rijetko / kratko A B C D ponekad / dulje B C D E često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE . o slabom vidljivošću.45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5 A B C D E 1 1 2 2 3 klasa rizika ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: o opasnosti pada izazvana. o radnim prostorom koji ne omogućava nesmetano kretanje. o glatkoće obloge. o izvedbom tla . Na temelju: o prikupljenih podataka. o korištenjem izlaznih putova (slaba osvijetljenost. o provedenih mjera predviđenih planom.

19 dana 3 3 3 4 4 rijetko / kratko A B C D srednje povrede bolovanje 20 – 45 dana 3 3 4 4 5 ponekad / dulje B C D E teže povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 često / dugotrajno C D E E vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA ŠTETE .OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA UČESTALOST/TRAJANJE MOGUĆNOST NESREĆE ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREĆE vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D neznatne povrede bolovanje najviše 3 dana 2 2 2 3 4 lake povrede bolovanje 4 .UTVRÐIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja smrtne ili trajne posljedice A B C D E 1 1 2 2 3 4 4 5 5 5 stupanj rizika 1 2 3 4 5 opis prihvatljivi rizik u budućnosti potrebite mjere u bliskoj budućnosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutačni prekid rada u području opasnosti 37 .

KLJUČAK Analizom su utvrđene slijedeće opasnosti: o opasnosti/napori izazvani djelovanjem električne struje. a naročito pri korištenju električnih trošila: o moguće neispravnosti električnih uređaja o nepravilnog korištenja električnih uređaja. o opasnosti uzrokovane neispravnom električnom instalacijom (u smislu zaštite od električne struje): o neispravnost rasvjetnih tijela. o neispravnosti električnih priključnica o uslijed prethodno navedenih neispravnosti moguće su ozljede od djelovanja električne energije koje se mogu očitovati kao: o slučajni dodir dijelova pod naponom (nepravilna zaštita od direktnog dodira) o indirektni dodir (nepravilna zaštita od indirektnog dodira) Na temelju: o prikupljenih podataka. može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika –klase rizika 3 38 . o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. o provedenih mjera predviđenih planom.

Na ordinati se očitava vrijednost. 39 . Čitanje dijagrama: najveća procijenjena razina buke (utvrđena prema dijagramu 2). koristi se kao temelj za daljnju analizu.BUKA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE RAZINE BUKE NA RADNOM MJESTU Cilj: Poznate veličine: utvrđivanje razine buke na radnom mjestu u različitim područjima i raznolikim opterećenjima bukom jačina zvuka u različitim područjima trajanje zadržavanja u različitim područjima C. utvrđivanje procijenjene dnevne jačine pojedinih područja na temelju dijagrama 2. dodatak utvrđenim dnevnim procijenjenim jačinama pojedinih područja na temelju dijagrama 2. koja se zatim dodaje (dodatak) prethodno utvrđenoj najvećoj procijenjenoj razini buke = korak 1. dok se za donju vrijednost koristi iduća (treća po redu) procijenjena razina buke. utvrđuje se smanjenje opterećenja bukom (ordinata). dijagram 2: 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 15 30 60 120 240 480 zadržavanje u minutama Čitanje dijagrama: na temelju vremena zadržavanja (apscisa). koje se potom analiziraju na način definiran dijagramom 3 D. Novodobivena vrijednost (uključujući dodatak). koristi se kao temelj za korak 2 (gornja vrijednost). u odnosu na izmjerenu vrijednost u = dnevna procijenjena jačina buke za pojedino radno mjesto moguće je odvojeno određivanje više dnevnih procijenjenih jačina buke.

te provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. izmjerena buka oko 140 dB mjere NE NE ODMAH ODMAH ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka.postrojenja Ispitivanja i mjerenja su pokazala da je razina ekvivalentne buke za 8-satni rad uglavnom u granicama nedozvoljenog (ujednačene vrijednosti kod pojedinih radnih strojeva i postrojenja.rada strojeva i uređaja . Djelatnik mora obavezno dok boravi u pogonu koristiti zaštitne slušalice. Temeljem tablice 1.mjerenja individualne razine buke na radnom mjestu) pitanje 1: Da li je pri normalnom razgovoru moguće razumijevanje na udaljenosti od 1 m? pitanje 2: Da li je pri glasnom vikanju moguće razumijevanje na udaljenosti od 0. Na temelju provedene analize nakon promijene mjera može se zaključiti da je opterećenja bukom veliko. može se zaključiti da je potrebna primjena određenih mjera zaštite (posebna pravila zaštite). Mjere zaštite uključuju korištenje osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu od buke. MIKROKLIMA OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA ELEKTRIČAR VKV 2 (dežurni električar) 02 40 . te su rizici za sigurnost i zdravlje radnika neprihvatljivi. te je potrebno pridržavanje mjera zaštite (propisane planom zaštite). max.PROCJENA RIZIKA OPASNOSTI OD BUKE ŠTETNE ZA SLUŠNE ORGANE (provodi se nakon utvrđivanja . koja potječu od: . izmjerena buka u prosjeku od 98 dB (A)).5 m? pitanje 3: Da li impulsni zvukovi uzrokuju bolove u ušima? tablica 1 pitanje 1 1 2 3 odgovor DA NE NE DA procjena nema opterećenja bukom procijenjena buka između 70 i 85 dB procijenjena buka oko ili veća od 95 dB impulsna buka. može se zaključiti da postoje određena opterećenja bukom.

o previsoka vlažnost.25 ° C 18 . može se zaključiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi. o preniska temperatura (zimski period). mogu se koristiti podaci iz slijedeće tablice: klimatski zahtjevi mali normalni stupanj djelatnosti mirno sjedenje (čitanje ili pisanje) lagani manuelni rad u stojećem položaju laki manuelni rad u stojećem i čučećem položaju srednje teški rad teški tjelesni rad najteži tjelesni rad temperatura zraka min/max 19 . a naročito: o nedostatak svježeg zraka.24 ° C izraziti najmanje 12 ° C ZAKLJUČAK Na temelju prikupljenih podataka utvrđene su moguće opasnosti/napori: • opasnosti/napori izazvani nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima u prostorima u kojima se radi i kroz koje se prolazi.UTVRĐIVANJE OPASNOSTI Za utvrđivanje opasnosti uzrokovane klimatskim faktorima. o propuh. Na temelju: o prikupljenih podataka. o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta. 41 . o provedenih mjera predviđenih planom. o previsoka temperatura (ljetni period).

ne postoje opterećenja koja ugrožavaju zdravlje radnika. nakon čega se opasnosti / rizici zbrajaju i utvrđuje se prioritet u poduzimanju mjera. 5.METODA WKÖ Metoda omogućava brzu i korektnu procjenu za onoga koji je radi. Procjena opasnih radnih tvari. vrijeme zadržavanja ( trajanje i učestalost). MATRICA za ocjenu rizika se sačinjava za svaku od opasnosti. obilasci. anketiranje zaposlenih. 4. Procjena razlikuje šest faza. laka. B. Organizaijske predradnje. i to: vrlo laka. Informiranje suradnika o sigurnosti. zaštiti zdravlja i ergonomiji. C ). i ne postoje opasnosti iznad općenito prihvatljive razine. 3. i smrtna ozljeda. kako slijedi: 1. 2. 6. ispitivanje tehničke sigurnosti i ergonomije sredstava rada. Procjena radnih područja obzirom na pojedino opterećenje. otklanjanje opasnosti ( moguće / jedva moguće ). Popunjavanjem matrice dolazimo do razreda rizika po osnovu navedenog broja odnosno Razreda rizika ( A. teška. vrlo teška ozljeda. MATRICA ZA OCJENU RIZIKA Matrica za ocjenu rizika uzima u odnos: težinu ozljede – težinu oštećenja zdravlja. prikupljanje odgovarajućih podloga. opasne radne tvari upotrebljavaju se u bezopasnim količinama. 42 . i vjerovatnost ( vrlo mala / mala / velika ). Označavanje radnih prostorija i prostora. U procjeni je uvedeno pet mogućih zaključaka. koi procjenu znatno skraćuju: na sredstvima rada nema nedostataka glede sigurnosti. i Plan mjera i njihova realizacija. ne upotrebljavaju se opasne radne tvari.

trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu.Otklanjanje opasnosti TABLICE ZA ODREĐIVANJE RAZREDA RIZIKA PO METODI WKÖ MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja moguće Opasnost: mehanička Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće opasnosti jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. rijetko do češće Jedva moguće 3 43 . razmisliti o mjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti.

rijetko do češće moguće 2 44 . razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: laka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu.MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: pad Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: laka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. rijetko do češće moguće 1 45 . odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu.MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: električna struja Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: požar i eksplozije Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. rijetko do češće moguće 3 46 . razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: termička Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. rijetko do češće moguće 4 47 . razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti.

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: kemijska Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić Obrazloženje: rijetko do češće moguće 1 48 .

trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić 49 .MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: buka Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

granični slučaj. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere 50 . odnosno umanjiti Procjenu obavio: primjenom Vlado Rodić osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. trajno oštećenje s posljedi-cama Obrazloženje:laka na trajanje života moguće jedva moguće rijetko do češće Oznaka za svaki parametar rizika: moguće 0 1-3 4-8 rizik zanemariv 2 8 teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti.Obrazloženje:laka teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. rijetko do češće moguće 3 MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Električar VKV 2 dežurni Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: mehaničke Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere Vlado Rodić 51 .MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Električar VKV 2 dežurni Težina ozljede Težina oštećenja zdravlja Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Opasnost: pad Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.

rijetko do češće moguće 2 Vrijeme zadržavanja Težina ozljede Vjerojatnost Otklanjanje vrlo (trajanje i učestalost) Težina oštećenja velika mala opasnosti mala zdravlja MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ Šifra: Električar VKV 2 dežurni rijetko do češće Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće moguće Opasnost: el. trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj.Obrazloženje:laka teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere 52 Vlado Rodić .struje moguće 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće jedva moguće Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

trajno oštećenje s posljedi-cama na trajanje života moguće jedva moguće Procjenu obavio: Oznaka za svaki parametar rizika: 0 1-3 4-8 rizik zanemariv granični slučaj. razmisliti o mjerama mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere 53 Vlado Rodić .Obrazloženje: teška ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. odnosno umanjiti Težina primjenom ozljede Težina osnovnih i oštećenja zdravlja posebnih mjera zaštite na radu. rijetko do češće moguće 3 Vrijeme zadržavanja (trajanje i učestalost) Otklanjanje opasnosti moguće Vjerojatnost vrlo velika mala mala 0 1 1 2 2 3 3 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8 Vrlo laka ozljeda (bez bolovanja) rijetko do češće jedva moguće moguće često do trajno jedva moguće moguće Laka ozljeda (bolovanje do 3 dana) rijetko do češće MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WKÖ moguće često do trajno jedva moguće Šifra: Električar VKV 2 dežurni Opasnost: jedva moguće buka moguće jedva moguće 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 Teška ozljeda (bolovanje do 42 dana) rijetko do češće često do trajno moguće jedva moguće Vrlo teška ozljeda (bolovanje preko 42 dana) rijetko do češće moguće jedva moguće često do trajno Smrtna ozljeda.

rijetko do češće moguće 2 KONTROLNA LISTA ZA PROIZVODNJU Aktivnosti T1 Prerada i oblikovanje T2 Sastavljanje i montiranje T3 Ulaganje i vađenje materijala T4 Posluživanje. smetnji T7 Transportiranje. reguliranje T5 Nadzor. upravljanje. odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zaštite na radu. utovar T8 Održavanje T9 Čišćenje T10 Rad na računalu T11 Uređivanje.Obrazloženje:vrlo laka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti. kontrola T6 Otklanjanje. pokretni strojevi Računalo Tokarski stroj X X X X X X X X X Radne tvari B1 B2 B3 B4 B5 Krute tvari Tekućine Plinovi Kemijske opasne tvari Biološke opasne tvari X X X X X 54 . opremanje T12 Sredstva rada A1 Ručni rad A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 Ručni alat Ručno vođeni strojevi Stacionarni strojevi Ručno pokretana transportna sredstva Vozila.

prijelomi U8 Porezotine.uklještenja. odbijanja U10 Padovi U11 Opasnost od požara U12 Opasnost od eksplozije U13 Udisanje ili gutanje U14 Kontakt s kožom U15 Štetna buka U16 Opasnost za sustav kretanja i podupiranja U17 Opasnost za vid Oblikovanost radnog mjesta C1 Loš pristup C2 Nezadovoljavajuće radne visine C3 Nedovoljna opremljenost C4 Sužen prostor za kretanje C5 Nedovoljan prostor za noge i stopala C6 Neprilagođeno hvatišta C7 Nepreglednost C8 Prljavština C9 Vlažnost C10 Opterećenje uslijed nošenja OZS Napori pri radu i držanje tijela D1 Nepovoljan položaj tijela pri radu D2 Rad stojeći D3 Teški rad uz kretanje.zrcaljenje F3 Treperenje F4 Neuravnoteženi kontrasti Mikroklima G1 Visoka ili jako niska temperatura G2 Veliki temperaturni skokovi G3 Velika brzina strujanja zraka G4 Jako toplinsko zračenje G5 Zagađenost zraka Vibracije H1 Jako izraženoe vibracije cijelog tijela H2 Jako izražene vibracije vibracije ruke i šake H3 Vibracije postavljenih dijelova ili oznaka Zračenja i polja X X X X X X 55 . padovi. ubodi U9 Sudari. refleksija. pokretni dijelovi U6 Opasnost od električne struje U7 Spotaknuća.B6 B7 B8 B9 Zapaljive tvari Eksplozivne tvari Vrući i hladni mediji X X I1 I2 I3 I4 I5 Ultraljubičasto zračenje Infracrveno zračenje Ionizirajuće zračenje Elektromagnetno polje Uporaba laserskih zraka X Tvari koje se oslobađaju kod prerade B1 Plinovi. pomicanje. dimovi i pare B2 Prašine B3 Trijeske B4 Metalna strugotina Opasnosti U1 Nekontrolirani pokretni dijelovi U2 Masa u pokretu U3 Dijelovi koji otpadaju U4 Dijelovi s opasnim površinama U5 Nezaštićeni. okliznuća. nošenje D4 Jednolični rad uz kretanje Buka E1 E2 E3 E4 Jaka buka Jaki impulsni šumovi Ometajući šumovi Ultra i infrazvuk X X X Praćenje i rukovanje J1 Nedovoljna raspoznatljivost signala upozorenja Nedovoljna raspoznatljivost izvora grešaka ili J2 opasnosti Neodgovarajuće oblikovanje ili postavljanje J3 sastavnih dijelova Psihičkih napori K1 Ne postoji mogućnost odmora K2 Vremenski pritisak K3 Česte akustične i optičke smetnje K4 Odgovornost za druge osobe K5 Potreba za donošenje brzih odluka K6 Oscilacija između premalenih i prevelikih zahtjeva K7 Ne postoji mogućnost oblikovanja vlastitog rada K8 Jaka zavisnost o tehnološkom procesu Smanjena ili nikakva mogućnost komunikacije sa K9 suradnicima X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X X Rasvjeta F1 Preslaba rasvjeta F2 Blještanje.

a u cilju poboljšanja uvjeta rada predlažu se slijedeće mjere za smanjenje razine opasnosti. mjesta rada na kojima zaposlenici obavljaju svoje redovne poslove. makar odgovarajučim upozorenjima.UVJETA RADA Na temelju obilaska prostora. prostor pumpi) Na dijelu poda oko kotla znatno je oštećen pod koji ugrožava radnike pri njihovom svakodnevno poslu. na temelju uvida u dokumentaciju dobivenih podataka od odgovornih osoba. te provedene numeričke analize. uz korištenje OZS. radnici se upućuju na redovne zdravstvene preglede. Kako nisu postavljeni trajni znakovi sigurnosti i općih obavjesti na mjestima gdje se javlja buka iznad 90 dB poslodavc je dužan to u što kraćem roku učiniti. Ogradu na kotlu dovesti u prvobitno stanje. kod mjernog pulta. te način obavljanja radnog postupka. Na dijelu platforme (kotla na visini 7m) nedostaje dio zaštitne ograde koja je demontirana radi remonta. razgovora s konkretnim radnicima. a zadržavaju se kraće od maksimalno dozvoljenog izlaganja utvrđenog oktavnom analizom. potrebno je to riješti posebnim pravilima. kemijska priprema. strojarnica na koti 7. pumpa. Mjerenjem radnog okoliša utvrđeno je da je razina osvjetljenja ispod minimalno propisanih vrijednosti (kotlovsko postrojenje gotovo u svim. Sanirati pod u kotlovskom postrojenju .PROPUSTI U PRIMJENI OSNOVNIH I POSEBNIH PRAVILA ZAŠTITE NA RADU Mjerenjem radnog okoliša utvrđeno je da se u tehnološkom procesu javlja buka iznad dozvoljene razine gotovo u svim segmentima pogona pa tako i za analizirana radna mjeta (strojarnica kod turbine . 56 .odmah. istu treba sanirti tehničkim rješenjima. odnosno poboljšanja uvijeta rada: • • • • • • • Sve poslove potrebno je izvoditi u skladu s uputama za siguran rad.odmah. Potrebno je stalno nadzirati korištenje OZS. blok kondenzacije. U pogonu kotlovnica nije bilo izvršeno mjerenje razine buke za vrijeme rada postrojenja. Na dijelovima plamenika i dovodnim cijevima goriva javljaju se visoke temperature do 120 ºC (na kotlove dolazi već pregrijani mazut/lož ulje) kako osnovnim pravilima nije to riješeno. Buku nije moguće smanjiti osnovnim pravilima zaštite na radu. osigurana su im OZS. te je potrebno obavzno primjeniti posebna pravila zaštite na radu ( osobna zaštitna sredstva – istovremeno čepići za uši + štitnici za uši). pumpni stanica. kod generatora. te nije uočeno da se OZS ne koriste. poslije nije vraćena. Na pojedinim mjestima kao i u kotlovskom postrojenju izmjerena razina osvjetljenosti je ispod minimalno propisanih vrijednosti (do 150 lx). buka od usisno/isisnih ventilatora (ventilacije).50 m. Uglavnom radnici ne borave stalno u pogonskom prostoru (unurar pogona su zatvoreni nadzorni prostori). MJERE ZA SMANJENJE RAZINE OPASNOSTI ODNOSNO POBOLJ.

opasnošću. strojevima. procesa AUVA Proizvodnja struje i teh. Srednjoročno poduzeti mjere 3.slučaj razm. rizik će biti smanjen na prihvatljivu mjeru prema propisima.. rad u opasnom podr. Analizom je utvrđeno da unatoč primjeni osnovnih pravila zaštite na radu postoje preostali rizici od ozljeda i profesinalne bolesti koje je potrebno otkloniti ili svesti na najmanju moguću mjeru posebnim mjerama zaštite na radu koje su prije navedene te uz stalnu brigu poslodavca o osposobljavanju i obavješćivanju zaposlenika iz zaštite na radu. te i jedna i druga utvrđuju da preostali rizik postoji i da je potrebno u jednom i u drugom slučaju poduzeti gore već navedene mjere. Tablično su još dole sažetije prikazani dobiveni rezultati numerički izračuna preostalog rizika primjenom dviju metoda. pare Strojar parnog kotla Električar dežurni 4 3 Strojar parnog kotla Električar dežurni 3 3 WKÖ metoda Razred rizika 0 1-3 4-8 Rizik zanemariv Gran.rizika 57 . Prihvatljiv ostatak rizika 2. Za RM strojara kotla po AUVA on je razreda 3 –kratkoročno potrebne mjere. visoki napon. Odmah prek. WKÖ metodom za strojara imamo grupu razreda 4-8 potrebno odmah poduzeti mjere. Vidljivo je da unatoč primjeni dviju metoda za ista radna mjesta dobivamo iste ili sličene rezultate koji nam govore da je procjena uspješno obavljena. zaštitnim sredstvima i radnim postupcima. ZAKLJUČAK Iz ovoga stručnog rada proizlazi zašto su ova dva analizirana radna mjesta poslovi s posebnim uvjetima rada (upravljanje postrojenjem s pov. Nužno odmah poduzeti mjere 5. rizika 1. dok je za RM električara također 3. ali uzimamo 4 što je bila najveća utvrđena vjerojatnost za neku opasnost.. Kratkoročno potrebne mjere 4. dok je za električara utvrđena grupa 1-3 uzimamo 3 što je bila najveća utvrđena vjerojatnos za neku opsnost. rad na visini.6. mjere Pripadajuća radna mjesta Razr.o mjerama Predhodno odmah pod. izloženost buci.). uz stalnu brigu o objektima za rad. postići će se poboljšanje uvjeta rada. odnosno. Tablica klasifikacija rizika AUVA metoda Raz. Tablica zbirnog rezultata po radnim mjestima Oznaka /Naziv teh. i uređajima. pare WKÖ Proizvodnja struje i teh.

3. Tehnička enciklopedija szv.. WKÖ). ZIRS. 4. 1969. 1999... Sigurnost i zaštita pri radu u industriji. IPROZ. Miileusnić. CIF. godine. M.: Pravilnik o izradi procjene opasnosti s obrazloženjem i prikazom metoda (AUWA.KORIŠTENA LITERATURA: 1.. 1985. 58 . 1997. god. 2002. Dević. Zgb. F. Zgb. E..: Pregledi i ispitivanja strojeva i uređaja. 3. Marović. ZIRS.-Zgb. godine 2.: Mjere sigurnosti i zaštite na radu kod primjene električne energije. 5. Zgb.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->