Prodaja ie ugovor koiim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odredeni objekt, a kupac se obvezuje

za prepu fteni objektplatiti odredeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Prodaja, koja se do ZOO-a najcesce nazivala kupopr odajom, u prvom je iedu konsenzualni ugovor To znaci da posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom ugovornih strana o prepustanju objekta uz odredenu cijenu Stoga kod prodaje prepustanje objekta odnosno, uze, predaja stvari ne spada u akt sklapanja, nego u akt ispunjenja ugovora. Prodaja je obveznopravni ugovor, i to dvostrano obvezni ugovor. Sklapanjem prodaje strane namjeravaju zasnovati odredene obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena cinidbe i protucinidbe. Kod obveznopravnih su ugovora u nacelu akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski odvojeni. Stoga i kod prodaje prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da ce za to platiti odredenu cijenu. Razumije se da obvezi prodavatelja na drugoj strani odgovara pravo kupca, i obratno. Prodavatelj je ovlasten traziti cijenu, a kupac je pak ovlasten traziti prepustanje objekta. Stoga prodaja spada medu dvostranoobvezne, i to recip'rocn e ugovore, za koje je karakteristicno da u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i duznik. Nazivaju se i sinalagmaticnim ugovorima. Ako se prodaja promatra s gledista odnosa cinidbe i protucinidbe, uvrstava se medu naplatne pravne poslove, za koje je bitno da se za cinidbu trazi protucinidba. Buduci da je prodaja najcesci posao dnevnog zivota, jer je najpogodniji pravni instrument za kolanje stvari u prometu, nastoji se u svakom pravnom poretku omoguciti brzo i Iako sklapanje takvog ugovor a Stoga je za prodaju glede oblika usvojeno nacelo neformalnosti. No, iako je i u nasem piavu prodaja u nacelu neformalan pravni posao, ipak ima slucajeva kada se zbog posebnih razloga trazi oblik i za taj posao Tkko se odredbom iz cl. 455. ZOO-a odreduje da ugovor o prodaji nekretnina koje pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svojega redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pisanom obliku (npi prodaja stanova izgradenih za trziste) Uzimajuci u obzir i druge propise p prometu nekretnina moze se zakljuciti da se za kupoprodaju nekretnina uvijek zahtijeva pisani oblik. Pisanije oblik propisan i za ugovor o prodaji s obrocnim otplatama cijene. Prodaja je nadalje kauzalan posao. Kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha prodaje jest stjecanje prava vlasnistva na stvari. Medutim, ako je kupac bila drustvena pravna osoba, kauza, razumije se, nije mogla biti stjecanje prava vlasnistva Prema ZOO-u kupac bi u tom slucaju stekao pravo raspolaganja. Ako je objekt kupoprodajne cinidbe neko pravo, tada je kauza ili cilj kupoprodaje u tome da kupac doista postane nositelj tog prava. Kao sto kod svakog kauzalnog ugovora, isto tako i kod prodaje kauza lezi izvan samog pravnog posla Kupoprodaja je samo pravni instrument pomocu kojega se kauza ostvaruje. Medutim, po nasem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jos ne postaje vlasnikom stvari Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruci. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio (Ovdje ne uzimamo u obzir posebne slucajeve stjecanja vlasnistva od nevlasnika). Prema tome, po nasem je pravu kupoprodaja samo osnova za stjecanje prava vlasnistva. Sklapanjem kupoprodajnog ugovora nastupaju za stranke samo obveznopravni ucinci. To istodobno znaci da i subjektivna obvezna prava koja nastaju za strane u kupoprodajnom odnosu djeluju samo izmedu njih samih, dakle relativno. Kupac moze traziti izrucenje stvari samo od prodavatelja, a ne i od nekog treceg koji u poslu nije sudjelovao. OBJEKTI PRODAJE Objekti prodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nistav Valjana je prodaja buduce stvari (npr stvari koja jos nije izradena, ploda koji ce tek nastati) Rijec jeo kupnji nadanih stvari (emptio rti speratae). Karakteristicno je za tu kupnju da kupac nije duzan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa se moze reci da je to kupnja pod odgodnim uvjetom. Nastane li stvar u manjoj kolicini od ocekivane, kupac placa stvarnu kolicinu, No kupac moze pristati na bezuvjetnu kupnju buduce stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj kolicini od ocekivane (npr. kupnja godisnjeg uroda jabuka s odredene plantaze). Ta se kupnja naziva kupnjom nade (emptio spei). Rizik koji time preuzima, kupac kompenzir a ugovarajuci pausalnu cijenu i ocekujuci da stvar nastane u kolicini i kvaliteti vecoj od placene cijene. Ugovor o prodaji stvari koja je u casu njegova sklapanja bila propala je nistav. Ako je stvar samo djelomicno propala, kupac moze raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snizenje cijene Iznimno nema pravo na raskid ako djelomicna propast ne smeta ostvarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obicaj u pravnom prometu Kupac u tom slucaju zadrzava pravo na snizenje cijene. Medu stvarima treba razlikovati pokretnine od nekretnina a) Pokretnine su najcesci objekt prodaje Medu njima su najbrojnije one koje se nazivaju robom b) Nekretnine su takoder objekt prodaje, no u svezi s njima moguca su odredena ogranicenja po vrsti i velicini, sto valja imati na umu. Zahvaljujuci promjenama u drustvenom i pravnom sustavu, o kojima je bilo rijeci u Opcem dijelu i Stvarnom pravu (objekti prava vlasnistva), veci dio ogranicenja je otpao napose ona koja su se odnosila na prijelaz iz diustvenog vlasnistva u rezim prava vlasnistva c) Prava takoder mogu biti objekti kupoprodaje Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna Na primjer, trazbine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnistva

Piodati se moze i pravo koje je sporno s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogopiimac kupio takvo pravo bio nistav, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava Nistav bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa kojega bi sud dosudio njegovu nalogodavcu Buduci da je po svojoj definiciji skup prava, nema zapreke da se kao objekt kupoprodaje pojavi i imovina, jer medu ostalim jedna od fiinkcija imovine upravo i jest u tome da kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo . kolati u prometu Za objekt kupoprodaje trazi se da bude odreden ili bar odre d i v. Objekt je odreden ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species. Obiekt je pak odrediv ako se naknadno moze individualizirati, a da se za to ne moia medu istim strankama sklapati novi pravni posao. Najcesci slucaj naknadne odredivosti javlja se kod kupoprodaje robe kojoj u casu sklapanja ugovora jos nije tocno odredena kakvoca. Za naknadnu odredivost kakvoce robe izradena su u prometu posebna pravila o kojima ovdje ne govorimo. KUPOVNA CIJENA Cijena je vrijednost stvari izrazena u novcu Kupovna cijena je novcani ekvivalent koji kupac daje piodavalelju za prepusteni objekt kupoprodaje Za kupovnu gjenn zahtijevaju se ove tri karakteristike: Cijena mora biti Izrazena u novcu, To ne moia biti gotov i dobrojen novac. Cijena se ne smije sastojati u stvar ima, jer u takvom slucaju ne bismo imali posla s kupoprodajom, nego sa zamjenom Medutim, ako se cinidba jedne strane sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijcna (novac) jednaka ili veca od vrijednosti stvari. Na primjer, A. kupuje motorkotac od B-a i daje B-u 50 000 kuna i svoj obicni bicikl Iz toga se vidi da se po nasem pravu pogoduje kupnja, a ne zamjena Cijena moia biti odredena ili odrediva.. Cijena je odredena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu. Cijena je pak odrediva kad ugovor sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih se naknadno moze odrediti Moze se npr. ugovoriti tekuca cijena na odredenom trzistu i u odredeno vrijeme ili odredivanje cijene povjeriti trecoj osobi Kad strane ugovore tekucu cijenu bez naznake vremena i mjesta, kupac treba platiti cijenu utvrdenu sluzbenom evidencijom na trzistu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje Ako takve evidencije nema, tekucu cijenu treba utvrditi s pomocu elemenata koji se prema obicajima trzista uzimaju za utvrdivanje cijena Tekuca cijena, (pojam preuzet u ZOO iz Jednoobraznog zakona o medunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvar i (1964 ), u biti je trzisna cijena odnosno cijena koja se sluzbeno evidentira za odredenu vrstu stvari. Ako su strane povjerile odredivanje cijeni trecoj osobi, a ona je nece ili ne moze odrediti, smatra se, ako u tom slucaju strane naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor, da je utvrdena tzv. razumna cijena. Pod jazumnom cijenom podrazumijeva tekucu cijenu uvrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moze utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slucaja. Ugovor u kojem cijena nije odredena, niti sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih bi se mogla odrediti, ne proizvodi pravne ucinke, sto znaci da je nistav. Iznimka je ugovor o prodaji u privredi (trgovacka prodaja) koji zbog neodredenosti odnosno neodredivosti cijene nece biti nistav, jer ce kupac u ) tom slucaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovno naplacivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu. c) Cijena ne smije biti protuzakonita Naime, ako je cijena odredena propisom, pa se ugovori visa cijena, ugovor je valjan, samo vazi propisana, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac vec isplatio visu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika (cl. 463 ZOO-a) OBVEZE STRANAKA Kod stranackih obveza najprije treba uociti obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: obveze do casa predaje i obveze nakon izvrsene predaje. a) Duznosti prodavatelja do casa predaje. U prvom redu prodavatelj mora stvar do casa predaje brizljivo cuvati. Zatim je mora pr edati kupcu u "slobodan posjed" kako je ugovoreno, tj sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadnostima, i to u pravo vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u casu sklapanja ugovora Pri kupoprodaji osobito je vazan cas predaje stvari, jer u tom casu na kupca prelazi odgovornost za rizik. Odgovornost za rizik znaci odgovornost za slucajnu propast ih ostecenje stvari Treba, naime, imati na umu da je kupnja kauzalni pravni posao, te da je cilj kupnje stjecanje vlasnistva odnosno stjecanje nekog drugog prava, ako je ono bilo objekt kupoprodaje Buduci da se kauza ne ostvaruje samim sklapanjem kupoprodaje, nego istom njezinim ispunjenjem, moguce je da prodavatelj ne prenese na kupca ono pravo koje je kupac namjeravao dobiti Ako, npr. prodavatelj nije bio vlasnik stvari, ne moze usprkos valjanoj kupoprodaji prenijeti na kupca vlasnistvo Medutim, cim je predao stvar kupcu, na njega je presla odgovornost za rizik bez obzira na to je li samo vlasnistvo preslo ili nije. Slicna je situacija ako si je prodavatelj privremeno pridrzao pravo vlasnistva, u pravilu, zato da bi time primorao kupca da mu u odredenom roku plati kupovnu cijcnu (pactum reservati domina) Upravo zbog njezina velikog znacenja, predaju ili, bolje, cas predaje, treba tocno utvrditi

Ovdje se mozemo osloniti na ono sto smo govorili u stvarnom pravu o tradiciji i vrstama tradicije Prema tome, prodavatelj je izvrsio obvezu pr edaje u trenutku kad je kupcu urucio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moze preuzeti Kod tradicije transportom predaja se smatra izvrsenom u trenutku urucenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu Premda je to receno prije, napominjemo da rizik moze prijeci na kupca i prije predaje, a to ce biti u slucaju njegova zakasnjenja Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatrazio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Medutim, dok je ne vrati prodavatelju, duzan ju je cuvati paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakasnjenja kupca stvai ostala kod prodavatelja, a rizik presao na kupca. Suglasno nacelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duzan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu odnosno ako to nije spreman uciniti. Medutim, kupac nije duzan isplatiti dicnu prije nego sto je imao mogucnost pregledati stvar Drukcije moze biti samo ako je tako ugovoreno, uobicajeno ili propisano. d) Duznosti prodavatelja nakon predaje Nakon zavrsene predaje odnosno prijenosa prava nisu jos uvijek prestale obveze prodavatelja Naime, nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.. Ovdje ne bismo ponavljali ono sto je u Opcem dijelu obveznog prava receno o toj odgovornosti, jer sve sto je tamo izlozeno, vrijedi i za ugovor o prodaji e) Duznosti kupca. U kupoprodajnom ugovoru ima i kupac odredene obveze Osnovne su preuzimanje stvari i isplata cijene. Preuzimanje stvari ukljucuje poduzimanje potrebnih radnji nuznih za ispunjenje predaje i odnosenje stvari Ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar koja mu je ponudena na predaju na ugovoren ili uobicajen nacin, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nece isplatiti cijenu. Medutim, ipak je njegova temeljna obveza da plati kupovnu cijenu. U pravilu, kupovna cijena placa se odjedanput Prema tome placanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mota biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odredenom mjestu, na odredeni nacin i u odredeno vrijeme. Ti modaliteti isplate prvenstveno se odreduju ugovorom, ali ako to nije ucinjeno, a nema ni drukcijih obicaja, isplata cijene treba uslijediti u casu •i u mjestu u kome treba ispuniti predaju stvari. No ako se cijena ne mora platiti u casu predaje stvari, tada se placa u prebivalistu odnosno sjedistu prodavatelia. POSEBNE VRSTE PRODAJE Prodaja kao najredovitiji i najprikladniji pravni instrument koji sluzi za razmjenu dobara pomocu novca ne javlja se samo u dosad opisanom tipu obveznopravnog ugovora. U prometu su izgradene razne varijante kupoprodajnog ugovora a) Prodaja s pravom prvokupa. Pravo prvokupa je pravo odredenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluci da ie proda To znaci da je vlasnik stvari opterecene prvokupom samo duzan da najprije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa Ovlastena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadrzaj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda trecemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duzan, ako se zeli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u ioku od mjesec dana, racunajuci od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trecoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duzan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trecom osobom, ili je poloziti kod suda Ako kupac nije postovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trecemu i na njega prenio pravo vlasnistva ne obavjestavajuci o tome prodavatelja, prodavatelj moze u roku od sest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da Vse prijenos ponisti i njemu proda stvar pod istim uvjetima Sa svojim ce <zahtjevom uspjeti samo ako je treci znao ili mu nije moglo ostati nepoznato 'da prodavatelj ima pravo prvokupa. Krajnji rok u kojem prodavatelj moze ostvarivati svoje pravo prvokupa je pet godina od dana prijenosa vlasnistva na trecega Nakon isteka toga roka pravo prvokupa prestaje. Napominjemo da se pravo prvokupa moze ugovoriti najvise za pet godina od dana sklapanja ugovor a. Ugovoreni dulji tok svodi se, prema st 2 cl 531 ZOO-a, na rok od pet godina. jT Ugovorom zasnovano pravo prvokupa je strogo osobno pravo koje se ne / moze ni otuditi ni naslijediti Zbog povrede prava prvokupa ne moze se ponistavati prisilna javna prodaja, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi (npr zemljisnoj knjizi) Pravo prvokupa moze biti zasnovano i propisom ukorist nekih osoba Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograniceno Nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijesteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima. U protivnom imaju pravo zahtijevati ponistenje prodaje. Nazadkupnja. To je takva vrsta prodaje kod koje si "prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrzava pravo da prodanu stvai za unaprijed odredenu cijenu opet otkupi. Tu odluka lezi kod prodavatelja Kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivsem prodavatelju > Nazadkupnja je pravo koie pripada prodavatelju samo za njegova zivota. To se pravo moze upisati u zemljisne knjige Nazadprodaja. To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ih nakon odredenog vremena za unaprijed odredenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Tu odluka lezi kod kupca. To se pravo moze intabulirati.

sto su redaktori ZOO-a ocito prihvatili -HR. Opcenito se drzi da prodaja nekretnina uz pridrzaj prava vlasnistva nije spojiva s nacelima zemljisnoknjiznog prava. kupac je duzan platiti prodavatelju punu cijenu Kupac stjece pravo vlasnistva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene U tu svrhu nije potrebna neka posebna izjava prodavatelja. takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. prema ZOO-u. bitni su sastojci ukupan iznos svib obrocnih otplata. Osim stvari i cijene. a kupceva tek nakon isgunjenj<Luvjetaodnosno kad izjavi da stvar prima. i to cist.Realna prodaja. bez ugovornih kamata i troskova Svaka suprotna odredba u ugovoru. Takoder se propisuju i bitni sastojci ugovora. sto je prihvacala i teorija i sudska praksa. kupnja iz automata. Prodavatelj ce sa svoje strane imati interes u dokazivanju deklarir anih svojstava stvari. specijalnih materijala i si) glede kojih ce kupac imati potr ebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi. a kupac duguje ugovorenu cijenu. naime. iznos pojedinih otplata.vlasnistvo prednika. titulus i modus Ostalo je jedino da se isplati cijena kao odgodni uvjet stjecanja pr ava vlasnistva Zadrzanje prava vlasnistva ima ucinak prema kupcevim vjerovnicima samo ako je izvrseno u obliku javno ovjerene isprave. njihov broj i njihovi rokovi U korist kupca statuirana su dva nesumnjivo vazna prava . bilo na osnovi raskida ugovora zbog zakasnjenja odnosno neisplate cijene. kupac ne moze traziti ispunjenje. Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja ugovora. Prodavatelj. Tu su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasnistva . Nase obvezno pravo do ZOO (cl. nego samo vracanje vlastite cinidbe e) Prodaja s obrocnim otplatama cuene. kao i kad dode u zakasnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate poslije pocetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vise od cetiri. kupnja od nepoznate osobe itd ) Karakteristike te prodaje su slijedece Ako kupac za gotovo tvrdi da je 1 platio. a treca da se moze koristiti samo ako je kupac fizicka osoba Za valjanost ovoga ugovora ZOO propisuje pisani oblik. U komercijalnoj praksi taj je ugovorvrlo rasiren i poznat pod nazivom kreditne prodaj e i 1 i prodaje na kredit. Druga je karakteristika toga ugovora u odstupanju od nacela istodobnosti ispunjenja cinidaba. jer je njegova volja za prijenosom prava vlasnistva izrazena ugovorom o prodaji. ZOO je rijesio tako sto je tu mogucnost rezervirao iskljucivo za prodaju pokretnih stvari. U prometu je prakticirana na temelju nacela dispozitivnosti. bilo vlasnickom tuzbom (reivindikacijom). Kod takve je kupoprodaje stranacka namjera upravljena na neposrednu izmjenu cinidbe i protucinidbe (npr. u odredenim vremenskim razmacima. Osnovni mu je ekonomski smisao poticanje prodaje odredene robe kreditiranjem kupca Prema definiciji iz ZOO-a. kupnja na trznici. u posljednja dva slucaja prodavatelj moze traziti isplatu cijelog ostatka cijene. ex lege je nistava. Dode li do slucajnog ostecenja stvari. strojeva. i z i k slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. 540-541). Ako stvar NIJE PREDANA kupcu. Ne obavijesti H kupac . objektom kreditne prodaje moze biti samo pokretna stvai. Kao sto vidimo. odnosno kupnje za gotovo.bez predaje i s predajom stvari kupcu.pravo na odustanak od ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. sto ce u pravilu biti ugovor o prodaji U protivnom kupcevi se vjerovnici mogu namiriti i iz kupljene stvari g) Kupnja na pokus (emptio adgustum) Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanacenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom daje isproba i utvrdi odgovara li njegovim zeljama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora. ali je prije toga zahtjeva duzan kupcu ostaviti naknadni r ok od petnaest dana f) Prodaja s pridtzajcin prava vlasnistva (pactum reservati dominu) 0 prodaji s pridrzajem prava vlasnistva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadizi piavo vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu. moze sve dok mu cijena ne bude isplacena zahtijevati povrat stvari. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s pocetnom otplatom. Klauzula o odustanku mora biti unesena u ispravu o ugovoru (pod prijetnjom nistavosti!) s tim da kupac moze odustati od ugovora ako to u pisanom obliku priopci prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja ugovora Kupac se ne moze unaprijed odreci toga prava Kupac se moze uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene. U prometu ima odredenih stvari (uredaja. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku. ukljucivo pravila OGZ-a. Propadne li stvar slucajno. Dvojbu o tome moze li se i u ugovor o prodaji nekretnine unijeti klauzula o pridrzaju pr ava vlasnistva. Ova je prodaja osobito prikladna pri prodaji s obrocnom isplatom cijene. Umjesto raskida. prodavateljevo pravo vlasnistva prestaje. ugovorom o prodaji pokretne stvari s obrocnim otplatama cijene obvezuje se prodavatelj da preda kupcu odredenu pokretnu stvar prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima. prodavatelj je duzan omoguciti mu ispitivanje stvari. a k tome velika je vjerojatnost da ce poslije probe otpasti prigovori zbog materijalnih nedostataka stvari Dvije su varijante kupnje na pokus . teret protivnog dokaza je na prodavateliu Ako je pak izostala predaja. a kupac je duzan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru. Svrha joj je povecati sigurnost naplate cijene kao element uspostave ravnoteze interesa izmedu prodavatelja i kupca. nije poznavalo tu vrstu prodaje.

Prodajni nalog je kao zaseban ugovor poznat jos u pandektnom pravu pod nazivom contractus aestimatorius. izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i pribliznog odredivanja svojstava stvari Prema ZOO-u (cl. prosuduje se prema pravilima o odgovornosti za neispunjenje obveze U tom slucaju kupac moze zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu stete. iako se rjesenje pretezito prihvaca i u usporednom obveznom pravu. Mogao bi se koristiti npr.primcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja. smatra se da je on kupio stvai. inace odgovara za stetu Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari predane kupcu snosi pro. Ta vrsta prodre prikladna je u prodaji vecih kolicina industrijske robe kad je unutar kupljene kolicine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike. h) Prodaja po uzorku ili modelu.nomocstvu. prodajni nalog je u biti realni ugovor. Sutnja se ovdje tumaci kao pristanak Izjavi li kupac da ne prihvaca kupnju. kad se ugovori prodaja 10 tona metalnih cijevi. ako se radi o ugovoru u privredi. dok vlasnistvo stvari zadrzava nalogodavac.prodavatelja u roku koji je utvrden ugovorom ili obicajem. njihovoj duljini. mjeru. sto znaci da kupac moze zahtijevati ispunjenje prema uzorku ili modelu. nego tek predajom stvari. Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome sto ne nastaje samim sporazumom stranaka. sadrzaju i svrsi prodajni je nalog najblizi prodajnoj komisiji. pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ih ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se daje ostao pri ugovoru. asortiman ih koju drugu pojedinost kupljene stvari. ili snizenje cijene ili raskid ugovora te naknadu stete U ostalim slucajevima prodaje koja se obicno naziva gradanskom prodajom. smatra se da je odustao od ugovora Ako je stvar predana kupcu do odredenog roka radi isprobavanja. Medu objektima zamjene poseban polozaj ima novac. onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj. dru g i da je ugovor o pu. koju mu je predao nalogodavac. Pojam Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezru ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveze predati drugoj strani odredenu stvar. Ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ih do proteka razumnog roka. 2 Objekt ugovora Objekt zamjene mogu hitisve stvari koje su u prometu Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. i) Prodaja sa specifikacijom. Predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom. ne mora se uvijek raditi o zamjeni . ZAMJENA (RAZMJENA) 1. ako se zamjenjuje novac za novac. Bez takve specifikacije prodavateljeva cinidba nije dovoljno odredena da bi je mogao uredno i pravodobno ispuniti. boju itd. profilu. 5. Naime. Medutim. Nema sumnje da taj ugovor postaje ugovorom o prodaji. nema vece prometno znacenje. Na primjer. Po svojoj konstrukciji. nego od rezultata strucnog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrdenu upotrebu. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje i nahodenja kupca. OGZ ga je uredio kao nalog prodaje (§§1086-1089) U nasem obveznom pravu do ZOO-a (cl 554 -556 ) nije bio zastupljen Po svemu sudeci prodajni nalog kao vr sta ugovor a kojim se u prodaji robe angazira netko drugi. u prodaji novina preko kolportera i knjiga preko knjizara i putujucih trgovaca. a ta se druga obveze da ce joj kao protucinidbu dati neku drugu svoju stvar. niti je vrati u tom roku. ali tek nakon isteka toka za prodaju posto nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrdene cijene nalogodavcu. odredi oblik. njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moze opozvati. prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke. odgovornost prodavatelja za isporuku stvari koja nije jednaka uzorku ili modelu. Naime. nakon sklapanja ugovora. prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga sto mu je poznato o kupcevim potrebama Odluci li se sam izraditi specifikacijurprodavatelj je duzan upoznati s njome kupca i ostaviti mu razuman tok da izradi drukciju specifikaciju ili prihvati onu koju je nacinio prodavatelj. duzan je vratiti stvar prodavatelju. Prodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije." davatelj do kupceve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duzan vratiti stvar Moguca je kupnja i uz tzv. moze se prepustiti kupcu da naknadno dostavi prodavatelju specifikaciju o vrsti djevi. cetvrti da je podvrsta ugovora o nalogu Usprkos slicnosti i nekim zajednickim elementima sa svakim od spomenutih ugovora. j) Prodajni nalog Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obve. dok ne plati cijenu. velicinu. Postavlja se medutim pitanje kakav je to ugovor ako ne dode ili dok ne dode do promjene odnosno novacije u ugovor o prodaji? Odgovori su razliciti Jedni nalaze da je to modificirana kupoprodaja. Buduci da nema obveze na predaju stvari.38) sankcije za odstupanje od jednakosti s uzorkom ili modelom zavise od pravnog karaktera prodaje. a ako takvog nema. prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogucnosti opoziva. promjeru. vrsti kovine i si. t r e c i da je komisioni ugovor. Suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine slucajne propasti ili ostecenja premdanj ome ne moze raspolagati sve dok mu ne bude vracena Ocito je da predaja stvari nalogo. Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi pretezito sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji.zuje pokretnu stvar. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duzan predati kupcu stvar jednaku uzorku ih modelu. prodati za odredenu cijenu i u odredenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda odredenu cijenu nalogodavcu do odredenoga roka.

obdarenik) neku imovinsku korist. a druga dukate f) Karakteristike ugovora Zamjena je naplatni pravni posao. ali takav koji vise ne sluzi kao mjerilo vrijednosti. Tako.Ako obje strane zamjenjuju domaci valutni novac. samo sto se naplata ne sastoji u novcu. za valjanost ugovora potreban je pisani oblik g) Prijelaz rizika Kao i kod prodaje i ovdje se postavlja pitanje prijelaza rizika. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. potreban je pisani oblik Opoziv darovanja. Na primjer. Darovanje je u prvom redu ugovor. ako se radi o zamjeni nekretnina. Darovanje smatraju neki teoreticari tzv. radi se o zamjeni. Kod konsenzualnih je darovanja (obecanje darovanja) akt sklapanja ugo. darovatelj ne moze to pravo dalje prenijeti. A i B sporazumiju se da ce zamijeniti A-ov bicikl za B-ov radio-aparat . kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja. a daroprimcu se moia darovanjem njegova imovina povecati . Stoga vracanje zastarjelog duga nije darovanje. Darovanje moze biti ili konsenzualan ili realan ugovor Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to radi li se o konsenzualnom darovanju (darovanje bezprave predaje). Objekti darovne cinidbe. Medutim. a ne o zamjeni Na primjer. Ti razlozi su: . Objekt darovne cinidbe moze biti i imovino Medutim. nego u predaji neke druge stvari. Kao objekt darovne cinidbe mogu se u prvom redu javljati stvari i to sve stvari. nego ispunjavanje obveze koja je jednom preuzeta ugovorom. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. niti se moze traziti protucinidba. Animus donandi ("namjera darovanja) znaci da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti. posudba ekonomski nije nista drugo nego darovanje uporabe2 b) Pojam darovanja. pravnim poslom opce naravi. tada je za prijelaz rizika odlucan ugovoreni trenutak za predaju. Zato se dolar ne zamjenjuje za kune. Animus donandi ne treba poistovjecivati s kauzom Kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnistva ili nekog drugog imovinskog prava. sto znaci odgovornost za slucajnu propast objekta cinidbe Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. mogu se darovati plodovi. Medutim. jer je ono na njegovoj strani neprenosivo. Vidjeli smo vec u Opcem dijelu da ni darovanje pod nalogom (donatio sub modo) nije naplatan. To znaci da darovatelj nije morao uciniti odredenu cinidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu cinidbu. nego o kupoprodaji. prema pravnom pravilu. Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimac. jedna strana daje kune. Isto tako. a ova to prihvaca. a kod kojega je objekt zamjene bilo tzv. nego besplatan posao. radi se o kupnji. To znaci da se za cinidbu ne trazi. Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno. a to znaci da je za 7 perfekciju posla potreban prihvat obdarenoga Nitko se ne moze obdariti f protiv svoje volje a) Darovanje je besplatni pravni posao.Zamjena je kauzalni pravni posao Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnistva Ugovor o zamjeni redovitoneformalan. jer razliciti pravni poslovi mogu poprimiti karakter darovanja.vora vremenski odvojen od akta ispunjenja Za takvo se darovanje trazi oblik javnobiljeznickog akta Naprotiv. a druga strana obeca da ce za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni. valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovica buduce imovine 5 Oblik darovnog ugovora. moze i energija biti objekt darovne cinidbe b) Osim stvari darovati se mogu i prava Pritom je vazno da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosim Na primjerTugovor kojim se osniva personalna sluznost jest stvarno darovanje prava plodouzivanja. nego se kupuje za kune. sadasnje i buduce Na primjer. DAROVANJE a) Opce napomene. a druga se strana obveze da ce takoder dati domaci novac. u nacelu ne trazi odredeni oblik Ali ako se radi o darovanju nekretnina. u banci razmijenim novcanicu od 100 kuna za 10 novcanica po 10 kuna Medutim. Na primjer. ako je zamijenjena stvar slucajno pr opala ili je stavljena izvan prometa u casu sklapanja ugovora E smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Kao primjer zamjene prava navodimo ugovor o zamjeni stana koji je bio ureden u bivsem Zakonu o stambenim odnosima iz 1974 g. bar sto se tice kauze. Darovanje je ugovor koji se moze opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. npr. Buduci da medu stvari u pravnom smislu spadaju danas i razni oblici energije. stanarsko pravo (pravo trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu). ili se pak radi o realnom darovanju. Karakteristike. Razumije se.

opoziv zbog ostecenja vjerovnika Ako je darovanje ucinjeno sa svrhom da se time ostete darovateljevi vjerovnici. a sadrzaj obveze zakupniku je davanje (dare). ciscenje i si. pasnjak itd) Medutim. 4 Obveze 1 prava stranaka Zakupodavac je duzan: -predati zakupcu stva r u ispravnom stanju. Ako darovatelj naknadno toliko osiromasi da nema vise sredstava za zivot. opoziv zbog nezahvalnosti daroprimca (djelo koje je ucinio daropri. jer on cijenu mora prenijeti u vlasnistvo zakupodavca U nasem se narodnom govoru zakup obradiva zemljista naziva »arenda« Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. a ne na koristenje (st. prema odr edbi fli 568. jer prema ZOO-u (st 2 cl 567) uporaba obuhvaca i uzivanje stvari pod kojim se podrazumijeva pribiianje plodova. sto znaci da ce odredbe ZOO-a o zakupu doci u obzir tek podredno. Troskovi takvih popravaka kao i troskovi koristenja stvari (voda. neimenovani ugovor. uza sve dodirne tocke zbog zajednickog porijekla. Darovanje medu zivima.zakup poslovnog prostora. za to je darovanje potreban oblik javnobiljeznickog akta.) padaju na teret zakupniku. Bitna je karakteristika ovog darovanja da se ima ispuniti tek nakon smrti darovatelja Buduci da je tu vec po samom karakteru darovanja nuzno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja. zakupnik ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove. A upravo su medu njima sve vaznije viste zakupa . tj u stanju kakvo je ugovorom odredeno odnosno koje je podobno za uporabu radi koje je ugovor sklopljen. zakup broda U svim navedenim slucajevima postoje posebni propisi. koristenje i nije nista dingo nego uporaba prosirena pravom crpljenja plodova Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvar nopravni ovlastenik koji moze na drugoga prenijeti izvrsavanje svoga prava (npr. a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duzan uzdrzavati. ometah koristenje stvari u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme Ako je koristenje stvari zbog popravaka u stanovitoj mjeri ograniceno. zakupnik ima pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju koristenja . 1 cl 567). SljunCaia. Moze se dogoditi da popravke koje je duzan izvrsiti zakupodavac. pojmovno sirokim koncipiranjem zakupa. nece primjenjivati na zakupe uredene posebnim propisima. zakup pokretnina dostaje rijedak. nego tzv. Takve troskove duzan je zakupodavac naknaditi zakupniku Sa svoje strane zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca o potrebi popravka. cija je osnovna karakteristika davanje stvari na uporabu (bez crpljenja plodova).opoziv zbog oskudnosti. pa ta cinjenica odreduje i objekte zakupa. Od te obveze izuzimaju se sitni popravci koje zahtijeva redovita uporaba stvari. no ovdje spominjemo samo darovanje medu zivima i darovanje za slucaj smrti. U biti razlike ipak nema. jedna se od vise poslovnih prostorija ne moze koristiti. moze opozvati darovanje Dakako. Vrste darovanja. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom.matelj prema darovatelju mora biti kaznjivo po kaznenom zakoniku). -odrzavati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj o svom trosku.obradiva zemljista. poslovne zgrade i poslovne prostorije. Stovise zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ako bi popravci. Na osnovi ugovora o zakupu. ZOO-a. povrede nuznog dijela i zbog naknadno rodene djece. tj sadrzaj obveze zakupodavca jest cinjenje (facere). Osnovno je kod tog ugovora da ispunjenje duzne cinidbe treba da se dogodi za zivota darovatelja. jasno je dosla do izrazaja teznja njegovih redaktor a da se njime obuhvati i najam. U zakup se obicno daju nekretnine . Osim vec spomenute osnovne razlike prema zakupu. ZOO ne poznaje ugovor o najmu. jer predaje stvar. ugovor kojim se predaje na koristenje kamenolom uz placu koja ce se davati po kolicini izvadenog kamenja nije ni zakup ni ortakluk. ZAKUP Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da ce uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvarna koristenje Na prvi pogled ova se definicija razlikuje od one iz ZOO-a prema kojoj se kod zakupa stvar daje na uporabu. kao lex generali. izvrsi zakupnik. filmovi) Medutim. premda potrebni. rezim ugovora o najmu stana. kao sto cemo vidjeti. npr. struja. a ne na koristenje kao kod zakupa Tako su u ZOO usle samo opce odredbe o zakupu koje se. koji bi spadao u onu staru grupu neimenovanih ugovora sa sadrzajem facio ut des (cinim da mi dades). Stovise. uzufruktuar). jer su npr okolnosti nalagale neodgodivu intervenciju. mogu i takvi vjerovnici pobijati darovanje pod odredenim pretpostavkama. Darovanja ima vise vrsta. opoziv zbog povrede uzdrzavanja. i zakup poljoprivrednih zemljista. cine razlicitim od ugovora o zakupu. Darovanje za slucaj smrti. opoziv dolazi u obzir samo ako obdareni jos ima objekt ili njegovu vrijednost. Naime. ima i drugih posebnosti koje ga. U svezi s popravcima vazno je napomenuti da oni ne smiju ugroziti koristenje zakupljene stvari.

ali je namjerno propustio o njima obavijestiti zakupniku Za takve nedostatke zakupodavac odgovara makar su zakupniku ostali nepoznati zbog njegove (zakupceve) krajnje nepaznje. Izmjene koje bi dovele do suzavanja koristenja stvari. zakupodavac ne odgovara Vilo je stroga. Zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca bez odgadanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za tr ajanja zakupa kao i o svakoj nepi edvidenoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari. ah samo ako se time ne nanosi steta zakupodavcu . imaju kao posljedicu snizenje zakupnine u odgovarajucem razmjeru.e n d i) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez ostecenja stvari Zakupodavcu se daje pravo da te dodatke zadrzi ako zakupniku naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vracanja. -snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari. zakupnik moze dati stvar u podzakup ih na uporabu po nekoj drugoj osnovi (npr posudba). raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine. pa i onda ako za njih nije znao Odgovornost obuhvaca i one nedostatke koji se odnose na svojstva i odlike stvari koji su izrijekom ili presutno predvideni ugovorom. koristeci svoj monopolski polozaj. zakupnina se placa nakon isteka ugovorenog roka. zakonom ili obicajem u mjestu predaje stvari zakupniku Prema odredbi iz st. osim uz pristanak zakupniku. a zakupodavac je duzan naknaditi zakupniku nastalu stetu. nametnuo takvu odredbu zakupniku. odgovornost zakupodavca za one nedostatke za koje je on znao. ledino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znacenja. ZOO zakupnina se. Ponajprije kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih presutio zakupniku. Cl. -placati zakupninuu rokovima odredenim ugovorom. zakupnik moze. i kumulativno naknadu Stete. ciniti izmjene na stvari koje bi ometale koristenje stvari. zakupodavac mu moze otkazati ugovor o zakupu Ugovor ce ostati na snazi ako zakupnik isplati duznu zakupninu prije nego mu bude priopcen otkaz ugovora. po svom izbom. a to su oni koji su u casu sklapanja ugovora bili zakupniku poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. medutim. -cuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu Ako nije sto drugo ugovoreno. ko se pravom trecega samo ogranicuje zakupcevo pravo (npr na zakupljenom zemljistu treci ima sluznost puta). -snositi odgovornost zapravne nedostatke zakupljene stvar i. Slicno kupopiodaji i kod zakupa je dopusteno ugovoiom iskljuciti ili ogianiciti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke. Ovlastenje zakupniku na davanje u podzakup ureduje se ugovorom o zakupu Ako drukcije nije ugovoreno. Pri tome nije odlucno je li stvar koristio on ili tko drugi po njegovu nalogu ili dopustenju Ako bi zakupnik i nakon opomene nastavio koristiti stvar protivno ugovoru ih njezinoj namjeni ih zanemari njezino odrzavanje i tako izazove opasnost znatnije stete. zakupnik moze. odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari. Zakupnik je duzan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u casu predaje Dodatke koje je ucinio na stvari moze odnijeti (i u s t o 11. Ipak u nekoliko ce slucajeva odredba o iskljucenju ili ogranicenju odgovornosti biti nistava. Za vidljive nedostatke. raskinuti ugovoi ili zahtijevati snizenje zakupnine Ako je nedostatak otklonjiv bez vecih nezgoda za zakupnika. -naknaditi stetu za koristenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. zakupnik moze raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine Uz svako navedeno pravo. ugovor o zakupu se taskida po samom zakonu. Ne plati U zakupnik zakupninu ni u roku od 15 dana od opomene. zatim kad nedostatak potpuno onemogucuje koristenje zakupljene stvari i napokon kad je zakupodavac. zakupnik gubi pravo na naknadu stete koju bi pietipio zbog nedostataka ili nastale opasnosti Koja prava ima zakupnik kadstvar ima neki nedostatak? Razlikuju se neotklonjivi od otklonjivih nedostataka U slucaju neotklonjivog nedostatka koji je postojao u casu sklapanja ugovoia ili je nastao kasnije. O pravnom se nedostatku radi ako treci ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljucuje ili ogranicuje zakupcevo pravo na koristenje stvari Utvrdi li se da trecemu doista pripada neko pravo (npr pravo vlasnistva) koje sasvim iskljucuje pravo zakupniku na koristenje stvari. Ta se odgovornost odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ih redovitom koristenju. zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. 583.Zakupodavac ne moze. zakupnik moze zahtijevati ili otklanjanje nedostataka ili snizenje zakupnine Ne otkloni li zakupodavac nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godine. zakupniku pripada i pravo na naknadu stete Napominjemo da zakupnik ima sva spomenuta prava i kad zakupljena stvar nema neko od svojstava koja bi po ugovoru ili obicaju trebala imati ili ih za vrijeme zakupa izgubi. placa polugodisnje ako se radi o zakupu na jednu ili vise godina. 2. ako drukcije nije ugovoreno ili ne proizlazi iz obicaja. po svom izboru. Zakupnik je duzan: -koristiti stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domacin odnosno onako kako je odredeno ugovorom ih namjenom stvari. stvar se vraca u mjestu u kojem je bila predana. naime. 5 Podzakup Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. kako bi zakupodavac mogao na vrijeme poduzeti potiebne mjeie Ako to ne ucini. osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka. U tom slucaju.

Koristi se i Stiti na nacin odreden Zakonom o poljoprivrednom zemljistu. moze dati domacoj fizickoj ili pravnoj osobi u zakup na tri godine. nesmetanog koristenja i ocuvanja zivotnog okolisa Zakon o poljoprivrednom zemljistu ne sadrzi odredbe o ugovoru o zakupu. imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moze upisati u zemljisne knjige. duznost vlasnika i ovlastenika poljoprivrednog zemljista da obradivo poljoprivredno zemljiste odrzavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. livade. zakupnik nastavi koristiti stvar. pasnjaci. pa i pretposljednjem iz 1990. izuzev ako je ugovoreno nesto drugo. vec se nastavlja s njihovim nasljednicima. -otkazom. S tim u vezi je odredba prema kojoj se obradivo zemljiste koje je ostalo neobradeno u prethodnom vegetativnom razdoblju. moze doci do presutnog obnavljanja zakupa. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. zahtijevanje pisani oblrk ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljista Stovise. No. ah samo ako nije drukcije [ugovoreno ili odredeno zakonom odnosno ne proizlazi iz obicaja. ZOO daje zakupodavcu jedno znacajno ovlastenje Priznaje mu. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA 1 Opci pogled. bi. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren. pod istim uvjetima kao i prethodni.Zakupniku tu svrhu mora jamciti zakupodavcu da ce podzakupnik koristiti stvar onako kako je to predvideno ugovorom o zakupu. vrtovi. . individualni poljoprivredni proizvodac ili neki gradanin. a zakupodavac se tome ne usprotivi.5 Spomenutim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu odredeno je da na poljoprivrednom zemljistu u bivsem drustvenom vlasnistvu nositeljem vlasnickih prava postaje Republika Hrvatska. zakupodavac i dalje moze biti samo vlasnik zemljista Novina je u tome da se glede poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave. mocvare i drugo zemljiste koje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji.. moze dati dozvola (koncesija) stranoj i domacoj pravnoj ili fizickoj osobi. sto podrazumijeva sprecavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja visegodisnjim raslinjem.. postujuci zakonske otkazne rokove.. kao temeljnu. pod uvjetima koji su utvrdeni Zakonom o koncesijama (Narodne novine. Prema Ustavu Republike Hrvatske poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku i uziva njezinu osobitu zastitu. Zastita poljoprivrednog zemljista obuhvaca zastitu od oneciscavanja i zastitu od smanjivanja ukupne povrsine poljoprivrednog zemljista Zastita od oneciscavanja provodi se radi osiguravanja proizvodnje zdr ave hrane. To ovisi o ponasanju stranaka.istekom vremena. Ako. osim zemljista koje je oduzeto prijasnjim vlasnicima.davca i preuzima sva njegova prava i obveze prema zakupniku Zakupnik u tom slucaju moze otkazati ugovor o zakupu. Takoder je odredeno da poljoprivredno zemljiste oduzeto prijasnjim vlasnicima nakon 15 svibnja 1945. nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren. 2 Subjekti u odnosu U odnosu na prijasnje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljista. pravo da se za svoja potrazivanja prema zakupniku s naslova zakupa ■(uglavnom zakupnina) naplati izravno od podzakupniku. zivotinjskog i biljnog svijeta. ostaje u vlasnistvu Republike Hrvatske. Oblik ugovora Prema dosadasnjim zakonima o poljoprivrednom zemljistu. Odluku o tome donosi nadlezno tijelo drzavne vlasti. Otkazni rok je 8 dana. ribnjaci. medutim. smatra se da je sklopljen Jtjovi ugovor o zakupu na neodredeno vrijeme. Ostalo poljoprivredno zemljiste nalazi se u vlasnistvu drugih pravnih subjekata. sto znaci da ce se na nj primjenjivati opce odredbe o zakupu iz ZOO (cl 567-599) U smislu navedenog Zakona poljoprivrednim se zemljistem smatraju oranice. Zakup ne prestaje ni kad zakupodavac otudi zakupljenu stvar trecemu (pribavitelju stvari) U tom slucaju pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupo. nicima. kad je ono potrebno na osnovi ugovora ih nekog zakonskog propisa Dopustenje se moze uskratiti samo iz opravdanih razloga. ■naime. radi zastite zdravlja ljudi. Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzakup bez njegova dopustenja. naime. ali u svakom slucaju Ikada prestane zakup 6 Prestanak zakupa I Zakup prestaje: . nepostivanje odredbe o obvezatnosti pisanog oblika imalo je za posljedicu nistavost ugovora ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji zele Potrebno je. vinogradi. i propascu stvari zbog vise sile Zakup ne prestaje smrcu bilo koje od stranaka. bez obzira na protek vremena. trstici. ako mu trajanje nije odredeno niti se moze ustanoviti iz okolnosti ih mjesnih obicaja. a na strani zakupnika poljoprivredna organizacija u drustvenom vlasnistvu. prema novim propisima zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba Razumije se. fizickih i pravnih osoba Glede koristenja poljoprivrednog zemljista Zakon o poljoprivrednom zemljistu ustanovljuje. i to iz iznosa koji on Iduguje zakupniku na osnovi podzakupa. vocnjaci. ali samo dok se na temelju propisa o denacionalizaciji ne vrati prijasnjim vlasnicima. 80/92 ) i Zakonom o poljoprivrednom zemljistu 3. pa ako se ugovaratelji odluce na upis.

opis poslovne djelatnosti koju ce zakupnik obavljati u poslovnim prostorijama. Sredisnji dio ugovornog sadrzaja mora biti usredotocen na odredbe o bitnim sastojcima. a najdulje na 30 godina Nakon proteka toga roka zakup se moze produljiti. zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ih zahtijevati razmjerno snizenje zakupnine. Zakupnik je duzan placati ugovorenu zakupninu. Potrebno je posve odredeno navesti vrstu i velicinu poljoprivrednog zemljista. na poziv zakupnika.3 1. kao objekt ove vrste zakupa. Osim obveze odrzavanja poslovnog prostora u ugovorenom stanju. Poljoprivredno zemljiste u vlasnistvu drzave moze se dati u zakup domacoj i stranoj pravnoj i fizickoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina (cl 35 Zakona o poljoprivrednom zemljistu) ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureden je Zakonom o zakupu poslovnog prostota iz 1996 g2 (dalje: ZZPP). U sadrzaj ugovora svakako treba unijeti naznacenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. duzan izvrsiti u primjerenom roku Ako to ne ucini u primjerenom roku. ulaze:poslovna zgrada. garaza i garazno rgjesto. 2 Oblik i sadrzaj ugovora Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku. mogucnost davanja u podzakup. Na pitanja zakupa poslovnog prostora koja nisu uredena tim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opca pravila o zakupu. zakupnik ih moze sam izvrsiti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor Ako zbog izvodenja popravaka zakupnik nije mogao koristiti poslovni prostor. Time je u obveznom pravu kod ugovora o zakupu napusteno obveznopravno nacelo preferencije. visini zakupnine i nacinu njezina placanja. ukljucivo i strana fizicka osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja dopustene djelatnosti U poslovni prostor. ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor Takoder ima pravo na naknadu stete ako bi zakupodavac zlouporabio svoje pravo Umjesto tih prava zakupnik se moze koristiti pravom na raskid ugovora. 3. a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B . 4 Sadrzaj ugovora. sitni popravci. duzan je placati mjesecno najkasnije do petog dana u mjesecu.vezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predvidene djelatnosti i u tom ga stanju odrzavati. u protivnom je nistav. odr edbu o ti ajanju ugovor a. Ah zakupnik je duzan snositi troskove popravka ostecenja poslovnog prostora koje je sam prouzrocio Pri tome ne odgovara za pogorsanje poslovnog prostora.morat ce ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. ako nije drukcije ugovoreno. Zakupodavac je duzan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. ih pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvideno ugovorom odnosno stanje potrebno za obavljanje ugovorene djelatnosti Ovo posljednje moze uciniti ako to nije ucinio zakupodavac nakon sto ga je zakupnik na to pozvao i ostavio mu za to primjereni rok. odredbe o koristenju zajednickih prostorija i ur edaja u zgradi. ti ptavo na useljenje ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor. a usvojeno stvarnopravno nacelo prioriteta. Nakon promjena u drustvenom i pravnom sustavu u nas. visinu i rokove placanja zakupnine. trajanje zakupa te druga prava i obveze ugovornih strana Ugovor o dugorocnom zakupu poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom zakljucuje se najkrace na pet godina. Subjekti i objekti. soboslikarski radovi i si ). Buduci da nema posebnih odredaba o zakupu poljoprivrednog zemljista. nacin njegova koristenja. a to su poljoprivredno zemljiste i zakupnina. ugovaratelji ce slijediti opce odredbe ZOO-a o zakupu prilagodujuci ih prirodi objekta zakupa. Osteceni zakupnik ima pravo na naknadu stete prema opcim pravilima o odgovornosti za stetu 4 Prava i obveze ugovornih strana U prvom redu*zakupodavac je ob. koja ima u vlasnistvu poslovni prostor u smislu njegove zakonske definicije Zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba. Ako ugovorom nije odreden rok placanja. fizicka ih pravna.U takvom slucaju prednost. uredaja i opreme do kojega je doslo zbog redovitog koristenja . Ako su u tu svrhu potrebni odredeni popravci on ih je. kad je ugovor sklopljen na neodredeno vrijeme. naknadu za koristenje uredaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima. moze se jednostavno reci da zakupodavac moze biti svaka osoba. valja spomenuti i pravo zakupodavca da dodatno uredi poslovni prostor ih da izvede radove s ciljem snizenja troskova energije i odrzavanja Zakupnik nije duzan placati zakupninu. Pisani oblik obavezan je za dugorocni zakup poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom. Ako ugovorom nije drukcije odredeno. namjenu. nije duzan placati zakupninu za to vrijeme. Ako zakupodavac ne bi udovoljio toj obvezi. poslovna prostorija. Ako to ne bi ucinio zakupnik ga na to moze siliti tuzbom ili raskinuti ugovor Za sve vrijeme zakupa zakupodavac je duzan odrzavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju. zakupnik snosi troskove koristenja zajednickih uredaja u zgradi i troskove tekuceg odrzavanja poslovnog prostora (ciscenje. Sklapagje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika U praksi se pojavilo pitanje kako treba rijesiti slucaj kad jedan zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A.

. za razliku od koristenja. ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a u svako doba. a najmoprimac se obvezuje za to placati odredenu najamninu. odustankom. Medutim. Ovaj se ugovor moze zakljuciti na neodredeno ili na odredeno vrijeme Najam je jedan od obveznopravnih ugovora Medutim. u svako doba. nego treca osoba stupa u prava i duznosti zakupodavca Time smo dobili primjer prijenosa ugovora na temelju zakonske odredbe Zakup ne prestaje ni u slucaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene (kad se radi o pravnoj osobi). ima snagu ovrsne isprave Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt ili ako na bilo koji drugi nacin treca osoba stekne od zakupodavca objekt. prestati i zakup na odredeno vrijeme. npi. Ako nije ugovorom drukcije odredeno. ako zakupodavac. LJ protivnom zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete Osnovno je pravo zakupnika da se poslovnim prostorom namjenski koristi s tim da ga po prestanku zakupa preda zakupodavcu u stanju u kakvom ga je primio. pa i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. od razloga na koje se moze pozivati samo jedna ih druga strana. ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju stetu. raspored. vraca sintezi najma i zakupa u jedinstveni ugovor o zakupu. Ugovor o zakupu poslovnog prostora prestaje otkazom. Prednost takvog otkaza je u tome sto taj zapisnik. ugovor o sluzbi i ugovor o djelu) gotovo vise nemaju nikakvih dodirnih tocaka s najmom Jedno vrijeme je izgledalo da ce se definitivno raspasti ogezeovska simbioza najma i zakupa.ispraznjenje prostora i njegova predaja zakupodavcu provodi neposredno na osnovi ugovora o zakupu Zakonom o zakupu poslovnog prostora posebno je detaljno razraden prestanak ugovora otkazom. ali se ugovor moze otkazati i putem javnog biljeznika U ovom posljednjem slucaju javni biljeznik sastavlja o priopcenom otkazu zapisnik. te ugovor o sluzbi i ugovor o djelu Tijekom vremena svi su ti razliciti oblici jedinstvenog najamnog ugovora postali potpuno samostalni ugovori.) Najam je konsenzualan. ukljucujuci i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. Razlika prema zakupu je u tome sto uporaba. ako ne placa zakupninu te kada je zakupodavcu nuzan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti (cl 27 ZZPP) Zakupnik takoder moze otkazati ugovor u svako doba. povrsina. od kojih neki (kao. namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca. Na ugovor o podzakupu primjenjuju se pravila koja vrijede za ugovor o zakupu poslovnog prostor a Prestanak ugovora. razumije se. otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a. naime. u tom se razvitku opazaju vrlo interesantne tendencije U rimskom pravu bio je ugovor o najmu samo jedan oblik sireg ugovora poznatog pod nazivom locatio-conductio Taj ie ugovor u sebi sadizavao i najam i zakup. pored odredaba ZOO o zakupu u nasem je pravu zasebno ureden ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova iz 1996 g.Vazno je istaknuti da zakupnik nema ptavo ciniti preinake poslovnog prostora kojima se bitno mijenjaju konstrukcija. tada nasljednici odnosno pravni sljednici zakupnika stupaju u njegova prava i obveze. Istekom roka prestaje zakup kad je ugovor sklopljen na odredeno vrijeme Ako je ugovor o zakupu sacinjen kao ovrsna isprava u smislu Zakona o javnom biljeznistvu. ako se pogleda kratko povijesni razvitak ugovora o najmu. ne dovede poslovni prostor u stanje u kojem ga je duzan predati odnosno odrzavati. raskidom. u primjerenom roku. zakupnik nema pravo poslovni prostor ih njegov dio dati u podzakup drugome. Jos nekoliko pravila o otkazu ugovora sklopljenog na neodredeno vrijeme Prije svega takav ugovor ne moze prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja. Pri tome treba razlikovati razloge koji daju pravo na otkaz ugovora jednoj i drugoj ugovornoj strani. Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredeno vrijeme. no ZOO se. ako nije drukcije ugovoreno Uredaje koje je ugradio u poslovni prostor ima pravo odnijeti (ti« tolletidi)^osim ako bi to prouzrocilo ostecenje prostora Podzakup. istekom toka. ako sadrzi izjavu potpisanu po protivnoj strani da se ne protivi otkazu. NAJAM 1 Pojam i karakteristike. Tako moze svaka strana.4 tada se ovrha . kao sto je receno kod zakupa. dvostranoobvezan. bez obzira je li sklopljen na neodi edeno ili odredeno vrijeme. ne obuhvaca i uzivanje u smislu pribitania plodova (zarada i sl. naplatan i kauzalan ugovor Kauza kod najma je naplatno prepustanje stvari na uporabu. Stoga ce se odredbe ZOO o zakupu primjenjivati na ugovor o najmu stana samo supsidijarno. ugovor o zakupu ne prestaje.6 (dalje: ZNS). Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odredenu stvar na uporabu. Otkaz se daje u pisanom obliku i dostavlja preporucenom postom zakupodavcu. osim ako strane nisu drukcije ugovorile ili postoji neki od prethodno navedenih razloga Otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukcije odredile. iz zakonom predvidenih razloga. Ali otkazom moze.

smatra skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje cine zatvorenu gradevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. placaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja. visina najamnine i nacin njezina placanja. uredajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrsi preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazlozenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana . branitelji. Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza i) . ugovor je nistav. treba obratiti paznju na odredbu ZNS-a prema kojoj se ugovor o najmu na odredeno vrijeme smatra presutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako nijedna ugovorna strana. Najmodavac moze otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvidenih u ZNS Dva su razloga . Najmoprimac moze dati stan ih dio stana u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o podnajmu duzan je najmoprimac dostaviti najmodavcu i poreznoj upravi 6 Prestanak naima Ugovor o najmu stana prestaje: . ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje. Izostane li. dijelova i uredaja zgrade koji su nuzni za uporabu stana Takoder i zemljista koje sluzi zgradi 5. 4 Obveze i prava stranaka Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimci! preda stan pogodan za stanovanje i omoguci mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrzava Za eventualne nedostatke i stetu njima prouzrocenu najmodavac odgovara prema opcim pravilima obveznog prava. Ako najmodavac daje otkaz iz drugonavedenog razloga duzan je prema ZNS (st 2 cl 21) osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. Ugovor o najmu duzan je najmodavac dostaviti nadleznom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu. nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS). zajednickih dijelova. Ostali najmoprimci placaju tzvslobodno ugovorenu najamninu\ no predvidena su odredena ogranicenja i za njezinu visinu. roditelje ih osobe koje je duzan uzdrzavati Otkazni tok u slucaju prve grupe razloga je tri mjeseca. vrste troskova u vezi sa stanovanjem i nacin njihova placanja i vrijeme trajanja najma. koja ne moze biti niza od troskova redovitog odrzavanja zgrade. Objektom ugovora o najmu stana moze biti i dio stana (cl 5 ZNS) 2 Subjekti.istekom vremena. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuzan radi odrzavanja objekta ili u vezi provjere dogovorenog nacina uporabe. To su: imena ugovornih strana.prvi se odnosi na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplacanje najamnine i drugih troskova.U nastavku cemo izloziti najvaznije elemente ugovora o najmu stana. Podnajam. opis stana ih dijela stana koji se daje u najam.raskidom. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom. prilikom iseljenja najmoprimca. Najmodavac ne moze dati otkaz iz prvonavedenog razloga ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana Opomena nije potrebna ako najmoprimac vise od dva puta postupi suprotno ugovoru odnosno Zakonu. odredbe o odrzavanju stana i upor abi zajednickih prostorija. podaci o osobama koje ce imati ptavo uporabe stana zajedno s najmoprimcem. zajednickih uredaja i zemljista koje sluzi zgradi. Glavna najmoprimceva obveza je da na vrijeme placa najamninu Rokovi placanja odreduju se ugovorom ih propisom. a najmoprimac svaka fizicka osoba. Ipak ZNS naznacuje sto bi osobito trebalo uci u njegov sadrzaj. ako je sklopljen na neodredeno vrijeme Najmoprimac moze otkazati ugovor o najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje tri mjeseca prije dana iseljenja Obrazlozenje nije potrebno. najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena. odredbe o primopredaji stana.s a n i oblik. zgradi ih zajednickim prostorijama Za duznu najamninu i pocinjenu stetu sohdarno odgovaraju najmoprimac i clanovi njegova domacinstva Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednickih prostorija. u smislu ZNS. npr. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovorenoj uporabi stana Tako. ZNS nije prepustio u potpunosti utvrdivanje visine najamnine ugovornim stranama On razlikuje zasticenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu. Za valjanost ugovora o najmu stana zahtijeva se p i. osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca. Medutim. a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ih da u njega useli svoje potomke. J ty Stanom se. Prema ZNS raskid je rezerviran samo za najmodavca i to u dva slucaja I ako najmoprimac svojom krivnjom nanese stetu zajednickim prostorijama. a za drugi razlog sest mjeseci. zadrzati dok mu ne bude placena duzna najamnina odnosno naknada stete. moze u iznajmljene prostorije ulaziti samo uz odobrenje najmoprimca. Najmoprimac je duzan cuvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kome je stan primio Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je doslo zbog redovite uporabe stana. iznimno s oba bracna druga Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i clanovi njegova obiteljskog domacinstva. 3. —Zasticenu najamninu.). Za duznu najamninu i naknadu stete na stanu i uredajima. Najmodavac moze biti vlasnik stana. Oblik i sadrzaj. -otkazom. uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd. Ugovorni sadrzaj stranke u nacelu oblikuju prema svojim potrebama. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. najmodavac ima zakonsko zalozno pravo na unesenom pokucstvu i drugim pokretninama najmoprimca i clanova njegova obiteljskog domacinstva On ima i pravo te stvari. Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvrsiti nikakve preinake u stanu.

zajam je konsenzualni ugovor. odbio sklopiti ugovor o najmu. ZAJAM 1. prilikom sklapanja ugovora. pravo na drugi useljivi odnosno odgovar ajuci stan s pravima i obvezama zasticenog najmoprimca. 30 ZNS danom stupanja na snagu toga Zakona bivsi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu) stjecu prava i obveze najmoprimca. zajmoprimac ce postati vlasnik pozajmljene stvari samo onda ako je zajmodavac bio vlasnik Prema tome. s tim da mu kasnije vrati istu vrstu cigle. Njegov susjed B slucajno ima cigle i on mu pozajmi. Ako bi vlasnik. poslije odredenog vremena. ZOO je prihvatio nominalisticku teoriju. Zbog toga je nuzno da zajmoprimac postane vlasnik stvari. a beskamatni zajam je besplatni pravni posao Zajam je pravni instrument koji omogucuje kreditiranje. nego je novcana cinidba . takav najmoprimac ima odredenu zastitu od otkaza ukljucivo i. ti pisana isprava koju izdaje duznik vjerovniku. pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu Ako te osobe zele preuzeti prava i obveze iz ugovora moraju se sporazumjeti koja ce od njih prihvatiti polozaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca Potrebno je napomenuti da se rezim ugovora o najmu stana unekoliko mijenja ako se sklapa sa zasticenim najmoprimcem. U slucaju prodaje stana. promjenom ili prestankom (ako je pravna osoba) najmodavca. na njegovo dijete. Prema prvoj je kod vracanja mjerodavna nominalna. Kao objekti zajamske cinidbe mogu se pojaviti novac ili zamjetljive stvari Danas je potrebno praviti tu razliku izmedu objekta zajamske cinidbe zato sto novcana cinidba nije cinidba davanja zamjenjivih stvari. Zajam je instrument pomocu kojega se omogucuje koristenje tudeg kapitala ih tudih zamjenljivih stvari Na primjer. Ih. zasticeni najmoprimac ima pravo prvokupa. ugovoriti zasticenu najamninu. jer nastaje samim sporazumom stranaka. 557). tek bismo napomenuh da.unutarnja vrijednost. Kao sto je vec receno kod novcanih obveza. na zahtjev najmoprimca.platni pravni posao. zajam je bio realni ugovor za ciji nastanak je bila potrebna predaja stvari. A mora poslati svoju bolesnu zenu u bolnicu na hjecenje. Prema ZOO-u (cl. Objekt zajamske cinidbe.M -spor azumom ugovornih strana u svako doba Sporazumom ureduju nacin i vrijeme primopredaje stana Slicno kao kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smrcu. ako zajmodavac nije bio vlasnik stvari. Zato su u vezi s ispunjenjem novcane cinidbe postavljene dvije oprecne teorije: nominalisticka ivaloristicka. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika odnosno pravnog sljednika Ako umre ih napusti stan najmoprimac ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova bracnog druga. Ovdje ne cemo ulaziti u pojedinosti. a ako ovoga nema. stoga zaduznica.cinidba vrijednosti. A-u se zbog potresa srusi zid Uzmimo da A. nista se ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 ih 5 kuna. a zajmoprimac se obvezuje da mu. Iz tih primjera vidimo da za A-a ima novac odnosno cigla vrijednost samo onda ako ne mora vratiti isti novac odnosno istu ciglu. a prema drugoj . sto kod zajma znaci da se zajmoprimac oslobada obveze kad isplati onaj broj novcanih jedinica na koji njegova obveza glasi a) . Te osobe imaju pravo. a da istodobno nema ni cigle na skladistu mjesne ciglane. Novac ima nominalnu i unutarnju vrijednost Iz iskustva znamo da moze nastati periodicki disakord izmedu tih dviju vrijednosti. Uz kamate je n a. najmoprimac se moze obratiti tuzbom sudu pa ce presuda suda zamijeniti taj ugovor. o najmu stana na neodredeno vrijeme. a nema novaca da plati bolnicke troskove No on ce ipak pomoci svojoj zeni tako sto ce od nekoga pozajmiti potreban novac i kasnije ga vratiti. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana. vrati isti iznos novca odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kakvoce. recimo. 500 komada. nije uopce ni nastao valjani ugovor o zajmu Zajam je k a u z a 1 n i pravni posao Ali svrha ih cilj zajma nije stjecanje vlasnistva Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi). 2 Karakteristike zajma Po obveznom pravu do ZOO-a. prema ZOO-u (cl 1066). trenutno nema novaca. u nekim slucajevima. a time i medusobno pomaganje Medutim. Naime. nije oblik ugovora o zajmu. a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora Zajam je dvostranoobvezni ugovor jer svaka je ugovorna strana istodobno i duznik i vjerovnik. iskustvo je pokazalo da se od zajma kao instrumenta uzajamnog pomaganja moze stvoriti instrument bezdusne eksploatacije uz pomoc lihvarskih kamata. pisani oblik zahtijeva za ugovor o kreditu. ZNS (cl. Pojam Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odredeni iznos novca ili odredenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. a stjecanje vlasnistva samo je nuzna posljedica ostvarenja toga cilja Zajam je u nacelu neformala n pravni posao. osim zasticene najamnine. prema odredbi iz Cl. Zajam moze biti naplatni ili besplatni pravni posao. stoga je sasvim svejedno o kojoj se vrsti novca r adi Na primjer. Ali. nego samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je duznik primio stvari ih novac i obvezao se da ih vrati Iznimno se.30-49) podrobno razraduje ugovorni polozaj zasticenog najmoprimca.

na odredeno ili neodredeno vrijeme. a vjerovnici zatim te obveznice kupuju. a svakako za godinu dana od sklapanja ugovora. Zajmoprimac moze odustati od ugovora o zajmu piije nego mu zajmodavac pieda objekt zajamske cinidbe. Posudba je jednostranoobvezni ugovor. To je zajam s ugovorenom namjenom.Neke vi ste zajma Do sada smo govorili o opcim karakteristikama i nacelima ugovora o zajmu. Ne mozemo govoriti o svima. po svojim bitnim sastojcima i karakteristikama u osnovi vrsta zajma. korisnik kredita moze. vratiti kredit prije roka. Ugovor o kreditu Odvojeno od ugovora o zajmu. o cemu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu stetu. ugovor o emisijskom zajmu nastaje kad duznik izda javne obveznice o zajmu. Njime se najcesce sluzi drzava kad je potrebno prikupiti sredstva za neku opcekorisnu svrhu Takvi se zajmovi obicno nazivaju narodnim ili drzavnim zajmovima 6. ako vrijeme nije ugovoreno. U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu. Smatramo da ce biti dovoljno ako ukratko prikazemo samo neke od njih Investicijski zajam. karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka. u ugovor treba unijeti jos dvije klauzule. ugovor o kteditu je' nesumnjivo. onda kad to zajmoprimac zatrazi. ako korisnik kredita postane insolventan i u slucaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika. nema nikakvih zapreka da ugovor o investicijskom zajmu sklope i same fizicke osobe Emisijski zajam. iste vrste i kakvoce. U tom slucaju banka mu ne smije uracunati kamatu za razdoblje od vracanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebalo vratiti kredit. medutim. Najvaznija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme. za neku namjenu ili bez utvrdene namjene. da je uvijek naplatan.tj uvijek se daje uz kamatu i da je formalan. Istodobno ona je realni ugovor Duznik stjece samo neposredni posjed stvari i mora vratiti upravo tu istu stvar . Pravo zajmoprimca da trazi predaju stvari zastarijeva za tri mjeseca od zajmodavceva zakasnjenja. Zajmoprimac ima pr avo vratiti zajam i prije roka.jer se mora sklopiti u pisanom obliku Banka moze otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski. s time da je posudovnik mora nakon odredenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. a ne onu koja je ugovorena Ako je zajmodavac banka. dotle je kod investicijskog zajma upravo ta namjena zajma bitan element ugovora. ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od zajmodavcevog trazenja da mu se zajam vrati. Ugovor o emisijskom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje Naime. 1065-1071). To znaci da je vjerovnik dao zajam istom onog casa kada je kupio obveznicu. ugovor o investicijskom zajmu mora biti sklopljen u pisanom obliku Takav zajam je redovito naplatni posao Medutim. Pojam i osnovne karakteristike. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava. 5. Tipican primjer ugovora o emisijskom zajmu je npr zajam za izgradnju cesta i drugih krupnijih objekata. ako zajmoprimac upotrijebi pozajmljeni novac u neku drugu svrhu. Po jednoj se predvida da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sume Po drugoj se pak predvidaju sankcije zbog nekoristenja zajma za ugovorenu namjenu Sankcije ce u pravilu biti imovinskopravne (npr da je zajmoprimac odjednom duzan vratiti cijeli iznos zajma. Kao i kod zajma. Investicijskom je zajmu svrha da ga zajmoprimac koristi za investicije Ali kako se zajmoprimac mora koristititi zajmom za odredenu svrhu.Obveze i prava stranaka. uz prethodnu obavijest banci. ZOO je normirao i ugovor o kreditu (cl. ugovora o zajmu ima vise vrsta. otkaz zajma od strane zajmodavca itd. A sto ako rok nije ugovoren? Ako se tok ne moze odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan.). Medutim. Banka moze odobriti kredit i na temelju zalaganja stvari ili vrijednosnih papira POSUDBA 1.. ako bi banka time dosla u bitno nepovoljniji polozaj Korisnik moze odustati od ugovora prije nego se pocne koristiti kreditom. a korisnik se obvezuje da banci placa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nacin kako je utvrdeno ugovorom« b) Iako sistematiziran kao zaseban imenovani ugovor. Dok kod obicnog zajma nema uopce govora o tome da se kao bitni element samog ugovora navede za sto ce zajmoprimac pozajmljeni objekt upotrijebiti. da je objekt cinidbe iskljucivo nov a c. ali odgovar a za stetu koja je zajmodavcu prouzrocena odustankom. Ovdje moze doci do primjene i odredba iz cl 566. zajmoprimac je duzan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka knji. ZOO-a piema kojoj zajmodavac moze izjaviti da raskida ugovor. a unutar skupine tzv bankarskih poslova. Zajmodavac moze odbiti predaju obecanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoce li biti u stanju vratiti zajam Trazi se jedino da zajmodavac to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora odnosno da je pogorsanje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu kolicinu stvari. Posudba je realni ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani (posudovniku) odredenu stvar na besplatnu uporabu.

On je. je oporucno ostavio sivaci stroj svojoj kceri. Posudovnik je duzan snositi sve troskove koji su redovito spojeni s uporabom posudene stvari. Za pretjerano istrosenje stvari odgovara posuditelju Na primjer. recimo.000 kg tereta. mozemo reci da objekt posudbe mogu biti potr osne i nepotrosne stvari. sam vlasnik moze si posuditi vlastitu stvar. za posudbu nije bitno je h stvar potrosna ili nepotrosna. te treba vratiti upravo to isto voce. Posudovnik ima pravo sluziti se stvar ju onako kako je to ugovoreno. prema pravnim pravilima OGZ. duzan je hraniti konja kojega je na nekoliko dana posudio radi jahanja. A. Ako se stvar pogorsa ili propadne. npr posudi B-u svoj dzepni sat i nista ne ugovore glede nacina uporabe No usprkos tome sigurno je da B ne smije upotrijebiti sat za tucanje oraha Ako je u ugovoru o posudbi bilo tocno odredeno vrijeme trajanja posudbe. —Izvanredne troskove snosi posuditelj. a mora se nakon dovrsene uporabe vratiti ista stvar. Ako imamo na umu da ni kod posudbe nije teziste toliko na kakvoci stvari koliko na nacinu uporabe. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. odnosno ako nije nista ugovoreno. Posudovnik mora stvar uredno upotrebljavati. za 2 sata 4. smatr alo se. Duznosti posudovnika. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari Posudivanje pokretnih stvari je cesto i uobicajeno. treba uvijek posebno ugovoriti nacin uporabe i individualno vracanje. Takva se posudba naziva »posudbom za diku« (icommodatum adpompam vel ostentationem). ali nije ustanovljena ni svrha ni vrrreme uporabe. Na primjer. posudovnik je duzan naknaditi skrivljenu stetu. odgovara ne samo za skrivljenu Stetu nego i za slucajnu propast stvari ako se slucaj dogodio kod potposudovnika. 2 Objekt posudbe. a on mu je vrati svu poderanu i prljavu. duzan takve troskove predujmiti posudovniku Ako je pak izvanredne troskove platio sam posudovnik. ali treba reci da se radi samo o izlaganju. stavi na kola 1. povod Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlasteno dao u potposudbu. Za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari Posuditi se moze i tuda stvar Na primjer. Nakon toga posudovnik pronade stvar On nema pravo zadrzati stvar protiv volje posuditelja ako je posuditelj spreman da mu vrati ono sto je za stvar primio To znaci da posudovnik samim tim sto je platio vrijednost stvari nije postao i vlasnik posudene stvari. posudi B-u na citanje potpuno novu knjigu. npr predah stvar na uporabu za placu. najam. Medutim. Buduci da se kod posudbe stvar daje na uporabu. A. pa ju je posuditelju platio. Posudovnik odgovara posuditelju za stetu do koje je doslo zbog protuugovorne uporabe stvari Na primjer. a ne bi bio pogodio stvar da nije bila dana u potposudbu To je tzv. Potposudba. tj vracanje upravo same te stvari. Iz samog ugovora oposudbi posudovnik nije ovlasten stvar dati drugome u potposudbu. Ako posudovnik bez pristanka posuditelja dade stvar u potposudbu. UGOVOR O DJELU . uopce ne radi o posudbi. ako se posuduju potrosne stvari.Medu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. nego je bitno da se mora vratiti ista stvar y Ali ako se u posudbu daju nepotrosne stvari. Prekarij Ako je stvar predana na uporabu. Medutim. dok je posudivanje nekretnina mnogo rjede Mogao bi se. recimo. svojoj snahi koja uci sivati ostavio je na tom stroju usus u tr ajanju od 5 godina. Na primjer. umjesto posudbe. npr troskovi lijecenja posudene zivotinje. jer se to samo po sebi nikad ne podrazumijeva Tako. onda se glede same uporabe i ne mora nista posebno ugovoriti. da objekt posudbene cinidbe ih. na 15 dana 3 Prava posudovnika. tada se. prema pravnom pravilu iz OGZ-a. stovise. objekt posudbe. dobili bismo. u reklamne svrhe posuditi zid kuce. pa makar stvar bila posuditelju doista potrebna Medutim. krace. npr. posudovnik nije duzan na zahtjev posuditelja vratiti stvar prije roka. nego o prekariiu Za prekaiij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moze u svako doba opozvati. posuditelj je ovlasten posudovniku oduzeti stvar zbog protuugovorne uporabe stvari. i kola se slome Cak ako i ne dode do stete. Takvi izvanredni troskovi bih bi.000 stranica B-u. isto se tako i kod vremena uporabe moze trajanje odrediti i s obzirom na cilj uporabe i s obzirom na vrstu stvari Razumije se da to dolazi u obzir onda ako strane nisu odredile rok trajanja Uporabe Ako A posudi roman od 1. npr mozemo radi ukrasa posuditi kilogram voca. tada je mjerodavan uobicajeni nacin uporabe posudene stvari A. tat posudi nekome ukradeni bicikl Stovise. nece moci traziti povrat. Besplatnost je toliko bitna za posudbu da nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe cim bismo. Medutim. Kci koja je vlasnik stroja moze doci u situaciju da od snahe posudi svoj vlastiti stroj. usprkos tome B. Interesantna pravna situacija nastaje ako je posudovnik stvar izgubio. duzan mu ih je posuditelj u potpunosti naknaditi. mogu biti samo nepotrosne stvari. A posudi B-u kola i upozori ga da se na kola ne smije staviti vise od 500 kg tezine i No. Nacin uporabe uglavnom izlazi iz same prirode stvari. posudovnik ima pravo vratiti posudenu stvar prije roka Kao sto kod nacina uporabe.

dalje. Za pojedine vrste poslova odnosno djela s vremenom su se razvili i i posebni ugovori o djelu. upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj piedao. njezin objekt nije funkcija rada (npr. kod ugovora o djelu posebice dolaze u obzir ovi nacini prestanka: izvrsenjem djela i isplatom naknade. uz placanje ugovorene naknade umanjene za troskove koje izvodac nije ucinio. U . ugovor o djelu je i neformalan ugovor.raskidom ugovora. autorski ugovor. osim ako stvai propadne iz uzioka za koji ne odgovara (npr vise sirej. a izvodac ne postupi po njegovu zahtjevu. ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla. No.Tako ce narucitelj moci raskinuti ugovor u ovim slucajevima: sve dok djelo nije dovrseno. izraditi skulpturu). bez obzira na to ciji je materijal. Teze je. Objekt cinidbe izvodaca je izvrsenje odredenog djela ZOO (cl 600) pod djelom podrazumijeva odredeni posao. duzan ga je izvrsiti osobno Kad rok izvrsenja djela nije ugovoren. ako je izvodaca upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. kao njegovim bitnim sastojcima. a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moze ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti Zbog nedostataka izvrsenog djela. napokon. kao i nedostatke u naruciteljevu nalogu. sivanje odijela. jer se za izvrseno djelo uvijek daje naknada. ZOO daje dva kriterija | pripadnost materijala i predodzbe ugovornih strana r Ugovor o djelu je kad se narucitelj obveze dati materijal ih bitan dio materijala. . Na osnovi prirode izvodaceva posla kao objekta cinidbe nije tesko ugovor o djelu razgraniciti od ugovora o punovlascu. narucitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa. 3 Osnovne obveze i prava stranaka Izvodac je duzan: izvrsiti djelo prema ugovoru i pravilima struke. Osim sporazumnog r askida koji je moguc u svako dooa. cinidbi rada Medutim. a izvodac mu je duzan to omoguciti. a prodaja kad se izvodac obveze izraditi pokretnu stvar od svoga materijala. nego rezultat rada (npr. rad smatrali bitnom odnosno vaznijom komponentom. svaka strana ima i pravo jednostr anog raskida ugovora . ugovoi o prijevozu. ovisno o odredenim pretpostavkama. piedati narucitelju izradenu ili popravljenu stvar. na primjer. osim ako strane ne ugovore odredeni oblik Takoder je za ovaj ugovor karakteristicno da je obveza izvrsenja diela vrlo cesto strogo osobna (npr izrada portreta. duzan je obavijestiti izvodaca najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja Poslije dvije godine od primitka posla. 4 Prestanak ugovora Uz slucajeve prestanka opceg znacenja. Pi ema tom korektivnom kriteriju trebalo bi. dakle. ako nije drukcije ugovoreno. izradbe razlicitih predmeta (npr. narucitelj se ne moze pozvati na nedostatke. kad se netko obveze da ce za drugoga brati kukuruz ih pomagati u njegovoj radionici) na kojoj se temelje ugovori o sluzbi odnosno ugovori o radu. onjedvostranoobvezan i naplata n. znanstvenih i umjetnickih tvorevina (npr izradba nacrta. kao sto je izradba ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. Ugovor o djelu je u prvom redu konsenzualni ugovor. narucitelj moze. pravljenje nakita) do najslozenijih tehnickih. Sa svakim od tih prava moze se kumulirati zahtjev za naknadu stete. a druga (narucitelj) platiti joj za to odredenu naknadu. kao sto su npr ugovoi o gradenju. zatim je i k a u z a 1 a n ugovor. raskid ugovora ih snizenje naknade. kad god hoce. izradbu portreta kvalificirati kao ugovor odjelu i onda kad slikar upotrijebi svoje platno i boje. jer su kod posljednjeg objektom cinidbe iskljucivo pravni poslovi.) 2 Djelo. sasiti vjencanu haljinu. nije duzan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljan sporazum strana o djelu i naknadi. Cija kauza je izvrsenje nekog posla uz naknadu i. Za sve vrijeme obavljanja posla. ponekad i vilo slozeno. Sadrzaj cinidbe je cinjenje (facere).primiti izvrseni rad: -isplatiti ugovorenu ili na drugi nacin odredenu naknadu. ako su. pregledati izvrseno djelo cim je to po redovnom toku stvari moguce i bez odlaganja obavijestiti izvodaca o nadenim nedostacima. alternativno koristiti se pravom na otklanjanje nedostataka. prijenos tereta). izvodenje lijecnicke operacije i dr ). geolosko istrazivanje nekog podrucja. raspon i raznovrsnost poslova koji dolaze u obzir vrlo su veliki od jednostavnih fizickih poslova (npr iskop kanala.Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvodac ili poduzetnik) obaviti odredeni posao. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obicnim pregledom (skriveni nedostaci). popravak slozenog stroja. Sto znaci da je rijec o tzv. Kao sto se vidi. duzan ga je izvrsiti za vrijeme koje je iazumno potiebno za takvu vrstu posla. strucno predavanje i si. razlikovati ugovoi o djelu od ugovora o prodaji. snositi odgovornost za nedostatke djela Narucitelj je duzan: . Izvodac ima zakonsko zalozno pravo na izradenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroseni materijal. smatra se da je uvijek ugovoi o djelu ako su ugovaratelji imah na umu narocito izvodacev rad. inace odgovara za stetu.

rad i dr. zbog nedostataka izvrsenog djela. ocito zbog specificnosti i gospodarske vaznosti svoga djela. n a p 1 a t a n i kauzalan ugovor. . pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva (cvrsta ih fiksna cijena) Dakako. neocekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neocekivanim dogadajima Za takve radove izvodac ima pravo na pravicnu naknadu. pribaviti gradevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ih radova odredenom izvodacu (javnim natjecajem ili neposrednom pogodbom) 2.ukupno ugovot ena cijena. Odstupanje o kojem je rijec iznimno je moguce. Medutim. prethodne radove (investicijski program i odluka o izgradnji). Duznost je izvodaca da narucitelju omoguci stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine i kakvoce upotrijebljenog materijala. izvodac koji je u roku izvrsio radove moze zahtijevati povecanje cijene radova ako su se u vremenu izmedu sklapanja i ispunjenja ugovora povecale cijene elemenata na temelju kojih je odredena (materijal. Suglasno tome. Nema povecanja cijene ako je do povecanja cijena elemenata doslo za vrijeme izvodaceva zakasnjenja Pod slicnim uvjetima. vodovodi.vezatnost stalnog nadzora 6. umre narucitelj kojemu je trebalo izraditi cipele). za s razliku od ugovora o djelu. ZOO dopusta mogucnost izmjene cijene.) No. prvenstveno se prepusta stranama da ugovore nacin eventualne izmjene cijene (klizna skala i si. poznati slikar. ugradnju uredaja i si.). Bitan element ugovora o gradenju je i cijena radova Dva su osnovna nacina na koji se odreduje: po jedinici mjere ugovorenih radova.gubitkom radne sposobnosti izvodaca (npr zbog bolesti. nadogradnju. Objekt naruciteljeve cinidbe i istodobno jedan od bitnih elemenata ugovora o gradenju je gradevina. Unatoc ugovorenoj odredbi da se cijena radova nece mijenjati u slucaju povecanja cijene elemenata na temelju kojih je odr edena. hitni nepredvideniradovi cije je poduzimanje bilo nuzno da bi se osigurala stabilnost objekta ih sprijecio nastanak stete. U tom slucaju cijena se povecava za iznos koji prelazi deset postotaka. ZOO. ne moze se vise pozivati na povecanje cijene elemenata na temelju kojih je odredena. a izazvani su neocekivano tezom prirodom zemljista. kanalizacije. nije podoban za to djelo ih bi izrada od takva materijala mogla nanijeti stetu ugledu izvodaca -smrcu stana. jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. Prije sklapanja ugovora o gradenju potrebno je obaviti tzv. od kojega bi po zahtjevu narucitelja trebao izraditi naruceno djelo. sanaciju. izvodac ne moze traziti povecanje ugovorene cijene Izuzetak su tzv. zeljeznicke pruge i ostali gradevinski objekti cija izradba zahtijeva vece i slozenije radove. i f o r m ala n ugovor. Iz odredaba o ugovoru o gradenju vidi se da se ugovor moze sklopiti i za druge gradevinske radove Oni obuhvacaju npr razne adaptacije. razvio u samostalan ugovor. no moze biti i s naruciteljem (npr. Ako bi cijena morala biti znatno povecana. Za radove koje izvrsi bez takve suglasnosti. Glede odgovornosti za nedostatke gradevine to je izrijekom propisano u cl 641 ZOO-a. 631 ZOO-a.2 Takvo gledanje izrazeno je nedvosmisleno u odredbi iz st 1 cl 630. moci ce traziti povecanje cijene samo za razliku iznad pet postotaka Ako je do povecanja cijene radova doslo nakon sto je izvodac pao u zakasnjenje. izvodaci projektant odgovaraju i za nedostatke koji se ticu njezine solidnosti . narucitelj moze raskinuti ugovor uz placanje do tada izvrsenih radova i nuznih troskova. Pojam i karakteristike Ugovor o gradenju je u biti ugovor o djelu koji se. Odgovornost za solidnost gradevine Osim odgovornosti za ostale nedostatke gradevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuce odredbe ugovora o djelu. izvodac moze traziti povecanje cijene samo ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veca za vise od deset postotaka. 3 Cijena radova. preinake. tako da bi ta cijena trebalo da bude veca za vise od dva postotka. ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogucnost. Nadzor aad radovima. na ugovot o gtadenju mogu se supsidijaino primjenjivati odredbe za ugovor o djelu. Iz recenoga proizlazi da je ugovor o gradenju konsenzuala dvoitranoobvezan. Gradevina. jedinicna cijena. a do povecanja cijene je doslo unutar ugovorenog roka. brane. povrede i sl). _ U ukupnom iznosu za cijeli objekt . ah samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva. tuneli. narucitelj moze traziti snizenje ugovorene cijene.Ugovor o gradenju je ugovor o djelu kojim se izvodac obvezuje prema odredenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljistu. Povecanje predstavlja razliku koja prelazi dva postotka. mostovi. a narucitelj se obvezuje da mu za to isplati odredenu cijenu. . pjevac itd). To ce u pravilu biti slucaj s izvodacem (npr. s tim da izvodacu isplati odgovarajuci dio cijene za do tada izvrsene radove i pravicnu naknadu za ucinjene nuzne troskove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. pod gradevinom se razumijevaju zgrade. ali ako bi zbog toga ugovorena cijena morala biti znatno povecana. izraditi potrebne projekte i drugu tehnicku dokumentaciju. Prema cl. narucitelj ima pravo raskinuti ugovot. ako je izvodac svojom krivnjom zakasnio s dovrsenjem radova. UGOVOR O GRADENJU 1. ah samo ako izvodac dobije pisanu SUR 1 a S n o st narucitelja. Propisima o izgradnji investicijskih objekata predvidena je ob. ili na takvom zemljistu odnosno na vec postojecem objektu izvrsiti kakve druge gradevinske radove. osim ako su neznatni Izvodac moze jednostrano raskinuti ugovor ako je ocito da materijal. npr.zbog izvodaceva znatnijeg zakasnjenja s pocetkom ih zavrsetkom posla i 4. On je k tome. komadu i si To je tzv. po cetvornom metru.

Kauza mu je cuvanje stvari. Uobicajeno je da se transformacija realnog u konsenzualni ugovor izvrsi tako da se umjesto formulacije da ugovor nastaje kad iednastrana drugoj p r ecl a stvar (na uporabu.. ali ostaje nejasno kako ce se stvar naci kod depozitara ako nema deponentove obveze da je preda depozitaiu. do ZOO-a. moze pohraniti na cuvanje u garderobu i tudi kofer Medutim. niti bi je. Obveze na predaju stvari nema. predaja stvari spada u ispunjenje ugovora.Za postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. 2. predaja stvari je bila akt sklapanja ugovora. a ne samo obvezu depozitara daje cuva Uostalom to neminovno proizlazi iz cinjenice daje stvar koju treba cuvati bitan sastojak ostave. Ako bi stoga depozitar u bludnji primio na cuvanje svoju vlastitu stvar. ako je objekt neupotrebljiv. Drugim rijecima. kad se depozitar profesionalno bavi cuvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla Polazeci od zakonske definicije. sigurnosti). raskid ugovora i naknadu stete. U st. ako je prethodno upozorio narucitelja na opasnost stete. 712. i to sklopivsi valjan depozitni ugovor . znaci da je izvodac preuzeo obvezu da samostalno izvrsi skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odredenog cjelovitog objekta. Po nasem sudu. ali kad se daje naknada za cuvanje bit ce dvostranoobveza n Osim navedenih karakteristika. stavi da se jedna strana obvezuje da ce drugoj piedati stvai. Dakle. trebalo biti Neki autori to objasnjavaju navodom da je za pojam ostave bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i cuva stvar ostavodavca. naime. depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari. U tom roku. dok je bila realni ugovot. I Odgovara se narucitelju i svakom drugom stjecatelju gradevine. Tako je u ZOO-u ucinjeno kod ugovora o zajmu.Izvodac odgovara za nesolidnost gradevine ako je uzrokovana nedostacima u izvedbi. ostava je jednostianoobvezn i ugovor. niti bi navodni depozitar bio obvezan vratiti stvar deponentu. ostava je neformalan i kauzal a n pravni posao. Odgovornost postoji ako se nedostaci pokazu za vrijeme od deset godina j od predaje i primitka radova. cuvanje i si).obvezom depo. kao sto posudovnik moze u odredenim situacijama posuditi svoju vlastitu stvar. zivot i ucinci ugovor a o ostavi prakticki ce poceti tek s predajom stvari depozitaru. Prema spomenutoj definiciji iz ZOO-a. Naplatan ce biti kad je naknada ugovorena. a ne konsenzualni ugovor. da je cuva i da je vrati kad je ovaj bude zatrazio Ugovor o ostavi naziva se i depozitom. sto se smatra nespornim. u ugovoru o gradenju. moze tuzbom sudu zahtijevati otklanjanje nedostataka i naknadu stete ili. 1. osim ako je specijalizirana organizacija dala strucno misljenje da je zemljiste podobno za gradenje. Ugovor o ostavi je u nacelu besplatan. Netko npr. inace gubi pravo da se na njega pozove. Kod ostave to je ucinjeno samo s. njihova je odgovornost prema narucitelju solidarna OSTAVA (DEPOZIT) 1 Pojam i karakteristike. tada uopce ne bi nastao ugovor o depozitu. a ne predaju same stvari. U daljnjem toku od godinu dana (od dana obavijesti) duzan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti. ostava je u nasem pravu bila tradicionalno realni ugovor za ciji je nastanak bila nuzna predaja stvari depozitaru.(cvrstoce. Subjekti. predaja stvari depo. 7 Ugovor o gradenju s odredbom »kljuc u ruke«. a sada. po prirodi stvari. ako je depozit nastao vec samim sporazumom stranaka. Odredba »kljuc u ruke« ili njoj slicna. a projektant ako je uzrokovana nedostacima u planu Izvodac odgovara i za nedostatke zemljista. njegova se odgovornost moze smanjiti.. sto smo imali i kad je ostava bila realni ugovor. stabilnosti. kad je konsenzualni ugovor. Ugovorom se ne moze ni iskljuciti ni ograniciti. Znacajno je da kod takvog sustava gradenja ugovorena cijena obuhvaca i vrijednost svih nepredvidenih radova i viskova radova Ako u takvoj gradnji sudjeluje vise izvodaca. ZOO-a daje se definicija ugovor a o ostavi koja glasi: Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca. jer ona nema znacenje za nastanak ugovora ^ Nije se tesko sloziti s tvrdnjom da predaja stvari kod ostave kao konsenzualnog ugovora nije akt sklapanja.zitara. Kao i svi drugi ugovori i ostava je prema ZOO-u konsenzual n i ugovot Inace. a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). pa i potpuno iskljuciti. a iznimno naplatan pravni posao. Posebno treba upozoriti da se izvodac ne moze osloboditi odgovornosti ako je steta nastala zbog toga sto je odredene radove izveo prema zahtjevima narucitelja Jedino. Medutim. cl. Narucitelj je duzan obavijestiti izvodaca i projektanta u roku sest mjeseci otkad je ustanovio nedostatak. a to je bit njegove konsenzualne prirode.zitaru moze uslijediti jedino kao ispunjenje deponentove obveze na predaju stvari (osim ako se stvar vec nalazi kod depozitara po nekoj drugoj I osnovi). Upravo stoga smatramo da je za konsenzualni karakter ostave bitno apostrofirati obvezu deponenta na predaju stvari. isto tako moze u odredenim slucajevima i depozitar primiti na cuvanje svoju vlastitu stvar. ostava je po definiciji iz ZOO u biti realni.

onda je to posudba i na odnose ugovaratelja treba primijeniti pravila o posudbi. timariti itd Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena Ne smije. ne samo cuva novcanice. Objekt depozitne cinidbe moze biti samo pokretna stvar. Samo u tom slucaju treba posebno naglasiti da se mota vratiti upravo ta ista potrosna i zamjenjiva stvar. magnetofon) i depozitaru dopusteno da je upotrebljava. da depozitar ima neposredni posjed stvari te da nakon zavrsenog cuvanja mora vratiti upravo tu istu stvar. poplave. Iznimno nije duzan vratiti stvar deponentu. jer on snosi i odgovornost za cuvanje. kada to trazi sama priroda cuvanja. a istodobno obavijestiti deponenta o podignutoj tuzbi. danas se smatra da nekretnine ne mogu biti objekt depozitne cinidbe Stoga se. kad je u depozit dSna neka nepotrosna stvar (npr. jer su to zahtijevale promijenjene prilike Duznost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nacin ostecena U protivnom odgovara za stetu Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je duznoscu vracanja deponirane stvari Rekli smo vec da depozitar mora vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. i jedne i druge mogu biti objekt depozita.Na primjer. 3 Objekt ugovora. morao bi posebno ugovoriti da mu B. Na primjer. Ako je. kako bi se on mogao umijesati u spor. Nekad se smatralo da se u depozit mogu dati i pokretne i nepokretne stvari. Samo izuzetno. .tzv. duzan ju je cuvati s povecanom paznjom . recimo. A. Sve te karakteristike moze imati i depozit kad je dana na cuvanje zamjenjiva i potrosna stvar. npr. oblaciti i nositi ochjelo koje mu je netko dao na cuvanje. Medutim. mora i moze stvar upotrebljavati Ako je. Odgovornosti bi se mogao osloboditi samo ako dokaze daje od ugovorenog nacina i mjesta cuvanja morao odstupiti. Stoga bi bilo logicno da se deponirati mogu samo nezamjenjive i nepotrosne stvari Medutim. prije. ostava u nuzdi Pojam cuvanja nije tako jednostavan kako to na prvi pogled izgleda cuvanje se ne sastoji samo od pasivnih radnji Ono vrlo cesto. u depozit se moze dati indeks. stvar mora vratiti deponentu. Depozitar je u pogledu radnji koje ulaze u kompleks cuvanja relativno samostalan On u nacelu sam odlucuje sto i kako treba raditi. Redoviti depozit moze tu nastati. nego kao ugovor o sluzbi ili ugovor o nalogu (mandatu) 1/ Prema onome sto smo do sada rekli ostaju objekti depozitne Cinidbe samo pokretne stvari. potresa. Za objekt depozitne cinidbe nije vazno je h to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude. iako se ovdje radi o zamjenljivoj i potrosnoj stvari. A-u kao vlasniku prstena. npr. Medutim. jer bi inace konj. plodovima i prirastajem. npr. vec prema prirodi objekta. No i kod depozita se susrecemo s pitanjem mogu li objekt depozita biti samo nepotrosne i nezamjenjive stvari ili takoder i potrosne i zamjenjive Iz definicije znamo da depozitar mora vratiti istu stvar. motat ce je hraniti. ako bi A htijuci otici na godisnji odmor ostavio svoj stan ili svoju kucu na cuvanje B-u. Ako su. A je vlasnik prstena. na cuvanje 10. smatralo da se tu radilo o redovnom depozitu. stvar se moze izruciti nekom trecem samo uz pristanak deponenta. osim na pitanja mjesta i vremena vracanja stvari za koja vrijede pravila o depozitu. te u stanju u kakvom je bila u casu predaje u depozit druge strane. To znaci da je mora vratiti sa svim pripadnostima. Tu je nastao redoviti. ali ne mora Kad bi A htio s B-om sklopiti ugovor o redovitom depozitu.000 kuna. moze sadrzati u sebi razhcite aktivne radnje. ako je u meduvremenu doznao da je stvar ukradena U tom ce slucaju podnijeti kaznenu prijavu Moze se dogoditi. regularni depozit makar to A. dobio na cuvanje jahaceg konia. moze dati na cuvanje B-u svoj sat. kao sto znamo. Buduci da za samo zasnivanje depozita nije bitno je h deponent vlasnik ili nije. a ako je depozit uz naknadu. depozitar se mora toga drzati. zahirio. npr depozitaru povjerena na cuvanje zivotinja. da vlasnik stvari tuzbom zahtijeva stvar od depozitara Depozitar je duzan priopciti sudu od koje je osobe primio stvar (nominatio auctoris). to ni u Casu vracanja nije vazno je li on jos uvijek vlasnik stvari Prema tome. ipak je nastao ugovor o redovitom depozitu.. mora ga redovito izvoditi na jahanje. onda da je cuva paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Kad mu je stvar povjerena u slucaju neke nevolje. npr. DEPOZITAROVE DUZNOSTI: Prva je i osnovna depozitarova duznost da povjerenu mu stvar cuva kao svoju vlastitu. nacin i mjesto cuvanja posebno ugovoreni. inace ce odgovarati i za slucajnu propast ih slucajno ostecenje stvari. i B nisu nigdje posebno naglasili B je postao posjednikom stvari Medutim. danas takav slucaj ne bismo ocjenjivali kao ugovoi o depozitu. za neko vrijeme. ima na njemu pravo uporabe (usus) B kao neposredni posjednik moze predati prsten na cuvanje. npr u slucaju pozara. medutim. ali B. postavlja se pitanje je li i tu nastao redoviti depozit. nego i da mu vrati upravo te predane novcanice Tehnicki ce to uciniti tako da mu preda novac u zapecacenoj koverti Prema tome. u slucaju da je deponent dao na cuvanje tudu stvar. samo su ugovorne strane to morale posebno uglaviti Ovdje stalno govorimo o redovitom depozitu. pa nece biti na odmet da jos jednom istaknemo njegove znacajke Za redoviti ili regularni je depozit karakteristicno da mu je objekt nepotrosna i nezamjenjiva stvar . Medutim. ako je A dao B-u.

neprava ostava je mjesoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave. i vracanje stvari. pruzanje usluga smjestaja i kampiranje Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili ostecenje Ta odgovornost je ogranicena do odredenog iznosa novca Ugostitelj se oslobada odgovornosti ako je do propasti ih ostecenja stvari doslo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ih otkloniti (visa sila). jer depozit nema strogo osobni karakter Buduci da je osnovna depozitarova obveza. ah je duzan ostaviti deponentu primjeren rok za preuzimanje stvari. Ugovor o depozitu prestaje kada depozitar vrati stvar deponentu. pripada samo ako je naknada ugovorena. Ne trazi se da je stvar vlasnistvo gosta. Ako to ne ucini. kao sto je receno. Od relativno brojnih vrsta ostave spominjemo samo dvije. Kraj spomenute ogranicene odgovornosti za unesene stvari. bila dovoljna da se depozitni odnos nastavi s nasljednicima 7 Neke vrste ostave. To ce biti ako bez pristanka deponenta i bez nuzde. Medu depozitarovim pravima mogli bismo spomenuti njegovo pravo na naknadu koje mu. upotrebljava stvar. ogranicava ih uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Gostom se moze smatrati svaki korisnik ugostiteljskih usluga koje odredeni ugostitelj pruza Da bi ostvario zahtjev iz te odgovornosti. Depozitarova se prava na strani deponenta manifestiraju kao duznosti. dakle bez krivnje. ih osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu dosle u posjet Vazno je napomenuti da se ugostitelj ne moze osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljucuje. gost je duzan prijaviti nestanak ih ostecenje stvari cim dozna za njih. ako ugovaratelji nisu sto drugo odredili u tom pogledu. Prema tome. samo ce u pogledu mjesta i vremena vracanja vaziti pravila ugovora o ostavi. osnovna je karakteristika iregularnog depozita u tome daje depozitar stekao vlasnistvo na stvari koja mu je predana na cuvanje i da ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i kolicinu stvari Ako. a radi se o besplatnom depozitu. ipak se ne moze reci da nema i nekih prava. medu ostalim. B. onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu. propala stvar kod depozitara Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o depozitu. da je vrati deponentu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili ostecenja ih ako bi nastavljanjem cuvanja mogao pretrpjeti stetu Ako rok nije ugovoren. mijenja mjesto ili nacin njezina cuvanja ili kad stvar preda na cuvanje drugoj osobi (s u b d e p o z i t). Prestanak ugovora o depozita. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavopiimca da ih potrosi i obvezom da vrati istu kolicinu stvari iste vrste. ako je do nestanka ili ostecenja stvari doslo ponasanjem samog gosta. ako se kao profesijom bavi primanjem stvari na cuvanje i ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla (npi. osim kad rok nije ugovoren iskljucivo u interesu deponenta (npr kad je ugovorena naknada za cuvanje). zbog nekog uzroka u samoj stvari (npr. ugovor prestaje i onda ako je slucajno. moze depozitar u svako doba odustati od ugovora. a ne ugovori se individualno vracanje. Depozitar ima i pravo na troskove koje je opravdano ucinio radi ocuvanja stvari To ce u pravilu biti nuzni i eventualno korisni troskovi Takoder je pravo depozitara da od deponenta zahtijeva naknadu stete koju je imao zbog ostave (npr. ce postati vlasnik novca i morat ce nakon mjesec dana vratiti 10 000 kuna.000 kuna i kaze mu neka mu to cuva mjesec dana s uglavkom da ih moze i potrositi. nagtizaiuca tekucina koju je cuvao iscurila je zbog neprikladne ambalaze i ostetila mu neke njegove stvari) Pravo je depozitara koji se obvezao besplatno cuvati stvar. suprotno ugovoru. Pravilo je da stvar treba vratiti u onom mjestu u kojem je predana depozitaru Ako su strane ugovorile neko drugo mjesto vracanja. Ugostiteljska ostava ZOO ne daje definiciju ugostiteljske ostave U najsirem smislu to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ih depozitar ugostitelj Tko se smatra ugostiteljem treba vidjeti u propisima o ugostiteljskoj i turistickoj djelatnosti Ugostiteljska djelatnost kojom se oni bave obuhvaca pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane i usluzivanje picem i napicima.Glede vremena vracanja vrijedi nacelo daje depozitar duzan vratiti stvai cim je deponent zatrazi Ako je odreden rok vracanja. Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrosne stvari. Zatim. situacija u kojima depozitar odgovara i za slucajnu propast i ostecenje stvari. lako pokvarljive stvari). normalno je da bi vec sama ta obveza . Prema ZOO-u. npr A preda B-u 10. depozitar ima pravo na naknadu troskova prijenosa stvari Trecu grupu depozitaiorih obveza predstavlja odgovornost za stetu Kod odgovornosti za stetu depozitar odgovara po kriteriju ptesumirane krivnje Ima medutim. postoje i slucajevi kad je ugostitelj duzan dati potpunu naknadu za nestanak i ostecenje stvari Dva su takva slucaja: . ali ne iste novcanice. osim ako gost dokaze da je steta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara (subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje). deponent moze zahtijevati povrat stvari i prije isteka ioka. osim ako bi do propasti ih ostecenja stvari doslo i da je postupao u skladu s ugovorom Depozitarova prava Iako depozitar ima u osnovi samo duznosti iz ugovorao depozitu. ako su strane trgovacka drustva). ugostitelj nece odgovarati.

do potpune naplate potrazivanja za smjestaj i ostale usluge ZOO je prosirio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice. Za javno skladiste vrijedi nacelo da ne smije ni za svoj ni za tudi racun trgovati onom robom koju je kao javni skladistar smjestilo u svojem skladistu. fiksirane tarife. te su posebnim odobr enjem ovlastene da na smjestenu robu izdaju vr ijednosne papire koji se zovu skladisnice. Javna skladista nisu proizvodne. spediteru i skladistaru. izdavanje zemljista ili prostorija u zakup drugim subjektima bez odgovornosti za smjestaj i cuvanje robe itd. koje se bave poslovima smjestaja i cuvanja robe. stoje pod posebnim pravnim rezimom. UGOVOR O USKLADISTENJU 1. Osim toga. Golemi stokovi robe koji su pristizali na utovarne stanice. moralo je i samo skladiste postati javnim skladistem. koja za spavanje. Pravno uredenje uskladistena Imajuci pred ocima gospodarske funkcije skladista. Ugostitelji koji primaju goste na nocenje imaju pravo zadrzanja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli. Skladista omogucuju da se trziste snabdijeva robom prema potrebi. javna su skladista postala usluzne gospodarske organizacije od kojih u velikoj mjeri zavisi normalna opskrba. postavljajuci poslovanje skladista na osnovu javnosti. Iz samog karaktera skladista kao javnog izlazi jedna vrlo vazna posljedica. postajao sve vise jedan od vaznih gospodarskih subjekata Same pak gospodarske funkcije skladista postajale su element s kojim se moralo racunati u privrednom poslovanju Pokazalo se da sama cinjenica koncentracije golemih kolicina robe i sirovina najednom mjestu moze imati vrlo povoljne gospodarske ucinke. Da bi se to postiglo. garaze. Zbog vaznosti gospodarske finkcije. To je osobito vazno u slucajevima privremenog zastoja oko nabavki sirovina Do takvog zastoja moze doci zbog najraznovrsnijih uzroka Svojim specijaliziranim poslovanjem. Svi ti poslovi sto smo ih nabrojili postajali su specijalizirani poslovi kojima se kao glavnim zanimanjem poceo baviti skladistar Skladistar je. stanje rezervi. obavljajuci svoje specijalizirane funkcije. nego usluzne gospodarske organizacije. duzan je gostu naknaditi punu stetu koju zbog toga pretrpi. istovar i pretovar robe. osnovno poslovanje javnih skladista sastoji se u ovome: javno skladiste je javni depozitar koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladisnice Osim poslova smjestaja i cuvanja tude r obe javno skladiste moze obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. trosarina. Zbog toga su morala biti precizirana i prava i duznosti javnog skladista kao gospodarske organizacije koja obavlja javnu sluzbu. i da vodi propisane knjige. ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvari na cuvanje.: utovar. U slucaju iznenadnog nestanka robe na trzistu. a da sama roba ne bude fizicki uopce ni pokrenuta iz skladista.tretiraju jednako. prijenos robe sa zeljeznicke stanice ili brodske luke. Naime. preko skladista omogucuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba proizvodnje potrebnim sirovinama. redovna cirkulacija dobara i efikasan transportni rad Gospodarske funkcije koje skladista obavljaju u okviru robnog prometa trazile su da se i pravno formulira i precizira status skladista i da se postave pravne kautele za njihovo poslovanje. a) Poslovni uvjeti javnog skladista su pravila o uvjetima pod kojima ce se roba primati na cuvanje. Spomenimo da je ugostitelj duzan primiti na cuvanje stvari koje gosti donesu i zele ih predati na cuvanje. najcesce trgovacka drustva.nuzno su trazili da se tom robom strucno rukuje. Gospodarske funkcije javnih skladista Snazan razvoj tianspoita i grandiozan obujam robnog prometa uvjetovah su pojavu citavog niza novih zanimanja Medu tim zanimanjima posebno mjesto pripada vozaru. Javna skladista su gospodarske organizacije. luke ukrcaja i rijecna pristanista ili na bilo koje drugo mjesto gdje se roba skupljala i gomilala . htjelo se postici da se svi privredni subjekti koji su u svojem poslovanju nuzno upuceni na usluge javnog skladista . organizirane kampove i si. izuzev ako ne raspolaze odgovarajucim prostorijama (npr ne raspolaze sa sefom za dragocjenosti). te otprema robe. Takvi su. pakiranje. taksa. pod jednakim uvjetima. mjerenje i uzimanje uzoraka.kad mu je gost predao stvar na cuvanje i ako je steta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. Prema tome. moze se bas pomocu javnih skladista vilo uspjesno intervenirati jednostavnom dispozicijom gotove robe u odredenom pravcu. Pojam javnog skladista. da se pravilno i pravodobno upucuje na odrediste te da se za vrijeme stacioniranja strucno cuva S druge se pak strane opazilo da vlasnik moze pravno disponirati. bilo je normalno da se uskladistenje tretira kao javna sluzba Buduci da je uskladistenje osnovna djelatnost skladista. placanje za racun stranaka u obliku avansa carina. Medutim. te uvjeti pod kojima ce javno skladiste obavljati svoje usluge U poslovnim su uvjetima predvidena sva osnovna pitanja koja dolaze u obzir u poslovanju javnih skladista . bilo je potrebno odrediti da javno skladiste posluje na temelju poslovnih uvjeta. a to ce biti onda kad je imao prikladan prostor i ostale uvjete. npr . sortiranje. ili ako njihovo cuvanje naprosto prelazi njegove mogucnosti.

u svemu vrijede i za ovaj ugovor. Sklapa se na adhezijski nacin . javno skladiste moze odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne us. manama ih prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalazom Ne trazi se krivnja skladistara. ako roba bude unistena ih ostecena za vrijeme cuvanja ZOO se odlucio za primjenu pravila objektivne odgovornosti skladistara. Podatke iz skladisnice mora javno skladiste unijeti i u maticnu knjigu. skladistar odgovara za stetu. a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odredenu naknadu. jasno nam je da potpuno i slobodno raspolaganje pohranjenom robom ima samo ona osoba koja istodobno drzi priznanicu i zaloznicu. Ugovorom o uskladistenju obvezuje se skladistar primiti i cuvati odredenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlastene osobe. Glede obujma. Ako je potrebno uz to nesto posebno ugovoriti. Odgovornost za stetu: Sklapanjem ugovora o uskladistenju javno je skladiste preuzelo obvezu cuvanja robe U toj duznosti cuvanja nije sadrzana obveza osiguranja. a sama se zaloznica tada povlaci. 6. i ako na skladistu nema mjesta. kompletnu skladisnicu. jesu vrijednosni papiri. ako je stetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepaznjom. osim ako dokaze da je steta prouzrocena okolnostima koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti (visa sila). pa ih stoga ne ponavljamo.Poslovni uvjeti javnog skladista moraju imati oblik pravilnika koji odobrava nadlezno tijelo na podrucju kojega se nalazi sjediste javnog skladista. skladistar je duzan upozoriti deponenta na mane ili prirodna svojstva robe i neispravnost ambalaze. Ugovor o uskladistenju . u prvom slucaju potreban je obicni. npr. Ugovor o uskladistenju je dvostranoobvezan i naplatan ugovor . Nakon sklopljenog ugovora o uskladistenju javno je skladiste duzno deponentu na njegov zahtjev izdati skladisnicu. dalju otpremu itd. Prema tome. i to papiri po naredbi Skladisnica je istodobno i tradicijski papir To znaci da njezina predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe. dakle. ziva zivotinja. a u druga dva trezorni depozit). treba imati na umu da se raspolagati pohranjenom robom moze samo ako to pravo nije ograniceno zaloznicom koja se nalazi u posjedu nekog treceg. a i svaki njen dio samostalno. tj. mora voditi jos i maticnu knjigu za skladisnice Organizirano javno skladiste pruza svoje usluge na osnovi sklopljenog ugovora o uskladistenju 4. Primjedbe koje smo u vezi s tim dali kod ostave. i priznanicu i zaloznicu. Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je u zaloznici naznacen Ako imamo na umu ono sto smo tekli kod priznanice. Skladisnica Skladisnica je izvadak iz maticne knjige za skladiznice. Time se omogucuje pravilna orijentacija korisnika skladisnih usluga Tarifa mora imati trajniji karakter c) Propisane knjige Javno skladiste je duzno po zakonu voditi propisane knjige: skladisnu knjigu\ a ono skladiste koje je ovlasteno izdavati skladisnice. Skladisnica se sastoji od dvaju medusobno povezanih dijelova koji $e mogu rastaviti. Ako netko zatrazi izrucenje robe samo na temelju priznanice. rok. tada mu javno skladiste moze izdati robu samo kad javnom skladistu polozi svotu osiguranu pravom zaloga na robi.zualni ugovor.pristupanjem poslovnim uvjetima skladista. Sa svoje strane. Indosamentom se mogu prenositi bilo oba dijela skladisnice zajedno. ukljucivo i izgubljenu dobit. dragocjenosti. Predajom skladisnice u cjelini ili predajom pojedinih njezinih dijelova prenosi se na trecega pravo raspolaganja pohranjenom robom odnosno pravo zaloga na robi Javno je skladiste duzno pohranjenu robu predati samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladisnicu. Skladisnica u cjelini. 741. bilo svaki za sebe Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom tobom. Medutim. cim takve nedostatke zapazi . Poslovni uvjeti ia9hog skladista moraju biti javno objavljeni (publicirani') i zbog toga se smatraju sastavnim dijelom ugovora o uskladistenju. Taj iznos isplacuje se imaocu zaloznice. ZOO-a.Jedan dio se zove priznanica. lavno skladiste mora imati tarifu skladisnih usluga. Kao i ostava i ugovor o uskladistenju je po intenciji zakonodavca knnseji. vrijednosni papiri. 5. Raspolagati robom moze samo deponent ih osoba na koju je on indosamentom pienio to pravo Sto se tice raspolaganja. koju javno skladiste vodi kronoloskim redom Knjiga mora biti povezana paginirana i potvrdena od nadleznog drzavnog tijela. a drugi varani ili zaloznica£ / Javno skladiste ne smije izdati samo jedan od tih dijelova Oba dijela skladisnice glase »po naredbi| deponenta i moraju sadrzavati podatke predvidene u cl. osim ako je izrijekom ugovorena Postavlja se pitanje pravila po kojima ce se prosudivati odgovor nost javnih skladista za stetu. krivnjom deponenta. Daljnja je karakteristika ugovora o uskladistenju u tome sto je to ugovor s obligatomim sklapanjem na strani depozitara Naime. a samo izdavanje skladisnice mora zabiljeziti i u skladisnu knjigu. to se dodaje kao posebna odredba ugovora. duguje naknadu cjelokupne stete. b) Tarifa. odgovornost skladistara je ogranicena do visine stvarne vrijednosti robe.pojam i karakteristike. npr.kladistuju (kao sto su. Pri predaji robe deponent je duzan dali sve obavijesti o njoj i izjaviti kolika joj je vrijednost.

Naime. kad se za nj pokaze potreba.. Obveze nalogoprimca a) Izvrsenje naloga. a ugovora o djelu razni drugi.) dade zakljuciti da su fakticne prirode ZOO ocito nije prihvatio glediste teorije da bi objektom ugovora o nalogu bili pravni poslovi. Pitanje prirode poslova kao objekta ugovora o nalogu vazno je utoliko. iznenadna bolest). otpremnici i dr. ZOO ne odreduje poblize prirodu tih poslova. On se. Tek prihvacanjem od strane onoga kome je upucen.primcem nego poslovodom bez naloga. nece vise smatrati nalogo. smatra se daje ugovor o nalogu sklopljen u trenutku primanja naloga Stovise. ugovora o komisiji. pa se ugovaratelji odlucuju za oblik koji im najvise odgovara Kao i vecina drugih ugovoi a i ugovoi o nalogu je konsenzual. Pri tome je duzan postupiti prema primljenim uputama. po cemu se takoder razlikuje od ugovora o djelu koji je uvijek naplatan. Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. imr. pa se poslovi koje sklopi s trecima smatraju kao da ih je sklopio sam nalogodavac. Izneseno vrijedi uglavnom za tzv. izuzev ako bi nalogodavac odobrio odstupanje odnosno prekoracenje. sto se. Pojam i karakteristike. sto se u praksi moze ponekad dogoditi. otpremi i posredovanju.ni ugovor 2. ^ Do prihvata moze doci i sutnjom. naime. Svako drugo odstupanje od uputa ih prekoracenje granica naloga je nedopustivo i dovodi do promjene nalogoprimceva polozaja. naime.U slucaju da na uskladistenoj robi dode do neotklonjivih promjena zbog kojih bi mogla propasti ili se pokvariti. svoj«-. Prometno znacenje naloga zapravo se i ostvaruje pretezito preko spomenutih ugovora kao specijalnih vrsta opceg ugovora o nalogu. Ugovor o nalogu je neformalan pravni posao. brise jedna od bitnih razlika izmedu ugovora o nalogu i ugovora o djelu Objekt ugovora o djelu. upute mogu biti takve da nalogoprimcu ostavljaju mogucnost izbora izmedu vise mogucih rjesenja fakultativne upute ih pak slobodu postupanja primjerenu odredenim okolnostima indikativne upute. duzan ga je na to upozoriti i zahtijevati nove upute ih njihovu izmjenu. na primjer. ako to na njegov poziv ne bi mogao pravodobno uciniti deponent. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina. kao sto to cini npi talijanski Gradanski zakonik koji govori samo opravnim poslovima. ostajuci u njegovim granicama. Za sve vrijeme izvrsavanja naloga duzan je. duzne su o tome bez odgadanja obavijestiti nalogodavca. duzan je. a za racun komitenta kao nalogodavca. Redaktori ZOO su koncipirah ugovor o nalogu kao naplatan ugovot s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode medusobnog odnosa ugovaratelja. Stoga je nalogoprimac duzan osobno izvrsiti nalog Izvrsenje moze povjeriti drugome samo s dopustenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti (npr. u kojem slucaju radi u ime i za racun nalogodavca. posrednici. su prema ZOO (cl. inace odgovaraju za stetu koju bi on zbog toga pretrpio Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako je uz nalog ovlasten i na zastupanje. Prema tome ti poslovi mogu biti pravne prirode. S druge strane kod.) ne odbije nalog.. mora odobriti nalogodavac Iznimno moze odstupiti kada mu zbog kratkoce vremena ih iz kakva drugog razloga nije bilo moguce traziti suglasnost nalogodavca. pazeci na interese nalogodavca. No. u ciju konstrukciju je takoder ugraden nalog (mandat). onako kako bi postupio u svojoj vlastitoj stvari Ugovor o nalogu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja medu ugovarateljima. otpremnik i posrednik djeluju . skladistar je duzan. Primjer za rad u ime i za racun nalogodavca. imamo kod ugovora o punovlascu (zastupanju) u kojem je nalog jedan od vaznijih elemenata. jer odstupanje. imperativne upute. Ne dobije li nalogoprimac odledene upute o izvrsenju posla. U tom slucaju odgovara samo za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za upute koje mu jej dao (culpa in instmendo) . fakticni poslovi. 600). Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlascuje poduzeli odredene poslove za racun nalogodavca (mandanta) Nalog (mandatum) sam za sebe nije ugovor vec jednostrana izjava volje. Moze li nalogoprimac odstupiti od naloga i uputa? U nacelu ne moze. prodati robu bez odgadanja. nastaje ugovor o nalogu. ako spomenute osobe ne zele prihvatiti ucinjeni nalog. ako osoba koja se ponudila drugome izvrsavati njegove naloge ih osoba u ciju poslovnu djelatnost spada obavljanje odredene vrste naloga (komisionari. postupati kao dobar priviednik odnosno dobar domacin. takoder »odredeni poslovi« iz cijeg se primjericnog nabrajanja (izrada ih popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. komisionar.. o kojem ovdje govorimo. ali takoder i razni fakticni poslovi. ako su nepravne. ne propisuje oblik tog ugovor a. fakticne prirode. a ako radi besplatno. ZOO. Inace se u teoriji smatra daje ugovor o nalogu u pravilu besplatan pravni posao. na najpogodniji nacin Na ugovor o uskladistenju na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o ostavi UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) 1. Nalogoprimac je duzan izvrsiti nalog u svemu kako glasi. a procijenio je na osnovi svih okolnosti da to nuzno zahtijevaju interesi nalogodavca. paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi Ocijeni ii da bi izvrsenje naloga prema dobivenim uputama bilo stetno za nalogodavca.

pobrinuti se o njihovoj zastiti. Uobicajeno je da se neposredno zastupstvo. UGOVOR OPUNOVLASCU Opcenito o zastupstvu. Medutim. a ako se njime posluzio. neposr edno zastupstvo moze temeljiti jos i na statutu ih drugom opcem aktu i aktu nadleznog tijela. ne samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao nego i za njegov rad. Kad izvrsenje posla obavlja zamjenik nalogoprimca. Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za odustanak Nakon prestanka naloga nalogoprimac je duzan vratiti punomoc koju je primio Premda nalogodavac moze odustati od ugovora ne navodeci razlog. duguje zatezne kamate od dana kad ih je bio duzan predati. nalogoprimac ima zakonsko zalozno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca sto ih je dobio na osnovi ugovora o nalogu. nalogoprimcu isplatiti odgovarajuci dio naknade za njegov trud i naknaditi mu stetu prouzrocenu odustankom. prosirio tu diobu. duzan je. Nasljednici nalogoprimca su duzni sto prije o tome obavijestiti nalogodavca i dok on ne preuzme brigu o svojim interesima. staratelistvo) ZOO je. Taj nositelj prava i obveza iz takve kupoprodaje upravo sam ja sam. te ustupiti mu stecene trazbine Ako primljeni novac ne preda na vrijeme. -smrcu nalogodavca. ali i u tijeku izvrsavanja naloga. Otkaze h u nevrijeme. volju moze ocitovati izravno sama osoba koja sklapa pravni posao. odgovara nalogodavcu za stetu. Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravnom (tehnickom) smislu Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim ocitovanjem volje u ime i za racun zastupanoga. preuzeti obvaeze Sto ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime. Nalogoprimac ne bi imao pravo na dio naknade i naknadu stete. . Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime. Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. a za racun nalogodavca. stvari. Na primjer. nalogodavac ima pravo zahtijevati izvrsenje neposredno od zamjenika. Prema njima nalog prestaje: -odustankom nalogodavca. cak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjesan. Najvaznije obveze nalogodavca su slijedece: " predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreden iznos novca (avans) za predvidene izdatke i troskove u svezi s izvrsenjem posla. nalogoprimac je duzan podnijeti izvjestaj i poloziti iacun Buduci da uvijek radi za racun nalogodavca. ovlastim odvjetnika da za mene kupi kucu Iako je tu odvjetnik ocitovao svoju volju. dao neposredan povod odustanku. kao i na novcu koji je naplatio za racun nalogodavca. koje se kratko naziva zastupstvo. medutim. duzan je platiti kamate po najvisoj ugovornoj stopi za sve vrijeme uporabe novca. tako da se. b) Podnosenje izvjestaja i polaganje racuna Nakon izvrsenog posla. ako mu povjeri izvrsenje naloga bez suglasnosti nalogodavca ili ga na to nisu silile okolnosti. Nalogoprimac nastavlja voditi poslove sve dok ih nasljednici nalogodavca ne preuzmu. koji je sklopio zastupnik. Stoga se pr avni posao sto ga je sklopio zastupnik smatra da je sklopljen od samog zastupanog. nalogoprimac je duzan obavljati sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima U protivnom. a da za otkaz nisu postojali osnovani razlozi. ima pravo na dio naknade iazmjeian obavljenom poslu. ali za racun zastupanoga. bez obzira na to kako je doslo do njegova izbora. -prestankom pravne osobe ako je nalogodavac ih nalogoprimac pravna osoba Takoder dolazenjem pod stecaj: 1 lisenjem poslovne sposobnosti. odgovarati. Ako je ugovorena naknada u ocitom netazmjeiu s ucinjenim uslugama. ili djelomicnim. dijeli na ugovorno (dobrovoljno) izakonsko (npr. Prestanak naloga Osim opcih pravila o prestanku ugovora. Taj treci zove sc zastupnik. Naknada se placa nakon izvrsenog posla Kao sto je receno. potpunim. medutim. -otkazom nalogoprimca koji moze dati kad hoce. ipak on ne postaje vlasnik kuce i nije osoba koja treba platiti kupovnu cijenu. I platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobicajena odnosno. Zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredn. 3 Obveze nalogodavca. odgovara za stetu koju trpi nalogodavac zbog otkaza Poslove koji ne trpe odgadanje. Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje. naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode medusobnog odnosa Nalogoprimac koji je bez svoje krivnje samo djelomicno izvrsio nalog. no za nju moze volju ocitovati i netko treci. nalogoprimac je duzan bez odugovlacenja predati nalogodavcu sve sto je primio obavljajuci preuzete poslove (novac. To znaci da ucinci pravnog posla. postupajuci suprotno uputama i ne cuvajuci interese nalogodavca. -smrcu nalogoprimca. ako to nalogodavac zatrazi. ali samo ako je tako ugovoreno ih ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. nalogodavca ih nalogoprimca. na prestanak ugovora o nalogu primjenjuju se i posebna pravila. dokumentaciju). 4. naknaditi koju je nalogoprimac pretrpio u izvrsenju naloga bez svoje krivnje. nalogodavac ima piavo zahtijevati njezino smanjenje naknaditi troskove koje je nalogoprimac ucinio i koji su bili potrebni za izvrsenje naloga s kamatama od dana kada su ucinjeni. samo ne u nevrijeme. nastaju neposredno za zastupanoga Zastupani je onaj koji iz pravnog posla stjece prava i pr euzima obveze. ako odustane bez osnovanih razloga. Da bi osigurao naplatu troskova i naknade za trud. to vrijedi ako je ugovor o nalogu bio naplatan. ako je.Nalogoprimac ce. osim na ugovoru i zakonu. Dakako. onda pravicnu naknadu. ako nema obicaja.

kako je posredni zastupnik doduse sklopio pravni posao u svoje ime. Prema ZOO-u (st. on ce na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmedu njega i zastupanoga morati na njega prenijeti sve ekonomske koristi koje je stekao iz posla Morat ce dakle na zastupanoga prenijeti vlasnistvo. trazbinu itd Ah isto tako zastupani ce mor ati osloboditi posrednog zastupnika svih onih obveza koje je preuzeo na svoje ime. a za racun komitenta. i taj drugi je to prihvatio. nastao je ugovor o punovlascu.Buduci da posredni zastupnik sklapa pravni posao u vlastito ime. dok je punomocnik ugovorni zastupnik. Ako bismo htjeli dati definiciju ugovora o punovlascu. Medutim. vidjet cemo da kod zastupstva zastupstva stvarno postoje dva odnosa Jpdnn je odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. a s druge strane zastupnik pravno moze nesto uciniti Ako sad razmotrimo odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. 2. cl.. Treca osoba s kojom posredni zastupnik sklapa piavni posao niti zna niti mor a znati da je pr avni posao sklopljen za racun zastupanoga: Treca osoba i zastupani uopce ne stupaju ni u kakve pravne odnose. mora se s nalogom spojiti punomoc. I jedan i drugi su neposredni zastupnici. 1. Naime. vidi se da kod ugovora o punovlascu moiaju postojati tri sadrzajna elementa: nalog. jer ti nazivi u sebi pojmovno sadrze i pojam zastupanog i pojam zastupnika. — Nalogom se. genericno i generalno . ah za racun zastupanoga. mogli bismo reci ovo: Ugovor o punovlascu je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomociteli dade nalog i punomoc punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. punomoc i zastupanje. onog casa cim je netko drugome dao nalog i punomoc. ureduje unutarnji. prema tome. Samo. Ako se hoce postici da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac (mandatar) nastupi kao punomocnik nalogodavca.ugovor o punovlascu Elementi ugovora o punovlascu: Nalog (mandat) Pravna analiza ugovornog zastupstva dovodi nas do ugovora o punovlascu . koji se sada zove punomocnik. nego u ime nalogodavca. a 1 njime i ucinak neposrednog zastupanja. naime. »ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov racun poduzme odredene poslove« Punomoc Sam nalog kao interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika nije uvijek dovoljan. naime. dakle prema svom suugovarateliu. Ali. a ovaj na to pristane Kao sto se iz definicije vidi mi smo ugovorne strane nazvali opunomocitelj i punomocnik Ali su moguci i drugi nazivi Ako. Ako bolje pogledamo polozaj zastupnika. 749).opunomocitelja. Prava i obveze koje je posredni zastupnik stekao za zastupanoga ne prelaze automatski na osobu zastupanoga To znaci daje za prijenos takvih prava i obveza na zastupanoga potreban nov pravni posao izmedu zastupanog i posrednog zastupnika Primjer posrednog zastupstva imamo kod komisiona Komisionar radi u svoje ime. prema trecima. On je osoba koja prema trecem. ne u svoje ime. stjece prava i preuzima obveze. govorimo o zastupanom i zastupniku. punomocje) na specijalno. dotle je staratelj zakonski zastupnik. dovoljan za kupnju pokretne stvari ih obavljanje neke usluge Osobito sam nalog nije dovoljan kad je potrebno da nalogoprimac nastupi prema trecima. Drzimo da je najpravilnije nazivati ih opunomociteli i punomocnik. kako se jos naziva. Vrste punovlasca Prema tome kako je instruiran sadrzaj punomoci. Prema tome. dolazimo do pojma naloga ili mandata To nije fakticni nego obveznopravni odnos. nego za onoga u cije ime volju ocituje. Ugovor o punovlascu Iz onoga sto smo do sada iekli. to se i sam pr avni posao smatra njegovim pravnim poslom. Bio bi npr. Punomoc ovlascuje nalogoprimca. punomocnik je neposredni zastupnik po ugovoru. ugovaratelje promatramo s gledista naloga. tj u ovom slucaju . kod kupnje nekretnine ih vodenja parnice Treca osoba. Punomoc je nalogodavceva (mandantova) izjava upucena trecim osobama kojom se daje ovlastenje punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. a druga se strana prihvatom naloga obvezuje rta njegovo izvrienie. npr. interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika . staratelj je neposredni zastupnik po zakonu. nalog je konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalaze drugoj strani (mandataru) da za niu obavi neki posao. npi. To pak znaci da nalogoprimac mora prema trecemu nastupiti kao punomocnik. koja sklapa odredeni posao mora imati siguran dokaz da ucinci pravnog posla ne nastupaju za onoga koji volju stvarno ocituje. ali za tudi racun. dok ga nalog obvezuje interno Zastupanje Treci je element u ugovoru o punovlascu . Ugovorno zastupstvo . dijelimo punovlasce (ili. nazivamo ih nalogodavac i nalogoprimac Promatramo li ih s gledista zastupanja. Ono se ne mora posebno ugovoriti Naime.zastupanje. a drugi je odnos koji postoji izmedu zastupnika i trecih osoba S jedne strane zastupnik treba nesto uciniti.

Specijalno punovlasce daje se za odredeni pravni posao. Glede oblika punomoci vrijedi odredba (cl. Poslovni punomocnik (onaj kojega je trgovacko drustvo ovlastilo da sklapa pravne poslove iz njegove poslovne djelatnosti) treba imati specijalnu punomoc za otudivanje ili opterecivanje nekretnine. Od naloga i uputa punomocnik moze odstupiti samo uz suglasnost opunomocitelja kao nalogodavca. vec poslovodom bez naloga. ne cekajuci da se opunomocitelj izjasni odobrava li ili ne odobrava ugovor. izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. uzimanje zajma i vodenje spora. a o izvrsenom poslu duzan je poloziti racun i odmah predati opunomocitelju sve sto je primio obavljajuci posao . Napomenimo da se nalogodavac moze i naknadno suglasiti s odstupanjem od njegova naloga i uputa. 1 da nije znala niti morala znati za opoziv odnosno suzenje punomoci. ZOO ne definira redovno poslovanje. podnijeti izvjestaj o stanju poslova. kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao opunomocitelj. li odobrenje u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste odobri i ocijeni. q nagodbi. Prekoracenje ovlastenja Osnovno je pravilo kod ugovora o punovlascu da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlastenja u punomoci. nalazu interesi opunomocitelja. . uputa o mjestu i vremenu ispunjenja neke obveze itd) Sve takve upute internog su karaktera i ne djeluju prema trecim osobama. preuzimanje mjenicne obveze ili obveze jamstva. To znaci da ce imati pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu s potrebama i interesima opunomocitelja U protivnom. uputa i kim ima sklopiti pravni posao. na zahtjev opunomocitelja. drugim rijecima. osim ako su za njih znale ili morale znati Opunomocitelj moze u svako doba. a u svim drugim slucajevima ona se moze dati Specijalna je punomoc instruirana za jedan odredeni pravni posao Gencricno punovlasce je ono koje se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova Tu je punomoc instruirana na vrstu pravnih poslova. 90 ZOO-a) da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje toga ugovora (nacelo pariteta oblika). punomocnik je duzan obaviti nalog osobno Samo uz dopustenje opunomocitelja ili kad je na to primoran okolnostima. smatra se da je odobrenje odbijeno. pa cak i onda kad se ugovorom odrekao toga prava Za to se ne trazi nikakav poseban oblik Opoziv i suzavanje punomoci nema ucinak prema trecoj osobi koja je s punomocnikom sklopila ugovot. Takvo se specijalno punovlasce daje za preuzimanje mjenicne obveze. Jedino ako zbog kiatkoce vremena ili iz nekog diugog razloga ne moze zatraziti suglasnost. Kakav je polozaj druge ugovorne strane u tom slucaju? Ako je ona bila savjesna. no stanovitu predodzbu o njemu ipak mozemo stvoriti. a druga strana nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. Koliko god generalno punomocje daje punomocniku veliku operativnu samostalnost. genericna se punomoc daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici Generalno punovlasce je ono po kojem se punomocniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se ticu opunomocitelja. Prava i duznosti ugovornih strana Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primijenim uputama. razmotrit cemo je pod slijedecim podnaslovom. Na primjer . Buduci da se to tice unutarnjeg li odnosa izmedu strana. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Pri tome je duzan paziti na interese opunomocitelja i njima se rukovoditi. osim ako ga naknadno odobri (ratihabiciia1 Ne uslijedi . sklapanje ugovora o jamstvu. ono je ipak ograniceno na poslove koii ulaze u redovno poslovanje. ako nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. moze odstupiti od naloga i uputa ako to. moze. Nesto je drukcija situacija kad punomocnik (nalogoprimac) odstupi ili prekoraci granice naloga odnosno uputa. U navedenim slucajevima mora postojati specijalna punomoc. Punomoc se naziva neogranicenom ako punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako da postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni U protivnom slucaju punomoc se naziva ogranicena punomoc (npr. opunomocitelja ne obvezuje tako sklopljeni ugovor. Punomocnik u tom slucaju odgovara opunomociteliu za stetu. U nacelu. Punomocnik je duzan. tada ioj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu. U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje sklopljenom ugovoru. jer znamo da u njega ne ulaze oni poslovi za koje je potrebna specijalna punomoc. odvjetnickom pripravniku). Ugovot sto ga punomocnik sklopi djelujuci u granicama svojih ovlastenja iz punomoci obvezuju neposredno opunomocitelja i drugu ugovornu stranu Prekoraci li punomocnik svoja ovlastenja. moze izvrsenje naloga povjeriti drugome (npr. po svojoj volji suziti ili opozvati punomoc. sve obveze koje je preuzeo i troskovi koje je imao padaju na njegov teret. po njegovoj procjeni. U svim ostalim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem. o izbr anom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade. osim ako ni on sam nije znao za opoziv odnosno suzenje punomoci.

-stecajem ili lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti opunomocenika ili punopocnika.). jer.smrcu punomocnika. -prestankom postojanja. Visina naknade odreduje se ugovorom Ako^nije ugovorena. kao potr ebne. Nakon obavljenog posla komisionar mora. bez nepotrebnog odgadanja. pa se tada govori o komisionoj kupnji ili o komisionoj prodaji. jer komisionar sklapa poslove u vlastito ime. odustankom opunomocitelja. treca osoba cesto mora znati opseg naloga. Komisionaru takva punomoc nije potrebna.izvrsenjem naloga. On ne dobiva od komitenta punomoc . recimo. Komisionar je duzan obavjestavati komitenta. komisioni ugovor ili komisioni posao jest dvostranoob. jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. komisionar ju je duzan prodati sto je povoljnije moguce.vezni i naplatni pravni posao Vazan sadrzajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. Medutim. onaj koji sklapa pravni posao ne mora znati niti je duzan ispitivati radi li komisionar stvarno u okviru ovlastenja koje je dobio od komitenta. kao i da s istom paznjom cuva povjerenu mu robu. iako komisionar sklapa pravne poslove u vlastito ime. odgovara i za njezinu slucajnu propast ili ostecenje. KOMISION Komision je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da ce uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime. -opozivom punomoci. a za racun komitenta mogu biti vrlo razliciti.ispravu kojom bi se prema trecima legitimirao. a ako nema obicaja. jer je komisioni posao tipicni pomocni posao robnog prometa i mora se sklapati brzo.otkazom punomocnika (osim u nevrijeme). radi osiguranja svoje trazbine na ime naknade i troskova Prestanak ugovora o punovlascu Ugovoi o punovlascu prestaje: 1 . Komisioni posao. duzan mu je dati odredenu svotu novca kao predujam za te izdatke Duznost je opunomocitelja da preuzme obveze sto ih je punomocnik uzeo na sebe obavljajuci posao Punomocnik ima zakonsko zalozno pravo na novcanim iznosima koje je naplatio za racun opunomocitelja i drugim pokretnim stvarima opunomocitelja sto ih je primio na osnovi naloga. kod zastupstva. . Pravni poslovi koje komisionar sklapa u vlastito ime. pa nije. . Zbog svega toga nazivamo komisionar a posrednim zastupnikom. poloziti racun. Ako je prema nalogu bio duzan osigurati robu. To je i r azumljivo.Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud. Kad je punomocniku izdana pisana punomoc. Pri sklapanju pravnih poslova s komisionarom treca je osoba potpuno' nezavisna od sadrzaja komitentovih naloga.Trecih se osoba ne tice taj interni odnos. duzan ju je vratiti po prestanku ugovora o punovlascu. Najcesce se radi o kupnji ih prodaji. Obveze komisionara.6 Komision. uostalom. unutarnji odnosi izmedu komisionara i komitenta. Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s paznjo riPd obrog privrednika. a postoji opasnost znatnijeg ostecenja robe.istekom roka na koji je sklopljen. ugovor o komisionu jest neformalan pravni posao. No moze se raditi i o plateznoj komisiji (vrsenje uplata. To se medu ostalim vidi i po tome sto sva prava i sve obveze koje izlaze iz pravnih poslova sto ih sklapa komisionar ipak stvarno pripadaju komitentu iako je pravno njihov nositelj komisionar. osnovna eticka osnova robnog prometa i ne treba mu posebna kautela u odredivanju oblika samog posla. ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe. o kreditnoj komisiji (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit itd. za koga komisionar stvarno radi. Komisionar ne nastupa prema trecim osobama kao komitentov punomocnik. s druge strane. U poslovnom je zivotu sklapanje pravnih poslova preko komisionara vrlo prakticno. pravicna naknada. 2. osim ako je ugovorom iskljucena ili tako proizlazi iz prirode medusobnog odnosa. l . Komitent nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar. Medutim. to je posao povjerenja koje je. Iz onoga Sto smo do sada rekli vidi se da se putem komisionog posla (ugovora) posredno postize onaj ucinak koji se kod zastupstva postize neposredno. Na temelju naloga rjesavaju se interni. prema prilikama. . primanje isplata tzv. o razvoju posla i izvrsenju naloga (npr obavijestiti komitenta da je za njega kupio robu kako bi on mogao dalje njome disponirati) Komisionar je takoder duzan obavjestavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraziti yf|g njegove upute Medutim. a za racun komitenta. daje se uobicajena naknada. Komisionar nije neposredni zastupnik Za zastupnika je bitno da sklapa pravne poslove u tude ime i za tudi racun. ucinio za izvrsenje naloga U tu svrhu. On je u poslu ugovorna strana. a to u krajnjoj liniji znaci da ima slucajeva u kojima je tr eca osoba duzna provjeriti zastupnikova ovlastenja To usporava brzinu prometa i cesto je nepr akticno. Kako ce komitent svoja prava prema komisionaru ostvariti. a smrcu opunomocitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se punomocnik primio naloga i obzirom na svoje osobne odnose s opunomociteljem. kao sto znamo. tj. Iz toga slijedi da komisionar pri sklapanju poslova mora postupati u skladu s inter esima komitenta. ako nema vremena za cekanje uputa. to se trecega ne tice jer treci uopce i ne mora znati. inkaso-komisija) ih. a u pravilu i ne zna. on ipak radi po nalogu komitenta. Opunomocitelj je duzan naknaditi punomocniku troskove koje je on. To znaci da je duzan predati komitentu sve sto je primio na temelju posla sklopljenog za njegov racun (npr kupljenu robu) i prenijeti na komitenta trazbine i ostala prava koja je stekao prema trecem.

po kojoj dvije ili vise osoba pristaju na to. robu ne samo kupiti nego i predati komitentu. 773. npr. Ali. Pravno je dakle u poslu angaziran komisionar Medutim. Svojevrsna je iznimka od neformalnosti i kad se ugovor odnosi samo na sadasnju ili samo na buducu imovinu. Ako je komisionar dobio nalog da ne samo sklopi nego i potpuno izvrsi pravni posao. bio bi duzan komitentu odmah poloziti cjelokupni iznos kupovne cijene. To ne vrijedi za prodaju pokretnina preko komisionih prodavaonica. Odgovara li komisionar da ce njegov suugovaratelj ispuniti obvezu? Da. Stovise. Ortakluk nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili vise osoba uloziti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednickog cilja. komisionar se moze namiriti iz vrijednosti tih stvari prije ostalih komitentovih vjerovnika Spomenimo i pravo komisionara na prvenstvenu naplatu svojih potrazivanja iz vrijednosti koju je stekao za racun komitenta (npr iz naplacenog novca).Da komisionar doista sklapa poslove u vlastito ime. prodaja zbog opasnosti znatnijeg ostecenja robe. Nije potrebno iskazivati vrijednost imovine. Drugo je pitanje moze li komisionar prodavati na kredit komitentovu robu. kao i onih koje je komisionar nabavio za njegov racun Ako ih je komisionar predao trecemu. To znaci da komisionar mota. osim ako je tako ugovoreno. Buduci da kod ugovora o komisionu moze komisionar imati stanovite zahtjeve prema komitentu (pr ovizija. a komitent ima pravo ne prihvatiti sklopljeni posao To pr avo komitent gubi ako je komisionar spreman da mu odmah plati razliku i stetu Iznimka od tog pravila je. On je zajednica osoba i dobara. Prava komisionara. Komisionar ima pravo na proviziju i u onom slucaju kad je do neispunjenja posla doslo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni komitent ni komisionar. Drustvo za zajednicko tecenje ili ortakluk postaje pogodbom. Ako bi komisionar prodavao na kredit komitentovu robu. s tim da ce se izvrsavanje. Avans je iznos koji se daje unaprijed na racun djelomicnog ispunjenja jos prije nego je trazbina dospjela. nastali visak koristi komisionar ne moze zadrzati za sebe. pa do ispunjenja ne dode krivnjom komitenta. nego je obvezan da takve koristi ustupi komitentu. nalog komitenta moze ici u tom pravcu da komisionar posao samo zakljuci. delkredere komision. makar mu ih komisionar jos nije ustupio Stoga komisionarovi vjerovnici ne mogu takve trazbine plijeniti. Ortakluk nije pravna osoba. Po svojim karakteristikama ugovor o ortakluku je: konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka. ali bez pravne osobnosti. To njegovo osnovno pravo slijedi vec iz same biti ugovora o komisionu j Ali komisionar ima pravo na proviziju samo ako je posao ne samo zakljucen s trecim nego ako je i izvrsen. ako je takvu obvezu posebno preuzeo. stovise i konkludenlno (cesto izmedu supruznika). neformalan. ugovor ce se morati sklopiti u pisanom obliku. s kamatama od dana kad su ucinjeni. osim ako je predujam ugovoren. U svezi s tim je i pravo komitenta da. odnosno u slucaju kad komitent naknadno odobri prodaju na kredit. komisionar ima zakonsko zalozno pravo na komisionoj robi ako se jos nalazi u njegovoj detenciji. pri cemu je ugovor o ortakluku titulus. u slucaju stecaja komisionara. zahtijeva izlucenje iz stecajne mase onih stvari koje mu je predao radi prodaje. Komitent nije duzan predujmiti komisionaru sredstva potrebna za obavljanje posla. a za tudi racun. npr prodati robu ispod cijene koju je odredio komitent? Pravilo je (Cl.nerima ih clanovima drustva. postaju suvlasnistvom ortaka. S pravne tocke gledista. Iznimno. vidi se osobito u onom slucaju kada je komisionar sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je predvidio i odr edio komitent Ipak i u takvom slucaju. Ugovorne se strane nazivaju ortacima. razumije se. a za tudi racun. Obratno je pitanje. da uloze samo svoj trud. Komisionar tu ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija). naime. sva prava i obveze iz komisionog posla pripadaju komisionaru. Na kraju jos jedno vazno juridicko objasnjenje Komisionar sklapa piavne poslove u svoje ime. part. Isto je tako komitent duzan osloboditi komisionara i svih obveza koje je on preuzeo na sebe sklapajuci pravni posao. kao sto je receno. Komisionar je duzan priopciti komitentu I kojom osobom je zakljucio posao. ili svoje stvari radi zajednicke koristi. Ovdje se postavlja pitanje moze li komisionar od komitenta traziti predujam ili avans. Tada je za valjanost ugovora potrebno naciniti popis unesene imovine i svaki njen dio opisati te naznaciti od koga potjece.. Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu. tr oskovi itd ). tj ispunjenje duznih cinidaba dalje odvijati izravno izmedu komitenta i trecega. moze li komisionar sklopiti posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odredenih nalogom. ZOO-a) da u tom slucaju komisionar mora komitentu naknaditi razliku i prouzrocenu stetu. U tom slucaju solidarno je odgovoran sa svojim suugovarateljem Tojetzv. Komisionar ima pravo i na sve troskove koji su bili potrebni i koje je on ucinio za izvrsenje naloga. To znaci da moze svoju trazbinu namiriti sudskom prodajom robe. ali takoder i drugarima. pa se moze sklopiti usmeno. pisano. komisionar ipak moze traziti nagradu. To ne vrijedi u slucaju kad je imao komitentovo ovlastenje da robu proda i na kredit. komitent moze od trecega zahtijevati isplatu njihove cijene ORTAKLUK Ugovorom o ortakluku ili drustvu gradanskog prava dvije se ili vife osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i imovine radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. kada se u imovinu ortakluka unose nekretnine One. . a upis u zemljisne knjige modus stjecanja. ekonomski je u poslu angaziran komitent To je vazno jei se sve trazbine iz posla sto ga je komisionai sklopio za racun komitenta smatraju prema komisionaru i njegovim vjerovnicima trazbinama komitenta.

Dopusten je ako se ne protivi ustavu. Cilj mota biti dopusten i zajednicki. no moguce je i drukcije ugovoriti Nisu obvezni na naknadno povecanje uloga. prava. Ulogom koji se sastoji u stvarima. u odvjetnistvu. sto podrazumijeva duznost svakog ortaka na ugovoreni nacin.uzajamno obvezan. jer ortaci ne izmjenjuju cinidbe medusobno. medutim. Zajednicki cilj mora se i zajednicki ostvarivati bilo kojim oblikom zajednickog djelovanja. kao sto to pokazuje iskustvo u zemljama razvijenog trzisnog privredivanja Oblik ortakluka osobito je pogodan u trgovini na malo. Povecanje uloga moguce je samo uz pristanak ortaka. Ugovorom valja utvrditi nacine suradnje. udruzivanju pripadnika slobodnog zanimanja. nego se slijevaju u jednu cjelinu radi ostvarenja cilja ortakluka. Cinidbe se ne izmjenjuju izmedu ortaka. To su tzv. novac. pravima ili novcu sijece se pravo na udio u glavnici ortakluka i ostvarenoj dobiti. ali za racun ostalih odnosno zajednicku imovinu. sudjelovanje u dobiti i riziku i dr U nedostatku ugovornih odredaba primjenjuju se dispozitivne odredbe zakona. Za vrijeme trajanja ortakluka ortak ne moze raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednicke imovine. Ima. Ulazu se stvari. duznik su svi ostali ortaci. Ortak koji ulaze samo rad. Bitna znacajka i konstitutivni element ortakluka je njegov cilj koji se utvrduje ugovorom o ortakluku. rad i druga dobra. ostecene ili oduzete stvari iz imovine ortakluka. Posljedica ne. jer za svoj ulog kao cinidbu ortak dobiva udio u ortackoj imovini kao protucinidbu. Cinidba (ulog) drugih ortaka nije protucinidba za vlastiti ulog. kao i sva imovina stecena tijekom poslovanja ortakluka. jocietas leonina i stoga nedopustiv Materijalni se cilj redovito sastoji u ostvarivanju i razdiobi dobitka. Buduca imovina obuhvaca samo stecenu. Konstitutivni elementi ortakluka Subjekti. ne bi se radilo o ortakluku nego nekom drugom pravnom odnosu Ortakluk s ciljem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bio bi tzv. niti moze zahtijevati njezinu diobu Ortaci su obvezni na jednake uloge. prigodna drustva. u austrijskoj sudskoj praksi ucvrscuje se tendencija da se postojanje organizacije zahtijeva kao pretpostavka opstojnosti ortakluka. Ortakluk mogu osnovati i fizicke i pravne osobe. Zajednica osoba Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. a moze uloziti i' cjelokupnu svoju imovinu Ako ortak ulaze cijelu imovinu. 69. obavjestavanje. Zajednica dobara (zajednicka imovina). a za obveze pojedinog ortaka. nadzor.149) Na posredan nacin to je odredeno i vrijedi takoder za komanditno drustvo Primjer idealnog zajednickog cilja imamo kad se udruzi nekoliko glumaca amatera radi zajednickih priredaba. zabrana konkurencije i si Ortakluk moze imati znacajnu ulogu u gospodarskom zivotu. moze biti ugovoren i samo za jedan posao. ali to moze biti i neka prednost u gospodarskom smislu. Ako se ortaci ne bi udruzili radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. Ortakluk. a ne prema pojedinom ortaku. lijecnickoj pr aksi i si. ali ne i na udio u glavnici. prisilnim normama ili pravilima morala. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina. Zajednicki cilj. medutim. Imovina ortakluka sastoji se od ortackih uloga. Cilj je zajednicki kad svaki ortak u njegovu ostvarenju vidi ostvarenje vlastita cilja i kad preuzme obvezu unaprijediti ga. misljenja daje ugovor o ortakluku besplatan. makar i posve labavu. doprinositi ostvarivanju zajednickog cilja. ortak stoji prema skupu ortaka. vec samo pretpostavka za ostvarivanje zajednickog cilja Za prava pojedinog ortaka. to se mora u ugovoru izrijekom navesti. osim ako je vrijednost njegova rada procijenjena i izrazen&u novcu i ukljucena u glavnicil>- . pa i onda kad mu je cilj iskljucivo idealne prirode. zahtijeva se da ima stanovitu. nap1atan. organizaciju Stovise. ima pravo na udio u dobiti. Tako je i prema nasem Zakonu o trgovackim drustvima s tim da se odredbe o ortakluku primjenjuju supsidijarno na javno trgovacko drustvo i tajno drustvo (cl. Ortakluk se opcenito smatra osnovnim obhkom personalnog udruzivanja i u nekim zakonodavstvima se njegova pravila supsidijarno primjenjuju na personalna trgovacka drustva (javno trgovacko i komanditno drustvo). a ne i naslijedenu imovinu. vjerovnik su ostali ortaci Prema tome. trajni obveznopravni odnos. sto kod otkaza nalaze postivanje otkaznog roka. Svaki ortak moze tuzbom actiopro socio zahtijevati cinidbu odnosno ulog u svoje ime. Zakljucno se moze reci da zajednicki cilj moze biti materijalne ih idealne naravi. obrtnistvu. pod njom se razumijeva samo sadasnja imovina Zeli h se uloziti i buduca imovina. Zajednica osoba treba biti tako organizirana da svaki ortak moze ostvariti pravo na rijec. utjecaj i kontrolu.dopustenosti cilja je nistavost ugovora o ortakluku. kad se vise osoba sloze pribaviti odredena materijalna dobra i darovati ih trecima i si. osobito svojim ulogom. Osim ortackih uloga u imovinu ortakluka ulaze i naknade za unistene. u udruzivanju trgovackih tvrtki za zajednicku prodaju (interesne zajednice). ili jednu vrstu poslova. Ortak moze uloziti pojedine stvari i prava iz svoje imovine. Ortakluk redovito ima odredenu imovinu. vec da one sluze zajednickoj svrsi visestrani pravni posao. a motivi egoisticki ili altruisticki. Imovina ortakluka ustvari je zajednicka imovina ortaka. a naziva se glavnicom ih fondom ortakluka.

tada se one. Ulog se moze sastojati i u radu.. dok se za poduzimanje poslova koji premasuju okvir redovitog upravljanja zahtijeva suglasnost svih suvlasnika. Vrsta i visina uloga pojedinog ortaka moze biti lazlicito ugovorenu. Iitulus stjecanja je ugovor o ortakluku. zatim ulozeni rad. Poslovodstvo i zastupanje. Oni. jer ortakluk nije pravna osoba Prema opceprihvacenom gledistu one postaju suvlasnistvo ortaka. autorskom pravu. vrijednosnim papirima. prema ZOO (cl. ali ne ulaze u imovinu ortakluka. primjenjuju se pravila o upravljanju zajednickom stvari u suvlasnistvu. Takvu mogucnost predvida i ZOO Poslovodstvo se moze povjeriti i osobi izvan ortakluka Za to je potreban pristanak svih ortaka. vodenje poslova i sl. know-how. koja su podrobnije objasnjena u stvarnom pravu. u slucaju povjeravanja poslovodstva jednom ili nekolicini ortaka. primjenjuju se pr avila f ugovora o nalogu glede mogucnosti odstupanja od primljenih naloga i uputa i nacina izvrsavanja naloga. Upucivanje na pravila o suvlasnistvu otvara pitanje sudjelovanja u poslovodstvu onih ortaka koji nemaju udjela u glavnici ortakluka. davanju smjernica za rad poslovode i sl. npr ulog jednoga moze biti zemljiste. Postoji uska veza izmedu ovlastenja na poslovodstvo i zastupanje. i poloziti racun o zajednickoj glavnici. Ako ortaci ne utvrde udjele u dobiti i gubitku primjenjuje zakonska odredba prema kojoj svaki ortak ima. za sklapanje pravnih poslova s trecima potrebna je suglasnost. Kako ce donositi odluke u svezi poslodavstva ortaci utvrduju ugovorom o ortakluku. odluke donose primjenom pravila o upravaljnju zajednickom stvari u suvlasnistvu. ali ne postaju njegovo vlasnistvo. pa i propustanju. koja je povezana s ostvarivanjem zajednickog cilja ortakluka. Buduci da se ortakluk temelji na medusobnom povjerenju njegovih clanova. 647g). c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku Svaki ortak ima pravo na udio u dobiti i obvezu snosenja gubitka Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku troskova i zajednickih dugova ' I Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortackih uloga. nesposobnosti za uspjesno vodenje poslova ili kakvih drugih vaznih razloga. U nacelu pravo je i duznost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u vodenju zajednickih poslova Poslovodstvo obuhvaca svaku mjeru. Ortaci kojima je povjereno upravljanje duzni su uredno voditi poslovne knjige. neovisno o vrsti i velicini uloga. o poslovima redovitog upravljanja odlucuje se vecinom glasova. Razumije se. primijenit ce se odgovarajuca pravila iz Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Prema tim pravilima. kad je glavnica dijelom ili u cijelosti izgubljena Udio pojedinog ortaka u dobiti i gubitku odreduje se prvenstveno ugovorom o ortakluku Mjerila za utvrdivanje udjela u dobiti i gubitku postavljaju ortaci autonomno Pri tome uzimaju u obzir ponajprije velicinu ortackog uloga. jednak udio u dobiti i gubitku. godisnje. Naprotiv. svih ortaka ili njihovih opunomocenika. medutim. Ovlastenje na vodenje poslova moze biti oduzeto jednoglasnom odlukom ostalih ortaka zbog grube povrede povjerene duznosti.Stvari koje se unose u oitakjuk mogu biti date na uporabu ili u vlasnistvo Stvari koje se predaju na uporabu (guoad usum) postaju neposrednim posjedom ortacke zajednice. prihodima i troskovima poslovanja Racun se polaze u rokovima utvrdenim u ugovoru. otpustanju poslovode. ako sto drugo nije ugovoreno. ali bez prava glasa. Ako nije drukcije ugovoreno. pravnu ili fakticnu. To pravo moze bid ugovorom o ortakluku ograniceno. ugovor imao isporuci i drugim imovinskim dobrima. drugoga svota novca itd. U nedostatku ugovornih odredaba o tome. ortak kome je povjereno poslovodstvo ne moze ga prenositi na drugoga ortaka ili trecu osobu Nazastupanje ortakluka prema trecima ovlasteni su svi ortaci. Unosenje uloga ima karakter obveznopravne cinidbe Sto kao posljcdicu ima odgovornost za materijalne i pravne nedostatke objekta cinidbe b) Sudjelovanje u zajednickim poslovima. S druge strane ortak kojem je povjereno vodenje poslova ortakluka moze otkazati poslovodstvo iz opravdanih razloga Pri tome je duzan dovrsiti poslove koji ne trpe odgadanje Ortak koji otkaze u nevrijeme ili bez opravdana razloga odnosno koji ne bi dovrsio neodgodive poslove. Opseg prenesenih ovlastenja ortaci utvrduju ugovorom ih odlukom U dvojbi se uzima da je preneseno ovlastenje za poslove redovitog upravljanja. ulozi trebaju biti jednaki odnosno jednake vrijednosti. smatraju. Ako je poslovodstvo povjereno odredenim osobama. stvarima. U nedostatku ugovornih odredaba. ili po prestanku ortakluka. . npr prepustanjem poslovodstva jednom ili nekim ortacima. kao npr. ne bi mogli sudjelovati u odlucivanju o poslovima U austrijskoj se literaturi zagovara rjesenje da oni imaju pravo sudjelovati. Ako je poslovodstvo povjereno nekolicini ortaka. punomocnicima Ugovorom bi se mogao svaki od ortaka kojima je povjereno vodenje poslova ovlastiti da sam poduzima poslove. patentima. Predvideno je. stvari koje se predaju u vlasnistvo (guoad sortem) ulaze u imovinu ortakluka. tj glavnice Drugim rijecima. Naime. odgovara za stetu koju bi time prouzrocio ostalim ortacima. a modus predaja stvari odnosno upis u zemljisne knjige. osim ako bi drukcije bilo ugovoreno Prema tome. ili. Ortaci mogu poslovodstvo ugovorom povjeriti jednom ili nekolicini ortaka. pravom na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ortakluka te pravom na odlucivanje o pitanjima koja ne spadaju u poslovodstvo. Prava i obaveze ortaka: a) Obaveza na unosenje uloga: Svaki je oitak duzan unijeti ugovoiom o ortakluku utvrdeni ulog koji se moze sastojati u svoti novca. ali ne i potpuno uskraceno. ako se radi o nekretninama. primanju novih ortaka. Kao clan jedne zajednice koja ima odredene obveze. ostali ortaci svoje sudjelovanje u poslovima ortakluka ostvaiuju pravom na izvjesce i polaganje racuna od strane poslovode. prenosenju ili oduzimanju poslovodstva. pravo svakog od ostalih ortaka ovlastenih na poduzimanje poslova da se usprotivi poduzimanju posla. povecanju uloga. o izmjeni ugovora o ortakluku. kod visegodisnjih poslova. ortak ima pravo sudjelovati u zajednickim poslovima. naime. pa se namjeravam posao u tom slucaju ne moze poduzeti Prava i obveze ortaka kojima je povjereno poslovodstvo ureduju se ugovorom o ortakluku. izricita ili presutna. tj onih koji ulazu samo rad.

Potom se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. npr. I s druge i odredena kor ist Odnos prema trecima i zabrana konkurencije O odnosima prema trecima bilo je vec govora u svezi s poslovodstvom i zastupanjem Ovdje jos nekoliko napomena Nije dopusteno ortaku da pravnim poslom s trecom osobom obvezuje ortakluk bez izricitog ili barem presutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomocnika Takodet nije dopusteno ortaku poduzimati posao s trecima kojim bi se.veznopravnim pravilima koja vrijede za obveze s vise duznika ili vjerovnika Prema ZOO duznik ortakluka ne moze staviti u prijeboj syoju trazbinu koju ima prema nekom od ortaka Ako bi treci imao Uazbinu prema nekom od ortaka tada ga ne bi mogao prebiti s trazbinom koju ima prema ortakluku. obveze na suradnju. obveze unosenja ortackog uloga. kao sto je npr propisano u njemackom Gradanskom zakoniku (§ 708) —Ucinjena steta ne moze se poravnati kompenzacijom s koristi koju je ortak na drugi nacin pribavio ortakluku. tj posao izvan djelatnosti ortakluka. u tom slucaju ne bi mogao staviti prigovor da trazbina pripada ortak. pa se postavlja pitanje udjela u gubitku (u prvom slucaju) odnosno u dobiti (u drugom slucaju) Po zakonu takvo utanacen je u dvojbi vrijedi i za dobit i za gubitak. Ako prihvate nasljedstvo obvezni su nastaviti ortakluk Ta se obveza ne odnosi na nasljednike nasljednika 6. zabrane konkurencije Prema tome. npr. izvrsavanjem svojih obveza. nemogucnosti ispunjenja obveze zbog smrti ili istupa ortaka od kojeg je zavisilo obavljanje poslova ortakluka i sl. Kompenzacija stete s koriscu (compensatio lucri cum damno) dopustena je samo ako bi ortak samovlasno poduzeo neki novi posao. Nistava je ugovorna odredba kojom bi se iskljucilo ili ogranicilo pravo istupa iz ortakluka Ortak moze biti i iskljucen iz ortakluka ako za to postoje vazni razlozi. 7 sporazumom ortaka. a dan iskljucenja je dan kad je odluka o iskljucenju priopcena or taku Prestanak ortakluka Ortakluk prestaje: zavrsetkom posla povodom kojega je ortakluk ustanovljen. ali bez prava na naknadu za pogorsanje uslijed redovite uporabe Takoder nema naknade ako je stvar slucajem propala. kojim je s jedne strane ostvarena steta. smrcu. npr. naime. pri cemu se dio ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja . Ortak koji je istupio ili je iskljucen iz ortakluka ima pravo na udio u dobiti nastaloj do dana istupa. povrede bitne obveze od strane drugog ortaka. potpuni ili djelomicni gubitak poslovne sposobnosti. Ortak moze istupiti iz ortakluka u svako doba. gubitak povjerenja zbog ucinjenog kaznjivog djela i sl. uslijed nemogucnosti daljnje proizvodnje onog proizvoda koji je predmet poslovanja ortakluka. ugrozilo postizanje zajednickog cilja ili nanijela steta ortakluku (zabrana konkurencije) Trazbine i dugovi ortakluka prema trecima ravnaju se prema opcim ob. - kada propadne cijela glavnica: I istekom vremena na koje je ugovor o ortakluku sklopljen. osim ako je bio savjestan. osim u nevrijeme ili na stetu ostalih ortaka. ali i obvezu snasanja gubitka nastalog do dana iskljucenja Kao dan istupa uzima se dan kad je data izjava o otkazu. Dioba zajednicke imovine Nakon sto je ortakluk prestao pristupa se diobi zajednicke imovine ortaka ZOO ima relativno detaljno razradena pravila o diobi zajednicke imovine i uputu na supsidijarnu primjenu propisa o razvrgnucu suvlasnicke zajednice Ponajprije se iz zajednicke imovine izdvajaju stvari koje su date na uporabu i vracaju ortaku. Steta moze nastati u obavljanju zajednickih poslova i neispunjenjem ugovornih obveza. Npr povreda bitne obveze iz ugovora o ortakluku. Odgovornost za stetu. Njemu se. npr. tj da nije znao niti morao znati da trazbina pripada imovini ortakluka. radi svoje vlastite koristi. c) d) e) 1.Moze se dogoditi da ortaci odrede udjele samo u dobiti ili samo u gubitku. predmnijeva se da ostali ortaci zele nastaviti ortakluk medu sobom Ortacka prava i obveze u nacelu ne prelaze na njegove nasljednike. Ako je ortakluk ugovoren na odredeno vrijeme moze se otkazati prije isteka tog vremena samo iz vaznih razloga. Ortak odgovara za stetu koju nanese drustvu svojom krivnjom.luku Istup i iskljucenje ortaka. osim kad su ugovorom o ortakluku obuhvaceni i nasljednici ortaka. kao i kada se poduzeti posao ne moze dalje nastaviti. radi se o stetama u okviru ortakluka Odgovornost se ne ogr anicuje samo na stete nanesene propustom paznje koju ortak pokazuje u vlastitim poslovima (ctdpa levis in concreto). stecaj ortaka. prestankom postojanja ili istupom jednog ortaka ako se ortakluk sastojiod samo dvije osobe Ako se ortakluk sastoji od vise osoba.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful