Prodaja ie ugovor koiim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odredeni objekt, a kupac se obvezuje

za prepu fteni objektplatiti odredeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Prodaja, koja se do ZOO-a najcesce nazivala kupopr odajom, u prvom je iedu konsenzualni ugovor To znaci da posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom ugovornih strana o prepustanju objekta uz odredenu cijenu Stoga kod prodaje prepustanje objekta odnosno, uze, predaja stvari ne spada u akt sklapanja, nego u akt ispunjenja ugovora. Prodaja je obveznopravni ugovor, i to dvostrano obvezni ugovor. Sklapanjem prodaje strane namjeravaju zasnovati odredene obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena cinidbe i protucinidbe. Kod obveznopravnih su ugovora u nacelu akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski odvojeni. Stoga i kod prodaje prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da ce za to platiti odredenu cijenu. Razumije se da obvezi prodavatelja na drugoj strani odgovara pravo kupca, i obratno. Prodavatelj je ovlasten traziti cijenu, a kupac je pak ovlasten traziti prepustanje objekta. Stoga prodaja spada medu dvostranoobvezne, i to recip'rocn e ugovore, za koje je karakteristicno da u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i duznik. Nazivaju se i sinalagmaticnim ugovorima. Ako se prodaja promatra s gledista odnosa cinidbe i protucinidbe, uvrstava se medu naplatne pravne poslove, za koje je bitno da se za cinidbu trazi protucinidba. Buduci da je prodaja najcesci posao dnevnog zivota, jer je najpogodniji pravni instrument za kolanje stvari u prometu, nastoji se u svakom pravnom poretku omoguciti brzo i Iako sklapanje takvog ugovor a Stoga je za prodaju glede oblika usvojeno nacelo neformalnosti. No, iako je i u nasem piavu prodaja u nacelu neformalan pravni posao, ipak ima slucajeva kada se zbog posebnih razloga trazi oblik i za taj posao Tkko se odredbom iz cl. 455. ZOO-a odreduje da ugovor o prodaji nekretnina koje pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svojega redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pisanom obliku (npi prodaja stanova izgradenih za trziste) Uzimajuci u obzir i druge propise p prometu nekretnina moze se zakljuciti da se za kupoprodaju nekretnina uvijek zahtijeva pisani oblik. Pisanije oblik propisan i za ugovor o prodaji s obrocnim otplatama cijene. Prodaja je nadalje kauzalan posao. Kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha prodaje jest stjecanje prava vlasnistva na stvari. Medutim, ako je kupac bila drustvena pravna osoba, kauza, razumije se, nije mogla biti stjecanje prava vlasnistva Prema ZOO-u kupac bi u tom slucaju stekao pravo raspolaganja. Ako je objekt kupoprodajne cinidbe neko pravo, tada je kauza ili cilj kupoprodaje u tome da kupac doista postane nositelj tog prava. Kao sto kod svakog kauzalnog ugovora, isto tako i kod prodaje kauza lezi izvan samog pravnog posla Kupoprodaja je samo pravni instrument pomocu kojega se kauza ostvaruje. Medutim, po nasem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jos ne postaje vlasnikom stvari Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruci. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio (Ovdje ne uzimamo u obzir posebne slucajeve stjecanja vlasnistva od nevlasnika). Prema tome, po nasem je pravu kupoprodaja samo osnova za stjecanje prava vlasnistva. Sklapanjem kupoprodajnog ugovora nastupaju za stranke samo obveznopravni ucinci. To istodobno znaci da i subjektivna obvezna prava koja nastaju za strane u kupoprodajnom odnosu djeluju samo izmedu njih samih, dakle relativno. Kupac moze traziti izrucenje stvari samo od prodavatelja, a ne i od nekog treceg koji u poslu nije sudjelovao. OBJEKTI PRODAJE Objekti prodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nistav Valjana je prodaja buduce stvari (npr stvari koja jos nije izradena, ploda koji ce tek nastati) Rijec jeo kupnji nadanih stvari (emptio rti speratae). Karakteristicno je za tu kupnju da kupac nije duzan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa se moze reci da je to kupnja pod odgodnim uvjetom. Nastane li stvar u manjoj kolicini od ocekivane, kupac placa stvarnu kolicinu, No kupac moze pristati na bezuvjetnu kupnju buduce stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj kolicini od ocekivane (npr. kupnja godisnjeg uroda jabuka s odredene plantaze). Ta se kupnja naziva kupnjom nade (emptio spei). Rizik koji time preuzima, kupac kompenzir a ugovarajuci pausalnu cijenu i ocekujuci da stvar nastane u kolicini i kvaliteti vecoj od placene cijene. Ugovor o prodaji stvari koja je u casu njegova sklapanja bila propala je nistav. Ako je stvar samo djelomicno propala, kupac moze raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snizenje cijene Iznimno nema pravo na raskid ako djelomicna propast ne smeta ostvarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obicaj u pravnom prometu Kupac u tom slucaju zadrzava pravo na snizenje cijene. Medu stvarima treba razlikovati pokretnine od nekretnina a) Pokretnine su najcesci objekt prodaje Medu njima su najbrojnije one koje se nazivaju robom b) Nekretnine su takoder objekt prodaje, no u svezi s njima moguca su odredena ogranicenja po vrsti i velicini, sto valja imati na umu. Zahvaljujuci promjenama u drustvenom i pravnom sustavu, o kojima je bilo rijeci u Opcem dijelu i Stvarnom pravu (objekti prava vlasnistva), veci dio ogranicenja je otpao napose ona koja su se odnosila na prijelaz iz diustvenog vlasnistva u rezim prava vlasnistva c) Prava takoder mogu biti objekti kupoprodaje Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna Na primjer, trazbine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnistva

Piodati se moze i pravo koje je sporno s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogopiimac kupio takvo pravo bio nistav, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava Nistav bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa kojega bi sud dosudio njegovu nalogodavcu Buduci da je po svojoj definiciji skup prava, nema zapreke da se kao objekt kupoprodaje pojavi i imovina, jer medu ostalim jedna od fiinkcija imovine upravo i jest u tome da kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo . kolati u prometu Za objekt kupoprodaje trazi se da bude odreden ili bar odre d i v. Objekt je odreden ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species. Obiekt je pak odrediv ako se naknadno moze individualizirati, a da se za to ne moia medu istim strankama sklapati novi pravni posao. Najcesci slucaj naknadne odredivosti javlja se kod kupoprodaje robe kojoj u casu sklapanja ugovora jos nije tocno odredena kakvoca. Za naknadnu odredivost kakvoce robe izradena su u prometu posebna pravila o kojima ovdje ne govorimo. KUPOVNA CIJENA Cijena je vrijednost stvari izrazena u novcu Kupovna cijena je novcani ekvivalent koji kupac daje piodavalelju za prepusteni objekt kupoprodaje Za kupovnu gjenn zahtijevaju se ove tri karakteristike: Cijena mora biti Izrazena u novcu, To ne moia biti gotov i dobrojen novac. Cijena se ne smije sastojati u stvar ima, jer u takvom slucaju ne bismo imali posla s kupoprodajom, nego sa zamjenom Medutim, ako se cinidba jedne strane sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijcna (novac) jednaka ili veca od vrijednosti stvari. Na primjer, A. kupuje motorkotac od B-a i daje B-u 50 000 kuna i svoj obicni bicikl Iz toga se vidi da se po nasem pravu pogoduje kupnja, a ne zamjena Cijena moia biti odredena ili odrediva.. Cijena je odredena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu. Cijena je pak odrediva kad ugovor sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih se naknadno moze odrediti Moze se npr. ugovoriti tekuca cijena na odredenom trzistu i u odredeno vrijeme ili odredivanje cijene povjeriti trecoj osobi Kad strane ugovore tekucu cijenu bez naznake vremena i mjesta, kupac treba platiti cijenu utvrdenu sluzbenom evidencijom na trzistu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje Ako takve evidencije nema, tekucu cijenu treba utvrditi s pomocu elemenata koji se prema obicajima trzista uzimaju za utvrdivanje cijena Tekuca cijena, (pojam preuzet u ZOO iz Jednoobraznog zakona o medunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvar i (1964 ), u biti je trzisna cijena odnosno cijena koja se sluzbeno evidentira za odredenu vrstu stvari. Ako su strane povjerile odredivanje cijeni trecoj osobi, a ona je nece ili ne moze odrediti, smatra se, ako u tom slucaju strane naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor, da je utvrdena tzv. razumna cijena. Pod jazumnom cijenom podrazumijeva tekucu cijenu uvrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moze utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slucaja. Ugovor u kojem cijena nije odredena, niti sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih bi se mogla odrediti, ne proizvodi pravne ucinke, sto znaci da je nistav. Iznimka je ugovor o prodaji u privredi (trgovacka prodaja) koji zbog neodredenosti odnosno neodredivosti cijene nece biti nistav, jer ce kupac u ) tom slucaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovno naplacivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu. c) Cijena ne smije biti protuzakonita Naime, ako je cijena odredena propisom, pa se ugovori visa cijena, ugovor je valjan, samo vazi propisana, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac vec isplatio visu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika (cl. 463 ZOO-a) OBVEZE STRANAKA Kod stranackih obveza najprije treba uociti obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: obveze do casa predaje i obveze nakon izvrsene predaje. a) Duznosti prodavatelja do casa predaje. U prvom redu prodavatelj mora stvar do casa predaje brizljivo cuvati. Zatim je mora pr edati kupcu u "slobodan posjed" kako je ugovoreno, tj sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadnostima, i to u pravo vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u casu sklapanja ugovora Pri kupoprodaji osobito je vazan cas predaje stvari, jer u tom casu na kupca prelazi odgovornost za rizik. Odgovornost za rizik znaci odgovornost za slucajnu propast ih ostecenje stvari Treba, naime, imati na umu da je kupnja kauzalni pravni posao, te da je cilj kupnje stjecanje vlasnistva odnosno stjecanje nekog drugog prava, ako je ono bilo objekt kupoprodaje Buduci da se kauza ne ostvaruje samim sklapanjem kupoprodaje, nego istom njezinim ispunjenjem, moguce je da prodavatelj ne prenese na kupca ono pravo koje je kupac namjeravao dobiti Ako, npr. prodavatelj nije bio vlasnik stvari, ne moze usprkos valjanoj kupoprodaji prenijeti na kupca vlasnistvo Medutim, cim je predao stvar kupcu, na njega je presla odgovornost za rizik bez obzira na to je li samo vlasnistvo preslo ili nije. Slicna je situacija ako si je prodavatelj privremeno pridrzao pravo vlasnistva, u pravilu, zato da bi time primorao kupca da mu u odredenom roku plati kupovnu cijcnu (pactum reservati domina) Upravo zbog njezina velikog znacenja, predaju ili, bolje, cas predaje, treba tocno utvrditi

Ovdje se mozemo osloniti na ono sto smo govorili u stvarnom pravu o tradiciji i vrstama tradicije Prema tome, prodavatelj je izvrsio obvezu pr edaje u trenutku kad je kupcu urucio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moze preuzeti Kod tradicije transportom predaja se smatra izvrsenom u trenutku urucenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu Premda je to receno prije, napominjemo da rizik moze prijeci na kupca i prije predaje, a to ce biti u slucaju njegova zakasnjenja Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatrazio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Medutim, dok je ne vrati prodavatelju, duzan ju je cuvati paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakasnjenja kupca stvai ostala kod prodavatelja, a rizik presao na kupca. Suglasno nacelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duzan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu odnosno ako to nije spreman uciniti. Medutim, kupac nije duzan isplatiti dicnu prije nego sto je imao mogucnost pregledati stvar Drukcije moze biti samo ako je tako ugovoreno, uobicajeno ili propisano. d) Duznosti prodavatelja nakon predaje Nakon zavrsene predaje odnosno prijenosa prava nisu jos uvijek prestale obveze prodavatelja Naime, nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.. Ovdje ne bismo ponavljali ono sto je u Opcem dijelu obveznog prava receno o toj odgovornosti, jer sve sto je tamo izlozeno, vrijedi i za ugovor o prodaji e) Duznosti kupca. U kupoprodajnom ugovoru ima i kupac odredene obveze Osnovne su preuzimanje stvari i isplata cijene. Preuzimanje stvari ukljucuje poduzimanje potrebnih radnji nuznih za ispunjenje predaje i odnosenje stvari Ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar koja mu je ponudena na predaju na ugovoren ili uobicajen nacin, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nece isplatiti cijenu. Medutim, ipak je njegova temeljna obveza da plati kupovnu cijenu. U pravilu, kupovna cijena placa se odjedanput Prema tome placanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mota biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odredenom mjestu, na odredeni nacin i u odredeno vrijeme. Ti modaliteti isplate prvenstveno se odreduju ugovorom, ali ako to nije ucinjeno, a nema ni drukcijih obicaja, isplata cijene treba uslijediti u casu •i u mjestu u kome treba ispuniti predaju stvari. No ako se cijena ne mora platiti u casu predaje stvari, tada se placa u prebivalistu odnosno sjedistu prodavatelia. POSEBNE VRSTE PRODAJE Prodaja kao najredovitiji i najprikladniji pravni instrument koji sluzi za razmjenu dobara pomocu novca ne javlja se samo u dosad opisanom tipu obveznopravnog ugovora. U prometu su izgradene razne varijante kupoprodajnog ugovora a) Prodaja s pravom prvokupa. Pravo prvokupa je pravo odredenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluci da ie proda To znaci da je vlasnik stvari opterecene prvokupom samo duzan da najprije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa Ovlastena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadrzaj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda trecemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duzan, ako se zeli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u ioku od mjesec dana, racunajuci od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trecoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duzan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trecom osobom, ili je poloziti kod suda Ako kupac nije postovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trecemu i na njega prenio pravo vlasnistva ne obavjestavajuci o tome prodavatelja, prodavatelj moze u roku od sest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da Vse prijenos ponisti i njemu proda stvar pod istim uvjetima Sa svojim ce <zahtjevom uspjeti samo ako je treci znao ili mu nije moglo ostati nepoznato 'da prodavatelj ima pravo prvokupa. Krajnji rok u kojem prodavatelj moze ostvarivati svoje pravo prvokupa je pet godina od dana prijenosa vlasnistva na trecega Nakon isteka toga roka pravo prvokupa prestaje. Napominjemo da se pravo prvokupa moze ugovoriti najvise za pet godina od dana sklapanja ugovor a. Ugovoreni dulji tok svodi se, prema st 2 cl 531 ZOO-a, na rok od pet godina. jT Ugovorom zasnovano pravo prvokupa je strogo osobno pravo koje se ne / moze ni otuditi ni naslijediti Zbog povrede prava prvokupa ne moze se ponistavati prisilna javna prodaja, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi (npr zemljisnoj knjizi) Pravo prvokupa moze biti zasnovano i propisom ukorist nekih osoba Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograniceno Nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijesteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima. U protivnom imaju pravo zahtijevati ponistenje prodaje. Nazadkupnja. To je takva vrsta prodaje kod koje si "prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrzava pravo da prodanu stvai za unaprijed odredenu cijenu opet otkupi. Tu odluka lezi kod prodavatelja Kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivsem prodavatelju > Nazadkupnja je pravo koie pripada prodavatelju samo za njegova zivota. To se pravo moze upisati u zemljisne knjige Nazadprodaja. To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ih nakon odredenog vremena za unaprijed odredenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Tu odluka lezi kod kupca. To se pravo moze intabulirati.

kupac je duzan platiti prodavatelju punu cijenu Kupac stjece pravo vlasnistva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene U tu svrhu nije potrebna neka posebna izjava prodavatelja. titulus i modus Ostalo je jedino da se isplati cijena kao odgodni uvjet stjecanja pr ava vlasnistva Zadrzanje prava vlasnistva ima ucinak prema kupcevim vjerovnicima samo ako je izvrseno u obliku javno ovjerene isprave. u odredenim vremenskim razmacima. prema ZOO-u. teret protivnog dokaza je na prodavateliu Ako je pak izostala predaja. Propadne li stvar slucajno. bilo na osnovi raskida ugovora zbog zakasnjenja odnosno neisplate cijene. prodavateljevo pravo vlasnistva prestaje. ukljucivo pravila OGZ-a. njihov broj i njihovi rokovi U korist kupca statuirana su dva nesumnjivo vazna prava . odnosno kupnje za gotovo. sto ce u pravilu biti ugovor o prodaji U protivnom kupcevi se vjerovnici mogu namiriti i iz kupljene stvari g) Kupnja na pokus (emptio adgustum) Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanacenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom daje isproba i utvrdi odgovara li njegovim zeljama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora. i to cist. jer je njegova volja za prijenosom prava vlasnistva izrazena ugovorom o prodaji. strojeva. Dode li do slucajnog ostecenja stvari. u posljednja dva slucaja prodavatelj moze traziti isplatu cijelog ostatka cijene. a kupceva tek nakon isgunjenj<Luvjetaodnosno kad izjavi da stvar prima. a k tome velika je vjerojatnost da ce poslije probe otpasti prigovori zbog materijalnih nedostataka stvari Dvije su varijante kupnje na pokus . bitni su sastojci ukupan iznos svib obrocnih otplata.vlasnistvo prednika. sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. a kupac duguje ugovorenu cijenu. a kupac je duzan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru. kupnja na trznici. takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. moze sve dok mu cijena ne bude isplacena zahtijevati povrat stvari. Kao sto vidimo. i z i k slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. naime. Prodavatelj ce sa svoje strane imati interes u dokazivanju deklarir anih svojstava stvari. Prodavatelj. nego samo vracanje vlastite cinidbe e) Prodaja s obrocnim otplatama cuene. kao i kad dode u zakasnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate poslije pocetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vise od cetiri. ugovorom o prodaji pokretne stvari s obrocnim otplatama cijene obvezuje se prodavatelj da preda kupcu odredenu pokretnu stvar prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima. sto je prihvacala i teorija i sudska praksa.Realna prodaja. ali je prije toga zahtjeva duzan kupcu ostaviti naknadni r ok od petnaest dana f) Prodaja s pridtzajcin prava vlasnistva (pactum reservati dominu) 0 prodaji s pridrzajem prava vlasnistva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadizi piavo vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu. Osim stvari i cijene. U prometu je prakticirana na temelju nacela dispozitivnosti. Opcenito se drzi da prodaja nekretnina uz pridrzaj prava vlasnistva nije spojiva s nacelima zemljisnoknjiznog prava. Ako stvar NIJE PREDANA kupcu. ZOO je rijesio tako sto je tu mogucnost rezervirao iskljucivo za prodaju pokretnih stvari. Druga je karakteristika toga ugovora u odstupanju od nacela istodobnosti ispunjenja cinidaba. ex lege je nistava. Ne obavijesti H kupac . objektom kreditne prodaje moze biti samo pokretna stvai. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku. Svrha joj je povecati sigurnost naplate cijene kao element uspostave ravnoteze interesa izmedu prodavatelja i kupca. Takoder se propisuju i bitni sastojci ugovora. specijalnih materijala i si) glede kojih ce kupac imati potr ebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi. nije poznavalo tu vrstu prodaje. a treca da se moze koristiti samo ako je kupac fizicka osoba Za valjanost ovoga ugovora ZOO propisuje pisani oblik.pravo na odustanak od ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. kupac ne moze traziti ispunjenje. Klauzula o odustanku mora biti unesena u ispravu o ugovoru (pod prijetnjom nistavosti!) s tim da kupac moze odustati od ugovora ako to u pisanom obliku priopci prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja ugovora Kupac se ne moze unaprijed odreci toga prava Kupac se moze uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene. iznos pojedinih otplata. U prometu ima odredenih stvari (uredaja. bilo vlasnickom tuzbom (reivindikacijom).bez predaje i s predajom stvari kupcu. bez ugovornih kamata i troskova Svaka suprotna odredba u ugovoru. Kod takve je kupoprodaje stranacka namjera upravljena na neposrednu izmjenu cinidbe i protucinidbe (npr. Ova je prodaja osobito prikladna pri prodaji s obrocnom isplatom cijene. Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja ugovora. sto su redaktori ZOO-a ocito prihvatili -HR. Nase obvezno pravo do ZOO (cl. kupnja od nepoznate osobe itd ) Karakteristike te prodaje su slijedece Ako kupac za gotovo tvrdi da je 1 platio. Umjesto raskida. Osnovni mu je ekonomski smisao poticanje prodaje odredene robe kreditiranjem kupca Prema definiciji iz ZOO-a. kupnja iz automata. U komercijalnoj praksi taj je ugovorvrlo rasiren i poznat pod nazivom kreditne prodaj e i 1 i prodaje na kredit. prodavatelj je duzan omoguciti mu ispitivanje stvari. 540-541). Dvojbu o tome moze li se i u ugovor o prodaji nekretnine unijeti klauzula o pridrzaju pr ava vlasnistva. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s pocetnom otplatom. Tu su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasnistva .

j) Prodajni nalog Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obve. Ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ih do proteka razumnog roka. prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga sto mu je poznato o kupcevim potrebama Odluci li se sam izraditi specifikacijurprodavatelj je duzan upoznati s njome kupca i ostaviti mu razuman tok da izradi drukciju specifikaciju ili prihvati onu koju je nacinio prodavatelj. duzan je vratiti stvar prodavatelju. OGZ ga je uredio kao nalog prodaje (§§1086-1089) U nasem obveznom pravu do ZOO-a (cl 554 -556 ) nije bio zastupljen Po svemu sudeci prodajni nalog kao vr sta ugovor a kojim se u prodaji robe angazira netko drugi. Ta vrsta prodre prikladna je u prodaji vecih kolicina industrijske robe kad je unutar kupljene kolicine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike. h) Prodaja po uzorku ili modelu. Bez takve specifikacije prodavateljeva cinidba nije dovoljno odredena da bi je mogao uredno i pravodobno ispuniti. Naime. odredi oblik. prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke. prodati za odredenu cijenu i u odredenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda odredenu cijenu nalogodavcu do odredenoga roka. nema vece prometno znacenje. vrsti kovine i si. a ta se druga obveze da ce joj kao protucinidbu dati neku drugu svoju stvar. prosuduje se prema pravilima o odgovornosti za neispunjenje obveze U tom slucaju kupac moze zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu stete. prodajni nalog je u biti realni ugovor. 2 Objekt ugovora Objekt zamjene mogu hitisve stvari koje su u prometu Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. Mogao bi se koristiti npr. Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome sto ne nastaje samim sporazumom stranaka. sto znaci da kupac moze zahtijevati ispunjenje prema uzorku ili modelu. a ako takvog nema. Medu objektima zamjene poseban polozaj ima novac. Medutim. u prodaji novina preko kolportera i knjiga preko knjizara i putujucih trgovaca. profilu. Po svojoj konstrukciji. dru g i da je ugovor o pu. izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i pribliznog odredivanja svojstava stvari Prema ZOO-u (cl.primcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja. iako se rjesenje pretezito prihvaca i u usporednom obveznom pravu. asortiman ih koju drugu pojedinost kupljene stvari. dok ne plati cijenu.prodavatelja u roku koji je utvrden ugovorom ili obicajem. Pojam Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezru ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveze predati drugoj strani odredenu stvar. ZAMJENA (RAZMJENA) 1. ali tek nakon isteka toka za prodaju posto nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrdene cijene nalogodavcu. nakon sklapanja ugovora. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duzan predati kupcu stvar jednaku uzorku ih modelu. njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moze opozvati. njihovoj duljini.zuje pokretnu stvar. ako se radi o ugovoru u privredi. cetvrti da je podvrsta ugovora o nalogu Usprkos slicnosti i nekim zajednickim elementima sa svakim od spomenutih ugovora. ili snizenje cijene ili raskid ugovora te naknadu stete U ostalim slucajevima prodaje koja se obicno naziva gradanskom prodajom. pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ih ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se daje ostao pri ugovoru.nomocstvu. prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogucnosti opoziva. Suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine slucajne propasti ili ostecenja premdanj ome ne moze raspolagati sve dok mu ne bude vracena Ocito je da predaja stvari nalogo. boju itd. nego od rezultata strucnog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrdenu upotrebu. Nema sumnje da taj ugovor postaje ugovorom o prodaji. dok vlasnistvo stvari zadrzava nalogodavac. Naime. inace odgovara za stetu Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari predane kupcu snosi pro. moze se prepustiti kupcu da naknadno dostavi prodavatelju specifikaciju o vrsti djevi. mjeru. Prodajni nalog je kao zaseban ugovor poznat jos u pandektnom pravu pod nazivom contractus aestimatorius. kad se ugovori prodaja 10 tona metalnih cijevi. i) Prodaja sa specifikacijom. Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi pretezito sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji. Predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom. niti je vrati u tom roku. koju mu je predao nalogodavac. t r e c i da je komisioni ugovor. nego tek predajom stvari." davatelj do kupceve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duzan vratiti stvar Moguca je kupnja i uz tzv. ne mora se uvijek raditi o zamjeni . smatra se da je on kupio stvai. velicinu. sadrzaju i svrsi prodajni je nalog najblizi prodajnoj komisiji. Buduci da nema obveze na predaju stvari. promjeru. Postavlja se medutim pitanje kakav je to ugovor ako ne dode ili dok ne dode do promjene odnosno novacije u ugovor o prodaji? Odgovori su razliciti Jedni nalaze da je to modificirana kupoprodaja. onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj. ako se zamjenjuje novac za novac. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje i nahodenja kupca. 5. odgovornost prodavatelja za isporuku stvari koja nije jednaka uzorku ili modelu. Na primjer. Sutnja se ovdje tumaci kao pristanak Izjavi li kupac da ne prihvaca kupnju.38) sankcije za odstupanje od jednakosti s uzorkom ili modelom zavise od pravnog karaktera prodaje. Prodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije. smatra se da je odustao od ugovora Ako je stvar predana kupcu do odredenog roka radi isprobavanja.

nego u predaji neke druge stvari.vora vremenski odvojen od akta ispunjenja Za takvo se darovanje trazi oblik javnobiljeznickog akta Naprotiv. npr. ili se pak radi o realnom darovanju. nego besplatan posao. Karakteristike. moze i energija biti objekt darovne cinidbe b) Osim stvari darovati se mogu i prava Pritom je vazno da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosim Na primjerTugovor kojim se osniva personalna sluznost jest stvarno darovanje prava plodouzivanja. Darovanje moze biti ili konsenzualan ili realan ugovor Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. Darovanje je ugovor koji se moze opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. potreban je pisani oblik Opoziv darovanja. valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovica buduce imovine 5 Oblik darovnog ugovora. pravnim poslom opce naravi. Isto tako. za valjanost ugovora potreban je pisani oblik g) Prijelaz rizika Kao i kod prodaje i ovdje se postavlja pitanje prijelaza rizika. obdarenik) neku imovinsku korist.Zamjena je kauzalni pravni posao Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnistva Ugovor o zamjeni redovitoneformalan. Darovanje je u prvom redu ugovor. Kao objekt darovne cinidbe mogu se u prvom redu javljati stvari i to sve stvari. Zato se dolar ne zamjenjuje za kune. Kod konsenzualnih je darovanja (obecanje darovanja) akt sklapanja ugo. jer razliciti pravni poslovi mogu poprimiti karakter darovanja. Medutim. kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja. a druga se strana obveze da ce takoder dati domaci novac. darovatelj ne moze to pravo dalje prenijeti. nego se kupuje za kune. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. To znaci da darovatelj nije morao uciniti odredenu cinidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu cinidbu. Na primjer. niti se moze traziti protucinidba. A i B sporazumiju se da ce zamijeniti A-ov bicikl za B-ov radio-aparat . Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno. sadasnje i buduce Na primjer. Animus donandi ("namjera darovanja) znaci da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti. jer je ono na njegovoj strani neprenosivo. DAROVANJE a) Opce napomene. Razumije se. nego o kupoprodaji. Animus donandi ne treba poistovjecivati s kauzom Kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnistva ili nekog drugog imovinskog prava. Buduci da medu stvari u pravnom smislu spadaju danas i razni oblici energije. Stoga vracanje zastarjelog duga nije darovanje. sto znaci odgovornost za slucajnu propast objekta cinidbe Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. a druga dukate f) Karakteristike ugovora Zamjena je naplatni pravni posao. samo sto se naplata ne sastoji u novcu. Na primjer. u banci razmijenim novcanicu od 100 kuna za 10 novcanica po 10 kuna Medutim. Vidjeli smo vec u Opcem dijelu da ni darovanje pod nalogom (donatio sub modo) nije naplatan. a to znaci da je za 7 perfekciju posla potreban prihvat obdarenoga Nitko se ne moze obdariti f protiv svoje volje a) Darovanje je besplatni pravni posao. u nacelu ne trazi odredeni oblik Ali ako se radi o darovanju nekretnina. posudba ekonomski nije nista drugo nego darovanje uporabe2 b) Pojam darovanja. To znaci da se za cinidbu ne trazi. a kod kojega je objekt zamjene bilo tzv. prema pravnom pravilu. Tako. bar sto se tice kauze. tada je za prijelaz rizika odlucan ugovoreni trenutak za predaju.Ako obje strane zamjenjuju domaci valutni novac. Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to radi li se o konsenzualnom darovanju (darovanje bezprave predaje). jedna strana daje kune. ali takav koji vise ne sluzi kao mjerilo vrijednosti. ako se radi o zamjeni nekretnina. Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimac. Medutim. mogu se darovati plodovi. Ti razlozi su: . a ne o zamjeni Na primjer. Objekt darovne cinidbe moze biti i imovino Medutim. ako je zamijenjena stvar slucajno pr opala ili je stavljena izvan prometa u casu sklapanja ugovora E smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Kao primjer zamjene prava navodimo ugovor o zamjeni stana koji je bio ureden u bivsem Zakonu o stambenim odnosima iz 1974 g. Darovanje smatraju neki teoreticari tzv. radi se o zamjeni. radi se o kupnji. a daroprimcu se moia darovanjem njegova imovina povecati . stanarsko pravo (pravo trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu). a ova to prihvaca. Objekti darovne cinidbe. a druga strana obeca da ce za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni. nego ispunjavanje obveze koja je jednom preuzeta ugovorom.

zakupnik ima pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju koristenja . a ne na koristenje kao kod zakupa Tako su u ZOO usle samo opce odredbe o zakupu koje se. -odrzavati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj o svom trosku. ZOO ne poznaje ugovor o najmu.matelj prema darovatelju mora biti kaznjivo po kaznenom zakoniku). za to je darovanje potreban oblik javnobiljeznickog akta. uzufruktuar). ometah koristenje stvari u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme Ako je koristenje stvari zbog popravaka u stanovitoj mjeri ograniceno. jer su npr okolnosti nalagale neodgodivu intervenciju.opoziv zbog oskudnosti. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom. cija je osnovna karakteristika davanje stvari na uporabu (bez crpljenja plodova). rezim ugovora o najmu stana. opoziv zbog nezahvalnosti daroprimca (djelo koje je ucinio daropri. opoziv zbog ostecenja vjerovnika Ako je darovanje ucinjeno sa svrhom da se time ostete darovateljevi vjerovnici. jedna se od vise poslovnih prostorija ne moze koristiti. SljunCaia. opoziv dolazi u obzir samo ako obdareni jos ima objekt ili njegovu vrijednost. kao sto cemo vidjeti. ciscenje i si. sto znaci da ce odredbe ZOO-a o zakupu doci u obzir tek podredno. cine razlicitim od ugovora o zakupu. premda potrebni. filmovi) Medutim. povrede nuznog dijela i zbog naknadno rodene djece. Od te obveze izuzimaju se sitni popravci koje zahtijeva redovita uporaba stvari. Stovise zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ako bi popravci. Darovanje za slucaj smrti. Stovise. Naime. prema odr edbi fli 568. struja. Na osnovi ugovora o zakupu. A upravo su medu njima sve vaznije viste zakupa . Moze se dogoditi da popravke koje je duzan izvrsiti zakupodavac. pojmovno sirokim koncipiranjem zakupa. i zakup poljoprivrednih zemljista. ima i drugih posebnosti koje ga. opoziv zbog povrede uzdrzavanja. Ako darovatelj naknadno toliko osiromasi da nema vise sredstava za zivot. koristenje i nije nista dingo nego uporaba prosirena pravom crpljenja plodova Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvar nopravni ovlastenik koji moze na drugoga prenijeti izvrsavanje svoga prava (npr. Troskovi takvih popravaka kao i troskovi koristenja stvari (voda. ZOO-a. Darovanja ima vise vrsta. a ne na koristenje (st. Osim vec spomenute osnovne razlike prema zakupu. pa ta cinjenica odreduje i objekte zakupa. mogu i takvi vjerovnici pobijati darovanje pod odredenim pretpostavkama. U svezi s popravcima vazno je napomenuti da oni ne smiju ugroziti koristenje zakupljene stvari. no ovdje spominjemo samo darovanje medu zivima i darovanje za slucaj smrti. npr. jer on cijenu mora prenijeti u vlasnistvo zakupodavca U nasem se narodnom govoru zakup obradiva zemljista naziva »arenda« Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. ZAKUP Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da ce uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvarna koristenje Na prvi pogled ova se definicija razlikuje od one iz ZOO-a prema kojoj se kod zakupa stvar daje na uporabu. ugovor kojim se predaje na koristenje kamenolom uz placu koja ce se davati po kolicini izvadenog kamenja nije ni zakup ni ortakluk. neimenovani ugovor. 1 cl 567). jer prema ZOO-u (st 2 cl 567) uporaba obuhvaca i uzivanje stvari pod kojim se podrazumijeva pribiianje plodova. nece primjenjivati na zakupe uredene posebnim propisima. tj u stanju kakvo je ugovorom odredeno odnosno koje je podobno za uporabu radi koje je ugovor sklopljen. a sadrzaj obveze zakupniku je davanje (dare). U biti razlike ipak nema. pasnjak itd) Medutim. jer predaje stvar. poslovne zgrade i poslovne prostorije. zakup broda U svim navedenim slucajevima postoje posebni propisi. Darovanje medu zivima. izvrsi zakupnik.zakup poslovnog prostora. Bitna je karakteristika ovog darovanja da se ima ispuniti tek nakon smrti darovatelja Buduci da je tu vec po samom karakteru darovanja nuzno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja. zakup pokretnina dostaje rijedak. nego tzv. Takve troskove duzan je zakupodavac naknaditi zakupniku Sa svoje strane zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca o potrebi popravka.obradiva zemljista. jasno je dosla do izrazaja teznja njegovih redaktor a da se njime obuhvati i najam. kao lex generali. U zakup se obicno daju nekretnine . Osnovno je kod tog ugovora da ispunjenje duzne cinidbe treba da se dogodi za zivota darovatelja. Vrste darovanja. 4 Obveze 1 prava stranaka Zakupodavac je duzan: -predati zakupcu stva r u ispravnom stanju. tj sadrzaj obveze zakupodavca jest cinjenje (facere). zakupnik ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove. uza sve dodirne tocke zbog zajednickog porijekla. a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duzan uzdrzavati.) padaju na teret zakupniku. koji bi spadao u onu staru grupu neimenovanih ugovora sa sadrzajem facio ut des (cinim da mi dades). moze opozvati darovanje Dakako.

i kumulativno naknadu Stete. Pri tome nije odlucno je li stvar koristio on ili tko drugi po njegovu nalogu ili dopustenju Ako bi zakupnik i nakon opomene nastavio koristiti stvar protivno ugovoru ih njezinoj namjeni ih zanemari njezino odrzavanje i tako izazove opasnost znatnije stete. imaju kao posljedicu snizenje zakupnine u odgovarajucem razmjeru. stvar se vraca u mjestu u kojem je bila predana. naime. zakupnina se placa nakon isteka ugovorenog roka. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godine. Ovlastenje zakupniku na davanje u podzakup ureduje se ugovorom o zakupu Ako drukcije nije ugovoreno. a zakupodavac je duzan naknaditi zakupniku nastalu stetu. O pravnom se nedostatku radi ako treci ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljucuje ili ogranicuje zakupcevo pravo na koristenje stvari Utvrdi li se da trecemu doista pripada neko pravo (npr pravo vlasnistva) koje sasvim iskljucuje pravo zakupniku na koristenje stvari. -snositi odgovornost zapravne nedostatke zakupljene stvar i. ugovor o zakupu se taskida po samom zakonu. po svom izbom. Ne plati U zakupnik zakupninu ni u roku od 15 dana od opomene. zakupnik moze. osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka. Zakupnik je duzan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u casu predaje Dodatke koje je ucinio na stvari moze odnijeti (i u s t o 11. U tom slucaju.e n d i) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez ostecenja stvari Zakupodavcu se daje pravo da te dodatke zadrzi ako zakupniku naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vracanja.Zakupodavac ne moze. 583. zakonom ili obicajem u mjestu predaje stvari zakupniku Prema odredbi iz st. ali je namjerno propustio o njima obavijestiti zakupniku Za takve nedostatke zakupodavac odgovara makar su zakupniku ostali nepoznati zbog njegove (zakupceve) krajnje nepaznje. zakupodavac ne odgovara Vilo je stroga. po svom izboru. odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari. zakupnik moze. odgovornost zakupodavca za one nedostatke za koje je on znao. Ponajprije kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih presutio zakupniku. pa i onda ako za njih nije znao Odgovornost obuhvaca i one nedostatke koji se odnose na svojstva i odlike stvari koji su izrijekom ili presutno predvideni ugovorom. ah samo ako se time ne nanosi steta zakupodavcu . ZOO zakupnina se. Zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca bez odgadanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za tr ajanja zakupa kao i o svakoj nepi edvidenoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari. zakupodavac mu moze otkazati ugovor o zakupu Ugovor ce ostati na snazi ako zakupnik isplati duznu zakupninu prije nego mu bude priopcen otkaz ugovora. a to su oni koji su u casu sklapanja ugovora bili zakupniku poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. ciniti izmjene na stvari koje bi ometale koristenje stvari. Cl. ko se pravom trecega samo ogranicuje zakupcevo pravo (npr na zakupljenom zemljistu treci ima sluznost puta). raskinuti ugovoi ili zahtijevati snizenje zakupnine Ako je nedostatak otklonjiv bez vecih nezgoda za zakupnika. Slicno kupopiodaji i kod zakupa je dopusteno ugovoiom iskljuciti ili ogianiciti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke. nametnuo takvu odredbu zakupniku. zakupnik moze raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine Uz svako navedeno pravo. Ipak u nekoliko ce slucajeva odredba o iskljucenju ili ogranicenju odgovornosti biti nistava. osim uz pristanak zakupniku. ledino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znacenja. Za vidljive nedostatke. Ta se odgovornost odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ih redovitom koristenju. ako drukcije nije ugovoreno ili ne proizlazi iz obicaja. koristeci svoj monopolski polozaj. -naknaditi stetu za koristenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. zatim kad nedostatak potpuno onemogucuje koristenje zakupljene stvari i napokon kad je zakupodavac. zakupniku pripada i pravo na naknadu stete Napominjemo da zakupnik ima sva spomenuta prava i kad zakupljena stvar nema neko od svojstava koja bi po ugovoru ili obicaju trebala imati ili ih za vrijeme zakupa izgubi. 5 Podzakup Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. Izmjene koje bi dovele do suzavanja koristenja stvari. kako bi zakupodavac mogao na vrijeme poduzeti potiebne mjeie Ako to ne ucini. zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. zakupnik gubi pravo na naknadu stete koju bi pietipio zbog nedostataka ili nastale opasnosti Koja prava ima zakupnik kadstvar ima neki nedostatak? Razlikuju se neotklonjivi od otklonjivih nedostataka U slucaju neotklonjivog nedostatka koji je postojao u casu sklapanja ugovoia ili je nastao kasnije. zakupnik moze dati stvar u podzakup ih na uporabu po nekoj drugoj osnovi (npr posudba). medutim. 2. -snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari. Zakupnik je duzan: -koristiti stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domacin odnosno onako kako je odredeno ugovorom ih namjenom stvari. -cuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu Ako nije sto drugo ugovoreno. placa polugodisnje ako se radi o zakupu na jednu ili vise godina. zakupnik moze zahtijevati ili otklanjanje nedostataka ili snizenje zakupnine Ne otkloni li zakupodavac nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio. raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine. -placati zakupninuu rokovima odredenim ugovorom.

Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren. Ostalo poljoprivredno zemljiste nalazi se u vlasnistvu drugih pravnih subjekata.. nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren. kad je ono potrebno na osnovi ugovora ih nekog zakonskog propisa Dopustenje se moze uskratiti samo iz opravdanih razloga. izuzev ako je ugovoreno nesto drugo. smatra se da je sklopljen Jtjovi ugovor o zakupu na neodredeno vrijeme. pa ako se ugovaratelji odluce na upis. individualni poljoprivredni proizvodac ili neki gradanin.istekom vremena. pod istim uvjetima kao i prethodni. Oblik ugovora Prema dosadasnjim zakonima o poljoprivrednom zemljistu. bi. To ovisi o ponasanju stranaka.5 Spomenutim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu odredeno je da na poljoprivrednom zemljistu u bivsem drustvenom vlasnistvu nositeljem vlasnickih prava postaje Republika Hrvatska.davca i preuzima sva njegova prava i obveze prema zakupniku Zakupnik u tom slucaju moze otkazati ugovor o zakupu. pasnjaci. ali u svakom slucaju Ikada prestane zakup 6 Prestanak zakupa I Zakup prestaje: . fizickih i pravnih osoba Glede koristenja poljoprivrednog zemljista Zakon o poljoprivrednom zemljistu ustanovljuje. Otkazni rok je 8 dana. -otkazom. 80/92 ) i Zakonom o poljoprivrednom zemljistu 3. Ako. . postujuci zakonske otkazne rokove. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA 1 Opci pogled. pod uvjetima koji su utvrdeni Zakonom o koncesijama (Narodne novine. pa i pretposljednjem iz 1990. medutim. a zakupodavac se tome ne usprotivi. naime. pravo da se za svoja potrazivanja prema zakupniku s naslova zakupa ■(uglavnom zakupnina) naplati izravno od podzakupniku. Odluku o tome donosi nadlezno tijelo drzavne vlasti. duznost vlasnika i ovlastenika poljoprivrednog zemljista da obradivo poljoprivredno zemljiste odrzavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. nicima.. vinogradi. ako mu trajanje nije odredeno niti se moze ustanoviti iz okolnosti ih mjesnih obicaja. a na strani zakupnika poljoprivredna organizacija u drustvenom vlasnistvu. sto podrazumijeva sprecavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja visegodisnjim raslinjem. vrtovi.Zakupniku tu svrhu mora jamciti zakupodavcu da ce podzakupnik koristiti stvar onako kako je to predvideno ugovorom o zakupu. i to iz iznosa koji on Iduguje zakupniku na osnovi podzakupa. zahtijevanje pisani oblrk ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljista Stovise. zivotinjskog i biljnog svijeta. ali samo dok se na temelju propisa o denacionalizaciji ne vrati prijasnjim vlasnicima. vocnjaci. nesmetanog koristenja i ocuvanja zivotnog okolisa Zakon o poljoprivrednom zemljistu ne sadrzi odredbe o ugovoru o zakupu. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzakup bez njegova dopustenja. trstici. bez obzira na protek vremena. kao temeljnu. ZOO daje zakupodavcu jedno znacajno ovlastenje Priznaje mu. mocvare i drugo zemljiste koje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji. prema novim propisima zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba Razumije se. vec se nastavlja s njihovim nasljednicima. Prema Ustavu Republike Hrvatske poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku i uziva njezinu osobitu zastitu. moze dati dozvola (koncesija) stranoj i domacoj pravnoj ili fizickoj osobi. radi zastite zdravlja ljudi. livade. Zakup ne prestaje ni kad zakupodavac otudi zakupljenu stvar trecemu (pribavitelju stvari) U tom slucaju pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupo. osim zemljista koje je oduzeto prijasnjim vlasnicima. zakupodavac i dalje moze biti samo vlasnik zemljista Novina je u tome da se glede poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave. 2 Subjekti u odnosu U odnosu na prijasnje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljista. sto znaci da ce se na nj primjenjivati opce odredbe o zakupu iz ZOO (cl 567-599) U smislu navedenog Zakona poljoprivrednim se zemljistem smatraju oranice. moze dati domacoj fizickoj ili pravnoj osobi u zakup na tri godine. No. Zastita poljoprivrednog zemljista obuhvaca zastitu od oneciscavanja i zastitu od smanjivanja ukupne povrsine poljoprivrednog zemljista Zastita od oneciscavanja provodi se radi osiguravanja proizvodnje zdr ave hrane.. i propascu stvari zbog vise sile Zakup ne prestaje smrcu bilo koje od stranaka. imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moze upisati u zemljisne knjige. ostaje u vlasnistvu Republike Hrvatske. zakupnik nastavi koristiti stvar. Takoder je odredeno da poljoprivredno zemljiste oduzeto prijasnjim vlasnicima nakon 15 svibnja 1945. ribnjaci. moze doci do presutnog obnavljanja zakupa. S tim u vezi je odredba prema kojoj se obradivo zemljiste koje je ostalo neobradeno u prethodnom vegetativnom razdoblju. Koristi se i Stiti na nacin odreden Zakonom o poljoprivrednom zemljistu. ■naime. nepostivanje odredbe o obvezatnosti pisanog oblika imalo je za posljedicu nistavost ugovora ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji zele Potrebno je. ah samo ako nije drukcije [ugovoreno ili odredeno zakonom odnosno ne proizlazi iz obicaja.

visini zakupnine i nacinu njezina placanja. uredaja i opreme do kojega je doslo zbog redovitog koristenja . Sredisnji dio ugovornog sadrzaja mora biti usredotocen na odredbe o bitnim sastojcima. ako nije drukcije ugovoreno. U sadrzaj ugovora svakako treba unijeti naznacenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. valja spomenuti i pravo zakupodavca da dodatno uredi poslovni prostor ih da izvede radove s ciljem snizenja troskova energije i odrzavanja Zakupnik nije duzan placati zakupninu. poslovna prostorija. Buduci da nema posebnih odredaba o zakupu poljoprivrednog zemljista. Ako su u tu svrhu potrebni odredeni popravci on ih je. namjenu. odredbe o koristenju zajednickih prostorija i ur edaja u zgradi. Poljoprivredno zemljiste u vlasnistvu drzave moze se dati u zakup domacoj i stranoj pravnoj i fizickoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina (cl 35 Zakona o poljoprivrednom zemljistu) ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureden je Zakonom o zakupu poslovnog prostota iz 1996 g2 (dalje: ZZPP). visinu i rokove placanja zakupnine. odr edbu o ti ajanju ugovor a. Ako zakupodavac ne bi udovoljio toj obvezi. zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ih zahtijevati razmjerno snizenje zakupnine. ugovaratelji ce slijediti opce odredbe ZOO-a o zakupu prilagodujuci ih prirodi objekta zakupa.vezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predvidene djelatnosti i u tom ga stanju odrzavati. 4 Sadrzaj ugovora. Sklapagje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika U praksi se pojavilo pitanje kako treba rijesiti slucaj kad jedan zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A. sitni popravci. fizicka ih pravna. ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor Takoder ima pravo na naknadu stete ako bi zakupodavac zlouporabio svoje pravo Umjesto tih prava zakupnik se moze koristiti pravom na raskid ugovora. Pisani oblik obavezan je za dugorocni zakup poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom. na poziv zakupnika.morat ce ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. Time je u obveznom pravu kod ugovora o zakupu napusteno obveznopravno nacelo preferencije. Osim obveze odrzavanja poslovnog prostora u ugovorenom stanju.3 1. a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B . a najdulje na 30 godina Nakon proteka toga roka zakup se moze produljiti. opis poslovne djelatnosti koju ce zakupnik obavljati u poslovnim prostorijama. a usvojeno stvarnopravno nacelo prioriteta.U takvom slucaju prednost. ti ptavo na useljenje ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor. nacin njegova koristenja. kao objekt ove vrste zakupa. nije duzan placati zakupninu za to vrijeme. Potrebno je posve odredeno navesti vrstu i velicinu poljoprivrednog zemljista. Zakupnik je duzan placati ugovorenu zakupninu. Ako to ne bi ucinio zakupnik ga na to moze siliti tuzbom ili raskinuti ugovor Za sve vrijeme zakupa zakupodavac je duzan odrzavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju. zakupnik ih moze sam izvrsiti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor Ako zbog izvodenja popravaka zakupnik nije mogao koristiti poslovni prostor. Ako ugovorom nije odreden rok placanja. Osteceni zakupnik ima pravo na naknadu stete prema opcim pravilima o odgovornosti za stetu 4 Prava i obveze ugovornih strana U prvom redu*zakupodavac je ob. naknadu za koristenje uredaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima. Nakon promjena u drustvenom i pravnom sustavu u nas. Na pitanja zakupa poslovnog prostora koja nisu uredena tim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opca pravila o zakupu. ulaze:poslovna zgrada. zakupnik snosi troskove koristenja zajednickih uredaja u zgradi i troskove tekuceg odrzavanja poslovnog prostora (ciscenje. moze se jednostavno reci da zakupodavac moze biti svaka osoba. Ah zakupnik je duzan snositi troskove popravka ostecenja poslovnog prostora koje je sam prouzrocio Pri tome ne odgovara za pogorsanje poslovnog prostora. 2 Oblik i sadrzaj ugovora Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku. Ako ugovorom nije drukcije odredeno. Subjekti i objekti. kad je ugovor sklopljen na neodredeno vrijeme. koja ima u vlasnistvu poslovni prostor u smislu njegove zakonske definicije Zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba. 3. ukljucivo i strana fizicka osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja dopustene djelatnosti U poslovni prostor. Zakupodavac je duzan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. ih pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvideno ugovorom odnosno stanje potrebno za obavljanje ugovorene djelatnosti Ovo posljednje moze uciniti ako to nije ucinio zakupodavac nakon sto ga je zakupnik na to pozvao i ostavio mu za to primjereni rok. mogucnost davanja u podzakup. trajanje zakupa te druga prava i obveze ugovornih strana Ugovor o dugorocnom zakupu poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom zakljucuje se najkrace na pet godina. u protivnom je nistav. duzan izvrsiti u primjerenom roku Ako to ne ucini u primjerenom roku. garaza i garazno rgjesto. soboslikarski radovi i si ). a to su poljoprivredno zemljiste i zakupnina. duzan je placati mjesecno najkasnije do petog dana u mjesecu.

tada nasljednici odnosno pravni sljednici zakupnika stupaju u njegova prava i obveze. ima snagu ovrsne isprave Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt ili ako na bilo koji drugi nacin treca osoba stekne od zakupodavca objekt. Istekom roka prestaje zakup kad je ugovor sklopljen na odredeno vrijeme Ako je ugovor o zakupu sacinjen kao ovrsna isprava u smislu Zakona o javnom biljeznistvu. Tako moze svaka strana.Vazno je istaknuti da zakupnik nema ptavo ciniti preinake poslovnog prostora kojima se bitno mijenjaju konstrukcija. Ovaj se ugovor moze zakljuciti na neodredeno ili na odredeno vrijeme Najam je jedan od obveznopravnih ugovora Medutim. ne obuhvaca i uzivanje u smislu pribitania plodova (zarada i sl. povrsina. Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odredenu stvar na uporabu. od razloga na koje se moze pozivati samo jedna ih druga strana. NAJAM 1 Pojam i karakteristike. od kojih neki (kao. osim ako strane nisu drukcije ugovorile ili postoji neki od prethodno navedenih razloga Otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukcije odredile. . ako sadrzi izjavu potpisanu po protivnoj strani da se ne protivi otkazu.6 (dalje: ZNS). Prednost takvog otkaza je u tome sto taj zapisnik. dvostranoobvezan. Ali otkazom moze. ugovor o zakupu ne prestaje. Razlika prema zakupu je u tome sto uporaba. raspored. pa i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. Pri tome treba razlikovati razloge koji daju pravo na otkaz ugovora jednoj i drugoj ugovornoj strani. iz zakonom predvidenih razloga. Stoga ce se odredbe ZOO o zakupu primjenjivati na ugovor o najmu stana samo supsidijarno. otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a. pored odredaba ZOO o zakupu u nasem je pravu zasebno ureden ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova iz 1996 g. ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju stetu. Otkaz se daje u pisanom obliku i dostavlja preporucenom postom zakupodavcu. naime.) Najam je konsenzualan. ne dovede poslovni prostor u stanje u kojem ga je duzan predati odnosno odrzavati. npi. naplatan i kauzalan ugovor Kauza kod najma je naplatno prepustanje stvari na uporabu. namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca. ako se pogleda kratko povijesni razvitak ugovora o najmu. istekom toka. prestati i zakup na odredeno vrijeme. ako nije drukcije ugovoreno Uredaje koje je ugradio u poslovni prostor ima pravo odnijeti (ti« tolletidi)^osim ako bi to prouzrocilo ostecenje prostora Podzakup. Ako nije ugovorom drukcije odredeno. te ugovor o sluzbi i ugovor o djelu Tijekom vremena svi su ti razliciti oblici jedinstvenog najamnog ugovora postali potpuno samostalni ugovori. razumije se. nego treca osoba stupa u prava i duznosti zakupodavca Time smo dobili primjer prijenosa ugovora na temelju zakonske odredbe Zakup ne prestaje ni u slucaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene (kad se radi o pravnoj osobi). vraca sintezi najma i zakupa u jedinstveni ugovor o zakupu. a najmoprimac se obvezuje za to placati odredenu najamninu. Medutim. Ugovor o zakupu poslovnog prostora prestaje otkazom. odustankom. Na ugovor o podzakupu primjenjuju se pravila koja vrijede za ugovor o zakupu poslovnog prostor a Prestanak ugovora. ukljucujuci i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. bez obzira je li sklopljen na neodi edeno ili odredeno vrijeme. ako ne placa zakupninu te kada je zakupodavcu nuzan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti (cl 27 ZZPP) Zakupnik takoder moze otkazati ugovor u svako doba. kao sto je receno kod zakupa. raskidom. no ZOO se. u svako doba. zakupnik nema pravo poslovni prostor ih njegov dio dati u podzakup drugome. LJ protivnom zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete Osnovno je pravo zakupnika da se poslovnim prostorom namjenski koristi s tim da ga po prestanku zakupa preda zakupodavcu u stanju u kakvom ga je primio. ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a u svako doba. ugovor o sluzbi i ugovor o djelu) gotovo vise nemaju nikakvih dodirnih tocaka s najmom Jedno vrijeme je izgledalo da ce se definitivno raspasti ogezeovska simbioza najma i zakupa. u primjerenom roku. Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredeno vrijeme. za razliku od koristenja. ali se ugovor moze otkazati i putem javnog biljeznika U ovom posljednjem slucaju javni biljeznik sastavlja o priopcenom otkazu zapisnik. u tom se razvitku opazaju vrlo interesantne tendencije U rimskom pravu bio je ugovor o najmu samo jedan oblik sireg ugovora poznatog pod nazivom locatio-conductio Taj ie ugovor u sebi sadizavao i najam i zakup. ako zakupodavac.4 tada se ovrha .ispraznjenje prostora i njegova predaja zakupodavcu provodi neposredno na osnovi ugovora o zakupu Zakonom o zakupu poslovnog prostora posebno je detaljno razraden prestanak ugovora otkazom. Jos nekoliko pravila o otkazu ugovora sklopljenog na neodredeno vrijeme Prije svega takav ugovor ne moze prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja.

prilikom iseljenja najmoprimca. Medutim. 4 Obveze i prava stranaka Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimci! preda stan pogodan za stanovanje i omoguci mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrzava Za eventualne nedostatke i stetu njima prouzrocenu najmodavac odgovara prema opcim pravilima obveznog prava. branitelji.). u smislu ZNS. Najmoprimac je duzan cuvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kome je stan primio Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je doslo zbog redovite uporabe stana. Ugovorni sadrzaj stranke u nacelu oblikuju prema svojim potrebama. odredbe o primopredaji stana.raskidom. Podnajam. Izostane li. iznimno s oba bracna druga Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i clanovi njegova obiteljskog domacinstva. a za drugi razlog sest mjeseci. -otkazom. treba obratiti paznju na odredbu ZNS-a prema kojoj se ugovor o najmu na odredeno vrijeme smatra presutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako nijedna ugovorna strana. placaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja. opis stana ih dijela stana koji se daje u najam. visina najamnine i nacin njezina placanja. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovorenoj uporabi stana Tako. a najmoprimac svaka fizicka osoba.U nastavku cemo izloziti najvaznije elemente ugovora o najmu stana. ZNS nije prepustio u potpunosti utvrdivanje visine najamnine ugovornim stranama On razlikuje zasticenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu. Glavna najmoprimceva obveza je da na vrijeme placa najamninu Rokovi placanja odreduju se ugovorom ih propisom. Najmodavac ne moze dati otkaz iz prvonavedenog razloga ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana Opomena nije potrebna ako najmoprimac vise od dva puta postupi suprotno ugovoru odnosno Zakonu. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuzan radi odrzavanja objekta ili u vezi provjere dogovorenog nacina uporabe. ako je sklopljen na odredeno vrijeme.prvi se odnosi na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplacanje najamnine i drugih troskova. Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza i) . a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ih da u njega useli svoje potomke. Najmodavac moze otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvidenih u ZNS Dva su razloga . Najmoprimac moze dati stan ih dio stana u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o podnajmu duzan je najmoprimac dostaviti najmodavcu i poreznoj upravi 6 Prestanak naima Ugovor o najmu stana prestaje: .istekom vremena. najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena.s a n i oblik. roditelje ih osobe koje je duzan uzdrzavati Otkazni tok u slucaju prve grupe razloga je tri mjeseca. najmodavac ima zakonsko zalozno pravo na unesenom pokucstvu i drugim pokretninama najmoprimca i clanova njegova obiteljskog domacinstva On ima i pravo te stvari. nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS). koja ne moze biti niza od troskova redovitog odrzavanja zgrade. odredbe o odrzavanju stana i upor abi zajednickih prostorija. podaci o osobama koje ce imati ptavo uporabe stana zajedno s najmoprimcem. dijelova i uredaja zgrade koji su nuzni za uporabu stana Takoder i zemljista koje sluzi zgradi 5. npr. uredajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrsi preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazlozenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana . Ako najmodavac daje otkaz iz drugonavedenog razloga duzan je prema ZNS (st 2 cl 21) osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. Ugovor o najmu duzan je najmodavac dostaviti nadleznom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu. 3. vrste troskova u vezi sa stanovanjem i nacin njihova placanja i vrijeme trajanja najma. uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd. Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvrsiti nikakve preinake u stanu. —Zasticenu najamninu. Za valjanost ugovora o najmu stana zahtijeva se p i. osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca. ako je sklopljen na neodredeno vrijeme Najmoprimac moze otkazati ugovor o najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje tri mjeseca prije dana iseljenja Obrazlozenje nije potrebno. moze u iznajmljene prostorije ulaziti samo uz odobrenje najmoprimca. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom. Prema ZNS raskid je rezerviran samo za najmodavca i to u dva slucaja I ako najmoprimac svojom krivnjom nanese stetu zajednickim prostorijama. ugovor je nistav. ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje. J ty Stanom se. Najmodavac moze biti vlasnik stana. zajednickih uredaja i zemljista koje sluzi zgradi. zajednickih dijelova. Za duznu najamninu i naknadu stete na stanu i uredajima. smatra skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje cine zatvorenu gradevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. zgradi ih zajednickim prostorijama Za duznu najamninu i pocinjenu stetu sohdarno odgovaraju najmoprimac i clanovi njegova domacinstva Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednickih prostorija. Ostali najmoprimci placaju tzvslobodno ugovorenu najamninu\ no predvidena su odredena ogranicenja i za njezinu visinu. To su: imena ugovornih strana. Objektom ugovora o najmu stana moze biti i dio stana (cl 5 ZNS) 2 Subjekti. Ipak ZNS naznacuje sto bi osobito trebalo uci u njegov sadrzaj. zadrzati dok mu ne bude placena duzna najamnina odnosno naknada stete. Oblik i sadrzaj.

Zato su u vezi s ispunjenjem novcane cinidbe postavljene dvije oprecne teorije: nominalisticka ivaloristicka. Iz tih primjera vidimo da za A-a ima novac odnosno cigla vrijednost samo onda ako ne mora vratiti isti novac odnosno istu ciglu. Ih. 30 ZNS danom stupanja na snagu toga Zakona bivsi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu) stjecu prava i obveze najmoprimca. pisani oblik zahtijeva za ugovor o kreditu. prema odredbi iz Cl.M -spor azumom ugovornih strana u svako doba Sporazumom ureduju nacin i vrijeme primopredaje stana Slicno kao kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smrcu. u nekim slucajevima. a da istodobno nema ni cigle na skladistu mjesne ciglane. nije oblik ugovora o zajmu. iskustvo je pokazalo da se od zajma kao instrumenta uzajamnog pomaganja moze stvoriti instrument bezdusne eksploatacije uz pomoc lihvarskih kamata. najmoprimac se moze obratiti tuzbom sudu pa ce presuda suda zamijeniti taj ugovor. Kao objekti zajamske cinidbe mogu se pojaviti novac ili zamjetljive stvari Danas je potrebno praviti tu razliku izmedu objekta zajamske cinidbe zato sto novcana cinidba nije cinidba davanja zamjenjivih stvari. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika odnosno pravnog sljednika Ako umre ih napusti stan najmoprimac ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova bracnog druga. Ako bi vlasnik. A-u se zbog potresa srusi zid Uzmimo da A. zasticeni najmoprimac ima pravo prvokupa. na njegovo dijete. osim zasticene najamnine. a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora Zajam je dvostranoobvezni ugovor jer svaka je ugovorna strana istodobno i duznik i vjerovnik. takav najmoprimac ima odredenu zastitu od otkaza ukljucivo i. Njegov susjed B slucajno ima cigle i on mu pozajmi. a zajmoprimac se obvezuje da mu. 557). prema ZOO-u (cl 1066). a nema novaca da plati bolnicke troskove No on ce ipak pomoci svojoj zeni tako sto ce od nekoga pozajmiti potreban novac i kasnije ga vratiti. tek bismo napomenuh da. nego je novcana cinidba . ugovoriti zasticenu najamninu. Ali. stoga zaduznica. pravo na drugi useljivi odnosno odgovar ajuci stan s pravima i obvezama zasticenog najmoprimca. a time i medusobno pomaganje Medutim.cinidba vrijednosti. na zahtjev najmoprimca. nije uopce ni nastao valjani ugovor o zajmu Zajam je k a u z a 1 n i pravni posao Ali svrha ih cilj zajma nije stjecanje vlasnistva Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi). nego samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je duznik primio stvari ih novac i obvezao se da ih vrati Iznimno se. ZAJAM 1. zajmoprimac ce postati vlasnik pozajmljene stvari samo onda ako je zajmodavac bio vlasnik Prema tome. poslije odredenog vremena. o najmu stana na neodredeno vrijeme.30-49) podrobno razraduje ugovorni polozaj zasticenog najmoprimca. stoga je sasvim svejedno o kojoj se vrsti novca r adi Na primjer. ZNS (cl.unutarnja vrijednost. ako zajmodavac nije bio vlasnik stvari. Uz kamate je n a. pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu Ako te osobe zele preuzeti prava i obveze iz ugovora moraju se sporazumjeti koja ce od njih prihvatiti polozaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca Potrebno je napomenuti da se rezim ugovora o najmu stana unekoliko mijenja ako se sklapa sa zasticenim najmoprimcem. Prema prvoj je kod vracanja mjerodavna nominalna. zajam je bio realni ugovor za ciji nastanak je bila potrebna predaja stvari. ZOO je prihvatio nominalisticku teoriju. trenutno nema novaca. odbio sklopiti ugovor o najmu. recimo. Te osobe imaju pravo.platni pravni posao. a beskamatni zajam je besplatni pravni posao Zajam je pravni instrument koji omogucuje kreditiranje. prilikom sklapanja ugovora. Ovdje ne cemo ulaziti u pojedinosti. Prema ZOO-u (cl. Naime. jer nastaje samim sporazumom stranaka. a prema drugoj . Objekt zajamske cinidbe. promjenom ili prestankom (ako je pravna osoba) najmodavca. Zajam moze biti naplatni ili besplatni pravni posao. A mora poslati svoju bolesnu zenu u bolnicu na hjecenje. Pojam Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odredeni iznos novca ili odredenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. nista se ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 ih 5 kuna. U slucaju prodaje stana. Zajam je instrument pomocu kojega se omogucuje koristenje tudeg kapitala ih tudih zamjenljivih stvari Na primjer. ti pisana isprava koju izdaje duznik vjerovniku. sto kod zajma znaci da se zajmoprimac oslobada obveze kad isplati onaj broj novcanih jedinica na koji njegova obveza glasi a) . Kao sto je vec receno kod novcanih obveza. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana. a stjecanje vlasnistva samo je nuzna posljedica ostvarenja toga cilja Zajam je u nacelu neformala n pravni posao. Zbog toga je nuzno da zajmoprimac postane vlasnik stvari. zajam je konsenzualni ugovor. s tim da mu kasnije vrati istu vrstu cigle. vrati isti iznos novca odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kakvoce. Novac ima nominalnu i unutarnju vrijednost Iz iskustva znamo da moze nastati periodicki disakord izmedu tih dviju vrijednosti. 2 Karakteristike zajma Po obveznom pravu do ZOO-a. 500 komada. a ako ovoga nema.

Pojam i osnovne karakteristike. s time da je posudovnik mora nakon odredenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. dotle je kod investicijskog zajma upravo ta namjena zajma bitan element ugovora. vratiti kredit prije roka. otkaz zajma od strane zajmodavca itd. a unutar skupine tzv bankarskih poslova. Medutim. Banka moze odobriti kredit i na temelju zalaganja stvari ili vrijednosnih papira POSUDBA 1. Kao i kod zajma.Obveze i prava stranaka. Posudba je realni ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani (posudovniku) odredenu stvar na besplatnu uporabu. To znaci da je vjerovnik dao zajam istom onog casa kada je kupio obveznicu. Ugovor o kreditu Odvojeno od ugovora o zajmu. uz prethodnu obavijest banci. a vjerovnici zatim te obveznice kupuju. Posudba je jednostranoobvezni ugovor. Smatramo da ce biti dovoljno ako ukratko prikazemo samo neke od njih Investicijski zajam. Ne mozemo govoriti o svima. iste vrste i kakvoce. da je uvijek naplatan. medutim. a ne onu koja je ugovorena Ako je zajmodavac banka. a korisnik se obvezuje da banci placa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nacin kako je utvrdeno ugovorom« b) Iako sistematiziran kao zaseban imenovani ugovor. ugovora o zajmu ima vise vrsta. 1065-1071). korisnik kredita moze. Pravo zajmoprimca da trazi predaju stvari zastarijeva za tri mjeseca od zajmodavceva zakasnjenja. na odredeno ili neodredeno vrijeme. onda kad to zajmoprimac zatrazi.tj uvijek se daje uz kamatu i da je formalan. a svakako za godinu dana od sklapanja ugovora. Zajmodavac moze odbiti predaju obecanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoce li biti u stanju vratiti zajam Trazi se jedino da zajmodavac to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora odnosno da je pogorsanje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu kolicinu stvari. ako korisnik kredita postane insolventan i u slucaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika. Zajmoprimac ima pr avo vratiti zajam i prije roka. za neku namjenu ili bez utvrdene namjene. U tom slucaju banka mu ne smije uracunati kamatu za razdoblje od vracanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebalo vratiti kredit. u ugovor treba unijeti jos dvije klauzule. ako zajmoprimac upotrijebi pozajmljeni novac u neku drugu svrhu. To je zajam s ugovorenom namjenom. ugovor o kteditu je' nesumnjivo. po svojim bitnim sastojcima i karakteristikama u osnovi vrsta zajma. nema nikakvih zapreka da ugovor o investicijskom zajmu sklope i same fizicke osobe Emisijski zajam. Najvaznija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme.. 5. ugovor o emisijskom zajmu nastaje kad duznik izda javne obveznice o zajmu. ali odgovar a za stetu koja je zajmodavcu prouzrocena odustankom. ugovor o investicijskom zajmu mora biti sklopljen u pisanom obliku Takav zajam je redovito naplatni posao Medutim. ako bi banka time dosla u bitno nepovoljniji polozaj Korisnik moze odustati od ugovora prije nego se pocne koristiti kreditom. Istodobno ona je realni ugovor Duznik stjece samo neposredni posjed stvari i mora vratiti upravo tu istu stvar .jer se mora sklopiti u pisanom obliku Banka moze otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski. A sto ako rok nije ugovoren? Ako se tok ne moze odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan. o cemu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu stetu. zajmoprimac je duzan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka knji. karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka. ako vrijeme nije ugovoreno. Zajmoprimac moze odustati od ugovora o zajmu piije nego mu zajmodavac pieda objekt zajamske cinidbe. Tipican primjer ugovora o emisijskom zajmu je npr zajam za izgradnju cesta i drugih krupnijih objekata. Ovdje moze doci do primjene i odredba iz cl 566. U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu. Po jednoj se predvida da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sume Po drugoj se pak predvidaju sankcije zbog nekoristenja zajma za ugovorenu namjenu Sankcije ce u pravilu biti imovinskopravne (npr da je zajmoprimac odjednom duzan vratiti cijeli iznos zajma. Investicijskom je zajmu svrha da ga zajmoprimac koristi za investicije Ali kako se zajmoprimac mora koristititi zajmom za odredenu svrhu. da je objekt cinidbe iskljucivo nov a c.Neke vi ste zajma Do sada smo govorili o opcim karakteristikama i nacelima ugovora o zajmu. ZOO-a piema kojoj zajmodavac moze izjaviti da raskida ugovor. Ugovor o emisijskom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje Naime. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava.). ZOO je normirao i ugovor o kreditu (cl. Njime se najcesce sluzi drzava kad je potrebno prikupiti sredstva za neku opcekorisnu svrhu Takvi se zajmovi obicno nazivaju narodnim ili drzavnim zajmovima 6. ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od zajmodavcevog trazenja da mu se zajam vrati. Dok kod obicnog zajma nema uopce govora o tome da se kao bitni element samog ugovora navede za sto ce zajmoprimac pozajmljeni objekt upotrijebiti.

Ako imamo na umu da ni kod posudbe nije teziste toliko na kakvoci stvari koliko na nacinu uporabe. Prekarij Ako je stvar predana na uporabu. ali nije ustanovljena ni svrha ni vrrreme uporabe. umjesto posudbe. u reklamne svrhe posuditi zid kuce. jer se to samo po sebi nikad ne podrazumijeva Tako. posudi B-u na citanje potpuno novu knjigu. posuditelj je ovlasten posudovniku oduzeti stvar zbog protuugovorne uporabe stvari. mogu biti samo nepotrosne stvari. objekt posudbe. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. prema pravnom pravilu iz OGZ-a. Medutim. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari Posudivanje pokretnih stvari je cesto i uobicajeno. Na primjer. Iz samog ugovora oposudbi posudovnik nije ovlasten stvar dati drugome u potposudbu. Medutim. Interesantna pravna situacija nastaje ako je posudovnik stvar izgubio. sam vlasnik moze si posuditi vlastitu stvar. za posudbu nije bitno je h stvar potrosna ili nepotrosna. recimo. Nakon toga posudovnik pronade stvar On nema pravo zadrzati stvar protiv volje posuditelja ako je posuditelj spreman da mu vrati ono sto je za stvar primio To znaci da posudovnik samim tim sto je platio vrijednost stvari nije postao i vlasnik posudene stvari. Za pretjerano istrosenje stvari odgovara posuditelju Na primjer. Posudovnik ima pravo sluziti se stvar ju onako kako je to ugovoreno. nego o prekariiu Za prekaiij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moze u svako doba opozvati. posudovnik ima pravo vratiti posudenu stvar prije roka Kao sto kod nacina uporabe. A posudi B-u kola i upozori ga da se na kola ne smije staviti vise od 500 kg tezine i No. Ako se stvar pogorsa ili propadne. dobili bismo. te treba vratiti upravo to isto voce. a on mu je vrati svu poderanu i prljavu. onda se glede same uporabe i ne mora nista posebno ugovoriti.000 stranica B-u. —Izvanredne troskove snosi posuditelj. On je. Za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari Posuditi se moze i tuda stvar Na primjer. prema pravnim pravilima OGZ. usprkos tome B. da objekt posudbene cinidbe ih. Posudovnik je duzan snositi sve troskove koji su redovito spojeni s uporabom posudene stvari. Na primjer. odnosno ako nije nista ugovoreno. isto se tako i kod vremena uporabe moze trajanje odrediti i s obzirom na cilj uporabe i s obzirom na vrstu stvari Razumije se da to dolazi u obzir onda ako strane nisu odredile rok trajanja Uporabe Ako A posudi roman od 1. A. duzan mu ih je posuditelj u potpunosti naknaditi. ali treba reci da se radi samo o izlaganju.000 kg tereta. npr posudi B-u svoj dzepni sat i nista ne ugovore glede nacina uporabe No usprkos tome sigurno je da B ne smije upotrijebiti sat za tucanje oraha Ako je u ugovoru o posudbi bilo tocno odredeno vrijeme trajanja posudbe. i kola se slome Cak ako i ne dode do stete. tat posudi nekome ukradeni bicikl Stovise. ako se posuduju potrosne stvari. Buduci da se kod posudbe stvar daje na uporabu. nego je bitno da se mora vratiti ista stvar y Ali ako se u posudbu daju nepotrosne stvari. npr. pa ju je posuditelju platio. smatr alo se. svojoj snahi koja uci sivati ostavio je na tom stroju usus u tr ajanju od 5 godina.Medu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. Duznosti posudovnika. Ako posudovnik bez pristanka posuditelja dade stvar u potposudbu. A. Nacin uporabe uglavnom izlazi iz same prirode stvari. za 2 sata 4. npr mozemo radi ukrasa posuditi kilogram voca. Posudovnik odgovara posuditelju za stetu do koje je doslo zbog protuugovorne uporabe stvari Na primjer. tada se. Takva se posudba naziva »posudbom za diku« (icommodatum adpompam vel ostentationem). stavi na kola 1. Potposudba. najam. duzan je hraniti konja kojega je na nekoliko dana posudio radi jahanja. npr troskovi lijecenja posudene zivotinje. recimo. povod Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlasteno dao u potposudbu. 2 Objekt posudbe. mozemo reci da objekt posudbe mogu biti potr osne i nepotrosne stvari. dok je posudivanje nekretnina mnogo rjede Mogao bi se. UGOVOR O DJELU . Besplatnost je toliko bitna za posudbu da nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe cim bismo. npr predah stvar na uporabu za placu. odgovara ne samo za skrivljenu Stetu nego i za slucajnu propast stvari ako se slucaj dogodio kod potposudovnika. tada je mjerodavan uobicajeni nacin uporabe posudene stvari A. stovise. Takvi izvanredni troskovi bih bi. je oporucno ostavio sivaci stroj svojoj kceri. nece moci traziti povrat. duzan takve troskove predujmiti posudovniku Ako je pak izvanredne troskove platio sam posudovnik. posudovnik je duzan naknaditi skrivljenu stetu. krace. Posudovnik mora stvar uredno upotrebljavati. na 15 dana 3 Prava posudovnika. Medutim. a mora se nakon dovrsene uporabe vratiti ista stvar. pa makar stvar bila posuditelju doista potrebna Medutim. uopce ne radi o posudbi. treba uvijek posebno ugovoriti nacin uporabe i individualno vracanje. a ne bi bio pogodio stvar da nije bila dana u potposudbu To je tzv. posudovnik nije duzan na zahtjev posuditelja vratiti stvar prije roka. tj vracanje upravo same te stvari. Kci koja je vlasnik stroja moze doci u situaciju da od snahe posudi svoj vlastiti stroj.

onjedvostranoobvezan i naplata n. ako nije drukcije ugovoreno. duzan ga je izvrsiti za vrijeme koje je iazumno potiebno za takvu vrstu posla. a izvodac ne postupi po njegovu zahtjevu. znanstvenih i umjetnickih tvorevina (npr izradba nacrta. Teze je. izradbu portreta kvalificirati kao ugovor odjelu i onda kad slikar upotrijebi svoje platno i boje. U . uz placanje ugovorene naknade umanjene za troskove koje izvodac nije ucinio. rad smatrali bitnom odnosno vaznijom komponentom. nije duzan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga. strucno predavanje i si. Sa svakim od tih prava moze se kumulirati zahtjev za naknadu stete. kao njegovim bitnim sastojcima. Sadrzaj cinidbe je cinjenje (facere). osim ako strane ne ugovore odredeni oblik Takoder je za ovaj ugovor karakteristicno da je obveza izvrsenja diela vrlo cesto strogo osobna (npr izrada portreta. upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj piedao. smatra se da je uvijek ugovoi o djelu ako su ugovaratelji imah na umu narocito izvodacev rad. narucitelj moze. narucitelj se ne moze pozvati na nedostatke. svaka strana ima i pravo jednostr anog raskida ugovora . raskid ugovora ih snizenje naknade. Sto znaci da je rijec o tzv. ZOO daje dva kriterija | pripadnost materijala i predodzbe ugovornih strana r Ugovor o djelu je kad se narucitelj obveze dati materijal ih bitan dio materijala. Kao sto se vidi. No. ugovoi o prijevozu. inace odgovara za stetu. a izvodac mu je duzan to omoguciti. ako je izvodaca upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. kod ugovora o djelu posebice dolaze u obzir ovi nacini prestanka: izvrsenjem djela i isplatom naknade. a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moze ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti Zbog nedostataka izvrsenog djela. Pi ema tom korektivnom kriteriju trebalo bi. bez obzira na to ciji je materijal. osim ako stvai propadne iz uzioka za koji ne odgovara (npr vise sirej. Osim sporazumnog r askida koji je moguc u svako dooa. pregledati izvrseno djelo cim je to po redovnom toku stvari moguce i bez odlaganja obavijestiti izvodaca o nadenim nedostacima. alternativno koristiti se pravom na otklanjanje nedostataka. kad se netko obveze da ce za drugoga brati kukuruz ih pomagati u njegovoj radionici) na kojoj se temelje ugovori o sluzbi odnosno ugovori o radu. izraditi skulpturu). Cija kauza je izvrsenje nekog posla uz naknadu i. duzan ga je izvrsiti osobno Kad rok izvrsenja djela nije ugovoren. geolosko istrazivanje nekog podrucja. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obicnim pregledom (skriveni nedostaci).Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvodac ili poduzetnik) obaviti odredeni posao. dakle. . prijenos tereta). dalje. napokon. izradbe razlicitih predmeta (npr.Tako ce narucitelj moci raskinuti ugovor u ovim slucajevima: sve dok djelo nije dovrseno.primiti izvrseni rad: -isplatiti ugovorenu ili na drugi nacin odredenu naknadu. jer su kod posljednjeg objektom cinidbe iskljucivo pravni poslovi. sivanje odijela. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljan sporazum strana o djelu i naknadi. autorski ugovor. Izvodac ima zakonsko zalozno pravo na izradenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroseni materijal. Na osnovi prirode izvodaceva posla kao objekta cinidbe nije tesko ugovor o djelu razgraniciti od ugovora o punovlascu.) 2 Djelo. duzan je obavijestiti izvodaca najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja Poslije dvije godine od primitka posla. ugovor o djelu je i neformalan ugovor. 4 Prestanak ugovora Uz slucajeve prestanka opceg znacenja. ovisno o odredenim pretpostavkama. jer se za izvrseno djelo uvijek daje naknada. izvodenje lijecnicke operacije i dr ). kao sto su npr ugovoi o gradenju. Za pojedine vrste poslova odnosno djela s vremenom su se razvili i i posebni ugovori o djelu. zatim je i k a u z a 1 a n ugovor. nego rezultat rada (npr. ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla. a prodaja kad se izvodac obveze izraditi pokretnu stvar od svoga materijala. Ugovor o djelu je u prvom redu konsenzualni ugovor. piedati narucitelju izradenu ili popravljenu stvar. cinidbi rada Medutim. pravljenje nakita) do najslozenijih tehnickih. narucitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa. raspon i raznovrsnost poslova koji dolaze u obzir vrlo su veliki od jednostavnih fizickih poslova (npr iskop kanala. kad god hoce. sasiti vjencanu haljinu. ako su. kao i nedostatke u naruciteljevu nalogu. popravak slozenog stroja. na primjer. kao sto je izradba ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. Objekt cinidbe izvodaca je izvrsenje odredenog djela ZOO (cl 600) pod djelom podrazumijeva odredeni posao. njezin objekt nije funkcija rada (npr. ponekad i vilo slozeno. 3 Osnovne obveze i prava stranaka Izvodac je duzan: izvrsiti djelo prema ugovoru i pravilima struke. snositi odgovornost za nedostatke djela Narucitelj je duzan: . a druga (narucitelj) platiti joj za to odredenu naknadu. razlikovati ugovoi o djelu od ugovora o prodaji. Za sve vrijeme obavljanja posla.raskidom ugovora.

To ce u pravilu biti slucaj s izvodacem (npr. za s razliku od ugovora o djelu. jedinicna cijena. . povrede i sl). ne moze se vise pozivati na povecanje cijene elemenata na temelju kojih je odredena. vodovodi. izvodac moze traziti povecanje cijene samo ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veca za vise od deset postotaka. Ako bi cijena morala biti znatno povecana. od kojega bi po zahtjevu narucitelja trebao izraditi naruceno djelo. Unatoc ugovorenoj odredbi da se cijena radova nece mijenjati u slucaju povecanja cijene elemenata na temelju kojih je odr edena. tako da bi ta cijena trebalo da bude veca za vise od dva postotka. zeljeznicke pruge i ostali gradevinski objekti cija izradba zahtijeva vece i slozenije radove. ZOO. no moze biti i s naruciteljem (npr. osim ako su neznatni Izvodac moze jednostrano raskinuti ugovor ako je ocito da materijal. poznati slikar.). po cetvornom metru.) No. umre narucitelj kojemu je trebalo izraditi cipele). pod gradevinom se razumijevaju zgrade. a do povecanja cijene je doslo unutar ugovorenog roka. Pojam i karakteristike Ugovor o gradenju je u biti ugovor o djelu koji se.Ugovor o gradenju je ugovor o djelu kojim se izvodac obvezuje prema odredenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljistu. Suglasno tome. n a p 1 a t a n i kauzalan ugovor. _ U ukupnom iznosu za cijeli objekt . prethodne radove (investicijski program i odluka o izgradnji). ah samo ako izvodac dobije pisanu SUR 1 a S n o st narucitelja. izraditi potrebne projekte i drugu tehnicku dokumentaciju. Glede odgovornosti za nedostatke gradevine to je izrijekom propisano u cl 641 ZOO-a. tuneli. Nadzor aad radovima. narucitelj moze traziti snizenje ugovorene cijene. pjevac itd). Gradevina. Duznost je izvodaca da narucitelju omoguci stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine i kakvoce upotrijebljenog materijala. Bitan element ugovora o gradenju je i cijena radova Dva su osnovna nacina na koji se odreduje: po jedinici mjere ugovorenih radova. Iz odredaba o ugovoru o gradenju vidi se da se ugovor moze sklopiti i za druge gradevinske radove Oni obuhvacaju npr razne adaptacije. narucitelj moze raskinuti ugovor uz placanje do tada izvrsenih radova i nuznih troskova. Propisima o izgradnji investicijskih objekata predvidena je ob. izvodac ne moze traziti povecanje ugovorene cijene Izuzetak su tzv. brane. ZOO dopusta mogucnost izmjene cijene. ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogucnost. ili na takvom zemljistu odnosno na vec postojecem objektu izvrsiti kakve druge gradevinske radove. komadu i si To je tzv. UGOVOR O GRADENJU 1. . 3 Cijena radova. pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva (cvrsta ih fiksna cijena) Dakako. Odgovornost za solidnost gradevine Osim odgovornosti za ostale nedostatke gradevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuce odredbe ugovora o djelu. i f o r m ala n ugovor. zbog nedostataka izvrsenog djela. 631 ZOO-a.ukupno ugovot ena cijena. Objekt naruciteljeve cinidbe i istodobno jedan od bitnih elemenata ugovora o gradenju je gradevina. U tom slucaju cijena se povecava za iznos koji prelazi deset postotaka. izvodac koji je u roku izvrsio radove moze zahtijevati povecanje cijene radova ako su se u vremenu izmedu sklapanja i ispunjenja ugovora povecale cijene elemenata na temelju kojih je odredena (materijal. Povecanje predstavlja razliku koja prelazi dva postotka. ugradnju uredaja i si. moci ce traziti povecanje cijene samo za razliku iznad pet postotaka Ako je do povecanja cijene radova doslo nakon sto je izvodac pao u zakasnjenje. preinake. izvodaci projektant odgovaraju i za nedostatke koji se ticu njezine solidnosti . Prema cl. a narucitelj se obvezuje da mu za to isplati odredenu cijenu. razvio u samostalan ugovor. Za radove koje izvrsi bez takve suglasnosti. jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. prvenstveno se prepusta stranama da ugovore nacin eventualne izmjene cijene (klizna skala i si. Nema povecanja cijene ako je do povecanja cijena elemenata doslo za vrijeme izvodaceva zakasnjenja Pod slicnim uvjetima. ako je izvodac svojom krivnjom zakasnio s dovrsenjem radova. narucitelj ima pravo raskinuti ugovot.vezatnost stalnog nadzora 6. ali ako bi zbog toga ugovorena cijena morala biti znatno povecana. rad i dr. hitni nepredvideniradovi cije je poduzimanje bilo nuzno da bi se osigurala stabilnost objekta ih sprijecio nastanak stete. nije podoban za to djelo ih bi izrada od takva materijala mogla nanijeti stetu ugledu izvodaca -smrcu stana. mostovi. npr. sanaciju. ocito zbog specificnosti i gospodarske vaznosti svoga djela. s tim da izvodacu isplati odgovarajuci dio cijene za do tada izvrsene radove i pravicnu naknadu za ucinjene nuzne troskove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. Prije sklapanja ugovora o gradenju potrebno je obaviti tzv. On je k tome.zbog izvodaceva znatnijeg zakasnjenja s pocetkom ih zavrsetkom posla i 4. neocekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neocekivanim dogadajima Za takve radove izvodac ima pravo na pravicnu naknadu.2 Takvo gledanje izrazeno je nedvosmisleno u odredbi iz st 1 cl 630. pribaviti gradevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ih radova odredenom izvodacu (javnim natjecajem ili neposrednom pogodbom) 2. ah samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva. na ugovot o gtadenju mogu se supsidijaino primjenjivati odredbe za ugovor o djelu. kanalizacije. Medutim. nadogradnju. Iz recenoga proizlazi da je ugovor o gradenju konsenzuala dvoitranoobvezan. a izazvani su neocekivano tezom prirodom zemljista. Odstupanje o kojem je rijec iznimno je moguce.gubitkom radne sposobnosti izvodaca (npr zbog bolesti.

Netko npr. kao sto posudovnik moze u odredenim situacijama posuditi svoju vlastitu stvar. predaja stvari depo. Upravo stoga smatramo da je za konsenzualni karakter ostave bitno apostrofirati obvezu deponenta na predaju stvari. sto se smatra nespornim. znaci da je izvodac preuzeo obvezu da samostalno izvrsi skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odredenog cjelovitog objekta. Tako je u ZOO-u ucinjeno kod ugovora o zajmu. jer ona nema znacenje za nastanak ugovora ^ Nije se tesko sloziti s tvrdnjom da predaja stvari kod ostave kao konsenzualnog ugovora nije akt sklapanja.zitara. 1. Kao i svi drugi ugovori i ostava je prema ZOO-u konsenzual n i ugovot Inace. pa i potpuno iskljuciti. ostava je neformalan i kauzal a n pravni posao. a to je bit njegove konsenzualne prirode. naime. do ZOO-a. po prirodi stvari. Odgovornost postoji ako se nedostaci pokazu za vrijeme od deset godina j od predaje i primitka radova. dok je bila realni ugovot. moze tuzbom sudu zahtijevati otklanjanje nedostataka i naknadu stete ili. stavi da se jedna strana obvezuje da ce drugoj piedati stvai. Ako bi stoga depozitar u bludnji primio na cuvanje svoju vlastitu stvar. U st. Po nasem sudu. Posebno treba upozoriti da se izvodac ne moze osloboditi odgovornosti ako je steta nastala zbog toga sto je odredene radove izveo prema zahtjevima narucitelja Jedino. a sada. tada uopce ne bi nastao ugovor o depozitu. ali kad se daje naknada za cuvanje bit ce dvostranoobveza n Osim navedenih karakteristika. ali ostaje nejasno kako ce se stvar naci kod depozitara ako nema deponentove obveze da je preda depozitaiu. ZOO-a daje se definicija ugovor a o ostavi koja glasi: Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca.Za postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. ostava je po definiciji iz ZOO u biti realni. Kod ostave to je ucinjeno samo s. ostava je jednostianoobvezn i ugovor. stabilnosti. Drugim rijecima. Uobicajeno je da se transformacija realnog u konsenzualni ugovor izvrsi tako da se umjesto formulacije da ugovor nastaje kad iednastrana drugoj p r ecl a stvar (na uporabu. a ne predaju same stvari. kad se depozitar profesionalno bavi cuvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla Polazeci od zakonske definicije. Naplatan ce biti kad je naknada ugovorena. Kauza mu je cuvanje stvari. a ne samo obvezu depozitara daje cuva Uostalom to neminovno proizlazi iz cinjenice daje stvar koju treba cuvati bitan sastojak ostave. a projektant ako je uzrokovana nedostacima u planu Izvodac odgovara i za nedostatke zemljista. predaja stvari je bila akt sklapanja ugovora. U daljnjem toku od godinu dana (od dana obavijesti) duzan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti. niti bi navodni depozitar bio obvezan vratiti stvar deponentu. osim ako je specijalizirana organizacija dala strucno misljenje da je zemljiste podobno za gradenje.zitaru moze uslijediti jedino kao ispunjenje deponentove obveze na predaju stvari (osim ako se stvar vec nalazi kod depozitara po nekoj drugoj I osnovi). Dakle. sto smo imali i kad je ostava bila realni ugovor.. I Odgovara se narucitelju i svakom drugom stjecatelju gradevine. u ugovoru o gradenju. cl.(cvrstoce. 7 Ugovor o gradenju s odredbom »kljuc u ruke«. moze pohraniti na cuvanje u garderobu i tudi kofer Medutim. da je cuva i da je vrati kad je ovaj bude zatrazio Ugovor o ostavi naziva se i depozitom. ako je depozit nastao vec samim sporazumom stranaka. ako je objekt neupotrebljiv. ako je prethodno upozorio narucitelja na opasnost stete. depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari. raskid ugovora i naknadu stete. Ugovor o ostavi je u nacelu besplatan. Narucitelj je duzan obavijestiti izvodaca i projektanta u roku sest mjeseci otkad je ustanovio nedostatak. isto tako moze u odredenim slucajevima i depozitar primiti na cuvanje svoju vlastitu stvar. njihova je odgovornost prema narucitelju solidarna OSTAVA (DEPOZIT) 1 Pojam i karakteristike. 2. i to sklopivsi valjan depozitni ugovor . sigurnosti). a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). a ne konsenzualni ugovor.Izvodac odgovara za nesolidnost gradevine ako je uzrokovana nedostacima u izvedbi. predaja stvari spada u ispunjenje ugovora. Obveze na predaju stvari nema. U tom roku. cuvanje i si). Subjekti. Odredba »kljuc u ruke« ili njoj slicna. njegova se odgovornost moze smanjiti. Prema spomenutoj definiciji iz ZOO-a. kad je konsenzualni ugovor. inace gubi pravo da se na njega pozove. ostava je u nasem pravu bila tradicionalno realni ugovor za ciji je nastanak bila nuzna predaja stvari depozitaru. 712. Medutim. trebalo biti Neki autori to objasnjavaju navodom da je za pojam ostave bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i cuva stvar ostavodavca. niti bi je. Znacajno je da kod takvog sustava gradenja ugovorena cijena obuhvaca i vrijednost svih nepredvidenih radova i viskova radova Ako u takvoj gradnji sudjeluje vise izvodaca. a iznimno naplatan pravni posao. zivot i ucinci ugovor a o ostavi prakticki ce poceti tek s predajom stvari depozitaru.. Ugovorom se ne moze ni iskljuciti ni ograniciti.obvezom depo.

a ako je depozit uz naknadu. Samo izuzetno. ima na njemu pravo uporabe (usus) B kao neposredni posjednik moze predati prsten na cuvanje. plodovima i prirastajem. Buduci da za samo zasnivanje depozita nije bitno je h deponent vlasnik ili nije. motat ce je hraniti. Medutim. No i kod depozita se susrecemo s pitanjem mogu li objekt depozita biti samo nepotrosne i nezamjenjive stvari ili takoder i potrosne i zamjenjive Iz definicije znamo da depozitar mora vratiti istu stvar. i B nisu nigdje posebno naglasili B je postao posjednikom stvari Medutim. moze dati na cuvanje B-u svoj sat. A-u kao vlasniku prstena. pa nece biti na odmet da jos jednom istaknemo njegove znacajke Za redoviti ili regularni je depozit karakteristicno da mu je objekt nepotrosna i nezamjenjiva stvar . ipak je nastao ugovor o redovitom depozitu. stvar mora vratiti deponentu. depozitar se mora toga drzati. oblaciti i nositi ochjelo koje mu je netko dao na cuvanje. jer on snosi i odgovornost za cuvanje. magnetofon) i depozitaru dopusteno da je upotrebljava. 3 Objekt ugovora. Objekt depozitne cinidbe moze biti samo pokretna stvar. recimo. na cuvanje 10. jer su to zahtijevale promijenjene prilike Duznost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nacin ostecena U protivnom odgovara za stetu Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je duznoscu vracanja deponirane stvari Rekli smo vec da depozitar mora vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje.tzv. ako bi A htijuci otici na godisnji odmor ostavio svoj stan ili svoju kucu na cuvanje B-u.. nego i da mu vrati upravo te predane novcanice Tehnicki ce to uciniti tako da mu preda novac u zapecacenoj koverti Prema tome. samo su ugovorne strane to morale posebno uglaviti Ovdje stalno govorimo o redovitom depozitu. ako je A dao B-u. za neko vrijeme. To znaci da je mora vratiti sa svim pripadnostima. Nekad se smatralo da se u depozit mogu dati i pokretne i nepokretne stvari. mora ga redovito izvoditi na jahanje. Tu je nastao redoviti. inace ce odgovarati i za slucajnu propast ih slucajno ostecenje stvari. kada to trazi sama priroda cuvanja. nego kao ugovor o sluzbi ili ugovor o nalogu (mandatu) 1/ Prema onome sto smo do sada rekli ostaju objekti depozitne Cinidbe samo pokretne stvari. DEPOZITAROVE DUZNOSTI: Prva je i osnovna depozitarova duznost da povjerenu mu stvar cuva kao svoju vlastitu. Medutim. onda da je cuva paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Kad mu je stvar povjerena u slucaju neke nevolje. danas se smatra da nekretnine ne mogu biti objekt depozitne cinidbe Stoga se. te u stanju u kakvom je bila u casu predaje u depozit druge strane. onda je to posudba i na odnose ugovaratelja treba primijeniti pravila o posudbi. npr depozitaru povjerena na cuvanje zivotinja. kako bi se on mogao umijesati u spor. poplave. vec prema prirodi objekta. Ako je. ali ne mora Kad bi A htio s B-om sklopiti ugovor o redovitom depozitu. Samo u tom slucaju treba posebno naglasiti da se mota vratiti upravo ta ista potrosna i zamjenjiva stvar. mora i moze stvar upotrebljavati Ako je. da depozitar ima neposredni posjed stvari te da nakon zavrsenog cuvanja mora vratiti upravo tu istu stvar. prije. npr u slucaju pozara. Depozitar je u pogledu radnji koje ulaze u kompleks cuvanja relativno samostalan On u nacelu sam odlucuje sto i kako treba raditi. Sve te karakteristike moze imati i depozit kad je dana na cuvanje zamjenjiva i potrosna stvar. nacin i mjesto cuvanja posebno ugovoreni. i jedne i druge mogu biti objekt depozita. danas takav slucaj ne bismo ocjenjivali kao ugovoi o depozitu. medutim. a istodobno obavijestiti deponenta o podignutoj tuzbi. stvar se moze izruciti nekom trecem samo uz pristanak deponenta. moze sadrzati u sebi razhcite aktivne radnje. ako je u meduvremenu doznao da je stvar ukradena U tom ce slucaju podnijeti kaznenu prijavu Moze se dogoditi. A je vlasnik prstena. npr.Na primjer. regularni depozit makar to A. Ako su. morao bi posebno ugovoriti da mu B. dobio na cuvanje jahaceg konia. Za objekt depozitne cinidbe nije vazno je h to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude. Redoviti depozit moze tu nastati. zahirio. duzan ju je cuvati s povecanom paznjom . jer bi inace konj. Odgovornosti bi se mogao osloboditi samo ako dokaze daje od ugovorenog nacina i mjesta cuvanja morao odstupiti. npr. postavlja se pitanje je li i tu nastao redoviti depozit. osim na pitanja mjesta i vremena vracanja stvari za koja vrijede pravila o depozitu. smatralo da se tu radilo o redovnom depozitu. Stoga bi bilo logicno da se deponirati mogu samo nezamjenjive i nepotrosne stvari Medutim. iako se ovdje radi o zamjenljivoj i potrosnoj stvari. Iznimno nije duzan vratiti stvar deponentu. . da vlasnik stvari tuzbom zahtijeva stvar od depozitara Depozitar je duzan priopciti sudu od koje je osobe primio stvar (nominatio auctoris). Na primjer. npr. potresa. u depozit se moze dati indeks. ne samo cuva novcanice. u slucaju da je deponent dao na cuvanje tudu stvar. to ni u Casu vracanja nije vazno je li on jos uvijek vlasnik stvari Prema tome. kad je u depozit dSna neka nepotrosna stvar (npr. kao sto znamo.000 kuna. Medutim. ostava u nuzdi Pojam cuvanja nije tako jednostavan kako to na prvi pogled izgleda cuvanje se ne sastoji samo od pasivnih radnji Ono vrlo cesto. npr. ali B. timariti itd Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena Ne smije. A.

Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrosne stvari. postoje i slucajevi kad je ugostitelj duzan dati potpunu naknadu za nestanak i ostecenje stvari Dva su takva slucaja: .000 kuna i kaze mu neka mu to cuva mjesec dana s uglavkom da ih moze i potrositi. jer depozit nema strogo osobni karakter Buduci da je osnovna depozitarova obveza. dakle bez krivnje. gost je duzan prijaviti nestanak ih ostecenje stvari cim dozna za njih. propala stvar kod depozitara Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o depozitu. Prestanak ugovora o depozita. Kraj spomenute ogranicene odgovornosti za unesene stvari. mijenja mjesto ili nacin njezina cuvanja ili kad stvar preda na cuvanje drugoj osobi (s u b d e p o z i t). Depozitarova se prava na strani deponenta manifestiraju kao duznosti. lako pokvarljive stvari). Ne trazi se da je stvar vlasnistvo gosta.Glede vremena vracanja vrijedi nacelo daje depozitar duzan vratiti stvai cim je deponent zatrazi Ako je odreden rok vracanja. ah je duzan ostaviti deponentu primjeren rok za preuzimanje stvari. pripada samo ako je naknada ugovorena. ako se kao profesijom bavi primanjem stvari na cuvanje i ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla (npi. B. osim kad rok nije ugovoren iskljucivo u interesu deponenta (npr kad je ugovorena naknada za cuvanje). moze depozitar u svako doba odustati od ugovora. Prema ZOO-u. ce postati vlasnik novca i morat ce nakon mjesec dana vratiti 10 000 kuna. osim ako gost dokaze da je steta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara (subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje). medu ostalim. Od relativno brojnih vrsta ostave spominjemo samo dvije. Ugostiteljska ostava ZOO ne daje definiciju ugostiteljske ostave U najsirem smislu to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ih depozitar ugostitelj Tko se smatra ugostiteljem treba vidjeti u propisima o ugostiteljskoj i turistickoj djelatnosti Ugostiteljska djelatnost kojom se oni bave obuhvaca pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane i usluzivanje picem i napicima. i vracanje stvari. ako ugovaratelji nisu sto drugo odredili u tom pogledu. nagtizaiuca tekucina koju je cuvao iscurila je zbog neprikladne ambalaze i ostetila mu neke njegove stvari) Pravo je depozitara koji se obvezao besplatno cuvati stvar. Medu depozitarovim pravima mogli bismo spomenuti njegovo pravo na naknadu koje mu. ali ne iste novcanice. osim ako bi do propasti ih ostecenja stvari doslo i da je postupao u skladu s ugovorom Depozitarova prava Iako depozitar ima u osnovi samo duznosti iz ugovorao depozitu. ako je do nestanka ili ostecenja stvari doslo ponasanjem samog gosta. suprotno ugovoru. Ako to ne ucini. a ne ugovori se individualno vracanje. a radi se o besplatnom depozitu. Ugovor o depozitu prestaje kada depozitar vrati stvar deponentu. da je vrati deponentu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili ostecenja ih ako bi nastavljanjem cuvanja mogao pretrpjeti stetu Ako rok nije ugovoren. Zatim. neprava ostava je mjesoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave. zbog nekog uzroka u samoj stvari (npr. ugovor prestaje i onda ako je slucajno. Depozitar ima i pravo na troskove koje je opravdano ucinio radi ocuvanja stvari To ce u pravilu biti nuzni i eventualno korisni troskovi Takoder je pravo depozitara da od deponenta zahtijeva naknadu stete koju je imao zbog ostave (npr. onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu. depozitar ima pravo na naknadu troskova prijenosa stvari Trecu grupu depozitaiorih obveza predstavlja odgovornost za stetu Kod odgovornosti za stetu depozitar odgovara po kriteriju ptesumirane krivnje Ima medutim. ipak se ne moze reci da nema i nekih prava. To ce biti ako bez pristanka deponenta i bez nuzde. osnovna je karakteristika iregularnog depozita u tome daje depozitar stekao vlasnistvo na stvari koja mu je predana na cuvanje i da ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i kolicinu stvari Ako. samo ce u pogledu mjesta i vremena vracanja vaziti pravila ugovora o ostavi. Prema tome. Pravilo je da stvar treba vratiti u onom mjestu u kojem je predana depozitaru Ako su strane ugovorile neko drugo mjesto vracanja. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavopiimca da ih potrosi i obvezom da vrati istu kolicinu stvari iste vrste. normalno je da bi vec sama ta obveza . deponent moze zahtijevati povrat stvari i prije isteka ioka. ih osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu dosle u posjet Vazno je napomenuti da se ugostitelj ne moze osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljucuje. situacija u kojima depozitar odgovara i za slucajnu propast i ostecenje stvari. ugostitelj nece odgovarati. ogranicava ih uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Gostom se moze smatrati svaki korisnik ugostiteljskih usluga koje odredeni ugostitelj pruza Da bi ostvario zahtjev iz te odgovornosti. ako su strane trgovacka drustva). npr A preda B-u 10. upotrebljava stvar. bila dovoljna da se depozitni odnos nastavi s nasljednicima 7 Neke vrste ostave. kao sto je receno. pruzanje usluga smjestaja i kampiranje Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili ostecenje Ta odgovornost je ogranicena do odredenog iznosa novca Ugostitelj se oslobada odgovornosti ako je do propasti ih ostecenja stvari doslo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ih otkloniti (visa sila).

Svi ti poslovi sto smo ih nabrojili postajali su specijalizirani poslovi kojima se kao glavnim zanimanjem poceo baviti skladistar Skladistar je. Pravno uredenje uskladistena Imajuci pred ocima gospodarske funkcije skladista. Spomenimo da je ugostitelj duzan primiti na cuvanje stvari koje gosti donesu i zele ih predati na cuvanje. ili ako njihovo cuvanje naprosto prelazi njegove mogucnosti. fiksirane tarife. moralo je i samo skladiste postati javnim skladistem.tretiraju jednako. i da vodi propisane knjige. spediteru i skladistaru. Javna skladista su gospodarske organizacije. organizirane kampove i si. javna su skladista postala usluzne gospodarske organizacije od kojih u velikoj mjeri zavisi normalna opskrba. mjerenje i uzimanje uzoraka. osnovno poslovanje javnih skladista sastoji se u ovome: javno skladiste je javni depozitar koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladisnice Osim poslova smjestaja i cuvanja tude r obe javno skladiste moze obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. a) Poslovni uvjeti javnog skladista su pravila o uvjetima pod kojima ce se roba primati na cuvanje. izuzev ako ne raspolaze odgovarajucim prostorijama (npr ne raspolaze sa sefom za dragocjenosti). a da sama roba ne bude fizicki uopce ni pokrenuta iz skladista. te uvjeti pod kojima ce javno skladiste obavljati svoje usluge U poslovnim su uvjetima predvidena sva osnovna pitanja koja dolaze u obzir u poslovanju javnih skladista . sortiranje. preko skladista omogucuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba proizvodnje potrebnim sirovinama. trosarina. bilo je potrebno odrediti da javno skladiste posluje na temelju poslovnih uvjeta. te otprema robe. moze se bas pomocu javnih skladista vilo uspjesno intervenirati jednostavnom dispozicijom gotove robe u odredenom pravcu. Gospodarske funkcije javnih skladista Snazan razvoj tianspoita i grandiozan obujam robnog prometa uvjetovah su pojavu citavog niza novih zanimanja Medu tim zanimanjima posebno mjesto pripada vozaru. istovar i pretovar robe. te su posebnim odobr enjem ovlastene da na smjestenu robu izdaju vr ijednosne papire koji se zovu skladisnice. stoje pod posebnim pravnim rezimom. Skladista omogucuju da se trziste snabdijeva robom prema potrebi. placanje za racun stranaka u obliku avansa carina. pod jednakim uvjetima. Pojam javnog skladista.nuzno su trazili da se tom robom strucno rukuje.: utovar. Za javno skladiste vrijedi nacelo da ne smije ni za svoj ni za tudi racun trgovati onom robom koju je kao javni skladistar smjestilo u svojem skladistu. Takvi su. nego usluzne gospodarske organizacije. koje se bave poslovima smjestaja i cuvanja robe. Prema tome. prijenos robe sa zeljeznicke stanice ili brodske luke. Zbog toga su morala biti precizirana i prava i duznosti javnog skladista kao gospodarske organizacije koja obavlja javnu sluzbu. Osim toga. redovna cirkulacija dobara i efikasan transportni rad Gospodarske funkcije koje skladista obavljaju u okviru robnog prometa trazile su da se i pravno formulira i precizira status skladista i da se postave pravne kautele za njihovo poslovanje. Ugostitelji koji primaju goste na nocenje imaju pravo zadrzanja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli. npr . obavljajuci svoje specijalizirane funkcije. postavljajuci poslovanje skladista na osnovu javnosti. najcesce trgovacka drustva. Da bi se to postiglo. To je osobito vazno u slucajevima privremenog zastoja oko nabavki sirovina Do takvog zastoja moze doci zbog najraznovrsnijih uzroka Svojim specijaliziranim poslovanjem. Golemi stokovi robe koji su pristizali na utovarne stanice. U slucaju iznenadnog nestanka robe na trzistu. koja za spavanje. a to ce biti onda kad je imao prikladan prostor i ostale uvjete. luke ukrcaja i rijecna pristanista ili na bilo koje drugo mjesto gdje se roba skupljala i gomilala . pakiranje. Iz samog karaktera skladista kao javnog izlazi jedna vrlo vazna posljedica. do potpune naplate potrazivanja za smjestaj i ostale usluge ZOO je prosirio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice. Zbog vaznosti gospodarske finkcije.kad mu je gost predao stvar na cuvanje i ako je steta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. UGOVOR O USKLADISTENJU 1. ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvari na cuvanje. garaze. taksa. stanje rezervi. postajao sve vise jedan od vaznih gospodarskih subjekata Same pak gospodarske funkcije skladista postajale su element s kojim se moralo racunati u privrednom poslovanju Pokazalo se da sama cinjenica koncentracije golemih kolicina robe i sirovina najednom mjestu moze imati vrlo povoljne gospodarske ucinke. Javna skladista nisu proizvodne. Naime. duzan je gostu naknaditi punu stetu koju zbog toga pretrpi. bilo je normalno da se uskladistenje tretira kao javna sluzba Buduci da je uskladistenje osnovna djelatnost skladista. izdavanje zemljista ili prostorija u zakup drugim subjektima bez odgovornosti za smjestaj i cuvanje robe itd. htjelo se postici da se svi privredni subjekti koji su u svojem poslovanju nuzno upuceni na usluge javnog skladista . da se pravilno i pravodobno upucuje na odrediste te da se za vrijeme stacioniranja strucno cuva S druge se pak strane opazilo da vlasnik moze pravno disponirati. Medutim.

kladistuju (kao sto su. ZOO-a. a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odredenu naknadu. pa ih stoga ne ponavljamo. 6. i priznanicu i zaloznicu. a i svaki njen dio samostalno. lavno skladiste mora imati tarifu skladisnih usluga. 5. Sklapa se na adhezijski nacin .Jedan dio se zove priznanica.pojam i karakteristike. dragocjenosti. Skladisnica Skladisnica je izvadak iz maticne knjige za skladiznice.zualni ugovor. rok. to se dodaje kao posebna odredba ugovora. Indosamentom se mogu prenositi bilo oba dijela skladisnice zajedno. skladistar je duzan upozoriti deponenta na mane ili prirodna svojstva robe i neispravnost ambalaze. Odgovornost za stetu: Sklapanjem ugovora o uskladistenju javno je skladiste preuzelo obvezu cuvanja robe U toj duznosti cuvanja nije sadrzana obveza osiguranja. u svemu vrijede i za ovaj ugovor. Skladisnica se sastoji od dvaju medusobno povezanih dijelova koji $e mogu rastaviti. a samo izdavanje skladisnice mora zabiljeziti i u skladisnu knjigu. kompletnu skladisnicu. Ako je potrebno uz to nesto posebno ugovoriti. ako roba bude unistena ih ostecena za vrijeme cuvanja ZOO se odlucio za primjenu pravila objektivne odgovornosti skladistara. Raspolagati robom moze samo deponent ih osoba na koju je on indosamentom pienio to pravo Sto se tice raspolaganja. b) Tarifa. javno skladiste moze odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne us. ukljucivo i izgubljenu dobit. tj. i to papiri po naredbi Skladisnica je istodobno i tradicijski papir To znaci da njezina predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe. bilo svaki za sebe Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom tobom. manama ih prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalazom Ne trazi se krivnja skladistara. Poslovni uvjeti ia9hog skladista moraju biti javno objavljeni (publicirani') i zbog toga se smatraju sastavnim dijelom ugovora o uskladistenju. osim ako je izrijekom ugovorena Postavlja se pitanje pravila po kojima ce se prosudivati odgovor nost javnih skladista za stetu. npr. npr. Time se omogucuje pravilna orijentacija korisnika skladisnih usluga Tarifa mora imati trajniji karakter c) Propisane knjige Javno skladiste je duzno po zakonu voditi propisane knjige: skladisnu knjigu\ a ono skladiste koje je ovlasteno izdavati skladisnice. jasno nam je da potpuno i slobodno raspolaganje pohranjenom robom ima samo ona osoba koja istodobno drzi priznanicu i zaloznicu. cim takve nedostatke zapazi . duguje naknadu cjelokupne stete. Ugovor o uskladistenju . Taj iznos isplacuje se imaocu zaloznice. mora voditi jos i maticnu knjigu za skladisnice Organizirano javno skladiste pruza svoje usluge na osnovi sklopljenog ugovora o uskladistenju 4. Ugovorom o uskladistenju obvezuje se skladistar primiti i cuvati odredenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlastene osobe. Ugovor o uskladistenju je dvostranoobvezan i naplatan ugovor . Sa svoje strane. Daljnja je karakteristika ugovora o uskladistenju u tome sto je to ugovor s obligatomim sklapanjem na strani depozitara Naime. Prema tome. odgovornost skladistara je ogranicena do visine stvarne vrijednosti robe. dakle. koju javno skladiste vodi kronoloskim redom Knjiga mora biti povezana paginirana i potvrdena od nadleznog drzavnog tijela. osim ako dokaze da je steta prouzrocena okolnostima koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti (visa sila). Predajom skladisnice u cjelini ili predajom pojedinih njezinih dijelova prenosi se na trecega pravo raspolaganja pohranjenom robom odnosno pravo zaloga na robi Javno je skladiste duzno pohranjenu robu predati samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladisnicu.Poslovni uvjeti javnog skladista moraju imati oblik pravilnika koji odobrava nadlezno tijelo na podrucju kojega se nalazi sjediste javnog skladista. a u druga dva trezorni depozit). u prvom slucaju potreban je obicni. a sama se zaloznica tada povlaci. Podatke iz skladisnice mora javno skladiste unijeti i u maticnu knjigu. ziva zivotinja. tada mu javno skladiste moze izdati robu samo kad javnom skladistu polozi svotu osiguranu pravom zaloga na robi. dalju otpremu itd. jesu vrijednosni papiri. treba imati na umu da se raspolagati pohranjenom robom moze samo ako to pravo nije ograniceno zaloznicom koja se nalazi u posjedu nekog treceg. ako je stetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepaznjom. vrijednosni papiri. 741. Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je u zaloznici naznacen Ako imamo na umu ono sto smo tekli kod priznanice. Medutim. Skladisnica u cjelini. a drugi varani ili zaloznica£ / Javno skladiste ne smije izdati samo jedan od tih dijelova Oba dijela skladisnice glase »po naredbi| deponenta i moraju sadrzavati podatke predvidene u cl. Glede obujma. Pri predaji robe deponent je duzan dali sve obavijesti o njoj i izjaviti kolika joj je vrijednost. Nakon sklopljenog ugovora o uskladistenju javno je skladiste duzno deponentu na njegov zahtjev izdati skladisnicu. skladistar odgovara za stetu. Ako netko zatrazi izrucenje robe samo na temelju priznanice.pristupanjem poslovnim uvjetima skladista. Kao i ostava i ugovor o uskladistenju je po intenciji zakonodavca knnseji. krivnjom deponenta. i ako na skladistu nema mjesta. Primjedbe koje smo u vezi s tim dali kod ostave.

nece vise smatrati nalogo. ako osoba koja se ponudila drugome izvrsavati njegove naloge ih osoba u ciju poslovnu djelatnost spada obavljanje odredene vrste naloga (komisionari. iznenadna bolest). ^ Do prihvata moze doci i sutnjom. duzan ga je na to upozoriti i zahtijevati nove upute ih njihovu izmjenu.) dade zakljuciti da su fakticne prirode ZOO ocito nije prihvatio glediste teorije da bi objektom ugovora o nalogu bili pravni poslovi. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina. pazeci na interese nalogodavca. posrednici.primcem nego poslovodom bez naloga. upute mogu biti takve da nalogoprimcu ostavljaju mogucnost izbora izmedu vise mogucih rjesenja fakultativne upute ih pak slobodu postupanja primjerenu odredenim okolnostima indikativne upute.U slucaju da na uskladistenoj robi dode do neotklonjivih promjena zbog kojih bi mogla propasti ili se pokvariti. Izneseno vrijedi uglavnom za tzv. otpremnici i dr. svoj«-. a procijenio je na osnovi svih okolnosti da to nuzno zahtijevaju interesi nalogodavca. postupati kao dobar priviednik odnosno dobar domacin. ZOO ne odreduje poblize prirodu tih poslova. pa se ugovaratelji odlucuju za oblik koji im najvise odgovara Kao i vecina drugih ugovoi a i ugovoi o nalogu je konsenzual. u ciju konstrukciju je takoder ugraden nalog (mandat). No. naime. ostajuci u njegovim granicama. ZOO. ugovora o komisiji. otpremi i posredovanju. ako spomenute osobe ne zele prihvatiti ucinjeni nalog. kad se za nj pokaze potreba. takoder »odredeni poslovi« iz cijeg se primjericnog nabrajanja (izrada ih popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. U tom slucaju odgovara samo za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za upute koje mu jej dao (culpa in instmendo) . Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. a ugovora o djelu razni drugi. Tek prihvacanjem od strane onoga kome je upucen. Prema tome ti poslovi mogu biti pravne prirode. prodati robu bez odgadanja. komisionar. imr. ali takoder i razni fakticni poslovi. Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlascuje poduzeli odredene poslove za racun nalogodavca (mandanta) Nalog (mandatum) sam za sebe nije ugovor vec jednostrana izjava volje. Pri tome je duzan postupiti prema primljenim uputama. Pitanje prirode poslova kao objekta ugovora o nalogu vazno je utoliko. pa se poslovi koje sklopi s trecima smatraju kao da ih je sklopio sam nalogodavac. Svako drugo odstupanje od uputa ih prekoracenje granica naloga je nedopustivo i dovodi do promjene nalogoprimceva polozaja. u kojem slucaju radi u ime i za racun nalogodavca. kao sto to cini npi talijanski Gradanski zakonik koji govori samo opravnim poslovima. Nalogoprimac je duzan izvrsiti nalog u svemu kako glasi. On se. ne propisuje oblik tog ugovor a. 600). na najpogodniji nacin Na ugovor o uskladistenju na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o ostavi UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) 1. Moze li nalogoprimac odstupiti od naloga i uputa? U nacelu ne moze.ni ugovor 2. Stoga je nalogoprimac duzan osobno izvrsiti nalog Izvrsenje moze povjeriti drugome samo s dopustenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti (npr. duzne su o tome bez odgadanja obavijestiti nalogodavca. paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi Ocijeni ii da bi izvrsenje naloga prema dobivenim uputama bilo stetno za nalogodavca. smatra se daje ugovor o nalogu sklopljen u trenutku primanja naloga Stovise. Ugovor o nalogu je neformalan pravni posao. Inace se u teoriji smatra daje ugovor o nalogu u pravilu besplatan pravni posao. brise jedna od bitnih razlika izmedu ugovora o nalogu i ugovora o djelu Objekt ugovora o djelu. Za sve vrijeme izvrsavanja naloga duzan je.) ne odbije nalog. fakticne prirode. o kojem ovdje govorimo. imamo kod ugovora o punovlascu (zastupanju) u kojem je nalog jedan od vaznijih elemenata. sto se u praksi moze ponekad dogoditi.. Redaktori ZOO su koncipirah ugovor o nalogu kao naplatan ugovot s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode medusobnog odnosa ugovaratelja. Ne dobije li nalogoprimac odledene upute o izvrsenju posla. ako to na njegov poziv ne bi mogao pravodobno uciniti deponent. Prometno znacenje naloga zapravo se i ostvaruje pretezito preko spomenutih ugovora kao specijalnih vrsta opceg ugovora o nalogu. naime. a ako radi besplatno. jer odstupanje. fakticni poslovi. po cemu se takoder razlikuje od ugovora o djelu koji je uvijek naplatan.. na primjer. sto se. duzan je. ako su nepravne. a za racun komitenta kao nalogodavca. Obveze nalogoprimca a) Izvrsenje naloga. mora odobriti nalogodavac Iznimno moze odstupiti kada mu zbog kratkoce vremena ih iz kakva drugog razloga nije bilo moguce traziti suglasnost nalogodavca. nastaje ugovor o nalogu. skladistar je duzan. S druge strane kod. otpremnik i posrednik djeluju . su prema ZOO (cl. inace odgovaraju za stetu koju bi on zbog toga pretrpio Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako je uz nalog ovlasten i na zastupanje.. imperativne upute. izuzev ako bi nalogodavac odobrio odstupanje odnosno prekoracenje. Naime. Pojam i karakteristike. onako kako bi postupio u svojoj vlastitoj stvari Ugovor o nalogu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja medu ugovarateljima. Primjer za rad u ime i za racun nalogodavca.

naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode medusobnog odnosa Nalogoprimac koji je bez svoje krivnje samo djelomicno izvrsio nalog. 4. staratelistvo) ZOO je. a ako se njime posluzio. prosirio tu diobu. UGOVOR OPUNOVLASCU Opcenito o zastupstvu. -otkazom nalogoprimca koji moze dati kad hoce. Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. Kad izvrsenje posla obavlja zamjenik nalogoprimca. Zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredn. nalogoprimac je duzan podnijeti izvjestaj i poloziti iacun Buduci da uvijek radi za racun nalogodavca. duzan je. I platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobicajena odnosno. ako je. ovlastim odvjetnika da za mene kupi kucu Iako je tu odvjetnik ocitovao svoju volju. odgovara nalogodavcu za stetu. ali za racun zastupanoga. -prestankom pravne osobe ako je nalogodavac ih nalogoprimac pravna osoba Takoder dolazenjem pod stecaj: 1 lisenjem poslovne sposobnosti. Otkaze h u nevrijeme. Uobicajeno je da se neposredno zastupstvo. duzan je platiti kamate po najvisoj ugovornoj stopi za sve vrijeme uporabe novca. Taj treci zove sc zastupnik. Dakako. Nalogoprimac nastavlja voditi poslove sve dok ih nasljednici nalogodavca ne preuzmu. ako nema obicaja. Naknada se placa nakon izvrsenog posla Kao sto je receno. neposr edno zastupstvo moze temeljiti jos i na statutu ih drugom opcem aktu i aktu nadleznog tijela. kao i na novcu koji je naplatio za racun nalogodavca. nalogoprimac je duzan obavljati sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima U protivnom. Na primjer. Taj nositelj prava i obveza iz takve kupoprodaje upravo sam ja sam. 3 Obveze nalogodavca. no za nju moze volju ocitovati i netko treci. ili djelomicnim. dao neposredan povod odustanku. b) Podnosenje izvjestaja i polaganje racuna Nakon izvrsenog posla. medutim. nalogoprimcu isplatiti odgovarajuci dio naknade za njegov trud i naknaditi mu stetu prouzrocenu odustankom. Najvaznije obveze nalogodavca su slijedece: " predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreden iznos novca (avans) za predvidene izdatke i troskove u svezi s izvrsenjem posla. pobrinuti se o njihovoj zastiti. nalogodavac ima piavo zahtijevati njezino smanjenje naknaditi troskove koje je nalogoprimac ucinio i koji su bili potrebni za izvrsenje naloga s kamatama od dana kada su ucinjeni. Da bi osigurao naplatu troskova i naknade za trud. To znaci da ucinci pravnog posla. koje se kratko naziva zastupstvo. nalogodavac ima pravo zahtijevati izvrsenje neposredno od zamjenika. Ako je ugovorena naknada u ocitom netazmjeiu s ucinjenim uslugama. te ustupiti mu stecene trazbine Ako primljeni novac ne preda na vrijeme. ipak on ne postaje vlasnik kuce i nije osoba koja treba platiti kupovnu cijenu. nalogoprimac je duzan bez odugovlacenja predati nalogodavcu sve sto je primio obavljajuci preuzete poslove (novac. ako to nalogodavac zatrazi. Nalogoprimac ne bi imao pravo na dio naknade i naknadu stete. a da za otkaz nisu postojali osnovani razlozi. odgovarati. naknaditi koju je nalogoprimac pretrpio u izvrsenju naloga bez svoje krivnje. osim na ugovoru i zakonu. Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za odustanak Nakon prestanka naloga nalogoprimac je duzan vratiti punomoc koju je primio Premda nalogodavac moze odustati od ugovora ne navodeci razlog. ako mu povjeri izvrsenje naloga bez suglasnosti nalogodavca ili ga na to nisu silile okolnosti. nalogoprimac ima zakonsko zalozno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca sto ih je dobio na osnovi ugovora o nalogu. to vrijedi ako je ugovor o nalogu bio naplatan. samo ne u nevrijeme. dijeli na ugovorno (dobrovoljno) izakonsko (npr. duguje zatezne kamate od dana kad ih je bio duzan predati. odgovara za stetu koju trpi nalogodavac zbog otkaza Poslove koji ne trpe odgadanje. bez obzira na to kako je doslo do njegova izbora. a za racun nalogodavca. . ne samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao nego i za njegov rad.Nalogoprimac ce. -smrcu nalogoprimca. postupajuci suprotno uputama i ne cuvajuci interese nalogodavca. medutim. Prestanak naloga Osim opcih pravila o prestanku ugovora. Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje. koji je sklopio zastupnik. dokumentaciju). Nasljednici nalogoprimca su duzni sto prije o tome obavijestiti nalogodavca i dok on ne preuzme brigu o svojim interesima. ali i u tijeku izvrsavanja naloga. onda pravicnu naknadu. stvari. -smrcu nalogodavca. Prema njima nalog prestaje: -odustankom nalogodavca. ako odustane bez osnovanih razloga. na prestanak ugovora o nalogu primjenjuju se i posebna pravila. potpunim. ima pravo na dio naknade iazmjeian obavljenom poslu. ali samo ako je tako ugovoreno ih ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. Stoga se pr avni posao sto ga je sklopio zastupnik smatra da je sklopljen od samog zastupanog. cak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjesan. nalogodavca ih nalogoprimca. Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravnom (tehnickom) smislu Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim ocitovanjem volje u ime i za racun zastupanoga. volju moze ocitovati izravno sama osoba koja sklapa pravni posao. nastaju neposredno za zastupanoga Zastupani je onaj koji iz pravnog posla stjece prava i pr euzima obveze. preuzeti obvaeze Sto ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime. Medutim. Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime. tako da se.

a s druge strane zastupnik pravno moze nesto uciniti Ako sad razmotrimo odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. Prema tome. i taj drugi je to prihvatio. kako je posredni zastupnik doduse sklopio pravni posao u svoje ime. nego u ime nalogodavca.opunomocitelja. cl. Bio bi npr. interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika . staratelj je neposredni zastupnik po zakonu. dijelimo punovlasce (ili. koja sklapa odredeni posao mora imati siguran dokaz da ucinci pravnog posla ne nastupaju za onoga koji volju stvarno ocituje. To pak znaci da nalogoprimac mora prema trecemu nastupiti kao punomocnik. mogli bismo reci ovo: Ugovor o punovlascu je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomociteli dade nalog i punomoc punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. a za racun komitenta. ah za racun zastupanoga. kako se jos naziva. naime. on ce na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmedu njega i zastupanoga morati na njega prenijeti sve ekonomske koristi koje je stekao iz posla Morat ce dakle na zastupanoga prenijeti vlasnistvo. koji se sada zove punomocnik. Ugovorno zastupstvo . dok ga nalog obvezuje interno Zastupanje Treci je element u ugovoru o punovlascu . a 1 njime i ucinak neposrednog zastupanja.zastupanje. Ako bismo htjeli dati definiciju ugovora o punovlascu. Prava i obveze koje je posredni zastupnik stekao za zastupanoga ne prelaze automatski na osobu zastupanoga To znaci daje za prijenos takvih prava i obveza na zastupanoga potreban nov pravni posao izmedu zastupanog i posrednog zastupnika Primjer posrednog zastupstva imamo kod komisiona Komisionar radi u svoje ime. dovoljan za kupnju pokretne stvari ih obavljanje neke usluge Osobito sam nalog nije dovoljan kad je potrebno da nalogoprimac nastupi prema trecima. Ugovor o punovlascu Iz onoga sto smo do sada iekli. Ali. — Nalogom se. punomoc i zastupanje. onog casa cim je netko drugome dao nalog i punomoc. ureduje unutarnji. dok je punomocnik ugovorni zastupnik. ugovaratelje promatramo s gledista naloga. nazivamo ih nalogodavac i nalogoprimac Promatramo li ih s gledista zastupanja. npi. Samo. Drzimo da je najpravilnije nazivati ih opunomociteli i punomocnik. dotle je staratelj zakonski zastupnik. punomocje) na specijalno. nastao je ugovor o punovlascu. a drugi je odnos koji postoji izmedu zastupnika i trecih osoba S jedne strane zastupnik treba nesto uciniti. to se i sam pr avni posao smatra njegovim pravnim poslom. Ono se ne mora posebno ugovoriti Naime. On je osoba koja prema trecem. stjece prava i preuzima obveze.Buduci da posredni zastupnik sklapa pravni posao u vlastito ime. govorimo o zastupanom i zastupniku. vidjet cemo da kod zastupstva zastupstva stvarno postoje dva odnosa Jpdnn je odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. nego za onoga u cije ime volju ocituje. a ovaj na to pristane Kao sto se iz definicije vidi mi smo ugovorne strane nazvali opunomocitelj i punomocnik Ali su moguci i drugi nazivi Ako. 1. mora se s nalogom spojiti punomoc. dakle prema svom suugovarateliu. 749). punomocnik je neposredni zastupnik po ugovoru. jer ti nazivi u sebi pojmovno sadrze i pojam zastupanog i pojam zastupnika. Punomoc ovlascuje nalogoprimca.. kod kupnje nekretnine ih vodenja parnice Treca osoba. Naime. genericno i generalno . Punomoc je nalogodavceva (mandantova) izjava upucena trecim osobama kojom se daje ovlastenje punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. Treca osoba s kojom posredni zastupnik sklapa piavni posao niti zna niti mor a znati da je pr avni posao sklopljen za racun zastupanoga: Treca osoba i zastupani uopce ne stupaju ni u kakve pravne odnose.ugovor o punovlascu Elementi ugovora o punovlascu: Nalog (mandat) Pravna analiza ugovornog zastupstva dovodi nas do ugovora o punovlascu . naime. prema tome. npr. »ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov racun poduzme odredene poslove« Punomoc Sam nalog kao interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika nije uvijek dovoljan. ne u svoje ime. prema trecima. trazbinu itd Ah isto tako zastupani ce mor ati osloboditi posrednog zastupnika svih onih obveza koje je preuzeo na svoje ime. 2. I jedan i drugi su neposredni zastupnici. tj u ovom slucaju . nalog je konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalaze drugoj strani (mandataru) da za niu obavi neki posao. vidi se da kod ugovora o punovlascu moiaju postojati tri sadrzajna elementa: nalog. Prema ZOO-u (st. Medutim. a druga se strana prihvatom naloga obvezuje rta njegovo izvrienie. Ako se hoce postici da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac (mandatar) nastupi kao punomocnik nalogodavca. Ako bolje pogledamo polozaj zastupnika. Vrste punovlasca Prema tome kako je instruiran sadrzaj punomoci. dolazimo do pojma naloga ili mandata To nije fakticni nego obveznopravni odnos. ali za tudi racun.

Napomenimo da se nalogodavac moze i naknadno suglasiti s odstupanjem od njegova naloga i uputa. Punomocnik je duzan. kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao opunomocitelj. U navedenim slucajevima mora postojati specijalna punomoc. Punomoc se naziva neogranicenom ako punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako da postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni U protivnom slucaju punomoc se naziva ogranicena punomoc (npr. a druga strana nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. uputa i kim ima sklopiti pravni posao. preuzimanje mjenicne obveze ili obveze jamstva. po svojoj volji suziti ili opozvati punomoc. Glede oblika punomoci vrijedi odredba (cl. pa cak i onda kad se ugovorom odrekao toga prava Za to se ne trazi nikakav poseban oblik Opoziv i suzavanje punomoci nema ucinak prema trecoj osobi koja je s punomocnikom sklopila ugovot. izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. drugim rijecima. genericna se punomoc daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici Generalno punovlasce je ono po kojem se punomocniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se ticu opunomocitelja. podnijeti izvjestaj o stanju poslova. o izbr anom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade. no stanovitu predodzbu o njemu ipak mozemo stvoriti. razmotrit cemo je pod slijedecim podnaslovom. na zahtjev opunomocitelja. sve obveze koje je preuzeo i troskovi koje je imao padaju na njegov teret. opunomocitelja ne obvezuje tako sklopljeni ugovor. a o izvrsenom poslu duzan je poloziti racun i odmah predati opunomocitelju sve sto je primio obavljajuci posao . q nagodbi. Na primjer . 1 da nije znala niti morala znati za opoziv odnosno suzenje punomoci. po njegovoj procjeni. . sklapanje ugovora o jamstvu. uzimanje zajma i vodenje spora. Prava i duznosti ugovornih strana Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primijenim uputama. osim ako su za njih znale ili morale znati Opunomocitelj moze u svako doba. tada ioj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu. Koliko god generalno punomocje daje punomocniku veliku operativnu samostalnost. moze. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Pri tome je duzan paziti na interese opunomocitelja i njima se rukovoditi. ono je ipak ograniceno na poslove koii ulaze u redovno poslovanje. U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje sklopljenom ugovoru. Kakav je polozaj druge ugovorne strane u tom slucaju? Ako je ona bila savjesna. moze odstupiti od naloga i uputa ako to. smatra se da je odobrenje odbijeno. punomocnik je duzan obaviti nalog osobno Samo uz dopustenje opunomocitelja ili kad je na to primoran okolnostima. Jedino ako zbog kiatkoce vremena ili iz nekog diugog razloga ne moze zatraziti suglasnost. ako nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. odvjetnickom pripravniku). U nacelu. vec poslovodom bez naloga. Od naloga i uputa punomocnik moze odstupiti samo uz suglasnost opunomocitelja kao nalogodavca. Prekoracenje ovlastenja Osnovno je pravilo kod ugovora o punovlascu da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlastenja u punomoci. jer znamo da u njega ne ulaze oni poslovi za koje je potrebna specijalna punomoc. osim ako ga naknadno odobri (ratihabiciia1 Ne uslijedi . Punomocnik u tom slucaju odgovara opunomociteliu za stetu. uputa o mjestu i vremenu ispunjenja neke obveze itd) Sve takve upute internog su karaktera i ne djeluju prema trecim osobama. Ugovot sto ga punomocnik sklopi djelujuci u granicama svojih ovlastenja iz punomoci obvezuju neposredno opunomocitelja i drugu ugovornu stranu Prekoraci li punomocnik svoja ovlastenja. Buduci da se to tice unutarnjeg li odnosa izmedu strana. Takvo se specijalno punovlasce daje za preuzimanje mjenicne obveze. ZOO ne definira redovno poslovanje. moze izvrsenje naloga povjeriti drugome (npr.Specijalno punovlasce daje se za odredeni pravni posao. 90 ZOO-a) da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje toga ugovora (nacelo pariteta oblika). Poslovni punomocnik (onaj kojega je trgovacko drustvo ovlastilo da sklapa pravne poslove iz njegove poslovne djelatnosti) treba imati specijalnu punomoc za otudivanje ili opterecivanje nekretnine. li odobrenje u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste odobri i ocijeni. Nesto je drukcija situacija kad punomocnik (nalogoprimac) odstupi ili prekoraci granice naloga odnosno uputa. nalazu interesi opunomocitelja. a u svim drugim slucajevima ona se moze dati Specijalna je punomoc instruirana za jedan odredeni pravni posao Gencricno punovlasce je ono koje se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova Tu je punomoc instruirana na vrstu pravnih poslova. osim ako ni on sam nije znao za opoziv odnosno suzenje punomoci. U svim ostalim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem. ne cekajuci da se opunomocitelj izjasni odobrava li ili ne odobrava ugovor. To znaci da ce imati pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu s potrebama i interesima opunomocitelja U protivnom.

kod zastupstva. iako komisionar sklapa pravne poslove u vlastito ime. inkaso-komisija) ih. Zbog svega toga nazivamo komisionar a posrednim zastupnikom. radi osiguranja svoje trazbine na ime naknade i troskova Prestanak ugovora o punovlascu Ugovoi o punovlascu prestaje: 1 . jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. kao i da s istom paznjom cuva povjerenu mu robu. Obveze komisionara. bez nepotrebnog odgadanja. Pravni poslovi koje komisionar sklapa u vlastito ime. a za racun komitenta mogu biti vrlo razliciti. Nakon obavljenog posla komisionar mora. Kad je punomocniku izdana pisana punomoc. ucinio za izvrsenje naloga U tu svrhu. pa se tada govori o komisionoj kupnji ili o komisionoj prodaji. Komisionaru takva punomoc nije potrebna. a ako nema obicaja. Pri sklapanju pravnih poslova s komisionarom treca je osoba potpuno' nezavisna od sadrzaja komitentovih naloga. a za racun komitenta. to je posao povjerenja koje je. To je i r azumljivo. l . osnovna eticka osnova robnog prometa i ne treba mu posebna kautela u odredivanju oblika samog posla. za koga komisionar stvarno radi. Komisionar je duzan obavjestavati komitenta. to se trecega ne tice jer treci uopce i ne mora znati.Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud. uostalom. Komisioni posao. Visina naknade odreduje se ugovorom Ako^nije ugovorena. To se medu ostalim vidi i po tome sto sva prava i sve obveze koje izlaze iz pravnih poslova sto ih sklapa komisionar ipak stvarno pripadaju komitentu iako je pravno njihov nositelj komisionar. komisioni ugovor ili komisioni posao jest dvostranoob. recimo. kao sto znamo. Opunomocitelj je duzan naknaditi punomocniku troskove koje je on.otkazom punomocnika (osim u nevrijeme). Na temelju naloga rjesavaju se interni. kao potr ebne. . unutarnji odnosi izmedu komisionara i komitenta. primanje isplata tzv. Medutim.6 Komision. a u pravilu i ne zna. Komitent nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar. a postoji opasnost znatnijeg ostecenja robe. On ne dobiva od komitenta punomoc . komisionar ju je duzan prodati sto je povoljnije moguce. 2. onaj koji sklapa pravni posao ne mora znati niti je duzan ispitivati radi li komisionar stvarno u okviru ovlastenja koje je dobio od komitenta. U poslovnom je zivotu sklapanje pravnih poslova preko komisionara vrlo prakticno. Iz onoga Sto smo do sada rekli vidi se da se putem komisionog posla (ugovora) posredno postize onaj ucinak koji se kod zastupstva postize neposredno.vezni i naplatni pravni posao Vazan sadrzajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. treca osoba cesto mora znati opseg naloga. Iz toga slijedi da komisionar pri sklapanju poslova mora postupati u skladu s inter esima komitenta. jer komisionar sklapa poslove u vlastito ime. prema prilikama. on ipak radi po nalogu komitenta. ako nema vremena za cekanje uputa. a to u krajnjoj liniji znaci da ima slucajeva u kojima je tr eca osoba duzna provjeriti zastupnikova ovlastenja To usporava brzinu prometa i cesto je nepr akticno.). o kreditnoj komisiji (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit itd. Medutim. duzan mu je dati odredenu svotu novca kao predujam za te izdatke Duznost je opunomocitelja da preuzme obveze sto ih je punomocnik uzeo na sebe obavljajuci posao Punomocnik ima zakonsko zalozno pravo na novcanim iznosima koje je naplatio za racun opunomocitelja i drugim pokretnim stvarima opunomocitelja sto ih je primio na osnovi naloga. -prestankom postojanja. . odustankom opunomocitelja. To znaci da je duzan predati komitentu sve sto je primio na temelju posla sklopljenog za njegov racun (npr kupljenu robu) i prenijeti na komitenta trazbine i ostala prava koja je stekao prema trecem.smrcu punomocnika. Ako je prema nalogu bio duzan osigurati robu. . o razvoju posla i izvrsenju naloga (npr obavijestiti komitenta da je za njega kupio robu kako bi on mogao dalje njome disponirati) Komisionar je takoder duzan obavjestavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraziti yf|g njegove upute Medutim. Komisionar nije neposredni zastupnik Za zastupnika je bitno da sklapa pravne poslove u tude ime i za tudi racun. s druge strane. ugovor o komisionu jest neformalan pravni posao. tj. Komisionar ne nastupa prema trecim osobama kao komitentov punomocnik. poloziti racun. a smrcu opunomocitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se punomocnik primio naloga i obzirom na svoje osobne odnose s opunomociteljem.Trecih se osoba ne tice taj interni odnos. pravicna naknada. jer. Kako ce komitent svoja prava prema komisionaru ostvariti. ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe. osim ako je ugovorom iskljucena ili tako proizlazi iz prirode medusobnog odnosa.ispravu kojom bi se prema trecima legitimirao. -opozivom punomoci. daje se uobicajena naknada. duzan ju je vratiti po prestanku ugovora o punovlascu. KOMISION Komision je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da ce uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime. -stecajem ili lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti opunomocenika ili punopocnika.izvrsenjem naloga. On je u poslu ugovorna strana. pa nije. odgovara i za njezinu slucajnu propast ili ostecenje. jer je komisioni posao tipicni pomocni posao robnog prometa i mora se sklapati brzo. No moze se raditi i o plateznoj komisiji (vrsenje uplata. Najcesce se radi o kupnji ih prodaji. Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s paznjo riPd obrog privrednika.istekom roka na koji je sklopljen.

Komisionar je duzan priopciti komitentu I kojom osobom je zakljucio posao. u slucaju stecaja komisionara. a za tudi racun. ekonomski je u poslu angaziran komitent To je vazno jei se sve trazbine iz posla sto ga je komisionai sklopio za racun komitenta smatraju prema komisionaru i njegovim vjerovnicima trazbinama komitenta. ali bez pravne osobnosti. Pravno je dakle u poslu angaziran komisionar Medutim. Ortakluk nije pravna osoba. bio bi duzan komitentu odmah poloziti cjelokupni iznos kupovne cijene. tj ispunjenje duznih cinidaba dalje odvijati izravno izmedu komitenta i trecega. a upis u zemljisne knjige modus stjecanja. odnosno u slucaju kad komitent naknadno odobri prodaju na kredit. Komitent nije duzan predujmiti komisionaru sredstva potrebna za obavljanje posla. Iznimno. To znaci da komisionar mota. ugovor ce se morati sklopiti u pisanom obliku. s kamatama od dana kad su ucinjeni.Da komisionar doista sklapa poslove u vlastito ime. Buduci da kod ugovora o komisionu moze komisionar imati stanovite zahtjeve prema komitentu (pr ovizija. komitent moze od trecega zahtijevati isplatu njihove cijene ORTAKLUK Ugovorom o ortakluku ili drustvu gradanskog prava dvije se ili vife osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i imovine radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. stovise i konkludenlno (cesto izmedu supruznika). kada se u imovinu ortakluka unose nekretnine One. Drugo je pitanje moze li komisionar prodavati na kredit komitentovu robu. zahtijeva izlucenje iz stecajne mase onih stvari koje mu je predao radi prodaje. To ne vrijedi u slucaju kad je imao komitentovo ovlastenje da robu proda i na kredit. npr prodati robu ispod cijene koju je odredio komitent? Pravilo je (Cl. makar mu ih komisionar jos nije ustupio Stoga komisionarovi vjerovnici ne mogu takve trazbine plijeniti. da uloze samo svoj trud. Ugovorne se strane nazivaju ortacima. razumije se. a za tudi racun. delkredere komision. Komisionar ima pravo i na sve troskove koji su bili potrebni i koje je on ucinio za izvrsenje naloga. Ali. pisano. ali takoder i drugarima. Tada je za valjanost ugovora potrebno naciniti popis unesene imovine i svaki njen dio opisati te naznaciti od koga potjece. Ortakluk nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili vise osoba uloziti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednickog cilja. On je zajednica osoba i dobara. Ako bi komisionar prodavao na kredit komitentovu robu. kao i onih koje je komisionar nabavio za njegov racun Ako ih je komisionar predao trecemu. Po svojim karakteristikama ugovor o ortakluku je: konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka. Avans je iznos koji se daje unaprijed na racun djelomicnog ispunjenja jos prije nego je trazbina dospjela.nerima ih clanovima drustva. nastali visak koristi komisionar ne moze zadrzati za sebe. .. naime. Prava komisionara. Drustvo za zajednicko tecenje ili ortakluk postaje pogodbom. moze li komisionar sklopiti posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odredenih nalogom. ili svoje stvari radi zajednicke koristi. osim ako je tako ugovoreno. S pravne tocke gledista. U tom slucaju solidarno je odgovoran sa svojim suugovarateljem Tojetzv. pri cemu je ugovor o ortakluku titulus. Stovise. s tim da ce se izvrsavanje. Isto je tako komitent duzan osloboditi komisionara i svih obveza koje je on preuzeo na sebe sklapajuci pravni posao. sva prava i obveze iz komisionog posla pripadaju komisionaru. komisionar ima zakonsko zalozno pravo na komisionoj robi ako se jos nalazi u njegovoj detenciji. 773. To njegovo osnovno pravo slijedi vec iz same biti ugovora o komisionu j Ali komisionar ima pravo na proviziju samo ako je posao ne samo zakljucen s trecim nego ako je i izvrsen. kao sto je receno. npr. po kojoj dvije ili vise osoba pristaju na to. a komitent ima pravo ne prihvatiti sklopljeni posao To pr avo komitent gubi ako je komisionar spreman da mu odmah plati razliku i stetu Iznimka od tog pravila je. nalog komitenta moze ici u tom pravcu da komisionar posao samo zakljuci. robu ne samo kupiti nego i predati komitentu. Ako je komisionar dobio nalog da ne samo sklopi nego i potpuno izvrsi pravni posao. Komisionar tu ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija). Na kraju jos jedno vazno juridicko objasnjenje Komisionar sklapa piavne poslove u svoje ime. prodaja zbog opasnosti znatnijeg ostecenja robe. nego je obvezan da takve koristi ustupi komitentu. ako je takvu obvezu posebno preuzeo. osim ako je predujam ugovoren. neformalan. pa se moze sklopiti usmeno. To znaci da moze svoju trazbinu namiriti sudskom prodajom robe. komisionar se moze namiriti iz vrijednosti tih stvari prije ostalih komitentovih vjerovnika Spomenimo i pravo komisionara na prvenstvenu naplatu svojih potrazivanja iz vrijednosti koju je stekao za racun komitenta (npr iz naplacenog novca). Komisionar ima pravo na proviziju i u onom slucaju kad je do neispunjenja posla doslo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni komitent ni komisionar. Obratno je pitanje. vidi se osobito u onom slucaju kada je komisionar sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je predvidio i odr edio komitent Ipak i u takvom slucaju. Ovdje se postavlja pitanje moze li komisionar od komitenta traziti predujam ili avans. Svojevrsna je iznimka od neformalnosti i kad se ugovor odnosi samo na sadasnju ili samo na buducu imovinu. U svezi s tim je i pravo komitenta da. To ne vrijedi za prodaju pokretnina preko komisionih prodavaonica. Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu. part. ZOO-a) da u tom slucaju komisionar mora komitentu naknaditi razliku i prouzrocenu stetu. tr oskovi itd ). pa do ispunjenja ne dode krivnjom komitenta. komisionar ipak moze traziti nagradu. postaju suvlasnistvom ortaka. Nije potrebno iskazivati vrijednost imovine. Odgovara li komisionar da ce njegov suugovaratelj ispuniti obvezu? Da.

sto kod otkaza nalaze postivanje otkaznog roka. 69. sudjelovanje u dobiti i riziku i dr U nedostatku ugovornih odredaba primjenjuju se dispozitivne odredbe zakona. vjerovnik su ostali ortaci Prema tome. Ako se ortaci ne bi udruzili radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. Zajednica osoba treba biti tako organizirana da svaki ortak moze ostvariti pravo na rijec. Posljedica ne. Konstitutivni elementi ortakluka Subjekti. Ortakluk. jer ortaci ne izmjenjuju cinidbe medusobno. ali za racun ostalih odnosno zajednicku imovinu. Zajednicki cilj. Svaki ortak moze tuzbom actiopro socio zahtijevati cinidbu odnosno ulog u svoje ime. makar i posve labavu. Zajednica osoba Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. Ortakluk se opcenito smatra osnovnim obhkom personalnog udruzivanja i u nekim zakonodavstvima se njegova pravila supsidijarno primjenjuju na personalna trgovacka drustva (javno trgovacko i komanditno drustvo). moze biti ugovoren i samo za jedan posao. Ortakluk redovito ima odredenu imovinu. medutim. u odvjetnistvu. udruzivanju pripadnika slobodnog zanimanja. ortak stoji prema skupu ortaka. a motivi egoisticki ili altruisticki. ima pravo na udio u dobiti. Cilj mota biti dopusten i zajednicki. prava. ali to moze biti i neka prednost u gospodarskom smislu. osobito svojim ulogom. jocietas leonina i stoga nedopustiv Materijalni se cilj redovito sastoji u ostvarivanju i razdiobi dobitka. novac. Za vrijeme trajanja ortakluka ortak ne moze raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednicke imovine.uzajamno obvezan. niti moze zahtijevati njezinu diobu Ortaci su obvezni na jednake uloge. lijecnickoj pr aksi i si. jer za svoj ulog kao cinidbu ortak dobiva udio u ortackoj imovini kao protucinidbu. prigodna drustva. Bitna znacajka i konstitutivni element ortakluka je njegov cilj koji se utvrduje ugovorom o ortakluku. Ulazu se stvari. Povecanje uloga moguce je samo uz pristanak ortaka. Cinidba (ulog) drugih ortaka nije protucinidba za vlastiti ulog. Imovina ortakluka sastoji se od ortackih uloga. Zajednica dobara (zajednicka imovina). kad se vise osoba sloze pribaviti odredena materijalna dobra i darovati ih trecima i si. nadzor. Ulogom koji se sastoji u stvarima. To su tzv. sto podrazumijeva duznost svakog ortaka na ugovoreni nacin. obrtnistvu. pravima ili novcu sijece se pravo na udio u glavnici ortakluka i ostvarenoj dobiti. rad i druga dobra. prisilnim normama ili pravilima morala. Dopusten je ako se ne protivi ustavu. zahtijeva se da ima stanovitu. Tako je i prema nasem Zakonu o trgovackim drustvima s tim da se odredbe o ortakluku primjenjuju supsidijarno na javno trgovacko drustvo i tajno drustvo (cl. Zajednicki cilj mora se i zajednicki ostvarivati bilo kojim oblikom zajednickog djelovanja. utjecaj i kontrolu. nego se slijevaju u jednu cjelinu radi ostvarenja cilja ortakluka. Cilj je zajednicki kad svaki ortak u njegovu ostvarenju vidi ostvarenje vlastita cilja i kad preuzme obvezu unaprijediti ga. a za obveze pojedinog ortaka. osim ako je vrijednost njegova rada procijenjena i izrazen&u novcu i ukljucena u glavnicil>- . Osim ortackih uloga u imovinu ortakluka ulaze i naknade za unistene. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina. a ne prema pojedinom ortaku.dopustenosti cilja je nistavost ugovora o ortakluku. u austrijskoj sudskoj praksi ucvrscuje se tendencija da se postojanje organizacije zahtijeva kao pretpostavka opstojnosti ortakluka. Ortak koji ulaze samo rad.149) Na posredan nacin to je odredeno i vrijedi takoder za komanditno drustvo Primjer idealnog zajednickog cilja imamo kad se udruzi nekoliko glumaca amatera radi zajednickih priredaba. a ne i naslijedenu imovinu. Ortak moze uloziti pojedine stvari i prava iz svoje imovine. duznik su svi ostali ortaci. vec da one sluze zajednickoj svrsi visestrani pravni posao. ali ne i na udio u glavnici. misljenja daje ugovor o ortakluku besplatan. no moguce je i drukcije ugovoriti Nisu obvezni na naknadno povecanje uloga. ostecene ili oduzete stvari iz imovine ortakluka. doprinositi ostvarivanju zajednickog cilja. Zakljucno se moze reci da zajednicki cilj moze biti materijalne ih idealne naravi. a naziva se glavnicom ih fondom ortakluka. nap1atan. to se mora u ugovoru izrijekom navesti. ili jednu vrstu poslova. Ortakluk mogu osnovati i fizicke i pravne osobe. kao sto to pokazuje iskustvo u zemljama razvijenog trzisnog privredivanja Oblik ortakluka osobito je pogodan u trgovini na malo. obavjestavanje. u udruzivanju trgovackih tvrtki za zajednicku prodaju (interesne zajednice). Ugovorom valja utvrditi nacine suradnje. vec samo pretpostavka za ostvarivanje zajednickog cilja Za prava pojedinog ortaka. organizaciju Stovise. pa i onda kad mu je cilj iskljucivo idealne prirode. kao i sva imovina stecena tijekom poslovanja ortakluka. trajni obveznopravni odnos. Imovina ortakluka ustvari je zajednicka imovina ortaka. Buduca imovina obuhvaca samo stecenu. medutim. ne bi se radilo o ortakluku nego nekom drugom pravnom odnosu Ortakluk s ciljem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bio bi tzv. pod njom se razumijeva samo sadasnja imovina Zeli h se uloziti i buduca imovina. Ima. Cinidbe se ne izmjenjuju izmedu ortaka. a moze uloziti i' cjelokupnu svoju imovinu Ako ortak ulaze cijelu imovinu. zabrana konkurencije i si Ortakluk moze imati znacajnu ulogu u gospodarskom zivotu.

Ako nije drukcije ugovoreno. prenosenju ili oduzimanju poslovodstva.. punomocnicima Ugovorom bi se mogao svaki od ortaka kojima je povjereno vodenje poslova ovlastiti da sam poduzima poslove. ako se radi o nekretninama. To pravo moze bid ugovorom o ortakluku ograniceno. tj glavnice Drugim rijecima. U nacelu pravo je i duznost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u vodenju zajednickih poslova Poslovodstvo obuhvaca svaku mjeru. c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku Svaki ortak ima pravo na udio u dobiti i obvezu snosenja gubitka Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku troskova i zajednickih dugova ' I Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortackih uloga. ulozi trebaju biti jednaki odnosno jednake vrijednosti. kao npr. primjenjuju se pravila o upravljanju zajednickom stvari u suvlasnistvu. a modus predaja stvari odnosno upis u zemljisne knjige. patentima. tada se one. o poslovima redovitog upravljanja odlucuje se vecinom glasova. pa i propustanju. dok se za poduzimanje poslova koji premasuju okvir redovitog upravljanja zahtijeva suglasnost svih suvlasnika. medutim. pravom na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ortakluka te pravom na odlucivanje o pitanjima koja ne spadaju u poslovodstvo. Upucivanje na pravila o suvlasnistvu otvara pitanje sudjelovanja u poslovodstvu onih ortaka koji nemaju udjela u glavnici ortakluka. smatraju. Ovlastenje na vodenje poslova moze biti oduzeto jednoglasnom odlukom ostalih ortaka zbog grube povrede povjerene duznosti. koja su podrobnije objasnjena u stvarnom pravu. Naime. pravo svakog od ostalih ortaka ovlastenih na poduzimanje poslova da se usprotivi poduzimanju posla. ili po prestanku ortakluka. povecanju uloga. primanju novih ortaka. Iitulus stjecanja je ugovor o ortakluku. Oni. odluke donose primjenom pravila o upravaljnju zajednickom stvari u suvlasnistvu. tj onih koji ulazu samo rad. Postoji uska veza izmedu ovlastenja na poslovodstvo i zastupanje. prihodima i troskovima poslovanja Racun se polaze u rokovima utvrdenim u ugovoru. svih ortaka ili njihovih opunomocenika. . know-how. npr ulog jednoga moze biti zemljiste. U nedostatku ugovornih odredaba o tome.Stvari koje se unose u oitakjuk mogu biti date na uporabu ili u vlasnistvo Stvari koje se predaju na uporabu (guoad usum) postaju neposrednim posjedom ortacke zajednice. stvarima. kad je glavnica dijelom ili u cijelosti izgubljena Udio pojedinog ortaka u dobiti i gubitku odreduje se prvenstveno ugovorom o ortakluku Mjerila za utvrdivanje udjela u dobiti i gubitku postavljaju ortaci autonomno Pri tome uzimaju u obzir ponajprije velicinu ortackog uloga. U nedostatku ugovornih odredaba. 647g). ortak kome je povjereno poslovodstvo ne moze ga prenositi na drugoga ortaka ili trecu osobu Nazastupanje ortakluka prema trecima ovlasteni su svi ortaci. ne bi mogli sudjelovati u odlucivanju o poslovima U austrijskoj se literaturi zagovara rjesenje da oni imaju pravo sudjelovati. ili. Poslovodstvo i zastupanje. S druge strane ortak kojem je povjereno vodenje poslova ortakluka moze otkazati poslovodstvo iz opravdanih razloga Pri tome je duzan dovrsiti poslove koji ne trpe odgadanje Ortak koji otkaze u nevrijeme ili bez opravdana razloga odnosno koji ne bi dovrsio neodgodive poslove. prema ZOO (cl. ortak ima pravo sudjelovati u zajednickim poslovima. Buduci da se ortakluk temelji na medusobnom povjerenju njegovih clanova. osim ako bi drukcije bilo ugovoreno Prema tome. neovisno o vrsti i velicini uloga. Naprotiv. vrijednosnim papirima. Ako je poslovodstvo povjereno nekolicini ortaka. ako sto drugo nije ugovoreno. vodenje poslova i sl. jer ortakluk nije pravna osoba Prema opceprihvacenom gledistu one postaju suvlasnistvo ortaka. nesposobnosti za uspjesno vodenje poslova ili kakvih drugih vaznih razloga. odgovara za stetu koju bi time prouzrocio ostalim ortacima. koja je povezana s ostvarivanjem zajednickog cilja ortakluka. Ako ortaci ne utvrde udjele u dobiti i gubitku primjenjuje zakonska odredba prema kojoj svaki ortak ima. Vrsta i visina uloga pojedinog ortaka moze biti lazlicito ugovorenu. drugoga svota novca itd. Takvu mogucnost predvida i ZOO Poslovodstvo se moze povjeriti i osobi izvan ortakluka Za to je potreban pristanak svih ortaka. ugovor imao isporuci i drugim imovinskim dobrima. Opseg prenesenih ovlastenja ortaci utvrduju ugovorom ih odlukom U dvojbi se uzima da je preneseno ovlastenje za poslove redovitog upravljanja. Ako je poslovodstvo povjereno odredenim osobama. Ulog se moze sastojati i u radu. Ortaci kojima je povjereno upravljanje duzni su uredno voditi poslovne knjige. naime. ostali ortaci svoje sudjelovanje u poslovima ortakluka ostvaiuju pravom na izvjesce i polaganje racuna od strane poslovode. Razumije se. otpustanju poslovode. u slucaju povjeravanja poslovodstva jednom ili nekolicini ortaka. za sklapanje pravnih poslova s trecima potrebna je suglasnost. Kao clan jedne zajednice koja ima odredene obveze. izricita ili presutna. primijenit ce se odgovarajuca pravila iz Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Prema tim pravilima. kod visegodisnjih poslova. pa se namjeravam posao u tom slucaju ne moze poduzeti Prava i obveze ortaka kojima je povjereno poslovodstvo ureduju se ugovorom o ortakluku. jednak udio u dobiti i gubitku. i poloziti racun o zajednickoj glavnici. o izmjeni ugovora o ortakluku. ali ne postaju njegovo vlasnistvo. npr prepustanjem poslovodstva jednom ili nekim ortacima. ali ne i potpuno uskraceno. primjenjuju se pr avila f ugovora o nalogu glede mogucnosti odstupanja od primljenih naloga i uputa i nacina izvrsavanja naloga. pravnu ili fakticnu. Unosenje uloga ima karakter obveznopravne cinidbe Sto kao posljcdicu ima odgovornost za materijalne i pravne nedostatke objekta cinidbe b) Sudjelovanje u zajednickim poslovima. stvari koje se predaju u vlasnistvo (guoad sortem) ulaze u imovinu ortakluka. ali ne ulaze u imovinu ortakluka. davanju smjernica za rad poslovode i sl. autorskom pravu. godisnje. Prava i obaveze ortaka: a) Obaveza na unosenje uloga: Svaki je oitak duzan unijeti ugovoiom o ortakluku utvrdeni ulog koji se moze sastojati u svoti novca. Predvideno je. Kako ce donositi odluke u svezi poslodavstva ortaci utvrduju ugovorom o ortakluku. ali bez prava glasa. zatim ulozeni rad. Ortaci mogu poslovodstvo ugovorom povjeriti jednom ili nekolicini ortaka.

7 sporazumom ortaka. Ortak koji je istupio ili je iskljucen iz ortakluka ima pravo na udio u dobiti nastaloj do dana istupa. predmnijeva se da ostali ortaci zele nastaviti ortakluk medu sobom Ortacka prava i obveze u nacelu ne prelaze na njegove nasljednike. stecaj ortaka. pri cemu se dio ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja . ugrozilo postizanje zajednickog cilja ili nanijela steta ortakluku (zabrana konkurencije) Trazbine i dugovi ortakluka prema trecima ravnaju se prema opcim ob. ali bez prava na naknadu za pogorsanje uslijed redovite uporabe Takoder nema naknade ako je stvar slucajem propala. c) d) e) 1. osim u nevrijeme ili na stetu ostalih ortaka. zabrane konkurencije Prema tome. Ortak odgovara za stetu koju nanese drustvu svojom krivnjom. npr. Steta moze nastati u obavljanju zajednickih poslova i neispunjenjem ugovornih obveza. Potom se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. kao sto je npr propisano u njemackom Gradanskom zakoniku (§ 708) —Ucinjena steta ne moze se poravnati kompenzacijom s koristi koju je ortak na drugi nacin pribavio ortakluku. u tom slucaju ne bi mogao staviti prigovor da trazbina pripada ortak. - kada propadne cijela glavnica: I istekom vremena na koje je ugovor o ortakluku sklopljen. smrcu. gubitak povjerenja zbog ucinjenog kaznjivog djela i sl.veznopravnim pravilima koja vrijede za obveze s vise duznika ili vjerovnika Prema ZOO duznik ortakluka ne moze staviti u prijeboj syoju trazbinu koju ima prema nekom od ortaka Ako bi treci imao Uazbinu prema nekom od ortaka tada ga ne bi mogao prebiti s trazbinom koju ima prema ortakluku. Ako je ortakluk ugovoren na odredeno vrijeme moze se otkazati prije isteka tog vremena samo iz vaznih razloga. Dioba zajednicke imovine Nakon sto je ortakluk prestao pristupa se diobi zajednicke imovine ortaka ZOO ima relativno detaljno razradena pravila o diobi zajednicke imovine i uputu na supsidijarnu primjenu propisa o razvrgnucu suvlasnicke zajednice Ponajprije se iz zajednicke imovine izdvajaju stvari koje su date na uporabu i vracaju ortaku. Npr povreda bitne obveze iz ugovora o ortakluku. ali i obvezu snasanja gubitka nastalog do dana iskljucenja Kao dan istupa uzima se dan kad je data izjava o otkazu. Ako prihvate nasljedstvo obvezni su nastaviti ortakluk Ta se obveza ne odnosi na nasljednike nasljednika 6. Njemu se. radi svoje vlastite koristi. a dan iskljucenja je dan kad je odluka o iskljucenju priopcena or taku Prestanak ortakluka Ortakluk prestaje: zavrsetkom posla povodom kojega je ortakluk ustanovljen. kojim je s jedne strane ostvarena steta. nemogucnosti ispunjenja obveze zbog smrti ili istupa ortaka od kojeg je zavisilo obavljanje poslova ortakluka i sl. kao i kada se poduzeti posao ne moze dalje nastaviti. Odgovornost za stetu. Kompenzacija stete s koriscu (compensatio lucri cum damno) dopustena je samo ako bi ortak samovlasno poduzeo neki novi posao. prestankom postojanja ili istupom jednog ortaka ako se ortakluk sastojiod samo dvije osobe Ako se ortakluk sastoji od vise osoba. povrede bitne obveze od strane drugog ortaka. Nistava je ugovorna odredba kojom bi se iskljucilo ili ogranicilo pravo istupa iz ortakluka Ortak moze biti i iskljucen iz ortakluka ako za to postoje vazni razlozi. naime. obveze na suradnju. uslijed nemogucnosti daljnje proizvodnje onog proizvoda koji je predmet poslovanja ortakluka. Ortak moze istupiti iz ortakluka u svako doba. radi se o stetama u okviru ortakluka Odgovornost se ne ogr anicuje samo na stete nanesene propustom paznje koju ortak pokazuje u vlastitim poslovima (ctdpa levis in concreto). npr. osim kad su ugovorom o ortakluku obuhvaceni i nasljednici ortaka.luku Istup i iskljucenje ortaka. osim ako je bio savjestan. pa se postavlja pitanje udjela u gubitku (u prvom slucaju) odnosno u dobiti (u drugom slucaju) Po zakonu takvo utanacen je u dvojbi vrijedi i za dobit i za gubitak. npr. npr. potpuni ili djelomicni gubitak poslovne sposobnosti. izvrsavanjem svojih obveza. tj posao izvan djelatnosti ortakluka.Moze se dogoditi da ortaci odrede udjele samo u dobiti ili samo u gubitku. I s druge i odredena kor ist Odnos prema trecima i zabrana konkurencije O odnosima prema trecima bilo je vec govora u svezi s poslovodstvom i zastupanjem Ovdje jos nekoliko napomena Nije dopusteno ortaku da pravnim poslom s trecom osobom obvezuje ortakluk bez izricitog ili barem presutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomocnika Takodet nije dopusteno ortaku poduzimati posao s trecima kojim bi se. obveze unosenja ortackog uloga. tj da nije znao niti morao znati da trazbina pripada imovini ortakluka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful