You are on page 1of 31

Prodaja ie ugovor koiim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odredeni objekt, a kupac se obvezuje

za prepu fteni objektplatiti odredeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Prodaja, koja se do ZOO-a najcesce nazivala kupopr odajom, u prvom je iedu konsenzualni ugovor To znaci da posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom ugovornih strana o prepustanju objekta uz odredenu cijenu Stoga kod prodaje prepustanje objekta odnosno, uze, predaja stvari ne spada u akt sklapanja, nego u akt ispunjenja ugovora. Prodaja je obveznopravni ugovor, i to dvostrano obvezni ugovor. Sklapanjem prodaje strane namjeravaju zasnovati odredene obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena cinidbe i protucinidbe. Kod obveznopravnih su ugovora u nacelu akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski odvojeni. Stoga i kod prodaje prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da ce za to platiti odredenu cijenu. Razumije se da obvezi prodavatelja na drugoj strani odgovara pravo kupca, i obratno. Prodavatelj je ovlasten traziti cijenu, a kupac je pak ovlasten traziti prepustanje objekta. Stoga prodaja spada medu dvostranoobvezne, i to recip'rocn e ugovore, za koje je karakteristicno da u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i duznik. Nazivaju se i sinalagmaticnim ugovorima. Ako se prodaja promatra s gledista odnosa cinidbe i protucinidbe, uvrstava se medu naplatne pravne poslove, za koje je bitno da se za cinidbu trazi protucinidba. Buduci da je prodaja najcesci posao dnevnog zivota, jer je najpogodniji pravni instrument za kolanje stvari u prometu, nastoji se u svakom pravnom poretku omoguciti brzo i Iako sklapanje takvog ugovor a Stoga je za prodaju glede oblika usvojeno nacelo neformalnosti. No, iako je i u nasem piavu prodaja u nacelu neformalan pravni posao, ipak ima slucajeva kada se zbog posebnih razloga trazi oblik i za taj posao Tkko se odredbom iz cl. 455. ZOO-a odreduje da ugovor o prodaji nekretnina koje pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svojega redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pisanom obliku (npi prodaja stanova izgradenih za trziste) Uzimajuci u obzir i druge propise p prometu nekretnina moze se zakljuciti da se za kupoprodaju nekretnina uvijek zahtijeva pisani oblik. Pisanije oblik propisan i za ugovor o prodaji s obrocnim otplatama cijene. Prodaja je nadalje kauzalan posao. Kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha prodaje jest stjecanje prava vlasnistva na stvari. Medutim, ako je kupac bila drustvena pravna osoba, kauza, razumije se, nije mogla biti stjecanje prava vlasnistva Prema ZOO-u kupac bi u tom slucaju stekao pravo raspolaganja. Ako je objekt kupoprodajne cinidbe neko pravo, tada je kauza ili cilj kupoprodaje u tome da kupac doista postane nositelj tog prava. Kao sto kod svakog kauzalnog ugovora, isto tako i kod prodaje kauza lezi izvan samog pravnog posla Kupoprodaja je samo pravni instrument pomocu kojega se kauza ostvaruje. Medutim, po nasem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jos ne postaje vlasnikom stvari Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruci. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio (Ovdje ne uzimamo u obzir posebne slucajeve stjecanja vlasnistva od nevlasnika). Prema tome, po nasem je pravu kupoprodaja samo osnova za stjecanje prava vlasnistva. Sklapanjem kupoprodajnog ugovora nastupaju za stranke samo obveznopravni ucinci. To istodobno znaci da i subjektivna obvezna prava koja nastaju za strane u kupoprodajnom odnosu djeluju samo izmedu njih samih, dakle relativno. Kupac moze traziti izrucenje stvari samo od prodavatelja, a ne i od nekog treceg koji u poslu nije sudjelovao. OBJEKTI PRODAJE Objekti prodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nistav Valjana je prodaja buduce stvari (npr stvari koja jos nije izradena, ploda koji ce tek nastati) Rijec jeo kupnji nadanih stvari (emptio rti speratae). Karakteristicno je za tu kupnju da kupac nije duzan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa se moze reci da je to kupnja pod odgodnim uvjetom. Nastane li stvar u manjoj kolicini od ocekivane, kupac placa stvarnu kolicinu, No kupac moze pristati na bezuvjetnu kupnju buduce stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj kolicini od ocekivane (npr. kupnja godisnjeg uroda jabuka s odredene plantaze). Ta se kupnja naziva kupnjom nade (emptio spei). Rizik koji time preuzima, kupac kompenzir a ugovarajuci pausalnu cijenu i ocekujuci da stvar nastane u kolicini i kvaliteti vecoj od placene cijene. Ugovor o prodaji stvari koja je u casu njegova sklapanja bila propala je nistav. Ako je stvar samo djelomicno propala, kupac moze raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snizenje cijene Iznimno nema pravo na raskid ako djelomicna propast ne smeta ostvarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obicaj u pravnom prometu Kupac u tom slucaju zadrzava pravo na snizenje cijene. Medu stvarima treba razlikovati pokretnine od nekretnina a) Pokretnine su najcesci objekt prodaje Medu njima su najbrojnije one koje se nazivaju robom b) Nekretnine su takoder objekt prodaje, no u svezi s njima moguca su odredena ogranicenja po vrsti i velicini, sto valja imati na umu. Zahvaljujuci promjenama u drustvenom i pravnom sustavu, o kojima je bilo rijeci u Opcem dijelu i Stvarnom pravu (objekti prava vlasnistva), veci dio ogranicenja je otpao napose ona koja su se odnosila na prijelaz iz diustvenog vlasnistva u rezim prava vlasnistva c) Prava takoder mogu biti objekti kupoprodaje Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna Na primjer, trazbine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnistva

Piodati se moze i pravo koje je sporno s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogopiimac kupio takvo pravo bio nistav, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava Nistav bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa kojega bi sud dosudio njegovu nalogodavcu Buduci da je po svojoj definiciji skup prava, nema zapreke da se kao objekt kupoprodaje pojavi i imovina, jer medu ostalim jedna od fiinkcija imovine upravo i jest u tome da kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo . kolati u prometu Za objekt kupoprodaje trazi se da bude odreden ili bar odre d i v. Objekt je odreden ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species. Obiekt je pak odrediv ako se naknadno moze individualizirati, a da se za to ne moia medu istim strankama sklapati novi pravni posao. Najcesci slucaj naknadne odredivosti javlja se kod kupoprodaje robe kojoj u casu sklapanja ugovora jos nije tocno odredena kakvoca. Za naknadnu odredivost kakvoce robe izradena su u prometu posebna pravila o kojima ovdje ne govorimo. KUPOVNA CIJENA Cijena je vrijednost stvari izrazena u novcu Kupovna cijena je novcani ekvivalent koji kupac daje piodavalelju za prepusteni objekt kupoprodaje Za kupovnu gjenn zahtijevaju se ove tri karakteristike: Cijena mora biti Izrazena u novcu, To ne moia biti gotov i dobrojen novac. Cijena se ne smije sastojati u stvar ima, jer u takvom slucaju ne bismo imali posla s kupoprodajom, nego sa zamjenom Medutim, ako se cinidba jedne strane sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijcna (novac) jednaka ili veca od vrijednosti stvari. Na primjer, A. kupuje motorkotac od B-a i daje B-u 50 000 kuna i svoj obicni bicikl Iz toga se vidi da se po nasem pravu pogoduje kupnja, a ne zamjena Cijena moia biti odredena ili odrediva.. Cijena je odredena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu. Cijena je pak odrediva kad ugovor sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih se naknadno moze odrediti Moze se npr. ugovoriti tekuca cijena na odredenom trzistu i u odredeno vrijeme ili odredivanje cijene povjeriti trecoj osobi Kad strane ugovore tekucu cijenu bez naznake vremena i mjesta, kupac treba platiti cijenu utvrdenu sluzbenom evidencijom na trzistu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje Ako takve evidencije nema, tekucu cijenu treba utvrditi s pomocu elemenata koji se prema obicajima trzista uzimaju za utvrdivanje cijena Tekuca cijena, (pojam preuzet u ZOO iz Jednoobraznog zakona o medunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvar i (1964 ), u biti je trzisna cijena odnosno cijena koja se sluzbeno evidentira za odredenu vrstu stvari. Ako su strane povjerile odredivanje cijeni trecoj osobi, a ona je nece ili ne moze odrediti, smatra se, ako u tom slucaju strane naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor, da je utvrdena tzv. razumna cijena. Pod jazumnom cijenom podrazumijeva tekucu cijenu uvrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moze utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slucaja. Ugovor u kojem cijena nije odredena, niti sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih bi se mogla odrediti, ne proizvodi pravne ucinke, sto znaci da je nistav. Iznimka je ugovor o prodaji u privredi (trgovacka prodaja) koji zbog neodredenosti odnosno neodredivosti cijene nece biti nistav, jer ce kupac u ) tom slucaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovno naplacivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu. c) Cijena ne smije biti protuzakonita Naime, ako je cijena odredena propisom, pa se ugovori visa cijena, ugovor je valjan, samo vazi propisana, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac vec isplatio visu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika (cl. 463 ZOO-a) OBVEZE STRANAKA Kod stranackih obveza najprije treba uociti obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: obveze do casa predaje i obveze nakon izvrsene predaje. a) Duznosti prodavatelja do casa predaje. U prvom redu prodavatelj mora stvar do casa predaje brizljivo cuvati. Zatim je mora pr edati kupcu u "slobodan posjed" kako je ugovoreno, tj sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadnostima, i to u pravo vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u casu sklapanja ugovora Pri kupoprodaji osobito je vazan cas predaje stvari, jer u tom casu na kupca prelazi odgovornost za rizik. Odgovornost za rizik znaci odgovornost za slucajnu propast ih ostecenje stvari Treba, naime, imati na umu da je kupnja kauzalni pravni posao, te da je cilj kupnje stjecanje vlasnistva odnosno stjecanje nekog drugog prava, ako je ono bilo objekt kupoprodaje Buduci da se kauza ne ostvaruje samim sklapanjem kupoprodaje, nego istom njezinim ispunjenjem, moguce je da prodavatelj ne prenese na kupca ono pravo koje je kupac namjeravao dobiti Ako, npr. prodavatelj nije bio vlasnik stvari, ne moze usprkos valjanoj kupoprodaji prenijeti na kupca vlasnistvo Medutim, cim je predao stvar kupcu, na njega je presla odgovornost za rizik bez obzira na to je li samo vlasnistvo preslo ili nije. Slicna je situacija ako si je prodavatelj privremeno pridrzao pravo vlasnistva, u pravilu, zato da bi time primorao kupca da mu u odredenom roku plati kupovnu cijcnu (pactum reservati domina) Upravo zbog njezina velikog znacenja, predaju ili, bolje, cas predaje, treba tocno utvrditi

Ovdje se mozemo osloniti na ono sto smo govorili u stvarnom pravu o tradiciji i vrstama tradicije Prema tome, prodavatelj je izvrsio obvezu pr edaje u trenutku kad je kupcu urucio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moze preuzeti Kod tradicije transportom predaja se smatra izvrsenom u trenutku urucenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu Premda je to receno prije, napominjemo da rizik moze prijeci na kupca i prije predaje, a to ce biti u slucaju njegova zakasnjenja Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatrazio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Medutim, dok je ne vrati prodavatelju, duzan ju je cuvati paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakasnjenja kupca stvai ostala kod prodavatelja, a rizik presao na kupca. Suglasno nacelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duzan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu odnosno ako to nije spreman uciniti. Medutim, kupac nije duzan isplatiti dicnu prije nego sto je imao mogucnost pregledati stvar Drukcije moze biti samo ako je tako ugovoreno, uobicajeno ili propisano. d) Duznosti prodavatelja nakon predaje Nakon zavrsene predaje odnosno prijenosa prava nisu jos uvijek prestale obveze prodavatelja Naime, nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.. Ovdje ne bismo ponavljali ono sto je u Opcem dijelu obveznog prava receno o toj odgovornosti, jer sve sto je tamo izlozeno, vrijedi i za ugovor o prodaji e) Duznosti kupca. U kupoprodajnom ugovoru ima i kupac odredene obveze Osnovne su preuzimanje stvari i isplata cijene. Preuzimanje stvari ukljucuje poduzimanje potrebnih radnji nuznih za ispunjenje predaje i odnosenje stvari Ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar koja mu je ponudena na predaju na ugovoren ili uobicajen nacin, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nece isplatiti cijenu. Medutim, ipak je njegova temeljna obveza da plati kupovnu cijenu. U pravilu, kupovna cijena placa se odjedanput Prema tome placanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mota biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odredenom mjestu, na odredeni nacin i u odredeno vrijeme. Ti modaliteti isplate prvenstveno se odreduju ugovorom, ali ako to nije ucinjeno, a nema ni drukcijih obicaja, isplata cijene treba uslijediti u casu i u mjestu u kome treba ispuniti predaju stvari. No ako se cijena ne mora platiti u casu predaje stvari, tada se placa u prebivalistu odnosno sjedistu prodavatelia. POSEBNE VRSTE PRODAJE Prodaja kao najredovitiji i najprikladniji pravni instrument koji sluzi za razmjenu dobara pomocu novca ne javlja se samo u dosad opisanom tipu obveznopravnog ugovora. U prometu su izgradene razne varijante kupoprodajnog ugovora a) Prodaja s pravom prvokupa. Pravo prvokupa je pravo odredenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluci da ie proda To znaci da je vlasnik stvari opterecene prvokupom samo duzan da najprije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa Ovlastena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadrzaj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda trecemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duzan, ako se zeli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u ioku od mjesec dana, racunajuci od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trecoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duzan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trecom osobom, ili je poloziti kod suda Ako kupac nije postovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trecemu i na njega prenio pravo vlasnistva ne obavjestavajuci o tome prodavatelja, prodavatelj moze u roku od sest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da Vse prijenos ponisti i njemu proda stvar pod istim uvjetima Sa svojim ce <zahtjevom uspjeti samo ako je treci znao ili mu nije moglo ostati nepoznato 'da prodavatelj ima pravo prvokupa. Krajnji rok u kojem prodavatelj moze ostvarivati svoje pravo prvokupa je pet godina od dana prijenosa vlasnistva na trecega Nakon isteka toga roka pravo prvokupa prestaje. Napominjemo da se pravo prvokupa moze ugovoriti najvise za pet godina od dana sklapanja ugovor a. Ugovoreni dulji tok svodi se, prema st 2 cl 531 ZOO-a, na rok od pet godina. jT Ugovorom zasnovano pravo prvokupa je strogo osobno pravo koje se ne / moze ni otuditi ni naslijediti Zbog povrede prava prvokupa ne moze se ponistavati prisilna javna prodaja, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi (npr zemljisnoj knjizi) Pravo prvokupa moze biti zasnovano i propisom ukorist nekih osoba Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograniceno Nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijesteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima. U protivnom imaju pravo zahtijevati ponistenje prodaje. Nazadkupnja. To je takva vrsta prodaje kod koje si "prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrzava pravo da prodanu stvai za unaprijed odredenu cijenu opet otkupi. Tu odluka lezi kod prodavatelja Kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivsem prodavatelju > Nazadkupnja je pravo koie pripada prodavatelju samo za njegova zivota. To se pravo moze upisati u zemljisne knjige Nazadprodaja. To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ih nakon odredenog vremena za unaprijed odredenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Tu odluka lezi kod kupca. To se pravo moze intabulirati.

Realna prodaja. Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja ugovora, takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku, odnosno kupnje za gotovo. Kod takve je kupoprodaje stranacka namjera upravljena na neposrednu izmjenu cinidbe i protucinidbe (npr. kupnja na trznici, kupnja iz automata, kupnja od nepoznate osobe itd ) Karakteristike te prodaje su slijedece Ako kupac za gotovo tvrdi da je 1 platio, teret protivnog dokaza je na prodavateliu Ako je pak izostala predaja, kupac ne moze traziti ispunjenje, nego samo vracanje vlastite cinidbe e) Prodaja s obrocnim otplatama cuene, U komercijalnoj praksi taj je ugovorvrlo rasiren i poznat pod nazivom kreditne prodaj e i 1 i prodaje na kredit. Osnovni mu je ekonomski smisao poticanje prodaje odredene robe kreditiranjem kupca Prema definiciji iz ZOO-a, ugovorom o prodaji pokretne stvari s obrocnim otplatama cijene obvezuje se prodavatelj da preda kupcu odredenu pokretnu stvar prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u odredenim vremenskim razmacima. Kao sto vidimo, prema ZOO-u, objektom kreditne prodaje moze biti samo pokretna stvai. Druga je karakteristika toga ugovora u odstupanju od nacela istodobnosti ispunjenja cinidaba, a treca da se moze koristiti samo ako je kupac fizicka osoba Za valjanost ovoga ugovora ZOO propisuje pisani oblik. Takoder se propisuju i bitni sastojci ugovora. Osim stvari i cijene, bitni su sastojci ukupan iznos svib obrocnih otplata, iznos pojedinih otplata, njihov broj i njihovi rokovi U korist kupca statuirana su dva nesumnjivo vazna prava - pravo na odustanak od ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. Klauzula o odustanku mora biti unesena u ispravu o ugovoru (pod prijetnjom nistavosti!) s tim da kupac moze odustati od ugovora ako to u pisanom obliku priopci prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja ugovora Kupac se ne moze unaprijed odreci toga prava Kupac se moze uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene, i to cist, bez ugovornih kamata i troskova Svaka suprotna odredba u ugovoru, ex lege je nistava. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s pocetnom otplatom, kao i kad dode u zakasnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate poslije pocetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vise od cetiri. Umjesto raskida, u posljednja dva slucaja prodavatelj moze traziti isplatu cijelog ostatka cijene, ali je prije toga zahtjeva duzan kupcu ostaviti naknadni r ok od petnaest dana f) Prodaja s pridtzajcin prava vlasnistva (pactum reservati dominu) 0 prodaji s pridrzajem prava vlasnistva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadizi piavo vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. Nase obvezno pravo do ZOO (cl. 540-541), ukljucivo pravila OGZ-a, nije poznavalo tu vrstu prodaje. U prometu je prakticirana na temelju nacela dispozitivnosti, sto je prihvacala i teorija i sudska praksa. Ova je prodaja osobito prikladna pri prodaji s obrocnom isplatom cijene. Svrha joj je povecati sigurnost naplate cijene kao element uspostave ravnoteze interesa izmedu prodavatelja i kupca. Prodavatelj, naime, moze sve dok mu cijena ne bude isplacena zahtijevati povrat stvari, bilo na osnovi raskida ugovora zbog zakasnjenja odnosno neisplate cijene, bilo vlasnickom tuzbom (reivindikacijom). Dvojbu o tome moze li se i u ugovor o prodaji nekretnine unijeti klauzula o pridrzaju pr ava vlasnistva, ZOO je rijesio tako sto je tu mogucnost rezervirao iskljucivo za prodaju pokretnih stvari. Opcenito se drzi da prodaja nekretnina uz pridrzaj prava vlasnistva nije spojiva s nacelima zemljisnoknjiznog prava, sto su redaktori ZOO-a ocito prihvatili -HR. i z i k slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. Propadne li stvar slucajno, prodavateljevo pravo vlasnistva prestaje, a kupac duguje ugovorenu cijenu. Dode li do slucajnog ostecenja stvari, kupac je duzan platiti prodavatelju punu cijenu Kupac stjece pravo vlasnistva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene U tu svrhu nije potrebna neka posebna izjava prodavatelja, jer je njegova volja za prijenosom prava vlasnistva izrazena ugovorom o prodaji. Tu su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasnistva - vlasnistvo prednika. titulus i modus Ostalo je jedino da se isplati cijena kao odgodni uvjet stjecanja pr ava vlasnistva Zadrzanje prava vlasnistva ima ucinak prema kupcevim vjerovnicima samo ako je izvrseno u obliku javno ovjerene isprave, sto ce u pravilu biti ugovor o prodaji U protivnom kupcevi se vjerovnici mogu namiriti i iz kupljene stvari g) Kupnja na pokus (emptio adgustum) Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanacenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom daje isproba i utvrdi odgovara li njegovim zeljama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora, a kupceva tek nakon isgunjenj<Luvjetaodnosno kad izjavi da stvar prima. U prometu ima odredenih stvari (uredaja, strojeva, specijalnih materijala i si) glede kojih ce kupac imati potr ebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi. Prodavatelj ce sa svoje strane imati interes u dokazivanju deklarir anih svojstava stvari, a k tome velika je vjerojatnost da ce poslije probe otpasti prigovori zbog materijalnih nedostataka stvari Dvije su varijante kupnje na pokus - bez predaje i s predajom stvari kupcu. Ako stvar NIJE PREDANA kupcu, prodavatelj je duzan omoguciti mu ispitivanje stvari, a kupac je duzan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru. Ne obavijesti H kupac

prodavatelja u roku koji je utvrden ugovorom ili obicajem, a ako takvog nema, onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj, smatra se da je odustao od ugovora Ako je stvar predana kupcu do odredenog roka radi isprobavanja, pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ih ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se daje ostao pri ugovoru. Sutnja se ovdje tumaci kao pristanak Izjavi li kupac da ne prihvaca kupnju, duzan je vratiti stvar prodavatelju, inace odgovara za stetu Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari predane kupcu snosi pro- " davatelj do kupceve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duzan vratiti stvar Moguca je kupnja i uz tzv. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje i nahodenja kupca, nego od rezultata strucnog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrdenu upotrebu, h) Prodaja po uzorku ili modelu. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duzan predati kupcu stvar jednaku uzorku ih modelu, izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i pribliznog odredivanja svojstava stvari Prema ZOO-u (cl. 5.38) sankcije za odstupanje od jednakosti s uzorkom ili modelom zavise od pravnog karaktera prodaje. Naime, ako se radi o ugovoru u privredi, prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke, sto znaci da kupac moze zahtijevati ispunjenje prema uzorku ili modelu, ili snizenje cijene ili raskid ugovora te naknadu stete U ostalim slucajevima prodaje koja se obicno naziva gradanskom prodajom, odgovornost prodavatelja za isporuku stvari koja nije jednaka uzorku ili modelu, prosuduje se prema pravilima o odgovornosti za neispunjenje obveze U tom slucaju kupac moze zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu stete. i) Prodaja sa specifikacijom. Prodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije, nakon sklapanja ugovora, odredi oblik, mjeru, asortiman ih koju drugu pojedinost kupljene stvari. Ta vrsta prodre prikladna je u prodaji vecih kolicina industrijske robe kad je unutar kupljene kolicine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike, velicinu, boju itd. Na primjer, kad se ugovori prodaja 10 tona metalnih cijevi, moze se prepustiti kupcu da naknadno dostavi prodavatelju specifikaciju o vrsti djevi, njihovoj duljini, profilu, promjeru, vrsti kovine i si. Bez takve specifikacije prodavateljeva cinidba nije dovoljno odredena da bi je mogao uredno i pravodobno ispuniti. Ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ih do proteka razumnog roka, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga sto mu je poznato o kupcevim potrebama Odluci li se sam izraditi specifikacijurprodavatelj je duzan upoznati s njome kupca i ostaviti mu razuman tok da izradi drukciju specifikaciju ili prihvati onu koju je nacinio prodavatelj, iako se rjesenje pretezito prihvaca i u usporednom obveznom pravu. j) Prodajni nalog Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obve- zuje pokretnu stvar, koju mu je predao nalogodavac, prodati za odredenu cijenu i u odredenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda odredenu cijenu nalogodavcu do odredenoga roka, niti je vrati u tom roku, smatra se da je on kupio stvai. Medutim, dok ne plati cijenu, njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moze opozvati. Predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom, dok vlasnistvo stvari zadrzava nalogodavac. Suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine slucajne propasti ili ostecenja premdanj ome ne moze raspolagati sve dok mu ne bude vracena Ocito je da predaja stvari nalogo- primcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja. Prodajni nalog je kao zaseban ugovor poznat jos u pandektnom pravu pod nazivom contractus aestimatorius. OGZ ga je uredio kao nalog prodaje (1086-1089) U nasem obveznom pravu do ZOO-a (cl 554 -556 ) nije bio zastupljen Po svemu sudeci prodajni nalog kao vr sta ugovor a kojim se u prodaji robe angazira netko drugi, nema vece prometno znacenje. Mogao bi se koristiti npr. u prodaji novina preko kolportera i knjiga preko knjizara i putujucih trgovaca. Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome sto ne nastaje samim sporazumom stranaka, nego tek predajom stvari. Buduci da nema obveze na predaju stvari, prodajni nalog je u biti realni ugovor. Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi pretezito sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji. Nema sumnje da taj ugovor postaje ugovorom o prodaji, ali tek nakon isteka toka za prodaju posto nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrdene cijene nalogodavcu. Postavlja se medutim pitanje kakav je to ugovor ako ne dode ili dok ne dode do promjene odnosno novacije u ugovor o prodaji? Odgovori su razliciti Jedni nalaze da je to modificirana kupoprodaja, dru g i da je ugovor o pu- nomocstvu, t r e c i da je komisioni ugovor, cetvrti da je podvrsta ugovora o nalogu Usprkos slicnosti i nekim zajednickim elementima sa svakim od spomenutih ugovora, prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogucnosti opoziva. Po svojoj konstrukciji, sadrzaju i svrsi prodajni je nalog najblizi prodajnoj komisiji. ZAMJENA (RAZMJENA) 1. Pojam Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezru ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveze predati drugoj strani odredenu stvar, a ta se druga obveze da ce joj kao protucinidbu dati neku drugu svoju stvar. 2 Objekt ugovora Objekt zamjene mogu hitisve stvari koje su u prometu Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. Medu objektima zamjene poseban polozaj ima novac. Naime, ako se zamjenjuje novac za novac, ne mora se uvijek raditi o zamjeni

Ako obje strane zamjenjuju domaci valutni novac, radi se o zamjeni. Na primjer, u banci razmijenim novcanicu od 100 kuna za 10 novcanica po 10 kuna Medutim, ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac, a druga strana obeca da ce za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni, nego o kupoprodaji. Zato se dolar ne zamjenjuje za kune, nego se kupuje za kune. Isto tako, ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac, a druga se strana obveze da ce takoder dati domaci novac, ali takav koji vise ne sluzi kao mjerilo vrijednosti, radi se o kupnji, a ne o zamjeni Na primjer, jedna strana daje kune, a druga dukate f) Karakteristike ugovora Zamjena je naplatni pravni posao, samo sto se naplata ne sastoji u novcu, nego u predaji neke druge stvari. Na primjer, A i B sporazumiju se da ce zamijeniti A-ov bicikl za B-ov radio-aparat - Zamjena je kauzalni pravni posao Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnistva Ugovor o zamjeni redovitoneformalan. Medutim, ako se radi o zamjeni nekretnina, za valjanost ugovora potreban je pisani oblik g) Prijelaz rizika Kao i kod prodaje i ovdje se postavlja pitanje prijelaza rizika, sto znaci odgovornost za slucajnu propast objekta cinidbe Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno, tada je za prijelaz rizika odlucan ugovoreni trenutak za predaju. Medutim, ako je zamijenjena stvar slucajno pr opala ili je stavljena izvan prometa u casu sklapanja ugovora E smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Kao primjer zamjene prava navodimo ugovor o zamjeni stana koji je bio ureden u bivsem Zakonu o stambenim odnosima iz 1974 g, a kod kojega je objekt zamjene bilo tzv. stanarsko pravo (pravo trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu). DAROVANJE a) Opce napomene. Darovanje smatraju neki teoreticari tzv. pravnim poslom opce naravi, jer razliciti pravni poslovi mogu poprimiti karakter darovanja, bar sto se tice kauze. Tako, npr, posudba ekonomski nije nista drugo nego darovanje uporabe2 b) Pojam darovanja. Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimac, obdarenik) neku imovinsku korist, a ova to prihvaca, Karakteristike. Darovanje je u prvom redu ugovor, a to znaci da je za 7 perfekciju posla potreban prihvat obdarenoga Nitko se ne moze obdariti f protiv svoje volje
a)

Darovanje je besplatni pravni posao. To znaci da se za cinidbu ne trazi, niti se moze traziti protucinidba. Vidjeli smo vec u Opcem dijelu da ni darovanje pod nalogom (donatio sub modo) nije naplatan, nego besplatan posao. Darovanje moze biti ili konsenzualan ili realan ugovor Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. To znaci da darovatelj nije morao uciniti odredenu cinidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu cinidbu. Stoga vracanje zastarjelog duga nije darovanje, nego ispunjavanje obveze koja je jednom preuzeta ugovorom. Animus donandi ("namjera darovanja) znaci da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti, a daroprimcu se moia darovanjem njegova imovina povecati . Animus donandi ne treba poistovjecivati s kauzom Kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnistva ili nekog drugog imovinskog prava. Objekti darovne cinidbe. Kao objekt darovne cinidbe mogu se u prvom redu javljati stvari i to sve stvari, sadasnje i buduce Na primjer, mogu se darovati plodovi. Buduci da medu stvari u pravnom smislu spadaju danas i razni oblici energije, moze i energija biti objekt darovne cinidbe
b)

Osim stvari darovati se mogu i prava Pritom je vazno da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosim Na primjerTugovor kojim se osniva personalna sluznost jest stvarno darovanje prava plodouzivanja. Razumije se, darovatelj ne moze to pravo dalje prenijeti, jer je ono na njegovoj strani neprenosivo. Objekt darovne cinidbe moze biti i imovino Medutim, prema pravnom pravilu, valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovica buduce imovine 5 Oblik darovnog ugovora. Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to radi li se o konsenzualnom darovanju (darovanje bezprave predaje), ili se pak radi o realnom darovanju. Kod konsenzualnih je darovanja (obecanje darovanja) akt sklapanja ugo- vora vremenski odvojen od akta ispunjenja Za takvo se darovanje trazi oblik javnobiljeznickog akta Naprotiv, kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja, u nacelu ne trazi odredeni oblik Ali ako se radi o darovanju nekretnina, potreban je pisani oblik Opoziv darovanja. Darovanje je ugovor koji se moze opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. Ti razlozi su:

opoziv zbog oskudnosti. Ako darovatelj naknadno toliko osiromasi da nema vise sredstava za zivot, a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duzan uzdrzavati, moze opozvati darovanje Dakako, opoziv dolazi u obzir samo ako obdareni jos ima objekt ili njegovu vrijednost; opoziv zbog nezahvalnosti daroprimca (djelo koje je ucinio daropri- matelj prema darovatelju mora biti kaznjivo po kaznenom zakoniku); opoziv zbog ostecenja vjerovnika Ako je darovanje ucinjeno sa svrhom da se time ostete darovateljevi vjerovnici, mogu i takvi vjerovnici pobijati darovanje pod odredenim pretpostavkama; opoziv zbog povrede uzdrzavanja, povrede nuznog dijela i zbog naknadno rodene djece. Vrste darovanja. Darovanja ima vise vrsta, no ovdje spominjemo samo darovanje medu zivima i darovanje za slucaj smrti. Darovanje medu zivima. Osnovno je kod tog ugovora da ispunjenje duzne cinidbe treba da se dogodi za zivota darovatelja. Darovanje za slucaj smrti. Bitna je karakteristika ovog darovanja da se ima ispuniti tek nakon smrti darovatelja Buduci da je tu vec po samom karakteru darovanja nuzno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja, za to je darovanje potreban oblik javnobiljeznickog akta. ZAKUP Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da ce uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvarna koristenje Na prvi pogled ova se definicija razlikuje od one iz ZOO-a prema kojoj se kod zakupa stvar daje na uporabu, a ne na koristenje (st. 1 cl 567). U biti razlike ipak nema, jer prema ZOO-u (st 2 cl 567) uporaba obuhvaca i uzivanje stvari pod kojim se podrazumijeva pribiianje plodova. Naime, koristenje i nije nista dingo nego uporaba prosirena pravom crpljenja plodova Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvar nopravni ovlastenik koji moze na drugoga prenijeti izvrsavanje svoga prava (npr. uzufruktuar). Na osnovi ugovora o zakupu, zakupnik ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove, pa ta cinjenica odreduje i objekte zakupa. U zakup se obicno daju nekretnine - obradiva zemljista, poslovne zgrade i poslovne prostorije. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom, SljunCaia, pasnjak itd) Medutim, ugovor kojim se predaje na koristenje kamenolom uz placu koja ce se davati po kolicini izvadenog kamenja nije ni zakup ni ortakluk, nego tzv. neimenovani ugovor, koji bi spadao u onu staru grupu neimenovanih ugovora sa sadrzajem facio ut des (cinim da mi dades), tj sadrzaj obveze zakupodavca jest cinjenje (facere), jer predaje stvar, a sadrzaj obveze zakupniku je davanje (dare), jer on cijenu mora prenijeti u vlasnistvo zakupodavca U nasem se narodnom govoru zakup obradiva zemljista naziva arenda Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. filmovi) Medutim, zakup pokretnina dostaje rijedak. ZOO ne poznaje ugovor o najmu. Stovise, pojmovno sirokim koncipiranjem zakupa, jasno je dosla do izrazaja teznja njegovih redaktor a da se njime obuhvati i najam, cija je osnovna karakteristika davanje stvari na uporabu (bez crpljenja plodova), a ne na koristenje kao kod zakupa Tako su u ZOO usle samo opce odredbe o zakupu koje se, prema odr edbi fli 568. ZOO-a, nece primjenjivati na zakupe uredene posebnim propisima. A upravo su medu njima sve vaznije viste zakupa - zakup poslovnog prostora, i zakup poljoprivrednih zemljista, zakup broda U svim navedenim slucajevima postoje posebni propisi, sto znaci da ce odredbe ZOO-a o zakupu doci u obzir tek podredno, kao lex generali. Osim vec spomenute osnovne razlike prema zakupu, rezim ugovora o najmu stana, kao sto cemo vidjeti, ima i drugih posebnosti koje ga, uza sve dodirne tocke zbog zajednickog porijekla, cine razlicitim od ugovora o zakupu. 4 Obveze 1 prava stranaka Zakupodavac je duzan: -predati zakupcu stva r u ispravnom stanju, tj u stanju kakvo je ugovorom odredeno odnosno koje je podobno za uporabu radi koje je ugovor sklopljen; -odrzavati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj o svom trosku. Od te obveze izuzimaju se sitni popravci koje zahtijeva redovita uporaba stvari. Troskovi takvih popravaka kao i troskovi koristenja stvari (voda, struja, ciscenje i si.) padaju na teret zakupniku. Moze se dogoditi da popravke koje je duzan izvrsiti zakupodavac, izvrsi zakupnik, jer su npr okolnosti nalagale neodgodivu intervenciju. Takve troskove duzan je zakupodavac naknaditi zakupniku Sa svoje strane zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca o potrebi popravka. U svezi s popravcima vazno je napomenuti da oni ne smiju ugroziti koristenje zakupljene stvari. Stovise zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ako bi popravci, premda potrebni, ometah koristenje stvari u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme Ako je koristenje stvari zbog popravaka u stanovitoj mjeri ograniceno, npr. jedna se od vise poslovnih prostorija ne moze koristiti, zakupnik ima pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju koristenja

Zakupodavac ne moze, osim uz pristanak zakupniku, ciniti izmjene na stvari koje bi ometale koristenje stvari. Izmjene koje bi dovele do suzavanja koristenja stvari, imaju kao posljedicu snizenje zakupnine u odgovarajucem razmjeru; -snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari. Ta se odgovornost odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ih redovitom koristenju, pa i onda ako za njih nije znao Odgovornost obuhvaca i one nedostatke koji se odnose na svojstva i odlike stvari koji su izrijekom ili presutno predvideni ugovorom. ledino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znacenja, osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka. U tom slucaju, naime, odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari. Za vidljive nedostatke, a to su oni koji su u casu sklapanja ugovora bili zakupniku poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati, zakupodavac ne odgovara Vilo je stroga, medutim, odgovornost zakupodavca za one nedostatke za koje je on znao, ali je namjerno propustio o njima obavijestiti zakupniku Za takve nedostatke zakupodavac odgovara makar su zakupniku ostali nepoznati zbog njegove (zakupceve) krajnje nepaznje. Slicno kupopiodaji i kod zakupa je dopusteno ugovoiom iskljuciti ili ogianiciti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke. Ipak u nekoliko ce slucajeva odredba o iskljucenju ili ogranicenju odgovornosti biti nistava. Ponajprije kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih presutio zakupniku, zatim kad nedostatak potpuno onemogucuje koristenje zakupljene stvari i napokon kad je zakupodavac, koristeci svoj monopolski polozaj, nametnuo takvu odredbu zakupniku. Zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca bez odgadanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za tr ajanja zakupa kao i o svakoj nepi edvidenoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari, kako bi zakupodavac mogao na vrijeme poduzeti potiebne mjeie Ako to ne ucini, zakupnik gubi pravo na naknadu stete koju bi pietipio zbog nedostataka ili nastale opasnosti Koja prava ima zakupnik kadstvar ima neki nedostatak? Razlikuju se neotklonjivi od otklonjivih nedostataka U slucaju neotklonjivog nedostatka koji je postojao u casu sklapanja ugovoia ili je nastao kasnije, zakupnik moze, po svom izbom, raskinuti ugovoi ili zahtijevati snizenje zakupnine Ako je nedostatak otklonjiv bez vecih nezgoda za zakupnika, zakupnik moze zahtijevati ili otklanjanje nedostataka ili snizenje zakupnine Ne otkloni li zakupodavac nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio, zakupnik moze raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine Uz svako navedeno pravo, zakupniku pripada i pravo na naknadu stete Napominjemo da zakupnik ima sva spomenuta prava i kad zakupljena stvar nema neko od svojstava koja bi po ugovoru ili obicaju trebala imati ili ih za vrijeme zakupa izgubi; -snositi odgovornost zapravne nedostatke zakupljene stvar i. O pravnom se nedostatku radi ako treci ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljucuje ili ogranicuje zakupcevo pravo na koristenje stvari Utvrdi li se da trecemu doista pripada neko pravo (npr pravo vlasnistva) koje sasvim iskljucuje pravo zakupniku na koristenje stvari, ugovor o zakupu se taskida po samom zakonu, a zakupodavac je duzan naknaditi zakupniku nastalu stetu. ko se pravom trecega samo ogranicuje zakupcevo pravo (npr na zakupljenom zemljistu treci ima sluznost puta), zakupnik moze, po svom izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine, i kumulativno naknadu Stete. Zakupnik je duzan: -koristiti stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domacin odnosno onako kako je odredeno ugovorom ih namjenom stvari; -naknaditi stetu za koristenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. Pri tome nije odlucno je li stvar koristio on ili tko drugi po njegovu nalogu ili dopustenju Ako bi zakupnik i nakon opomene nastavio koristiti stvar protivno ugovoru ih njezinoj namjeni ih zanemari njezino odrzavanje i tako izazove opasnost znatnije stete, zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka; -placati zakupninuu rokovima odredenim ugovorom, zakonom ili obicajem u mjestu predaje stvari zakupniku Prema odredbi iz st. 2. Cl. 583. ZOO zakupnina se, ako drukcije nije ugovoreno ili ne proizlazi iz obicaja, placa polugodisnje ako se radi o zakupu na jednu ili vise godina. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godine, zakupnina se placa nakon isteka ugovorenog roka. Ne plati U zakupnik zakupninu ni u roku od 15 dana od opomene, zakupodavac mu moze otkazati ugovor o zakupu Ugovor ce ostati na snazi ako zakupnik isplati duznu zakupninu prije nego mu bude priopcen otkaz ugovora; -cuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu Ako nije sto drugo ugovoreno, stvar se vraca u mjestu u kojem je bila predana. Zakupnik je duzan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u casu predaje Dodatke koje je ucinio na stvari moze odnijeti (i u s t o 11- e n d i) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez ostecenja stvari Zakupodavcu se daje pravo da te dodatke zadrzi ako zakupniku naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vracanja, 5 Podzakup Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. Ovlastenje zakupniku na davanje u podzakup ureduje se ugovorom o zakupu Ako drukcije nije ugovoreno, zakupnik moze dati stvar u podzakup ih na uporabu po nekoj drugoj osnovi (npr posudba), ah samo ako se time ne nanosi steta zakupodavcu

Zakupniku tu svrhu mora jamciti zakupodavcu da ce podzakupnik koristiti stvar onako kako je to predvideno ugovorom o zakupu. Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzakup bez njegova dopustenja, kad je ono potrebno na osnovi ugovora ih nekog zakonskog propisa Dopustenje se moze uskratiti samo iz opravdanih razloga. ZOO daje zakupodavcu jedno znacajno ovlastenje Priznaje mu, naime, pravo da se za svoja potrazivanja prema zakupniku s naslova zakupa (uglavnom zakupnina) naplati izravno od podzakupniku, i to iz iznosa koji on Iduguje zakupniku na osnovi podzakupa. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren, ali u svakom slucaju Ikada prestane zakup 6 Prestanak zakupa I Zakup prestaje: - istekom vremena, ako je sklopljen na odredeno vrijeme. No, bez obzira na protek vremena, moze doci do presutnog obnavljanja zakupa. To ovisi o ponasanju stranaka. Ako, naime, nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren, zakupnik nastavi koristiti stvar, a zakupodavac se tome ne usprotivi, smatra se da je sklopljen Jtjovi ugovor o zakupu na neodredeno vrijeme, pod istim uvjetima kao i prethodni; -otkazom, ako mu trajanje nije odredeno niti se moze ustanoviti iz okolnosti ih mjesnih obicaja. Otkazni rok je 8 dana, ah samo ako nije drukcije [ugovoreno ili odredeno zakonom odnosno ne proizlazi iz obicaja; i propascu stvari zbog vise sile Zakup ne prestaje smrcu bilo koje od stranaka, vec se nastavlja s njihovim nasljednicima, izuzev ako je ugovoreno nesto drugo. Zakup ne prestaje ni kad zakupodavac otudi zakupljenu stvar trecemu (pribavitelju stvari) U tom slucaju pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupo- davca i preuzima sva njegova prava i obveze prema zakupniku Zakupnik u tom slucaju moze otkazati ugovor o zakupu, postujuci zakonske otkazne rokove.. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA 1 Opci pogled. Prema Ustavu Republike Hrvatske poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku i uziva njezinu osobitu zastitu. Koristi se i Stiti na nacin odreden Zakonom o poljoprivrednom zemljistu.5 Spomenutim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu odredeno je da na poljoprivrednom zemljistu u bivsem drustvenom vlasnistvu nositeljem vlasnickih prava postaje Republika Hrvatska. Takoder je odredeno da poljoprivredno zemljiste oduzeto prijasnjim vlasnicima nakon 15 svibnja 1945. ostaje u vlasnistvu Republike Hrvatske, ali samo dok se na temelju propisa o denacionalizaciji ne vrati prijasnjim vlasnicima. nicima. Ostalo poljoprivredno zemljiste nalazi se u vlasnistvu drugih pravnih subjekata, fizickih i pravnih osoba Glede koristenja poljoprivrednog zemljista Zakon o poljoprivrednom zemljistu ustanovljuje, kao temeljnu, duznost vlasnika i ovlastenika poljoprivrednog zemljista da obradivo poljoprivredno zemljiste odrzavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju, sto podrazumijeva sprecavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja visegodisnjim raslinjem. S tim u vezi je odredba prema kojoj se obradivo zemljiste koje je ostalo neobradeno u prethodnom vegetativnom razdoblju, moze dati domacoj fizickoj ili pravnoj osobi u zakup na tri godine. Odluku o tome donosi nadlezno tijelo drzavne vlasti. Zastita poljoprivrednog zemljista obuhvaca zastitu od oneciscavanja i zastitu od smanjivanja ukupne povrsine poljoprivrednog zemljista Zastita od oneciscavanja provodi se radi osiguravanja proizvodnje zdr ave hrane, radi zastite zdravlja ljudi, zivotinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog koristenja i ocuvanja zivotnog okolisa Zakon o poljoprivrednom zemljistu ne sadrzi odredbe o ugovoru o zakupu, sto znaci da ce se na nj primjenjivati opce odredbe o zakupu iz ZOO (cl 567-599) U smislu navedenog Zakona poljoprivrednim se zemljistem smatraju oranice, vrtovi, vocnjaci, vinogradi, livade, pasnjaci, ribnjaci, trstici, mocvare i drugo zemljiste koje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji. 2 Subjekti u odnosu U odnosu na prijasnje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljista, a na strani zakupnika poljoprivredna organizacija u drustvenom vlasnistvu, individualni poljoprivredni proizvodac ili neki gradanin, prema novim propisima zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba Razumije se, zakupodavac i dalje moze biti samo vlasnik zemljista Novina je u tome da se glede poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave, osim zemljista koje je oduzeto prijasnjim vlasnicima, moze dati dozvola (koncesija) stranoj i domacoj pravnoj ili fizickoj osobi, pod uvjetima koji su utvrdeni Zakonom o koncesijama (Narodne novine, bi.. 80/92 ) i Zakonom o poljoprivrednom zemljistu 3. Oblik ugovora Prema dosadasnjim zakonima o poljoprivrednom zemljistu, pa i pretposljednjem iz 1990., zahtijevanje pisani oblrk ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljista Stovise, nepostivanje odredbe o obvezatnosti pisanog oblika imalo je za posljedicu nistavost ugovora ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji zele Potrebno je, medutim, imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moze upisati u zemljisne knjige, pa ako se ugovaratelji odluce na upis,

morat ce ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. Pisani oblik obavezan je za dugorocni zakup poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom. 4 Sadrzaj ugovora. Buduci da nema posebnih odredaba o zakupu poljoprivrednog zemljista, ugovaratelji ce slijediti opce odredbe ZOO-a o zakupu prilagodujuci ih prirodi objekta zakupa. Sredisnji dio ugovornog sadrzaja mora biti usredotocen na odredbe o bitnim sastojcima, a to su poljoprivredno zemljiste i zakupnina. Potrebno je posve odredeno navesti vrstu i velicinu poljoprivrednog zemljista, nacin njegova koristenja, namjenu, mogucnost davanja u podzakup, visinu i rokove placanja zakupnine, trajanje zakupa te druga prava i obveze ugovornih strana Ugovor o dugorocnom zakupu poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom zakljucuje se najkrace na pet godina, a najdulje na 30 godina Nakon proteka toga roka zakup se moze produljiti. Poljoprivredno zemljiste u vlasnistvu drzave moze se dati u zakup domacoj i stranoj pravnoj i fizickoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina (cl 35 Zakona o poljoprivrednom zemljistu)

ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureden je Zakonom o zakupu poslovnog prostota iz 1996 g2 (dalje: ZZPP). Na pitanja zakupa poslovnog prostora koja nisu uredena tim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opca pravila o zakupu.3 1. Subjekti i objekti. Nakon promjena u drustvenom i pravnom sustavu u nas, moze se jednostavno reci da zakupodavac moze biti svaka osoba, fizicka ih pravna, koja ima u vlasnistvu poslovni prostor u smislu njegove zakonske definicije Zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba, ukljucivo i strana fizicka osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja dopustene djelatnosti U poslovni prostor, kao objekt ove vrste zakupa, ulaze:poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaza i garazno rgjesto. 2 Oblik i sadrzaj ugovora Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku; u protivnom je nistav. U sadrzaj ugovora svakako treba unijeti naznacenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze, opis poslovne djelatnosti koju ce zakupnik obavljati u poslovnim prostorijama, odredbe o koristenju zajednickih prostorija i ur edaja u zgradi, odr edbu o ti ajanju ugovor a, visini zakupnine i nacinu njezina placanja, naknadu za koristenje uredaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima, kad je ugovor sklopljen na neodredeno vrijeme. 3. Sklapagje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika U praksi se pojavilo pitanje kako treba rijesiti slucaj kad jedan zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A, a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B - U takvom slucaju prednost, ti ptavo na useljenje ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor. Time je u obveznom pravu kod ugovora o zakupu napusteno obveznopravno nacelo preferencije, a usvojeno stvarnopravno nacelo prioriteta. Osteceni zakupnik ima pravo na naknadu stete prema opcim pravilima o odgovornosti za stetu 4 Prava i obveze ugovornih strana U prvom redu*zakupodavac je ob- vezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predvidene djelatnosti i u tom ga stanju odrzavati, ako nije drukcije ugovoreno. Ako zakupodavac ne bi udovoljio toj obvezi, zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ih zahtijevati razmjerno snizenje zakupnine, ih pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvideno ugovorom odnosno stanje potrebno za obavljanje ugovorene djelatnosti Ovo posljednje moze uciniti ako to nije ucinio zakupodavac nakon sto ga je zakupnik na to pozvao i ostavio mu za to primjereni rok. Zakupodavac je duzan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. Ako to ne bi ucinio zakupnik ga na to moze siliti tuzbom ili raskinuti ugovor Za sve vrijeme zakupa zakupodavac je duzan odrzavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju. Ako su u tu svrhu potrebni odredeni popravci on ih je, na poziv zakupnika, duzan izvrsiti u primjerenom roku Ako to ne ucini u primjerenom roku, zakupnik ih moze sam izvrsiti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor Ako zbog izvodenja popravaka zakupnik nije mogao koristiti poslovni prostor, nije duzan placati zakupninu za to vrijeme. Osim obveze odrzavanja poslovnog prostora u ugovorenom stanju, valja spomenuti i pravo zakupodavca da dodatno uredi poslovni prostor ih da izvede radove s ciljem snizenja troskova energije i odrzavanja Zakupnik nije duzan placati zakupninu, ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor Takoder ima pravo na naknadu stete ako bi zakupodavac zlouporabio svoje pravo Umjesto tih prava zakupnik se moze koristiti pravom na raskid ugovora. Zakupnik je duzan placati ugovorenu zakupninu. Ako ugovorom nije odreden rok placanja, duzan je placati mjesecno najkasnije do petog dana u mjesecu. Ako ugovorom nije drukcije odredeno, zakupnik snosi troskove koristenja zajednickih uredaja u zgradi i troskove tekuceg odrzavanja poslovnog prostora (ciscenje, sitni popravci, soboslikarski radovi i si ). Ah zakupnik je duzan snositi troskove popravka ostecenja poslovnog prostora koje je sam prouzrocio Pri tome ne odgovara za pogorsanje poslovnog prostora, uredaja i opreme do kojega je doslo zbog redovitog koristenja

Vazno je istaknuti da zakupnik nema ptavo ciniti preinake poslovnog prostora kojima se bitno mijenjaju konstrukcija, povrsina, raspored, namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca. LJ protivnom zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete Osnovno je pravo zakupnika da se poslovnim prostorom namjenski koristi s tim da ga po prestanku zakupa preda zakupodavcu u stanju u kakvom ga je primio, razumije se, ako nije drukcije ugovoreno Uredaje koje je ugradio u poslovni prostor ima pravo odnijeti (ti tolletidi)^osim ako bi to prouzrocilo ostecenje prostora Podzakup. Ako nije ugovorom drukcije odredeno, zakupnik nema pravo poslovni prostor ih njegov dio dati u podzakup drugome. Na ugovor o podzakupu primjenjuju se pravila koja vrijede za ugovor o zakupu poslovnog prostor a Prestanak ugovora. Ugovor o zakupu poslovnog prostora prestaje otkazom, istekom toka, odustankom, raskidom. Istekom roka prestaje zakup kad je ugovor sklopljen na odredeno vrijeme Ako je ugovor o zakupu sacinjen kao ovrsna isprava u smislu Zakona o javnom biljeznistvu,4 tada se ovrha - ispraznjenje prostora i njegova predaja zakupodavcu provodi neposredno na osnovi ugovora o zakupu Zakonom o zakupu poslovnog prostora posebno je detaljno razraden prestanak ugovora otkazom. Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredeno vrijeme. Ali otkazom moze, iz zakonom predvidenih razloga, prestati i zakup na odredeno vrijeme. Pri tome treba razlikovati razloge koji daju pravo na otkaz ugovora jednoj i drugoj ugovornoj strani, od razloga na koje se moze pozivati samo jedna ih druga strana. Tako moze svaka strana, u svako doba, otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a, bez obzira je li sklopljen na neodi edeno ili odredeno vrijeme, ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a u svako doba, pa i onaj sklopljen na odredeno vrijeme, ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju stetu, ako ne placa zakupninu te kada je zakupodavcu nuzan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti (cl 27 ZZPP) Zakupnik takoder moze otkazati ugovor u svako doba, ukljucujuci i onaj sklopljen na odredeno vrijeme, ako zakupodavac, u primjerenom roku, ne dovede poslovni prostor u stanje u kojem ga je duzan predati odnosno odrzavati. Jos nekoliko pravila o otkazu ugovora sklopljenog na neodredeno vrijeme Prije svega takav ugovor ne moze prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja, osim ako strane nisu drukcije ugovorile ili postoji neki od prethodno navedenih razloga Otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukcije odredile. Otkaz se daje u pisanom obliku i dostavlja preporucenom postom zakupodavcu, ali se ugovor moze otkazati i putem javnog biljeznika U ovom posljednjem slucaju javni biljeznik sastavlja o priopcenom otkazu zapisnik. Prednost takvog otkaza je u tome sto taj zapisnik, ako sadrzi izjavu potpisanu po protivnoj strani da se ne protivi otkazu, ima snagu ovrsne isprave Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt ili ako na bilo koji drugi nacin treca osoba stekne od zakupodavca objekt, ugovor o zakupu ne prestaje, nego treca osoba stupa u prava i duznosti zakupodavca Time smo dobili primjer prijenosa ugovora na temelju zakonske odredbe Zakup ne prestaje ni u slucaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene (kad se radi o pravnoj osobi), naime, tada nasljednici odnosno pravni sljednici zakupnika stupaju u njegova prava i obveze. NAJAM 1 Pojam i karakteristike. Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odredenu stvar na uporabu. a najmoprimac se obvezuje za to placati odredenu najamninu. Razlika prema zakupu je u tome sto uporaba, za razliku od koristenja, ne obuhvaca i uzivanje u smislu pribitania plodova (zarada i sl.) Najam je konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan i kauzalan ugovor Kauza kod najma je naplatno prepustanje stvari na uporabu. Ovaj se ugovor moze zakljuciti na neodredeno ili na odredeno vrijeme Najam je jedan od obveznopravnih ugovora Medutim, ako se pogleda kratko povijesni razvitak ugovora o najmu, u tom se razvitku opazaju vrlo interesantne tendencije U rimskom pravu bio je ugovor o najmu samo jedan oblik sireg ugovora poznatog pod nazivom locatio-conductio Taj ie ugovor u sebi sadizavao i najam i zakup, te ugovor o sluzbi i ugovor o djelu Tijekom vremena svi su ti razliciti oblici jedinstvenog najamnog ugovora postali potpuno samostalni ugovori, od kojih neki (kao, npi. ugovor o sluzbi i ugovor o djelu) gotovo vise nemaju nikakvih dodirnih tocaka s najmom Jedno vrijeme je izgledalo da ce se definitivno raspasti ogezeovska simbioza najma i zakupa, no ZOO se, kao sto je receno kod zakupa, vraca sintezi najma i zakupa u jedinstveni ugovor o zakupu. Medutim, pored odredaba ZOO o zakupu u nasem je pravu zasebno ureden ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova iz 1996 g.6 (dalje: ZNS). Stoga ce se odredbe ZOO o zakupu primjenjivati na ugovor o najmu stana samo supsidijarno.

U nastavku cemo izloziti najvaznije elemente ugovora o najmu stana. J ty Stanom se, u smislu ZNS, smatra skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje cine zatvorenu gradevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Objektom ugovora o najmu stana moze biti i dio stana (cl 5 ZNS) 2 Subjekti. Najmodavac moze biti vlasnik stana, a najmoprimac svaka fizicka osoba. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom, iznimno s oba bracna druga Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i clanovi njegova obiteljskog domacinstva. 3. Oblik i sadrzaj. Za valjanost ugovora o najmu stana zahtijeva se p i- s a n i oblik. Izostane li, ugovor je nistav. Ugovor o najmu duzan je najmodavac dostaviti nadleznom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu. Ugovorni sadrzaj stranke u nacelu oblikuju prema svojim potrebama. Ipak ZNS naznacuje sto bi osobito trebalo uci u njegov sadrzaj. To su: imena ugovornih strana, opis stana ih dijela stana koji se daje u najam, visina najamnine i nacin njezina placanja, podaci o osobama koje ce imati ptavo uporabe stana zajedno s najmoprimcem, odredbe o odrzavanju stana i upor abi zajednickih prostorija, zajednickih dijelova, zajednickih uredaja i zemljista koje sluzi zgradi, odredbe o primopredaji stana, vrste troskova u vezi sa stanovanjem i nacin njihova placanja i vrijeme trajanja najma. ZNS nije prepustio u potpunosti utvrdivanje visine najamnine ugovornim stranama On razlikuje zasticenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu. Zasticenu najamninu, koja ne moze biti niza od troskova redovitog odrzavanja zgrade, placaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja, branitelji, nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS). Ostali najmoprimci placaju tzvslobodno ugovorenu najamninu\ no predvidena su odredena ogranicenja i za njezinu visinu. 4 Obveze i prava stranaka Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimci! preda stan pogodan za stanovanje i omoguci mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrzava Za eventualne nedostatke i stetu njima prouzrocenu najmodavac odgovara prema opcim pravilima obveznog prava. Za duznu najamninu i naknadu stete na stanu i uredajima, najmodavac ima zakonsko zalozno pravo na unesenom pokucstvu i drugim pokretninama najmoprimca i clanova njegova obiteljskog domacinstva On ima i pravo te stvari, prilikom iseljenja najmoprimca, zadrzati dok mu ne bude placena duzna najamnina odnosno naknada stete. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovorenoj uporabi stana Tako, npr. moze u iznajmljene prostorije ulaziti samo uz odobrenje najmoprimca. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuzan radi odrzavanja objekta ili u vezi provjere dogovorenog nacina uporabe. Glavna najmoprimceva obveza je da na vrijeme placa najamninu Rokovi placanja odreduju se ugovorom ih propisom. Najmoprimac je duzan cuvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kome je stan primio Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je doslo zbog redovite uporabe stana. Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvrsiti nikakve preinake u stanu, zgradi ih zajednickim prostorijama Za duznu najamninu i pocinjenu stetu sohdarno odgovaraju najmoprimac i clanovi njegova domacinstva Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednickih prostorija, dijelova i uredaja zgrade koji su nuzni za uporabu stana Takoder i zemljista koje sluzi zgradi 5. Podnajam. Najmoprimac moze dati stan ih dio stana u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o podnajmu duzan je najmoprimac dostaviti najmodavcu i poreznoj upravi 6 Prestanak naima Ugovor o najmu stana prestaje: - istekom vremena, ako je sklopljen na odredeno vrijeme. Medutim, treba obratiti paznju na odredbu ZNS-a prema kojoj se ugovor o najmu na odredeno vrijeme smatra presutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako nijedna ugovorna strana, najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena, ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje. -otkazom, ako je sklopljen na neodredeno vrijeme Najmoprimac moze otkazati ugovor o najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje tri mjeseca prije dana iseljenja Obrazlozenje nije potrebno. Najmodavac moze otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvidenih u ZNS Dva su razloga - prvi se odnosi na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplacanje najamnine i drugih troskova, osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca, uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd.), a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ih da u njega useli svoje potomke, roditelje ih osobe koje je duzan uzdrzavati Otkazni tok u slucaju prve grupe razloga je tri mjeseca, a za drugi razlog sest mjeseci. Najmodavac ne moze dati otkaz iz prvonavedenog razloga ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana Opomena nije potrebna ako najmoprimac vise od dva puta postupi suprotno ugovoru odnosno Zakonu. Ako najmodavac daje otkaz iz drugonavedenog razloga duzan je prema ZNS (st 2 cl 21) osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza i) - raskidom. Prema ZNS raskid je rezerviran samo za najmodavca i to u dva slucaja I ako najmoprimac svojom krivnjom nanese stetu zajednickim prostorijama, uredajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrsi preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazlozenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana

M -spor azumom ugovornih strana u svako doba Sporazumom ureduju nacin i vrijeme primopredaje stana Slicno kao kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smrcu, promjenom ili prestankom (ako je pravna osoba) najmodavca. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika odnosno pravnog sljednika Ako umre ih napusti stan najmoprimac ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova bracnog druga, a ako ovoga nema, na njegovo dijete, pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu Ako te osobe zele preuzeti prava i obveze iz ugovora moraju se sporazumjeti koja ce od njih prihvatiti polozaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca Potrebno je napomenuti da se rezim ugovora o najmu stana unekoliko mijenja ako se sklapa sa zasticenim najmoprimcem. Naime, prema odredbi iz Cl. 30 ZNS danom stupanja na snagu toga Zakona bivsi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu) stjecu prava i obveze najmoprimca. Te osobe imaju pravo, prilikom sklapanja ugovora, o najmu stana na neodredeno vrijeme, ugovoriti zasticenu najamninu. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana. Ako bi vlasnik, na zahtjev najmoprimca, odbio sklopiti ugovor o najmu, najmoprimac se moze obratiti tuzbom sudu pa ce presuda suda zamijeniti taj ugovor. ZNS (cl.30-49) podrobno razraduje ugovorni polozaj zasticenog najmoprimca. Ovdje ne cemo ulaziti u pojedinosti, tek bismo napomenuh da, osim zasticene najamnine, takav najmoprimac ima odredenu zastitu od otkaza ukljucivo i, u nekim slucajevima, pravo na drugi useljivi odnosno odgovar ajuci stan s pravima i obvezama zasticenog najmoprimca. U slucaju prodaje stana. zasticeni najmoprimac ima pravo prvokupa. ZAJAM 1. Pojam Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odredeni iznos novca ili odredenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu, poslije odredenog vremena, vrati isti iznos novca odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kakvoce. 2 Karakteristike zajma Po obveznom pravu do ZOO-a, zajam je bio realni ugovor za ciji nastanak je bila potrebna predaja stvari. Prema ZOO-u (cl. 557), zajam je konsenzualni ugovor, jer nastaje samim sporazumom stranaka, a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora Zajam je dvostranoobvezni ugovor jer svaka je ugovorna strana istodobno i duznik i vjerovnik. Zajam moze biti naplatni ili besplatni pravni posao. Uz kamate je n a- platni pravni posao, a beskamatni zajam je besplatni pravni posao Zajam je pravni instrument koji omogucuje kreditiranje, a time i medusobno pomaganje Medutim, iskustvo je pokazalo da se od zajma kao instrumenta uzajamnog pomaganja moze stvoriti instrument bezdusne eksploatacije uz pomoc lihvarskih kamata. Zajam je instrument pomocu kojega se omogucuje koristenje tudeg kapitala ih tudih zamjenljivih stvari Na primjer, A mora poslati svoju bolesnu zenu u bolnicu na hjecenje, a nema novaca da plati bolnicke troskove No on ce ipak pomoci svojoj zeni tako sto ce od nekoga pozajmiti potreban novac i kasnije ga vratiti. Ih, A-u se zbog potresa srusi zid Uzmimo da A. trenutno nema novaca, a da istodobno nema ni cigle na skladistu mjesne ciglane. Njegov susjed B slucajno ima cigle i on mu pozajmi, recimo, 500 komada, s tim da mu kasnije vrati istu vrstu cigle. Iz tih primjera vidimo da za A-a ima novac odnosno cigla vrijednost samo onda ako ne mora vratiti isti novac odnosno istu ciglu. Zbog toga je nuzno da zajmoprimac postane vlasnik stvari. Ali, zajmoprimac ce postati vlasnik pozajmljene stvari samo onda ako je zajmodavac bio vlasnik Prema tome, ako zajmodavac nije bio vlasnik stvari, nije uopce ni nastao valjani ugovor o zajmu Zajam je k a u z a 1 n i pravni posao Ali svrha ih cilj zajma nije stjecanje vlasnistva Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi), a stjecanje vlasnistva samo je nuzna posljedica ostvarenja toga cilja Zajam je u nacelu neformala n pravni posao; stoga zaduznica, ti pisana isprava koju izdaje duznik vjerovniku, nije oblik ugovora o zajmu, nego samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je duznik primio stvari ih novac i obvezao se da ih vrati Iznimno se, prema ZOO-u (cl 1066), pisani oblik zahtijeva za ugovor o kreditu. Objekt zajamske cinidbe. Kao objekti zajamske cinidbe mogu se pojaviti novac ili zamjetljive stvari Danas je potrebno praviti tu razliku izmedu objekta zajamske cinidbe zato sto novcana cinidba nije cinidba davanja zamjenjivih stvari, nego je novcana cinidba - cinidba vrijednosti; stoga je sasvim svejedno o kojoj se vrsti novca r adi Na primjer, nista se ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 ih 5 kuna. Novac ima nominalnu i unutarnju vrijednost Iz iskustva znamo da moze nastati periodicki disakord izmedu tih dviju vrijednosti. Zato su u vezi s ispunjenjem novcane cinidbe postavljene dvije oprecne teorije: nominalisticka ivaloristicka. Prema prvoj je kod vracanja mjerodavna nominalna, a prema drugoj - unutarnja vrijednost. Kao sto je vec receno kod novcanih obveza, ZOO je prihvatio nominalisticku teoriju, sto kod zajma znaci da se zajmoprimac oslobada obveze kad isplati onaj broj novcanih jedinica na koji njegova obveza glasi
a)

Obveze i prava stranaka. Najvaznija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme; ako vrijeme nije ugovoreno, onda kad to zajmoprimac zatrazi. Pravo zajmoprimca da trazi predaju stvari zastarijeva za tri mjeseca od zajmodavceva zakasnjenja, a svakako za godinu dana od sklapanja ugovora. Zajmodavac moze odbiti predaju obecanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoce li biti u stanju vratiti zajam Trazi se jedino da zajmodavac to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora odnosno da je pogorsanje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu kolicinu stvari, iste vrste i kakvoce. A sto ako rok nije ugovoren? Ako se tok ne moze odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan, zajmoprimac je duzan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka knji; medutim, ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od zajmodavcevog trazenja da mu se zajam vrati. Zajmoprimac moze odustati od ugovora o zajmu piije nego mu zajmodavac pieda objekt zajamske cinidbe, ali odgovar a za stetu koja je zajmodavcu prouzrocena odustankom. Zajmoprimac ima pr avo vratiti zajam i prije roka, o cemu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu stetu. 5- Neke vi ste zajma Do sada smo govorili o opcim karakteristikama i nacelima ugovora o zajmu.. Medutim, ugovora o zajmu ima vise vrsta. Ne mozemo govoriti o svima. Smatramo da ce biti dovoljno ako ukratko prikazemo samo neke od njih Investicijski zajam. To je zajam s ugovorenom namjenom. Dok kod obicnog zajma nema uopce govora o tome da se kao bitni element samog ugovora navede za sto ce zajmoprimac pozajmljeni objekt upotrijebiti, dotle je kod investicijskog zajma upravo ta namjena zajma bitan element ugovora. Investicijskom je zajmu svrha da ga zajmoprimac koristi za investicije Ali kako se zajmoprimac mora koristititi zajmom za odredenu svrhu, u ugovor treba unijeti jos dvije klauzule. Po jednoj se predvida da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sume Po drugoj se pak predvidaju sankcije zbog nekoristenja zajma za ugovorenu namjenu Sankcije ce u pravilu biti imovinskopravne (npr da je zajmoprimac odjednom duzan vratiti cijeli iznos zajma, otkaz zajma od strane zajmodavca itd.). Ovdje moze doci do primjene i odredba iz cl 566. ZOO-a piema kojoj zajmodavac moze izjaviti da raskida ugovor, ako zajmoprimac upotrijebi pozajmljeni novac u neku drugu svrhu, a ne onu koja je ugovorena Ako je zajmodavac banka, ugovor o investicijskom zajmu mora biti sklopljen u pisanom obliku Takav zajam je redovito naplatni posao Medutim, nema nikakvih zapreka da ugovor o investicijskom zajmu sklope i same fizicke osobe Emisijski zajam. Ugovor o emisijskom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje Naime, ugovor o emisijskom zajmu nastaje kad duznik izda javne obveznice o zajmu, a vjerovnici zatim te obveznice kupuju. To znaci da je vjerovnik dao zajam istom onog casa kada je kupio obveznicu. Tipican primjer ugovora o emisijskom zajmu je npr zajam za izgradnju cesta i drugih krupnijih objekata. Njime se najcesce sluzi drzava kad je potrebno prikupiti sredstva za neku opcekorisnu svrhu Takvi se zajmovi obicno nazivaju narodnim ili drzavnim zajmovima 6. Ugovor o kreditu Odvojeno od ugovora o zajmu, a unutar skupine tzv bankarskih poslova, ZOO je normirao i ugovor o kreditu (cl. 1065-1071). Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava, na odredeno ili neodredeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrdene namjene, a korisnik se obvezuje da banci placa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nacin kako je utvrdeno ugovorom
b)

Iako sistematiziran kao zaseban imenovani ugovor, ugovor o kteditu je' nesumnjivo, po svojim bitnim sastojcima i karakteristikama u osnovi vrsta zajma. U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu, karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka, da je objekt cinidbe iskljucivo nov a c, da je uvijek naplatan,tj uvijek se daje uz kamatu i da je formalan,jer se mora sklopiti u pisanom obliku Banka moze otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski, ako korisnik kredita postane insolventan i u slucaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika, ako bi banka time dosla u bitno nepovoljniji polozaj Korisnik moze odustati od ugovora prije nego se pocne koristiti kreditom. Kao i kod zajma, korisnik kredita moze, uz prethodnu obavijest banci, vratiti kredit prije roka. U tom slucaju banka mu ne smije uracunati kamatu za razdoblje od vracanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebalo vratiti kredit. Banka moze odobriti kredit i na temelju zalaganja stvari ili vrijednosnih papira POSUDBA 1. Pojam i osnovne karakteristike. Posudba je realni ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani (posudovniku) odredenu stvar na besplatnu uporabu, s time da je posudovnik mora nakon odredenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. Posudba je jednostranoobvezni ugovor. Istodobno ona je realni ugovor Duznik stjece samo neposredni posjed stvari i mora vratiti upravo tu istu stvar

Medu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. Besplatnost je toliko bitna za posudbu da nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe cim bismo, npr predah stvar na uporabu za placu, dobili bismo, umjesto posudbe, najam. 2 Objekt posudbe. Buduci da se kod posudbe stvar daje na uporabu, a mora se nakon dovrsene uporabe vratiti ista stvar, smatr alo se, prema pravnim pravilima OGZ, da objekt posudbene cinidbe ih, krace, objekt posudbe, mogu biti samo nepotrosne stvari. Medutim, za posudbu nije bitno je h stvar potrosna ili nepotrosna, nego je bitno da se mora vratiti ista stvar y Ali ako se u posudbu daju nepotrosne stvari, onda se glede same uporabe i ne mora nista posebno ugovoriti. Nacin uporabe uglavnom izlazi iz same prirode stvari, Medutim, ako se posuduju potrosne stvari, treba uvijek posebno ugovoriti nacin uporabe i individualno vracanje, tj vracanje upravo same te stvari, jer se to samo po sebi nikad ne podrazumijeva Tako, npr mozemo radi ukrasa posuditi kilogram voca, ali treba reci da se radi samo o izlaganju, te treba vratiti upravo to isto voce. Takva se posudba naziva posudbom za diku (icommodatum adpompam vel ostentationem). Ako imamo na umu da ni kod posudbe nije teziste toliko na kakvoci stvari koliko na nacinu uporabe, mozemo reci da objekt posudbe mogu biti potr osne i nepotrosne stvari, Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari Posudivanje pokretnih stvari je cesto i uobicajeno, dok je posudivanje nekretnina mnogo rjede Mogao bi se, npr, u reklamne svrhe posuditi zid kuce. Za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari Posuditi se moze i tuda stvar Na primjer, tat posudi nekome ukradeni bicikl Stovise, sam vlasnik moze si posuditi vlastitu stvar. Na primjer, A, je oporucno ostavio sivaci stroj svojoj kceri, Medutim, svojoj snahi koja uci sivati ostavio je na tom stroju usus u tr ajanju od 5 godina. Kci koja je vlasnik stroja moze doci u situaciju da od snahe posudi svoj vlastiti stroj, recimo, na 15 dana 3 Prava posudovnika. Posudovnik ima pravo sluziti se stvar ju onako kako je to ugovoreno, odnosno ako nije nista ugovoreno, tada je mjerodavan uobicajeni nacin uporabe posudene stvari A. npr posudi B-u svoj dzepni sat i nista ne ugovore glede nacina uporabe No usprkos tome sigurno je da B ne smije upotrijebiti sat za tucanje oraha Ako je u ugovoru o posudbi bilo tocno odredeno vrijeme trajanja posudbe, posudovnik nije duzan na zahtjev posuditelja vratiti stvar prije roka, pa makar stvar bila posuditelju doista potrebna Medutim, posudovnik ima pravo vratiti posudenu stvar prije roka Kao sto kod nacina uporabe, isto se tako i kod vremena uporabe moze trajanje odrediti i s obzirom na cilj uporabe i s obzirom na vrstu stvari Razumije se da to dolazi u obzir onda ako strane nisu odredile rok trajanja Uporabe Ako A posudi roman od 1.000 stranica B-u, nece moci traziti povrat, recimo, za 2 sata 4. Duznosti posudovnika. Posudovnik odgovara posuditelju za stetu do koje je doslo zbog protuugovorne uporabe stvari Na primjer, A posudi B-u kola i upozori ga da se na kola ne smije staviti vise od 500 kg tezine i No, usprkos tome B. stavi na kola 1.000 kg tereta, i kola se slome Cak ako i ne dode do stete, posuditelj je ovlasten posudovniku oduzeti stvar zbog protuugovorne uporabe stvari. Ako se stvar pogorsa ili propadne, posudovnik je duzan naknaditi skrivljenu stetu. Interesantna pravna situacija nastaje ako je posudovnik stvar izgubio, pa ju je posuditelju platio. Nakon toga posudovnik pronade stvar On nema pravo zadrzati stvar protiv volje posuditelja ako je posuditelj spreman da mu vrati ono sto je za stvar primio To znaci da posudovnik samim tim sto je platio vrijednost stvari nije postao i vlasnik posudene stvari. Posudovnik je duzan snositi sve troskove koji su redovito spojeni s uporabom posudene stvari. Na primjer, duzan je hraniti konja kojega je na nekoliko dana posudio radi jahanja. Izvanredne troskove snosi posuditelj. On je, stovise, duzan takve troskove predujmiti posudovniku Ako je pak izvanredne troskove platio sam posudovnik, duzan mu ih je posuditelj u potpunosti naknaditi. Takvi izvanredni troskovi bih bi, npr troskovi lijecenja posudene zivotinje. Posudovnik mora stvar uredno upotrebljavati. Za pretjerano istrosenje stvari odgovara posuditelju Na primjer, A. posudi B-u na citanje potpuno novu knjigu, a on mu je vrati svu poderanu i prljavu. Potposudba. Iz samog ugovora oposudbi posudovnik nije ovlasten stvar dati drugome u potposudbu. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. Ako posudovnik bez pristanka posuditelja dade stvar u potposudbu, odgovara ne samo za skrivljenu Stetu nego i za slucajnu propast stvari ako se slucaj dogodio kod potposudovnika, a ne bi bio pogodio stvar da nije bila dana u potposudbu To je tzv. povod Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlasteno dao u potposudbu. Prekarij Ako je stvar predana na uporabu, ali nije ustanovljena ni svrha ni vrrreme uporabe, tada se, prema pravnom pravilu iz OGZ-a, uopce ne radi o posudbi, nego o prekariiu Za prekaiij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moze u svako doba opozvati. UGOVOR O DJELU

Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvodac ili poduzetnik) obaviti odredeni posao, a druga (narucitelj) platiti joj za to odredenu naknadu. Ugovor o djelu je u prvom redu konsenzualni ugovor, sto znaci da je za njegov nastanak dovoljan sporazum strana o djelu i naknadi, kao njegovim bitnim sastojcima; dalje, onjedvostranoobvezan i naplata n, jer se za izvrseno djelo uvijek daje naknada; zatim je i k a u z a 1 a n ugovor, Cija kauza je izvrsenje nekog posla uz naknadu i, napokon, ugovor o djelu je i neformalan ugovor, osim ako strane ne ugovore odredeni oblik Takoder je za ovaj ugovor karakteristicno da je obveza izvrsenja diela vrlo cesto strogo osobna (npr izrada portreta, strucno predavanje i si.) 2 Djelo. Objekt cinidbe izvodaca je izvrsenje odredenog djela ZOO (cl 600) pod djelom podrazumijeva odredeni posao, kao sto je izradba ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. Kao sto se vidi, raspon i raznovrsnost poslova koji dolaze u obzir vrlo su veliki od jednostavnih fizickih poslova (npr iskop kanala, prijenos tereta), izradbe razlicitih predmeta (npr. sivanje odijela, pravljenje nakita) do najslozenijih tehnickih, znanstvenih i umjetnickih tvorevina (npr izradba nacrta, popravak slozenog stroja, geolosko istrazivanje nekog podrucja, izvodenje lijecnicke operacije i dr ). Sadrzaj cinidbe je cinjenje (facere), Sto znaci da je rijec o tzv. cinidbi rada Medutim, njezin objekt nije funkcija rada (npr. kad se netko obveze da ce za drugoga brati kukuruz ih pomagati u njegovoj radionici) na kojoj se temelje ugovori o sluzbi odnosno ugovori o radu, nego rezultat rada (npr. sasiti vjencanu haljinu, izraditi skulpturu). Na osnovi prirode izvodaceva posla kao objekta cinidbe nije tesko ugovor o djelu razgraniciti od ugovora o punovlascu, jer su kod posljednjeg objektom cinidbe iskljucivo pravni poslovi. Teze je, ponekad i vilo slozeno, razlikovati ugovoi o djelu od ugovora o prodaji. ZOO daje dva kriterija | pripadnost materijala i predodzbe ugovornih strana r Ugovor o djelu je kad se narucitelj obveze dati materijal ih bitan dio materijala, a prodaja kad se izvodac obveze izraditi pokretnu stvar od svoga materijala. No, bez obzira na to ciji je materijal, smatra se da je uvijek ugovoi o djelu ako su ugovaratelji imah na umu narocito izvodacev rad, ako su, dakle, rad smatrali bitnom odnosno vaznijom komponentom. Pi ema tom korektivnom kriteriju trebalo bi, na primjer, izradbu portreta kvalificirati kao ugovor odjelu i onda kad slikar upotrijebi svoje platno i boje. Za pojedine vrste poslova odnosno djela s vremenom su se razvili i i posebni ugovori o djelu, kao sto su npr ugovoi o gradenju, ugovoi o prijevozu, autorski ugovor. 3 Osnovne obveze i prava stranaka Izvodac je duzan: izvrsiti djelo prema ugovoru i pravilima struke; ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla, duzan ga je izvrsiti osobno Kad rok izvrsenja djela nije ugovoren, duzan ga je izvrsiti za vrijeme koje je iazumno potiebno za takvu vrstu posla; piedati narucitelju izradenu ili popravljenu stvar, osim ako stvai propadne iz uzioka za koji ne odgovara (npr vise sirej; upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj piedao, kao i nedostatke u naruciteljevu nalogu, inace odgovara za stetu; snositi odgovornost za nedostatke djela Narucitelj je duzan: - primiti izvrseni rad: -isplatiti ugovorenu ili na drugi nacin odredenu naknadu; ako nije drukcije ugovoreno, nije duzan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga; pregledati izvrseno djelo cim je to po redovnom toku stvari moguce i bez odlaganja obavijestiti izvodaca o nadenim nedostacima. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obicnim pregledom (skriveni nedostaci), duzan je obavijestiti izvodaca najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja Poslije dvije godine od primitka posla, narucitelj se ne moze pozvati na nedostatke, a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moze ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti Zbog nedostataka izvrsenog djela, narucitelj moze, ovisno o odredenim pretpostavkama, alternativno koristiti se pravom na otklanjanje nedostataka, raskid ugovora ih snizenje naknade. Sa svakim od tih prava moze se kumulirati zahtjev za naknadu stete. Za sve vrijeme obavljanja posla, narucitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa, a izvodac mu je duzan to omoguciti. Izvodac ima zakonsko zalozno pravo na izradenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroseni materijal. 4 Prestanak ugovora Uz slucajeve prestanka opceg znacenja, kod ugovora o djelu posebice dolaze u obzir ovi nacini prestanka: izvrsenjem djela i isplatom naknade; U - raskidom ugovora. Osim sporazumnog r askida koji je moguc u svako dooa, svaka strana ima i pravo jednostr anog raskida ugovora - Tako ce narucitelj moci raskinuti ugovor u ovim slucajevima: sve dok djelo nije dovrseno, kad god hoce, uz placanje ugovorene naknade umanjene za troskove koje izvodac nije ucinio; ako je izvodaca upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama, a izvodac ne postupi po njegovu zahtjevu;

zbog izvodaceva znatnijeg zakasnjenja s pocetkom ih zavrsetkom posla i 4. zbog nedostataka izvrsenog djela, osim ako su neznatni Izvodac moze jednostrano raskinuti ugovor ako je ocito da materijal, od kojega bi po zahtjevu narucitelja trebao izraditi naruceno djelo, nije podoban za to djelo ih bi izrada od takva materijala mogla nanijeti stetu ugledu izvodaca -smrcu stana, ah samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva. To ce u pravilu biti slucaj s izvodacem (npr. poznati slikar, pjevac itd), no moze biti i s naruciteljem (npr. umre narucitelj kojemu je trebalo izraditi cipele); - gubitkom radne sposobnosti izvodaca (npr zbog bolesti, povrede i sl), UGOVOR O GRADENJU 1. Pojam i karakteristike Ugovor o gradenju je u biti ugovor o djelu koji se, ocito zbog specificnosti i gospodarske vaznosti svoga djela, razvio u samostalan ugovor.2 Takvo gledanje izrazeno je nedvosmisleno u odredbi iz st 1 cl 630. ZOO. - Ugovor o gradenju je ugovor o djelu kojim se izvodac obvezuje prema odredenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljistu, ili na takvom zemljistu odnosno na vec postojecem objektu izvrsiti kakve druge gradevinske radove, a narucitelj se obvezuje da mu za to isplati odredenu cijenu. Suglasno tome, na ugovot o gtadenju mogu se supsidijaino primjenjivati odredbe za ugovor o djelu. Glede odgovornosti za nedostatke gradevine to je izrijekom propisano u cl 641 ZOO-a. Iz recenoga proizlazi da je ugovor o gradenju konsenzuala dvoitranoobvezan, n a p 1 a t a n i kauzalan ugovor. On je k tome, za s razliku od ugovora o djelu, i f o r m ala n ugovor, jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. Prije sklapanja ugovora o gradenju potrebno je obaviti tzv. prethodne radove (investicijski program i odluka o izgradnji), izraditi potrebne projekte i drugu tehnicku dokumentaciju, pribaviti gradevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ih radova odredenom izvodacu (javnim natjecajem ili neposrednom pogodbom) 2. Gradevina. Objekt naruciteljeve cinidbe i istodobno jedan od bitnih elemenata ugovora o gradenju je gradevina. Prema cl. 631 ZOO-a, pod gradevinom se razumijevaju zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, zeljeznicke pruge i ostali gradevinski objekti cija izradba zahtijeva vece i slozenije radove. Iz odredaba o ugovoru o gradenju vidi se da se ugovor moze sklopiti i za druge gradevinske radove Oni obuhvacaju npr razne adaptacije, nadogradnju, sanaciju, preinake, ugradnju uredaja i si. 3 Cijena radova. Bitan element ugovora o gradenju je i cijena radova Dva su osnovna nacina na koji se odreduje: po jedinici mjere ugovorenih radova, npr. po cetvornom metru, komadu i si To je tzv. jedinicna cijena; _ U ukupnom iznosu za cijeli objekt - ukupno ugovot ena cijena. ZOO dopusta mogucnost izmjene cijene, pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva (cvrsta ih fiksna cijena) Dakako, prvenstveno se prepusta stranama da ugovore nacin eventualne izmjene cijene (klizna skala i si.) No, ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogucnost, izvodac koji je u roku izvrsio radove moze zahtijevati povecanje cijene radova ako su se u vremenu izmedu sklapanja i ispunjenja ugovora povecale cijene elemenata na temelju kojih je odredena (materijal, rad i dr.), tako da bi ta cijena trebalo da bude veca za vise od dva postotka. Povecanje predstavlja razliku koja prelazi dva postotka. Medutim, ako je izvodac svojom krivnjom zakasnio s dovrsenjem radova, a do povecanja cijene je doslo unutar ugovorenog roka, moci ce traziti povecanje cijene samo za razliku iznad pet postotaka Ako je do povecanja cijene radova doslo nakon sto je izvodac pao u zakasnjenje, ne moze se vise pozivati na povecanje cijene elemenata na temelju kojih je odredena. Unatoc ugovorenoj odredbi da se cijena radova nece mijenjati u slucaju povecanja cijene elemenata na temelju kojih je odr edena, izvodac moze traziti povecanje cijene samo ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veca za vise od deset postotaka. U tom slucaju cijena se povecava za iznos koji prelazi deset postotaka. Nema povecanja cijene ako je do povecanja cijena elemenata doslo za vrijeme izvodaceva zakasnjenja Pod slicnim uvjetima, narucitelj moze traziti snizenje ugovorene cijene. Ako bi cijena morala biti znatno povecana, narucitelj ima pravo raskinuti ugovot. s tim da izvodacu isplati odgovarajuci dio cijene za do tada izvrsene radove i pravicnu naknadu za ucinjene nuzne troskove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. Odstupanje o kojem je rijec iznimno je moguce, ah samo ako izvodac dobije pisanu SUR 1 a S n o st narucitelja. Za radove koje izvrsi bez takve suglasnosti, izvodac ne moze traziti povecanje ugovorene cijene Izuzetak su tzv. hitni nepredvideniradovi cije je poduzimanje bilo nuzno da bi se osigurala stabilnost objekta ih sprijecio nastanak stete, a izazvani su neocekivano tezom prirodom zemljista, neocekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neocekivanim dogadajima Za takve radove izvodac ima pravo na pravicnu naknadu, ali ako bi zbog toga ugovorena cijena morala biti znatno povecana, narucitelj moze raskinuti ugovor uz placanje do tada izvrsenih radova i nuznih troskova. Nadzor aad radovima. Duznost je izvodaca da narucitelju omoguci stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine i kakvoce upotrijebljenog materijala. Propisima o izgradnji investicijskih objekata predvidena je ob- vezatnost stalnog nadzora 6. Odgovornost za solidnost gradevine Osim odgovornosti za ostale nedostatke gradevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuce odredbe ugovora o djelu, izvodaci projektant odgovaraju i za nedostatke koji se ticu njezine solidnosti

(cvrstoce, stabilnosti, sigurnosti).Izvodac odgovara za nesolidnost gradevine ako je uzrokovana nedostacima u izvedbi, a projektant ako je uzrokovana nedostacima u planu Izvodac odgovara i za nedostatke zemljista, osim ako je specijalizirana organizacija dala strucno misljenje da je zemljiste podobno za gradenje. Odgovornost postoji ako se nedostaci pokazu za vrijeme od deset godina j od predaje i primitka radova. Ugovorom se ne moze ni iskljuciti ni ograniciti. I Odgovara se narucitelju i svakom drugom stjecatelju gradevine. Narucitelj je duzan obavijestiti izvodaca i projektanta u roku sest mjeseci otkad je ustanovio nedostatak, inace gubi pravo da se na njega pozove. U daljnjem toku od godinu dana (od dana obavijesti) duzan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti. U tom roku, naime, moze tuzbom sudu zahtijevati otklanjanje nedostataka i naknadu stete ili, ako je objekt neupotrebljiv, raskid ugovora i naknadu stete. Posebno treba upozoriti da se izvodac ne moze osloboditi odgovornosti ako je steta nastala zbog toga sto je odredene radove izveo prema zahtjevima narucitelja Jedino, ako je prethodno upozorio narucitelja na opasnost stete, njegova se odgovornost moze smanjiti, pa i potpuno iskljuciti. 7 Ugovor o gradenju s odredbom kljuc u ruke. Odredba kljuc u ruke ili njoj slicna, u ugovoru o gradenju, znaci da je izvodac preuzeo obvezu da samostalno izvrsi skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odredenog cjelovitog objekta. Znacajno je da kod takvog sustava gradenja ugovorena cijena obuhvaca i vrijednost svih nepredvidenih radova i viskova radova Ako u takvoj gradnji sudjeluje vise izvodaca, njihova je odgovornost prema narucitelju solidarna OSTAVA (DEPOZIT) 1 Pojam i karakteristike. U st. 1. cl. 712. ZOO-a daje se definicija ugovor a o ostavi koja glasi: Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je cuva i da je vrati kad je ovaj bude zatrazio Ugovor o ostavi naziva se i depozitom, a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). Kao i svi drugi ugovori i ostava je prema ZOO-u konsenzual n i ugovot Inace, do ZOO-a, ostava je u nasem pravu bila tradicionalno realni ugovor za ciji je nastanak bila nuzna predaja stvari depozitaru. Dakle, dok je bila realni ugovot, predaja stvari je bila akt sklapanja ugovora, a sada, kad je konsenzualni ugovor, predaja stvari spada u ispunjenje ugovora. Uobicajeno je da se transformacija realnog u konsenzualni ugovor izvrsi tako da se umjesto formulacije da ugovor nastaje kad iednastrana drugoj p r ecl a stvar (na uporabu, cuvanje i si), stavi da se jedna strana obvezuje da ce drugoj piedati stvai. Tako je u ZOO-u ucinjeno kod ugovora o zajmu. Kod ostave to je ucinjeno samo s.obvezom depo- zitara. Obveze na predaju stvari nema, niti bi je, po prirodi stvari, trebalo biti Neki autori to objasnjavaju navodom da je za pojam ostave bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i cuva stvar ostavodavca, a ne predaju same stvari, jer ona nema znacenje za nastanak ugovora ^ Nije se tesko sloziti s tvrdnjom da predaja stvari kod ostave kao konsenzualnog ugovora nije akt sklapanja, ali ostaje nejasno kako ce se stvar naci kod depozitara ako nema deponentove obveze da je preda depozitaiu. Po nasem sudu, ako je depozit nastao vec samim sporazumom stranaka, a to je bit njegove konsenzualne prirode, predaja stvari depo- zitaru moze uslijediti jedino kao ispunjenje deponentove obveze na predaju stvari (osim ako se stvar vec nalazi kod depozitara po nekoj drugoj I osnovi). Upravo stoga smatramo da je za konsenzualni karakter ostave bitno apostrofirati obvezu deponenta na predaju stvari, a ne samo obvezu depozitara daje cuva Uostalom to neminovno proizlazi iz cinjenice daje stvar koju treba cuvati bitan sastojak ostave, sto se smatra nespornim. Prema spomenutoj definiciji iz ZOO-a, zivot i ucinci ugovor a o ostavi prakticki ce poceti tek s predajom stvari depozitaru. sto smo imali i kad je ostava bila realni ugovor. Drugim rijecima, ostava je po definiciji iz ZOO u biti realni, a ne konsenzualni ugovor. Ugovor o ostavi je u nacelu besplatan, a iznimno naplatan pravni posao. Naplatan ce biti kad je naknada ugovorena, kad se depozitar profesionalno bavi cuvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla Polazeci od zakonske definicije, ostava je jednostianoobvezn i ugovor, ali kad se daje naknada za cuvanje bit ce dvostranoobveza n Osim navedenih karakteristika, ostava je neformalan i kauzal a n pravni posao. Kauza mu je cuvanje stvari. 2. Subjekti- Za postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. Netko npr.., moze pohraniti na cuvanje u garderobu i tudi kofer Medutim, depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari. Ako bi stoga depozitar u bludnji primio na cuvanje svoju vlastitu stvar, tada uopce ne bi nastao ugovor o depozitu, niti bi navodni depozitar bio obvezan vratiti stvar deponentu. Medutim, kao sto posudovnik moze u odredenim situacijama posuditi svoju vlastitu stvar, isto tako moze u odredenim slucajevima i depozitar primiti na cuvanje svoju vlastitu stvar, i to sklopivsi valjan depozitni ugovor

Na primjer, A je vlasnik prstena, ali B. ima na njemu pravo uporabe (usus) B kao neposredni posjednik moze predati prsten na cuvanje, za neko vrijeme, A-u kao vlasniku prstena. 3 Objekt ugovora. Objekt depozitne cinidbe moze biti samo pokretna stvar. Nekad se smatralo da se u depozit mogu dati i pokretne i nepokretne stvari. Medutim, danas se smatra da nekretnine ne mogu biti objekt depozitne cinidbe Stoga se, npr.. prije, ako bi A htijuci otici na godisnji odmor ostavio svoj stan ili svoju kucu na cuvanje B-u, smatralo da se tu radilo o redovnom depozitu. Medutim, danas takav slucaj ne bismo ocjenjivali kao ugovoi o depozitu, nego kao ugovor o sluzbi ili ugovor o nalogu (mandatu) 1/ Prema onome sto smo do sada rekli ostaju objekti depozitne Cinidbe samo pokretne stvari. No i kod depozita se susrecemo s pitanjem mogu li objekt depozita biti samo nepotrosne i nezamjenjive stvari ili takoder i potrosne i zamjenjive Iz definicije znamo da depozitar mora vratiti istu stvar. Stoga bi bilo logicno da se deponirati mogu samo nezamjenjive i nepotrosne stvari Medutim, i jedne i druge mogu biti objekt depozita. A, npr. moze dati na cuvanje B-u svoj sat. Tu je nastao redoviti, regularni depozit makar to A. i B nisu nigdje posebno naglasili B je postao posjednikom stvari Medutim, ako je A dao B-u, recimo, na cuvanje 10.000 kuna, postavlja se pitanje je li i tu nastao redoviti depozit. Redoviti depozit moze tu nastati, ali ne mora Kad bi A htio s B-om sklopiti ugovor o redovitom depozitu, morao bi posebno ugovoriti da mu B, ne samo cuva novcanice, nego i da mu vrati upravo te predane novcanice Tehnicki ce to uciniti tako da mu preda novac u zapecacenoj koverti Prema tome, iako se ovdje radi o zamjenljivoj i potrosnoj stvari, ipak je nastao ugovor o redovitom depozitu, samo su ugovorne strane to morale posebno uglaviti Ovdje stalno govorimo o redovitom depozitu, pa nece biti na odmet da jos jednom istaknemo njegove znacajke Za redoviti ili regularni je depozit karakteristicno da mu je objekt nepotrosna i nezamjenjiva stvar , da depozitar ima neposredni posjed stvari te da nakon zavrsenog cuvanja mora vratiti upravo tu istu stvar. Sve te karakteristike moze imati i depozit kad je dana na cuvanje zamjenjiva i potrosna stvar. Samo u tom slucaju treba posebno naglasiti da se mota vratiti upravo ta ista potrosna i zamjenjiva stvar. Za objekt depozitne cinidbe nije vazno je h to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude. Na primjer, u depozit se moze dati indeks. DEPOZITAROVE DUZNOSTI: Prva je i osnovna depozitarova duznost da povjerenu mu stvar cuva kao svoju vlastitu, a ako je depozit uz naknadu, onda da je cuva paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Kad mu je stvar povjerena u slucaju neke nevolje, npr u slucaju pozara, potresa, poplave, duzan ju je cuvati s povecanom paznjom - tzv. ostava u nuzdi Pojam cuvanja nije tako jednostavan kako to na prvi pogled izgleda cuvanje se ne sastoji samo od pasivnih radnji Ono vrlo cesto, vec prema prirodi objekta, moze sadrzati u sebi razhcite aktivne radnje. Ako je, npr depozitaru povjerena na cuvanje zivotinja, motat ce je hraniti, timariti itd Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena Ne smije, npr. oblaciti i nositi ochjelo koje mu je netko dao na cuvanje. Samo izuzetno, kada to trazi sama priroda cuvanja, mora i moze stvar upotrebljavati Ako je, npr, dobio na cuvanje jahaceg konia. mora ga redovito izvoditi na jahanje, jer bi inace konj, kao sto znamo, zahirio, Medutim, kad je u depozit dSna neka nepotrosna stvar (npr. magnetofon) i depozitaru dopusteno da je upotrebljava, onda je to posudba i na odnose ugovaratelja treba primijeniti pravila o posudbi, osim na pitanja mjesta i vremena vracanja stvari za koja vrijede pravila o depozitu. Depozitar je u pogledu radnji koje ulaze u kompleks cuvanja relativno samostalan On u nacelu sam odlucuje sto i kako treba raditi, jer on snosi i odgovornost za cuvanje. Ako su, medutim, nacin i mjesto cuvanja posebno ugovoreni, depozitar se mora toga drzati, inace ce odgovarati i za slucajnu propast ih slucajno ostecenje stvari. Odgovornosti bi se mogao osloboditi samo ako dokaze daje od ugovorenog nacina i mjesta cuvanja morao odstupiti, jer su to zahtijevale promijenjene prilike Duznost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nacin ostecena U protivnom odgovara za stetu Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je duznoscu vracanja deponirane stvari Rekli smo vec da depozitar mora vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. To znaci da je mora vratiti sa svim pripadnostima, plodovima i prirastajem, te u stanju u kakvom je bila u casu predaje u depozit druge strane, stvar mora vratiti deponentu. Buduci da za samo zasnivanje depozita nije bitno je h deponent vlasnik ili nije, to ni u Casu vracanja nije vazno je li on jos uvijek vlasnik stvari Prema tome, stvar se moze izruciti nekom trecem samo uz pristanak deponenta. Iznimno nije duzan vratiti stvar deponentu, ako je u meduvremenu doznao da je stvar ukradena U tom ce slucaju podnijeti kaznenu prijavu Moze se dogoditi, u slucaju da je deponent dao na cuvanje tudu stvar, da vlasnik stvari tuzbom zahtijeva stvar od depozitara Depozitar je duzan priopciti sudu od koje je osobe primio stvar (nominatio auctoris), a istodobno obavijestiti deponenta o podignutoj tuzbi, kako bi se on mogao umijesati u spor.

Glede vremena vracanja vrijedi nacelo daje depozitar duzan vratiti stvai cim je deponent zatrazi Ako je odreden rok vracanja, deponent moze zahtijevati povrat stvari i prije isteka ioka, osim kad rok nije ugovoren iskljucivo u interesu deponenta (npr kad je ugovorena naknada za cuvanje). Pravilo je da stvar treba vratiti u onom mjestu u kojem je predana depozitaru Ako su strane ugovorile neko drugo mjesto vracanja, depozitar ima pravo na naknadu troskova prijenosa stvari Trecu grupu depozitaiorih obveza predstavlja odgovornost za stetu Kod odgovornosti za stetu depozitar odgovara po kriteriju ptesumirane krivnje Ima medutim, situacija u kojima depozitar odgovara i za slucajnu propast i ostecenje stvari. To ce biti ako bez pristanka deponenta i bez nuzde, suprotno ugovoru, upotrebljava stvar, mijenja mjesto ili nacin njezina cuvanja ili kad stvar preda na cuvanje drugoj osobi (s u b d e p o z i t), osim ako bi do propasti ih ostecenja stvari doslo i da je postupao u skladu s ugovorom Depozitarova prava Iako depozitar ima u osnovi samo duznosti iz ugovorao depozitu, ipak se ne moze reci da nema i nekih prava. Depozitarova se prava na strani deponenta manifestiraju kao duznosti. Medu depozitarovim pravima mogli bismo spomenuti njegovo pravo na naknadu koje mu, kao sto je receno, pripada samo ako je naknada ugovorena, ako se kao profesijom bavi primanjem stvari na cuvanje i ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla (npi. ako su strane trgovacka drustva). Depozitar ima i pravo na troskove koje je opravdano ucinio radi ocuvanja stvari To ce u pravilu biti nuzni i eventualno korisni troskovi Takoder je pravo depozitara da od deponenta zahtijeva naknadu stete koju je imao zbog ostave (npr. nagtizaiuca tekucina koju je cuvao iscurila je zbog neprikladne ambalaze i ostetila mu neke njegove stvari) Pravo je depozitara koji se obvezao besplatno cuvati stvar, da je vrati deponentu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili ostecenja ih ako bi nastavljanjem cuvanja mogao pretrpjeti stetu Ako rok nije ugovoren, a radi se o besplatnom depozitu, moze depozitar u svako doba odustati od ugovora, ah je duzan ostaviti deponentu primjeren rok za preuzimanje stvari. Prestanak ugovora o depozita. Ugovor o depozitu prestaje kada depozitar vrati stvar deponentu. Zatim, ugovor prestaje i onda ako je slucajno, dakle bez krivnje, propala stvar kod depozitara Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o depozitu, jer depozit nema strogo osobni karakter Buduci da je osnovna depozitarova obveza, medu ostalim, i vracanje stvari, normalno je da bi vec sama ta obveza . bila dovoljna da se depozitni odnos nastavi s nasljednicima 7 Neke vrste ostave. Od relativno brojnih vrsta ostave spominjemo samo dvije. Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrosne stvari, a ne ugovori se individualno vracanje. Prema ZOO-u, neprava ostava je mjesoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavopiimca da ih potrosi i obvezom da vrati istu kolicinu stvari iste vrste, onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo ce u pogledu mjesta i vremena vracanja vaziti pravila ugovora o ostavi, ako ugovaratelji nisu sto drugo odredili u tom pogledu. Prema tome, osnovna je karakteristika iregularnog depozita u tome daje depozitar stekao vlasnistvo na stvari koja mu je predana na cuvanje i da ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i kolicinu stvari Ako, npr A preda B-u 10.000 kuna i kaze mu neka mu to cuva mjesec dana s uglavkom da ih moze i potrositi, B. ce postati vlasnik novca i morat ce nakon mjesec dana vratiti 10 000 kuna, ali ne iste novcanice. Ugostiteljska ostava ZOO ne daje definiciju ugostiteljske ostave U najsirem smislu to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ih depozitar ugostitelj Tko se smatra ugostiteljem treba vidjeti u propisima o ugostiteljskoj i turistickoj djelatnosti Ugostiteljska djelatnost kojom se oni bave obuhvaca pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane i usluzivanje picem i napicima, pruzanje usluga smjestaja i kampiranje Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili ostecenje Ta odgovornost je ogranicena do odredenog iznosa novca Ugostitelj se oslobada odgovornosti ako je do propasti ih ostecenja stvari doslo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ih otkloniti (visa sila), zbog nekog uzroka u samoj stvari (npr. lako pokvarljive stvari), ako je do nestanka ili ostecenja stvari doslo ponasanjem samog gosta, ih osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu dosle u posjet Vazno je napomenuti da se ugostitelj ne moze osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljucuje, ogranicava ih uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Gostom se moze smatrati svaki korisnik ugostiteljskih usluga koje odredeni ugostitelj pruza Da bi ostvario zahtjev iz te odgovornosti, gost je duzan prijaviti nestanak ih ostecenje stvari cim dozna za njih. Ako to ne ucini, ugostitelj nece odgovarati, osim ako gost dokaze da je steta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara (subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje). Ne trazi se da je stvar vlasnistvo gosta. Kraj spomenute ogranicene odgovornosti za unesene stvari, postoje i slucajevi kad je ugostitelj duzan dati potpunu naknadu za nestanak i ostecenje stvari Dva su takva slucaja:

kad mu je gost predao stvar na cuvanje i ako je steta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. Spomenimo da je ugostitelj duzan primiti na cuvanje stvari koje gosti donesu i zele ih predati na cuvanje, izuzev ako ne raspolaze odgovarajucim prostorijama (npr ne raspolaze sa sefom za dragocjenosti), ili ako njihovo cuvanje naprosto prelazi njegove mogucnosti. Medutim, ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvari na cuvanje, a to ce biti onda kad je imao prikladan prostor i ostale uvjete, duzan je gostu naknaditi punu stetu koju zbog toga pretrpi. Ugostitelji koji primaju goste na nocenje imaju pravo zadrzanja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli, do potpune naplate potrazivanja za smjestaj i ostale usluge ZOO je prosirio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice, garaze, koja za spavanje, organizirane kampove i si. UGOVOR O USKLADISTENJU 1. Pojam javnog skladista. Javna skladista su gospodarske organizacije, najcesce trgovacka drustva, koje se bave poslovima smjestaja i cuvanja robe, te su posebnim odobr enjem ovlastene da na smjestenu robu izdaju vr ijednosne papire koji se zovu skladisnice. Prema tome, osnovno poslovanje javnih skladista sastoji se u ovome: javno skladiste je javni depozitar koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladisnice Osim poslova smjestaja i cuvanja tude r obe javno skladiste moze obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. Takvi su, npr .: utovar, istovar i pretovar robe; sortiranje, pakiranje, mjerenje i uzimanje uzoraka; prijenos robe sa zeljeznicke stanice ili brodske luke, te otprema robe; placanje za racun stranaka u obliku avansa carina, trosarina, taksa; izdavanje zemljista ili prostorija u zakup drugim subjektima bez odgovornosti za smjestaj i cuvanje robe itd. Za javno skladiste vrijedi nacelo da ne smije ni za svoj ni za tudi racun trgovati onom robom koju je kao javni skladistar smjestilo u svojem skladistu. Javna skladista nisu proizvodne, nego usluzne gospodarske organizacije. Zbog vaznosti gospodarske finkcije, stoje pod posebnim pravnim rezimom. Gospodarske funkcije javnih skladista Snazan razvoj tianspoita i grandiozan obujam robnog prometa uvjetovah su pojavu citavog niza novih zanimanja Medu tim zanimanjima posebno mjesto pripada vozaru, spediteru i skladistaru. Golemi stokovi robe koji su pristizali na utovarne stanice, luke ukrcaja i rijecna pristanista ili na bilo koje drugo mjesto gdje se roba skupljala i gomilala - nuzno su trazili da se tom robom strucno rukuje, da se pravilno i pravodobno upucuje na odrediste te da se za vrijeme stacioniranja strucno cuva S druge se pak strane opazilo da vlasnik moze pravno disponirati, a da sama roba ne bude fizicki uopce ni pokrenuta iz skladista. Svi ti poslovi sto smo ih nabrojili postajali su specijalizirani poslovi kojima se kao glavnim zanimanjem poceo baviti skladistar Skladistar je, obavljajuci svoje specijalizirane funkcije, postajao sve vise jedan od vaznih gospodarskih subjekata Same pak gospodarske funkcije skladista postajale su element s kojim se moralo racunati u privrednom poslovanju Pokazalo se da sama cinjenica koncentracije golemih kolicina robe i sirovina najednom mjestu moze imati vrlo povoljne gospodarske ucinke. Skladista omogucuju da se trziste snabdijeva robom prema potrebi. U slucaju iznenadnog nestanka robe na trzistu, moze se bas pomocu javnih skladista vilo uspjesno intervenirati jednostavnom dispozicijom gotove robe u odredenom pravcu. Osim toga, preko skladista omogucuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba proizvodnje potrebnim sirovinama. To je osobito vazno u slucajevima privremenog zastoja oko nabavki sirovina Do takvog zastoja moze doci zbog najraznovrsnijih uzroka Svojim specijaliziranim poslovanjem, javna su skladista postala usluzne gospodarske organizacije od kojih u velikoj mjeri zavisi normalna opskrba, stanje rezervi, redovna cirkulacija dobara i efikasan transportni rad Gospodarske funkcije koje skladista obavljaju u okviru robnog prometa trazile su da se i pravno formulira i precizira status skladista i da se postave pravne kautele za njihovo poslovanje. Pravno uredenje uskladistena Imajuci pred ocima gospodarske funkcije skladista, bilo je normalno da se uskladistenje tretira kao javna sluzba Buduci da je uskladistenje osnovna djelatnost skladista, moralo je i samo skladiste postati javnim skladistem. Zbog toga su morala biti precizirana i prava i duznosti javnog skladista kao gospodarske organizacije koja obavlja javnu sluzbu. Iz samog karaktera skladista kao javnog izlazi jedna vrlo vazna posljedica. Naime, postavljajuci poslovanje skladista na osnovu javnosti, htjelo se postici da se svi privredni subjekti koji su u svojem poslovanju nuzno upuceni na usluge javnog skladista - tretiraju jednako, pod jednakim uvjetima. Da bi se to postiglo, bilo je potrebno odrediti da javno skladiste posluje na temelju poslovnih uvjeta, fiksirane tarife, i da vodi propisane knjige. a) Poslovni uvjeti javnog skladista su pravila o uvjetima pod kojima ce se roba primati na cuvanje, te uvjeti pod kojima ce javno skladiste obavljati svoje usluge U poslovnim su uvjetima predvidena sva osnovna pitanja koja dolaze u obzir u poslovanju javnih skladista

Poslovni uvjeti javnog skladista moraju imati oblik pravilnika koji odobrava nadlezno tijelo na podrucju kojega se nalazi sjediste javnog skladista. Poslovni uvjeti ia9hog skladista moraju biti javno objavljeni (publicirani') i zbog toga se smatraju sastavnim dijelom ugovora o uskladistenju, b) Tarifa. lavno skladiste mora imati tarifu skladisnih usluga. Time se omogucuje pravilna orijentacija korisnika skladisnih usluga Tarifa mora imati trajniji karakter c) Propisane knjige Javno skladiste je duzno po zakonu voditi propisane knjige: skladisnu knjigu\ a ono skladiste koje je ovlasteno izdavati skladisnice, mora voditi jos i maticnu knjigu za skladisnice Organizirano javno skladiste pruza svoje usluge na osnovi sklopljenog ugovora o uskladistenju 4. Ugovor o uskladistenju - pojam i karakteristike. Ugovorom o uskladistenju obvezuje se skladistar primiti i cuvati odredenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlastene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odredenu naknadu. Kao i ostava i ugovor o uskladistenju je po intenciji zakonodavca knnseji- zualni ugovor. Primjedbe koje smo u vezi s tim dali kod ostave, u svemu vrijede i za ovaj ugovor, pa ih stoga ne ponavljamo, Ugovor o uskladistenju je dvostranoobvezan i naplatan ugovor . Sklapa se na adhezijski nacin - pristupanjem poslovnim uvjetima skladista. Ako je potrebno uz to nesto posebno ugovoriti, npr. rok, dalju otpremu itd, to se dodaje kao posebna odredba ugovora. Daljnja je karakteristika ugovora o uskladistenju u tome sto je to ugovor s obligatomim sklapanjem na strani depozitara Naime, javno skladiste moze odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne us- kladistuju (kao sto su, npr. ziva zivotinja, dragocjenosti, vrijednosni papiri; u prvom slucaju potreban je obicni, a u druga dva trezorni depozit), i ako na skladistu nema mjesta. Nakon sklopljenog ugovora o uskladistenju javno je skladiste duzno deponentu na njegov zahtjev izdati skladisnicu. 5. Skladisnica Skladisnica je izvadak iz maticne knjige za skladiznice, koju javno skladiste vodi kronoloskim redom Knjiga mora biti povezana paginirana i potvrdena od nadleznog drzavnog tijela. Skladisnica se sastoji od dvaju medusobno povezanih dijelova koji $e mogu rastaviti- Jedan dio se zove priznanica, a drugi varani ili zaloznica / Javno skladiste ne smije izdati samo jedan od tih dijelova Oba dijela skladisnice glase po naredbi| deponenta i moraju sadrzavati podatke predvidene u cl. 741. ZOO-a. Podatke iz skladisnice mora javno skladiste unijeti i u maticnu knjigu, a samo izdavanje skladisnice mora zabiljeziti i u skladisnu knjigu. Indosamentom se mogu prenositi bilo oba dijela skladisnice zajedno, bilo svaki za sebe Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom tobom. Raspolagati robom moze samo deponent ih osoba na koju je on indosamentom pienio to pravo Sto se tice raspolaganja, treba imati na umu da se raspolagati pohranjenom robom moze samo ako to pravo nije ograniceno zaloznicom koja se nalazi u posjedu nekog treceg. Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je u zaloznici naznacen Ako imamo na umu ono sto smo tekli kod priznanice, jasno nam je da potpuno i slobodno raspolaganje pohranjenom robom ima samo ona osoba koja istodobno drzi priznanicu i zaloznicu, dakle, kompletnu skladisnicu. Skladisnica u cjelini, a i svaki njen dio samostalno, jesu vrijednosni papiri, i to papiri po naredbi Skladisnica je istodobno i tradicijski papir To znaci da njezina predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe. Predajom skladisnice u cjelini ili predajom pojedinih njezinih dijelova prenosi se na trecega pravo raspolaganja pohranjenom robom odnosno pravo zaloga na robi Javno je skladiste duzno pohranjenu robu predati samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladisnicu, tj. i priznanicu i zaloznicu. Ako netko zatrazi izrucenje robe samo na temelju priznanice, tada mu javno skladiste moze izdati robu samo kad javnom skladistu polozi svotu osiguranu pravom zaloga na robi. Taj iznos isplacuje se imaocu zaloznice. a sama se zaloznica tada povlaci. 6. Odgovornost za stetu: Sklapanjem ugovora o uskladistenju javno je skladiste preuzelo obvezu cuvanja robe U toj duznosti cuvanja nije sadrzana obveza osiguranja, osim ako je izrijekom ugovorena Postavlja se pitanje pravila po kojima ce se prosudivati odgovor nost javnih skladista za stetu, ako roba bude unistena ih ostecena za vrijeme cuvanja ZOO se odlucio za primjenu pravila objektivne odgovornosti skladistara. Prema tome, skladistar odgovara za stetu, osim ako dokaze da je steta prouzrocena okolnostima koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti (visa sila), krivnjom deponenta, manama ih prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalazom Ne trazi se krivnja skladistara. Glede obujma, odgovornost skladistara je ogranicena do visine stvarne vrijednosti robe. Medutim, ako je stetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepaznjom, duguje naknadu cjelokupne stete, ukljucivo i izgubljenu dobit. Pri predaji robe deponent je duzan dali sve obavijesti o njoj i izjaviti kolika joj je vrijednost. Sa svoje strane, skladistar je duzan upozoriti deponenta na mane ili prirodna svojstva robe i neispravnost ambalaze, cim takve nedostatke zapazi

U slucaju da na uskladistenoj robi dode do neotklonjivih promjena zbog kojih bi mogla propasti ili se pokvariti, skladistar je duzan, ako to na njegov poziv ne bi mogao pravodobno uciniti deponent, prodati robu bez odgadanja, na najpogodniji nacin Na ugovor o uskladistenju na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o ostavi UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) 1. Pojam i karakteristike. Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlascuje poduzeli odredene poslove za racun nalogodavca (mandanta) Nalog (mandatum) sam za sebe nije ugovor vec jednostrana izjava volje. Tek prihvacanjem od strane onoga kome je upucen, nastaje ugovor o nalogu. ^ Do prihvata moze doci i sutnjom. Naime, ako osoba koja se ponudila drugome izvrsavati njegove naloge ih osoba u ciju poslovnu djelatnost spada obavljanje odredene vrste naloga (komisionari, posrednici, otpremnici i dr.) ne odbije nalog, smatra se daje ugovor o nalogu sklopljen u trenutku primanja naloga Stovise, ako spomenute osobe ne zele prihvatiti ucinjeni nalog, duzne su o tome bez odgadanja obavijestiti nalogodavca, inace odgovaraju za stetu koju bi on zbog toga pretrpio Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako je uz nalog ovlasten i na zastupanje, u kojem slucaju radi u ime i za racun nalogodavca, pa se poslovi koje sklopi s trecima smatraju kao da ih je sklopio sam nalogodavac.. Primjer za rad u ime i za racun nalogodavca, imamo kod ugovora o punovlascu (zastupanju) u kojem je nalog jedan od vaznijih elemenata. S druge strane kod, na primjer, ugovora o komisiji, otpremi i posredovanju. u ciju konstrukciju je takoder ugraden nalog (mandat), komisionar, otpremnik i posrednik djeluju .. svoj-. imr.; a za racun komitenta kao nalogodavca. Prometno znacenje naloga zapravo se i ostvaruje pretezito preko spomenutih ugovora kao specijalnih vrsta opceg ugovora o nalogu, o kojem ovdje govorimo. Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. ZOO ne odreduje poblize prirodu tih poslova, kao sto to cini npi talijanski Gradanski zakonik koji govori samo opravnim poslovima. Prema tome ti poslovi mogu biti pravne prirode, ali takoder i razni fakticni poslovi. Pitanje prirode poslova kao objekta ugovora o nalogu vazno je utoliko, sto se, ako su nepravne, fakticne prirode, brise jedna od bitnih razlika izmedu ugovora o nalogu i ugovora o djelu Objekt ugovora o djelu, su prema ZOO (cl. 600), takoder odredeni poslovi iz cijeg se primjericnog nabrajanja (izrada ih popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si.) dade zakljuciti da su fakticne prirode ZOO ocito nije prihvatio glediste teorije da bi objektom ugovora o nalogu bili pravni poslovi, a ugovora o djelu razni drugi, fakticni poslovi. Redaktori ZOO su koncipirah ugovor o nalogu kao naplatan ugovot s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode medusobnog odnosa ugovaratelja. Inace se u teoriji smatra daje ugovor o nalogu u pravilu besplatan pravni posao, po cemu se takoder razlikuje od ugovora o djelu koji je uvijek naplatan. Ugovor o nalogu je neformalan pravni posao. ZOO, naime, ne propisuje oblik tog ugovor a, pa se ugovaratelji odlucuju za oblik koji im najvise odgovara Kao i vecina drugih ugovoi a i ugovoi o nalogu je konsenzual- ni ugovor 2. Obveze nalogoprimca a) Izvrsenje naloga. Nalogoprimac je duzan izvrsiti nalog u svemu kako glasi. Pri tome je duzan postupiti prema primljenim uputama, s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina. Za sve vrijeme izvrsavanja naloga duzan je, ostajuci u njegovim granicama, paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi Ocijeni ii da bi izvrsenje naloga prema dobivenim uputama bilo stetno za nalogodavca, duzan ga je na to upozoriti i zahtijevati nove upute ih njihovu izmjenu. Moze li nalogoprimac odstupiti od naloga i uputa? U nacelu ne moze, jer odstupanje, kad se za nj pokaze potreba, mora odobriti nalogodavac Iznimno moze odstupiti kada mu zbog kratkoce vremena ih iz kakva drugog razloga nije bilo moguce traziti suglasnost nalogodavca, a procijenio je na osnovi svih okolnosti da to nuzno zahtijevaju interesi nalogodavca. Svako drugo odstupanje od uputa ih prekoracenje granica naloga je nedopustivo i dovodi do promjene nalogoprimceva polozaja. On se, naime, nece vise smatrati nalogo- primcem nego poslovodom bez naloga, izuzev ako bi nalogodavac odobrio odstupanje odnosno prekoracenje. Izneseno vrijedi uglavnom za tzv. imperativne upute. No, upute mogu biti takve da nalogoprimcu ostavljaju mogucnost izbora izmedu vise mogucih rjesenja fakultativne upute ih pak slobodu postupanja primjerenu odredenim okolnostima indikativne upute. Ne dobije li nalogoprimac odledene upute o izvrsenju posla, sto se u praksi moze ponekad dogoditi, duzan je, pazeci na interese nalogodavca, postupati kao dobar priviednik odnosno dobar domacin, a ako radi besplatno, onako kako bi postupio u svojoj vlastitoj stvari Ugovor o nalogu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja medu ugovarateljima. Stoga je nalogoprimac duzan osobno izvrsiti nalog Izvrsenje moze povjeriti drugome samo s dopustenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti (npr. iznenadna bolest). U tom slucaju odgovara samo za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za upute koje mu jej dao (culpa in instmendo)

Nalogoprimac ce, medutim, odgovarati, ne samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao nego i za njegov rad, ako mu povjeri izvrsenje naloga bez suglasnosti nalogodavca ili ga na to nisu silile okolnosti. Kad izvrsenje posla obavlja zamjenik nalogoprimca, bez obzira na to kako je doslo do njegova izbora, nalogodavac ima pravo zahtijevati izvrsenje neposredno od zamjenika. b) Podnosenje izvjestaja i polaganje racuna Nakon izvrsenog posla, ali i u tijeku izvrsavanja naloga, ako to nalogodavac zatrazi, nalogoprimac je duzan podnijeti izvjestaj i poloziti iacun Buduci da uvijek radi za racun nalogodavca, nalogoprimac je duzan bez odugovlacenja predati nalogodavcu sve sto je primio obavljajuci preuzete poslove (novac, stvari, dokumentaciju), te ustupiti mu stecene trazbine Ako primljeni novac ne preda na vrijeme, duguje zatezne kamate od dana kad ih je bio duzan predati, a ako se njime posluzio, duzan je platiti kamate po najvisoj ugovornoj stopi za sve vrijeme uporabe novca. 3 Obveze nalogodavca. Najvaznije obveze nalogodavca su slijedece: " predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreden iznos novca (avans) za predvidene izdatke i troskove u svezi s izvrsenjem posla; I platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobicajena odnosno, ako nema obicaja, onda pravicnu naknadu. Naknada se placa nakon izvrsenog posla Kao sto je receno, naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode medusobnog odnosa Nalogoprimac koji je bez svoje krivnje samo djelomicno izvrsio nalog, ima pravo na dio naknade iazmjeian obavljenom poslu. Ako je ugovorena naknada u ocitom netazmjeiu s ucinjenim uslugama, nalogodavac ima piavo zahtijevati njezino smanjenje naknaditi troskove koje je nalogoprimac ucinio i koji su bili potrebni za izvrsenje naloga s kamatama od dana kada su ucinjeni, cak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjesan; preuzeti obvaeze Sto ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime, a za racun nalogodavca; naknaditi koju je nalogoprimac pretrpio u izvrsenju naloga bez svoje krivnje. Da bi osigurao naplatu troskova i naknade za trud, nalogoprimac ima zakonsko zalozno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca sto ih je dobio na osnovi ugovora o nalogu, kao i na novcu koji je naplatio za racun nalogodavca. 4. Prestanak naloga Osim opcih pravila o prestanku ugovora, na prestanak ugovora o nalogu primjenjuju se i posebna pravila. Prema njima nalog prestaje: -odustankom nalogodavca. Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za odustanak Nakon prestanka naloga nalogoprimac je duzan vratiti punomoc koju je primio Premda nalogodavac moze odustati od ugovora ne navodeci razlog, duzan je, ako odustane bez osnovanih razloga, nalogoprimcu isplatiti odgovarajuci dio naknade za njegov trud i naknaditi mu stetu prouzrocenu odustankom. Dakako, to vrijedi ako je ugovor o nalogu bio naplatan. Nalogoprimac ne bi imao pravo na dio naknade i naknadu stete, ako je, postupajuci suprotno uputama i ne cuvajuci interese nalogodavca, dao neposredan povod odustanku; -otkazom nalogoprimca koji moze dati kad hoce, samo ne u nevrijeme. Otkaze h u nevrijeme, a da za otkaz nisu postojali osnovani razlozi, odgovara za stetu koju trpi nalogodavac zbog otkaza Poslove koji ne trpe odgadanje, nalogoprimac je duzan obavljati sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima U protivnom, odgovara nalogodavcu za stetu; -smrcu nalogoprimca. Nasljednici nalogoprimca su duzni sto prije o tome obavijestiti nalogodavca i dok on ne preuzme brigu o svojim interesima, pobrinuti se o njihovoj zastiti, -smrcu nalogodavca, ali samo ako je tako ugovoreno ih ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. Nalogoprimac nastavlja voditi poslove sve dok ih nasljednici nalogodavca ne preuzmu; -prestankom pravne osobe ako je nalogodavac ih nalogoprimac pravna osoba Takoder dolazenjem pod stecaj: 1 lisenjem poslovne sposobnosti, potpunim, ili djelomicnim, nalogodavca ih nalogoprimca. UGOVOR OPUNOVLASCU Opcenito o zastupstvu. Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje, Medutim, volju moze ocitovati izravno sama osoba koja sklapa pravni posao, no za nju moze volju ocitovati i netko treci. Taj treci zove sc zastupnik. Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. Zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredn. Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravnom (tehnickom) smislu Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim ocitovanjem volje u ime i za racun zastupanoga. To znaci da ucinci pravnog posla, koji je sklopio zastupnik, nastaju neposredno za zastupanoga Zastupani je onaj koji iz pravnog posla stjece prava i pr euzima obveze. Stoga se pr avni posao sto ga je sklopio zastupnik smatra da je sklopljen od samog zastupanog. Na primjer, ovlastim odvjetnika da za mene kupi kucu Iako je tu odvjetnik ocitovao svoju volju, ipak on ne postaje vlasnik kuce i nije osoba koja treba platiti kupovnu cijenu. Taj nositelj prava i obveza iz takve kupoprodaje upravo sam ja sam. Uobicajeno je da se neposredno zastupstvo, koje se kratko naziva zastupstvo, dijeli na ugovorno (dobrovoljno) izakonsko (npr. staratelistvo) ZOO je, medutim, prosirio tu diobu, tako da se, osim na ugovoru i zakonu, neposr edno zastupstvo moze temeljiti jos i na statutu ih drugom opcem aktu i aktu nadleznog tijela. Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, ali za racun zastupanoga.

Buduci da posredni zastupnik sklapa pravni posao u vlastito ime, to se i sam pr avni posao smatra njegovim pravnim poslom. On je osoba koja prema trecem, dakle prema svom suugovarateliu, stjece prava i preuzima obveze. Treca osoba s kojom posredni zastupnik sklapa piavni posao niti zna niti mor a znati da je pr avni posao sklopljen za racun zastupanoga: Treca osoba i zastupani uopce ne stupaju ni u kakve pravne odnose. Medutim, kako je posredni zastupnik doduse sklopio pravni posao u svoje ime, ali za tudi racun, on ce na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmedu njega i zastupanoga morati na njega prenijeti sve ekonomske koristi koje je stekao iz posla Morat ce dakle na zastupanoga prenijeti vlasnistvo. trazbinu itd Ah isto tako zastupani ce mor ati osloboditi posrednog zastupnika svih onih obveza koje je preuzeo na svoje ime, ah za racun zastupanoga. Prava i obveze koje je posredni zastupnik stekao za zastupanoga ne prelaze automatski na osobu zastupanoga To znaci daje za prijenos takvih prava i obveza na zastupanoga potreban nov pravni posao izmedu zastupanog i posrednog zastupnika Primjer posrednog zastupstva imamo kod komisiona Komisionar radi u svoje ime, a za racun komitenta. 2. Ugovorno zastupstvo - ugovor o punovlascu Elementi ugovora o punovlascu: Nalog (mandat) Pravna analiza ugovornog zastupstva dovodi nas do ugovora o punovlascu . Ako bolje pogledamo polozaj zastupnika, vidjet cemo da kod zastupstva zastupstva stvarno postoje dva odnosa Jpdnn je odnos izmedu zastupnika i zastupanoga, a drugi je odnos koji postoji izmedu zastupnika i trecih osoba S jedne strane zastupnik treba nesto uciniti, a s druge strane zastupnik pravno moze nesto uciniti Ako sad razmotrimo odnos izmedu zastupnika i zastupanoga, dolazimo do pojma naloga ili mandata To nije fakticni nego obveznopravni odnos. Naime, nalog je konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalaze drugoj strani (mandataru) da za niu obavi neki posao, a druga se strana prihvatom naloga obvezuje rta njegovo izvrienie. Nalogom se. prema tome, ureduje unutarnji, interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika . Prema ZOO-u (st. 1. cl. 749), ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov racun poduzme odredene poslove Punomoc Sam nalog kao interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika nije uvijek dovoljan. Bio bi npr. dovoljan za kupnju pokretne stvari ih obavljanje neke usluge Osobito sam nalog nije dovoljan kad je potrebno da nalogoprimac nastupi prema trecima, ne u svoje ime, nego u ime nalogodavca, npr. kod kupnje nekretnine ih vodenja parnice Treca osoba, naime, koja sklapa odredeni posao mora imati siguran dokaz da ucinci pravnog posla ne nastupaju za onoga koji volju stvarno ocituje, nego za onoga u cije ime volju ocituje. To pak znaci da nalogoprimac mora prema trecemu nastupiti kao punomocnik. Ako se hoce postici da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac (mandatar) nastupi kao punomocnik nalogodavca, tj u ovom slucaju - opunomocitelja, mora se s nalogom spojiti punomoc. Punomoc je nalogodavceva (mandantova) izjava upucena trecim osobama kojom se daje ovlastenje punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. Punomoc ovlascuje nalogoprimca. koji se sada zove punomocnik, prema trecima, dok ga nalog obvezuje interno Zastupanje Treci je element u ugovoru o punovlascu - zastupanje. Ono se ne mora posebno ugovoriti Naime, onog casa cim je netko drugome dao nalog i punomoc, i taj drugi je to prihvatio, nastao je ugovor o punovlascu, a 1 njime i ucinak neposrednog zastupanja. Prema tome, punomocnik je neposredni zastupnik po ugovoru. Ali, npi. staratelj je neposredni zastupnik po zakonu. I jedan i drugi su neposredni zastupnici. Samo, dok je punomocnik ugovorni zastupnik, dotle je staratelj zakonski zastupnik. Ugovor o punovlascu Iz onoga sto smo do sada iekli, vidi se da kod ugovora o punovlascu moiaju postojati tri sadrzajna elementa: nalog, punomoc i zastupanje. Ako bismo htjeli dati definiciju ugovora o punovlascu, mogli bismo reci ovo: Ugovor o punovlascu je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomociteli dade nalog i punomoc punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja, a ovaj na to pristane Kao sto se iz definicije vidi mi smo ugovorne strane nazvali opunomocitelj i punomocnik Ali su moguci i drugi nazivi Ako, naime, ugovaratelje promatramo s gledista naloga, nazivamo ih nalogodavac i nalogoprimac Promatramo li ih s gledista zastupanja, govorimo o zastupanom i zastupniku. Drzimo da je najpravilnije nazivati ih opunomociteli i punomocnik, jer ti nazivi u sebi pojmovno sadrze i pojam zastupanog i pojam zastupnika.. Vrste punovlasca Prema tome kako je instruiran sadrzaj punomoci, dijelimo punovlasce (ili, kako se jos naziva, punomocje) na specijalno, genericno i generalno

Specijalno punovlasce daje se za odredeni pravni posao. Takvo se specijalno punovlasce daje za preuzimanje mjenicne obveze, sklapanje ugovora o jamstvu, q nagodbi, o izbr anom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade. Poslovni punomocnik (onaj kojega je trgovacko drustvo ovlastilo da sklapa pravne poslove iz njegove poslovne djelatnosti) treba imati specijalnu punomoc za otudivanje ili opterecivanje nekretnine, preuzimanje mjenicne obveze ili obveze jamstva, uzimanje zajma i vodenje spora. U navedenim slucajevima mora postojati specijalna punomoc, a u svim drugim slucajevima ona se moze dati Specijalna je punomoc instruirana za jedan odredeni pravni posao Gencricno punovlasce je ono koje se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova Tu je punomoc instruirana na vrstu pravnih poslova. Na primjer , genericna se punomoc daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici Generalno punovlasce je ono po kojem se punomocniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se ticu opunomocitelja. Koliko god generalno punomocje daje punomocniku veliku operativnu samostalnost, ono je ipak ograniceno na poslove koii ulaze u redovno poslovanje. ZOO ne definira redovno poslovanje, no stanovitu predodzbu o njemu ipak mozemo stvoriti, jer znamo da u njega ne ulaze oni poslovi za koje je potrebna specijalna punomoc. Punomoc se naziva neogranicenom ako punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako da postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni U protivnom slucaju punomoc se naziva ogranicena punomoc (npr. uputa i kim ima sklopiti pravni posao, uputa o mjestu i vremenu ispunjenja neke obveze itd) Sve takve upute internog su karaktera i ne djeluju prema trecim osobama, osim ako su za njih znale ili morale znati Opunomocitelj moze u svako doba, po svojoj volji suziti ili opozvati punomoc, pa cak i onda kad se ugovorom odrekao toga prava Za to se ne trazi nikakav poseban oblik Opoziv i suzavanje punomoci nema ucinak prema trecoj osobi koja je s punomocnikom sklopila ugovot, 1 da nije znala niti morala znati za opoziv odnosno suzenje punomoci. Punomocnik u tom slucaju odgovara opunomociteliu za stetu, osim ako ni on sam nije znao za opoziv odnosno suzenje punomoci. Glede oblika punomoci vrijedi odredba (cl. 90 ZOO-a) da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje toga ugovora (nacelo pariteta oblika). Prekoracenje ovlastenja Osnovno je pravilo kod ugovora o punovlascu da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlastenja u punomoci, kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao opunomocitelj. Ugovot sto ga punomocnik sklopi djelujuci u granicama svojih ovlastenja iz punomoci obvezuju neposredno opunomocitelja i drugu ugovornu stranu Prekoraci li punomocnik svoja ovlastenja, opunomocitelja ne obvezuje tako sklopljeni ugovor, osim ako ga naknadno odobri (ratihabiciia1 Ne uslijedi . li odobrenje u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste odobri i ocijeni, smatra se da je odobrenje odbijeno. Kakav je polozaj druge ugovorne strane u tom slucaju? Ako je ona bila savjesna, drugim rijecima, ako nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja, moze, ne cekajuci da se opunomocitelj izjasni odobrava li ili ne odobrava ugovor, izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje sklopljenom ugovoru, a druga strana nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja, tada ioj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu. Nesto je drukcija situacija kad punomocnik (nalogoprimac) odstupi ili prekoraci granice naloga odnosno uputa. Buduci da se to tice unutarnjeg li odnosa izmedu strana, razmotrit cemo je pod slijedecim podnaslovom. Prava i duznosti ugovornih strana Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primijenim uputama, s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Pri tome je duzan paziti na interese opunomocitelja i njima se rukovoditi. Od naloga i uputa punomocnik moze odstupiti samo uz suglasnost opunomocitelja kao nalogodavca, Jedino ako zbog kiatkoce vremena ili iz nekog diugog razloga ne moze zatraziti suglasnost, moze odstupiti od naloga i uputa ako to, po njegovoj procjeni, nalazu interesi opunomocitelja. Napomenimo da se nalogodavac moze i naknadno suglasiti s odstupanjem od njegova naloga i uputa. U svim ostalim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem, vec poslovodom bez naloga. To znaci da ce imati pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu s potrebama i interesima opunomocitelja U protivnom, sve obveze koje je preuzeo i troskovi koje je imao padaju na njegov teret. U nacelu, punomocnik je duzan obaviti nalog osobno Samo uz dopustenje opunomocitelja ili kad je na to primoran okolnostima, moze izvrsenje naloga povjeriti drugome (npr. odvjetnickom pripravniku). Punomocnik je duzan, na zahtjev opunomocitelja, podnijeti izvjestaj o stanju poslova, a o izvrsenom poslu duzan je poloziti racun i odmah predati opunomocitelju sve sto je primio obavljajuci posao .

Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je ugovorom iskljucena ili tako proizlazi iz prirode medusobnog odnosa. Visina naknade odreduje se ugovorom Ako^nije ugovorena, daje se uobicajena naknada, a ako nema obicaja, pravicna naknada. Opunomocitelj je duzan naknaditi punomocniku troskove koje je on, kao potr ebne, ucinio za izvrsenje naloga U tu svrhu, duzan mu je dati odredenu svotu novca kao predujam za te izdatke Duznost je opunomocitelja da preuzme obveze sto ih je punomocnik uzeo na sebe obavljajuci posao Punomocnik ima zakonsko zalozno pravo na novcanim iznosima koje je naplatio za racun opunomocitelja i drugim pokretnim stvarima opunomocitelja sto ih je primio na osnovi naloga, radi osiguranja svoje trazbine na ime naknade i troskova Prestanak ugovora o punovlascu Ugovoi o punovlascu prestaje: 1 - izvrsenjem naloga; l - istekom roka na koji je sklopljen; odustankom opunomocitelja; - otkazom punomocnika (osim u nevrijeme); - smrcu punomocnika, a smrcu opunomocitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se punomocnik primio naloga i obzirom na svoje osobne odnose s opunomociteljem; -prestankom postojanja, ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe; -stecajem ili lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti opunomocenika ili punopocnika; -opozivom punomoci. Kad je punomocniku izdana pisana punomoc, duzan ju je vratiti po prestanku ugovora o punovlascu. KOMISION Komision je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da ce uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime, a za racun komitenta.6 Komision, komisioni ugovor ili komisioni posao jest dvostranoob- vezni i naplatni pravni posao Vazan sadrzajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. Na temelju naloga rjesavaju se interni, unutarnji odnosi izmedu komisionara i komitenta- Trecih se osoba ne tice taj interni odnos. Komisionar ne nastupa prema trecim osobama kao komitentov punomocnik. On ne dobiva od komitenta punomoc - ispravu kojom bi se prema trecima legitimirao. Komisionaru takva punomoc nije potrebna, jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. Komisionar nije neposredni zastupnik Za zastupnika je bitno da sklapa pravne poslove u tude ime i za tudi racun. Medutim, iako komisionar sklapa pravne poslove u vlastito ime, on ipak radi po nalogu komitenta. To se medu ostalim vidi i po tome sto sva prava i sve obveze koje izlaze iz pravnih poslova sto ih sklapa komisionar ipak stvarno pripadaju komitentu iako je pravno njihov nositelj komisionar. Kako ce komitent svoja prava prema komisionaru ostvariti, to se trecega ne tice jer treci uopce i ne mora znati, a u pravilu i ne zna, za koga komisionar stvarno radi. Zbog svega toga nazivamo komisionar a posrednim zastupnikom. Iz onoga Sto smo do sada rekli vidi se da se putem komisionog posla (ugovora) posredno postize onaj ucinak koji se kod zastupstva postize neposredno. U poslovnom je zivotu sklapanje pravnih poslova preko komisionara vrlo prakticno, jer. onaj koji sklapa pravni posao ne mora znati niti je duzan ispitivati radi li komisionar stvarno u okviru ovlastenja koje je dobio od komitenta. Medutim, kod zastupstva, kao sto znamo, treca osoba cesto mora znati opseg naloga, a to u krajnjoj liniji znaci da ima slucajeva u kojima je tr eca osoba duzna provjeriti zastupnikova ovlastenja To usporava brzinu prometa i cesto je nepr akticno. Pri sklapanju pravnih poslova s komisionarom treca je osoba potpuno' nezavisna od sadrzaja komitentovih naloga, jer komisionar sklapa poslove u vlastito ime. On je u poslu ugovorna strana. Komitent nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar. Pravni poslovi koje komisionar sklapa u vlastito ime, a za racun komitenta mogu biti vrlo razliciti. Najcesce se radi o kupnji ih prodaji, pa se tada govori o komisionoj kupnji ili o komisionoj prodaji. No moze se raditi i o plateznoj komisiji (vrsenje uplata, primanje isplata tzv. inkaso-komisija) ih, recimo, o kreditnoj komisiji (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit itd.). Komisioni posao, tj. ugovor o komisionu jest neformalan pravni posao. To je i r azumljivo, jer je komisioni posao tipicni pomocni posao robnog prometa i mora se sklapati brzo; s druge strane, to je posao povjerenja koje je, uostalom, osnovna eticka osnova robnog prometa i ne treba mu posebna kautela u odredivanju oblika samog posla. 2. Obveze komisionara. Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s paznjo riPd obrog privrednika, kao i da s istom paznjom cuva povjerenu mu robu. Ako je prema nalogu bio duzan osigurati robu, pa nije, odgovara i za njezinu slucajnu propast ili ostecenje. Iz toga slijedi da komisionar pri sklapanju poslova mora postupati u skladu s inter esima komitenta. Komisionar je duzan obavjestavati komitenta, prema prilikama, o razvoju posla i izvrsenju naloga (npr obavijestiti komitenta da je za njega kupio robu kako bi on mogao dalje njome disponirati) Komisionar je takoder duzan obavjestavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraziti yf|g njegove upute Medutim, ako nema vremena za cekanje uputa, a postoji opasnost znatnijeg ostecenja robe, komisionar ju je duzan prodati sto je povoljnije moguce. Nakon obavljenog posla komisionar mora, bez nepotrebnog odgadanja, poloziti racun. To znaci da je duzan predati komitentu sve sto je primio na temelju posla sklopljenog za njegov racun (npr kupljenu robu) i prenijeti na komitenta trazbine i ostala prava koja je stekao prema trecem.

Da komisionar doista sklapa poslove u vlastito ime, a za tudi racun, vidi se osobito u onom slucaju kada je komisionar sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je predvidio i odr edio komitent Ipak i u takvom slucaju, nastali visak koristi komisionar ne moze zadrzati za sebe, nego je obvezan da takve koristi ustupi komitentu. Obratno je pitanje, moze li komisionar sklopiti posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odredenih nalogom, npr prodati robu ispod cijene koju je odredio komitent? Pravilo je (Cl. 773. ZOO-a) da u tom slucaju komisionar mora komitentu naknaditi razliku i prouzrocenu stetu, a komitent ima pravo ne prihvatiti sklopljeni posao To pr avo komitent gubi ako je komisionar spreman da mu odmah plati razliku i stetu Iznimka od tog pravila je, kao sto je receno, prodaja zbog opasnosti znatnijeg ostecenja robe. Komisionar je duzan priopciti komitentu I kojom osobom je zakljucio posao. To ne vrijedi za prodaju pokretnina preko komisionih prodavaonica, osim ako je tako ugovoreno. Odgovara li komisionar da ce njegov suugovaratelj ispuniti obvezu? Da, ako je takvu obvezu posebno preuzeo. U tom slucaju solidarno je odgovoran sa svojim suugovarateljem Tojetzv. delkredere komision. Komisionar tu ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija). Prava komisionara. Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu. To njegovo osnovno pravo slijedi vec iz same biti ugovora o komisionu j Ali komisionar ima pravo na proviziju samo ako je posao ne samo zakljucen s trecim nego ako je i izvrsen. To znaci da komisionar mota, npr. robu ne samo kupiti nego i predati komitentu. Ali, razumije se, nalog komitenta moze ici u tom pravcu da komisionar posao samo zakljuci, s tim da ce se izvrsavanje, tj ispunjenje duznih cinidaba dalje odvijati izravno izmedu komitenta i trecega. Ako je komisionar dobio nalog da ne samo sklopi nego i potpuno izvrsi pravni posao, pa do ispunjenja ne dode krivnjom komitenta, komisionar ipak moze traziti nagradu. Komisionar ima pravo na proviziju i u onom slucaju kad je do neispunjenja posla doslo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni komitent ni komisionar. Komisionar ima pravo i na sve troskove koji su bili potrebni i koje je on ucinio za izvrsenje naloga, s kamatama od dana kad su ucinjeni. Isto je tako komitent duzan osloboditi komisionara i svih obveza koje je on preuzeo na sebe sklapajuci pravni posao. Ovdje se postavlja pitanje moze li komisionar od komitenta traziti predujam ili avans. Avans je iznos koji se daje unaprijed na racun djelomicnog ispunjenja jos prije nego je trazbina dospjela. Komitent nije duzan predujmiti komisionaru sredstva potrebna za obavljanje posla, osim ako je predujam ugovoren. Drugo je pitanje moze li komisionar prodavati na kredit komitentovu robu. Ako bi komisionar prodavao na kredit komitentovu robu, bio bi duzan komitentu odmah poloziti cjelokupni iznos kupovne cijene. To ne vrijedi u slucaju kad je imao komitentovo ovlastenje da robu proda i na kredit, odnosno u slucaju kad komitent naknadno odobri prodaju na kredit. Buduci da kod ugovora o komisionu moze komisionar imati stanovite zahtjeve prema komitentu (pr ovizija, tr oskovi itd ), komisionar ima zakonsko zalozno pravo na komisionoj robi ako se jos nalazi u njegovoj detenciji. To znaci da moze svoju trazbinu namiriti sudskom prodajom robe. Stovise, komisionar se moze namiriti iz vrijednosti tih stvari prije ostalih komitentovih vjerovnika Spomenimo i pravo komisionara na prvenstvenu naplatu svojih potrazivanja iz vrijednosti koju je stekao za racun komitenta (npr iz naplacenog novca). Na kraju jos jedno vazno juridicko objasnjenje Komisionar sklapa piavne poslove u svoje ime, a za tudi racun. S pravne tocke gledista, sva prava i obveze iz komisionog posla pripadaju komisionaru. Pravno je dakle u poslu angaziran komisionar Medutim, ekonomski je u poslu angaziran komitent To je vazno jei se sve trazbine iz posla sto ga je komisionai sklopio za racun komitenta smatraju prema komisionaru i njegovim vjerovnicima trazbinama komitenta, makar mu ih komisionar jos nije ustupio Stoga komisionarovi vjerovnici ne mogu takve trazbine plijeniti. U svezi s tim je i pravo komitenta da, u slucaju stecaja komisionara. zahtijeva izlucenje iz stecajne mase onih stvari koje mu je predao radi prodaje, kao i onih koje je komisionar nabavio za njegov racun Ako ih je komisionar predao trecemu, komitent moze od trecega zahtijevati isplatu njihove cijene ORTAKLUK Ugovorom o ortakluku ili drustvu gradanskog prava dvije se ili vife osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i imovine radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja.. Drustvo za zajednicko tecenje ili ortakluk postaje pogodbom, po kojoj dvije ili vise osoba pristaju na to, da uloze samo svoj trud, ili svoje stvari radi zajednicke koristi. Ortakluk nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili vise osoba uloziti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednickog cilja. Ortakluk nije pravna osoba. On je zajednica osoba i dobara, ali bez pravne osobnosti. Ugovorne se strane nazivaju ortacima, ali takoder i drugarima, part- nerima ih clanovima drustva. Po svojim karakteristikama ugovor o ortakluku je: konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka; neformalan, pa se moze sklopiti usmeno, pisano, stovise i konkludenlno (cesto izmedu supruznika). Iznimno, ugovor ce se morati sklopiti u pisanom obliku, kada se u imovinu ortakluka unose nekretnine One, naime, postaju suvlasnistvom ortaka, pri cemu je ugovor o ortakluku titulus. a upis u zemljisne knjige modus stjecanja. Svojevrsna je iznimka od neformalnosti i kad se ugovor odnosi samo na sadasnju ili samo na buducu imovinu. Tada je za valjanost ugovora potrebno naciniti popis unesene imovine i svaki njen dio opisati te naznaciti od koga potjece. Nije potrebno iskazivati vrijednost imovine;

uzajamno obvezan, sto podrazumijeva duznost svakog ortaka na ugovoreni nacin, osobito svojim ulogom, doprinositi ostvarivanju zajednickog cilja. Cinidbe se ne izmjenjuju izmedu ortaka, nego se slijevaju u jednu cjelinu radi ostvarenja cilja ortakluka. Svaki ortak moze tuzbom actiopro socio zahtijevati cinidbu odnosno ulog u svoje ime, ali za racun ostalih odnosno zajednicku imovinu. Cinidba (ulog) drugih ortaka nije protucinidba za vlastiti ulog, vec samo pretpostavka za ostvarivanje zajednickog cilja Za prava pojedinog ortaka, duznik su svi ostali ortaci, a za obveze pojedinog ortaka, vjerovnik su ostali ortaci Prema tome, ortak stoji prema skupu ortaka, a ne prema pojedinom ortaku; nap1atan, jer za svoj ulog kao cinidbu ortak dobiva udio u ortackoj imovini kao protucinidbu. Ima, medutim, misljenja daje ugovor o ortakluku besplatan, jer ortaci ne izmjenjuju cinidbe medusobno, vec da one sluze zajednickoj svrsi visestrani pravni posao; trajni obveznopravni odnos, sto kod otkaza nalaze postivanje otkaznog roka. Ortakluk, medutim, moze biti ugovoren i samo za jedan posao, ili jednu vrstu poslova. To su tzv. prigodna drustva. Konstitutivni elementi ortakluka Subjekti. Ortakluk mogu osnovati i fizicke i pravne osobe. Zajednicki cilj. Bitna znacajka i konstitutivni element ortakluka je njegov cilj koji se utvrduje ugovorom o ortakluku. Cilj mota biti dopusten i zajednicki. Dopusten je ako se ne protivi ustavu, prisilnim normama ili pravilima morala. Posljedica ne- dopustenosti cilja je nistavost ugovora o ortakluku. Cilj je zajednicki kad svaki ortak u njegovu ostvarenju vidi ostvarenje vlastita cilja i kad preuzme obvezu unaprijediti ga. Zajednicki cilj mora se i zajednicki ostvarivati bilo kojim oblikom zajednickog djelovanja. Ako se ortaci ne bi udruzili radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja, ne bi se radilo o ortakluku nego nekom drugom pravnom odnosu Ortakluk s ciljem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bio bi tzv. jocietas leonina i stoga nedopustiv Materijalni se cilj redovito sastoji u ostvarivanju i razdiobi dobitka, ali to moze biti i neka prednost u gospodarskom smislu, zabrana konkurencije i si Ortakluk moze imati znacajnu ulogu u gospodarskom zivotu, kao sto to pokazuje iskustvo u zemljama razvijenog trzisnog privredivanja Oblik ortakluka osobito je pogodan u trgovini na malo, obrtnistvu, udruzivanju pripadnika slobodnog zanimanja, u udruzivanju trgovackih tvrtki za zajednicku prodaju (interesne zajednice), u odvjetnistvu, lijecnickoj pr aksi i si. Ortakluk se opcenito smatra osnovnim obhkom personalnog udruzivanja i u nekim zakonodavstvima se njegova pravila supsidijarno primjenjuju na personalna trgovacka drustva (javno trgovacko i komanditno drustvo). Tako je i prema nasem Zakonu o trgovackim drustvima s tim da se odredbe o ortakluku primjenjuju supsidijarno na javno trgovacko drustvo i tajno drustvo (cl. 69,149) Na posredan nacin to je odredeno i vrijedi takoder za komanditno drustvo Primjer idealnog zajednickog cilja imamo kad se udruzi nekoliko glumaca amatera radi zajednickih priredaba; kad se vise osoba sloze pribaviti odredena materijalna dobra i darovati ih trecima i si. Zakljucno se moze reci da zajednicki cilj moze biti materijalne ih idealne naravi, a motivi egoisticki ili altruisticki. Zajednica osoba Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina, zahtijeva se da ima stanovitu, makar i posve labavu, organizaciju Stovise, u austrijskoj sudskoj praksi ucvrscuje se tendencija da se postojanje organizacije zahtijeva kao pretpostavka opstojnosti ortakluka. Zajednica osoba treba biti tako organizirana da svaki ortak moze ostvariti pravo na rijec, utjecaj i kontrolu. Ugovorom valja utvrditi nacine suradnje, obavjestavanje, nadzor, sudjelovanje u dobiti i riziku i dr U nedostatku ugovornih odredaba primjenjuju se dispozitivne odredbe zakona. Zajednica dobara (zajednicka imovina). Ortakluk redovito ima odredenu imovinu, pa i onda kad mu je cilj iskljucivo idealne prirode. Imovina ortakluka sastoji se od ortackih uloga, a naziva se glavnicom ih fondom ortakluka. Ulazu se stvari, prava, novac, rad i druga dobra. Ortak moze uloziti pojedine stvari i prava iz svoje imovine, a moze uloziti i' cjelokupnu svoju imovinu Ako ortak ulaze cijelu imovinu, pod njom se razumijeva samo sadasnja imovina Zeli h se uloziti i buduca imovina, to se mora u ugovoru izrijekom navesti. Buduca imovina obuhvaca samo stecenu, a ne i naslijedenu imovinu. Osim ortackih uloga u imovinu ortakluka ulaze i naknade za unistene, ostecene ili oduzete stvari iz imovine ortakluka, kao i sva imovina stecena tijekom poslovanja ortakluka. Imovina ortakluka ustvari je zajednicka imovina ortaka. Za vrijeme trajanja ortakluka ortak ne moze raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednicke imovine, niti moze zahtijevati njezinu diobu Ortaci su obvezni na jednake uloge, no moguce je i drukcije ugovoriti Nisu obvezni na naknadno povecanje uloga. Povecanje uloga moguce je samo uz pristanak ortaka. Ulogom koji se sastoji u stvarima, pravima ili novcu sijece se pravo na udio u glavnici ortakluka i ostvarenoj dobiti. Ortak koji ulaze samo rad, ima pravo na udio u dobiti, ali ne i na udio u glavnici, osim ako je vrijednost njegova rada procijenjena i izrazen&u novcu i ukljucena u glavnicil>-

Stvari koje se unose u oitakjuk mogu biti date na uporabu ili u vlasnistvo Stvari koje se predaju na uporabu (guoad usum) postaju neposrednim posjedom ortacke zajednice, ali ne ulaze u imovinu ortakluka. Naprotiv, stvari koje se predaju u vlasnistvo (guoad sortem) ulaze u imovinu ortakluka, ali ne postaju njegovo vlasnistvo, jer ortakluk nije pravna osoba Prema opceprihvacenom gledistu one postaju suvlasnistvo ortaka. Iitulus stjecanja je ugovor o ortakluku, a modus predaja stvari odnosno upis u zemljisne knjige, ako se radi o nekretninama. Poslovodstvo i zastupanje. U nacelu pravo je i duznost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u vodenju zajednickih poslova Poslovodstvo obuhvaca svaku mjeru, pravnu ili fakticnu, koja je povezana s ostvarivanjem zajednickog cilja ortakluka. Kako ce donositi odluke u svezi poslodavstva ortaci utvrduju ugovorom o ortakluku. U nedostatku ugovornih odredaba o tome, primjenjuju se pravila o upravljanju zajednickom stvari u suvlasnistvu. Razumije se, primijenit ce se odgovarajuca pravila iz Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Prema tim pravilima, koja su podrobnije objasnjena u stvarnom pravu, o poslovima redovitog upravljanja odlucuje se vecinom glasova, dok se za poduzimanje poslova koji premasuju okvir redovitog upravljanja zahtijeva suglasnost svih suvlasnika. Upucivanje na pravila o suvlasnistvu otvara pitanje sudjelovanja u poslovodstvu onih ortaka koji nemaju udjela u glavnici ortakluka, tj onih koji ulazu samo rad. Oni, naime, ne bi mogli sudjelovati u odlucivanju o poslovima U austrijskoj se literaturi zagovara rjesenje da oni imaju pravo sudjelovati, ali bez prava glasa. Ortaci mogu poslovodstvo ugovorom povjeriti jednom ili nekolicini ortaka. Takvu mogucnost predvida i ZOO Poslovodstvo se moze povjeriti i osobi izvan ortakluka Za to je potreban pristanak svih ortaka. Opseg prenesenih ovlastenja ortaci utvrduju ugovorom ih odlukom U dvojbi se uzima da je preneseno ovlastenje za poslove redovitog upravljanja. Buduci da se ortakluk temelji na medusobnom povjerenju njegovih clanova, ortak kome je povjereno poslovodstvo ne moze ga prenositi na drugoga ortaka ili trecu osobu Nazastupanje ortakluka prema trecima ovlasteni su svi ortaci, osim ako bi drukcije bilo ugovoreno Prema tome, za sklapanje pravnih poslova s trecima potrebna je suglasnost, izricita ili presutna, svih ortaka ili njihovih opunomocenika. Postoji uska veza izmedu ovlastenja na poslovodstvo i zastupanje. Ako je poslovodstvo povjereno odredenim osobama, tada se one, ako sto drugo nije ugovoreno, smatraju, prema ZOO (cl. 647g), punomocnicima Ugovorom bi se mogao svaki od ortaka kojima je povjereno vodenje poslova ovlastiti da sam poduzima poslove. Predvideno je, medutim, pravo svakog od ostalih ortaka ovlastenih na poduzimanje poslova da se usprotivi poduzimanju posla, pa se namjeravam posao u tom slucaju ne moze poduzeti Prava i obveze ortaka kojima je povjereno poslovodstvo ureduju se ugovorom o ortakluku.. U nedostatku ugovornih odredaba, primjenjuju se pr avila f ugovora o nalogu glede mogucnosti odstupanja od primljenih naloga i uputa i nacina izvrsavanja naloga. Ako je poslovodstvo povjereno nekolicini ortaka, odluke donose primjenom pravila o upravaljnju zajednickom stvari u suvlasnistvu. Ovlastenje na vodenje poslova moze biti oduzeto jednoglasnom odlukom ostalih ortaka zbog grube povrede povjerene duznosti, nesposobnosti za uspjesno vodenje poslova ili kakvih drugih vaznih razloga. S druge strane ortak kojem je povjereno vodenje poslova ortakluka moze otkazati poslovodstvo iz opravdanih razloga Pri tome je duzan dovrsiti poslove koji ne trpe odgadanje Ortak koji otkaze u nevrijeme ili bez opravdana razloga odnosno koji ne bi dovrsio neodgodive poslove, odgovara za stetu koju bi time prouzrocio ostalim ortacima. Prava i obaveze ortaka: a) Obaveza na unosenje uloga: Svaki je oitak duzan unijeti ugovoiom o ortakluku utvrdeni ulog koji se moze sastojati u svoti novca, stvarima, vrijednosnim papirima, patentima, autorskom pravu, know-how, ugovor imao isporuci i drugim imovinskim dobrima. Ulog se moze sastojati i u radu, pa i propustanju. Vrsta i visina uloga pojedinog ortaka moze biti lazlicito ugovorenu, npr ulog jednoga moze biti zemljiste, drugoga svota novca itd. Ako nije drukcije ugovoreno, ulozi trebaju biti jednaki odnosno jednake vrijednosti. Unosenje uloga ima karakter obveznopravne cinidbe Sto kao posljcdicu ima odgovornost za materijalne i pravne nedostatke objekta cinidbe b) Sudjelovanje u zajednickim poslovima. Kao clan jedne zajednice koja ima odredene obveze, ortak ima pravo sudjelovati u zajednickim poslovima. To pravo moze bid ugovorom o ortakluku ograniceno, npr prepustanjem poslovodstva jednom ili nekim ortacima, ali ne i potpuno uskraceno. Naime, u slucaju povjeravanja poslovodstva jednom ili nekolicini ortaka, ostali ortaci svoje sudjelovanje u poslovima ortakluka ostvaiuju pravom na izvjesce i polaganje racuna od strane poslovode, pravom na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ortakluka te pravom na odlucivanje o pitanjima koja ne spadaju u poslovodstvo, kao npr. o izmjeni ugovora o ortakluku, primanju novih ortaka, povecanju uloga, prenosenju ili oduzimanju poslovodstva, otpustanju poslovode, davanju smjernica za rad poslovode i sl. Ortaci kojima je povjereno upravljanje duzni su uredno voditi poslovne knjige, i poloziti racun o zajednickoj glavnici, prihodima i troskovima poslovanja Racun se polaze u rokovima utvrdenim u ugovoru, ili po prestanku ortakluka, ili, kod visegodisnjih poslova, godisnje. c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku Svaki ortak ima pravo na udio u dobiti i obvezu snosenja gubitka Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku troskova i zajednickih dugova ' I Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortackih uloga, tj glavnice Drugim rijecima, kad je glavnica dijelom ili u cijelosti izgubljena Udio pojedinog ortaka u dobiti i gubitku odreduje se prvenstveno ugovorom o ortakluku Mjerila za utvrdivanje udjela u dobiti i gubitku postavljaju ortaci autonomno Pri tome uzimaju u obzir ponajprije velicinu ortackog uloga, zatim ulozeni rad, vodenje poslova i sl. Ako ortaci ne utvrde udjele u dobiti i gubitku primjenjuje zakonska odredba prema kojoj svaki ortak ima, neovisno o vrsti i velicini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku.

Moze se dogoditi da ortaci odrede udjele samo u dobiti ili samo u gubitku, pa se postavlja pitanje udjela u gubitku (u prvom slucaju) odnosno u dobiti (u drugom slucaju) Po zakonu takvo utanacen je u dvojbi vrijedi i za dobit i za gubitak. Odgovornost za stetu. Ortak odgovara za stetu koju nanese drustvu svojom krivnjom. Steta moze nastati u obavljanju zajednickih poslova i neispunjenjem ugovornih obveza, npr. obveze unosenja ortackog uloga, obveze na suradnju, zabrane konkurencije Prema tome, radi se o stetama u okviru ortakluka Odgovornost se ne ogr anicuje samo na stete nanesene propustom paznje koju ortak pokazuje u vlastitim poslovima (ctdpa levis in concreto), kao sto je npr propisano u njemackom Gradanskom zakoniku ( 708) Ucinjena steta ne moze se poravnati kompenzacijom s koristi koju je ortak na drugi nacin pribavio ortakluku, npr. izvrsavanjem svojih obveza. Kompenzacija stete s koriscu (compensatio lucri cum damno) dopustena je samo ako bi ortak samovlasno poduzeo neki novi posao, tj posao izvan djelatnosti ortakluka, kojim je s jedne strane ostvarena steta, I s druge i odredena kor ist Odnos prema trecima i zabrana konkurencije O odnosima prema trecima bilo je vec govora u svezi s poslovodstvom i zastupanjem Ovdje jos nekoliko napomena Nije dopusteno ortaku da pravnim poslom s trecom osobom obvezuje ortakluk bez izricitog ili barem presutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomocnika Takodet nije dopusteno ortaku poduzimati posao s trecima kojim bi se, radi svoje vlastite koristi, ugrozilo postizanje zajednickog cilja ili nanijela steta ortakluku (zabrana konkurencije) Trazbine i dugovi ortakluka prema trecima ravnaju se prema opcim ob- veznopravnim pravilima koja vrijede za obveze s vise duznika ili vjerovnika Prema ZOO duznik ortakluka ne moze staviti u prijeboj syoju trazbinu koju ima prema nekom od ortaka Ako bi treci imao Uazbinu prema nekom od ortaka tada ga ne bi mogao prebiti s trazbinom koju ima prema ortakluku, osim ako je bio savjestan, tj da nije znao niti morao znati da trazbina pripada imovini ortakluka. Njemu se, naime, u tom slucaju ne bi mogao staviti prigovor da trazbina pripada ortak- luku Istup i iskljucenje ortaka. Ortak moze istupiti iz ortakluka u svako doba, osim u nevrijeme ili na stetu ostalih ortaka. Ako je ortakluk ugovoren na odredeno vrijeme moze se otkazati prije isteka tog vremena samo iz vaznih razloga, npr. povrede bitne obveze od strane drugog ortaka, nemogucnosti ispunjenja obveze zbog smrti ili istupa ortaka od kojeg je zavisilo obavljanje poslova ortakluka i sl. Nistava je ugovorna odredba kojom bi se iskljucilo ili ogranicilo pravo istupa iz ortakluka Ortak moze biti i iskljucen iz ortakluka ako za to postoje vazni razlozi. Npr povreda bitne obveze iz ugovora o ortakluku, stecaj ortaka, potpuni ili djelomicni gubitak poslovne sposobnosti, gubitak povjerenja zbog ucinjenog kaznjivog djela i sl. Ortak koji je istupio ili je iskljucen iz ortakluka ima pravo na udio u dobiti nastaloj do dana istupa, ali i obvezu snasanja gubitka nastalog do dana iskljucenja Kao dan istupa uzima se dan kad je data izjava o otkazu, a dan iskljucenja je dan kad je odluka o iskljucenju priopcena or taku Prestanak ortakluka Ortakluk prestaje: zavrsetkom posla povodom kojega je ortakluk ustanovljen, kao i kada se poduzeti posao ne moze dalje nastaviti, npr. uslijed nemogucnosti daljnje proizvodnje onog proizvoda koji je predmet poslovanja ortakluka;
c) d) e) 1.

kada propadne cijela glavnica:

I istekom vremena na koje je ugovor o ortakluku sklopljen; 7 sporazumom ortaka; smrcu, prestankom postojanja ili istupom jednog ortaka ako se ortakluk sastojiod samo dvije osobe Ako se ortakluk sastoji od vise osoba, predmnijeva se da ostali ortaci zele nastaviti ortakluk medu sobom Ortacka prava i obveze u nacelu ne prelaze na njegove nasljednike, osim kad su ugovorom o ortakluku obuhvaceni i nasljednici ortaka. Ako prihvate nasljedstvo obvezni su nastaviti ortakluk Ta se obveza ne odnosi na nasljednike nasljednika 6. Dioba zajednicke imovine Nakon sto je ortakluk prestao pristupa se diobi zajednicke imovine ortaka ZOO ima relativno detaljno razradena pravila o diobi zajednicke imovine i uputu na supsidijarnu primjenu propisa o razvrgnucu suvlasnicke zajednice Ponajprije se iz zajednicke imovine izdvajaju stvari koje su date na uporabu i vracaju ortaku, ali bez prava na naknadu za pogorsanje uslijed redovite uporabe Takoder nema naknade ako je stvar slucajem propala. Potom se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka, pri cemu se dio ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja

You might also like