You are on page 1of 58

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA Zagreb, Ulica grada Vukovara 78

STRUNI RAD

Tema: OPASNOSTI I TETNOSTI U TERMOCENTRALAMA

Mentor: Zdravko Frani, dipl.ing.

Izradio:Vlado Rodi, dipl.ing. sig.

Zagreb, svibanj 2006.godine


UVOD Prema rjeenju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva klasa UP/I-133-01/06-01/05, Ur.broj:526-08-01/2-06-2 od 10.02.2006.godine i obavijesti o mentoru Klasa UP/I-133-01/06-01/05, UR broj: 526-08-01/2-06-3 od 13.03.2006.godine obraena je zadana tema. Tema je obraena prema zadanim tezama u obimu s obzirom na zadanu temu. Da bi se ovaj struni rad mogao kvalitetno izraditi potrebno je bilo otii u jednu od termoelektrana u naem gradu (HEP, TE-TO, Zagreb, Kuevaka bb, (na kraju vidjeti situaciju lokacije TE-TO) i izravno sagledati tehnoloke procese i njihova radna mjesta s radnicima karakteristinih radnih mjesta obavljen je razgovor u smislu prikupljanja informacija, kako o poslovima koji se na tome mjestu obavljaju, tako i o potencijalnim opasnostima koje su mogue na promatranom radnom mjestu. Tijekom obilaska stekao se dojam vrlo opasnog tehnolokog procesa sa svim moguim opasnostima: poara, eksplozije, udara el.struje, opeklina, nefiziolokog poloaja tijela, mehaniki opasnosti, opasnosti od pada u dubinu/s visine i slino..., ali savjesnim upravljanjem, odravanjem, redovitim pregledima i ispitivanjima tehnike tei akcidenti su svedeni na najmanju moguu mjeru. Radi prevencije radnici se pridravaju i koriste propisana osobna zatitna sredstva pri obavljanju i najmanjih zahvata. Unato svim mjerama koje se poduzimaju da do ozljeda i akcedentnih situacija ne doe postoje ipak rizici koje treba sagledati i procjeniti jednom od metoda za procjenu preostalog rizika (AUVA, BG, SME, VK...) da do ozljeda, profesionalnih bolesti i poremeaja u tehnolokom procesu ne doe. Najbrojniji uzorci tekih i smrtnih ozljeda zaposlenika na radu je izvoenje radne operacije na nain protivan pravilima zatite na radu. Moe se rei da su pravila zatite na radu sve ono ime se iskljuuje ili smanjuje opasnost za radnika u dotinom procesu rada. zatite na radu. Ako se u stranim propisima pronau pravila kojima se otklanjaju opasnosti ili tetnosti, primjenjivati e se povoljnije pravilo za sigurnost i zatitu zdravlja zaposlenika. 1. OPIS TEHNOLOKOG PROCESA Termoelektrana toplana koristi mazut ili zemni plin za pretvaranje vode u paru zagrijavanjem. Para pokree turbine generatora struje. Onaj dio pare koji je preao preko turbina ili se ponovno vraa u proces ili se koristi za zagrijavanje vode ili kao industrijska para. Voda koja se koristi za dobivanje pare najprije se predobrauje da se maksimalno smanji njena tvrdoa (sl.1 shematski prikaz procesa u parnoj termoelektrani) Sustav voenja TE-TO Zagreb je izvedeno za rad s promjenjivim optereenjem. Elektrana je najvei dio vremena opteereena nominalnim teretom, kod kojeg ostvaruje najveu uinkovitost. Istovremeno je mogu rad s vrnim ili snienim optereenjem, kao i pokretanje iz vrueg, toplog ili hladnog stanja. Sustav voenja koncipiran je u skladu s pogonskim zahtjevima te ima hijerarijsku strukturu.Sustav se sastoji iz vie automatizacijskih jedinica koje ine tzv. distribuirani sustav voenja DSC ( Distributed Control System). Automtizacijske jedinice sadre procesna raunala programirana prema specifinim zahtijevima pripadajueg procesa, kojim upravljaju posredstvom regulacijskih i zapornih ventila, pumpi itd. Osnovne funkcije ovih jedinica su: prihvat, obrada mjernih signala, regulacije, zatite i blokade, automatsko upravljanje itd. Najviu razinu ini centralni nadzorno- upravljaki sustav s operatorskim stanicama za direktnu komunikaciju ovjek proces (uz pomo ekranskih prikaza). 2

DCS takoer komunicira s autonomnim sustavom voenja plinskih turbina, razmjenjujui signale vie razine, npr. START;STOP;BAZNA SNAGA itd. Te primajui iz lokalne baze vei broj pogonskih podataka. Posredstvom DCS operator moe daljinski upravljati bilo kojim izvrnim ureajem : pumpom, ventilom, prekidaem itd. U sluaju potrebe, npr. kod opasnosti od eksplozije, operater moe neovisno o DCS ( tipkalima) daljinski obustaviti obje plinske turbine ili parnu turbinu.

Sl.1 Shematski prikaz u termoelektrani Mazut Mazut se dovozi auto ili vagon cisternama opremljenim parnim grijaima koji mazut odravajumanje viskoznim, odnosno u takvom stanju da se moe transportirati cijevima do rezervoara u kojima se mazut odrava zagrijava na temperaturu od 50 do 60 C da bi se prema potrebi transportirao cijevima u dogrijaku stanicu u kojoj se parom dogrijava na 120 C odakle se otprema na gorionika u kotlovima. Zemni plin Zemni plin dolazi u visokotlanu stanicu plinovodom u kome je tlak 30 bara. Plin se u toj stanici reducira na tlak 6 bara. Iz visokotlane stanice plin se cjevovodom odvodi do niskotlane stanice gdje se tlak plina reducira na 2 bara i u takvim se uvjetima cijevima odvodi na plamenike u kotlovima ( u novo izgraenom bloku plinski turbina plin direktno izgara i tako pretvara kemijsku energiju goriva u mehaniku, bez posrednog medija.). Napojna voda Voda se crpi iz bunara i odvodi u postrojenje za demineralizaciju. Tamo se vodi smanjuje tvrdoa, odnosno iz nje se smanjuje kamenac koji smeta i teti pri procesu dobivanja tople vode i pare. Omekavanje vode, tj. uklanjanje kamenca iz nje obavlja se postupkom demineralizacije ionskim izmjenjivaima. Voda najprije mora proi kroz sloj jako kiselog kationskog izmjenjivaa, a zatim kroz sloj slabo kiselog izmjenjivaa nakon ega se odvodi na otplinjavanje CO2 i u spremnik . Tako obraena voda mora proi kroz sloj jako lunatog anionskog izmjenjivaa, a zatim kroz sloj slabo lunatog anionskog izmjenjivaa. Tako obraena voda je demineralizirana i kao takva odvodi se u spremnike iz kojih cijevovodima odlazi u kotlove za dobivanje pare. Cijeli postupak se kontrolora u pogonskom laboratoriju. Rashladna voda

Za hlaenje pare u kondenzatorima parnih turbina koristi se voda rijeke Save koja se crpkama tlai kroz cjevovode do kondenzatora. Voda se predhodno profiltrira da se uklone neistoe koje bi eventualno mogle onemoguiti prolaz vode kroz kondenzatore. Iz kondenzatora voda odlazi u sifon koji slui za odravanje visinakog stupca vode u kondenzatorima, a potom u Savu i Savicu. Kotlovi i turbine Omekana voda iz napojnog spremnika zagrijana na oko 150 C ide na napojne crpke iz kojih izlazi pod tlakom 160 bara na dogrijavanje na 180 C u V.T. pripremi. Nakon to je dogrijana, voda preko regulacionih ventila i napojne glave odlazi u bubanj kotla (sl.2 prikaz jednog parnog kotla slinog instaliranog u TE-TO s jedinom znaajnom razlikom u loitu). Neposredno prije odlaska u kotao vodi se runo dodaje hidrazin radi smanjenja mogunosti nastanka kamenca. Iz bubnja voda odlazi padnim cijevima kotla u loini dio gdje isparava, a smjesa vode i pare se die u gornji dio bubnja kotla. Kapljice vode ostaju u bubnju i odlaze dalje u ciklus proizvodnje. Para odlazi iz bubnja u pregrijae pare. Potpala gorionika u kotlovima je runa na mjestu, a nadzor se obavlja UV osjetilima. Ako turbina ne radi temperatura pare se odrava na 350 400 C. Takva para slui za industrijsku paru ili za grijanje vrele vode. Para za industriju ide u reducir stanice gdje se pothlauje na 230 C, a tlak snizuje na 7,5 bara. Para za grijanje vrelovodnne vode ide iz kotla u reducir stanicu gdje se podhlauje na temperaturu od 140 C, a tlak pada na 1,5 2 bara. Zatim ta para odlazi na grija vrelovodne vode. Kondenzat pare vraa se u proces. Ako se para koristi za pokretanje turbine ona se postupno zagrijava na potrebnu temperaturu. Maksimalna temperatura pare je 525 C, a tlak od 90 110 bara. Takva para ide preko glavnog parnog zasuna brzozatvarajuih ventila na regulacione ventile u parnu turbinu koja pokree generator elektrine struje preko mehanikog spoja. Ispod turbogeneratora smjeten je spremnik turbinskog ulja s maksimalno 26 m3 ulja. Za hlaenje generatora koristi se vodik. Para iz turbine ide na oduzimanje za V.T. pripremu, industrijsku paru i paru za grijanje omekane vode. Minimalni protok pare ide u kondenzator, gdje se turbinski kondenzat dalje odvodi u napojni spremnik i dalje odlazi u proizvodni ciklus. Nakon kad se generator zavrti i dovede u sinhronizaciju elektrina energija se putem transformatora i dalekovoda distribuira do samih potroaa. Dimovodni kanali Dimovodni trakt slui da dimne plinove nastale sagorjevanjem goriva u loitima kotla odvede visoko u atmosferu. Zbog velikih koliina dimnih plinova dimnjak ne moe sve plinove nastale sagorjevanjem odstraniti prirodnom cirkulacijom pa se stoga upotrebljavaju usisni ventilatori koji to omoguuju. Razvodom dimovodnih kanala svi su kotlovi spojeni na jedan dimnjak. Temperatura dimnih plinova ne smije biti nia 120 C da ne doe do oroavanja kojom prilikom nastaje i sumporna kiselina to nije dobro ni za opremu ni za okoli. Otpadne vode Iz otpadnih zauljenih voda najprije se odvoje ostatci mazuta i slinog na gravitacijskim i laminarnim separatorima nakon ega se voda puta u kanalizaciju. Otpadne vode dimno plamene strane zaluuju se vapnenim mlijekom koje se predhodno pripremi mjeanjem gaenog vapna i vode. Prilikom zaluivanja dolazi do razliitih kemijskih reakcija i na kraju taloenja slabo topljivih spojeva. Talog se odvaja filtracijom. Odvojeni talog se odlae na posebno ureena odlagalita a filtrat puta u kanalizaciju.

Sl.2 Parni kotao na zraenje, 1. konvektivni pregrija pare, 2. pregrija pojne vode, 3. zagrija zraka, 4. odvaja pepela, 5. ventilator zraka za izgaranje, 6. donji kolektor, 7. pepeonik, 8. mlin za ugljen, 9. loite s ekranom , 10. gornji kolektor, 11. pregradni ispariva, 12. pregradni pregrija pare (drugi stupanj pregrijanja), 13. glavni bubanj, 14. parni bubanj.

2. SREDSTVA RADA Radne i pomone prostorije U TE-TO radne prostorije uglavnom su izvedene u skladu sa zahtijevima Pravilnika o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore u odnosu na slijedee: 5

Visina radnih prostorija je iznad 3 m u prostorijama u kojima se razvijaju neugodni ili tetni plinovi , pare ili praine ili s nepovoljnim toplinskim uvijetima, Visina rdnih prostorija je iznad 2,5 m u adminisrativnim prostorima, Na svaku zaposlenu osobu dolazi vie od 2 m2 slobodne povrine poda, odnosno 10 m3 zranog prostora, Podovi prostorija u kojima se predvia zadavanje osoba u jednoj smjeni due od dva sata su topli (parket, topli podmetai), povrine za kretanje radnika su ravne, glatke, bez udubina i oeenja, nisu klizave, a sva stubita su ograena (Napomena na pojedinim mjestima povrine za kretanje i rad su zkrene ugraenom opremom ili cijevovodima, to oteava rad i kretanje), Sanitarni prostori su oploeni keramikim ploicama, U veini radnih prostorija osigurano je prirodno provjetravanje i prirodna rasvjeta (1/8 poda) i umjetna el. rasvjeta, Osigurani su sanitarije te umivaonici s odgovarajuim priborom za sve zaposlene, Osigurani su potrebni putevi za prolaz i prilaz , transport i evakuaciju zaposlenika ist su zadovoljavajui obzirom na raspored irinu i broj izlaza za uspjenu evakuaciju svih prisutnih djelatnika, Zagrijavnje radnih prostorija je rijeeno pomou cenralnog grijanja iz kotlovnice putem radijatora. Strojevi i ureaji s poveanom opasnou Strojevi i ureaji s poveanom opasnou redovito se pregledaju i ispitivaju u rokovima utvrenim pojedinim propisima te posjeduju vaea uvjerenja, a za ostale strojeve i ureaje koji ne podljeu Listi strojeva s poveanom opasnou (obaveznom pregledu i ispitivanju) korisnik sam vodi rauna o ispravnosti isti s obzirom na zatitu na radu. Svi strojevi i ureaji su opskrbljeni potrebnim zatitnim napravama i ureajina za blokiranje kao i osiguranja od udara el. struje te spreavanja poara i eksplozije. Jednocjelinski Glodalica univerzalna Tokarski strojevi (vie njih) Kratkohodna blanjalica Dvostrane brusilice (vie njih) Stubne builice (vie njih) Hidrauline prea Tarna rezaica za metal Kruna pila za metal Strojne pile za eljezo Aparati za zavarivanje plinom (vie njih) Dvostrana dizalica za automobile Pe za arenje Laboratorijska centrifuga Stroj za nareske u kuhinji Centrifuga za ulje Traktori vuni (vie njih) Viliari diesel (vie njih) Kompresori za zrak (vie njih) Kompresorska stanica Kontejnerska mini diesel centrala Teretna dizala (vie njih) 6

Osobno dizalo Mosne dizalice razni nosivosti (vie njih) Dizalice na gredi (vie njih) Lanane dizalice (vie njih) Poluportalna dizalica Tehnoloke cijeline Postrojenje za kemijsku pripremu vode (KPV-1 i KPV-2) Postrojenje za dogrijavanje mazuta Generatorsko postrojenje 2x32 MW Generatorsko postrojenje 120 MW Pumpna stanica rashladne vode Vrelovodna kotlovnica VK-3/VK-4/VK-5/VK-6 Pomona kotlovnica PK-3 Pogon za proiavanje otpadnih voda Naftno gospodarstvo Mazutno gospodarstvo Kompresorsko postrojenje 3. PROPISI KOJIMA SE UREUJE OVO PODRUJE Sluba zatite na radu koja je u TE-TO oformljena osim uobiajenih poslova osiguranja sigurnih uvjeta rada stalno prati zakonsku regulativu kao uporite za poduzimanje pojedinih radnji. Kod obrade zadane teme koritene su odredbe iz slijedeih propisa: 1. Zakon o zatiti na radu (Narodne novine br. 94/96, 54/95 i 114/03), 2. Zakon o radu (Narodne novine br. 38/95, 54/95), 3. Zakon o preuzimanju saveznih zakona koji se u republici Hrvatskoj primjenjuju kao republiki propisi (Narodne novine br. 53/91), 4. Zakon o zatiti od poara (Narodne novine br. 58/93), 5. Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima (Narodne novine br.108/95), 6. Zakon o zatiti od buke (Narodne novine br. 20/03), 7. Zakon o otrovima (Narodne novine br. 27/99 i 55/99), 8. Zakon o stau osiguranja s poveanim trajanjem (Narodne novine br. 71/99), 9. HRN U.C9.100 Danja i elektrina rasvjeta prostorija u zgradama, 10. Pravilnik o izradi procjene opasnosti (Narodne novine br.48/97), 11. Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o izradi procjene opasnosti (Narodne novine br.114/02), 12. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine br.5/84), 13. Pravilnik o poslovima na kojima radnik moe raditi samo nakon prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti (Narodne novine br.59/02), 14. Pravilnik o poslovima na kojima ne moe raditi ena (Narodne novine br. 44/96), 15. Pravilnik o mjerama i normativima zatite na radu na oruu za rad (Sl. list br. 18/91). 16. Pravilnik o listi strojeva s poveanim opasnostima (Narodne novine br.47/02), 17. Pravilnik o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (Narodne novine br. 114/02), 18. Pravilnik o mjerama i normativima zatite na radu na oruima za rad (Narodne novine br. 53/91), 19. Pravilnik o sredstvima osobne zatite na radu i osobnoj zatitnoj opremi (Sl. list br. 35/69), 7

20. Pravilnik o nainu ispitivanja odreenih sredstava za rad i radne okoline te sadraju, obliku i nainu izdavanja isprava (Narodne novine br. 52/84). 21. Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore (Narodne novine br. 6/84), 22. Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (Narodne novine br. 37/90), 23. Pravilnik o maksimalno dopustivim koncentracijama tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolokim graninim vrijednostima (Narodne novine br. 92/93), 24. Pravilnik o zapaljivim tekuinama (Narodne novine br.54/99). 25. Pravilnik o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije (Narodne novine br. 9/87), 26. Pravilnik o tehnikim normativima za el. instalacije niskog napona (Sl. list br. 53/88), 4. OPASNOSTI I TETNOSTI KOJE SE POJAVLJUJU U TEHNOLOKOM PROCESU Svaki put kad prolazimo kroz neki radni pogon vidimo da se proces odvija i ne pomiljamo na nekakvu opasnost pogotovo ako nas se to u tom trenutku ne tie. Ali kad se dobije nekakakav zadatak kao ovaj gdje treba da se sagledaju opasnosti i tetnosti promatranog procesa uviamo da gotovo nema tehnolokog procesa u kojem ne postoje izvori opasnosti i tetnosti koje se vie manje tite provoenjem mjera kao to su, tehnika rjeenja, organizacijska rjeenja te osobnim rjeenjima. Tako prilikom snimanja postojeeg stanja za ovaj struni rad u TE-TO utvrene su opasnosit i tetnosti (konkretno za dva radna mjesta tablica 2) koje bi mogle ugroziti zdravlje i sigurnost osoba kako u radnom tako i u ivotnom okoliu (tei akcedent u ovakvom pogonu moe se znaajno odraziti i izvan TE-TO-a). Mogui izvori opasnosti i tetnosti su razna sredstva rada pa i sami mediji potrebni za proizvodnju. Utvreni izvori opasnosti koji su prisutni u cijelokupnom tehnolokom procesu: Mehaniki izvori opasnosti Opasnost od streih, otrih, iljastih dijelova Opasnosti od rotirajuih dijelova Opasnost od mjesta ukljetenja Opasnost od dijelova koji se gibaju pravocrtno Opasnost od odlijetanja predmeta i dijelov postrojenja Opasnosti od pogreaka u konstruiranju (bilo puknua zbog zamora materijala i nedovoljne dimenzioniranosti) Opasnosti od elektrine struje Opasnosti od poara i eksplozije Opasnosti od pogoskog goriva Opasnosti od kretanja tijekom rada Sudaranje s instaliranom opremom Odvijanje tehnolokog procesa na nekoliko nivoa (padovi u dubinu i penjanje na visinu) Opasnosti od tetnih tvari Praine (prilikom ienja kotlova, dimnjaka i sl.) 8 Opasnost od idirektnog dodira dijelova pod naponom Opasnost od direktnog dodira

Pare (vodene, organske) Plinovi (pogonski, emisije oneienja) Opasne radne tvari onre koje se koriste u tehnolokom procesu (Tablica 1) Opasnosti od nepovoljnih uvjeta rada Buka (znaajno zastupljena) Vibracije Nepovoljna rasvjeta pojedinih mjesta Hladnoa Toplina Vlanost srujanja zraka Strujanje zraka Opasnost od prekomjernog naprezanja Noenje predmeta koji mogu biti tei od 30 kg, ili nezgrapnih oblika Psihofizioloki napori; poslovi opaanja i odgovornosti za sigurnost drugih

Opasne radne tvari koje se koriste u tehnolokom procesu Tablica 1 Red. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Naziv tvari Zemni plin Srednje/teko lo ulje (mazut Transformatorsko ulje Hidraulika tekuina Turbinsko ulje Vodik H2 Natrijeva luina NaOH Klorovodina kiselina HCL Acetilen Kisik Hidrazin Suregard Amonijak Fosfat Vapno

Koliina 960000 m3 dnevno 288 t dnevno (u spremnicima od 80 t) 800 l godinje (u bavama) 2080 kg godinje 53280 kg godinje 390 boca godinje 251490 kg godinje (u spremnicima) 957200 kg godinje 77 boca godinje 156 boca godinje 7000 l godinje 18 t godinje 3 t godinje 5 t godinje 30 t godinje

1. 1.1. 1.2. 1.3. 1.4. 1.5. 1.6. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. 3. 3.1.

OPASNOSTI MEHANIKE OPASNOSTI OPASNOSTI OD PADOVA, RUENJA I RADOVA NA VISINI OPASNOSTI OD ELEKTRINE STRUJE OPASNOSTI OD BIOLOKIH TVARI OPASNOSTI OD POARA I EKSPLOZIJA TERMIKE OPASNOSTI TETNOSTI

KEMIJSKE TETNOSTI TETNE PRAINE TETNOSTI OD BUKE TETNOSTI OD VIBRACIJA TETNOSTI OD ZRANJA TETNOSTI OD MIKROKLIME TETNOSTI OD RASVJETE NAPORI RADA FIZIKI NAPORI

3.2. NAPORI OD NEFIZIOLOKOG POLOAJA TIJELA 3.3. NAPORI OD PSIHOLOKIH NAPORA Uz tablicu ispod

10

IZLOENOST OPASNOSTIMA, TETNOSTIMA I NAPORIMA PO RADNOM MJESTU


Tablica 2 Posebni uvjeti rada (za radna mjesta koja su predmet ove analize) Beneficirani sta Raspored radnog vremena Opasnosti tetnosti Napori rada

Red. broj

Naziv radnog mjesta

Broj zaposlenih

<18: >60

Invalidi

1.1

1.2

1.3

1.4

1.5

1.6

2.1

2.2

2.3

2.4

2.5

2.6

2.7

3.1

3.2

3.3

1. 2.

STROJAR VKV 2 (stroj. parnog kotla) ELEKTRIAR (deurni elektriar)

11 5

0 0

0 0

0 0

X X

SM SM

X X

X X

X X

X X

X X

X X

X X

X X

X X

x: prisutno obiljeje; d: dnevni; t: tjedni; sm: smjenski; tn: turnus; p: produena trajanja; s: skraena trajanja; : ukupno broj zaposlenih; < 18: mlai od 18 godina; > 60: stariji od 60 godina

11

5. OSNOVNA PRAVILA ZATITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJAJU UTVRENE OPASNOSTI Ova pravila uglavnom se odnose na zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstvo rada naroito kada je u upotrebi, a glede: Opskrbljenost sredstava rada zatitnim napravama i ureajima Strojevi i ureaji u kao i tehnoloke cjeline opskrbljeni su zatitnim napravama (poklopci, kuita, zatitne mree, ureaji za blokiranje, elektronske zatitne naprave) Osiguranje od udara elektrine struje Na svim strojevima, ureajima, tehnolokim cjelinama i u prostorijama objekta mora se provesti zatita od udara elektrine energije (zatita od direktnog i indirektnog dodira i pri tom se moraju redovito provoditi pregledi i ispitivanja, te o tom izraivati propisana dokumentacija. Osiguranje od atmosferskog pranjenja Na svim objektima za rad mora biti provedena zatita od udara groma i takoer se moraju redovito provoditi pregledi i ispitivanja, te o tom izraivati propisana dokumentacija. Spreavanje nastanka poara i eksplozija U svim pogonima postavljena je hidranska mrea i postavljen je dovoljan broj vatrogasnih aparata. Vatrogasni aparati se redovito pregledavaju i ispitiju to je vidljivo na naljepnicama koje se nalaze na aparatima. Takoer je instaliran sustav za gaenje poara halonima. Osiguranje potrebne radne povrine, radnog prostora Radni prostor oko mjesta rada je vrlo vaan za sigurnost zaposlenika koji rade. U svim sluajevima mora biti osigurana dovoljna radna povrina i radni prostor za zaposlenike. Minimalna veliina radne prostorije mora biti takva da na svakog zaposlenika dolazi 10 m3 zranog prostora i 2 m2 slobodne povrine poda. Ureenje neposredne okoline mjesta rada sastoji se od pravilnog razmjetaja polica, ormara za potreban pribor i mjerne instrumente, tako da ne zakri radno mjesto. Pod treba biti ravan, toplinski izoliran i ist ali ne smije biti klizav. U sluaju da je pod po kom se zaposlenik kree pri radu izdignut na veoj visini od 1m takva mjesta trebaju imati sigurnu ogradu za zatitu zaposlenika od padova. Potrebnih puteva za prolaze i prilaze i za evakuaciju zaposlenika Potrebni putovi za prolaz, prijevoz i za evakuaciju zaposlenika moraju biti osigurani u svim radnim i pomonim prostorijama. Osiguranje istoe U radnim i pomonim prostorijama, osigurana je odgovarajua istoa redovitim ienjem i odravanjem. Osiguranje potrebne temperature, vlanosti, rasvjete radnog mjesta i radnog okolia
U svim radnim i pomonim prostorijama moraju biti osigurani prije navedeni uvjeti koji se odnose na temperaturu, vlanost i brzinu kretanja zraka. Ove vrijednosti su propisane pravilnicima. O provedenim ispitivanjima se mora izraivati propisana dokumentacija. Rasvjeta radnih prostorija u kojima se radi (pogoni) veoma je vaan inilac jer odgovarajua rasvjeta zaposleniku omoguava tono i brzo opaanje uz to manji zamor oiju. Za radne prostorije najprikladnija je prirodna rasvjeta. Pri rjeavanju ovog problema vrlo vaan je razmjetaj dijelova konstrukcija i konstrukcija, te strojeva i postrojenja unutar pogona, tako da svjetlo dolazi odozgo preko ostakljenih stropova. Potrebno je sprijeiti blijetanje i stvaranje sijena. Kako se radi i u uvjetima kad je nedostatno prirodno svjetlo, potrebno je pravilnim izborom svijetiljki, jainom i razmjetajem rasvjetnih tijela osigurati potrebnu jainu svjetla. Na mnogim mjestima opom rasvjetom se ne moe postii dovoljna jaina te se upotrebljava i dodatna rasvjeta tj. rasvjeta neposredno na mjestu radnog postupka / kod strojeva i ureaja /. O provedenim ispitivanjima se mora izraivati propisana dokumentacija.

12

Ograniavanje buke i vibracija u radnom okoliu Zatita od buke treba se provodi ve od samog projektiranja radnih prostorija u kojima se obavljaju ti poslovi. Pravilnim konstruiranjem buka se ve u zaetku moe smanjiti. Kao mjera zatite vaan je nain rasporeda samih elemenata u pogonu, jer buku proizvodi u najveoj mjeri parne turbina, a znaajno najvie plinska turbina. i drugi strojevi koji se koriste u tehnolokom procesu termoelektrane. Svi strojevi, ureaji i postrojenja moraju biti pregledani i ispitani. O provedenim ispitivanjima mora se izraivati propisana dokumentacija. Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja Uglavnom se poslovi obavljaju unutar zatvorenog prostora . Dio poslova se ipak obavlja vani u krugu pogona pri tome, radnicima je osigurana nadstrenica, transporteri na viliarima koriste viliare s kabinom, a radnici koji su vani koriste zatitna odjela za vremenske neprilike. Osiguranje od tetnih tvari Osiguranje od tetnih tvari provodi se tako da se: zamjene opasne tvari manje opasnim, stalnom kontrolom koncentracije (MDK) opasne tvari, mehanizacijom tehnolokog procesa, dobrim provjetravanjem na izvoru zgaenja te smanjenjem broja ljudi i njihovih ekspozicija koji su u doticaju s opasnom tavri zatita od tetnog zraenja Uglavnom pogoni gdje se javljaju elektromagnetska zraenja upravljanje je daljinsko. osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu, garderoba i sl. U svim radnim i pomonim prostorijama moraju biti provedeno osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja. Ovaj problem je posebno izraen jer se konstrukcije, zbog svojih gabarita, moraju najee finalizirati ispod nadstrenica i sl. a to predstavlja problem osiguranja istih radnih uvjeta. 6. POSEBNA PRAVILA ZATITE NA RADU KOJIMA SE OTKLANJANU ONE OPASNOSTI KOJE NISU OTKLONJENE OSNOVNIM PRAVILIMA ZATITE NA RADU Posebna pravila sadre: 1. Poslovi s posebnim uvjetima rada to su poslovi koje mogu obavljati zaposlenici koji osim opih uvijeta za zapoljavanje ispunjavaju i posebne uvjete glede: dobi ivota, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenog i psihikog stanja (svi zaposlenici navedeni u tablici 2 obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada). Zaposlenici na radnim mjestima imaju na raspolaganju prirunike: - prirunik za elektriare prema specijalistikom programu osposobljavanja za rad na siguran nain, - prirunik za strojare u termoelektranama za osposobljavanje za rad na siguran nain u Hrvatskoj elektroprivredi, - prirunik za strojare u termoenergetskim postrojenjima i termoelektranama. 2. Koritenje odgovarajuih OZS-a (radno odijelo, kuta, zatitni ljem, radne cipele, zatitne kone rukavice, zatitne naoale, zatitne rukavice za vrue tvari, titnici za oi i lice, respirator). Uz obaveznu uporabu odgovarajuih OZS-a za zatitu sluha (epii, antifoni) 3. Posebni postupci pri uporabi opasnih tvari poslodavac je porimjenio pravila zatite na radu u skladu sa propisima i uputama proizvoaa. Uvijek nastoji primjeniti manje opasnu i tetnu tvar u to manjim koliinama dostatnim za obavljanje tehnolokog procesa. 4. Znakovi sigurnosti i upozorenja - znakovi zabrane - znakovi obveza - znakovi opasnosti - znakovi obavijesti 13

5. Nain obavljanja poslova pisane upute za siguran rad ili postupke 6. Postupak sa unesreenim i oboljelim do upuivanja zdravstvenoj ustanovi odreeni broj osposobljenih radnika za pruanje prve pomoi i potrebna oprema i materijal. 7. PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA UTVRENIH OPASNOSTI, TETNOSTI ILI NAPORA UZ UPORABU DVIJU METODA ZA PROCJENU (AUVA, WK) Za ovaj struni rad prikazana su dva karakterisitna radna mjesta s posebnim uvjetima rada na kojima su zastupljene znatne opasnosti kojima su izloeni zaposlenici. Procjena preostalog rizika kao je ve prije bilo spomenuto napravljena je na temelju podataka o postojeem stanju u pogonu TE-TO. STROJAR VKV 2 strojar parnog kotla ELEKTRIAR VKV 2 deurni elektriar UVOD Za svaku utvrenu opasnost potrebno je to je mogue objektivnije odrediti rizik kako bi se mogla procijeniti hitnost promjena stanja odnosno utvrditi prioriteti u poduzimanju propisanih pravila zatite. Pravilnik o izradi procjene opasnosti zahtijeva da se procijeni preostali rizik koristei se odgovarajuim metodama analize rizika. Preostali rizik je rizik od nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti i poremeaja u procesu rada koji je preostao nakon primjene osnovnih pravila zatite na radu. Kod svrstavanja u klase rizika relevantni su parametri teina mogue tete i vjerojatnost nastanka tete, pri emu vrijedi da je: Rizik = teina tete x vjerojatnost nastanka tete

Budui vjerojatnost nastanka tete kao i teina tete (ozljede, oboljenja) ovise o primjeni pravila zatite na radu. U procjeni rizika nuno je utvrditi da li su zateene mjere zatite adekvatne veliini rizika.Cilj je da se odrede mjere i pravila kao optimalna rjeenja za otklanjanje opasnosti odnosno smanjenje rizika. Osnova za utvrivanje provoenja pravila zatite na radu moe biti oevid, dokumentacija poduzea ili mjerenja odnosno ispitivanja. Pod teinom tete podrazumijeva se oteenje zdravlja koje se moe oitovati kao ozljeda na radu ili bolest. Teina zdravstvenog oteenja iskazuje se trajanjem privremene sprijeenosti za rad, vjerojatnou uestalijeg pobolijevanja, tendencijom nastanka kroninih bolesti ili profesionalnih bolesti. Prema AUVA metodi teinu tete iskazuje se u 6 razreda koji se odnose na trajanje privremene sprijeenosti za rad u sluaju nastupa ozljede na radu. Tako se na primjer vrlo lakom ozljedom smatra ona ozljeda koja uzrokuje privremenu sprijeenost (bolovanje) u trajanju od 3 dana; laka ozljeda u trajanju od 4 do 19 dana, srednje teka u trajanju od 19 do 26 dana itd. Problem kod ove klasifikacije i njene primjene je nedostatak odgovarajuih statistikih pokazatelja o duini bolovanja koji su posljedica ozljede, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom. Vjerojatnost nastanka tete ovisi o vie imbenika: duina boravka u opasnom podruju, vjerojatnosti nastanka opasnog dogaaja, te mogunosti otklanjanja opasnosti. Duina boravka u opasnom podruju (izloenost opasnostima) moe se izraziti brojano, na primjer: do 1/3 vremena u smjeni; od 1/3 do 2/3 vremena i preko 2/3 vremena u smjeni ili opisno na primjer: vrlo kratko, kratko, due i stalno. Vjerojatnost nastanka opasnog dogaaja moe se rangirati primjerice kao: nije mogue, mogue (ali ne ba vjerojatno), vjerojatno i neizbjeno tijekom vremena.

14

Vjerojatnost nastanka ozljede prema metodi AUVA dobije se usporedbom podataka o trajanju izvrgnutosti opasnostima (u rasponu od vrlo rijetko/vrlo kratko do esto/stalno) i mogunosti da se dogodi ozljeda (u rasponu od vrlo male do velike) Nakon to se na temelju ustanovljenog rizika utvrdi mogui opseg neke tete (teina zdravstvenog oteenja), kao i vjerojatnost nastanka tete, mogue je procijeniti rizik.

7.1. IZRAUN PREOSTALOG RIZIKA AUVA METODOM


7.1.1. Uvod Procjena opasnosti koja koristi AUVA metodu, sukladno odredbama lanka 20. Pravilnika o izradi procjene opasnosti (N.N. br. 48/97.) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene opasnosti (NN br.114/02), prilagoen je tako da omoguava identifikaciju i procjenu nedostataka i rizika koji mogu dovesti do ozljeda na radu ili profesionalne bolesti. Analiza usklaenosti sa zahtjevima na sredstvima rada predstavlja osnovnu predradnju procjene preostalog rizika. Analizira se zapravo primjena svih osnovnih pravila zatite na radu (propisanih i priznatih). Kod toga se utvruju manjkavosti u primjeni tih pravila na svim strojevima i ureajima za rad (s poveanim opasnostima i preostalih), radnih i pomonih prostorija, instalacija i postrojenja. Sve manjkavosti su dokumentirane u odgovarajuim zapisnicima o postojeem stanju, pa se utvruje njihova vjerodostojnost i nain otklanjanja, odnosno primjena mjera zatite. Kako se realizacija mjera mora organizirano provoditi, vri se imenovanje odgovorne osobe za njihovo provoenje, te rok za otklon nedostataka, odnosno primjenu mjere zatite. Uz odogovarajue ifriranje obrazac s mjerama pripravan je za pohranu u prilog mjera realizacije. Osim ovih mjera, treba razmotriti potrebu primjene odgovarajuih mjera zatite nad sredstvima rada analizom svih smrtnih skupina i tekih ozljeda na radu, te profesionalnih bolesti, odnosno svih opasnih poremeaja u procesu rada. Kad su iscrpljene sve mogunosti primjene mjera zatite na radu nad sredstvima rada treba razmotriti primjenu posebnih pravila zatite na radu. Ovdje se analizira osposobljenost djelatnika za organiziranje i rukovoenje, odnosno za rad na siguran nain na svojim poslovima i zadacima. Kod toga treba prvenstveno voditi rauna o ispravnosti obavljanja radnih postupaka, dakle na svrsishodnost i ispravnost obavljanja tehnolokih radnji. Uz navedeno vodi se rauna o primjeni posebnih uvjeta rada, osobnih zatitnih sredstava, znakova sigurnosti, uputa za rad, osiguranje napitaka, prve pomoi i efikasne evakuacije ugroenih osoba. Sve manjkavosti su takoer dokumentirane u nalazima lijenika specijaliste medicine rada, dokumentaciji ozljeda i bolesti, evidencijskim kartonima i pogonskoj dokumentaciji. Utvrujemo takoer vjerodostojnost nedostataka te nain otklanjanja, tj. mjeru zatite.
Glede organizacije provoenja obavlja se takoer imenovanje odgovorne osobe i mogueg roka realizacije. ifriranjem obrasca po izvoru moemo zakljuiti i ovu fazu Procjene opasnosti. Preostaje nam numeriki izraun rizika i odreivanje preostalog rizika. Izraunavamo zapravo rizinost obavljanja poslova primjenom posebnih pravila zatite na radu, jer je po definiciji preostali rizik, rizik po primjeni osnovnih pravila zatite. Dobivenim mjerama zatite na radu osiguravamo efikasnu kontrolu rizika i svoenja na najmanju moguu mjeru.

Metoda AUVA razradila je numeriki izraun rizika za: mehanike opasnosti opasnosti od padova opasnosti od elektrine struje opasnosti uzrokovane kemijskim tetnostima, odnosno uporabom opasnih radnih tvari opasnosti vezane uz uporabu bioloki opasnih tvari opasnosti vezane uz pojavu praine, dimova i aerosoli opasnosti vezane uz pojavu vibracija

15

opasnosti vezane uz uporabu lasera.

AUVA metoda omoguava dopunjavanje drugim metodama za opasnosti koje nisu do sada obraene AUVA metodom. Dopuna je provedena za: - izloenost pojavom buke izraunom dozvoljenog vremena bavljenja u opasnom prostoru - izloenost pojavom poara i eksplozije proraunom rizika sadraja po EURALARM. Mjere zatite utvrene u analizi preostalog rizika su MJERE KONTROLE RIZIKA njegovog svoenja na podnosiv. Znaaj primjene tih mjera iskazan je ocjenom preostalog rizika, jer nedostatak u primjeni znai da nee biti efikasne kontrole rizika i pojavit e se rizik izraunat u pripadnoj tablici poglavlja C.11.6. Zakljukom se obavlja sinteza analize i predlae nain organiziranja strunih poslova zatite na radu. Prilozima se dopunjava analiza propisanim sadrajem i revidiranim analizama radnih mjesta. Prema odredbama AUVA metode preostali rizik nastanka ozljede na radu definira se kao razred rizika. Razred rizika procjenjuje se posebno za svaku vrstu opasnosti definirane u skali moguih opasnosti na radu. Npr. ako za neko radno mjesto komisija nakon pregleda radnog mjesta, prouavanja bolovanja i rezultata ispitivanja odredi da na tom radnom mjestu postoji mogunost od nastanka mehanike ozljede tada komisija odreuje (procjenjuje) razred rizika za tu opasnost. Postupak se ponavlja za svaku vrst opasnosti koja se definirala za to radno mjesto. AUVA metoda ne definira razred rizika za sve vrste opasnosti i to za vrue i hladne tvari, mikroklimatske uvjete, neodgovarajuu rasvjetu, pretjerane fizike napore, nefizioloki poloaj tijela i psihofizioloke napore. Za te vrste opasnosti postoje pozitivni zakoni i norme u Hrvatskoj pa ukoliko se koja od moguih opasnosti uoi na odreenom radnom mjestu, ista se samo naznai bez definiranja razreda rizika, ali se kod predlaganja mjera za eliminiranjem ili smanjenjem njenog utjecaja navode mjere iz odreenih normi i zakona. Utvrivanje razreda rizika stavlja se u korelaciju s vjerojatnou nastanka tete. Kako razliite vrste opasnosti mogu prouzroiti razliitu tetu tako se razlikuju i procjene razliitih vrsta opasnosti. Openito procjena rizika je teina tete x vjerojatnost nastanka tete. Nije uvijek mogue odrediti matematiku ovisnost elemenata rizika pa se neke procjene zasnivaju na subjektivnoj ocjeni procjenitelja, ali zasnovanoj na promatranju radnog mjesta i radnog procesa. Tamo gdje je mogue izvriti mjerenja procjena rizika nastanka ozljede je u matematikoj vezi sa opasnou. Openito se kod procjene rizika odredi vjerojatnost nastanka ozljede iz tablice kako slijedi:

16

Mehanike ozljede, padove i ruenja i opasnost od elektrine struje. VJEROJATNOST NASTANKA OZLJEDE
uestalost trajane mogu. ozljede vrlo mala mala srednja velika vrlo rijetko vrlo kratko A A C D rijetko kratko A B C D koji put due B C D E esto stalno B D E E

Nakon to se odredi vjerojatnost nastanka ozljede (slovana oznaka) prelazi se na procjenu teine i konano na odreivanja razreda rizika u tablicama ispod ovog teksta. PROCJENA TEINE I ODREIVANJE RAZREDA RIZIKA
vrlo mala bez ozljede 1 1 2 2 3 vrlo laka bol. do 3 dana 2 2 2 3 4 laka bol. 4-19 dana 3 3 3 4 4 srednje teka bol. 20-24 dana 3 3 4 4 5 teka bol.preko 42 dn 4 4 4 5 5 smrtna trajne posljedi. 4 4 5 5 5

A B C D E

Razred rizika 1: Prihvatljiv ostatak rizika Razred rizika 2: Srednjorono potrebne mjere Razred rizika 3: Kratkorono potrebne mjere Razred rizika 4: Nuno odmah poduzeti mjere Razred rizika 5: Odmah prekinuti rad u opasnom podruju Kemijske opasnosti raunaju se prema slijedeoj metodologiji: Kod odreivanja razreda rizika za kemijske opasnosti prvo se rauna broj bodova glede rizika u svezi s kemijskom tvari na nekom radnom mjestu prema slijedeoj formuli: Rtv.= (Da+Dk) x Os Da = akutno djelovanje tvari Dk = kronino djelovanje tvari Oba podatka dobivamo iz Pravilnika o oznaavanju otrova NN - br. 53/91 Os = mogunost oslobaanja u slobodni prostor Nakon toga odreuje se broj bodova u svezi s radnim mjestom prema formuli Rrm = T + O + LJ T = tehniko stanje O = Organizacijske pretpostavke LJ = ljudske pretpostavke Svi elementi prorauna odreuju se iz prijevoda metode AUVA koju je izdao IPROZ - Zagreb nakon to se odrediti koja se tetna kemijska tvar koristi u procesu proizvodnje i na koji nain.

17

Bioloke opasnosti Prema opasnostima dijele se na etiri skupine i to Skupina 1, Skupina 2, Skupina 3 i Skupina 4 tj. na osnovu ovoga odreuje se u koju grupu pripada opasna biloka tvar vezana za odreeno radno mjesto i tada se mjere za borbu protiv opasnosti veu za Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada Prilozi, toka 56. NN br. 5/84 Poar i eksplozija Za poar i eksploziju postoji 5 stupnjeva razreda rizika s istim opisom znaenja kao i za mehanike ozljede, padove i ruenja kao i za opasnost od elektrine struje. Prvo se iz posebne tablice odreuje zona poarno-eksplozivne opasnosti za konkretno radno mjesto. Postoje tri mogue zone prema AUVA metodi koje se oznaavaju brojano od 0 do 2. Zona 0 je zona vee poarne opasnosti tj. u tom radnom prostoru postoji vea potencijalna mogunost da doe do poara budui da su radne tvari i oprema potencijalno vee poarne ugroenosti, dok je u Zoni 2 taj potencijal manji. Pojava nekon izvora topline ili neke energije koja sada takvu atmosferu moe zapaliti je u korelaciji sa poarnom zonom. Pojava ili mogunost "unoenja" energije , tj. uestalost takovog pojavljivanja oznaava se slovano od A do D, opet A je vea uestalost, a D manja. Usporedba ova dva kriterija dovodi do razreda rizika za to radno mjesto. Buka Buka se mjeri i na osnovu toga odreuje da li je buka vea od 85 dB ili manja i tada na osnovu zakonskih odredbi definira se koliko radnik boravi u radnom prostoru i da li ima ili ne potrebe za zatitnom mjerom. Praine (dimovi, aerosoli) Praine se prema odredbama pravilnika mjere i tada se na osnovi izlaganja u odnosu na MDK defininira razred rizika od 1 do 4. Navedene tetnosti ne prestavljaju opasnost na promatranim radnim mjestima. Vibracije Kod procjene vibracije ocjenjuje se stroj sa aspekta moguih vibracija mjere se vibracije na stroju ili itaju iz uputa (ako ih ima) te se procjenjuje kakav je utjecaj stroja na dijelove tijela zaposlenika koji rukuje njime i odreuje se da li se mjerenja trebaju poduzeti kratkorono, srednjerono, to prije ili odmah ili treba poduzeti mjere kao to su skraenje rada s tim strojem i sl. Vibracije su zamjeene ali nisu znaajne za sigurnost radnika na dotinim radnim mjestima.. IZRAUN PREOSTALOG RIZIKA AUVA METODA

LEGENDA:
UESTALOST: vr = vrlo rijetko r = rijetko kp = koji put = esto vk k d s = vrlo kratko = kratko = due = stalno

TRAJANJE:

18

MOGUNOST OZLJEDE: vm = vrlo mala m = mala s = srednja v = velika RIZIK TEINE OZLJEDE I BOLESTI: b = bez ozljede (bolesti) vl = vrlo laka (bolovanje od 3 dana) l = laka (bolov. 4-19 dana) st = srednje teka ozljeda (bolovanje 20-42 dana) t = teka ozljeda (bolovanje preko 42 dana) sm = smrtna ozljeda (trajna posljed.) RAZRED RIZIKA: Rizik Do 1 1-2 2-3 3-4 Iznad 4 Zahtjev za poduzimanje mjera Rizika nema ili je zanemariv; mjere nisu potrebne Rizik je vidljiv, ali nevaan, mjere nisu potrebne, svrsishodno je prouiti mogunosti smanjivanja optereenja Rizik nije zanemariv, ali je umjeren i u doputenim granicama, mjere nisu obvezatne, svrsishodno je prouiti mogunosti za smanjivanje optereenja Rizik umjereno prelazi doputeni, mjere za smanjivanje optereenja su obvezatne odnosno potrebne Rizik je veliki, mjere su potrebne i to odmah

19

MEHANIKE OPASNOSTI
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 ( parnog kotla)

01

PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREE


UESTALOST/TRAJANJE MOGUNOST NESREE

vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D

rijetko / kratko A B C D

ponekad / dulje B C D E

esto / dugotrajno C D E E

vrlo mala mala srednja visoka

PROCJENA TETE - UTVRIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najvie 3 dana 2 2 2 3 4 lake povrede bolovanje 4 - 19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 - 45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budunosti potrebite mjere u bliskoj budunosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutani prekid rada u podruju opasnosti tee povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5

A B C D E

1 1 2 2 3 klasa rizika 1 2 3 4 5

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori:

o opasnosti/napori izazvani mehanikim opasnostima, a naroito:


kao posljedica obavljanja djelatnosti: o stisak, odrez, rez, udarac, ubod, o uslijed djelovanja dodatnih uvjeta: o pogreni postupci, o oteani uvjeti o
Na temelju:

o prikupljenih podataka, o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, o provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika - klasa rizika 3 (u bliskoj budunosti potrebite mjere)

OPASNOST PADA
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01

20

GRUPA RADNIH MJESTA PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREE


UESTALOST/TRAJANJE MOGUNOST NESREE

vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D

rijetko / kratko A B C D

ponekad / dulje B C D E

esto / dugotrajno C D E E

vrlo mala mala srednja visoka

PROCJENA TETE - UTVRIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najvie 3 dana 2 2 2 3 4 1 2 3 4 5 lake povrede bolovanje 4 - 19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 - 45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budunosti potrebite mjere u bliskoj budunosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutani prekid rada u podruju opasnosti tee povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5

A B C D E

1 1 2 2 3 klasa rizika

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori: o snosti pada izazvana. o mokrim podom, o radnim prostorom koji ne omoguava nesmetano kretanje, o slabom vidljivou, o oteenom podnom oblogom, o neravnim podom, o izvedbom tla - radne podloge: o vrste materijala poda, o glatkoe obloge, o koritenjem izlaznih putova (slaba osvijetljenost, zakrenost, oneienost). Na temelju: o prikupljenih podataka, o provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, o provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi klasa rizika 3

21

OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE


OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01

PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREE


UESTALOST/TRAJANJE MOGUNOST NESREE

vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D

rijetko / kratko A B C D srednje povrede bolovanje 20 45 dana 3 3 4 4 5 opis

ponekad / dulje B C D E tee povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5

esto / dugotrajno C D E E

vrlo mala mala srednja visoka neznatne povrede bolovanje najvie 3 dana 2 2 2 3 4

PROCJENA TETE - UTVRIVANJE STUPNJA RIZIKA


vrlo laka bez bolovanja lake povrede bolovanje 4 - 19 dana 3 3 3 4 4 smrtne ili trajne posljedice

A B C D E

1 1 2 2 3 stupanj rizika 1 2 3 4 5

4 4 5 5 5

prihvatljivi rizik u budunosti potrebite mjere u bliskoj budunosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutani prekid rada u podruju opasnosti

22

ZAKLJUAK Analizom su utvrene slijedee opasnosti: o opasnosti/napori izazvani djelovanjem elektrine struje, a naroito pri koritenju elektrinih troila: o mogue neispravnosti elektrinih ureaja o nepravilnog koritenja elektrinih ureaja, o opasnosti uzrokovane neispravnom elektrinom instalacijom (u smislu zatite od elektrine struje): o neispravnost rasvjetnih tijela, o neispravnosti elektrinih prikljunica o uslijed prethodno navedenih neispravnosti mogue su ozljede od djelovanja elektrine energije koje se mogu oitovati kao: o sluajni dodir dijelova pod naponom (nepravilna zatita od direktnog dodira) o indirektni dodir (nepravilna zatita od indirektnog dodira) Na temelju: o prikupljenih podataka, o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, o provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljiviklasa rizika 1 (prihvatljivi rizik ).

23

OPASNOSTI OD POARA I EKSPLOZIJE


OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01

PROCJENA RIZIKA Za procjenu rizika od poara i eksplozije, odluujui su slijedei faktori: - prisustvo izvora zapaljenja, - nastajanje gorivih produkata, odnosno eksplozijski opasnih smjesa Temelj za daljnje korake u procjeni rizika je podjela na sektore: - Komplementarne pojmove sektor i dozvoljeni izvori zapaljenja moe se predstaviti u formi matrice: matrica br.1:
kategorija / zona A B C / S1 / S2 / S3 pojava opasnih eksplozivnih smjesa stalno, trajno, esto povremeno rijetko i kratkotrajno ne - niti pri rijetkim kvarovima
klase rizika

uestalost esto povremeno rijetko nikada

dozvoljeni izvori zapaljenja ne - niti pri rijetkim kvarovima ne niti pri kvarovima ne - kao posljedica radnog procesa kao posljedica radnog procesa

uestalost nikada / povremeno esto

D / (nema)

klasa rizika 1 rizik zanemariv, promatrani sustav se moe smatrati zadovoljavajue 5 sigurnim 4 3 klasa rizika 2 korektivne mjere su srednjerono korisne pa ak i potrebne klasa rizika 3
2 1 0 potrebno 1 S3

je ubrzo provesti tehnike mjere radi smanjenja rizika zone


2 S1 3

S2

4 klasa rizika 4 vrsta izvora je odmah provesti mjere potrebno zapaljenja

klasa rizika 5

trenutni prekid rada u podruju opasnosti

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori: opasnosti izazvane nepravilnim radomi/ili koritenjem postrojenja opasnosti izazvane neprovoenjem propisanih mjera zatite na radu

Na temelju prikupljenih podataka, te provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, moe se zakljuiti da je mogunost nastanka poara ili eksplozije - kao posljedica tehnolokog procesa znatna, pa postoje objektivne opasnosti i rizici. Objektivno prisutni rizici mogu se minimizirati provoenjem ispravnih radnih postupaka, odnosno postupanjem sukladno pravilima zatite od poara koja trebaju biti ukljuena u pravilnik o zatiti od poara (ili neki drugi analogni akti tvrtke). Postupanjem radom i djelovanjem sukladno prethodno navedenim zahtjevima, moe se smatrati da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi klasa rizika 2

25

RASVJETA
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): STROJAR VKV 2 ( parnog kotla) 01

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori: opasnosti/napori izazvani neadekvatnim parametrima rasvjete, a naroito: - nedovoljnom prirodnom rasvjetom, - nedovoljnom umjetnom rasvjetom, - nejednakom rasvjetom, - neodgovarajui kontrast Na temelju: - prikupljenih podataka, - provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, - provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi, ali je potrebno intervenira na rasvjetne elemente u tehnikom smislu.

26

BUKA
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01

POSTUPAK ZA UTVRIVANJE RAZINE BUKE NA RADNOM MJESTU


Cilj: Poznate veliine: utvrivanje razine buke na radnom mjestu u razliitim podrujima i raznolikim optereenjima bukom jaina zvuka u razliitim podrujima trajanje zadravanja u razliitim podrujima

A. utvrivanje procijenjene dnevne jaine pojedinih podruja na temelju dijagrama 2.

dijagram 2:

18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 15 30 60 120 240 480


zadravanje u minutama itanje dijagrama: na temelju vremena zadravanja (apscisa), utvruje se smanjenje optereenja bukom (ordinata), u odnosu na izmjerenu vrijednost u = dnevna procijenjena jaina buke

za pojedino radno mjesto mogue je odvojeno odreivanje vie dnevnih procijenjenih jaina buke, koje se potom analiziraju na nain definiran dijagramom 3
B. dodatak utvrenim dnevnim procijenjenim jainama pojedinih podruja na temelju dijagrama 2.

itanje dijagrama:

najvea procijenjena razina buke (utvrena prema dijagramu 2), koristi se kao temelj za daljnju analizu. Na ordinati se oitava vrijednost, koja se zatim dodaje (dodatak) prethodno utvrenoj najveoj procijenjenoj razini buke = korak 1. Novodobivena vrijednost (ukljuujui dodatak), koristi se kao temelj za korak 2 (gornja vrijednost), dok se za donju vrijednost koristi idua (trea po redu) procijenjena razina buke.

27

PROCJENA RIZIKA OPASNOSTI OD BUKE TETNE ZA SLUNE ORGANE (provodi se nakon utvrivanja - mjerenja individualne razine buke na radnom mjestu) pitanje 1: Da li je pri normalnom razgovoru mogue razumijevanje na udaljenosti od 1 m? pitanje 2: Da li je pri glasnom vikanju mogue razumijevanje na udaljenosti od 0.5 m? pitanje 3: Da li impulsni zvukovi uzrokuju bolove u uima? tablica 1 pitanje 1 1 2 3 odgovor DA NE NE DA procjena nema optereenja bukom procijenjena buka izmeu 70 i 85 dB procijenjena buka oko ili vea od 95 dB impulsna buka, max. izmjerena buka oko 140 dB mjere NE NE ODMAH ODMAH

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka, te provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, moe se zakljuiti da postoje odreena optereenja bukom, koja potjeu od: - rada strojeva i ureaja - postrojenja Ispitivanja i mjerenja su pokazala da je razina ekvivalentne buke za 8-satni rad uglavnom u granicama nedozvoljenog (ujednaene vrijednosti kod pojedinih radnih strojeva i postrojenja, izmjerena buka u prosjeku od 98 dB (A). Na temelju provedene analize nakon promijene mjera moe se zakljuiti da je optereenja bukom veliko, te su rizici za sigurnost i zdravlje radnika neprihvatljivi, te je potrebno pridravanje mjera zatite (propisane planom zatite). Mjere zatite ukljuuju koritenje osobnih zatitnih sredstava za zatitu od buke. Temeljem tablice 1, moe se zakljuiti da je potrebna primjena odreenih mjera zatite (posebna pravila zatite). Djelatnik mora obavezno dok boravi u pogonu koristiti zatitne slualice.

MIKROKLIMA
28

OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA

STROJAR VKV 2 ( parnog kotla)

01

UTVRIVANJE OPASNOSTI Za utvrivanje opasnosti uzrokovane klimatskim faktorima, mogu se koristiti podaci iz slijedee tablice:

klimatski zahtjevi mali normalni

stupanj djelatnosti mirno sjedenje (itanje ili pisanje) lagani manuelni rad u stojeem poloaju laki manuelni rad u stojeem i ueem poloaju srednje teki rad teki tjelesni rad najtei tjelesni rad

temperatura zraka min/max 19 - 25 C 18 - 24 C

izraziti

najmanje 12 C

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori: opasnosti/napori izazvani nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima u prostorima u kojima se radi i kroz koje se prolazi, a naroito: o nedostatak svjeeg zraka, o previsoka temperatura (ljetni period), o preniska temperatura (zimski period), o propuh, o previsoka vlanost.

Na temelju: o prikupljenih podataka, o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, o provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi.

29

FIZIKI NAPORI
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA STROJAR VKV 2 (parnog kotla) 01

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori: Tjelesna naprezanja uslijed: o - fizika optereenja za vrijeme rada: obavljanje fizikog rada penjanje do mjesta rada kretanje po pogonu vrsta optereenja miia dinamiki (gibanje s primjenom snage), statiki, jednostrano optereenje miia djelatnosti bez izmjene optereenja dugotrajno ili esto kleanje, uanje, stajanje.

Na temelju prikupljenih podataka provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi.

30

IZRAUN OPASNE RADNE TVARI KEMIJSKA TVAR CAS BROJ PROIZVOA GODINJA POTRONJA TVARI KOJE NASTAJU RASPADOM R-OZNAK S-OZNAKA OPASNOST OD POARA OZNAKE PREMA NN 92/93 TLAK PARA mbar VELIINA ESTICA MDK ppm mg/m3 KDK ppm mg/m3 3 TEKO LOIVO ULJE (EC NO 279-384-7) T, R 45,52/53 45=9, T=8

T R45 R 52/53

Otrovan Moe izazvati rak tetan za vodene organizme, moe u vodama imati dugotrajno tetno djelovanje.

31

ORGANIZACIJSKE MJERE (O)

Radno mjesto, pogon : STROJAR VKV 2 ( pomonog parnog kotla) Bodovi 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 tri etiri pet 6-7 vie od 10 0,75 radnog vremena cijelo radno vrijeme 0,5 radnog vremena kemijsko odijelo cijevna maska izolacijski aparat > 500 kg dva 0,25 radnog vremena respirator jedan Broj izloenih nijedan Vrijeme izlaganja nikada kratko, mjeseno kratko, tjedno kratko, dnevno Potrebna osobna zatitna sredstva nisu potrebna zatitna krema za ruke rukavice, naoale Lako odijelo nije obvezno Osl. kol. kol. < 0,1 MDK kol. < MDK kol. < 2 MDK kol. < 5 MDK kol. < 10 MDK kol. < 50 MDK kol. < 100 MDK kol. < 500 MDK kol. < 1000 MDK Unesena kol. <1g < 10 g < 100 g <1g < 10 kg < 50 kg < 100 kg < 200 kg < 500 kg

regeneracijski aparat nisu na raspolaganju OZS iako su potrebna kol. > 1000 MDK ili nisu ispravna ili se ne koriste Klas. 8 7 2 (MDK) = maksimalno doputene koncentracije, OZS = osobna zatitna sredstva) Zbroj (O) = 17

32

LJUDSKE PRETPOSTAVKE (Lj) Radno mjesto, pogon : STROJAR VKV 2 ( pomonog parnog kotla) Bodovi 0 1 2 3 4 5 6 7 8 bez teor. Znanja, praktino nije osposobljen in ZNR bez teoretskog znanja, praktinog iskustva nije oposobljen iz ZNR 2 teki rad ili rad u smjenama 7 Zbroj (Lj) = 9 teoretsko znanje, bez iskustva osposobljen iz ZNR teki rad ili rad u smjenama visoki ritam rada i iskustvo, monotonija, visoka stopa bolovanja zbog bolovanja i ozljeda visoki ritam rada i monotonija, visoka stopa bolovanja zbog bolovanja odnosno ozljeda Posebni uvjeti, struka, osposobljenost strunjak i glede ZNR strunjak bez teoretskog znanja, praktinog iskustva osposobljen srednje teki rad visoki ritam rada monotonija, potekoe Teina rada sjedei lagani rad stojei lagani rad Zadovoljstvo u radu nije monoton, nema bolovanja umjereno monoton, norm. Bolovanje monoton,norm. Bolovanje

9 10 Klasifikacija

(MDK) = maksimalno doputene koncentracije, OZS = osobna zatitna sredstva)

33

MATRICA ZA ODREIVANJE RIZIKA OD KEMIJSKIH TVARI


OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA):

Radno mjesto, pogon : STROJAR VKV 2 (parnog kotla)


01

Rtv 0 do 4 Rrm 0 do 20 bez opasnosti razred opasnosti 1 mjere potrebne dugorono razred opasnosti 2 mjere potrebne srednjorono razred opasnosti 3 neodgodiva promjena radnog postupka razred opasnosti 4 neodgodiva promjena radne tvari i radnog postupak razred opasnosti 5 zamjena radnih tvari razred opasnosti 4 5 do 8 9 do 16 > 16

21 do 40

41 do 60

61 do 110

Rrm = klas. rizika radnog mjesta (formula T + O + Lj) Rtv = klas. rizika radne tvari formula (Da + Dk) x Os) Ukoliko se na radnom mjestu procjenjuje vie radnih tvari, klas. rizika za tvar odreuje se jednadbom Rtv = /(Da1 + Dk1) x Os1 + (Da2 + Dk2) x Os2 + (Dan + Dkn) x Osn / n

34

MEHANIKE OPASNOSTI
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA ELEKTRIAR VKV 2 (deurni elektriar)

02

PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREE


UESTALOST/TRAJANJE MOGUNOST NESREE

vrlo rijetko / vrlo kratko

rijetko / kratko

ponekad / dulje

esto / dugotrajno C D E E

vrlo mala mala srednja visoka PROCJENA TETE vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najvie 3 dana 2 2 2 3 4

A A B A B C C C D D D E UTVRIVANJE STUPNJA RIZIKA srednje povrede bolovanje 20 - 45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budunosti potrebite mjere u bliskoj budunosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutani prekid rada u podruju opasnosti tee povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5

lake povrede bolovanje 4 - 19 dana 3 3 3 4 4

smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5

A B C D E

1 1 2 2 3 klasa rizika 1 2 3 4 5

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori: o asnosti/napori izazvani mehanikim opasnostima, a naroito: o kao posljedica obavljanja djelatnosti: o stisak, odrez, rez, udarac, ubod, o uslijed djelovanja dodatnih uvjeta: o pogreni postupci, o oteani uvjeti
Na temelju:

o prikupljenih podataka, o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta,

o provedenih mjera predvienih planom,


moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi - klasa rizika 1 (prihvatljivi rizik)

OPASNOST PADA
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / ELEKTRIAR VKV 2 (deurni elektriar) 02

35

GRUPA RADNIH MJESTA PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREE


UESTALOST/TRAJANJE MOGUNOST NESREE

vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D

rijetko / kratko A B C D

ponekad / dulje B C D E

esto / dugotrajno C D E E

vrlo mala mala srednja visoka

PROCJENA TETE - UTVRIVANJE STUPNJA RIZIKA vrlo laka bez bolovanja neznatne povrede bolovanje najvie 3 dana 2 2 2 3 4 1 2 3 4 5 lake povrede bolovanje 4 - 19 dana 3 3 3 4 4 srednje povrede bolovanje 20 - 45 dana 3 3 4 4 5 opis prihvatljivi rizik u budunosti potrebite mjere u bliskoj budunosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutani prekid rada u podruju opasnosti tee povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 smrtne ili trajne posljedice 4 4 5 5 5

A B C D E

1 1 2 2 3 klasa rizika

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori: o opasnosti pada izazvana. o mokrim podom, o radnim prostorom koji ne omoguava nesmetano kretanje, o slabom vidljivou, o oteenom podnom oblogom, o neravnim podom, o izvedbom tla - radne podloge: o vrste materijala poda, o glatkoe obloge, o koritenjem izlaznih putova (slaba osvijetljenost, zakrenost, oneienost). Na temelju: o prikupljenih podataka, o provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, o provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi klasa rizika 2

36

OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE


OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA
UESTALOST/TRAJANJE MOGUNOST NESREE

ELEKTRIAR VKV 2 (deurni elektriar)

02

PROCJENA VJEROJATNOSTI NESREE


vrlo rijetko / vrlo kratko A A C D neznatne povrede bolovanje najvie 3 dana 2 2 2 3 4 lake povrede bolovanje 4 - 19 dana 3 3 3 4 4 rijetko / kratko A B C D srednje povrede bolovanje 20 45 dana 3 3 4 4 5 ponekad / dulje B C D E tee povrede bolovanje preko 45 dana 4 4 4 5 5 esto / dugotrajno C D E E

vrlo mala mala srednja visoka

PROCJENA TETE - UTVRIVANJE STUPNJA RIZIKA


vrlo laka bez bolovanja smrtne ili trajne posljedice

A B C D E

1 1 2 2 3

4 4 5 5 5

stupanj rizika 1 2 3 4 5

opis prihvatljivi rizik u budunosti potrebite mjere u bliskoj budunosti potrebite mjere odmah potrebite mjere trenutani prekid rada u podruju opasnosti

37

KLJUAK Analizom su utvrene slijedee opasnosti: o opasnosti/napori izazvani djelovanjem elektrine struje, a naroito pri koritenju elektrinih troila: o mogue neispravnosti elektrinih ureaja o nepravilnog koritenja elektrinih ureaja, o opasnosti uzrokovane neispravnom elektrinom instalacijom (u smislu zatite od elektrine struje): o neispravnost rasvjetnih tijela, o neispravnosti elektrinih prikljunica o uslijed prethodno navedenih neispravnosti mogue su ozljede od djelovanja elektrine energije koje se mogu oitovati kao: o sluajni dodir dijelova pod naponom (nepravilna zatita od direktnog dodira) o indirektni dodir (nepravilna zatita od indirektnog dodira) Na temelju: o prikupljenih podataka, o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, o provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika klase rizika 3

38

BUKA
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / LOKACIJA): ELEKTRIAR VKV 2 (deurni elektriar) 02

POSTUPAK ZA UTVRIVANJE RAZINE BUKE NA RADNOM MJESTU


Cilj: Poznate veliine: utvrivanje razine buke na radnom mjestu u razliitim podrujima i raznolikim optereenjima bukom jaina zvuka u razliitim podrujima trajanje zadravanja u razliitim podrujima

C. utvrivanje procijenjene dnevne jaine pojedinih podruja na temelju dijagrama 2.

dijagram 2:

18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 15 30 60 120 240 480


zadravanje u minutama itanje dijagrama: na temelju vremena zadravanja (apscisa), utvruje se smanjenje optereenja bukom (ordinata), u odnosu na izmjerenu vrijednost u = dnevna procijenjena jaina buke

za pojedino radno mjesto mogue je odvojeno odreivanje vie dnevnih procijenjenih jaina buke, koje se potom analiziraju na nain definiran dijagramom 3
D. dodatak utvrenim dnevnim procijenjenim jainama pojedinih podruja na temelju dijagrama 2.

itanje dijagrama:

najvea procijenjena razina buke (utvrena prema dijagramu 2), koristi se kao temelj za daljnju analizu. Na ordinati se oitava vrijednost, koja se zatim dodaje (dodatak) prethodno utvrenoj najveoj procijenjenoj razini buke = korak 1. Novodobivena vrijednost (ukljuujui dodatak), koristi se kao temelj za korak 2 (gornja vrijednost), dok se za donju vrijednost koristi idua (trea po redu) procijenjena razina buke.

39

PROCJENA RIZIKA OPASNOSTI OD BUKE TETNE ZA SLUNE ORGANE (provodi se nakon utvrivanja - mjerenja individualne razine buke na radnom mjestu) pitanje 1: Da li je pri normalnom razgovoru mogue razumijevanje na udaljenosti od 1 m? pitanje 2: Da li je pri glasnom vikanju mogue razumijevanje na udaljenosti od 0.5 m? pitanje 3: Da li impulsni zvukovi uzrokuju bolove u uima? tablica 1 pitanje 1 1 2 3 odgovor DA NE NE DA procjena nema optereenja bukom procijenjena buka izmeu 70 i 85 dB procijenjena buka oko ili vea od 95 dB impulsna buka, max. izmjerena buka oko 140 dB mjere NE NE ODMAH ODMAH

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka, te provedene procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, moe se zakljuiti da postoje odreena optereenja bukom, koja potjeu od: - rada strojeva i ureaja - postrojenja Ispitivanja i mjerenja su pokazala da je razina ekvivalentne buke za 8-satni rad uglavnom u granicama nedozvoljenog (ujednaene vrijednosti kod pojedinih radnih strojeva i postrojenja, izmjerena buka u prosjeku od 98 dB (A)). Na temelju provedene analize nakon promijene mjera moe se zakljuiti da je optereenja bukom veliko, te su rizici za sigurnost i zdravlje radnika neprihvatljivi, te je potrebno pridravanje mjera zatite (propisane planom zatite). Mjere zatite ukljuuju koritenje osobnih zatitnih sredstava za zatitu od buke. Temeljem tablice 1, moe se zakljuiti da je potrebna primjena odreenih mjera zatite (posebna pravila zatite). Djelatnik mora obavezno dok boravi u pogonu koristiti zatitne slualice.

MIKROKLIMA
OPIS (SREDSTVO RADA / RADNO MJESTO / GRUPA RADNIH MJESTA ELEKTRIAR VKV 2 (deurni elektriar) 02

40

UTVRIVANJE OPASNOSTI Za utvrivanje opasnosti uzrokovane klimatskim faktorima, mogu se koristiti podaci iz slijedee tablice:

klimatski zahtjevi mali normalni

stupanj djelatnosti mirno sjedenje (itanje ili pisanje) lagani manuelni rad u stojeem poloaju laki manuelni rad u stojeem i ueem poloaju srednje teki rad teki tjelesni rad najtei tjelesni rad

temperatura zraka min/max 19 - 25 C 18 - 24 C

izraziti

najmanje 12 C

ZAKLJUAK Na temelju prikupljenih podataka utvrene su mogue opasnosti/napori: opasnosti/napori izazvani nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima u prostorima u kojima se radi i kroz koje se prolazi, a naroito: o nedostatak svjeeg zraka, o previsoka temperatura (ljetni period), o preniska temperatura (zimski period), o propuh, o previsoka vlanost.

Na temelju: o prikupljenih podataka, o provedene Procjene opasnosti za grupe radnih mjesta, o provedenih mjera predvienih planom, moe se zakljuiti da su rizici za sigurnost i zdravlje radnika prihvatljivi.

41

METODA WK
Metoda omoguava brzu i korektnu procjenu za onoga koji je radi. U procjeni je uvedeno pet moguih zakljuaka, koi procjenu znatno skrauju: na sredstvima rada nema nedostataka glede sigurnosti, ne upotrebljavaju se opasne radne tvari, opasne radne tvari upotrebljavaju se u bezopasnim koliinama, ne postoje optereenja koja ugroavaju zdravlje radnika, i ne postoje opasnosti iznad openito prihvatljive razine.

Procjena razlikuje est faza, kako slijedi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Oznaavanje radnih prostorija i prostora, Informiranje suradnika o sigurnosti, zatiti zdravlja i ergonomiji, Organizaijske predradnje, obilasci, anketiranje zaposlenih, prikupljanje odgovarajuih podloga, Procjena opasnih radnih tvari, ispitivanje tehnike sigurnosti i ergonomije sredstava rada, Procjena radnih podruja obzirom na pojedino optereenje, i Plan mjera i njihova realizacija.

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA Matrica za ocjenu rizika uzima u odnos: teinu ozljede teinu oteenja zdravlja, i to: vrlo laka, laka, teka, vrlo teka ozljeda, i smrtna ozljeda, vrijeme zadravanja ( trajanje i uestalost), otklanjanje opasnosti ( mogue / jedva mogue ), i vjerovatnost ( vrlo mala / mala / velika ).

MATRICA za ocjenu rizika se sainjava za svaku od opasnosti. Popunjavanjem matrice dolazimo do razreda rizika po osnovu navedenog broja odnosno Razreda rizika ( A; B; C ), nakon ega se opasnosti / rizici zbrajaju i utvruje se prioritet u poduzimanju mjera.

42

Otklanjanje opasnosti TABLICE ZA ODREIVANJE RAZREDA RIZIKA PO METODI WK MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Teina ozljede Teina oteenja zdravlja
mogue

Opasnost: mehanika Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost)

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue opasnosti jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

potrebno odmah poduzeti mjere

Vlado Rodi Obrazloenje: teka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

Jedva mogue

43

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Teina ozljede Teina oteenja zdravlja Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost) Opasnost: pad Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

Vlado Rodi Obrazloenje: laka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

mogue

44

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Teina ozljede Teina oteenja zdravlja Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost) Opasnost: elektrina struja Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

Vlado Rodi Obrazloenje: laka ozljeda Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

mogue

45

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Teina ozljede Teina oteenja zdravlja Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost) Opasnost: poar i eksplozije Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

Vlado Rodi Obrazloenje: teka ozljeda


Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

mogue

46

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Teina ozljede Teina oteenja zdravlja Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost) Opasnost: termika Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

Vlado Rodi Obrazloenje: teka ozljeda


Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

mogue

47

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Teina ozljede Teina oteenja zdravlja Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost) Opasnost: kemijska Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

Vlado Rodi Obrazloenje: rijetko do ee

mogue

48

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Strojar VKV 2 parnog kotla Teina ozljede Teina oteenja zdravlja Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost) Opasnost: buka Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

Vlado Rodi

49

Obrazloenje:laka teka ozljeda


Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

mogue

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Elektriar VKV 2 deurni Teina ozljede Teina oteenja zdravlja Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost) Opasnost: mehanike Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama Obrazloenje:laka na trajanje ivota

mogue jedva mogue

rijetko do ee
Oznaka za svaki parametar rizika:

mogue 0 1-3 4-8


rizik zanemariv

teka ozljeda

Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti Procjenu obavio: primjenom Vlado Rodi osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

50

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Elektriar VKV 2 deurni Teina ozljede Teina oteenja zdravlja Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost) Opasnost: pad Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

Vlado Rodi

51

Obrazloenje:laka teka ozljeda


Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

mogue

Vrijeme zadravanja Teina ozljede Vjerojatnost Otklanjanje vrlo (trajanje i uestalost) Teina oteenja velika mala opasnosti mala zdravlja MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK ifra: Elektriar VKV 2 deurni rijetko do ee Vrlo laka ozljeda
(bez bolovanja) esto do trajno jedva mogue mogue jedva mogue mogue

Opasnost: el.struje

mogue

0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 8

0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8

0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue jedva mogue

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

52

Vlado Rodi

Obrazloenje: teka ozljeda


Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti Teina primjenom ozljede Teina osnovnih i oteenja zdravlja posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

mogue

Vrijeme zadravanja (trajanje i uestalost)

Otklanjanje opasnosti
mogue

Vjerojatnost vrlo velika mala mala


0 1 1 2 2 3 3 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 6 7 8 0 0 0 0 0 1 1 2 2 3 3 4 4 5 5 6 8

Vrlo laka ozljeda


(bez bolovanja)

rijetko do ee

jedva mogue mogue

esto do trajno

jedva mogue mogue

Laka ozljeda
(bolovanje do 3 dana)

rijetko do ee

MATRICA ZA OCJENU RIZIKA PO METODI WK


mogue esto do trajno

jedva mogue

ifra: Elektriar VKV 2 deurni

Opasnost: jedva mogue buka


mogue jedva mogue

4 4 5 5 6 6 7 7 8 8

Teka ozljeda
(bolovanje do 42 dana)

rijetko do ee

esto do trajno

mogue jedva mogue

Vrlo teka ozljeda


(bolovanje preko 42 dana)

rijetko do ee

mogue jedva mogue

esto do trajno Smrtna ozljeda, trajno oteenje s posljedi-cama na trajanje ivota

mogue jedva mogue

Procjenu obavio:

Oznaka za svaki parametar rizika:

0 1-3 4-8

rizik zanemariv granini sluaj, razmisliti o mjerama

mjmjerama potrebno odmah poduzeti mjere

53

Vlado Rodi

Obrazloenje:vrlo laka ozljeda


Opasnosti se mogu otkloniti, odnosno umanjiti primjenom osnovnih i posebnih mjera zatite na radu.

rijetko do ee

mogue

KONTROLNA LISTA ZA PROIZVODNJU


Aktivnosti T1 Prerada i oblikovanje T2 Sastavljanje i montiranje T3 Ulaganje i vaenje materijala T4 Posluivanje, upravljanje, reguliranje T5 Nadzor, kontrola T6 Otklanjanje, smetnji T7 Transportiranje, utovar T8 Odravanje T9 ienje T10 Rad na raunalu T11 Ureivanje, opremanje T12 Sredstva rada A1 Runi rad A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 Runi alat Runo voeni strojevi Stacionarni strojevi Runo pokretana transportna sredstva Vozila, pokretni strojevi Raunalo Tokarski stroj X X

X X X X X X

Radne tvari B1 B2 B3 B4 B5 Krute tvari Tekuine Plinovi Kemijske opasne tvari Bioloke opasne tvari X X X X

54

B6 B7 B8 B9

Zapaljive tvari Eksplozivne tvari Vrui i hladni mediji

X X

I1 I2 I3 I4 I5

Ultraljubiasto zraenje Infracrveno zraenje Ionizirajue zraenje Elektromagnetno polje Uporaba laserskih zraka

Tvari koje se oslobaaju kod prerade B1 Plinovi, dimovi i pare B2 Praine B3 Trijeske B4 Metalna strugotina Opasnosti U1 Nekontrolirani pokretni dijelovi U2 Masa u pokretu U3 Dijelovi koji otpadaju U4 Dijelovi s opasnim povrinama U5 Nezatieni, pokretni dijelovi U6 Opasnost od elektrine struje U7 Spotaknua, padovi, okliznua, prijelomi U8 Porezotine,ukljetenja, ubodi U9 Sudari, odbijanja U10 Padovi U11 Opasnost od poara U12 Opasnost od eksplozije U13 Udisanje ili gutanje U14 Kontakt s koom U15 tetna buka U16 Opasnost za sustav kretanja i podupiranja U17 Opasnost za vid Oblikovanost radnog mjesta C1 Lo pristup C2 Nezadovoljavajue radne visine C3 Nedovoljna opremljenost C4 Suen prostor za kretanje C5 Nedovoljan prostor za noge i stopala C6 Neprilagoeno hvatita C7 Nepreglednost C8 Prljavtina C9 Vlanost C10 Optereenje uslijed noenja OZS Napori pri radu i dranje tijela D1 Nepovoljan poloaj tijela pri radu D2 Rad stojei D3 Teki rad uz kretanje, pomicanje, noenje D4 Jednolini rad uz kretanje Buka E1 E2 E3 E4 Jaka buka Jaki impulsni umovi Ometajui umovi Ultra i infrazvuk

X X

Praenje i rukovanje J1 Nedovoljna raspoznatljivost signala upozorenja Nedovoljna raspoznatljivost izvora greaka ili J2 opasnosti Neodgovarajue oblikovanje ili postavljanje J3 sastavnih dijelova Psihikih napori K1 Ne postoji mogunost odmora K2 Vremenski pritisak K3 este akustine i optike smetnje K4 Odgovornost za druge osobe K5 Potreba za donoenje brzih odluka K6 Oscilacija izmeu premalenih i prevelikih zahtjeva K7 Ne postoji mogunost oblikovanja vlastitog rada K8 Jaka zavisnost o tehnolokom procesu Smanjena ili nikakva mogunost komunikacije sa K9 suradnicima

X X X X X X X X X

X X X X

X X

X X X X

Rasvjeta F1 Preslaba rasvjeta F2 Bljetanje, refleksija,zrcaljenje F3 Treperenje F4 Neuravnoteeni kontrasti Mikroklima G1 Visoka ili jako niska temperatura G2 Veliki temperaturni skokovi G3 Velika brzina strujanja zraka G4 Jako toplinsko zraenje G5 Zagaenost zraka Vibracije H1 Jako izraenoe vibracije cijelog tijela H2 Jako izraene vibracije vibracije ruke i ake H3 Vibracije postavljenih dijelova ili oznaka Zraenja i polja

X X X X X

55

PROPUSTI U PRIMJENI OSNOVNIH I POSEBNIH PRAVILA ZATITE NA RADU Mjerenjem radnog okolia utvreno je da se u tehnolokom procesu javlja buka iznad dozvoljene razine gotovo u svim segmentima pogona pa tako i za analizirana radna mjeta (strojarnica kod turbine , kod generatora, kod mjernog pulta, pumpa, pumpni stanica, buka od usisno/isisnih ventilatora (ventilacije). Uglavnom radnici ne borave stalno u pogonskom prostoru (unurar pogona su zatvoreni nadzorni prostori), a zadravaju se krae od maksimalno dozvoljenog izlaganja utvrenog oktavnom analizom, radnici se upuuju na redovne zdravstvene preglede, osigurana su im OZS, te nije uoeno da se OZS ne koriste. U pogonu kotlovnica nije bilo izvreno mjerenje razine buke za vrijeme rada postrojenja. Mjerenjem radnog okolia utvreno je da je razina osvjetljenja ispod minimalno propisanih vrijednosti (kotlovsko postrojenje gotovo u svim, strojarnica na koti 7,50 m, blok kondenzacije, kemijska priprema, prostor pumpi) Na dijelu poda oko kotla znatno je oteen pod koji ugroava radnike pri njihovom svakodnevno poslu. Na dijelovima plamenika i dovodnim cijevima goriva javljaju se visoke temperature do 120 C (na kotlove dolazi ve pregrijani mazut/lo ulje) kako osnovnim pravilima nije to rijeeno, potrebno je to rijeti posebnim pravilima, makar odgovarajuim upozorenjima. Na dijelu platforme (kotla na visini 7m) nedostaje dio zatitne ograde koja je demontirana radi remonta, poslije nije vraena. MJERE ZA SMANJENJE RAZINE OPASNOSTI ODNOSNO POBOLJ.UVJETA RADA Na temelju obilaska prostora, mjesta rada na kojima zaposlenici obavljaju svoje redovne poslove, na temelju uvida u dokumentaciju dobivenih podataka od odgovornih osoba, razgovora s konkretnim radnicima, te provedene numerike analize, a u cilju poboljanja uvjeta rada predlau se slijedee mjere za smanjenje razine opasnosti, odnosno poboljanja uvijeta rada: Sve poslove potrebno je izvoditi u skladu s uputama za siguran rad, uz koritenje OZS. Potrebno je stalno nadzirati koritenje OZS, te nain obavljanja radnog postupka. Buku nije mogue smanjiti osnovnim pravilima zatite na radu, te je potrebno obavzno primjeniti posebna pravila zatite na radu ( osobna zatitna sredstva istovremeno epii za ui + titnici za ui). Kako nisu postavljeni trajni znakovi sigurnosti i opih obavjesti na mjestima gdje se javlja buka iznad 90 dB poslodavc je duan to u to kraem roku uiniti. Na pojedinim mjestima kao i u kotlovskom postrojenju izmjerena razina osvjetljenosti je ispod minimalno propisanih vrijednosti (do 150 lx), istu treba sanirti tehnikim rjeenjima. Sanirati pod u kotlovskom postrojenju - odmah. Ogradu na kotlu dovesti u prvobitno stanje- odmah.

56

6.

ZAKLJUAK

Iz ovoga strunog rada proizlazi zato su ova dva analizirana radna mjesta poslovi s posebnim uvjetima rada (upravljanje postrojenjem s pov.opasnou, rad na visini, visoki napon, izloenost buci...). Analizom je utvreno da unato primjeni osnovnih pravila zatite na radu postoje preostali rizici od ozljeda i profesinalne bolesti koje je potrebno otkloniti ili svesti na najmanju moguu mjeru posebnim mjerama zatite na radu koje su prije navedene te uz stalnu brigu poslodavca o osposobljavanju i obavjeivanju zaposlenika iz zatite na radu, uz stalnu brigu o objektima za rad, strojevima, i ureajima, zatitnim sredstvima i radnim postupcima, postii e se poboljanje uvjeta rada, odnosno, rizik e biti smanjen na prihvatljivu mjeru prema propisima. Tablino su jo dole saetije prikazani dobiveni rezultati numeriki izrauna preostalog rizika primjenom dviju metoda. Vidljivo je da unato primjeni dviju metoda za ista radna mjesta dobivamo iste ili sliene rezultate koji nam govore da je procjena uspjeno obavljena, te i jedna i druga utvruju da preostali rizik postoji i da je potrebno u jednom i u drugom sluaju poduzeti gore ve navedene mjere. Za RM strojara kotla po AUVA on je razreda 3 kratkorono potrebne mjere, dok je za RM elektriara takoer 3. WK metodom za strojara imamo grupu razreda 4-8 potrebno odmah poduzeti mjere, ali uzimamo 4 to je bila najvea utvrena vjerojatnost za neku opasnost, dok je za elektriara utvrena grupa 1-3 uzimamo 3 to je bila najvea utvrena vjerojatnos za neku opsnost. Tablica klasifikacija rizika AUVA metoda Raz. rizika 1. Prihvatljiv ostatak rizika 2. Srednjorono poduzeti mjere 3. Kratkorono potrebne mjere 4. Nuno odmah poduzeti mjere 5. Odmah prek. rad u opasnom podr. Tablica zbirnog rezultata po radnim mjestima Oznaka /Naziv teh. procesa AUVA Proizvodnja struje i teh. pare WK Proizvodnja struje i teh. pare Strojar parnog kotla Elektriar deurni 4 3 Strojar parnog kotla Elektriar deurni 3 3

WK metoda Razred rizika 0 1-3 4-8 Rizik zanemariv Gran.sluaj razm.o mjerama Predhodno odmah pod. mjere

Pripadajua radna mjesta

Razr.rizika

57

KORITENA LITERATURA: 1. Sigurnost i zatita pri radu u industriji, ZIRS, Zgb., 2002. godine 2. Devi, M.: Pregledi i ispitivanja strojeva i ureaja, CIF, Zgb., 1985. 3. Miileusni, E.: Mjere sigurnosti i zatite na radu kod primjene elektrine energije, ZIRS, Zgb., 1999. godine. 4. Marovi, F.: Pravilnik o izradi procjene opasnosti s obrazloenjem i prikazom metoda (AUWA, WK),-Zgb., IPROZ, 1997. 5. Tehnika enciklopedija szv.3., 1969. god.

58

You might also like