Prodaja ie ugovor koiim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odredeni objekt, a kupac se obvezuje

za prepu fteni objektplatiti odredeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Prodaja, koja se do ZOO-a najcesce nazivala kupopr odajom, u prvom je iedu konsenzualni ugovor To znaci da posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom ugovornih strana o prepustanju objekta uz odredenu cijenu Stoga kod prodaje prepustanje objekta odnosno, uze, predaja stvari ne spada u akt sklapanja, nego u akt ispunjenja ugovora. Prodaja je obveznopravni ugovor, i to dvostrano obvezni ugovor. Sklapanjem prodaje strane namjeravaju zasnovati odredene obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena cinidbe i protucinidbe. Kod obveznopravnih su ugovora u nacelu akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski odvojeni. Stoga i kod prodaje prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da ce za to platiti odredenu cijenu. Razumije se da obvezi prodavatelja na drugoj strani odgovara pravo kupca, i obratno. Prodavatelj je ovlasten traziti cijenu, a kupac je pak ovlasten traziti prepustanje objekta. Stoga prodaja spada medu dvostranoobvezne, i to recip'rocn e ugovore, za koje je karakteristicno da u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i duznik. Nazivaju se i sinalagmaticnim ugovorima. Ako se prodaja promatra s gledista odnosa cinidbe i protucinidbe, uvrstava se medu naplatne pravne poslove, za koje je bitno da se za cinidbu trazi protucinidba. Buduci da je prodaja najcesci posao dnevnog zivota, jer je najpogodniji pravni instrument za kolanje stvari u prometu, nastoji se u svakom pravnom poretku omoguciti brzo i Iako sklapanje takvog ugovor a Stoga je za prodaju glede oblika usvojeno nacelo neformalnosti. No, iako je i u nasem piavu prodaja u nacelu neformalan pravni posao, ipak ima slucajeva kada se zbog posebnih razloga trazi oblik i za taj posao Tkko se odredbom iz cl. 455. ZOO-a odreduje da ugovor o prodaji nekretnina koje pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svojega redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pisanom obliku (npi prodaja stanova izgradenih za trziste) Uzimajuci u obzir i druge propise p prometu nekretnina moze se zakljuciti da se za kupoprodaju nekretnina uvijek zahtijeva pisani oblik. Pisanije oblik propisan i za ugovor o prodaji s obrocnim otplatama cijene. Prodaja je nadalje kauzalan posao. Kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha prodaje jest stjecanje prava vlasnistva na stvari. Medutim, ako je kupac bila drustvena pravna osoba, kauza, razumije se, nije mogla biti stjecanje prava vlasnistva Prema ZOO-u kupac bi u tom slucaju stekao pravo raspolaganja. Ako je objekt kupoprodajne cinidbe neko pravo, tada je kauza ili cilj kupoprodaje u tome da kupac doista postane nositelj tog prava. Kao sto kod svakog kauzalnog ugovora, isto tako i kod prodaje kauza lezi izvan samog pravnog posla Kupoprodaja je samo pravni instrument pomocu kojega se kauza ostvaruje. Medutim, po nasem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jos ne postaje vlasnikom stvari Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruci. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio (Ovdje ne uzimamo u obzir posebne slucajeve stjecanja vlasnistva od nevlasnika). Prema tome, po nasem je pravu kupoprodaja samo osnova za stjecanje prava vlasnistva. Sklapanjem kupoprodajnog ugovora nastupaju za stranke samo obveznopravni ucinci. To istodobno znaci da i subjektivna obvezna prava koja nastaju za strane u kupoprodajnom odnosu djeluju samo izmedu njih samih, dakle relativno. Kupac moze traziti izrucenje stvari samo od prodavatelja, a ne i od nekog treceg koji u poslu nije sudjelovao. OBJEKTI PRODAJE Objekti prodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nistav Valjana je prodaja buduce stvari (npr stvari koja jos nije izradena, ploda koji ce tek nastati) Rijec jeo kupnji nadanih stvari (emptio rti speratae). Karakteristicno je za tu kupnju da kupac nije duzan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa se moze reci da je to kupnja pod odgodnim uvjetom. Nastane li stvar u manjoj kolicini od ocekivane, kupac placa stvarnu kolicinu, No kupac moze pristati na bezuvjetnu kupnju buduce stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj kolicini od ocekivane (npr. kupnja godisnjeg uroda jabuka s odredene plantaze). Ta se kupnja naziva kupnjom nade (emptio spei). Rizik koji time preuzima, kupac kompenzir a ugovarajuci pausalnu cijenu i ocekujuci da stvar nastane u kolicini i kvaliteti vecoj od placene cijene. Ugovor o prodaji stvari koja je u casu njegova sklapanja bila propala je nistav. Ako je stvar samo djelomicno propala, kupac moze raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snizenje cijene Iznimno nema pravo na raskid ako djelomicna propast ne smeta ostvarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obicaj u pravnom prometu Kupac u tom slucaju zadrzava pravo na snizenje cijene. Medu stvarima treba razlikovati pokretnine od nekretnina a) Pokretnine su najcesci objekt prodaje Medu njima su najbrojnije one koje se nazivaju robom b) Nekretnine su takoder objekt prodaje, no u svezi s njima moguca su odredena ogranicenja po vrsti i velicini, sto valja imati na umu. Zahvaljujuci promjenama u drustvenom i pravnom sustavu, o kojima je bilo rijeci u Opcem dijelu i Stvarnom pravu (objekti prava vlasnistva), veci dio ogranicenja je otpao napose ona koja su se odnosila na prijelaz iz diustvenog vlasnistva u rezim prava vlasnistva c) Prava takoder mogu biti objekti kupoprodaje Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna Na primjer, trazbine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnistva

Piodati se moze i pravo koje je sporno s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogopiimac kupio takvo pravo bio nistav, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava Nistav bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa kojega bi sud dosudio njegovu nalogodavcu Buduci da je po svojoj definiciji skup prava, nema zapreke da se kao objekt kupoprodaje pojavi i imovina, jer medu ostalim jedna od fiinkcija imovine upravo i jest u tome da kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo . kolati u prometu Za objekt kupoprodaje trazi se da bude odreden ili bar odre d i v. Objekt je odreden ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species. Obiekt je pak odrediv ako se naknadno moze individualizirati, a da se za to ne moia medu istim strankama sklapati novi pravni posao. Najcesci slucaj naknadne odredivosti javlja se kod kupoprodaje robe kojoj u casu sklapanja ugovora jos nije tocno odredena kakvoca. Za naknadnu odredivost kakvoce robe izradena su u prometu posebna pravila o kojima ovdje ne govorimo. KUPOVNA CIJENA Cijena je vrijednost stvari izrazena u novcu Kupovna cijena je novcani ekvivalent koji kupac daje piodavalelju za prepusteni objekt kupoprodaje Za kupovnu gjenn zahtijevaju se ove tri karakteristike: Cijena mora biti Izrazena u novcu, To ne moia biti gotov i dobrojen novac. Cijena se ne smije sastojati u stvar ima, jer u takvom slucaju ne bismo imali posla s kupoprodajom, nego sa zamjenom Medutim, ako se cinidba jedne strane sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijcna (novac) jednaka ili veca od vrijednosti stvari. Na primjer, A. kupuje motorkotac od B-a i daje B-u 50 000 kuna i svoj obicni bicikl Iz toga se vidi da se po nasem pravu pogoduje kupnja, a ne zamjena Cijena moia biti odredena ili odrediva.. Cijena je odredena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu. Cijena je pak odrediva kad ugovor sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih se naknadno moze odrediti Moze se npr. ugovoriti tekuca cijena na odredenom trzistu i u odredeno vrijeme ili odredivanje cijene povjeriti trecoj osobi Kad strane ugovore tekucu cijenu bez naznake vremena i mjesta, kupac treba platiti cijenu utvrdenu sluzbenom evidencijom na trzistu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje Ako takve evidencije nema, tekucu cijenu treba utvrditi s pomocu elemenata koji se prema obicajima trzista uzimaju za utvrdivanje cijena Tekuca cijena, (pojam preuzet u ZOO iz Jednoobraznog zakona o medunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvar i (1964 ), u biti je trzisna cijena odnosno cijena koja se sluzbeno evidentira za odredenu vrstu stvari. Ako su strane povjerile odredivanje cijeni trecoj osobi, a ona je nece ili ne moze odrediti, smatra se, ako u tom slucaju strane naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor, da je utvrdena tzv. razumna cijena. Pod jazumnom cijenom podrazumijeva tekucu cijenu uvrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moze utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slucaja. Ugovor u kojem cijena nije odredena, niti sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih bi se mogla odrediti, ne proizvodi pravne ucinke, sto znaci da je nistav. Iznimka je ugovor o prodaji u privredi (trgovacka prodaja) koji zbog neodredenosti odnosno neodredivosti cijene nece biti nistav, jer ce kupac u ) tom slucaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovno naplacivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu. c) Cijena ne smije biti protuzakonita Naime, ako je cijena odredena propisom, pa se ugovori visa cijena, ugovor je valjan, samo vazi propisana, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac vec isplatio visu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika (cl. 463 ZOO-a) OBVEZE STRANAKA Kod stranackih obveza najprije treba uociti obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: obveze do casa predaje i obveze nakon izvrsene predaje. a) Duznosti prodavatelja do casa predaje. U prvom redu prodavatelj mora stvar do casa predaje brizljivo cuvati. Zatim je mora pr edati kupcu u "slobodan posjed" kako je ugovoreno, tj sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadnostima, i to u pravo vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u casu sklapanja ugovora Pri kupoprodaji osobito je vazan cas predaje stvari, jer u tom casu na kupca prelazi odgovornost za rizik. Odgovornost za rizik znaci odgovornost za slucajnu propast ih ostecenje stvari Treba, naime, imati na umu da je kupnja kauzalni pravni posao, te da je cilj kupnje stjecanje vlasnistva odnosno stjecanje nekog drugog prava, ako je ono bilo objekt kupoprodaje Buduci da se kauza ne ostvaruje samim sklapanjem kupoprodaje, nego istom njezinim ispunjenjem, moguce je da prodavatelj ne prenese na kupca ono pravo koje je kupac namjeravao dobiti Ako, npr. prodavatelj nije bio vlasnik stvari, ne moze usprkos valjanoj kupoprodaji prenijeti na kupca vlasnistvo Medutim, cim je predao stvar kupcu, na njega je presla odgovornost za rizik bez obzira na to je li samo vlasnistvo preslo ili nije. Slicna je situacija ako si je prodavatelj privremeno pridrzao pravo vlasnistva, u pravilu, zato da bi time primorao kupca da mu u odredenom roku plati kupovnu cijcnu (pactum reservati domina) Upravo zbog njezina velikog znacenja, predaju ili, bolje, cas predaje, treba tocno utvrditi

Ovdje se mozemo osloniti na ono sto smo govorili u stvarnom pravu o tradiciji i vrstama tradicije Prema tome, prodavatelj je izvrsio obvezu pr edaje u trenutku kad je kupcu urucio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moze preuzeti Kod tradicije transportom predaja se smatra izvrsenom u trenutku urucenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu Premda je to receno prije, napominjemo da rizik moze prijeci na kupca i prije predaje, a to ce biti u slucaju njegova zakasnjenja Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatrazio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Medutim, dok je ne vrati prodavatelju, duzan ju je cuvati paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakasnjenja kupca stvai ostala kod prodavatelja, a rizik presao na kupca. Suglasno nacelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duzan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu odnosno ako to nije spreman uciniti. Medutim, kupac nije duzan isplatiti dicnu prije nego sto je imao mogucnost pregledati stvar Drukcije moze biti samo ako je tako ugovoreno, uobicajeno ili propisano. d) Duznosti prodavatelja nakon predaje Nakon zavrsene predaje odnosno prijenosa prava nisu jos uvijek prestale obveze prodavatelja Naime, nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.. Ovdje ne bismo ponavljali ono sto je u Opcem dijelu obveznog prava receno o toj odgovornosti, jer sve sto je tamo izlozeno, vrijedi i za ugovor o prodaji e) Duznosti kupca. U kupoprodajnom ugovoru ima i kupac odredene obveze Osnovne su preuzimanje stvari i isplata cijene. Preuzimanje stvari ukljucuje poduzimanje potrebnih radnji nuznih za ispunjenje predaje i odnosenje stvari Ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar koja mu je ponudena na predaju na ugovoren ili uobicajen nacin, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nece isplatiti cijenu. Medutim, ipak je njegova temeljna obveza da plati kupovnu cijenu. U pravilu, kupovna cijena placa se odjedanput Prema tome placanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mota biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odredenom mjestu, na odredeni nacin i u odredeno vrijeme. Ti modaliteti isplate prvenstveno se odreduju ugovorom, ali ako to nije ucinjeno, a nema ni drukcijih obicaja, isplata cijene treba uslijediti u casu •i u mjestu u kome treba ispuniti predaju stvari. No ako se cijena ne mora platiti u casu predaje stvari, tada se placa u prebivalistu odnosno sjedistu prodavatelia. POSEBNE VRSTE PRODAJE Prodaja kao najredovitiji i najprikladniji pravni instrument koji sluzi za razmjenu dobara pomocu novca ne javlja se samo u dosad opisanom tipu obveznopravnog ugovora. U prometu su izgradene razne varijante kupoprodajnog ugovora a) Prodaja s pravom prvokupa. Pravo prvokupa je pravo odredenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluci da ie proda To znaci da je vlasnik stvari opterecene prvokupom samo duzan da najprije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa Ovlastena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadrzaj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda trecemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duzan, ako se zeli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u ioku od mjesec dana, racunajuci od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trecoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duzan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trecom osobom, ili je poloziti kod suda Ako kupac nije postovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trecemu i na njega prenio pravo vlasnistva ne obavjestavajuci o tome prodavatelja, prodavatelj moze u roku od sest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da Vse prijenos ponisti i njemu proda stvar pod istim uvjetima Sa svojim ce <zahtjevom uspjeti samo ako je treci znao ili mu nije moglo ostati nepoznato 'da prodavatelj ima pravo prvokupa. Krajnji rok u kojem prodavatelj moze ostvarivati svoje pravo prvokupa je pet godina od dana prijenosa vlasnistva na trecega Nakon isteka toga roka pravo prvokupa prestaje. Napominjemo da se pravo prvokupa moze ugovoriti najvise za pet godina od dana sklapanja ugovor a. Ugovoreni dulji tok svodi se, prema st 2 cl 531 ZOO-a, na rok od pet godina. jT Ugovorom zasnovano pravo prvokupa je strogo osobno pravo koje se ne / moze ni otuditi ni naslijediti Zbog povrede prava prvokupa ne moze se ponistavati prisilna javna prodaja, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi (npr zemljisnoj knjizi) Pravo prvokupa moze biti zasnovano i propisom ukorist nekih osoba Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograniceno Nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijesteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima. U protivnom imaju pravo zahtijevati ponistenje prodaje. Nazadkupnja. To je takva vrsta prodaje kod koje si "prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrzava pravo da prodanu stvai za unaprijed odredenu cijenu opet otkupi. Tu odluka lezi kod prodavatelja Kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivsem prodavatelju > Nazadkupnja je pravo koie pripada prodavatelju samo za njegova zivota. To se pravo moze upisati u zemljisne knjige Nazadprodaja. To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ih nakon odredenog vremena za unaprijed odredenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Tu odluka lezi kod kupca. To se pravo moze intabulirati.

ali je prije toga zahtjeva duzan kupcu ostaviti naknadni r ok od petnaest dana f) Prodaja s pridtzajcin prava vlasnistva (pactum reservati dominu) 0 prodaji s pridrzajem prava vlasnistva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadizi piavo vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu.pravo na odustanak od ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. ukljucivo pravila OGZ-a. kupnja na trznici. naime. objektom kreditne prodaje moze biti samo pokretna stvai. jer je njegova volja za prijenosom prava vlasnistva izrazena ugovorom o prodaji. Umjesto raskida. sto su redaktori ZOO-a ocito prihvatili -HR. bitni su sastojci ukupan iznos svib obrocnih otplata. Kao sto vidimo. sto ce u pravilu biti ugovor o prodaji U protivnom kupcevi se vjerovnici mogu namiriti i iz kupljene stvari g) Kupnja na pokus (emptio adgustum) Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanacenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom daje isproba i utvrdi odgovara li njegovim zeljama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora. bilo na osnovi raskida ugovora zbog zakasnjenja odnosno neisplate cijene. njihov broj i njihovi rokovi U korist kupca statuirana su dva nesumnjivo vazna prava . Dode li do slucajnog ostecenja stvari. Prodavatelj. U komercijalnoj praksi taj je ugovorvrlo rasiren i poznat pod nazivom kreditne prodaj e i 1 i prodaje na kredit. a treca da se moze koristiti samo ako je kupac fizicka osoba Za valjanost ovoga ugovora ZOO propisuje pisani oblik. specijalnih materijala i si) glede kojih ce kupac imati potr ebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi. strojeva. teret protivnog dokaza je na prodavateliu Ako je pak izostala predaja. a kupac je duzan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru. ZOO je rijesio tako sto je tu mogucnost rezervirao iskljucivo za prodaju pokretnih stvari. a kupac duguje ugovorenu cijenu. a k tome velika je vjerojatnost da ce poslije probe otpasti prigovori zbog materijalnih nedostataka stvari Dvije su varijante kupnje na pokus . Ako stvar NIJE PREDANA kupcu. sto je prihvacala i teorija i sudska praksa. Osim stvari i cijene. U prometu je prakticirana na temelju nacela dispozitivnosti. kupnja iz automata. i to cist. Klauzula o odustanku mora biti unesena u ispravu o ugovoru (pod prijetnjom nistavosti!) s tim da kupac moze odustati od ugovora ako to u pisanom obliku priopci prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja ugovora Kupac se ne moze unaprijed odreci toga prava Kupac se moze uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene.bez predaje i s predajom stvari kupcu. u odredenim vremenskim razmacima. Druga je karakteristika toga ugovora u odstupanju od nacela istodobnosti ispunjenja cinidaba. Osnovni mu je ekonomski smisao poticanje prodaje odredene robe kreditiranjem kupca Prema definiciji iz ZOO-a. odnosno kupnje za gotovo. iznos pojedinih otplata. u posljednja dva slucaja prodavatelj moze traziti isplatu cijelog ostatka cijene. nego samo vracanje vlastite cinidbe e) Prodaja s obrocnim otplatama cuene. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s pocetnom otplatom. Dvojbu o tome moze li se i u ugovor o prodaji nekretnine unijeti klauzula o pridrzaju pr ava vlasnistva. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku. Kod takve je kupoprodaje stranacka namjera upravljena na neposrednu izmjenu cinidbe i protucinidbe (npr. Ova je prodaja osobito prikladna pri prodaji s obrocnom isplatom cijene. prodavatelj je duzan omoguciti mu ispitivanje stvari. Tu su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasnistva . Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja ugovora.Realna prodaja. Ne obavijesti H kupac . ugovorom o prodaji pokretne stvari s obrocnim otplatama cijene obvezuje se prodavatelj da preda kupcu odredenu pokretnu stvar prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima. Takoder se propisuju i bitni sastojci ugovora. prema ZOO-u. i z i k slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. ex lege je nistava. bilo vlasnickom tuzbom (reivindikacijom). titulus i modus Ostalo je jedino da se isplati cijena kao odgodni uvjet stjecanja pr ava vlasnistva Zadrzanje prava vlasnistva ima ucinak prema kupcevim vjerovnicima samo ako je izvrseno u obliku javno ovjerene isprave. Prodavatelj ce sa svoje strane imati interes u dokazivanju deklarir anih svojstava stvari. sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. kupac je duzan platiti prodavatelju punu cijenu Kupac stjece pravo vlasnistva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene U tu svrhu nije potrebna neka posebna izjava prodavatelja. kao i kad dode u zakasnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate poslije pocetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vise od cetiri. Nase obvezno pravo do ZOO (cl. 540-541). bez ugovornih kamata i troskova Svaka suprotna odredba u ugovoru. kupac ne moze traziti ispunjenje.vlasnistvo prednika. Propadne li stvar slucajno. nije poznavalo tu vrstu prodaje. U prometu ima odredenih stvari (uredaja. Opcenito se drzi da prodaja nekretnina uz pridrzaj prava vlasnistva nije spojiva s nacelima zemljisnoknjiznog prava. moze sve dok mu cijena ne bude isplacena zahtijevati povrat stvari. a kupceva tek nakon isgunjenj<Luvjetaodnosno kad izjavi da stvar prima. Svrha joj je povecati sigurnost naplate cijene kao element uspostave ravnoteze interesa izmedu prodavatelja i kupca. kupnja od nepoznate osobe itd ) Karakteristike te prodaje su slijedece Ako kupac za gotovo tvrdi da je 1 platio. prodavateljevo pravo vlasnistva prestaje.

OGZ ga je uredio kao nalog prodaje (§§1086-1089) U nasem obveznom pravu do ZOO-a (cl 554 -556 ) nije bio zastupljen Po svemu sudeci prodajni nalog kao vr sta ugovor a kojim se u prodaji robe angazira netko drugi. nakon sklapanja ugovora. Buduci da nema obveze na predaju stvari. 5.38) sankcije za odstupanje od jednakosti s uzorkom ili modelom zavise od pravnog karaktera prodaje. Naime. Po svojoj konstrukciji. Suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine slucajne propasti ili ostecenja premdanj ome ne moze raspolagati sve dok mu ne bude vracena Ocito je da predaja stvari nalogo. Ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ih do proteka razumnog roka. njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moze opozvati. Medu objektima zamjene poseban polozaj ima novac. koju mu je predao nalogodavac. nego od rezultata strucnog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrdenu upotrebu. profilu.prodavatelja u roku koji je utvrden ugovorom ili obicajem. Sutnja se ovdje tumaci kao pristanak Izjavi li kupac da ne prihvaca kupnju. Postavlja se medutim pitanje kakav je to ugovor ako ne dode ili dok ne dode do promjene odnosno novacije u ugovor o prodaji? Odgovori su razliciti Jedni nalaze da je to modificirana kupoprodaja. inace odgovara za stetu Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari predane kupcu snosi pro. izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i pribliznog odredivanja svojstava stvari Prema ZOO-u (cl.primcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duzan predati kupcu stvar jednaku uzorku ih modelu. prodati za odredenu cijenu i u odredenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda odredenu cijenu nalogodavcu do odredenoga roka.zuje pokretnu stvar. Pojam Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezru ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveze predati drugoj strani odredenu stvar. ako se radi o ugovoru u privredi. Prodajni nalog je kao zaseban ugovor poznat jos u pandektnom pravu pod nazivom contractus aestimatorius. Medutim. kad se ugovori prodaja 10 tona metalnih cijevi. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje i nahodenja kupca. u prodaji novina preko kolportera i knjiga preko knjizara i putujucih trgovaca. h) Prodaja po uzorku ili modelu. asortiman ih koju drugu pojedinost kupljene stvari. duzan je vratiti stvar prodavatelju. ali tek nakon isteka toka za prodaju posto nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrdene cijene nalogodavcu.nomocstvu. Bez takve specifikacije prodavateljeva cinidba nije dovoljno odredena da bi je mogao uredno i pravodobno ispuniti. iako se rjesenje pretezito prihvaca i u usporednom obveznom pravu. vrsti kovine i si. prosuduje se prema pravilima o odgovornosti za neispunjenje obveze U tom slucaju kupac moze zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu stete. i) Prodaja sa specifikacijom. ako se zamjenjuje novac za novac. smatra se da je on kupio stvai. velicinu. dok ne plati cijenu. ili snizenje cijene ili raskid ugovora te naknadu stete U ostalim slucajevima prodaje koja se obicno naziva gradanskom prodajom. boju itd. njihovoj duljini. onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj. odgovornost prodavatelja za isporuku stvari koja nije jednaka uzorku ili modelu. moze se prepustiti kupcu da naknadno dostavi prodavatelju specifikaciju o vrsti djevi. Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome sto ne nastaje samim sporazumom stranaka. promjeru. pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ih ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se daje ostao pri ugovoru. cetvrti da je podvrsta ugovora o nalogu Usprkos slicnosti i nekim zajednickim elementima sa svakim od spomenutih ugovora. 2 Objekt ugovora Objekt zamjene mogu hitisve stvari koje su u prometu Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. Nema sumnje da taj ugovor postaje ugovorom o prodaji. Na primjer. dru g i da je ugovor o pu. Ta vrsta prodre prikladna je u prodaji vecih kolicina industrijske robe kad je unutar kupljene kolicine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike. dok vlasnistvo stvari zadrzava nalogodavac. Prodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije. odredi oblik. ne mora se uvijek raditi o zamjeni . ZAMJENA (RAZMJENA) 1. prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogucnosti opoziva. j) Prodajni nalog Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obve. mjeru. a ako takvog nema. Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi pretezito sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji. Predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom. sto znaci da kupac moze zahtijevati ispunjenje prema uzorku ili modelu. prodajni nalog je u biti realni ugovor. prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga sto mu je poznato o kupcevim potrebama Odluci li se sam izraditi specifikacijurprodavatelj je duzan upoznati s njome kupca i ostaviti mu razuman tok da izradi drukciju specifikaciju ili prihvati onu koju je nacinio prodavatelj. a ta se druga obveze da ce joj kao protucinidbu dati neku drugu svoju stvar. Naime. prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke. nema vece prometno znacenje. Mogao bi se koristiti npr. sadrzaju i svrsi prodajni je nalog najblizi prodajnoj komisiji. t r e c i da je komisioni ugovor. nego tek predajom stvari. smatra se da je odustao od ugovora Ako je stvar predana kupcu do odredenog roka radi isprobavanja. niti je vrati u tom roku." davatelj do kupceve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duzan vratiti stvar Moguca je kupnja i uz tzv.

obdarenik) neku imovinsku korist. DAROVANJE a) Opce napomene. Buduci da medu stvari u pravnom smislu spadaju danas i razni oblici energije. mogu se darovati plodovi. pravnim poslom opce naravi. Razumije se. Kao objekt darovne cinidbe mogu se u prvom redu javljati stvari i to sve stvari. prema pravnom pravilu. stanarsko pravo (pravo trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu). Kod konsenzualnih je darovanja (obecanje darovanja) akt sklapanja ugo. Darovanje moze biti ili konsenzualan ili realan ugovor Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. niti se moze traziti protucinidba. bar sto se tice kauze. A i B sporazumiju se da ce zamijeniti A-ov bicikl za B-ov radio-aparat . u banci razmijenim novcanicu od 100 kuna za 10 novcanica po 10 kuna Medutim. Zato se dolar ne zamjenjuje za kune. kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja. Isto tako. nego ispunjavanje obveze koja je jednom preuzeta ugovorom. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. Medutim. ako je zamijenjena stvar slucajno pr opala ili je stavljena izvan prometa u casu sklapanja ugovora E smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Kao primjer zamjene prava navodimo ugovor o zamjeni stana koji je bio ureden u bivsem Zakonu o stambenim odnosima iz 1974 g. Objekt darovne cinidbe moze biti i imovino Medutim. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. ali takav koji vise ne sluzi kao mjerilo vrijednosti. jer je ono na njegovoj strani neprenosivo. radi se o kupnji. To znaci da darovatelj nije morao uciniti odredenu cinidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu cinidbu. u nacelu ne trazi odredeni oblik Ali ako se radi o darovanju nekretnina. Animus donandi ("namjera darovanja) znaci da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti. posudba ekonomski nije nista drugo nego darovanje uporabe2 b) Pojam darovanja. Karakteristike. ako se radi o zamjeni nekretnina. Darovanje je ugovor koji se moze opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. nego besplatan posao. tada je za prijelaz rizika odlucan ugovoreni trenutak za predaju. samo sto se naplata ne sastoji u novcu. a kod kojega je objekt zamjene bilo tzv. jer razliciti pravni poslovi mogu poprimiti karakter darovanja. Darovanje je u prvom redu ugovor.Zamjena je kauzalni pravni posao Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnistva Ugovor o zamjeni redovitoneformalan. valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovica buduce imovine 5 Oblik darovnog ugovora. Vidjeli smo vec u Opcem dijelu da ni darovanje pod nalogom (donatio sub modo) nije naplatan. nego se kupuje za kune. Darovanje smatraju neki teoreticari tzv. Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to radi li se o konsenzualnom darovanju (darovanje bezprave predaje). Ti razlozi su: . npr.Ako obje strane zamjenjuju domaci valutni novac. a ne o zamjeni Na primjer. moze i energija biti objekt darovne cinidbe b) Osim stvari darovati se mogu i prava Pritom je vazno da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosim Na primjerTugovor kojim se osniva personalna sluznost jest stvarno darovanje prava plodouzivanja. a to znaci da je za 7 perfekciju posla potreban prihvat obdarenoga Nitko se ne moze obdariti f protiv svoje volje a) Darovanje je besplatni pravni posao. nego o kupoprodaji. Na primjer. a druga strana obeca da ce za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni. sadasnje i buduce Na primjer. Na primjer. To znaci da se za cinidbu ne trazi. a druga se strana obveze da ce takoder dati domaci novac. nego u predaji neke druge stvari. Medutim. potreban je pisani oblik Opoziv darovanja. sto znaci odgovornost za slucajnu propast objekta cinidbe Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. a ova to prihvaca. Tako. ili se pak radi o realnom darovanju. darovatelj ne moze to pravo dalje prenijeti. radi se o zamjeni. Objekti darovne cinidbe. Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimac. za valjanost ugovora potreban je pisani oblik g) Prijelaz rizika Kao i kod prodaje i ovdje se postavlja pitanje prijelaza rizika. a daroprimcu se moia darovanjem njegova imovina povecati . Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno. jedna strana daje kune. Stoga vracanje zastarjelog duga nije darovanje. a druga dukate f) Karakteristike ugovora Zamjena je naplatni pravni posao. Animus donandi ne treba poistovjecivati s kauzom Kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnistva ili nekog drugog imovinskog prava.vora vremenski odvojen od akta ispunjenja Za takvo se darovanje trazi oblik javnobiljeznickog akta Naprotiv.

jedna se od vise poslovnih prostorija ne moze koristiti.opoziv zbog oskudnosti. Darovanje medu zivima. SljunCaia. no ovdje spominjemo samo darovanje medu zivima i darovanje za slucaj smrti. zakupnik ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove. cine razlicitim od ugovora o zakupu. jasno je dosla do izrazaja teznja njegovih redaktor a da se njime obuhvati i najam. tj u stanju kakvo je ugovorom odredeno odnosno koje je podobno za uporabu radi koje je ugovor sklopljen. i zakup poljoprivrednih zemljista. rezim ugovora o najmu stana. A upravo su medu njima sve vaznije viste zakupa . U biti razlike ipak nema. opoziv zbog nezahvalnosti daroprimca (djelo koje je ucinio daropri. koji bi spadao u onu staru grupu neimenovanih ugovora sa sadrzajem facio ut des (cinim da mi dades). struja. ciscenje i si.zakup poslovnog prostora. premda potrebni. zakupnik ima pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju koristenja . pojmovno sirokim koncipiranjem zakupa. 4 Obveze 1 prava stranaka Zakupodavac je duzan: -predati zakupcu stva r u ispravnom stanju. Od te obveze izuzimaju se sitni popravci koje zahtijeva redovita uporaba stvari. jer prema ZOO-u (st 2 cl 567) uporaba obuhvaca i uzivanje stvari pod kojim se podrazumijeva pribiianje plodova. povrede nuznog dijela i zbog naknadno rodene djece. U svezi s popravcima vazno je napomenuti da oni ne smiju ugroziti koristenje zakupljene stvari. Vrste darovanja. moze opozvati darovanje Dakako. zakup pokretnina dostaje rijedak. Takve troskove duzan je zakupodavac naknaditi zakupniku Sa svoje strane zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca o potrebi popravka. opoziv zbog ostecenja vjerovnika Ako je darovanje ucinjeno sa svrhom da se time ostete darovateljevi vjerovnici. Moze se dogoditi da popravke koje je duzan izvrsiti zakupodavac. ZOO ne poznaje ugovor o najmu. zakup broda U svim navedenim slucajevima postoje posebni propisi. sto znaci da ce odredbe ZOO-a o zakupu doci u obzir tek podredno. Ako darovatelj naknadno toliko osiromasi da nema vise sredstava za zivot. filmovi) Medutim. uza sve dodirne tocke zbog zajednickog porijekla. koristenje i nije nista dingo nego uporaba prosirena pravom crpljenja plodova Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvar nopravni ovlastenik koji moze na drugoga prenijeti izvrsavanje svoga prava (npr. ima i drugih posebnosti koje ga. poslovne zgrade i poslovne prostorije. pasnjak itd) Medutim. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom. jer predaje stvar. npr. cija je osnovna karakteristika davanje stvari na uporabu (bez crpljenja plodova). ZAKUP Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da ce uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvarna koristenje Na prvi pogled ova se definicija razlikuje od one iz ZOO-a prema kojoj se kod zakupa stvar daje na uporabu. a ne na koristenje (st. -odrzavati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj o svom trosku. Osnovno je kod tog ugovora da ispunjenje duzne cinidbe treba da se dogodi za zivota darovatelja. Osim vec spomenute osnovne razlike prema zakupu. jer on cijenu mora prenijeti u vlasnistvo zakupodavca U nasem se narodnom govoru zakup obradiva zemljista naziva »arenda« Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. U zakup se obicno daju nekretnine . Stovise. a sadrzaj obveze zakupniku je davanje (dare). Troskovi takvih popravaka kao i troskovi koristenja stvari (voda. opoziv zbog povrede uzdrzavanja. 1 cl 567).obradiva zemljista. kao lex generali. ZOO-a. za to je darovanje potreban oblik javnobiljeznickog akta.) padaju na teret zakupniku. pa ta cinjenica odreduje i objekte zakupa. jer su npr okolnosti nalagale neodgodivu intervenciju.matelj prema darovatelju mora biti kaznjivo po kaznenom zakoniku). prema odr edbi fli 568. Naime. a ne na koristenje kao kod zakupa Tako su u ZOO usle samo opce odredbe o zakupu koje se. Darovanje za slucaj smrti. nece primjenjivati na zakupe uredene posebnim propisima. neimenovani ugovor. Stovise zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ako bi popravci. tj sadrzaj obveze zakupodavca jest cinjenje (facere). uzufruktuar). opoziv dolazi u obzir samo ako obdareni jos ima objekt ili njegovu vrijednost. kao sto cemo vidjeti. ometah koristenje stvari u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme Ako je koristenje stvari zbog popravaka u stanovitoj mjeri ograniceno. nego tzv. Na osnovi ugovora o zakupu. Bitna je karakteristika ovog darovanja da se ima ispuniti tek nakon smrti darovatelja Buduci da je tu vec po samom karakteru darovanja nuzno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja. Darovanja ima vise vrsta. ugovor kojim se predaje na koristenje kamenolom uz placu koja ce se davati po kolicini izvadenog kamenja nije ni zakup ni ortakluk. mogu i takvi vjerovnici pobijati darovanje pod odredenim pretpostavkama. a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duzan uzdrzavati. izvrsi zakupnik.

i kumulativno naknadu Stete. ko se pravom trecega samo ogranicuje zakupcevo pravo (npr na zakupljenom zemljistu treci ima sluznost puta). zakupodavac mu moze otkazati ugovor o zakupu Ugovor ce ostati na snazi ako zakupnik isplati duznu zakupninu prije nego mu bude priopcen otkaz ugovora. 583. Ponajprije kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih presutio zakupniku. -snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari. zakupnik moze. zakupnik moze dati stvar u podzakup ih na uporabu po nekoj drugoj osnovi (npr posudba). Izmjene koje bi dovele do suzavanja koristenja stvari. Ne plati U zakupnik zakupninu ni u roku od 15 dana od opomene. ah samo ako se time ne nanosi steta zakupodavcu . stvar se vraca u mjestu u kojem je bila predana. U tom slucaju. ciniti izmjene na stvari koje bi ometale koristenje stvari. Ipak u nekoliko ce slucajeva odredba o iskljucenju ili ogranicenju odgovornosti biti nistava. ledino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znacenja. a to su oni koji su u casu sklapanja ugovora bili zakupniku poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. zakupnik moze raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine Uz svako navedeno pravo. -naknaditi stetu za koristenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. zakupnik moze zahtijevati ili otklanjanje nedostataka ili snizenje zakupnine Ne otkloni li zakupodavac nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio. odgovornost zakupodavca za one nedostatke za koje je on znao. zakonom ili obicajem u mjestu predaje stvari zakupniku Prema odredbi iz st. osim uz pristanak zakupniku. imaju kao posljedicu snizenje zakupnine u odgovarajucem razmjeru. naime. -placati zakupninuu rokovima odredenim ugovorom. a zakupodavac je duzan naknaditi zakupniku nastalu stetu. -cuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu Ako nije sto drugo ugovoreno. Zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca bez odgadanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za tr ajanja zakupa kao i o svakoj nepi edvidenoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari. ali je namjerno propustio o njima obavijestiti zakupniku Za takve nedostatke zakupodavac odgovara makar su zakupniku ostali nepoznati zbog njegove (zakupceve) krajnje nepaznje. ako drukcije nije ugovoreno ili ne proizlazi iz obicaja. Zakupnik je duzan: -koristiti stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domacin odnosno onako kako je odredeno ugovorom ih namjenom stvari. Cl. ZOO zakupnina se. raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine. ugovor o zakupu se taskida po samom zakonu. -snositi odgovornost zapravne nedostatke zakupljene stvar i. Ovlastenje zakupniku na davanje u podzakup ureduje se ugovorom o zakupu Ako drukcije nije ugovoreno. 2. odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari. Za vidljive nedostatke. po svom izboru. zakupnik moze. zakupnik gubi pravo na naknadu stete koju bi pietipio zbog nedostataka ili nastale opasnosti Koja prava ima zakupnik kadstvar ima neki nedostatak? Razlikuju se neotklonjivi od otklonjivih nedostataka U slucaju neotklonjivog nedostatka koji je postojao u casu sklapanja ugovoia ili je nastao kasnije. Ta se odgovornost odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ih redovitom koristenju. zakupodavac ne odgovara Vilo je stroga. zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. placa polugodisnje ako se radi o zakupu na jednu ili vise godina. osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka.e n d i) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez ostecenja stvari Zakupodavcu se daje pravo da te dodatke zadrzi ako zakupniku naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vracanja. medutim.Zakupodavac ne moze. raskinuti ugovoi ili zahtijevati snizenje zakupnine Ako je nedostatak otklonjiv bez vecih nezgoda za zakupnika. kako bi zakupodavac mogao na vrijeme poduzeti potiebne mjeie Ako to ne ucini. po svom izbom. zakupnina se placa nakon isteka ugovorenog roka. koristeci svoj monopolski polozaj. Slicno kupopiodaji i kod zakupa je dopusteno ugovoiom iskljuciti ili ogianiciti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke. zatim kad nedostatak potpuno onemogucuje koristenje zakupljene stvari i napokon kad je zakupodavac. Zakupnik je duzan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u casu predaje Dodatke koje je ucinio na stvari moze odnijeti (i u s t o 11. Pri tome nije odlucno je li stvar koristio on ili tko drugi po njegovu nalogu ili dopustenju Ako bi zakupnik i nakon opomene nastavio koristiti stvar protivno ugovoru ih njezinoj namjeni ih zanemari njezino odrzavanje i tako izazove opasnost znatnije stete. zakupniku pripada i pravo na naknadu stete Napominjemo da zakupnik ima sva spomenuta prava i kad zakupljena stvar nema neko od svojstava koja bi po ugovoru ili obicaju trebala imati ili ih za vrijeme zakupa izgubi. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godine. nametnuo takvu odredbu zakupniku. O pravnom se nedostatku radi ako treci ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljucuje ili ogranicuje zakupcevo pravo na koristenje stvari Utvrdi li se da trecemu doista pripada neko pravo (npr pravo vlasnistva) koje sasvim iskljucuje pravo zakupniku na koristenje stvari. pa i onda ako za njih nije znao Odgovornost obuhvaca i one nedostatke koji se odnose na svojstva i odlike stvari koji su izrijekom ili presutno predvideni ugovorom. 5 Podzakup Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome.

vocnjaci. bi. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA 1 Opci pogled. nepostivanje odredbe o obvezatnosti pisanog oblika imalo je za posljedicu nistavost ugovora ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji zele Potrebno je. ah samo ako nije drukcije [ugovoreno ili odredeno zakonom odnosno ne proizlazi iz obicaja. radi zastite zdravlja ljudi. imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moze upisati u zemljisne knjige. Otkazni rok je 8 dana. trstici. Takoder je odredeno da poljoprivredno zemljiste oduzeto prijasnjim vlasnicima nakon 15 svibnja 1945. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. nicima. Oblik ugovora Prema dosadasnjim zakonima o poljoprivrednom zemljistu. ali u svakom slucaju Ikada prestane zakup 6 Prestanak zakupa I Zakup prestaje: . fizickih i pravnih osoba Glede koristenja poljoprivrednog zemljista Zakon o poljoprivrednom zemljistu ustanovljuje. pa i pretposljednjem iz 1990. Zastita poljoprivrednog zemljista obuhvaca zastitu od oneciscavanja i zastitu od smanjivanja ukupne povrsine poljoprivrednog zemljista Zastita od oneciscavanja provodi se radi osiguravanja proizvodnje zdr ave hrane. vec se nastavlja s njihovim nasljednicima. vinogradi. moze dati dozvola (koncesija) stranoj i domacoj pravnoj ili fizickoj osobi. mocvare i drugo zemljiste koje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Prema Ustavu Republike Hrvatske poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku i uziva njezinu osobitu zastitu. Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzakup bez njegova dopustenja. S tim u vezi je odredba prema kojoj se obradivo zemljiste koje je ostalo neobradeno u prethodnom vegetativnom razdoblju. sto znaci da ce se na nj primjenjivati opce odredbe o zakupu iz ZOO (cl 567-599) U smislu navedenog Zakona poljoprivrednim se zemljistem smatraju oranice. zakupnik nastavi koristiti stvar. i to iz iznosa koji on Iduguje zakupniku na osnovi podzakupa.. livade. a zakupodavac se tome ne usprotivi. pod istim uvjetima kao i prethodni. moze dati domacoj fizickoj ili pravnoj osobi u zakup na tri godine. i propascu stvari zbog vise sile Zakup ne prestaje smrcu bilo koje od stranaka. naime. moze doci do presutnog obnavljanja zakupa. . ■naime. sto podrazumijeva sprecavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja visegodisnjim raslinjem. ostaje u vlasnistvu Republike Hrvatske. postujuci zakonske otkazne rokove. Ako. Odluku o tome donosi nadlezno tijelo drzavne vlasti. kao temeljnu. ali samo dok se na temelju propisa o denacionalizaciji ne vrati prijasnjim vlasnicima. ako mu trajanje nije odredeno niti se moze ustanoviti iz okolnosti ih mjesnih obicaja. izuzev ako je ugovoreno nesto drugo. 80/92 ) i Zakonom o poljoprivrednom zemljistu 3. osim zemljista koje je oduzeto prijasnjim vlasnicima. a na strani zakupnika poljoprivredna organizacija u drustvenom vlasnistvu. pa ako se ugovaratelji odluce na upis. zakupodavac i dalje moze biti samo vlasnik zemljista Novina je u tome da se glede poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave. duznost vlasnika i ovlastenika poljoprivrednog zemljista da obradivo poljoprivredno zemljiste odrzavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. smatra se da je sklopljen Jtjovi ugovor o zakupu na neodredeno vrijeme.. prema novim propisima zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba Razumije se. medutim.Zakupniku tu svrhu mora jamciti zakupodavcu da ce podzakupnik koristiti stvar onako kako je to predvideno ugovorom o zakupu. pod uvjetima koji su utvrdeni Zakonom o koncesijama (Narodne novine. nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren. Ostalo poljoprivredno zemljiste nalazi se u vlasnistvu drugih pravnih subjekata. vrtovi. bez obzira na protek vremena. No. pasnjaci.. Koristi se i Stiti na nacin odreden Zakonom o poljoprivrednom zemljistu. kad je ono potrebno na osnovi ugovora ih nekog zakonskog propisa Dopustenje se moze uskratiti samo iz opravdanih razloga. 2 Subjekti u odnosu U odnosu na prijasnje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljista.5 Spomenutim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu odredeno je da na poljoprivrednom zemljistu u bivsem drustvenom vlasnistvu nositeljem vlasnickih prava postaje Republika Hrvatska. ZOO daje zakupodavcu jedno znacajno ovlastenje Priznaje mu. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren. nesmetanog koristenja i ocuvanja zivotnog okolisa Zakon o poljoprivrednom zemljistu ne sadrzi odredbe o ugovoru o zakupu. -otkazom. To ovisi o ponasanju stranaka. zivotinjskog i biljnog svijeta. ribnjaci.istekom vremena. Zakup ne prestaje ni kad zakupodavac otudi zakupljenu stvar trecemu (pribavitelju stvari) U tom slucaju pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupo. zahtijevanje pisani oblrk ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljista Stovise.davca i preuzima sva njegova prava i obveze prema zakupniku Zakupnik u tom slucaju moze otkazati ugovor o zakupu. pravo da se za svoja potrazivanja prema zakupniku s naslova zakupa ■(uglavnom zakupnina) naplati izravno od podzakupniku. individualni poljoprivredni proizvodac ili neki gradanin.

vezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predvidene djelatnosti i u tom ga stanju odrzavati. visini zakupnine i nacinu njezina placanja. Ako su u tu svrhu potrebni odredeni popravci on ih je. valja spomenuti i pravo zakupodavca da dodatno uredi poslovni prostor ih da izvede radove s ciljem snizenja troskova energije i odrzavanja Zakupnik nije duzan placati zakupninu. ti ptavo na useljenje ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor. na poziv zakupnika. Sklapagje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika U praksi se pojavilo pitanje kako treba rijesiti slucaj kad jedan zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A. garaza i garazno rgjesto. U sadrzaj ugovora svakako treba unijeti naznacenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. 4 Sadrzaj ugovora. Zakupnik je duzan placati ugovorenu zakupninu. namjenu. zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ih zahtijevati razmjerno snizenje zakupnine. kad je ugovor sklopljen na neodredeno vrijeme. Ah zakupnik je duzan snositi troskove popravka ostecenja poslovnog prostora koje je sam prouzrocio Pri tome ne odgovara za pogorsanje poslovnog prostora. Sredisnji dio ugovornog sadrzaja mora biti usredotocen na odredbe o bitnim sastojcima. visinu i rokove placanja zakupnine. uredaja i opreme do kojega je doslo zbog redovitog koristenja . Nakon promjena u drustvenom i pravnom sustavu u nas. soboslikarski radovi i si ). poslovna prostorija. nije duzan placati zakupninu za to vrijeme. Na pitanja zakupa poslovnog prostora koja nisu uredena tim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opca pravila o zakupu. Ako ugovorom nije drukcije odredeno. odr edbu o ti ajanju ugovor a. a to su poljoprivredno zemljiste i zakupnina. fizicka ih pravna. sitni popravci. Poljoprivredno zemljiste u vlasnistvu drzave moze se dati u zakup domacoj i stranoj pravnoj i fizickoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina (cl 35 Zakona o poljoprivrednom zemljistu) ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureden je Zakonom o zakupu poslovnog prostota iz 1996 g2 (dalje: ZZPP). ukljucivo i strana fizicka osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja dopustene djelatnosti U poslovni prostor. trajanje zakupa te druga prava i obveze ugovornih strana Ugovor o dugorocnom zakupu poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom zakljucuje se najkrace na pet godina. Ako to ne bi ucinio zakupnik ga na to moze siliti tuzbom ili raskinuti ugovor Za sve vrijeme zakupa zakupodavac je duzan odrzavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju. Buduci da nema posebnih odredaba o zakupu poljoprivrednog zemljista. ulaze:poslovna zgrada. kao objekt ove vrste zakupa. Time je u obveznom pravu kod ugovora o zakupu napusteno obveznopravno nacelo preferencije. nacin njegova koristenja. koja ima u vlasnistvu poslovni prostor u smislu njegove zakonske definicije Zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba. zakupnik ih moze sam izvrsiti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor Ako zbog izvodenja popravaka zakupnik nije mogao koristiti poslovni prostor. 2 Oblik i sadrzaj ugovora Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku. mogucnost davanja u podzakup. zakupnik snosi troskove koristenja zajednickih uredaja u zgradi i troskove tekuceg odrzavanja poslovnog prostora (ciscenje. a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B . ugovaratelji ce slijediti opce odredbe ZOO-a o zakupu prilagodujuci ih prirodi objekta zakupa. moze se jednostavno reci da zakupodavac moze biti svaka osoba. ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor Takoder ima pravo na naknadu stete ako bi zakupodavac zlouporabio svoje pravo Umjesto tih prava zakupnik se moze koristiti pravom na raskid ugovora. a najdulje na 30 godina Nakon proteka toga roka zakup se moze produljiti. a usvojeno stvarnopravno nacelo prioriteta. duzan izvrsiti u primjerenom roku Ako to ne ucini u primjerenom roku. Osim obveze odrzavanja poslovnog prostora u ugovorenom stanju. Osteceni zakupnik ima pravo na naknadu stete prema opcim pravilima o odgovornosti za stetu 4 Prava i obveze ugovornih strana U prvom redu*zakupodavac je ob. ako nije drukcije ugovoreno.3 1. ih pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvideno ugovorom odnosno stanje potrebno za obavljanje ugovorene djelatnosti Ovo posljednje moze uciniti ako to nije ucinio zakupodavac nakon sto ga je zakupnik na to pozvao i ostavio mu za to primjereni rok. Pisani oblik obavezan je za dugorocni zakup poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom. u protivnom je nistav.morat ce ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. Subjekti i objekti. Zakupodavac je duzan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. Ako zakupodavac ne bi udovoljio toj obvezi. naknadu za koristenje uredaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima. opis poslovne djelatnosti koju ce zakupnik obavljati u poslovnim prostorijama. Ako ugovorom nije odreden rok placanja. Potrebno je posve odredeno navesti vrstu i velicinu poljoprivrednog zemljista.U takvom slucaju prednost. 3. odredbe o koristenju zajednickih prostorija i ur edaja u zgradi. duzan je placati mjesecno najkasnije do petog dana u mjesecu.

ugovor o zakupu ne prestaje. no ZOO se.) Najam je konsenzualan. naplatan i kauzalan ugovor Kauza kod najma je naplatno prepustanje stvari na uporabu. ako sadrzi izjavu potpisanu po protivnoj strani da se ne protivi otkazu. naime. Ako nije ugovorom drukcije odredeno. Istekom roka prestaje zakup kad je ugovor sklopljen na odredeno vrijeme Ako je ugovor o zakupu sacinjen kao ovrsna isprava u smislu Zakona o javnom biljeznistvu. . raskidom. od kojih neki (kao. ima snagu ovrsne isprave Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt ili ako na bilo koji drugi nacin treca osoba stekne od zakupodavca objekt. ako nije drukcije ugovoreno Uredaje koje je ugradio u poslovni prostor ima pravo odnijeti (ti« tolletidi)^osim ako bi to prouzrocilo ostecenje prostora Podzakup. prestati i zakup na odredeno vrijeme. ne obuhvaca i uzivanje u smislu pribitania plodova (zarada i sl. dvostranoobvezan. iz zakonom predvidenih razloga. odustankom. zakupnik nema pravo poslovni prostor ih njegov dio dati u podzakup drugome. Jos nekoliko pravila o otkazu ugovora sklopljenog na neodredeno vrijeme Prije svega takav ugovor ne moze prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja. ali se ugovor moze otkazati i putem javnog biljeznika U ovom posljednjem slucaju javni biljeznik sastavlja o priopcenom otkazu zapisnik. u svako doba. raspored. ako se pogleda kratko povijesni razvitak ugovora o najmu. ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a u svako doba. Pri tome treba razlikovati razloge koji daju pravo na otkaz ugovora jednoj i drugoj ugovornoj strani. te ugovor o sluzbi i ugovor o djelu Tijekom vremena svi su ti razliciti oblici jedinstvenog najamnog ugovora postali potpuno samostalni ugovori. npi. vraca sintezi najma i zakupa u jedinstveni ugovor o zakupu. otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a. namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca.ispraznjenje prostora i njegova predaja zakupodavcu provodi neposredno na osnovi ugovora o zakupu Zakonom o zakupu poslovnog prostora posebno je detaljno razraden prestanak ugovora otkazom. osim ako strane nisu drukcije ugovorile ili postoji neki od prethodno navedenih razloga Otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukcije odredile. a najmoprimac se obvezuje za to placati odredenu najamninu. istekom toka. pored odredaba ZOO o zakupu u nasem je pravu zasebno ureden ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova iz 1996 g. Na ugovor o podzakupu primjenjuju se pravila koja vrijede za ugovor o zakupu poslovnog prostor a Prestanak ugovora. Stoga ce se odredbe ZOO o zakupu primjenjivati na ugovor o najmu stana samo supsidijarno.6 (dalje: ZNS). od razloga na koje se moze pozivati samo jedna ih druga strana. Ugovor o zakupu poslovnog prostora prestaje otkazom. ne dovede poslovni prostor u stanje u kojem ga je duzan predati odnosno odrzavati. LJ protivnom zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete Osnovno je pravo zakupnika da se poslovnim prostorom namjenski koristi s tim da ga po prestanku zakupa preda zakupodavcu u stanju u kakvom ga je primio. Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odredenu stvar na uporabu. u primjerenom roku. ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju stetu. razumije se. tada nasljednici odnosno pravni sljednici zakupnika stupaju u njegova prava i obveze. za razliku od koristenja. pa i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. u tom se razvitku opazaju vrlo interesantne tendencije U rimskom pravu bio je ugovor o najmu samo jedan oblik sireg ugovora poznatog pod nazivom locatio-conductio Taj ie ugovor u sebi sadizavao i najam i zakup. Otkaz se daje u pisanom obliku i dostavlja preporucenom postom zakupodavcu. Prednost takvog otkaza je u tome sto taj zapisnik. ukljucujuci i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. kao sto je receno kod zakupa. Razlika prema zakupu je u tome sto uporaba. nego treca osoba stupa u prava i duznosti zakupodavca Time smo dobili primjer prijenosa ugovora na temelju zakonske odredbe Zakup ne prestaje ni u slucaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene (kad se radi o pravnoj osobi). ugovor o sluzbi i ugovor o djelu) gotovo vise nemaju nikakvih dodirnih tocaka s najmom Jedno vrijeme je izgledalo da ce se definitivno raspasti ogezeovska simbioza najma i zakupa. Ali otkazom moze.4 tada se ovrha . povrsina.Vazno je istaknuti da zakupnik nema ptavo ciniti preinake poslovnog prostora kojima se bitno mijenjaju konstrukcija. ako ne placa zakupninu te kada je zakupodavcu nuzan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti (cl 27 ZZPP) Zakupnik takoder moze otkazati ugovor u svako doba. Ovaj se ugovor moze zakljuciti na neodredeno ili na odredeno vrijeme Najam je jedan od obveznopravnih ugovora Medutim. Medutim. bez obzira je li sklopljen na neodi edeno ili odredeno vrijeme. Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredeno vrijeme. NAJAM 1 Pojam i karakteristike. ako zakupodavac. Tako moze svaka strana.

3.prvi se odnosi na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplacanje najamnine i drugih troskova. treba obratiti paznju na odredbu ZNS-a prema kojoj se ugovor o najmu na odredeno vrijeme smatra presutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako nijedna ugovorna strana. Ugovorni sadrzaj stranke u nacelu oblikuju prema svojim potrebama.s a n i oblik. Objektom ugovora o najmu stana moze biti i dio stana (cl 5 ZNS) 2 Subjekti. Najmodavac moze biti vlasnik stana. -otkazom.). Najmoprimac je duzan cuvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kome je stan primio Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je doslo zbog redovite uporabe stana. koja ne moze biti niza od troskova redovitog odrzavanja zgrade. zajednickih uredaja i zemljista koje sluzi zgradi. placaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja. npr.raskidom. a najmoprimac svaka fizicka osoba. Glavna najmoprimceva obveza je da na vrijeme placa najamninu Rokovi placanja odreduju se ugovorom ih propisom. ugovor je nistav. roditelje ih osobe koje je duzan uzdrzavati Otkazni tok u slucaju prve grupe razloga je tri mjeseca. dijelova i uredaja zgrade koji su nuzni za uporabu stana Takoder i zemljista koje sluzi zgradi 5. u smislu ZNS. ako je sklopljen na neodredeno vrijeme Najmoprimac moze otkazati ugovor o najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje tri mjeseca prije dana iseljenja Obrazlozenje nije potrebno. Podnajam. To su: imena ugovornih strana. Prema ZNS raskid je rezerviran samo za najmodavca i to u dva slucaja I ako najmoprimac svojom krivnjom nanese stetu zajednickim prostorijama. zadrzati dok mu ne bude placena duzna najamnina odnosno naknada stete. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom. 4 Obveze i prava stranaka Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimci! preda stan pogodan za stanovanje i omoguci mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrzava Za eventualne nedostatke i stetu njima prouzrocenu najmodavac odgovara prema opcim pravilima obveznog prava. najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena. Najmodavac moze otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvidenih u ZNS Dva su razloga . Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza i) . Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvrsiti nikakve preinake u stanu. zgradi ih zajednickim prostorijama Za duznu najamninu i pocinjenu stetu sohdarno odgovaraju najmoprimac i clanovi njegova domacinstva Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednickih prostorija. Medutim. opis stana ih dijela stana koji se daje u najam. smatra skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje cine zatvorenu gradevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. moze u iznajmljene prostorije ulaziti samo uz odobrenje najmoprimca. nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS). zajednickih dijelova. Ugovor o najmu duzan je najmodavac dostaviti nadleznom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu.istekom vremena. Izostane li. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuzan radi odrzavanja objekta ili u vezi provjere dogovorenog nacina uporabe. Najmoprimac moze dati stan ih dio stana u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o podnajmu duzan je najmoprimac dostaviti najmodavcu i poreznoj upravi 6 Prestanak naima Ugovor o najmu stana prestaje: . Za valjanost ugovora o najmu stana zahtijeva se p i. J ty Stanom se. najmodavac ima zakonsko zalozno pravo na unesenom pokucstvu i drugim pokretninama najmoprimca i clanova njegova obiteljskog domacinstva On ima i pravo te stvari. a za drugi razlog sest mjeseci. ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje. Za duznu najamninu i naknadu stete na stanu i uredajima. Ostali najmoprimci placaju tzvslobodno ugovorenu najamninu\ no predvidena su odredena ogranicenja i za njezinu visinu.U nastavku cemo izloziti najvaznije elemente ugovora o najmu stana. osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca. branitelji. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovorenoj uporabi stana Tako. Ako najmodavac daje otkaz iz drugonavedenog razloga duzan je prema ZNS (st 2 cl 21) osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. Ipak ZNS naznacuje sto bi osobito trebalo uci u njegov sadrzaj. uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd. a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ih da u njega useli svoje potomke. odredbe o odrzavanju stana i upor abi zajednickih prostorija. podaci o osobama koje ce imati ptavo uporabe stana zajedno s najmoprimcem. vrste troskova u vezi sa stanovanjem i nacin njihova placanja i vrijeme trajanja najma. uredajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrsi preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazlozenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana . odredbe o primopredaji stana. prilikom iseljenja najmoprimca. visina najamnine i nacin njezina placanja. Najmodavac ne moze dati otkaz iz prvonavedenog razloga ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana Opomena nije potrebna ako najmoprimac vise od dva puta postupi suprotno ugovoru odnosno Zakonu. iznimno s oba bracna druga Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i clanovi njegova obiteljskog domacinstva. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. —Zasticenu najamninu. ZNS nije prepustio u potpunosti utvrdivanje visine najamnine ugovornim stranama On razlikuje zasticenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu. Oblik i sadrzaj.

iskustvo je pokazalo da se od zajma kao instrumenta uzajamnog pomaganja moze stvoriti instrument bezdusne eksploatacije uz pomoc lihvarskih kamata. zajam je konsenzualni ugovor. takav najmoprimac ima odredenu zastitu od otkaza ukljucivo i. pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu Ako te osobe zele preuzeti prava i obveze iz ugovora moraju se sporazumjeti koja ce od njih prihvatiti polozaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca Potrebno je napomenuti da se rezim ugovora o najmu stana unekoliko mijenja ako se sklapa sa zasticenim najmoprimcem. Novac ima nominalnu i unutarnju vrijednost Iz iskustva znamo da moze nastati periodicki disakord izmedu tih dviju vrijednosti. a nema novaca da plati bolnicke troskove No on ce ipak pomoci svojoj zeni tako sto ce od nekoga pozajmiti potreban novac i kasnije ga vratiti. stoga zaduznica. Prema prvoj je kod vracanja mjerodavna nominalna. pravo na drugi useljivi odnosno odgovar ajuci stan s pravima i obvezama zasticenog najmoprimca. prilikom sklapanja ugovora. a stjecanje vlasnistva samo je nuzna posljedica ostvarenja toga cilja Zajam je u nacelu neformala n pravni posao. najmoprimac se moze obratiti tuzbom sudu pa ce presuda suda zamijeniti taj ugovor. a time i medusobno pomaganje Medutim. ako zajmodavac nije bio vlasnik stvari. Ako bi vlasnik. Zato su u vezi s ispunjenjem novcane cinidbe postavljene dvije oprecne teorije: nominalisticka ivaloristicka. nista se ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 ih 5 kuna. Uz kamate je n a. promjenom ili prestankom (ako je pravna osoba) najmodavca. 500 komada. Iz tih primjera vidimo da za A-a ima novac odnosno cigla vrijednost samo onda ako ne mora vratiti isti novac odnosno istu ciglu.unutarnja vrijednost. a beskamatni zajam je besplatni pravni posao Zajam je pravni instrument koji omogucuje kreditiranje. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika odnosno pravnog sljednika Ako umre ih napusti stan najmoprimac ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova bracnog druga. sto kod zajma znaci da se zajmoprimac oslobada obveze kad isplati onaj broj novcanih jedinica na koji njegova obveza glasi a) . o najmu stana na neodredeno vrijeme. trenutno nema novaca. ZNS (cl. Pojam Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odredeni iznos novca ili odredenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. odbio sklopiti ugovor o najmu. a ako ovoga nema.30-49) podrobno razraduje ugovorni polozaj zasticenog najmoprimca.cinidba vrijednosti. Objekt zajamske cinidbe.M -spor azumom ugovornih strana u svako doba Sporazumom ureduju nacin i vrijeme primopredaje stana Slicno kao kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smrcu. ZOO je prihvatio nominalisticku teoriju. na zahtjev najmoprimca. tek bismo napomenuh da. 557). Kao objekti zajamske cinidbe mogu se pojaviti novac ili zamjetljive stvari Danas je potrebno praviti tu razliku izmedu objekta zajamske cinidbe zato sto novcana cinidba nije cinidba davanja zamjenjivih stvari. A mora poslati svoju bolesnu zenu u bolnicu na hjecenje. a da istodobno nema ni cigle na skladistu mjesne ciglane. osim zasticene najamnine. ti pisana isprava koju izdaje duznik vjerovniku. 2 Karakteristike zajma Po obveznom pravu do ZOO-a. Zajam moze biti naplatni ili besplatni pravni posao. vrati isti iznos novca odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kakvoce. pisani oblik zahtijeva za ugovor o kreditu. Zbog toga je nuzno da zajmoprimac postane vlasnik stvari. u nekim slucajevima. zajam je bio realni ugovor za ciji nastanak je bila potrebna predaja stvari. 30 ZNS danom stupanja na snagu toga Zakona bivsi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu) stjecu prava i obveze najmoprimca. prema odredbi iz Cl. Zajam je instrument pomocu kojega se omogucuje koristenje tudeg kapitala ih tudih zamjenljivih stvari Na primjer. Ih. Te osobe imaju pravo. ugovoriti zasticenu najamninu. Prema ZOO-u (cl. nije uopce ni nastao valjani ugovor o zajmu Zajam je k a u z a 1 n i pravni posao Ali svrha ih cilj zajma nije stjecanje vlasnistva Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi). ZAJAM 1. recimo. a zajmoprimac se obvezuje da mu. A-u se zbog potresa srusi zid Uzmimo da A. Ovdje ne cemo ulaziti u pojedinosti. nego je novcana cinidba . a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora Zajam je dvostranoobvezni ugovor jer svaka je ugovorna strana istodobno i duznik i vjerovnik. poslije odredenog vremena. zasticeni najmoprimac ima pravo prvokupa. s tim da mu kasnije vrati istu vrstu cigle. jer nastaje samim sporazumom stranaka. a prema drugoj . Njegov susjed B slucajno ima cigle i on mu pozajmi. Ali. zajmoprimac ce postati vlasnik pozajmljene stvari samo onda ako je zajmodavac bio vlasnik Prema tome. U slucaju prodaje stana. na njegovo dijete. prema ZOO-u (cl 1066). nije oblik ugovora o zajmu.platni pravni posao. stoga je sasvim svejedno o kojoj se vrsti novca r adi Na primjer. nego samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je duznik primio stvari ih novac i obvezao se da ih vrati Iznimno se. Kao sto je vec receno kod novcanih obveza. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana. Naime.

otkaz zajma od strane zajmodavca itd. Ugovor o emisijskom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje Naime. Tipican primjer ugovora o emisijskom zajmu je npr zajam za izgradnju cesta i drugih krupnijih objekata. onda kad to zajmoprimac zatrazi. za neku namjenu ili bez utvrdene namjene. u ugovor treba unijeti jos dvije klauzule.jer se mora sklopiti u pisanom obliku Banka moze otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski. Po jednoj se predvida da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sume Po drugoj se pak predvidaju sankcije zbog nekoristenja zajma za ugovorenu namjenu Sankcije ce u pravilu biti imovinskopravne (npr da je zajmoprimac odjednom duzan vratiti cijeli iznos zajma. karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka. a korisnik se obvezuje da banci placa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nacin kako je utvrdeno ugovorom« b) Iako sistematiziran kao zaseban imenovani ugovor. ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od zajmodavcevog trazenja da mu se zajam vrati. Istodobno ona je realni ugovor Duznik stjece samo neposredni posjed stvari i mora vratiti upravo tu istu stvar . vratiti kredit prije roka. Najvaznija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme. U tom slucaju banka mu ne smije uracunati kamatu za razdoblje od vracanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebalo vratiti kredit. Smatramo da ce biti dovoljno ako ukratko prikazemo samo neke od njih Investicijski zajam. da je objekt cinidbe iskljucivo nov a c. A sto ako rok nije ugovoren? Ako se tok ne moze odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan. U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu. po svojim bitnim sastojcima i karakteristikama u osnovi vrsta zajma. ako bi banka time dosla u bitno nepovoljniji polozaj Korisnik moze odustati od ugovora prije nego se pocne koristiti kreditom. uz prethodnu obavijest banci. To je zajam s ugovorenom namjenom. medutim. ugovor o emisijskom zajmu nastaje kad duznik izda javne obveznice o zajmu. Posudba je jednostranoobvezni ugovor. ako vrijeme nije ugovoreno. ZOO-a piema kojoj zajmodavac moze izjaviti da raskida ugovor. ZOO je normirao i ugovor o kreditu (cl. a vjerovnici zatim te obveznice kupuju. ugovor o investicijskom zajmu mora biti sklopljen u pisanom obliku Takav zajam je redovito naplatni posao Medutim.Neke vi ste zajma Do sada smo govorili o opcim karakteristikama i nacelima ugovora o zajmu. Ugovor o kreditu Odvojeno od ugovora o zajmu. Kao i kod zajma. 5. Medutim.tj uvijek se daje uz kamatu i da je formalan. Zajmodavac moze odbiti predaju obecanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoce li biti u stanju vratiti zajam Trazi se jedino da zajmodavac to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora odnosno da je pogorsanje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu kolicinu stvari. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava. korisnik kredita moze. Zajmoprimac moze odustati od ugovora o zajmu piije nego mu zajmodavac pieda objekt zajamske cinidbe. Pravo zajmoprimca da trazi predaju stvari zastarijeva za tri mjeseca od zajmodavceva zakasnjenja.Obveze i prava stranaka. Banka moze odobriti kredit i na temelju zalaganja stvari ili vrijednosnih papira POSUDBA 1. a unutar skupine tzv bankarskih poslova. s time da je posudovnik mora nakon odredenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. ako zajmoprimac upotrijebi pozajmljeni novac u neku drugu svrhu. Ovdje moze doci do primjene i odredba iz cl 566. ako korisnik kredita postane insolventan i u slucaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika. Ne mozemo govoriti o svima. a ne onu koja je ugovorena Ako je zajmodavac banka. Dok kod obicnog zajma nema uopce govora o tome da se kao bitni element samog ugovora navede za sto ce zajmoprimac pozajmljeni objekt upotrijebiti. nema nikakvih zapreka da ugovor o investicijskom zajmu sklope i same fizicke osobe Emisijski zajam. Zajmoprimac ima pr avo vratiti zajam i prije roka. Pojam i osnovne karakteristike. Investicijskom je zajmu svrha da ga zajmoprimac koristi za investicije Ali kako se zajmoprimac mora koristititi zajmom za odredenu svrhu. da je uvijek naplatan. ugovora o zajmu ima vise vrsta. 1065-1071). ugovor o kteditu je' nesumnjivo.). iste vrste i kakvoce.. ali odgovar a za stetu koja je zajmodavcu prouzrocena odustankom. zajmoprimac je duzan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka knji. To znaci da je vjerovnik dao zajam istom onog casa kada je kupio obveznicu. Posudba je realni ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani (posudovniku) odredenu stvar na besplatnu uporabu. Njime se najcesce sluzi drzava kad je potrebno prikupiti sredstva za neku opcekorisnu svrhu Takvi se zajmovi obicno nazivaju narodnim ili drzavnim zajmovima 6. a svakako za godinu dana od sklapanja ugovora. o cemu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu stetu. dotle je kod investicijskog zajma upravo ta namjena zajma bitan element ugovora. na odredeno ili neodredeno vrijeme.

Ako se stvar pogorsa ili propadne. npr posudi B-u svoj dzepni sat i nista ne ugovore glede nacina uporabe No usprkos tome sigurno je da B ne smije upotrijebiti sat za tucanje oraha Ako je u ugovoru o posudbi bilo tocno odredeno vrijeme trajanja posudbe. na 15 dana 3 Prava posudovnika. isto se tako i kod vremena uporabe moze trajanje odrediti i s obzirom na cilj uporabe i s obzirom na vrstu stvari Razumije se da to dolazi u obzir onda ako strane nisu odredile rok trajanja Uporabe Ako A posudi roman od 1. A. i kola se slome Cak ako i ne dode do stete. posudovnik je duzan naknaditi skrivljenu stetu. tat posudi nekome ukradeni bicikl Stovise. Posudovnik je duzan snositi sve troskove koji su redovito spojeni s uporabom posudene stvari. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari Posudivanje pokretnih stvari je cesto i uobicajeno. 2 Objekt posudbe. A. objekt posudbe. Medutim. krace. duzan je hraniti konja kojega je na nekoliko dana posudio radi jahanja. Ako posudovnik bez pristanka posuditelja dade stvar u potposudbu. a ne bi bio pogodio stvar da nije bila dana u potposudbu To je tzv. posudi B-u na citanje potpuno novu knjigu. UGOVOR O DJELU . treba uvijek posebno ugovoriti nacin uporabe i individualno vracanje. ali nije ustanovljena ni svrha ni vrrreme uporabe. Na primjer. nego je bitno da se mora vratiti ista stvar y Ali ako se u posudbu daju nepotrosne stvari. te treba vratiti upravo to isto voce. Za pretjerano istrosenje stvari odgovara posuditelju Na primjer.Medu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. usprkos tome B. A posudi B-u kola i upozori ga da se na kola ne smije staviti vise od 500 kg tezine i No. ako se posuduju potrosne stvari. nego o prekariiu Za prekaiij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moze u svako doba opozvati. stavi na kola 1. umjesto posudbe. povod Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlasteno dao u potposudbu. smatr alo se. Posudovnik mora stvar uredno upotrebljavati. uopce ne radi o posudbi. duzan mu ih je posuditelj u potpunosti naknaditi. Medutim.000 stranica B-u. npr mozemo radi ukrasa posuditi kilogram voca. Takva se posudba naziva »posudbom za diku« (icommodatum adpompam vel ostentationem). duzan takve troskove predujmiti posudovniku Ako je pak izvanredne troskove platio sam posudovnik. mozemo reci da objekt posudbe mogu biti potr osne i nepotrosne stvari. pa ju je posuditelju platio. sam vlasnik moze si posuditi vlastitu stvar. odnosno ako nije nista ugovoreno. Kci koja je vlasnik stroja moze doci u situaciju da od snahe posudi svoj vlastiti stroj. posudovnik ima pravo vratiti posudenu stvar prije roka Kao sto kod nacina uporabe. Buduci da se kod posudbe stvar daje na uporabu. Interesantna pravna situacija nastaje ako je posudovnik stvar izgubio. npr. svojoj snahi koja uci sivati ostavio je na tom stroju usus u tr ajanju od 5 godina. —Izvanredne troskove snosi posuditelj. Posudovnik odgovara posuditelju za stetu do koje je doslo zbog protuugovorne uporabe stvari Na primjer. da objekt posudbene cinidbe ih. dok je posudivanje nekretnina mnogo rjede Mogao bi se. je oporucno ostavio sivaci stroj svojoj kceri. pa makar stvar bila posuditelju doista potrebna Medutim. Na primjer. Ako imamo na umu da ni kod posudbe nije teziste toliko na kakvoci stvari koliko na nacinu uporabe. Posudovnik ima pravo sluziti se stvar ju onako kako je to ugovoreno. Medutim. za posudbu nije bitno je h stvar potrosna ili nepotrosna. Takvi izvanredni troskovi bih bi. onda se glede same uporabe i ne mora nista posebno ugovoriti. npr predah stvar na uporabu za placu. najam. recimo. mogu biti samo nepotrosne stvari. a on mu je vrati svu poderanu i prljavu. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. jer se to samo po sebi nikad ne podrazumijeva Tako. Za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari Posuditi se moze i tuda stvar Na primjer. tada je mjerodavan uobicajeni nacin uporabe posudene stvari A.000 kg tereta. za 2 sata 4. dobili bismo. u reklamne svrhe posuditi zid kuce. tada se. prema pravnim pravilima OGZ. ali treba reci da se radi samo o izlaganju. Besplatnost je toliko bitna za posudbu da nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe cim bismo. npr troskovi lijecenja posudene zivotinje. Iz samog ugovora oposudbi posudovnik nije ovlasten stvar dati drugome u potposudbu. posuditelj je ovlasten posudovniku oduzeti stvar zbog protuugovorne uporabe stvari. recimo. stovise. nece moci traziti povrat. odgovara ne samo za skrivljenu Stetu nego i za slucajnu propast stvari ako se slucaj dogodio kod potposudovnika. Nakon toga posudovnik pronade stvar On nema pravo zadrzati stvar protiv volje posuditelja ako je posuditelj spreman da mu vrati ono sto je za stvar primio To znaci da posudovnik samim tim sto je platio vrijednost stvari nije postao i vlasnik posudene stvari. Nacin uporabe uglavnom izlazi iz same prirode stvari. a mora se nakon dovrsene uporabe vratiti ista stvar. On je. posudovnik nije duzan na zahtjev posuditelja vratiti stvar prije roka. Potposudba. Prekarij Ako je stvar predana na uporabu. tj vracanje upravo same te stvari. Duznosti posudovnika. prema pravnom pravilu iz OGZ-a.

kad god hoce. duzan ga je izvrsiti osobno Kad rok izvrsenja djela nije ugovoren. inace odgovara za stetu. Sadrzaj cinidbe je cinjenje (facere). osim ako strane ne ugovore odredeni oblik Takoder je za ovaj ugovor karakteristicno da je obveza izvrsenja diela vrlo cesto strogo osobna (npr izrada portreta. Sto znaci da je rijec o tzv. duzan je obavijestiti izvodaca najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja Poslije dvije godine od primitka posla. kao sto su npr ugovoi o gradenju. ako su.Tako ce narucitelj moci raskinuti ugovor u ovim slucajevima: sve dok djelo nije dovrseno. strucno predavanje i si. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obicnim pregledom (skriveni nedostaci). a izvodac mu je duzan to omoguciti. alternativno koristiti se pravom na otklanjanje nedostataka. popravak slozenog stroja. narucitelj moze. Za pojedine vrste poslova odnosno djela s vremenom su se razvili i i posebni ugovori o djelu. ugovoi o prijevozu. Cija kauza je izvrsenje nekog posla uz naknadu i. prijenos tereta). ZOO daje dva kriterija | pripadnost materijala i predodzbe ugovornih strana r Ugovor o djelu je kad se narucitelj obveze dati materijal ih bitan dio materijala. Objekt cinidbe izvodaca je izvrsenje odredenog djela ZOO (cl 600) pod djelom podrazumijeva odredeni posao. izvodenje lijecnicke operacije i dr ). jer se za izvrseno djelo uvijek daje naknada. sivanje odijela. smatra se da je uvijek ugovoi o djelu ako su ugovaratelji imah na umu narocito izvodacev rad. pregledati izvrseno djelo cim je to po redovnom toku stvari moguce i bez odlaganja obavijestiti izvodaca o nadenim nedostacima. Teze je. kao njegovim bitnim sastojcima. ako je izvodaca upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. na primjer. sasiti vjencanu haljinu. dakle. ponekad i vilo slozeno. a druga (narucitelj) platiti joj za to odredenu naknadu. izraditi skulpturu).) 2 Djelo. nego rezultat rada (npr. Na osnovi prirode izvodaceva posla kao objekta cinidbe nije tesko ugovor o djelu razgraniciti od ugovora o punovlascu.Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvodac ili poduzetnik) obaviti odredeni posao. narucitelj se ne moze pozvati na nedostatke. zatim je i k a u z a 1 a n ugovor. osim ako stvai propadne iz uzioka za koji ne odgovara (npr vise sirej. razlikovati ugovoi o djelu od ugovora o prodaji. Ugovor o djelu je u prvom redu konsenzualni ugovor. kad se netko obveze da ce za drugoga brati kukuruz ih pomagati u njegovoj radionici) na kojoj se temelje ugovori o sluzbi odnosno ugovori o radu. nije duzan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga. ugovor o djelu je i neformalan ugovor. upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj piedao. Osim sporazumnog r askida koji je moguc u svako dooa. Pi ema tom korektivnom kriteriju trebalo bi. ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla. 4 Prestanak ugovora Uz slucajeve prestanka opceg znacenja. ako nije drukcije ugovoreno. cinidbi rada Medutim. Kao sto se vidi. rad smatrali bitnom odnosno vaznijom komponentom. onjedvostranoobvezan i naplata n. duzan ga je izvrsiti za vrijeme koje je iazumno potiebno za takvu vrstu posla. svaka strana ima i pravo jednostr anog raskida ugovora . a prodaja kad se izvodac obveze izraditi pokretnu stvar od svoga materijala. dalje. ovisno o odredenim pretpostavkama. a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moze ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti Zbog nedostataka izvrsenog djela. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljan sporazum strana o djelu i naknadi. Za sve vrijeme obavljanja posla. 3 Osnovne obveze i prava stranaka Izvodac je duzan: izvrsiti djelo prema ugovoru i pravilima struke. njezin objekt nije funkcija rada (npr. Izvodac ima zakonsko zalozno pravo na izradenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroseni materijal. Sa svakim od tih prava moze se kumulirati zahtjev za naknadu stete. narucitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa. pravljenje nakita) do najslozenijih tehnickih. snositi odgovornost za nedostatke djela Narucitelj je duzan: . kao i nedostatke u naruciteljevu nalogu. znanstvenih i umjetnickih tvorevina (npr izradba nacrta. raspon i raznovrsnost poslova koji dolaze u obzir vrlo su veliki od jednostavnih fizickih poslova (npr iskop kanala. No. a izvodac ne postupi po njegovu zahtjevu.raskidom ugovora. kod ugovora o djelu posebice dolaze u obzir ovi nacini prestanka: izvrsenjem djela i isplatom naknade. izradbu portreta kvalificirati kao ugovor odjelu i onda kad slikar upotrijebi svoje platno i boje. . izradbe razlicitih predmeta (npr. uz placanje ugovorene naknade umanjene za troskove koje izvodac nije ucinio. bez obzira na to ciji je materijal. geolosko istrazivanje nekog podrucja. kao sto je izradba ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. napokon.primiti izvrseni rad: -isplatiti ugovorenu ili na drugi nacin odredenu naknadu. raskid ugovora ih snizenje naknade. jer su kod posljednjeg objektom cinidbe iskljucivo pravni poslovi. autorski ugovor. piedati narucitelju izradenu ili popravljenu stvar. U .

Glede odgovornosti za nedostatke gradevine to je izrijekom propisano u cl 641 ZOO-a. poznati slikar. brane. vodovodi. moci ce traziti povecanje cijene samo za razliku iznad pet postotaka Ako je do povecanja cijene radova doslo nakon sto je izvodac pao u zakasnjenje. Iz recenoga proizlazi da je ugovor o gradenju konsenzuala dvoitranoobvezan. Suglasno tome. a narucitelj se obvezuje da mu za to isplati odredenu cijenu. pjevac itd). prvenstveno se prepusta stranama da ugovore nacin eventualne izmjene cijene (klizna skala i si. Nema povecanja cijene ako je do povecanja cijena elemenata doslo za vrijeme izvodaceva zakasnjenja Pod slicnim uvjetima. jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. . Gradevina. npr. _ U ukupnom iznosu za cijeli objekt . od kojega bi po zahtjevu narucitelja trebao izraditi naruceno djelo. a izazvani su neocekivano tezom prirodom zemljista. Propisima o izgradnji investicijskih objekata predvidena je ob. narucitelj ima pravo raskinuti ugovot. ZOO. Unatoc ugovorenoj odredbi da se cijena radova nece mijenjati u slucaju povecanja cijene elemenata na temelju kojih je odr edena. osim ako su neznatni Izvodac moze jednostrano raskinuti ugovor ako je ocito da materijal. zbog nedostataka izvrsenog djela. Prije sklapanja ugovora o gradenju potrebno je obaviti tzv. Medutim. Pojam i karakteristike Ugovor o gradenju je u biti ugovor o djelu koji se. ugradnju uredaja i si. narucitelj moze raskinuti ugovor uz placanje do tada izvrsenih radova i nuznih troskova. pod gradevinom se razumijevaju zgrade. Ako bi cijena morala biti znatno povecana. ne moze se vise pozivati na povecanje cijene elemenata na temelju kojih je odredena. ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogucnost. Prema cl. prethodne radove (investicijski program i odluka o izgradnji). ocito zbog specificnosti i gospodarske vaznosti svoga djela. izvodac moze traziti povecanje cijene samo ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veca za vise od deset postotaka. narucitelj moze traziti snizenje ugovorene cijene. za s razliku od ugovora o djelu. sanaciju. povrede i sl). izraditi potrebne projekte i drugu tehnicku dokumentaciju. . izvodaci projektant odgovaraju i za nedostatke koji se ticu njezine solidnosti . ako je izvodac svojom krivnjom zakasnio s dovrsenjem radova.vezatnost stalnog nadzora 6. On je k tome. Povecanje predstavlja razliku koja prelazi dva postotka. nadogradnju.2 Takvo gledanje izrazeno je nedvosmisleno u odredbi iz st 1 cl 630. Bitan element ugovora o gradenju je i cijena radova Dva su osnovna nacina na koji se odreduje: po jedinici mjere ugovorenih radova.ukupno ugovot ena cijena. Nadzor aad radovima. ali ako bi zbog toga ugovorena cijena morala biti znatno povecana. tuneli. tako da bi ta cijena trebalo da bude veca za vise od dva postotka. ah samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva. Duznost je izvodaca da narucitelju omoguci stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine i kakvoce upotrijebljenog materijala.) No. na ugovot o gtadenju mogu se supsidijaino primjenjivati odredbe za ugovor o djelu. To ce u pravilu biti slucaj s izvodacem (npr. Objekt naruciteljeve cinidbe i istodobno jedan od bitnih elemenata ugovora o gradenju je gradevina. rad i dr.gubitkom radne sposobnosti izvodaca (npr zbog bolesti.Ugovor o gradenju je ugovor o djelu kojim se izvodac obvezuje prema odredenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljistu. ili na takvom zemljistu odnosno na vec postojecem objektu izvrsiti kakve druge gradevinske radove. nije podoban za to djelo ih bi izrada od takva materijala mogla nanijeti stetu ugledu izvodaca -smrcu stana. jedinicna cijena. pribaviti gradevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ih radova odredenom izvodacu (javnim natjecajem ili neposrednom pogodbom) 2. kanalizacije. umre narucitelj kojemu je trebalo izraditi cipele). i f o r m ala n ugovor. preinake. Odstupanje o kojem je rijec iznimno je moguce. 3 Cijena radova. mostovi. izvodac ne moze traziti povecanje ugovorene cijene Izuzetak su tzv. ah samo ako izvodac dobije pisanu SUR 1 a S n o st narucitelja. 631 ZOO-a. a do povecanja cijene je doslo unutar ugovorenog roka. Odgovornost za solidnost gradevine Osim odgovornosti za ostale nedostatke gradevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuce odredbe ugovora o djelu. s tim da izvodacu isplati odgovarajuci dio cijene za do tada izvrsene radove i pravicnu naknadu za ucinjene nuzne troskove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. n a p 1 a t a n i kauzalan ugovor. neocekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neocekivanim dogadajima Za takve radove izvodac ima pravo na pravicnu naknadu. no moze biti i s naruciteljem (npr. pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva (cvrsta ih fiksna cijena) Dakako. komadu i si To je tzv. UGOVOR O GRADENJU 1. Za radove koje izvrsi bez takve suglasnosti. hitni nepredvideniradovi cije je poduzimanje bilo nuzno da bi se osigurala stabilnost objekta ih sprijecio nastanak stete.). Iz odredaba o ugovoru o gradenju vidi se da se ugovor moze sklopiti i za druge gradevinske radove Oni obuhvacaju npr razne adaptacije. U tom slucaju cijena se povecava za iznos koji prelazi deset postotaka. ZOO dopusta mogucnost izmjene cijene. izvodac koji je u roku izvrsio radove moze zahtijevati povecanje cijene radova ako su se u vremenu izmedu sklapanja i ispunjenja ugovora povecale cijene elemenata na temelju kojih je odredena (materijal.zbog izvodaceva znatnijeg zakasnjenja s pocetkom ih zavrsetkom posla i 4. po cetvornom metru. razvio u samostalan ugovor. zeljeznicke pruge i ostali gradevinski objekti cija izradba zahtijeva vece i slozenije radove.

znaci da je izvodac preuzeo obvezu da samostalno izvrsi skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odredenog cjelovitog objekta. ako je objekt neupotrebljiv. Kauza mu je cuvanje stvari. u ugovoru o gradenju. Upravo stoga smatramo da je za konsenzualni karakter ostave bitno apostrofirati obvezu deponenta na predaju stvari. Ugovor o ostavi je u nacelu besplatan.(cvrstoce. stabilnosti. ostava je jednostianoobvezn i ugovor. 2. ZOO-a daje se definicija ugovor a o ostavi koja glasi: Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca. a iznimno naplatan pravni posao.zitaru moze uslijediti jedino kao ispunjenje deponentove obveze na predaju stvari (osim ako se stvar vec nalazi kod depozitara po nekoj drugoj I osnovi). osim ako je specijalizirana organizacija dala strucno misljenje da je zemljiste podobno za gradenje. po prirodi stvari. 7 Ugovor o gradenju s odredbom »kljuc u ruke«. a sada. naime. predaja stvari je bila akt sklapanja ugovora. njihova je odgovornost prema narucitelju solidarna OSTAVA (DEPOZIT) 1 Pojam i karakteristike.Za postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. predaja stvari spada u ispunjenje ugovora. Znacajno je da kod takvog sustava gradenja ugovorena cijena obuhvaca i vrijednost svih nepredvidenih radova i viskova radova Ako u takvoj gradnji sudjeluje vise izvodaca. ostava je u nasem pravu bila tradicionalno realni ugovor za ciji je nastanak bila nuzna predaja stvari depozitaru. moze pohraniti na cuvanje u garderobu i tudi kofer Medutim. Drugim rijecima. Netko npr. Prema spomenutoj definiciji iz ZOO-a. U daljnjem toku od godinu dana (od dana obavijesti) duzan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti. ali ostaje nejasno kako ce se stvar naci kod depozitara ako nema deponentove obveze da je preda depozitaiu. Kod ostave to je ucinjeno samo s. do ZOO-a. tada uopce ne bi nastao ugovor o depozitu. Naplatan ce biti kad je naknada ugovorena. stavi da se jedna strana obvezuje da ce drugoj piedati stvai. cl. Subjekti. cuvanje i si).. a ne predaju same stvari. Medutim. Obveze na predaju stvari nema. Dakle.. kao sto posudovnik moze u odredenim situacijama posuditi svoju vlastitu stvar. kad se depozitar profesionalno bavi cuvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla Polazeci od zakonske definicije.Izvodac odgovara za nesolidnost gradevine ako je uzrokovana nedostacima u izvedbi. a ne samo obvezu depozitara daje cuva Uostalom to neminovno proizlazi iz cinjenice daje stvar koju treba cuvati bitan sastojak ostave. ako je prethodno upozorio narucitelja na opasnost stete. 712. niti bi je. raskid ugovora i naknadu stete. ostava je po definiciji iz ZOO u biti realni. U st. sto se smatra nespornim. Tako je u ZOO-u ucinjeno kod ugovora o zajmu. dok je bila realni ugovot. inace gubi pravo da se na njega pozove. Odgovornost postoji ako se nedostaci pokazu za vrijeme od deset godina j od predaje i primitka radova. isto tako moze u odredenim slucajevima i depozitar primiti na cuvanje svoju vlastitu stvar. Po nasem sudu. a ne konsenzualni ugovor.zitara. depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari. 1. Kao i svi drugi ugovori i ostava je prema ZOO-u konsenzual n i ugovot Inace.obvezom depo. da je cuva i da je vrati kad je ovaj bude zatrazio Ugovor o ostavi naziva se i depozitom. U tom roku. sigurnosti). trebalo biti Neki autori to objasnjavaju navodom da je za pojam ostave bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i cuva stvar ostavodavca. ali kad se daje naknada za cuvanje bit ce dvostranoobveza n Osim navedenih karakteristika. Ugovorom se ne moze ni iskljuciti ni ograniciti. zivot i ucinci ugovor a o ostavi prakticki ce poceti tek s predajom stvari depozitaru. Posebno treba upozoriti da se izvodac ne moze osloboditi odgovornosti ako je steta nastala zbog toga sto je odredene radove izveo prema zahtjevima narucitelja Jedino. njegova se odgovornost moze smanjiti. Narucitelj je duzan obavijestiti izvodaca i projektanta u roku sest mjeseci otkad je ustanovio nedostatak. ako je depozit nastao vec samim sporazumom stranaka. Odredba »kljuc u ruke« ili njoj slicna. Uobicajeno je da se transformacija realnog u konsenzualni ugovor izvrsi tako da se umjesto formulacije da ugovor nastaje kad iednastrana drugoj p r ecl a stvar (na uporabu. a projektant ako je uzrokovana nedostacima u planu Izvodac odgovara i za nedostatke zemljista. moze tuzbom sudu zahtijevati otklanjanje nedostataka i naknadu stete ili. pa i potpuno iskljuciti. ostava je neformalan i kauzal a n pravni posao. Ako bi stoga depozitar u bludnji primio na cuvanje svoju vlastitu stvar. niti bi navodni depozitar bio obvezan vratiti stvar deponentu. a to je bit njegove konsenzualne prirode. kad je konsenzualni ugovor. sto smo imali i kad je ostava bila realni ugovor. a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). I Odgovara se narucitelju i svakom drugom stjecatelju gradevine. i to sklopivsi valjan depozitni ugovor . predaja stvari depo. jer ona nema znacenje za nastanak ugovora ^ Nije se tesko sloziti s tvrdnjom da predaja stvari kod ostave kao konsenzualnog ugovora nije akt sklapanja.

Medutim. Medutim. kao sto znamo. A-u kao vlasniku prstena. medutim. A. Iznimno nije duzan vratiti stvar deponentu. oblaciti i nositi ochjelo koje mu je netko dao na cuvanje. Na primjer. kad je u depozit dSna neka nepotrosna stvar (npr. ostava u nuzdi Pojam cuvanja nije tako jednostavan kako to na prvi pogled izgleda cuvanje se ne sastoji samo od pasivnih radnji Ono vrlo cesto. i B nisu nigdje posebno naglasili B je postao posjednikom stvari Medutim. postavlja se pitanje je li i tu nastao redoviti depozit. u slucaju da je deponent dao na cuvanje tudu stvar. npr. jer on snosi i odgovornost za cuvanje. duzan ju je cuvati s povecanom paznjom . samo su ugovorne strane to morale posebno uglaviti Ovdje stalno govorimo o redovitom depozitu. vec prema prirodi objekta. Redoviti depozit moze tu nastati. Samo u tom slucaju treba posebno naglasiti da se mota vratiti upravo ta ista potrosna i zamjenjiva stvar. Tu je nastao redoviti. onda da je cuva paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Kad mu je stvar povjerena u slucaju neke nevolje. Medutim. da depozitar ima neposredni posjed stvari te da nakon zavrsenog cuvanja mora vratiti upravo tu istu stvar. u depozit se moze dati indeks. Depozitar je u pogledu radnji koje ulaze u kompleks cuvanja relativno samostalan On u nacelu sam odlucuje sto i kako treba raditi. To znaci da je mora vratiti sa svim pripadnostima.000 kuna. ali ne mora Kad bi A htio s B-om sklopiti ugovor o redovitom depozitu. prije. moze sadrzati u sebi razhcite aktivne radnje. regularni depozit makar to A. magnetofon) i depozitaru dopusteno da je upotrebljava. Sve te karakteristike moze imati i depozit kad je dana na cuvanje zamjenjiva i potrosna stvar. te u stanju u kakvom je bila u casu predaje u depozit druge strane. npr. timariti itd Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena Ne smije. stvar mora vratiti deponentu. depozitar se mora toga drzati.. jer su to zahtijevale promijenjene prilike Duznost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nacin ostecena U protivnom odgovara za stetu Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je duznoscu vracanja deponirane stvari Rekli smo vec da depozitar mora vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. smatralo da se tu radilo o redovnom depozitu. Odgovornosti bi se mogao osloboditi samo ako dokaze daje od ugovorenog nacina i mjesta cuvanja morao odstupiti. plodovima i prirastajem. a istodobno obavijestiti deponenta o podignutoj tuzbi. A je vlasnik prstena. . motat ce je hraniti. ako je A dao B-u. npr. na cuvanje 10. i jedne i druge mogu biti objekt depozita. ako je u meduvremenu doznao da je stvar ukradena U tom ce slucaju podnijeti kaznenu prijavu Moze se dogoditi. Za objekt depozitne cinidbe nije vazno je h to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude. ima na njemu pravo uporabe (usus) B kao neposredni posjednik moze predati prsten na cuvanje. nacin i mjesto cuvanja posebno ugovoreni. to ni u Casu vracanja nije vazno je li on jos uvijek vlasnik stvari Prema tome. nego kao ugovor o sluzbi ili ugovor o nalogu (mandatu) 1/ Prema onome sto smo do sada rekli ostaju objekti depozitne Cinidbe samo pokretne stvari. ipak je nastao ugovor o redovitom depozitu.Na primjer. ako bi A htijuci otici na godisnji odmor ostavio svoj stan ili svoju kucu na cuvanje B-u. za neko vrijeme. DEPOZITAROVE DUZNOSTI: Prva je i osnovna depozitarova duznost da povjerenu mu stvar cuva kao svoju vlastitu. moze dati na cuvanje B-u svoj sat. a ako je depozit uz naknadu. Buduci da za samo zasnivanje depozita nije bitno je h deponent vlasnik ili nije. Samo izuzetno. osim na pitanja mjesta i vremena vracanja stvari za koja vrijede pravila o depozitu.tzv. ne samo cuva novcanice. npr u slucaju pozara. Ako su. iako se ovdje radi o zamjenljivoj i potrosnoj stvari. npr depozitaru povjerena na cuvanje zivotinja. danas se smatra da nekretnine ne mogu biti objekt depozitne cinidbe Stoga se. No i kod depozita se susrecemo s pitanjem mogu li objekt depozita biti samo nepotrosne i nezamjenjive stvari ili takoder i potrosne i zamjenjive Iz definicije znamo da depozitar mora vratiti istu stvar. kada to trazi sama priroda cuvanja. inace ce odgovarati i za slucajnu propast ih slucajno ostecenje stvari. npr. recimo. zahirio. jer bi inace konj. potresa. poplave. pa nece biti na odmet da jos jednom istaknemo njegove znacajke Za redoviti ili regularni je depozit karakteristicno da mu je objekt nepotrosna i nezamjenjiva stvar . Objekt depozitne cinidbe moze biti samo pokretna stvar. dobio na cuvanje jahaceg konia. ali B. Nekad se smatralo da se u depozit mogu dati i pokretne i nepokretne stvari. mora ga redovito izvoditi na jahanje. nego i da mu vrati upravo te predane novcanice Tehnicki ce to uciniti tako da mu preda novac u zapecacenoj koverti Prema tome. danas takav slucaj ne bismo ocjenjivali kao ugovoi o depozitu. Stoga bi bilo logicno da se deponirati mogu samo nezamjenjive i nepotrosne stvari Medutim. onda je to posudba i na odnose ugovaratelja treba primijeniti pravila o posudbi. mora i moze stvar upotrebljavati Ako je. da vlasnik stvari tuzbom zahtijeva stvar od depozitara Depozitar je duzan priopciti sudu od koje je osobe primio stvar (nominatio auctoris). kako bi se on mogao umijesati u spor. morao bi posebno ugovoriti da mu B. stvar se moze izruciti nekom trecem samo uz pristanak deponenta. Ako je. 3 Objekt ugovora.

neprava ostava je mjesoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave. ih osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu dosle u posjet Vazno je napomenuti da se ugostitelj ne moze osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljucuje. bila dovoljna da se depozitni odnos nastavi s nasljednicima 7 Neke vrste ostave. To ce biti ako bez pristanka deponenta i bez nuzde. Prema ZOO-u. ce postati vlasnik novca i morat ce nakon mjesec dana vratiti 10 000 kuna. gost je duzan prijaviti nestanak ih ostecenje stvari cim dozna za njih. Kraj spomenute ogranicene odgovornosti za unesene stvari. situacija u kojima depozitar odgovara i za slucajnu propast i ostecenje stvari. kao sto je receno. propala stvar kod depozitara Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o depozitu. pripada samo ako je naknada ugovorena. jer depozit nema strogo osobni karakter Buduci da je osnovna depozitarova obveza. ugovor prestaje i onda ako je slucajno. deponent moze zahtijevati povrat stvari i prije isteka ioka. suprotno ugovoru. osim ako bi do propasti ih ostecenja stvari doslo i da je postupao u skladu s ugovorom Depozitarova prava Iako depozitar ima u osnovi samo duznosti iz ugovorao depozitu. postoje i slucajevi kad je ugostitelj duzan dati potpunu naknadu za nestanak i ostecenje stvari Dva su takva slucaja: . a radi se o besplatnom depozitu. pruzanje usluga smjestaja i kampiranje Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili ostecenje Ta odgovornost je ogranicena do odredenog iznosa novca Ugostitelj se oslobada odgovornosti ako je do propasti ih ostecenja stvari doslo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ih otkloniti (visa sila).Glede vremena vracanja vrijedi nacelo daje depozitar duzan vratiti stvai cim je deponent zatrazi Ako je odreden rok vracanja. Ugostiteljska ostava ZOO ne daje definiciju ugostiteljske ostave U najsirem smislu to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ih depozitar ugostitelj Tko se smatra ugostiteljem treba vidjeti u propisima o ugostiteljskoj i turistickoj djelatnosti Ugostiteljska djelatnost kojom se oni bave obuhvaca pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane i usluzivanje picem i napicima. onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu. nagtizaiuca tekucina koju je cuvao iscurila je zbog neprikladne ambalaze i ostetila mu neke njegove stvari) Pravo je depozitara koji se obvezao besplatno cuvati stvar. ako se kao profesijom bavi primanjem stvari na cuvanje i ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla (npi. Od relativno brojnih vrsta ostave spominjemo samo dvije. mijenja mjesto ili nacin njezina cuvanja ili kad stvar preda na cuvanje drugoj osobi (s u b d e p o z i t). samo ce u pogledu mjesta i vremena vracanja vaziti pravila ugovora o ostavi. medu ostalim. i vracanje stvari. Prestanak ugovora o depozita. moze depozitar u svako doba odustati od ugovora. osnovna je karakteristika iregularnog depozita u tome daje depozitar stekao vlasnistvo na stvari koja mu je predana na cuvanje i da ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i kolicinu stvari Ako. Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrosne stvari. Pravilo je da stvar treba vratiti u onom mjestu u kojem je predana depozitaru Ako su strane ugovorile neko drugo mjesto vracanja. Depozitarova se prava na strani deponenta manifestiraju kao duznosti.000 kuna i kaze mu neka mu to cuva mjesec dana s uglavkom da ih moze i potrositi. depozitar ima pravo na naknadu troskova prijenosa stvari Trecu grupu depozitaiorih obveza predstavlja odgovornost za stetu Kod odgovornosti za stetu depozitar odgovara po kriteriju ptesumirane krivnje Ima medutim. Depozitar ima i pravo na troskove koje je opravdano ucinio radi ocuvanja stvari To ce u pravilu biti nuzni i eventualno korisni troskovi Takoder je pravo depozitara da od deponenta zahtijeva naknadu stete koju je imao zbog ostave (npr. da je vrati deponentu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili ostecenja ih ako bi nastavljanjem cuvanja mogao pretrpjeti stetu Ako rok nije ugovoren. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavopiimca da ih potrosi i obvezom da vrati istu kolicinu stvari iste vrste. ugostitelj nece odgovarati. B. a ne ugovori se individualno vracanje. lako pokvarljive stvari). Medu depozitarovim pravima mogli bismo spomenuti njegovo pravo na naknadu koje mu. zbog nekog uzroka u samoj stvari (npr. Zatim. ako ugovaratelji nisu sto drugo odredili u tom pogledu. osim ako gost dokaze da je steta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara (subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje). normalno je da bi vec sama ta obveza . osim kad rok nije ugovoren iskljucivo u interesu deponenta (npr kad je ugovorena naknada za cuvanje). Ako to ne ucini. npr A preda B-u 10. ogranicava ih uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Gostom se moze smatrati svaki korisnik ugostiteljskih usluga koje odredeni ugostitelj pruza Da bi ostvario zahtjev iz te odgovornosti. upotrebljava stvar. ako su strane trgovacka drustva). ali ne iste novcanice. ipak se ne moze reci da nema i nekih prava. ah je duzan ostaviti deponentu primjeren rok za preuzimanje stvari. Ugovor o depozitu prestaje kada depozitar vrati stvar deponentu. ako je do nestanka ili ostecenja stvari doslo ponasanjem samog gosta. Ne trazi se da je stvar vlasnistvo gosta. Prema tome. dakle bez krivnje.

spediteru i skladistaru. Da bi se to postiglo. Prema tome. postavljajuci poslovanje skladista na osnovu javnosti. garaze. obavljajuci svoje specijalizirane funkcije. Gospodarske funkcije javnih skladista Snazan razvoj tianspoita i grandiozan obujam robnog prometa uvjetovah su pojavu citavog niza novih zanimanja Medu tim zanimanjima posebno mjesto pripada vozaru. organizirane kampove i si. javna su skladista postala usluzne gospodarske organizacije od kojih u velikoj mjeri zavisi normalna opskrba. koja za spavanje. Naime. Osim toga. Zbog toga su morala biti precizirana i prava i duznosti javnog skladista kao gospodarske organizacije koja obavlja javnu sluzbu. UGOVOR O USKLADISTENJU 1. npr . sortiranje. izuzev ako ne raspolaze odgovarajucim prostorijama (npr ne raspolaze sa sefom za dragocjenosti). osnovno poslovanje javnih skladista sastoji se u ovome: javno skladiste je javni depozitar koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladisnice Osim poslova smjestaja i cuvanja tude r obe javno skladiste moze obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. prijenos robe sa zeljeznicke stanice ili brodske luke. Medutim.tretiraju jednako. htjelo se postici da se svi privredni subjekti koji su u svojem poslovanju nuzno upuceni na usluge javnog skladista . te otprema robe. te su posebnim odobr enjem ovlastene da na smjestenu robu izdaju vr ijednosne papire koji se zovu skladisnice. a) Poslovni uvjeti javnog skladista su pravila o uvjetima pod kojima ce se roba primati na cuvanje. Zbog vaznosti gospodarske finkcije. Spomenimo da je ugostitelj duzan primiti na cuvanje stvari koje gosti donesu i zele ih predati na cuvanje. a to ce biti onda kad je imao prikladan prostor i ostale uvjete. ili ako njihovo cuvanje naprosto prelazi njegove mogucnosti. taksa. luke ukrcaja i rijecna pristanista ili na bilo koje drugo mjesto gdje se roba skupljala i gomilala . Ugostitelji koji primaju goste na nocenje imaju pravo zadrzanja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli. izdavanje zemljista ili prostorija u zakup drugim subjektima bez odgovornosti za smjestaj i cuvanje robe itd.nuzno su trazili da se tom robom strucno rukuje. najcesce trgovacka drustva. Pojam javnog skladista. stoje pod posebnim pravnim rezimom. moralo je i samo skladiste postati javnim skladistem. preko skladista omogucuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba proizvodnje potrebnim sirovinama. postajao sve vise jedan od vaznih gospodarskih subjekata Same pak gospodarske funkcije skladista postajale su element s kojim se moralo racunati u privrednom poslovanju Pokazalo se da sama cinjenica koncentracije golemih kolicina robe i sirovina najednom mjestu moze imati vrlo povoljne gospodarske ucinke. trosarina.kad mu je gost predao stvar na cuvanje i ako je steta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. Za javno skladiste vrijedi nacelo da ne smije ni za svoj ni za tudi racun trgovati onom robom koju je kao javni skladistar smjestilo u svojem skladistu. duzan je gostu naknaditi punu stetu koju zbog toga pretrpi. stanje rezervi. istovar i pretovar robe. ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvari na cuvanje. Takvi su. Golemi stokovi robe koji su pristizali na utovarne stanice. pakiranje. U slucaju iznenadnog nestanka robe na trzistu. mjerenje i uzimanje uzoraka. fiksirane tarife. a da sama roba ne bude fizicki uopce ni pokrenuta iz skladista. Skladista omogucuju da se trziste snabdijeva robom prema potrebi. Svi ti poslovi sto smo ih nabrojili postajali su specijalizirani poslovi kojima se kao glavnim zanimanjem poceo baviti skladistar Skladistar je. Javna skladista nisu proizvodne. placanje za racun stranaka u obliku avansa carina. te uvjeti pod kojima ce javno skladiste obavljati svoje usluge U poslovnim su uvjetima predvidena sva osnovna pitanja koja dolaze u obzir u poslovanju javnih skladista . Javna skladista su gospodarske organizacije. koje se bave poslovima smjestaja i cuvanja robe. bilo je potrebno odrediti da javno skladiste posluje na temelju poslovnih uvjeta. Pravno uredenje uskladistena Imajuci pred ocima gospodarske funkcije skladista. pod jednakim uvjetima. nego usluzne gospodarske organizacije. moze se bas pomocu javnih skladista vilo uspjesno intervenirati jednostavnom dispozicijom gotove robe u odredenom pravcu. redovna cirkulacija dobara i efikasan transportni rad Gospodarske funkcije koje skladista obavljaju u okviru robnog prometa trazile su da se i pravno formulira i precizira status skladista i da se postave pravne kautele za njihovo poslovanje.: utovar. i da vodi propisane knjige. To je osobito vazno u slucajevima privremenog zastoja oko nabavki sirovina Do takvog zastoja moze doci zbog najraznovrsnijih uzroka Svojim specijaliziranim poslovanjem. da se pravilno i pravodobno upucuje na odrediste te da se za vrijeme stacioniranja strucno cuva S druge se pak strane opazilo da vlasnik moze pravno disponirati. bilo je normalno da se uskladistenje tretira kao javna sluzba Buduci da je uskladistenje osnovna djelatnost skladista. do potpune naplate potrazivanja za smjestaj i ostale usluge ZOO je prosirio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice. Iz samog karaktera skladista kao javnog izlazi jedna vrlo vazna posljedica.

Ako netko zatrazi izrucenje robe samo na temelju priznanice. osim ako je izrijekom ugovorena Postavlja se pitanje pravila po kojima ce se prosudivati odgovor nost javnih skladista za stetu. 5. a i svaki njen dio samostalno. u svemu vrijede i za ovaj ugovor. a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odredenu naknadu. Poslovni uvjeti ia9hog skladista moraju biti javno objavljeni (publicirani') i zbog toga se smatraju sastavnim dijelom ugovora o uskladistenju. 741. a samo izdavanje skladisnice mora zabiljeziti i u skladisnu knjigu. a drugi varani ili zaloznica£ / Javno skladiste ne smije izdati samo jedan od tih dijelova Oba dijela skladisnice glase »po naredbi| deponenta i moraju sadrzavati podatke predvidene u cl. Ugovor o uskladistenju . kompletnu skladisnicu. tada mu javno skladiste moze izdati robu samo kad javnom skladistu polozi svotu osiguranu pravom zaloga na robi. ako roba bude unistena ih ostecena za vrijeme cuvanja ZOO se odlucio za primjenu pravila objektivne odgovornosti skladistara. koju javno skladiste vodi kronoloskim redom Knjiga mora biti povezana paginirana i potvrdena od nadleznog drzavnog tijela. Nakon sklopljenog ugovora o uskladistenju javno je skladiste duzno deponentu na njegov zahtjev izdati skladisnicu. lavno skladiste mora imati tarifu skladisnih usluga. i to papiri po naredbi Skladisnica je istodobno i tradicijski papir To znaci da njezina predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe. skladistar odgovara za stetu. duguje naknadu cjelokupne stete. 6. Prema tome. Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je u zaloznici naznacen Ako imamo na umu ono sto smo tekli kod priznanice. i ako na skladistu nema mjesta. dalju otpremu itd. dakle. npr.Jedan dio se zove priznanica. Sklapa se na adhezijski nacin . Ugovor o uskladistenju je dvostranoobvezan i naplatan ugovor . Indosamentom se mogu prenositi bilo oba dijela skladisnice zajedno. krivnjom deponenta. Time se omogucuje pravilna orijentacija korisnika skladisnih usluga Tarifa mora imati trajniji karakter c) Propisane knjige Javno skladiste je duzno po zakonu voditi propisane knjige: skladisnu knjigu\ a ono skladiste koje je ovlasteno izdavati skladisnice. Skladisnica Skladisnica je izvadak iz maticne knjige za skladiznice.pojam i karakteristike. Raspolagati robom moze samo deponent ih osoba na koju je on indosamentom pienio to pravo Sto se tice raspolaganja. mora voditi jos i maticnu knjigu za skladisnice Organizirano javno skladiste pruza svoje usluge na osnovi sklopljenog ugovora o uskladistenju 4.zualni ugovor. to se dodaje kao posebna odredba ugovora. i priznanicu i zaloznicu.kladistuju (kao sto su. ako je stetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepaznjom.Poslovni uvjeti javnog skladista moraju imati oblik pravilnika koji odobrava nadlezno tijelo na podrucju kojega se nalazi sjediste javnog skladista. ZOO-a. Ugovorom o uskladistenju obvezuje se skladistar primiti i cuvati odredenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlastene osobe. tj. javno skladiste moze odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne us. Taj iznos isplacuje se imaocu zaloznice. Kao i ostava i ugovor o uskladistenju je po intenciji zakonodavca knnseji. Podatke iz skladisnice mora javno skladiste unijeti i u maticnu knjigu. ukljucivo i izgubljenu dobit. Primjedbe koje smo u vezi s tim dali kod ostave. odgovornost skladistara je ogranicena do visine stvarne vrijednosti robe. a sama se zaloznica tada povlaci. Skladisnica u cjelini. Predajom skladisnice u cjelini ili predajom pojedinih njezinih dijelova prenosi se na trecega pravo raspolaganja pohranjenom robom odnosno pravo zaloga na robi Javno je skladiste duzno pohranjenu robu predati samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladisnicu. Pri predaji robe deponent je duzan dali sve obavijesti o njoj i izjaviti kolika joj je vrijednost. jasno nam je da potpuno i slobodno raspolaganje pohranjenom robom ima samo ona osoba koja istodobno drzi priznanicu i zaloznicu. rok. Daljnja je karakteristika ugovora o uskladistenju u tome sto je to ugovor s obligatomim sklapanjem na strani depozitara Naime. bilo svaki za sebe Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom tobom. pa ih stoga ne ponavljamo. skladistar je duzan upozoriti deponenta na mane ili prirodna svojstva robe i neispravnost ambalaze. dragocjenosti. Medutim. Odgovornost za stetu: Sklapanjem ugovora o uskladistenju javno je skladiste preuzelo obvezu cuvanja robe U toj duznosti cuvanja nije sadrzana obveza osiguranja. a u druga dva trezorni depozit). u prvom slucaju potreban je obicni.pristupanjem poslovnim uvjetima skladista. Glede obujma. ziva zivotinja. manama ih prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalazom Ne trazi se krivnja skladistara. vrijednosni papiri. Sa svoje strane. Ako je potrebno uz to nesto posebno ugovoriti. npr. treba imati na umu da se raspolagati pohranjenom robom moze samo ako to pravo nije ograniceno zaloznicom koja se nalazi u posjedu nekog treceg. b) Tarifa. osim ako dokaze da je steta prouzrocena okolnostima koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti (visa sila). cim takve nedostatke zapazi . Skladisnica se sastoji od dvaju medusobno povezanih dijelova koji $e mogu rastaviti. jesu vrijednosni papiri.

imperativne upute. pa se ugovaratelji odlucuju za oblik koji im najvise odgovara Kao i vecina drugih ugovoi a i ugovoi o nalogu je konsenzual. pa se poslovi koje sklopi s trecima smatraju kao da ih je sklopio sam nalogodavac. a za racun komitenta kao nalogodavca. a ako radi besplatno. upute mogu biti takve da nalogoprimcu ostavljaju mogucnost izbora izmedu vise mogucih rjesenja fakultativne upute ih pak slobodu postupanja primjerenu odredenim okolnostima indikativne upute. imr. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina. Obveze nalogoprimca a) Izvrsenje naloga. mora odobriti nalogodavac Iznimno moze odstupiti kada mu zbog kratkoce vremena ih iz kakva drugog razloga nije bilo moguce traziti suglasnost nalogodavca. Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlascuje poduzeli odredene poslove za racun nalogodavca (mandanta) Nalog (mandatum) sam za sebe nije ugovor vec jednostrana izjava volje. No. nastaje ugovor o nalogu. iznenadna bolest).) dade zakljuciti da su fakticne prirode ZOO ocito nije prihvatio glediste teorije da bi objektom ugovora o nalogu bili pravni poslovi. Primjer za rad u ime i za racun nalogodavca. Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. kao sto to cini npi talijanski Gradanski zakonik koji govori samo opravnim poslovima. naime. kad se za nj pokaze potreba. postupati kao dobar priviednik odnosno dobar domacin. ZOO.U slucaju da na uskladistenoj robi dode do neotklonjivih promjena zbog kojih bi mogla propasti ili se pokvariti. nece vise smatrati nalogo. Naime. pazeci na interese nalogodavca. svoj«-. na primjer. duzne su o tome bez odgadanja obavijestiti nalogodavca. takoder »odredeni poslovi« iz cijeg se primjericnog nabrajanja (izrada ih popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. onako kako bi postupio u svojoj vlastitoj stvari Ugovor o nalogu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja medu ugovarateljima. Nalogoprimac je duzan izvrsiti nalog u svemu kako glasi. komisionar. ako su nepravne. paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi Ocijeni ii da bi izvrsenje naloga prema dobivenim uputama bilo stetno za nalogodavca. U tom slucaju odgovara samo za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za upute koje mu jej dao (culpa in instmendo) . izuzev ako bi nalogodavac odobrio odstupanje odnosno prekoracenje. ako spomenute osobe ne zele prihvatiti ucinjeni nalog.) ne odbije nalog. Inace se u teoriji smatra daje ugovor o nalogu u pravilu besplatan pravni posao. sto se u praksi moze ponekad dogoditi. Prema tome ti poslovi mogu biti pravne prirode. sto se. ako to na njegov poziv ne bi mogao pravodobno uciniti deponent. 600). Svako drugo odstupanje od uputa ih prekoracenje granica naloga je nedopustivo i dovodi do promjene nalogoprimceva polozaja. Redaktori ZOO su koncipirah ugovor o nalogu kao naplatan ugovot s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode medusobnog odnosa ugovaratelja.ni ugovor 2. skladistar je duzan. brise jedna od bitnih razlika izmedu ugovora o nalogu i ugovora o djelu Objekt ugovora o djelu. posrednici. ostajuci u njegovim granicama.primcem nego poslovodom bez naloga. Prometno znacenje naloga zapravo se i ostvaruje pretezito preko spomenutih ugovora kao specijalnih vrsta opceg ugovora o nalogu. Tek prihvacanjem od strane onoga kome je upucen. u ciju konstrukciju je takoder ugraden nalog (mandat). Pri tome je duzan postupiti prema primljenim uputama. ako osoba koja se ponudila drugome izvrsavati njegove naloge ih osoba u ciju poslovnu djelatnost spada obavljanje odredene vrste naloga (komisionari. a procijenio je na osnovi svih okolnosti da to nuzno zahtijevaju interesi nalogodavca. Ne dobije li nalogoprimac odledene upute o izvrsenju posla.. On se. jer odstupanje. smatra se daje ugovor o nalogu sklopljen u trenutku primanja naloga Stovise. u kojem slucaju radi u ime i za racun nalogodavca. Pojam i karakteristike. Za sve vrijeme izvrsavanja naloga duzan je. su prema ZOO (cl. Ugovor o nalogu je neformalan pravni posao. ZOO ne odreduje poblize prirodu tih poslova. o kojem ovdje govorimo. po cemu se takoder razlikuje od ugovora o djelu koji je uvijek naplatan. Moze li nalogoprimac odstupiti od naloga i uputa? U nacelu ne moze. fakticni poslovi. naime. otpremi i posredovanju. ^ Do prihvata moze doci i sutnjom.. otpremnik i posrednik djeluju . Pitanje prirode poslova kao objekta ugovora o nalogu vazno je utoliko. prodati robu bez odgadanja. ali takoder i razni fakticni poslovi. duzan ga je na to upozoriti i zahtijevati nove upute ih njihovu izmjenu.. a ugovora o djelu razni drugi. Stoga je nalogoprimac duzan osobno izvrsiti nalog Izvrsenje moze povjeriti drugome samo s dopustenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti (npr. fakticne prirode. otpremnici i dr. inace odgovaraju za stetu koju bi on zbog toga pretrpio Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako je uz nalog ovlasten i na zastupanje. S druge strane kod. imamo kod ugovora o punovlascu (zastupanju) u kojem je nalog jedan od vaznijih elemenata. ne propisuje oblik tog ugovor a. ugovora o komisiji. Izneseno vrijedi uglavnom za tzv. duzan je. na najpogodniji nacin Na ugovor o uskladistenju na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o ostavi UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) 1.

Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za odustanak Nakon prestanka naloga nalogoprimac je duzan vratiti punomoc koju je primio Premda nalogodavac moze odustati od ugovora ne navodeci razlog. naknaditi koju je nalogoprimac pretrpio u izvrsenju naloga bez svoje krivnje. naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode medusobnog odnosa Nalogoprimac koji je bez svoje krivnje samo djelomicno izvrsio nalog. ali i u tijeku izvrsavanja naloga. koje se kratko naziva zastupstvo. Na primjer. -prestankom pravne osobe ako je nalogodavac ih nalogoprimac pravna osoba Takoder dolazenjem pod stecaj: 1 lisenjem poslovne sposobnosti. Da bi osigurao naplatu troskova i naknade za trud. ipak on ne postaje vlasnik kuce i nije osoba koja treba platiti kupovnu cijenu. bez obzira na to kako je doslo do njegova izbora. ili djelomicnim.Nalogoprimac ce. nalogodavac ima piavo zahtijevati njezino smanjenje naknaditi troskove koje je nalogoprimac ucinio i koji su bili potrebni za izvrsenje naloga s kamatama od dana kada su ucinjeni. ne samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao nego i za njegov rad. . Prema njima nalog prestaje: -odustankom nalogodavca. tako da se. staratelistvo) ZOO je. nalogoprimcu isplatiti odgovarajuci dio naknade za njegov trud i naknaditi mu stetu prouzrocenu odustankom. osim na ugovoru i zakonu. -smrcu nalogodavca. Zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredn. UGOVOR OPUNOVLASCU Opcenito o zastupstvu. odgovara za stetu koju trpi nalogodavac zbog otkaza Poslove koji ne trpe odgadanje. Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravnom (tehnickom) smislu Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim ocitovanjem volje u ime i za racun zastupanoga. ako je. nalogoprimac ima zakonsko zalozno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca sto ih je dobio na osnovi ugovora o nalogu. prosirio tu diobu. Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. dijeli na ugovorno (dobrovoljno) izakonsko (npr. preuzeti obvaeze Sto ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime. b) Podnosenje izvjestaja i polaganje racuna Nakon izvrsenog posla. Najvaznije obveze nalogodavca su slijedece: " predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreden iznos novca (avans) za predvidene izdatke i troskove u svezi s izvrsenjem posla. Stoga se pr avni posao sto ga je sklopio zastupnik smatra da je sklopljen od samog zastupanog. samo ne u nevrijeme. Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime. Nalogoprimac nastavlja voditi poslove sve dok ih nasljednici nalogodavca ne preuzmu. ako to nalogodavac zatrazi. duzan je. odgovara nalogodavcu za stetu. a ako se njime posluzio. a za racun nalogodavca. nalogoprimac je duzan podnijeti izvjestaj i poloziti iacun Buduci da uvijek radi za racun nalogodavca. Uobicajeno je da se neposredno zastupstvo. I platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobicajena odnosno. Medutim. koji je sklopio zastupnik. dao neposredan povod odustanku. onda pravicnu naknadu. Taj treci zove sc zastupnik. Prestanak naloga Osim opcih pravila o prestanku ugovora. Taj nositelj prava i obveza iz takve kupoprodaje upravo sam ja sam. nalogoprimac je duzan obavljati sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima U protivnom. neposr edno zastupstvo moze temeljiti jos i na statutu ih drugom opcem aktu i aktu nadleznog tijela. odgovarati. Otkaze h u nevrijeme. no za nju moze volju ocitovati i netko treci. potpunim. ali za racun zastupanoga. nastaju neposredno za zastupanoga Zastupani je onaj koji iz pravnog posla stjece prava i pr euzima obveze. ima pravo na dio naknade iazmjeian obavljenom poslu. volju moze ocitovati izravno sama osoba koja sklapa pravni posao. na prestanak ugovora o nalogu primjenjuju se i posebna pravila. duguje zatezne kamate od dana kad ih je bio duzan predati. Kad izvrsenje posla obavlja zamjenik nalogoprimca. To znaci da ucinci pravnog posla. 3 Obveze nalogodavca. Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje. nalogodavca ih nalogoprimca. ali samo ako je tako ugovoreno ih ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. ako nema obicaja. cak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjesan. stvari. -otkazom nalogoprimca koji moze dati kad hoce. medutim. kao i na novcu koji je naplatio za racun nalogodavca. Naknada se placa nakon izvrsenog posla Kao sto je receno. ovlastim odvjetnika da za mene kupi kucu Iako je tu odvjetnik ocitovao svoju volju. a da za otkaz nisu postojali osnovani razlozi. Nalogoprimac ne bi imao pravo na dio naknade i naknadu stete. pobrinuti se o njihovoj zastiti. Nasljednici nalogoprimca su duzni sto prije o tome obavijestiti nalogodavca i dok on ne preuzme brigu o svojim interesima. duzan je platiti kamate po najvisoj ugovornoj stopi za sve vrijeme uporabe novca. Ako je ugovorena naknada u ocitom netazmjeiu s ucinjenim uslugama. nalogoprimac je duzan bez odugovlacenja predati nalogodavcu sve sto je primio obavljajuci preuzete poslove (novac. Dakako. to vrijedi ako je ugovor o nalogu bio naplatan. nalogodavac ima pravo zahtijevati izvrsenje neposredno od zamjenika. medutim. -smrcu nalogoprimca. postupajuci suprotno uputama i ne cuvajuci interese nalogodavca. ako mu povjeri izvrsenje naloga bez suglasnosti nalogodavca ili ga na to nisu silile okolnosti. 4. te ustupiti mu stecene trazbine Ako primljeni novac ne preda na vrijeme. ako odustane bez osnovanih razloga. dokumentaciju).

mora se s nalogom spojiti punomoc. dotle je staratelj zakonski zastupnik. a ovaj na to pristane Kao sto se iz definicije vidi mi smo ugovorne strane nazvali opunomocitelj i punomocnik Ali su moguci i drugi nazivi Ako. vidi se da kod ugovora o punovlascu moiaju postojati tri sadrzajna elementa: nalog. ne u svoje ime. genericno i generalno . Ako bismo htjeli dati definiciju ugovora o punovlascu. ugovaratelje promatramo s gledista naloga. Ako bolje pogledamo polozaj zastupnika. Vrste punovlasca Prema tome kako je instruiran sadrzaj punomoci. onog casa cim je netko drugome dao nalog i punomoc. a za racun komitenta. npr.opunomocitelja. punomocje) na specijalno. nazivamo ih nalogodavac i nalogoprimac Promatramo li ih s gledista zastupanja. — Nalogom se. on ce na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmedu njega i zastupanoga morati na njega prenijeti sve ekonomske koristi koje je stekao iz posla Morat ce dakle na zastupanoga prenijeti vlasnistvo. nastao je ugovor o punovlascu. Ako se hoce postici da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac (mandatar) nastupi kao punomocnik nalogodavca. Ono se ne mora posebno ugovoriti Naime. ureduje unutarnji. prema tome. to se i sam pr avni posao smatra njegovim pravnim poslom. jer ti nazivi u sebi pojmovno sadrze i pojam zastupanog i pojam zastupnika. interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika . staratelj je neposredni zastupnik po zakonu. a 1 njime i ucinak neposrednog zastupanja. ali za tudi racun. mogli bismo reci ovo: Ugovor o punovlascu je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomociteli dade nalog i punomoc punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. To pak znaci da nalogoprimac mora prema trecemu nastupiti kao punomocnik. cl.. Medutim. Treca osoba s kojom posredni zastupnik sklapa piavni posao niti zna niti mor a znati da je pr avni posao sklopljen za racun zastupanoga: Treca osoba i zastupani uopce ne stupaju ni u kakve pravne odnose. Samo. nego u ime nalogodavca. a druga se strana prihvatom naloga obvezuje rta njegovo izvrienie. Punomoc je nalogodavceva (mandantova) izjava upucena trecim osobama kojom se daje ovlastenje punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. 749). nego za onoga u cije ime volju ocituje. I jedan i drugi su neposredni zastupnici. prema trecima. ah za racun zastupanoga. nalog je konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalaze drugoj strani (mandataru) da za niu obavi neki posao. punomocnik je neposredni zastupnik po ugovoru. dok je punomocnik ugovorni zastupnik. dolazimo do pojma naloga ili mandata To nije fakticni nego obveznopravni odnos. dok ga nalog obvezuje interno Zastupanje Treci je element u ugovoru o punovlascu . vidjet cemo da kod zastupstva zastupstva stvarno postoje dva odnosa Jpdnn je odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. koji se sada zove punomocnik. Punomoc ovlascuje nalogoprimca. naime. Ugovor o punovlascu Iz onoga sto smo do sada iekli. Prema ZOO-u (st. govorimo o zastupanom i zastupniku. »ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov racun poduzme odredene poslove« Punomoc Sam nalog kao interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika nije uvijek dovoljan. kod kupnje nekretnine ih vodenja parnice Treca osoba. 2. Prema tome. kako se jos naziva. 1. tj u ovom slucaju . kako je posredni zastupnik doduse sklopio pravni posao u svoje ime. dakle prema svom suugovarateliu. dijelimo punovlasce (ili. dovoljan za kupnju pokretne stvari ih obavljanje neke usluge Osobito sam nalog nije dovoljan kad je potrebno da nalogoprimac nastupi prema trecima. Ugovorno zastupstvo .ugovor o punovlascu Elementi ugovora o punovlascu: Nalog (mandat) Pravna analiza ugovornog zastupstva dovodi nas do ugovora o punovlascu . Naime. stjece prava i preuzima obveze. naime. Prava i obveze koje je posredni zastupnik stekao za zastupanoga ne prelaze automatski na osobu zastupanoga To znaci daje za prijenos takvih prava i obveza na zastupanoga potreban nov pravni posao izmedu zastupanog i posrednog zastupnika Primjer posrednog zastupstva imamo kod komisiona Komisionar radi u svoje ime. Drzimo da je najpravilnije nazivati ih opunomociteli i punomocnik. On je osoba koja prema trecem. trazbinu itd Ah isto tako zastupani ce mor ati osloboditi posrednog zastupnika svih onih obveza koje je preuzeo na svoje ime. koja sklapa odredeni posao mora imati siguran dokaz da ucinci pravnog posla ne nastupaju za onoga koji volju stvarno ocituje.zastupanje. punomoc i zastupanje.Buduci da posredni zastupnik sklapa pravni posao u vlastito ime. Ali. npi. a s druge strane zastupnik pravno moze nesto uciniti Ako sad razmotrimo odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. Bio bi npr. a drugi je odnos koji postoji izmedu zastupnika i trecih osoba S jedne strane zastupnik treba nesto uciniti. i taj drugi je to prihvatio.

ne cekajuci da se opunomocitelj izjasni odobrava li ili ne odobrava ugovor. uputa o mjestu i vremenu ispunjenja neke obveze itd) Sve takve upute internog su karaktera i ne djeluju prema trecim osobama. Jedino ako zbog kiatkoce vremena ili iz nekog diugog razloga ne moze zatraziti suglasnost. ZOO ne definira redovno poslovanje. U svim ostalim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem. Na primjer . tada ioj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu. Napomenimo da se nalogodavac moze i naknadno suglasiti s odstupanjem od njegova naloga i uputa. punomocnik je duzan obaviti nalog osobno Samo uz dopustenje opunomocitelja ili kad je na to primoran okolnostima. Koliko god generalno punomocje daje punomocniku veliku operativnu samostalnost. nalazu interesi opunomocitelja. Glede oblika punomoci vrijedi odredba (cl. odvjetnickom pripravniku). Punomoc se naziva neogranicenom ako punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako da postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni U protivnom slucaju punomoc se naziva ogranicena punomoc (npr. jer znamo da u njega ne ulaze oni poslovi za koje je potrebna specijalna punomoc. a o izvrsenom poslu duzan je poloziti racun i odmah predati opunomocitelju sve sto je primio obavljajuci posao . na zahtjev opunomocitelja. Prekoracenje ovlastenja Osnovno je pravilo kod ugovora o punovlascu da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlastenja u punomoci. Buduci da se to tice unutarnjeg li odnosa izmedu strana. ako nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. Od naloga i uputa punomocnik moze odstupiti samo uz suglasnost opunomocitelja kao nalogodavca. drugim rijecima. izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. Ugovot sto ga punomocnik sklopi djelujuci u granicama svojih ovlastenja iz punomoci obvezuju neposredno opunomocitelja i drugu ugovornu stranu Prekoraci li punomocnik svoja ovlastenja. uputa i kim ima sklopiti pravni posao. po svojoj volji suziti ili opozvati punomoc. moze izvrsenje naloga povjeriti drugome (npr. opunomocitelja ne obvezuje tako sklopljeni ugovor. U nacelu. osim ako ni on sam nije znao za opoziv odnosno suzenje punomoci. Poslovni punomocnik (onaj kojega je trgovacko drustvo ovlastilo da sklapa pravne poslove iz njegove poslovne djelatnosti) treba imati specijalnu punomoc za otudivanje ili opterecivanje nekretnine. Takvo se specijalno punovlasce daje za preuzimanje mjenicne obveze. Punomocnik u tom slucaju odgovara opunomociteliu za stetu. 90 ZOO-a) da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje toga ugovora (nacelo pariteta oblika). a u svim drugim slucajevima ona se moze dati Specijalna je punomoc instruirana za jedan odredeni pravni posao Gencricno punovlasce je ono koje se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova Tu je punomoc instruirana na vrstu pravnih poslova. Punomocnik je duzan. . Prava i duznosti ugovornih strana Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primijenim uputama. sve obveze koje je preuzeo i troskovi koje je imao padaju na njegov teret. moze odstupiti od naloga i uputa ako to. no stanovitu predodzbu o njemu ipak mozemo stvoriti. uzimanje zajma i vodenje spora.Specijalno punovlasce daje se za odredeni pravni posao. podnijeti izvjestaj o stanju poslova. 1 da nije znala niti morala znati za opoziv odnosno suzenje punomoci. preuzimanje mjenicne obveze ili obveze jamstva. Kakav je polozaj druge ugovorne strane u tom slucaju? Ako je ona bila savjesna. U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje sklopljenom ugovoru. kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao opunomocitelj. moze. smatra se da je odobrenje odbijeno. q nagodbi. po njegovoj procjeni. U navedenim slucajevima mora postojati specijalna punomoc. a druga strana nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. pa cak i onda kad se ugovorom odrekao toga prava Za to se ne trazi nikakav poseban oblik Opoziv i suzavanje punomoci nema ucinak prema trecoj osobi koja je s punomocnikom sklopila ugovot. ono je ipak ograniceno na poslove koii ulaze u redovno poslovanje. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Pri tome je duzan paziti na interese opunomocitelja i njima se rukovoditi. sklapanje ugovora o jamstvu. Nesto je drukcija situacija kad punomocnik (nalogoprimac) odstupi ili prekoraci granice naloga odnosno uputa. li odobrenje u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste odobri i ocijeni. vec poslovodom bez naloga. To znaci da ce imati pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu s potrebama i interesima opunomocitelja U protivnom. genericna se punomoc daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici Generalno punovlasce je ono po kojem se punomocniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se ticu opunomocitelja. osim ako su za njih znale ili morale znati Opunomocitelj moze u svako doba. osim ako ga naknadno odobri (ratihabiciia1 Ne uslijedi . razmotrit cemo je pod slijedecim podnaslovom. o izbr anom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade.

Komisionar ne nastupa prema trecim osobama kao komitentov punomocnik. prema prilikama. jer komisionar sklapa poslove u vlastito ime. ugovor o komisionu jest neformalan pravni posao. o kreditnoj komisiji (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit itd. on ipak radi po nalogu komitenta. a za racun komitenta mogu biti vrlo razliciti. Kako ce komitent svoja prava prema komisionaru ostvariti. recimo. Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s paznjo riPd obrog privrednika. Medutim. Pri sklapanju pravnih poslova s komisionarom treca je osoba potpuno' nezavisna od sadrzaja komitentovih naloga. l . No moze se raditi i o plateznoj komisiji (vrsenje uplata. iako komisionar sklapa pravne poslove u vlastito ime.6 Komision. . poloziti racun. tj. komisioni ugovor ili komisioni posao jest dvostranoob.smrcu punomocnika. Komisionaru takva punomoc nije potrebna. Iz toga slijedi da komisionar pri sklapanju poslova mora postupati u skladu s inter esima komitenta. o razvoju posla i izvrsenju naloga (npr obavijestiti komitenta da je za njega kupio robu kako bi on mogao dalje njome disponirati) Komisionar je takoder duzan obavjestavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraziti yf|g njegove upute Medutim. To je i r azumljivo. KOMISION Komision je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da ce uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime. -stecajem ili lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti opunomocenika ili punopocnika. pravicna naknada. jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. On je u poslu ugovorna strana. . a za racun komitenta. a postoji opasnost znatnijeg ostecenja robe. Obveze komisionara. komisionar ju je duzan prodati sto je povoljnije moguce. Najcesce se radi o kupnji ih prodaji. ako nema vremena za cekanje uputa. Opunomocitelj je duzan naknaditi punomocniku troskove koje je on. Pravni poslovi koje komisionar sklapa u vlastito ime. bez nepotrebnog odgadanja.izvrsenjem naloga. duzan mu je dati odredenu svotu novca kao predujam za te izdatke Duznost je opunomocitelja da preuzme obveze sto ih je punomocnik uzeo na sebe obavljajuci posao Punomocnik ima zakonsko zalozno pravo na novcanim iznosima koje je naplatio za racun opunomocitelja i drugim pokretnim stvarima opunomocitelja sto ih je primio na osnovi naloga. uostalom. . daje se uobicajena naknada. Ako je prema nalogu bio duzan osigurati robu. odgovara i za njezinu slucajnu propast ili ostecenje. To znaci da je duzan predati komitentu sve sto je primio na temelju posla sklopljenog za njegov racun (npr kupljenu robu) i prenijeti na komitenta trazbine i ostala prava koja je stekao prema trecem. duzan ju je vratiti po prestanku ugovora o punovlascu.Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud. Iz onoga Sto smo do sada rekli vidi se da se putem komisionog posla (ugovora) posredno postize onaj ucinak koji se kod zastupstva postize neposredno. ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe. Na temelju naloga rjesavaju se interni. kao sto znamo. unutarnji odnosi izmedu komisionara i komitenta. kod zastupstva.). Nakon obavljenog posla komisionar mora. -opozivom punomoci.otkazom punomocnika (osim u nevrijeme). 2. inkaso-komisija) ih. to se trecega ne tice jer treci uopce i ne mora znati. Kad je punomocniku izdana pisana punomoc. -prestankom postojanja. to je posao povjerenja koje je. kao potr ebne. Medutim. pa nije. s druge strane. jer. Komisionar nije neposredni zastupnik Za zastupnika je bitno da sklapa pravne poslove u tude ime i za tudi racun. a smrcu opunomocitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se punomocnik primio naloga i obzirom na svoje osobne odnose s opunomociteljem. Komisionar je duzan obavjestavati komitenta. Visina naknade odreduje se ugovorom Ako^nije ugovorena.istekom roka na koji je sklopljen. On ne dobiva od komitenta punomoc . Komitent nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar.Trecih se osoba ne tice taj interni odnos. treca osoba cesto mora znati opseg naloga. U poslovnom je zivotu sklapanje pravnih poslova preko komisionara vrlo prakticno. za koga komisionar stvarno radi. radi osiguranja svoje trazbine na ime naknade i troskova Prestanak ugovora o punovlascu Ugovoi o punovlascu prestaje: 1 . a ako nema obicaja. osnovna eticka osnova robnog prometa i ne treba mu posebna kautela u odredivanju oblika samog posla. Zbog svega toga nazivamo komisionar a posrednim zastupnikom. To se medu ostalim vidi i po tome sto sva prava i sve obveze koje izlaze iz pravnih poslova sto ih sklapa komisionar ipak stvarno pripadaju komitentu iako je pravno njihov nositelj komisionar. a u pravilu i ne zna. jer je komisioni posao tipicni pomocni posao robnog prometa i mora se sklapati brzo. odustankom opunomocitelja. osim ako je ugovorom iskljucena ili tako proizlazi iz prirode medusobnog odnosa. a to u krajnjoj liniji znaci da ima slucajeva u kojima je tr eca osoba duzna provjeriti zastupnikova ovlastenja To usporava brzinu prometa i cesto je nepr akticno. ucinio za izvrsenje naloga U tu svrhu. primanje isplata tzv. onaj koji sklapa pravni posao ne mora znati niti je duzan ispitivati radi li komisionar stvarno u okviru ovlastenja koje je dobio od komitenta. pa se tada govori o komisionoj kupnji ili o komisionoj prodaji.ispravu kojom bi se prema trecima legitimirao.vezni i naplatni pravni posao Vazan sadrzajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. Komisioni posao. kao i da s istom paznjom cuva povjerenu mu robu.

On je zajednica osoba i dobara. Po svojim karakteristikama ugovor o ortakluku je: konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka. Komisionar ima pravo na proviziju i u onom slucaju kad je do neispunjenja posla doslo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni komitent ni komisionar. Ortakluk nije pravna osoba. Ortakluk nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili vise osoba uloziti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednickog cilja. ili svoje stvari radi zajednicke koristi.. a za tudi racun. Nije potrebno iskazivati vrijednost imovine. stovise i konkludenlno (cesto izmedu supruznika). kao i onih koje je komisionar nabavio za njegov racun Ako ih je komisionar predao trecemu. a za tudi racun. bio bi duzan komitentu odmah poloziti cjelokupni iznos kupovne cijene. komisionar se moze namiriti iz vrijednosti tih stvari prije ostalih komitentovih vjerovnika Spomenimo i pravo komisionara na prvenstvenu naplatu svojih potrazivanja iz vrijednosti koju je stekao za racun komitenta (npr iz naplacenog novca). ako je takvu obvezu posebno preuzeo. To ne vrijedi u slucaju kad je imao komitentovo ovlastenje da robu proda i na kredit. Komisionar je duzan priopciti komitentu I kojom osobom je zakljucio posao. Ako je komisionar dobio nalog da ne samo sklopi nego i potpuno izvrsi pravni posao. odnosno u slucaju kad komitent naknadno odobri prodaju na kredit. nastali visak koristi komisionar ne moze zadrzati za sebe. ali bez pravne osobnosti. osim ako je predujam ugovoren. Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu. Isto je tako komitent duzan osloboditi komisionara i svih obveza koje je on preuzeo na sebe sklapajuci pravni posao. moze li komisionar sklopiti posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odredenih nalogom. prodaja zbog opasnosti znatnijeg ostecenja robe. Pravno je dakle u poslu angaziran komisionar Medutim. ZOO-a) da u tom slucaju komisionar mora komitentu naknaditi razliku i prouzrocenu stetu. postaju suvlasnistvom ortaka. Svojevrsna je iznimka od neformalnosti i kad se ugovor odnosi samo na sadasnju ili samo na buducu imovinu. pa do ispunjenja ne dode krivnjom komitenta.nerima ih clanovima drustva. osim ako je tako ugovoreno. komisionar ima zakonsko zalozno pravo na komisionoj robi ako se jos nalazi u njegovoj detenciji. razumije se. ali takoder i drugarima. Komitent nije duzan predujmiti komisionaru sredstva potrebna za obavljanje posla. Prava komisionara. Buduci da kod ugovora o komisionu moze komisionar imati stanovite zahtjeve prema komitentu (pr ovizija. s kamatama od dana kad su ucinjeni. Komisionar ima pravo i na sve troskove koji su bili potrebni i koje je on ucinio za izvrsenje naloga. Komisionar tu ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija). da uloze samo svoj trud. Tada je za valjanost ugovora potrebno naciniti popis unesene imovine i svaki njen dio opisati te naznaciti od koga potjece. robu ne samo kupiti nego i predati komitentu. pri cemu je ugovor o ortakluku titulus. pa se moze sklopiti usmeno. Drustvo za zajednicko tecenje ili ortakluk postaje pogodbom. 773. npr. komisionar ipak moze traziti nagradu. S pravne tocke gledista. s tim da ce se izvrsavanje. Avans je iznos koji se daje unaprijed na racun djelomicnog ispunjenja jos prije nego je trazbina dospjela. . po kojoj dvije ili vise osoba pristaju na to. kao sto je receno. Ugovorne se strane nazivaju ortacima. To ne vrijedi za prodaju pokretnina preko komisionih prodavaonica. ugovor ce se morati sklopiti u pisanom obliku. tj ispunjenje duznih cinidaba dalje odvijati izravno izmedu komitenta i trecega. Obratno je pitanje. To znaci da moze svoju trazbinu namiriti sudskom prodajom robe. vidi se osobito u onom slucaju kada je komisionar sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je predvidio i odr edio komitent Ipak i u takvom slucaju. neformalan. nalog komitenta moze ici u tom pravcu da komisionar posao samo zakljuci. Odgovara li komisionar da ce njegov suugovaratelj ispuniti obvezu? Da. a upis u zemljisne knjige modus stjecanja. Iznimno. sva prava i obveze iz komisionog posla pripadaju komisionaru. u slucaju stecaja komisionara. kada se u imovinu ortakluka unose nekretnine One. a komitent ima pravo ne prihvatiti sklopljeni posao To pr avo komitent gubi ako je komisionar spreman da mu odmah plati razliku i stetu Iznimka od tog pravila je. pisano. Ako bi komisionar prodavao na kredit komitentovu robu. makar mu ih komisionar jos nije ustupio Stoga komisionarovi vjerovnici ne mogu takve trazbine plijeniti. npr prodati robu ispod cijene koju je odredio komitent? Pravilo je (Cl. Ovdje se postavlja pitanje moze li komisionar od komitenta traziti predujam ili avans. U svezi s tim je i pravo komitenta da. delkredere komision.Da komisionar doista sklapa poslove u vlastito ime. Na kraju jos jedno vazno juridicko objasnjenje Komisionar sklapa piavne poslove u svoje ime. U tom slucaju solidarno je odgovoran sa svojim suugovarateljem Tojetzv. To znaci da komisionar mota. naime. ekonomski je u poslu angaziran komitent To je vazno jei se sve trazbine iz posla sto ga je komisionai sklopio za racun komitenta smatraju prema komisionaru i njegovim vjerovnicima trazbinama komitenta. nego je obvezan da takve koristi ustupi komitentu. Ali. Stovise. Drugo je pitanje moze li komisionar prodavati na kredit komitentovu robu. To njegovo osnovno pravo slijedi vec iz same biti ugovora o komisionu j Ali komisionar ima pravo na proviziju samo ako je posao ne samo zakljucen s trecim nego ako je i izvrsen. tr oskovi itd ). komitent moze od trecega zahtijevati isplatu njihove cijene ORTAKLUK Ugovorom o ortakluku ili drustvu gradanskog prava dvije se ili vife osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i imovine radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. part. zahtijeva izlucenje iz stecajne mase onih stvari koje mu je predao radi prodaje.

a ne i naslijedenu imovinu. prisilnim normama ili pravilima morala. Zajednica osoba treba biti tako organizirana da svaki ortak moze ostvariti pravo na rijec. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina. vjerovnik su ostali ortaci Prema tome. Zajednicki cilj mora se i zajednicki ostvarivati bilo kojim oblikom zajednickog djelovanja. jer ortaci ne izmjenjuju cinidbe medusobno. ortak stoji prema skupu ortaka. doprinositi ostvarivanju zajednickog cilja. nap1atan. obrtnistvu. Ortakluk redovito ima odredenu imovinu. kao sto to pokazuje iskustvo u zemljama razvijenog trzisnog privredivanja Oblik ortakluka osobito je pogodan u trgovini na malo. zahtijeva se da ima stanovitu. jer za svoj ulog kao cinidbu ortak dobiva udio u ortackoj imovini kao protucinidbu. trajni obveznopravni odnos. ne bi se radilo o ortakluku nego nekom drugom pravnom odnosu Ortakluk s ciljem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bio bi tzv. Konstitutivni elementi ortakluka Subjekti. Ortakluk se opcenito smatra osnovnim obhkom personalnog udruzivanja i u nekim zakonodavstvima se njegova pravila supsidijarno primjenjuju na personalna trgovacka drustva (javno trgovacko i komanditno drustvo). ili jednu vrstu poslova.149) Na posredan nacin to je odredeno i vrijedi takoder za komanditno drustvo Primjer idealnog zajednickog cilja imamo kad se udruzi nekoliko glumaca amatera radi zajednickih priredaba. duznik su svi ostali ortaci. to se mora u ugovoru izrijekom navesti. a ne prema pojedinom ortaku. no moguce je i drukcije ugovoriti Nisu obvezni na naknadno povecanje uloga. u odvjetnistvu. nego se slijevaju u jednu cjelinu radi ostvarenja cilja ortakluka. obavjestavanje. ostecene ili oduzete stvari iz imovine ortakluka. medutim. misljenja daje ugovor o ortakluku besplatan. Svaki ortak moze tuzbom actiopro socio zahtijevati cinidbu odnosno ulog u svoje ime. Ulogom koji se sastoji u stvarima. jocietas leonina i stoga nedopustiv Materijalni se cilj redovito sastoji u ostvarivanju i razdiobi dobitka. nadzor. ali ne i na udio u glavnici. Tako je i prema nasem Zakonu o trgovackim drustvima s tim da se odredbe o ortakluku primjenjuju supsidijarno na javno trgovacko drustvo i tajno drustvo (cl. pod njom se razumijeva samo sadasnja imovina Zeli h se uloziti i buduca imovina. Zajednica dobara (zajednicka imovina). Ortakluk. Povecanje uloga moguce je samo uz pristanak ortaka. u udruzivanju trgovackih tvrtki za zajednicku prodaju (interesne zajednice). makar i posve labavu. u austrijskoj sudskoj praksi ucvrscuje se tendencija da se postojanje organizacije zahtijeva kao pretpostavka opstojnosti ortakluka. kao i sva imovina stecena tijekom poslovanja ortakluka. Cinidba (ulog) drugih ortaka nije protucinidba za vlastiti ulog. osobito svojim ulogom. niti moze zahtijevati njezinu diobu Ortaci su obvezni na jednake uloge. lijecnickoj pr aksi i si. Ortakluk mogu osnovati i fizicke i pravne osobe. osim ako je vrijednost njegova rada procijenjena i izrazen&u novcu i ukljucena u glavnicil>- . novac. Cinidbe se ne izmjenjuju izmedu ortaka. a motivi egoisticki ili altruisticki. Zajednicki cilj. Ako se ortaci ne bi udruzili radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. medutim. organizaciju Stovise. Zajednica osoba Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. pa i onda kad mu je cilj iskljucivo idealne prirode. vec da one sluze zajednickoj svrsi visestrani pravni posao. Osim ortackih uloga u imovinu ortakluka ulaze i naknade za unistene. Buduca imovina obuhvaca samo stecenu. sto kod otkaza nalaze postivanje otkaznog roka. pravima ili novcu sijece se pravo na udio u glavnici ortakluka i ostvarenoj dobiti. moze biti ugovoren i samo za jedan posao. Za vrijeme trajanja ortakluka ortak ne moze raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednicke imovine. sto podrazumijeva duznost svakog ortaka na ugovoreni nacin. udruzivanju pripadnika slobodnog zanimanja. sudjelovanje u dobiti i riziku i dr U nedostatku ugovornih odredaba primjenjuju se dispozitivne odredbe zakona. rad i druga dobra. prava. Zakljucno se moze reci da zajednicki cilj moze biti materijalne ih idealne naravi. Ugovorom valja utvrditi nacine suradnje.uzajamno obvezan. Dopusten je ako se ne protivi ustavu. ali za racun ostalih odnosno zajednicku imovinu. 69. Cilj mota biti dopusten i zajednicki. To su tzv. Ima. prigodna drustva. ali to moze biti i neka prednost u gospodarskom smislu. zabrana konkurencije i si Ortakluk moze imati znacajnu ulogu u gospodarskom zivotu. Posljedica ne. Bitna znacajka i konstitutivni element ortakluka je njegov cilj koji se utvrduje ugovorom o ortakluku. a naziva se glavnicom ih fondom ortakluka. ima pravo na udio u dobiti.dopustenosti cilja je nistavost ugovora o ortakluku. a za obveze pojedinog ortaka. Ortak koji ulaze samo rad. Cilj je zajednicki kad svaki ortak u njegovu ostvarenju vidi ostvarenje vlastita cilja i kad preuzme obvezu unaprijediti ga. Ortak moze uloziti pojedine stvari i prava iz svoje imovine. Imovina ortakluka sastoji se od ortackih uloga. a moze uloziti i' cjelokupnu svoju imovinu Ako ortak ulaze cijelu imovinu. Ulazu se stvari. utjecaj i kontrolu. Imovina ortakluka ustvari je zajednicka imovina ortaka. kad se vise osoba sloze pribaviti odredena materijalna dobra i darovati ih trecima i si. vec samo pretpostavka za ostvarivanje zajednickog cilja Za prava pojedinog ortaka.

povecanju uloga. otpustanju poslovode. Buduci da se ortakluk temelji na medusobnom povjerenju njegovih clanova. Ako nije drukcije ugovoreno. tj glavnice Drugim rijecima. odluke donose primjenom pravila o upravaljnju zajednickom stvari u suvlasnistvu. dok se za poduzimanje poslova koji premasuju okvir redovitog upravljanja zahtijeva suglasnost svih suvlasnika. svih ortaka ili njihovih opunomocenika. ne bi mogli sudjelovati u odlucivanju o poslovima U austrijskoj se literaturi zagovara rjesenje da oni imaju pravo sudjelovati. pravo svakog od ostalih ortaka ovlastenih na poduzimanje poslova da se usprotivi poduzimanju posla. autorskom pravu. kod visegodisnjih poslova. jednak udio u dobiti i gubitku. ili. izricita ili presutna. za sklapanje pravnih poslova s trecima potrebna je suglasnost. ortak ima pravo sudjelovati u zajednickim poslovima. primjenjuju se pravila o upravljanju zajednickom stvari u suvlasnistvu. Naprotiv. Ako je poslovodstvo povjereno odredenim osobama. ortak kome je povjereno poslovodstvo ne moze ga prenositi na drugoga ortaka ili trecu osobu Nazastupanje ortakluka prema trecima ovlasteni su svi ortaci. davanju smjernica za rad poslovode i sl. primanju novih ortaka. godisnje. stvari koje se predaju u vlasnistvo (guoad sortem) ulaze u imovinu ortakluka. u slucaju povjeravanja poslovodstva jednom ili nekolicini ortaka. Prava i obaveze ortaka: a) Obaveza na unosenje uloga: Svaki je oitak duzan unijeti ugovoiom o ortakluku utvrdeni ulog koji se moze sastojati u svoti novca.Stvari koje se unose u oitakjuk mogu biti date na uporabu ili u vlasnistvo Stvari koje se predaju na uporabu (guoad usum) postaju neposrednim posjedom ortacke zajednice. c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku Svaki ortak ima pravo na udio u dobiti i obvezu snosenja gubitka Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku troskova i zajednickih dugova ' I Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortackih uloga. Upucivanje na pravila o suvlasnistvu otvara pitanje sudjelovanja u poslovodstvu onih ortaka koji nemaju udjela u glavnici ortakluka. S druge strane ortak kojem je povjereno vodenje poslova ortakluka moze otkazati poslovodstvo iz opravdanih razloga Pri tome je duzan dovrsiti poslove koji ne trpe odgadanje Ortak koji otkaze u nevrijeme ili bez opravdana razloga odnosno koji ne bi dovrsio neodgodive poslove. nesposobnosti za uspjesno vodenje poslova ili kakvih drugih vaznih razloga. tj onih koji ulazu samo rad. pravom na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ortakluka te pravom na odlucivanje o pitanjima koja ne spadaju u poslovodstvo. Poslovodstvo i zastupanje. Ulog se moze sastojati i u radu. naime. pravnu ili fakticnu. stvarima. o poslovima redovitog upravljanja odlucuje se vecinom glasova. ako se radi o nekretninama. Oni. vodenje poslova i sl. kad je glavnica dijelom ili u cijelosti izgubljena Udio pojedinog ortaka u dobiti i gubitku odreduje se prvenstveno ugovorom o ortakluku Mjerila za utvrdivanje udjela u dobiti i gubitku postavljaju ortaci autonomno Pri tome uzimaju u obzir ponajprije velicinu ortackog uloga. U nedostatku ugovornih odredaba. drugoga svota novca itd. Kako ce donositi odluke u svezi poslodavstva ortaci utvrduju ugovorom o ortakluku. npr ulog jednoga moze biti zemljiste. To pravo moze bid ugovorom o ortakluku ograniceno. punomocnicima Ugovorom bi se mogao svaki od ortaka kojima je povjereno vodenje poslova ovlastiti da sam poduzima poslove. medutim. prema ZOO (cl. Ortaci mogu poslovodstvo ugovorom povjeriti jednom ili nekolicini ortaka. ali ne postaju njegovo vlasnistvo. 647g). patentima. koja je povezana s ostvarivanjem zajednickog cilja ortakluka. vrijednosnim papirima. Unosenje uloga ima karakter obveznopravne cinidbe Sto kao posljcdicu ima odgovornost za materijalne i pravne nedostatke objekta cinidbe b) Sudjelovanje u zajednickim poslovima. koja su podrobnije objasnjena u stvarnom pravu. osim ako bi drukcije bilo ugovoreno Prema tome. Naime. i poloziti racun o zajednickoj glavnici. o izmjeni ugovora o ortakluku. jer ortakluk nije pravna osoba Prema opceprihvacenom gledistu one postaju suvlasnistvo ortaka. neovisno o vrsti i velicini uloga. zatim ulozeni rad. npr prepustanjem poslovodstva jednom ili nekim ortacima. smatraju. primjenjuju se pr avila f ugovora o nalogu glede mogucnosti odstupanja od primljenih naloga i uputa i nacina izvrsavanja naloga. know-how. ali ne ulaze u imovinu ortakluka. Ortaci kojima je povjereno upravljanje duzni su uredno voditi poslovne knjige. prenosenju ili oduzimanju poslovodstva. ili po prestanku ortakluka. U nacelu pravo je i duznost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u vodenju zajednickih poslova Poslovodstvo obuhvaca svaku mjeru. ali bez prava glasa. prihodima i troskovima poslovanja Racun se polaze u rokovima utvrdenim u ugovoru. pa se namjeravam posao u tom slucaju ne moze poduzeti Prava i obveze ortaka kojima je povjereno poslovodstvo ureduju se ugovorom o ortakluku. Razumije se. a modus predaja stvari odnosno upis u zemljisne knjige. ostali ortaci svoje sudjelovanje u poslovima ortakluka ostvaiuju pravom na izvjesce i polaganje racuna od strane poslovode. ulozi trebaju biti jednaki odnosno jednake vrijednosti. odgovara za stetu koju bi time prouzrocio ostalim ortacima. Ovlastenje na vodenje poslova moze biti oduzeto jednoglasnom odlukom ostalih ortaka zbog grube povrede povjerene duznosti. primijenit ce se odgovarajuca pravila iz Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Prema tim pravilima. Vrsta i visina uloga pojedinog ortaka moze biti lazlicito ugovorenu. Predvideno je. tada se one. Kao clan jedne zajednice koja ima odredene obveze. kao npr. Takvu mogucnost predvida i ZOO Poslovodstvo se moze povjeriti i osobi izvan ortakluka Za to je potreban pristanak svih ortaka. Ako je poslovodstvo povjereno nekolicini ortaka. ali ne i potpuno uskraceno. Opseg prenesenih ovlastenja ortaci utvrduju ugovorom ih odlukom U dvojbi se uzima da je preneseno ovlastenje za poslove redovitog upravljanja.. Iitulus stjecanja je ugovor o ortakluku. Postoji uska veza izmedu ovlastenja na poslovodstvo i zastupanje. ako sto drugo nije ugovoreno. Ako ortaci ne utvrde udjele u dobiti i gubitku primjenjuje zakonska odredba prema kojoj svaki ortak ima. pa i propustanju. ugovor imao isporuci i drugim imovinskim dobrima. . U nedostatku ugovornih odredaba o tome.

Ortak moze istupiti iz ortakluka u svako doba.luku Istup i iskljucenje ortaka. Potom se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. pri cemu se dio ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja . npr. radi se o stetama u okviru ortakluka Odgovornost se ne ogr anicuje samo na stete nanesene propustom paznje koju ortak pokazuje u vlastitim poslovima (ctdpa levis in concreto). predmnijeva se da ostali ortaci zele nastaviti ortakluk medu sobom Ortacka prava i obveze u nacelu ne prelaze na njegove nasljednike. Ortak odgovara za stetu koju nanese drustvu svojom krivnjom. ali i obvezu snasanja gubitka nastalog do dana iskljucenja Kao dan istupa uzima se dan kad je data izjava o otkazu. obveze na suradnju. povrede bitne obveze od strane drugog ortaka. izvrsavanjem svojih obveza. radi svoje vlastite koristi. a dan iskljucenja je dan kad je odluka o iskljucenju priopcena or taku Prestanak ortakluka Ortakluk prestaje: zavrsetkom posla povodom kojega je ortakluk ustanovljen. osim kad su ugovorom o ortakluku obuhvaceni i nasljednici ortaka. npr. Dioba zajednicke imovine Nakon sto je ortakluk prestao pristupa se diobi zajednicke imovine ortaka ZOO ima relativno detaljno razradena pravila o diobi zajednicke imovine i uputu na supsidijarnu primjenu propisa o razvrgnucu suvlasnicke zajednice Ponajprije se iz zajednicke imovine izdvajaju stvari koje su date na uporabu i vracaju ortaku.veznopravnim pravilima koja vrijede za obveze s vise duznika ili vjerovnika Prema ZOO duznik ortakluka ne moze staviti u prijeboj syoju trazbinu koju ima prema nekom od ortaka Ako bi treci imao Uazbinu prema nekom od ortaka tada ga ne bi mogao prebiti s trazbinom koju ima prema ortakluku. Npr povreda bitne obveze iz ugovora o ortakluku. tj posao izvan djelatnosti ortakluka. npr. smrcu. osim ako je bio savjestan. zabrane konkurencije Prema tome. ali bez prava na naknadu za pogorsanje uslijed redovite uporabe Takoder nema naknade ako je stvar slucajem propala. stecaj ortaka. Ako prihvate nasljedstvo obvezni su nastaviti ortakluk Ta se obveza ne odnosi na nasljednike nasljednika 6. tj da nije znao niti morao znati da trazbina pripada imovini ortakluka. Ortak koji je istupio ili je iskljucen iz ortakluka ima pravo na udio u dobiti nastaloj do dana istupa. gubitak povjerenja zbog ucinjenog kaznjivog djela i sl. I s druge i odredena kor ist Odnos prema trecima i zabrana konkurencije O odnosima prema trecima bilo je vec govora u svezi s poslovodstvom i zastupanjem Ovdje jos nekoliko napomena Nije dopusteno ortaku da pravnim poslom s trecom osobom obvezuje ortakluk bez izricitog ili barem presutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomocnika Takodet nije dopusteno ortaku poduzimati posao s trecima kojim bi se. osim u nevrijeme ili na stetu ostalih ortaka. nemogucnosti ispunjenja obveze zbog smrti ili istupa ortaka od kojeg je zavisilo obavljanje poslova ortakluka i sl. Kompenzacija stete s koriscu (compensatio lucri cum damno) dopustena je samo ako bi ortak samovlasno poduzeo neki novi posao. prestankom postojanja ili istupom jednog ortaka ako se ortakluk sastojiod samo dvije osobe Ako se ortakluk sastoji od vise osoba. kao i kada se poduzeti posao ne moze dalje nastaviti. Odgovornost za stetu. obveze unosenja ortackog uloga. u tom slucaju ne bi mogao staviti prigovor da trazbina pripada ortak. Njemu se. Steta moze nastati u obavljanju zajednickih poslova i neispunjenjem ugovornih obveza. 7 sporazumom ortaka. kojim je s jedne strane ostvarena steta. npr. Ako je ortakluk ugovoren na odredeno vrijeme moze se otkazati prije isteka tog vremena samo iz vaznih razloga.Moze se dogoditi da ortaci odrede udjele samo u dobiti ili samo u gubitku. c) d) e) 1. potpuni ili djelomicni gubitak poslovne sposobnosti. Nistava je ugovorna odredba kojom bi se iskljucilo ili ogranicilo pravo istupa iz ortakluka Ortak moze biti i iskljucen iz ortakluka ako za to postoje vazni razlozi. uslijed nemogucnosti daljnje proizvodnje onog proizvoda koji je predmet poslovanja ortakluka. naime. kao sto je npr propisano u njemackom Gradanskom zakoniku (§ 708) —Ucinjena steta ne moze se poravnati kompenzacijom s koristi koju je ortak na drugi nacin pribavio ortakluku. ugrozilo postizanje zajednickog cilja ili nanijela steta ortakluku (zabrana konkurencije) Trazbine i dugovi ortakluka prema trecima ravnaju se prema opcim ob. pa se postavlja pitanje udjela u gubitku (u prvom slucaju) odnosno u dobiti (u drugom slucaju) Po zakonu takvo utanacen je u dvojbi vrijedi i za dobit i za gubitak. - kada propadne cijela glavnica: I istekom vremena na koje je ugovor o ortakluku sklopljen.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful