Prodaja ie ugovor koiim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odredeni objekt, a kupac se obvezuje

za prepu fteni objektplatiti odredeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Prodaja, koja se do ZOO-a najcesce nazivala kupopr odajom, u prvom je iedu konsenzualni ugovor To znaci da posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom ugovornih strana o prepustanju objekta uz odredenu cijenu Stoga kod prodaje prepustanje objekta odnosno, uze, predaja stvari ne spada u akt sklapanja, nego u akt ispunjenja ugovora. Prodaja je obveznopravni ugovor, i to dvostrano obvezni ugovor. Sklapanjem prodaje strane namjeravaju zasnovati odredene obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena cinidbe i protucinidbe. Kod obveznopravnih su ugovora u nacelu akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski odvojeni. Stoga i kod prodaje prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da ce za to platiti odredenu cijenu. Razumije se da obvezi prodavatelja na drugoj strani odgovara pravo kupca, i obratno. Prodavatelj je ovlasten traziti cijenu, a kupac je pak ovlasten traziti prepustanje objekta. Stoga prodaja spada medu dvostranoobvezne, i to recip'rocn e ugovore, za koje je karakteristicno da u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i duznik. Nazivaju se i sinalagmaticnim ugovorima. Ako se prodaja promatra s gledista odnosa cinidbe i protucinidbe, uvrstava se medu naplatne pravne poslove, za koje je bitno da se za cinidbu trazi protucinidba. Buduci da je prodaja najcesci posao dnevnog zivota, jer je najpogodniji pravni instrument za kolanje stvari u prometu, nastoji se u svakom pravnom poretku omoguciti brzo i Iako sklapanje takvog ugovor a Stoga je za prodaju glede oblika usvojeno nacelo neformalnosti. No, iako je i u nasem piavu prodaja u nacelu neformalan pravni posao, ipak ima slucajeva kada se zbog posebnih razloga trazi oblik i za taj posao Tkko se odredbom iz cl. 455. ZOO-a odreduje da ugovor o prodaji nekretnina koje pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svojega redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pisanom obliku (npi prodaja stanova izgradenih za trziste) Uzimajuci u obzir i druge propise p prometu nekretnina moze se zakljuciti da se za kupoprodaju nekretnina uvijek zahtijeva pisani oblik. Pisanije oblik propisan i za ugovor o prodaji s obrocnim otplatama cijene. Prodaja je nadalje kauzalan posao. Kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha prodaje jest stjecanje prava vlasnistva na stvari. Medutim, ako je kupac bila drustvena pravna osoba, kauza, razumije se, nije mogla biti stjecanje prava vlasnistva Prema ZOO-u kupac bi u tom slucaju stekao pravo raspolaganja. Ako je objekt kupoprodajne cinidbe neko pravo, tada je kauza ili cilj kupoprodaje u tome da kupac doista postane nositelj tog prava. Kao sto kod svakog kauzalnog ugovora, isto tako i kod prodaje kauza lezi izvan samog pravnog posla Kupoprodaja je samo pravni instrument pomocu kojega se kauza ostvaruje. Medutim, po nasem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jos ne postaje vlasnikom stvari Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruci. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio (Ovdje ne uzimamo u obzir posebne slucajeve stjecanja vlasnistva od nevlasnika). Prema tome, po nasem je pravu kupoprodaja samo osnova za stjecanje prava vlasnistva. Sklapanjem kupoprodajnog ugovora nastupaju za stranke samo obveznopravni ucinci. To istodobno znaci da i subjektivna obvezna prava koja nastaju za strane u kupoprodajnom odnosu djeluju samo izmedu njih samih, dakle relativno. Kupac moze traziti izrucenje stvari samo od prodavatelja, a ne i od nekog treceg koji u poslu nije sudjelovao. OBJEKTI PRODAJE Objekti prodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nistav Valjana je prodaja buduce stvari (npr stvari koja jos nije izradena, ploda koji ce tek nastati) Rijec jeo kupnji nadanih stvari (emptio rti speratae). Karakteristicno je za tu kupnju da kupac nije duzan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa se moze reci da je to kupnja pod odgodnim uvjetom. Nastane li stvar u manjoj kolicini od ocekivane, kupac placa stvarnu kolicinu, No kupac moze pristati na bezuvjetnu kupnju buduce stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj kolicini od ocekivane (npr. kupnja godisnjeg uroda jabuka s odredene plantaze). Ta se kupnja naziva kupnjom nade (emptio spei). Rizik koji time preuzima, kupac kompenzir a ugovarajuci pausalnu cijenu i ocekujuci da stvar nastane u kolicini i kvaliteti vecoj od placene cijene. Ugovor o prodaji stvari koja je u casu njegova sklapanja bila propala je nistav. Ako je stvar samo djelomicno propala, kupac moze raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snizenje cijene Iznimno nema pravo na raskid ako djelomicna propast ne smeta ostvarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obicaj u pravnom prometu Kupac u tom slucaju zadrzava pravo na snizenje cijene. Medu stvarima treba razlikovati pokretnine od nekretnina a) Pokretnine su najcesci objekt prodaje Medu njima su najbrojnije one koje se nazivaju robom b) Nekretnine su takoder objekt prodaje, no u svezi s njima moguca su odredena ogranicenja po vrsti i velicini, sto valja imati na umu. Zahvaljujuci promjenama u drustvenom i pravnom sustavu, o kojima je bilo rijeci u Opcem dijelu i Stvarnom pravu (objekti prava vlasnistva), veci dio ogranicenja je otpao napose ona koja su se odnosila na prijelaz iz diustvenog vlasnistva u rezim prava vlasnistva c) Prava takoder mogu biti objekti kupoprodaje Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna Na primjer, trazbine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnistva

Piodati se moze i pravo koje je sporno s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogopiimac kupio takvo pravo bio nistav, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava Nistav bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa kojega bi sud dosudio njegovu nalogodavcu Buduci da je po svojoj definiciji skup prava, nema zapreke da se kao objekt kupoprodaje pojavi i imovina, jer medu ostalim jedna od fiinkcija imovine upravo i jest u tome da kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo . kolati u prometu Za objekt kupoprodaje trazi se da bude odreden ili bar odre d i v. Objekt je odreden ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species. Obiekt je pak odrediv ako se naknadno moze individualizirati, a da se za to ne moia medu istim strankama sklapati novi pravni posao. Najcesci slucaj naknadne odredivosti javlja se kod kupoprodaje robe kojoj u casu sklapanja ugovora jos nije tocno odredena kakvoca. Za naknadnu odredivost kakvoce robe izradena su u prometu posebna pravila o kojima ovdje ne govorimo. KUPOVNA CIJENA Cijena je vrijednost stvari izrazena u novcu Kupovna cijena je novcani ekvivalent koji kupac daje piodavalelju za prepusteni objekt kupoprodaje Za kupovnu gjenn zahtijevaju se ove tri karakteristike: Cijena mora biti Izrazena u novcu, To ne moia biti gotov i dobrojen novac. Cijena se ne smije sastojati u stvar ima, jer u takvom slucaju ne bismo imali posla s kupoprodajom, nego sa zamjenom Medutim, ako se cinidba jedne strane sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijcna (novac) jednaka ili veca od vrijednosti stvari. Na primjer, A. kupuje motorkotac od B-a i daje B-u 50 000 kuna i svoj obicni bicikl Iz toga se vidi da se po nasem pravu pogoduje kupnja, a ne zamjena Cijena moia biti odredena ili odrediva.. Cijena je odredena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu. Cijena je pak odrediva kad ugovor sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih se naknadno moze odrediti Moze se npr. ugovoriti tekuca cijena na odredenom trzistu i u odredeno vrijeme ili odredivanje cijene povjeriti trecoj osobi Kad strane ugovore tekucu cijenu bez naznake vremena i mjesta, kupac treba platiti cijenu utvrdenu sluzbenom evidencijom na trzistu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje Ako takve evidencije nema, tekucu cijenu treba utvrditi s pomocu elemenata koji se prema obicajima trzista uzimaju za utvrdivanje cijena Tekuca cijena, (pojam preuzet u ZOO iz Jednoobraznog zakona o medunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvar i (1964 ), u biti je trzisna cijena odnosno cijena koja se sluzbeno evidentira za odredenu vrstu stvari. Ako su strane povjerile odredivanje cijeni trecoj osobi, a ona je nece ili ne moze odrediti, smatra se, ako u tom slucaju strane naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor, da je utvrdena tzv. razumna cijena. Pod jazumnom cijenom podrazumijeva tekucu cijenu uvrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moze utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slucaja. Ugovor u kojem cijena nije odredena, niti sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih bi se mogla odrediti, ne proizvodi pravne ucinke, sto znaci da je nistav. Iznimka je ugovor o prodaji u privredi (trgovacka prodaja) koji zbog neodredenosti odnosno neodredivosti cijene nece biti nistav, jer ce kupac u ) tom slucaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovno naplacivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu. c) Cijena ne smije biti protuzakonita Naime, ako je cijena odredena propisom, pa se ugovori visa cijena, ugovor je valjan, samo vazi propisana, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac vec isplatio visu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika (cl. 463 ZOO-a) OBVEZE STRANAKA Kod stranackih obveza najprije treba uociti obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: obveze do casa predaje i obveze nakon izvrsene predaje. a) Duznosti prodavatelja do casa predaje. U prvom redu prodavatelj mora stvar do casa predaje brizljivo cuvati. Zatim je mora pr edati kupcu u "slobodan posjed" kako je ugovoreno, tj sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadnostima, i to u pravo vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u casu sklapanja ugovora Pri kupoprodaji osobito je vazan cas predaje stvari, jer u tom casu na kupca prelazi odgovornost za rizik. Odgovornost za rizik znaci odgovornost za slucajnu propast ih ostecenje stvari Treba, naime, imati na umu da je kupnja kauzalni pravni posao, te da je cilj kupnje stjecanje vlasnistva odnosno stjecanje nekog drugog prava, ako je ono bilo objekt kupoprodaje Buduci da se kauza ne ostvaruje samim sklapanjem kupoprodaje, nego istom njezinim ispunjenjem, moguce je da prodavatelj ne prenese na kupca ono pravo koje je kupac namjeravao dobiti Ako, npr. prodavatelj nije bio vlasnik stvari, ne moze usprkos valjanoj kupoprodaji prenijeti na kupca vlasnistvo Medutim, cim je predao stvar kupcu, na njega je presla odgovornost za rizik bez obzira na to je li samo vlasnistvo preslo ili nije. Slicna je situacija ako si je prodavatelj privremeno pridrzao pravo vlasnistva, u pravilu, zato da bi time primorao kupca da mu u odredenom roku plati kupovnu cijcnu (pactum reservati domina) Upravo zbog njezina velikog znacenja, predaju ili, bolje, cas predaje, treba tocno utvrditi

Ovdje se mozemo osloniti na ono sto smo govorili u stvarnom pravu o tradiciji i vrstama tradicije Prema tome, prodavatelj je izvrsio obvezu pr edaje u trenutku kad je kupcu urucio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moze preuzeti Kod tradicije transportom predaja se smatra izvrsenom u trenutku urucenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu Premda je to receno prije, napominjemo da rizik moze prijeci na kupca i prije predaje, a to ce biti u slucaju njegova zakasnjenja Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatrazio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Medutim, dok je ne vrati prodavatelju, duzan ju je cuvati paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakasnjenja kupca stvai ostala kod prodavatelja, a rizik presao na kupca. Suglasno nacelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duzan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu odnosno ako to nije spreman uciniti. Medutim, kupac nije duzan isplatiti dicnu prije nego sto je imao mogucnost pregledati stvar Drukcije moze biti samo ako je tako ugovoreno, uobicajeno ili propisano. d) Duznosti prodavatelja nakon predaje Nakon zavrsene predaje odnosno prijenosa prava nisu jos uvijek prestale obveze prodavatelja Naime, nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.. Ovdje ne bismo ponavljali ono sto je u Opcem dijelu obveznog prava receno o toj odgovornosti, jer sve sto je tamo izlozeno, vrijedi i za ugovor o prodaji e) Duznosti kupca. U kupoprodajnom ugovoru ima i kupac odredene obveze Osnovne su preuzimanje stvari i isplata cijene. Preuzimanje stvari ukljucuje poduzimanje potrebnih radnji nuznih za ispunjenje predaje i odnosenje stvari Ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar koja mu je ponudena na predaju na ugovoren ili uobicajen nacin, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nece isplatiti cijenu. Medutim, ipak je njegova temeljna obveza da plati kupovnu cijenu. U pravilu, kupovna cijena placa se odjedanput Prema tome placanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mota biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odredenom mjestu, na odredeni nacin i u odredeno vrijeme. Ti modaliteti isplate prvenstveno se odreduju ugovorom, ali ako to nije ucinjeno, a nema ni drukcijih obicaja, isplata cijene treba uslijediti u casu •i u mjestu u kome treba ispuniti predaju stvari. No ako se cijena ne mora platiti u casu predaje stvari, tada se placa u prebivalistu odnosno sjedistu prodavatelia. POSEBNE VRSTE PRODAJE Prodaja kao najredovitiji i najprikladniji pravni instrument koji sluzi za razmjenu dobara pomocu novca ne javlja se samo u dosad opisanom tipu obveznopravnog ugovora. U prometu su izgradene razne varijante kupoprodajnog ugovora a) Prodaja s pravom prvokupa. Pravo prvokupa je pravo odredenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluci da ie proda To znaci da je vlasnik stvari opterecene prvokupom samo duzan da najprije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa Ovlastena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadrzaj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda trecemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duzan, ako se zeli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u ioku od mjesec dana, racunajuci od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trecoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duzan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trecom osobom, ili je poloziti kod suda Ako kupac nije postovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trecemu i na njega prenio pravo vlasnistva ne obavjestavajuci o tome prodavatelja, prodavatelj moze u roku od sest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da Vse prijenos ponisti i njemu proda stvar pod istim uvjetima Sa svojim ce <zahtjevom uspjeti samo ako je treci znao ili mu nije moglo ostati nepoznato 'da prodavatelj ima pravo prvokupa. Krajnji rok u kojem prodavatelj moze ostvarivati svoje pravo prvokupa je pet godina od dana prijenosa vlasnistva na trecega Nakon isteka toga roka pravo prvokupa prestaje. Napominjemo da se pravo prvokupa moze ugovoriti najvise za pet godina od dana sklapanja ugovor a. Ugovoreni dulji tok svodi se, prema st 2 cl 531 ZOO-a, na rok od pet godina. jT Ugovorom zasnovano pravo prvokupa je strogo osobno pravo koje se ne / moze ni otuditi ni naslijediti Zbog povrede prava prvokupa ne moze se ponistavati prisilna javna prodaja, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi (npr zemljisnoj knjizi) Pravo prvokupa moze biti zasnovano i propisom ukorist nekih osoba Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograniceno Nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijesteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima. U protivnom imaju pravo zahtijevati ponistenje prodaje. Nazadkupnja. To je takva vrsta prodaje kod koje si "prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrzava pravo da prodanu stvai za unaprijed odredenu cijenu opet otkupi. Tu odluka lezi kod prodavatelja Kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivsem prodavatelju > Nazadkupnja je pravo koie pripada prodavatelju samo za njegova zivota. To se pravo moze upisati u zemljisne knjige Nazadprodaja. To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ih nakon odredenog vremena za unaprijed odredenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Tu odluka lezi kod kupca. To se pravo moze intabulirati.

Osnovni mu je ekonomski smisao poticanje prodaje odredene robe kreditiranjem kupca Prema definiciji iz ZOO-a. 540-541). kao i kad dode u zakasnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate poslije pocetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vise od cetiri. kupnja na trznici. njihov broj i njihovi rokovi U korist kupca statuirana su dva nesumnjivo vazna prava . Nase obvezno pravo do ZOO (cl. a treca da se moze koristiti samo ako je kupac fizicka osoba Za valjanost ovoga ugovora ZOO propisuje pisani oblik. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s pocetnom otplatom. sto su redaktori ZOO-a ocito prihvatili -HR. specijalnih materijala i si) glede kojih ce kupac imati potr ebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi. kupac ne moze traziti ispunjenje. kupnja od nepoznate osobe itd ) Karakteristike te prodaje su slijedece Ako kupac za gotovo tvrdi da je 1 platio. kupac je duzan platiti prodavatelju punu cijenu Kupac stjece pravo vlasnistva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene U tu svrhu nije potrebna neka posebna izjava prodavatelja. bez ugovornih kamata i troskova Svaka suprotna odredba u ugovoru. strojeva. Dode li do slucajnog ostecenja stvari. Umjesto raskida. Dvojbu o tome moze li se i u ugovor o prodaji nekretnine unijeti klauzula o pridrzaju pr ava vlasnistva. takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. Svrha joj je povecati sigurnost naplate cijene kao element uspostave ravnoteze interesa izmedu prodavatelja i kupca.Realna prodaja. prodavateljevo pravo vlasnistva prestaje. teret protivnog dokaza je na prodavateliu Ako je pak izostala predaja.bez predaje i s predajom stvari kupcu. nije poznavalo tu vrstu prodaje. U prometu je prakticirana na temelju nacela dispozitivnosti. prodavatelj je duzan omoguciti mu ispitivanje stvari. a kupac je duzan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru. Osim stvari i cijene. sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. i to cist. Klauzula o odustanku mora biti unesena u ispravu o ugovoru (pod prijetnjom nistavosti!) s tim da kupac moze odustati od ugovora ako to u pisanom obliku priopci prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja ugovora Kupac se ne moze unaprijed odreci toga prava Kupac se moze uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene. odnosno kupnje za gotovo. sto ce u pravilu biti ugovor o prodaji U protivnom kupcevi se vjerovnici mogu namiriti i iz kupljene stvari g) Kupnja na pokus (emptio adgustum) Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanacenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom daje isproba i utvrdi odgovara li njegovim zeljama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora. titulus i modus Ostalo je jedino da se isplati cijena kao odgodni uvjet stjecanja pr ava vlasnistva Zadrzanje prava vlasnistva ima ucinak prema kupcevim vjerovnicima samo ako je izvrseno u obliku javno ovjerene isprave. moze sve dok mu cijena ne bude isplacena zahtijevati povrat stvari. sto je prihvacala i teorija i sudska praksa. iznos pojedinih otplata. bilo na osnovi raskida ugovora zbog zakasnjenja odnosno neisplate cijene. U komercijalnoj praksi taj je ugovorvrlo rasiren i poznat pod nazivom kreditne prodaj e i 1 i prodaje na kredit. Opcenito se drzi da prodaja nekretnina uz pridrzaj prava vlasnistva nije spojiva s nacelima zemljisnoknjiznog prava. Kao sto vidimo. Ne obavijesti H kupac . u posljednja dva slucaja prodavatelj moze traziti isplatu cijelog ostatka cijene. u odredenim vremenskim razmacima. naime. ali je prije toga zahtjeva duzan kupcu ostaviti naknadni r ok od petnaest dana f) Prodaja s pridtzajcin prava vlasnistva (pactum reservati dominu) 0 prodaji s pridrzajem prava vlasnistva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadizi piavo vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu. ukljucivo pravila OGZ-a. ex lege je nistava. a kupac duguje ugovorenu cijenu. Kod takve je kupoprodaje stranacka namjera upravljena na neposrednu izmjenu cinidbe i protucinidbe (npr. ZOO je rijesio tako sto je tu mogucnost rezervirao iskljucivo za prodaju pokretnih stvari. kupnja iz automata. i z i k slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. jer je njegova volja za prijenosom prava vlasnistva izrazena ugovorom o prodaji. Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja ugovora. bitni su sastojci ukupan iznos svib obrocnih otplata. nego samo vracanje vlastite cinidbe e) Prodaja s obrocnim otplatama cuene. Ova je prodaja osobito prikladna pri prodaji s obrocnom isplatom cijene. Tu su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasnistva . prema ZOO-u. U prometu ima odredenih stvari (uredaja. objektom kreditne prodaje moze biti samo pokretna stvai. Propadne li stvar slucajno. Takoder se propisuju i bitni sastojci ugovora. Prodavatelj. a k tome velika je vjerojatnost da ce poslije probe otpasti prigovori zbog materijalnih nedostataka stvari Dvije su varijante kupnje na pokus . bilo vlasnickom tuzbom (reivindikacijom).pravo na odustanak od ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. a kupceva tek nakon isgunjenj<Luvjetaodnosno kad izjavi da stvar prima. Prodavatelj ce sa svoje strane imati interes u dokazivanju deklarir anih svojstava stvari. Ako stvar NIJE PREDANA kupcu. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku. ugovorom o prodaji pokretne stvari s obrocnim otplatama cijene obvezuje se prodavatelj da preda kupcu odredenu pokretnu stvar prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima. Druga je karakteristika toga ugovora u odstupanju od nacela istodobnosti ispunjenja cinidaba.vlasnistvo prednika.

ako se zamjenjuje novac za novac. Na primjer. prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke. u prodaji novina preko kolportera i knjiga preko knjizara i putujucih trgovaca.38) sankcije za odstupanje od jednakosti s uzorkom ili modelom zavise od pravnog karaktera prodaje. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duzan predati kupcu stvar jednaku uzorku ih modelu. vrsti kovine i si. Medutim. smatra se da je on kupio stvai. ili snizenje cijene ili raskid ugovora te naknadu stete U ostalim slucajevima prodaje koja se obicno naziva gradanskom prodajom. iako se rjesenje pretezito prihvaca i u usporednom obveznom pravu. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje i nahodenja kupca. dok ne plati cijenu. Po svojoj konstrukciji. j) Prodajni nalog Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obve. inace odgovara za stetu Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari predane kupcu snosi pro. profilu. moze se prepustiti kupcu da naknadno dostavi prodavatelju specifikaciju o vrsti djevi." davatelj do kupceve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duzan vratiti stvar Moguca je kupnja i uz tzv. onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj. Medu objektima zamjene poseban polozaj ima novac. ZAMJENA (RAZMJENA) 1. i) Prodaja sa specifikacijom.zuje pokretnu stvar. promjeru. Predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom. Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome sto ne nastaje samim sporazumom stranaka. nema vece prometno znacenje. odredi oblik. Sutnja se ovdje tumaci kao pristanak Izjavi li kupac da ne prihvaca kupnju. a ako takvog nema. Prodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije. Suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine slucajne propasti ili ostecenja premdanj ome ne moze raspolagati sve dok mu ne bude vracena Ocito je da predaja stvari nalogo. a ta se druga obveze da ce joj kao protucinidbu dati neku drugu svoju stvar. prodati za odredenu cijenu i u odredenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda odredenu cijenu nalogodavcu do odredenoga roka. dru g i da je ugovor o pu.nomocstvu. ne mora se uvijek raditi o zamjeni . prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga sto mu je poznato o kupcevim potrebama Odluci li se sam izraditi specifikacijurprodavatelj je duzan upoznati s njome kupca i ostaviti mu razuman tok da izradi drukciju specifikaciju ili prihvati onu koju je nacinio prodavatelj. 2 Objekt ugovora Objekt zamjene mogu hitisve stvari koje su u prometu Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. Prodajni nalog je kao zaseban ugovor poznat jos u pandektnom pravu pod nazivom contractus aestimatorius. niti je vrati u tom roku. asortiman ih koju drugu pojedinost kupljene stvari. Ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ih do proteka razumnog roka. Buduci da nema obveze na predaju stvari. OGZ ga je uredio kao nalog prodaje (§§1086-1089) U nasem obveznom pravu do ZOO-a (cl 554 -556 ) nije bio zastupljen Po svemu sudeci prodajni nalog kao vr sta ugovor a kojim se u prodaji robe angazira netko drugi. cetvrti da je podvrsta ugovora o nalogu Usprkos slicnosti i nekim zajednickim elementima sa svakim od spomenutih ugovora. Postavlja se medutim pitanje kakav je to ugovor ako ne dode ili dok ne dode do promjene odnosno novacije u ugovor o prodaji? Odgovori su razliciti Jedni nalaze da je to modificirana kupoprodaja. nakon sklapanja ugovora. dok vlasnistvo stvari zadrzava nalogodavac. ako se radi o ugovoru u privredi. nego od rezultata strucnog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrdenu upotrebu. izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i pribliznog odredivanja svojstava stvari Prema ZOO-u (cl. sadrzaju i svrsi prodajni je nalog najblizi prodajnoj komisiji. h) Prodaja po uzorku ili modelu. smatra se da je odustao od ugovora Ako je stvar predana kupcu do odredenog roka radi isprobavanja. pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ih ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se daje ostao pri ugovoru. duzan je vratiti stvar prodavatelju. koju mu je predao nalogodavac. t r e c i da je komisioni ugovor. prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogucnosti opoziva. boju itd. njihovoj duljini. Nema sumnje da taj ugovor postaje ugovorom o prodaji.prodavatelja u roku koji je utvrden ugovorom ili obicajem. nego tek predajom stvari. Ta vrsta prodre prikladna je u prodaji vecih kolicina industrijske robe kad je unutar kupljene kolicine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike. Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi pretezito sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji. Naime. njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moze opozvati. prodajni nalog je u biti realni ugovor. ali tek nakon isteka toka za prodaju posto nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrdene cijene nalogodavcu. sto znaci da kupac moze zahtijevati ispunjenje prema uzorku ili modelu. Naime. mjeru. odgovornost prodavatelja za isporuku stvari koja nije jednaka uzorku ili modelu. 5.primcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja. Pojam Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezru ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveze predati drugoj strani odredenu stvar. velicinu. Mogao bi se koristiti npr. prosuduje se prema pravilima o odgovornosti za neispunjenje obveze U tom slucaju kupac moze zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu stete. Bez takve specifikacije prodavateljeva cinidba nije dovoljno odredena da bi je mogao uredno i pravodobno ispuniti. kad se ugovori prodaja 10 tona metalnih cijevi.

Medutim. a ne o zamjeni Na primjer. a ova to prihvaca. To znaci da darovatelj nije morao uciniti odredenu cinidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu cinidbu. Na primjer. Tako. a kod kojega je objekt zamjene bilo tzv. jedna strana daje kune. ali takav koji vise ne sluzi kao mjerilo vrijednosti. Isto tako. Animus donandi ne treba poistovjecivati s kauzom Kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnistva ili nekog drugog imovinskog prava. jer razliciti pravni poslovi mogu poprimiti karakter darovanja. radi se o kupnji. Medutim. a druga se strana obveze da ce takoder dati domaci novac. DAROVANJE a) Opce napomene. potreban je pisani oblik Opoziv darovanja. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. sadasnje i buduce Na primjer. obdarenik) neku imovinsku korist. moze i energija biti objekt darovne cinidbe b) Osim stvari darovati se mogu i prava Pritom je vazno da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosim Na primjerTugovor kojim se osniva personalna sluznost jest stvarno darovanje prava plodouzivanja. Ti razlozi su: . Objekt darovne cinidbe moze biti i imovino Medutim. ako je zamijenjena stvar slucajno pr opala ili je stavljena izvan prometa u casu sklapanja ugovora E smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Kao primjer zamjene prava navodimo ugovor o zamjeni stana koji je bio ureden u bivsem Zakonu o stambenim odnosima iz 1974 g. Animus donandi ("namjera darovanja) znaci da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti. Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimac. u nacelu ne trazi odredeni oblik Ali ako se radi o darovanju nekretnina. To znaci da se za cinidbu ne trazi. a to znaci da je za 7 perfekciju posla potreban prihvat obdarenoga Nitko se ne moze obdariti f protiv svoje volje a) Darovanje je besplatni pravni posao. u banci razmijenim novcanicu od 100 kuna za 10 novcanica po 10 kuna Medutim. Darovanje je ugovor koji se moze opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. za valjanost ugovora potreban je pisani oblik g) Prijelaz rizika Kao i kod prodaje i ovdje se postavlja pitanje prijelaza rizika. Kao objekt darovne cinidbe mogu se u prvom redu javljati stvari i to sve stvari. pravnim poslom opce naravi. Buduci da medu stvari u pravnom smislu spadaju danas i razni oblici energije. valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovica buduce imovine 5 Oblik darovnog ugovora. nego se kupuje za kune. Zato se dolar ne zamjenjuje za kune. niti se moze traziti protucinidba. kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja. Darovanje smatraju neki teoreticari tzv. samo sto se naplata ne sastoji u novcu. a druga dukate f) Karakteristike ugovora Zamjena je naplatni pravni posao. darovatelj ne moze to pravo dalje prenijeti.Zamjena je kauzalni pravni posao Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnistva Ugovor o zamjeni redovitoneformalan. A i B sporazumiju se da ce zamijeniti A-ov bicikl za B-ov radio-aparat . stanarsko pravo (pravo trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu). radi se o zamjeni. nego ispunjavanje obveze koja je jednom preuzeta ugovorom. sto znaci odgovornost za slucajnu propast objekta cinidbe Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. nego o kupoprodaji. mogu se darovati plodovi. ili se pak radi o realnom darovanju. Stoga vracanje zastarjelog duga nije darovanje. tada je za prijelaz rizika odlucan ugovoreni trenutak za predaju. nego u predaji neke druge stvari. Razumije se. Darovanje je u prvom redu ugovor. Darovanje moze biti ili konsenzualan ili realan ugovor Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. jer je ono na njegovoj strani neprenosivo. Karakteristike. a druga strana obeca da ce za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni. Kod konsenzualnih je darovanja (obecanje darovanja) akt sklapanja ugo. posudba ekonomski nije nista drugo nego darovanje uporabe2 b) Pojam darovanja. a daroprimcu se moia darovanjem njegova imovina povecati . prema pravnom pravilu. Vidjeli smo vec u Opcem dijelu da ni darovanje pod nalogom (donatio sub modo) nije naplatan.vora vremenski odvojen od akta ispunjenja Za takvo se darovanje trazi oblik javnobiljeznickog akta Naprotiv. bar sto se tice kauze. Na primjer. npr. Objekti darovne cinidbe. Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to radi li se o konsenzualnom darovanju (darovanje bezprave predaje). ako se radi o zamjeni nekretnina. nego besplatan posao.Ako obje strane zamjenjuju domaci valutni novac. Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno.

ZOO ne poznaje ugovor o najmu. A upravo su medu njima sve vaznije viste zakupa . zakup broda U svim navedenim slucajevima postoje posebni propisi. uzufruktuar). a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duzan uzdrzavati. tj sadrzaj obveze zakupodavca jest cinjenje (facere). za to je darovanje potreban oblik javnobiljeznickog akta. pojmovno sirokim koncipiranjem zakupa. pa ta cinjenica odreduje i objekte zakupa. jer prema ZOO-u (st 2 cl 567) uporaba obuhvaca i uzivanje stvari pod kojim se podrazumijeva pribiianje plodova. U biti razlike ipak nema. moze opozvati darovanje Dakako. opoziv zbog nezahvalnosti daroprimca (djelo koje je ucinio daropri. nece primjenjivati na zakupe uredene posebnim propisima. Ako darovatelj naknadno toliko osiromasi da nema vise sredstava za zivot. ima i drugih posebnosti koje ga. ugovor kojim se predaje na koristenje kamenolom uz placu koja ce se davati po kolicini izvadenog kamenja nije ni zakup ni ortakluk. SljunCaia. npr. jer predaje stvar. a ne na koristenje (st. kao sto cemo vidjeti. Na osnovi ugovora o zakupu. ZAKUP Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da ce uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvarna koristenje Na prvi pogled ova se definicija razlikuje od one iz ZOO-a prema kojoj se kod zakupa stvar daje na uporabu. sto znaci da ce odredbe ZOO-a o zakupu doci u obzir tek podredno. uza sve dodirne tocke zbog zajednickog porijekla. Stovise zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ako bi popravci. -odrzavati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj o svom trosku. opoziv zbog povrede uzdrzavanja. povrede nuznog dijela i zbog naknadno rodene djece.obradiva zemljista. Darovanja ima vise vrsta. Naime. U svezi s popravcima vazno je napomenuti da oni ne smiju ugroziti koristenje zakupljene stvari. zakupnik ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove. zakupnik ima pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju koristenja . ciscenje i si. cine razlicitim od ugovora o zakupu. 4 Obveze 1 prava stranaka Zakupodavac je duzan: -predati zakupcu stva r u ispravnom stanju. no ovdje spominjemo samo darovanje medu zivima i darovanje za slucaj smrti. ZOO-a. mogu i takvi vjerovnici pobijati darovanje pod odredenim pretpostavkama. struja. jer su npr okolnosti nalagale neodgodivu intervenciju. kao lex generali. koji bi spadao u onu staru grupu neimenovanih ugovora sa sadrzajem facio ut des (cinim da mi dades). Vrste darovanja. jedna se od vise poslovnih prostorija ne moze koristiti. zakup pokretnina dostaje rijedak. opoziv zbog ostecenja vjerovnika Ako je darovanje ucinjeno sa svrhom da se time ostete darovateljevi vjerovnici. premda potrebni. filmovi) Medutim. Od te obveze izuzimaju se sitni popravci koje zahtijeva redovita uporaba stvari. U zakup se obicno daju nekretnine . jasno je dosla do izrazaja teznja njegovih redaktor a da se njime obuhvati i najam. Darovanje za slucaj smrti. Moze se dogoditi da popravke koje je duzan izvrsiti zakupodavac. i zakup poljoprivrednih zemljista. opoziv dolazi u obzir samo ako obdareni jos ima objekt ili njegovu vrijednost. neimenovani ugovor.zakup poslovnog prostora. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom. 1 cl 567). pasnjak itd) Medutim.) padaju na teret zakupniku. Takve troskove duzan je zakupodavac naknaditi zakupniku Sa svoje strane zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca o potrebi popravka. poslovne zgrade i poslovne prostorije. tj u stanju kakvo je ugovorom odredeno odnosno koje je podobno za uporabu radi koje je ugovor sklopljen. Osim vec spomenute osnovne razlike prema zakupu. ometah koristenje stvari u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme Ako je koristenje stvari zbog popravaka u stanovitoj mjeri ograniceno. prema odr edbi fli 568. a ne na koristenje kao kod zakupa Tako su u ZOO usle samo opce odredbe o zakupu koje se. Darovanje medu zivima.opoziv zbog oskudnosti. izvrsi zakupnik. cija je osnovna karakteristika davanje stvari na uporabu (bez crpljenja plodova). koristenje i nije nista dingo nego uporaba prosirena pravom crpljenja plodova Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvar nopravni ovlastenik koji moze na drugoga prenijeti izvrsavanje svoga prava (npr. Osnovno je kod tog ugovora da ispunjenje duzne cinidbe treba da se dogodi za zivota darovatelja.matelj prema darovatelju mora biti kaznjivo po kaznenom zakoniku). jer on cijenu mora prenijeti u vlasnistvo zakupodavca U nasem se narodnom govoru zakup obradiva zemljista naziva »arenda« Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. a sadrzaj obveze zakupniku je davanje (dare). Troskovi takvih popravaka kao i troskovi koristenja stvari (voda. nego tzv. Stovise. rezim ugovora o najmu stana. Bitna je karakteristika ovog darovanja da se ima ispuniti tek nakon smrti darovatelja Buduci da je tu vec po samom karakteru darovanja nuzno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja.

-snositi odgovornost zapravne nedostatke zakupljene stvar i. Za vidljive nedostatke. 2. Ovlastenje zakupniku na davanje u podzakup ureduje se ugovorom o zakupu Ako drukcije nije ugovoreno. pa i onda ako za njih nije znao Odgovornost obuhvaca i one nedostatke koji se odnose na svojstva i odlike stvari koji su izrijekom ili presutno predvideni ugovorom. a zakupodavac je duzan naknaditi zakupniku nastalu stetu. Zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca bez odgadanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za tr ajanja zakupa kao i o svakoj nepi edvidenoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari. 583. zakupnik gubi pravo na naknadu stete koju bi pietipio zbog nedostataka ili nastale opasnosti Koja prava ima zakupnik kadstvar ima neki nedostatak? Razlikuju se neotklonjivi od otklonjivih nedostataka U slucaju neotklonjivog nedostatka koji je postojao u casu sklapanja ugovoia ili je nastao kasnije. 5 Podzakup Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. zakupodavac ne odgovara Vilo je stroga. ali je namjerno propustio o njima obavijestiti zakupniku Za takve nedostatke zakupodavac odgovara makar su zakupniku ostali nepoznati zbog njegove (zakupceve) krajnje nepaznje. ZOO zakupnina se. Zakupnik je duzan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u casu predaje Dodatke koje je ucinio na stvari moze odnijeti (i u s t o 11. zatim kad nedostatak potpuno onemogucuje koristenje zakupljene stvari i napokon kad je zakupodavac. Cl. naime. Zakupnik je duzan: -koristiti stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domacin odnosno onako kako je odredeno ugovorom ih namjenom stvari. ciniti izmjene na stvari koje bi ometale koristenje stvari. -snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari. zakupnik moze dati stvar u podzakup ih na uporabu po nekoj drugoj osnovi (npr posudba). kako bi zakupodavac mogao na vrijeme poduzeti potiebne mjeie Ako to ne ucini. Ne plati U zakupnik zakupninu ni u roku od 15 dana od opomene. po svom izbom. U tom slucaju. Ponajprije kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih presutio zakupniku. po svom izboru. Izmjene koje bi dovele do suzavanja koristenja stvari. ugovor o zakupu se taskida po samom zakonu. osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka. -naknaditi stetu za koristenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. nametnuo takvu odredbu zakupniku. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godine. -cuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu Ako nije sto drugo ugovoreno. ah samo ako se time ne nanosi steta zakupodavcu . raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine. zakupnina se placa nakon isteka ugovorenog roka. Slicno kupopiodaji i kod zakupa je dopusteno ugovoiom iskljuciti ili ogianiciti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke. O pravnom se nedostatku radi ako treci ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljucuje ili ogranicuje zakupcevo pravo na koristenje stvari Utvrdi li se da trecemu doista pripada neko pravo (npr pravo vlasnistva) koje sasvim iskljucuje pravo zakupniku na koristenje stvari. medutim. zakonom ili obicajem u mjestu predaje stvari zakupniku Prema odredbi iz st. zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. imaju kao posljedicu snizenje zakupnine u odgovarajucem razmjeru. zakupodavac mu moze otkazati ugovor o zakupu Ugovor ce ostati na snazi ako zakupnik isplati duznu zakupninu prije nego mu bude priopcen otkaz ugovora. Pri tome nije odlucno je li stvar koristio on ili tko drugi po njegovu nalogu ili dopustenju Ako bi zakupnik i nakon opomene nastavio koristiti stvar protivno ugovoru ih njezinoj namjeni ih zanemari njezino odrzavanje i tako izazove opasnost znatnije stete. zakupnik moze raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine Uz svako navedeno pravo. Ipak u nekoliko ce slucajeva odredba o iskljucenju ili ogranicenju odgovornosti biti nistava. koristeci svoj monopolski polozaj. Ta se odgovornost odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ih redovitom koristenju. stvar se vraca u mjestu u kojem je bila predana. zakupnik moze. zakupniku pripada i pravo na naknadu stete Napominjemo da zakupnik ima sva spomenuta prava i kad zakupljena stvar nema neko od svojstava koja bi po ugovoru ili obicaju trebala imati ili ih za vrijeme zakupa izgubi. osim uz pristanak zakupniku. ako drukcije nije ugovoreno ili ne proizlazi iz obicaja. i kumulativno naknadu Stete. odgovornost zakupodavca za one nedostatke za koje je on znao. a to su oni koji su u casu sklapanja ugovora bili zakupniku poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. placa polugodisnje ako se radi o zakupu na jednu ili vise godina. ledino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znacenja. -placati zakupninuu rokovima odredenim ugovorom. odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari. zakupnik moze.e n d i) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez ostecenja stvari Zakupodavcu se daje pravo da te dodatke zadrzi ako zakupniku naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vracanja.Zakupodavac ne moze. raskinuti ugovoi ili zahtijevati snizenje zakupnine Ako je nedostatak otklonjiv bez vecih nezgoda za zakupnika. ko se pravom trecega samo ogranicuje zakupcevo pravo (npr na zakupljenom zemljistu treci ima sluznost puta). zakupnik moze zahtijevati ili otklanjanje nedostataka ili snizenje zakupnine Ne otkloni li zakupodavac nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio.

Ostalo poljoprivredno zemljiste nalazi se u vlasnistvu drugih pravnih subjekata. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren.istekom vremena. duznost vlasnika i ovlastenika poljoprivrednog zemljista da obradivo poljoprivredno zemljiste odrzavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. postujuci zakonske otkazne rokove. vec se nastavlja s njihovim nasljednicima. zakupodavac i dalje moze biti samo vlasnik zemljista Novina je u tome da se glede poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave. prema novim propisima zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba Razumije se. ... Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzakup bez njegova dopustenja. ali u svakom slucaju Ikada prestane zakup 6 Prestanak zakupa I Zakup prestaje: . ah samo ako nije drukcije [ugovoreno ili odredeno zakonom odnosno ne proizlazi iz obicaja. 2 Subjekti u odnosu U odnosu na prijasnje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljista. nesmetanog koristenja i ocuvanja zivotnog okolisa Zakon o poljoprivrednom zemljistu ne sadrzi odredbe o ugovoru o zakupu.5 Spomenutim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu odredeno je da na poljoprivrednom zemljistu u bivsem drustvenom vlasnistvu nositeljem vlasnickih prava postaje Republika Hrvatska. nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren. trstici. pa i pretposljednjem iz 1990. bez obzira na protek vremena. Prema Ustavu Republike Hrvatske poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku i uziva njezinu osobitu zastitu. ali samo dok se na temelju propisa o denacionalizaciji ne vrati prijasnjim vlasnicima. naime. a na strani zakupnika poljoprivredna organizacija u drustvenom vlasnistvu. zahtijevanje pisani oblrk ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljista Stovise. ribnjaci. medutim. nepostivanje odredbe o obvezatnosti pisanog oblika imalo je za posljedicu nistavost ugovora ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji zele Potrebno je. Ako. Odluku o tome donosi nadlezno tijelo drzavne vlasti.. ZOO daje zakupodavcu jedno znacajno ovlastenje Priznaje mu. -otkazom. livade. sto podrazumijeva sprecavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja visegodisnjim raslinjem. mocvare i drugo zemljiste koje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji. moze dati dozvola (koncesija) stranoj i domacoj pravnoj ili fizickoj osobi. ■naime. Zastita poljoprivrednog zemljista obuhvaca zastitu od oneciscavanja i zastitu od smanjivanja ukupne povrsine poljoprivrednog zemljista Zastita od oneciscavanja provodi se radi osiguravanja proizvodnje zdr ave hrane. moze dati domacoj fizickoj ili pravnoj osobi u zakup na tri godine. To ovisi o ponasanju stranaka. ako mu trajanje nije odredeno niti se moze ustanoviti iz okolnosti ih mjesnih obicaja. 80/92 ) i Zakonom o poljoprivrednom zemljistu 3. zakupnik nastavi koristiti stvar. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA 1 Opci pogled. i propascu stvari zbog vise sile Zakup ne prestaje smrcu bilo koje od stranaka. nicima. pravo da se za svoja potrazivanja prema zakupniku s naslova zakupa ■(uglavnom zakupnina) naplati izravno od podzakupniku. ostaje u vlasnistvu Republike Hrvatske. fizickih i pravnih osoba Glede koristenja poljoprivrednog zemljista Zakon o poljoprivrednom zemljistu ustanovljuje. pod istim uvjetima kao i prethodni. sto znaci da ce se na nj primjenjivati opce odredbe o zakupu iz ZOO (cl 567-599) U smislu navedenog Zakona poljoprivrednim se zemljistem smatraju oranice. pa ako se ugovaratelji odluce na upis. Takoder je odredeno da poljoprivredno zemljiste oduzeto prijasnjim vlasnicima nakon 15 svibnja 1945. moze doci do presutnog obnavljanja zakupa. izuzev ako je ugovoreno nesto drugo. vinogradi. vrtovi. Otkazni rok je 8 dana. smatra se da je sklopljen Jtjovi ugovor o zakupu na neodredeno vrijeme.Zakupniku tu svrhu mora jamciti zakupodavcu da ce podzakupnik koristiti stvar onako kako je to predvideno ugovorom o zakupu. zivotinjskog i biljnog svijeta. S tim u vezi je odredba prema kojoj se obradivo zemljiste koje je ostalo neobradeno u prethodnom vegetativnom razdoblju. osim zemljista koje je oduzeto prijasnjim vlasnicima. i to iz iznosa koji on Iduguje zakupniku na osnovi podzakupa. bi. kao temeljnu. Zakup ne prestaje ni kad zakupodavac otudi zakupljenu stvar trecemu (pribavitelju stvari) U tom slucaju pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupo. vocnjaci. radi zastite zdravlja ljudi. No. pod uvjetima koji su utvrdeni Zakonom o koncesijama (Narodne novine. Koristi se i Stiti na nacin odreden Zakonom o poljoprivrednom zemljistu. kad je ono potrebno na osnovi ugovora ih nekog zakonskog propisa Dopustenje se moze uskratiti samo iz opravdanih razloga. a zakupodavac se tome ne usprotivi. individualni poljoprivredni proizvodac ili neki gradanin. pasnjaci. Oblik ugovora Prema dosadasnjim zakonima o poljoprivrednom zemljistu.davca i preuzima sva njegova prava i obveze prema zakupniku Zakupnik u tom slucaju moze otkazati ugovor o zakupu. imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moze upisati u zemljisne knjige.

3. Ako zakupodavac ne bi udovoljio toj obvezi. odr edbu o ti ajanju ugovor a. 2 Oblik i sadrzaj ugovora Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku. Nakon promjena u drustvenom i pravnom sustavu u nas. Ako su u tu svrhu potrebni odredeni popravci on ih je. namjenu. a najdulje na 30 godina Nakon proteka toga roka zakup se moze produljiti. u protivnom je nistav. ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor Takoder ima pravo na naknadu stete ako bi zakupodavac zlouporabio svoje pravo Umjesto tih prava zakupnik se moze koristiti pravom na raskid ugovora. Potrebno je posve odredeno navesti vrstu i velicinu poljoprivrednog zemljista. Na pitanja zakupa poslovnog prostora koja nisu uredena tim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opca pravila o zakupu. Ako ugovorom nije odreden rok placanja. Time je u obveznom pravu kod ugovora o zakupu napusteno obveznopravno nacelo preferencije. opis poslovne djelatnosti koju ce zakupnik obavljati u poslovnim prostorijama. na poziv zakupnika. fizicka ih pravna. koja ima u vlasnistvu poslovni prostor u smislu njegove zakonske definicije Zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba. Sklapagje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika U praksi se pojavilo pitanje kako treba rijesiti slucaj kad jedan zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A. ugovaratelji ce slijediti opce odredbe ZOO-a o zakupu prilagodujuci ih prirodi objekta zakupa. ulaze:poslovna zgrada. ukljucivo i strana fizicka osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja dopustene djelatnosti U poslovni prostor. a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B . zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ih zahtijevati razmjerno snizenje zakupnine.3 1.vezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predvidene djelatnosti i u tom ga stanju odrzavati. nacin njegova koristenja. Subjekti i objekti. Ako ugovorom nije drukcije odredeno. kad je ugovor sklopljen na neodredeno vrijeme. ako nije drukcije ugovoreno. a to su poljoprivredno zemljiste i zakupnina. trajanje zakupa te druga prava i obveze ugovornih strana Ugovor o dugorocnom zakupu poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom zakljucuje se najkrace na pet godina. zakupnik snosi troskove koristenja zajednickih uredaja u zgradi i troskove tekuceg odrzavanja poslovnog prostora (ciscenje. visini zakupnine i nacinu njezina placanja.U takvom slucaju prednost. mogucnost davanja u podzakup.morat ce ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. Sredisnji dio ugovornog sadrzaja mora biti usredotocen na odredbe o bitnim sastojcima. kao objekt ove vrste zakupa. a usvojeno stvarnopravno nacelo prioriteta. Osim obveze odrzavanja poslovnog prostora u ugovorenom stanju. visinu i rokove placanja zakupnine. garaza i garazno rgjesto. Ah zakupnik je duzan snositi troskove popravka ostecenja poslovnog prostora koje je sam prouzrocio Pri tome ne odgovara za pogorsanje poslovnog prostora. 4 Sadrzaj ugovora. valja spomenuti i pravo zakupodavca da dodatno uredi poslovni prostor ih da izvede radove s ciljem snizenja troskova energije i odrzavanja Zakupnik nije duzan placati zakupninu. ti ptavo na useljenje ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor. Pisani oblik obavezan je za dugorocni zakup poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom. poslovna prostorija. odredbe o koristenju zajednickih prostorija i ur edaja u zgradi. duzan izvrsiti u primjerenom roku Ako to ne ucini u primjerenom roku. uredaja i opreme do kojega je doslo zbog redovitog koristenja . Poljoprivredno zemljiste u vlasnistvu drzave moze se dati u zakup domacoj i stranoj pravnoj i fizickoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina (cl 35 Zakona o poljoprivrednom zemljistu) ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureden je Zakonom o zakupu poslovnog prostota iz 1996 g2 (dalje: ZZPP). soboslikarski radovi i si ). Osteceni zakupnik ima pravo na naknadu stete prema opcim pravilima o odgovornosti za stetu 4 Prava i obveze ugovornih strana U prvom redu*zakupodavac je ob. naknadu za koristenje uredaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima. Buduci da nema posebnih odredaba o zakupu poljoprivrednog zemljista. sitni popravci. duzan je placati mjesecno najkasnije do petog dana u mjesecu. U sadrzaj ugovora svakako treba unijeti naznacenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. Zakupnik je duzan placati ugovorenu zakupninu. ih pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvideno ugovorom odnosno stanje potrebno za obavljanje ugovorene djelatnosti Ovo posljednje moze uciniti ako to nije ucinio zakupodavac nakon sto ga je zakupnik na to pozvao i ostavio mu za to primjereni rok. Zakupodavac je duzan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. zakupnik ih moze sam izvrsiti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor Ako zbog izvodenja popravaka zakupnik nije mogao koristiti poslovni prostor. Ako to ne bi ucinio zakupnik ga na to moze siliti tuzbom ili raskinuti ugovor Za sve vrijeme zakupa zakupodavac je duzan odrzavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju. nije duzan placati zakupninu za to vrijeme. moze se jednostavno reci da zakupodavac moze biti svaka osoba.

zakupnik nema pravo poslovni prostor ih njegov dio dati u podzakup drugome. raskidom. Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odredenu stvar na uporabu. nego treca osoba stupa u prava i duznosti zakupodavca Time smo dobili primjer prijenosa ugovora na temelju zakonske odredbe Zakup ne prestaje ni u slucaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene (kad se radi o pravnoj osobi). otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a. ukljucujuci i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. kao sto je receno kod zakupa. NAJAM 1 Pojam i karakteristike. Ovaj se ugovor moze zakljuciti na neodredeno ili na odredeno vrijeme Najam je jedan od obveznopravnih ugovora Medutim. od razloga na koje se moze pozivati samo jedna ih druga strana. Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredeno vrijeme. u svako doba. ugovor o zakupu ne prestaje. raspored.6 (dalje: ZNS). ugovor o sluzbi i ugovor o djelu) gotovo vise nemaju nikakvih dodirnih tocaka s najmom Jedno vrijeme je izgledalo da ce se definitivno raspasti ogezeovska simbioza najma i zakupa. Otkaz se daje u pisanom obliku i dostavlja preporucenom postom zakupodavcu. ne obuhvaca i uzivanje u smislu pribitania plodova (zarada i sl. te ugovor o sluzbi i ugovor o djelu Tijekom vremena svi su ti razliciti oblici jedinstvenog najamnog ugovora postali potpuno samostalni ugovori. za razliku od koristenja. ako nije drukcije ugovoreno Uredaje koje je ugradio u poslovni prostor ima pravo odnijeti (ti« tolletidi)^osim ako bi to prouzrocilo ostecenje prostora Podzakup. pa i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. LJ protivnom zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete Osnovno je pravo zakupnika da se poslovnim prostorom namjenski koristi s tim da ga po prestanku zakupa preda zakupodavcu u stanju u kakvom ga je primio.Vazno je istaknuti da zakupnik nema ptavo ciniti preinake poslovnog prostora kojima se bitno mijenjaju konstrukcija.4 tada se ovrha . Prednost takvog otkaza je u tome sto taj zapisnik. ako sadrzi izjavu potpisanu po protivnoj strani da se ne protivi otkazu. naplatan i kauzalan ugovor Kauza kod najma je naplatno prepustanje stvari na uporabu. bez obzira je li sklopljen na neodi edeno ili odredeno vrijeme. ali se ugovor moze otkazati i putem javnog biljeznika U ovom posljednjem slucaju javni biljeznik sastavlja o priopcenom otkazu zapisnik. prestati i zakup na odredeno vrijeme. tada nasljednici odnosno pravni sljednici zakupnika stupaju u njegova prava i obveze. Ali otkazom moze. Istekom roka prestaje zakup kad je ugovor sklopljen na odredeno vrijeme Ako je ugovor o zakupu sacinjen kao ovrsna isprava u smislu Zakona o javnom biljeznistvu. a najmoprimac se obvezuje za to placati odredenu najamninu. naime. Razlika prema zakupu je u tome sto uporaba. od kojih neki (kao. u primjerenom roku. razumije se. namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca. vraca sintezi najma i zakupa u jedinstveni ugovor o zakupu. odustankom. ne dovede poslovni prostor u stanje u kojem ga je duzan predati odnosno odrzavati. ako zakupodavac. Na ugovor o podzakupu primjenjuju se pravila koja vrijede za ugovor o zakupu poslovnog prostor a Prestanak ugovora. Stoga ce se odredbe ZOO o zakupu primjenjivati na ugovor o najmu stana samo supsidijarno. ako se pogleda kratko povijesni razvitak ugovora o najmu. povrsina. ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju stetu. istekom toka. iz zakonom predvidenih razloga. u tom se razvitku opazaju vrlo interesantne tendencije U rimskom pravu bio je ugovor o najmu samo jedan oblik sireg ugovora poznatog pod nazivom locatio-conductio Taj ie ugovor u sebi sadizavao i najam i zakup.ispraznjenje prostora i njegova predaja zakupodavcu provodi neposredno na osnovi ugovora o zakupu Zakonom o zakupu poslovnog prostora posebno je detaljno razraden prestanak ugovora otkazom. ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a u svako doba. Jos nekoliko pravila o otkazu ugovora sklopljenog na neodredeno vrijeme Prije svega takav ugovor ne moze prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja. ima snagu ovrsne isprave Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt ili ako na bilo koji drugi nacin treca osoba stekne od zakupodavca objekt. Tako moze svaka strana. npi. Medutim. pored odredaba ZOO o zakupu u nasem je pravu zasebno ureden ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova iz 1996 g. . Ugovor o zakupu poslovnog prostora prestaje otkazom. Pri tome treba razlikovati razloge koji daju pravo na otkaz ugovora jednoj i drugoj ugovornoj strani. dvostranoobvezan. ako ne placa zakupninu te kada je zakupodavcu nuzan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti (cl 27 ZZPP) Zakupnik takoder moze otkazati ugovor u svako doba. Ako nije ugovorom drukcije odredeno. no ZOO se. osim ako strane nisu drukcije ugovorile ili postoji neki od prethodno navedenih razloga Otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukcije odredile.) Najam je konsenzualan.

Izostane li. Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza i) . koja ne moze biti niza od troskova redovitog odrzavanja zgrade. npr. Za valjanost ugovora o najmu stana zahtijeva se p i. To su: imena ugovornih strana. Ipak ZNS naznacuje sto bi osobito trebalo uci u njegov sadrzaj. visina najamnine i nacin njezina placanja. odredbe o primopredaji stana. uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd. opis stana ih dijela stana koji se daje u najam. vrste troskova u vezi sa stanovanjem i nacin njihova placanja i vrijeme trajanja najma. Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvrsiti nikakve preinake u stanu.s a n i oblik. moze u iznajmljene prostorije ulaziti samo uz odobrenje najmoprimca. Najmodavac moze biti vlasnik stana. Najmodavac ne moze dati otkaz iz prvonavedenog razloga ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana Opomena nije potrebna ako najmoprimac vise od dva puta postupi suprotno ugovoru odnosno Zakonu. ako je sklopljen na odredeno vrijeme.raskidom. ZNS nije prepustio u potpunosti utvrdivanje visine najamnine ugovornim stranama On razlikuje zasticenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu. Ugovorni sadrzaj stranke u nacelu oblikuju prema svojim potrebama. Objektom ugovora o najmu stana moze biti i dio stana (cl 5 ZNS) 2 Subjekti. Ako najmodavac daje otkaz iz drugonavedenog razloga duzan je prema ZNS (st 2 cl 21) osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. Najmodavac moze otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvidenih u ZNS Dva su razloga . a najmoprimac svaka fizicka osoba. —Zasticenu najamninu. 3. branitelji. a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ih da u njega useli svoje potomke. dijelova i uredaja zgrade koji su nuzni za uporabu stana Takoder i zemljista koje sluzi zgradi 5. Glavna najmoprimceva obveza je da na vrijeme placa najamninu Rokovi placanja odreduju se ugovorom ih propisom. nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS). -otkazom. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuzan radi odrzavanja objekta ili u vezi provjere dogovorenog nacina uporabe. Najmoprimac moze dati stan ih dio stana u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o podnajmu duzan je najmoprimac dostaviti najmodavcu i poreznoj upravi 6 Prestanak naima Ugovor o najmu stana prestaje: . zajednickih uredaja i zemljista koje sluzi zgradi. podaci o osobama koje ce imati ptavo uporabe stana zajedno s najmoprimcem. J ty Stanom se. treba obratiti paznju na odredbu ZNS-a prema kojoj se ugovor o najmu na odredeno vrijeme smatra presutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako nijedna ugovorna strana.prvi se odnosi na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplacanje najamnine i drugih troskova. najmodavac ima zakonsko zalozno pravo na unesenom pokucstvu i drugim pokretninama najmoprimca i clanova njegova obiteljskog domacinstva On ima i pravo te stvari. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom. ugovor je nistav. Prema ZNS raskid je rezerviran samo za najmodavca i to u dva slucaja I ako najmoprimac svojom krivnjom nanese stetu zajednickim prostorijama. Za duznu najamninu i naknadu stete na stanu i uredajima.U nastavku cemo izloziti najvaznije elemente ugovora o najmu stana. Najmoprimac je duzan cuvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kome je stan primio Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je doslo zbog redovite uporabe stana. Oblik i sadrzaj. ako je sklopljen na neodredeno vrijeme Najmoprimac moze otkazati ugovor o najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje tri mjeseca prije dana iseljenja Obrazlozenje nije potrebno. Medutim. uredajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrsi preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazlozenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana . zadrzati dok mu ne bude placena duzna najamnina odnosno naknada stete. ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovorenoj uporabi stana Tako. 4 Obveze i prava stranaka Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimci! preda stan pogodan za stanovanje i omoguci mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrzava Za eventualne nedostatke i stetu njima prouzrocenu najmodavac odgovara prema opcim pravilima obveznog prava. smatra skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje cine zatvorenu gradevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. odredbe o odrzavanju stana i upor abi zajednickih prostorija. roditelje ih osobe koje je duzan uzdrzavati Otkazni tok u slucaju prve grupe razloga je tri mjeseca.). Ugovor o najmu duzan je najmodavac dostaviti nadleznom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu. Podnajam. u smislu ZNS.istekom vremena. Ostali najmoprimci placaju tzvslobodno ugovorenu najamninu\ no predvidena su odredena ogranicenja i za njezinu visinu. osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca. a za drugi razlog sest mjeseci. placaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja. zgradi ih zajednickim prostorijama Za duznu najamninu i pocinjenu stetu sohdarno odgovaraju najmoprimac i clanovi njegova domacinstva Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednickih prostorija. najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena. prilikom iseljenja najmoprimca. iznimno s oba bracna druga Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i clanovi njegova obiteljskog domacinstva. zajednickih dijelova.

30 ZNS danom stupanja na snagu toga Zakona bivsi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu) stjecu prava i obveze najmoprimca.cinidba vrijednosti. a zajmoprimac se obvezuje da mu. a beskamatni zajam je besplatni pravni posao Zajam je pravni instrument koji omogucuje kreditiranje. u nekim slucajevima. pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu Ako te osobe zele preuzeti prava i obveze iz ugovora moraju se sporazumjeti koja ce od njih prihvatiti polozaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca Potrebno je napomenuti da se rezim ugovora o najmu stana unekoliko mijenja ako se sklapa sa zasticenim najmoprimcem. na njegovo dijete. prema odredbi iz Cl. zajam je bio realni ugovor za ciji nastanak je bila potrebna predaja stvari. Zato su u vezi s ispunjenjem novcane cinidbe postavljene dvije oprecne teorije: nominalisticka ivaloristicka. zajam je konsenzualni ugovor. Prema prvoj je kod vracanja mjerodavna nominalna. zasticeni najmoprimac ima pravo prvokupa. ugovoriti zasticenu najamninu. a ako ovoga nema. Objekt zajamske cinidbe. Zbog toga je nuzno da zajmoprimac postane vlasnik stvari. Iz tih primjera vidimo da za A-a ima novac odnosno cigla vrijednost samo onda ako ne mora vratiti isti novac odnosno istu ciglu. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana.30-49) podrobno razraduje ugovorni polozaj zasticenog najmoprimca. ti pisana isprava koju izdaje duznik vjerovniku. Ali. 500 komada. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika odnosno pravnog sljednika Ako umre ih napusti stan najmoprimac ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova bracnog druga. s tim da mu kasnije vrati istu vrstu cigle. Uz kamate je n a. Kao objekti zajamske cinidbe mogu se pojaviti novac ili zamjetljive stvari Danas je potrebno praviti tu razliku izmedu objekta zajamske cinidbe zato sto novcana cinidba nije cinidba davanja zamjenjivih stvari. trenutno nema novaca. 557). a da istodobno nema ni cigle na skladistu mjesne ciglane. nije oblik ugovora o zajmu. stoga zaduznica. a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora Zajam je dvostranoobvezni ugovor jer svaka je ugovorna strana istodobno i duznik i vjerovnik. takav najmoprimac ima odredenu zastitu od otkaza ukljucivo i. ZAJAM 1. Ovdje ne cemo ulaziti u pojedinosti. jer nastaje samim sporazumom stranaka.platni pravni posao. promjenom ili prestankom (ako je pravna osoba) najmodavca. tek bismo napomenuh da. Njegov susjed B slucajno ima cigle i on mu pozajmi. a nema novaca da plati bolnicke troskove No on ce ipak pomoci svojoj zeni tako sto ce od nekoga pozajmiti potreban novac i kasnije ga vratiti. ZNS (cl. nego samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je duznik primio stvari ih novac i obvezao se da ih vrati Iznimno se. recimo. U slucaju prodaje stana. o najmu stana na neodredeno vrijeme. pravo na drugi useljivi odnosno odgovar ajuci stan s pravima i obvezama zasticenog najmoprimca. Ih. ZOO je prihvatio nominalisticku teoriju. Ako bi vlasnik. a prema drugoj . A-u se zbog potresa srusi zid Uzmimo da A. odbio sklopiti ugovor o najmu. osim zasticene najamnine. Naime.unutarnja vrijednost. najmoprimac se moze obratiti tuzbom sudu pa ce presuda suda zamijeniti taj ugovor. na zahtjev najmoprimca. a time i medusobno pomaganje Medutim. ako zajmodavac nije bio vlasnik stvari. iskustvo je pokazalo da se od zajma kao instrumenta uzajamnog pomaganja moze stvoriti instrument bezdusne eksploatacije uz pomoc lihvarskih kamata. sto kod zajma znaci da se zajmoprimac oslobada obveze kad isplati onaj broj novcanih jedinica na koji njegova obveza glasi a) . a stjecanje vlasnistva samo je nuzna posljedica ostvarenja toga cilja Zajam je u nacelu neformala n pravni posao. nista se ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 ih 5 kuna. pisani oblik zahtijeva za ugovor o kreditu. zajmoprimac ce postati vlasnik pozajmljene stvari samo onda ako je zajmodavac bio vlasnik Prema tome. nije uopce ni nastao valjani ugovor o zajmu Zajam je k a u z a 1 n i pravni posao Ali svrha ih cilj zajma nije stjecanje vlasnistva Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi). vrati isti iznos novca odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kakvoce. prilikom sklapanja ugovora. prema ZOO-u (cl 1066). Zajam moze biti naplatni ili besplatni pravni posao.M -spor azumom ugovornih strana u svako doba Sporazumom ureduju nacin i vrijeme primopredaje stana Slicno kao kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smrcu. Zajam je instrument pomocu kojega se omogucuje koristenje tudeg kapitala ih tudih zamjenljivih stvari Na primjer. Prema ZOO-u (cl. A mora poslati svoju bolesnu zenu u bolnicu na hjecenje. 2 Karakteristike zajma Po obveznom pravu do ZOO-a. Te osobe imaju pravo. Pojam Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odredeni iznos novca ili odredenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. Novac ima nominalnu i unutarnju vrijednost Iz iskustva znamo da moze nastati periodicki disakord izmedu tih dviju vrijednosti. Kao sto je vec receno kod novcanih obveza. stoga je sasvim svejedno o kojoj se vrsti novca r adi Na primjer. poslije odredenog vremena. nego je novcana cinidba .

Pravo zajmoprimca da trazi predaju stvari zastarijeva za tri mjeseca od zajmodavceva zakasnjenja. a ne onu koja je ugovorena Ako je zajmodavac banka. onda kad to zajmoprimac zatrazi. ugovor o investicijskom zajmu mora biti sklopljen u pisanom obliku Takav zajam je redovito naplatni posao Medutim. Medutim. a svakako za godinu dana od sklapanja ugovora. ugovor o kteditu je' nesumnjivo.Neke vi ste zajma Do sada smo govorili o opcim karakteristikama i nacelima ugovora o zajmu. u ugovor treba unijeti jos dvije klauzule. ako vrijeme nije ugovoreno. Najvaznija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme. ugovora o zajmu ima vise vrsta. Istodobno ona je realni ugovor Duznik stjece samo neposredni posjed stvari i mora vratiti upravo tu istu stvar . ZOO je normirao i ugovor o kreditu (cl. ali odgovar a za stetu koja je zajmodavcu prouzrocena odustankom.). na odredeno ili neodredeno vrijeme. da je objekt cinidbe iskljucivo nov a c. Investicijskom je zajmu svrha da ga zajmoprimac koristi za investicije Ali kako se zajmoprimac mora koristititi zajmom za odredenu svrhu. Posudba je realni ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani (posudovniku) odredenu stvar na besplatnu uporabu. po svojim bitnim sastojcima i karakteristikama u osnovi vrsta zajma. U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu. o cemu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu stetu. Ugovor o kreditu Odvojeno od ugovora o zajmu. ZOO-a piema kojoj zajmodavac moze izjaviti da raskida ugovor.tj uvijek se daje uz kamatu i da je formalan. Banka moze odobriti kredit i na temelju zalaganja stvari ili vrijednosnih papira POSUDBA 1. zajmoprimac je duzan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka knji. Njime se najcesce sluzi drzava kad je potrebno prikupiti sredstva za neku opcekorisnu svrhu Takvi se zajmovi obicno nazivaju narodnim ili drzavnim zajmovima 6. 1065-1071). Zajmoprimac moze odustati od ugovora o zajmu piije nego mu zajmodavac pieda objekt zajamske cinidbe. nema nikakvih zapreka da ugovor o investicijskom zajmu sklope i same fizicke osobe Emisijski zajam. U tom slucaju banka mu ne smije uracunati kamatu za razdoblje od vracanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebalo vratiti kredit. Tipican primjer ugovora o emisijskom zajmu je npr zajam za izgradnju cesta i drugih krupnijih objekata. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava. Zajmodavac moze odbiti predaju obecanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoce li biti u stanju vratiti zajam Trazi se jedino da zajmodavac to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora odnosno da je pogorsanje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu kolicinu stvari. 5. ako korisnik kredita postane insolventan i u slucaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika. medutim. a vjerovnici zatim te obveznice kupuju. To znaci da je vjerovnik dao zajam istom onog casa kada je kupio obveznicu.jer se mora sklopiti u pisanom obliku Banka moze otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski. da je uvijek naplatan. ugovor o emisijskom zajmu nastaje kad duznik izda javne obveznice o zajmu. Ugovor o emisijskom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje Naime. iste vrste i kakvoce. vratiti kredit prije roka. Pojam i osnovne karakteristike. otkaz zajma od strane zajmodavca itd. Po jednoj se predvida da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sume Po drugoj se pak predvidaju sankcije zbog nekoristenja zajma za ugovorenu namjenu Sankcije ce u pravilu biti imovinskopravne (npr da je zajmoprimac odjednom duzan vratiti cijeli iznos zajma. ako zajmoprimac upotrijebi pozajmljeni novac u neku drugu svrhu. za neku namjenu ili bez utvrdene namjene. a korisnik se obvezuje da banci placa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nacin kako je utvrdeno ugovorom« b) Iako sistematiziran kao zaseban imenovani ugovor. Ovdje moze doci do primjene i odredba iz cl 566. Ne mozemo govoriti o svima. ako bi banka time dosla u bitno nepovoljniji polozaj Korisnik moze odustati od ugovora prije nego se pocne koristiti kreditom. To je zajam s ugovorenom namjenom. A sto ako rok nije ugovoren? Ako se tok ne moze odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan. ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od zajmodavcevog trazenja da mu se zajam vrati. dotle je kod investicijskog zajma upravo ta namjena zajma bitan element ugovora. Kao i kod zajma.Obveze i prava stranaka. karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka. uz prethodnu obavijest banci. Zajmoprimac ima pr avo vratiti zajam i prije roka. korisnik kredita moze. Posudba je jednostranoobvezni ugovor. s time da je posudovnik mora nakon odredenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. Smatramo da ce biti dovoljno ako ukratko prikazemo samo neke od njih Investicijski zajam. Dok kod obicnog zajma nema uopce govora o tome da se kao bitni element samog ugovora navede za sto ce zajmoprimac pozajmljeni objekt upotrijebiti.. a unutar skupine tzv bankarskih poslova.

objekt posudbe. Posudovnik mora stvar uredno upotrebljavati. ali nije ustanovljena ni svrha ni vrrreme uporabe. Posudovnik je duzan snositi sve troskove koji su redovito spojeni s uporabom posudene stvari. Iz samog ugovora oposudbi posudovnik nije ovlasten stvar dati drugome u potposudbu. Posudovnik odgovara posuditelju za stetu do koje je doslo zbog protuugovorne uporabe stvari Na primjer. A. treba uvijek posebno ugovoriti nacin uporabe i individualno vracanje. Posudovnik ima pravo sluziti se stvar ju onako kako je to ugovoreno. Medutim. stovise. recimo. Besplatnost je toliko bitna za posudbu da nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe cim bismo. Buduci da se kod posudbe stvar daje na uporabu. a ne bi bio pogodio stvar da nije bila dana u potposudbu To je tzv. npr posudi B-u svoj dzepni sat i nista ne ugovore glede nacina uporabe No usprkos tome sigurno je da B ne smije upotrijebiti sat za tucanje oraha Ako je u ugovoru o posudbi bilo tocno odredeno vrijeme trajanja posudbe. tada se. Takvi izvanredni troskovi bih bi. stavi na kola 1. UGOVOR O DJELU . prema pravnim pravilima OGZ. Ako posudovnik bez pristanka posuditelja dade stvar u potposudbu. pa makar stvar bila posuditelju doista potrebna Medutim. 2 Objekt posudbe. posudi B-u na citanje potpuno novu knjigu. a on mu je vrati svu poderanu i prljavu. Za pretjerano istrosenje stvari odgovara posuditelju Na primjer. On je. duzan mu ih je posuditelj u potpunosti naknaditi. odgovara ne samo za skrivljenu Stetu nego i za slucajnu propast stvari ako se slucaj dogodio kod potposudovnika. A. sam vlasnik moze si posuditi vlastitu stvar. recimo.000 stranica B-u. Nacin uporabe uglavnom izlazi iz same prirode stvari. nego je bitno da se mora vratiti ista stvar y Ali ako se u posudbu daju nepotrosne stvari. npr predah stvar na uporabu za placu. Takva se posudba naziva »posudbom za diku« (icommodatum adpompam vel ostentationem). je oporucno ostavio sivaci stroj svojoj kceri. povod Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlasteno dao u potposudbu. Na primjer. usprkos tome B. na 15 dana 3 Prava posudovnika. dok je posudivanje nekretnina mnogo rjede Mogao bi se. posudovnik je duzan naknaditi skrivljenu stetu. posudovnik ima pravo vratiti posudenu stvar prije roka Kao sto kod nacina uporabe. duzan je hraniti konja kojega je na nekoliko dana posudio radi jahanja. Ako se stvar pogorsa ili propadne. smatr alo se. u reklamne svrhe posuditi zid kuce. krace. npr mozemo radi ukrasa posuditi kilogram voca. Prekarij Ako je stvar predana na uporabu. Nakon toga posudovnik pronade stvar On nema pravo zadrzati stvar protiv volje posuditelja ako je posuditelj spreman da mu vrati ono sto je za stvar primio To znaci da posudovnik samim tim sto je platio vrijednost stvari nije postao i vlasnik posudene stvari. za 2 sata 4. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari Posudivanje pokretnih stvari je cesto i uobicajeno. Duznosti posudovnika. A posudi B-u kola i upozori ga da se na kola ne smije staviti vise od 500 kg tezine i No. posudovnik nije duzan na zahtjev posuditelja vratiti stvar prije roka. npr troskovi lijecenja posudene zivotinje. mogu biti samo nepotrosne stvari. dobili bismo. tada je mjerodavan uobicajeni nacin uporabe posudene stvari A. te treba vratiti upravo to isto voce. Medutim. Potposudba. i kola se slome Cak ako i ne dode do stete. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. uopce ne radi o posudbi. Kci koja je vlasnik stroja moze doci u situaciju da od snahe posudi svoj vlastiti stroj.000 kg tereta. onda se glede same uporabe i ne mora nista posebno ugovoriti. nece moci traziti povrat. a mora se nakon dovrsene uporabe vratiti ista stvar. npr. duzan takve troskove predujmiti posudovniku Ako je pak izvanredne troskove platio sam posudovnik. odnosno ako nije nista ugovoreno. pa ju je posuditelju platio. prema pravnom pravilu iz OGZ-a. Na primjer. Medutim.Medu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. —Izvanredne troskove snosi posuditelj. Interesantna pravna situacija nastaje ako je posudovnik stvar izgubio. tat posudi nekome ukradeni bicikl Stovise. Ako imamo na umu da ni kod posudbe nije teziste toliko na kakvoci stvari koliko na nacinu uporabe. nego o prekariiu Za prekaiij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moze u svako doba opozvati. posuditelj je ovlasten posudovniku oduzeti stvar zbog protuugovorne uporabe stvari. svojoj snahi koja uci sivati ostavio je na tom stroju usus u tr ajanju od 5 godina. za posudbu nije bitno je h stvar potrosna ili nepotrosna. mozemo reci da objekt posudbe mogu biti potr osne i nepotrosne stvari. da objekt posudbene cinidbe ih. najam. ali treba reci da se radi samo o izlaganju. ako se posuduju potrosne stvari. umjesto posudbe. Za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari Posuditi se moze i tuda stvar Na primjer. tj vracanje upravo same te stvari. jer se to samo po sebi nikad ne podrazumijeva Tako. isto se tako i kod vremena uporabe moze trajanje odrediti i s obzirom na cilj uporabe i s obzirom na vrstu stvari Razumije se da to dolazi u obzir onda ako strane nisu odredile rok trajanja Uporabe Ako A posudi roman od 1.

U . raspon i raznovrsnost poslova koji dolaze u obzir vrlo su veliki od jednostavnih fizickih poslova (npr iskop kanala. napokon. Sa svakim od tih prava moze se kumulirati zahtjev za naknadu stete. pregledati izvrseno djelo cim je to po redovnom toku stvari moguce i bez odlaganja obavijestiti izvodaca o nadenim nedostacima.) 2 Djelo. osim ako strane ne ugovore odredeni oblik Takoder je za ovaj ugovor karakteristicno da je obveza izvrsenja diela vrlo cesto strogo osobna (npr izrada portreta. Ugovor o djelu je u prvom redu konsenzualni ugovor. razlikovati ugovoi o djelu od ugovora o prodaji. jer se za izvrseno djelo uvijek daje naknada. No. Pi ema tom korektivnom kriteriju trebalo bi. cinidbi rada Medutim. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obicnim pregledom (skriveni nedostaci). zatim je i k a u z a 1 a n ugovor. ako je izvodaca upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. alternativno koristiti se pravom na otklanjanje nedostataka. dakle. 4 Prestanak ugovora Uz slucajeve prestanka opceg znacenja. ZOO daje dva kriterija | pripadnost materijala i predodzbe ugovornih strana r Ugovor o djelu je kad se narucitelj obveze dati materijal ih bitan dio materijala. Objekt cinidbe izvodaca je izvrsenje odredenog djela ZOO (cl 600) pod djelom podrazumijeva odredeni posao. osim ako stvai propadne iz uzioka za koji ne odgovara (npr vise sirej. duzan ga je izvrsiti osobno Kad rok izvrsenja djela nije ugovoren. kao njegovim bitnim sastojcima. Kao sto se vidi. Na osnovi prirode izvodaceva posla kao objekta cinidbe nije tesko ugovor o djelu razgraniciti od ugovora o punovlascu.Tako ce narucitelj moci raskinuti ugovor u ovim slucajevima: sve dok djelo nije dovrseno. snositi odgovornost za nedostatke djela Narucitelj je duzan: . upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj piedao. kod ugovora o djelu posebice dolaze u obzir ovi nacini prestanka: izvrsenjem djela i isplatom naknade. izradbe razlicitih predmeta (npr. duzan ga je izvrsiti za vrijeme koje je iazumno potiebno za takvu vrstu posla. Izvodac ima zakonsko zalozno pravo na izradenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroseni materijal. a druga (narucitelj) platiti joj za to odredenu naknadu. svaka strana ima i pravo jednostr anog raskida ugovora . ugovor o djelu je i neformalan ugovor.primiti izvrseni rad: -isplatiti ugovorenu ili na drugi nacin odredenu naknadu.Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvodac ili poduzetnik) obaviti odredeni posao. popravak slozenog stroja. raskid ugovora ih snizenje naknade. prijenos tereta). kad god hoce. Za pojedine vrste poslova odnosno djela s vremenom su se razvili i i posebni ugovori o djelu. Sadrzaj cinidbe je cinjenje (facere). izradbu portreta kvalificirati kao ugovor odjelu i onda kad slikar upotrijebi svoje platno i boje. kao sto je izradba ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. bez obzira na to ciji je materijal. izvodenje lijecnicke operacije i dr ). smatra se da je uvijek ugovoi o djelu ako su ugovaratelji imah na umu narocito izvodacev rad. sasiti vjencanu haljinu. narucitelj moze. ako su. njezin objekt nije funkcija rada (npr. jer su kod posljednjeg objektom cinidbe iskljucivo pravni poslovi. narucitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa. ako nije drukcije ugovoreno. duzan je obavijestiti izvodaca najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja Poslije dvije godine od primitka posla. uz placanje ugovorene naknade umanjene za troskove koje izvodac nije ucinio. nego rezultat rada (npr. strucno predavanje i si. Cija kauza je izvrsenje nekog posla uz naknadu i. a izvodac mu je duzan to omoguciti.raskidom ugovora. Teze je. znanstvenih i umjetnickih tvorevina (npr izradba nacrta. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljan sporazum strana o djelu i naknadi. izraditi skulpturu). ugovoi o prijevozu. ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla. Sto znaci da je rijec o tzv. ovisno o odredenim pretpostavkama. sivanje odijela. dalje. Osim sporazumnog r askida koji je moguc u svako dooa. na primjer. kao i nedostatke u naruciteljevu nalogu. . a prodaja kad se izvodac obveze izraditi pokretnu stvar od svoga materijala. a izvodac ne postupi po njegovu zahtjevu. rad smatrali bitnom odnosno vaznijom komponentom. kad se netko obveze da ce za drugoga brati kukuruz ih pomagati u njegovoj radionici) na kojoj se temelje ugovori o sluzbi odnosno ugovori o radu. Za sve vrijeme obavljanja posla. piedati narucitelju izradenu ili popravljenu stvar. autorski ugovor. kao sto su npr ugovoi o gradenju. narucitelj se ne moze pozvati na nedostatke. nije duzan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga. pravljenje nakita) do najslozenijih tehnickih. ponekad i vilo slozeno. a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moze ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti Zbog nedostataka izvrsenog djela. geolosko istrazivanje nekog podrucja. inace odgovara za stetu. onjedvostranoobvezan i naplata n. 3 Osnovne obveze i prava stranaka Izvodac je duzan: izvrsiti djelo prema ugovoru i pravilima struke.

zeljeznicke pruge i ostali gradevinski objekti cija izradba zahtijeva vece i slozenije radove. Pojam i karakteristike Ugovor o gradenju je u biti ugovor o djelu koji se.vezatnost stalnog nadzora 6. no moze biti i s naruciteljem (npr. umre narucitelj kojemu je trebalo izraditi cipele). izvodac koji je u roku izvrsio radove moze zahtijevati povecanje cijene radova ako su se u vremenu izmedu sklapanja i ispunjenja ugovora povecale cijene elemenata na temelju kojih je odredena (materijal. jedinicna cijena. Prije sklapanja ugovora o gradenju potrebno je obaviti tzv. izvodaci projektant odgovaraju i za nedostatke koji se ticu njezine solidnosti . izvodac moze traziti povecanje cijene samo ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veca za vise od deset postotaka. Glede odgovornosti za nedostatke gradevine to je izrijekom propisano u cl 641 ZOO-a. po cetvornom metru. tako da bi ta cijena trebalo da bude veca za vise od dva postotka. sanaciju.). UGOVOR O GRADENJU 1. ako je izvodac svojom krivnjom zakasnio s dovrsenjem radova. pribaviti gradevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ih radova odredenom izvodacu (javnim natjecajem ili neposrednom pogodbom) 2. ZOO dopusta mogucnost izmjene cijene. i f o r m ala n ugovor. osim ako su neznatni Izvodac moze jednostrano raskinuti ugovor ako je ocito da materijal. preinake. ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogucnost. ZOO. . nadogradnju. Suglasno tome. izvodac ne moze traziti povecanje ugovorene cijene Izuzetak su tzv. Povecanje predstavlja razliku koja prelazi dva postotka. brane.) No. razvio u samostalan ugovor. _ U ukupnom iznosu za cijeli objekt . . s tim da izvodacu isplati odgovarajuci dio cijene za do tada izvrsene radove i pravicnu naknadu za ucinjene nuzne troskove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. ili na takvom zemljistu odnosno na vec postojecem objektu izvrsiti kakve druge gradevinske radove. moci ce traziti povecanje cijene samo za razliku iznad pet postotaka Ako je do povecanja cijene radova doslo nakon sto je izvodac pao u zakasnjenje. ah samo ako izvodac dobije pisanu SUR 1 a S n o st narucitelja. Nema povecanja cijene ako je do povecanja cijena elemenata doslo za vrijeme izvodaceva zakasnjenja Pod slicnim uvjetima. Medutim. nije podoban za to djelo ih bi izrada od takva materijala mogla nanijeti stetu ugledu izvodaca -smrcu stana. Prema cl. ne moze se vise pozivati na povecanje cijene elemenata na temelju kojih je odredena.Ugovor o gradenju je ugovor o djelu kojim se izvodac obvezuje prema odredenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljistu. Odstupanje o kojem je rijec iznimno je moguce. Za radove koje izvrsi bez takve suglasnosti. pjevac itd). Bitan element ugovora o gradenju je i cijena radova Dva su osnovna nacina na koji se odreduje: po jedinici mjere ugovorenih radova. 631 ZOO-a. narucitelj moze traziti snizenje ugovorene cijene. zbog nedostataka izvrsenog djela. na ugovot o gtadenju mogu se supsidijaino primjenjivati odredbe za ugovor o djelu. ali ako bi zbog toga ugovorena cijena morala biti znatno povecana. npr. tuneli. neocekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neocekivanim dogadajima Za takve radove izvodac ima pravo na pravicnu naknadu. od kojega bi po zahtjevu narucitelja trebao izraditi naruceno djelo. pod gradevinom se razumijevaju zgrade. komadu i si To je tzv. 3 Cijena radova. pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva (cvrsta ih fiksna cijena) Dakako. Unatoc ugovorenoj odredbi da se cijena radova nece mijenjati u slucaju povecanja cijene elemenata na temelju kojih je odr edena. Gradevina. a izazvani su neocekivano tezom prirodom zemljista.gubitkom radne sposobnosti izvodaca (npr zbog bolesti. narucitelj ima pravo raskinuti ugovot. ocito zbog specificnosti i gospodarske vaznosti svoga djela. To ce u pravilu biti slucaj s izvodacem (npr. rad i dr. Odgovornost za solidnost gradevine Osim odgovornosti za ostale nedostatke gradevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuce odredbe ugovora o djelu. ugradnju uredaja i si. a do povecanja cijene je doslo unutar ugovorenog roka. Objekt naruciteljeve cinidbe i istodobno jedan od bitnih elemenata ugovora o gradenju je gradevina. Duznost je izvodaca da narucitelju omoguci stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine i kakvoce upotrijebljenog materijala. izraditi potrebne projekte i drugu tehnicku dokumentaciju. Ako bi cijena morala biti znatno povecana. hitni nepredvideniradovi cije je poduzimanje bilo nuzno da bi se osigurala stabilnost objekta ih sprijecio nastanak stete. U tom slucaju cijena se povecava za iznos koji prelazi deset postotaka. vodovodi. a narucitelj se obvezuje da mu za to isplati odredenu cijenu.zbog izvodaceva znatnijeg zakasnjenja s pocetkom ih zavrsetkom posla i 4. ah samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva. narucitelj moze raskinuti ugovor uz placanje do tada izvrsenih radova i nuznih troskova. Propisima o izgradnji investicijskih objekata predvidena je ob. kanalizacije. jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. Iz recenoga proizlazi da je ugovor o gradenju konsenzuala dvoitranoobvezan.2 Takvo gledanje izrazeno je nedvosmisleno u odredbi iz st 1 cl 630. On je k tome. prethodne radove (investicijski program i odluka o izgradnji). Nadzor aad radovima. prvenstveno se prepusta stranama da ugovore nacin eventualne izmjene cijene (klizna skala i si. za s razliku od ugovora o djelu. poznati slikar.ukupno ugovot ena cijena. povrede i sl). n a p 1 a t a n i kauzalan ugovor. mostovi. Iz odredaba o ugovoru o gradenju vidi se da se ugovor moze sklopiti i za druge gradevinske radove Oni obuhvacaju npr razne adaptacije.

naime. a ne samo obvezu depozitara daje cuva Uostalom to neminovno proizlazi iz cinjenice daje stvar koju treba cuvati bitan sastojak ostave. a iznimno naplatan pravni posao. stabilnosti. moze tuzbom sudu zahtijevati otklanjanje nedostataka i naknadu stete ili. predaja stvari depo. ostava je jednostianoobvezn i ugovor. ako je depozit nastao vec samim sporazumom stranaka. stavi da se jedna strana obvezuje da ce drugoj piedati stvai. Po nasem sudu. dok je bila realni ugovot. U daljnjem toku od godinu dana (od dana obavijesti) duzan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti. a ne konsenzualni ugovor.. ali ostaje nejasno kako ce se stvar naci kod depozitara ako nema deponentove obveze da je preda depozitaiu. Upravo stoga smatramo da je za konsenzualni karakter ostave bitno apostrofirati obvezu deponenta na predaju stvari. Medutim. a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). Znacajno je da kod takvog sustava gradenja ugovorena cijena obuhvaca i vrijednost svih nepredvidenih radova i viskova radova Ako u takvoj gradnji sudjeluje vise izvodaca.. predaja stvari spada u ispunjenje ugovora. Kod ostave to je ucinjeno samo s. 7 Ugovor o gradenju s odredbom »kljuc u ruke«. trebalo biti Neki autori to objasnjavaju navodom da je za pojam ostave bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i cuva stvar ostavodavca. Naplatan ce biti kad je naknada ugovorena. niti bi je.Za postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. cuvanje i si). I Odgovara se narucitelju i svakom drugom stjecatelju gradevine. po prirodi stvari. raskid ugovora i naknadu stete. kad se depozitar profesionalno bavi cuvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla Polazeci od zakonske definicije.Izvodac odgovara za nesolidnost gradevine ako je uzrokovana nedostacima u izvedbi. Odgovornost postoji ako se nedostaci pokazu za vrijeme od deset godina j od predaje i primitka radova. u ugovoru o gradenju. ostava je u nasem pravu bila tradicionalno realni ugovor za ciji je nastanak bila nuzna predaja stvari depozitaru. njegova se odgovornost moze smanjiti. sto smo imali i kad je ostava bila realni ugovor. Narucitelj je duzan obavijestiti izvodaca i projektanta u roku sest mjeseci otkad je ustanovio nedostatak. Kao i svi drugi ugovori i ostava je prema ZOO-u konsenzual n i ugovot Inace. depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari. kad je konsenzualni ugovor. a sada. osim ako je specijalizirana organizacija dala strucno misljenje da je zemljiste podobno za gradenje. tada uopce ne bi nastao ugovor o depozitu. Dakle.obvezom depo. a to je bit njegove konsenzualne prirode. moze pohraniti na cuvanje u garderobu i tudi kofer Medutim. Netko npr. zivot i ucinci ugovor a o ostavi prakticki ce poceti tek s predajom stvari depozitaru. Posebno treba upozoriti da se izvodac ne moze osloboditi odgovornosti ako je steta nastala zbog toga sto je odredene radove izveo prema zahtjevima narucitelja Jedino. ostava je po definiciji iz ZOO u biti realni. 712. ako je prethodno upozorio narucitelja na opasnost stete. a projektant ako je uzrokovana nedostacima u planu Izvodac odgovara i za nedostatke zemljista. sigurnosti). do ZOO-a. Obveze na predaju stvari nema. ostava je neformalan i kauzal a n pravni posao. sto se smatra nespornim. Subjekti. Uobicajeno je da se transformacija realnog u konsenzualni ugovor izvrsi tako da se umjesto formulacije da ugovor nastaje kad iednastrana drugoj p r ecl a stvar (na uporabu. Odredba »kljuc u ruke« ili njoj slicna.(cvrstoce. njihova je odgovornost prema narucitelju solidarna OSTAVA (DEPOZIT) 1 Pojam i karakteristike. U st. jer ona nema znacenje za nastanak ugovora ^ Nije se tesko sloziti s tvrdnjom da predaja stvari kod ostave kao konsenzualnog ugovora nije akt sklapanja.zitaru moze uslijediti jedino kao ispunjenje deponentove obveze na predaju stvari (osim ako se stvar vec nalazi kod depozitara po nekoj drugoj I osnovi). 1. ZOO-a daje se definicija ugovor a o ostavi koja glasi: Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca. isto tako moze u odredenim slucajevima i depozitar primiti na cuvanje svoju vlastitu stvar. predaja stvari je bila akt sklapanja ugovora. 2. inace gubi pravo da se na njega pozove. Ako bi stoga depozitar u bludnji primio na cuvanje svoju vlastitu stvar. Prema spomenutoj definiciji iz ZOO-a. znaci da je izvodac preuzeo obvezu da samostalno izvrsi skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odredenog cjelovitog objekta. pa i potpuno iskljuciti. Drugim rijecima. cl.zitara. da je cuva i da je vrati kad je ovaj bude zatrazio Ugovor o ostavi naziva se i depozitom. ako je objekt neupotrebljiv. niti bi navodni depozitar bio obvezan vratiti stvar deponentu. kao sto posudovnik moze u odredenim situacijama posuditi svoju vlastitu stvar. Tako je u ZOO-u ucinjeno kod ugovora o zajmu. U tom roku. i to sklopivsi valjan depozitni ugovor . ali kad se daje naknada za cuvanje bit ce dvostranoobveza n Osim navedenih karakteristika. a ne predaju same stvari. Ugovorom se ne moze ni iskljuciti ni ograniciti. Ugovor o ostavi je u nacelu besplatan. Kauza mu je cuvanje stvari.

npr u slucaju pozara. . pa nece biti na odmet da jos jednom istaknemo njegove znacajke Za redoviti ili regularni je depozit karakteristicno da mu je objekt nepotrosna i nezamjenjiva stvar . Sve te karakteristike moze imati i depozit kad je dana na cuvanje zamjenjiva i potrosna stvar. oblaciti i nositi ochjelo koje mu je netko dao na cuvanje. moze sadrzati u sebi razhcite aktivne radnje. ako je u meduvremenu doznao da je stvar ukradena U tom ce slucaju podnijeti kaznenu prijavu Moze se dogoditi. u depozit se moze dati indeks. ako bi A htijuci otici na godisnji odmor ostavio svoj stan ili svoju kucu na cuvanje B-u. inace ce odgovarati i za slucajnu propast ih slucajno ostecenje stvari. poplave. Za objekt depozitne cinidbe nije vazno je h to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude. ima na njemu pravo uporabe (usus) B kao neposredni posjednik moze predati prsten na cuvanje. Depozitar je u pogledu radnji koje ulaze u kompleks cuvanja relativno samostalan On u nacelu sam odlucuje sto i kako treba raditi. ostava u nuzdi Pojam cuvanja nije tako jednostavan kako to na prvi pogled izgleda cuvanje se ne sastoji samo od pasivnih radnji Ono vrlo cesto. zahirio. Tu je nastao redoviti. stvar mora vratiti deponentu. npr. potresa. ipak je nastao ugovor o redovitom depozitu. A je vlasnik prstena. timariti itd Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena Ne smije. motat ce je hraniti. a ako je depozit uz naknadu. i B nisu nigdje posebno naglasili B je postao posjednikom stvari Medutim. kad je u depozit dSna neka nepotrosna stvar (npr. nacin i mjesto cuvanja posebno ugovoreni. stvar se moze izruciti nekom trecem samo uz pristanak deponenta. regularni depozit makar to A. jer on snosi i odgovornost za cuvanje. ne samo cuva novcanice. Na primjer. Stoga bi bilo logicno da se deponirati mogu samo nezamjenjive i nepotrosne stvari Medutim. iako se ovdje radi o zamjenljivoj i potrosnoj stvari. kao sto znamo. Iznimno nije duzan vratiti stvar deponentu. mora ga redovito izvoditi na jahanje. onda je to posudba i na odnose ugovaratelja treba primijeniti pravila o posudbi. ako je A dao B-u. medutim. Objekt depozitne cinidbe moze biti samo pokretna stvar. Samo u tom slucaju treba posebno naglasiti da se mota vratiti upravo ta ista potrosna i zamjenjiva stvar. DEPOZITAROVE DUZNOSTI: Prva je i osnovna depozitarova duznost da povjerenu mu stvar cuva kao svoju vlastitu. kada to trazi sama priroda cuvanja.Na primjer. vec prema prirodi objekta. te u stanju u kakvom je bila u casu predaje u depozit druge strane. Medutim. A-u kao vlasniku prstena.tzv. smatralo da se tu radilo o redovnom depozitu. nego i da mu vrati upravo te predane novcanice Tehnicki ce to uciniti tako da mu preda novac u zapecacenoj koverti Prema tome. jer su to zahtijevale promijenjene prilike Duznost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nacin ostecena U protivnom odgovara za stetu Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je duznoscu vracanja deponirane stvari Rekli smo vec da depozitar mora vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. jer bi inace konj. kako bi se on mogao umijesati u spor. i jedne i druge mogu biti objekt depozita. Ako je. To znaci da je mora vratiti sa svim pripadnostima. Ako su. magnetofon) i depozitaru dopusteno da je upotrebljava. morao bi posebno ugovoriti da mu B. npr. npr. Medutim. recimo.000 kuna. postavlja se pitanje je li i tu nastao redoviti depozit. to ni u Casu vracanja nije vazno je li on jos uvijek vlasnik stvari Prema tome. plodovima i prirastajem. danas takav slucaj ne bismo ocjenjivali kao ugovoi o depozitu. ali B. osim na pitanja mjesta i vremena vracanja stvari za koja vrijede pravila o depozitu. Buduci da za samo zasnivanje depozita nije bitno je h deponent vlasnik ili nije. na cuvanje 10. da vlasnik stvari tuzbom zahtijeva stvar od depozitara Depozitar je duzan priopciti sudu od koje je osobe primio stvar (nominatio auctoris). duzan ju je cuvati s povecanom paznjom . samo su ugovorne strane to morale posebno uglaviti Ovdje stalno govorimo o redovitom depozitu. moze dati na cuvanje B-u svoj sat. da depozitar ima neposredni posjed stvari te da nakon zavrsenog cuvanja mora vratiti upravo tu istu stvar. Odgovornosti bi se mogao osloboditi samo ako dokaze daje od ugovorenog nacina i mjesta cuvanja morao odstupiti.. npr depozitaru povjerena na cuvanje zivotinja. danas se smatra da nekretnine ne mogu biti objekt depozitne cinidbe Stoga se. dobio na cuvanje jahaceg konia. mora i moze stvar upotrebljavati Ako je. Redoviti depozit moze tu nastati. nego kao ugovor o sluzbi ili ugovor o nalogu (mandatu) 1/ Prema onome sto smo do sada rekli ostaju objekti depozitne Cinidbe samo pokretne stvari. Nekad se smatralo da se u depozit mogu dati i pokretne i nepokretne stvari. ali ne mora Kad bi A htio s B-om sklopiti ugovor o redovitom depozitu. za neko vrijeme. A. onda da je cuva paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Kad mu je stvar povjerena u slucaju neke nevolje. a istodobno obavijestiti deponenta o podignutoj tuzbi. prije. No i kod depozita se susrecemo s pitanjem mogu li objekt depozita biti samo nepotrosne i nezamjenjive stvari ili takoder i potrosne i zamjenjive Iz definicije znamo da depozitar mora vratiti istu stvar. u slucaju da je deponent dao na cuvanje tudu stvar. npr. 3 Objekt ugovora. Medutim. Samo izuzetno. depozitar se mora toga drzati.

upotrebljava stvar. Kraj spomenute ogranicene odgovornosti za unesene stvari. ce postati vlasnik novca i morat ce nakon mjesec dana vratiti 10 000 kuna. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavopiimca da ih potrosi i obvezom da vrati istu kolicinu stvari iste vrste. samo ce u pogledu mjesta i vremena vracanja vaziti pravila ugovora o ostavi. propala stvar kod depozitara Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o depozitu. ih osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu dosle u posjet Vazno je napomenuti da se ugostitelj ne moze osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljucuje. ali ne iste novcanice. postoje i slucajevi kad je ugostitelj duzan dati potpunu naknadu za nestanak i ostecenje stvari Dva su takva slucaja: . situacija u kojima depozitar odgovara i za slucajnu propast i ostecenje stvari. gost je duzan prijaviti nestanak ih ostecenje stvari cim dozna za njih. lako pokvarljive stvari). ipak se ne moze reci da nema i nekih prava.000 kuna i kaze mu neka mu to cuva mjesec dana s uglavkom da ih moze i potrositi. i vracanje stvari. ako je do nestanka ili ostecenja stvari doslo ponasanjem samog gosta. ako se kao profesijom bavi primanjem stvari na cuvanje i ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla (npi. zbog nekog uzroka u samoj stvari (npr. dakle bez krivnje. normalno je da bi vec sama ta obveza . pruzanje usluga smjestaja i kampiranje Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili ostecenje Ta odgovornost je ogranicena do odredenog iznosa novca Ugostitelj se oslobada odgovornosti ako je do propasti ih ostecenja stvari doslo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ih otkloniti (visa sila). ugovor prestaje i onda ako je slucajno. pripada samo ako je naknada ugovorena. Prema ZOO-u. neprava ostava je mjesoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave.Glede vremena vracanja vrijedi nacelo daje depozitar duzan vratiti stvai cim je deponent zatrazi Ako je odreden rok vracanja. medu ostalim. osnovna je karakteristika iregularnog depozita u tome daje depozitar stekao vlasnistvo na stvari koja mu je predana na cuvanje i da ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i kolicinu stvari Ako. Prestanak ugovora o depozita. npr A preda B-u 10. mijenja mjesto ili nacin njezina cuvanja ili kad stvar preda na cuvanje drugoj osobi (s u b d e p o z i t). ako su strane trgovacka drustva). ugostitelj nece odgovarati. Ugostiteljska ostava ZOO ne daje definiciju ugostiteljske ostave U najsirem smislu to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ih depozitar ugostitelj Tko se smatra ugostiteljem treba vidjeti u propisima o ugostiteljskoj i turistickoj djelatnosti Ugostiteljska djelatnost kojom se oni bave obuhvaca pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane i usluzivanje picem i napicima. Ugovor o depozitu prestaje kada depozitar vrati stvar deponentu. deponent moze zahtijevati povrat stvari i prije isteka ioka. jer depozit nema strogo osobni karakter Buduci da je osnovna depozitarova obveza. depozitar ima pravo na naknadu troskova prijenosa stvari Trecu grupu depozitaiorih obveza predstavlja odgovornost za stetu Kod odgovornosti za stetu depozitar odgovara po kriteriju ptesumirane krivnje Ima medutim. osim ako gost dokaze da je steta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara (subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje). B. ah je duzan ostaviti deponentu primjeren rok za preuzimanje stvari. a radi se o besplatnom depozitu. Depozitar ima i pravo na troskove koje je opravdano ucinio radi ocuvanja stvari To ce u pravilu biti nuzni i eventualno korisni troskovi Takoder je pravo depozitara da od deponenta zahtijeva naknadu stete koju je imao zbog ostave (npr. ogranicava ih uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Gostom se moze smatrati svaki korisnik ugostiteljskih usluga koje odredeni ugostitelj pruza Da bi ostvario zahtjev iz te odgovornosti. moze depozitar u svako doba odustati od ugovora. Pravilo je da stvar treba vratiti u onom mjestu u kojem je predana depozitaru Ako su strane ugovorile neko drugo mjesto vracanja. Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrosne stvari. Ne trazi se da je stvar vlasnistvo gosta. ako ugovaratelji nisu sto drugo odredili u tom pogledu. To ce biti ako bez pristanka deponenta i bez nuzde. Prema tome. onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu. kao sto je receno. nagtizaiuca tekucina koju je cuvao iscurila je zbog neprikladne ambalaze i ostetila mu neke njegove stvari) Pravo je depozitara koji se obvezao besplatno cuvati stvar. Od relativno brojnih vrsta ostave spominjemo samo dvije. Medu depozitarovim pravima mogli bismo spomenuti njegovo pravo na naknadu koje mu. osim ako bi do propasti ih ostecenja stvari doslo i da je postupao u skladu s ugovorom Depozitarova prava Iako depozitar ima u osnovi samo duznosti iz ugovorao depozitu. da je vrati deponentu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili ostecenja ih ako bi nastavljanjem cuvanja mogao pretrpjeti stetu Ako rok nije ugovoren. osim kad rok nije ugovoren iskljucivo u interesu deponenta (npr kad je ugovorena naknada za cuvanje). bila dovoljna da se depozitni odnos nastavi s nasljednicima 7 Neke vrste ostave. a ne ugovori se individualno vracanje. Ako to ne ucini. Zatim. suprotno ugovoru. Depozitarova se prava na strani deponenta manifestiraju kao duznosti.

fiksirane tarife. stoje pod posebnim pravnim rezimom. garaze. bilo je potrebno odrediti da javno skladiste posluje na temelju poslovnih uvjeta. pod jednakim uvjetima. U slucaju iznenadnog nestanka robe na trzistu. pakiranje. moze se bas pomocu javnih skladista vilo uspjesno intervenirati jednostavnom dispozicijom gotove robe u odredenom pravcu. Za javno skladiste vrijedi nacelo da ne smije ni za svoj ni za tudi racun trgovati onom robom koju je kao javni skladistar smjestilo u svojem skladistu. organizirane kampove i si. sortiranje. a) Poslovni uvjeti javnog skladista su pravila o uvjetima pod kojima ce se roba primati na cuvanje. trosarina. Osim toga. osnovno poslovanje javnih skladista sastoji se u ovome: javno skladiste je javni depozitar koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladisnice Osim poslova smjestaja i cuvanja tude r obe javno skladiste moze obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. Skladista omogucuju da se trziste snabdijeva robom prema potrebi. moralo je i samo skladiste postati javnim skladistem. do potpune naplate potrazivanja za smjestaj i ostale usluge ZOO je prosirio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice. placanje za racun stranaka u obliku avansa carina. obavljajuci svoje specijalizirane funkcije. Ugostitelji koji primaju goste na nocenje imaju pravo zadrzanja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli. Gospodarske funkcije javnih skladista Snazan razvoj tianspoita i grandiozan obujam robnog prometa uvjetovah su pojavu citavog niza novih zanimanja Medu tim zanimanjima posebno mjesto pripada vozaru. ili ako njihovo cuvanje naprosto prelazi njegove mogucnosti. ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvari na cuvanje. Iz samog karaktera skladista kao javnog izlazi jedna vrlo vazna posljedica.: utovar. htjelo se postici da se svi privredni subjekti koji su u svojem poslovanju nuzno upuceni na usluge javnog skladista . da se pravilno i pravodobno upucuje na odrediste te da se za vrijeme stacioniranja strucno cuva S druge se pak strane opazilo da vlasnik moze pravno disponirati. Zbog vaznosti gospodarske finkcije. Javna skladista nisu proizvodne. a to ce biti onda kad je imao prikladan prostor i ostale uvjete.tretiraju jednako. istovar i pretovar robe. Takvi su. luke ukrcaja i rijecna pristanista ili na bilo koje drugo mjesto gdje se roba skupljala i gomilala . Spomenimo da je ugostitelj duzan primiti na cuvanje stvari koje gosti donesu i zele ih predati na cuvanje. javna su skladista postala usluzne gospodarske organizacije od kojih u velikoj mjeri zavisi normalna opskrba. prijenos robe sa zeljeznicke stanice ili brodske luke. postajao sve vise jedan od vaznih gospodarskih subjekata Same pak gospodarske funkcije skladista postajale su element s kojim se moralo racunati u privrednom poslovanju Pokazalo se da sama cinjenica koncentracije golemih kolicina robe i sirovina najednom mjestu moze imati vrlo povoljne gospodarske ucinke. Golemi stokovi robe koji su pristizali na utovarne stanice. Svi ti poslovi sto smo ih nabrojili postajali su specijalizirani poslovi kojima se kao glavnim zanimanjem poceo baviti skladistar Skladistar je. izuzev ako ne raspolaze odgovarajucim prostorijama (npr ne raspolaze sa sefom za dragocjenosti). Pojam javnog skladista.nuzno su trazili da se tom robom strucno rukuje. i da vodi propisane knjige. bilo je normalno da se uskladistenje tretira kao javna sluzba Buduci da je uskladistenje osnovna djelatnost skladista. Medutim. To je osobito vazno u slucajevima privremenog zastoja oko nabavki sirovina Do takvog zastoja moze doci zbog najraznovrsnijih uzroka Svojim specijaliziranim poslovanjem. te otprema robe. npr . taksa. Pravno uredenje uskladistena Imajuci pred ocima gospodarske funkcije skladista. UGOVOR O USKLADISTENJU 1.kad mu je gost predao stvar na cuvanje i ako je steta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. te uvjeti pod kojima ce javno skladiste obavljati svoje usluge U poslovnim su uvjetima predvidena sva osnovna pitanja koja dolaze u obzir u poslovanju javnih skladista . a da sama roba ne bude fizicki uopce ni pokrenuta iz skladista. Zbog toga su morala biti precizirana i prava i duznosti javnog skladista kao gospodarske organizacije koja obavlja javnu sluzbu. Naime. stanje rezervi. te su posebnim odobr enjem ovlastene da na smjestenu robu izdaju vr ijednosne papire koji se zovu skladisnice. redovna cirkulacija dobara i efikasan transportni rad Gospodarske funkcije koje skladista obavljaju u okviru robnog prometa trazile su da se i pravno formulira i precizira status skladista i da se postave pravne kautele za njihovo poslovanje. spediteru i skladistaru. preko skladista omogucuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba proizvodnje potrebnim sirovinama. najcesce trgovacka drustva. mjerenje i uzimanje uzoraka. nego usluzne gospodarske organizacije. Da bi se to postiglo. postavljajuci poslovanje skladista na osnovu javnosti. koje se bave poslovima smjestaja i cuvanja robe. duzan je gostu naknaditi punu stetu koju zbog toga pretrpi. Javna skladista su gospodarske organizacije. izdavanje zemljista ili prostorija u zakup drugim subjektima bez odgovornosti za smjestaj i cuvanje robe itd. Prema tome. koja za spavanje.

osim ako dokaze da je steta prouzrocena okolnostima koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti (visa sila). manama ih prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalazom Ne trazi se krivnja skladistara. Podatke iz skladisnice mora javno skladiste unijeti i u maticnu knjigu. 741. 6. a u druga dva trezorni depozit).Poslovni uvjeti javnog skladista moraju imati oblik pravilnika koji odobrava nadlezno tijelo na podrucju kojega se nalazi sjediste javnog skladista. Skladisnica se sastoji od dvaju medusobno povezanih dijelova koji $e mogu rastaviti. Indosamentom se mogu prenositi bilo oba dijela skladisnice zajedno. jesu vrijednosni papiri. 5. dragocjenosti. a samo izdavanje skladisnice mora zabiljeziti i u skladisnu knjigu. Nakon sklopljenog ugovora o uskladistenju javno je skladiste duzno deponentu na njegov zahtjev izdati skladisnicu. a sama se zaloznica tada povlaci. Ako netko zatrazi izrucenje robe samo na temelju priznanice. Pri predaji robe deponent je duzan dali sve obavijesti o njoj i izjaviti kolika joj je vrijednost. kompletnu skladisnicu. dalju otpremu itd. Skladisnica u cjelini. a drugi varani ili zaloznica£ / Javno skladiste ne smije izdati samo jedan od tih dijelova Oba dijela skladisnice glase »po naredbi| deponenta i moraju sadrzavati podatke predvidene u cl. tada mu javno skladiste moze izdati robu samo kad javnom skladistu polozi svotu osiguranu pravom zaloga na robi. lavno skladiste mora imati tarifu skladisnih usluga. Daljnja je karakteristika ugovora o uskladistenju u tome sto je to ugovor s obligatomim sklapanjem na strani depozitara Naime. Sklapa se na adhezijski nacin . duguje naknadu cjelokupne stete. tj. npr. Sa svoje strane. a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odredenu naknadu. bilo svaki za sebe Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom tobom. Poslovni uvjeti ia9hog skladista moraju biti javno objavljeni (publicirani') i zbog toga se smatraju sastavnim dijelom ugovora o uskladistenju.pojam i karakteristike. cim takve nedostatke zapazi . ZOO-a. Time se omogucuje pravilna orijentacija korisnika skladisnih usluga Tarifa mora imati trajniji karakter c) Propisane knjige Javno skladiste je duzno po zakonu voditi propisane knjige: skladisnu knjigu\ a ono skladiste koje je ovlasteno izdavati skladisnice. rok.kladistuju (kao sto su. treba imati na umu da se raspolagati pohranjenom robom moze samo ako to pravo nije ograniceno zaloznicom koja se nalazi u posjedu nekog treceg. vrijednosni papiri. b) Tarifa. Ako je potrebno uz to nesto posebno ugovoriti. Ugovor o uskladistenju je dvostranoobvezan i naplatan ugovor .zualni ugovor. Kao i ostava i ugovor o uskladistenju je po intenciji zakonodavca knnseji. i ako na skladistu nema mjesta. dakle.Jedan dio se zove priznanica. krivnjom deponenta. i priznanicu i zaloznicu. i to papiri po naredbi Skladisnica je istodobno i tradicijski papir To znaci da njezina predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe.pristupanjem poslovnim uvjetima skladista. Ugovorom o uskladistenju obvezuje se skladistar primiti i cuvati odredenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlastene osobe. odgovornost skladistara je ogranicena do visine stvarne vrijednosti robe. skladistar je duzan upozoriti deponenta na mane ili prirodna svojstva robe i neispravnost ambalaze. Primjedbe koje smo u vezi s tim dali kod ostave. ako roba bude unistena ih ostecena za vrijeme cuvanja ZOO se odlucio za primjenu pravila objektivne odgovornosti skladistara. Taj iznos isplacuje se imaocu zaloznice. npr. pa ih stoga ne ponavljamo. Odgovornost za stetu: Sklapanjem ugovora o uskladistenju javno je skladiste preuzelo obvezu cuvanja robe U toj duznosti cuvanja nije sadrzana obveza osiguranja. koju javno skladiste vodi kronoloskim redom Knjiga mora biti povezana paginirana i potvrdena od nadleznog drzavnog tijela. Skladisnica Skladisnica je izvadak iz maticne knjige za skladiznice. mora voditi jos i maticnu knjigu za skladisnice Organizirano javno skladiste pruza svoje usluge na osnovi sklopljenog ugovora o uskladistenju 4. osim ako je izrijekom ugovorena Postavlja se pitanje pravila po kojima ce se prosudivati odgovor nost javnih skladista za stetu. u svemu vrijede i za ovaj ugovor. Raspolagati robom moze samo deponent ih osoba na koju je on indosamentom pienio to pravo Sto se tice raspolaganja. Ugovor o uskladistenju . Medutim. a i svaki njen dio samostalno. ukljucivo i izgubljenu dobit. ziva zivotinja. Glede obujma. Prema tome. skladistar odgovara za stetu. ako je stetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepaznjom. jasno nam je da potpuno i slobodno raspolaganje pohranjenom robom ima samo ona osoba koja istodobno drzi priznanicu i zaloznicu. u prvom slucaju potreban je obicni. Predajom skladisnice u cjelini ili predajom pojedinih njezinih dijelova prenosi se na trecega pravo raspolaganja pohranjenom robom odnosno pravo zaloga na robi Javno je skladiste duzno pohranjenu robu predati samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladisnicu. javno skladiste moze odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne us. to se dodaje kao posebna odredba ugovora. Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je u zaloznici naznacen Ako imamo na umu ono sto smo tekli kod priznanice.

primcem nego poslovodom bez naloga. mora odobriti nalogodavac Iznimno moze odstupiti kada mu zbog kratkoce vremena ih iz kakva drugog razloga nije bilo moguce traziti suglasnost nalogodavca. pazeci na interese nalogodavca.. u ciju konstrukciju je takoder ugraden nalog (mandat). kad se za nj pokaze potreba. o kojem ovdje govorimo. Za sve vrijeme izvrsavanja naloga duzan je. svoj«-. ako osoba koja se ponudila drugome izvrsavati njegove naloge ih osoba u ciju poslovnu djelatnost spada obavljanje odredene vrste naloga (komisionari. na primjer. Inace se u teoriji smatra daje ugovor o nalogu u pravilu besplatan pravni posao. a ugovora o djelu razni drugi. kao sto to cini npi talijanski Gradanski zakonik koji govori samo opravnim poslovima. su prema ZOO (cl. ostajuci u njegovim granicama. pa se poslovi koje sklopi s trecima smatraju kao da ih je sklopio sam nalogodavac. posrednici.. postupati kao dobar priviednik odnosno dobar domacin. sto se u praksi moze ponekad dogoditi. Naime. pa se ugovaratelji odlucuju za oblik koji im najvise odgovara Kao i vecina drugih ugovoi a i ugovoi o nalogu je konsenzual. paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi Ocijeni ii da bi izvrsenje naloga prema dobivenim uputama bilo stetno za nalogodavca. U tom slucaju odgovara samo za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za upute koje mu jej dao (culpa in instmendo) . Tek prihvacanjem od strane onoga kome je upucen. izuzev ako bi nalogodavac odobrio odstupanje odnosno prekoracenje. Nalogoprimac je duzan izvrsiti nalog u svemu kako glasi. na najpogodniji nacin Na ugovor o uskladistenju na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o ostavi UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) 1. naime. inace odgovaraju za stetu koju bi on zbog toga pretrpio Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako je uz nalog ovlasten i na zastupanje. onako kako bi postupio u svojoj vlastitoj stvari Ugovor o nalogu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja medu ugovarateljima. ako spomenute osobe ne zele prihvatiti ucinjeni nalog. ne propisuje oblik tog ugovor a. Prema tome ti poslovi mogu biti pravne prirode. otpremnici i dr. On se. iznenadna bolest). Primjer za rad u ime i za racun nalogodavca. duzan je. komisionar. otpremi i posredovanju. Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. po cemu se takoder razlikuje od ugovora o djelu koji je uvijek naplatan. brise jedna od bitnih razlika izmedu ugovora o nalogu i ugovora o djelu Objekt ugovora o djelu. nastaje ugovor o nalogu.U slucaju da na uskladistenoj robi dode do neotklonjivih promjena zbog kojih bi mogla propasti ili se pokvariti. takoder »odredeni poslovi« iz cijeg se primjericnog nabrajanja (izrada ih popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlascuje poduzeli odredene poslove za racun nalogodavca (mandanta) Nalog (mandatum) sam za sebe nije ugovor vec jednostrana izjava volje. No. Obveze nalogoprimca a) Izvrsenje naloga. smatra se daje ugovor o nalogu sklopljen u trenutku primanja naloga Stovise. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina. prodati robu bez odgadanja. ZOO. ali takoder i razni fakticni poslovi. ako su nepravne. Redaktori ZOO su koncipirah ugovor o nalogu kao naplatan ugovot s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode medusobnog odnosa ugovaratelja.. jer odstupanje. naime. Ugovor o nalogu je neformalan pravni posao. Pojam i karakteristike. ugovora o komisiji. nece vise smatrati nalogo. Pitanje prirode poslova kao objekta ugovora o nalogu vazno je utoliko. sto se. ^ Do prihvata moze doci i sutnjom.) ne odbije nalog. ZOO ne odreduje poblize prirodu tih poslova. duzne su o tome bez odgadanja obavijestiti nalogodavca. Pri tome je duzan postupiti prema primljenim uputama.ni ugovor 2. duzan ga je na to upozoriti i zahtijevati nove upute ih njihovu izmjenu. Svako drugo odstupanje od uputa ih prekoracenje granica naloga je nedopustivo i dovodi do promjene nalogoprimceva polozaja. a ako radi besplatno. imamo kod ugovora o punovlascu (zastupanju) u kojem je nalog jedan od vaznijih elemenata. ako to na njegov poziv ne bi mogao pravodobno uciniti deponent. otpremnik i posrednik djeluju . a procijenio je na osnovi svih okolnosti da to nuzno zahtijevaju interesi nalogodavca. Moze li nalogoprimac odstupiti od naloga i uputa? U nacelu ne moze. imperativne upute. Prometno znacenje naloga zapravo se i ostvaruje pretezito preko spomenutih ugovora kao specijalnih vrsta opceg ugovora o nalogu. upute mogu biti takve da nalogoprimcu ostavljaju mogucnost izbora izmedu vise mogucih rjesenja fakultativne upute ih pak slobodu postupanja primjerenu odredenim okolnostima indikativne upute. 600). imr. Ne dobije li nalogoprimac odledene upute o izvrsenju posla. skladistar je duzan.) dade zakljuciti da su fakticne prirode ZOO ocito nije prihvatio glediste teorije da bi objektom ugovora o nalogu bili pravni poslovi. S druge strane kod. a za racun komitenta kao nalogodavca. Izneseno vrijedi uglavnom za tzv. Stoga je nalogoprimac duzan osobno izvrsiti nalog Izvrsenje moze povjeriti drugome samo s dopustenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti (npr. u kojem slucaju radi u ime i za racun nalogodavca. fakticni poslovi. fakticne prirode.

odgovara nalogodavcu za stetu. onda pravicnu naknadu. potpunim. no za nju moze volju ocitovati i netko treci. Nasljednici nalogoprimca su duzni sto prije o tome obavijestiti nalogodavca i dok on ne preuzme brigu o svojim interesima. Prestanak naloga Osim opcih pravila o prestanku ugovora. medutim. nalogoprimac je duzan podnijeti izvjestaj i poloziti iacun Buduci da uvijek radi za racun nalogodavca. Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. a za racun nalogodavca. -smrcu nalogoprimca. b) Podnosenje izvjestaja i polaganje racuna Nakon izvrsenog posla. naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode medusobnog odnosa Nalogoprimac koji je bez svoje krivnje samo djelomicno izvrsio nalog. 4. 3 Obveze nalogodavca. ako je. Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za odustanak Nakon prestanka naloga nalogoprimac je duzan vratiti punomoc koju je primio Premda nalogodavac moze odustati od ugovora ne navodeci razlog. ako nema obicaja. Prema njima nalog prestaje: -odustankom nalogodavca. Stoga se pr avni posao sto ga je sklopio zastupnik smatra da je sklopljen od samog zastupanog. dao neposredan povod odustanku. nalogoprimac je duzan obavljati sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima U protivnom. a da za otkaz nisu postojali osnovani razlozi. stvari. nalogoprimcu isplatiti odgovarajuci dio naknade za njegov trud i naknaditi mu stetu prouzrocenu odustankom. te ustupiti mu stecene trazbine Ako primljeni novac ne preda na vrijeme. dijeli na ugovorno (dobrovoljno) izakonsko (npr. ako to nalogodavac zatrazi. ali za racun zastupanoga. odgovara za stetu koju trpi nalogodavac zbog otkaza Poslove koji ne trpe odgadanje. ako odustane bez osnovanih razloga. prosirio tu diobu. bez obzira na to kako je doslo do njegova izbora. ali samo ako je tako ugovoreno ih ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. duzan je platiti kamate po najvisoj ugovornoj stopi za sve vrijeme uporabe novca. ovlastim odvjetnika da za mene kupi kucu Iako je tu odvjetnik ocitovao svoju volju. ali i u tijeku izvrsavanja naloga.Nalogoprimac ce. volju moze ocitovati izravno sama osoba koja sklapa pravni posao. Dakako. Nalogoprimac nastavlja voditi poslove sve dok ih nasljednici nalogodavca ne preuzmu. nalogodavac ima pravo zahtijevati izvrsenje neposredno od zamjenika. nalogoprimac je duzan bez odugovlacenja predati nalogodavcu sve sto je primio obavljajuci preuzete poslove (novac. nalogodavac ima piavo zahtijevati njezino smanjenje naknaditi troskove koje je nalogoprimac ucinio i koji su bili potrebni za izvrsenje naloga s kamatama od dana kada su ucinjeni. ne samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao nego i za njegov rad. Otkaze h u nevrijeme. I platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobicajena odnosno. preuzeti obvaeze Sto ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime. Taj treci zove sc zastupnik. staratelistvo) ZOO je. medutim. Zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredn. . Nalogoprimac ne bi imao pravo na dio naknade i naknadu stete. Ako je ugovorena naknada u ocitom netazmjeiu s ucinjenim uslugama. ako mu povjeri izvrsenje naloga bez suglasnosti nalogodavca ili ga na to nisu silile okolnosti. Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje. -otkazom nalogoprimca koji moze dati kad hoce. Medutim. ipak on ne postaje vlasnik kuce i nije osoba koja treba platiti kupovnu cijenu. Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime. ima pravo na dio naknade iazmjeian obavljenom poslu. samo ne u nevrijeme. na prestanak ugovora o nalogu primjenjuju se i posebna pravila. nalogodavca ih nalogoprimca. Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravnom (tehnickom) smislu Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim ocitovanjem volje u ime i za racun zastupanoga. Taj nositelj prava i obveza iz takve kupoprodaje upravo sam ja sam. neposr edno zastupstvo moze temeljiti jos i na statutu ih drugom opcem aktu i aktu nadleznog tijela. -prestankom pravne osobe ako je nalogodavac ih nalogoprimac pravna osoba Takoder dolazenjem pod stecaj: 1 lisenjem poslovne sposobnosti. duguje zatezne kamate od dana kad ih je bio duzan predati. koji je sklopio zastupnik. naknaditi koju je nalogoprimac pretrpio u izvrsenju naloga bez svoje krivnje. Uobicajeno je da se neposredno zastupstvo. Naknada se placa nakon izvrsenog posla Kao sto je receno. nalogoprimac ima zakonsko zalozno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca sto ih je dobio na osnovi ugovora o nalogu. Kad izvrsenje posla obavlja zamjenik nalogoprimca. To znaci da ucinci pravnog posla. Na primjer. to vrijedi ako je ugovor o nalogu bio naplatan. pobrinuti se o njihovoj zastiti. a ako se njime posluzio. UGOVOR OPUNOVLASCU Opcenito o zastupstvu. koje se kratko naziva zastupstvo. postupajuci suprotno uputama i ne cuvajuci interese nalogodavca. -smrcu nalogodavca. osim na ugovoru i zakonu. kao i na novcu koji je naplatio za racun nalogodavca. duzan je. cak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjesan. Najvaznije obveze nalogodavca su slijedece: " predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreden iznos novca (avans) za predvidene izdatke i troskove u svezi s izvrsenjem posla. Da bi osigurao naplatu troskova i naknade za trud. odgovarati. tako da se. dokumentaciju). nastaju neposredno za zastupanoga Zastupani je onaj koji iz pravnog posla stjece prava i pr euzima obveze. ili djelomicnim.

cl. a s druge strane zastupnik pravno moze nesto uciniti Ako sad razmotrimo odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. Prema ZOO-u (st. nastao je ugovor o punovlascu. nalog je konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalaze drugoj strani (mandataru) da za niu obavi neki posao. Bio bi npr. vidjet cemo da kod zastupstva zastupstva stvarno postoje dva odnosa Jpdnn je odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. dok ga nalog obvezuje interno Zastupanje Treci je element u ugovoru o punovlascu .Buduci da posredni zastupnik sklapa pravni posao u vlastito ime. on ce na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmedu njega i zastupanoga morati na njega prenijeti sve ekonomske koristi koje je stekao iz posla Morat ce dakle na zastupanoga prenijeti vlasnistvo. punomoc i zastupanje. prema tome. — Nalogom se. Prava i obveze koje je posredni zastupnik stekao za zastupanoga ne prelaze automatski na osobu zastupanoga To znaci daje za prijenos takvih prava i obveza na zastupanoga potreban nov pravni posao izmedu zastupanog i posrednog zastupnika Primjer posrednog zastupstva imamo kod komisiona Komisionar radi u svoje ime. punomocje) na specijalno. ah za racun zastupanoga. koji se sada zove punomocnik. stjece prava i preuzima obveze. Ali. mora se s nalogom spojiti punomoc. punomocnik je neposredni zastupnik po ugovoru. ne u svoje ime. jer ti nazivi u sebi pojmovno sadrze i pojam zastupanog i pojam zastupnika. onog casa cim je netko drugome dao nalog i punomoc. dovoljan za kupnju pokretne stvari ih obavljanje neke usluge Osobito sam nalog nije dovoljan kad je potrebno da nalogoprimac nastupi prema trecima. Samo. nego u ime nalogodavca. a drugi je odnos koji postoji izmedu zastupnika i trecih osoba S jedne strane zastupnik treba nesto uciniti. a druga se strana prihvatom naloga obvezuje rta njegovo izvrienie. koja sklapa odredeni posao mora imati siguran dokaz da ucinci pravnog posla ne nastupaju za onoga koji volju stvarno ocituje. Ugovorno zastupstvo . Punomoc ovlascuje nalogoprimca. Prema tome. nego za onoga u cije ime volju ocituje. govorimo o zastupanom i zastupniku. ugovaratelje promatramo s gledista naloga. genericno i generalno . dijelimo punovlasce (ili. a za racun komitenta. Treca osoba s kojom posredni zastupnik sklapa piavni posao niti zna niti mor a znati da je pr avni posao sklopljen za racun zastupanoga: Treca osoba i zastupani uopce ne stupaju ni u kakve pravne odnose. vidi se da kod ugovora o punovlascu moiaju postojati tri sadrzajna elementa: nalog. dok je punomocnik ugovorni zastupnik. kod kupnje nekretnine ih vodenja parnice Treca osoba. »ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov racun poduzme odredene poslove« Punomoc Sam nalog kao interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika nije uvijek dovoljan. a ovaj na to pristane Kao sto se iz definicije vidi mi smo ugovorne strane nazvali opunomocitelj i punomocnik Ali su moguci i drugi nazivi Ako. Punomoc je nalogodavceva (mandantova) izjava upucena trecim osobama kojom se daje ovlastenje punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. Ono se ne mora posebno ugovoriti Naime. npr.opunomocitelja. dakle prema svom suugovarateliu. Ako bolje pogledamo polozaj zastupnika. Vrste punovlasca Prema tome kako je instruiran sadrzaj punomoci. staratelj je neposredni zastupnik po zakonu.ugovor o punovlascu Elementi ugovora o punovlascu: Nalog (mandat) Pravna analiza ugovornog zastupstva dovodi nas do ugovora o punovlascu . naime. 2. naime. nazivamo ih nalogodavac i nalogoprimac Promatramo li ih s gledista zastupanja. tj u ovom slucaju . Drzimo da je najpravilnije nazivati ih opunomociteli i punomocnik. ali za tudi racun. Ugovor o punovlascu Iz onoga sto smo do sada iekli. i taj drugi je to prihvatio. trazbinu itd Ah isto tako zastupani ce mor ati osloboditi posrednog zastupnika svih onih obveza koje je preuzeo na svoje ime. npi. kako je posredni zastupnik doduse sklopio pravni posao u svoje ime. 749). dolazimo do pojma naloga ili mandata To nije fakticni nego obveznopravni odnos. dotle je staratelj zakonski zastupnik. I jedan i drugi su neposredni zastupnici.. ureduje unutarnji. To pak znaci da nalogoprimac mora prema trecemu nastupiti kao punomocnik. Naime. mogli bismo reci ovo: Ugovor o punovlascu je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomociteli dade nalog i punomoc punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. On je osoba koja prema trecem. to se i sam pr avni posao smatra njegovim pravnim poslom.zastupanje. prema trecima. interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika . Medutim. kako se jos naziva. Ako bismo htjeli dati definiciju ugovora o punovlascu. Ako se hoce postici da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac (mandatar) nastupi kao punomocnik nalogodavca. 1. a 1 njime i ucinak neposrednog zastupanja.

Punomoc se naziva neogranicenom ako punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako da postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni U protivnom slucaju punomoc se naziva ogranicena punomoc (npr. Kakav je polozaj druge ugovorne strane u tom slucaju? Ako je ona bila savjesna. uzimanje zajma i vodenje spora. preuzimanje mjenicne obveze ili obveze jamstva. osim ako ni on sam nije znao za opoziv odnosno suzenje punomoci. izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. Prekoracenje ovlastenja Osnovno je pravilo kod ugovora o punovlascu da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlastenja u punomoci. razmotrit cemo je pod slijedecim podnaslovom. Buduci da se to tice unutarnjeg li odnosa izmedu strana. o izbr anom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade. To znaci da ce imati pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu s potrebama i interesima opunomocitelja U protivnom. moze. U nacelu. li odobrenje u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste odobri i ocijeni. punomocnik je duzan obaviti nalog osobno Samo uz dopustenje opunomocitelja ili kad je na to primoran okolnostima. vec poslovodom bez naloga. ZOO ne definira redovno poslovanje. ono je ipak ograniceno na poslove koii ulaze u redovno poslovanje. q nagodbi. Poslovni punomocnik (onaj kojega je trgovacko drustvo ovlastilo da sklapa pravne poslove iz njegove poslovne djelatnosti) treba imati specijalnu punomoc za otudivanje ili opterecivanje nekretnine. U svim ostalim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem. Napomenimo da se nalogodavac moze i naknadno suglasiti s odstupanjem od njegova naloga i uputa. smatra se da je odobrenje odbijeno. Takvo se specijalno punovlasce daje za preuzimanje mjenicne obveze. moze odstupiti od naloga i uputa ako to. Koliko god generalno punomocje daje punomocniku veliku operativnu samostalnost. Punomocnik u tom slucaju odgovara opunomociteliu za stetu. . sklapanje ugovora o jamstvu. osim ako su za njih znale ili morale znati Opunomocitelj moze u svako doba. po njegovoj procjeni. sve obveze koje je preuzeo i troskovi koje je imao padaju na njegov teret. a u svim drugim slucajevima ona se moze dati Specijalna je punomoc instruirana za jedan odredeni pravni posao Gencricno punovlasce je ono koje se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova Tu je punomoc instruirana na vrstu pravnih poslova. uputa i kim ima sklopiti pravni posao. U navedenim slucajevima mora postojati specijalna punomoc. Od naloga i uputa punomocnik moze odstupiti samo uz suglasnost opunomocitelja kao nalogodavca. pa cak i onda kad se ugovorom odrekao toga prava Za to se ne trazi nikakav poseban oblik Opoziv i suzavanje punomoci nema ucinak prema trecoj osobi koja je s punomocnikom sklopila ugovot.Specijalno punovlasce daje se za odredeni pravni posao. a druga strana nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. no stanovitu predodzbu o njemu ipak mozemo stvoriti. Glede oblika punomoci vrijedi odredba (cl. Jedino ako zbog kiatkoce vremena ili iz nekog diugog razloga ne moze zatraziti suglasnost. moze izvrsenje naloga povjeriti drugome (npr. opunomocitelja ne obvezuje tako sklopljeni ugovor. jer znamo da u njega ne ulaze oni poslovi za koje je potrebna specijalna punomoc. po svojoj volji suziti ili opozvati punomoc. ne cekajuci da se opunomocitelj izjasni odobrava li ili ne odobrava ugovor. genericna se punomoc daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici Generalno punovlasce je ono po kojem se punomocniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se ticu opunomocitelja. Punomocnik je duzan. osim ako ga naknadno odobri (ratihabiciia1 Ne uslijedi . U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje sklopljenom ugovoru. nalazu interesi opunomocitelja. Ugovot sto ga punomocnik sklopi djelujuci u granicama svojih ovlastenja iz punomoci obvezuju neposredno opunomocitelja i drugu ugovornu stranu Prekoraci li punomocnik svoja ovlastenja. a o izvrsenom poslu duzan je poloziti racun i odmah predati opunomocitelju sve sto je primio obavljajuci posao . s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Pri tome je duzan paziti na interese opunomocitelja i njima se rukovoditi. 90 ZOO-a) da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje toga ugovora (nacelo pariteta oblika). Na primjer . uputa o mjestu i vremenu ispunjenja neke obveze itd) Sve takve upute internog su karaktera i ne djeluju prema trecim osobama. 1 da nije znala niti morala znati za opoziv odnosno suzenje punomoci. na zahtjev opunomocitelja. drugim rijecima. tada ioj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu. ako nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. Nesto je drukcija situacija kad punomocnik (nalogoprimac) odstupi ili prekoraci granice naloga odnosno uputa. podnijeti izvjestaj o stanju poslova. odvjetnickom pripravniku). Prava i duznosti ugovornih strana Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primijenim uputama. kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao opunomocitelj.

a za racun komitenta. kao i da s istom paznjom cuva povjerenu mu robu. To se medu ostalim vidi i po tome sto sva prava i sve obveze koje izlaze iz pravnih poslova sto ih sklapa komisionar ipak stvarno pripadaju komitentu iako je pravno njihov nositelj komisionar. jer je komisioni posao tipicni pomocni posao robnog prometa i mora se sklapati brzo. a u pravilu i ne zna.istekom roka na koji je sklopljen.izvrsenjem naloga. Iz onoga Sto smo do sada rekli vidi se da se putem komisionog posla (ugovora) posredno postize onaj ucinak koji se kod zastupstva postize neposredno. unutarnji odnosi izmedu komisionara i komitenta. Komisionaru takva punomoc nije potrebna. a postoji opasnost znatnijeg ostecenja robe. -stecajem ili lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti opunomocenika ili punopocnika. On je u poslu ugovorna strana. to je posao povjerenja koje je.Trecih se osoba ne tice taj interni odnos. On ne dobiva od komitenta punomoc . jer komisionar sklapa poslove u vlastito ime.ispravu kojom bi se prema trecima legitimirao. uostalom. Ako je prema nalogu bio duzan osigurati robu. osim ako je ugovorom iskljucena ili tako proizlazi iz prirode medusobnog odnosa. Komisionar je duzan obavjestavati komitenta. Pri sklapanju pravnih poslova s komisionarom treca je osoba potpuno' nezavisna od sadrzaja komitentovih naloga. Visina naknade odreduje se ugovorom Ako^nije ugovorena. radi osiguranja svoje trazbine na ime naknade i troskova Prestanak ugovora o punovlascu Ugovoi o punovlascu prestaje: 1 .Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud. komisionar ju je duzan prodati sto je povoljnije moguce. prema prilikama. jer. za koga komisionar stvarno radi. Medutim. ugovor o komisionu jest neformalan pravni posao. pa nije. Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s paznjo riPd obrog privrednika. o razvoju posla i izvrsenju naloga (npr obavijestiti komitenta da je za njega kupio robu kako bi on mogao dalje njome disponirati) Komisionar je takoder duzan obavjestavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraziti yf|g njegove upute Medutim. Opunomocitelj je duzan naknaditi punomocniku troskove koje je on. . inkaso-komisija) ih. Iz toga slijedi da komisionar pri sklapanju poslova mora postupati u skladu s inter esima komitenta. jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. o kreditnoj komisiji (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit itd. Nakon obavljenog posla komisionar mora. duzan mu je dati odredenu svotu novca kao predujam za te izdatke Duznost je opunomocitelja da preuzme obveze sto ih je punomocnik uzeo na sebe obavljajuci posao Punomocnik ima zakonsko zalozno pravo na novcanim iznosima koje je naplatio za racun opunomocitelja i drugim pokretnim stvarima opunomocitelja sto ih je primio na osnovi naloga. Obveze komisionara. kao sto znamo. daje se uobicajena naknada. Komitent nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar. ucinio za izvrsenje naloga U tu svrhu. Komisionar ne nastupa prema trecim osobama kao komitentov punomocnik. -opozivom punomoci. on ipak radi po nalogu komitenta. tj. a smrcu opunomocitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se punomocnik primio naloga i obzirom na svoje osobne odnose s opunomociteljem. Najcesce se radi o kupnji ih prodaji. Kad je punomocniku izdana pisana punomoc. Na temelju naloga rjesavaju se interni. 2.6 Komision. . s druge strane. duzan ju je vratiti po prestanku ugovora o punovlascu. odustankom opunomocitelja. kao potr ebne. onaj koji sklapa pravni posao ne mora znati niti je duzan ispitivati radi li komisionar stvarno u okviru ovlastenja koje je dobio od komitenta. Pravni poslovi koje komisionar sklapa u vlastito ime. Zbog svega toga nazivamo komisionar a posrednim zastupnikom. To je i r azumljivo. Komisioni posao.otkazom punomocnika (osim u nevrijeme). U poslovnom je zivotu sklapanje pravnih poslova preko komisionara vrlo prakticno. primanje isplata tzv. Medutim. -prestankom postojanja. pa se tada govori o komisionoj kupnji ili o komisionoj prodaji.smrcu punomocnika. treca osoba cesto mora znati opseg naloga. l . iako komisionar sklapa pravne poslove u vlastito ime. poloziti racun. a to u krajnjoj liniji znaci da ima slucajeva u kojima je tr eca osoba duzna provjeriti zastupnikova ovlastenja To usporava brzinu prometa i cesto je nepr akticno. odgovara i za njezinu slucajnu propast ili ostecenje. Komisionar nije neposredni zastupnik Za zastupnika je bitno da sklapa pravne poslove u tude ime i za tudi racun.vezni i naplatni pravni posao Vazan sadrzajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. osnovna eticka osnova robnog prometa i ne treba mu posebna kautela u odredivanju oblika samog posla. pravicna naknada. to se trecega ne tice jer treci uopce i ne mora znati. No moze se raditi i o plateznoj komisiji (vrsenje uplata. Kako ce komitent svoja prava prema komisionaru ostvariti.). bez nepotrebnog odgadanja. komisioni ugovor ili komisioni posao jest dvostranoob. ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe. KOMISION Komision je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da ce uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime. a ako nema obicaja. ako nema vremena za cekanje uputa. recimo. a za racun komitenta mogu biti vrlo razliciti. To znaci da je duzan predati komitentu sve sto je primio na temelju posla sklopljenog za njegov racun (npr kupljenu robu) i prenijeti na komitenta trazbine i ostala prava koja je stekao prema trecem. . kod zastupstva.

a upis u zemljisne knjige modus stjecanja. To znaci da komisionar mota. ZOO-a) da u tom slucaju komisionar mora komitentu naknaditi razliku i prouzrocenu stetu. vidi se osobito u onom slucaju kada je komisionar sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je predvidio i odr edio komitent Ipak i u takvom slucaju. po kojoj dvije ili vise osoba pristaju na to. pri cemu je ugovor o ortakluku titulus. odnosno u slucaju kad komitent naknadno odobri prodaju na kredit.. Komitent nije duzan predujmiti komisionaru sredstva potrebna za obavljanje posla. Avans je iznos koji se daje unaprijed na racun djelomicnog ispunjenja jos prije nego je trazbina dospjela. ugovor ce se morati sklopiti u pisanom obliku. Buduci da kod ugovora o komisionu moze komisionar imati stanovite zahtjeve prema komitentu (pr ovizija. ali takoder i drugarima. u slucaju stecaja komisionara. kao sto je receno. Ovdje se postavlja pitanje moze li komisionar od komitenta traziti predujam ili avans. osim ako je tako ugovoreno. Na kraju jos jedno vazno juridicko objasnjenje Komisionar sklapa piavne poslove u svoje ime. delkredere komision. To znaci da moze svoju trazbinu namiriti sudskom prodajom robe. 773. Drugo je pitanje moze li komisionar prodavati na kredit komitentovu robu. Komisionar ima pravo na proviziju i u onom slucaju kad je do neispunjenja posla doslo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni komitent ni komisionar. Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu. robu ne samo kupiti nego i predati komitentu. kada se u imovinu ortakluka unose nekretnine One. Drustvo za zajednicko tecenje ili ortakluk postaje pogodbom. Ali. part. bio bi duzan komitentu odmah poloziti cjelokupni iznos kupovne cijene. Ako je komisionar dobio nalog da ne samo sklopi nego i potpuno izvrsi pravni posao. Tada je za valjanost ugovora potrebno naciniti popis unesene imovine i svaki njen dio opisati te naznaciti od koga potjece. razumije se. moze li komisionar sklopiti posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odredenih nalogom. ako je takvu obvezu posebno preuzeo. kao i onih koje je komisionar nabavio za njegov racun Ako ih je komisionar predao trecemu. komisionar ima zakonsko zalozno pravo na komisionoj robi ako se jos nalazi u njegovoj detenciji. To njegovo osnovno pravo slijedi vec iz same biti ugovora o komisionu j Ali komisionar ima pravo na proviziju samo ako je posao ne samo zakljucen s trecim nego ako je i izvrsen. naime. komitent moze od trecega zahtijevati isplatu njihove cijene ORTAKLUK Ugovorom o ortakluku ili drustvu gradanskog prava dvije se ili vife osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i imovine radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. komisionar ipak moze traziti nagradu. s tim da ce se izvrsavanje. Svojevrsna je iznimka od neformalnosti i kad se ugovor odnosi samo na sadasnju ili samo na buducu imovinu. Iznimno. neformalan. Prava komisionara. pa se moze sklopiti usmeno.Da komisionar doista sklapa poslove u vlastito ime. Ako bi komisionar prodavao na kredit komitentovu robu. nego je obvezan da takve koristi ustupi komitentu. nastali visak koristi komisionar ne moze zadrzati za sebe. tj ispunjenje duznih cinidaba dalje odvijati izravno izmedu komitenta i trecega. U svezi s tim je i pravo komitenta da. Obratno je pitanje. sva prava i obveze iz komisionog posla pripadaju komisionaru. Nije potrebno iskazivati vrijednost imovine. stovise i konkludenlno (cesto izmedu supruznika). da uloze samo svoj trud. Ortakluk nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili vise osoba uloziti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednickog cilja. a za tudi racun. pisano. nalog komitenta moze ici u tom pravcu da komisionar posao samo zakljuci. ekonomski je u poslu angaziran komitent To je vazno jei se sve trazbine iz posla sto ga je komisionai sklopio za racun komitenta smatraju prema komisionaru i njegovim vjerovnicima trazbinama komitenta. pa do ispunjenja ne dode krivnjom komitenta. ili svoje stvari radi zajednicke koristi. U tom slucaju solidarno je odgovoran sa svojim suugovarateljem Tojetzv. Po svojim karakteristikama ugovor o ortakluku je: konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka. postaju suvlasnistvom ortaka. Komisionar tu ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija). Ugovorne se strane nazivaju ortacima. ali bez pravne osobnosti. . Stovise. prodaja zbog opasnosti znatnijeg ostecenja robe. a za tudi racun. To ne vrijedi za prodaju pokretnina preko komisionih prodavaonica. Pravno je dakle u poslu angaziran komisionar Medutim. Odgovara li komisionar da ce njegov suugovaratelj ispuniti obvezu? Da. npr. Komisionar ima pravo i na sve troskove koji su bili potrebni i koje je on ucinio za izvrsenje naloga. Komisionar je duzan priopciti komitentu I kojom osobom je zakljucio posao. s kamatama od dana kad su ucinjeni. S pravne tocke gledista. To ne vrijedi u slucaju kad je imao komitentovo ovlastenje da robu proda i na kredit. a komitent ima pravo ne prihvatiti sklopljeni posao To pr avo komitent gubi ako je komisionar spreman da mu odmah plati razliku i stetu Iznimka od tog pravila je. makar mu ih komisionar jos nije ustupio Stoga komisionarovi vjerovnici ne mogu takve trazbine plijeniti. tr oskovi itd ). Ortakluk nije pravna osoba. osim ako je predujam ugovoren. npr prodati robu ispod cijene koju je odredio komitent? Pravilo je (Cl. zahtijeva izlucenje iz stecajne mase onih stvari koje mu je predao radi prodaje. Isto je tako komitent duzan osloboditi komisionara i svih obveza koje je on preuzeo na sebe sklapajuci pravni posao. komisionar se moze namiriti iz vrijednosti tih stvari prije ostalih komitentovih vjerovnika Spomenimo i pravo komisionara na prvenstvenu naplatu svojih potrazivanja iz vrijednosti koju je stekao za racun komitenta (npr iz naplacenog novca). On je zajednica osoba i dobara.nerima ih clanovima drustva.

vjerovnik su ostali ortaci Prema tome. a ne i naslijedenu imovinu. medutim. ali ne i na udio u glavnici. u odvjetnistvu. ostecene ili oduzete stvari iz imovine ortakluka. a motivi egoisticki ili altruisticki. moze biti ugovoren i samo za jedan posao. zahtijeva se da ima stanovitu. nego se slijevaju u jednu cjelinu radi ostvarenja cilja ortakluka. medutim. ortak stoji prema skupu ortaka. Dopusten je ako se ne protivi ustavu. to se mora u ugovoru izrijekom navesti. vec samo pretpostavka za ostvarivanje zajednickog cilja Za prava pojedinog ortaka. osobito svojim ulogom. Zakljucno se moze reci da zajednicki cilj moze biti materijalne ih idealne naravi. Zajednicki cilj mora se i zajednicki ostvarivati bilo kojim oblikom zajednickog djelovanja. Zajednica osoba treba biti tako organizirana da svaki ortak moze ostvariti pravo na rijec. utjecaj i kontrolu. sto kod otkaza nalaze postivanje otkaznog roka. jocietas leonina i stoga nedopustiv Materijalni se cilj redovito sastoji u ostvarivanju i razdiobi dobitka. a za obveze pojedinog ortaka. Buduca imovina obuhvaca samo stecenu. 69.uzajamno obvezan. Za vrijeme trajanja ortakluka ortak ne moze raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednicke imovine. Svaki ortak moze tuzbom actiopro socio zahtijevati cinidbu odnosno ulog u svoje ime. prisilnim normama ili pravilima morala. Ulazu se stvari. trajni obveznopravni odnos. kao sto to pokazuje iskustvo u zemljama razvijenog trzisnog privredivanja Oblik ortakluka osobito je pogodan u trgovini na malo. Zajednica dobara (zajednicka imovina). nap1atan. jer ortaci ne izmjenjuju cinidbe medusobno. jer za svoj ulog kao cinidbu ortak dobiva udio u ortackoj imovini kao protucinidbu. Posljedica ne. Ortak moze uloziti pojedine stvari i prava iz svoje imovine. Ortakluk mogu osnovati i fizicke i pravne osobe. Osim ortackih uloga u imovinu ortakluka ulaze i naknade za unistene. kad se vise osoba sloze pribaviti odredena materijalna dobra i darovati ih trecima i si. ili jednu vrstu poslova. pod njom se razumijeva samo sadasnja imovina Zeli h se uloziti i buduca imovina. Povecanje uloga moguce je samo uz pristanak ortaka. Konstitutivni elementi ortakluka Subjekti. u austrijskoj sudskoj praksi ucvrscuje se tendencija da se postojanje organizacije zahtijeva kao pretpostavka opstojnosti ortakluka. kao i sva imovina stecena tijekom poslovanja ortakluka. Ortak koji ulaze samo rad. Imovina ortakluka sastoji se od ortackih uloga. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina. Ima. duznik su svi ostali ortaci. udruzivanju pripadnika slobodnog zanimanja. sudjelovanje u dobiti i riziku i dr U nedostatku ugovornih odredaba primjenjuju se dispozitivne odredbe zakona. ali za racun ostalih odnosno zajednicku imovinu. obrtnistvu. Ugovorom valja utvrditi nacine suradnje. ali to moze biti i neka prednost u gospodarskom smislu. Cilj je zajednicki kad svaki ortak u njegovu ostvarenju vidi ostvarenje vlastita cilja i kad preuzme obvezu unaprijediti ga. u udruzivanju trgovackih tvrtki za zajednicku prodaju (interesne zajednice). lijecnickoj pr aksi i si. a naziva se glavnicom ih fondom ortakluka. obavjestavanje. no moguce je i drukcije ugovoriti Nisu obvezni na naknadno povecanje uloga. Ortakluk redovito ima odredenu imovinu. Zajednicki cilj. Cilj mota biti dopusten i zajednicki. novac. nadzor. sto podrazumijeva duznost svakog ortaka na ugovoreni nacin. pravima ili novcu sijece se pravo na udio u glavnici ortakluka i ostvarenoj dobiti. Cinidbe se ne izmjenjuju izmedu ortaka. makar i posve labavu.dopustenosti cilja je nistavost ugovora o ortakluku. Bitna znacajka i konstitutivni element ortakluka je njegov cilj koji se utvrduje ugovorom o ortakluku. ima pravo na udio u dobiti. rad i druga dobra. Ortakluk. organizaciju Stovise. Tako je i prema nasem Zakonu o trgovackim drustvima s tim da se odredbe o ortakluku primjenjuju supsidijarno na javno trgovacko drustvo i tajno drustvo (cl. niti moze zahtijevati njezinu diobu Ortaci su obvezni na jednake uloge. osim ako je vrijednost njegova rada procijenjena i izrazen&u novcu i ukljucena u glavnicil>- . prigodna drustva. To su tzv. Ako se ortaci ne bi udruzili radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. prava. pa i onda kad mu je cilj iskljucivo idealne prirode. doprinositi ostvarivanju zajednickog cilja. Ortakluk se opcenito smatra osnovnim obhkom personalnog udruzivanja i u nekim zakonodavstvima se njegova pravila supsidijarno primjenjuju na personalna trgovacka drustva (javno trgovacko i komanditno drustvo). a moze uloziti i' cjelokupnu svoju imovinu Ako ortak ulaze cijelu imovinu. ne bi se radilo o ortakluku nego nekom drugom pravnom odnosu Ortakluk s ciljem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bio bi tzv. vec da one sluze zajednickoj svrsi visestrani pravni posao. Ulogom koji se sastoji u stvarima.149) Na posredan nacin to je odredeno i vrijedi takoder za komanditno drustvo Primjer idealnog zajednickog cilja imamo kad se udruzi nekoliko glumaca amatera radi zajednickih priredaba. Imovina ortakluka ustvari je zajednicka imovina ortaka. zabrana konkurencije i si Ortakluk moze imati znacajnu ulogu u gospodarskom zivotu. a ne prema pojedinom ortaku. Cinidba (ulog) drugih ortaka nije protucinidba za vlastiti ulog. Zajednica osoba Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. misljenja daje ugovor o ortakluku besplatan.

Opseg prenesenih ovlastenja ortaci utvrduju ugovorom ih odlukom U dvojbi se uzima da je preneseno ovlastenje za poslove redovitog upravljanja. c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku Svaki ortak ima pravo na udio u dobiti i obvezu snosenja gubitka Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku troskova i zajednickih dugova ' I Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortackih uloga. Ako je poslovodstvo povjereno odredenim osobama. pravnu ili fakticnu. Poslovodstvo i zastupanje. vrijednosnim papirima. ako sto drugo nije ugovoreno. U nedostatku ugovornih odredaba o tome. naime. Naprotiv. Ako ortaci ne utvrde udjele u dobiti i gubitku primjenjuje zakonska odredba prema kojoj svaki ortak ima. povecanju uloga. kad je glavnica dijelom ili u cijelosti izgubljena Udio pojedinog ortaka u dobiti i gubitku odreduje se prvenstveno ugovorom o ortakluku Mjerila za utvrdivanje udjela u dobiti i gubitku postavljaju ortaci autonomno Pri tome uzimaju u obzir ponajprije velicinu ortackog uloga. Razumije se. Prava i obaveze ortaka: a) Obaveza na unosenje uloga: Svaki je oitak duzan unijeti ugovoiom o ortakluku utvrdeni ulog koji se moze sastojati u svoti novca. tj glavnice Drugim rijecima. o izmjeni ugovora o ortakluku. ali ne i potpuno uskraceno. svih ortaka ili njihovih opunomocenika. Unosenje uloga ima karakter obveznopravne cinidbe Sto kao posljcdicu ima odgovornost za materijalne i pravne nedostatke objekta cinidbe b) Sudjelovanje u zajednickim poslovima. stvari koje se predaju u vlasnistvo (guoad sortem) ulaze u imovinu ortakluka. Ako nije drukcije ugovoreno. u slucaju povjeravanja poslovodstva jednom ili nekolicini ortaka. U nacelu pravo je i duznost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u vodenju zajednickih poslova Poslovodstvo obuhvaca svaku mjeru. koja je povezana s ostvarivanjem zajednickog cilja ortakluka. Ortaci mogu poslovodstvo ugovorom povjeriti jednom ili nekolicini ortaka. i poloziti racun o zajednickoj glavnici.Stvari koje se unose u oitakjuk mogu biti date na uporabu ili u vlasnistvo Stvari koje se predaju na uporabu (guoad usum) postaju neposrednim posjedom ortacke zajednice. ili. a modus predaja stvari odnosno upis u zemljisne knjige. odluke donose primjenom pravila o upravaljnju zajednickom stvari u suvlasnistvu. smatraju. pa i propustanju. jer ortakluk nije pravna osoba Prema opceprihvacenom gledistu one postaju suvlasnistvo ortaka.. ali bez prava glasa. pravom na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ortakluka te pravom na odlucivanje o pitanjima koja ne spadaju u poslovodstvo. pa se namjeravam posao u tom slucaju ne moze poduzeti Prava i obveze ortaka kojima je povjereno poslovodstvo ureduju se ugovorom o ortakluku. Ulog se moze sastojati i u radu. davanju smjernica za rad poslovode i sl. Takvu mogucnost predvida i ZOO Poslovodstvo se moze povjeriti i osobi izvan ortakluka Za to je potreban pristanak svih ortaka. Upucivanje na pravila o suvlasnistvu otvara pitanje sudjelovanja u poslovodstvu onih ortaka koji nemaju udjela u glavnici ortakluka. medutim. Ako je poslovodstvo povjereno nekolicini ortaka. stvarima. Naime. o poslovima redovitog upravljanja odlucuje se vecinom glasova. pravo svakog od ostalih ortaka ovlastenih na poduzimanje poslova da se usprotivi poduzimanju posla. neovisno o vrsti i velicini uloga. prema ZOO (cl. tj onih koji ulazu samo rad. Oni. Kako ce donositi odluke u svezi poslodavstva ortaci utvrduju ugovorom o ortakluku. Buduci da se ortakluk temelji na medusobnom povjerenju njegovih clanova. Postoji uska veza izmedu ovlastenja na poslovodstvo i zastupanje. drugoga svota novca itd. za sklapanje pravnih poslova s trecima potrebna je suglasnost. S druge strane ortak kojem je povjereno vodenje poslova ortakluka moze otkazati poslovodstvo iz opravdanih razloga Pri tome je duzan dovrsiti poslove koji ne trpe odgadanje Ortak koji otkaze u nevrijeme ili bez opravdana razloga odnosno koji ne bi dovrsio neodgodive poslove. To pravo moze bid ugovorom o ortakluku ograniceno. npr ulog jednoga moze biti zemljiste. autorskom pravu. know-how. ali ne ulaze u imovinu ortakluka. zatim ulozeni rad. kod visegodisnjih poslova. . ulozi trebaju biti jednaki odnosno jednake vrijednosti. osim ako bi drukcije bilo ugovoreno Prema tome. npr prepustanjem poslovodstva jednom ili nekim ortacima. primijenit ce se odgovarajuca pravila iz Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Prema tim pravilima. ali ne postaju njegovo vlasnistvo. vodenje poslova i sl. prihodima i troskovima poslovanja Racun se polaze u rokovima utvrdenim u ugovoru. tada se one. kao npr. otpustanju poslovode. izricita ili presutna. koja su podrobnije objasnjena u stvarnom pravu. ortak ima pravo sudjelovati u zajednickim poslovima. primjenjuju se pr avila f ugovora o nalogu glede mogucnosti odstupanja od primljenih naloga i uputa i nacina izvrsavanja naloga. primjenjuju se pravila o upravljanju zajednickom stvari u suvlasnistvu. jednak udio u dobiti i gubitku. 647g). dok se za poduzimanje poslova koji premasuju okvir redovitog upravljanja zahtijeva suglasnost svih suvlasnika. ne bi mogli sudjelovati u odlucivanju o poslovima U austrijskoj se literaturi zagovara rjesenje da oni imaju pravo sudjelovati. godisnje. Ortaci kojima je povjereno upravljanje duzni su uredno voditi poslovne knjige. ili po prestanku ortakluka. Iitulus stjecanja je ugovor o ortakluku. Vrsta i visina uloga pojedinog ortaka moze biti lazlicito ugovorenu. ugovor imao isporuci i drugim imovinskim dobrima. ostali ortaci svoje sudjelovanje u poslovima ortakluka ostvaiuju pravom na izvjesce i polaganje racuna od strane poslovode. primanju novih ortaka. ortak kome je povjereno poslovodstvo ne moze ga prenositi na drugoga ortaka ili trecu osobu Nazastupanje ortakluka prema trecima ovlasteni su svi ortaci. U nedostatku ugovornih odredaba. punomocnicima Ugovorom bi se mogao svaki od ortaka kojima je povjereno vodenje poslova ovlastiti da sam poduzima poslove. nesposobnosti za uspjesno vodenje poslova ili kakvih drugih vaznih razloga. ako se radi o nekretninama. prenosenju ili oduzimanju poslovodstva. odgovara za stetu koju bi time prouzrocio ostalim ortacima. Ovlastenje na vodenje poslova moze biti oduzeto jednoglasnom odlukom ostalih ortaka zbog grube povrede povjerene duznosti. patentima. Kao clan jedne zajednice koja ima odredene obveze. Predvideno je.

tj da nije znao niti morao znati da trazbina pripada imovini ortakluka. Steta moze nastati u obavljanju zajednickih poslova i neispunjenjem ugovornih obveza. Ortak koji je istupio ili je iskljucen iz ortakluka ima pravo na udio u dobiti nastaloj do dana istupa. Dioba zajednicke imovine Nakon sto je ortakluk prestao pristupa se diobi zajednicke imovine ortaka ZOO ima relativno detaljno razradena pravila o diobi zajednicke imovine i uputu na supsidijarnu primjenu propisa o razvrgnucu suvlasnicke zajednice Ponajprije se iz zajednicke imovine izdvajaju stvari koje su date na uporabu i vracaju ortaku. Njemu se. osim kad su ugovorom o ortakluku obuhvaceni i nasljednici ortaka. Nistava je ugovorna odredba kojom bi se iskljucilo ili ogranicilo pravo istupa iz ortakluka Ortak moze biti i iskljucen iz ortakluka ako za to postoje vazni razlozi. prestankom postojanja ili istupom jednog ortaka ako se ortakluk sastojiod samo dvije osobe Ako se ortakluk sastoji od vise osoba. Ako prihvate nasljedstvo obvezni su nastaviti ortakluk Ta se obveza ne odnosi na nasljednike nasljednika 6. npr.veznopravnim pravilima koja vrijede za obveze s vise duznika ili vjerovnika Prema ZOO duznik ortakluka ne moze staviti u prijeboj syoju trazbinu koju ima prema nekom od ortaka Ako bi treci imao Uazbinu prema nekom od ortaka tada ga ne bi mogao prebiti s trazbinom koju ima prema ortakluku. pri cemu se dio ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja . radi svoje vlastite koristi. predmnijeva se da ostali ortaci zele nastaviti ortakluk medu sobom Ortacka prava i obveze u nacelu ne prelaze na njegove nasljednike. stecaj ortaka.luku Istup i iskljucenje ortaka. pa se postavlja pitanje udjela u gubitku (u prvom slucaju) odnosno u dobiti (u drugom slucaju) Po zakonu takvo utanacen je u dvojbi vrijedi i za dobit i za gubitak. ali i obvezu snasanja gubitka nastalog do dana iskljucenja Kao dan istupa uzima se dan kad je data izjava o otkazu. tj posao izvan djelatnosti ortakluka. npr. ali bez prava na naknadu za pogorsanje uslijed redovite uporabe Takoder nema naknade ako je stvar slucajem propala. naime. ugrozilo postizanje zajednickog cilja ili nanijela steta ortakluku (zabrana konkurencije) Trazbine i dugovi ortakluka prema trecima ravnaju se prema opcim ob.Moze se dogoditi da ortaci odrede udjele samo u dobiti ili samo u gubitku. osim ako je bio savjestan. Odgovornost za stetu. I s druge i odredena kor ist Odnos prema trecima i zabrana konkurencije O odnosima prema trecima bilo je vec govora u svezi s poslovodstvom i zastupanjem Ovdje jos nekoliko napomena Nije dopusteno ortaku da pravnim poslom s trecom osobom obvezuje ortakluk bez izricitog ili barem presutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomocnika Takodet nije dopusteno ortaku poduzimati posao s trecima kojim bi se. c) d) e) 1. npr. radi se o stetama u okviru ortakluka Odgovornost se ne ogr anicuje samo na stete nanesene propustom paznje koju ortak pokazuje u vlastitim poslovima (ctdpa levis in concreto). a dan iskljucenja je dan kad je odluka o iskljucenju priopcena or taku Prestanak ortakluka Ortakluk prestaje: zavrsetkom posla povodom kojega je ortakluk ustanovljen. Potom se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. nemogucnosti ispunjenja obveze zbog smrti ili istupa ortaka od kojeg je zavisilo obavljanje poslova ortakluka i sl. kao i kada se poduzeti posao ne moze dalje nastaviti. zabrane konkurencije Prema tome. 7 sporazumom ortaka. Kompenzacija stete s koriscu (compensatio lucri cum damno) dopustena je samo ako bi ortak samovlasno poduzeo neki novi posao. smrcu. npr. kojim je s jedne strane ostvarena steta. - kada propadne cijela glavnica: I istekom vremena na koje je ugovor o ortakluku sklopljen. obveze unosenja ortackog uloga. Ako je ortakluk ugovoren na odredeno vrijeme moze se otkazati prije isteka tog vremena samo iz vaznih razloga. obveze na suradnju. uslijed nemogucnosti daljnje proizvodnje onog proizvoda koji je predmet poslovanja ortakluka. Npr povreda bitne obveze iz ugovora o ortakluku. gubitak povjerenja zbog ucinjenog kaznjivog djela i sl. Ortak odgovara za stetu koju nanese drustvu svojom krivnjom. Ortak moze istupiti iz ortakluka u svako doba. u tom slucaju ne bi mogao staviti prigovor da trazbina pripada ortak. povrede bitne obveze od strane drugog ortaka. osim u nevrijeme ili na stetu ostalih ortaka. izvrsavanjem svojih obveza. potpuni ili djelomicni gubitak poslovne sposobnosti. kao sto je npr propisano u njemackom Gradanskom zakoniku (§ 708) —Ucinjena steta ne moze se poravnati kompenzacijom s koristi koju je ortak na drugi nacin pribavio ortakluku.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful