Prodaja ie ugovor koiim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odredeni objekt, a kupac se obvezuje

za prepu fteni objektplatiti odredeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Prodaja, koja se do ZOO-a najcesce nazivala kupopr odajom, u prvom je iedu konsenzualni ugovor To znaci da posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom ugovornih strana o prepustanju objekta uz odredenu cijenu Stoga kod prodaje prepustanje objekta odnosno, uze, predaja stvari ne spada u akt sklapanja, nego u akt ispunjenja ugovora. Prodaja je obveznopravni ugovor, i to dvostrano obvezni ugovor. Sklapanjem prodaje strane namjeravaju zasnovati odredene obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena cinidbe i protucinidbe. Kod obveznopravnih su ugovora u nacelu akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski odvojeni. Stoga i kod prodaje prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da ce za to platiti odredenu cijenu. Razumije se da obvezi prodavatelja na drugoj strani odgovara pravo kupca, i obratno. Prodavatelj je ovlasten traziti cijenu, a kupac je pak ovlasten traziti prepustanje objekta. Stoga prodaja spada medu dvostranoobvezne, i to recip'rocn e ugovore, za koje je karakteristicno da u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i duznik. Nazivaju se i sinalagmaticnim ugovorima. Ako se prodaja promatra s gledista odnosa cinidbe i protucinidbe, uvrstava se medu naplatne pravne poslove, za koje je bitno da se za cinidbu trazi protucinidba. Buduci da je prodaja najcesci posao dnevnog zivota, jer je najpogodniji pravni instrument za kolanje stvari u prometu, nastoji se u svakom pravnom poretku omoguciti brzo i Iako sklapanje takvog ugovor a Stoga je za prodaju glede oblika usvojeno nacelo neformalnosti. No, iako je i u nasem piavu prodaja u nacelu neformalan pravni posao, ipak ima slucajeva kada se zbog posebnih razloga trazi oblik i za taj posao Tkko se odredbom iz cl. 455. ZOO-a odreduje da ugovor o prodaji nekretnina koje pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svojega redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pisanom obliku (npi prodaja stanova izgradenih za trziste) Uzimajuci u obzir i druge propise p prometu nekretnina moze se zakljuciti da se za kupoprodaju nekretnina uvijek zahtijeva pisani oblik. Pisanije oblik propisan i za ugovor o prodaji s obrocnim otplatama cijene. Prodaja je nadalje kauzalan posao. Kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha prodaje jest stjecanje prava vlasnistva na stvari. Medutim, ako je kupac bila drustvena pravna osoba, kauza, razumije se, nije mogla biti stjecanje prava vlasnistva Prema ZOO-u kupac bi u tom slucaju stekao pravo raspolaganja. Ako je objekt kupoprodajne cinidbe neko pravo, tada je kauza ili cilj kupoprodaje u tome da kupac doista postane nositelj tog prava. Kao sto kod svakog kauzalnog ugovora, isto tako i kod prodaje kauza lezi izvan samog pravnog posla Kupoprodaja je samo pravni instrument pomocu kojega se kauza ostvaruje. Medutim, po nasem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jos ne postaje vlasnikom stvari Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruci. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio (Ovdje ne uzimamo u obzir posebne slucajeve stjecanja vlasnistva od nevlasnika). Prema tome, po nasem je pravu kupoprodaja samo osnova za stjecanje prava vlasnistva. Sklapanjem kupoprodajnog ugovora nastupaju za stranke samo obveznopravni ucinci. To istodobno znaci da i subjektivna obvezna prava koja nastaju za strane u kupoprodajnom odnosu djeluju samo izmedu njih samih, dakle relativno. Kupac moze traziti izrucenje stvari samo od prodavatelja, a ne i od nekog treceg koji u poslu nije sudjelovao. OBJEKTI PRODAJE Objekti prodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nistav Valjana je prodaja buduce stvari (npr stvari koja jos nije izradena, ploda koji ce tek nastati) Rijec jeo kupnji nadanih stvari (emptio rti speratae). Karakteristicno je za tu kupnju da kupac nije duzan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa se moze reci da je to kupnja pod odgodnim uvjetom. Nastane li stvar u manjoj kolicini od ocekivane, kupac placa stvarnu kolicinu, No kupac moze pristati na bezuvjetnu kupnju buduce stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj kolicini od ocekivane (npr. kupnja godisnjeg uroda jabuka s odredene plantaze). Ta se kupnja naziva kupnjom nade (emptio spei). Rizik koji time preuzima, kupac kompenzir a ugovarajuci pausalnu cijenu i ocekujuci da stvar nastane u kolicini i kvaliteti vecoj od placene cijene. Ugovor o prodaji stvari koja je u casu njegova sklapanja bila propala je nistav. Ako je stvar samo djelomicno propala, kupac moze raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snizenje cijene Iznimno nema pravo na raskid ako djelomicna propast ne smeta ostvarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obicaj u pravnom prometu Kupac u tom slucaju zadrzava pravo na snizenje cijene. Medu stvarima treba razlikovati pokretnine od nekretnina a) Pokretnine su najcesci objekt prodaje Medu njima su najbrojnije one koje se nazivaju robom b) Nekretnine su takoder objekt prodaje, no u svezi s njima moguca su odredena ogranicenja po vrsti i velicini, sto valja imati na umu. Zahvaljujuci promjenama u drustvenom i pravnom sustavu, o kojima je bilo rijeci u Opcem dijelu i Stvarnom pravu (objekti prava vlasnistva), veci dio ogranicenja je otpao napose ona koja su se odnosila na prijelaz iz diustvenog vlasnistva u rezim prava vlasnistva c) Prava takoder mogu biti objekti kupoprodaje Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna Na primjer, trazbine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnistva

Piodati se moze i pravo koje je sporno s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogopiimac kupio takvo pravo bio nistav, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava Nistav bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa kojega bi sud dosudio njegovu nalogodavcu Buduci da je po svojoj definiciji skup prava, nema zapreke da se kao objekt kupoprodaje pojavi i imovina, jer medu ostalim jedna od fiinkcija imovine upravo i jest u tome da kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo . kolati u prometu Za objekt kupoprodaje trazi se da bude odreden ili bar odre d i v. Objekt je odreden ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species. Obiekt je pak odrediv ako se naknadno moze individualizirati, a da se za to ne moia medu istim strankama sklapati novi pravni posao. Najcesci slucaj naknadne odredivosti javlja se kod kupoprodaje robe kojoj u casu sklapanja ugovora jos nije tocno odredena kakvoca. Za naknadnu odredivost kakvoce robe izradena su u prometu posebna pravila o kojima ovdje ne govorimo. KUPOVNA CIJENA Cijena je vrijednost stvari izrazena u novcu Kupovna cijena je novcani ekvivalent koji kupac daje piodavalelju za prepusteni objekt kupoprodaje Za kupovnu gjenn zahtijevaju se ove tri karakteristike: Cijena mora biti Izrazena u novcu, To ne moia biti gotov i dobrojen novac. Cijena se ne smije sastojati u stvar ima, jer u takvom slucaju ne bismo imali posla s kupoprodajom, nego sa zamjenom Medutim, ako se cinidba jedne strane sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijcna (novac) jednaka ili veca od vrijednosti stvari. Na primjer, A. kupuje motorkotac od B-a i daje B-u 50 000 kuna i svoj obicni bicikl Iz toga se vidi da se po nasem pravu pogoduje kupnja, a ne zamjena Cijena moia biti odredena ili odrediva.. Cijena je odredena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu. Cijena je pak odrediva kad ugovor sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih se naknadno moze odrediti Moze se npr. ugovoriti tekuca cijena na odredenom trzistu i u odredeno vrijeme ili odredivanje cijene povjeriti trecoj osobi Kad strane ugovore tekucu cijenu bez naznake vremena i mjesta, kupac treba platiti cijenu utvrdenu sluzbenom evidencijom na trzistu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje Ako takve evidencije nema, tekucu cijenu treba utvrditi s pomocu elemenata koji se prema obicajima trzista uzimaju za utvrdivanje cijena Tekuca cijena, (pojam preuzet u ZOO iz Jednoobraznog zakona o medunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvar i (1964 ), u biti je trzisna cijena odnosno cijena koja se sluzbeno evidentira za odredenu vrstu stvari. Ako su strane povjerile odredivanje cijeni trecoj osobi, a ona je nece ili ne moze odrediti, smatra se, ako u tom slucaju strane naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor, da je utvrdena tzv. razumna cijena. Pod jazumnom cijenom podrazumijeva tekucu cijenu uvrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moze utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slucaja. Ugovor u kojem cijena nije odredena, niti sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih bi se mogla odrediti, ne proizvodi pravne ucinke, sto znaci da je nistav. Iznimka je ugovor o prodaji u privredi (trgovacka prodaja) koji zbog neodredenosti odnosno neodredivosti cijene nece biti nistav, jer ce kupac u ) tom slucaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovno naplacivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu. c) Cijena ne smije biti protuzakonita Naime, ako je cijena odredena propisom, pa se ugovori visa cijena, ugovor je valjan, samo vazi propisana, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac vec isplatio visu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika (cl. 463 ZOO-a) OBVEZE STRANAKA Kod stranackih obveza najprije treba uociti obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: obveze do casa predaje i obveze nakon izvrsene predaje. a) Duznosti prodavatelja do casa predaje. U prvom redu prodavatelj mora stvar do casa predaje brizljivo cuvati. Zatim je mora pr edati kupcu u "slobodan posjed" kako je ugovoreno, tj sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadnostima, i to u pravo vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u casu sklapanja ugovora Pri kupoprodaji osobito je vazan cas predaje stvari, jer u tom casu na kupca prelazi odgovornost za rizik. Odgovornost za rizik znaci odgovornost za slucajnu propast ih ostecenje stvari Treba, naime, imati na umu da je kupnja kauzalni pravni posao, te da je cilj kupnje stjecanje vlasnistva odnosno stjecanje nekog drugog prava, ako je ono bilo objekt kupoprodaje Buduci da se kauza ne ostvaruje samim sklapanjem kupoprodaje, nego istom njezinim ispunjenjem, moguce je da prodavatelj ne prenese na kupca ono pravo koje je kupac namjeravao dobiti Ako, npr. prodavatelj nije bio vlasnik stvari, ne moze usprkos valjanoj kupoprodaji prenijeti na kupca vlasnistvo Medutim, cim je predao stvar kupcu, na njega je presla odgovornost za rizik bez obzira na to je li samo vlasnistvo preslo ili nije. Slicna je situacija ako si je prodavatelj privremeno pridrzao pravo vlasnistva, u pravilu, zato da bi time primorao kupca da mu u odredenom roku plati kupovnu cijcnu (pactum reservati domina) Upravo zbog njezina velikog znacenja, predaju ili, bolje, cas predaje, treba tocno utvrditi

Ovdje se mozemo osloniti na ono sto smo govorili u stvarnom pravu o tradiciji i vrstama tradicije Prema tome, prodavatelj je izvrsio obvezu pr edaje u trenutku kad je kupcu urucio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moze preuzeti Kod tradicije transportom predaja se smatra izvrsenom u trenutku urucenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu Premda je to receno prije, napominjemo da rizik moze prijeci na kupca i prije predaje, a to ce biti u slucaju njegova zakasnjenja Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatrazio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Medutim, dok je ne vrati prodavatelju, duzan ju je cuvati paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakasnjenja kupca stvai ostala kod prodavatelja, a rizik presao na kupca. Suglasno nacelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duzan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu odnosno ako to nije spreman uciniti. Medutim, kupac nije duzan isplatiti dicnu prije nego sto je imao mogucnost pregledati stvar Drukcije moze biti samo ako je tako ugovoreno, uobicajeno ili propisano. d) Duznosti prodavatelja nakon predaje Nakon zavrsene predaje odnosno prijenosa prava nisu jos uvijek prestale obveze prodavatelja Naime, nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.. Ovdje ne bismo ponavljali ono sto je u Opcem dijelu obveznog prava receno o toj odgovornosti, jer sve sto je tamo izlozeno, vrijedi i za ugovor o prodaji e) Duznosti kupca. U kupoprodajnom ugovoru ima i kupac odredene obveze Osnovne su preuzimanje stvari i isplata cijene. Preuzimanje stvari ukljucuje poduzimanje potrebnih radnji nuznih za ispunjenje predaje i odnosenje stvari Ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar koja mu je ponudena na predaju na ugovoren ili uobicajen nacin, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nece isplatiti cijenu. Medutim, ipak je njegova temeljna obveza da plati kupovnu cijenu. U pravilu, kupovna cijena placa se odjedanput Prema tome placanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mota biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odredenom mjestu, na odredeni nacin i u odredeno vrijeme. Ti modaliteti isplate prvenstveno se odreduju ugovorom, ali ako to nije ucinjeno, a nema ni drukcijih obicaja, isplata cijene treba uslijediti u casu •i u mjestu u kome treba ispuniti predaju stvari. No ako se cijena ne mora platiti u casu predaje stvari, tada se placa u prebivalistu odnosno sjedistu prodavatelia. POSEBNE VRSTE PRODAJE Prodaja kao najredovitiji i najprikladniji pravni instrument koji sluzi za razmjenu dobara pomocu novca ne javlja se samo u dosad opisanom tipu obveznopravnog ugovora. U prometu su izgradene razne varijante kupoprodajnog ugovora a) Prodaja s pravom prvokupa. Pravo prvokupa je pravo odredenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluci da ie proda To znaci da je vlasnik stvari opterecene prvokupom samo duzan da najprije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa Ovlastena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadrzaj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda trecemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duzan, ako se zeli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u ioku od mjesec dana, racunajuci od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trecoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duzan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trecom osobom, ili je poloziti kod suda Ako kupac nije postovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trecemu i na njega prenio pravo vlasnistva ne obavjestavajuci o tome prodavatelja, prodavatelj moze u roku od sest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da Vse prijenos ponisti i njemu proda stvar pod istim uvjetima Sa svojim ce <zahtjevom uspjeti samo ako je treci znao ili mu nije moglo ostati nepoznato 'da prodavatelj ima pravo prvokupa. Krajnji rok u kojem prodavatelj moze ostvarivati svoje pravo prvokupa je pet godina od dana prijenosa vlasnistva na trecega Nakon isteka toga roka pravo prvokupa prestaje. Napominjemo da se pravo prvokupa moze ugovoriti najvise za pet godina od dana sklapanja ugovor a. Ugovoreni dulji tok svodi se, prema st 2 cl 531 ZOO-a, na rok od pet godina. jT Ugovorom zasnovano pravo prvokupa je strogo osobno pravo koje se ne / moze ni otuditi ni naslijediti Zbog povrede prava prvokupa ne moze se ponistavati prisilna javna prodaja, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi (npr zemljisnoj knjizi) Pravo prvokupa moze biti zasnovano i propisom ukorist nekih osoba Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograniceno Nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijesteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima. U protivnom imaju pravo zahtijevati ponistenje prodaje. Nazadkupnja. To je takva vrsta prodaje kod koje si "prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrzava pravo da prodanu stvai za unaprijed odredenu cijenu opet otkupi. Tu odluka lezi kod prodavatelja Kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivsem prodavatelju > Nazadkupnja je pravo koie pripada prodavatelju samo za njegova zivota. To se pravo moze upisati u zemljisne knjige Nazadprodaja. To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ih nakon odredenog vremena za unaprijed odredenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Tu odluka lezi kod kupca. To se pravo moze intabulirati.

kupnja na trznici.bez predaje i s predajom stvari kupcu. Nase obvezno pravo do ZOO (cl. strojeva. Ova je prodaja osobito prikladna pri prodaji s obrocnom isplatom cijene. iznos pojedinih otplata. prodavateljevo pravo vlasnistva prestaje. Druga je karakteristika toga ugovora u odstupanju od nacela istodobnosti ispunjenja cinidaba. Umjesto raskida. Kao sto vidimo. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s pocetnom otplatom. sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. sto su redaktori ZOO-a ocito prihvatili -HR. U komercijalnoj praksi taj je ugovorvrlo rasiren i poznat pod nazivom kreditne prodaj e i 1 i prodaje na kredit. teret protivnog dokaza je na prodavateliu Ako je pak izostala predaja. bilo vlasnickom tuzbom (reivindikacijom). kupnja iz automata. Tu su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasnistva . prodavatelj je duzan omoguciti mu ispitivanje stvari. kupac je duzan platiti prodavatelju punu cijenu Kupac stjece pravo vlasnistva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene U tu svrhu nije potrebna neka posebna izjava prodavatelja. Osim stvari i cijene. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku. Opcenito se drzi da prodaja nekretnina uz pridrzaj prava vlasnistva nije spojiva s nacelima zemljisnoknjiznog prava. specijalnih materijala i si) glede kojih ce kupac imati potr ebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi. Klauzula o odustanku mora biti unesena u ispravu o ugovoru (pod prijetnjom nistavosti!) s tim da kupac moze odustati od ugovora ako to u pisanom obliku priopci prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja ugovora Kupac se ne moze unaprijed odreci toga prava Kupac se moze uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene. 540-541). kao i kad dode u zakasnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate poslije pocetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vise od cetiri. bez ugovornih kamata i troskova Svaka suprotna odredba u ugovoru. bitni su sastojci ukupan iznos svib obrocnih otplata. a treca da se moze koristiti samo ako je kupac fizicka osoba Za valjanost ovoga ugovora ZOO propisuje pisani oblik. ali je prije toga zahtjeva duzan kupcu ostaviti naknadni r ok od petnaest dana f) Prodaja s pridtzajcin prava vlasnistva (pactum reservati dominu) 0 prodaji s pridrzajem prava vlasnistva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadizi piavo vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu. Svrha joj je povecati sigurnost naplate cijene kao element uspostave ravnoteze interesa izmedu prodavatelja i kupca. ex lege je nistava. nego samo vracanje vlastite cinidbe e) Prodaja s obrocnim otplatama cuene. kupac ne moze traziti ispunjenje. a kupceva tek nakon isgunjenj<Luvjetaodnosno kad izjavi da stvar prima. Ako stvar NIJE PREDANA kupcu. a kupac duguje ugovorenu cijenu. titulus i modus Ostalo je jedino da se isplati cijena kao odgodni uvjet stjecanja pr ava vlasnistva Zadrzanje prava vlasnistva ima ucinak prema kupcevim vjerovnicima samo ako je izvrseno u obliku javno ovjerene isprave. Ne obavijesti H kupac . sto je prihvacala i teorija i sudska praksa. Prodavatelj. Dode li do slucajnog ostecenja stvari. Propadne li stvar slucajno. moze sve dok mu cijena ne bude isplacena zahtijevati povrat stvari. U prometu je prakticirana na temelju nacela dispozitivnosti. Dvojbu o tome moze li se i u ugovor o prodaji nekretnine unijeti klauzula o pridrzaju pr ava vlasnistva. a k tome velika je vjerojatnost da ce poslije probe otpasti prigovori zbog materijalnih nedostataka stvari Dvije su varijante kupnje na pokus . objektom kreditne prodaje moze biti samo pokretna stvai. u posljednja dva slucaja prodavatelj moze traziti isplatu cijelog ostatka cijene. ukljucivo pravila OGZ-a. Osnovni mu je ekonomski smisao poticanje prodaje odredene robe kreditiranjem kupca Prema definiciji iz ZOO-a.Realna prodaja.vlasnistvo prednika. ZOO je rijesio tako sto je tu mogucnost rezervirao iskljucivo za prodaju pokretnih stvari. U prometu ima odredenih stvari (uredaja. nije poznavalo tu vrstu prodaje. sto ce u pravilu biti ugovor o prodaji U protivnom kupcevi se vjerovnici mogu namiriti i iz kupljene stvari g) Kupnja na pokus (emptio adgustum) Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanacenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom daje isproba i utvrdi odgovara li njegovim zeljama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora. Prodavatelj ce sa svoje strane imati interes u dokazivanju deklarir anih svojstava stvari. Kod takve je kupoprodaje stranacka namjera upravljena na neposrednu izmjenu cinidbe i protucinidbe (npr. i to cist. Takoder se propisuju i bitni sastojci ugovora. njihov broj i njihovi rokovi U korist kupca statuirana su dva nesumnjivo vazna prava . prema ZOO-u. odnosno kupnje za gotovo. a kupac je duzan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru.pravo na odustanak od ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja ugovora. kupnja od nepoznate osobe itd ) Karakteristike te prodaje su slijedece Ako kupac za gotovo tvrdi da je 1 platio. takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. jer je njegova volja za prijenosom prava vlasnistva izrazena ugovorom o prodaji. i z i k slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. u odredenim vremenskim razmacima. ugovorom o prodaji pokretne stvari s obrocnim otplatama cijene obvezuje se prodavatelj da preda kupcu odredenu pokretnu stvar prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima. naime. bilo na osnovi raskida ugovora zbog zakasnjenja odnosno neisplate cijene.

Po svojoj konstrukciji. inace odgovara za stetu Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari predane kupcu snosi pro. niti je vrati u tom roku. dru g i da je ugovor o pu. nego od rezultata strucnog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrdenu upotrebu. Ta vrsta prodre prikladna je u prodaji vecih kolicina industrijske robe kad je unutar kupljene kolicine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duzan predati kupcu stvar jednaku uzorku ih modelu. odredi oblik. asortiman ih koju drugu pojedinost kupljene stvari. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje i nahodenja kupca. njihovoj duljini. Predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom. koju mu je predao nalogodavac. ZAMJENA (RAZMJENA) 1.prodavatelja u roku koji je utvrden ugovorom ili obicajem. u prodaji novina preko kolportera i knjiga preko knjizara i putujucih trgovaca. iako se rjesenje pretezito prihvaca i u usporednom obveznom pravu. vrsti kovine i si. 2 Objekt ugovora Objekt zamjene mogu hitisve stvari koje su u prometu Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. duzan je vratiti stvar prodavatelju. i) Prodaja sa specifikacijom. Prodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije. kad se ugovori prodaja 10 tona metalnih cijevi. sto znaci da kupac moze zahtijevati ispunjenje prema uzorku ili modelu. Naime. Suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine slucajne propasti ili ostecenja premdanj ome ne moze raspolagati sve dok mu ne bude vracena Ocito je da predaja stvari nalogo. j) Prodajni nalog Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obve. profilu. prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogucnosti opoziva. Prodajni nalog je kao zaseban ugovor poznat jos u pandektnom pravu pod nazivom contractus aestimatorius. prosuduje se prema pravilima o odgovornosti za neispunjenje obveze U tom slucaju kupac moze zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu stete. Postavlja se medutim pitanje kakav je to ugovor ako ne dode ili dok ne dode do promjene odnosno novacije u ugovor o prodaji? Odgovori su razliciti Jedni nalaze da je to modificirana kupoprodaja. Ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ih do proteka razumnog roka. mjeru. ako se zamjenjuje novac za novac. onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj. a ako takvog nema. sadrzaju i svrsi prodajni je nalog najblizi prodajnoj komisiji. a ta se druga obveze da ce joj kao protucinidbu dati neku drugu svoju stvar. pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ih ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se daje ostao pri ugovoru. njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moze opozvati. Mogao bi se koristiti npr. Buduci da nema obveze na predaju stvari. ili snizenje cijene ili raskid ugovora te naknadu stete U ostalim slucajevima prodaje koja se obicno naziva gradanskom prodajom. smatra se da je odustao od ugovora Ako je stvar predana kupcu do odredenog roka radi isprobavanja. prodati za odredenu cijenu i u odredenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda odredenu cijenu nalogodavcu do odredenoga roka. izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i pribliznog odredivanja svojstava stvari Prema ZOO-u (cl. boju itd. prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke. Na primjer. moze se prepustiti kupcu da naknadno dostavi prodavatelju specifikaciju o vrsti djevi. Nema sumnje da taj ugovor postaje ugovorom o prodaji. ali tek nakon isteka toka za prodaju posto nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrdene cijene nalogodavcu.zuje pokretnu stvar. nema vece prometno znacenje. velicinu. odgovornost prodavatelja za isporuku stvari koja nije jednaka uzorku ili modelu." davatelj do kupceve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duzan vratiti stvar Moguca je kupnja i uz tzv. cetvrti da je podvrsta ugovora o nalogu Usprkos slicnosti i nekim zajednickim elementima sa svakim od spomenutih ugovora. nakon sklapanja ugovora. h) Prodaja po uzorku ili modelu. nego tek predajom stvari. OGZ ga je uredio kao nalog prodaje (§§1086-1089) U nasem obveznom pravu do ZOO-a (cl 554 -556 ) nije bio zastupljen Po svemu sudeci prodajni nalog kao vr sta ugovor a kojim se u prodaji robe angazira netko drugi. dok vlasnistvo stvari zadrzava nalogodavac. Bez takve specifikacije prodavateljeva cinidba nije dovoljno odredena da bi je mogao uredno i pravodobno ispuniti. promjeru. t r e c i da je komisioni ugovor.38) sankcije za odstupanje od jednakosti s uzorkom ili modelom zavise od pravnog karaktera prodaje. Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi pretezito sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji. prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga sto mu je poznato o kupcevim potrebama Odluci li se sam izraditi specifikacijurprodavatelj je duzan upoznati s njome kupca i ostaviti mu razuman tok da izradi drukciju specifikaciju ili prihvati onu koju je nacinio prodavatelj.nomocstvu. prodajni nalog je u biti realni ugovor. Pojam Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezru ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveze predati drugoj strani odredenu stvar. ako se radi o ugovoru u privredi. 5. Medu objektima zamjene poseban polozaj ima novac. Sutnja se ovdje tumaci kao pristanak Izjavi li kupac da ne prihvaca kupnju. dok ne plati cijenu.primcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja. ne mora se uvijek raditi o zamjeni . Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome sto ne nastaje samim sporazumom stranaka. smatra se da je on kupio stvai. Medutim. Naime.

Medutim. Tako. u banci razmijenim novcanicu od 100 kuna za 10 novcanica po 10 kuna Medutim. Darovanje je ugovor koji se moze opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. Objekti darovne cinidbe. jedna strana daje kune. Objekt darovne cinidbe moze biti i imovino Medutim. radi se o zamjeni. mogu se darovati plodovi. sadasnje i buduce Na primjer.Zamjena je kauzalni pravni posao Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnistva Ugovor o zamjeni redovitoneformalan. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. niti se moze traziti protucinidba. u nacelu ne trazi odredeni oblik Ali ako se radi o darovanju nekretnina. Vidjeli smo vec u Opcem dijelu da ni darovanje pod nalogom (donatio sub modo) nije naplatan. ako je zamijenjena stvar slucajno pr opala ili je stavljena izvan prometa u casu sklapanja ugovora E smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Kao primjer zamjene prava navodimo ugovor o zamjeni stana koji je bio ureden u bivsem Zakonu o stambenim odnosima iz 1974 g. a daroprimcu se moia darovanjem njegova imovina povecati .vora vremenski odvojen od akta ispunjenja Za takvo se darovanje trazi oblik javnobiljeznickog akta Naprotiv. To znaci da se za cinidbu ne trazi. bar sto se tice kauze. Na primjer. potreban je pisani oblik Opoziv darovanja.Ako obje strane zamjenjuju domaci valutni novac. a to znaci da je za 7 perfekciju posla potreban prihvat obdarenoga Nitko se ne moze obdariti f protiv svoje volje a) Darovanje je besplatni pravni posao. samo sto se naplata ne sastoji u novcu. Razumije se. radi se o kupnji. DAROVANJE a) Opce napomene. Kod konsenzualnih je darovanja (obecanje darovanja) akt sklapanja ugo. kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja. npr. a druga dukate f) Karakteristike ugovora Zamjena je naplatni pravni posao. Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno. a ne o zamjeni Na primjer. To znaci da darovatelj nije morao uciniti odredenu cinidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu cinidbu. Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to radi li se o konsenzualnom darovanju (darovanje bezprave predaje). pravnim poslom opce naravi. prema pravnom pravilu. darovatelj ne moze to pravo dalje prenijeti. za valjanost ugovora potreban je pisani oblik g) Prijelaz rizika Kao i kod prodaje i ovdje se postavlja pitanje prijelaza rizika. a druga se strana obveze da ce takoder dati domaci novac. valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovica buduce imovine 5 Oblik darovnog ugovora. Zato se dolar ne zamjenjuje za kune. obdarenik) neku imovinsku korist. Darovanje moze biti ili konsenzualan ili realan ugovor Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. ili se pak radi o realnom darovanju. Animus donandi ("namjera darovanja) znaci da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti. Na primjer. nego se kupuje za kune. posudba ekonomski nije nista drugo nego darovanje uporabe2 b) Pojam darovanja. jer razliciti pravni poslovi mogu poprimiti karakter darovanja. tada je za prijelaz rizika odlucan ugovoreni trenutak za predaju. a kod kojega je objekt zamjene bilo tzv. Buduci da medu stvari u pravnom smislu spadaju danas i razni oblici energije. Medutim. nego besplatan posao. moze i energija biti objekt darovne cinidbe b) Osim stvari darovati se mogu i prava Pritom je vazno da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosim Na primjerTugovor kojim se osniva personalna sluznost jest stvarno darovanje prava plodouzivanja. jer je ono na njegovoj strani neprenosivo. Karakteristike. Darovanje smatraju neki teoreticari tzv. a ova to prihvaca. nego o kupoprodaji. nego ispunjavanje obveze koja je jednom preuzeta ugovorom. sto znaci odgovornost za slucajnu propast objekta cinidbe Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. ako se radi o zamjeni nekretnina. Ti razlozi su: . A i B sporazumiju se da ce zamijeniti A-ov bicikl za B-ov radio-aparat . ali takav koji vise ne sluzi kao mjerilo vrijednosti. Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimac. Animus donandi ne treba poistovjecivati s kauzom Kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnistva ili nekog drugog imovinskog prava. Stoga vracanje zastarjelog duga nije darovanje. Darovanje je u prvom redu ugovor. a druga strana obeca da ce za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni. nego u predaji neke druge stvari. stanarsko pravo (pravo trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu). Isto tako. Kao objekt darovne cinidbe mogu se u prvom redu javljati stvari i to sve stvari.

jer predaje stvar. zakupnik ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove.matelj prema darovatelju mora biti kaznjivo po kaznenom zakoniku). Troskovi takvih popravaka kao i troskovi koristenja stvari (voda. -odrzavati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj o svom trosku. nego tzv. Naime. Darovanja ima vise vrsta. Darovanje za slucaj smrti. U svezi s popravcima vazno je napomenuti da oni ne smiju ugroziti koristenje zakupljene stvari. Moze se dogoditi da popravke koje je duzan izvrsiti zakupodavac. npr. Od te obveze izuzimaju se sitni popravci koje zahtijeva redovita uporaba stvari. uza sve dodirne tocke zbog zajednickog porijekla. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom. Stovise. poslovne zgrade i poslovne prostorije. ZOO ne poznaje ugovor o najmu. ciscenje i si. jer on cijenu mora prenijeti u vlasnistvo zakupodavca U nasem se narodnom govoru zakup obradiva zemljista naziva »arenda« Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. nece primjenjivati na zakupe uredene posebnim propisima. Takve troskove duzan je zakupodavac naknaditi zakupniku Sa svoje strane zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca o potrebi popravka. i zakup poljoprivrednih zemljista. ima i drugih posebnosti koje ga. opoziv dolazi u obzir samo ako obdareni jos ima objekt ili njegovu vrijednost. rezim ugovora o najmu stana. koji bi spadao u onu staru grupu neimenovanih ugovora sa sadrzajem facio ut des (cinim da mi dades). tj u stanju kakvo je ugovorom odredeno odnosno koje je podobno za uporabu radi koje je ugovor sklopljen. koristenje i nije nista dingo nego uporaba prosirena pravom crpljenja plodova Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvar nopravni ovlastenik koji moze na drugoga prenijeti izvrsavanje svoga prava (npr. jedna se od vise poslovnih prostorija ne moze koristiti.opoziv zbog oskudnosti. Osnovno je kod tog ugovora da ispunjenje duzne cinidbe treba da se dogodi za zivota darovatelja. U zakup se obicno daju nekretnine . a ne na koristenje kao kod zakupa Tako su u ZOO usle samo opce odredbe o zakupu koje se. filmovi) Medutim. Osim vec spomenute osnovne razlike prema zakupu. pojmovno sirokim koncipiranjem zakupa. Bitna je karakteristika ovog darovanja da se ima ispuniti tek nakon smrti darovatelja Buduci da je tu vec po samom karakteru darovanja nuzno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja. izvrsi zakupnik. a ne na koristenje (st. zakup pokretnina dostaje rijedak. no ovdje spominjemo samo darovanje medu zivima i darovanje za slucaj smrti. moze opozvati darovanje Dakako. jasno je dosla do izrazaja teznja njegovih redaktor a da se njime obuhvati i najam. kao lex generali. ometah koristenje stvari u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme Ako je koristenje stvari zbog popravaka u stanovitoj mjeri ograniceno. 4 Obveze 1 prava stranaka Zakupodavac je duzan: -predati zakupcu stva r u ispravnom stanju. zakup broda U svim navedenim slucajevima postoje posebni propisi. 1 cl 567). tj sadrzaj obveze zakupodavca jest cinjenje (facere). sto znaci da ce odredbe ZOO-a o zakupu doci u obzir tek podredno. SljunCaia. cija je osnovna karakteristika davanje stvari na uporabu (bez crpljenja plodova). uzufruktuar). ZOO-a. jer prema ZOO-u (st 2 cl 567) uporaba obuhvaca i uzivanje stvari pod kojim se podrazumijeva pribiianje plodova. Vrste darovanja. U biti razlike ipak nema. ugovor kojim se predaje na koristenje kamenolom uz placu koja ce se davati po kolicini izvadenog kamenja nije ni zakup ni ortakluk. a sadrzaj obveze zakupniku je davanje (dare). struja. jer su npr okolnosti nalagale neodgodivu intervenciju. neimenovani ugovor. zakupnik ima pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju koristenja . mogu i takvi vjerovnici pobijati darovanje pod odredenim pretpostavkama. opoziv zbog nezahvalnosti daroprimca (djelo koje je ucinio daropri. prema odr edbi fli 568. a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duzan uzdrzavati. Na osnovi ugovora o zakupu. povrede nuznog dijela i zbog naknadno rodene djece. pasnjak itd) Medutim. kao sto cemo vidjeti. Ako darovatelj naknadno toliko osiromasi da nema vise sredstava za zivot. premda potrebni. Stovise zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ako bi popravci. opoziv zbog ostecenja vjerovnika Ako je darovanje ucinjeno sa svrhom da se time ostete darovateljevi vjerovnici. opoziv zbog povrede uzdrzavanja.zakup poslovnog prostora. pa ta cinjenica odreduje i objekte zakupa. A upravo su medu njima sve vaznije viste zakupa .obradiva zemljista. Darovanje medu zivima. ZAKUP Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da ce uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvarna koristenje Na prvi pogled ova se definicija razlikuje od one iz ZOO-a prema kojoj se kod zakupa stvar daje na uporabu.) padaju na teret zakupniku. cine razlicitim od ugovora o zakupu. za to je darovanje potreban oblik javnobiljeznickog akta.

-placati zakupninuu rokovima odredenim ugovorom. po svom izbom. zakonom ili obicajem u mjestu predaje stvari zakupniku Prema odredbi iz st. a zakupodavac je duzan naknaditi zakupniku nastalu stetu. raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine. kako bi zakupodavac mogao na vrijeme poduzeti potiebne mjeie Ako to ne ucini. a to su oni koji su u casu sklapanja ugovora bili zakupniku poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. U tom slucaju. zakupnik moze. zakupnik moze. naime. ko se pravom trecega samo ogranicuje zakupcevo pravo (npr na zakupljenom zemljistu treci ima sluznost puta).Zakupodavac ne moze. ledino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znacenja. nametnuo takvu odredbu zakupniku. -naknaditi stetu za koristenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. Cl. odgovornost zakupodavca za one nedostatke za koje je on znao. zakupodavac mu moze otkazati ugovor o zakupu Ugovor ce ostati na snazi ako zakupnik isplati duznu zakupninu prije nego mu bude priopcen otkaz ugovora. osim uz pristanak zakupniku. Ipak u nekoliko ce slucajeva odredba o iskljucenju ili ogranicenju odgovornosti biti nistava. Izmjene koje bi dovele do suzavanja koristenja stvari. 5 Podzakup Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. ugovor o zakupu se taskida po samom zakonu. placa polugodisnje ako se radi o zakupu na jednu ili vise godina. Ta se odgovornost odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ih redovitom koristenju. zakupniku pripada i pravo na naknadu stete Napominjemo da zakupnik ima sva spomenuta prava i kad zakupljena stvar nema neko od svojstava koja bi po ugovoru ili obicaju trebala imati ili ih za vrijeme zakupa izgubi. stvar se vraca u mjestu u kojem je bila predana. zakupnina se placa nakon isteka ugovorenog roka. ako drukcije nije ugovoreno ili ne proizlazi iz obicaja. Zakupnik je duzan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u casu predaje Dodatke koje je ucinio na stvari moze odnijeti (i u s t o 11. Pri tome nije odlucno je li stvar koristio on ili tko drugi po njegovu nalogu ili dopustenju Ako bi zakupnik i nakon opomene nastavio koristiti stvar protivno ugovoru ih njezinoj namjeni ih zanemari njezino odrzavanje i tako izazove opasnost znatnije stete. raskinuti ugovoi ili zahtijevati snizenje zakupnine Ako je nedostatak otklonjiv bez vecih nezgoda za zakupnika. ZOO zakupnina se. i kumulativno naknadu Stete. O pravnom se nedostatku radi ako treci ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljucuje ili ogranicuje zakupcevo pravo na koristenje stvari Utvrdi li se da trecemu doista pripada neko pravo (npr pravo vlasnistva) koje sasvim iskljucuje pravo zakupniku na koristenje stvari. pa i onda ako za njih nije znao Odgovornost obuhvaca i one nedostatke koji se odnose na svojstva i odlike stvari koji su izrijekom ili presutno predvideni ugovorom. zakupodavac ne odgovara Vilo je stroga. ali je namjerno propustio o njima obavijestiti zakupniku Za takve nedostatke zakupodavac odgovara makar su zakupniku ostali nepoznati zbog njegove (zakupceve) krajnje nepaznje. Ovlastenje zakupniku na davanje u podzakup ureduje se ugovorom o zakupu Ako drukcije nije ugovoreno. Slicno kupopiodaji i kod zakupa je dopusteno ugovoiom iskljuciti ili ogianiciti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke. zakupnik gubi pravo na naknadu stete koju bi pietipio zbog nedostataka ili nastale opasnosti Koja prava ima zakupnik kadstvar ima neki nedostatak? Razlikuju se neotklonjivi od otklonjivih nedostataka U slucaju neotklonjivog nedostatka koji je postojao u casu sklapanja ugovoia ili je nastao kasnije. Zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca bez odgadanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za tr ajanja zakupa kao i o svakoj nepi edvidenoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari. zakupnik moze dati stvar u podzakup ih na uporabu po nekoj drugoj osnovi (npr posudba). -snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari. -snositi odgovornost zapravne nedostatke zakupljene stvar i. -cuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu Ako nije sto drugo ugovoreno. medutim. Ponajprije kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih presutio zakupniku. imaju kao posljedicu snizenje zakupnine u odgovarajucem razmjeru. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godine. osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka. odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari. zakupnik moze zahtijevati ili otklanjanje nedostataka ili snizenje zakupnine Ne otkloni li zakupodavac nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio. ah samo ako se time ne nanosi steta zakupodavcu . po svom izboru.e n d i) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez ostecenja stvari Zakupodavcu se daje pravo da te dodatke zadrzi ako zakupniku naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vracanja. Ne plati U zakupnik zakupninu ni u roku od 15 dana od opomene. 2. ciniti izmjene na stvari koje bi ometale koristenje stvari. zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. zakupnik moze raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine Uz svako navedeno pravo. koristeci svoj monopolski polozaj. Za vidljive nedostatke. zatim kad nedostatak potpuno onemogucuje koristenje zakupljene stvari i napokon kad je zakupodavac. 583. Zakupnik je duzan: -koristiti stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domacin odnosno onako kako je odredeno ugovorom ih namjenom stvari.

ali u svakom slucaju Ikada prestane zakup 6 Prestanak zakupa I Zakup prestaje: . Ostalo poljoprivredno zemljiste nalazi se u vlasnistvu drugih pravnih subjekata. sto podrazumijeva sprecavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja visegodisnjim raslinjem. pravo da se za svoja potrazivanja prema zakupniku s naslova zakupa ■(uglavnom zakupnina) naplati izravno od podzakupniku. ribnjaci. zakupodavac i dalje moze biti samo vlasnik zemljista Novina je u tome da se glede poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave. 80/92 ) i Zakonom o poljoprivrednom zemljistu 3. Takoder je odredeno da poljoprivredno zemljiste oduzeto prijasnjim vlasnicima nakon 15 svibnja 1945. zakupnik nastavi koristiti stvar. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren. naime. ostaje u vlasnistvu Republike Hrvatske. kad je ono potrebno na osnovi ugovora ih nekog zakonskog propisa Dopustenje se moze uskratiti samo iz opravdanih razloga. pasnjaci. Ako. pa ako se ugovaratelji odluce na upis. izuzev ako je ugovoreno nesto drugo. nicima. .. moze doci do presutnog obnavljanja zakupa. medutim. ZOO daje zakupodavcu jedno znacajno ovlastenje Priznaje mu.davca i preuzima sva njegova prava i obveze prema zakupniku Zakupnik u tom slucaju moze otkazati ugovor o zakupu. Odluku o tome donosi nadlezno tijelo drzavne vlasti. Zastita poljoprivrednog zemljista obuhvaca zastitu od oneciscavanja i zastitu od smanjivanja ukupne povrsine poljoprivrednog zemljista Zastita od oneciscavanja provodi se radi osiguravanja proizvodnje zdr ave hrane. pod istim uvjetima kao i prethodni. nesmetanog koristenja i ocuvanja zivotnog okolisa Zakon o poljoprivrednom zemljistu ne sadrzi odredbe o ugovoru o zakupu. nepostivanje odredbe o obvezatnosti pisanog oblika imalo je za posljedicu nistavost ugovora ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji zele Potrebno je. i propascu stvari zbog vise sile Zakup ne prestaje smrcu bilo koje od stranaka. vec se nastavlja s njihovim nasljednicima. moze dati domacoj fizickoj ili pravnoj osobi u zakup na tri godine. a zakupodavac se tome ne usprotivi. Otkazni rok je 8 dana. prema novim propisima zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba Razumije se. vrtovi. duznost vlasnika i ovlastenika poljoprivrednog zemljista da obradivo poljoprivredno zemljiste odrzavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. Koristi se i Stiti na nacin odreden Zakonom o poljoprivrednom zemljistu. radi zastite zdravlja ljudi. ah samo ako nije drukcije [ugovoreno ili odredeno zakonom odnosno ne proizlazi iz obicaja. kao temeljnu. -otkazom. fizickih i pravnih osoba Glede koristenja poljoprivrednog zemljista Zakon o poljoprivrednom zemljistu ustanovljuje. bez obzira na protek vremena. livade.. pa i pretposljednjem iz 1990. vocnjaci. zahtijevanje pisani oblrk ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljista Stovise. trstici. moze dati dozvola (koncesija) stranoj i domacoj pravnoj ili fizickoj osobi. S tim u vezi je odredba prema kojoj se obradivo zemljiste koje je ostalo neobradeno u prethodnom vegetativnom razdoblju. Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzakup bez njegova dopustenja. 2 Subjekti u odnosu U odnosu na prijasnje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljista. ali samo dok se na temelju propisa o denacionalizaciji ne vrati prijasnjim vlasnicima. osim zemljista koje je oduzeto prijasnjim vlasnicima. smatra se da je sklopljen Jtjovi ugovor o zakupu na neodredeno vrijeme. To ovisi o ponasanju stranaka. nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren. Oblik ugovora Prema dosadasnjim zakonima o poljoprivrednom zemljistu. Prema Ustavu Republike Hrvatske poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku i uziva njezinu osobitu zastitu.istekom vremena.. zivotinjskog i biljnog svijeta. bi. postujuci zakonske otkazne rokove. No. i to iz iznosa koji on Iduguje zakupniku na osnovi podzakupa. pod uvjetima koji su utvrdeni Zakonom o koncesijama (Narodne novine.5 Spomenutim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu odredeno je da na poljoprivrednom zemljistu u bivsem drustvenom vlasnistvu nositeljem vlasnickih prava postaje Republika Hrvatska. sto znaci da ce se na nj primjenjivati opce odredbe o zakupu iz ZOO (cl 567-599) U smislu navedenog Zakona poljoprivrednim se zemljistem smatraju oranice. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. vinogradi. ako mu trajanje nije odredeno niti se moze ustanoviti iz okolnosti ih mjesnih obicaja. mocvare i drugo zemljiste koje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji. imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moze upisati u zemljisne knjige. a na strani zakupnika poljoprivredna organizacija u drustvenom vlasnistvu. Zakup ne prestaje ni kad zakupodavac otudi zakupljenu stvar trecemu (pribavitelju stvari) U tom slucaju pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupo.Zakupniku tu svrhu mora jamciti zakupodavcu da ce podzakupnik koristiti stvar onako kako je to predvideno ugovorom o zakupu. ■naime. individualni poljoprivredni proizvodac ili neki gradanin. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA 1 Opci pogled.

3. trajanje zakupa te druga prava i obveze ugovornih strana Ugovor o dugorocnom zakupu poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom zakljucuje se najkrace na pet godina. Zakupnik je duzan placati ugovorenu zakupninu. Osteceni zakupnik ima pravo na naknadu stete prema opcim pravilima o odgovornosti za stetu 4 Prava i obveze ugovornih strana U prvom redu*zakupodavac je ob. naknadu za koristenje uredaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima. Time je u obveznom pravu kod ugovora o zakupu napusteno obveznopravno nacelo preferencije.3 1. Subjekti i objekti. Ah zakupnik je duzan snositi troskove popravka ostecenja poslovnog prostora koje je sam prouzrocio Pri tome ne odgovara za pogorsanje poslovnog prostora. na poziv zakupnika. garaza i garazno rgjesto. ih pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvideno ugovorom odnosno stanje potrebno za obavljanje ugovorene djelatnosti Ovo posljednje moze uciniti ako to nije ucinio zakupodavac nakon sto ga je zakupnik na to pozvao i ostavio mu za to primjereni rok. zakupnik snosi troskove koristenja zajednickih uredaja u zgradi i troskove tekuceg odrzavanja poslovnog prostora (ciscenje. koja ima u vlasnistvu poslovni prostor u smislu njegove zakonske definicije Zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba. a to su poljoprivredno zemljiste i zakupnina.vezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predvidene djelatnosti i u tom ga stanju odrzavati. U sadrzaj ugovora svakako treba unijeti naznacenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. fizicka ih pravna. Ako to ne bi ucinio zakupnik ga na to moze siliti tuzbom ili raskinuti ugovor Za sve vrijeme zakupa zakupodavac je duzan odrzavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju. a najdulje na 30 godina Nakon proteka toga roka zakup se moze produljiti. duzan je placati mjesecno najkasnije do petog dana u mjesecu. 2 Oblik i sadrzaj ugovora Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku. ako nije drukcije ugovoreno. Poljoprivredno zemljiste u vlasnistvu drzave moze se dati u zakup domacoj i stranoj pravnoj i fizickoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina (cl 35 Zakona o poljoprivrednom zemljistu) ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureden je Zakonom o zakupu poslovnog prostota iz 1996 g2 (dalje: ZZPP). Nakon promjena u drustvenom i pravnom sustavu u nas. nacin njegova koristenja. Buduci da nema posebnih odredaba o zakupu poljoprivrednog zemljista. ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor Takoder ima pravo na naknadu stete ako bi zakupodavac zlouporabio svoje pravo Umjesto tih prava zakupnik se moze koristiti pravom na raskid ugovora. a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B . Ako ugovorom nije drukcije odredeno. Potrebno je posve odredeno navesti vrstu i velicinu poljoprivrednog zemljista. nije duzan placati zakupninu za to vrijeme. ulaze:poslovna zgrada. Zakupodavac je duzan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. moze se jednostavno reci da zakupodavac moze biti svaka osoba. uredaja i opreme do kojega je doslo zbog redovitog koristenja . soboslikarski radovi i si ). a usvojeno stvarnopravno nacelo prioriteta. odr edbu o ti ajanju ugovor a. 4 Sadrzaj ugovora. namjenu. opis poslovne djelatnosti koju ce zakupnik obavljati u poslovnim prostorijama. valja spomenuti i pravo zakupodavca da dodatno uredi poslovni prostor ih da izvede radove s ciljem snizenja troskova energije i odrzavanja Zakupnik nije duzan placati zakupninu. visinu i rokove placanja zakupnine. Osim obveze odrzavanja poslovnog prostora u ugovorenom stanju. Pisani oblik obavezan je za dugorocni zakup poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom. poslovna prostorija. odredbe o koristenju zajednickih prostorija i ur edaja u zgradi. duzan izvrsiti u primjerenom roku Ako to ne ucini u primjerenom roku. Ako ugovorom nije odreden rok placanja. Ako su u tu svrhu potrebni odredeni popravci on ih je. zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ih zahtijevati razmjerno snizenje zakupnine. Ako zakupodavac ne bi udovoljio toj obvezi. ti ptavo na useljenje ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor. kao objekt ove vrste zakupa. ukljucivo i strana fizicka osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja dopustene djelatnosti U poslovni prostor. visini zakupnine i nacinu njezina placanja. sitni popravci. Sklapagje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika U praksi se pojavilo pitanje kako treba rijesiti slucaj kad jedan zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A.U takvom slucaju prednost. mogucnost davanja u podzakup. Na pitanja zakupa poslovnog prostora koja nisu uredena tim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opca pravila o zakupu. kad je ugovor sklopljen na neodredeno vrijeme. Sredisnji dio ugovornog sadrzaja mora biti usredotocen na odredbe o bitnim sastojcima. zakupnik ih moze sam izvrsiti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor Ako zbog izvodenja popravaka zakupnik nije mogao koristiti poslovni prostor.morat ce ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. ugovaratelji ce slijediti opce odredbe ZOO-a o zakupu prilagodujuci ih prirodi objekta zakupa. u protivnom je nistav.

namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca. dvostranoobvezan. istekom toka. Istekom roka prestaje zakup kad je ugovor sklopljen na odredeno vrijeme Ako je ugovor o zakupu sacinjen kao ovrsna isprava u smislu Zakona o javnom biljeznistvu. ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a u svako doba. ako sadrzi izjavu potpisanu po protivnoj strani da se ne protivi otkazu. Na ugovor o podzakupu primjenjuju se pravila koja vrijede za ugovor o zakupu poslovnog prostor a Prestanak ugovora. Ako nije ugovorom drukcije odredeno. Jos nekoliko pravila o otkazu ugovora sklopljenog na neodredeno vrijeme Prije svega takav ugovor ne moze prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja. vraca sintezi najma i zakupa u jedinstveni ugovor o zakupu. povrsina. npi. no ZOO se. zakupnik nema pravo poslovni prostor ih njegov dio dati u podzakup drugome. za razliku od koristenja. iz zakonom predvidenih razloga. pored odredaba ZOO o zakupu u nasem je pravu zasebno ureden ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova iz 1996 g. ima snagu ovrsne isprave Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt ili ako na bilo koji drugi nacin treca osoba stekne od zakupodavca objekt. ako nije drukcije ugovoreno Uredaje koje je ugradio u poslovni prostor ima pravo odnijeti (ti« tolletidi)^osim ako bi to prouzrocilo ostecenje prostora Podzakup. bez obzira je li sklopljen na neodi edeno ili odredeno vrijeme. ne dovede poslovni prostor u stanje u kojem ga je duzan predati odnosno odrzavati.Vazno je istaknuti da zakupnik nema ptavo ciniti preinake poslovnog prostora kojima se bitno mijenjaju konstrukcija. ako se pogleda kratko povijesni razvitak ugovora o najmu.ispraznjenje prostora i njegova predaja zakupodavcu provodi neposredno na osnovi ugovora o zakupu Zakonom o zakupu poslovnog prostora posebno je detaljno razraden prestanak ugovora otkazom. ako ne placa zakupninu te kada je zakupodavcu nuzan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti (cl 27 ZZPP) Zakupnik takoder moze otkazati ugovor u svako doba. otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a. Ugovor o zakupu poslovnog prostora prestaje otkazom. Razlika prema zakupu je u tome sto uporaba.6 (dalje: ZNS). . Tako moze svaka strana. odustankom. nego treca osoba stupa u prava i duznosti zakupodavca Time smo dobili primjer prijenosa ugovora na temelju zakonske odredbe Zakup ne prestaje ni u slucaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene (kad se radi o pravnoj osobi). raskidom. Ovaj se ugovor moze zakljuciti na neodredeno ili na odredeno vrijeme Najam je jedan od obveznopravnih ugovora Medutim. pa i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. u tom se razvitku opazaju vrlo interesantne tendencije U rimskom pravu bio je ugovor o najmu samo jedan oblik sireg ugovora poznatog pod nazivom locatio-conductio Taj ie ugovor u sebi sadizavao i najam i zakup. ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju stetu. ukljucujuci i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. naime. Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredeno vrijeme. ugovor o sluzbi i ugovor o djelu) gotovo vise nemaju nikakvih dodirnih tocaka s najmom Jedno vrijeme je izgledalo da ce se definitivno raspasti ogezeovska simbioza najma i zakupa. osim ako strane nisu drukcije ugovorile ili postoji neki od prethodno navedenih razloga Otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukcije odredile. od razloga na koje se moze pozivati samo jedna ih druga strana. od kojih neki (kao. prestati i zakup na odredeno vrijeme. ne obuhvaca i uzivanje u smislu pribitania plodova (zarada i sl. Ali otkazom moze. a najmoprimac se obvezuje za to placati odredenu najamninu. ako zakupodavac.) Najam je konsenzualan. kao sto je receno kod zakupa. u primjerenom roku. NAJAM 1 Pojam i karakteristike. raspored. Medutim. ali se ugovor moze otkazati i putem javnog biljeznika U ovom posljednjem slucaju javni biljeznik sastavlja o priopcenom otkazu zapisnik. Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odredenu stvar na uporabu. razumije se. naplatan i kauzalan ugovor Kauza kod najma je naplatno prepustanje stvari na uporabu. ugovor o zakupu ne prestaje. tada nasljednici odnosno pravni sljednici zakupnika stupaju u njegova prava i obveze. te ugovor o sluzbi i ugovor o djelu Tijekom vremena svi su ti razliciti oblici jedinstvenog najamnog ugovora postali potpuno samostalni ugovori. Stoga ce se odredbe ZOO o zakupu primjenjivati na ugovor o najmu stana samo supsidijarno. Pri tome treba razlikovati razloge koji daju pravo na otkaz ugovora jednoj i drugoj ugovornoj strani. LJ protivnom zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete Osnovno je pravo zakupnika da se poslovnim prostorom namjenski koristi s tim da ga po prestanku zakupa preda zakupodavcu u stanju u kakvom ga je primio.4 tada se ovrha . u svako doba. Prednost takvog otkaza je u tome sto taj zapisnik. Otkaz se daje u pisanom obliku i dostavlja preporucenom postom zakupodavcu.

nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS). Podnajam. -otkazom. Najmodavac moze biti vlasnik stana. opis stana ih dijela stana koji se daje u najam. Ugovorni sadrzaj stranke u nacelu oblikuju prema svojim potrebama. zajednickih uredaja i zemljista koje sluzi zgradi. Za valjanost ugovora o najmu stana zahtijeva se p i.prvi se odnosi na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplacanje najamnine i drugih troskova.). moze u iznajmljene prostorije ulaziti samo uz odobrenje najmoprimca. roditelje ih osobe koje je duzan uzdrzavati Otkazni tok u slucaju prve grupe razloga je tri mjeseca. uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd. ZNS nije prepustio u potpunosti utvrdivanje visine najamnine ugovornim stranama On razlikuje zasticenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu. najmodavac ima zakonsko zalozno pravo na unesenom pokucstvu i drugim pokretninama najmoprimca i clanova njegova obiteljskog domacinstva On ima i pravo te stvari. iznimno s oba bracna druga Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i clanovi njegova obiteljskog domacinstva. zgradi ih zajednickim prostorijama Za duznu najamninu i pocinjenu stetu sohdarno odgovaraju najmoprimac i clanovi njegova domacinstva Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednickih prostorija. Izostane li.raskidom. prilikom iseljenja najmoprimca. koja ne moze biti niza od troskova redovitog odrzavanja zgrade. dijelova i uredaja zgrade koji su nuzni za uporabu stana Takoder i zemljista koje sluzi zgradi 5. 3. Najmodavac moze otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvidenih u ZNS Dva su razloga . podaci o osobama koje ce imati ptavo uporabe stana zajedno s najmoprimcem. Oblik i sadrzaj. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovorenoj uporabi stana Tako. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. a za drugi razlog sest mjeseci. Medutim. Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvrsiti nikakve preinake u stanu. npr. Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza i) . Najmoprimac je duzan cuvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kome je stan primio Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je doslo zbog redovite uporabe stana. J ty Stanom se. Ipak ZNS naznacuje sto bi osobito trebalo uci u njegov sadrzaj. osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca. Objektom ugovora o najmu stana moze biti i dio stana (cl 5 ZNS) 2 Subjekti. najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena.U nastavku cemo izloziti najvaznije elemente ugovora o najmu stana. Glavna najmoprimceva obveza je da na vrijeme placa najamninu Rokovi placanja odreduju se ugovorom ih propisom. odredbe o primopredaji stana. a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ih da u njega useli svoje potomke. odredbe o odrzavanju stana i upor abi zajednickih prostorija. a najmoprimac svaka fizicka osoba. 4 Obveze i prava stranaka Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimci! preda stan pogodan za stanovanje i omoguci mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrzava Za eventualne nedostatke i stetu njima prouzrocenu najmodavac odgovara prema opcim pravilima obveznog prava.s a n i oblik. Prema ZNS raskid je rezerviran samo za najmodavca i to u dva slucaja I ako najmoprimac svojom krivnjom nanese stetu zajednickim prostorijama. placaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja. Ugovor o najmu duzan je najmodavac dostaviti nadleznom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu. u smislu ZNS. zadrzati dok mu ne bude placena duzna najamnina odnosno naknada stete. Ako najmodavac daje otkaz iz drugonavedenog razloga duzan je prema ZNS (st 2 cl 21) osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. —Zasticenu najamninu. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom. uredajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrsi preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazlozenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana . vrste troskova u vezi sa stanovanjem i nacin njihova placanja i vrijeme trajanja najma. Najmoprimac moze dati stan ih dio stana u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o podnajmu duzan je najmoprimac dostaviti najmodavcu i poreznoj upravi 6 Prestanak naima Ugovor o najmu stana prestaje: . To su: imena ugovornih strana. Najmodavac ne moze dati otkaz iz prvonavedenog razloga ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana Opomena nije potrebna ako najmoprimac vise od dva puta postupi suprotno ugovoru odnosno Zakonu. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuzan radi odrzavanja objekta ili u vezi provjere dogovorenog nacina uporabe. ako je sklopljen na neodredeno vrijeme Najmoprimac moze otkazati ugovor o najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje tri mjeseca prije dana iseljenja Obrazlozenje nije potrebno. treba obratiti paznju na odredbu ZNS-a prema kojoj se ugovor o najmu na odredeno vrijeme smatra presutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako nijedna ugovorna strana. smatra skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje cine zatvorenu gradevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Ostali najmoprimci placaju tzvslobodno ugovorenu najamninu\ no predvidena su odredena ogranicenja i za njezinu visinu. ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje. Za duznu najamninu i naknadu stete na stanu i uredajima.istekom vremena. branitelji. visina najamnine i nacin njezina placanja. zajednickih dijelova. ugovor je nistav.

najmoprimac se moze obratiti tuzbom sudu pa ce presuda suda zamijeniti taj ugovor. Novac ima nominalnu i unutarnju vrijednost Iz iskustva znamo da moze nastati periodicki disakord izmedu tih dviju vrijednosti. na njegovo dijete. Ih. a time i medusobno pomaganje Medutim. tek bismo napomenuh da. ZAJAM 1. osim zasticene najamnine.M -spor azumom ugovornih strana u svako doba Sporazumom ureduju nacin i vrijeme primopredaje stana Slicno kao kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smrcu. a stjecanje vlasnistva samo je nuzna posljedica ostvarenja toga cilja Zajam je u nacelu neformala n pravni posao. promjenom ili prestankom (ako je pravna osoba) najmodavca. Kao sto je vec receno kod novcanih obveza. Uz kamate je n a. U slucaju prodaje stana. Pojam Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odredeni iznos novca ili odredenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. odbio sklopiti ugovor o najmu.cinidba vrijednosti. nije oblik ugovora o zajmu. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika odnosno pravnog sljednika Ako umre ih napusti stan najmoprimac ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova bracnog druga.unutarnja vrijednost. Ako bi vlasnik. pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu Ako te osobe zele preuzeti prava i obveze iz ugovora moraju se sporazumjeti koja ce od njih prihvatiti polozaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca Potrebno je napomenuti da se rezim ugovora o najmu stana unekoliko mijenja ako se sklapa sa zasticenim najmoprimcem. prema odredbi iz Cl. Iz tih primjera vidimo da za A-a ima novac odnosno cigla vrijednost samo onda ako ne mora vratiti isti novac odnosno istu ciglu.platni pravni posao. Prema prvoj je kod vracanja mjerodavna nominalna. ZOO je prihvatio nominalisticku teoriju. poslije odredenog vremena. nego je novcana cinidba . Kao objekti zajamske cinidbe mogu se pojaviti novac ili zamjetljive stvari Danas je potrebno praviti tu razliku izmedu objekta zajamske cinidbe zato sto novcana cinidba nije cinidba davanja zamjenjivih stvari. a prema drugoj . Objekt zajamske cinidbe. a ako ovoga nema. ako zajmodavac nije bio vlasnik stvari. sto kod zajma znaci da se zajmoprimac oslobada obveze kad isplati onaj broj novcanih jedinica na koji njegova obveza glasi a) . Njegov susjed B slucajno ima cigle i on mu pozajmi. A mora poslati svoju bolesnu zenu u bolnicu na hjecenje. a da istodobno nema ni cigle na skladistu mjesne ciglane. a zajmoprimac se obvezuje da mu. zasticeni najmoprimac ima pravo prvokupa. Zato su u vezi s ispunjenjem novcane cinidbe postavljene dvije oprecne teorije: nominalisticka ivaloristicka. a beskamatni zajam je besplatni pravni posao Zajam je pravni instrument koji omogucuje kreditiranje. Zajam moze biti naplatni ili besplatni pravni posao. 500 komada. a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora Zajam je dvostranoobvezni ugovor jer svaka je ugovorna strana istodobno i duznik i vjerovnik. pravo na drugi useljivi odnosno odgovar ajuci stan s pravima i obvezama zasticenog najmoprimca. o najmu stana na neodredeno vrijeme. nista se ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 ih 5 kuna. ZNS (cl. Te osobe imaju pravo. Zbog toga je nuzno da zajmoprimac postane vlasnik stvari. Prema ZOO-u (cl. trenutno nema novaca. Naime. Zajam je instrument pomocu kojega se omogucuje koristenje tudeg kapitala ih tudih zamjenljivih stvari Na primjer. a nema novaca da plati bolnicke troskove No on ce ipak pomoci svojoj zeni tako sto ce od nekoga pozajmiti potreban novac i kasnije ga vratiti. stoga zaduznica. zajam je konsenzualni ugovor. takav najmoprimac ima odredenu zastitu od otkaza ukljucivo i. prilikom sklapanja ugovora. pisani oblik zahtijeva za ugovor o kreditu. nije uopce ni nastao valjani ugovor o zajmu Zajam je k a u z a 1 n i pravni posao Ali svrha ih cilj zajma nije stjecanje vlasnistva Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi).30-49) podrobno razraduje ugovorni polozaj zasticenog najmoprimca. iskustvo je pokazalo da se od zajma kao instrumenta uzajamnog pomaganja moze stvoriti instrument bezdusne eksploatacije uz pomoc lihvarskih kamata. 557). recimo. Ovdje ne cemo ulaziti u pojedinosti. jer nastaje samim sporazumom stranaka. nego samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je duznik primio stvari ih novac i obvezao se da ih vrati Iznimno se. ugovoriti zasticenu najamninu. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana. zajam je bio realni ugovor za ciji nastanak je bila potrebna predaja stvari. stoga je sasvim svejedno o kojoj se vrsti novca r adi Na primjer. Ali. na zahtjev najmoprimca. 2 Karakteristike zajma Po obveznom pravu do ZOO-a. ti pisana isprava koju izdaje duznik vjerovniku. prema ZOO-u (cl 1066). A-u se zbog potresa srusi zid Uzmimo da A. s tim da mu kasnije vrati istu vrstu cigle. zajmoprimac ce postati vlasnik pozajmljene stvari samo onda ako je zajmodavac bio vlasnik Prema tome. vrati isti iznos novca odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kakvoce. 30 ZNS danom stupanja na snagu toga Zakona bivsi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu) stjecu prava i obveze najmoprimca. u nekim slucajevima.

ugovor o kteditu je' nesumnjivo. Smatramo da ce biti dovoljno ako ukratko prikazemo samo neke od njih Investicijski zajam. ugovora o zajmu ima vise vrsta. na odredeno ili neodredeno vrijeme. To znaci da je vjerovnik dao zajam istom onog casa kada je kupio obveznicu. onda kad to zajmoprimac zatrazi. dotle je kod investicijskog zajma upravo ta namjena zajma bitan element ugovora. To je zajam s ugovorenom namjenom. a svakako za godinu dana od sklapanja ugovora. iste vrste i kakvoce. 1065-1071). Njime se najcesce sluzi drzava kad je potrebno prikupiti sredstva za neku opcekorisnu svrhu Takvi se zajmovi obicno nazivaju narodnim ili drzavnim zajmovima 6. medutim. Posudba je jednostranoobvezni ugovor. 5. korisnik kredita moze.. uz prethodnu obavijest banci. da je uvijek naplatan. otkaz zajma od strane zajmodavca itd. a ne onu koja je ugovorena Ako je zajmodavac banka. vratiti kredit prije roka. po svojim bitnim sastojcima i karakteristikama u osnovi vrsta zajma. o cemu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu stetu. nema nikakvih zapreka da ugovor o investicijskom zajmu sklope i same fizicke osobe Emisijski zajam. Pravo zajmoprimca da trazi predaju stvari zastarijeva za tri mjeseca od zajmodavceva zakasnjenja. s time da je posudovnik mora nakon odredenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. Najvaznija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme. ali odgovar a za stetu koja je zajmodavcu prouzrocena odustankom. za neku namjenu ili bez utvrdene namjene. Po jednoj se predvida da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sume Po drugoj se pak predvidaju sankcije zbog nekoristenja zajma za ugovorenu namjenu Sankcije ce u pravilu biti imovinskopravne (npr da je zajmoprimac odjednom duzan vratiti cijeli iznos zajma. ZOO-a piema kojoj zajmodavac moze izjaviti da raskida ugovor. ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od zajmodavcevog trazenja da mu se zajam vrati. U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu.tj uvijek se daje uz kamatu i da je formalan. Istodobno ona je realni ugovor Duznik stjece samo neposredni posjed stvari i mora vratiti upravo tu istu stvar .jer se mora sklopiti u pisanom obliku Banka moze otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski. Zajmodavac moze odbiti predaju obecanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoce li biti u stanju vratiti zajam Trazi se jedino da zajmodavac to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora odnosno da je pogorsanje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu kolicinu stvari. ugovor o investicijskom zajmu mora biti sklopljen u pisanom obliku Takav zajam je redovito naplatni posao Medutim. a korisnik se obvezuje da banci placa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nacin kako je utvrdeno ugovorom« b) Iako sistematiziran kao zaseban imenovani ugovor. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava. a vjerovnici zatim te obveznice kupuju. U tom slucaju banka mu ne smije uracunati kamatu za razdoblje od vracanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebalo vratiti kredit.). Ovdje moze doci do primjene i odredba iz cl 566. ako vrijeme nije ugovoreno. zajmoprimac je duzan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka knji. da je objekt cinidbe iskljucivo nov a c. karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka. Banka moze odobriti kredit i na temelju zalaganja stvari ili vrijednosnih papira POSUDBA 1. Investicijskom je zajmu svrha da ga zajmoprimac koristi za investicije Ali kako se zajmoprimac mora koristititi zajmom za odredenu svrhu. Pojam i osnovne karakteristike. ako zajmoprimac upotrijebi pozajmljeni novac u neku drugu svrhu. A sto ako rok nije ugovoren? Ako se tok ne moze odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan. Ugovor o kreditu Odvojeno od ugovora o zajmu. Ugovor o emisijskom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje Naime. Zajmoprimac ima pr avo vratiti zajam i prije roka. a unutar skupine tzv bankarskih poslova. Dok kod obicnog zajma nema uopce govora o tome da se kao bitni element samog ugovora navede za sto ce zajmoprimac pozajmljeni objekt upotrijebiti. Kao i kod zajma. ZOO je normirao i ugovor o kreditu (cl. ako bi banka time dosla u bitno nepovoljniji polozaj Korisnik moze odustati od ugovora prije nego se pocne koristiti kreditom. Tipican primjer ugovora o emisijskom zajmu je npr zajam za izgradnju cesta i drugih krupnijih objekata.Neke vi ste zajma Do sada smo govorili o opcim karakteristikama i nacelima ugovora o zajmu. u ugovor treba unijeti jos dvije klauzule. Medutim. ako korisnik kredita postane insolventan i u slucaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika. Posudba je realni ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani (posudovniku) odredenu stvar na besplatnu uporabu. ugovor o emisijskom zajmu nastaje kad duznik izda javne obveznice o zajmu.Obveze i prava stranaka. Zajmoprimac moze odustati od ugovora o zajmu piije nego mu zajmodavac pieda objekt zajamske cinidbe. Ne mozemo govoriti o svima.

sam vlasnik moze si posuditi vlastitu stvar. Posudovnik odgovara posuditelju za stetu do koje je doslo zbog protuugovorne uporabe stvari Na primjer. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari Posudivanje pokretnih stvari je cesto i uobicajeno. treba uvijek posebno ugovoriti nacin uporabe i individualno vracanje. za posudbu nije bitno je h stvar potrosna ili nepotrosna. onda se glede same uporabe i ne mora nista posebno ugovoriti. svojoj snahi koja uci sivati ostavio je na tom stroju usus u tr ajanju od 5 godina. recimo. Za pretjerano istrosenje stvari odgovara posuditelju Na primjer. npr posudi B-u svoj dzepni sat i nista ne ugovore glede nacina uporabe No usprkos tome sigurno je da B ne smije upotrijebiti sat za tucanje oraha Ako je u ugovoru o posudbi bilo tocno odredeno vrijeme trajanja posudbe. posudovnik ima pravo vratiti posudenu stvar prije roka Kao sto kod nacina uporabe. za 2 sata 4. duzan je hraniti konja kojega je na nekoliko dana posudio radi jahanja. Nakon toga posudovnik pronade stvar On nema pravo zadrzati stvar protiv volje posuditelja ako je posuditelj spreman da mu vrati ono sto je za stvar primio To znaci da posudovnik samim tim sto je platio vrijednost stvari nije postao i vlasnik posudene stvari. stovise. smatr alo se. mogu biti samo nepotrosne stvari. Na primjer. pa makar stvar bila posuditelju doista potrebna Medutim. isto se tako i kod vremena uporabe moze trajanje odrediti i s obzirom na cilj uporabe i s obzirom na vrstu stvari Razumije se da to dolazi u obzir onda ako strane nisu odredile rok trajanja Uporabe Ako A posudi roman od 1. Buduci da se kod posudbe stvar daje na uporabu.000 stranica B-u. tada je mjerodavan uobicajeni nacin uporabe posudene stvari A. tat posudi nekome ukradeni bicikl Stovise. na 15 dana 3 Prava posudovnika. tada se. recimo. stavi na kola 1. posudovnik nije duzan na zahtjev posuditelja vratiti stvar prije roka. Kci koja je vlasnik stroja moze doci u situaciju da od snahe posudi svoj vlastiti stroj. Ako imamo na umu da ni kod posudbe nije teziste toliko na kakvoci stvari koliko na nacinu uporabe. Posudovnik mora stvar uredno upotrebljavati. mozemo reci da objekt posudbe mogu biti potr osne i nepotrosne stvari. Potposudba. ali nije ustanovljena ni svrha ni vrrreme uporabe. Ako posudovnik bez pristanka posuditelja dade stvar u potposudbu. duzan mu ih je posuditelj u potpunosti naknaditi. ako se posuduju potrosne stvari. A. nece moci traziti povrat. krace. Posudovnik je duzan snositi sve troskove koji su redovito spojeni s uporabom posudene stvari. usprkos tome B. Na primjer. a mora se nakon dovrsene uporabe vratiti ista stvar. Ako se stvar pogorsa ili propadne. Duznosti posudovnika. dobili bismo. Interesantna pravna situacija nastaje ako je posudovnik stvar izgubio. Nacin uporabe uglavnom izlazi iz same prirode stvari. Takvi izvanredni troskovi bih bi. objekt posudbe. da objekt posudbene cinidbe ih. je oporucno ostavio sivaci stroj svojoj kceri. a ne bi bio pogodio stvar da nije bila dana u potposudbu To je tzv. A. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. prema pravnim pravilima OGZ. jer se to samo po sebi nikad ne podrazumijeva Tako. tj vracanje upravo same te stvari. odgovara ne samo za skrivljenu Stetu nego i za slucajnu propast stvari ako se slucaj dogodio kod potposudovnika. npr mozemo radi ukrasa posuditi kilogram voca. u reklamne svrhe posuditi zid kuce. dok je posudivanje nekretnina mnogo rjede Mogao bi se. prema pravnom pravilu iz OGZ-a. a on mu je vrati svu poderanu i prljavu.000 kg tereta. npr troskovi lijecenja posudene zivotinje. Besplatnost je toliko bitna za posudbu da nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe cim bismo. posudovnik je duzan naknaditi skrivljenu stetu. Iz samog ugovora oposudbi posudovnik nije ovlasten stvar dati drugome u potposudbu. pa ju je posuditelju platio. npr. UGOVOR O DJELU . umjesto posudbe. A posudi B-u kola i upozori ga da se na kola ne smije staviti vise od 500 kg tezine i No. —Izvanredne troskove snosi posuditelj. povod Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlasteno dao u potposudbu. Prekarij Ako je stvar predana na uporabu.Medu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. uopce ne radi o posudbi. On je. Medutim. Posudovnik ima pravo sluziti se stvar ju onako kako je to ugovoreno. npr predah stvar na uporabu za placu. Medutim. i kola se slome Cak ako i ne dode do stete. odnosno ako nije nista ugovoreno. Takva se posudba naziva »posudbom za diku« (icommodatum adpompam vel ostentationem). nego o prekariiu Za prekaiij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moze u svako doba opozvati. Medutim. te treba vratiti upravo to isto voce. najam. ali treba reci da se radi samo o izlaganju. Za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari Posuditi se moze i tuda stvar Na primjer. 2 Objekt posudbe. duzan takve troskove predujmiti posudovniku Ako je pak izvanredne troskove platio sam posudovnik. nego je bitno da se mora vratiti ista stvar y Ali ako se u posudbu daju nepotrosne stvari. posuditelj je ovlasten posudovniku oduzeti stvar zbog protuugovorne uporabe stvari. posudi B-u na citanje potpuno novu knjigu.

nego rezultat rada (npr. pregledati izvrseno djelo cim je to po redovnom toku stvari moguce i bez odlaganja obavijestiti izvodaca o nadenim nedostacima. a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moze ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti Zbog nedostataka izvrsenog djela. cinidbi rada Medutim. znanstvenih i umjetnickih tvorevina (npr izradba nacrta. Za sve vrijeme obavljanja posla. 4 Prestanak ugovora Uz slucajeve prestanka opceg znacenja. bez obzira na to ciji je materijal. onjedvostranoobvezan i naplata n. rad smatrali bitnom odnosno vaznijom komponentom. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obicnim pregledom (skriveni nedostaci). popravak slozenog stroja. kao sto je izradba ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. izradbu portreta kvalificirati kao ugovor odjelu i onda kad slikar upotrijebi svoje platno i boje. a druga (narucitelj) platiti joj za to odredenu naknadu. snositi odgovornost za nedostatke djela Narucitelj je duzan: . Na osnovi prirode izvodaceva posla kao objekta cinidbe nije tesko ugovor o djelu razgraniciti od ugovora o punovlascu. ponekad i vilo slozeno. dakle. napokon. .) 2 Djelo. kad se netko obveze da ce za drugoga brati kukuruz ih pomagati u njegovoj radionici) na kojoj se temelje ugovori o sluzbi odnosno ugovori o radu. osim ako stvai propadne iz uzioka za koji ne odgovara (npr vise sirej. kao njegovim bitnim sastojcima. ako nije drukcije ugovoreno. izraditi skulpturu). izvodenje lijecnicke operacije i dr ). autorski ugovor. jer su kod posljednjeg objektom cinidbe iskljucivo pravni poslovi. narucitelj se ne moze pozvati na nedostatke. 3 Osnovne obveze i prava stranaka Izvodac je duzan: izvrsiti djelo prema ugovoru i pravilima struke. U . Objekt cinidbe izvodaca je izvrsenje odredenog djela ZOO (cl 600) pod djelom podrazumijeva odredeni posao. kao i nedostatke u naruciteljevu nalogu. No. geolosko istrazivanje nekog podrucja.Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvodac ili poduzetnik) obaviti odredeni posao. ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla. osim ako strane ne ugovore odredeni oblik Takoder je za ovaj ugovor karakteristicno da je obveza izvrsenja diela vrlo cesto strogo osobna (npr izrada portreta. smatra se da je uvijek ugovoi o djelu ako su ugovaratelji imah na umu narocito izvodacev rad. ugovor o djelu je i neformalan ugovor. pravljenje nakita) do najslozenijih tehnickih. Cija kauza je izvrsenje nekog posla uz naknadu i. upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj piedao.Tako ce narucitelj moci raskinuti ugovor u ovim slucajevima: sve dok djelo nije dovrseno. piedati narucitelju izradenu ili popravljenu stvar. nije duzan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga. uz placanje ugovorene naknade umanjene za troskove koje izvodac nije ucinio. kod ugovora o djelu posebice dolaze u obzir ovi nacini prestanka: izvrsenjem djela i isplatom naknade. kao sto su npr ugovoi o gradenju. a prodaja kad se izvodac obveze izraditi pokretnu stvar od svoga materijala. ako su. raspon i raznovrsnost poslova koji dolaze u obzir vrlo su veliki od jednostavnih fizickih poslova (npr iskop kanala. ZOO daje dva kriterija | pripadnost materijala i predodzbe ugovornih strana r Ugovor o djelu je kad se narucitelj obveze dati materijal ih bitan dio materijala. Ugovor o djelu je u prvom redu konsenzualni ugovor.primiti izvrseni rad: -isplatiti ugovorenu ili na drugi nacin odredenu naknadu.raskidom ugovora. na primjer. duzan ga je izvrsiti za vrijeme koje je iazumno potiebno za takvu vrstu posla. svaka strana ima i pravo jednostr anog raskida ugovora . Izvodac ima zakonsko zalozno pravo na izradenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroseni materijal. duzan ga je izvrsiti osobno Kad rok izvrsenja djela nije ugovoren. narucitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa. kad god hoce. Sadrzaj cinidbe je cinjenje (facere). Sto znaci da je rijec o tzv. inace odgovara za stetu. a izvodac ne postupi po njegovu zahtjevu. razlikovati ugovoi o djelu od ugovora o prodaji. Sa svakim od tih prava moze se kumulirati zahtjev za naknadu stete. sasiti vjencanu haljinu. Pi ema tom korektivnom kriteriju trebalo bi. ovisno o odredenim pretpostavkama. Teze je. Za pojedine vrste poslova odnosno djela s vremenom su se razvili i i posebni ugovori o djelu. Kao sto se vidi. sivanje odijela. Osim sporazumnog r askida koji je moguc u svako dooa. raskid ugovora ih snizenje naknade. zatim je i k a u z a 1 a n ugovor. ako je izvodaca upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. prijenos tereta). duzan je obavijestiti izvodaca najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja Poslije dvije godine od primitka posla. narucitelj moze. izradbe razlicitih predmeta (npr. njezin objekt nije funkcija rada (npr. dalje. alternativno koristiti se pravom na otklanjanje nedostataka. a izvodac mu je duzan to omoguciti. ugovoi o prijevozu. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljan sporazum strana o djelu i naknadi. strucno predavanje i si. jer se za izvrseno djelo uvijek daje naknada.

). na ugovot o gtadenju mogu se supsidijaino primjenjivati odredbe za ugovor o djelu. ZOO dopusta mogucnost izmjene cijene. Bitan element ugovora o gradenju je i cijena radova Dva su osnovna nacina na koji se odreduje: po jedinici mjere ugovorenih radova. neocekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neocekivanim dogadajima Za takve radove izvodac ima pravo na pravicnu naknadu. izvodac moze traziti povecanje cijene samo ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veca za vise od deset postotaka. za s razliku od ugovora o djelu. ocito zbog specificnosti i gospodarske vaznosti svoga djela. umre narucitelj kojemu je trebalo izraditi cipele). tako da bi ta cijena trebalo da bude veca za vise od dva postotka. jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. Odgovornost za solidnost gradevine Osim odgovornosti za ostale nedostatke gradevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuce odredbe ugovora o djelu. ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogucnost. izvodac ne moze traziti povecanje ugovorene cijene Izuzetak su tzv. vodovodi.vezatnost stalnog nadzora 6.gubitkom radne sposobnosti izvodaca (npr zbog bolesti. Nadzor aad radovima. UGOVOR O GRADENJU 1. Medutim. od kojega bi po zahtjevu narucitelja trebao izraditi naruceno djelo. izvodac koji je u roku izvrsio radove moze zahtijevati povecanje cijene radova ako su se u vremenu izmedu sklapanja i ispunjenja ugovora povecale cijene elemenata na temelju kojih je odredena (materijal. prvenstveno se prepusta stranama da ugovore nacin eventualne izmjene cijene (klizna skala i si.Ugovor o gradenju je ugovor o djelu kojim se izvodac obvezuje prema odredenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljistu. _ U ukupnom iznosu za cijeli objekt . a narucitelj se obvezuje da mu za to isplati odredenu cijenu. Nema povecanja cijene ako je do povecanja cijena elemenata doslo za vrijeme izvodaceva zakasnjenja Pod slicnim uvjetima. prethodne radove (investicijski program i odluka o izgradnji). ugradnju uredaja i si. pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva (cvrsta ih fiksna cijena) Dakako. To ce u pravilu biti slucaj s izvodacem (npr. Odstupanje o kojem je rijec iznimno je moguce. povrede i sl). a do povecanja cijene je doslo unutar ugovorenog roka. Pojam i karakteristike Ugovor o gradenju je u biti ugovor o djelu koji se. Glede odgovornosti za nedostatke gradevine to je izrijekom propisano u cl 641 ZOO-a. narucitelj moze traziti snizenje ugovorene cijene. hitni nepredvideniradovi cije je poduzimanje bilo nuzno da bi se osigurala stabilnost objekta ih sprijecio nastanak stete. pribaviti gradevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ih radova odredenom izvodacu (javnim natjecajem ili neposrednom pogodbom) 2. pjevac itd). osim ako su neznatni Izvodac moze jednostrano raskinuti ugovor ako je ocito da materijal. po cetvornom metru. mostovi. Iz odredaba o ugovoru o gradenju vidi se da se ugovor moze sklopiti i za druge gradevinske radove Oni obuhvacaju npr razne adaptacije. izraditi potrebne projekte i drugu tehnicku dokumentaciju. n a p 1 a t a n i kauzalan ugovor.) No. Povecanje predstavlja razliku koja prelazi dva postotka. Za radove koje izvrsi bez takve suglasnosti. komadu i si To je tzv. kanalizacije. Objekt naruciteljeve cinidbe i istodobno jedan od bitnih elemenata ugovora o gradenju je gradevina. zeljeznicke pruge i ostali gradevinski objekti cija izradba zahtijeva vece i slozenije radove. sanaciju. ah samo ako izvodac dobije pisanu SUR 1 a S n o st narucitelja. brane. Ako bi cijena morala biti znatno povecana.zbog izvodaceva znatnijeg zakasnjenja s pocetkom ih zavrsetkom posla i 4. . ZOO. pod gradevinom se razumijevaju zgrade. no moze biti i s naruciteljem (npr. ili na takvom zemljistu odnosno na vec postojecem objektu izvrsiti kakve druge gradevinske radove. Unatoc ugovorenoj odredbi da se cijena radova nece mijenjati u slucaju povecanja cijene elemenata na temelju kojih je odr edena. i f o r m ala n ugovor. izvodaci projektant odgovaraju i za nedostatke koji se ticu njezine solidnosti . Gradevina. ako je izvodac svojom krivnjom zakasnio s dovrsenjem radova. narucitelj moze raskinuti ugovor uz placanje do tada izvrsenih radova i nuznih troskova.2 Takvo gledanje izrazeno je nedvosmisleno u odredbi iz st 1 cl 630. Duznost je izvodaca da narucitelju omoguci stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine i kakvoce upotrijebljenog materijala. On je k tome. ne moze se vise pozivati na povecanje cijene elemenata na temelju kojih je odredena. 3 Cijena radova. jedinicna cijena. tuneli. Prema cl. a izazvani su neocekivano tezom prirodom zemljista. ah samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva. moci ce traziti povecanje cijene samo za razliku iznad pet postotaka Ako je do povecanja cijene radova doslo nakon sto je izvodac pao u zakasnjenje. npr. nadogradnju. 631 ZOO-a. Propisima o izgradnji investicijskih objekata predvidena je ob. U tom slucaju cijena se povecava za iznos koji prelazi deset postotaka. Iz recenoga proizlazi da je ugovor o gradenju konsenzuala dvoitranoobvezan. narucitelj ima pravo raskinuti ugovot. rad i dr. ali ako bi zbog toga ugovorena cijena morala biti znatno povecana. preinake. razvio u samostalan ugovor. s tim da izvodacu isplati odgovarajuci dio cijene za do tada izvrsene radove i pravicnu naknadu za ucinjene nuzne troskove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. Prije sklapanja ugovora o gradenju potrebno je obaviti tzv.ukupno ugovot ena cijena. zbog nedostataka izvrsenog djela. . nije podoban za to djelo ih bi izrada od takva materijala mogla nanijeti stetu ugledu izvodaca -smrcu stana. poznati slikar. Suglasno tome.

zitara. Narucitelj je duzan obavijestiti izvodaca i projektanta u roku sest mjeseci otkad je ustanovio nedostatak. moze pohraniti na cuvanje u garderobu i tudi kofer Medutim. naime. njihova je odgovornost prema narucitelju solidarna OSTAVA (DEPOZIT) 1 Pojam i karakteristike. da je cuva i da je vrati kad je ovaj bude zatrazio Ugovor o ostavi naziva se i depozitom. njegova se odgovornost moze smanjiti. 2. a ne predaju same stvari. cuvanje i si). predaja stvari depo. Dakle. cl. kad je konsenzualni ugovor. ali kad se daje naknada za cuvanje bit ce dvostranoobveza n Osim navedenih karakteristika. Ugovor o ostavi je u nacelu besplatan. a projektant ako je uzrokovana nedostacima u planu Izvodac odgovara i za nedostatke zemljista. a iznimno naplatan pravni posao.obvezom depo. a sada. Obveze na predaju stvari nema. U st.Izvodac odgovara za nesolidnost gradevine ako je uzrokovana nedostacima u izvedbi. predaja stvari spada u ispunjenje ugovora. ako je prethodno upozorio narucitelja na opasnost stete. ostava je neformalan i kauzal a n pravni posao. tada uopce ne bi nastao ugovor o depozitu. niti bi je. dok je bila realni ugovot. sto se smatra nespornim. U daljnjem toku od godinu dana (od dana obavijesti) duzan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti. isto tako moze u odredenim slucajevima i depozitar primiti na cuvanje svoju vlastitu stvar. Ugovorom se ne moze ni iskljuciti ni ograniciti. 1. Medutim. ako je objekt neupotrebljiv. stabilnosti.. u ugovoru o gradenju. Netko npr. znaci da je izvodac preuzeo obvezu da samostalno izvrsi skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odredenog cjelovitog objekta. ostava je jednostianoobvezn i ugovor. jer ona nema znacenje za nastanak ugovora ^ Nije se tesko sloziti s tvrdnjom da predaja stvari kod ostave kao konsenzualnog ugovora nije akt sklapanja. i to sklopivsi valjan depozitni ugovor .. inace gubi pravo da se na njega pozove. U tom roku. Odredba »kljuc u ruke« ili njoj slicna. pa i potpuno iskljuciti. kad se depozitar profesionalno bavi cuvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla Polazeci od zakonske definicije. zivot i ucinci ugovor a o ostavi prakticki ce poceti tek s predajom stvari depozitaru. Kod ostave to je ucinjeno samo s. ako je depozit nastao vec samim sporazumom stranaka.zitaru moze uslijediti jedino kao ispunjenje deponentove obveze na predaju stvari (osim ako se stvar vec nalazi kod depozitara po nekoj drugoj I osnovi). 712. depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari. Prema spomenutoj definiciji iz ZOO-a. trebalo biti Neki autori to objasnjavaju navodom da je za pojam ostave bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i cuva stvar ostavodavca. Znacajno je da kod takvog sustava gradenja ugovorena cijena obuhvaca i vrijednost svih nepredvidenih radova i viskova radova Ako u takvoj gradnji sudjeluje vise izvodaca. 7 Ugovor o gradenju s odredbom »kljuc u ruke«. a ne samo obvezu depozitara daje cuva Uostalom to neminovno proizlazi iz cinjenice daje stvar koju treba cuvati bitan sastojak ostave. ostava je po definiciji iz ZOO u biti realni. Ako bi stoga depozitar u bludnji primio na cuvanje svoju vlastitu stvar. Subjekti. Tako je u ZOO-u ucinjeno kod ugovora o zajmu.Za postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. Naplatan ce biti kad je naknada ugovorena. Kao i svi drugi ugovori i ostava je prema ZOO-u konsenzual n i ugovot Inace. Odgovornost postoji ako se nedostaci pokazu za vrijeme od deset godina j od predaje i primitka radova. a to je bit njegove konsenzualne prirode. Uobicajeno je da se transformacija realnog u konsenzualni ugovor izvrsi tako da se umjesto formulacije da ugovor nastaje kad iednastrana drugoj p r ecl a stvar (na uporabu. sigurnosti). ostava je u nasem pravu bila tradicionalno realni ugovor za ciji je nastanak bila nuzna predaja stvari depozitaru. niti bi navodni depozitar bio obvezan vratiti stvar deponentu. Po nasem sudu. po prirodi stvari. raskid ugovora i naknadu stete. kao sto posudovnik moze u odredenim situacijama posuditi svoju vlastitu stvar. osim ako je specijalizirana organizacija dala strucno misljenje da je zemljiste podobno za gradenje. moze tuzbom sudu zahtijevati otklanjanje nedostataka i naknadu stete ili. a ne konsenzualni ugovor. do ZOO-a. predaja stvari je bila akt sklapanja ugovora. ali ostaje nejasno kako ce se stvar naci kod depozitara ako nema deponentove obveze da je preda depozitaiu.(cvrstoce. Upravo stoga smatramo da je za konsenzualni karakter ostave bitno apostrofirati obvezu deponenta na predaju stvari. Posebno treba upozoriti da se izvodac ne moze osloboditi odgovornosti ako je steta nastala zbog toga sto je odredene radove izveo prema zahtjevima narucitelja Jedino. a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). Kauza mu je cuvanje stvari. I Odgovara se narucitelju i svakom drugom stjecatelju gradevine. stavi da se jedna strana obvezuje da ce drugoj piedati stvai. sto smo imali i kad je ostava bila realni ugovor. ZOO-a daje se definicija ugovor a o ostavi koja glasi: Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca. Drugim rijecima.

jer bi inace konj. plodovima i prirastajem. A je vlasnik prstena. ako bi A htijuci otici na godisnji odmor ostavio svoj stan ili svoju kucu na cuvanje B-u. nacin i mjesto cuvanja posebno ugovoreni. npr. iako se ovdje radi o zamjenljivoj i potrosnoj stvari. danas se smatra da nekretnine ne mogu biti objekt depozitne cinidbe Stoga se.. Odgovornosti bi se mogao osloboditi samo ako dokaze daje od ugovorenog nacina i mjesta cuvanja morao odstupiti. Redoviti depozit moze tu nastati.tzv. kad je u depozit dSna neka nepotrosna stvar (npr. poplave. moze dati na cuvanje B-u svoj sat. Stoga bi bilo logicno da se deponirati mogu samo nezamjenjive i nepotrosne stvari Medutim. nego i da mu vrati upravo te predane novcanice Tehnicki ce to uciniti tako da mu preda novac u zapecacenoj koverti Prema tome. nego kao ugovor o sluzbi ili ugovor o nalogu (mandatu) 1/ Prema onome sto smo do sada rekli ostaju objekti depozitne Cinidbe samo pokretne stvari. Depozitar je u pogledu radnji koje ulaze u kompleks cuvanja relativno samostalan On u nacelu sam odlucuje sto i kako treba raditi. jer su to zahtijevale promijenjene prilike Duznost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nacin ostecena U protivnom odgovara za stetu Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je duznoscu vracanja deponirane stvari Rekli smo vec da depozitar mora vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. to ni u Casu vracanja nije vazno je li on jos uvijek vlasnik stvari Prema tome. To znaci da je mora vratiti sa svim pripadnostima. Sve te karakteristike moze imati i depozit kad je dana na cuvanje zamjenjiva i potrosna stvar. Tu je nastao redoviti. ali B. kako bi se on mogao umijesati u spor. danas takav slucaj ne bismo ocjenjivali kao ugovoi o depozitu. . onda je to posudba i na odnose ugovaratelja treba primijeniti pravila o posudbi. i jedne i druge mogu biti objekt depozita. za neko vrijeme. potresa. a ako je depozit uz naknadu. A. inace ce odgovarati i za slucajnu propast ih slucajno ostecenje stvari. motat ce je hraniti. u slucaju da je deponent dao na cuvanje tudu stvar. ostava u nuzdi Pojam cuvanja nije tako jednostavan kako to na prvi pogled izgleda cuvanje se ne sastoji samo od pasivnih radnji Ono vrlo cesto. ako je A dao B-u. No i kod depozita se susrecemo s pitanjem mogu li objekt depozita biti samo nepotrosne i nezamjenjive stvari ili takoder i potrosne i zamjenjive Iz definicije znamo da depozitar mora vratiti istu stvar. npr. Nekad se smatralo da se u depozit mogu dati i pokretne i nepokretne stvari. da vlasnik stvari tuzbom zahtijeva stvar od depozitara Depozitar je duzan priopciti sudu od koje je osobe primio stvar (nominatio auctoris). Samo u tom slucaju treba posebno naglasiti da se mota vratiti upravo ta ista potrosna i zamjenjiva stvar. A-u kao vlasniku prstena. kao sto znamo. jer on snosi i odgovornost za cuvanje. ipak je nastao ugovor o redovitom depozitu. depozitar se mora toga drzati. smatralo da se tu radilo o redovnom depozitu. kada to trazi sama priroda cuvanja. Objekt depozitne cinidbe moze biti samo pokretna stvar. Iznimno nije duzan vratiti stvar deponentu. stvar mora vratiti deponentu. Za objekt depozitne cinidbe nije vazno je h to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude. Ako je. Medutim. prije. duzan ju je cuvati s povecanom paznjom . Buduci da za samo zasnivanje depozita nije bitno je h deponent vlasnik ili nije. DEPOZITAROVE DUZNOSTI: Prva je i osnovna depozitarova duznost da povjerenu mu stvar cuva kao svoju vlastitu. na cuvanje 10. recimo. ne samo cuva novcanice. osim na pitanja mjesta i vremena vracanja stvari za koja vrijede pravila o depozitu. Medutim. Medutim. morao bi posebno ugovoriti da mu B. dobio na cuvanje jahaceg konia. timariti itd Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena Ne smije. magnetofon) i depozitaru dopusteno da je upotrebljava. npr. npr depozitaru povjerena na cuvanje zivotinja. npr u slucaju pozara. mora i moze stvar upotrebljavati Ako je. Ako su.Na primjer. postavlja se pitanje je li i tu nastao redoviti depozit. a istodobno obavijestiti deponenta o podignutoj tuzbi. ima na njemu pravo uporabe (usus) B kao neposredni posjednik moze predati prsten na cuvanje. ali ne mora Kad bi A htio s B-om sklopiti ugovor o redovitom depozitu. regularni depozit makar to A. i B nisu nigdje posebno naglasili B je postao posjednikom stvari Medutim.000 kuna. Na primjer. samo su ugovorne strane to morale posebno uglaviti Ovdje stalno govorimo o redovitom depozitu. te u stanju u kakvom je bila u casu predaje u depozit druge strane. npr. 3 Objekt ugovora. vec prema prirodi objekta. stvar se moze izruciti nekom trecem samo uz pristanak deponenta. ako je u meduvremenu doznao da je stvar ukradena U tom ce slucaju podnijeti kaznenu prijavu Moze se dogoditi. oblaciti i nositi ochjelo koje mu je netko dao na cuvanje. pa nece biti na odmet da jos jednom istaknemo njegove znacajke Za redoviti ili regularni je depozit karakteristicno da mu je objekt nepotrosna i nezamjenjiva stvar . zahirio. moze sadrzati u sebi razhcite aktivne radnje. Samo izuzetno. medutim. mora ga redovito izvoditi na jahanje. u depozit se moze dati indeks. onda da je cuva paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Kad mu je stvar povjerena u slucaju neke nevolje. da depozitar ima neposredni posjed stvari te da nakon zavrsenog cuvanja mora vratiti upravo tu istu stvar.

ali ne iste novcanice. a ne ugovori se individualno vracanje. suprotno ugovoru. Prestanak ugovora o depozita.Glede vremena vracanja vrijedi nacelo daje depozitar duzan vratiti stvai cim je deponent zatrazi Ako je odreden rok vracanja. Ugostiteljska ostava ZOO ne daje definiciju ugostiteljske ostave U najsirem smislu to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ih depozitar ugostitelj Tko se smatra ugostiteljem treba vidjeti u propisima o ugostiteljskoj i turistickoj djelatnosti Ugostiteljska djelatnost kojom se oni bave obuhvaca pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane i usluzivanje picem i napicima. depozitar ima pravo na naknadu troskova prijenosa stvari Trecu grupu depozitaiorih obveza predstavlja odgovornost za stetu Kod odgovornosti za stetu depozitar odgovara po kriteriju ptesumirane krivnje Ima medutim. dakle bez krivnje. osim ako bi do propasti ih ostecenja stvari doslo i da je postupao u skladu s ugovorom Depozitarova prava Iako depozitar ima u osnovi samo duznosti iz ugovorao depozitu. i vracanje stvari. osim ako gost dokaze da je steta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara (subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje). osnovna je karakteristika iregularnog depozita u tome daje depozitar stekao vlasnistvo na stvari koja mu je predana na cuvanje i da ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i kolicinu stvari Ako. Medu depozitarovim pravima mogli bismo spomenuti njegovo pravo na naknadu koje mu. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavopiimca da ih potrosi i obvezom da vrati istu kolicinu stvari iste vrste. B. Ugovor o depozitu prestaje kada depozitar vrati stvar deponentu. Od relativno brojnih vrsta ostave spominjemo samo dvije. pruzanje usluga smjestaja i kampiranje Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili ostecenje Ta odgovornost je ogranicena do odredenog iznosa novca Ugostitelj se oslobada odgovornosti ako je do propasti ih ostecenja stvari doslo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ih otkloniti (visa sila). lako pokvarljive stvari). ugovor prestaje i onda ako je slucajno. ako se kao profesijom bavi primanjem stvari na cuvanje i ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla (npi. ako je do nestanka ili ostecenja stvari doslo ponasanjem samog gosta. ih osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu dosle u posjet Vazno je napomenuti da se ugostitelj ne moze osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljucuje. Prema ZOO-u. normalno je da bi vec sama ta obveza . neprava ostava je mjesoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave. Ne trazi se da je stvar vlasnistvo gosta. jer depozit nema strogo osobni karakter Buduci da je osnovna depozitarova obveza. pripada samo ako je naknada ugovorena. ogranicava ih uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Gostom se moze smatrati svaki korisnik ugostiteljskih usluga koje odredeni ugostitelj pruza Da bi ostvario zahtjev iz te odgovornosti. da je vrati deponentu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili ostecenja ih ako bi nastavljanjem cuvanja mogao pretrpjeti stetu Ako rok nije ugovoren. npr A preda B-u 10. situacija u kojima depozitar odgovara i za slucajnu propast i ostecenje stvari. Kraj spomenute ogranicene odgovornosti za unesene stvari. osim kad rok nije ugovoren iskljucivo u interesu deponenta (npr kad je ugovorena naknada za cuvanje). ah je duzan ostaviti deponentu primjeren rok za preuzimanje stvari. ugostitelj nece odgovarati. samo ce u pogledu mjesta i vremena vracanja vaziti pravila ugovora o ostavi. a radi se o besplatnom depozitu. onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu. Depozitar ima i pravo na troskove koje je opravdano ucinio radi ocuvanja stvari To ce u pravilu biti nuzni i eventualno korisni troskovi Takoder je pravo depozitara da od deponenta zahtijeva naknadu stete koju je imao zbog ostave (npr. mijenja mjesto ili nacin njezina cuvanja ili kad stvar preda na cuvanje drugoj osobi (s u b d e p o z i t). postoje i slucajevi kad je ugostitelj duzan dati potpunu naknadu za nestanak i ostecenje stvari Dva su takva slucaja: . Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrosne stvari. zbog nekog uzroka u samoj stvari (npr. To ce biti ako bez pristanka deponenta i bez nuzde. upotrebljava stvar. Zatim. ako ugovaratelji nisu sto drugo odredili u tom pogledu. kao sto je receno. Pravilo je da stvar treba vratiti u onom mjestu u kojem je predana depozitaru Ako su strane ugovorile neko drugo mjesto vracanja. ipak se ne moze reci da nema i nekih prava. medu ostalim.000 kuna i kaze mu neka mu to cuva mjesec dana s uglavkom da ih moze i potrositi. ce postati vlasnik novca i morat ce nakon mjesec dana vratiti 10 000 kuna. Ako to ne ucini. gost je duzan prijaviti nestanak ih ostecenje stvari cim dozna za njih. propala stvar kod depozitara Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o depozitu. nagtizaiuca tekucina koju je cuvao iscurila je zbog neprikladne ambalaze i ostetila mu neke njegove stvari) Pravo je depozitara koji se obvezao besplatno cuvati stvar. Prema tome. Depozitarova se prava na strani deponenta manifestiraju kao duznosti. moze depozitar u svako doba odustati od ugovora. deponent moze zahtijevati povrat stvari i prije isteka ioka. ako su strane trgovacka drustva). bila dovoljna da se depozitni odnos nastavi s nasljednicima 7 Neke vrste ostave.

Osim toga. istovar i pretovar robe. koja za spavanje. osnovno poslovanje javnih skladista sastoji se u ovome: javno skladiste je javni depozitar koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladisnice Osim poslova smjestaja i cuvanja tude r obe javno skladiste moze obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. pakiranje. luke ukrcaja i rijecna pristanista ili na bilo koje drugo mjesto gdje se roba skupljala i gomilala . Da bi se to postiglo. izuzev ako ne raspolaze odgovarajucim prostorijama (npr ne raspolaze sa sefom za dragocjenosti). Javna skladista su gospodarske organizacije. Gospodarske funkcije javnih skladista Snazan razvoj tianspoita i grandiozan obujam robnog prometa uvjetovah su pojavu citavog niza novih zanimanja Medu tim zanimanjima posebno mjesto pripada vozaru. da se pravilno i pravodobno upucuje na odrediste te da se za vrijeme stacioniranja strucno cuva S druge se pak strane opazilo da vlasnik moze pravno disponirati. ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvari na cuvanje. placanje za racun stranaka u obliku avansa carina. npr . do potpune naplate potrazivanja za smjestaj i ostale usluge ZOO je prosirio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice. stoje pod posebnim pravnim rezimom. Skladista omogucuju da se trziste snabdijeva robom prema potrebi. postavljajuci poslovanje skladista na osnovu javnosti. fiksirane tarife. ili ako njihovo cuvanje naprosto prelazi njegove mogucnosti. Zbog toga su morala biti precizirana i prava i duznosti javnog skladista kao gospodarske organizacije koja obavlja javnu sluzbu. pod jednakim uvjetima. i da vodi propisane knjige. mjerenje i uzimanje uzoraka. koje se bave poslovima smjestaja i cuvanja robe. spediteru i skladistaru. nego usluzne gospodarske organizacije. a to ce biti onda kad je imao prikladan prostor i ostale uvjete. sortiranje. Takvi su. prijenos robe sa zeljeznicke stanice ili brodske luke. Iz samog karaktera skladista kao javnog izlazi jedna vrlo vazna posljedica. te otprema robe. Za javno skladiste vrijedi nacelo da ne smije ni za svoj ni za tudi racun trgovati onom robom koju je kao javni skladistar smjestilo u svojem skladistu. izdavanje zemljista ili prostorija u zakup drugim subjektima bez odgovornosti za smjestaj i cuvanje robe itd. Golemi stokovi robe koji su pristizali na utovarne stanice. Ugostitelji koji primaju goste na nocenje imaju pravo zadrzanja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli. redovna cirkulacija dobara i efikasan transportni rad Gospodarske funkcije koje skladista obavljaju u okviru robnog prometa trazile su da se i pravno formulira i precizira status skladista i da se postave pravne kautele za njihovo poslovanje. Pravno uredenje uskladistena Imajuci pred ocima gospodarske funkcije skladista. bilo je potrebno odrediti da javno skladiste posluje na temelju poslovnih uvjeta. moze se bas pomocu javnih skladista vilo uspjesno intervenirati jednostavnom dispozicijom gotove robe u odredenom pravcu. U slucaju iznenadnog nestanka robe na trzistu. bilo je normalno da se uskladistenje tretira kao javna sluzba Buduci da je uskladistenje osnovna djelatnost skladista.: utovar. taksa. postajao sve vise jedan od vaznih gospodarskih subjekata Same pak gospodarske funkcije skladista postajale su element s kojim se moralo racunati u privrednom poslovanju Pokazalo se da sama cinjenica koncentracije golemih kolicina robe i sirovina najednom mjestu moze imati vrlo povoljne gospodarske ucinke. Javna skladista nisu proizvodne.tretiraju jednako. garaze. a da sama roba ne bude fizicki uopce ni pokrenuta iz skladista. javna su skladista postala usluzne gospodarske organizacije od kojih u velikoj mjeri zavisi normalna opskrba. Svi ti poslovi sto smo ih nabrojili postajali su specijalizirani poslovi kojima se kao glavnim zanimanjem poceo baviti skladistar Skladistar je.kad mu je gost predao stvar na cuvanje i ako je steta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. moralo je i samo skladiste postati javnim skladistem. Medutim. Prema tome. te uvjeti pod kojima ce javno skladiste obavljati svoje usluge U poslovnim su uvjetima predvidena sva osnovna pitanja koja dolaze u obzir u poslovanju javnih skladista . UGOVOR O USKLADISTENJU 1. Pojam javnog skladista. te su posebnim odobr enjem ovlastene da na smjestenu robu izdaju vr ijednosne papire koji se zovu skladisnice. organizirane kampove i si. To je osobito vazno u slucajevima privremenog zastoja oko nabavki sirovina Do takvog zastoja moze doci zbog najraznovrsnijih uzroka Svojim specijaliziranim poslovanjem. obavljajuci svoje specijalizirane funkcije. Naime. stanje rezervi.nuzno su trazili da se tom robom strucno rukuje. Spomenimo da je ugostitelj duzan primiti na cuvanje stvari koje gosti donesu i zele ih predati na cuvanje. duzan je gostu naknaditi punu stetu koju zbog toga pretrpi. preko skladista omogucuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba proizvodnje potrebnim sirovinama. Zbog vaznosti gospodarske finkcije. a) Poslovni uvjeti javnog skladista su pravila o uvjetima pod kojima ce se roba primati na cuvanje. trosarina. htjelo se postici da se svi privredni subjekti koji su u svojem poslovanju nuzno upuceni na usluge javnog skladista . najcesce trgovacka drustva.

lavno skladiste mora imati tarifu skladisnih usluga. Skladisnica u cjelini. ako roba bude unistena ih ostecena za vrijeme cuvanja ZOO se odlucio za primjenu pravila objektivne odgovornosti skladistara.zualni ugovor. Taj iznos isplacuje se imaocu zaloznice. b) Tarifa.kladistuju (kao sto su. manama ih prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalazom Ne trazi se krivnja skladistara. tj. cim takve nedostatke zapazi . mora voditi jos i maticnu knjigu za skladisnice Organizirano javno skladiste pruza svoje usluge na osnovi sklopljenog ugovora o uskladistenju 4. Kao i ostava i ugovor o uskladistenju je po intenciji zakonodavca knnseji. jesu vrijednosni papiri. pa ih stoga ne ponavljamo. 6. Ako netko zatrazi izrucenje robe samo na temelju priznanice. Glede obujma. Sa svoje strane. Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je u zaloznici naznacen Ako imamo na umu ono sto smo tekli kod priznanice. osim ako je izrijekom ugovorena Postavlja se pitanje pravila po kojima ce se prosudivati odgovor nost javnih skladista za stetu. i priznanicu i zaloznicu. Time se omogucuje pravilna orijentacija korisnika skladisnih usluga Tarifa mora imati trajniji karakter c) Propisane knjige Javno skladiste je duzno po zakonu voditi propisane knjige: skladisnu knjigu\ a ono skladiste koje je ovlasteno izdavati skladisnice. rok. a u druga dva trezorni depozit). Medutim. ZOO-a. Nakon sklopljenog ugovora o uskladistenju javno je skladiste duzno deponentu na njegov zahtjev izdati skladisnicu. Indosamentom se mogu prenositi bilo oba dijela skladisnice zajedno. Ugovor o uskladistenju je dvostranoobvezan i naplatan ugovor . a samo izdavanje skladisnice mora zabiljeziti i u skladisnu knjigu. skladistar odgovara za stetu. a drugi varani ili zaloznica£ / Javno skladiste ne smije izdati samo jedan od tih dijelova Oba dijela skladisnice glase »po naredbi| deponenta i moraju sadrzavati podatke predvidene u cl. Poslovni uvjeti ia9hog skladista moraju biti javno objavljeni (publicirani') i zbog toga se smatraju sastavnim dijelom ugovora o uskladistenju. to se dodaje kao posebna odredba ugovora. jasno nam je da potpuno i slobodno raspolaganje pohranjenom robom ima samo ona osoba koja istodobno drzi priznanicu i zaloznicu. npr. a sama se zaloznica tada povlaci. a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odredenu naknadu. Skladisnica Skladisnica je izvadak iz maticne knjige za skladiznice. a i svaki njen dio samostalno.pojam i karakteristike. ziva zivotinja. kompletnu skladisnicu. Sklapa se na adhezijski nacin . u svemu vrijede i za ovaj ugovor. javno skladiste moze odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne us. 5.Jedan dio se zove priznanica. Odgovornost za stetu: Sklapanjem ugovora o uskladistenju javno je skladiste preuzelo obvezu cuvanja robe U toj duznosti cuvanja nije sadrzana obveza osiguranja. krivnjom deponenta. bilo svaki za sebe Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom tobom. skladistar je duzan upozoriti deponenta na mane ili prirodna svojstva robe i neispravnost ambalaze. i ako na skladistu nema mjesta. dakle. Predajom skladisnice u cjelini ili predajom pojedinih njezinih dijelova prenosi se na trecega pravo raspolaganja pohranjenom robom odnosno pravo zaloga na robi Javno je skladiste duzno pohranjenu robu predati samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladisnicu. vrijednosni papiri. u prvom slucaju potreban je obicni. treba imati na umu da se raspolagati pohranjenom robom moze samo ako to pravo nije ograniceno zaloznicom koja se nalazi u posjedu nekog treceg. ako je stetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepaznjom. Ugovor o uskladistenju . koju javno skladiste vodi kronoloskim redom Knjiga mora biti povezana paginirana i potvrdena od nadleznog drzavnog tijela. Pri predaji robe deponent je duzan dali sve obavijesti o njoj i izjaviti kolika joj je vrijednost.Poslovni uvjeti javnog skladista moraju imati oblik pravilnika koji odobrava nadlezno tijelo na podrucju kojega se nalazi sjediste javnog skladista. odgovornost skladistara je ogranicena do visine stvarne vrijednosti robe.pristupanjem poslovnim uvjetima skladista. ukljucivo i izgubljenu dobit. tada mu javno skladiste moze izdati robu samo kad javnom skladistu polozi svotu osiguranu pravom zaloga na robi. Prema tome. Skladisnica se sastoji od dvaju medusobno povezanih dijelova koji $e mogu rastaviti. i to papiri po naredbi Skladisnica je istodobno i tradicijski papir To znaci da njezina predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe. npr. Ako je potrebno uz to nesto posebno ugovoriti. Primjedbe koje smo u vezi s tim dali kod ostave. Raspolagati robom moze samo deponent ih osoba na koju je on indosamentom pienio to pravo Sto se tice raspolaganja. duguje naknadu cjelokupne stete. Podatke iz skladisnice mora javno skladiste unijeti i u maticnu knjigu. dalju otpremu itd. osim ako dokaze da je steta prouzrocena okolnostima koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti (visa sila). Ugovorom o uskladistenju obvezuje se skladistar primiti i cuvati odredenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlastene osobe. 741. Daljnja je karakteristika ugovora o uskladistenju u tome sto je to ugovor s obligatomim sklapanjem na strani depozitara Naime. dragocjenosti.

smatra se daje ugovor o nalogu sklopljen u trenutku primanja naloga Stovise.ni ugovor 2. a ako radi besplatno. nece vise smatrati nalogo. takoder »odredeni poslovi« iz cijeg se primjericnog nabrajanja (izrada ih popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. Za sve vrijeme izvrsavanja naloga duzan je. imr. u kojem slucaju radi u ime i za racun nalogodavca. Ugovor o nalogu je neformalan pravni posao. Nalogoprimac je duzan izvrsiti nalog u svemu kako glasi. ako osoba koja se ponudila drugome izvrsavati njegove naloge ih osoba u ciju poslovnu djelatnost spada obavljanje odredene vrste naloga (komisionari. On se. duzan ga je na to upozoriti i zahtijevati nove upute ih njihovu izmjenu.) dade zakljuciti da su fakticne prirode ZOO ocito nije prihvatio glediste teorije da bi objektom ugovora o nalogu bili pravni poslovi. izuzev ako bi nalogodavac odobrio odstupanje odnosno prekoracenje. paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi Ocijeni ii da bi izvrsenje naloga prema dobivenim uputama bilo stetno za nalogodavca. na primjer. onako kako bi postupio u svojoj vlastitoj stvari Ugovor o nalogu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja medu ugovarateljima. fakticne prirode. Stoga je nalogoprimac duzan osobno izvrsiti nalog Izvrsenje moze povjeriti drugome samo s dopustenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti (npr. otpremi i posredovanju. brise jedna od bitnih razlika izmedu ugovora o nalogu i ugovora o djelu Objekt ugovora o djelu. postupati kao dobar priviednik odnosno dobar domacin. ako su nepravne. nastaje ugovor o nalogu. duzan je. sto se u praksi moze ponekad dogoditi. svoj«-.U slucaju da na uskladistenoj robi dode do neotklonjivih promjena zbog kojih bi mogla propasti ili se pokvariti. inace odgovaraju za stetu koju bi on zbog toga pretrpio Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako je uz nalog ovlasten i na zastupanje. pazeci na interese nalogodavca. pa se poslovi koje sklopi s trecima smatraju kao da ih je sklopio sam nalogodavac. su prema ZOO (cl. Ne dobije li nalogoprimac odledene upute o izvrsenju posla. mora odobriti nalogodavac Iznimno moze odstupiti kada mu zbog kratkoce vremena ih iz kakva drugog razloga nije bilo moguce traziti suglasnost nalogodavca. No. ako to na njegov poziv ne bi mogao pravodobno uciniti deponent. Primjer za rad u ime i za racun nalogodavca. Pri tome je duzan postupiti prema primljenim uputama. pa se ugovaratelji odlucuju za oblik koji im najvise odgovara Kao i vecina drugih ugovoi a i ugovoi o nalogu je konsenzual. duzne su o tome bez odgadanja obavijestiti nalogodavca. a procijenio je na osnovi svih okolnosti da to nuzno zahtijevaju interesi nalogodavca. otpremnik i posrednik djeluju . ugovora o komisiji. skladistar je duzan. ZOO. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina. iznenadna bolest). ali takoder i razni fakticni poslovi. ostajuci u njegovim granicama. upute mogu biti takve da nalogoprimcu ostavljaju mogucnost izbora izmedu vise mogucih rjesenja fakultativne upute ih pak slobodu postupanja primjerenu odredenim okolnostima indikativne upute.) ne odbije nalog. Tek prihvacanjem od strane onoga kome je upucen. naime. S druge strane kod. prodati robu bez odgadanja. imamo kod ugovora o punovlascu (zastupanju) u kojem je nalog jedan od vaznijih elemenata. komisionar. a ugovora o djelu razni drugi. ne propisuje oblik tog ugovor a. jer odstupanje. ^ Do prihvata moze doci i sutnjom.. fakticni poslovi. Moze li nalogoprimac odstupiti od naloga i uputa? U nacelu ne moze. Obveze nalogoprimca a) Izvrsenje naloga. naime. Prema tome ti poslovi mogu biti pravne prirode. Pojam i karakteristike. Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlascuje poduzeli odredene poslove za racun nalogodavca (mandanta) Nalog (mandatum) sam za sebe nije ugovor vec jednostrana izjava volje. otpremnici i dr. Inace se u teoriji smatra daje ugovor o nalogu u pravilu besplatan pravni posao. u ciju konstrukciju je takoder ugraden nalog (mandat).. U tom slucaju odgovara samo za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za upute koje mu jej dao (culpa in instmendo) . kad se za nj pokaze potreba. Svako drugo odstupanje od uputa ih prekoracenje granica naloga je nedopustivo i dovodi do promjene nalogoprimceva polozaja. ZOO ne odreduje poblize prirodu tih poslova.. imperativne upute.primcem nego poslovodom bez naloga. ako spomenute osobe ne zele prihvatiti ucinjeni nalog. Redaktori ZOO su koncipirah ugovor o nalogu kao naplatan ugovot s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode medusobnog odnosa ugovaratelja. po cemu se takoder razlikuje od ugovora o djelu koji je uvijek naplatan. Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. na najpogodniji nacin Na ugovor o uskladistenju na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o ostavi UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) 1. a za racun komitenta kao nalogodavca. Naime. 600). Pitanje prirode poslova kao objekta ugovora o nalogu vazno je utoliko. Izneseno vrijedi uglavnom za tzv. posrednici. kao sto to cini npi talijanski Gradanski zakonik koji govori samo opravnim poslovima. o kojem ovdje govorimo. sto se. Prometno znacenje naloga zapravo se i ostvaruje pretezito preko spomenutih ugovora kao specijalnih vrsta opceg ugovora o nalogu.

onda pravicnu naknadu. To znaci da ucinci pravnog posla. koji je sklopio zastupnik. Prestanak naloga Osim opcih pravila o prestanku ugovora. dao neposredan povod odustanku.Nalogoprimac ce. tako da se. Kad izvrsenje posla obavlja zamjenik nalogoprimca. neposr edno zastupstvo moze temeljiti jos i na statutu ih drugom opcem aktu i aktu nadleznog tijela. ipak on ne postaje vlasnik kuce i nije osoba koja treba platiti kupovnu cijenu. nalogoprimcu isplatiti odgovarajuci dio naknade za njegov trud i naknaditi mu stetu prouzrocenu odustankom. nalogoprimac ima zakonsko zalozno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca sto ih je dobio na osnovi ugovora o nalogu. ali samo ako je tako ugovoreno ih ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. na prestanak ugovora o nalogu primjenjuju se i posebna pravila. Otkaze h u nevrijeme. odgovarati. Nalogoprimac ne bi imao pravo na dio naknade i naknadu stete. nastaju neposredno za zastupanoga Zastupani je onaj koji iz pravnog posla stjece prava i pr euzima obveze. nalogoprimac je duzan obavljati sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima U protivnom. UGOVOR OPUNOVLASCU Opcenito o zastupstvu. staratelistvo) ZOO je. Uobicajeno je da se neposredno zastupstvo. Zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredn. ako nema obicaja. no za nju moze volju ocitovati i netko treci. -otkazom nalogoprimca koji moze dati kad hoce. Stoga se pr avni posao sto ga je sklopio zastupnik smatra da je sklopljen od samog zastupanog. dijeli na ugovorno (dobrovoljno) izakonsko (npr. a da za otkaz nisu postojali osnovani razlozi. nalogoprimac je duzan podnijeti izvjestaj i poloziti iacun Buduci da uvijek radi za racun nalogodavca. a ako se njime posluzio. nalogodavca ih nalogoprimca. nalogoprimac je duzan bez odugovlacenja predati nalogodavcu sve sto je primio obavljajuci preuzete poslove (novac. samo ne u nevrijeme. bez obzira na to kako je doslo do njegova izbora. Najvaznije obveze nalogodavca su slijedece: " predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreden iznos novca (avans) za predvidene izdatke i troskove u svezi s izvrsenjem posla. dokumentaciju). ako je. nalogodavac ima piavo zahtijevati njezino smanjenje naknaditi troskove koje je nalogoprimac ucinio i koji su bili potrebni za izvrsenje naloga s kamatama od dana kada su ucinjeni. Na primjer. potpunim. naknaditi koju je nalogoprimac pretrpio u izvrsenju naloga bez svoje krivnje. Medutim. Naknada se placa nakon izvrsenog posla Kao sto je receno. Nasljednici nalogoprimca su duzni sto prije o tome obavijestiti nalogodavca i dok on ne preuzme brigu o svojim interesima. postupajuci suprotno uputama i ne cuvajuci interese nalogodavca. ako odustane bez osnovanih razloga. cak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjesan. duzan je. -prestankom pravne osobe ako je nalogodavac ih nalogoprimac pravna osoba Takoder dolazenjem pod stecaj: 1 lisenjem poslovne sposobnosti. stvari. Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. a za racun nalogodavca. ali i u tijeku izvrsavanja naloga. . -smrcu nalogodavca. ako mu povjeri izvrsenje naloga bez suglasnosti nalogodavca ili ga na to nisu silile okolnosti. duzan je platiti kamate po najvisoj ugovornoj stopi za sve vrijeme uporabe novca. Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje. 4. ima pravo na dio naknade iazmjeian obavljenom poslu. ili djelomicnim. Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime. b) Podnosenje izvjestaja i polaganje racuna Nakon izvrsenog posla. Taj nositelj prava i obveza iz takve kupoprodaje upravo sam ja sam. koje se kratko naziva zastupstvo. Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za odustanak Nakon prestanka naloga nalogoprimac je duzan vratiti punomoc koju je primio Premda nalogodavac moze odustati od ugovora ne navodeci razlog. naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode medusobnog odnosa Nalogoprimac koji je bez svoje krivnje samo djelomicno izvrsio nalog. Prema njima nalog prestaje: -odustankom nalogodavca. ako to nalogodavac zatrazi. Ako je ugovorena naknada u ocitom netazmjeiu s ucinjenim uslugama. ovlastim odvjetnika da za mene kupi kucu Iako je tu odvjetnik ocitovao svoju volju. Nalogoprimac nastavlja voditi poslove sve dok ih nasljednici nalogodavca ne preuzmu. kao i na novcu koji je naplatio za racun nalogodavca. preuzeti obvaeze Sto ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime. nalogodavac ima pravo zahtijevati izvrsenje neposredno od zamjenika. te ustupiti mu stecene trazbine Ako primljeni novac ne preda na vrijeme. odgovara za stetu koju trpi nalogodavac zbog otkaza Poslove koji ne trpe odgadanje. odgovara nalogodavcu za stetu. Dakako. prosirio tu diobu. pobrinuti se o njihovoj zastiti. Taj treci zove sc zastupnik. Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravnom (tehnickom) smislu Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim ocitovanjem volje u ime i za racun zastupanoga. medutim. ne samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao nego i za njegov rad. volju moze ocitovati izravno sama osoba koja sklapa pravni posao. Da bi osigurao naplatu troskova i naknade za trud. osim na ugovoru i zakonu. -smrcu nalogoprimca. to vrijedi ako je ugovor o nalogu bio naplatan. 3 Obveze nalogodavca. medutim. I platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobicajena odnosno. ali za racun zastupanoga. duguje zatezne kamate od dana kad ih je bio duzan predati.

Punomoc ovlascuje nalogoprimca. on ce na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmedu njega i zastupanoga morati na njega prenijeti sve ekonomske koristi koje je stekao iz posla Morat ce dakle na zastupanoga prenijeti vlasnistvo. Ako bolje pogledamo polozaj zastupnika. ali za tudi racun.. koji se sada zove punomocnik. dok ga nalog obvezuje interno Zastupanje Treci je element u ugovoru o punovlascu . staratelj je neposredni zastupnik po zakonu. nazivamo ih nalogodavac i nalogoprimac Promatramo li ih s gledista zastupanja. jer ti nazivi u sebi pojmovno sadrze i pojam zastupanog i pojam zastupnika. nego u ime nalogodavca. Ako bismo htjeli dati definiciju ugovora o punovlascu. Bio bi npr. Vrste punovlasca Prema tome kako je instruiran sadrzaj punomoci. mogli bismo reci ovo: Ugovor o punovlascu je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomociteli dade nalog i punomoc punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. dolazimo do pojma naloga ili mandata To nije fakticni nego obveznopravni odnos. Drzimo da je najpravilnije nazivati ih opunomociteli i punomocnik. i taj drugi je to prihvatio. To pak znaci da nalogoprimac mora prema trecemu nastupiti kao punomocnik. »ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov racun poduzme odredene poslove« Punomoc Sam nalog kao interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika nije uvijek dovoljan. nalog je konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalaze drugoj strani (mandataru) da za niu obavi neki posao. nego za onoga u cije ime volju ocituje. genericno i generalno . nastao je ugovor o punovlascu. interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika . a druga se strana prihvatom naloga obvezuje rta njegovo izvrienie. ne u svoje ime. kako se jos naziva. Naime. dakle prema svom suugovarateliu. punomocnik je neposredni zastupnik po ugovoru. 2. Ali. 749). 1. tj u ovom slucaju . dovoljan za kupnju pokretne stvari ih obavljanje neke usluge Osobito sam nalog nije dovoljan kad je potrebno da nalogoprimac nastupi prema trecima. Punomoc je nalogodavceva (mandantova) izjava upucena trecim osobama kojom se daje ovlastenje punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. Ugovor o punovlascu Iz onoga sto smo do sada iekli. Prava i obveze koje je posredni zastupnik stekao za zastupanoga ne prelaze automatski na osobu zastupanoga To znaci daje za prijenos takvih prava i obveza na zastupanoga potreban nov pravni posao izmedu zastupanog i posrednog zastupnika Primjer posrednog zastupstva imamo kod komisiona Komisionar radi u svoje ime. npr.opunomocitelja. punomoc i zastupanje.zastupanje. Treca osoba s kojom posredni zastupnik sklapa piavni posao niti zna niti mor a znati da je pr avni posao sklopljen za racun zastupanoga: Treca osoba i zastupani uopce ne stupaju ni u kakve pravne odnose. Medutim. On je osoba koja prema trecem. npi. ah za racun zastupanoga. dotle je staratelj zakonski zastupnik. stjece prava i preuzima obveze. ureduje unutarnji.ugovor o punovlascu Elementi ugovora o punovlascu: Nalog (mandat) Pravna analiza ugovornog zastupstva dovodi nas do ugovora o punovlascu . naime. onog casa cim je netko drugome dao nalog i punomoc. govorimo o zastupanom i zastupniku. Samo. punomocje) na specijalno. kod kupnje nekretnine ih vodenja parnice Treca osoba. prema tome. cl. naime. koja sklapa odredeni posao mora imati siguran dokaz da ucinci pravnog posla ne nastupaju za onoga koji volju stvarno ocituje. a s druge strane zastupnik pravno moze nesto uciniti Ako sad razmotrimo odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. vidjet cemo da kod zastupstva zastupstva stvarno postoje dva odnosa Jpdnn je odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. Ugovorno zastupstvo . dijelimo punovlasce (ili. mora se s nalogom spojiti punomoc. dok je punomocnik ugovorni zastupnik. to se i sam pr avni posao smatra njegovim pravnim poslom. a ovaj na to pristane Kao sto se iz definicije vidi mi smo ugovorne strane nazvali opunomocitelj i punomocnik Ali su moguci i drugi nazivi Ako. kako je posredni zastupnik doduse sklopio pravni posao u svoje ime. vidi se da kod ugovora o punovlascu moiaju postojati tri sadrzajna elementa: nalog. Prema tome. Ako se hoce postici da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac (mandatar) nastupi kao punomocnik nalogodavca. Prema ZOO-u (st. a 1 njime i ucinak neposrednog zastupanja. a za racun komitenta. Ono se ne mora posebno ugovoriti Naime. ugovaratelje promatramo s gledista naloga. I jedan i drugi su neposredni zastupnici. a drugi je odnos koji postoji izmedu zastupnika i trecih osoba S jedne strane zastupnik treba nesto uciniti. trazbinu itd Ah isto tako zastupani ce mor ati osloboditi posrednog zastupnika svih onih obveza koje je preuzeo na svoje ime. — Nalogom se. prema trecima.Buduci da posredni zastupnik sklapa pravni posao u vlastito ime.

Takvo se specijalno punovlasce daje za preuzimanje mjenicne obveze. osim ako su za njih znale ili morale znati Opunomocitelj moze u svako doba. po njegovoj procjeni. Jedino ako zbog kiatkoce vremena ili iz nekog diugog razloga ne moze zatraziti suglasnost. ne cekajuci da se opunomocitelj izjasni odobrava li ili ne odobrava ugovor. tada ioj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu. moze. U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje sklopljenom ugovoru. U svim ostalim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem. na zahtjev opunomocitelja.Specijalno punovlasce daje se za odredeni pravni posao. Nesto je drukcija situacija kad punomocnik (nalogoprimac) odstupi ili prekoraci granice naloga odnosno uputa. q nagodbi. li odobrenje u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste odobri i ocijeni. po svojoj volji suziti ili opozvati punomoc. Od naloga i uputa punomocnik moze odstupiti samo uz suglasnost opunomocitelja kao nalogodavca. Punomoc se naziva neogranicenom ako punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako da postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni U protivnom slucaju punomoc se naziva ogranicena punomoc (npr. U nacelu. podnijeti izvjestaj o stanju poslova. uzimanje zajma i vodenje spora. ono je ipak ograniceno na poslove koii ulaze u redovno poslovanje. Buduci da se to tice unutarnjeg li odnosa izmedu strana. smatra se da je odobrenje odbijeno. uputa o mjestu i vremenu ispunjenja neke obveze itd) Sve takve upute internog su karaktera i ne djeluju prema trecim osobama. osim ako ni on sam nije znao za opoziv odnosno suzenje punomoci. sklapanje ugovora o jamstvu. o izbr anom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade. To znaci da ce imati pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu s potrebama i interesima opunomocitelja U protivnom. a druga strana nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. Ugovot sto ga punomocnik sklopi djelujuci u granicama svojih ovlastenja iz punomoci obvezuju neposredno opunomocitelja i drugu ugovornu stranu Prekoraci li punomocnik svoja ovlastenja. . sve obveze koje je preuzeo i troskovi koje je imao padaju na njegov teret. Na primjer . vec poslovodom bez naloga. razmotrit cemo je pod slijedecim podnaslovom. pa cak i onda kad se ugovorom odrekao toga prava Za to se ne trazi nikakav poseban oblik Opoziv i suzavanje punomoci nema ucinak prema trecoj osobi koja je s punomocnikom sklopila ugovot. Glede oblika punomoci vrijedi odredba (cl. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Pri tome je duzan paziti na interese opunomocitelja i njima se rukovoditi. moze odstupiti od naloga i uputa ako to. kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao opunomocitelj. 1 da nije znala niti morala znati za opoziv odnosno suzenje punomoci. no stanovitu predodzbu o njemu ipak mozemo stvoriti. Prekoracenje ovlastenja Osnovno je pravilo kod ugovora o punovlascu da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlastenja u punomoci. U navedenim slucajevima mora postojati specijalna punomoc. Prava i duznosti ugovornih strana Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primijenim uputama. izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. preuzimanje mjenicne obveze ili obveze jamstva. ZOO ne definira redovno poslovanje. Punomocnik u tom slucaju odgovara opunomociteliu za stetu. genericna se punomoc daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici Generalno punovlasce je ono po kojem se punomocniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se ticu opunomocitelja. Napomenimo da se nalogodavac moze i naknadno suglasiti s odstupanjem od njegova naloga i uputa. ako nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. uputa i kim ima sklopiti pravni posao. odvjetnickom pripravniku). 90 ZOO-a) da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje toga ugovora (nacelo pariteta oblika). osim ako ga naknadno odobri (ratihabiciia1 Ne uslijedi . a u svim drugim slucajevima ona se moze dati Specijalna je punomoc instruirana za jedan odredeni pravni posao Gencricno punovlasce je ono koje se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova Tu je punomoc instruirana na vrstu pravnih poslova. punomocnik je duzan obaviti nalog osobno Samo uz dopustenje opunomocitelja ili kad je na to primoran okolnostima. moze izvrsenje naloga povjeriti drugome (npr. opunomocitelja ne obvezuje tako sklopljeni ugovor. drugim rijecima. Punomocnik je duzan. Poslovni punomocnik (onaj kojega je trgovacko drustvo ovlastilo da sklapa pravne poslove iz njegove poslovne djelatnosti) treba imati specijalnu punomoc za otudivanje ili opterecivanje nekretnine. Koliko god generalno punomocje daje punomocniku veliku operativnu samostalnost. Kakav je polozaj druge ugovorne strane u tom slucaju? Ako je ona bila savjesna. a o izvrsenom poslu duzan je poloziti racun i odmah predati opunomocitelju sve sto je primio obavljajuci posao . nalazu interesi opunomocitelja. jer znamo da u njega ne ulaze oni poslovi za koje je potrebna specijalna punomoc.

Zbog svega toga nazivamo komisionar a posrednim zastupnikom. Iz onoga Sto smo do sada rekli vidi se da se putem komisionog posla (ugovora) posredno postize onaj ucinak koji se kod zastupstva postize neposredno. osim ako je ugovorom iskljucena ili tako proizlazi iz prirode medusobnog odnosa. Opunomocitelj je duzan naknaditi punomocniku troskove koje je on. jer. Nakon obavljenog posla komisionar mora. poloziti racun. Na temelju naloga rjesavaju se interni.6 Komision. ako nema vremena za cekanje uputa. duzan mu je dati odredenu svotu novca kao predujam za te izdatke Duznost je opunomocitelja da preuzme obveze sto ih je punomocnik uzeo na sebe obavljajuci posao Punomocnik ima zakonsko zalozno pravo na novcanim iznosima koje je naplatio za racun opunomocitelja i drugim pokretnim stvarima opunomocitelja sto ih je primio na osnovi naloga. To je i r azumljivo. iako komisionar sklapa pravne poslove u vlastito ime. jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime.). KOMISION Komision je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da ce uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime. Pravni poslovi koje komisionar sklapa u vlastito ime. inkaso-komisija) ih. Obveze komisionara. radi osiguranja svoje trazbine na ime naknade i troskova Prestanak ugovora o punovlascu Ugovoi o punovlascu prestaje: 1 . to je posao povjerenja koje je. uostalom. -stecajem ili lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti opunomocenika ili punopocnika. daje se uobicajena naknada. unutarnji odnosi izmedu komisionara i komitenta. On je u poslu ugovorna strana.izvrsenjem naloga.istekom roka na koji je sklopljen. odustankom opunomocitelja. ucinio za izvrsenje naloga U tu svrhu.Trecih se osoba ne tice taj interni odnos. to se trecega ne tice jer treci uopce i ne mora znati. . a postoji opasnost znatnijeg ostecenja robe. a smrcu opunomocitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se punomocnik primio naloga i obzirom na svoje osobne odnose s opunomociteljem. Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s paznjo riPd obrog privrednika. Komisionar nije neposredni zastupnik Za zastupnika je bitno da sklapa pravne poslove u tude ime i za tudi racun.Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud. To se medu ostalim vidi i po tome sto sva prava i sve obveze koje izlaze iz pravnih poslova sto ih sklapa komisionar ipak stvarno pripadaju komitentu iako je pravno njihov nositelj komisionar. No moze se raditi i o plateznoj komisiji (vrsenje uplata. komisionar ju je duzan prodati sto je povoljnije moguce. Komisionar ne nastupa prema trecim osobama kao komitentov punomocnik. Kako ce komitent svoja prava prema komisionaru ostvariti. a za racun komitenta. primanje isplata tzv. Medutim. Komisionar je duzan obavjestavati komitenta. pa nije. Pri sklapanju pravnih poslova s komisionarom treca je osoba potpuno' nezavisna od sadrzaja komitentovih naloga. pravicna naknada. duzan ju je vratiti po prestanku ugovora o punovlascu. Komisionaru takva punomoc nije potrebna. pa se tada govori o komisionoj kupnji ili o komisionoj prodaji.ispravu kojom bi se prema trecima legitimirao. a ako nema obicaja.smrcu punomocnika. -opozivom punomoci. To znaci da je duzan predati komitentu sve sto je primio na temelju posla sklopljenog za njegov racun (npr kupljenu robu) i prenijeti na komitenta trazbine i ostala prava koja je stekao prema trecem. Najcesce se radi o kupnji ih prodaji. a za racun komitenta mogu biti vrlo razliciti. On ne dobiva od komitenta punomoc . Iz toga slijedi da komisionar pri sklapanju poslova mora postupati u skladu s inter esima komitenta. Ako je prema nalogu bio duzan osigurati robu. kod zastupstva. Medutim. jer komisionar sklapa poslove u vlastito ime. kao potr ebne. bez nepotrebnog odgadanja. o razvoju posla i izvrsenju naloga (npr obavijestiti komitenta da je za njega kupio robu kako bi on mogao dalje njome disponirati) Komisionar je takoder duzan obavjestavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraziti yf|g njegove upute Medutim. ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe. a u pravilu i ne zna. za koga komisionar stvarno radi. s druge strane. o kreditnoj komisiji (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit itd. .vezni i naplatni pravni posao Vazan sadrzajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. tj. Komisioni posao. recimo. odgovara i za njezinu slucajnu propast ili ostecenje. kao i da s istom paznjom cuva povjerenu mu robu. a to u krajnjoj liniji znaci da ima slucajeva u kojima je tr eca osoba duzna provjeriti zastupnikova ovlastenja To usporava brzinu prometa i cesto je nepr akticno. ugovor o komisionu jest neformalan pravni posao. 2. onaj koji sklapa pravni posao ne mora znati niti je duzan ispitivati radi li komisionar stvarno u okviru ovlastenja koje je dobio od komitenta. Visina naknade odreduje se ugovorom Ako^nije ugovorena.otkazom punomocnika (osim u nevrijeme). treca osoba cesto mora znati opseg naloga. -prestankom postojanja. on ipak radi po nalogu komitenta. osnovna eticka osnova robnog prometa i ne treba mu posebna kautela u odredivanju oblika samog posla. U poslovnom je zivotu sklapanje pravnih poslova preko komisionara vrlo prakticno. l . jer je komisioni posao tipicni pomocni posao robnog prometa i mora se sklapati brzo. Komitent nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar. kao sto znamo. prema prilikama. komisioni ugovor ili komisioni posao jest dvostranoob. Kad je punomocniku izdana pisana punomoc. .

vidi se osobito u onom slucaju kada je komisionar sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je predvidio i odr edio komitent Ipak i u takvom slucaju. Komitent nije duzan predujmiti komisionaru sredstva potrebna za obavljanje posla. u slucaju stecaja komisionara. Obratno je pitanje. part. kada se u imovinu ortakluka unose nekretnine One. moze li komisionar sklopiti posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odredenih nalogom. Isto je tako komitent duzan osloboditi komisionara i svih obveza koje je on preuzeo na sebe sklapajuci pravni posao. ako je takvu obvezu posebno preuzeo. To njegovo osnovno pravo slijedi vec iz same biti ugovora o komisionu j Ali komisionar ima pravo na proviziju samo ako je posao ne samo zakljucen s trecim nego ako je i izvrsen. ekonomski je u poslu angaziran komitent To je vazno jei se sve trazbine iz posla sto ga je komisionai sklopio za racun komitenta smatraju prema komisionaru i njegovim vjerovnicima trazbinama komitenta. Pravno je dakle u poslu angaziran komisionar Medutim. odnosno u slucaju kad komitent naknadno odobri prodaju na kredit. s tim da ce se izvrsavanje. da uloze samo svoj trud. U tom slucaju solidarno je odgovoran sa svojim suugovarateljem Tojetzv. pisano. kao i onih koje je komisionar nabavio za njegov racun Ako ih je komisionar predao trecemu. Ortakluk nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili vise osoba uloziti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednickog cilja. ali bez pravne osobnosti. bio bi duzan komitentu odmah poloziti cjelokupni iznos kupovne cijene. Avans je iznos koji se daje unaprijed na racun djelomicnog ispunjenja jos prije nego je trazbina dospjela. npr. pa se moze sklopiti usmeno. Iznimno. Tada je za valjanost ugovora potrebno naciniti popis unesene imovine i svaki njen dio opisati te naznaciti od koga potjece. kao sto je receno. Ako bi komisionar prodavao na kredit komitentovu robu. Buduci da kod ugovora o komisionu moze komisionar imati stanovite zahtjeve prema komitentu (pr ovizija. ZOO-a) da u tom slucaju komisionar mora komitentu naknaditi razliku i prouzrocenu stetu. sva prava i obveze iz komisionog posla pripadaju komisionaru. Ortakluk nije pravna osoba. Komisionar tu ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija). Stovise. Komisionar je duzan priopciti komitentu I kojom osobom je zakljucio posao. Na kraju jos jedno vazno juridicko objasnjenje Komisionar sklapa piavne poslove u svoje ime. osim ako je predujam ugovoren. Komisionar ima pravo na proviziju i u onom slucaju kad je do neispunjenja posla doslo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni komitent ni komisionar. s kamatama od dana kad su ucinjeni. nego je obvezan da takve koristi ustupi komitentu. a upis u zemljisne knjige modus stjecanja. komitent moze od trecega zahtijevati isplatu njihove cijene ORTAKLUK Ugovorom o ortakluku ili drustvu gradanskog prava dvije se ili vife osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i imovine radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. po kojoj dvije ili vise osoba pristaju na to. tr oskovi itd ). osim ako je tako ugovoreno. neformalan. ili svoje stvari radi zajednicke koristi. Komisionar ima pravo i na sve troskove koji su bili potrebni i koje je on ucinio za izvrsenje naloga. Drugo je pitanje moze li komisionar prodavati na kredit komitentovu robu. To ne vrijedi u slucaju kad je imao komitentovo ovlastenje da robu proda i na kredit. postaju suvlasnistvom ortaka. Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu. To znaci da moze svoju trazbinu namiriti sudskom prodajom robe. To ne vrijedi za prodaju pokretnina preko komisionih prodavaonica. Ovdje se postavlja pitanje moze li komisionar od komitenta traziti predujam ili avans. zahtijeva izlucenje iz stecajne mase onih stvari koje mu je predao radi prodaje. U svezi s tim je i pravo komitenta da. Ali. Prava komisionara. a komitent ima pravo ne prihvatiti sklopljeni posao To pr avo komitent gubi ako je komisionar spreman da mu odmah plati razliku i stetu Iznimka od tog pravila je. S pravne tocke gledista. naime. Nije potrebno iskazivati vrijednost imovine. To znaci da komisionar mota. npr prodati robu ispod cijene koju je odredio komitent? Pravilo je (Cl. komisionar ima zakonsko zalozno pravo na komisionoj robi ako se jos nalazi u njegovoj detenciji. ali takoder i drugarima. ugovor ce se morati sklopiti u pisanom obliku.nerima ih clanovima drustva. robu ne samo kupiti nego i predati komitentu. komisionar ipak moze traziti nagradu. Drustvo za zajednicko tecenje ili ortakluk postaje pogodbom. Svojevrsna je iznimka od neformalnosti i kad se ugovor odnosi samo na sadasnju ili samo na buducu imovinu. pri cemu je ugovor o ortakluku titulus. razumije se. a za tudi racun. . tj ispunjenje duznih cinidaba dalje odvijati izravno izmedu komitenta i trecega. 773. delkredere komision. komisionar se moze namiriti iz vrijednosti tih stvari prije ostalih komitentovih vjerovnika Spomenimo i pravo komisionara na prvenstvenu naplatu svojih potrazivanja iz vrijednosti koju je stekao za racun komitenta (npr iz naplacenog novca). Ugovorne se strane nazivaju ortacima. Ako je komisionar dobio nalog da ne samo sklopi nego i potpuno izvrsi pravni posao. a za tudi racun. prodaja zbog opasnosti znatnijeg ostecenja robe. stovise i konkludenlno (cesto izmedu supruznika).Da komisionar doista sklapa poslove u vlastito ime. nalog komitenta moze ici u tom pravcu da komisionar posao samo zakljuci.. On je zajednica osoba i dobara. makar mu ih komisionar jos nije ustupio Stoga komisionarovi vjerovnici ne mogu takve trazbine plijeniti. nastali visak koristi komisionar ne moze zadrzati za sebe. Po svojim karakteristikama ugovor o ortakluku je: konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka. pa do ispunjenja ne dode krivnjom komitenta. Odgovara li komisionar da ce njegov suugovaratelj ispuniti obvezu? Da.

nap1atan. jer za svoj ulog kao cinidbu ortak dobiva udio u ortackoj imovini kao protucinidbu. pravima ili novcu sijece se pravo na udio u glavnici ortakluka i ostvarenoj dobiti.uzajamno obvezan. vec samo pretpostavka za ostvarivanje zajednickog cilja Za prava pojedinog ortaka. obrtnistvu. misljenja daje ugovor o ortakluku besplatan. Imovina ortakluka ustvari je zajednicka imovina ortaka. a za obveze pojedinog ortaka. Ako se ortaci ne bi udruzili radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. a ne prema pojedinom ortaku. Zajednicki cilj mora se i zajednicki ostvarivati bilo kojim oblikom zajednickog djelovanja. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina. Zajednicki cilj. pod njom se razumijeva samo sadasnja imovina Zeli h se uloziti i buduca imovina. no moguce je i drukcije ugovoriti Nisu obvezni na naknadno povecanje uloga. niti moze zahtijevati njezinu diobu Ortaci su obvezni na jednake uloge. prisilnim normama ili pravilima morala. osim ako je vrijednost njegova rada procijenjena i izrazen&u novcu i ukljucena u glavnicil>- . Cilj je zajednicki kad svaki ortak u njegovu ostvarenju vidi ostvarenje vlastita cilja i kad preuzme obvezu unaprijediti ga. pa i onda kad mu je cilj iskljucivo idealne prirode. organizaciju Stovise. To su tzv. doprinositi ostvarivanju zajednickog cilja. Konstitutivni elementi ortakluka Subjekti. nadzor. a ne i naslijedenu imovinu. makar i posve labavu. Posljedica ne. Ortakluk mogu osnovati i fizicke i pravne osobe. Ortakluk. Ortak moze uloziti pojedine stvari i prava iz svoje imovine. vec da one sluze zajednickoj svrsi visestrani pravni posao. to se mora u ugovoru izrijekom navesti. Buduca imovina obuhvaca samo stecenu. Zajednica osoba Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. prava. u odvjetnistvu. a naziva se glavnicom ih fondom ortakluka. utjecaj i kontrolu. 69. osobito svojim ulogom. zabrana konkurencije i si Ortakluk moze imati znacajnu ulogu u gospodarskom zivotu. trajni obveznopravni odnos. Zajednica dobara (zajednicka imovina). Tako je i prema nasem Zakonu o trgovackim drustvima s tim da se odredbe o ortakluku primjenjuju supsidijarno na javno trgovacko drustvo i tajno drustvo (cl. sto podrazumijeva duznost svakog ortaka na ugovoreni nacin. medutim. ili jednu vrstu poslova. Ortakluk se opcenito smatra osnovnim obhkom personalnog udruzivanja i u nekim zakonodavstvima se njegova pravila supsidijarno primjenjuju na personalna trgovacka drustva (javno trgovacko i komanditno drustvo). obavjestavanje. Ugovorom valja utvrditi nacine suradnje. ali ne i na udio u glavnici. kao sto to pokazuje iskustvo u zemljama razvijenog trzisnog privredivanja Oblik ortakluka osobito je pogodan u trgovini na malo. ali to moze biti i neka prednost u gospodarskom smislu. nego se slijevaju u jednu cjelinu radi ostvarenja cilja ortakluka. Imovina ortakluka sastoji se od ortackih uloga. Za vrijeme trajanja ortakluka ortak ne moze raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednicke imovine. medutim. jocietas leonina i stoga nedopustiv Materijalni se cilj redovito sastoji u ostvarivanju i razdiobi dobitka. moze biti ugovoren i samo za jedan posao. novac. Povecanje uloga moguce je samo uz pristanak ortaka. kao i sva imovina stecena tijekom poslovanja ortakluka. a motivi egoisticki ili altruisticki. ostecene ili oduzete stvari iz imovine ortakluka. sudjelovanje u dobiti i riziku i dr U nedostatku ugovornih odredaba primjenjuju se dispozitivne odredbe zakona. jer ortaci ne izmjenjuju cinidbe medusobno. a moze uloziti i' cjelokupnu svoju imovinu Ako ortak ulaze cijelu imovinu. sto kod otkaza nalaze postivanje otkaznog roka. duznik su svi ostali ortaci. Cinidba (ulog) drugih ortaka nije protucinidba za vlastiti ulog. ortak stoji prema skupu ortaka.dopustenosti cilja je nistavost ugovora o ortakluku.149) Na posredan nacin to je odredeno i vrijedi takoder za komanditno drustvo Primjer idealnog zajednickog cilja imamo kad se udruzi nekoliko glumaca amatera radi zajednickih priredaba. kad se vise osoba sloze pribaviti odredena materijalna dobra i darovati ih trecima i si. Svaki ortak moze tuzbom actiopro socio zahtijevati cinidbu odnosno ulog u svoje ime. rad i druga dobra. Zakljucno se moze reci da zajednicki cilj moze biti materijalne ih idealne naravi. u udruzivanju trgovackih tvrtki za zajednicku prodaju (interesne zajednice). ima pravo na udio u dobiti. Cinidbe se ne izmjenjuju izmedu ortaka. vjerovnik su ostali ortaci Prema tome. Dopusten je ako se ne protivi ustavu. prigodna drustva. ne bi se radilo o ortakluku nego nekom drugom pravnom odnosu Ortakluk s ciljem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bio bi tzv. lijecnickoj pr aksi i si. Cilj mota biti dopusten i zajednicki. Ulazu se stvari. Ortak koji ulaze samo rad. Ulogom koji se sastoji u stvarima. u austrijskoj sudskoj praksi ucvrscuje se tendencija da se postojanje organizacije zahtijeva kao pretpostavka opstojnosti ortakluka. Bitna znacajka i konstitutivni element ortakluka je njegov cilj koji se utvrduje ugovorom o ortakluku. zahtijeva se da ima stanovitu. udruzivanju pripadnika slobodnog zanimanja. Zajednica osoba treba biti tako organizirana da svaki ortak moze ostvariti pravo na rijec. Ortakluk redovito ima odredenu imovinu. ali za racun ostalih odnosno zajednicku imovinu. Osim ortackih uloga u imovinu ortakluka ulaze i naknade za unistene. Ima.

a modus predaja stvari odnosno upis u zemljisne knjige. dok se za poduzimanje poslova koji premasuju okvir redovitog upravljanja zahtijeva suglasnost svih suvlasnika. . smatraju. prema ZOO (cl. ostali ortaci svoje sudjelovanje u poslovima ortakluka ostvaiuju pravom na izvjesce i polaganje racuna od strane poslovode. Naprotiv. tj onih koji ulazu samo rad. vrijednosnim papirima. ulozi trebaju biti jednaki odnosno jednake vrijednosti. koja su podrobnije objasnjena u stvarnom pravu. kod visegodisnjih poslova. punomocnicima Ugovorom bi se mogao svaki od ortaka kojima je povjereno vodenje poslova ovlastiti da sam poduzima poslove. Postoji uska veza izmedu ovlastenja na poslovodstvo i zastupanje. odgovara za stetu koju bi time prouzrocio ostalim ortacima. pa se namjeravam posao u tom slucaju ne moze poduzeti Prava i obveze ortaka kojima je povjereno poslovodstvo ureduju se ugovorom o ortakluku. Upucivanje na pravila o suvlasnistvu otvara pitanje sudjelovanja u poslovodstvu onih ortaka koji nemaju udjela u glavnici ortakluka. koja je povezana s ostvarivanjem zajednickog cilja ortakluka. pravom na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ortakluka te pravom na odlucivanje o pitanjima koja ne spadaju u poslovodstvo. npr ulog jednoga moze biti zemljiste. autorskom pravu. Naime. davanju smjernica za rad poslovode i sl. c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku Svaki ortak ima pravo na udio u dobiti i obvezu snosenja gubitka Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku troskova i zajednickih dugova ' I Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortackih uloga. nesposobnosti za uspjesno vodenje poslova ili kakvih drugih vaznih razloga. pravo svakog od ostalih ortaka ovlastenih na poduzimanje poslova da se usprotivi poduzimanju posla. izricita ili presutna. primjenjuju se pravila o upravljanju zajednickom stvari u suvlasnistvu. ne bi mogli sudjelovati u odlucivanju o poslovima U austrijskoj se literaturi zagovara rjesenje da oni imaju pravo sudjelovati. o izmjeni ugovora o ortakluku. Razumije se. pravnu ili fakticnu. Iitulus stjecanja je ugovor o ortakluku. Ortaci mogu poslovodstvo ugovorom povjeriti jednom ili nekolicini ortaka. 647g). Ako ortaci ne utvrde udjele u dobiti i gubitku primjenjuje zakonska odredba prema kojoj svaki ortak ima. S druge strane ortak kojem je povjereno vodenje poslova ortakluka moze otkazati poslovodstvo iz opravdanih razloga Pri tome je duzan dovrsiti poslove koji ne trpe odgadanje Ortak koji otkaze u nevrijeme ili bez opravdana razloga odnosno koji ne bi dovrsio neodgodive poslove. godisnje. stvari koje se predaju u vlasnistvo (guoad sortem) ulaze u imovinu ortakluka. tj glavnice Drugim rijecima. ali ne ulaze u imovinu ortakluka. Kako ce donositi odluke u svezi poslodavstva ortaci utvrduju ugovorom o ortakluku.Stvari koje se unose u oitakjuk mogu biti date na uporabu ili u vlasnistvo Stvari koje se predaju na uporabu (guoad usum) postaju neposrednim posjedom ortacke zajednice. jednak udio u dobiti i gubitku. povecanju uloga. Vrsta i visina uloga pojedinog ortaka moze biti lazlicito ugovorenu. ako sto drugo nije ugovoreno. vodenje poslova i sl. jer ortakluk nije pravna osoba Prema opceprihvacenom gledistu one postaju suvlasnistvo ortaka. i poloziti racun o zajednickoj glavnici. Poslovodstvo i zastupanje. Kao clan jedne zajednice koja ima odredene obveze. ali ne i potpuno uskraceno. Ako je poslovodstvo povjereno nekolicini ortaka. U nedostatku ugovornih odredaba o tome. ugovor imao isporuci i drugim imovinskim dobrima. To pravo moze bid ugovorom o ortakluku ograniceno. ako se radi o nekretninama. kao npr. know-how. prihodima i troskovima poslovanja Racun se polaze u rokovima utvrdenim u ugovoru. Ako je poslovodstvo povjereno odredenim osobama. Ortaci kojima je povjereno upravljanje duzni su uredno voditi poslovne knjige. osim ako bi drukcije bilo ugovoreno Prema tome. ili po prestanku ortakluka. medutim. Takvu mogucnost predvida i ZOO Poslovodstvo se moze povjeriti i osobi izvan ortakluka Za to je potreban pristanak svih ortaka. pa i propustanju. naime. o poslovima redovitog upravljanja odlucuje se vecinom glasova. tada se one. ortak ima pravo sudjelovati u zajednickim poslovima. primjenjuju se pr avila f ugovora o nalogu glede mogucnosti odstupanja od primljenih naloga i uputa i nacina izvrsavanja naloga. U nacelu pravo je i duznost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u vodenju zajednickih poslova Poslovodstvo obuhvaca svaku mjeru. kad je glavnica dijelom ili u cijelosti izgubljena Udio pojedinog ortaka u dobiti i gubitku odreduje se prvenstveno ugovorom o ortakluku Mjerila za utvrdivanje udjela u dobiti i gubitku postavljaju ortaci autonomno Pri tome uzimaju u obzir ponajprije velicinu ortackog uloga. Ulog se moze sastojati i u radu. neovisno o vrsti i velicini uloga. Opseg prenesenih ovlastenja ortaci utvrduju ugovorom ih odlukom U dvojbi se uzima da je preneseno ovlastenje za poslove redovitog upravljanja. drugoga svota novca itd. ali ne postaju njegovo vlasnistvo. otpustanju poslovode. npr prepustanjem poslovodstva jednom ili nekim ortacima. Buduci da se ortakluk temelji na medusobnom povjerenju njegovih clanova. zatim ulozeni rad. patentima. za sklapanje pravnih poslova s trecima potrebna je suglasnost. u slucaju povjeravanja poslovodstva jednom ili nekolicini ortaka. Predvideno je. ortak kome je povjereno poslovodstvo ne moze ga prenositi na drugoga ortaka ili trecu osobu Nazastupanje ortakluka prema trecima ovlasteni su svi ortaci. Ovlastenje na vodenje poslova moze biti oduzeto jednoglasnom odlukom ostalih ortaka zbog grube povrede povjerene duznosti. odluke donose primjenom pravila o upravaljnju zajednickom stvari u suvlasnistvu. prenosenju ili oduzimanju poslovodstva. Oni. Ako nije drukcije ugovoreno. primijenit ce se odgovarajuca pravila iz Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Prema tim pravilima. Prava i obaveze ortaka: a) Obaveza na unosenje uloga: Svaki je oitak duzan unijeti ugovoiom o ortakluku utvrdeni ulog koji se moze sastojati u svoti novca. ali bez prava glasa. U nedostatku ugovornih odredaba. ili.. primanju novih ortaka. Unosenje uloga ima karakter obveznopravne cinidbe Sto kao posljcdicu ima odgovornost za materijalne i pravne nedostatke objekta cinidbe b) Sudjelovanje u zajednickim poslovima. svih ortaka ili njihovih opunomocenika. stvarima.

npr. povrede bitne obveze od strane drugog ortaka. osim ako je bio savjestan. predmnijeva se da ostali ortaci zele nastaviti ortakluk medu sobom Ortacka prava i obveze u nacelu ne prelaze na njegove nasljednike. a dan iskljucenja je dan kad je odluka o iskljucenju priopcena or taku Prestanak ortakluka Ortakluk prestaje: zavrsetkom posla povodom kojega je ortakluk ustanovljen. c) d) e) 1. radi se o stetama u okviru ortakluka Odgovornost se ne ogr anicuje samo na stete nanesene propustom paznje koju ortak pokazuje u vlastitim poslovima (ctdpa levis in concreto). naime. npr.veznopravnim pravilima koja vrijede za obveze s vise duznika ili vjerovnika Prema ZOO duznik ortakluka ne moze staviti u prijeboj syoju trazbinu koju ima prema nekom od ortaka Ako bi treci imao Uazbinu prema nekom od ortaka tada ga ne bi mogao prebiti s trazbinom koju ima prema ortakluku. Dioba zajednicke imovine Nakon sto je ortakluk prestao pristupa se diobi zajednicke imovine ortaka ZOO ima relativno detaljno razradena pravila o diobi zajednicke imovine i uputu na supsidijarnu primjenu propisa o razvrgnucu suvlasnicke zajednice Ponajprije se iz zajednicke imovine izdvajaju stvari koje su date na uporabu i vracaju ortaku. Njemu se. Ortak koji je istupio ili je iskljucen iz ortakluka ima pravo na udio u dobiti nastaloj do dana istupa. Steta moze nastati u obavljanju zajednickih poslova i neispunjenjem ugovornih obveza. ugrozilo postizanje zajednickog cilja ili nanijela steta ortakluku (zabrana konkurencije) Trazbine i dugovi ortakluka prema trecima ravnaju se prema opcim ob.luku Istup i iskljucenje ortaka. osim u nevrijeme ili na stetu ostalih ortaka. Nistava je ugovorna odredba kojom bi se iskljucilo ili ogranicilo pravo istupa iz ortakluka Ortak moze biti i iskljucen iz ortakluka ako za to postoje vazni razlozi. Ortak odgovara za stetu koju nanese drustvu svojom krivnjom. Ortak moze istupiti iz ortakluka u svako doba. npr. tj da nije znao niti morao znati da trazbina pripada imovini ortakluka. prestankom postojanja ili istupom jednog ortaka ako se ortakluk sastojiod samo dvije osobe Ako se ortakluk sastoji od vise osoba. gubitak povjerenja zbog ucinjenog kaznjivog djela i sl. tj posao izvan djelatnosti ortakluka. izvrsavanjem svojih obveza. smrcu. kao i kada se poduzeti posao ne moze dalje nastaviti. - kada propadne cijela glavnica: I istekom vremena na koje je ugovor o ortakluku sklopljen. 7 sporazumom ortaka. u tom slucaju ne bi mogao staviti prigovor da trazbina pripada ortak. Ako prihvate nasljedstvo obvezni su nastaviti ortakluk Ta se obveza ne odnosi na nasljednike nasljednika 6. ali bez prava na naknadu za pogorsanje uslijed redovite uporabe Takoder nema naknade ako je stvar slucajem propala. Ako je ortakluk ugovoren na odredeno vrijeme moze se otkazati prije isteka tog vremena samo iz vaznih razloga. ali i obvezu snasanja gubitka nastalog do dana iskljucenja Kao dan istupa uzima se dan kad je data izjava o otkazu. kao sto je npr propisano u njemackom Gradanskom zakoniku (§ 708) —Ucinjena steta ne moze se poravnati kompenzacijom s koristi koju je ortak na drugi nacin pribavio ortakluku. npr. potpuni ili djelomicni gubitak poslovne sposobnosti. pa se postavlja pitanje udjela u gubitku (u prvom slucaju) odnosno u dobiti (u drugom slucaju) Po zakonu takvo utanacen je u dvojbi vrijedi i za dobit i za gubitak. stecaj ortaka. Odgovornost za stetu. pri cemu se dio ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja . radi svoje vlastite koristi.Moze se dogoditi da ortaci odrede udjele samo u dobiti ili samo u gubitku. Npr povreda bitne obveze iz ugovora o ortakluku. osim kad su ugovorom o ortakluku obuhvaceni i nasljednici ortaka. nemogucnosti ispunjenja obveze zbog smrti ili istupa ortaka od kojeg je zavisilo obavljanje poslova ortakluka i sl. uslijed nemogucnosti daljnje proizvodnje onog proizvoda koji je predmet poslovanja ortakluka. kojim je s jedne strane ostvarena steta. Kompenzacija stete s koriscu (compensatio lucri cum damno) dopustena je samo ako bi ortak samovlasno poduzeo neki novi posao. obveze na suradnju. Potom se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. zabrane konkurencije Prema tome. obveze unosenja ortackog uloga. I s druge i odredena kor ist Odnos prema trecima i zabrana konkurencije O odnosima prema trecima bilo je vec govora u svezi s poslovodstvom i zastupanjem Ovdje jos nekoliko napomena Nije dopusteno ortaku da pravnim poslom s trecom osobom obvezuje ortakluk bez izricitog ili barem presutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomocnika Takodet nije dopusteno ortaku poduzimati posao s trecima kojim bi se.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful