You are on page 1of 72

METODIKA NASTAVE GEOGRAFIJE I.

Sveuilite u Zadru Odjel za geografiju 2009./2010.

1. METODIKA NASTAVE UVOD


evoluira u vremenu i prostoru veza obrazovanja i komunikacije - pomou znanstvenih spoznaja utjecati na stavove i ponaanja nastavnika - utjecaj na odgoj uenika

kola u suvremenom svijetu vie nema monopol na informacije izgubila je autoritet iz ranijih vremena Promjene - odnosa kola okolina - unutranje strukture u koli - ukidanje tradicionalizma (kola dijelila diplome) - odabir zanimljivih sadraja Trai se: nova i kvalitetnija kola novi profil nastavnika nove metodike vjetine vea sposobnost komunikacije prevladavanje dualizma: odgoj i obrazovanje metodikim sadrajima ostvariti jedinstvo u koli uenik treba: - osjeati se dobro - dobivati potporu - razviti elju za uspjehom

Zadatci metodike nastave


davanje teorijskih spoznaja i praktinih vjebi izbjegavanje mehanikog usvajanja sadraja identificirati problem, zatim aktivno rjeavanje odgojnim djelovanjem razviti interes i motivaciju za uenje u koli bez odgovarajueg odgoja nema uspjenog obrazovnog rada Stavovi o metodici nastave: to je samo uputnik za odgojnu praksu tj. metodika = pedagogija primijenjeno umijee i tehnika pouavanja tj. metodika = didaktika Struktura didaktike Opi dio > teorijski modeli pouavanja i uenja; tj. ope zakonitosti, uvjeti i posljedice obrazovnog procesa Posebni dio: - ciljevi i zadatci obrazovanja - dinamika obrazovnog procesa - socijalni oblici i uvjeti obrazovnog procesa - komunikacijski mediji u obrazovanju - odgojno-obrazovna klima - komunikacija u obrazovnom procesu novo: didaktika e-obrazovanja Metodika nastave (specijalna didaktika): pouava zakonitosti nastave u svakom nastavnom predmetu primjenjuje ope didaktike postavke na konkretne nastavne sadraje omoguuje teorijsko rukovoenje nastavnika u praktinom radu predmet pouavanja izvire iz prakse odgoja i obrazovanja Usmjerenost didaktike ranije > nastavnik i proces pouavanja suvremena > uenik i proces uenja uspjeno pouavanje upoznati osobine uenika naine uenja prilagoditi metode pouavanja - suvremena nastava je socijalni proces - sudionici: uenik, nastavnik, drugi uenici, drutvena zajednica, mediji

Metodika nastave geografije prouava: 1.Obrazovnu stranu nastave (planiranje nastave, organiziranje nastave, strukturiranje gradiva, primjena metoda rada, nastavna sredstva i pomagala, primjena seminarskog rada, terenska nastava,...) 2. Odgojnu stranu nastave (odgojna naela u nastavi, odnosi nastavnik-uenik, motivacija, etinost u radu, razvoj samopouzdanja,...) 3. Funkcionalnu stranu nastave (putovi usvajanja znanja, komunikacija u nastavnom procesu, korelacija u nastavi, memoriranje gradiva,...)

Razvoj metodike
17. st. Jan Amos Komensky (eka kola) - potreba suglasnosti nastave s prirodom - princip oiglednosti u nastavi a) od lakeg k teem b) od jednostavnog k sloenijem c) od bliskog k udaljenom d) od poznatog k nepoznatom 18. st. (Fr.) demokratizacija kole - sadraj nastave mora odgovarati znanosti - nastava treba omoguiti slobodan razvoj osobe 19. st. napredak znanosti i tehnologije Imanuel Kant odgoj ovjeka za savreno bieEtika Heinrich Pestalozzi, temelji metodike: oiglednost, sustavnost, postupnost Johan F. Herbart, temelji suvremene metodike Nacrti predavanja iz pedagogije - individualizacija nastave - artikulacija temeljena na 4 stupnja: jasnoa, asocijacija, sustav, metoda 20. st.> novi kritiki pristup odgoju i obrazovanju John Dewey, USA, pedagog budunosti: - kritika verbalnih znanja - promocija odgoja i rada kao temelja spoznaje Suvremena kola uenik je subjekt u nastavi (misli, zakljuuje, samostalno istrauje,...) - pronai najdjelotvornije putove uenja - postii pozitivnu orijentaciju uenika prema sebi i drugima

Dobar je metodiki pristup koji uspijeva: uenika zainteresirati za predmet stvara povjerenje i osjeaj osobne vrijednosti prevladava strah od neuspjeha tumai jednostavno, ne jednostrano pristupa ivotu objektivno omoguuje primjenu znanja u ivotu

2. STRUNO-ZNANSTVENE OSNOVE GEOGRAFIJE


od sredine 19. st. moderna geografija - znanost, prouavanje prostora - osnivaju se sveu. katedre geografije BRD > Karl Ritter, Alexander von Humboldt fizika geografija sastavnica prirodnih znanosti antropogeografija sastavnica humanistikih znanosti Nejedinstvo stavova o strukturi geografije kao nastavnog predmeta BRD > znanost o prostornim strukturama i njihovim uzrocima Zalaganja geografa (u znanosti): jedinstvo: spoznajni objekt je ekosustav ovjek Zemlja (prostor) dvojnost: prirodno-znanstvena disciplina socijalno-znanstvena disciplina dvostruko-dvojni pristup: opa i regionalna, fizika i socijalna Povezanost znanosti i nastave: nomotetski pristup geografske pojave i procese objanjava pomou opih naela, pravila i zakonitosti ideografski pristup koristi shemu: poloaj-granice-veliina-tlo-vode-klima-prirodni izvori-flora i fauna-stanovnitvogospodarstvo-naselja-povijest (u regionalnoj geografiji) + postignua drugih znanosti prirodnih: klimatologija, mineralogija, petrografija.. drutvenih: sociologija, antropologija, povijest,... neizostavno je: svestrano i temeljito obrazovanje uitelja interakcija znanstveno-teoretske i struno-metodike osnove odgovarajua zastupljenost: -ope-geografskih i regionalnih sadraja -sadraja pomonih znanosti -pedagoko-metodikih sadraja

Svijet funkcionira pomou znanosti procesi uenja trebaju biti znanstveno usmjereni: 1) spoznaja 2) naslijeena znanja NPP trebaju biti: a) znanstveno utemeljeni b) prilagoeni uzrastu uenika c) prilagoeni trenutku vremena (ugroenost okolia, tednja prirodnih izvora, problem raspodjele dobara, mogunosti i opasnosti tehnikog napretka,..) Geografija je stoerni predmet Budunost nastave geografije aktualan i zanimljiv predmet predmet od nacionalnog interesa (domoljublje) velike odgojne mogunosti dosadno nabrajanje injenica ugled i status uglavnom ovisi o nastavi i nastavniku tj. kriza strunjaka (dobrih nastavnika) = kriza struke dosadno nabrajanje injenica
Kulturne i povijesne znanosti

Kulturne i socijalne znanosti

Trai se: uvjerljiva i dobra nastava nastava koja gleda unaprijed odgoj za mir, slobodu, humanost i zdravi ivot odgovarajue metode odgoja i obrazovanja stara je pedagoka mudrost (Pestalozzi): obrazovanje obuhvaa glavu, ruke i srce priprema za cjeloivotno obrazovanje uiti za ivot, ne samo za ocjene

Ekonomske znanosti

NASTAVA GEOGRAFIJE

Prirodne znanosti

Koncepcija (nain promatranja i tumaenja) geografije prirodnoznanstvena-kauzalna - ispituje fizike zakonitosti (morfologija) znanstveno-deterministika - djelovanje prirode na ovjeka (kulturu) ekoloka - socioekonomski stupanj prilagoditi prirodi, ekoloka ravnotea koncepcija pejzaa - stvaranje kulturnog krajolika, kreator ovjek koncepcija kulturnog prostora - povijesne procese tumai raspodjelom kulturnih fenomena socijalno-geografska koncepcija - teite na ponaanju i djelotvornosti socijalnih skupina

koncepcija ekosustava - prouava modele ekosustava i pejzae put prema ekogeografiji

Metodologija geografije koristi metode prirodnih i drutvenih znanosti naglasak: terensko istraivanje, anketa, kartiranje,... ranije praenje, opisi, tumaenje odnosa suvremene umjesto opisa kvantitativni prikaz i prikaz u obliku modela (disperzija, uzorci, korelacija, razredi) = kvantitativna geografija Shematski prikaz

Struktura suvremene geografske znanosti OPA GEOGRAFIJA FIZIKA ANTROPOGEOGRAFIJA REGIONALNA G. problemski usmjerena nauiti razumjeti regionalne cjeline DIDAKTIKE ODREDNICE NASTAVNOG PROGRAMA Opseg nastavnog programa koliina injenica i aktivnosti ili irina znanja i sposobnosti - ovisi o statusu predmeta u drutvu i dobi uenika Dubina nastavnog programa dubina znanja i stupanj sposobnosti primjer: znanja na razini traga, reprodukcije.... operativna sposobnost nabrajanja injenica, povezivanja,... tumaenja UGLAVNOM IH KREIRAJU SAMI NASTAVNICI!!! Redoslijed nastavnih sadraja - ovisi o tipu kole i razredu - o statusu geografske znanosti - postoji vie modela redosljeda nastavnih sadraja 1. Linijski (sukcesivni) model tematike predmeta se linijski (sukcesivno) niu jedna za drugom

pri tom treba potivati: - naelo usmjerenosti prema djeci (obrada na djeci najlaki nain) - naelo znanstvene usmjerenosti (pratiti postignua znanosti) = obrazovanje za iskustvo i djelovanje primjer: orijentacija egocentrino, po stranama svijeta, mjerilo i zemljovid 2. Spiralni ili spiralno-linijski (progresivni) model rasporeda nastavnih sadraja ua spirala pri dnu = jednostavnije gradivo niih razreda ira spirala pri vrhu = po opsegu i dubini sloeniji sadraji poveava se opseg i dubina nastavnih sadraja (uzrono-posljedini odnos) 3. Model koncentrinih krugova gradivo V. VIII. r. je iri koncentrini krug prirode i drutva gimnazijsko gradivo je iri koncentrini krug O primjer: Orijentacija i kartografska pismenost 1.Osnovne informacije u III. i IV. razredu (priroda i drutvo) 2.Iste teme ali na vioj razini ponovno u V., VIII. razredu i I. Gimn. V. razred: stupanjska mrea, mjesno i pojasno vrijeme, mjerilo zemljopisne karte, orijentacija VIII. razred: Osobine i vrste topografskih karata. Primjena topografskih karata na primjeru mjesta ili lokalne regije. Orijentacija i kretanje po terenu uz pomo topografske karte I. r. gimnazije: Orijentacija na horizontu Orijentacija pomou tehnikih pomagala Stupanjska mrea Lokalno i pojasno vrijeme Fizika geografija, tema: Reljef Hrvatske VIII. razred kljuni pojmovi -kr -sredogorje -poloji -rijene terase -lesne zaravni -stara i mlada gorja IV. r. Gimnazije primjena kljunih pojmova -veza geolokog sastava i morfolokih obiljeja -pleistoceno i holoceno oblikovanje -hipsometrijske znaajke reljefa RH -energija reljefa i nagib padina -morfogenetske kategorije reljefa -povezanost reljefa, gospodarstva i prostornog ureenja 8

3. CILJEVI I PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE NASTAVE GEOGRAFIJE U HRVATSKOJ


Ciljevi nastave geografije razvoj autonomne osobnosti uenika nacionalni identitet i domoljublje internacionalna solidarnost interakcija ovjeka i prostora (Zemlja) povezanost s drugima - globalizacija odgovorno ponaanje u ivotu Odnos nacionalno - svjetsko geografske posebnosti nacionalnog prostora regionalna povezanost ivot u povezanom i podijeljenom svijetu isprepletenost gospodarstva i politike posibilizam u uvjetima determinizma uloga znanosti i tehnolokog napretka susret s drugaijim krajolicima, kulturama,..

Prattov opi model pouavanja

Odnos prema Zemlji / okoliu prostor za ivot (stanovanje, rad, rekreacija..) izvor hrane (zdrave!) prirodni izvori su uglavnom ogranieni i treba se odgovorno ponaati nuna je interakcija ovjeka i prostora odrastanjem svatko postaje suodgovoran duni smo pridonostiti poboljanju kvalitete ivota a) stjecanje znanja / spoznaja znanja injenica, znanja metoda i znanja teorije b) razvoj sposobnosti / operativni primjena geografskih medija (karte, dijagrami, zrane snimke, ankete,...) i prikazivanje podataka c) odgoj / osobna stajalita pridonose socijalnoj i emocionalnoj kompetenciji uenika

Psiholoke pretpostavke odgojno-obrazovnog procesa

razvoj psihikih funkcija osobe opaanje promatranje, aktivan odnos prema prostoru razmiljanje geografsko, smisleno, pr. potok (gdje, zato,..) zakljuivanje razvoj geografskog miljenja, kauzalnost pojava i procesa pamenje trajna znanja, do zakljuaka se dolazi aktivnim razmiljanjem pridonositi razvoju autonomnih osobnosti emocionalna i estetska veza s domovinom i okolnim svijetom ravnotea nacionalnog identiteta i internacionalne solidarnosti (globalizacija)

Cilj nastave geografije u Hrvatskoj prema NPP geografije iz 1993. upoznati i zavoljeti svoju Domovinu stei osnovna znanja o Zemlji upoznati gospodarska, drutvena i kulturna obiljeja suvremenog svijeta uoiti nunost meusobne suradnje razvijati ljudsku solidarnost

Njemaka Tijekom XX. stoljea vie izmjena: domovinska geografija nacionalno-socijalistika (utjecaj politike!) od 60-tih godina europska ideja uz razvoj ljubavi prema Domovini USA geografija tumai odnose izmeu i unutar razliitih ivotnih prostora na Zemlji mora promatrati ukupnost odnosa ovjek prostor nuna su znanja o prirodnom, drutvenom i kulturnom okoliu kapital, ideje i politiki utjecaji cirkuliraju meu nacijama i regijama Zemlja je cjelovit prostor ije sastavnice su regije SSSR 1986. godine upoznati suvremeni razvoj svijeta ljubav prema Domovini i meunarodnoj solidarnosti zbog otre ideoloke borbe, izgradnja aktivnog svjetonazora geografsko miljenje = dijalektiko-materijalistiko poimanje: Zemlje kao postojbine ljudi

10

Indija poziv na bratstvo i zajedniki ivot u udbenicima to se odnosi samo na Indiju kroz sve dominira integracija nacije ostale vrijednosti spominju se samo sporedno Zakljuak u svim politikim sustavima teoretski su zastupljeni: domoljubni kozmopolitski emancipacijski ciljevi nastave razlika je u teitu: domoljublje u siromanim zemljama kozmopolitizam na Zapadu

Zadatci nastave geografije


Odgojni zadatci nastave geografije ili usvajanje odgojnih vrijednosti utjecaj na izgradnju moralnih stavova uloga nastavnika je poticati pozitivne vrijednosti primjer: humanizam, solidarnost, patriotizam, internacionalizam, materijalna dobit, stjecanje znanja, rad i red,... objektivan prikaz situacije u domovini i svijetu odgovorno, struno i solidarno ponaanje u radu i u ivotu Kako se definiraju odgojni zadatci nastave? Razvijati kod uenika pravilan stav prema... Isticati ulogu znanja u svrhu... Isticati rentabilnost pomorskog prometa jer... Stvarati u uenika potrebu aktivnog koritenja... Poticati duh prijateljstva... Razvijati domoljublje i zalaganje za humanost ... Razvijati spoznaju o hranjivim vrijednostima... Razvijati svijest o problemima prostora depopulacije ... Razvijati u uenika pravilan stav o ljudskom ivotu ... Razvijati potrebu uvanja povijesnih i kulturnih vrijednosti.. Razvijati svijest o kompleksnosti ekolokih problema... a) Obrazovni (materijalni) zadatci nastave geografije Cilj je: stjecanje novih znanja upoznavanje procesa u prostoru, njihovih uzroka i posljedica povezivanje prolosti i sadanjosti predvianje utjecaja na razvoj u budunosti stvaranje obrazovnih temelja za napredovanje u znanosti

11

Katalog znanja donosi nadleno Ministarstvo Primjer iz kataloga za gimnazije Objasniti razliku izmeu Ptolomejevog i Kopernikovog sustava Na crteu i globusu pokazati smjer rotacije Zemlje Nauiti koristiti brojano i linearno mjerilo Objasniti razliku: hipocentar - epicentar Odrediti geogr. irinu i duinu zadanog mjesta Obrazloiti znaajke eruptivnih, ... stijena Objasniti postanak ledenjakih dolina Objasniti etiri osnovna oblika planetarnog reljefa Proitati i objasniti prizemnu sinoptiku kartu Kako se definiraju obrazovni zadatci nastave geografije? upoznati, pokazati, ukazati, uoiti, razumjeti, shvatiti, pouiti, nauiti, prouiti, objasniti,... Prouiti nastanak, prirodnu osnovu i kolonijalizam UK Upoznati osnovne prirodne, drutvene, povijesne i politike prilike u ... Upoznati metode odreianja apsolutne i relativne visine Prouiti postanak i osobine morskih zavala Definirati vrste padalina i njihov nastanak Upoznati dobno-spolni i gospodarski sastav stanovnitva Objasniti odrednice prirodnog kretanja stanovnitva Prouiti regionalnu sloenost SAD-a Ponoviti, utvrditi i sistematizirati znanja o.... b) Funkcionalni (operativni) zadatci nastave geografije razvijaju sposobnosti Oituju se: u primjeni geografskih medija: karta, dijagram, anketa, tehnika brojenja,,... u prikazivanju podataka: interpretacija statistike, razumijevanje uz pomo znakova,... tumaenju meusobnih odnosa analizi i sintezi koje vode do novih spoznaja predstavljanje (nove) teorije ili sustava stjecanje iskustva prostorne dimenzije spoznaja kauzalnosti prirodnih pojava spoznaja kronologije pojava i procesa u domeni prirodne osnove ali i drutvenih zbivanja opisivanje prostora u geografskim kategorijama objanjavanje uvjeta ivota u datoj sredini primjena geografskih strunih metoda na radnom mjestu i u postupcima djelovanja Kako se definiraju funkcionalni zadatci nastave geografije? razviti, osposobiti, usavriti, jaati, formirati, uvjebavati, izgraivati,... Razvijati sposobnost uoavanja razlika u turistikoj... Vjebati interpretaciju statistikih podataka ... 12

Vjebati koritenje prometnih karata Vjebati orijentaciju pomou kompasa Razvijati sposobnost koritenja udbenika Vjebati geografsko razmiljanje (uzrono-posljedine veze i odnosi u geoprostoru) Razvijati sposobnost povezivanja kolskog gradiva sa znanjima prikupljenima iz sredstava javnoga priopivanja Vjebati tumaenje i crtanje dobno-spolnih piramida

4. NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI


Povijesni razvoj najprije razvoj geografije kao znanosti poetci nastave geografije od 16. stoljea sustavno praenje nastavnih planova i programa geografije mogue je od 1872. g. > geografija zaseban nastavni predmet NASTAVNI PLAN je kolski dokument u kojem se u obliku tablice navodi: 1. predmeti koji e se u dotinoj koli uiti tijekom k. godine 2. redosljed uenja po razredima 3. tjedni broj sati za pojedini predmet -donosi ga ministar prosvjete ili parlament -nastavnici ga donose u obliku tablice na jednoj stranici GEOGRAFIJA U NASTAVNIM PLANOVIMA U HRVATSKOJ Osnovna kola u Hrvatskoj od 1972. g. 7 nastavnih sati tjedno (1+2+2+2) 1992. prihvaena ista satnica ??? dodano jo sata u V. razredu Srednje kole u Hrvatskoj 1977.-1991. g. 3 sata tjedno u svim kolama (2+1) Gimnazija: 8 sati tjedno opa i prirodoslovna (2+2+2+2) 7 sati tjedno jezina i klasina (2+2+1+2) Ekonomska kola: 8 sati tjedno (2+2+2+2) etverogodinje strune kole: 3 sata tjedno (2+1) + geografija u funkciji struke: prometna geografija, turistika geografija,... -trogodinje strune kole: nemaju geografiju, osim ako je u funkciji struke: prometna, trgovaka, turistika

13

Hrvatski kolski sustav temelji se na: - predmetnom razredno-satnom sustavu i - tematskom planiranju nastave CJELINA-TEMA-JEDINICA MAKROPLANIRANJE je odabir nastavnih cjelina i njihov raspored tijekom k. god. MAKROPLAN se naziva jo: globalni plan orijentacijski plan tematski plan Godinji makroplan razlae se na planove za ua razdoblja (polugodinji, kvartalni,....mjeseni) Orijentacija za izradu je nastavni program za kolu, propisuje broj sati tjedno i za cijelu k. godinu

Godinji / makroplan nastave geografije podrazumijeva podjelu nastavnoga programa na vanije sastavnice nastavnoga procesa, prema broju sati: obrada novoga gradiva ponavljanje uvjebavanje provjeravanje ocjenjivanje ukupno sati (godinje i po mjesecima) za obradu novih nastavnih sadraja 2/3 fonda sati ostali oblici rada 1/3 fonda sati Geografija, prvi razred gimnazije, k. god. 2007./08. Sati tjedno: 2 sati godinje: 70

Geografija, etvrti razred gimnazije, k. god. 2006./07. Sati tjedno: 2 sati godinje: 64

14

Kako se odvija makroplaniranje? 1. prouiti dokument Nastavni plan i program ... 2. odrediti nastavne cjeline i teme za vremensko razdoblje 3. u natuknicama odrediti sadraj svake teme 4. na temelju godinjeg fonda sati odrediti broj sati za svaku cjelinu / temu 5. odrediti vrijeme potrebno za svaku sastavnicu nastavnog procesa (obrada, vjebanje, ponavljanje, utvrivanje, ocjenjivanje) 6. uz svaku temu odrediti nastavna sredstva i pomagala 7. uz svaku temu odrediti mjesto izvoenja (uionica, terenski izlazak, ekskurzija, muzej ...) 8. sve staviti na papir!!! MIKROPLANIRANJE planiranje za svaki nastavni sat provodi ga svaki nastavnik za sebe prema situaciji u razredu ukljuuje: - sadraj i opseg nastavne grae - odreivanje tipa sata - osvrt na uvjete u kojima se realizira nastava - odreivanje odgojnih, obrazovnih i funkcionalnih ciljeva nastave - nastavna sredstva i pomagala - atrikulaciju nastavnog sata - razradu etapa nastavnog sata - plan kolske ploe - domai uradak uenika Sadraj i opseg nastavnoga gradiva: -kvantiteta injenica -dubina promatranja -slijed izlaganja Prevladavajui tip sata > obrada novih nastavnih sadraja, ponavljanje, vjebanje, usustavljivanje, provjera znanja (ocjenjivanje uenika), kombinirani sat Uvjeti odvijanja nastave -sposobnosti i interes uenika -predznanje uenika -razmjetaj klupa /oblici rada -razmjetaj uila Odreivanje ciljeva nastave: -obrazovni -odgojni -funkcionalni Planiranje materijalno-tehnike opreme definira: -to e se tijekom sata koristiti -kada e se upotrijebiti -kakva je didaktika uloga te primjene -tko e rukovati opremom -koliko vremena se predvia za koritenje 15

Artikulacija nastavnog sata > etape ine funkcionalnu cjelinu metodika odreuje: 1. priprema prethodi obradi 2. nakon obrade slijedi ponavljanje i vjebanje 3. provjeravanje znanja nakon vjebanja i ponavljanja Razrada etapa nastavnog sata > opirnija priprema: 1. kod nastavnika poetnika 2. kod zahtjevnijih nastavnih sadraja 3. ako zahtijeva uprava ili nadzornik Plan kolske ploe > donosi saetak metodske jedinice (glavne pojmove) Domai uradak uenika omoguuje > cjelovitija znanja kvalitetnije vjetine samostalnost u radu fond ocjena

Nastavni program ili konkretizacija nastavnog plana ili poticajne smjernice za sadrajno i metodiko oblikovanje nastave -okvirni program za sve predmete donosi ministar prosvjete ili parlament Odreuje opseg, dubinu i redoslijed nastavnih sadraja a) opseg > koliina injenica i aktivnosti ili irina znanja i sposobnosti (ovisi o statusu predmeta u drutvu i dobi uenika) b) dubina > dubina znanja i stupanj sposobnosti primjer: znanja na razini traga, reprodukcije...operativna sposobnost nabrajanja injenica, povezivanja, tumaenja c) redoslijed nastavnih sadraja ovisi o tipu kole i razredu, o statusu geografske znanosti

16

Planovi i programi nastave geografije u Hrvatskoj (slino Zapadnoj Europi) potuju naela: regionalno egzemplarno opegeografsko socijalno problemsko ekoloko kombinirano: tematsko regionalno 1. Naelo regionalne geografije kompleksni pristup davanje velikog broja informacija (razotkrivanje Zemlje) enciklopedizam koji optereuje memoriju uenika uvijek isti slijed informacija (priroda, gospodarstvo,...) smanjuje zanimanje uenika povrnost geografskih obrazovnih ciljeva gubitak ugleda i smanjenje broja sati u nastavi 2. Naelo egzemplarnosti ima dugu primjenu i jo se koristi tip je primjer za mnogo pojedinanih pojava / sluajeva primjeri: Sahara i ostale pustinje Italija i ostale sredozemne drave Banglade i ostale siromane zemlje u Monsunskoj Aziji unato slabostima mora se koristiti zbog preobilne grae koja ne stane u nastavni program! 3. Opegeografsko naelo nakon geografskog skupa u Kielu 1969. istie prostorne strukture: o prirodne o odnos ovjek priroda o funkcionalne o drutveno-kulturne dobiva na vanosti u suvremenoj geografiji 4. Socijalnogeografsko naelo promatra svijet kao procesno polje socijalnih skupina ima 7 osnovnih funkcija postojanja ljudi: ivot u zajednici, stanovanje, rad, obrazovanje, opskrba, rekreacija, sudjelovanje u prometu socijalne skupine stvaraju krajolik (prolost i budunost)

17

5. Problemsko naelo potie intelektualne sposobnosti uenika istie suvremena geografska pitanja kako i zato pred tradicionalnim gdje i koliko mijenja ulogu nastavnika - postavlja problem - nadzire rad i potie uenike - radi sintezu i istie bitno 6. Ekoloko naelo potaknuto snaenjem ekolokih problema povezuje uzroke, posljedice i mogua rjeenja osim uenja o problematici omoguuje i sudjelovanje uenika u ureenju okolia Meutim, sva ova naela vie ili manje zanemaruju ciljeve uenja Naelo usmjerenosti prema ciljevima uenja CURRICULUM (lat. currere = tok, tijek, put do neega (znanja, odgojnih vrijednosti) Curriculum kurikulumski sustav kurikulumsko planiranje nastavni plan i program Kurikulum podrazumijeva sadraj, strukturu i proces pouavanja i uenja, usklaen s odgojno-obrazovnim ciljevima i vrijednostima. Kurikulum je organizacija ciljeva, sadraja i metoda kole, koji uz klasini nastavni plan i program povezuje ciljeve nastave za pojedine nastavne sadraje i tako omoguuje efikasniji rad. Kurikulumsko planiranje je proces planiranja, praenja, zapaanja, vrednovanja postignua uenika i revizije na temelju iskustva. Operativno kurikulumsko planiranje i primjena zahtijevaju jasne ciljeve i vrijednosti i iz njih izvedene zadae i aktivnosti za uenike koje pridonose postignuima uenika. Okvirni nastavni program ostavlja nastavniku slobodu oblikovanja nastave pedagoki slobodan prostor Preciziranjem ciljeva uenja (kurikulum) umanjuje se subjektivnost nastavnika primjer: Zemlja u svemiru Odgojni ciljevi: upozoravati na prirodne sile i zakone u svemiru isticati ljudske napore za upoznavanjem svemira Materijalni zadatci: upoznati nama blii dio svemira, njegov postanak i sastavnice, gibanja svemirskih tijela

18

5. NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA


proizlaze iz predmeta prouavanja prostorna stvarnost svijeta izvor informacija i posrednici u pouavanju (uenju) daju informacije omoguuju operacije nastavna sredstva = izvori znanja nastavna pomagala =pribor za uenje

NASTAVNA SREDSTVA didaktiki oblikovani predmeti koji u nastavi slue kao izvori spoznaje/uenja zamjenjuju izvornu stvarnost na Zemlji omoguuju kvalitetno uenje rastereuju nastavnika mijenjaju tradicionalnu ulogu nastavnika NASTAVNA POMAGALA pribor kojim se slue uenici i nastavnici razlikujemo ih prema sloenosti: pribor za pisanje i crtanje, runi alati, demonstracijska pomagala, instrumenti, aparati, elektronski ureaji ODABIR NASTAVNIH SREDSTAVA I POMAGALA u skladu s ciljevima uenja u skladu s metodiko-didaktikim zahtjevima nastavnog sata prema materijalnim mogunostima kole prema djelovanju na druge imbenike u nastavnom procesu GEOGRAFSKE KARTE /ZEMLJOVIDI najdjelotvornije pomono sredstvo kartografska pismenost (sposobnost itanja zemljovida) razumijevanje zemljovida (sposobnost povezivanja sadraja, stvaranje zakljuaka) ATLASI zbirke zemljovida sloene u sadrajnu ili tematsku cjelinu kolski atlas prilagoen nastavnom programu sadri ope (fizike) i tematske karte (ne)mora odgovarati dobi uenika ZIDNA KARTA ita se s udaljenosti 3 do 10 m mjerilo format ope (fizike) i tematske klasine i plastificirane (ope i politike) nijeme (slijepe) koristiti kombinirano s atlasom vjebanje i otkrivanje

19

VJEBANJE TOPOGRAFSKOG ZNANJA uitelj i uenici na karti pokazuju naizmjence neizostavno je: verbalizirati pokazane injenice izraavati se geografski poeljno je koristiti pokaziva - gledanjem iz daljine raste preglednost - zemljovidi se uvaju od oteenja usporeivati mjerila i odnos veliina koristiti i globus UDBENIK osnovno nastavno sredstvo bogat tekstom, podatcima, grafikonima, slikama Udbenik za uenje > za samostalan rad Radni udbenik > otkrivajue uenje didaktiki pripremljeni tekstovi, slike, karte,... Kombinirani udbenik sadri elemente 1. i 2. Garnitura udbenika: udbenik za uenike prirunik za nastavnika radni listovi zbirka zadataka atlas Uloga udbenika mora biti pregledan i jasan nastavnik ima autonomiju u odabiru slijedi nastavni plan i program pitanjima i poticajima vodi uenika kroz nastavno gradivo treba poticati znatielju, ispravan odnos prema ivotu (odgojna komponenta) unato svim vrlinama ne treba biti navezan iskljuivo na udbenik Radna biljenica - produktivno uenje - olakava ponavljanje sadraja uenja - nastavnik ih treba povremeno pregledati Radni listovi pomo za samostalni rad Prema namjeni: - za skupni rad - individualni tihi rad - domai rad Informacijski list - pripremaju uitelji - koristi se u svim oblicima nastave - sadri tekstove, grafike, zemljovide

20

KOLSKA PLOA / PLAN PLOE saet zapis nastavnoga gradiva olakava uenje i ponavljanje omoguuje koritenje zapisa, crtanje profila > produbljujemo uenje omoguuje praenje procesa korak po korak kod uenika potie kreativno uenje svaki uitelj geografije mora biti sposoban oblikovati crte plan ploe mora imati naslov mora ostati dostupan do zavrnog ponavljanja korisno je crtati u boji (izbjegavati utu) skice moraju biti pregledne najbolje je ako crtei nastaju kao rezultat nastavnog procesa u nastavnom satu grafiki, tekstualni i brojani elementi na ploi ine cjelinu tijekom nastavnog sata nastavnik treba povremeno obilaziti razred i kontrolirati rad VRSTE KOLSKIH PLOA standardne crne ploe sa zaklopcima, okretne, ploe na otklon,... bijele ploe pametna ploa > interaktivna kolska ploa - ima digitalnu pohranu teksta i koristi raunalne aplikacije (PWP, Word doc, Excel tablice, interaktivni CD) GRAFOSKOP / RADNI PROJEKTOR vizuelno nastavno pomagalo tehniki jednostavan, iroko prihvatljiv laka je komunikacija s uenicima tekstovi, crtei... su na prozirnici podatci se prikazuju kad su potrebni mogunost preklapanja prozirnica vieslojne prozirnice omoguuju postupni razvoj sloenih injeninih odnosa u prostoru (lake razumijevanje i zakljuivanje, razvoj geografskog miljenja ) nije potrebno zamraivanje Vano! na prozirnici ne smije biti pohranjena prevelika koliina informacija moraju biti lako itljivi za sve uenike nepotreban tekst treba prekriti podatke i injenice istaknuti: bojama, veliinom i tipom slova koncepcijska zadanost nastavnog sata (univerzalne folije) nije motivirajua niti za uitelja niti za uenike

21

NASTAVNI FILM neposrednije prikazuje prostor olakava uenje i razumijevanje nastavnih sadraja nastavnik nije samo tehniar, mora kreirati nastavu film uvodi u temu, daje prikaz ili saetak, potie razmiljanje uitelj: - treba dobro poznavati sadraj filma - ustanoviti redoslijed odvijanja nastave - razraditi metodologiju vrednovanja filma - predvidjeti nain biljeenja Vrste nastavnih filmova prema tehnikim mjerilima: 16 mm film, 8 mm film tonski i nijemi filmovi crno-bijeli, u boji stvarni, trik-filmovi prema sadraju: dokumentarni demonstracijski motivacijski pregledni egzemplarni Informativni film dajui informacije djelomino preuzima ulogu uitelja pristupati kritiki! struktura: - uvod u temu - informacijski prikaz - ponavljanje uz saetak injenica za pamenje prije projekcije filma treba dati sve potrebne upute (na to treba obratiti posebnu pozornost, glavna poruka filma,... ) voditi brigu da brzina i nain prikazivanja budu primjereni uzrastu uenika Egzemplarni film - oblikovan je kao tematska jedinica - istie glavne znaajke pojma (objekta) razjanjava odnose i veze izaziva stajalita potie samostalno miljenje i zakljuivanje omoguuje spoznaju problema - prikaz mora biti zorno oblikovan jezik jednostavan, jasan i govoren / ne pisani tekst! mora biti dinamian / proces RADIO I TELEVIZIJA kolski radio - potie sluanje i razmiljanje - najprikladniji su prikazi dogaaja (izvjea) - korelacija s drugim predmetima (povijest, sociologija)

22

kolska televizija - iri obzore, obogauje spoznaje - ubrzava percepciju, svijet prikazuje kao proces - obogauje rjenik, ubrzava razmiljanje,... daje sheme ponaanja, moralna naela (!?) BRD 1993. > 34 % geografskih znanja potjee s TV, 19 % iz kole MODELI globus: fiziki, reljefni, slijepi (indukcijski), tematski (klimaglobus, reljefni) telurij: model Sunca, Zemlje i Mjeseca planetarij: model Suneva sustava MULTIMEDIJA istovremeno koritenje pokretne slike i tona BROJANI PODATCI / STATISTIKA nositelji mnogobrojnih informacija apsolutni, relativni, kombinirano podatke moemo: - razvrstati po veliini - izraunati srednje vrijednosti - uoiti razvojne procese - prouiti uestalost pojava prednost relativnih brojeva: - u izraavanju prosjeka - kod vremenskih jedinica - brojevi nisu cilj nego sredstvo spoznaje!!! - poeljno ih je predoiti grafiki DIJAGRAMI Vrste dijagrama 1. Linijski - pokazuju stanje, strukturu i promjene tijekom vremena 2. Dijagrami sa stupcima 3. Ostali dijagrami dijagrami s figurama > odnos veliina povrinski dijagrami > dimenzije povrina tokasti dijagrami > usporedba pojave i prostora trokutasti dijagrami > za 3 vrijednosti klimadijagrami > stupci + krivulja piramide (dobno-spolne) dijagrami u obliku kruga > 1 % = 3,6 blokdijagrami > trea dimenzija kartogrami > graa prikazana na kartografskoj podlozi

23

GEOGRAFSKI PROFILI jednostavni ili toni (u mjerilu) hipsometrijski (visinski ili dubinski) rijeni geoloki blokprofili (blokdijagrami) kombinirani

6. OBLICI RADA U NASTAVI GEOGRAFIJE


imbenici nastave: Uenik Nastavnik Nastavni sadraji - oblici rada u nastavi ovise o odnosu ovih imbenika U suvremeno doba didaktiki trokut je sve vie etverokut Nastavnik Uenik Nastavna tehnika Nastavni sadraji Najei oblici rada u nastavi Frontalna nastava Rad u skupinama Samostalni rad Timska nastava Projektna nastava Teorija igre 1. FRONTALNI RAD najvie koriten oblik rada u nastavi geografije nastavnik (uitelj) je voditelj nastavnog procesa uitelj odreuje interakciju, uenik samo reagira uenici su u ulozi sluatelja i primanja obavijesti Prednosti frontalne nastave: - ista informacija za sve - lake odravanje discipline - razvoj sposobnosti sluanja Nedostatci: kod uenika nedostatna kreativnost, aktivnost, samostalnost, suradnja,...

24

2. SKUPNI RAD nastava se odvija u vie skupina uenici unutar skupine ue samostalno nastavnik - rukovodi nastavnim procesom - bira nastavne sadraje, planira, pomae u radu, daje smjernice, vrednuje uradak uenici - prihvaaju povjerene im zadatke - koristei svoje sposobnosti kreiraju zadatke Tijek nastavnog sata uvodni dio: motivacija uenika za rad, formiranje, podjela zadaa i radnog materijala samostalni rad u skupinama pretpostavlja: predznanje (interpretacija zemljovida, dijagrama, podataka, verbalno i grafiko izraavanje...) i jasno postavljene zadatke zavrni dio: zajednika rasprava ili ujedinjavanje rada - skupine daju izvjea - uz pomo nastavnika sastavljaju zakljuke 3. SAMOSTALNI RAD uenik radi sam na posebnom zadatku (ili dijelu zadatka) koji s radovima drugih uenika ini cjelinu obrazovna vrijednost ove nastave je vea, ali zahtijeva vie vremena poeljna je upotreba raunala i uenje na daljinu obino se kombinira s frontalnom nastavom i (ili) skupnim radom 4. RAD U PAROVIMA poticajan je u nastavi geografije djeluje motivirajue uenici u paru imaju ulogu pomagaa slabiji (introvertiran) uenik lake napreduje ponavljajui injenice s partnerom lake se pamti meu parovima postoji konkurencija uitelj daje savjete pojedinano ocjena rijeenog zadatka je zajednika

Komunikacija uitelja tijekom rada u parovima

Etape rada u parovima

25

5. TIMSKA NASTAVA Ukljuuje vie nastavnih predmeta: npr. geografija povijest sociologija (srodni), geografija biologija, geografija kemija Mora se planirati u tjednim i godinjim izvedbenim planovima svih zastupljenih predmeta timsko planiranje timovi nastavnika: strukovni, vie struka, gosti predavai, pedagozi, psiholozi tako nema ponavljanja istih tema u vie predmeta Preporuena struktura godinjeg fonda sati

Prednosti razbija monotoniju vre povezuje kolektiv vie angaira uenike korelacija nastavnih podruja istraivaki rad uenika kvalitetniji odgojno-obrazovni rad Tijek rada Metodsku jedinicu zajedniki izvodi tim uitelja U velike skupine integriraju se uenici vie razreda: (60 200 uenika) - uvod, pokazivanje, filmovi, pokusi, posjete Nakon uputa za svih, dijele se u male skupine (timove): (5 20 uenika) utvrivanje, vjebanje, ponavljanje, samostalni i seminarski radovi Aktivnosti uenika su uglavnom samostalne, uitelji kontroliraju rad i daju upute Na kraju je zajedniko vrednovanje nastavnog projekta Slaba zastupljenost u Hrvatskoj (zato?) nedovoljna osposobljenost nastavnika sloenost planiranja zahtjevnost koordinacije u timu zahtjevnost prikupljanja materijala za timski rad organizacija prostora u kolama poremeena disciplina treba vie i svestranije raditi 6. PROJEKTNA NASTAVA= istraivaka vrlo korisna metoda u nastavi geografije koristi prirodni laboratorij / kolski vrt, polje, grad vie potuje zanimanja uenika uenici rade na odreenom projektu u skupinama ne dri se vrsto obveznog nastavnog plana i programa zahtijeva vie priprave i rada nego kod uobiajene nastave (prouiti literaturu,

26

7. TEORIJA IGRE naroito prikladna za mlau dob uenika to je sloena pedagoka aktivnost, ukljuuje: - stjecanje znanja - razvoj sposobnosti - doivljaj posljedica vlastitog postupka dijete je u igri oputenije i ne doivljava strah rad uenika je spontan i dobrovoljan nema uobiajene krutosti u odnosu uenik-uitelj Kategorije igre Igre s pravilima: a) strategijske igraju se prema dogovoru sudionika (ah ili mlin) b) igre na sreu poinju bacanjem kocke, izvlaenjem - mogua je kombinacija a) i b) - mogu sluiti za pouavanje pr. vjeba: kartografska pismenost Igre za vjebu putovanje po zemljovidu, kretanje planom grada i sl.

7. METODE RADA U NASTAVI GEOGRAFIJE


Nain rada u nastavi Nastavnika u pouavanju Uenika u uenju prilagoene su naravi predmeta u geografiji omoguuju promatranje, analizu, tumaenje injenica i podataka, .. usustavljivanje i provjeru znanja uenika

Cilj je postii: interes i aktivnost uenika razumijevanje nastavnih sadraja kreativno znanje odgojnu komponentu uenja 1.

VERBALNE METODE (usmeno izlaganje, razgovor)


dominiraju u tradicionalnoj nastavi ako nemamo dovoljno nastavnih sredstava kad ivom rijeju nastojimo djelovati na emocije sluatelja posredno usmeno izlaganje = snimljene govorne emisije esto se koriste u nastavi zemljopisa

METODA USMENOG IZLAGANJA izrazita aktivnost uitelja - nastava je u obliku izlaganja - domiljatost uitelja u pouavanju - izvrstan strunjak i govornik 27

pasivnost uenika - oni sluaju i gledaju (objekti u nastavi) - treba postii sudjelovanje i sudoivljavanje jednoznani prijenos informacija uitelj uenik usmeno izlaganje ukljuuje: predavanje/pripovijedanje, objanjenje, opisivanje PREDAVANJE prikladno za uenike starijeg uzrasta ee se koristi za drutveno-geografske teme omoguuje racionalizaciju vremena i gradiva, povezivanje s ranije nauenim gradivom te sistematiziranje i usustavljivanje gradiva dosadu sluanja pobjeuje: - sugestivno izlaganje - zapisivanje na ploi - samostalno biljeenje poeljno kombinirati s drugim (verbalnim) metodama dio predavanja moe se povjeriti uenicima pogodnije teme: - drutveno-geografske - prometno-geografske - zaviajna (nacionalna) geografija potrebno je struno vodstvo nastavnika (struna dopuna, usmjeravanje, upute) OBJANJENJA podjednako se koriste kod svih uzrasta umanjuje pasivnost uenika za dokazivanje zakonitosti (zrana strujanja, promjena sektora zaposlenosti) za uzroke i posljedice pojava u prostoru (depopulacija Like, neokolonijalizam u Africi) za tumaenje sloenih pojava i procesa (gibanja Zemlje, stupanjska mrea, nastanak monsuna, razliite gospodarske strukture,...) Dvije osnovne varijante objanjenja: 1. prezentiramo injenice, izvlaimo zakljuke priopimo: razmjetaj sirovina, energenata, stanovnitva, prometnu povezanost zakljuci: struktura i razmjetaj industrije 2. priopimo osnovnu tvrdnju, dodajemo dokaze tvrdnja: u Hrvatskoj postoji pet industrijskih regija navodi zato je tako: suvremene migracije stanovnitva, ovisnost o sirovinama iz uvoza, raspodjela energenata,... neizostavna su pitanja uenika Objanjenje je uspjenije ako se koristi odgovarajua nastavna sredstva.

28

Npr. za izmjenu dana i noi o globus, izvor svjetla o telurij o dobra skica na ploi o film nastavna sredstva se koriste poslije izlaganja (za dopunsko objanjenje ili utvrivanje uspjeha) u protivnom je metoda demonstracije didaktiki gledano, metoda objanjenja daje dobre rezultate OPISIVANJE jednostavna ali zahtjevna metoda opis: struno korektan te stilski i slikovito iv i zanimljiv kod uenika stvara sliku i aktivira emocije (erupcija vulkana, potres, izgled kanjona, pjeana oluja, rad u rudniku, litoralizacija,...) izvori znanja: znanstveno-popularna literatura, putopisi, filmovi, novinski lanci,.... mediji, osobna iskustva (uenika) Primjena opisivanja od nastavnika zahtijeva: iroku kulturu (opu i geografsku) odgovarajue opskrbljenu kolsku (geografsku) knjinicu suradnju s drugim nastavnicima: knjievnost, bilogija, povijest, ... struno usavravanje nastavnika sudjelovanje na seminarima i znanstvenim ekskurzijama kod uenika poticati: izvjeivanje i zakljuivanje Kako poboljati uenje metodom izlaganja? temu ralaniti i prikazati na vie razliitih naina - u obliku igre - kratku informaciju iz vie izvora pretvoriti u 5 minutna predavanja - prikupiti pitanja uenika i vjebati davati tone odgovore - kreativnou govora i problematiziranjem poveati vanost informacija METODA RAZGOVORA dijalog zahtijeva visoku strunost i pedagoko iskustvo nastavnika koristi se ako uenici posjeduju predznanje ako gradivo obiljeava kauzalnost i komparativnost Nastavnik najavljuje temu postavlja pitanja formira male logike cjeline slua i ispravlja odgovore uenika stvara zakljuke Prednosti: svjesna aktivnost uenika u usvajanju nastavnoga gradiva individualizacija nastavnog rada

29

Podjela razgovora: 1. prema karakteru pitanja i odgovora ~ katehetiki i heuristiki 2. prema didaktikom cilju ~ uvodni, objanjavajui i zakljuni 1.a) KATEHETIKI > kratki odgovori, faktografija primjer pitanja: Godinja koliina padalina u Baranji? to su izoterme? S kojim dravama granii Hrvatska? 1.b) HEURISTIKI > problemska pitanja koja potiu razmiljanje prilikom obrade novih nastavnih sadraja u sintezi nastavnih cjelina Zato je zapadna Europa dvostruko vlanija od istone? Zato na konstruktivnoj granici nastaje oceanski hrbat? 2.a) UVODNI RAZGOVOR na poetku sata na poetku k. godine kod nove nastavne cjeline 2.b) OBJANJAVAJUI RAZGOVOR za priopavanje novih nastavnih sadraja pitanjima usmjeravamo razmiljanje uenika primjer: sredozemna klima u RH - iznesemo vrijednosti klimatskih elemenata - razgovorom doemo do spoznaje o znaajkama klime 2.c) ZAKLJUNI RAZGOVOR za utvrivanje i uopavanje gradiva za provjeru znanja uenika formulacija pitanja proizlazi iz zadae metodske jedinice primjer: gospodarske integracije u Europi Od kada i zato dolazi do politikog i gospodarskog povezivanja? Koja integracija naglo jaa, a koje odumiru i zato? PITANJA MORAJU BITI: uvijek jasno i precizno formulirana NE~ to se dogaa na uu rijeke? DA ~ Kakvo ue nazivamo delta i kako nastaje? poeljna je aktivna metoda - potie geografsko razmiljanje i pamenje - zahtijeva intelektualne sposobnosti uenika primjer: raspraviti problematiku: vodoopskrbe, rjeavanje komunalnog otpada, izgradnje prometnog sustava i sl.

30

2. DEMONSTRACIJSKE METODE (metode pokazivanja, prikazivanja,


dokazivanja) podrazumijeva obradu novoga gradiva sistematskim prikazivanjem predmeta, pojava i procesa u prirodi ili drutvu moe se odvijati: - na terenu (najefikasnije) - u kabinetu - u obinoj uionici u izravnoj je povezanosti s materijalno-tehnikim uvjetima nastave (kole) moe biti koritena samostalno ili u kombinaciji s drugim nastavnim metodama

Najei objekti prikazivanja zemljovidi / geografske karte dijagrami kartogrami profili slikovni materijali, dijapozitivi modeli svemirskih tijela: globus, telurij, planetarij ostali modeli: plime i oseke, mareoelektrane izvorni predmeti (vrste minerala i stijena) videozapisi, filmovi, TV emisije crtei i skice GEOGRAFSKE KARTE / ZEMLJOVIDI 1. ope 2. tematske 3. izvorne 4. pregledne iz kolske zbirke iz udbenika u atlasu ostalo

DIJAGRAMI Nastavnik treba: poznavati vrste i namjenu (linijski, u stupcima, krug, tokasti, trokutasti, klimadijagrami, kartogrami,...) pravilno protumaiti dijagram na bazi podataka izraditi dijagram koji najbolje odgovara KARTOGRAMI = kartografski prikazi prostornog rasporeda i prostiranja prouavanih predmeta ili pojava unutar nekog teritorija

31

PROFILI (profil = presjek, obris) moe biti: topografski rijenog korita prometnice geoloki slojeva atmosfere pedoloki (slojevi tla) SLIKE, DIJAPOZITIVI slika olakava predodbu geografskih pojmova izvrsna nadopuna verbalnim metodama jednostavna primjena, biramo redosljed u prikupljanju angairati i uenike DIJAPOZITIVI poticaj aktivnom uenju prednost: velika, vjerna i dojmljiva slika te lake se uoavaju detalji dijapozitivi su sastavni dio plana nastavnog sata bolje ih je prikazivati uz objanjenja (ne na kraju) oni trebaju uenike poticati na razmiljanje i na postavljanje pitanja MODELI makete: reljefa, naselja, vulkana... izrauju se od gipsa, drva, kamena, gline didaktiki efektni jer pokazuju strukturu modeli instrumenti (telurij) simuliraju pojave ili procese olakavaju shvaanje nastava je atraktivnija

Telurij

FILMOVI I VIDEOZAPISI audiovizuelni zapis nastavne grae vrlo zorno prikazuje problematiku procese prikazuju dinamiki mogu obuhvatiti cijeli svijet nedostatak: univerzalnost nastavnik odabire u skladu sa situacijom (uzrast uenika, drutvena sredina, ...) dobro ih je kombinirati uz druge nastavne metode STRUNE KOLEKCIJE izvorni materijali za pokazivanje naruuju se kod proizvoaa ili prikupljaju u prirodi (i na ekskurzijama) zbirka minerala i stijena herbarij uzorci tipova zemljita i sl.

32

CRTEI I SKICE pribliavaju pojam pomau u predstavljanju i razumijevanju priprema unaprijed ili crtati izravno u nastavi moe nastavnik crtati na ploi, ili uenici uz upute POKUSI /EKSPERIMENTI zahtjevna nastavna metoda mogui su u manjem broju metodskih jedinica oponaaju proces angairaju uenike - aktivno istraivako uenje - poveava motivaciju - kreativno miljenje i zakljuivanje daju zorne predodbe i sigurna znanja o prirodnim zakonitostima Prema obliku ispitivanja razlikujemo: pokuse s modelima prirodni pokusi Tematski: zatita okolia geologija i geomorfologija klimatska geografija hidrogeografija geografija tla itd. Primjeri: oneienje voda (uzroci i posljedice) vodopropusnost razliitih vrsta stijena otpornost stijena na eroziju nastanak bora i rasjeda abrazija, nastanak klifa i potkapine zagrijavanje zraka, nastanak vjetra potrebno: strunost nastavnika i oprema geografski laboratorij geografski vrt - meteoroloki instrumenti - sunani sat - umjetni brijeg, potok i jezero - nanos razliitog tla - pijesak i glina za izradu reljefnih oblika suradnja s nastavnicima biologije, kemije, fizike

33

RAD S TEKSTOM
omoguuje samostalni rad uenika stiu se trajnija znanja uenike osposobljava za: - tumaenje novih pojmova - interpretaciju zemljovida - analizu statistikih podataka prikladno za: obradu novih nastavnih sadraja te utvrivanje i usustavljivanje gradiva prikladni tekstovi: iz udbenika, struna literatura, asopisi PREDNOSTI UDBENIKA odgovara NPP-u i uzrastu uenika nastavno gradivo je provjereno i didaktiki pripremljeno osim teksta udbenik sadri ilustracije uenici su svjesni vanosti grae u udbeniku sadri pitanja i druge upute i sugestije KAKO KORISTITI UDBENIK? upute za rad daje nastavnik najpotrebnije su u prvoj godini uenja (proitati dio po dio glasno, naglasiti bitne pojmove, objasniti nove pojmove, ...dui tekst razdijeliti na manje cjeline, u svakoj istai osnovnu misao i ono to ih povezuje, brojke pamtiti smisleno,...iz teksta postaviti nekoliko pitanja, ili zatraiti pokazivanje na zemljovidu, nacrtati,...) stariji uenici trebaju biti sposobni samostalno obraditi tekst

METODA GRAFIKIH RADOVA


esto se koriste u nastavi zemljopisa prezentira brojeve na prikladniji nain prikazuje stanja, strukture, odnose i procese olakava spoznaju

Moe biti: izravna (direktna) neizravna (indirektna) 1. IZRAVNA GRAFIKA METODA vrlo je uinkovita podrazumijeva izravno crtanje na satu crta nastavnik ili uenik crta se na ploi, na prozirnici ili u biljenicu crte je jednostavan daje vei broj informacija u saetom obliku vizuelno se lake pamti kartogrami (karte su prikazane konturama i dodan sadraj) pojednostavljeno nacrtani pojmovi, pojave i procesi Nacrtajte: geografski poloaj Hrvatske, revoluciju Zemlje i , apsolutnu i relativnu visinu mjesta A i B, rasjed (normalni, reverzni), nastanak obalnog strmca, tri glavne prirodne regije Brazila, krivulju demografskog prijelaza (tranzicije)

34

2. NEIZRAVNA GRAFIKA METODA koristi ranije izraene crtee crtati moe nastavnik, uenik ili netko trei crtei su precizniji i toniji (iz udbenika, literature, danas sve vie s interneta)

PROGRAMIRANA NASTAVA
komunikacija je apersonalna pripremljen program usmjerava uenika postoje klasini i raunalni tipovi programirane nastave iz geografije prikladni podjednako za prirodnogeografske i socijalnogeografske nastavne sadraje ugl. se rade kratki programi (motivacija uenika!) Struktura: motivirajui poetak zahtijevnija sredina zadatci otvorenog tipa na kraju

(Ivan Malko: Programirana nastava geografije, prirunik za nastavnike, K)

UENJE POMOU RAUNALA


Raunalo nastavniku bitno olakava pripremu i izvoenje nastave iz geografije: - priprema i preureivanje teksta - izrada razl. grafikona, dijagrama - kartografski programi (administrativne jedinice) - omoguuju izradu velikog broja tematskih karata Raunalo poveava mogunosti suradnje nastavnika i uenika TO JO TREBA ZNATI (nastavnik)? koristiti banke podataka (regionalno, nacionalno, meunarodno) stvoriti vlastitu banku podataka poznavati vrste raunalnih programa za uenje, te gdje i kako ih se moe nabaviti dobro nauiti primjenu tehnologije prije pouavanja E LEARNING = izvoenje obrazovnog procesa uz pomo informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) > raunalo i internet e-learning je interaktivan (dvosmjeran) proces naglasak je na tehnologiji ne smije se zanemariti vanost kvalitetnog uenja i pouavanja Mogunosti: 1. isti e-learning je samostalni rad uenika / studenata 2. mjeovito (hibridno) obrazovanje ukljuuje kombiniranje klasine nastave u uionici i uenje uz ICT

35

PRIMJER IZ HRVATSKE Obrtnika kola za strojarstvo i elektrotehniku, V. Gorica nastavnik: Veljko Skoili, dipl. in. Od k.god. 1996./97. NPP u digitalnom obliku multimedijska digitalna nastava 5.XI.96. ispit uenika putem interneta k. god. 1999./ 00. prva matura na daljinu maturu su polagali: Tomislav Petkovi i Tomislav Korenika detalniji opis na web stranici kole (http://pubwww.srce.hr/obrt.skola.vg) 2. XI. 05. ispit putem satelita nastavnik: Veljko Skoili uenici: Zlatko Dilberovi, elektroteh.4.r., Nikola afranko, elektroinst.3.r., Goran Cveti, elektroteh.3.r. uradak u slici i tekstu putem satelita poslali profesoru u Novi Vinodolski (privatna kua) satelitska elektronika pota poruku alje na TV prijemnik DIGITALNA MULTIMEDIJALNA NASTAVA POMOU RAUNALA mogunost zamjene LCD projektora TV prijemnikom znatno pojeftinjuje razrednu opremu raunalo mora imati ugraenu video karticu i RGB izlaz ako nema, potrebna je dodatna minimalna investicija i AV kabel

Multimedijski udbenik
Zadarska upanija VIDEO-KOLA ZA UENIKE KOLE ZADARSKO OTOCI kole imaju mali broj uenika: Veli I-21, Silba-3, Olib2, Molat-2, Premuda-1 ne isplati se investirati u kabinete i skupu oprem Video-nastava ide iz: O P. Preradovi od II. polug. 2007./08.; kasnije iz O Bili Brig 36

Trenutno stanje (studeni 08.) O Molat i Premuda jo nemaju opremu nastavnici su jo u fazi edukacije videovezom e pratiti nastavu iz fizike, kemije i biologije povremeno e otoka djeca pohoditi kolu na Bilom brigu (ibenska 12) k. god 2008./09. ima 28 uenika: V. I 22, Molat 2, Silba 2, Premuda 1, Olib 1 OPE STANJE U HRVATSKIM KOLAMA OSNOVNE HNOS ubrzava promjene odumire frontalna nastava postupno zaivljava e-learning, zahtijeva: - ogroman trud uitelja - novo osmiljavanje metodskih jedinica - izrada e-learninga - usavravanje u zvanju ~ e-uitelji SREDNJE KOLE znatno zaostaju vakuum izmeu HNOS-a i Bolonjskog procesa nastavni programi ugl. neprilagoeni za e-learning vrlo spore promjene u oekivanju HNOS-a za srednje kole korak > Europska raunalna putovnica za nastavnike = uenje rada na raunalu+ permanentno usavravanje u metodici nastavnici ugl. nezainteresirani /premalo pripremljenog multimedijalnog materijala Online pouavanje uenici koriste materijale koje nastavnici stavljaju na web kole komunikakcija uenik nastavnik odvija se putem e-pote Na veu primjenu e-learninga utjecati e: 1. vanjsko vrednovanje i rangiranje uitelja i kola 2. poslovna odgovornost uitelja / kola 3. sloboda uitelja u odabiru metoda pouavanja 4. licenciranje i odgovarajue financijsko nagraivanje

8. TERENSKA NASTAVA
Nastava u izvornoj stvarnosti Izvanuionioka nastava /ne samo izlet!!/moe ukljuiti muzeje, kulturne, vjerske i gospodarske objekte Najispravnije je > izvornu stvarnost metodiki oblikovati 1. u uionici upoznati modele (na pr. razvoja grada) 2. izlaskom na teren ustanoviti cjelovitost Vano! 1. temeljito planirati aktivnosti 2. jasno osmisliti ciljeve i zadae 37

Cilj organiziranja terenske nastave To je uenje otkrivanjem, istraivanjem i stvaranjem u neposrednoj geografskoj stvarnosti Ona omoguuje: izravno upoznavanje prirode izravno upoznavanje kulturnog ambijenta izravno upoznavanje ivota ljudi izravno upoznavanje gospodarskih postignua

Osnovno polazite u nastavi geografije (Brazda, 1985): Gdje god i kad god je mogue, temeljna geografska znanja treba stjecati neposrednim nastavnim radom u prostoru! PREDNOSTI najefikasniji tip nastave omoguuje neposrednu spoznaju geografskog prostora omoguuje kombinaciju razliitih metoda uenja (izlaganje, razgovor, pokazivanje, samostalni rad,...) neposredno sudjelovanje uenika daje trajna znanja mogunost kombiniranja s drugim predmetima (interdisciplinarnost) uenje je konkretnije i radosnije uiti se moe i na plai NEDOSTACI zahtijeva vie vremena za izvedbu potekoe oko organizacije (previe uenika?, uzeti drugima satnicu ili raditi vikendom?) financijski trokovi opasnost od nezgoda Podjela terenske nastave prema prof. M. Brazda Kompleksni kriterij ukljuuje: sadraj, didaktiko-metodiko oblikovanje, zadatke, ciljeve i vrijeme trajanja 1.terenski nastavni sat 2.poludnevni terenski rad ili izlazak 3.jednodnevni rad ili izlazak 4.viednevna nastavna ekskurzija ??? > mali nesklad pojmova (prema M. Brazda ekskurzija je sloeniji viednevni oblik terenske nastave) Podjela prema trajanju: jednosatna ili dvosatna terenska nastava poludnevna terenska nastava cjelodnevna (jednodnevna) viednevna terenska nastava ili ekskurzija

38

Prema razinama terenska nastava moe biti: jednopredmetna viepredmetna Sadanje stanje u Hrvatskoj u veini O V., VI. i VIII. razredi > jednodnevno putovanje VII. razredi > viednevno maturalno putovanje u Hrvatskoj, ekskurziju vode turistiki vodii pokazuju atraktivnosti uenici gledaju i sluaju (spavaju!?) minimalno didaktiko metodiko sudjelovanje nastavnika nedostaje element istraivanja (uzimanje uzoraka, kartiranje, intervjui, ankete, opisivanje) neprihvatljivo sa stajalita nastave! Prijedlog organizacije terenske nastave iz geografije Vie jednodnevnih izlazaka koji prate nastavni program V. i VI. razred > interdisciplinarno (hrvatski, povijest, priroda...) VII. i VIII. razred > odredita prema nastavi geografije + vie poludnevnih izlazaka iz geografije Koliko? RH nema definirano, Slovenija: 30 % Odvojiti putovanja radi razonode (s razrednikom) od putovanja na kojima se ostvaruje nastava (nosi se pribor za nastavu: biljenica, kompas, topografske karte,...) jasno razdvojiti nastavu od razonode! Neki od moguih prijedloga

PRIMJERI Jednodnevna integrirana terenska nastava VIII. razredi O Rapska Park prirode umberako gorje Osmislili: nastavnici geografije, matematike, engleskog jezika Polazite: Budinjak 4 km pjeaenja (do 14 sati) kruna staza s 10 postaja (Tumuli - Kneevski tumul Lokva idovske kue Gradina Bedemi Ponikve Travnjak Antiko groblje) nakon toga: izloba u EKO-centru, zadatci iz matematike, nogomet na povratku posjeta Kraiu

39

Terenski izlasci ekolokih tehniara / Prirodoslovna kola Zagreb Odredite: Medjane Prelog Cilj: upoznati geomorfoloke i ekoloke znaajke krkog reljefa na prostoru Samoborskog gorja PP Medvednica: pilja Veternica (7 km duga) upoznati geomorfologiju i piljski ivi svijet (imii,...) TN u Mrkoplju za darovite uenike V. do VIII. razreda trajanje: 4 dana, svibanj 2007. nazono: 40 uenika 1.dan (put): Ogulin j. Sabljaci muzej N. Tesla (Smiljan) Kuterevo 2., 3. i 4. dan: Vojni Tuk - geografske radionice (kartiranje Vojnog Tuka, orijentacija i koritenje kompasa, poznavanje topografskih karata i sluenje njima) - natjecanje (orijentacija i poznavanje topografskih karata) interdisciplinarni dio: - biologija (brojnost vrsta, mjerenje visine stabala) - kemija (PH vrijednost, PH indikatori i prozirnost vode) - hrvatski jezik (I. B. Maurani posjetili su spomen sobu u Ogulinu) - TZK (sportske aktivnosti i natjecanja)

kola u prirodi

Zato? U uionicu se moe donijeti vrlo mali dio izvorne stvarnosti koju geografija prouava Osnovni ciljevi i zadae: upoznavanje prirodnog okolia razvoj istraivakog duha otkrivanje novog svijeta i stjecanje iskustava u odnosu prema prirodi i ljudima razvijanje ekoloke svijesti sportske igre i natjecanja kreativne i umjetnike radionice cjelodnevna animacija kolski program Primjer interdisciplinarne kole u prirodi za nastavnike Zadarske upanije (1. i 2. srpnja 2003.) trajanje: 2 dana odredite: sjeverni Velebit - Krasno osmislili: nastavnici biologije, kemije, geografije Hodogram rada: 1.dan > radionica iz geografije (3 izlaganja u autobusu): Krki oblici (Lena Miroevi), Demografska obiljeja sj. Velebita (Ana Rimani), Znaajke naselja kroz koje prolazimo (Kata Maga)

40

> poslije objeda posjeta sirani Runolist u Krasnom i radionica iz kemije: Fizikalno-kemijska svojstva vode 2. dan > radionica iz biologije: Jestivo bilje u prirodi > okrugli stol: rasprava i zakljuci o uraenom Poslije objeda polazak za Zadar sa zaustavljanjem: 1 sat u Kutarevu (utoite za male medvjedie), 1 sat u Gospiu (predah i razgled grada) Klasina gimnazija Ivan Pavao II. Zadar Struni izlet u Kopaki rit, Osijek, Vukovar i akovo za uenike drugih razreda sudionici: 37 uenika i predmetni profesori biologija-povijest umjetnosti-zemljopis-vjeronauk-povijest trajanje: 4 dana (7. do 10. listopada) domain: Isusovaka klasina gimnazija u Osijeku O B. Kaia Zadar (VIII.r) listopad 2008. VIII e i VIII k razred poludnevna terenska nastava povijesti i zemljopisa Islam Grki Smili kabrnja nastavnici: V. Kolega i D. Marin + 3 lana HVIDRA-e domaini u kabrnji: predstavnik opine i ravnatelj O Prethodni zadatci uenika referati uenika s temama: - uskoci, kula Jankovi Stojana - Iliri, posebno Liburni - opina kabrnja i naselje Smili - klimatska obiljeja Ravnih kotara na terenu: identificirati prirodnu osnovu, identificirati povijesne lokalitete, nauiti o Domovinskom ratu, druenje i rekreacija AGENCIJE koje nude program kole u prirodi Amicus > nudi jedinstven cjelovit program kole u prirodi temeljen na principima doivljajne pedagogije tj. upotpunjuje sadraje obraene nastavnim planom i programom Feniks D-tours putnika agencija > (jednodnevni programi terenske nastave): Grgasova pilja (kod Samobora) i Veternica; Lika memorijalni centar N. Tesla i Cerovake peine; Sisak i Lonjsko polje; za O: Uskrs na seoskom imanju (s radionicama)

41

9. 1. PONAVLJANJE I VJEBANJE
zasebne sastavnice nastavnog procesa tijesno su povezane i uvjetovane u makroplanu dolaze zajedno (ista kolona, fond sati)

Utvrivanje ili uvrivanje znanja znanja pretvara u trajna spreava zaboravljanje usvojenih znanja omoguuje vie vjetina i sposobnosti Repetitio est mater studiorum! Ponavljanje je majka znanja! neki ga izostavljaju na raun obilja gradiva nekima je dosadno / nezanimljivo nekima je previe truda u osmiljavanju Kada ponavljati gradivo? Prema rasporedu ponavljanja: kontinuirano raspodijeljeno esto i kratkotrajno je djelotvornije! Vremenski: na poetku k. godine tijekom k. godine na kraju k. godine / obrazovnog razdoblja tijekom nastavnog sata nakon obraene tematske cjeline Prema opsegu gradiva: fragmentarno (dijelovi gradiva) tematsko (cijele ili znaajnije teme) kompleksno (vie cjelina nastavnih sadraja) Prema kvaliteti ponavljanja: reproduktivno produktivno (osmiljavanje sadraja) Suvremena nastava trai produktivno ponavljanje - temelji se na produktivnim misaonim aktivnostima - vanu ulogu ima sistematiziranje gradiva Izbjegava se bubanje tj. formalno uenje primjer: strukturne jedinice u grai Zemljine kore a) nabrojiti b) objasniti c) nacrtati d) demonstrirati

42

Metodike sugestije za kvalitetno ponavljanje neka bude isplanirano u artikulaciji sata upoznati uenike s nainima produktivnog ponavljanja - osmiljavanje sadraja sistematiziranjem - uenje pomou slike, karte, eksponata, modela - organizirati kviz, igru asocijacija i sl. ponavljanjem doznajemo stupanj usvojenosti gradiva Ne prelaziti na novo gradivo ako nije usvojeno staro!? Ako je ponavljanje klasino, nastojati formulirati zahtjevne zadatke, koji potiu na razmiljanje i zakljuivanje Na primjer: Objasnite kako depopulacija utjee na demografska, gospodarska i drutvena obiljeja otonih, ruralnih i brdsko-planinskih podruja u Hrvatskoj. Izraunajte prosjene godinje stope promjene broja stanovnika za meupopisna razdoblja. U kojem razdoblju je rast bio najbri, a u kojem najsporiji? Kako na razvoj gospodarstva utjee monokultura a kako propulzivna industrija? Pokaite na karti glavne pustinje svijeta i objasnite uzroke njihovog nastanka. Primjer za ponavljanje kao uvod u nastavnu jedinicu: Zemljina rotacija i revolucija (igra asocijacije, sadraji o Zemlji u svemiru) Na ploi nacrtamo tablicu. Uenike podijelimo u 3 skupine, svaka ima glasnogovornika. Vrijeme za razmiljnje je ogranieno. Ako skupina ne zna, pravo odgovora imaju druge skupine. Nakon to pogodi stupac ista skupina moe nastaviti pogaati konano rjeenje. Vjebanje sastavnica nastavnoga procesa koja: Usavrava: vjetine (orijentacija, itanje zemljovida, skiciranje...) kognitivne sposobnosti (opaanje, pamenje, miljenje, zakljuivanje) stjecanje znanja i rukovanja (kompas, audiovizuelni ureaji,...) Vjebanje omoguuje: - bolje razumijevanje injenica - lake pamenje sadraja - nauene radnje postaju navike Odnos vjebanja i kontinuiranog uenja Vjebanjem vanjskih organa (oi, ruke) stjeu se vjetine. Vjebanjem unutranjih organa (funkcije mozga) stjeu se sposobnosti. Na razvoj sposobnosti utjee vanjska sredina i osobna aktivnost trud.

43

Didaktiki oblikovano vjebanje ima 3 etape: priprema nastavnika: izbor operacija, oprema,... pripremanje uenika: to e raditi, na koji nain,...i izvoenje instruktae: crtanje, analiza, zakljuci izvoenje vjebanja: - uvodno - osnovno (razvoj vjetine) - aplikativno (razvoj navike) - korektivno (ukoliko je potrebno) Metodike sugestije za uspjeno vjebanje planirati vjebanje kao samostalnu sastavnicu sata odrediti znanja i spsobnosti uenika pripremiti nastavna sredstva i pomagala predvidjeti skupine i zaduenja svakog uenika ako je potrebno, odrediti pomagaa u skupini probuditi zanimanje uenika prilikom demonstracije objasniti postupak tijekom rada uenika pratiti njihov rad, vee pogreke ispraviti uenici e sami obrazloiti to rade i zato strpljivo ih bodriti sve dok steknu vjetinu Kako bi se znalo valja misliti, a da bi se mislilo treba znati! Znanje je preduvjet kvalitetnom vjebanju! Razvoj vjetina i sposobnosti je preduvjet za kvalitetnija znanja!

Metodska jedinica: Rasna obiljeja svijeta

Metodska jedinica: Ope (ukupno) kretanje stanovnitva Zadatak za vjebu: Prema podatcima iz tablice skicirajte tip opeg kretanja stanovnitva !

44

Metodska jedinica: Latinska Amerika

Metodska jedinica: Geomorfoloka obiljeja Hrvatske Zadatak: Istraite u dostupnoj literaturi i na internetu, te na zemljovid ucrtajte poznatije speleoloke objekte u Hrvatskoj!

9.2. PRAENJE I OCJENJIVANJE UENIKA U NASTAVI GEOGRAFIJE


Praenje uenika Sustavno biljeenje zapaanja o: - razvoju interesa za nastavu - motivaciji i sposobnostima uenika - postignuima u usvajanju odgojno-obrazovnih sadraja - odnosu prema radu, postavljenim zadatcima i odgojnim vrijednostima Kako pratiti interes i sposobnosti uenika? zapaanja sustavno biljeiti OPISNO u posebnu rubriku biljeke o NAPREDOVANJU primjedbe o stupnju usvojenosti dati tek nakon boljeg upoznavanja uenika registrirati intelektualne, praktine, izraajne i senzorne sposobnosti uenika

Podruja promatranja uenika afektivni razvoj: reagiranje, zauzimanje stava, sistematiziranje, razina realizacije kognitivni razvoj: znanje, shvaanje, primjena, analiza, sinteza, vrednovanje psihomotorni razvoj: imitacija, manipulacija, analiza, preciziranje, sinteza

45

Smjernice za praenje napredovanja uenika U zabiljekama to ee izraziti realizaciju konkretnih i operativnih zadataka nastave; Uz svako zapaanje upisati datum, kako bi se moglo analizirati napredovanje ili stagnacija; Upisati karakteristine znaajke uenika; Zabiljeiti injenice znaajne za daljnji odgojno-obrazovni rad s uenikom; Naglasiti sve to je dobro i pozitivno u uenikovu razvoju; Biljeiti to bi uenik trebao usvojiti, raditi, vjebati; Uoene pojave ubiljeiti u to kraem vremenskom razdoblju; Zabiljeke moraju biti nedvojbene i jasne; Izbjegavati generalizacije na temelju samo jedne zabiljeke; Praenje uenika je kontinuirani proces; Upisivati samo provjerene i dokazane tvrdnje; Uvaavati individualnost uenika; Uz zapaanje o uenikovu radu neizostavno naznaiti i njegove mogunosti; U opisu se mogu koristiti samo one skraenice koje su u uputama imenika objanjene; Za sve nejasne injenice konzultirati pedagoga, psihologa, lijenika, defektologa,... Neki prijedlozi za biljeke o uenikovu radu uenik znatno napreduje u odnosu na poetak uenik ne pokazuje znakove napretka odgovarajue predznanje nedostatno predznanje razvijene radne navike nerazvijene radne navike izniman interes i motivacija nezainteresiranost i nemar, slaba motivacija kreativan u uenju logiko povezivanje oteano nastavne sadraje ui s razumijevanjem ne poznaje nastavne sadraje ui bez razumijevanja dobre metode uenja pogreni naini uenja bogat rijenik i slikovito izraavanje rijenik siromaan, izraavanje oteano izraene sposobnosti koncentracije koncentriranje na sadraj oteano samopouzdan pokazuje strah i nesigurnost redovito ima potreban kolski pribor ne nosi potreban kolski pribor uenik uestalo ometa nastavu uenik se opravdao

46

PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE
PROVJERAVANJE utvruje ostvarivanje materijalnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave tj. opseg steenih znanja stupanj razvijenosti sposobnosti kvaliteta usvojenih odgojnih vrijednosti ili PROVJERAVANJE je sustavno praenje, ispitivanje i vrednovanje uenikovih postignua i uspjeha u ostvarivanju zadaa nastave geografije tijekom kolske godine. Ocjenjivanje uenika Postupak vrednovanja svih vanih injenica o uenikovim postignuima, tijekom praenja, provjeravanja i ispitivanja. Izraava se ocjenom, u skladu sa zakonom. Ocjena je subjektivni dojam nastavnika o znanju (radu) uenika. Provjeravanje i ocjenjivanje uenika treba provoditi: U obrazovnoj skupini (razrednom odjelu) Individualnim i skupnim oblicima: - razgovorima - izradom pisanih, grafikih, kartografskih i drugih zadaa objektivnog tipa - vieminutnim kontrolnim provjerama znanja - drugim oblicima provjeravanja Pri tom je neizostavno: potovati osobnost uenika poticati na aktivno sudjelovanje u nastavi i izvannastavnim aktivnostima ueniku omoguiti da se javi za provjeru znanja osposobljavati uenika za: - samouenje - samoprocjenu svojeg znanja - procjenu znanja drugih uenika Provjeravanje + ocjenjivanje = vrednovanje uspjeha u nastavi= evaluacija ili valorizacija Treba imati humanu dimenziju!

Kvalitetno provjeravanje i ocjenjivanje je: DOBRO PRIPREMLJENO kako bi se ustanovilo: ostvarenje nast. plana i programa procjena uenikova uspjeha, napredovanje u uenju i mjestu u skupini kod uenika spoznaja o osobnim sposobnostima OBJEKTIVNO, to podrazumijeva: isti radni uvjeti za svih jednake upute i objanjenja zadano vrijeme nemogunost prepisivanja,...

47

POUZDANO pri ponovnoj provjeri (istih osoba) trebali bismo dobiti iste rezultate VALIDNO (valjano, vjerodostojno) > temelji se na instrumentariju koji osigurava dobivanje eljenih podataka Dvostruka je uloga provjeravanja u nastavi: 1. svrstava uenike prema ostvarenim odgojno-obrazovnim zadatcima 2. utvruje kvalitetu nastave (ukazuje na propuste i manjkavosti, kako bi ih se uklonilo) Ocjene su ogledalo rada nastavnika i uenika! Oblici provjeravanja u nastavi geografije: A) usmeno B) pismeno Primjenjuju se ovisno o: ciljevima provjeravanja dobi uenika oblicima rada USMENO PROVJERAVANJE treba unaprijed pripremiti potie samostalno izlaganje uenika dijalog objasni, usporedi, dokai, obrazloi, konkretiziraj moe biti: temeljito ili letee prednost: neposredan kontakt manjkavosti: neekonominost, imbenik sluajnosti, manja mogunost usporedbe, trema Elementi ocjene poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja usmeno i pismeno izraavanje kreativna primjena nastavnoga gradiva razvijenost vjetina kartografska pismenost nain sudjelovanja (doprinos nastavi) U svakom elementu trebaju biti najmanje dvije ocjene u polugoditu! iz Pravilnika o praenju i ocjenjivanju uenika u osnovnoj i srednjoj koli u Hrvatskoj

48

Kako to definirati u imeniku? 1. Usvojenost programskih sadraja 2. Uporaba zemljovida 3. Praktini radovi 4. Primjena znanja 5. Razvijenost vjetina 6. Naini sudjelovanja u usvajanju nastavnih sadraja 7. Napredak u razvoju psihofizikih sposobnosti i mogunosti ili ili

M. arlija, prof., via savjetnica (Agencija za odgoj i obrazovanje, podrunica Rijeka)

usvojenost programskih sadraja razumijevanje uporaba zemljovida i praktini radovi primjena znanja

M. arlija, prof., via savjetnica (Agencija za odgoj i obrazovanje, podrunica Rijeka)

znanje kartografska pismenost vjeba aktivnost

PISMENO PROVJERAVANJE odabrati sadraje prikladne za pismeno provjeravanje koristiti razliite tipove zadataka najei oblici: - Standardizirani testovi znanja i sposobnosti - Informativni testovi - Kriterijski usmjereni testovi - Nizovi zadataka objektivnog tipa (test znanja) Tipovi zadataka za pismeno provjeravanje Ovise o vrsti nastavnih sadraja 1. zadatci s ponuenim odgovorima 2. zadatci s mogunou (viestrukog) izbora 3. zadatci pridruivanja 4. zadatci preureivanja 5. zadatci sa slobodnim odgovorima 6. zadatci s izostavljenim rijeima 7. zadatci s kratkim odgovorom 8. zadatci korelacijskog tipa

49

1. Zadatci s ponuenim odgovorima Zaokrui slova ispred tonih odgovora, a ona ispred netonih prekrii: a) Zemlja je planet b) Zemlja se okree oko Mjeseca c) precesija je jedno od gibanja Zemlje d) krateri na Mjesecu uzrokovani su meteorima 2. Zadatci s moguniu viestrukog izbora Demografska eksplozija uglavnom je rezultat (zaokrui slova ispred tonih tvrdnji): a) znatnog smanjenja infantilnog mortaliteta b) produenja ivotnog vijeka ljudi c) migracija u razvijenije zemlje d) smanjivanja ukupnog mortaliteta u razvijenim zemljama 3. Zadatci pridruivanja Povei nazive istih pojmova: tranzicija natalitet mortalitet

rodnost prijelaz smrtnost

4. Zadatci preureivanja Brojevima od 1 do 6 oznai ispravan redosljed dogaanja u razvoju ciklone: ...... dugotrajne kie ...... postupna naoblaka ...... razvedravanje i bura ...... tlak zraka pada ...... jugo i porast vlage zraka ...... tlak poinje polagano rasti 5. Zadatci s izostavljenim rijeima List topografske karte mjerila 1:25 000 predoava prostor od geografske duine i geografske irine. Linije koje na karti spajaju mjesta iste nadmorske visine zovu se , a izoterme povezuju mjesta . 6. Zadatci otvorenog tipa Zato u kalendaru imamo prijestupnu godinu? Kada je na meridijanu 16 E pono, na kojem je meridijanu podne? Zato? 7. Zahtjevi dobro sastavljenog testa zadatci saeti i s jasnim uputama jednoznana predviena rjeenja zadatci ne smiju sugerirati rjeenje zadatci moraju slijediti ciljeve uenja za svaki cilj uenja, novi zadatak 1 kolski sat: 20-30 zadataka s ponuenim odgovorom, 10-15 sloenijih zadataka zapoeti s lakim zadacima

50

Analiza testa (zadataka) ispravljati u skladu sa shemom vrednovanja (stupnjevani / ponderirani zadatci su bolji!) % rijeenosti ukazuje koji zadatci su prelagani ili preteki na osnovi postignutih rezultata donose se analize - marljivost (nemar) uenika - uspjean (neuspjean) uitelj - to stvara naroite potekoe uenicima,... Utvrivanje ocjena ocjena na ugovoren nain izraava uspjeh razlikuje se u prostoru i vremenu (broj ocjena, zahtjevost za svaku ocjenu,...) ocjena je pedagoko sredstvo kojim se: a) prati i podstie uenika b) izraavaju rezultati rada uenika c) izraavaju rezultati rada uitelja

Mogue postotne granice pismenog provjeravanja

51

10. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA


prilagoena je mogunostima koncentracije i pamenja kod uenika odreuje etape i podetape u nastavnom satu uglavnom traje 45

Etape nastavnog sata pripremanje uenika za nastavu ili uvod (uvodno ponavljanje, psiholoka priprema, motivacija) najava cilja obrada novih nastavnih sadraja vjebanje ponavljanje provjeravanje Uvodna etapa Prilagoena je: cilju uenja predznanju uenika preduvjetima rada motivacija > mudre izreke, fotografije, zanimljivi podatci ponavljanje nauenoga potie znatielju, daje poticaj za razmiljanje, utire put postavljanju problema i spremnost za uenje Najava cilja nastavnik izvjeuje uenike to e se raditi na satu Pr. Budui da smo upoznali osnovna obiljeja svemira, poznato nam je da se tijela u njemu stalno gibaju. I Zemlja, kao sastavni dio svemira sudjeluje u viestrukim gibanjima. Danas emo govoriti o glavnim gibanjima koje izvodi Zemlja. Ispis naslova na ploi:

Zemljina rotacija i revolucija

Obrada novih nastavnih sadraja glavna etapa otkrivajue uenje raznoliki oblici rada kvalitetni radni materijali (sredstva i pomagala) - izbor prilagoditi tematici to jasniji elementi nastavne grae

52

Zadaa nastavnika: odrediti irinu i dubinu nastavnih sadraja planirati mogua pitanja i odgovore razmisliti alternativna rjeenja povezanost sa ivotom i ranije nauenim uenicima pruiti priliku: pokazati znanja, iskustva i sposobnosti da nasluuju, usporeuju, aktivno utvruju... Vjebe i ponavljanje sprijeiti proces zaboravljanja znanja postaju trajna, vjetine> sposobnosti Nastavnik treba: odrediti to, kada i u kojem obujmu treba ponoviti i uvjebati pripremiti radne materijale osigurati potrebno vrijeme Zadatak za ponavljanje: Mlijena staza

Udbenici su pripremljeni kako bi omoguili produktivno ponavljanje i vjebanje: - na kraju manjih cjelina postoji: Pitanja vjebe zadatci - popis literature - Internet adrese - objanjenje pojmova stalno ili rasporeeno na poetku, tijekom, na kraju (obrazovnog sata ili razdoblja, nastavne godine) fragmentarno, tematsko, kompleksno produktivno, reproduktivno Domae zadae (samostalni doprinos uenju) vana metodika funkcija proiruju znanja, spoznaje i sposobnosti povratna informacija nastavniku poeljno prilagoditi sposobnostima uenika didaktiki dobro pripremiti neka budu sastavnica nastave i treba ih vrednovati Nedostatci: (uzrokuju negativan odnos) ako nisu u skladu s izvedbenim programom kraj sata ako nisu u skladu s procesom uenja premalo ukljuene u nastavni proces

53

ako ne pridonose rastereenju nastave (kolsko uenje prebacuju na kuni rad)

Primjeri domaih zadaa uz nastavnu cjelinu Gospodarstvo Hrvatske Ispii imbenike koji utjeu na odluku o izboru mjesta za industrijsku proizvodnju. Napii u obliku tablice prednosti i loe strane Katelanskog zaljeva za razvoj industrije. Na slijepoj karti Hrvatske ubiljei razliitim znakovima sredita proizvodnje eljeza i elika, obojenih metala i aluminija, te rafinerije nafte. U priloenoj skici (slijepoj karti Hrvatske) uz pomo atlasa za osnovnu kolu, str. 17., oznai uobiajenim znakovima: a) mjesta proizvodnje eljeza i elika b) mjesta proizvodnje obojenih metala i aluminija c) glavna nalazita nafte i zemnog plina d) velike termoelektrane u Hrvatskoj Primjer dugotrajne domae zadae U mjestu gdje se nalazi naa kola ima industrije. S prijateljima iz razreda posjeti jedan takav pogon i tamo doznaj: a) to se proizvodi? b) Odakle dolaze sirovine? c) Zato je industrijski pogon upravo tu? d) to je povoljno/nepovoljno na tome mjestu?

Primjeri organizacije nastavnog sata


Nastavna jedinica: Poloaj Zemlje u svemiru 1. Uvodno ponavljanje (8 min) 2. Najava cilja (2 min) 3. Obrada novoga gradiva (30 min) 4. Ponavljanje gradiva (5 min) Nastavna jedinica: Zemljina rotacija i revolucija 1. Uvodno ponavljanje (10 min) 2. Najava cilja (2 min) 3. Obrada novoga gradiva a) samostalni rad (15 min) b) sinteza s pomou plana ploe (10 min) 4. Ponavljanje gradiva (8 min) Nastavna jedinica: Orijentacija po stupanjskoj mrei 1. Uvodno ponavljanje (5 min) 2. Najava cilja (2 min) 3. Obrada novoga gradiva (25 min) 4. Ponavljanje i vjeba (10 min) 5. Zadavanje domae zadae (3 min) Nastavna jedinica: Zrana strujanja cirkulacija atmosfere

54

1. Uvod (Ponavljanje najznaajnijih podataka o klimi, vremenu, sastavu atmosfere, zraenju, temperaturi i tlaku zraka) metodom razgovora (5 min) 2. Najava cilja metodom izlaganja (2 min) 3. Obrada novoga gradiva metodom izlaganja, razgovora, prikazivanja (prozirnice, karte, dijapozitivi) a) samostalni rad uenika (25 min) b) frontalni oblik rada sinteza (10 min) 4. Davanje uputa za domau zadau metodom razgovora (3 min) Nastavna jedinica: Stanovnitvo tematsko provjeravanje znanja 1. Uvod i najava sadraja sata, upute za rad (5 min) 2. Pisana provjera znanja: samostalni rad uenika (35 min) 3. Sakupljanje radova, komentar moguih bodova i pripadajuih ocjena (5 min) Nastavna jedinica: Ribarstvo 1. Uvodno ponavljanje i najava cilja (4 min) 2. Obrada novoga gradiva (38 min) a) upute za rad uz objanjenja (4 min) b) samostalni rad uenika (10 min) c) izlaganje uenika uz pomo nastavnika i sastavljanje plana ploe (24 min) 3. Zavrno ponavljanje gradiva (3 min) Nastavna jedinica: Prostorna struktura grada 1. Uvodno ponavljanje i najava cilja metodom razgovora (5 min) 2. Obrada novoga gradiva u razredu metodom izlaganja, pokazivanja, rada s udbenikom (15 min) 3. Izlazak i rad u prirodi + povratak u razred (terenska rasprava na bazi promatranja plana grada, zabiljeki s plana ploe u biljenici i vlastitih opaanja) (15 + 10 min) Nastavna jedinica: Gospodarstvo primarne djelatnosti ponavljanje i utvrivanje gradiva 1. Uvod i najava cilja (3 min) 2. Ponavljanje i utvrivanje gradiva metodom razgovora (35 min) 3. Analiza i vrednovanje dobivenih odgovora i postignutih rezultata (7 min)

11. PISANA PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT IZ GEOGRAFIJE


ili mikroplan
kome treba? svima koji organiziraju i vode nastavni proces zato? da bismo osigurali apsolutno poznavanje potrebnih nastavnih sadraja i predvidjeli mogue situacije -nastavnik treba dobro upoznati nastavne sadraje i odrediti opseg, dubinu i logiku strukturu nastavnih sadraja za svaki nastavni sat Ne moe biti dobar nastavnik onaj tko malo zna! Sastavnice: struno sadrajna pedagoka

55

psiholoka materijalno tehnika

struno-sadrajni dio ili to e se raditi? - prilagodba strunih znanja za nastavu - nastavni sadraji trebaju odgovarati NPP-u koji propisuje MZO (Ministarstvo) - aktualizacija pojmova / nastavne grae - prilagodba dobi uenika s obzirom na irinu i dubinu nastavnih sadraja - prilagodba ciljevima i zadatcima nastave pedagoko-psiholoki dio ili kako e se raditi? - didaktiko oblikovanje nastavnih sadraja - odreuje strukturu nastavnog sata - izbor nastavnih postupaka, sredstava i pomagala - izbor nastavnih metoda i oblika rada - posebnu pozornost posvetiti motivaciji materijalno-tehnika strana pripreme - odnosi se na uvjete odravanja sata - odreuje materijalnu podlogu za realizaciju nastavnog sata - koje zemljovide, prozirnice, slike,... - gdje emo koristiti izravnu grafiku metodu - koritenje raunala, LCD projektora, video-prezentacije - koje materijale treba umnoiti, ... kakva moe biti? - detaljna (temeljita) - skraena - koncizna gdje piemo? - u biljenice ili formulare - na CD ili sl. Detaljna priprema za nastavni sat studenti za ogledno predavanje kandidati za strune ispite nastavnici za ogledno predavanje eventualno svi nastavnici poetnici

Sveuilite u Zadru Odjel za geografiju Priprema (oglednog) nastavnog sata iz geografije

student/ica: student/ica:

mentor: kola: razred: datum:

Nastavna cjelina: Hidrogeografija Nastavna jedinica: Vode na Zemlji Tip sata (dominirajua etapa): obrada novoga gradiva Zadatci nastave Materijalni: Upoznati uenike.... (objasniti, odrediti, nauiti,...) Funkcionalni: Razvijati sposobnost... (vjebati tumaenje, crtamje,...) Odgojni: Razvijati svijest o... (stvarati potrebu, pravilan stav o) Oblici rada: frontalni, individualni Nastavne metode: usmeno izlaganje, razgovor, demonstracija, metoda pisanih i grafikih radova

56

Nastavna sredstva i pomagala: udbenik, geografska karta svijeta, kolska ploa, kreda, grafoskop, prozirnice Organizacija nastavnog sata: -Uvodno ponavljanje i najava cilja (5+1 min) -Obrada novoga gradiva (35 min) -Zavrno ponavljanje (4 min)

Plan ploe to je voda? H2O, tekuina, otapalo, osnova ivota, stanite, energent, imbenik klime, medij prometa, hidrogeografija Svjetsko more 361 mil. km2 (71% povrine Zemlje) podjela: oceani (Pacifik, Atlantski, Indijski) mora (sredozemna, rubna) zaljevi i morski prolazi morske zavale: dubokomorska podruja (83 % dna) (dubokomorske zavale, oceanski hrptovi) kopneni rub (27 % dna) (elf, kontinentski slaz ili nagib, kopnena kosina)

12. KOMUNIKACIJSKE VJETINE U NASTAVI


komunikacija = pruanje i primanje informacija komunicirati = biti u vezi, ophoditi se komunikativan = koji se lako ophodi s ljudima pristupaan, otvoren, razgovorljiv (rjenik hrvatskog jezika) Komunikacija je nain razmjene informacija ili prenoenja poruka uz pomo unaprijed dogovorenog i razumljivog sporazumijevanja. (struna definicija)

Nastava je odgojno-obrazovni proces! Komunikacija je vjetina koja se ui. Jesmo li roeni za dobru komunikaciju? Dobra komunikacija je humana... je preduvjet uspjenog pedagokog rada... utjee na motivaciju uenika Meuodnos uitelja i uenika bazira se na dobroj komunikaciji tj. sustavu verbalnih i neverbalnih signala pomou kojih stupamo u aktivni odnos jedni prema drugima (Z. Itkovi)

57

verbalno = rije (svijest) neverbalno = govor tijela (izraz emocija, osobina, situacije, raspoloenja..)

Udio glavnih imbenika u komunikaciji= 3 V s nejednakim udjelom

Komunikacija u nastavi moe biti: autoritarna predava (uitelj) ima mo odreuje nastavne sadraje naine usvajanja,...evaluacije demokratska uvaava osobnost uenika razvoj demokratske kulture poticanje na raspravu sluanje i uvaavanje drugih Komunikacijska klima opa atmosfera u odgojno-obrazovnom procesu (doivljajni osjeaj, sloboda izraavanja, prihvaanje drugih, suradnja,....) Odnos uenika prema nastavi Temeljni pokazatelj uspjenosti komunikacije u nastavi moe biti: 1. aktivan 2. indiferentan 3. negativan

12 pravila za dobru komunikaciju u nastavi


1. esto je vanije KAKO smo neto rekli, nego TO smo rekli! Primjer: Uenik ne zna odgovor na postavljeno pitanje. Komentiraj situaciju: blago ljutito podrugljivo strogo duhovito 2. Komunikacija ne znai uvijek eljenu interakciju Primjer: Govor jednog mimo drugog. 3. Komunikacijska prilagodljivost (fleksibilnost) pretpostavlja: - samokontrolu - sposobnost sluanja sugovornika - vjetinu voenja komunikacije 4. Strah od komunikacije (aprehenzija) Je li ea kod uenika ili nastavnika?

58

5. Krajnosti: brbljavost i utljivost Razvrstaj osobine brbljavima i utljivima: samopouzdanje, nesigurnost, primjerenost, brzopletost, drutvenost, povuenost, povjerljivost, nepromiljenost, privlanost, odbojnost, razboritost, lakovjernost, tjeskobnost, samokontrola, depresivnost, promiljenost, domiljatost, nesnalaljivost 6. Najei tip komunikacije je razgovor Moe biti: topao ili hladan ohrabrujui ili sputavajui vedar ili tmuran ugodan ili neugodan lagan ili teak Mogue kombinacije: razumijevanje + slaganje razumijevanje + neslaganje nerazumijevanje + slaganje nerazumijevanje + neslaganje 7. Karakter i uspjenost razgovora ovisi o uzajamnom odnos sugovornika Mudro je: ispriati se za pogreku i biti taktian. Tvrdoglavost i upornost vode neuspjehu! 8. Dobra komunikacija omoguuje mirno rjeavanje problema, olakava uenje i razvoj vjetina 9. Komunikacija utjee na stvaranje vlastitih stavova o svijetu i ivotu Primjer: Uz metodsku jedinicu Dobni sastav stanovnitva ili populacijske politike, raspravite vrijednost ivotnih navika ili o ljudskim vrijednostima. 10. Komunikacijom odgajati za pozitivne reakcije na dogaaje u radu i u ivotu Primjer: Dobio sam lou ocjenu. Kako se osjeam? (ljut, uplaen, zbunjen, nesretan, tuan...) nauiti vladati svojim osjeajima 11. Komunikacija pomae u svjesnom odabiru konstruktivnog ponaanja Primjer: Poticati samosvijest o dobru i loem u ljudskom ophoenju i u ivotu (rad, puenje, uzimanje opijata, potenje, marljivost, bjeanje sa sata ..) 12. Komunikacijom ruimo zidove i gradimo mostove (meu ljudima) Primjer: Poticati suradnju i prijateljske odnose meu ljudima, narodima, dravama. Suzbijati agresivnost kod djece i mladih i slino Analiza stvarne situacije u koli Komunikacija: uitelj uenik uenik - uenik Djeca trae : ljubav, brigu, lijepo ophoenje 59

kola zahtijeva: disciplinu, odgovornost, radne navike Neizbjeno: dobra / loa volja nastavnika; uskladiti potrebno i mogue

Kakva interakcija je mogua? u tradicionalnoj koli: uenici mehaniki usvajaju poruke nastavnika = jednosmjerna komunikacija u suvremenoj koli: uzajamnost utjecaja nastavnika i uenika = dvosmjerna komunikacija Problem: Malo je literature o konkretnoj komunikaciji u nastavi (openito i po predmetima) Malo je objavljenih vjebi i modela uspjene komunikacije u metodici nastave Konkretan rad ukljuuje empatiju (sposobnost suosjeanja s drugim), ali bez identifikacije u afektivnoj sferi pravilno prosuivanje i odgojni zahvati

Komunikacija u obrazovanju na daljinu


Ukljuuje: predavaa / instruktora polaznike nastave nastavne sadraje komunikacijske kanale / medije

E- obrazovanje
povezana je komunikacija i tehnologija omoguuje se: - verbalno i neverbalno prezentiranje sadraja - komunikacija izmeu pojedinaca i skupina verbalna komunikacija tekstualni naini (e-pota, parlaonice) neverbalna komunikacija audio i videokanali Predava (poiljatelj) poruku prilagouje polaznicima obrazovanja (primateljima) 4 filtra: perceptivni (koje informacije i na koji nain) kognitivni (razumljivost informacija) emocionalni (osjeaji i doivljaj primatelja) asocijacijski (slobodne asocijacije polaznika) buka u informacijskom kanalu kod oblikovanja, prijenosa ili prijema poruke (nerazgovijetna, gubitak dijelova, pogreno tumaenje)

60

SVIJET
Sustavi za upravljanje uenjem (Learning Manegement System LMS) Imaju ugraene mogunosti za komunikaciju: 1. distribucijske liste (mailing list) 2. istovremene poruke (instant messaging) 3. diskusijske skupine (bulletin groups) 4. forumi, parlaonice (chat room) itd.

RH
Srednja strukovna kola u V. Gorici mobilna komunikacija u nastavi pomou PDA runog raunala i interneta (prof. Veljko Skoili) Od k. god. 2001./02. preko PDA: -vodi kolsku pedagoku dokumentaciju (profesor bez imenika) -vodi bazu podataka (dnevnik rada, razredna knjiga, matina knjiga, razredniki list, pripreme za izvoenje nastave) Multimedijski DVD video nastavni sat Informacijska tehnologija slui kao pomo u pouavanju bilo kojeg nastavnog predmeta, NE kao predmet pouavanja

13.1. HRVATSKI NACIONALNI OBRAZOVNI STANDARD (HNOS)


projekt Vlade RH, provodi ga MZO U skladu s dokumentom EU (Development of National Educational Standards, Berlin 2004.) nacionalne obrazovne sustave EU uiniti kompatibilnima HNOS put prema kvalitetnijoj hrvatskoj koli = cjelovit novi pristup obrazovnom procesu, koji ukljuuje: ciljeve odgoja i obrazovanja odgojno-obrazovne sadraje prijedloge metoda pouavanja oekivane ishode uenja i pouavanja nastavno okruje Zato HNOS? postojei kolski sustav enciklopedijska znanja trebamo: funkcionalna znanja te stvaralaku i istraivaku nastavu proces uenja treba osigurati: 1. temeljna znanja 2. razvoj sposobnosti 3. odgoj za moralne vrijednosti

61

Nova hrvatska kola rastereenje: -uenika od nepotrebnih sadraja -uenika i uitelja od neprimjerenih nastavnih metoda -uenika od gradiva neprimjerenog dobi uenika provodi se prema postojeem NPP-u vie dodatne, izborne i fakultativne nastave uinkovitija izvanuionika nastava interdisciplinarna terenska nastava

ne mijenja se NPP nego nain i metode pouavanja -elni rad maksimalno 30 % -predavaku nastavu zamijeniti angairanim pouavanjem -vie vremena za samostalni rad uenika Preporuuje se: metode: demonstracije, oluja mozgova, kviz, rasprava, izravna i neizravna grafika, igra nadopunjavanja, rad na tekstu na raunalu, rad s listiima, s udbenikom, praktini rad, izrada panoa i plakata, programirana nastava, igra detekcije, geografska pria, izlaganje uenika, timski istraivaki rad, parlaonica, igra geografsko putovanje, Radionica - Prikazati sat ponavljanja nastavne cjeline (po izboru) metodama koje su zadane. - Zadanim metodama kreirati metodsku jedinicu Stanovnitvo Hrvatske ili Reljef Europe. - U emu je bit pripreme uitelja za nastavni sat iz geografije po HNOS-u? oblici rada: u skupinama, elni, u paru, samostalni rad, projektna nastava, timska nastava, ... iskustva govore: - uitelj se znatno vie priprema za nastavu - uenici vole timski rad, kritini su, kreativnije ue - bolja suradnja s roditeljima (roditelj u zadnjoj klupi?!) - jaa duh zajednitva - grafiko i kartografsko komuniciranje - primjena integrirane (korelirane) nastave odlazak 10 15 kolegi iz druge generacije na sat potekoe: nedostatak vremena za dobru pripremu poveani materijalni izdatci nedovoljna suradnja ... Sadraji HNOS-a norme koje se odnose na: 1. standarde odgojno-obrazovnih sadraja 2. obrazovnih postignua 3. pouavanja 4. praenja i vrjednovanja postignua 5. strunog usavravanja uiteljstva

62

6.

opremljenosti kola

Mjesto geografije -pripada prirodoslovno-matematikom podruju -za svaki nastavni predmet i nastavnu godinu HNOS utvruje nastavne teme (1 3 kolska sata) -70 sati godinje (2 s. tjedno) 20-ak obveznih i 5 izbornih tema Za svaku temu je definirano: - 2 do 5 kljunih pojmova - potrebno predznanje - prijedlozi za metodiku obradu (praktini radovi, demonstracija, izvanuioniko uenje) - suodnos s drugim predmetima - sadraji za korelaciju - novo struno nazivlje - brojani podatci koje treba upamtiti - obrazovna postignua Nacionalni nastavni uputnik (kurikulum) - preklapa se 70 80 % s HNOS-om - komplementarni su definira: - to, zato, kako, kada i gdje se ui - minimalni standard znanja, sposobnosti, umijea - izborne sadraje za darovite uenike - prijedloge za rad s uenicima posebnih odgojno-obrazovnih potreba - odgojne ciljeve Struno osposobljavanje nastavnika za HNOS - treba biti sustavno - produbljivanje strunih znanja - primjena novih metoda i tehnologija nastave = sveza rada: Ministarstva, Zavoda/Agencije za kolstvo, uitelja praktiara, nastavnikih fakulteta, sveuilinih odjela i znanstvenih ustanova + osposobljavanje: ravnatelja, lanova kolskih odbora i lanova Vijea roditelja vana uloga voditelja upanijskih vijea (iz geografije) Vanjsko vrjednovanje (provodi ga Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje institut Ivo Pilar) vrjednuje postignua uenika, rad uitelja i kola - prati funkcioniranje odgojno-obrazovnog sustava - unaprjeuje kakvou uenja i pouavanja - potie uenike na sustavno i aktivno uenje - potie uiteljstvo na suvremene i aktivne metode rada (cijeloivotno obrazovanje) - kolama daje spoznaju vlastite uspjenosti - ujednaenost obrazovnih postignua u dravi - usporedivost s inozemstvom 63

Dopusnice za uiteljski poziv stjecati e se na temelju: 1. uspjenosti postignua pri vanjskom vrjednovanju 2. struno usavravanje, publikacije, recenzije udbenika 3. rad s nadarenim uenicima 4. rad s uenicima posebnih odgojno-obrazovnih potreba itd. 5. samovrjednovanje kola (rezultata rada) - potie objektivnost ocjenjivanja - potie uenike na aktivnije uenje - uvodi sustav nagraivanja izvrsnosti

13.2. GEOGRAFIJA nastavni predmet na maturi


GEOGRAFIJA nastavni predmet na maturi Matura zavrni ispit etverogodinjih kola do 2010. godine u Hrvatskoj to je: a) pismeni ispit maturalni rad (izrada i obrana) b) usmeni ispit geografija je izborni predmet na maturi Pismeni maturalni rad treba pokazati: sposobnost prijenosa znanja formiranje geografskog miljenja prvi samostalni znanstveni rad teme: fiziko-geografske, socio-geografske (demografske), regionalno-geografske, kartografske, povijesno-geografske, ope geografske (svemir,...), nacionalnogeografske to uenik treba (u radu) uiniti? imenovati (pojave, procese,...) reproducirati = saeti, rei ukratko opisati, prikazati = izraziti pomou teksta, tablica, grafikona,... usporediti = iznijeti razliite injenice, stajalita,... objasniti = rijeima omoguiti razumijevanje odnosa,... vrednovati = zauzeti osobni stav o tvrdnji Kada se to radi? mentor (nastavnik) predlae teme i literaturu do kraja I. polugodita konzultacije s kandidatima tijekom izrade prema potrebi krajnji rok za predaju rada prema odluci Nastavnog vijea kole (obino poetkom svibnja) mentor ispravlja rad i ispitnom povjerenstvu predlae ocjenu lanovi ispitnog povjerenstva izriu svoje miljenje i prihvaaju (ili predlau novu) ocjenu

64

Usmeni ispit ili obrana radnje tumaenje napisanog ali moe i ire ispitiva je mentor ostali lanovi ispitnog povjerenstva mogu pitati proizvoljno u vezi teme uenik treba moi protumaiti tablice, skice, statistike pokazatelje, videozapis i sl. zakljuna ocjena je jedinstvena (rad + obrana) Geografija - izborni predmet na maturi ispitno povjerenstvo: ispitiva, sustrunjak i trei lan pitanja trebaju biti: o vezana uz bitne sadraje nastave o tematski iroka o jasno formulirana o iz razliitih podruja uenja obuhvaeno je cijelo nastavno gradivo Tijek ispita uenik izvlai pitanja u sluaju promjene pitanja, ocjena je neto sniena vrijeme pripremanja za odgovor je oko 10 minuta pitanja postavlja ispitiva ostali lanovi ispitnog povjerenstva imaju pravo postaviti pitanje nakon to je ispit zavren, ispitno povjerenstvo se konzultira i donosi zakljunu ocjenu ocjena koju utvrdi ispitno povjerenstvo je definitivna Od k. god. 2009./10. zavrni ispit proizvodnja / rad dravna matura obrazovna vertikala / studij dravna matura: akademska (gimnazijska) geografija izborni predmet na maturi o biraju ga uenici ovisno o traenju fakulteta Zakon definira obrazovni ishod (izlaz)= rezultat na dravnoj maturi Kako ga postii? To je u nadlenosti kole!

DRAVNA MATURA
= standardiziran, izvana vrednovan zavrni ispit etverogodinjeg srednjokolskog obrazovanja provjerava i ocjenjuje znanja i vjetine pristupnika, prema vaeem NPP-u (za gimnazije) pisani ispit za sve u dravi u isto vrijeme, pod jednakim uvjetima i kriterijima

65

ISPITNI KATALOG (za k. god. 2008./09.) www.ncvvo.hr ispitni katalozi za sve predmete Cilj ispita Obrazovni ishodi (specifini ciljevi) Struktura ispita Tehniki opis Bodovanje i ocjenjivanje Primjeri zadataka s bodovima Opi ciljevi ispita na maturi ispitati kompetencije uenika - razumjeti, znati, moi uiniti primjer: - poznavati i objasniti osnovna saznanja o planetu Zemlji, prirodnim i drutvenim imbenicima i procesima - kritiki promatrati i uoavati prostorne promjene - koristiti se geografskom kartom - razviti ekoloku svijest i djelovati na ouvanju okolia ... Obrazovni ishodi 25 % fizika geografija (27 poglavlja) 25 % drutvena geografija (34 poglavlja) 20 % regionalna geografija svijeta (14 poglavlja) -vrlo kompleksna pitanja30 % geografija Hrvatske (35 poglavlja) za svako uenik mora: znati, razumjeti, moi uiniti Struktura ispita 4 navedena podruja ispitivanja 15 + 15 + 12 + 18 zadataka zadatci: zatvorenog i otvorenog tipa viestrukog izbora s kratkim odgovorima alternativnog izbora dopunjavanja zadatci sreivanja zadatci povezivanja ukupno zadataka: 60 ukupno bodova: 120 u svakoj skupini zadataka po 33,3 % s 1, 2 i 3 boda Tehniki opis ispita traje 90 bez prekida kemijska olovka (plava ili crna tinta) bez dodatnih pomagala potrebne zemljovide sadri ispit odgovore nije doputeno ispravljati prostor za biljeke se ne vrednuje Bodovanje i ocjenjivanje samo potpuno rijeeni zadatci 66

nema negativnih bodova minimalni prolazni uinak je 51 % (61 bod)

14. IZVANNASTAVNI I IZVANKOLSKI PROGRAMI GEOGRAFIJE


stjecanje znanja i razvoj sposobnosti izvan nastavnog procesa - u koli - izvan kole skupine pod nazivom: mladi geografi, piljari, mladi ekolozi, mladi planinari i sl. Ekoloka grupa ljubav prema prirodi trud na ouvanju prirodne sredine izleti u prirodu (+ roditelji za mlai uzrast) sudjelovanje u ienju (Saharun, Medvednica) uz Dan planeta Zemlje kviz Lijepa naa predavanja: zatienom bilju ljekovitom bilju Astronomska grupa ili Nebo na poklon edukacijski program za uenike O u Hrvatskoj k. god 2006./07. ukljueno 27 O u Hrvatskoj suradnja s lokalnim astronomskim drutvima popularizacija astronomije, ljubav za znanost Cilj EKO - kole ukljuenje cijele kole (djelatnika i uenika) u ekoloko osvjeivanje, navlastito mladih meunarodni projektnositelj projekta u RH je udruga Lijepa naa djeluje 10-ak godina 7 etapa u napredovanju / statusu 1. osnivanje odbora Eko kole 2. ocjena stanja okolia 3. plan djelovanja 4. praenje stanja i ocjenjivanje 5. rad prema nastavnom planu i programu 6. obavjeivanje javnosti i ukljuivanje medija 7. Eko kodeks

67

Hoteljersko-turistika i ugostiteljska kola, Zadar prijava za program u studenom 2006. mlade uiniti osjetljivima za stanje okolia za zbrinjavanje otpada za racionalno koritenje energije ureenje okolia kole Eko odbor: ravnateljica, pedagoginja, 30 uenika, 9 nastavnika, 1 spremaica i kolski majstor zatitni znak projekta je maslina Tijek dosadanjeg rada osnovane eko patrole najurednija uionica zbrinjavanje ambalanog otpada edukativne radionice o racionalnom gospodarenju otpadom edukativne radionice o tednji energije i vode, zdrava hrana odran projektni dan projekt predstavljen javnosti 16.VI. 2007. uz predstavnike upanije, ravnatelje kola,.. sveano podignuta zelena zastava slijede 2 godine rada i dokazivanja GLOBE PROGRAM (globalno uenje i opaanje za dobrobit okolia) O projektu pokreta: Al Gore (potpredsjednik USA) na Dan planeta Zemlje 22. travnja 1994. djeluje u 80-ak zemalja; oko 8 000 kola iz cijelog svijeta podatci se prikupljaju i obrauju u Boulderu (Colorado, USA) baza prikupljenih podataka vie od 4 000 000 Hrvatska preuzela pravo i obvezu ostvarivanja GLOBE programa 13. travnja 1995. U Hrvatskoj djeluje pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i porta GLOBE Hrvatska mrea GLOBE kola broji 78 O i srednjih kola program se ostvaruje organiziranjem i provedbom dravnih susreta GLOBE kola obrazovanje se provodi putem strunih radionica i seminara obueni voditelji GLOBE programa dobivaju meunarodni certifikat u Splitu odran 1. meunarodni GLOBE simpozij, tema Daljinsko istraivanje Zemljinog pokrova Rad voditelja i uenika uenici mjere i biljee podatke u neposrednom okoliu: meteoroloke, hidroloke, bioloke, geoloke, fenoloke Internetom komuniciraju s centalom u Boulderu stjeu nove spoznaje o okoliu razvijaju ekoloku svijest razmjena iskustava, timski rad, izrada projekata Podatci se koriste i u znanstvene svrhe prikazuju se na kartama i grafikonima GLOBE servera 68

Korelacija GLOBE programa i nastavnih sadraja iz geografije u srednjoj koli GPS Atmosfera klimatska mjere izrada klimatskih dijagrama vode tlo daljinska istraivanja izvorno: Southeastern Minnesotans for Environmental Protection u Europi: South Eastern Mediterrean Sea Project ili UNESCO-ov program za zatitu Mediterana u Hrvatskoj (okolia i kulturno-povijesne batine) odgojno-obrazovni projekt Ministarstva prosvjete i porta (Odjel za meunarodnu suradnju) i Zavoda za kolstvo - promovira edukaciju kroz prepoznavanje problema u okoliu - interdisciplinarni pristup povezuje edukaciju prirodnog, socijalnog i kulturnog okolia Cilj SEMEP programa - ekoloka edukacija mladih - razvoj EKO-turizma - upoznati stanje vodenog prostora - revitalizacija otoka organiziraju se Ljetne kole u Hrvatskoj ugl. u Komii / o. Vis, osnovana 1999. Komia, 10. do 17. srpnja 2007. tema: Puinski otoci Jadrana sudjelovale su 24 kole iz Hrvatske 3 iz Zadra: Medicinska kola A. Kuzmania Gimnazija V. Nazora Pomorska kola Zadar Struktura rada u Ljetnoj koli 2007. predavanja: Hrvatska dua Mediterana Dupini Arheoloka istraivanja Palagrue Podmorska fotografija prezentacije uenika o Briga o spomenikoj batini grada Zadra (Medic. k. Zadar) kreativne radionice posjeta Modroj pilji / Bievo

69

Rad s darovitim uenicima i uenicima s posebnim potrebama


Dodatna nastava - za one koji ele znati vie proiriti znanja i spoznaje - koji vole nastavni predmet geografiju - koji pokazuju zanimanje za problematiku - koji hoe rtvovati neto od slobodnog vremena - proireni nastavni sadraji - ponavljanje i vjebanje gradiva - pripreme za natjecanja (srednjokolska su po gimnazijskom programu!!!) - obino 1 sat tjedno Izborna nastava - geografija - dodatna znanja i vjetine - kreativnije izraavanje - osamostaljivanje u obradi i prezentaciji nastavnih sadraja - 1 sat tjedno Primjer: teme za 1. razred gimnazije Zemljovidi kroz povijest (usmena izlaganja i demonstracije sadraja) Topografske karta (analiza karata 1:50 000 i 1:100 000) Toponimija zelinskoga prigorja (analiza toponima i izrada tablice) Hrvatski znanstvenik A. Mohorovii i njegov rad (izrada PWP) Primjer: teme za 4. razred gimnazije UNESCO-va lista svjetske batine (referati uenika i izrada PWP) Prirodna i kulturna batina Hrvatske pod zatitom UNESCO-a (Dubrovnik, Eufrazijeva bazilika, Dioklecijanova palaa, Trogir, Sv. Jakov, Plitvice u UNESCO-voj mrei rezervata biosfere, Papuk u UNESCO-voj mrei geoparkova) - inserti dokumentarnih filmova rad s tekstovima iz asopisa (NGH, Meridijani, Drvo znanja) Izrada tematske zidne karte Republike Hrvatske Uenici s posebnim potrebama - dopunska nastava - uenici koji teko shvaaju - koji se ne mogu dugo koncentrirati na praenje nastavnih sadraja - kojima treba rei na jednostavniji nain - koji moraju vie puta ponavljati i due vjebati Kung Fu Ce (6.st) istovremeno: obian ovjek, pravedan i mudrac Kombinirajte najbolje od novoga s najboljim od staroga! Uite inei! Cijeli svijet koristite kao uionicu! Nauite kako uiti, ne samo injenice! Izgradite prave vrijednosti i ponaanja! Svima osigurajte jednake mogunosti! Plemenitost se ne stjee roenjem, ve uenjem, spoznajom i ivljenjem nauenog!

70

15. ZAKON O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI


usvojen od Hrvatskog sabora 15.VII.2008. predsj. Mesi donio odluku o proglaenju Zakona 18. VII.2008. povezuje: predkolski odgoj, osnovnu kolu i srednju kolu 167 lanaka regulira cijeli sustav

Struktura

1. Ope odredbe (djelatnost, ciljevi,... naela odgoja i obrazovanja) 2. Mrea kolskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja, upis uenika u kolsku nastavu 3. Nacionalni kurikulum, nastavni planovi i programi te oblici rada 4. Organizacija rada kole 5. Uenici Ad 3. (Nacionalni okvirni kurikulum) umjesto to uenik treba nauiti? definira se koje kompetencije (znanja, vjetine, sposobnosti, i stavovi) uenik odreene dobi treba razviti sadrajni dio nastave kreira se prema traenim kompetencijama povezanost svih razina uenja naglaava vrijednost odgoja i otvara prostor za to 6. Praenje i ocjenjivanje uenikih postignua 7. Pedagoke mjere: poticanja i sprjeavanja 8. Vanjsko vrednovanje i samovrednovanje kolskih ustanova (l. 88-89) 9. Osnivanje i prestanak rada ustanova 10. Radnici kolskih ustanova Ad 8. (Vanjsko vrednovanje) odluku donosi ministar savjetodavno tijelo je Vijee za nacionalni kurikulum provodi ga Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja kole su obvezne koristiti rezultate.... u svrhu poboljanja rada 11. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa u kolskoj ustanovi 12. Struno osposobljavanje, usavravanje, napredovanje i izdavanje licencija (l.115.-117.) 13. Upravljanje kolskom ustanovom 14. Ueniki dom 15. Prava i obveze roditelja Ad 12. (struno osposobljavanje) naine propisuje ministar pravo i obveza stalnog strunog usavravanja organizira ih ustanova mora biti svestrano: matina znanost, pedagogija, didaktika, obrazovna psihologija, metodika, informacijsko-komunikacijska tehnologija, ...

71

Licencija (l. 117.) javna isprava koja dokazuje kompetencije djelatnika prva etapa: poloen struni ispit licenciranje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja dunost obnove svakih 5 godina 16. Pedagoka dokumentacija i evidencija (l. 138.-140.) e-Matice 17. Financiranje kolskih ustanova 18. Nadzor provodi Ured dravne uprave 19. Kaznene odredbe 20. Prijelazne i zavrne odredbe

72

You might also like