P. 1
Ugovori

Ugovori

|Views: 623|Likes:
Published by Adnan Cavkic

More info:

Published by: Adnan Cavkic on Sep 19, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/21/2011

pdf

text

original

Prodaja ie ugovor koiim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odredeni objekt, a kupac se obvezuje

za prepu fteni objektplatiti odredeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Prodaja, koja se do ZOO-a najcesce nazivala kupopr odajom, u prvom je iedu konsenzualni ugovor To znaci da posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom ugovornih strana o prepustanju objekta uz odredenu cijenu Stoga kod prodaje prepustanje objekta odnosno, uze, predaja stvari ne spada u akt sklapanja, nego u akt ispunjenja ugovora. Prodaja je obveznopravni ugovor, i to dvostrano obvezni ugovor. Sklapanjem prodaje strane namjeravaju zasnovati odredene obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena cinidbe i protucinidbe. Kod obveznopravnih su ugovora u nacelu akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski odvojeni. Stoga i kod prodaje prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da ce za to platiti odredenu cijenu. Razumije se da obvezi prodavatelja na drugoj strani odgovara pravo kupca, i obratno. Prodavatelj je ovlasten traziti cijenu, a kupac je pak ovlasten traziti prepustanje objekta. Stoga prodaja spada medu dvostranoobvezne, i to recip'rocn e ugovore, za koje je karakteristicno da u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i duznik. Nazivaju se i sinalagmaticnim ugovorima. Ako se prodaja promatra s gledista odnosa cinidbe i protucinidbe, uvrstava se medu naplatne pravne poslove, za koje je bitno da se za cinidbu trazi protucinidba. Buduci da je prodaja najcesci posao dnevnog zivota, jer je najpogodniji pravni instrument za kolanje stvari u prometu, nastoji se u svakom pravnom poretku omoguciti brzo i Iako sklapanje takvog ugovor a Stoga je za prodaju glede oblika usvojeno nacelo neformalnosti. No, iako je i u nasem piavu prodaja u nacelu neformalan pravni posao, ipak ima slucajeva kada se zbog posebnih razloga trazi oblik i za taj posao Tkko se odredbom iz cl. 455. ZOO-a odreduje da ugovor o prodaji nekretnina koje pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svojega redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pisanom obliku (npi prodaja stanova izgradenih za trziste) Uzimajuci u obzir i druge propise p prometu nekretnina moze se zakljuciti da se za kupoprodaju nekretnina uvijek zahtijeva pisani oblik. Pisanije oblik propisan i za ugovor o prodaji s obrocnim otplatama cijene. Prodaja je nadalje kauzalan posao. Kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha prodaje jest stjecanje prava vlasnistva na stvari. Medutim, ako je kupac bila drustvena pravna osoba, kauza, razumije se, nije mogla biti stjecanje prava vlasnistva Prema ZOO-u kupac bi u tom slucaju stekao pravo raspolaganja. Ako je objekt kupoprodajne cinidbe neko pravo, tada je kauza ili cilj kupoprodaje u tome da kupac doista postane nositelj tog prava. Kao sto kod svakog kauzalnog ugovora, isto tako i kod prodaje kauza lezi izvan samog pravnog posla Kupoprodaja je samo pravni instrument pomocu kojega se kauza ostvaruje. Medutim, po nasem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jos ne postaje vlasnikom stvari Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruci. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio (Ovdje ne uzimamo u obzir posebne slucajeve stjecanja vlasnistva od nevlasnika). Prema tome, po nasem je pravu kupoprodaja samo osnova za stjecanje prava vlasnistva. Sklapanjem kupoprodajnog ugovora nastupaju za stranke samo obveznopravni ucinci. To istodobno znaci da i subjektivna obvezna prava koja nastaju za strane u kupoprodajnom odnosu djeluju samo izmedu njih samih, dakle relativno. Kupac moze traziti izrucenje stvari samo od prodavatelja, a ne i od nekog treceg koji u poslu nije sudjelovao. OBJEKTI PRODAJE Objekti prodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nistav Valjana je prodaja buduce stvari (npr stvari koja jos nije izradena, ploda koji ce tek nastati) Rijec jeo kupnji nadanih stvari (emptio rti speratae). Karakteristicno je za tu kupnju da kupac nije duzan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa se moze reci da je to kupnja pod odgodnim uvjetom. Nastane li stvar u manjoj kolicini od ocekivane, kupac placa stvarnu kolicinu, No kupac moze pristati na bezuvjetnu kupnju buduce stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj kolicini od ocekivane (npr. kupnja godisnjeg uroda jabuka s odredene plantaze). Ta se kupnja naziva kupnjom nade (emptio spei). Rizik koji time preuzima, kupac kompenzir a ugovarajuci pausalnu cijenu i ocekujuci da stvar nastane u kolicini i kvaliteti vecoj od placene cijene. Ugovor o prodaji stvari koja je u casu njegova sklapanja bila propala je nistav. Ako je stvar samo djelomicno propala, kupac moze raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snizenje cijene Iznimno nema pravo na raskid ako djelomicna propast ne smeta ostvarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obicaj u pravnom prometu Kupac u tom slucaju zadrzava pravo na snizenje cijene. Medu stvarima treba razlikovati pokretnine od nekretnina a) Pokretnine su najcesci objekt prodaje Medu njima su najbrojnije one koje se nazivaju robom b) Nekretnine su takoder objekt prodaje, no u svezi s njima moguca su odredena ogranicenja po vrsti i velicini, sto valja imati na umu. Zahvaljujuci promjenama u drustvenom i pravnom sustavu, o kojima je bilo rijeci u Opcem dijelu i Stvarnom pravu (objekti prava vlasnistva), veci dio ogranicenja je otpao napose ona koja su se odnosila na prijelaz iz diustvenog vlasnistva u rezim prava vlasnistva c) Prava takoder mogu biti objekti kupoprodaje Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna Na primjer, trazbine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnistva

Piodati se moze i pravo koje je sporno s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogopiimac kupio takvo pravo bio nistav, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava Nistav bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa kojega bi sud dosudio njegovu nalogodavcu Buduci da je po svojoj definiciji skup prava, nema zapreke da se kao objekt kupoprodaje pojavi i imovina, jer medu ostalim jedna od fiinkcija imovine upravo i jest u tome da kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo . kolati u prometu Za objekt kupoprodaje trazi se da bude odreden ili bar odre d i v. Objekt je odreden ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species. Obiekt je pak odrediv ako se naknadno moze individualizirati, a da se za to ne moia medu istim strankama sklapati novi pravni posao. Najcesci slucaj naknadne odredivosti javlja se kod kupoprodaje robe kojoj u casu sklapanja ugovora jos nije tocno odredena kakvoca. Za naknadnu odredivost kakvoce robe izradena su u prometu posebna pravila o kojima ovdje ne govorimo. KUPOVNA CIJENA Cijena je vrijednost stvari izrazena u novcu Kupovna cijena je novcani ekvivalent koji kupac daje piodavalelju za prepusteni objekt kupoprodaje Za kupovnu gjenn zahtijevaju se ove tri karakteristike: Cijena mora biti Izrazena u novcu, To ne moia biti gotov i dobrojen novac. Cijena se ne smije sastojati u stvar ima, jer u takvom slucaju ne bismo imali posla s kupoprodajom, nego sa zamjenom Medutim, ako se cinidba jedne strane sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijcna (novac) jednaka ili veca od vrijednosti stvari. Na primjer, A. kupuje motorkotac od B-a i daje B-u 50 000 kuna i svoj obicni bicikl Iz toga se vidi da se po nasem pravu pogoduje kupnja, a ne zamjena Cijena moia biti odredena ili odrediva.. Cijena je odredena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu. Cijena je pak odrediva kad ugovor sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih se naknadno moze odrediti Moze se npr. ugovoriti tekuca cijena na odredenom trzistu i u odredeno vrijeme ili odredivanje cijene povjeriti trecoj osobi Kad strane ugovore tekucu cijenu bez naznake vremena i mjesta, kupac treba platiti cijenu utvrdenu sluzbenom evidencijom na trzistu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje Ako takve evidencije nema, tekucu cijenu treba utvrditi s pomocu elemenata koji se prema obicajima trzista uzimaju za utvrdivanje cijena Tekuca cijena, (pojam preuzet u ZOO iz Jednoobraznog zakona o medunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvar i (1964 ), u biti je trzisna cijena odnosno cijena koja se sluzbeno evidentira za odredenu vrstu stvari. Ako su strane povjerile odredivanje cijeni trecoj osobi, a ona je nece ili ne moze odrediti, smatra se, ako u tom slucaju strane naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor, da je utvrdena tzv. razumna cijena. Pod jazumnom cijenom podrazumijeva tekucu cijenu uvrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moze utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slucaja. Ugovor u kojem cijena nije odredena, niti sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih bi se mogla odrediti, ne proizvodi pravne ucinke, sto znaci da je nistav. Iznimka je ugovor o prodaji u privredi (trgovacka prodaja) koji zbog neodredenosti odnosno neodredivosti cijene nece biti nistav, jer ce kupac u ) tom slucaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovno naplacivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu. c) Cijena ne smije biti protuzakonita Naime, ako je cijena odredena propisom, pa se ugovori visa cijena, ugovor je valjan, samo vazi propisana, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac vec isplatio visu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika (cl. 463 ZOO-a) OBVEZE STRANAKA Kod stranackih obveza najprije treba uociti obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: obveze do casa predaje i obveze nakon izvrsene predaje. a) Duznosti prodavatelja do casa predaje. U prvom redu prodavatelj mora stvar do casa predaje brizljivo cuvati. Zatim je mora pr edati kupcu u "slobodan posjed" kako je ugovoreno, tj sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadnostima, i to u pravo vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u casu sklapanja ugovora Pri kupoprodaji osobito je vazan cas predaje stvari, jer u tom casu na kupca prelazi odgovornost za rizik. Odgovornost za rizik znaci odgovornost za slucajnu propast ih ostecenje stvari Treba, naime, imati na umu da je kupnja kauzalni pravni posao, te da je cilj kupnje stjecanje vlasnistva odnosno stjecanje nekog drugog prava, ako je ono bilo objekt kupoprodaje Buduci da se kauza ne ostvaruje samim sklapanjem kupoprodaje, nego istom njezinim ispunjenjem, moguce je da prodavatelj ne prenese na kupca ono pravo koje je kupac namjeravao dobiti Ako, npr. prodavatelj nije bio vlasnik stvari, ne moze usprkos valjanoj kupoprodaji prenijeti na kupca vlasnistvo Medutim, cim je predao stvar kupcu, na njega je presla odgovornost za rizik bez obzira na to je li samo vlasnistvo preslo ili nije. Slicna je situacija ako si je prodavatelj privremeno pridrzao pravo vlasnistva, u pravilu, zato da bi time primorao kupca da mu u odredenom roku plati kupovnu cijcnu (pactum reservati domina) Upravo zbog njezina velikog znacenja, predaju ili, bolje, cas predaje, treba tocno utvrditi

Ovdje se mozemo osloniti na ono sto smo govorili u stvarnom pravu o tradiciji i vrstama tradicije Prema tome, prodavatelj je izvrsio obvezu pr edaje u trenutku kad je kupcu urucio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moze preuzeti Kod tradicije transportom predaja se smatra izvrsenom u trenutku urucenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu Premda je to receno prije, napominjemo da rizik moze prijeci na kupca i prije predaje, a to ce biti u slucaju njegova zakasnjenja Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatrazio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Medutim, dok je ne vrati prodavatelju, duzan ju je cuvati paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakasnjenja kupca stvai ostala kod prodavatelja, a rizik presao na kupca. Suglasno nacelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duzan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu odnosno ako to nije spreman uciniti. Medutim, kupac nije duzan isplatiti dicnu prije nego sto je imao mogucnost pregledati stvar Drukcije moze biti samo ako je tako ugovoreno, uobicajeno ili propisano. d) Duznosti prodavatelja nakon predaje Nakon zavrsene predaje odnosno prijenosa prava nisu jos uvijek prestale obveze prodavatelja Naime, nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.. Ovdje ne bismo ponavljali ono sto je u Opcem dijelu obveznog prava receno o toj odgovornosti, jer sve sto je tamo izlozeno, vrijedi i za ugovor o prodaji e) Duznosti kupca. U kupoprodajnom ugovoru ima i kupac odredene obveze Osnovne su preuzimanje stvari i isplata cijene. Preuzimanje stvari ukljucuje poduzimanje potrebnih radnji nuznih za ispunjenje predaje i odnosenje stvari Ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar koja mu je ponudena na predaju na ugovoren ili uobicajen nacin, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nece isplatiti cijenu. Medutim, ipak je njegova temeljna obveza da plati kupovnu cijenu. U pravilu, kupovna cijena placa se odjedanput Prema tome placanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mota biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odredenom mjestu, na odredeni nacin i u odredeno vrijeme. Ti modaliteti isplate prvenstveno se odreduju ugovorom, ali ako to nije ucinjeno, a nema ni drukcijih obicaja, isplata cijene treba uslijediti u casu •i u mjestu u kome treba ispuniti predaju stvari. No ako se cijena ne mora platiti u casu predaje stvari, tada se placa u prebivalistu odnosno sjedistu prodavatelia. POSEBNE VRSTE PRODAJE Prodaja kao najredovitiji i najprikladniji pravni instrument koji sluzi za razmjenu dobara pomocu novca ne javlja se samo u dosad opisanom tipu obveznopravnog ugovora. U prometu su izgradene razne varijante kupoprodajnog ugovora a) Prodaja s pravom prvokupa. Pravo prvokupa je pravo odredenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluci da ie proda To znaci da je vlasnik stvari opterecene prvokupom samo duzan da najprije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa Ovlastena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadrzaj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda trecemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duzan, ako se zeli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u ioku od mjesec dana, racunajuci od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trecoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duzan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trecom osobom, ili je poloziti kod suda Ako kupac nije postovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trecemu i na njega prenio pravo vlasnistva ne obavjestavajuci o tome prodavatelja, prodavatelj moze u roku od sest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da Vse prijenos ponisti i njemu proda stvar pod istim uvjetima Sa svojim ce <zahtjevom uspjeti samo ako je treci znao ili mu nije moglo ostati nepoznato 'da prodavatelj ima pravo prvokupa. Krajnji rok u kojem prodavatelj moze ostvarivati svoje pravo prvokupa je pet godina od dana prijenosa vlasnistva na trecega Nakon isteka toga roka pravo prvokupa prestaje. Napominjemo da se pravo prvokupa moze ugovoriti najvise za pet godina od dana sklapanja ugovor a. Ugovoreni dulji tok svodi se, prema st 2 cl 531 ZOO-a, na rok od pet godina. jT Ugovorom zasnovano pravo prvokupa je strogo osobno pravo koje se ne / moze ni otuditi ni naslijediti Zbog povrede prava prvokupa ne moze se ponistavati prisilna javna prodaja, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi (npr zemljisnoj knjizi) Pravo prvokupa moze biti zasnovano i propisom ukorist nekih osoba Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograniceno Nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijesteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima. U protivnom imaju pravo zahtijevati ponistenje prodaje. Nazadkupnja. To je takva vrsta prodaje kod koje si "prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrzava pravo da prodanu stvai za unaprijed odredenu cijenu opet otkupi. Tu odluka lezi kod prodavatelja Kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivsem prodavatelju > Nazadkupnja je pravo koie pripada prodavatelju samo za njegova zivota. To se pravo moze upisati u zemljisne knjige Nazadprodaja. To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ih nakon odredenog vremena za unaprijed odredenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Tu odluka lezi kod kupca. To se pravo moze intabulirati.

ali je prije toga zahtjeva duzan kupcu ostaviti naknadni r ok od petnaest dana f) Prodaja s pridtzajcin prava vlasnistva (pactum reservati dominu) 0 prodaji s pridrzajem prava vlasnistva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadizi piavo vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu. bez ugovornih kamata i troskova Svaka suprotna odredba u ugovoru. Dode li do slucajnog ostecenja stvari.vlasnistvo prednika. sto je prihvacala i teorija i sudska praksa. kupnja od nepoznate osobe itd ) Karakteristike te prodaje su slijedece Ako kupac za gotovo tvrdi da je 1 platio. u odredenim vremenskim razmacima. teret protivnog dokaza je na prodavateliu Ako je pak izostala predaja. ukljucivo pravila OGZ-a. bilo vlasnickom tuzbom (reivindikacijom). jer je njegova volja za prijenosom prava vlasnistva izrazena ugovorom o prodaji. kao i kad dode u zakasnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate poslije pocetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vise od cetiri. specijalnih materijala i si) glede kojih ce kupac imati potr ebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi.Realna prodaja. a kupceva tek nakon isgunjenj<Luvjetaodnosno kad izjavi da stvar prima. Tu su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasnistva . kupac ne moze traziti ispunjenje. prema ZOO-u. Osim stvari i cijene. ZOO je rijesio tako sto je tu mogucnost rezervirao iskljucivo za prodaju pokretnih stvari. moze sve dok mu cijena ne bude isplacena zahtijevati povrat stvari. Nase obvezno pravo do ZOO (cl. a kupac je duzan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru. Svrha joj je povecati sigurnost naplate cijene kao element uspostave ravnoteze interesa izmedu prodavatelja i kupca. njihov broj i njihovi rokovi U korist kupca statuirana su dva nesumnjivo vazna prava . nije poznavalo tu vrstu prodaje. naime.bez predaje i s predajom stvari kupcu. sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. a k tome velika je vjerojatnost da ce poslije probe otpasti prigovori zbog materijalnih nedostataka stvari Dvije su varijante kupnje na pokus . Osnovni mu je ekonomski smisao poticanje prodaje odredene robe kreditiranjem kupca Prema definiciji iz ZOO-a. Prodavatelj ce sa svoje strane imati interes u dokazivanju deklarir anih svojstava stvari. Druga je karakteristika toga ugovora u odstupanju od nacela istodobnosti ispunjenja cinidaba. ugovorom o prodaji pokretne stvari s obrocnim otplatama cijene obvezuje se prodavatelj da preda kupcu odredenu pokretnu stvar prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima. odnosno kupnje za gotovo. prodavateljevo pravo vlasnistva prestaje. bitni su sastojci ukupan iznos svib obrocnih otplata. i to cist. kupac je duzan platiti prodavatelju punu cijenu Kupac stjece pravo vlasnistva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene U tu svrhu nije potrebna neka posebna izjava prodavatelja. U prometu ima odredenih stvari (uredaja. Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja ugovora. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s pocetnom otplatom. a treca da se moze koristiti samo ako je kupac fizicka osoba Za valjanost ovoga ugovora ZOO propisuje pisani oblik. kupnja iz automata. Umjesto raskida. iznos pojedinih otplata. titulus i modus Ostalo je jedino da se isplati cijena kao odgodni uvjet stjecanja pr ava vlasnistva Zadrzanje prava vlasnistva ima ucinak prema kupcevim vjerovnicima samo ako je izvrseno u obliku javno ovjerene isprave. U prometu je prakticirana na temelju nacela dispozitivnosti. Takoder se propisuju i bitni sastojci ugovora. Ova je prodaja osobito prikladna pri prodaji s obrocnom isplatom cijene. Ne obavijesti H kupac . Propadne li stvar slucajno. takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. Ako stvar NIJE PREDANA kupcu. u posljednja dva slucaja prodavatelj moze traziti isplatu cijelog ostatka cijene. U komercijalnoj praksi taj je ugovorvrlo rasiren i poznat pod nazivom kreditne prodaj e i 1 i prodaje na kredit. Prodavatelj. sto su redaktori ZOO-a ocito prihvatili -HR. sto ce u pravilu biti ugovor o prodaji U protivnom kupcevi se vjerovnici mogu namiriti i iz kupljene stvari g) Kupnja na pokus (emptio adgustum) Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanacenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom daje isproba i utvrdi odgovara li njegovim zeljama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora. Kao sto vidimo. Kod takve je kupoprodaje stranacka namjera upravljena na neposrednu izmjenu cinidbe i protucinidbe (npr. i z i k slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana.pravo na odustanak od ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. bilo na osnovi raskida ugovora zbog zakasnjenja odnosno neisplate cijene. prodavatelj je duzan omoguciti mu ispitivanje stvari. ex lege je nistava. Klauzula o odustanku mora biti unesena u ispravu o ugovoru (pod prijetnjom nistavosti!) s tim da kupac moze odustati od ugovora ako to u pisanom obliku priopci prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja ugovora Kupac se ne moze unaprijed odreci toga prava Kupac se moze uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene. Dvojbu o tome moze li se i u ugovor o prodaji nekretnine unijeti klauzula o pridrzaju pr ava vlasnistva. Opcenito se drzi da prodaja nekretnina uz pridrzaj prava vlasnistva nije spojiva s nacelima zemljisnoknjiznog prava. objektom kreditne prodaje moze biti samo pokretna stvai. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku. strojeva. 540-541). nego samo vracanje vlastite cinidbe e) Prodaja s obrocnim otplatama cuene. kupnja na trznici. a kupac duguje ugovorenu cijenu.

Medu objektima zamjene poseban polozaj ima novac. prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga sto mu je poznato o kupcevim potrebama Odluci li se sam izraditi specifikacijurprodavatelj je duzan upoznati s njome kupca i ostaviti mu razuman tok da izradi drukciju specifikaciju ili prihvati onu koju je nacinio prodavatelj.prodavatelja u roku koji je utvrden ugovorom ili obicajem. iako se rjesenje pretezito prihvaca i u usporednom obveznom pravu. njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moze opozvati. promjeru. odredi oblik. smatra se da je odustao od ugovora Ako je stvar predana kupcu do odredenog roka radi isprobavanja. nego tek predajom stvari. u prodaji novina preko kolportera i knjiga preko knjizara i putujucih trgovaca. j) Prodajni nalog Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obve. Pojam Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezru ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveze predati drugoj strani odredenu stvar. Nema sumnje da taj ugovor postaje ugovorom o prodaji. Prodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije. odgovornost prodavatelja za isporuku stvari koja nije jednaka uzorku ili modelu. Prodajni nalog je kao zaseban ugovor poznat jos u pandektnom pravu pod nazivom contractus aestimatorius. Po svojoj konstrukciji. Ta vrsta prodre prikladna je u prodaji vecih kolicina industrijske robe kad je unutar kupljene kolicine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike. ako se zamjenjuje novac za novac. prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke. onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj. Bez takve specifikacije prodavateljeva cinidba nije dovoljno odredena da bi je mogao uredno i pravodobno ispuniti. prosuduje se prema pravilima o odgovornosti za neispunjenje obveze U tom slucaju kupac moze zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu stete. Buduci da nema obveze na predaju stvari. i) Prodaja sa specifikacijom. dok vlasnistvo stvari zadrzava nalogodavac. dru g i da je ugovor o pu. ali tek nakon isteka toka za prodaju posto nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrdene cijene nalogodavcu. Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome sto ne nastaje samim sporazumom stranaka. moze se prepustiti kupcu da naknadno dostavi prodavatelju specifikaciju o vrsti djevi. pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ih ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se daje ostao pri ugovoru. kad se ugovori prodaja 10 tona metalnih cijevi. Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi pretezito sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji. Ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ih do proteka razumnog roka. prodajni nalog je u biti realni ugovor.zuje pokretnu stvar. ako se radi o ugovoru u privredi. prodati za odredenu cijenu i u odredenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda odredenu cijenu nalogodavcu do odredenoga roka. Na primjer. ne mora se uvijek raditi o zamjeni . mjeru. a ta se druga obveze da ce joj kao protucinidbu dati neku drugu svoju stvar. Postavlja se medutim pitanje kakav je to ugovor ako ne dode ili dok ne dode do promjene odnosno novacije u ugovor o prodaji? Odgovori su razliciti Jedni nalaze da je to modificirana kupoprodaja.38) sankcije za odstupanje od jednakosti s uzorkom ili modelom zavise od pravnog karaktera prodaje. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje i nahodenja kupca. 2 Objekt ugovora Objekt zamjene mogu hitisve stvari koje su u prometu Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. inace odgovara za stetu Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari predane kupcu snosi pro. profilu. Naime.primcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja. Suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine slucajne propasti ili ostecenja premdanj ome ne moze raspolagati sve dok mu ne bude vracena Ocito je da predaja stvari nalogo. OGZ ga je uredio kao nalog prodaje (§§1086-1089) U nasem obveznom pravu do ZOO-a (cl 554 -556 ) nije bio zastupljen Po svemu sudeci prodajni nalog kao vr sta ugovor a kojim se u prodaji robe angazira netko drugi. ZAMJENA (RAZMJENA) 1. Predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom. sadrzaju i svrsi prodajni je nalog najblizi prodajnoj komisiji. Medutim. nema vece prometno znacenje. Naime. prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogucnosti opoziva. a ako takvog nema. ili snizenje cijene ili raskid ugovora te naknadu stete U ostalim slucajevima prodaje koja se obicno naziva gradanskom prodajom. duzan je vratiti stvar prodavatelju. 5. izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i pribliznog odredivanja svojstava stvari Prema ZOO-u (cl. asortiman ih koju drugu pojedinost kupljene stvari. nakon sklapanja ugovora. boju itd. sto znaci da kupac moze zahtijevati ispunjenje prema uzorku ili modelu. Sutnja se ovdje tumaci kao pristanak Izjavi li kupac da ne prihvaca kupnju. vrsti kovine i si." davatelj do kupceve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duzan vratiti stvar Moguca je kupnja i uz tzv. t r e c i da je komisioni ugovor. velicinu. h) Prodaja po uzorku ili modelu. Mogao bi se koristiti npr. niti je vrati u tom roku. nego od rezultata strucnog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrdenu upotrebu. njihovoj duljini. cetvrti da je podvrsta ugovora o nalogu Usprkos slicnosti i nekim zajednickim elementima sa svakim od spomenutih ugovora. smatra se da je on kupio stvai.nomocstvu. koju mu je predao nalogodavac. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duzan predati kupcu stvar jednaku uzorku ih modelu. dok ne plati cijenu.

radi se o kupnji. ili se pak radi o realnom darovanju. u banci razmijenim novcanicu od 100 kuna za 10 novcanica po 10 kuna Medutim. a druga se strana obveze da ce takoder dati domaci novac. nego besplatan posao. A i B sporazumiju se da ce zamijeniti A-ov bicikl za B-ov radio-aparat . To znaci da darovatelj nije morao uciniti odredenu cinidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu cinidbu. Stoga vracanje zastarjelog duga nije darovanje. Karakteristike. a ne o zamjeni Na primjer. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. nego se kupuje za kune. Kod konsenzualnih je darovanja (obecanje darovanja) akt sklapanja ugo. sto znaci odgovornost za slucajnu propast objekta cinidbe Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. Darovanje je ugovor koji se moze opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. ako je zamijenjena stvar slucajno pr opala ili je stavljena izvan prometa u casu sklapanja ugovora E smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Kao primjer zamjene prava navodimo ugovor o zamjeni stana koji je bio ureden u bivsem Zakonu o stambenim odnosima iz 1974 g. a daroprimcu se moia darovanjem njegova imovina povecati . nego o kupoprodaji. kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja. posudba ekonomski nije nista drugo nego darovanje uporabe2 b) Pojam darovanja. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovica buduce imovine 5 Oblik darovnog ugovora. darovatelj ne moze to pravo dalje prenijeti. a kod kojega je objekt zamjene bilo tzv. Razumije se. potreban je pisani oblik Opoziv darovanja. prema pravnom pravilu. Kao objekt darovne cinidbe mogu se u prvom redu javljati stvari i to sve stvari. radi se o zamjeni. DAROVANJE a) Opce napomene. a ova to prihvaca. ali takav koji vise ne sluzi kao mjerilo vrijednosti. moze i energija biti objekt darovne cinidbe b) Osim stvari darovati se mogu i prava Pritom je vazno da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosim Na primjerTugovor kojim se osniva personalna sluznost jest stvarno darovanje prava plodouzivanja. jedna strana daje kune. Objekt darovne cinidbe moze biti i imovino Medutim. u nacelu ne trazi odredeni oblik Ali ako se radi o darovanju nekretnina. a to znaci da je za 7 perfekciju posla potreban prihvat obdarenoga Nitko se ne moze obdariti f protiv svoje volje a) Darovanje je besplatni pravni posao. Zato se dolar ne zamjenjuje za kune.Zamjena je kauzalni pravni posao Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnistva Ugovor o zamjeni redovitoneformalan. Darovanje moze biti ili konsenzualan ili realan ugovor Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. niti se moze traziti protucinidba. Darovanje smatraju neki teoreticari tzv. stanarsko pravo (pravo trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu).Ako obje strane zamjenjuju domaci valutni novac. sadasnje i buduce Na primjer. Animus donandi ne treba poistovjecivati s kauzom Kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnistva ili nekog drugog imovinskog prava. ako se radi o zamjeni nekretnina. Darovanje je u prvom redu ugovor. nego u predaji neke druge stvari. Na primjer. To znaci da se za cinidbu ne trazi. pravnim poslom opce naravi. nego ispunjavanje obveze koja je jednom preuzeta ugovorom. npr. Vidjeli smo vec u Opcem dijelu da ni darovanje pod nalogom (donatio sub modo) nije naplatan. Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimac. Na primjer. Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno. Animus donandi ("namjera darovanja) znaci da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti. za valjanost ugovora potreban je pisani oblik g) Prijelaz rizika Kao i kod prodaje i ovdje se postavlja pitanje prijelaza rizika. jer je ono na njegovoj strani neprenosivo. Buduci da medu stvari u pravnom smislu spadaju danas i razni oblici energije. a druga dukate f) Karakteristike ugovora Zamjena je naplatni pravni posao. Isto tako. jer razliciti pravni poslovi mogu poprimiti karakter darovanja. Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to radi li se o konsenzualnom darovanju (darovanje bezprave predaje). Ti razlozi su: . Medutim. mogu se darovati plodovi. Tako. bar sto se tice kauze. a druga strana obeca da ce za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni. Objekti darovne cinidbe. Medutim. samo sto se naplata ne sastoji u novcu. tada je za prijelaz rizika odlucan ugovoreni trenutak za predaju.vora vremenski odvojen od akta ispunjenja Za takvo se darovanje trazi oblik javnobiljeznickog akta Naprotiv. obdarenik) neku imovinsku korist.

a sadrzaj obveze zakupniku je davanje (dare). kao lex generali. Stovise. mogu i takvi vjerovnici pobijati darovanje pod odredenim pretpostavkama. ZOO ne poznaje ugovor o najmu. opoziv dolazi u obzir samo ako obdareni jos ima objekt ili njegovu vrijednost. zakup broda U svim navedenim slucajevima postoje posebni propisi.opoziv zbog oskudnosti. Moze se dogoditi da popravke koje je duzan izvrsiti zakupodavac. ometah koristenje stvari u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme Ako je koristenje stvari zbog popravaka u stanovitoj mjeri ograniceno. uza sve dodirne tocke zbog zajednickog porijekla. a ne na koristenje kao kod zakupa Tako su u ZOO usle samo opce odredbe o zakupu koje se. struja. zakup pokretnina dostaje rijedak. Vrste darovanja. uzufruktuar). cija je osnovna karakteristika davanje stvari na uporabu (bez crpljenja plodova). a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duzan uzdrzavati. Darovanje za slucaj smrti.) padaju na teret zakupniku. pasnjak itd) Medutim. Darovanja ima vise vrsta. Osnovno je kod tog ugovora da ispunjenje duzne cinidbe treba da se dogodi za zivota darovatelja.zakup poslovnog prostora. kao sto cemo vidjeti. koji bi spadao u onu staru grupu neimenovanih ugovora sa sadrzajem facio ut des (cinim da mi dades). ZAKUP Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da ce uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvarna koristenje Na prvi pogled ova se definicija razlikuje od one iz ZOO-a prema kojoj se kod zakupa stvar daje na uporabu. za to je darovanje potreban oblik javnobiljeznickog akta. sto znaci da ce odredbe ZOO-a o zakupu doci u obzir tek podredno. premda potrebni. jer on cijenu mora prenijeti u vlasnistvo zakupodavca U nasem se narodnom govoru zakup obradiva zemljista naziva »arenda« Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. Bitna je karakteristika ovog darovanja da se ima ispuniti tek nakon smrti darovatelja Buduci da je tu vec po samom karakteru darovanja nuzno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja.matelj prema darovatelju mora biti kaznjivo po kaznenom zakoniku). Troskovi takvih popravaka kao i troskovi koristenja stvari (voda. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom. cine razlicitim od ugovora o zakupu. SljunCaia. U biti razlike ipak nema. ZOO-a. Darovanje medu zivima. tj u stanju kakvo je ugovorom odredeno odnosno koje je podobno za uporabu radi koje je ugovor sklopljen. -odrzavati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj o svom trosku. koristenje i nije nista dingo nego uporaba prosirena pravom crpljenja plodova Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvar nopravni ovlastenik koji moze na drugoga prenijeti izvrsavanje svoga prava (npr. opoziv zbog ostecenja vjerovnika Ako je darovanje ucinjeno sa svrhom da se time ostete darovateljevi vjerovnici. jedna se od vise poslovnih prostorija ne moze koristiti. jer predaje stvar. pa ta cinjenica odreduje i objekte zakupa. moze opozvati darovanje Dakako. Takve troskove duzan je zakupodavac naknaditi zakupniku Sa svoje strane zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca o potrebi popravka. pojmovno sirokim koncipiranjem zakupa. Naime. U zakup se obicno daju nekretnine . jer prema ZOO-u (st 2 cl 567) uporaba obuhvaca i uzivanje stvari pod kojim se podrazumijeva pribiianje plodova. opoziv zbog povrede uzdrzavanja. ima i drugih posebnosti koje ga. Od te obveze izuzimaju se sitni popravci koje zahtijeva redovita uporaba stvari. Na osnovi ugovora o zakupu. jer su npr okolnosti nalagale neodgodivu intervenciju. Ako darovatelj naknadno toliko osiromasi da nema vise sredstava za zivot. A upravo su medu njima sve vaznije viste zakupa . opoziv zbog nezahvalnosti daroprimca (djelo koje je ucinio daropri. nece primjenjivati na zakupe uredene posebnim propisima. ciscenje i si. zakupnik ima pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju koristenja . 1 cl 567).obradiva zemljista. rezim ugovora o najmu stana. a ne na koristenje (st. Osim vec spomenute osnovne razlike prema zakupu. U svezi s popravcima vazno je napomenuti da oni ne smiju ugroziti koristenje zakupljene stvari. npr. no ovdje spominjemo samo darovanje medu zivima i darovanje za slucaj smrti. prema odr edbi fli 568. filmovi) Medutim. nego tzv. ugovor kojim se predaje na koristenje kamenolom uz placu koja ce se davati po kolicini izvadenog kamenja nije ni zakup ni ortakluk. izvrsi zakupnik. tj sadrzaj obveze zakupodavca jest cinjenje (facere). i zakup poljoprivrednih zemljista. Stovise zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ako bi popravci. 4 Obveze 1 prava stranaka Zakupodavac je duzan: -predati zakupcu stva r u ispravnom stanju. povrede nuznog dijela i zbog naknadno rodene djece. poslovne zgrade i poslovne prostorije. zakupnik ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove. neimenovani ugovor. jasno je dosla do izrazaja teznja njegovih redaktor a da se njime obuhvati i najam.

ah samo ako se time ne nanosi steta zakupodavcu . odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari. Zakupnik je duzan: -koristiti stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domacin odnosno onako kako je odredeno ugovorom ih namjenom stvari. -snositi odgovornost zapravne nedostatke zakupljene stvar i. raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine. 5 Podzakup Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. placa polugodisnje ako se radi o zakupu na jednu ili vise godina. osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka. zakupnik moze. zakupnik moze. Za vidljive nedostatke. Izmjene koje bi dovele do suzavanja koristenja stvari. Slicno kupopiodaji i kod zakupa je dopusteno ugovoiom iskljuciti ili ogianiciti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke. zakupodavac ne odgovara Vilo je stroga. odgovornost zakupodavca za one nedostatke za koje je on znao. imaju kao posljedicu snizenje zakupnine u odgovarajucem razmjeru. Ipak u nekoliko ce slucajeva odredba o iskljucenju ili ogranicenju odgovornosti biti nistava. zakupnina se placa nakon isteka ugovorenog roka. ko se pravom trecega samo ogranicuje zakupcevo pravo (npr na zakupljenom zemljistu treci ima sluznost puta). ugovor o zakupu se taskida po samom zakonu. zakonom ili obicajem u mjestu predaje stvari zakupniku Prema odredbi iz st. -naknaditi stetu za koristenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. a to su oni koji su u casu sklapanja ugovora bili zakupniku poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Ponajprije kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih presutio zakupniku. U tom slucaju. -cuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu Ako nije sto drugo ugovoreno. 583. nametnuo takvu odredbu zakupniku. Zakupnik je duzan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u casu predaje Dodatke koje je ucinio na stvari moze odnijeti (i u s t o 11. naime. -snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari.e n d i) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez ostecenja stvari Zakupodavcu se daje pravo da te dodatke zadrzi ako zakupniku naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vracanja. zakupnik moze zahtijevati ili otklanjanje nedostataka ili snizenje zakupnine Ne otkloni li zakupodavac nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio. Ta se odgovornost odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ih redovitom koristenju.Zakupodavac ne moze. pa i onda ako za njih nije znao Odgovornost obuhvaca i one nedostatke koji se odnose na svojstva i odlike stvari koji su izrijekom ili presutno predvideni ugovorom. osim uz pristanak zakupniku. stvar se vraca u mjestu u kojem je bila predana. Ovlastenje zakupniku na davanje u podzakup ureduje se ugovorom o zakupu Ako drukcije nije ugovoreno. zakupnik moze raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine Uz svako navedeno pravo. raskinuti ugovoi ili zahtijevati snizenje zakupnine Ako je nedostatak otklonjiv bez vecih nezgoda za zakupnika. po svom izboru. ledino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znacenja. zakupniku pripada i pravo na naknadu stete Napominjemo da zakupnik ima sva spomenuta prava i kad zakupljena stvar nema neko od svojstava koja bi po ugovoru ili obicaju trebala imati ili ih za vrijeme zakupa izgubi. i kumulativno naknadu Stete. kako bi zakupodavac mogao na vrijeme poduzeti potiebne mjeie Ako to ne ucini. O pravnom se nedostatku radi ako treci ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljucuje ili ogranicuje zakupcevo pravo na koristenje stvari Utvrdi li se da trecemu doista pripada neko pravo (npr pravo vlasnistva) koje sasvim iskljucuje pravo zakupniku na koristenje stvari. zakupnik gubi pravo na naknadu stete koju bi pietipio zbog nedostataka ili nastale opasnosti Koja prava ima zakupnik kadstvar ima neki nedostatak? Razlikuju se neotklonjivi od otklonjivih nedostataka U slucaju neotklonjivog nedostatka koji je postojao u casu sklapanja ugovoia ili je nastao kasnije. koristeci svoj monopolski polozaj. Pri tome nije odlucno je li stvar koristio on ili tko drugi po njegovu nalogu ili dopustenju Ako bi zakupnik i nakon opomene nastavio koristiti stvar protivno ugovoru ih njezinoj namjeni ih zanemari njezino odrzavanje i tako izazove opasnost znatnije stete. 2. medutim. po svom izbom. -placati zakupninuu rokovima odredenim ugovorom. zakupodavac mu moze otkazati ugovor o zakupu Ugovor ce ostati na snazi ako zakupnik isplati duznu zakupninu prije nego mu bude priopcen otkaz ugovora. zakupnik moze dati stvar u podzakup ih na uporabu po nekoj drugoj osnovi (npr posudba). ZOO zakupnina se. a zakupodavac je duzan naknaditi zakupniku nastalu stetu. ali je namjerno propustio o njima obavijestiti zakupniku Za takve nedostatke zakupodavac odgovara makar su zakupniku ostali nepoznati zbog njegove (zakupceve) krajnje nepaznje. Zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca bez odgadanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za tr ajanja zakupa kao i o svakoj nepi edvidenoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari. ciniti izmjene na stvari koje bi ometale koristenje stvari. zatim kad nedostatak potpuno onemogucuje koristenje zakupljene stvari i napokon kad je zakupodavac. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godine. zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. Cl. ako drukcije nije ugovoreno ili ne proizlazi iz obicaja. Ne plati U zakupnik zakupninu ni u roku od 15 dana od opomene.

. ■naime. individualni poljoprivredni proizvodac ili neki gradanin. imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moze upisati u zemljisne knjige. ako mu trajanje nije odredeno niti se moze ustanoviti iz okolnosti ih mjesnih obicaja. livade. sto znaci da ce se na nj primjenjivati opce odredbe o zakupu iz ZOO (cl 567-599) U smislu navedenog Zakona poljoprivrednim se zemljistem smatraju oranice. pasnjaci. fizickih i pravnih osoba Glede koristenja poljoprivrednog zemljista Zakon o poljoprivrednom zemljistu ustanovljuje. sto podrazumijeva sprecavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja visegodisnjim raslinjem. -otkazom. zakupodavac i dalje moze biti samo vlasnik zemljista Novina je u tome da se glede poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave. pod istim uvjetima kao i prethodni. ali samo dok se na temelju propisa o denacionalizaciji ne vrati prijasnjim vlasnicima.5 Spomenutim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu odredeno je da na poljoprivrednom zemljistu u bivsem drustvenom vlasnistvu nositeljem vlasnickih prava postaje Republika Hrvatska. osim zemljista koje je oduzeto prijasnjim vlasnicima. Ako. ZOO daje zakupodavcu jedno znacajno ovlastenje Priznaje mu. duznost vlasnika i ovlastenika poljoprivrednog zemljista da obradivo poljoprivredno zemljiste odrzavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. kad je ono potrebno na osnovi ugovora ih nekog zakonskog propisa Dopustenje se moze uskratiti samo iz opravdanih razloga. naime. nesmetanog koristenja i ocuvanja zivotnog okolisa Zakon o poljoprivrednom zemljistu ne sadrzi odredbe o ugovoru o zakupu. nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren.. ribnjaci. zahtijevanje pisani oblrk ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljista Stovise. nepostivanje odredbe o obvezatnosti pisanog oblika imalo je za posljedicu nistavost ugovora ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji zele Potrebno je. kao temeljnu.istekom vremena. vrtovi. pa i pretposljednjem iz 1990. zakupnik nastavi koristiti stvar. zivotinjskog i biljnog svijeta. izuzev ako je ugovoreno nesto drugo. postujuci zakonske otkazne rokove. ali u svakom slucaju Ikada prestane zakup 6 Prestanak zakupa I Zakup prestaje: . moze dati domacoj fizickoj ili pravnoj osobi u zakup na tri godine. To ovisi o ponasanju stranaka. Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzakup bez njegova dopustenja. bi. ah samo ako nije drukcije [ugovoreno ili odredeno zakonom odnosno ne proizlazi iz obicaja. pod uvjetima koji su utvrdeni Zakonom o koncesijama (Narodne novine. Odluku o tome donosi nadlezno tijelo drzavne vlasti.davca i preuzima sva njegova prava i obveze prema zakupniku Zakupnik u tom slucaju moze otkazati ugovor o zakupu. Zakup ne prestaje ni kad zakupodavac otudi zakupljenu stvar trecemu (pribavitelju stvari) U tom slucaju pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupo. a zakupodavac se tome ne usprotivi. a na strani zakupnika poljoprivredna organizacija u drustvenom vlasnistvu. Ostalo poljoprivredno zemljiste nalazi se u vlasnistvu drugih pravnih subjekata. mocvare i drugo zemljiste koje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji.. vec se nastavlja s njihovim nasljednicima. Zastita poljoprivrednog zemljista obuhvaca zastitu od oneciscavanja i zastitu od smanjivanja ukupne povrsine poljoprivrednog zemljista Zastita od oneciscavanja provodi se radi osiguravanja proizvodnje zdr ave hrane. moze doci do presutnog obnavljanja zakupa. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. vocnjaci. No.. i propascu stvari zbog vise sile Zakup ne prestaje smrcu bilo koje od stranaka. 2 Subjekti u odnosu U odnosu na prijasnje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljista. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA 1 Opci pogled. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren. pa ako se ugovaratelji odluce na upis. smatra se da je sklopljen Jtjovi ugovor o zakupu na neodredeno vrijeme. S tim u vezi je odredba prema kojoj se obradivo zemljiste koje je ostalo neobradeno u prethodnom vegetativnom razdoblju. Prema Ustavu Republike Hrvatske poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku i uziva njezinu osobitu zastitu. moze dati dozvola (koncesija) stranoj i domacoj pravnoj ili fizickoj osobi. 80/92 ) i Zakonom o poljoprivrednom zemljistu 3. medutim. Oblik ugovora Prema dosadasnjim zakonima o poljoprivrednom zemljistu. bez obzira na protek vremena. pravo da se za svoja potrazivanja prema zakupniku s naslova zakupa ■(uglavnom zakupnina) naplati izravno od podzakupniku. i to iz iznosa koji on Iduguje zakupniku na osnovi podzakupa. ostaje u vlasnistvu Republike Hrvatske. nicima.Zakupniku tu svrhu mora jamciti zakupodavcu da ce podzakupnik koristiti stvar onako kako je to predvideno ugovorom o zakupu. prema novim propisima zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba Razumije se. Takoder je odredeno da poljoprivredno zemljiste oduzeto prijasnjim vlasnicima nakon 15 svibnja 1945. Otkazni rok je 8 dana. Koristi se i Stiti na nacin odreden Zakonom o poljoprivrednom zemljistu. trstici. vinogradi. radi zastite zdravlja ljudi.

U sadrzaj ugovora svakako treba unijeti naznacenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. nacin njegova koristenja. a usvojeno stvarnopravno nacelo prioriteta. ugovaratelji ce slijediti opce odredbe ZOO-a o zakupu prilagodujuci ih prirodi objekta zakupa. Poljoprivredno zemljiste u vlasnistvu drzave moze se dati u zakup domacoj i stranoj pravnoj i fizickoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina (cl 35 Zakona o poljoprivrednom zemljistu) ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureden je Zakonom o zakupu poslovnog prostota iz 1996 g2 (dalje: ZZPP). Osteceni zakupnik ima pravo na naknadu stete prema opcim pravilima o odgovornosti za stetu 4 Prava i obveze ugovornih strana U prvom redu*zakupodavac je ob. Ah zakupnik je duzan snositi troskove popravka ostecenja poslovnog prostora koje je sam prouzrocio Pri tome ne odgovara za pogorsanje poslovnog prostora. a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B .morat ce ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. Buduci da nema posebnih odredaba o zakupu poljoprivrednog zemljista. odredbe o koristenju zajednickih prostorija i ur edaja u zgradi. Ako ugovorom nije drukcije odredeno. na poziv zakupnika. ako nije drukcije ugovoreno. ukljucivo i strana fizicka osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja dopustene djelatnosti U poslovni prostor. nije duzan placati zakupninu za to vrijeme. opis poslovne djelatnosti koju ce zakupnik obavljati u poslovnim prostorijama. mogucnost davanja u podzakup.U takvom slucaju prednost. Ako zakupodavac ne bi udovoljio toj obvezi. koja ima u vlasnistvu poslovni prostor u smislu njegove zakonske definicije Zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba. fizicka ih pravna. namjenu. zakupnik snosi troskove koristenja zajednickih uredaja u zgradi i troskove tekuceg odrzavanja poslovnog prostora (ciscenje. zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ih zahtijevati razmjerno snizenje zakupnine. Time je u obveznom pravu kod ugovora o zakupu napusteno obveznopravno nacelo preferencije. uredaja i opreme do kojega je doslo zbog redovitog koristenja . Sredisnji dio ugovornog sadrzaja mora biti usredotocen na odredbe o bitnim sastojcima. Zakupnik je duzan placati ugovorenu zakupninu. garaza i garazno rgjesto. Nakon promjena u drustvenom i pravnom sustavu u nas. Ako su u tu svrhu potrebni odredeni popravci on ih je. visini zakupnine i nacinu njezina placanja. moze se jednostavno reci da zakupodavac moze biti svaka osoba. Subjekti i objekti. kao objekt ove vrste zakupa. ti ptavo na useljenje ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor.3 1.vezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predvidene djelatnosti i u tom ga stanju odrzavati. zakupnik ih moze sam izvrsiti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor Ako zbog izvodenja popravaka zakupnik nije mogao koristiti poslovni prostor. naknadu za koristenje uredaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima. duzan je placati mjesecno najkasnije do petog dana u mjesecu. duzan izvrsiti u primjerenom roku Ako to ne ucini u primjerenom roku. 4 Sadrzaj ugovora. a to su poljoprivredno zemljiste i zakupnina. odr edbu o ti ajanju ugovor a. u protivnom je nistav. valja spomenuti i pravo zakupodavca da dodatno uredi poslovni prostor ih da izvede radove s ciljem snizenja troskova energije i odrzavanja Zakupnik nije duzan placati zakupninu. Pisani oblik obavezan je za dugorocni zakup poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom. 3. visinu i rokove placanja zakupnine. Ako to ne bi ucinio zakupnik ga na to moze siliti tuzbom ili raskinuti ugovor Za sve vrijeme zakupa zakupodavac je duzan odrzavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju. Sklapagje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika U praksi se pojavilo pitanje kako treba rijesiti slucaj kad jedan zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A. poslovna prostorija. soboslikarski radovi i si ). sitni popravci. Potrebno je posve odredeno navesti vrstu i velicinu poljoprivrednog zemljista. Ako ugovorom nije odreden rok placanja. kad je ugovor sklopljen na neodredeno vrijeme. trajanje zakupa te druga prava i obveze ugovornih strana Ugovor o dugorocnom zakupu poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom zakljucuje se najkrace na pet godina. Na pitanja zakupa poslovnog prostora koja nisu uredena tim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opca pravila o zakupu. ih pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvideno ugovorom odnosno stanje potrebno za obavljanje ugovorene djelatnosti Ovo posljednje moze uciniti ako to nije ucinio zakupodavac nakon sto ga je zakupnik na to pozvao i ostavio mu za to primjereni rok. ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor Takoder ima pravo na naknadu stete ako bi zakupodavac zlouporabio svoje pravo Umjesto tih prava zakupnik se moze koristiti pravom na raskid ugovora. 2 Oblik i sadrzaj ugovora Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku. ulaze:poslovna zgrada. Zakupodavac je duzan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. Osim obveze odrzavanja poslovnog prostora u ugovorenom stanju. a najdulje na 30 godina Nakon proteka toga roka zakup se moze produljiti.

npi. Stoga ce se odredbe ZOO o zakupu primjenjivati na ugovor o najmu stana samo supsidijarno. u tom se razvitku opazaju vrlo interesantne tendencije U rimskom pravu bio je ugovor o najmu samo jedan oblik sireg ugovora poznatog pod nazivom locatio-conductio Taj ie ugovor u sebi sadizavao i najam i zakup. ugovor o zakupu ne prestaje. pored odredaba ZOO o zakupu u nasem je pravu zasebno ureden ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova iz 1996 g. . kao sto je receno kod zakupa. Prednost takvog otkaza je u tome sto taj zapisnik. pa i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. iz zakonom predvidenih razloga. raskidom. Istekom roka prestaje zakup kad je ugovor sklopljen na odredeno vrijeme Ako je ugovor o zakupu sacinjen kao ovrsna isprava u smislu Zakona o javnom biljeznistvu. Ovaj se ugovor moze zakljuciti na neodredeno ili na odredeno vrijeme Najam je jedan od obveznopravnih ugovora Medutim.ispraznjenje prostora i njegova predaja zakupodavcu provodi neposredno na osnovi ugovora o zakupu Zakonom o zakupu poslovnog prostora posebno je detaljno razraden prestanak ugovora otkazom. dvostranoobvezan. u svako doba. ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a u svako doba. ugovor o sluzbi i ugovor o djelu) gotovo vise nemaju nikakvih dodirnih tocaka s najmom Jedno vrijeme je izgledalo da ce se definitivno raspasti ogezeovska simbioza najma i zakupa. ima snagu ovrsne isprave Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt ili ako na bilo koji drugi nacin treca osoba stekne od zakupodavca objekt. raspored. ako nije drukcije ugovoreno Uredaje koje je ugradio u poslovni prostor ima pravo odnijeti (ti« tolletidi)^osim ako bi to prouzrocilo ostecenje prostora Podzakup. Na ugovor o podzakupu primjenjuju se pravila koja vrijede za ugovor o zakupu poslovnog prostor a Prestanak ugovora.6 (dalje: ZNS). naplatan i kauzalan ugovor Kauza kod najma je naplatno prepustanje stvari na uporabu. Tako moze svaka strana. naime. zakupnik nema pravo poslovni prostor ih njegov dio dati u podzakup drugome.4 tada se ovrha . nego treca osoba stupa u prava i duznosti zakupodavca Time smo dobili primjer prijenosa ugovora na temelju zakonske odredbe Zakup ne prestaje ni u slucaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene (kad se radi o pravnoj osobi). ako ne placa zakupninu te kada je zakupodavcu nuzan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti (cl 27 ZZPP) Zakupnik takoder moze otkazati ugovor u svako doba. LJ protivnom zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete Osnovno je pravo zakupnika da se poslovnim prostorom namjenski koristi s tim da ga po prestanku zakupa preda zakupodavcu u stanju u kakvom ga je primio. Pri tome treba razlikovati razloge koji daju pravo na otkaz ugovora jednoj i drugoj ugovornoj strani. za razliku od koristenja. ne dovede poslovni prostor u stanje u kojem ga je duzan predati odnosno odrzavati. ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju stetu. povrsina. NAJAM 1 Pojam i karakteristike. Ali otkazom moze. vraca sintezi najma i zakupa u jedinstveni ugovor o zakupu. od razloga na koje se moze pozivati samo jedna ih druga strana.Vazno je istaknuti da zakupnik nema ptavo ciniti preinake poslovnog prostora kojima se bitno mijenjaju konstrukcija. istekom toka. od kojih neki (kao. prestati i zakup na odredeno vrijeme. Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredeno vrijeme. otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a. odustankom. ne obuhvaca i uzivanje u smislu pribitania plodova (zarada i sl. osim ako strane nisu drukcije ugovorile ili postoji neki od prethodno navedenih razloga Otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukcije odredile. u primjerenom roku. razumije se. Medutim. bez obzira je li sklopljen na neodi edeno ili odredeno vrijeme. Jos nekoliko pravila o otkazu ugovora sklopljenog na neodredeno vrijeme Prije svega takav ugovor ne moze prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja. Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odredenu stvar na uporabu. tada nasljednici odnosno pravni sljednici zakupnika stupaju u njegova prava i obveze. Ako nije ugovorom drukcije odredeno.) Najam je konsenzualan. ako sadrzi izjavu potpisanu po protivnoj strani da se ne protivi otkazu. te ugovor o sluzbi i ugovor o djelu Tijekom vremena svi su ti razliciti oblici jedinstvenog najamnog ugovora postali potpuno samostalni ugovori. a najmoprimac se obvezuje za to placati odredenu najamninu. ako zakupodavac. ukljucujuci i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. ako se pogleda kratko povijesni razvitak ugovora o najmu. no ZOO se. Razlika prema zakupu je u tome sto uporaba. Otkaz se daje u pisanom obliku i dostavlja preporucenom postom zakupodavcu. namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca. Ugovor o zakupu poslovnog prostora prestaje otkazom. ali se ugovor moze otkazati i putem javnog biljeznika U ovom posljednjem slucaju javni biljeznik sastavlja o priopcenom otkazu zapisnik.

zadrzati dok mu ne bude placena duzna najamnina odnosno naknada stete. Za duznu najamninu i naknadu stete na stanu i uredajima. uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd. Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza i) . Ugovor o najmu duzan je najmodavac dostaviti nadleznom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu. odredbe o odrzavanju stana i upor abi zajednickih prostorija. Podnajam.istekom vremena. ZNS nije prepustio u potpunosti utvrdivanje visine najamnine ugovornim stranama On razlikuje zasticenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu. uredajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrsi preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazlozenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana . -otkazom. Najmodavac moze otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvidenih u ZNS Dva su razloga . najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena. podaci o osobama koje ce imati ptavo uporabe stana zajedno s najmoprimcem. roditelje ih osobe koje je duzan uzdrzavati Otkazni tok u slucaju prve grupe razloga je tri mjeseca. To su: imena ugovornih strana. Ugovorni sadrzaj stranke u nacelu oblikuju prema svojim potrebama. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuzan radi odrzavanja objekta ili u vezi provjere dogovorenog nacina uporabe. placaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja.prvi se odnosi na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplacanje najamnine i drugih troskova. Izostane li.s a n i oblik. koja ne moze biti niza od troskova redovitog odrzavanja zgrade. odredbe o primopredaji stana. zajednickih uredaja i zemljista koje sluzi zgradi. ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje. Prema ZNS raskid je rezerviran samo za najmodavca i to u dva slucaja I ako najmoprimac svojom krivnjom nanese stetu zajednickim prostorijama. dijelova i uredaja zgrade koji su nuzni za uporabu stana Takoder i zemljista koje sluzi zgradi 5. Glavna najmoprimceva obveza je da na vrijeme placa najamninu Rokovi placanja odreduju se ugovorom ih propisom. branitelji. a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ih da u njega useli svoje potomke. Najmoprimac moze dati stan ih dio stana u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o podnajmu duzan je najmoprimac dostaviti najmodavcu i poreznoj upravi 6 Prestanak naima Ugovor o najmu stana prestaje: . ako je sklopljen na neodredeno vrijeme Najmoprimac moze otkazati ugovor o najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje tri mjeseca prije dana iseljenja Obrazlozenje nije potrebno. najmodavac ima zakonsko zalozno pravo na unesenom pokucstvu i drugim pokretninama najmoprimca i clanova njegova obiteljskog domacinstva On ima i pravo te stvari. vrste troskova u vezi sa stanovanjem i nacin njihova placanja i vrijeme trajanja najma. Ipak ZNS naznacuje sto bi osobito trebalo uci u njegov sadrzaj. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovorenoj uporabi stana Tako. 4 Obveze i prava stranaka Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimci! preda stan pogodan za stanovanje i omoguci mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrzava Za eventualne nedostatke i stetu njima prouzrocenu najmodavac odgovara prema opcim pravilima obveznog prava. Najmodavac ne moze dati otkaz iz prvonavedenog razloga ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana Opomena nije potrebna ako najmoprimac vise od dva puta postupi suprotno ugovoru odnosno Zakonu. opis stana ih dijela stana koji se daje u najam. Medutim. npr. Najmoprimac je duzan cuvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kome je stan primio Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je doslo zbog redovite uporabe stana.raskidom. Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvrsiti nikakve preinake u stanu. —Zasticenu najamninu. J ty Stanom se. Najmodavac moze biti vlasnik stana. zgradi ih zajednickim prostorijama Za duznu najamninu i pocinjenu stetu sohdarno odgovaraju najmoprimac i clanovi njegova domacinstva Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednickih prostorija. nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS). osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca. a za drugi razlog sest mjeseci. treba obratiti paznju na odredbu ZNS-a prema kojoj se ugovor o najmu na odredeno vrijeme smatra presutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako nijedna ugovorna strana. Za valjanost ugovora o najmu stana zahtijeva se p i.). Objektom ugovora o najmu stana moze biti i dio stana (cl 5 ZNS) 2 Subjekti. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. moze u iznajmljene prostorije ulaziti samo uz odobrenje najmoprimca. u smislu ZNS. Ako najmodavac daje otkaz iz drugonavedenog razloga duzan je prema ZNS (st 2 cl 21) osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. iznimno s oba bracna druga Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i clanovi njegova obiteljskog domacinstva. smatra skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje cine zatvorenu gradevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. visina najamnine i nacin njezina placanja. Ostali najmoprimci placaju tzvslobodno ugovorenu najamninu\ no predvidena su odredena ogranicenja i za njezinu visinu. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom. zajednickih dijelova.U nastavku cemo izloziti najvaznije elemente ugovora o najmu stana. 3. prilikom iseljenja najmoprimca. a najmoprimac svaka fizicka osoba. Oblik i sadrzaj. ugovor je nistav.

Te osobe imaju pravo. najmoprimac se moze obratiti tuzbom sudu pa ce presuda suda zamijeniti taj ugovor. 2 Karakteristike zajma Po obveznom pravu do ZOO-a. Njegov susjed B slucajno ima cigle i on mu pozajmi. Zajam je instrument pomocu kojega se omogucuje koristenje tudeg kapitala ih tudih zamjenljivih stvari Na primjer.platni pravni posao. Uz kamate je n a. ZNS (cl. ZAJAM 1. ako zajmodavac nije bio vlasnik stvari. A-u se zbog potresa srusi zid Uzmimo da A. a ako ovoga nema. s tim da mu kasnije vrati istu vrstu cigle. 500 komada. prema ZOO-u (cl 1066).cinidba vrijednosti. stoga je sasvim svejedno o kojoj se vrsti novca r adi Na primjer. stoga zaduznica. jer nastaje samim sporazumom stranaka. Ih. prema odredbi iz Cl. Iz tih primjera vidimo da za A-a ima novac odnosno cigla vrijednost samo onda ako ne mora vratiti isti novac odnosno istu ciglu.30-49) podrobno razraduje ugovorni polozaj zasticenog najmoprimca. trenutno nema novaca. Zajam moze biti naplatni ili besplatni pravni posao. u nekim slucajevima. a nema novaca da plati bolnicke troskove No on ce ipak pomoci svojoj zeni tako sto ce od nekoga pozajmiti potreban novac i kasnije ga vratiti. Novac ima nominalnu i unutarnju vrijednost Iz iskustva znamo da moze nastati periodicki disakord izmedu tih dviju vrijednosti. U slucaju prodaje stana. ugovoriti zasticenu najamninu. odbio sklopiti ugovor o najmu. a prema drugoj . a zajmoprimac se obvezuje da mu. zajam je konsenzualni ugovor. ti pisana isprava koju izdaje duznik vjerovniku. Kao objekti zajamske cinidbe mogu se pojaviti novac ili zamjetljive stvari Danas je potrebno praviti tu razliku izmedu objekta zajamske cinidbe zato sto novcana cinidba nije cinidba davanja zamjenjivih stvari. zajmoprimac ce postati vlasnik pozajmljene stvari samo onda ako je zajmodavac bio vlasnik Prema tome.unutarnja vrijednost. takav najmoprimac ima odredenu zastitu od otkaza ukljucivo i. zajam je bio realni ugovor za ciji nastanak je bila potrebna predaja stvari. tek bismo napomenuh da. osim zasticene najamnine. nije uopce ni nastao valjani ugovor o zajmu Zajam je k a u z a 1 n i pravni posao Ali svrha ih cilj zajma nije stjecanje vlasnistva Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi). nista se ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 ih 5 kuna. nego samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je duznik primio stvari ih novac i obvezao se da ih vrati Iznimno se. 30 ZNS danom stupanja na snagu toga Zakona bivsi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu) stjecu prava i obveze najmoprimca. Kao sto je vec receno kod novcanih obveza. promjenom ili prestankom (ako je pravna osoba) najmodavca. nego je novcana cinidba . 557). o najmu stana na neodredeno vrijeme. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana. a beskamatni zajam je besplatni pravni posao Zajam je pravni instrument koji omogucuje kreditiranje. ZOO je prihvatio nominalisticku teoriju. recimo. Ako bi vlasnik. sto kod zajma znaci da se zajmoprimac oslobada obveze kad isplati onaj broj novcanih jedinica na koji njegova obveza glasi a) . Prema ZOO-u (cl.M -spor azumom ugovornih strana u svako doba Sporazumom ureduju nacin i vrijeme primopredaje stana Slicno kao kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smrcu. pisani oblik zahtijeva za ugovor o kreditu. vrati isti iznos novca odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kakvoce. Prema prvoj je kod vracanja mjerodavna nominalna. na njegovo dijete. Naime. Ali. a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora Zajam je dvostranoobvezni ugovor jer svaka je ugovorna strana istodobno i duznik i vjerovnik. iskustvo je pokazalo da se od zajma kao instrumenta uzajamnog pomaganja moze stvoriti instrument bezdusne eksploatacije uz pomoc lihvarskih kamata. a da istodobno nema ni cigle na skladistu mjesne ciglane. Pojam Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odredeni iznos novca ili odredenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. nije oblik ugovora o zajmu. Ovdje ne cemo ulaziti u pojedinosti. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika odnosno pravnog sljednika Ako umre ih napusti stan najmoprimac ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova bracnog druga. na zahtjev najmoprimca. Zato su u vezi s ispunjenjem novcane cinidbe postavljene dvije oprecne teorije: nominalisticka ivaloristicka. pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu Ako te osobe zele preuzeti prava i obveze iz ugovora moraju se sporazumjeti koja ce od njih prihvatiti polozaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca Potrebno je napomenuti da se rezim ugovora o najmu stana unekoliko mijenja ako se sklapa sa zasticenim najmoprimcem. a stjecanje vlasnistva samo je nuzna posljedica ostvarenja toga cilja Zajam je u nacelu neformala n pravni posao. zasticeni najmoprimac ima pravo prvokupa. A mora poslati svoju bolesnu zenu u bolnicu na hjecenje. a time i medusobno pomaganje Medutim. pravo na drugi useljivi odnosno odgovar ajuci stan s pravima i obvezama zasticenog najmoprimca. Zbog toga je nuzno da zajmoprimac postane vlasnik stvari. poslije odredenog vremena. Objekt zajamske cinidbe. prilikom sklapanja ugovora.

ugovora o zajmu ima vise vrsta. Banka moze odobriti kredit i na temelju zalaganja stvari ili vrijednosnih papira POSUDBA 1. karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka. ako vrijeme nije ugovoreno. Po jednoj se predvida da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sume Po drugoj se pak predvidaju sankcije zbog nekoristenja zajma za ugovorenu namjenu Sankcije ce u pravilu biti imovinskopravne (npr da je zajmoprimac odjednom duzan vratiti cijeli iznos zajma.). Njime se najcesce sluzi drzava kad je potrebno prikupiti sredstva za neku opcekorisnu svrhu Takvi se zajmovi obicno nazivaju narodnim ili drzavnim zajmovima 6.. na odredeno ili neodredeno vrijeme. iste vrste i kakvoce. onda kad to zajmoprimac zatrazi. ako korisnik kredita postane insolventan i u slucaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika. otkaz zajma od strane zajmodavca itd.Neke vi ste zajma Do sada smo govorili o opcim karakteristikama i nacelima ugovora o zajmu. ugovor o emisijskom zajmu nastaje kad duznik izda javne obveznice o zajmu. U tom slucaju banka mu ne smije uracunati kamatu za razdoblje od vracanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebalo vratiti kredit. s time da je posudovnik mora nakon odredenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. Najvaznija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme. a unutar skupine tzv bankarskih poslova. 1065-1071). da je objekt cinidbe iskljucivo nov a c. Zajmoprimac moze odustati od ugovora o zajmu piije nego mu zajmodavac pieda objekt zajamske cinidbe. zajmoprimac je duzan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka knji. A sto ako rok nije ugovoren? Ako se tok ne moze odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan. Ovdje moze doci do primjene i odredba iz cl 566. za neku namjenu ili bez utvrdene namjene. ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od zajmodavcevog trazenja da mu se zajam vrati. Zajmoprimac ima pr avo vratiti zajam i prije roka. a korisnik se obvezuje da banci placa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nacin kako je utvrdeno ugovorom« b) Iako sistematiziran kao zaseban imenovani ugovor. Istodobno ona je realni ugovor Duznik stjece samo neposredni posjed stvari i mora vratiti upravo tu istu stvar . da je uvijek naplatan. uz prethodnu obavijest banci. Pojam i osnovne karakteristike. medutim. Zajmodavac moze odbiti predaju obecanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoce li biti u stanju vratiti zajam Trazi se jedino da zajmodavac to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora odnosno da je pogorsanje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu kolicinu stvari. ali odgovar a za stetu koja je zajmodavcu prouzrocena odustankom. dotle je kod investicijskog zajma upravo ta namjena zajma bitan element ugovora. U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu. ako zajmoprimac upotrijebi pozajmljeni novac u neku drugu svrhu. nema nikakvih zapreka da ugovor o investicijskom zajmu sklope i same fizicke osobe Emisijski zajam. ZOO-a piema kojoj zajmodavac moze izjaviti da raskida ugovor. ZOO je normirao i ugovor o kreditu (cl. a ne onu koja je ugovorena Ako je zajmodavac banka. Pravo zajmoprimca da trazi predaju stvari zastarijeva za tri mjeseca od zajmodavceva zakasnjenja. ugovor o kteditu je' nesumnjivo. ako bi banka time dosla u bitno nepovoljniji polozaj Korisnik moze odustati od ugovora prije nego se pocne koristiti kreditom. 5. To znaci da je vjerovnik dao zajam istom onog casa kada je kupio obveznicu. korisnik kredita moze. Ugovor o emisijskom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje Naime. o cemu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu stetu. Tipican primjer ugovora o emisijskom zajmu je npr zajam za izgradnju cesta i drugih krupnijih objekata. a vjerovnici zatim te obveznice kupuju.Obveze i prava stranaka. Smatramo da ce biti dovoljno ako ukratko prikazemo samo neke od njih Investicijski zajam. Posudba je jednostranoobvezni ugovor. a svakako za godinu dana od sklapanja ugovora. u ugovor treba unijeti jos dvije klauzule. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava. ugovor o investicijskom zajmu mora biti sklopljen u pisanom obliku Takav zajam je redovito naplatni posao Medutim. Dok kod obicnog zajma nema uopce govora o tome da se kao bitni element samog ugovora navede za sto ce zajmoprimac pozajmljeni objekt upotrijebiti. Investicijskom je zajmu svrha da ga zajmoprimac koristi za investicije Ali kako se zajmoprimac mora koristititi zajmom za odredenu svrhu.jer se mora sklopiti u pisanom obliku Banka moze otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski. Ugovor o kreditu Odvojeno od ugovora o zajmu. Posudba je realni ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani (posudovniku) odredenu stvar na besplatnu uporabu. To je zajam s ugovorenom namjenom. Kao i kod zajma. Ne mozemo govoriti o svima. po svojim bitnim sastojcima i karakteristikama u osnovi vrsta zajma. Medutim.tj uvijek se daje uz kamatu i da je formalan. vratiti kredit prije roka.

Takvi izvanredni troskovi bih bi. pa ju je posuditelju platio. npr troskovi lijecenja posudene zivotinje. sam vlasnik moze si posuditi vlastitu stvar. dok je posudivanje nekretnina mnogo rjede Mogao bi se. duzan mu ih je posuditelj u potpunosti naknaditi. jer se to samo po sebi nikad ne podrazumijeva Tako. npr predah stvar na uporabu za placu. povod Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlasteno dao u potposudbu. treba uvijek posebno ugovoriti nacin uporabe i individualno vracanje. Za pretjerano istrosenje stvari odgovara posuditelju Na primjer. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. najam. tada je mjerodavan uobicajeni nacin uporabe posudene stvari A. Posudovnik ima pravo sluziti se stvar ju onako kako je to ugovoreno. Potposudba. i kola se slome Cak ako i ne dode do stete. krace. dobili bismo. Takva se posudba naziva »posudbom za diku« (icommodatum adpompam vel ostentationem). nece moci traziti povrat. je oporucno ostavio sivaci stroj svojoj kceri. pa makar stvar bila posuditelju doista potrebna Medutim. Na primjer. mogu biti samo nepotrosne stvari. onda se glede same uporabe i ne mora nista posebno ugovoriti. Buduci da se kod posudbe stvar daje na uporabu. objekt posudbe. Nacin uporabe uglavnom izlazi iz same prirode stvari. prema pravnom pravilu iz OGZ-a. isto se tako i kod vremena uporabe moze trajanje odrediti i s obzirom na cilj uporabe i s obzirom na vrstu stvari Razumije se da to dolazi u obzir onda ako strane nisu odredile rok trajanja Uporabe Ako A posudi roman od 1. posudi B-u na citanje potpuno novu knjigu. posudovnik je duzan naknaditi skrivljenu stetu. svojoj snahi koja uci sivati ostavio je na tom stroju usus u tr ajanju od 5 godina. npr mozemo radi ukrasa posuditi kilogram voca. Ako imamo na umu da ni kod posudbe nije teziste toliko na kakvoci stvari koliko na nacinu uporabe. Za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari Posuditi se moze i tuda stvar Na primjer. te treba vratiti upravo to isto voce. Posudovnik mora stvar uredno upotrebljavati. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari Posudivanje pokretnih stvari je cesto i uobicajeno. Nakon toga posudovnik pronade stvar On nema pravo zadrzati stvar protiv volje posuditelja ako je posuditelj spreman da mu vrati ono sto je za stvar primio To znaci da posudovnik samim tim sto je platio vrijednost stvari nije postao i vlasnik posudene stvari. uopce ne radi o posudbi. On je. Posudovnik je duzan snositi sve troskove koji su redovito spojeni s uporabom posudene stvari. da objekt posudbene cinidbe ih. odnosno ako nije nista ugovoreno. nego o prekariiu Za prekaiij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moze u svako doba opozvati. odgovara ne samo za skrivljenu Stetu nego i za slucajnu propast stvari ako se slucaj dogodio kod potposudovnika. —Izvanredne troskove snosi posuditelj. recimo. mozemo reci da objekt posudbe mogu biti potr osne i nepotrosne stvari. umjesto posudbe.000 kg tereta. a ne bi bio pogodio stvar da nije bila dana u potposudbu To je tzv. tat posudi nekome ukradeni bicikl Stovise. a on mu je vrati svu poderanu i prljavu. usprkos tome B. smatr alo se. Na primjer. duzan je hraniti konja kojega je na nekoliko dana posudio radi jahanja. za posudbu nije bitno je h stvar potrosna ili nepotrosna. nego je bitno da se mora vratiti ista stvar y Ali ako se u posudbu daju nepotrosne stvari. u reklamne svrhe posuditi zid kuce. posudovnik ima pravo vratiti posudenu stvar prije roka Kao sto kod nacina uporabe. Medutim. za 2 sata 4. npr posudi B-u svoj dzepni sat i nista ne ugovore glede nacina uporabe No usprkos tome sigurno je da B ne smije upotrijebiti sat za tucanje oraha Ako je u ugovoru o posudbi bilo tocno odredeno vrijeme trajanja posudbe. UGOVOR O DJELU . 2 Objekt posudbe. ako se posuduju potrosne stvari. prema pravnim pravilima OGZ. Posudovnik odgovara posuditelju za stetu do koje je doslo zbog protuugovorne uporabe stvari Na primjer. na 15 dana 3 Prava posudovnika. ali nije ustanovljena ni svrha ni vrrreme uporabe. Iz samog ugovora oposudbi posudovnik nije ovlasten stvar dati drugome u potposudbu. A. posudovnik nije duzan na zahtjev posuditelja vratiti stvar prije roka. Ako se stvar pogorsa ili propadne. Besplatnost je toliko bitna za posudbu da nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe cim bismo. ali treba reci da se radi samo o izlaganju. Medutim. Interesantna pravna situacija nastaje ako je posudovnik stvar izgubio. Ako posudovnik bez pristanka posuditelja dade stvar u potposudbu.Medu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. npr. Medutim. stavi na kola 1. stovise. A posudi B-u kola i upozori ga da se na kola ne smije staviti vise od 500 kg tezine i No. tj vracanje upravo same te stvari. recimo. Duznosti posudovnika. Kci koja je vlasnik stroja moze doci u situaciju da od snahe posudi svoj vlastiti stroj.000 stranica B-u. A. duzan takve troskove predujmiti posudovniku Ako je pak izvanredne troskove platio sam posudovnik. tada se. a mora se nakon dovrsene uporabe vratiti ista stvar. Prekarij Ako je stvar predana na uporabu. posuditelj je ovlasten posudovniku oduzeti stvar zbog protuugovorne uporabe stvari.

zatim je i k a u z a 1 a n ugovor. Na osnovi prirode izvodaceva posla kao objekta cinidbe nije tesko ugovor o djelu razgraniciti od ugovora o punovlascu. dalje. popravak slozenog stroja. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljan sporazum strana o djelu i naknadi. narucitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa. jer se za izvrseno djelo uvijek daje naknada.Tako ce narucitelj moci raskinuti ugovor u ovim slucajevima: sve dok djelo nije dovrseno. kao i nedostatke u naruciteljevu nalogu. 4 Prestanak ugovora Uz slucajeve prestanka opceg znacenja. ugovor o djelu je i neformalan ugovor.Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvodac ili poduzetnik) obaviti odredeni posao. osim ako stvai propadne iz uzioka za koji ne odgovara (npr vise sirej. na primjer. Za pojedine vrste poslova odnosno djela s vremenom su se razvili i i posebni ugovori o djelu. pregledati izvrseno djelo cim je to po redovnom toku stvari moguce i bez odlaganja obavijestiti izvodaca o nadenim nedostacima. geolosko istrazivanje nekog podrucja. svaka strana ima i pravo jednostr anog raskida ugovora . izradbe razlicitih predmeta (npr. nije duzan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga. raskid ugovora ih snizenje naknade. prijenos tereta). onjedvostranoobvezan i naplata n. ponekad i vilo slozeno. sasiti vjencanu haljinu. nego rezultat rada (npr. rad smatrali bitnom odnosno vaznijom komponentom. izraditi skulpturu). osim ako strane ne ugovore odredeni oblik Takoder je za ovaj ugovor karakteristicno da je obveza izvrsenja diela vrlo cesto strogo osobna (npr izrada portreta. kad se netko obveze da ce za drugoga brati kukuruz ih pomagati u njegovoj radionici) na kojoj se temelje ugovori o sluzbi odnosno ugovori o radu. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obicnim pregledom (skriveni nedostaci). izvodenje lijecnicke operacije i dr ). narucitelj se ne moze pozvati na nedostatke. ovisno o odredenim pretpostavkama. Cija kauza je izvrsenje nekog posla uz naknadu i. U . ako su. Sa svakim od tih prava moze se kumulirati zahtjev za naknadu stete. . ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla. kao sto je izradba ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. razlikovati ugovoi o djelu od ugovora o prodaji. a izvodac ne postupi po njegovu zahtjevu. kao njegovim bitnim sastojcima.raskidom ugovora. Teze je. raspon i raznovrsnost poslova koji dolaze u obzir vrlo su veliki od jednostavnih fizickih poslova (npr iskop kanala. Osim sporazumnog r askida koji je moguc u svako dooa. dakle. pravljenje nakita) do najslozenijih tehnickih. Izvodac ima zakonsko zalozno pravo na izradenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroseni materijal. izradbu portreta kvalificirati kao ugovor odjelu i onda kad slikar upotrijebi svoje platno i boje. snositi odgovornost za nedostatke djela Narucitelj je duzan: . kad god hoce. strucno predavanje i si. upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj piedao. znanstvenih i umjetnickih tvorevina (npr izradba nacrta. sivanje odijela. smatra se da je uvijek ugovoi o djelu ako su ugovaratelji imah na umu narocito izvodacev rad. duzan je obavijestiti izvodaca najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja Poslije dvije godine od primitka posla. Ugovor o djelu je u prvom redu konsenzualni ugovor. 3 Osnovne obveze i prava stranaka Izvodac je duzan: izvrsiti djelo prema ugovoru i pravilima struke. autorski ugovor. ZOO daje dva kriterija | pripadnost materijala i predodzbe ugovornih strana r Ugovor o djelu je kad se narucitelj obveze dati materijal ih bitan dio materijala. alternativno koristiti se pravom na otklanjanje nedostataka. ako je izvodaca upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. cinidbi rada Medutim. Sto znaci da je rijec o tzv. Sadrzaj cinidbe je cinjenje (facere). Za sve vrijeme obavljanja posla. No. a prodaja kad se izvodac obveze izraditi pokretnu stvar od svoga materijala.) 2 Djelo. ako nije drukcije ugovoreno. Kao sto se vidi. duzan ga je izvrsiti za vrijeme koje je iazumno potiebno za takvu vrstu posla. kao sto su npr ugovoi o gradenju. uz placanje ugovorene naknade umanjene za troskove koje izvodac nije ucinio. inace odgovara za stetu. jer su kod posljednjeg objektom cinidbe iskljucivo pravni poslovi. njezin objekt nije funkcija rada (npr. duzan ga je izvrsiti osobno Kad rok izvrsenja djela nije ugovoren. piedati narucitelju izradenu ili popravljenu stvar. Pi ema tom korektivnom kriteriju trebalo bi. narucitelj moze. a izvodac mu je duzan to omoguciti.primiti izvrseni rad: -isplatiti ugovorenu ili na drugi nacin odredenu naknadu. ugovoi o prijevozu. bez obzira na to ciji je materijal. a druga (narucitelj) platiti joj za to odredenu naknadu. a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moze ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti Zbog nedostataka izvrsenog djela. napokon. kod ugovora o djelu posebice dolaze u obzir ovi nacini prestanka: izvrsenjem djela i isplatom naknade. Objekt cinidbe izvodaca je izvrsenje odredenog djela ZOO (cl 600) pod djelom podrazumijeva odredeni posao.

2 Takvo gledanje izrazeno je nedvosmisleno u odredbi iz st 1 cl 630. narucitelj moze traziti snizenje ugovorene cijene. Odstupanje o kojem je rijec iznimno je moguce. ugradnju uredaja i si. Nema povecanja cijene ako je do povecanja cijena elemenata doslo za vrijeme izvodaceva zakasnjenja Pod slicnim uvjetima. U tom slucaju cijena se povecava za iznos koji prelazi deset postotaka. Glede odgovornosti za nedostatke gradevine to je izrijekom propisano u cl 641 ZOO-a. poznati slikar. izvodac koji je u roku izvrsio radove moze zahtijevati povecanje cijene radova ako su se u vremenu izmedu sklapanja i ispunjenja ugovora povecale cijene elemenata na temelju kojih je odredena (materijal. Gradevina. nije podoban za to djelo ih bi izrada od takva materijala mogla nanijeti stetu ugledu izvodaca -smrcu stana. narucitelj moze raskinuti ugovor uz placanje do tada izvrsenih radova i nuznih troskova. zbog nedostataka izvrsenog djela.vezatnost stalnog nadzora 6. osim ako su neznatni Izvodac moze jednostrano raskinuti ugovor ako je ocito da materijal. brane. n a p 1 a t a n i kauzalan ugovor. a izazvani su neocekivano tezom prirodom zemljista. s tim da izvodacu isplati odgovarajuci dio cijene za do tada izvrsene radove i pravicnu naknadu za ucinjene nuzne troskove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. izraditi potrebne projekte i drugu tehnicku dokumentaciju. mostovi. ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogucnost. Pojam i karakteristike Ugovor o gradenju je u biti ugovor o djelu koji se. pod gradevinom se razumijevaju zgrade. Propisima o izgradnji investicijskih objekata predvidena je ob. Iz recenoga proizlazi da je ugovor o gradenju konsenzuala dvoitranoobvezan. To ce u pravilu biti slucaj s izvodacem (npr. umre narucitelj kojemu je trebalo izraditi cipele). komadu i si To je tzv. od kojega bi po zahtjevu narucitelja trebao izraditi naruceno djelo. tuneli.ukupno ugovot ena cijena. pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva (cvrsta ih fiksna cijena) Dakako. 631 ZOO-a. tako da bi ta cijena trebalo da bude veca za vise od dva postotka. razvio u samostalan ugovor.Ugovor o gradenju je ugovor o djelu kojim se izvodac obvezuje prema odredenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljistu. vodovodi. Za radove koje izvrsi bez takve suglasnosti. jedinicna cijena. npr. a do povecanja cijene je doslo unutar ugovorenog roka. ali ako bi zbog toga ugovorena cijena morala biti znatno povecana. izvodac moze traziti povecanje cijene samo ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veca za vise od deset postotaka. i f o r m ala n ugovor. _ U ukupnom iznosu za cijeli objekt . rad i dr. izvodac ne moze traziti povecanje ugovorene cijene Izuzetak su tzv. . Suglasno tome. no moze biti i s naruciteljem (npr.). izvodaci projektant odgovaraju i za nedostatke koji se ticu njezine solidnosti . prvenstveno se prepusta stranama da ugovore nacin eventualne izmjene cijene (klizna skala i si. nadogradnju. za s razliku od ugovora o djelu. preinake. Prema cl. kanalizacije. . Nadzor aad radovima. On je k tome. Odgovornost za solidnost gradevine Osim odgovornosti za ostale nedostatke gradevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuce odredbe ugovora o djelu. Medutim. Povecanje predstavlja razliku koja prelazi dva postotka. Unatoc ugovorenoj odredbi da se cijena radova nece mijenjati u slucaju povecanja cijene elemenata na temelju kojih je odr edena. Iz odredaba o ugovoru o gradenju vidi se da se ugovor moze sklopiti i za druge gradevinske radove Oni obuhvacaju npr razne adaptacije. pribaviti gradevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ih radova odredenom izvodacu (javnim natjecajem ili neposrednom pogodbom) 2. moci ce traziti povecanje cijene samo za razliku iznad pet postotaka Ako je do povecanja cijene radova doslo nakon sto je izvodac pao u zakasnjenje. Ako bi cijena morala biti znatno povecana. neocekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neocekivanim dogadajima Za takve radove izvodac ima pravo na pravicnu naknadu. Objekt naruciteljeve cinidbe i istodobno jedan od bitnih elemenata ugovora o gradenju je gradevina. ili na takvom zemljistu odnosno na vec postojecem objektu izvrsiti kakve druge gradevinske radove. ako je izvodac svojom krivnjom zakasnio s dovrsenjem radova. po cetvornom metru. narucitelj ima pravo raskinuti ugovot.zbog izvodaceva znatnijeg zakasnjenja s pocetkom ih zavrsetkom posla i 4. a narucitelj se obvezuje da mu za to isplati odredenu cijenu. prethodne radove (investicijski program i odluka o izgradnji). ah samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva. ZOO dopusta mogucnost izmjene cijene. 3 Cijena radova. na ugovot o gtadenju mogu se supsidijaino primjenjivati odredbe za ugovor o djelu. hitni nepredvideniradovi cije je poduzimanje bilo nuzno da bi se osigurala stabilnost objekta ih sprijecio nastanak stete. ZOO. Bitan element ugovora o gradenju je i cijena radova Dva su osnovna nacina na koji se odreduje: po jedinici mjere ugovorenih radova.gubitkom radne sposobnosti izvodaca (npr zbog bolesti.) No. pjevac itd). Prije sklapanja ugovora o gradenju potrebno je obaviti tzv. Duznost je izvodaca da narucitelju omoguci stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine i kakvoce upotrijebljenog materijala. jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. zeljeznicke pruge i ostali gradevinski objekti cija izradba zahtijeva vece i slozenije radove. ocito zbog specificnosti i gospodarske vaznosti svoga djela. sanaciju. ah samo ako izvodac dobije pisanu SUR 1 a S n o st narucitelja. UGOVOR O GRADENJU 1. ne moze se vise pozivati na povecanje cijene elemenata na temelju kojih je odredena. povrede i sl).

U tom roku. Naplatan ce biti kad je naknada ugovorena. Znacajno je da kod takvog sustava gradenja ugovorena cijena obuhvaca i vrijednost svih nepredvidenih radova i viskova radova Ako u takvoj gradnji sudjeluje vise izvodaca. cl. a ne predaju same stvari. sigurnosti). ali ostaje nejasno kako ce se stvar naci kod depozitara ako nema deponentove obveze da je preda depozitaiu. njegova se odgovornost moze smanjiti. moze tuzbom sudu zahtijevati otklanjanje nedostataka i naknadu stete ili. I Odgovara se narucitelju i svakom drugom stjecatelju gradevine. 2.Za postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. po prirodi stvari.. niti bi navodni depozitar bio obvezan vratiti stvar deponentu. u ugovoru o gradenju. ZOO-a daje se definicija ugovor a o ostavi koja glasi: Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca. niti bi je. predaja stvari depo. Upravo stoga smatramo da je za konsenzualni karakter ostave bitno apostrofirati obvezu deponenta na predaju stvari. Kauza mu je cuvanje stvari. stavi da se jedna strana obvezuje da ce drugoj piedati stvai. Po nasem sudu. predaja stvari spada u ispunjenje ugovora. kad je konsenzualni ugovor. Ugovor o ostavi je u nacelu besplatan. jer ona nema znacenje za nastanak ugovora ^ Nije se tesko sloziti s tvrdnjom da predaja stvari kod ostave kao konsenzualnog ugovora nije akt sklapanja. a ne konsenzualni ugovor. Subjekti. Ako bi stoga depozitar u bludnji primio na cuvanje svoju vlastitu stvar. a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). Prema spomenutoj definiciji iz ZOO-a. raskid ugovora i naknadu stete. inace gubi pravo da se na njega pozove. Dakle. ostava je u nasem pravu bila tradicionalno realni ugovor za ciji je nastanak bila nuzna predaja stvari depozitaru. ostava je po definiciji iz ZOO u biti realni. Posebno treba upozoriti da se izvodac ne moze osloboditi odgovornosti ako je steta nastala zbog toga sto je odredene radove izveo prema zahtjevima narucitelja Jedino. depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari.zitara. ostava je jednostianoobvezn i ugovor. pa i potpuno iskljuciti. Odredba »kljuc u ruke« ili njoj slicna. znaci da je izvodac preuzeo obvezu da samostalno izvrsi skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odredenog cjelovitog objekta.. naime. ako je prethodno upozorio narucitelja na opasnost stete.(cvrstoce. Kod ostave to je ucinjeno samo s. Ugovorom se ne moze ni iskljuciti ni ograniciti. ali kad se daje naknada za cuvanje bit ce dvostranoobveza n Osim navedenih karakteristika. Medutim. sto smo imali i kad je ostava bila realni ugovor.zitaru moze uslijediti jedino kao ispunjenje deponentove obveze na predaju stvari (osim ako se stvar vec nalazi kod depozitara po nekoj drugoj I osnovi). sto se smatra nespornim. a iznimno naplatan pravni posao. predaja stvari je bila akt sklapanja ugovora. Drugim rijecima. Tako je u ZOO-u ucinjeno kod ugovora o zajmu. a projektant ako je uzrokovana nedostacima u planu Izvodac odgovara i za nedostatke zemljista. do ZOO-a. zivot i ucinci ugovor a o ostavi prakticki ce poceti tek s predajom stvari depozitaru. njihova je odgovornost prema narucitelju solidarna OSTAVA (DEPOZIT) 1 Pojam i karakteristike. a ne samo obvezu depozitara daje cuva Uostalom to neminovno proizlazi iz cinjenice daje stvar koju treba cuvati bitan sastojak ostave. ako je objekt neupotrebljiv. osim ako je specijalizirana organizacija dala strucno misljenje da je zemljiste podobno za gradenje. Narucitelj je duzan obavijestiti izvodaca i projektanta u roku sest mjeseci otkad je ustanovio nedostatak. isto tako moze u odredenim slucajevima i depozitar primiti na cuvanje svoju vlastitu stvar. 7 Ugovor o gradenju s odredbom »kljuc u ruke«. tada uopce ne bi nastao ugovor o depozitu. dok je bila realni ugovot. ostava je neformalan i kauzal a n pravni posao. kad se depozitar profesionalno bavi cuvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla Polazeci od zakonske definicije. stabilnosti. Kao i svi drugi ugovori i ostava je prema ZOO-u konsenzual n i ugovot Inace.Izvodac odgovara za nesolidnost gradevine ako je uzrokovana nedostacima u izvedbi. Odgovornost postoji ako se nedostaci pokazu za vrijeme od deset godina j od predaje i primitka radova. Netko npr. a to je bit njegove konsenzualne prirode. i to sklopivsi valjan depozitni ugovor . cuvanje i si). ako je depozit nastao vec samim sporazumom stranaka. U st. 712. da je cuva i da je vrati kad je ovaj bude zatrazio Ugovor o ostavi naziva se i depozitom. kao sto posudovnik moze u odredenim situacijama posuditi svoju vlastitu stvar. Obveze na predaju stvari nema. 1.obvezom depo. trebalo biti Neki autori to objasnjavaju navodom da je za pojam ostave bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i cuva stvar ostavodavca. moze pohraniti na cuvanje u garderobu i tudi kofer Medutim. a sada. U daljnjem toku od godinu dana (od dana obavijesti) duzan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti. Uobicajeno je da se transformacija realnog u konsenzualni ugovor izvrsi tako da se umjesto formulacije da ugovor nastaje kad iednastrana drugoj p r ecl a stvar (na uporabu.

ako je A dao B-u. postavlja se pitanje je li i tu nastao redoviti depozit. to ni u Casu vracanja nije vazno je li on jos uvijek vlasnik stvari Prema tome. No i kod depozita se susrecemo s pitanjem mogu li objekt depozita biti samo nepotrosne i nezamjenjive stvari ili takoder i potrosne i zamjenjive Iz definicije znamo da depozitar mora vratiti istu stvar. Objekt depozitne cinidbe moze biti samo pokretna stvar.. potresa.tzv. stvar mora vratiti deponentu. kad je u depozit dSna neka nepotrosna stvar (npr. npr. da vlasnik stvari tuzbom zahtijeva stvar od depozitara Depozitar je duzan priopciti sudu od koje je osobe primio stvar (nominatio auctoris). smatralo da se tu radilo o redovnom depozitu. vec prema prirodi objekta. ako bi A htijuci otici na godisnji odmor ostavio svoj stan ili svoju kucu na cuvanje B-u. duzan ju je cuvati s povecanom paznjom . depozitar se mora toga drzati. ne samo cuva novcanice. kao sto znamo. ali ne mora Kad bi A htio s B-om sklopiti ugovor o redovitom depozitu. npr. timariti itd Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena Ne smije. nacin i mjesto cuvanja posebno ugovoreni. plodovima i prirastajem. moze dati na cuvanje B-u svoj sat. motat ce je hraniti. jer su to zahtijevale promijenjene prilike Duznost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nacin ostecena U protivnom odgovara za stetu Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je duznoscu vracanja deponirane stvari Rekli smo vec da depozitar mora vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. Tu je nastao redoviti.000 kuna. oblaciti i nositi ochjelo koje mu je netko dao na cuvanje. Samo izuzetno. Odgovornosti bi se mogao osloboditi samo ako dokaze daje od ugovorenog nacina i mjesta cuvanja morao odstupiti. i B nisu nigdje posebno naglasili B je postao posjednikom stvari Medutim. medutim. Stoga bi bilo logicno da se deponirati mogu samo nezamjenjive i nepotrosne stvari Medutim. Medutim. Redoviti depozit moze tu nastati. prije. npr depozitaru povjerena na cuvanje zivotinja. osim na pitanja mjesta i vremena vracanja stvari za koja vrijede pravila o depozitu. To znaci da je mora vratiti sa svim pripadnostima. te u stanju u kakvom je bila u casu predaje u depozit druge strane. iako se ovdje radi o zamjenljivoj i potrosnoj stvari. a istodobno obavijestiti deponenta o podignutoj tuzbi. regularni depozit makar to A. ima na njemu pravo uporabe (usus) B kao neposredni posjednik moze predati prsten na cuvanje. nego kao ugovor o sluzbi ili ugovor o nalogu (mandatu) 1/ Prema onome sto smo do sada rekli ostaju objekti depozitne Cinidbe samo pokretne stvari. 3 Objekt ugovora. A. DEPOZITAROVE DUZNOSTI: Prva je i osnovna depozitarova duznost da povjerenu mu stvar cuva kao svoju vlastitu. onda je to posudba i na odnose ugovaratelja treba primijeniti pravila o posudbi. ipak je nastao ugovor o redovitom depozitu. Iznimno nije duzan vratiti stvar deponentu. dobio na cuvanje jahaceg konia. poplave. ali B. inace ce odgovarati i za slucajnu propast ih slucajno ostecenje stvari. mora i moze stvar upotrebljavati Ako je. danas se smatra da nekretnine ne mogu biti objekt depozitne cinidbe Stoga se. Samo u tom slucaju treba posebno naglasiti da se mota vratiti upravo ta ista potrosna i zamjenjiva stvar. Ako je. i jedne i druge mogu biti objekt depozita. Nekad se smatralo da se u depozit mogu dati i pokretne i nepokretne stvari. jer bi inace konj. A-u kao vlasniku prstena. za neko vrijeme. . morao bi posebno ugovoriti da mu B. na cuvanje 10. Buduci da za samo zasnivanje depozita nije bitno je h deponent vlasnik ili nije. danas takav slucaj ne bismo ocjenjivali kao ugovoi o depozitu. zahirio. u slucaju da je deponent dao na cuvanje tudu stvar. Za objekt depozitne cinidbe nije vazno je h to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude. Depozitar je u pogledu radnji koje ulaze u kompleks cuvanja relativno samostalan On u nacelu sam odlucuje sto i kako treba raditi. mora ga redovito izvoditi na jahanje. Ako su. nego i da mu vrati upravo te predane novcanice Tehnicki ce to uciniti tako da mu preda novac u zapecacenoj koverti Prema tome. magnetofon) i depozitaru dopusteno da je upotrebljava. npr u slucaju pozara. pa nece biti na odmet da jos jednom istaknemo njegove znacajke Za redoviti ili regularni je depozit karakteristicno da mu je objekt nepotrosna i nezamjenjiva stvar . npr. Medutim. stvar se moze izruciti nekom trecem samo uz pristanak deponenta. moze sadrzati u sebi razhcite aktivne radnje. Na primjer. jer on snosi i odgovornost za cuvanje. A je vlasnik prstena. recimo. kako bi se on mogao umijesati u spor. kada to trazi sama priroda cuvanja. Medutim. samo su ugovorne strane to morale posebno uglaviti Ovdje stalno govorimo o redovitom depozitu. ako je u meduvremenu doznao da je stvar ukradena U tom ce slucaju podnijeti kaznenu prijavu Moze se dogoditi. da depozitar ima neposredni posjed stvari te da nakon zavrsenog cuvanja mora vratiti upravo tu istu stvar.Na primjer. a ako je depozit uz naknadu. ostava u nuzdi Pojam cuvanja nije tako jednostavan kako to na prvi pogled izgleda cuvanje se ne sastoji samo od pasivnih radnji Ono vrlo cesto. Sve te karakteristike moze imati i depozit kad je dana na cuvanje zamjenjiva i potrosna stvar. npr. onda da je cuva paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Kad mu je stvar povjerena u slucaju neke nevolje. u depozit se moze dati indeks.

Prema ZOO-u. osnovna je karakteristika iregularnog depozita u tome daje depozitar stekao vlasnistvo na stvari koja mu je predana na cuvanje i da ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i kolicinu stvari Ako. ah je duzan ostaviti deponentu primjeren rok za preuzimanje stvari. ogranicava ih uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Gostom se moze smatrati svaki korisnik ugostiteljskih usluga koje odredeni ugostitelj pruza Da bi ostvario zahtjev iz te odgovornosti. propala stvar kod depozitara Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o depozitu. i vracanje stvari. neprava ostava je mjesoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave. kao sto je receno. Depozitarova se prava na strani deponenta manifestiraju kao duznosti. postoje i slucajevi kad je ugostitelj duzan dati potpunu naknadu za nestanak i ostecenje stvari Dva su takva slucaja: . ako su strane trgovacka drustva). Od relativno brojnih vrsta ostave spominjemo samo dvije. gost je duzan prijaviti nestanak ih ostecenje stvari cim dozna za njih. B. Ne trazi se da je stvar vlasnistvo gosta. ako ugovaratelji nisu sto drugo odredili u tom pogledu. situacija u kojima depozitar odgovara i za slucajnu propast i ostecenje stvari.Glede vremena vracanja vrijedi nacelo daje depozitar duzan vratiti stvai cim je deponent zatrazi Ako je odreden rok vracanja. ce postati vlasnik novca i morat ce nakon mjesec dana vratiti 10 000 kuna. a ne ugovori se individualno vracanje. To ce biti ako bez pristanka deponenta i bez nuzde. deponent moze zahtijevati povrat stvari i prije isteka ioka. Pravilo je da stvar treba vratiti u onom mjestu u kojem je predana depozitaru Ako su strane ugovorile neko drugo mjesto vracanja. osim kad rok nije ugovoren iskljucivo u interesu deponenta (npr kad je ugovorena naknada za cuvanje). ako se kao profesijom bavi primanjem stvari na cuvanje i ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla (npi. pruzanje usluga smjestaja i kampiranje Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili ostecenje Ta odgovornost je ogranicena do odredenog iznosa novca Ugostitelj se oslobada odgovornosti ako je do propasti ih ostecenja stvari doslo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ih otkloniti (visa sila).000 kuna i kaze mu neka mu to cuva mjesec dana s uglavkom da ih moze i potrositi. Depozitar ima i pravo na troskove koje je opravdano ucinio radi ocuvanja stvari To ce u pravilu biti nuzni i eventualno korisni troskovi Takoder je pravo depozitara da od deponenta zahtijeva naknadu stete koju je imao zbog ostave (npr. samo ce u pogledu mjesta i vremena vracanja vaziti pravila ugovora o ostavi. ipak se ne moze reci da nema i nekih prava. Kraj spomenute ogranicene odgovornosti za unesene stvari. ako je do nestanka ili ostecenja stvari doslo ponasanjem samog gosta. Prestanak ugovora o depozita. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavopiimca da ih potrosi i obvezom da vrati istu kolicinu stvari iste vrste. Medu depozitarovim pravima mogli bismo spomenuti njegovo pravo na naknadu koje mu. zbog nekog uzroka u samoj stvari (npr. dakle bez krivnje. Ugovor o depozitu prestaje kada depozitar vrati stvar deponentu. Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrosne stvari. npr A preda B-u 10. osim ako bi do propasti ih ostecenja stvari doslo i da je postupao u skladu s ugovorom Depozitarova prava Iako depozitar ima u osnovi samo duznosti iz ugovorao depozitu. medu ostalim. suprotno ugovoru. Ugostiteljska ostava ZOO ne daje definiciju ugostiteljske ostave U najsirem smislu to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ih depozitar ugostitelj Tko se smatra ugostiteljem treba vidjeti u propisima o ugostiteljskoj i turistickoj djelatnosti Ugostiteljska djelatnost kojom se oni bave obuhvaca pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane i usluzivanje picem i napicima. Ako to ne ucini. ugovor prestaje i onda ako je slucajno. nagtizaiuca tekucina koju je cuvao iscurila je zbog neprikladne ambalaze i ostetila mu neke njegove stvari) Pravo je depozitara koji se obvezao besplatno cuvati stvar. lako pokvarljive stvari). depozitar ima pravo na naknadu troskova prijenosa stvari Trecu grupu depozitaiorih obveza predstavlja odgovornost za stetu Kod odgovornosti za stetu depozitar odgovara po kriteriju ptesumirane krivnje Ima medutim. a radi se o besplatnom depozitu. osim ako gost dokaze da je steta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara (subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje). Zatim. jer depozit nema strogo osobni karakter Buduci da je osnovna depozitarova obveza. pripada samo ako je naknada ugovorena. da je vrati deponentu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili ostecenja ih ako bi nastavljanjem cuvanja mogao pretrpjeti stetu Ako rok nije ugovoren. ali ne iste novcanice. upotrebljava stvar. moze depozitar u svako doba odustati od ugovora. bila dovoljna da se depozitni odnos nastavi s nasljednicima 7 Neke vrste ostave. Prema tome. onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu. mijenja mjesto ili nacin njezina cuvanja ili kad stvar preda na cuvanje drugoj osobi (s u b d e p o z i t). ih osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu dosle u posjet Vazno je napomenuti da se ugostitelj ne moze osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljucuje. normalno je da bi vec sama ta obveza . ugostitelj nece odgovarati.

Medutim. do potpune naplate potrazivanja za smjestaj i ostale usluge ZOO je prosirio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice. redovna cirkulacija dobara i efikasan transportni rad Gospodarske funkcije koje skladista obavljaju u okviru robnog prometa trazile su da se i pravno formulira i precizira status skladista i da se postave pravne kautele za njihovo poslovanje. Golemi stokovi robe koji su pristizali na utovarne stanice. te uvjeti pod kojima ce javno skladiste obavljati svoje usluge U poslovnim su uvjetima predvidena sva osnovna pitanja koja dolaze u obzir u poslovanju javnih skladista . nego usluzne gospodarske organizacije. duzan je gostu naknaditi punu stetu koju zbog toga pretrpi. Da bi se to postiglo. Takvi su. Iz samog karaktera skladista kao javnog izlazi jedna vrlo vazna posljedica. koje se bave poslovima smjestaja i cuvanja robe. luke ukrcaja i rijecna pristanista ili na bilo koje drugo mjesto gdje se roba skupljala i gomilala . ili ako njihovo cuvanje naprosto prelazi njegove mogucnosti. htjelo se postici da se svi privredni subjekti koji su u svojem poslovanju nuzno upuceni na usluge javnog skladista .nuzno su trazili da se tom robom strucno rukuje. placanje za racun stranaka u obliku avansa carina. UGOVOR O USKLADISTENJU 1. Svi ti poslovi sto smo ih nabrojili postajali su specijalizirani poslovi kojima se kao glavnim zanimanjem poceo baviti skladistar Skladistar je. fiksirane tarife. osnovno poslovanje javnih skladista sastoji se u ovome: javno skladiste je javni depozitar koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladisnice Osim poslova smjestaja i cuvanja tude r obe javno skladiste moze obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. te su posebnim odobr enjem ovlastene da na smjestenu robu izdaju vr ijednosne papire koji se zovu skladisnice. prijenos robe sa zeljeznicke stanice ili brodske luke. Ugostitelji koji primaju goste na nocenje imaju pravo zadrzanja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli. U slucaju iznenadnog nestanka robe na trzistu. mjerenje i uzimanje uzoraka. taksa. postajao sve vise jedan od vaznih gospodarskih subjekata Same pak gospodarske funkcije skladista postajale su element s kojim se moralo racunati u privrednom poslovanju Pokazalo se da sama cinjenica koncentracije golemih kolicina robe i sirovina najednom mjestu moze imati vrlo povoljne gospodarske ucinke. pakiranje.tretiraju jednako. te otprema robe. bilo je normalno da se uskladistenje tretira kao javna sluzba Buduci da je uskladistenje osnovna djelatnost skladista. ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvari na cuvanje. pod jednakim uvjetima. obavljajuci svoje specijalizirane funkcije. To je osobito vazno u slucajevima privremenog zastoja oko nabavki sirovina Do takvog zastoja moze doci zbog najraznovrsnijih uzroka Svojim specijaliziranim poslovanjem. Za javno skladiste vrijedi nacelo da ne smije ni za svoj ni za tudi racun trgovati onom robom koju je kao javni skladistar smjestilo u svojem skladistu. izuzev ako ne raspolaze odgovarajucim prostorijama (npr ne raspolaze sa sefom za dragocjenosti). javna su skladista postala usluzne gospodarske organizacije od kojih u velikoj mjeri zavisi normalna opskrba. organizirane kampove i si. Pojam javnog skladista. izdavanje zemljista ili prostorija u zakup drugim subjektima bez odgovornosti za smjestaj i cuvanje robe itd. stoje pod posebnim pravnim rezimom.: utovar. garaze. preko skladista omogucuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba proizvodnje potrebnim sirovinama. Skladista omogucuju da se trziste snabdijeva robom prema potrebi. Osim toga. moze se bas pomocu javnih skladista vilo uspjesno intervenirati jednostavnom dispozicijom gotove robe u odredenom pravcu. Javna skladista su gospodarske organizacije. Naime. Pravno uredenje uskladistena Imajuci pred ocima gospodarske funkcije skladista. Javna skladista nisu proizvodne. Zbog toga su morala biti precizirana i prava i duznosti javnog skladista kao gospodarske organizacije koja obavlja javnu sluzbu. sortiranje. a) Poslovni uvjeti javnog skladista su pravila o uvjetima pod kojima ce se roba primati na cuvanje. i da vodi propisane knjige. Prema tome. Gospodarske funkcije javnih skladista Snazan razvoj tianspoita i grandiozan obujam robnog prometa uvjetovah su pojavu citavog niza novih zanimanja Medu tim zanimanjima posebno mjesto pripada vozaru. najcesce trgovacka drustva. a to ce biti onda kad je imao prikladan prostor i ostale uvjete. istovar i pretovar robe. trosarina. a da sama roba ne bude fizicki uopce ni pokrenuta iz skladista. Spomenimo da je ugostitelj duzan primiti na cuvanje stvari koje gosti donesu i zele ih predati na cuvanje. koja za spavanje. spediteru i skladistaru.kad mu je gost predao stvar na cuvanje i ako je steta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. Zbog vaznosti gospodarske finkcije. postavljajuci poslovanje skladista na osnovu javnosti. da se pravilno i pravodobno upucuje na odrediste te da se za vrijeme stacioniranja strucno cuva S druge se pak strane opazilo da vlasnik moze pravno disponirati. bilo je potrebno odrediti da javno skladiste posluje na temelju poslovnih uvjeta. stanje rezervi. moralo je i samo skladiste postati javnim skladistem. npr .

pristupanjem poslovnim uvjetima skladista. Kao i ostava i ugovor o uskladistenju je po intenciji zakonodavca knnseji. Poslovni uvjeti ia9hog skladista moraju biti javno objavljeni (publicirani') i zbog toga se smatraju sastavnim dijelom ugovora o uskladistenju. 5. Taj iznos isplacuje se imaocu zaloznice. ako je stetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepaznjom. i ako na skladistu nema mjesta. dalju otpremu itd. Ugovorom o uskladistenju obvezuje se skladistar primiti i cuvati odredenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlastene osobe. 741. krivnjom deponenta.kladistuju (kao sto su. a u druga dva trezorni depozit). dragocjenosti. ZOO-a. Sa svoje strane. ako roba bude unistena ih ostecena za vrijeme cuvanja ZOO se odlucio za primjenu pravila objektivne odgovornosti skladistara. Medutim. bilo svaki za sebe Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom tobom. i priznanicu i zaloznicu. tada mu javno skladiste moze izdati robu samo kad javnom skladistu polozi svotu osiguranu pravom zaloga na robi.Jedan dio se zove priznanica. Odgovornost za stetu: Sklapanjem ugovora o uskladistenju javno je skladiste preuzelo obvezu cuvanja robe U toj duznosti cuvanja nije sadrzana obveza osiguranja. Sklapa se na adhezijski nacin . Ako netko zatrazi izrucenje robe samo na temelju priznanice. mora voditi jos i maticnu knjigu za skladisnice Organizirano javno skladiste pruza svoje usluge na osnovi sklopljenog ugovora o uskladistenju 4. u prvom slucaju potreban je obicni. Ako je potrebno uz to nesto posebno ugovoriti. cim takve nedostatke zapazi . Daljnja je karakteristika ugovora o uskladistenju u tome sto je to ugovor s obligatomim sklapanjem na strani depozitara Naime. Prema tome. skladistar odgovara za stetu. 6. to se dodaje kao posebna odredba ugovora.zualni ugovor. npr. rok. Skladisnica Skladisnica je izvadak iz maticne knjige za skladiznice. ziva zivotinja. kompletnu skladisnicu. osim ako dokaze da je steta prouzrocena okolnostima koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti (visa sila). a samo izdavanje skladisnice mora zabiljeziti i u skladisnu knjigu. a drugi varani ili zaloznica£ / Javno skladiste ne smije izdati samo jedan od tih dijelova Oba dijela skladisnice glase »po naredbi| deponenta i moraju sadrzavati podatke predvidene u cl. Glede obujma. pa ih stoga ne ponavljamo. Skladisnica u cjelini. vrijednosni papiri. duguje naknadu cjelokupne stete. treba imati na umu da se raspolagati pohranjenom robom moze samo ako to pravo nije ograniceno zaloznicom koja se nalazi u posjedu nekog treceg. Indosamentom se mogu prenositi bilo oba dijela skladisnice zajedno.Poslovni uvjeti javnog skladista moraju imati oblik pravilnika koji odobrava nadlezno tijelo na podrucju kojega se nalazi sjediste javnog skladista. koju javno skladiste vodi kronoloskim redom Knjiga mora biti povezana paginirana i potvrdena od nadleznog drzavnog tijela. Primjedbe koje smo u vezi s tim dali kod ostave. npr. Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je u zaloznici naznacen Ako imamo na umu ono sto smo tekli kod priznanice. Pri predaji robe deponent je duzan dali sve obavijesti o njoj i izjaviti kolika joj je vrijednost. skladistar je duzan upozoriti deponenta na mane ili prirodna svojstva robe i neispravnost ambalaze. i to papiri po naredbi Skladisnica je istodobno i tradicijski papir To znaci da njezina predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe. Raspolagati robom moze samo deponent ih osoba na koju je on indosamentom pienio to pravo Sto se tice raspolaganja. Podatke iz skladisnice mora javno skladiste unijeti i u maticnu knjigu. Ugovor o uskladistenju . jesu vrijednosni papiri. a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odredenu naknadu. Skladisnica se sastoji od dvaju medusobno povezanih dijelova koji $e mogu rastaviti.pojam i karakteristike. tj. Ugovor o uskladistenju je dvostranoobvezan i naplatan ugovor . Predajom skladisnice u cjelini ili predajom pojedinih njezinih dijelova prenosi se na trecega pravo raspolaganja pohranjenom robom odnosno pravo zaloga na robi Javno je skladiste duzno pohranjenu robu predati samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladisnicu. lavno skladiste mora imati tarifu skladisnih usluga. dakle. a sama se zaloznica tada povlaci. ukljucivo i izgubljenu dobit. u svemu vrijede i za ovaj ugovor. b) Tarifa. Nakon sklopljenog ugovora o uskladistenju javno je skladiste duzno deponentu na njegov zahtjev izdati skladisnicu. osim ako je izrijekom ugovorena Postavlja se pitanje pravila po kojima ce se prosudivati odgovor nost javnih skladista za stetu. odgovornost skladistara je ogranicena do visine stvarne vrijednosti robe. jasno nam je da potpuno i slobodno raspolaganje pohranjenom robom ima samo ona osoba koja istodobno drzi priznanicu i zaloznicu. a i svaki njen dio samostalno. Time se omogucuje pravilna orijentacija korisnika skladisnih usluga Tarifa mora imati trajniji karakter c) Propisane knjige Javno skladiste je duzno po zakonu voditi propisane knjige: skladisnu knjigu\ a ono skladiste koje je ovlasteno izdavati skladisnice. manama ih prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalazom Ne trazi se krivnja skladistara. javno skladiste moze odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne us.

Ne dobije li nalogoprimac odledene upute o izvrsenju posla. nastaje ugovor o nalogu. duzan je. prodati robu bez odgadanja. Naime.. u kojem slucaju radi u ime i za racun nalogodavca. Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. ^ Do prihvata moze doci i sutnjom. ako to na njegov poziv ne bi mogao pravodobno uciniti deponent. Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlascuje poduzeli odredene poslove za racun nalogodavca (mandanta) Nalog (mandatum) sam za sebe nije ugovor vec jednostrana izjava volje.U slucaju da na uskladistenoj robi dode do neotklonjivih promjena zbog kojih bi mogla propasti ili se pokvariti. iznenadna bolest). takoder »odredeni poslovi« iz cijeg se primjericnog nabrajanja (izrada ih popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. duzan ga je na to upozoriti i zahtijevati nove upute ih njihovu izmjenu. ako osoba koja se ponudila drugome izvrsavati njegove naloge ih osoba u ciju poslovnu djelatnost spada obavljanje odredene vrste naloga (komisionari. naime. po cemu se takoder razlikuje od ugovora o djelu koji je uvijek naplatan. ZOO ne odreduje poblize prirodu tih poslova. ne propisuje oblik tog ugovor a. duzne su o tome bez odgadanja obavijestiti nalogodavca. a ugovora o djelu razni drugi. Prometno znacenje naloga zapravo se i ostvaruje pretezito preko spomenutih ugovora kao specijalnih vrsta opceg ugovora o nalogu. ostajuci u njegovim granicama. u ciju konstrukciju je takoder ugraden nalog (mandat). komisionar. a za racun komitenta kao nalogodavca. ako spomenute osobe ne zele prihvatiti ucinjeni nalog. otpremnici i dr. Obveze nalogoprimca a) Izvrsenje naloga. pazeci na interese nalogodavca.) dade zakljuciti da su fakticne prirode ZOO ocito nije prihvatio glediste teorije da bi objektom ugovora o nalogu bili pravni poslovi. fakticni poslovi. svoj«-. U tom slucaju odgovara samo za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za upute koje mu jej dao (culpa in instmendo) . imamo kod ugovora o punovlascu (zastupanju) u kojem je nalog jedan od vaznijih elemenata. naime. imr. Moze li nalogoprimac odstupiti od naloga i uputa? U nacelu ne moze. Izneseno vrijedi uglavnom za tzv. pa se ugovaratelji odlucuju za oblik koji im najvise odgovara Kao i vecina drugih ugovoi a i ugovoi o nalogu je konsenzual. nece vise smatrati nalogo.. na najpogodniji nacin Na ugovor o uskladistenju na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o ostavi UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) 1. brise jedna od bitnih razlika izmedu ugovora o nalogu i ugovora o djelu Objekt ugovora o djelu. upute mogu biti takve da nalogoprimcu ostavljaju mogucnost izbora izmedu vise mogucih rjesenja fakultativne upute ih pak slobodu postupanja primjerenu odredenim okolnostima indikativne upute. sto se. On se. jer odstupanje. Primjer za rad u ime i za racun nalogodavca. ali takoder i razni fakticni poslovi. otpremnik i posrednik djeluju .. Pojam i karakteristike. smatra se daje ugovor o nalogu sklopljen u trenutku primanja naloga Stovise. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina. Nalogoprimac je duzan izvrsiti nalog u svemu kako glasi. o kojem ovdje govorimo. kao sto to cini npi talijanski Gradanski zakonik koji govori samo opravnim poslovima. izuzev ako bi nalogodavac odobrio odstupanje odnosno prekoracenje. ZOO.ni ugovor 2. Stoga je nalogoprimac duzan osobno izvrsiti nalog Izvrsenje moze povjeriti drugome samo s dopustenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti (npr. No. pa se poslovi koje sklopi s trecima smatraju kao da ih je sklopio sam nalogodavac.) ne odbije nalog. ako su nepravne. imperativne upute. a ako radi besplatno. Pitanje prirode poslova kao objekta ugovora o nalogu vazno je utoliko. sto se u praksi moze ponekad dogoditi. Pri tome je duzan postupiti prema primljenim uputama. otpremi i posredovanju. skladistar je duzan. su prema ZOO (cl. Svako drugo odstupanje od uputa ih prekoracenje granica naloga je nedopustivo i dovodi do promjene nalogoprimceva polozaja. Za sve vrijeme izvrsavanja naloga duzan je. Inace se u teoriji smatra daje ugovor o nalogu u pravilu besplatan pravni posao.primcem nego poslovodom bez naloga. inace odgovaraju za stetu koju bi on zbog toga pretrpio Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako je uz nalog ovlasten i na zastupanje. kad se za nj pokaze potreba. Redaktori ZOO su koncipirah ugovor o nalogu kao naplatan ugovot s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode medusobnog odnosa ugovaratelja. Tek prihvacanjem od strane onoga kome je upucen. mora odobriti nalogodavac Iznimno moze odstupiti kada mu zbog kratkoce vremena ih iz kakva drugog razloga nije bilo moguce traziti suglasnost nalogodavca. onako kako bi postupio u svojoj vlastitoj stvari Ugovor o nalogu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja medu ugovarateljima. posrednici. Prema tome ti poslovi mogu biti pravne prirode. Ugovor o nalogu je neformalan pravni posao. fakticne prirode. a procijenio je na osnovi svih okolnosti da to nuzno zahtijevaju interesi nalogodavca. paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi Ocijeni ii da bi izvrsenje naloga prema dobivenim uputama bilo stetno za nalogodavca. na primjer. postupati kao dobar priviednik odnosno dobar domacin. ugovora o komisiji. 600). S druge strane kod.

preuzeti obvaeze Sto ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime. Nalogoprimac ne bi imao pravo na dio naknade i naknadu stete. Taj treci zove sc zastupnik. ne samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao nego i za njegov rad. a ako se njime posluzio. tako da se. odgovara nalogodavcu za stetu. Da bi osigurao naplatu troskova i naknade za trud. nalogoprimac ima zakonsko zalozno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca sto ih je dobio na osnovi ugovora o nalogu. To znaci da ucinci pravnog posla. Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za odustanak Nakon prestanka naloga nalogoprimac je duzan vratiti punomoc koju je primio Premda nalogodavac moze odustati od ugovora ne navodeci razlog. b) Podnosenje izvjestaja i polaganje racuna Nakon izvrsenog posla. ako nema obicaja. Prestanak naloga Osim opcih pravila o prestanku ugovora. koje se kratko naziva zastupstvo. . postupajuci suprotno uputama i ne cuvajuci interese nalogodavca. odgovarati. Medutim. nalogoprimac je duzan obavljati sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima U protivnom. Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. Nalogoprimac nastavlja voditi poslove sve dok ih nasljednici nalogodavca ne preuzmu. na prestanak ugovora o nalogu primjenjuju se i posebna pravila. dokumentaciju). Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravnom (tehnickom) smislu Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim ocitovanjem volje u ime i za racun zastupanoga. no za nju moze volju ocitovati i netko treci. nalogoprimac je duzan bez odugovlacenja predati nalogodavcu sve sto je primio obavljajuci preuzete poslove (novac. staratelistvo) ZOO je. a da za otkaz nisu postojali osnovani razlozi. pobrinuti se o njihovoj zastiti. ili djelomicnim. Nasljednici nalogoprimca su duzni sto prije o tome obavijestiti nalogodavca i dok on ne preuzme brigu o svojim interesima. medutim. kao i na novcu koji je naplatio za racun nalogodavca. -smrcu nalogodavca. ovlastim odvjetnika da za mene kupi kucu Iako je tu odvjetnik ocitovao svoju volju. neposr edno zastupstvo moze temeljiti jos i na statutu ih drugom opcem aktu i aktu nadleznog tijela. stvari. 4. naknaditi koju je nalogoprimac pretrpio u izvrsenju naloga bez svoje krivnje. koji je sklopio zastupnik. ipak on ne postaje vlasnik kuce i nije osoba koja treba platiti kupovnu cijenu. cak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjesan. ima pravo na dio naknade iazmjeian obavljenom poslu. -smrcu nalogoprimca. Najvaznije obveze nalogodavca su slijedece: " predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreden iznos novca (avans) za predvidene izdatke i troskove u svezi s izvrsenjem posla. Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje. te ustupiti mu stecene trazbine Ako primljeni novac ne preda na vrijeme. bez obzira na to kako je doslo do njegova izbora.Nalogoprimac ce. a za racun nalogodavca. Uobicajeno je da se neposredno zastupstvo. odgovara za stetu koju trpi nalogodavac zbog otkaza Poslove koji ne trpe odgadanje. prosirio tu diobu. nalogodavac ima pravo zahtijevati izvrsenje neposredno od zamjenika. Taj nositelj prava i obveza iz takve kupoprodaje upravo sam ja sam. -prestankom pravne osobe ako je nalogodavac ih nalogoprimac pravna osoba Takoder dolazenjem pod stecaj: 1 lisenjem poslovne sposobnosti. potpunim. Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime. duguje zatezne kamate od dana kad ih je bio duzan predati. Otkaze h u nevrijeme. ako to nalogodavac zatrazi. Ako je ugovorena naknada u ocitom netazmjeiu s ucinjenim uslugama. ako je. Dakako. ali i u tijeku izvrsavanja naloga. 3 Obveze nalogodavca. onda pravicnu naknadu. nalogodavca ih nalogoprimca. UGOVOR OPUNOVLASCU Opcenito o zastupstvu. medutim. nastaju neposredno za zastupanoga Zastupani je onaj koji iz pravnog posla stjece prava i pr euzima obveze. Zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredn. ako mu povjeri izvrsenje naloga bez suglasnosti nalogodavca ili ga na to nisu silile okolnosti. ali samo ako je tako ugovoreno ih ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. -otkazom nalogoprimca koji moze dati kad hoce. Naknada se placa nakon izvrsenog posla Kao sto je receno. naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode medusobnog odnosa Nalogoprimac koji je bez svoje krivnje samo djelomicno izvrsio nalog. Stoga se pr avni posao sto ga je sklopio zastupnik smatra da je sklopljen od samog zastupanog. to vrijedi ako je ugovor o nalogu bio naplatan. duzan je platiti kamate po najvisoj ugovornoj stopi za sve vrijeme uporabe novca. nalogoprimac je duzan podnijeti izvjestaj i poloziti iacun Buduci da uvijek radi za racun nalogodavca. Kad izvrsenje posla obavlja zamjenik nalogoprimca. dao neposredan povod odustanku. nalogoprimcu isplatiti odgovarajuci dio naknade za njegov trud i naknaditi mu stetu prouzrocenu odustankom. ako odustane bez osnovanih razloga. duzan je. nalogodavac ima piavo zahtijevati njezino smanjenje naknaditi troskove koje je nalogoprimac ucinio i koji su bili potrebni za izvrsenje naloga s kamatama od dana kada su ucinjeni. dijeli na ugovorno (dobrovoljno) izakonsko (npr. Na primjer. I platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobicajena odnosno. osim na ugovoru i zakonu. volju moze ocitovati izravno sama osoba koja sklapa pravni posao. ali za racun zastupanoga. samo ne u nevrijeme. Prema njima nalog prestaje: -odustankom nalogodavca.

nego u ime nalogodavca. dovoljan za kupnju pokretne stvari ih obavljanje neke usluge Osobito sam nalog nije dovoljan kad je potrebno da nalogoprimac nastupi prema trecima. jer ti nazivi u sebi pojmovno sadrze i pojam zastupanog i pojam zastupnika. a s druge strane zastupnik pravno moze nesto uciniti Ako sad razmotrimo odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. Samo. Ugovor o punovlascu Iz onoga sto smo do sada iekli. on ce na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmedu njega i zastupanoga morati na njega prenijeti sve ekonomske koristi koje je stekao iz posla Morat ce dakle na zastupanoga prenijeti vlasnistvo. nazivamo ih nalogodavac i nalogoprimac Promatramo li ih s gledista zastupanja. staratelj je neposredni zastupnik po zakonu. Punomoc ovlascuje nalogoprimca. 2. nego za onoga u cije ime volju ocituje. dolazimo do pojma naloga ili mandata To nije fakticni nego obveznopravni odnos. vidi se da kod ugovora o punovlascu moiaju postojati tri sadrzajna elementa: nalog. to se i sam pr avni posao smatra njegovim pravnim poslom. ali za tudi racun.ugovor o punovlascu Elementi ugovora o punovlascu: Nalog (mandat) Pravna analiza ugovornog zastupstva dovodi nas do ugovora o punovlascu . Naime. Drzimo da je najpravilnije nazivati ih opunomociteli i punomocnik. trazbinu itd Ah isto tako zastupani ce mor ati osloboditi posrednog zastupnika svih onih obveza koje je preuzeo na svoje ime. punomoc i zastupanje. dakle prema svom suugovarateliu. »ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov racun poduzme odredene poslove« Punomoc Sam nalog kao interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika nije uvijek dovoljan. kako je posredni zastupnik doduse sklopio pravni posao u svoje ime.Buduci da posredni zastupnik sklapa pravni posao u vlastito ime. genericno i generalno . Vrste punovlasca Prema tome kako je instruiran sadrzaj punomoci. koji se sada zove punomocnik. Ali. dok je punomocnik ugovorni zastupnik.opunomocitelja. govorimo o zastupanom i zastupniku. tj u ovom slucaju . On je osoba koja prema trecem. Prema tome. dotle je staratelj zakonski zastupnik. a druga se strana prihvatom naloga obvezuje rta njegovo izvrienie. kod kupnje nekretnine ih vodenja parnice Treca osoba. prema trecima. Prava i obveze koje je posredni zastupnik stekao za zastupanoga ne prelaze automatski na osobu zastupanoga To znaci daje za prijenos takvih prava i obveza na zastupanoga potreban nov pravni posao izmedu zastupanog i posrednog zastupnika Primjer posrednog zastupstva imamo kod komisiona Komisionar radi u svoje ime. kako se jos naziva. stjece prava i preuzima obveze. punomocje) na specijalno. Ako bismo htjeli dati definiciju ugovora o punovlascu. onog casa cim je netko drugome dao nalog i punomoc. Prema ZOO-u (st. — Nalogom se. nalog je konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalaze drugoj strani (mandataru) da za niu obavi neki posao. prema tome.zastupanje. nastao je ugovor o punovlascu. a drugi je odnos koji postoji izmedu zastupnika i trecih osoba S jedne strane zastupnik treba nesto uciniti. Bio bi npr. 749). Ugovorno zastupstvo . koja sklapa odredeni posao mora imati siguran dokaz da ucinci pravnog posla ne nastupaju za onoga koji volju stvarno ocituje. ne u svoje ime. cl. a za racun komitenta. ureduje unutarnji. ugovaratelje promatramo s gledista naloga. Treca osoba s kojom posredni zastupnik sklapa piavni posao niti zna niti mor a znati da je pr avni posao sklopljen za racun zastupanoga: Treca osoba i zastupani uopce ne stupaju ni u kakve pravne odnose. ah za racun zastupanoga. mogli bismo reci ovo: Ugovor o punovlascu je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomociteli dade nalog i punomoc punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. Punomoc je nalogodavceva (mandantova) izjava upucena trecim osobama kojom se daje ovlastenje punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. punomocnik je neposredni zastupnik po ugovoru. npi. npr. mora se s nalogom spojiti punomoc. vidjet cemo da kod zastupstva zastupstva stvarno postoje dva odnosa Jpdnn je odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. Ako bolje pogledamo polozaj zastupnika. 1. a 1 njime i ucinak neposrednog zastupanja. a ovaj na to pristane Kao sto se iz definicije vidi mi smo ugovorne strane nazvali opunomocitelj i punomocnik Ali su moguci i drugi nazivi Ako. naime. Ako se hoce postici da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac (mandatar) nastupi kao punomocnik nalogodavca. i taj drugi je to prihvatio. Ono se ne mora posebno ugovoriti Naime. Medutim. I jedan i drugi su neposredni zastupnici.. dok ga nalog obvezuje interno Zastupanje Treci je element u ugovoru o punovlascu . To pak znaci da nalogoprimac mora prema trecemu nastupiti kao punomocnik. naime. dijelimo punovlasce (ili. interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika .

ako nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. uzimanje zajma i vodenje spora. Jedino ako zbog kiatkoce vremena ili iz nekog diugog razloga ne moze zatraziti suglasnost. Koliko god generalno punomocje daje punomocniku veliku operativnu samostalnost. kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao opunomocitelj. U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje sklopljenom ugovoru. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Pri tome je duzan paziti na interese opunomocitelja i njima se rukovoditi. Nesto je drukcija situacija kad punomocnik (nalogoprimac) odstupi ili prekoraci granice naloga odnosno uputa. razmotrit cemo je pod slijedecim podnaslovom. sve obveze koje je preuzeo i troskovi koje je imao padaju na njegov teret. po njegovoj procjeni. izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. preuzimanje mjenicne obveze ili obveze jamstva. sklapanje ugovora o jamstvu. a druga strana nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. Punomocnik u tom slucaju odgovara opunomociteliu za stetu. Prava i duznosti ugovornih strana Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primijenim uputama. vec poslovodom bez naloga. punomocnik je duzan obaviti nalog osobno Samo uz dopustenje opunomocitelja ili kad je na to primoran okolnostima. Punomocnik je duzan. To znaci da ce imati pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu s potrebama i interesima opunomocitelja U protivnom. o izbr anom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade. odvjetnickom pripravniku). no stanovitu predodzbu o njemu ipak mozemo stvoriti. Ugovot sto ga punomocnik sklopi djelujuci u granicama svojih ovlastenja iz punomoci obvezuju neposredno opunomocitelja i drugu ugovornu stranu Prekoraci li punomocnik svoja ovlastenja. Napomenimo da se nalogodavac moze i naknadno suglasiti s odstupanjem od njegova naloga i uputa. a u svim drugim slucajevima ona se moze dati Specijalna je punomoc instruirana za jedan odredeni pravni posao Gencricno punovlasce je ono koje se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova Tu je punomoc instruirana na vrstu pravnih poslova. Punomoc se naziva neogranicenom ako punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako da postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni U protivnom slucaju punomoc se naziva ogranicena punomoc (npr. pa cak i onda kad se ugovorom odrekao toga prava Za to se ne trazi nikakav poseban oblik Opoziv i suzavanje punomoci nema ucinak prema trecoj osobi koja je s punomocnikom sklopila ugovot. jer znamo da u njega ne ulaze oni poslovi za koje je potrebna specijalna punomoc. uputa o mjestu i vremenu ispunjenja neke obveze itd) Sve takve upute internog su karaktera i ne djeluju prema trecim osobama. Na primjer . q nagodbi. a o izvrsenom poslu duzan je poloziti racun i odmah predati opunomocitelju sve sto je primio obavljajuci posao . genericna se punomoc daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici Generalno punovlasce je ono po kojem se punomocniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se ticu opunomocitelja. U nacelu. drugim rijecima. ne cekajuci da se opunomocitelj izjasni odobrava li ili ne odobrava ugovor. Kakav je polozaj druge ugovorne strane u tom slucaju? Ako je ona bila savjesna. nalazu interesi opunomocitelja. osim ako ni on sam nije znao za opoziv odnosno suzenje punomoci. ZOO ne definira redovno poslovanje. opunomocitelja ne obvezuje tako sklopljeni ugovor.Specijalno punovlasce daje se za odredeni pravni posao. Takvo se specijalno punovlasce daje za preuzimanje mjenicne obveze. . ono je ipak ograniceno na poslove koii ulaze u redovno poslovanje. Buduci da se to tice unutarnjeg li odnosa izmedu strana. na zahtjev opunomocitelja. 90 ZOO-a) da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje toga ugovora (nacelo pariteta oblika). U navedenim slucajevima mora postojati specijalna punomoc. smatra se da je odobrenje odbijeno. tada ioj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu. osim ako ga naknadno odobri (ratihabiciia1 Ne uslijedi . Od naloga i uputa punomocnik moze odstupiti samo uz suglasnost opunomocitelja kao nalogodavca. uputa i kim ima sklopiti pravni posao. 1 da nije znala niti morala znati za opoziv odnosno suzenje punomoci. U svim ostalim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem. moze. Prekoracenje ovlastenja Osnovno je pravilo kod ugovora o punovlascu da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlastenja u punomoci. moze odstupiti od naloga i uputa ako to. Poslovni punomocnik (onaj kojega je trgovacko drustvo ovlastilo da sklapa pravne poslove iz njegove poslovne djelatnosti) treba imati specijalnu punomoc za otudivanje ili opterecivanje nekretnine. osim ako su za njih znale ili morale znati Opunomocitelj moze u svako doba. li odobrenje u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste odobri i ocijeni. po svojoj volji suziti ili opozvati punomoc. moze izvrsenje naloga povjeriti drugome (npr. podnijeti izvjestaj o stanju poslova. Glede oblika punomoci vrijedi odredba (cl.

6 Komision.otkazom punomocnika (osim u nevrijeme). Komisionar je duzan obavjestavati komitenta. Obveze komisionara. Medutim. Zbog svega toga nazivamo komisionar a posrednim zastupnikom. -prestankom postojanja. treca osoba cesto mora znati opseg naloga. Kako ce komitent svoja prava prema komisionaru ostvariti. -stecajem ili lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti opunomocenika ili punopocnika. To znaci da je duzan predati komitentu sve sto je primio na temelju posla sklopljenog za njegov racun (npr kupljenu robu) i prenijeti na komitenta trazbine i ostala prava koja je stekao prema trecem. odustankom opunomocitelja. komisioni ugovor ili komisioni posao jest dvostranoob. Komisionaru takva punomoc nije potrebna. To je i r azumljivo. Nakon obavljenog posla komisionar mora. o kreditnoj komisiji (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit itd. duzan ju je vratiti po prestanku ugovora o punovlascu. poloziti racun. Komisionar nije neposredni zastupnik Za zastupnika je bitno da sklapa pravne poslove u tude ime i za tudi racun. Pri sklapanju pravnih poslova s komisionarom treca je osoba potpuno' nezavisna od sadrzaja komitentovih naloga. a smrcu opunomocitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se punomocnik primio naloga i obzirom na svoje osobne odnose s opunomociteljem.smrcu punomocnika. za koga komisionar stvarno radi. Najcesce se radi o kupnji ih prodaji. osnovna eticka osnova robnog prometa i ne treba mu posebna kautela u odredivanju oblika samog posla. Visina naknade odreduje se ugovorom Ako^nije ugovorena. jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. a to u krajnjoj liniji znaci da ima slucajeva u kojima je tr eca osoba duzna provjeriti zastupnikova ovlastenja To usporava brzinu prometa i cesto je nepr akticno. Na temelju naloga rjesavaju se interni. kao potr ebne. pa se tada govori o komisionoj kupnji ili o komisionoj prodaji. jer.istekom roka na koji je sklopljen.Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud. 2. osim ako je ugovorom iskljucena ili tako proizlazi iz prirode medusobnog odnosa. Pravni poslovi koje komisionar sklapa u vlastito ime. tj. Ako je prema nalogu bio duzan osigurati robu. Komitent nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar. uostalom. radi osiguranja svoje trazbine na ime naknade i troskova Prestanak ugovora o punovlascu Ugovoi o punovlascu prestaje: 1 . kao i da s istom paznjom cuva povjerenu mu robu. -opozivom punomoci. . Komisionar ne nastupa prema trecim osobama kao komitentov punomocnik. prema prilikama. s druge strane. Iz onoga Sto smo do sada rekli vidi se da se putem komisionog posla (ugovora) posredno postize onaj ucinak koji se kod zastupstva postize neposredno. pravicna naknada. iako komisionar sklapa pravne poslove u vlastito ime.). inkaso-komisija) ih. jer je komisioni posao tipicni pomocni posao robnog prometa i mora se sklapati brzo. a postoji opasnost znatnijeg ostecenja robe. . pa nije. daje se uobicajena naknada. KOMISION Komision je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da ce uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime. l . primanje isplata tzv. to se trecega ne tice jer treci uopce i ne mora znati.izvrsenjem naloga.ispravu kojom bi se prema trecima legitimirao. a za racun komitenta mogu biti vrlo razliciti. No moze se raditi i o plateznoj komisiji (vrsenje uplata. recimo. on ipak radi po nalogu komitenta.Trecih se osoba ne tice taj interni odnos. to je posao povjerenja koje je. komisionar ju je duzan prodati sto je povoljnije moguce. Komisioni posao. . unutarnji odnosi izmedu komisionara i komitenta. o razvoju posla i izvrsenju naloga (npr obavijestiti komitenta da je za njega kupio robu kako bi on mogao dalje njome disponirati) Komisionar je takoder duzan obavjestavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraziti yf|g njegove upute Medutim. kod zastupstva. jer komisionar sklapa poslove u vlastito ime. onaj koji sklapa pravni posao ne mora znati niti je duzan ispitivati radi li komisionar stvarno u okviru ovlastenja koje je dobio od komitenta. U poslovnom je zivotu sklapanje pravnih poslova preko komisionara vrlo prakticno. To se medu ostalim vidi i po tome sto sva prava i sve obveze koje izlaze iz pravnih poslova sto ih sklapa komisionar ipak stvarno pripadaju komitentu iako je pravno njihov nositelj komisionar. ucinio za izvrsenje naloga U tu svrhu. On je u poslu ugovorna strana. ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe.vezni i naplatni pravni posao Vazan sadrzajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s paznjo riPd obrog privrednika. On ne dobiva od komitenta punomoc . odgovara i za njezinu slucajnu propast ili ostecenje. kao sto znamo. bez nepotrebnog odgadanja. Kad je punomocniku izdana pisana punomoc. duzan mu je dati odredenu svotu novca kao predujam za te izdatke Duznost je opunomocitelja da preuzme obveze sto ih je punomocnik uzeo na sebe obavljajuci posao Punomocnik ima zakonsko zalozno pravo na novcanim iznosima koje je naplatio za racun opunomocitelja i drugim pokretnim stvarima opunomocitelja sto ih je primio na osnovi naloga. Opunomocitelj je duzan naknaditi punomocniku troskove koje je on. ugovor o komisionu jest neformalan pravni posao. Medutim. a ako nema obicaja. ako nema vremena za cekanje uputa. Iz toga slijedi da komisionar pri sklapanju poslova mora postupati u skladu s inter esima komitenta. a za racun komitenta. a u pravilu i ne zna.

nego je obvezan da takve koristi ustupi komitentu. Po svojim karakteristikama ugovor o ortakluku je: konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka.. To njegovo osnovno pravo slijedi vec iz same biti ugovora o komisionu j Ali komisionar ima pravo na proviziju samo ako je posao ne samo zakljucen s trecim nego ako je i izvrsen. a za tudi racun. tj ispunjenje duznih cinidaba dalje odvijati izravno izmedu komitenta i trecega. To znaci da moze svoju trazbinu namiriti sudskom prodajom robe. Svojevrsna je iznimka od neformalnosti i kad se ugovor odnosi samo na sadasnju ili samo na buducu imovinu. Drustvo za zajednicko tecenje ili ortakluk postaje pogodbom. Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu. robu ne samo kupiti nego i predati komitentu. 773. Iznimno. a upis u zemljisne knjige modus stjecanja. makar mu ih komisionar jos nije ustupio Stoga komisionarovi vjerovnici ne mogu takve trazbine plijeniti. Buduci da kod ugovora o komisionu moze komisionar imati stanovite zahtjeve prema komitentu (pr ovizija. pri cemu je ugovor o ortakluku titulus. Drugo je pitanje moze li komisionar prodavati na kredit komitentovu robu. Nije potrebno iskazivati vrijednost imovine. komisionar se moze namiriti iz vrijednosti tih stvari prije ostalih komitentovih vjerovnika Spomenimo i pravo komisionara na prvenstvenu naplatu svojih potrazivanja iz vrijednosti koju je stekao za racun komitenta (npr iz naplacenog novca). ugovor ce se morati sklopiti u pisanom obliku. zahtijeva izlucenje iz stecajne mase onih stvari koje mu je predao radi prodaje. naime. neformalan. U svezi s tim je i pravo komitenta da. s kamatama od dana kad su ucinjeni. a za tudi racun. Komisionar ima pravo na proviziju i u onom slucaju kad je do neispunjenja posla doslo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni komitent ni komisionar. prodaja zbog opasnosti znatnijeg ostecenja robe. stovise i konkludenlno (cesto izmedu supruznika). pa se moze sklopiti usmeno. postaju suvlasnistvom ortaka. Prava komisionara. komisionar ima zakonsko zalozno pravo na komisionoj robi ako se jos nalazi u njegovoj detenciji. Ako bi komisionar prodavao na kredit komitentovu robu. Odgovara li komisionar da ce njegov suugovaratelj ispuniti obvezu? Da. a komitent ima pravo ne prihvatiti sklopljeni posao To pr avo komitent gubi ako je komisionar spreman da mu odmah plati razliku i stetu Iznimka od tog pravila je. Avans je iznos koji se daje unaprijed na racun djelomicnog ispunjenja jos prije nego je trazbina dospjela. Pravno je dakle u poslu angaziran komisionar Medutim. Ali. ili svoje stvari radi zajednicke koristi. S pravne tocke gledista. Isto je tako komitent duzan osloboditi komisionara i svih obveza koje je on preuzeo na sebe sklapajuci pravni posao. Obratno je pitanje. Na kraju jos jedno vazno juridicko objasnjenje Komisionar sklapa piavne poslove u svoje ime. . vidi se osobito u onom slucaju kada je komisionar sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je predvidio i odr edio komitent Ipak i u takvom slucaju. ekonomski je u poslu angaziran komitent To je vazno jei se sve trazbine iz posla sto ga je komisionai sklopio za racun komitenta smatraju prema komisionaru i njegovim vjerovnicima trazbinama komitenta. To ne vrijedi u slucaju kad je imao komitentovo ovlastenje da robu proda i na kredit. delkredere komision. npr. To znaci da komisionar mota. po kojoj dvije ili vise osoba pristaju na to. npr prodati robu ispod cijene koju je odredio komitent? Pravilo je (Cl. Komisionar je duzan priopciti komitentu I kojom osobom je zakljucio posao. komisionar ipak moze traziti nagradu. ali bez pravne osobnosti. razumije se. kada se u imovinu ortakluka unose nekretnine One. sva prava i obveze iz komisionog posla pripadaju komisionaru.Da komisionar doista sklapa poslove u vlastito ime. Komitent nije duzan predujmiti komisionaru sredstva potrebna za obavljanje posla. komitent moze od trecega zahtijevati isplatu njihove cijene ORTAKLUK Ugovorom o ortakluku ili drustvu gradanskog prava dvije se ili vife osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i imovine radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. Tada je za valjanost ugovora potrebno naciniti popis unesene imovine i svaki njen dio opisati te naznaciti od koga potjece.nerima ih clanovima drustva. pisano. moze li komisionar sklopiti posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odredenih nalogom. Ovdje se postavlja pitanje moze li komisionar od komitenta traziti predujam ili avans. u slucaju stecaja komisionara. Ortakluk nije pravna osoba. nastali visak koristi komisionar ne moze zadrzati za sebe. U tom slucaju solidarno je odgovoran sa svojim suugovarateljem Tojetzv. nalog komitenta moze ici u tom pravcu da komisionar posao samo zakljuci. kao i onih koje je komisionar nabavio za njegov racun Ako ih je komisionar predao trecemu. pa do ispunjenja ne dode krivnjom komitenta. ali takoder i drugarima. bio bi duzan komitentu odmah poloziti cjelokupni iznos kupovne cijene. ako je takvu obvezu posebno preuzeo. Ugovorne se strane nazivaju ortacima. part. On je zajednica osoba i dobara. odnosno u slucaju kad komitent naknadno odobri prodaju na kredit. Komisionar tu ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija). s tim da ce se izvrsavanje. ZOO-a) da u tom slucaju komisionar mora komitentu naknaditi razliku i prouzrocenu stetu. Komisionar ima pravo i na sve troskove koji su bili potrebni i koje je on ucinio za izvrsenje naloga. da uloze samo svoj trud. Stovise. Ako je komisionar dobio nalog da ne samo sklopi nego i potpuno izvrsi pravni posao. Ortakluk nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili vise osoba uloziti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednickog cilja. To ne vrijedi za prodaju pokretnina preko komisionih prodavaonica. osim ako je tako ugovoreno. tr oskovi itd ). kao sto je receno. osim ako je predujam ugovoren.

Zajednicki cilj mora se i zajednicki ostvarivati bilo kojim oblikom zajednickog djelovanja. Ugovorom valja utvrditi nacine suradnje. ima pravo na udio u dobiti. sto kod otkaza nalaze postivanje otkaznog roka. medutim. Cinidbe se ne izmjenjuju izmedu ortaka. kao i sva imovina stecena tijekom poslovanja ortakluka. Zajednica osoba treba biti tako organizirana da svaki ortak moze ostvariti pravo na rijec. ili jednu vrstu poslova. a naziva se glavnicom ih fondom ortakluka. Svaki ortak moze tuzbom actiopro socio zahtijevati cinidbu odnosno ulog u svoje ime. u austrijskoj sudskoj praksi ucvrscuje se tendencija da se postojanje organizacije zahtijeva kao pretpostavka opstojnosti ortakluka. Ortak moze uloziti pojedine stvari i prava iz svoje imovine. a motivi egoisticki ili altruisticki. zahtijeva se da ima stanovitu. nego se slijevaju u jednu cjelinu radi ostvarenja cilja ortakluka. nadzor. Posljedica ne. Ortakluk redovito ima odredenu imovinu. sudjelovanje u dobiti i riziku i dr U nedostatku ugovornih odredaba primjenjuju se dispozitivne odredbe zakona. jer ortaci ne izmjenjuju cinidbe medusobno. kad se vise osoba sloze pribaviti odredena materijalna dobra i darovati ih trecima i si. udruzivanju pripadnika slobodnog zanimanja. a moze uloziti i' cjelokupnu svoju imovinu Ako ortak ulaze cijelu imovinu. Ortakluk. vec da one sluze zajednickoj svrsi visestrani pravni posao. ortak stoji prema skupu ortaka.149) Na posredan nacin to je odredeno i vrijedi takoder za komanditno drustvo Primjer idealnog zajednickog cilja imamo kad se udruzi nekoliko glumaca amatera radi zajednickih priredaba. zabrana konkurencije i si Ortakluk moze imati znacajnu ulogu u gospodarskom zivotu. vjerovnik su ostali ortaci Prema tome. a ne i naslijedenu imovinu. a ne prema pojedinom ortaku. Za vrijeme trajanja ortakluka ortak ne moze raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednicke imovine. duznik su svi ostali ortaci. misljenja daje ugovor o ortakluku besplatan. obavjestavanje. sto podrazumijeva duznost svakog ortaka na ugovoreni nacin. obrtnistvu. rad i druga dobra.uzajamno obvezan. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina. ali to moze biti i neka prednost u gospodarskom smislu. lijecnickoj pr aksi i si. Ako se ortaci ne bi udruzili radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. Imovina ortakluka sastoji se od ortackih uloga. makar i posve labavu. Zajednica dobara (zajednicka imovina). pravima ili novcu sijece se pravo na udio u glavnici ortakluka i ostvarenoj dobiti. Ulazu se stvari. kao sto to pokazuje iskustvo u zemljama razvijenog trzisnog privredivanja Oblik ortakluka osobito je pogodan u trgovini na malo. pa i onda kad mu je cilj iskljucivo idealne prirode. ali za racun ostalih odnosno zajednicku imovinu. Zajednica osoba Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. Zajednicki cilj. Cilj je zajednicki kad svaki ortak u njegovu ostvarenju vidi ostvarenje vlastita cilja i kad preuzme obvezu unaprijediti ga. prisilnim normama ili pravilima morala. utjecaj i kontrolu. medutim. vec samo pretpostavka za ostvarivanje zajednickog cilja Za prava pojedinog ortaka. niti moze zahtijevati njezinu diobu Ortaci su obvezni na jednake uloge. ostecene ili oduzete stvari iz imovine ortakluka. Imovina ortakluka ustvari je zajednicka imovina ortaka. Cilj mota biti dopusten i zajednicki. doprinositi ostvarivanju zajednickog cilja.dopustenosti cilja je nistavost ugovora o ortakluku. to se mora u ugovoru izrijekom navesti. no moguce je i drukcije ugovoriti Nisu obvezni na naknadno povecanje uloga. Konstitutivni elementi ortakluka Subjekti. Ortak koji ulaze samo rad. trajni obveznopravni odnos. u udruzivanju trgovackih tvrtki za zajednicku prodaju (interesne zajednice). pod njom se razumijeva samo sadasnja imovina Zeli h se uloziti i buduca imovina. Ima. Osim ortackih uloga u imovinu ortakluka ulaze i naknade za unistene. Bitna znacajka i konstitutivni element ortakluka je njegov cilj koji se utvrduje ugovorom o ortakluku. nap1atan. Dopusten je ako se ne protivi ustavu. Tako je i prema nasem Zakonu o trgovackim drustvima s tim da se odredbe o ortakluku primjenjuju supsidijarno na javno trgovacko drustvo i tajno drustvo (cl. Ortakluk se opcenito smatra osnovnim obhkom personalnog udruzivanja i u nekim zakonodavstvima se njegova pravila supsidijarno primjenjuju na personalna trgovacka drustva (javno trgovacko i komanditno drustvo). osobito svojim ulogom. novac. Povecanje uloga moguce je samo uz pristanak ortaka. jocietas leonina i stoga nedopustiv Materijalni se cilj redovito sastoji u ostvarivanju i razdiobi dobitka. osim ako je vrijednost njegova rada procijenjena i izrazen&u novcu i ukljucena u glavnicil>- . ali ne i na udio u glavnici. moze biti ugovoren i samo za jedan posao. prava. jer za svoj ulog kao cinidbu ortak dobiva udio u ortackoj imovini kao protucinidbu. 69. Ulogom koji se sastoji u stvarima. Zakljucno se moze reci da zajednicki cilj moze biti materijalne ih idealne naravi. organizaciju Stovise. Cinidba (ulog) drugih ortaka nije protucinidba za vlastiti ulog. a za obveze pojedinog ortaka. Buduca imovina obuhvaca samo stecenu. prigodna drustva. Ortakluk mogu osnovati i fizicke i pravne osobe. To su tzv. ne bi se radilo o ortakluku nego nekom drugom pravnom odnosu Ortakluk s ciljem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bio bi tzv. u odvjetnistvu.

ali ne ulaze u imovinu ortakluka. know-how. Ortaci mogu poslovodstvo ugovorom povjeriti jednom ili nekolicini ortaka. svih ortaka ili njihovih opunomocenika. Ovlastenje na vodenje poslova moze biti oduzeto jednoglasnom odlukom ostalih ortaka zbog grube povrede povjerene duznosti. medutim. vrijednosnim papirima. koja su podrobnije objasnjena u stvarnom pravu. drugoga svota novca itd. primijenit ce se odgovarajuca pravila iz Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Prema tim pravilima. otpustanju poslovode. stvari koje se predaju u vlasnistvo (guoad sortem) ulaze u imovinu ortakluka. Ako je poslovodstvo povjereno odredenim osobama. ako se radi o nekretninama. davanju smjernica za rad poslovode i sl. ali bez prava glasa. Opseg prenesenih ovlastenja ortaci utvrduju ugovorom ih odlukom U dvojbi se uzima da je preneseno ovlastenje za poslove redovitog upravljanja. prihodima i troskovima poslovanja Racun se polaze u rokovima utvrdenim u ugovoru. Takvu mogucnost predvida i ZOO Poslovodstvo se moze povjeriti i osobi izvan ortakluka Za to je potreban pristanak svih ortaka. i poloziti racun o zajednickoj glavnici. prema ZOO (cl. punomocnicima Ugovorom bi se mogao svaki od ortaka kojima je povjereno vodenje poslova ovlastiti da sam poduzima poslove. a modus predaja stvari odnosno upis u zemljisne knjige. kad je glavnica dijelom ili u cijelosti izgubljena Udio pojedinog ortaka u dobiti i gubitku odreduje se prvenstveno ugovorom o ortakluku Mjerila za utvrdivanje udjela u dobiti i gubitku postavljaju ortaci autonomno Pri tome uzimaju u obzir ponajprije velicinu ortackog uloga. ili po prestanku ortakluka. Naprotiv. Ako ortaci ne utvrde udjele u dobiti i gubitku primjenjuje zakonska odredba prema kojoj svaki ortak ima. ostali ortaci svoje sudjelovanje u poslovima ortakluka ostvaiuju pravom na izvjesce i polaganje racuna od strane poslovode. Prava i obaveze ortaka: a) Obaveza na unosenje uloga: Svaki je oitak duzan unijeti ugovoiom o ortakluku utvrdeni ulog koji se moze sastojati u svoti novca. ne bi mogli sudjelovati u odlucivanju o poslovima U austrijskoj se literaturi zagovara rjesenje da oni imaju pravo sudjelovati. Unosenje uloga ima karakter obveznopravne cinidbe Sto kao posljcdicu ima odgovornost za materijalne i pravne nedostatke objekta cinidbe b) Sudjelovanje u zajednickim poslovima. koja je povezana s ostvarivanjem zajednickog cilja ortakluka. izricita ili presutna. ortak kome je povjereno poslovodstvo ne moze ga prenositi na drugoga ortaka ili trecu osobu Nazastupanje ortakluka prema trecima ovlasteni su svi ortaci. ali ne i potpuno uskraceno. o poslovima redovitog upravljanja odlucuje se vecinom glasova.Stvari koje se unose u oitakjuk mogu biti date na uporabu ili u vlasnistvo Stvari koje se predaju na uporabu (guoad usum) postaju neposrednim posjedom ortacke zajednice. jer ortakluk nije pravna osoba Prema opceprihvacenom gledistu one postaju suvlasnistvo ortaka.. ako sto drugo nije ugovoreno. To pravo moze bid ugovorom o ortakluku ograniceno. odluke donose primjenom pravila o upravaljnju zajednickom stvari u suvlasnistvu. . Kao clan jedne zajednice koja ima odredene obveze. nesposobnosti za uspjesno vodenje poslova ili kakvih drugih vaznih razloga. Postoji uska veza izmedu ovlastenja na poslovodstvo i zastupanje. vodenje poslova i sl. npr ulog jednoga moze biti zemljiste. Ako je poslovodstvo povjereno nekolicini ortaka. Oni. odgovara za stetu koju bi time prouzrocio ostalim ortacima. Upucivanje na pravila o suvlasnistvu otvara pitanje sudjelovanja u poslovodstvu onih ortaka koji nemaju udjela u glavnici ortakluka. c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku Svaki ortak ima pravo na udio u dobiti i obvezu snosenja gubitka Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku troskova i zajednickih dugova ' I Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortackih uloga. godisnje. Predvideno je. pravo svakog od ostalih ortaka ovlastenih na poduzimanje poslova da se usprotivi poduzimanju posla. Poslovodstvo i zastupanje. U nacelu pravo je i duznost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u vodenju zajednickih poslova Poslovodstvo obuhvaca svaku mjeru. pa i propustanju. kod visegodisnjih poslova. jednak udio u dobiti i gubitku. U nedostatku ugovornih odredaba o tome. ortak ima pravo sudjelovati u zajednickim poslovima. 647g). stvarima. ugovor imao isporuci i drugim imovinskim dobrima. ali ne postaju njegovo vlasnistvo. S druge strane ortak kojem je povjereno vodenje poslova ortakluka moze otkazati poslovodstvo iz opravdanih razloga Pri tome je duzan dovrsiti poslove koji ne trpe odgadanje Ortak koji otkaze u nevrijeme ili bez opravdana razloga odnosno koji ne bi dovrsio neodgodive poslove. primanju novih ortaka. autorskom pravu. ili. zatim ulozeni rad. neovisno o vrsti i velicini uloga. patentima. naime. povecanju uloga. Iitulus stjecanja je ugovor o ortakluku. ulozi trebaju biti jednaki odnosno jednake vrijednosti. Buduci da se ortakluk temelji na medusobnom povjerenju njegovih clanova. npr prepustanjem poslovodstva jednom ili nekim ortacima. smatraju. Kako ce donositi odluke u svezi poslodavstva ortaci utvrduju ugovorom o ortakluku. prenosenju ili oduzimanju poslovodstva. U nedostatku ugovornih odredaba. Vrsta i visina uloga pojedinog ortaka moze biti lazlicito ugovorenu. primjenjuju se pr avila f ugovora o nalogu glede mogucnosti odstupanja od primljenih naloga i uputa i nacina izvrsavanja naloga. za sklapanje pravnih poslova s trecima potrebna je suglasnost. Naime. tada se one. pravom na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ortakluka te pravom na odlucivanje o pitanjima koja ne spadaju u poslovodstvo. tj glavnice Drugim rijecima. osim ako bi drukcije bilo ugovoreno Prema tome. Ulog se moze sastojati i u radu. dok se za poduzimanje poslova koji premasuju okvir redovitog upravljanja zahtijeva suglasnost svih suvlasnika. tj onih koji ulazu samo rad. pravnu ili fakticnu. kao npr. Ortaci kojima je povjereno upravljanje duzni su uredno voditi poslovne knjige. o izmjeni ugovora o ortakluku. Razumije se. pa se namjeravam posao u tom slucaju ne moze poduzeti Prava i obveze ortaka kojima je povjereno poslovodstvo ureduju se ugovorom o ortakluku. Ako nije drukcije ugovoreno. primjenjuju se pravila o upravljanju zajednickom stvari u suvlasnistvu. u slucaju povjeravanja poslovodstva jednom ili nekolicini ortaka.

naime. obveze na suradnju. Ako prihvate nasljedstvo obvezni su nastaviti ortakluk Ta se obveza ne odnosi na nasljednike nasljednika 6. Ako je ortakluk ugovoren na odredeno vrijeme moze se otkazati prije isteka tog vremena samo iz vaznih razloga. nemogucnosti ispunjenja obveze zbog smrti ili istupa ortaka od kojeg je zavisilo obavljanje poslova ortakluka i sl. c) d) e) 1. kao sto je npr propisano u njemackom Gradanskom zakoniku (§ 708) —Ucinjena steta ne moze se poravnati kompenzacijom s koristi koju je ortak na drugi nacin pribavio ortakluku. - kada propadne cijela glavnica: I istekom vremena na koje je ugovor o ortakluku sklopljen. Potom se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. predmnijeva se da ostali ortaci zele nastaviti ortakluk medu sobom Ortacka prava i obveze u nacelu ne prelaze na njegove nasljednike. povrede bitne obveze od strane drugog ortaka. npr. a dan iskljucenja je dan kad je odluka o iskljucenju priopcena or taku Prestanak ortakluka Ortakluk prestaje: zavrsetkom posla povodom kojega je ortakluk ustanovljen. uslijed nemogucnosti daljnje proizvodnje onog proizvoda koji je predmet poslovanja ortakluka. Ortak moze istupiti iz ortakluka u svako doba.luku Istup i iskljucenje ortaka. Steta moze nastati u obavljanju zajednickih poslova i neispunjenjem ugovornih obveza. u tom slucaju ne bi mogao staviti prigovor da trazbina pripada ortak. osim kad su ugovorom o ortakluku obuhvaceni i nasljednici ortaka. ali bez prava na naknadu za pogorsanje uslijed redovite uporabe Takoder nema naknade ako je stvar slucajem propala. Njemu se. npr. stecaj ortaka. smrcu. ali i obvezu snasanja gubitka nastalog do dana iskljucenja Kao dan istupa uzima se dan kad je data izjava o otkazu. tj da nije znao niti morao znati da trazbina pripada imovini ortakluka. Ortak odgovara za stetu koju nanese drustvu svojom krivnjom. Nistava je ugovorna odredba kojom bi se iskljucilo ili ogranicilo pravo istupa iz ortakluka Ortak moze biti i iskljucen iz ortakluka ako za to postoje vazni razlozi. radi svoje vlastite koristi. kao i kada se poduzeti posao ne moze dalje nastaviti. Dioba zajednicke imovine Nakon sto je ortakluk prestao pristupa se diobi zajednicke imovine ortaka ZOO ima relativno detaljno razradena pravila o diobi zajednicke imovine i uputu na supsidijarnu primjenu propisa o razvrgnucu suvlasnicke zajednice Ponajprije se iz zajednicke imovine izdvajaju stvari koje su date na uporabu i vracaju ortaku. kojim je s jedne strane ostvarena steta. ugrozilo postizanje zajednickog cilja ili nanijela steta ortakluku (zabrana konkurencije) Trazbine i dugovi ortakluka prema trecima ravnaju se prema opcim ob. Ortak koji je istupio ili je iskljucen iz ortakluka ima pravo na udio u dobiti nastaloj do dana istupa. izvrsavanjem svojih obveza. Npr povreda bitne obveze iz ugovora o ortakluku. obveze unosenja ortackog uloga. potpuni ili djelomicni gubitak poslovne sposobnosti. pa se postavlja pitanje udjela u gubitku (u prvom slucaju) odnosno u dobiti (u drugom slucaju) Po zakonu takvo utanacen je u dvojbi vrijedi i za dobit i za gubitak. gubitak povjerenja zbog ucinjenog kaznjivog djela i sl. I s druge i odredena kor ist Odnos prema trecima i zabrana konkurencije O odnosima prema trecima bilo je vec govora u svezi s poslovodstvom i zastupanjem Ovdje jos nekoliko napomena Nije dopusteno ortaku da pravnim poslom s trecom osobom obvezuje ortakluk bez izricitog ili barem presutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomocnika Takodet nije dopusteno ortaku poduzimati posao s trecima kojim bi se. npr. pri cemu se dio ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja . osim u nevrijeme ili na stetu ostalih ortaka. Odgovornost za stetu. osim ako je bio savjestan.veznopravnim pravilima koja vrijede za obveze s vise duznika ili vjerovnika Prema ZOO duznik ortakluka ne moze staviti u prijeboj syoju trazbinu koju ima prema nekom od ortaka Ako bi treci imao Uazbinu prema nekom od ortaka tada ga ne bi mogao prebiti s trazbinom koju ima prema ortakluku. radi se o stetama u okviru ortakluka Odgovornost se ne ogr anicuje samo na stete nanesene propustom paznje koju ortak pokazuje u vlastitim poslovima (ctdpa levis in concreto). zabrane konkurencije Prema tome. prestankom postojanja ili istupom jednog ortaka ako se ortakluk sastojiod samo dvije osobe Ako se ortakluk sastoji od vise osoba. 7 sporazumom ortaka. Kompenzacija stete s koriscu (compensatio lucri cum damno) dopustena je samo ako bi ortak samovlasno poduzeo neki novi posao. npr.Moze se dogoditi da ortaci odrede udjele samo u dobiti ili samo u gubitku. tj posao izvan djelatnosti ortakluka.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->