Prodaja ie ugovor koiim se jedna strana (prodavatelj) obvezuje drugoj strani (kupcu) prepustiti odredeni objekt, a kupac se obvezuje

za prepu fteni objektplatiti odredeni iznos novca kao kupovnu cijenu. Prodaja, koja se do ZOO-a najcesce nazivala kupopr odajom, u prvom je iedu konsenzualni ugovor To znaci da posao postaje perfektan samim sporazumom ili konsenzom ugovornih strana o prepustanju objekta uz odredenu cijenu Stoga kod prodaje prepustanje objekta odnosno, uze, predaja stvari ne spada u akt sklapanja, nego u akt ispunjenja ugovora. Prodaja je obveznopravni ugovor, i to dvostrano obvezni ugovor. Sklapanjem prodaje strane namjeravaju zasnovati odredene obveze, a nije im prvenstveni cilj neposredna izmjena cinidbe i protucinidbe. Kod obveznopravnih su ugovora u nacelu akt sklapanja i akt ispunjenja vremenski odvojeni. Stoga i kod prodaje prodavatelj prvenstveno preuzima obvezu da prepusti objekt kupcu, a on se opet prvenstveno obvezuje da ce za to platiti odredenu cijenu. Razumije se da obvezi prodavatelja na drugoj strani odgovara pravo kupca, i obratno. Prodavatelj je ovlasten traziti cijenu, a kupac je pak ovlasten traziti prepustanje objekta. Stoga prodaja spada medu dvostranoobvezne, i to recip'rocn e ugovore, za koje je karakteristicno da u njima svaka ugovorna strana postaje istodobno i vjerovnik i duznik. Nazivaju se i sinalagmaticnim ugovorima. Ako se prodaja promatra s gledista odnosa cinidbe i protucinidbe, uvrstava se medu naplatne pravne poslove, za koje je bitno da se za cinidbu trazi protucinidba. Buduci da je prodaja najcesci posao dnevnog zivota, jer je najpogodniji pravni instrument za kolanje stvari u prometu, nastoji se u svakom pravnom poretku omoguciti brzo i Iako sklapanje takvog ugovor a Stoga je za prodaju glede oblika usvojeno nacelo neformalnosti. No, iako je i u nasem piavu prodaja u nacelu neformalan pravni posao, ipak ima slucajeva kada se zbog posebnih razloga trazi oblik i za taj posao Tkko se odredbom iz cl. 455. ZOO-a odreduje da ugovor o prodaji nekretnina koje pravne osobe stavljaju u pravni promet u okviru svojega redovnog poslovanja mora biti sklopljen u pisanom obliku (npi prodaja stanova izgradenih za trziste) Uzimajuci u obzir i druge propise p prometu nekretnina moze se zakljuciti da se za kupoprodaju nekretnina uvijek zahtijeva pisani oblik. Pisanije oblik propisan i za ugovor o prodaji s obrocnim otplatama cijene. Prodaja je nadalje kauzalan posao. Kauza, cilj ili pravno oblikovana svrha prodaje jest stjecanje prava vlasnistva na stvari. Medutim, ako je kupac bila drustvena pravna osoba, kauza, razumije se, nije mogla biti stjecanje prava vlasnistva Prema ZOO-u kupac bi u tom slucaju stekao pravo raspolaganja. Ako je objekt kupoprodajne cinidbe neko pravo, tada je kauza ili cilj kupoprodaje u tome da kupac doista postane nositelj tog prava. Kao sto kod svakog kauzalnog ugovora, isto tako i kod prodaje kauza lezi izvan samog pravnog posla Kupoprodaja je samo pravni instrument pomocu kojega se kauza ostvaruje. Medutim, po nasem pravu, samim sklapanjem kupoprodajnog ugovora kupac jos ne postaje vlasnikom stvari Kupnjom dobiva samo obveznopravni zahtjev prema prodavatelju da mu on stvar izruci. Tek kada je prodavatelj stvar predao kupcu, on postaje vlasnikom stvari, ako je i sam prodavatelj to bio (Ovdje ne uzimamo u obzir posebne slucajeve stjecanja vlasnistva od nevlasnika). Prema tome, po nasem je pravu kupoprodaja samo osnova za stjecanje prava vlasnistva. Sklapanjem kupoprodajnog ugovora nastupaju za stranke samo obveznopravni ucinci. To istodobno znaci da i subjektivna obvezna prava koja nastaju za strane u kupoprodajnom odnosu djeluju samo izmedu njih samih, dakle relativno. Kupac moze traziti izrucenje stvari samo od prodavatelja, a ne i od nekog treceg koji u poslu nije sudjelovao. OBJEKTI PRODAJE Objekti prodaje mogu biti stvari, prava i imovina. Stvari moraju biti u prometu. Ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nistav Valjana je prodaja buduce stvari (npr stvari koja jos nije izradena, ploda koji ce tek nastati) Rijec jeo kupnji nadanih stvari (emptio rti speratae). Karakteristicno je za tu kupnju da kupac nije duzan platiti cijenu ako stvar ne nastane, pa se moze reci da je to kupnja pod odgodnim uvjetom. Nastane li stvar u manjoj kolicini od ocekivane, kupac placa stvarnu kolicinu, No kupac moze pristati na bezuvjetnu kupnju buduce stvari i platiti cijenu makar stvar ne nastane ili nastane u manjoj kolicini od ocekivane (npr. kupnja godisnjeg uroda jabuka s odredene plantaze). Ta se kupnja naziva kupnjom nade (emptio spei). Rizik koji time preuzima, kupac kompenzir a ugovarajuci pausalnu cijenu i ocekujuci da stvar nastane u kolicini i kvaliteti vecoj od placene cijene. Ugovor o prodaji stvari koja je u casu njegova sklapanja bila propala je nistav. Ako je stvar samo djelomicno propala, kupac moze raskinuti ugovor ili ostati pri njemu uz razmjerno snizenje cijene Iznimno nema pravo na raskid ako djelomicna propast ne smeta ostvarenju svrhe ugovora ili u tom smislu postoji obicaj u pravnom prometu Kupac u tom slucaju zadrzava pravo na snizenje cijene. Medu stvarima treba razlikovati pokretnine od nekretnina a) Pokretnine su najcesci objekt prodaje Medu njima su najbrojnije one koje se nazivaju robom b) Nekretnine su takoder objekt prodaje, no u svezi s njima moguca su odredena ogranicenja po vrsti i velicini, sto valja imati na umu. Zahvaljujuci promjenama u drustvenom i pravnom sustavu, o kojima je bilo rijeci u Opcem dijelu i Stvarnom pravu (objekti prava vlasnistva), veci dio ogranicenja je otpao napose ona koja su se odnosila na prijelaz iz diustvenog vlasnistva u rezim prava vlasnistva c) Prava takoder mogu biti objekti kupoprodaje Ali prodavati odnosno kupovati mogu se samo imovinska prava, i to ako nisu strogo osobna Na primjer, trazbine, autorsko pravo, prava industrijskog vlasnistva

Piodati se moze i pravo koje je sporno s napomenom da bi ugovor kojim bi odvjetnik ili neki drugi nalogopiimac kupio takvo pravo bio nistav, ako mu je bilo povjereno ostvarivanje spornog prava Nistav bi bio i ugovor kojim bi odvjetnik za sebe ugovorio udio u podjeli iznosa kojega bi sud dosudio njegovu nalogodavcu Buduci da je po svojoj definiciji skup prava, nema zapreke da se kao objekt kupoprodaje pojavi i imovina, jer medu ostalim jedna od fiinkcija imovine upravo i jest u tome da kao skup prava i obveza jednog nositelja mogu kao jedinstvo . kolati u prometu Za objekt kupoprodaje trazi se da bude odreden ili bar odre d i v. Objekt je odreden ako predstavlja jedinicu u prometu, tj, species. Obiekt je pak odrediv ako se naknadno moze individualizirati, a da se za to ne moia medu istim strankama sklapati novi pravni posao. Najcesci slucaj naknadne odredivosti javlja se kod kupoprodaje robe kojoj u casu sklapanja ugovora jos nije tocno odredena kakvoca. Za naknadnu odredivost kakvoce robe izradena su u prometu posebna pravila o kojima ovdje ne govorimo. KUPOVNA CIJENA Cijena je vrijednost stvari izrazena u novcu Kupovna cijena je novcani ekvivalent koji kupac daje piodavalelju za prepusteni objekt kupoprodaje Za kupovnu gjenn zahtijevaju se ove tri karakteristike: Cijena mora biti Izrazena u novcu, To ne moia biti gotov i dobrojen novac. Cijena se ne smije sastojati u stvar ima, jer u takvom slucaju ne bismo imali posla s kupoprodajom, nego sa zamjenom Medutim, ako se cinidba jedne strane sastoji djelomicno u novcu, a djelomicno u stvarima, radi se o kupoprodaji samo onda ako je cijcna (novac) jednaka ili veca od vrijednosti stvari. Na primjer, A. kupuje motorkotac od B-a i daje B-u 50 000 kuna i svoj obicni bicikl Iz toga se vidi da se po nasem pravu pogoduje kupnja, a ne zamjena Cijena moia biti odredena ili odrediva.. Cijena je odredena ako je ustanovljena u nekom fiksnom iznosu. Cijena je pak odrediva kad ugovor sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih se naknadno moze odrediti Moze se npr. ugovoriti tekuca cijena na odredenom trzistu i u odredeno vrijeme ili odredivanje cijene povjeriti trecoj osobi Kad strane ugovore tekucu cijenu bez naznake vremena i mjesta, kupac treba platiti cijenu utvrdenu sluzbenom evidencijom na trzistu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo da uslijedi ispunjenje Ako takve evidencije nema, tekucu cijenu treba utvrditi s pomocu elemenata koji se prema obicajima trzista uzimaju za utvrdivanje cijena Tekuca cijena, (pojam preuzet u ZOO iz Jednoobraznog zakona o medunarodnoj prodaji tjelesnih pokretnih stvar i (1964 ), u biti je trzisna cijena odnosno cijena koja se sluzbeno evidentira za odredenu vrstu stvari. Ako su strane povjerile odredivanje cijeni trecoj osobi, a ona je nece ili ne moze odrediti, smatra se, ako u tom slucaju strane naknadno sporazumno ne utvrde cijenu ili ne raskinu ugovor, da je utvrdena tzv. razumna cijena. Pod jazumnom cijenom podrazumijeva tekucu cijenu uvrijeme sklapanja ugovora, odnosno ako se ona ne moze utvrditi, onda cijenu koju utvrdi sud prema okolnostima slucaja. Ugovor u kojem cijena nije odredena, niti sadrzi dovoljno podataka s pomocu kojih bi se mogla odrediti, ne proizvodi pravne ucinke, sto znaci da je nistav. Iznimka je ugovor o prodaji u privredi (trgovacka prodaja) koji zbog neodredenosti odnosno neodredivosti cijene nece biti nistav, jer ce kupac u ) tom slucaju platiti cijenu koju je prodavatelj redovno naplacivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad te cijene nema, razumnu cijenu. c) Cijena ne smije biti protuzakonita Naime, ako je cijena odredena propisom, pa se ugovori visa cijena, ugovor je valjan, samo vazi propisana, a ne ugovorena cijena. Ako je kupac vec isplatio visu ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati da mu se vrati razlika (cl. 463 ZOO-a) OBVEZE STRANAKA Kod stranackih obveza najprije treba uociti obveze prodavatelja. Njegove se obveze mogu podijeliti u dvije grupe: obveze do casa predaje i obveze nakon izvrsene predaje. a) Duznosti prodavatelja do casa predaje. U prvom redu prodavatelj mora stvar do casa predaje brizljivo cuvati. Zatim je mora pr edati kupcu u "slobodan posjed" kako je ugovoreno, tj sa svim njezinim sastavnim dijelovima i pripadnostima, i to u pravo vrijeme, na mjestu na kojem treba i u onom stanju u kojem se stvar nalazila u casu sklapanja ugovora Pri kupoprodaji osobito je vazan cas predaje stvari, jer u tom casu na kupca prelazi odgovornost za rizik. Odgovornost za rizik znaci odgovornost za slucajnu propast ih ostecenje stvari Treba, naime, imati na umu da je kupnja kauzalni pravni posao, te da je cilj kupnje stjecanje vlasnistva odnosno stjecanje nekog drugog prava, ako je ono bilo objekt kupoprodaje Buduci da se kauza ne ostvaruje samim sklapanjem kupoprodaje, nego istom njezinim ispunjenjem, moguce je da prodavatelj ne prenese na kupca ono pravo koje je kupac namjeravao dobiti Ako, npr. prodavatelj nije bio vlasnik stvari, ne moze usprkos valjanoj kupoprodaji prenijeti na kupca vlasnistvo Medutim, cim je predao stvar kupcu, na njega je presla odgovornost za rizik bez obzira na to je li samo vlasnistvo preslo ili nije. Slicna je situacija ako si je prodavatelj privremeno pridrzao pravo vlasnistva, u pravilu, zato da bi time primorao kupca da mu u odredenom roku plati kupovnu cijcnu (pactum reservati domina) Upravo zbog njezina velikog znacenja, predaju ili, bolje, cas predaje, treba tocno utvrditi

Ovdje se mozemo osloniti na ono sto smo govorili u stvarnom pravu o tradiciji i vrstama tradicije Prema tome, prodavatelj je izvrsio obvezu pr edaje u trenutku kad je kupcu urucio stvar ili kad mu je predao ispravu kojom se stvar moze preuzeti Kod tradicije transportom predaja se smatra izvrsenom u trenutku urucenja stvari prijevozniku ili osobi koja organizira otpremu Premda je to receno prije, napominjemo da rizik moze prijeci na kupca i prije predaje, a to ce biti u slucaju njegova zakasnjenja Kad je kupac zbog nedostatka stvari zatrazio od prodavatelja da mu je zamijeni ili je raskinuo ugovor, rizik ne prelazi na njega. Medutim, dok je ne vrati prodavatelju, duzan ju je cuvati paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Isto vrijedi i za prodavatelja kad je zbog zakasnjenja kupca stvai ostala kod prodavatelja, a rizik presao na kupca. Suglasno nacelu o uzajamnosti i istodobnosti ispunjenja, prodavatelj nije duzan predati stvar ako mu kupac istodobno ne plati cijenu odnosno ako to nije spreman uciniti. Medutim, kupac nije duzan isplatiti dicnu prije nego sto je imao mogucnost pregledati stvar Drukcije moze biti samo ako je tako ugovoreno, uobicajeno ili propisano. d) Duznosti prodavatelja nakon predaje Nakon zavrsene predaje odnosno prijenosa prava nisu jos uvijek prestale obveze prodavatelja Naime, nakon predaje prodavatelj odgovara za materijalne i pravne nedostatke stvari kao i da prodano pravo postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje.. Ovdje ne bismo ponavljali ono sto je u Opcem dijelu obveznog prava receno o toj odgovornosti, jer sve sto je tamo izlozeno, vrijedi i za ugovor o prodaji e) Duznosti kupca. U kupoprodajnom ugovoru ima i kupac odredene obveze Osnovne su preuzimanje stvari i isplata cijene. Preuzimanje stvari ukljucuje poduzimanje potrebnih radnji nuznih za ispunjenje predaje i odnosenje stvari Ako bi kupac bez opravdanog razloga odbio preuzeti stvar koja mu je ponudena na predaju na ugovoren ili uobicajen nacin, prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor, ako opravdano posumnja da kupac nece isplatiti cijenu. Medutim, ipak je njegova temeljna obveza da plati kupovnu cijenu. U pravilu, kupovna cijena placa se odjedanput Prema tome placanje u obrocima se nikad ne podrazumijeva, nego uvijek mota biti posebno ugovoreno. Platiti treba na odredenom mjestu, na odredeni nacin i u odredeno vrijeme. Ti modaliteti isplate prvenstveno se odreduju ugovorom, ali ako to nije ucinjeno, a nema ni drukcijih obicaja, isplata cijene treba uslijediti u casu •i u mjestu u kome treba ispuniti predaju stvari. No ako se cijena ne mora platiti u casu predaje stvari, tada se placa u prebivalistu odnosno sjedistu prodavatelia. POSEBNE VRSTE PRODAJE Prodaja kao najredovitiji i najprikladniji pravni instrument koji sluzi za razmjenu dobara pomocu novca ne javlja se samo u dosad opisanom tipu obveznopravnog ugovora. U prometu su izgradene razne varijante kupoprodajnog ugovora a) Prodaja s pravom prvokupa. Pravo prvokupa je pravo odredenih osoba da prije svih kupe stvar ako vlasnik odluci da ie proda To znaci da je vlasnik stvari opterecene prvokupom samo duzan da najprije ponudi stvar onome koji ima pravo prvokupa Ovlastena osoba nema nikakvih drugih posebnih privilegija, npr u pogledu cijene itd. Ugovorom je zasnovano pravo prvokupa kad se u njegov sadrzaj unese odredba kojom se obvezuje kupac da izvijesti prodavatelja o namjeri da stvar proda trecemu, o uvjetima te prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu. Prodavatelj je duzan, ako se zeli koristiti pravom prvokupa, obavijestiti o tome kupca u ioku od mjesec dana, racunajuci od dana kad je od kupca primio obavijest o namjeravanoj prodaji trecoj osobi. Istodobno s izjavom o kupnji, prodavatelj je duzan isplatiti cijenu koju je kupac ugovorio s trecom osobom, ili je poloziti kod suda Ako kupac nije postovao svoju obvezu, pa je stvar prodao trecemu i na njega prenio pravo vlasnistva ne obavjestavajuci o tome prodavatelja, prodavatelj moze u roku od sest mjeseci od saznanja za taj prijenos zahtijevati da Vse prijenos ponisti i njemu proda stvar pod istim uvjetima Sa svojim ce <zahtjevom uspjeti samo ako je treci znao ili mu nije moglo ostati nepoznato 'da prodavatelj ima pravo prvokupa. Krajnji rok u kojem prodavatelj moze ostvarivati svoje pravo prvokupa je pet godina od dana prijenosa vlasnistva na trecega Nakon isteka toga roka pravo prvokupa prestaje. Napominjemo da se pravo prvokupa moze ugovoriti najvise za pet godina od dana sklapanja ugovor a. Ugovoreni dulji tok svodi se, prema st 2 cl 531 ZOO-a, na rok od pet godina. jT Ugovorom zasnovano pravo prvokupa je strogo osobno pravo koje se ne / moze ni otuditi ni naslijediti Zbog povrede prava prvokupa ne moze se ponistavati prisilna javna prodaja, osim ako je to pravo upisano u javnoj knjizi (npr zemljisnoj knjizi) Pravo prvokupa moze biti zasnovano i propisom ukorist nekih osoba Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ograniceno Nositelji zakonskog prava prvokupa moraju biti u pisanom obliku obavijesteni o namjeravanoj prodaji i o njezinim uvjetima. U protivnom imaju pravo zahtijevati ponistenje prodaje. Nazadkupnja. To je takva vrsta prodaje kod koje si "prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrzava pravo da prodanu stvai za unaprijed odredenu cijenu opet otkupi. Tu odluka lezi kod prodavatelja Kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivsem prodavatelju > Nazadkupnja je pravo koie pripada prodavatelju samo za njegova zivota. To se pravo moze upisati u zemljisne knjige Nazadprodaja. To je takva vrsta prodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ih nakon odredenog vremena za unaprijed odredenu cijenu nekretninu ponovo kupi. Tu odluka lezi kod kupca. To se pravo moze intabulirati.

Dvojbu o tome moze li se i u ugovor o prodaji nekretnine unijeti klauzula o pridrzaju pr ava vlasnistva. Osnovni mu je ekonomski smisao poticanje prodaje odredene robe kreditiranjem kupca Prema definiciji iz ZOO-a. naime. specijalnih materijala i si) glede kojih ce kupac imati potr ebu uvjeriti se u njihova svojstva prije nego ih definitivno kupi. bilo vlasnickom tuzbom (reivindikacijom). njihov broj i njihovi rokovi U korist kupca statuirana su dva nesumnjivo vazna prava . ugovorom o prodaji pokretne stvari s obrocnim otplatama cijene obvezuje se prodavatelj da preda kupcu odredenu pokretnu stvar prije nego sto mu cijena bude potpuno isplacena a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima. Kod takve je kupoprodaje stranacka namjera upravljena na neposrednu izmjenu cinidbe i protucinidbe (npr. moze sve dok mu cijena ne bude isplacena zahtijevati povrat stvari. Nase obvezno pravo do ZOO (cl. Prodavatelj. prodavateljevo pravo vlasnistva prestaje. u posljednja dva slucaja prodavatelj moze traziti isplatu cijelog ostatka cijene. Propadne li stvar slucajno. u odredenim vremenskim razmacima.vlasnistvo prednika.pravo na odustanak od ugovora i pravo da odjednom isplati ostatak cijene. teret protivnog dokaza je na prodavateliu Ako je pak izostala predaja. Umjesto raskida. Kao sto vidimo. Takoder se propisuju i bitni sastojci ugovora. kupnja od nepoznate osobe itd ) Karakteristike te prodaje su slijedece Ako kupac za gotovo tvrdi da je 1 platio. kupnja iz automata.bez predaje i s predajom stvari kupcu. kupac ne moze traziti ispunjenje. Prodavatelj ce sa svoje strane imati interes u dokazivanju deklarir anih svojstava stvari. Druga je karakteristika toga ugovora u odstupanju od nacela istodobnosti ispunjenja cinidaba.Realna prodaja. kao i kad dode u zakasnjenje s najmanje dvije uzastopne otplate poslije pocetne otplate odnosno samo s jednom ako ih ukupno nema vise od cetiri. prema ZOO-u. ali je prije toga zahtjeva duzan kupcu ostaviti naknadni r ok od petnaest dana f) Prodaja s pridtzajcin prava vlasnistva (pactum reservati dominu) 0 prodaji s pridrzajem prava vlasnistva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari na osnovi posebne ugovorne odredbe zadizi piavo vlasnistva i poslije predaje stvari kupcu. i to cist. titulus i modus Ostalo je jedino da se isplati cijena kao odgodni uvjet stjecanja pr ava vlasnistva Zadrzanje prava vlasnistva ima ucinak prema kupcevim vjerovnicima samo ako je izvrseno u obliku javno ovjerene isprave. ZOO je rijesio tako sto je tu mogucnost rezervirao iskljucivo za prodaju pokretnih stvari. Klauzula o odustanku mora biti unesena u ispravu o ugovoru (pod prijetnjom nistavosti!) s tim da kupac moze odustati od ugovora ako to u pisanom obliku priopci prodavatelju u roku od tri dana od potpisivanja ugovora Kupac se ne moze unaprijed odreci toga prava Kupac se moze uvijek koristiti pravom da isplati odjednom ostatak cijene. objektom kreditne prodaje moze biti samo pokretna stvai. Prodavatelj ima pravo raskinuti ugovor ako kupac kasni s pocetnom otplatom. strojeva. sto je prihvacala i teorija i sudska praksa. bitni su sastojci ukupan iznos svib obrocnih otplata. Dode li do slucajnog ostecenja stvari. bilo na osnovi raskida ugovora zbog zakasnjenja odnosno neisplate cijene. U prometu je prakticirana na temelju nacela dispozitivnosti. takve vremenske odvojenosti nema kod tzv. a treca da se moze koristiti samo ako je kupac fizicka osoba Za valjanost ovoga ugovora ZOO propisuje pisani oblik. sto su redaktori ZOO-a ocito prihvatili -HR. bez ugovornih kamata i troskova Svaka suprotna odredba u ugovoru. ex lege je nistava. iznos pojedinih otplata. a k tome velika je vjerojatnost da ce poslije probe otpasti prigovori zbog materijalnih nedostataka stvari Dvije su varijante kupnje na pokus . nego samo vracanje vlastite cinidbe e) Prodaja s obrocnim otplatama cuene. a kupceva tek nakon isgunjenj<Luvjetaodnosno kad izjavi da stvar prima. jer je njegova volja za prijenosom prava vlasnistva izrazena ugovorom o prodaji. odnosno kupnje za gotovo. Ako stvar NIJE PREDANA kupcu. Osim stvari i cijene. nije poznavalo tu vrstu prodaje. a kupac je duzan obavijestiti prodavatelja ostaje li pri ugovoru. U komercijalnoj praksi taj je ugovorvrlo rasiren i poznat pod nazivom kreditne prodaj e i 1 i prodaje na kredit. Dok je kod prodaje kao obveznopravnog ugovora u pravilu odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja ugovora. sto ce u pravilu biti ugovor o prodaji U protivnom kupcevi se vjerovnici mogu namiriti i iz kupljene stvari g) Kupnja na pokus (emptio adgustum) Pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanacenjem da kupac uzima stvar pod uvjetom daje isproba i utvrdi odgovara li njegovim zeljama Prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora. i z i k slucajne propasti ili ostecenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predana. Ne obavijesti H kupac . Tu su ispunjene sve pretpostavke za stjecanje prava vlasnistva . kupnja na trznici. Ova je prodaja osobito prikladna pri prodaji s obrocnom isplatom cijene. U prometu ima odredenih stvari (uredaja. Opcenito se drzi da prodaja nekretnina uz pridrzaj prava vlasnistva nije spojiva s nacelima zemljisnoknjiznog prava. Svrha joj je povecati sigurnost naplate cijene kao element uspostave ravnoteze interesa izmedu prodavatelja i kupca. kupac je duzan platiti prodavatelju punu cijenu Kupac stjece pravo vlasnistva na kupljenoj stvari u trenutku isplate cijene U tu svrhu nije potrebna neka posebna izjava prodavatelja. prodavatelj je duzan omoguciti mu ispitivanje stvari. realne kupoprodaje ili kupnje iz ruke u ruku. a kupac duguje ugovorenu cijenu. 540-541). ukljucivo pravila OGZ-a. sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti.

nego tek predajom stvari. Po svojoj konstrukciji. vrsti kovine i si. Naime. prodajni nalog je u biti realni ugovor. ne mora se uvijek raditi o zamjeni .zuje pokretnu stvar. 2 Objekt ugovora Objekt zamjene mogu hitisve stvari koje su u prometu Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. Prodajni nalog je kao zaseban ugovor poznat jos u pandektnom pravu pod nazivom contractus aestimatorius. Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome sto ne nastaje samim sporazumom stranaka.prodavatelja u roku koji je utvrden ugovorom ili obicajem. inace odgovara za stetu Rizik slucajne propasti ili ostecenja stvari predane kupcu snosi pro. Ako kupac ne dostavi prodavatelju specifikaciju do ugovorenog datuma ih do proteka razumnog roka. Sutnja se ovdje tumaci kao pristanak Izjavi li kupac da ne prihvaca kupnju. Medu objektima zamjene poseban polozaj ima novac. a ta se druga obveze da ce joj kao protucinidbu dati neku drugu svoju stvar. velicinu. Postavlja se medutim pitanje kakav je to ugovor ako ne dode ili dok ne dode do promjene odnosno novacije u ugovor o prodaji? Odgovori su razliciti Jedni nalaze da je to modificirana kupoprodaja. iako se rjesenje pretezito prihvaca i u usporednom obveznom pravu. pa je odmah nakon isteka roka ne vrati ih ne izjavi da odustaje od ugovora smatra se daje ostao pri ugovoru. sadrzaju i svrsi prodajni je nalog najblizi prodajnoj komisiji. 5. Ta vrsta prodre prikladna je u prodaji vecih kolicina industrijske robe kad je unutar kupljene kolicine potrebno naknadno detaljno specificirati pojedine oblike. promjeru. Pojam Zamjena je konsenzualni dvostranoobvezru ugovor koji nastaje tako da se jedna strana obveze predati drugoj strani odredenu stvar. odredi oblik. prodavatelj moze izjaviti da raskida ugovor ili pak izraditi specifikaciju na osnovi onoga sto mu je poznato o kupcevim potrebama Odluci li se sam izraditi specifikacijurprodavatelj je duzan upoznati s njome kupca i ostaviti mu razuman tok da izradi drukciju specifikaciju ili prihvati onu koju je nacinio prodavatelj. j) Prodajni nalog Prodajni nalog je ugovor kojim se nalogoprimac obve. njegovi vjerovnici ne mogu stvar zaplijeniti i namiriti se iz njezine vrijednosti Bitna karakteristika prodajnog naloga je da se ne moze opozvati. prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogucnosti opoziva.primcu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja. Buduci da nema obveze na predaju stvari. nakon sklapanja ugovora. objektivni pokus kad nastanak ugovora ne zavisi od volje i nahodenja kupca. Kod ove vrste prodaje prodavatelj je duzan predati kupcu stvar jednaku uzorku ih modelu. t r e c i da je komisioni ugovor. dok vlasnistvo stvari zadrzava nalogodavac. Suglasno tome nalogodavac snosi rizik njezine slucajne propasti ili ostecenja premdanj ome ne moze raspolagati sve dok mu ne bude vracena Ocito je da predaja stvari nalogo. koju mu je predao nalogodavac. ali tek nakon isteka toka za prodaju posto nalogoprimac ne vrati stvar ili novac u visini utvrdene cijene nalogodavcu. asortiman ih koju drugu pojedinost kupljene stvari. izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi obavijesti i pribliznog odredivanja svojstava stvari Prema ZOO-u (cl. Bez takve specifikacije prodavateljeva cinidba nije dovoljno odredena da bi je mogao uredno i pravodobno ispuniti. kad se ugovori prodaja 10 tona metalnih cijevi. Predajom stvari nalogoprimac postaje njezinim neposrednim posjednikom. smatra se da je odustao od ugovora Ako je stvar predana kupcu do odredenog roka radi isprobavanja. prosuduje se prema pravilima o odgovornosti za neispunjenje obveze U tom slucaju kupac moze zahtijevati ispunjenje ili raskid ugovora te naknadu stete. sto znaci da kupac moze zahtijevati ispunjenje prema uzorku ili modelu. mjeru." davatelj do kupceve izjave da ostaje pri ugovoru odnosno do isteka roka u kojem je kupac bio duzan vratiti stvar Moguca je kupnja i uz tzv. dru g i da je ugovor o pu. prodati za odredenu cijenu i u odredenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu Ako nalogodavac ne proda stvar i ne preda odredenu cijenu nalogodavcu do odredenoga roka. smatra se da je on kupio stvai. Prodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi pravo da kasnije. Medutim. onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj. ZAMJENA (RAZMJENA) 1. nema vece prometno znacenje. ako se zamjenjuje novac za novac. duzan je vratiti stvar prodavatelju.38) sankcije za odstupanje od jednakosti s uzorkom ili modelom zavise od pravnog karaktera prodaje. profilu. Na primjer. ako se radi o ugovoru u privredi. h) Prodaja po uzorku ili modelu. i) Prodaja sa specifikacijom. OGZ ga je uredio kao nalog prodaje (§§1086-1089) U nasem obveznom pravu do ZOO-a (cl 554 -556 ) nije bio zastupljen Po svemu sudeci prodajni nalog kao vr sta ugovor a kojim se u prodaji robe angazira netko drugi. cetvrti da je podvrsta ugovora o nalogu Usprkos slicnosti i nekim zajednickim elementima sa svakim od spomenutih ugovora. moze se prepustiti kupcu da naknadno dostavi prodavatelju specifikaciju o vrsti djevi. u prodaji novina preko kolportera i knjiga preko knjizara i putujucih trgovaca. Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi pretezito sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji. boju itd. dok ne plati cijenu. odgovornost prodavatelja za isporuku stvari koja nije jednaka uzorku ili modelu. a ako takvog nema. prodavatelj odgovara po pravilima odgovornosti za materijalne nedostatke. nego od rezultata strucnog ispitivanja ugovorenih svojstava stvari i njezine prikladnosti za ugovorom utvrdenu upotrebu.nomocstvu. niti je vrati u tom roku. njihovoj duljini. ili snizenje cijene ili raskid ugovora te naknadu stete U ostalim slucajevima prodaje koja se obicno naziva gradanskom prodajom. Naime. Mogao bi se koristiti npr. Nema sumnje da taj ugovor postaje ugovorom o prodaji.

moze i energija biti objekt darovne cinidbe b) Osim stvari darovati se mogu i prava Pritom je vazno da takvo pravo na strani darovatelja bude prenosim Na primjerTugovor kojim se osniva personalna sluznost jest stvarno darovanje prava plodouzivanja. Kod pitanja oblika darovnog ugovora treba paziti na to radi li se o konsenzualnom darovanju (darovanje bezprave predaje). u nacelu ne trazi odredeni oblik Ali ako se radi o darovanju nekretnina. nego o kupoprodaji. Tako. radi se o zamjeni. To znaci da se za cinidbu ne trazi. Kod konsenzualnih je darovanja (obecanje darovanja) akt sklapanja ugo. tada je za prijelaz rizika odlucan ugovoreni trenutak za predaju.vora vremenski odvojen od akta ispunjenja Za takvo se darovanje trazi oblik javnobiljeznickog akta Naprotiv. Vidjeli smo vec u Opcem dijelu da ni darovanje pod nalogom (donatio sub modo) nije naplatan. jer razliciti pravni poslovi mogu poprimiti karakter darovanja. a druga strana obeca da ce za to dati strani valutni novac ne radi se o zamjeni. u banci razmijenim novcanicu od 100 kuna za 10 novcanica po 10 kuna Medutim. Zato se dolar ne zamjenjuje za kune. Kao objekt darovne cinidbe mogu se u prvom redu javljati stvari i to sve stvari. ili se pak radi o realnom darovanju. sto znaci odgovornost za slucajnu propast objekta cinidbe Trenutak prijelaza rizika kod zamjene poklapa se s trenutkom predaje ako samo vrijeme predaje nije bilo ugovoreno. a kod kojega je objekt zamjene bilo tzv. Na primjer. npr. Razumije se. a druga dukate f) Karakteristike ugovora Zamjena je naplatni pravni posao. jer je ono na njegovoj strani neprenosivo. nego besplatan posao. sadasnje i buduce Na primjer. mogu se darovati plodovi. Karakteristike. Darovanje je u prvom redu ugovor. jedna strana daje kune. Medutim. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. nego ispunjavanje obveze koja je jednom preuzeta ugovorom. a ne o zamjeni Na primjer. Ti razlozi su: . obdarenik) neku imovinsku korist. darovatelj ne moze to pravo dalje prenijeti. nego u predaji neke druge stvari. a ova to prihvaca. posudba ekonomski nije nista drugo nego darovanje uporabe2 b) Pojam darovanja. ako se radi o zamjeni nekretnina. nego se kupuje za kune. DAROVANJE a) Opce napomene.Zamjena je kauzalni pravni posao Kauza kod zamjene je stjecanje vlasnistva Ugovor o zamjeni redovitoneformalan. valjano se moze darovati citava sadasnja imovina i polovica buduce imovine 5 Oblik darovnog ugovora. potreban je pisani oblik Opoziv darovanja. Stoga vracanje zastarjelog duga nije darovanje. radi se o kupnji. Na primjer. samo sto se naplata ne sastoji u novcu. Buduci da medu stvari u pravnom smislu spadaju danas i razni oblici energije.Ako obje strane zamjenjuju domaci valutni novac. za valjanost ugovora potreban je pisani oblik g) Prijelaz rizika Kao i kod prodaje i ovdje se postavlja pitanje prijelaza rizika. ali takav koji vise ne sluzi kao mjerilo vrijednosti. niti se moze traziti protucinidba. a to znaci da je za 7 perfekciju posla potreban prihvat obdarenoga Nitko se ne moze obdariti f protiv svoje volje a) Darovanje je besplatni pravni posao. To znaci da darovatelj nije morao uciniti odredenu cinidbu niti se bilo iz kojeg razloga mogao bilo kada prisiliti na tu cinidbu. a druga se strana obveze da ce takoder dati domaci novac. Objekti darovne cinidbe. Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepusta drugoj strani (daroprimac. Darovanje smatraju neki teoreticari tzv. Medutim. Objekt darovne cinidbe moze biti i imovino Medutim. Isto tako. Darovanje moze biti ili konsenzualan ili realan ugovor Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. a daroprimcu se moia darovanjem njegova imovina povecati . Animus donandi ("namjera darovanja) znaci da ugovorom o darovanju darovatelj mora svoju imovinu umanjiti. bar sto se tice kauze. ako je zamijenjena stvar slucajno pr opala ili je stavljena izvan prometa u casu sklapanja ugovora E smatra se da ugovor o zamjeni nije ni sklopljen Kao primjer zamjene prava navodimo ugovor o zamjeni stana koji je bio ureden u bivsem Zakonu o stambenim odnosima iz 1974 g. Ako je pak vrijeme predaje bilo ugovoreno. ako jedna strana obeca da ce dati domaci valutni novac. Darovanje je ugovor koji se moze opozvati zbog niza razloga koji su nastupili tek nakon perfekcije ugovora. kod realnog se darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja. prema pravnom pravilu. Animus donandi ne treba poistovjecivati s kauzom Kauza kod darovanja je stjecanje prava vlasnistva ili nekog drugog imovinskog prava. pravnim poslom opce naravi. A i B sporazumiju se da ce zamijeniti A-ov bicikl za B-ov radio-aparat . stanarsko pravo (pravo trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu).

koji bi spadao u onu staru grupu neimenovanih ugovora sa sadrzajem facio ut des (cinim da mi dades). opoziv zbog ostecenja vjerovnika Ako je darovanje ucinjeno sa svrhom da se time ostete darovateljevi vjerovnici. a ne na koristenje (st. Stovise. Bitna je karakteristika ovog darovanja da se ima ispuniti tek nakon smrti darovatelja Buduci da je tu vec po samom karakteru darovanja nuzno odvojen akt sklapanja od akta ispunjenja. A upravo su medu njima sve vaznije viste zakupa . tj u stanju kakvo je ugovorom odredeno odnosno koje je podobno za uporabu radi koje je ugovor sklopljen. i zakup poljoprivrednih zemljista. zakupnik ima pravo na snizenje zakupnine razmjerno ogranicenju koristenja . pojmovno sirokim koncipiranjem zakupa. jer su npr okolnosti nalagale neodgodivu intervenciju. jer predaje stvar. Ako darovatelj naknadno toliko osiromasi da nema vise sredstava za zivot. ZOO-a. jer prema ZOO-u (st 2 cl 567) uporaba obuhvaca i uzivanje stvari pod kojim se podrazumijeva pribiianje plodova. rezim ugovora o najmu stana. opoziv zbog nezahvalnosti daroprimca (djelo koje je ucinio daropri. sto znaci da ce odredbe ZOO-a o zakupu doci u obzir tek podredno. a nema nikoga tko bi ga po zakonu bio duzan uzdrzavati. Darovanje za slucaj smrti. pa ta cinjenica odreduje i objekte zakupa. U zakup se obicno daju nekretnine . 1 cl 567). Vrste darovanja. -odrzavati stvar u ispravnom stanju za sve vrijeme trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj o svom trosku. Moze se dogoditi da popravke koje je duzan izvrsiti zakupodavac. za to je darovanje potreban oblik javnobiljeznickog akta. 4 Obveze 1 prava stranaka Zakupodavac je duzan: -predati zakupcu stva r u ispravnom stanju. zakup broda U svim navedenim slucajevima postoje posebni propisi. moze opozvati darovanje Dakako. Naime. ZAKUP Zakup je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor kojim se jedna strana (zakupodavac) obvezuje da ce uz naplatu (zakupninu) prepustiti drugoj strani (zakupniku) neku stvarna koristenje Na prvi pogled ova se definicija razlikuje od one iz ZOO-a prema kojoj se kod zakupa stvar daje na uporabu. izvrsi zakupnik. jer on cijenu mora prenijeti u vlasnistvo zakupodavca U nasem se narodnom govoru zakup obradiva zemljista naziva »arenda« Objektom zakupa mogu biti i pokretnine (npr. Darovanja ima vise vrsta. U biti razlike ipak nema. no ovdje spominjemo samo darovanje medu zivima i darovanje za slucaj smrti. cija je osnovna karakteristika davanje stvari na uporabu (bez crpljenja plodova). nego tzv. jasno je dosla do izrazaja teznja njegovih redaktor a da se njime obuhvati i najam. uzufruktuar). zakup pokretnina dostaje rijedak. zakupnik ima pravo da iz zakupljenog objekta crpi plodove. prema odr edbi fli 568.opoziv zbog oskudnosti. filmovi) Medutim. cine razlicitim od ugovora o zakupu. ugovor kojim se predaje na koristenje kamenolom uz placu koja ce se davati po kolicini izvadenog kamenja nije ni zakup ni ortakluk. povrede nuznog dijela i zbog naknadno rodene djece. a ne na koristenje kao kod zakupa Tako su u ZOO usle samo opce odredbe o zakupu koje se. Na osnovi ugovora o zakupu.matelj prema darovatelju mora biti kaznjivo po kaznenom zakoniku). nece primjenjivati na zakupe uredene posebnim propisima. ZOO ne poznaje ugovor o najmu. uza sve dodirne tocke zbog zajednickog porijekla. neimenovani ugovor.) padaju na teret zakupniku. poslovne zgrade i poslovne prostorije. Stovise zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ako bi popravci.obradiva zemljista. jedna se od vise poslovnih prostorija ne moze koristiti. opoziv zbog povrede uzdrzavanja. struja. pasnjak itd) Medutim. ima i drugih posebnosti koje ga. Takve troskove duzan je zakupodavac naknaditi zakupniku Sa svoje strane zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca o potrebi popravka. koristenje i nije nista dingo nego uporaba prosirena pravom crpljenja plodova Zakupodavac mora biti ili vlasnik stvari ili takav stvar nopravni ovlastenik koji moze na drugoga prenijeti izvrsavanje svoga prava (npr. mogu i takvi vjerovnici pobijati darovanje pod odredenim pretpostavkama. opoziv dolazi u obzir samo ako obdareni jos ima objekt ili njegovu vrijednost. U svezi s popravcima vazno je napomenuti da oni ne smiju ugroziti koristenje zakupljene stvari. a sadrzaj obveze zakupniku je davanje (dare). Osim vec spomenute osnovne razlike prema zakupu. kao sto cemo vidjeti. Osnovno je kod tog ugovora da ispunjenje duzne cinidbe treba da se dogodi za zivota darovatelja. U zakup se mogu dati i druge nekretnine iz kojih se mogu crpsti plodovi (kamenolom. kao lex generali.zakup poslovnog prostora. ometah koristenje stvari u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme Ako je koristenje stvari zbog popravaka u stanovitoj mjeri ograniceno. tj sadrzaj obveze zakupodavca jest cinjenje (facere). ciscenje i si. Troskovi takvih popravaka kao i troskovi koristenja stvari (voda. npr. Darovanje medu zivima. Od te obveze izuzimaju se sitni popravci koje zahtijeva redovita uporaba stvari. premda potrebni. SljunCaia.

Zakupodavac ne moze. U tom slucaju. -placati zakupninuu rokovima odredenim ugovorom. Zakupnik je duzan: -koristiti stvar kao dobar privrednik odnosno dobar domacin odnosno onako kako je odredeno ugovorom ih namjenom stvari. ciniti izmjene na stvari koje bi ometale koristenje stvari. i kumulativno naknadu Stete. Ponajprije kad je zakupodavac znao za nedostatke i namjerno ih presutio zakupniku. zakupnik moze raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine Uz svako navedeno pravo. po svom izboru. Ako je zakup na vrijeme ispod jedne godine. Izmjene koje bi dovele do suzavanja koristenja stvari. placa polugodisnje ako se radi o zakupu na jednu ili vise godina. pa i onda ako za njih nije znao Odgovornost obuhvaca i one nedostatke koji se odnose na svojstva i odlike stvari koji su izrijekom ili presutno predvideni ugovorom. 2. a zakupodavac je duzan naknaditi zakupniku nastalu stetu. raskinuti ugovor ili zahtijevati snizenje zakupnine. ako drukcije nije ugovoreno ili ne proizlazi iz obicaja. raskinuti ugovoi ili zahtijevati snizenje zakupnine Ako je nedostatak otklonjiv bez vecih nezgoda za zakupnika.e n d i) pod uvjetom da se mogu odvojiti bez ostecenja stvari Zakupodavcu se daje pravo da te dodatke zadrzi ako zakupniku naknadi njihovu vrijednost u vrijeme vracanja. Ipak u nekoliko ce slucajeva odredba o iskljucenju ili ogranicenju odgovornosti biti nistava. kako bi zakupodavac mogao na vrijeme poduzeti potiebne mjeie Ako to ne ucini. a to su oni koji su u casu sklapanja ugovora bili zakupniku poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Zakupnik je duzan vratiti stvar u onom stanju u kakvom je bila u casu predaje Dodatke koje je ucinio na stvari moze odnijeti (i u s t o 11. ali je namjerno propustio o njima obavijestiti zakupniku Za takve nedostatke zakupodavac odgovara makar su zakupniku ostali nepoznati zbog njegove (zakupceve) krajnje nepaznje. stvar se vraca u mjestu u kojem je bila predana. odgovara za sve nedostatke zakupljene stvari. medutim. po svom izbom. zakupnik moze. zakupodavac ne odgovara Vilo je stroga. ko se pravom trecega samo ogranicuje zakupcevo pravo (npr na zakupljenom zemljistu treci ima sluznost puta). zakonom ili obicajem u mjestu predaje stvari zakupniku Prema odredbi iz st. nametnuo takvu odredbu zakupniku. ugovor o zakupu se taskida po samom zakonu. Ta se odgovornost odnosi na sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinom ugovorenom ih redovitom koristenju. zakupodavac mu moze otkazati ugovor o zakupu Ugovor ce ostati na snazi ako zakupnik isplati duznu zakupninu prije nego mu bude priopcen otkaz ugovora. Ovlastenje zakupniku na davanje u podzakup ureduje se ugovorom o zakupu Ako drukcije nije ugovoreno. Pri tome nije odlucno je li stvar koristio on ili tko drugi po njegovu nalogu ili dopustenju Ako bi zakupnik i nakon opomene nastavio koristiti stvar protivno ugovoru ih njezinoj namjeni ih zanemari njezino odrzavanje i tako izazove opasnost znatnije stete. zakupodavac ima pravo otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. ah samo ako se time ne nanosi steta zakupodavcu . ledino se ne odgovara za nedostatke koji su manjeg znacenja. Slicno kupopiodaji i kod zakupa je dopusteno ugovoiom iskljuciti ili ogianiciti odgovornost zakupodavca za materijalne nedostatke. zatim kad nedostatak potpuno onemogucuje koristenje zakupljene stvari i napokon kad je zakupodavac. ZOO zakupnina se. zakupnik moze zahtijevati ili otklanjanje nedostataka ili snizenje zakupnine Ne otkloni li zakupodavac nedostatak u naknadnom primjerenom roku koji mu je zakupnik odredio. O pravnom se nedostatku radi ako treci ima neko pravo na zakupljenoj stvari koje iskljucuje ili ogranicuje zakupcevo pravo na koristenje stvari Utvrdi li se da trecemu doista pripada neko pravo (npr pravo vlasnistva) koje sasvim iskljucuje pravo zakupniku na koristenje stvari. Za vidljive nedostatke. Cl. 583. zakupnina se placa nakon isteka ugovorenog roka. osim ako je zakupodavac tvrdio da stvar nema nikakvih nedostataka. Zakupnik je duzan obavijestiti zakupodavca bez odgadanja o svakom nedostatku stvari koji se pojavi za tr ajanja zakupa kao i o svakoj nepi edvidenoj opasnosti koja bi zaprijetila stvari. zakupnik moze dati stvar u podzakup ih na uporabu po nekoj drugoj osnovi (npr posudba). imaju kao posljedicu snizenje zakupnine u odgovarajucem razmjeru. -cuvati stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neostecenu Ako nije sto drugo ugovoreno. -naknaditi stetu za koristenje stvari protivno ugovoru odnosno namjeni stvari. zakupniku pripada i pravo na naknadu stete Napominjemo da zakupnik ima sva spomenuta prava i kad zakupljena stvar nema neko od svojstava koja bi po ugovoru ili obicaju trebala imati ili ih za vrijeme zakupa izgubi. Ne plati U zakupnik zakupninu ni u roku od 15 dana od opomene. zakupnik gubi pravo na naknadu stete koju bi pietipio zbog nedostataka ili nastale opasnosti Koja prava ima zakupnik kadstvar ima neki nedostatak? Razlikuju se neotklonjivi od otklonjivih nedostataka U slucaju neotklonjivog nedostatka koji je postojao u casu sklapanja ugovoia ili je nastao kasnije. 5 Podzakup Podzakup je ugovor kojim zakupnik daje zakupljenu stvar u zakup drugome. osim uz pristanak zakupniku. -snositi odgovornost za materijalne nedostatke stvari. zakupnik moze. -snositi odgovornost zapravne nedostatke zakupljene stvar i. odgovornost zakupodavca za one nedostatke za koje je on znao. naime. koristeci svoj monopolski polozaj.

. pa i pretposljednjem iz 1990. vinogradi.5 Spomenutim Zakonom o poljoprivrednom zemljistu odredeno je da na poljoprivrednom zemljistu u bivsem drustvenom vlasnistvu nositeljem vlasnickih prava postaje Republika Hrvatska. ah samo ako nije drukcije [ugovoreno ili odredeno zakonom odnosno ne proizlazi iz obicaja. pod istim uvjetima kao i prethodni. kad je ono potrebno na osnovi ugovora ih nekog zakonskog propisa Dopustenje se moze uskratiti samo iz opravdanih razloga. sto znaci da ce se na nj primjenjivati opce odredbe o zakupu iz ZOO (cl 567-599) U smislu navedenog Zakona poljoprivrednim se zemljistem smatraju oranice. duznost vlasnika i ovlastenika poljoprivrednog zemljista da obradivo poljoprivredno zemljiste odrzavaju sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju. Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu ako je stvar dana u podzakup bez njegova dopustenja. zakupnik nastavi koristiti stvar. pod uvjetima koji su utvrdeni Zakonom o koncesijama (Narodne novine. Takoder je odredeno da poljoprivredno zemljiste oduzeto prijasnjim vlasnicima nakon 15 svibnja 1945. No. ako mu trajanje nije odredeno niti se moze ustanoviti iz okolnosti ih mjesnih obicaja. Podzakup prestaje istekom roka na koji je ugovoren. moze doci do presutnog obnavljanja zakupa.. mocvare i drugo zemljiste koje se moze privesti poljoprivrednoj proizvodnji. nicima. naime. pravo da se za svoja potrazivanja prema zakupniku s naslova zakupa ■(uglavnom zakupnina) naplati izravno od podzakupniku. moze dati dozvola (koncesija) stranoj i domacoj pravnoj ili fizickoj osobi. izuzev ako je ugovoreno nesto drugo. vec se nastavlja s njihovim nasljednicima. ribnjaci. a na strani zakupnika poljoprivredna organizacija u drustvenom vlasnistvu. Ostalo poljoprivredno zemljiste nalazi se u vlasnistvu drugih pravnih subjekata. 2 Subjekti u odnosu U odnosu na prijasnje stanje kad je na strani zakupodavca bio vlasnik poljoprivrednog zemljista. radi zastite zdravlja ljudi. ostaje u vlasnistvu Republike Hrvatske. vocnjaci. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. i propascu stvari zbog vise sile Zakup ne prestaje smrcu bilo koje od stranaka.. fizickih i pravnih osoba Glede koristenja poljoprivrednog zemljista Zakon o poljoprivrednom zemljistu ustanovljuje. livade.. nakon isteka vremena na koji je zakup ugovoren. bi. Ako. postujuci zakonske otkazne rokove. smatra se da je sklopljen Jtjovi ugovor o zakupu na neodredeno vrijeme. nepostivanje odredbe o obvezatnosti pisanog oblika imalo je za posljedicu nistavost ugovora ZOO ne propisuje oblik ugovora o zakupu pa ugovorne strane mogu izabrati oblik koji zele Potrebno je. zakupodavac i dalje moze biti samo vlasnik zemljista Novina je u tome da se glede poljoprivrednog zemljista u vlasnistvu drzave. 80/92 ) i Zakonom o poljoprivrednom zemljistu 3. sto podrazumijeva sprecavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja visegodisnjim raslinjem. individualni poljoprivredni proizvodac ili neki gradanin. trstici. pa ako se ugovaratelji odluce na upis. kao temeljnu. imati na umu da je zakup jedno od obveznih prava koje se moze upisati u zemljisne knjige. ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJISTA 1 Opci pogled. Koristi se i Stiti na nacin odreden Zakonom o poljoprivrednom zemljistu. Odluku o tome donosi nadlezno tijelo drzavne vlasti. ali u svakom slucaju Ikada prestane zakup 6 Prestanak zakupa I Zakup prestaje: . osim zemljista koje je oduzeto prijasnjim vlasnicima. ■naime. pasnjaci. bez obzira na protek vremena.istekom vremena. Otkazni rok je 8 dana. Prema Ustavu Republike Hrvatske poljoprivredno zemljiste je dobro od interesa za Republiku i uziva njezinu osobitu zastitu. moze dati domacoj fizickoj ili pravnoj osobi u zakup na tri godine. Oblik ugovora Prema dosadasnjim zakonima o poljoprivrednom zemljistu. Zakup ne prestaje ni kad zakupodavac otudi zakupljenu stvar trecemu (pribavitelju stvari) U tom slucaju pribavitelj stvari stupa na mjesto zakupo. S tim u vezi je odredba prema kojoj se obradivo zemljiste koje je ostalo neobradeno u prethodnom vegetativnom razdoblju.davca i preuzima sva njegova prava i obveze prema zakupniku Zakupnik u tom slucaju moze otkazati ugovor o zakupu. prema novim propisima zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba Razumije se. To ovisi o ponasanju stranaka. zahtijevanje pisani oblrk ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljista Stovise. ali samo dok se na temelju propisa o denacionalizaciji ne vrati prijasnjim vlasnicima. nesmetanog koristenja i ocuvanja zivotnog okolisa Zakon o poljoprivrednom zemljistu ne sadrzi odredbe o ugovoru o zakupu. Zastita poljoprivrednog zemljista obuhvaca zastitu od oneciscavanja i zastitu od smanjivanja ukupne povrsine poljoprivrednog zemljista Zastita od oneciscavanja provodi se radi osiguravanja proizvodnje zdr ave hrane.Zakupniku tu svrhu mora jamciti zakupodavcu da ce podzakupnik koristiti stvar onako kako je to predvideno ugovorom o zakupu. zivotinjskog i biljnog svijeta. vrtovi. i to iz iznosa koji on Iduguje zakupniku na osnovi podzakupa. a zakupodavac se tome ne usprotivi. medutim. ZOO daje zakupodavcu jedno znacajno ovlastenje Priznaje mu. -otkazom.

visini zakupnine i nacinu njezina placanja. a onda o istoj prostoriji sklopi drugi ugovor sa zakupnikom B . 3. Pisani oblik obavezan je za dugorocni zakup poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom. 2 Oblik i sadrzaj ugovora Ugovor o zakupu poslovnih prostorija mora biti sklopljen u pisanom obliku. naknadu za koristenje uredaja i odredbu o otkazu i otkaznim rokovima. uredaja i opreme do kojega je doslo zbog redovitog koristenja . a usvojeno stvarnopravno nacelo prioriteta. 4 Sadrzaj ugovora. Ako su u tu svrhu potrebni odredeni popravci on ih je. Osteceni zakupnik ima pravo na naknadu stete prema opcim pravilima o odgovornosti za stetu 4 Prava i obveze ugovornih strana U prvom redu*zakupodavac je ob. ti ptavo na useljenje ima onaj zakupnik koji je prvi sklopio ugovor. Sredisnji dio ugovornog sadrzaja mora biti usredotocen na odredbe o bitnim sastojcima. koja ima u vlasnistvu poslovni prostor u smislu njegove zakonske definicije Zakupnik moze biti svaka fizicka i pravna osoba. Ako ugovorom nije drukcije odredeno. ugovaratelji ce slijediti opce odredbe ZOO-a o zakupu prilagodujuci ih prirodi objekta zakupa.U takvom slucaju prednost. a to su poljoprivredno zemljiste i zakupnina. duzan izvrsiti u primjerenom roku Ako to ne ucini u primjerenom roku. poslovna prostorija. Osim obveze odrzavanja poslovnog prostora u ugovorenom stanju. moze se jednostavno reci da zakupodavac moze biti svaka osoba. Poljoprivredno zemljiste u vlasnistvu drzave moze se dati u zakup domacoj i stranoj pravnoj i fizickoj osobi na vrijeme od 3 do 10 godina (cl 35 Zakona o poljoprivrednom zemljistu) ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA Zakup poslovnog prostora ureden je Zakonom o zakupu poslovnog prostota iz 1996 g2 (dalje: ZZPP). duzan je placati mjesecno najkasnije do petog dana u mjesecu. Zakupodavac je duzan poslovni prostor predati zakupniku u ugovorenom roku. valja spomenuti i pravo zakupodavca da dodatno uredi poslovni prostor ih da izvede radove s ciljem snizenja troskova energije i odrzavanja Zakupnik nije duzan placati zakupninu. Sklapagje ugovora o zakupu s dvojicom odvojenih zakupnika U praksi se pojavilo pitanje kako treba rijesiti slucaj kad jedan zakupodavac sklopi ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupnikom A. Ah zakupnik je duzan snositi troskove popravka ostecenja poslovnog prostora koje je sam prouzrocio Pri tome ne odgovara za pogorsanje poslovnog prostora. opis poslovne djelatnosti koju ce zakupnik obavljati u poslovnim prostorijama. ih pak na teret zakupodavca dovesti poslovni prostor u stanje predvideno ugovorom odnosno stanje potrebno za obavljanje ugovorene djelatnosti Ovo posljednje moze uciniti ako to nije ucinio zakupodavac nakon sto ga je zakupnik na to pozvao i ostavio mu za to primjereni rok. sitni popravci. mogucnost davanja u podzakup. visinu i rokove placanja zakupnine.3 1. zakupnik ima pravo raskinuti ugovor ih zahtijevati razmjerno snizenje zakupnine. Time je u obveznom pravu kod ugovora o zakupu napusteno obveznopravno nacelo preferencije. Zakupnik je duzan placati ugovorenu zakupninu. namjenu. Nakon promjena u drustvenom i pravnom sustavu u nas. nacin njegova koristenja. ukljucivo i strana fizicka osoba kojoj su poslovne prostorije potrebne radi obavljanja dopustene djelatnosti U poslovni prostor. kao objekt ove vrste zakupa. U sadrzaj ugovora svakako treba unijeti naznacenje poslovnih prostorija i zgrade u kojoj se nalaze. odredbe o koristenju zajednickih prostorija i ur edaja u zgradi. ako zbog toga nije mogao koristiti poslovni prostor Takoder ima pravo na naknadu stete ako bi zakupodavac zlouporabio svoje pravo Umjesto tih prava zakupnik se moze koristiti pravom na raskid ugovora. na poziv zakupnika. zakupnik snosi troskove koristenja zajednickih uredaja u zgradi i troskove tekuceg odrzavanja poslovnog prostora (ciscenje. Buduci da nema posebnih odredaba o zakupu poljoprivrednog zemljista. Potrebno je posve odredeno navesti vrstu i velicinu poljoprivrednog zemljista. Ako zakupodavac ne bi udovoljio toj obvezi. nije duzan placati zakupninu za to vrijeme. trajanje zakupa te druga prava i obveze ugovornih strana Ugovor o dugorocnom zakupu poljoprivrednog zemljista sa stranom fizickom osobom zakljucuje se najkrace na pet godina.morat ce ugovor o zakupu sklopiti u pisanom obliku. fizicka ih pravna. a najdulje na 30 godina Nakon proteka toga roka zakup se moze produljiti. Na pitanja zakupa poslovnog prostora koja nisu uredena tim Zakonom supsidijarno se primjenjuju opca pravila o zakupu. garaza i garazno rgjesto. zakupnik ih moze sam izvrsiti na teret zakupodavca ili raskinuti ugovor Ako zbog izvodenja popravaka zakupnik nije mogao koristiti poslovni prostor. ulaze:poslovna zgrada. odr edbu o ti ajanju ugovor a. Subjekti i objekti. Ako ugovorom nije odreden rok placanja. kad je ugovor sklopljen na neodredeno vrijeme. Ako to ne bi ucinio zakupnik ga na to moze siliti tuzbom ili raskinuti ugovor Za sve vrijeme zakupa zakupodavac je duzan odrzavati poslovni prostor u ugovorenom odnosno prikladnom stanju. soboslikarski radovi i si ).vezan predati objekt u stanju prikladnom za obavljanje ugovorom predvidene djelatnosti i u tom ga stanju odrzavati. ako nije drukcije ugovoreno. u protivnom je nistav.

naime. Na ugovor o podzakupu primjenjuju se pravila koja vrijede za ugovor o zakupu poslovnog prostor a Prestanak ugovora. Ugovor o zakupu poslovnog prostora prestaje otkazom. . Prednost takvog otkaza je u tome sto taj zapisnik. ne obuhvaca i uzivanje u smislu pribitania plodova (zarada i sl. ako zakupnik i poslije pisane opomene koristi prostor protivno ugovoru ili mu nanosi znatniju stetu. Pri tome treba razlikovati razloge koji daju pravo na otkaz ugovora jednoj i drugoj ugovornoj strani. ako zakupodavac. Otkazom redovito prestaje ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen na neodredeno vrijeme. razumije se. raspored. od kojih neki (kao. nego treca osoba stupa u prava i duznosti zakupodavca Time smo dobili primjer prijenosa ugovora na temelju zakonske odredbe Zakup ne prestaje ni u slucaju smrti zakupnika ili njegove statusne promjene (kad se radi o pravnoj osobi). u tom se razvitku opazaju vrlo interesantne tendencije U rimskom pravu bio je ugovor o najmu samo jedan oblik sireg ugovora poznatog pod nazivom locatio-conductio Taj ie ugovor u sebi sadizavao i najam i zakup. povrsina. Stoga ce se odredbe ZOO o zakupu primjenjivati na ugovor o najmu stana samo supsidijarno. ako sadrzi izjavu potpisanu po protivnoj strani da se ne protivi otkazu. odustankom. Ali otkazom moze. istekom toka. Otkaz se daje u pisanom obliku i dostavlja preporucenom postom zakupodavcu. ako se pogleda kratko povijesni razvitak ugovora o najmu.4 tada se ovrha . zakupnik nema pravo poslovni prostor ih njegov dio dati u podzakup drugome. Medutim. ima snagu ovrsne isprave Ako zakupodavac proda zakupljeni objekt ili ako na bilo koji drugi nacin treca osoba stekne od zakupodavca objekt. Jos nekoliko pravila o otkazu ugovora sklopljenog na neodredeno vrijeme Prije svega takav ugovor ne moze prestati prije isteka jedne godine od dana sklapanja. Ovaj se ugovor moze zakljuciti na neodredeno ili na odredeno vrijeme Najam je jedan od obveznopravnih ugovora Medutim. Istekom roka prestaje zakup kad je ugovor sklopljen na odredeno vrijeme Ako je ugovor o zakupu sacinjen kao ovrsna isprava u smislu Zakona o javnom biljeznistvu. tada nasljednici odnosno pravni sljednici zakupnika stupaju u njegova prava i obveze. Najam je ugovor kojim se najmodavac obvezuje predati najmoprimcu odredenu stvar na uporabu.6 (dalje: ZNS). ne dovede poslovni prostor u stanje u kojem ga je duzan predati odnosno odrzavati. ugovor o sluzbi i ugovor o djelu) gotovo vise nemaju nikakvih dodirnih tocaka s najmom Jedno vrijeme je izgledalo da ce se definitivno raspasti ogezeovska simbioza najma i zakupa. bez obzira je li sklopljen na neodi edeno ili odredeno vrijeme. namjena ili vanjski izgled bez suglasnosti zakupodavca. otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a. naplatan i kauzalan ugovor Kauza kod najma je naplatno prepustanje stvari na uporabu. kao sto je receno kod zakupa. Razlika prema zakupu je u tome sto uporaba. u primjerenom roku. pa i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. u svako doba. no ZOO se.ispraznjenje prostora i njegova predaja zakupodavcu provodi neposredno na osnovi ugovora o zakupu Zakonom o zakupu poslovnog prostora posebno je detaljno razraden prestanak ugovora otkazom. Tako moze svaka strana. raskidom. a najmoprimac se obvezuje za to placati odredenu najamninu. osim ako strane nisu drukcije ugovorile ili postoji neki od prethodno navedenih razloga Otkazni rok je tri mjeseca ako ga ugovorne strane nisu drukcije odredile. ako druga strana ne ispunjava ugovorne ili zakonske obveze Zakupodavac moze otkazati ugovor o zakupu poslovnog prostor a u svako doba. dvostranoobvezan. ukljucujuci i onaj sklopljen na odredeno vrijeme. ako ne placa zakupninu te kada je zakupodavcu nuzan taj prostor za obavljanje njegove djelatnosti (cl 27 ZZPP) Zakupnik takoder moze otkazati ugovor u svako doba. pored odredaba ZOO o zakupu u nasem je pravu zasebno ureden ugovor o najmu stana Zakonom o najmu stanova iz 1996 g. za razliku od koristenja. vraca sintezi najma i zakupa u jedinstveni ugovor o zakupu. ako nije drukcije ugovoreno Uredaje koje je ugradio u poslovni prostor ima pravo odnijeti (ti« tolletidi)^osim ako bi to prouzrocilo ostecenje prostora Podzakup. ali se ugovor moze otkazati i putem javnog biljeznika U ovom posljednjem slucaju javni biljeznik sastavlja o priopcenom otkazu zapisnik. ugovor o zakupu ne prestaje. NAJAM 1 Pojam i karakteristike. LJ protivnom zakupodavac ima pravo raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu stete Osnovno je pravo zakupnika da se poslovnim prostorom namjenski koristi s tim da ga po prestanku zakupa preda zakupodavcu u stanju u kakvom ga je primio.Vazno je istaknuti da zakupnik nema ptavo ciniti preinake poslovnog prostora kojima se bitno mijenjaju konstrukcija. od razloga na koje se moze pozivati samo jedna ih druga strana.) Najam je konsenzualan. iz zakonom predvidenih razloga. npi. Ako nije ugovorom drukcije odredeno. te ugovor o sluzbi i ugovor o djelu Tijekom vremena svi su ti razliciti oblici jedinstvenog najamnog ugovora postali potpuno samostalni ugovori. prestati i zakup na odredeno vrijeme.

koja ne moze biti niza od troskova redovitog odrzavanja zgrade. Najmodavac moze otkazati ugovor o najmu stana iz razloga predvidenih u ZNS Dva su razloga . —Zasticenu najamninu. Najmoprimac je duzan cuvati stan i nakon prestanka najma predati ga najmodavcu u stanju u kome je stan primio Najmoprimac ne odgovara za promjene do kojih je doslo zbog redovite uporabe stana. Podnajam. Ugovorni sadrzaj stranke u nacelu oblikuju prema svojim potrebama. podaci o osobama koje ce imati ptavo uporabe stana zajedno s najmoprimcem. Bez pisane suglasnosti najmodavca ne smije izvrsiti nikakve preinake u stanu. vrste troskova u vezi sa stanovanjem i nacin njihova placanja i vrijeme trajanja najma. 3. ako je sklopljen na neodredeno vrijeme Najmoprimac moze otkazati ugovor o najmu stana uz jedini uvjet da o tome obavijesti najmodavca najmanje tri mjeseca prije dana iseljenja Obrazlozenje nije potrebno. zajednickih dijelova. npr. uredajima i dijelovima zgrade i ne otkloni je u roku od 30 dana i ako najmoprimac izvrsi preinake u stanu ili zgradi bez pisane suglasnosti najmodavca Izjava o raskidu daje se u pisanom obliku s obrazlozenjem i rokom za iseljenje od najmanje 15 dana . odredbe o primopredaji stana. odredbe o odrzavanju stana i upor abi zajednickih prostorija. moze u iznajmljene prostorije ulaziti samo uz odobrenje najmoprimca. Glavna najmoprimceva obveza je da na vrijeme placa najamninu Rokovi placanja odreduju se ugovorom ih propisom. Ako najmodavac daje otkaz iz drugonavedenog razloga duzan je prema ZNS (st 2 cl 21) osigurati najmoprimcu drugi useljiv stan pod istim uvjetima stanovanja. uporaba stana za druge namjene umjesto stanovanja itd. opis stana ih dijela stana koji se daje u najam. Prema ZNS raskid je rezerviran samo za najmodavca i to u dva slucaja I ako najmoprimac svojom krivnjom nanese stetu zajednickim prostorijama. a za drugi razlog sest mjeseci. 4 Obveze i prava stranaka Osnovna je obveza najmodavca da najmoprimci! preda stan pogodan za stanovanje i omoguci mu uporabu stana prema odredbama ugovora i u tu svrhu stan redovito odrzava Za eventualne nedostatke i stetu njima prouzrocenu najmodavac odgovara prema opcim pravilima obveznog prava. Ugovor o najmu stana sklapa se s jednom osobom. J ty Stanom se. ugovor je nistav. Jedina je iznimka ako je ulaz u prostorije nuzan radi odrzavanja objekta ili u vezi provjere dogovorenog nacina uporabe. placaju u zakonu navedene kategorije najmoprimaca (osobe slabijeg imovnog stanja. zgradi ih zajednickim prostorijama Za duznu najamninu i pocinjenu stetu sohdarno odgovaraju najmoprimac i clanovi njegova domacinstva Najmoprimac ima pravo uporabe onih zajednickih prostorija. ako je sklopljen na odredeno vrijeme. Oblik i sadrzaj. a najmoprimac svaka fizicka osoba. prilikom iseljenja najmoprimca.U nastavku cemo izloziti najvaznije elemente ugovora o najmu stana. Za duznu najamninu i naknadu stete na stanu i uredajima. nositelji stanarskog prava do stupanja na snagu ZNS). To su: imena ugovornih strana. zajednickih uredaja i zemljista koje sluzi zgradi. Objektom ugovora o najmu stana moze biti i dio stana (cl 5 ZNS) 2 Subjekti.raskidom. Najmodavac ne moze dati otkaz iz prvonavedenog razloga ako prethodno pisano ne opomene najmoprimca da otkloni razloge za otkaz i u tu svrhu mu ostavi rok od 30 dana Opomena nije potrebna ako najmoprimac vise od dva puta postupi suprotno ugovoru odnosno Zakonu. Ugovor o najmu duzan je najmodavac dostaviti nadleznom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave i poreznom uredu. ne obavijesti u pisanom obliku drugu stranu da ne namjerava sklopiti ugovor za novo razdoblje.s a n i oblik. treba obratiti paznju na odredbu ZNS-a prema kojoj se ugovor o najmu na odredeno vrijeme smatra presutno obnovljenim za isto vrijeme trajanja ako nijedna ugovorna strana. iznimno s oba bracna druga Uz najmoprimca pravo uporabe stana imaju i clanovi njegova obiteljskog domacinstva. visina najamnine i nacin njezina placanja. Medutim. -otkazom.prvi se odnosi na uporabu stana suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana (neplacanje najamnine i drugih troskova. Ipak ZNS naznacuje sto bi osobito trebalo uci u njegov sadrzaj. osnivanje najma bez suglasnosti najmodavca. Svi javni tereti u vezi sa stanom padaju na najmodavca Najmodavac ne smije najmoprimca smetati u ugovorenoj uporabi stana Tako. Najmodavac moze biti vlasnik stana.istekom vremena. dijelova i uredaja zgrade koji su nuzni za uporabu stana Takoder i zemljista koje sluzi zgradi 5. najmodavac ima zakonsko zalozno pravo na unesenom pokucstvu i drugim pokretninama najmoprimca i clanova njegova obiteljskog domacinstva On ima i pravo te stvari.). Izostane li. Najmodavac mora dati otkaz u pisanom obliku i navesti razlog otkaza i) . u smislu ZNS. Najmoprimac moze dati stan ih dio stana u podnajam samo uz suglasnost najmodavca Ugovor o podnajmu duzan je najmoprimac dostaviti najmodavcu i poreznoj upravi 6 Prestanak naima Ugovor o najmu stana prestaje: . zadrzati dok mu ne bude placena duzna najamnina odnosno naknada stete. smatra skup prostorija namijenjenih stanovanju s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje cine zatvorenu gradevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. branitelji. Ostali najmoprimci placaju tzvslobodno ugovorenu najamninu\ no predvidena su odredena ogranicenja i za njezinu visinu. a drugi se svodi na namjeru najmodavca da se useli u stan ih da u njega useli svoje potomke. Za valjanost ugovora o najmu stana zahtijeva se p i. najmanje 30 dana prije isteka ugovorenog vremena. ZNS nije prepustio u potpunosti utvrdivanje visine najamnine ugovornim stranama On razlikuje zasticenu najamninu i slobodno ugovorenu najamninu. roditelje ih osobe koje je duzan uzdrzavati Otkazni tok u slucaju prve grupe razloga je tri mjeseca.

Ih. iskustvo je pokazalo da se od zajma kao instrumenta uzajamnog pomaganja moze stvoriti instrument bezdusne eksploatacije uz pomoc lihvarskih kamata. zasticeni najmoprimac ima pravo prvokupa. nista se ne mijenja ako je pozajmljeni iznos dobrojen u apoenima od 10 ih 5 kuna. zajam je konsenzualni ugovor. recimo. ZOO je prihvatio nominalisticku teoriju. A mora poslati svoju bolesnu zenu u bolnicu na hjecenje. a zajmoprimac se obvezuje da mu. vrati isti iznos novca odnosno istu kolicinu stvari iste vrste i kakvoce. prilikom sklapanja ugovora. Uz kamate je n a. Pojam Zajam je ugovor kojim se zajmodavac obvezuje predati zajmoprimcu odredeni iznos novca ili odredenu kolicinu drugih zamjenjivih stvari. Na strani vlasnika stana propisana je obveza sklapanja ugovora o najmu stana. 557). trenutno nema novaca. pravo na drugi useljivi odnosno odgovar ajuci stan s pravima i obvezama zasticenog najmoprimca. o najmu stana na neodredeno vrijeme. a ako ovoga nema. 2 Karakteristike zajma Po obveznom pravu do ZOO-a.platni pravni posao. Iz tih primjera vidimo da za A-a ima novac odnosno cigla vrijednost samo onda ako ne mora vratiti isti novac odnosno istu ciglu. Novac ima nominalnu i unutarnju vrijednost Iz iskustva znamo da moze nastati periodicki disakord izmedu tih dviju vrijednosti. a predaja stvari spada u ispunjenje ugovora Zajam je dvostranoobvezni ugovor jer svaka je ugovorna strana istodobno i duznik i vjerovnik. stoga je sasvim svejedno o kojoj se vrsti novca r adi Na primjer.unutarnja vrijednost. Prava i obveze iz ugovora tada prelaze na njegova nasljednika odnosno pravnog sljednika Ako umre ih napusti stan najmoprimac ugovor o najmu stana prenosi se ex lege na njegova bracnog druga.30-49) podrobno razraduje ugovorni polozaj zasticenog najmoprimca. promjenom ili prestankom (ako je pravna osoba) najmodavca. a nema novaca da plati bolnicke troskove No on ce ipak pomoci svojoj zeni tako sto ce od nekoga pozajmiti potreban novac i kasnije ga vratiti. jer nastaje samim sporazumom stranaka. a da istodobno nema ni cigle na skladistu mjesne ciglane. u nekim slucajevima. ti pisana isprava koju izdaje duznik vjerovniku. a beskamatni zajam je besplatni pravni posao Zajam je pravni instrument koji omogucuje kreditiranje. na njegovo dijete. 500 komada. Zajam moze biti naplatni ili besplatni pravni posao. takav najmoprimac ima odredenu zastitu od otkaza ukljucivo i. stoga zaduznica.M -spor azumom ugovornih strana u svako doba Sporazumom ureduju nacin i vrijeme primopredaje stana Slicno kao kod zakupa ni ugovor o najmu stana ne prestaje smrcu. Prema ZOO-u (cl. s tim da mu kasnije vrati istu vrstu cigle. nije oblik ugovora o zajmu. ZNS (cl. nego je novcana cinidba . ZAJAM 1. tek bismo napomenuh da. zajam je bio realni ugovor za ciji nastanak je bila potrebna predaja stvari. pastorka i usvojenika navedenog u ugovoru o najmu Ako te osobe zele preuzeti prava i obveze iz ugovora moraju se sporazumjeti koja ce od njih prihvatiti polozaj najmoprimca i o tome obavijestiti najmodavca Potrebno je napomenuti da se rezim ugovora o najmu stana unekoliko mijenja ako se sklapa sa zasticenim najmoprimcem. U slucaju prodaje stana. Kao objekti zajamske cinidbe mogu se pojaviti novac ili zamjetljive stvari Danas je potrebno praviti tu razliku izmedu objekta zajamske cinidbe zato sto novcana cinidba nije cinidba davanja zamjenjivih stvari. Ako bi vlasnik. na zahtjev najmoprimca. ugovoriti zasticenu najamninu. a prema drugoj . Zajam je instrument pomocu kojega se omogucuje koristenje tudeg kapitala ih tudih zamjenljivih stvari Na primjer. A-u se zbog potresa srusi zid Uzmimo da A. Ali. nije uopce ni nastao valjani ugovor o zajmu Zajam je k a u z a 1 n i pravni posao Ali svrha ih cilj zajma nije stjecanje vlasnistva Cilj zajma je ostvarenje kredita (causa credendi). a stjecanje vlasnistva samo je nuzna posljedica ostvarenja toga cilja Zajam je u nacelu neformala n pravni posao. a time i medusobno pomaganje Medutim. Prema prvoj je kod vracanja mjerodavna nominalna. Kao sto je vec receno kod novcanih obveza. Te osobe imaju pravo.cinidba vrijednosti. prema odredbi iz Cl. poslije odredenog vremena. Naime. najmoprimac se moze obratiti tuzbom sudu pa ce presuda suda zamijeniti taj ugovor. Zato su u vezi s ispunjenjem novcane cinidbe postavljene dvije oprecne teorije: nominalisticka ivaloristicka. zajmoprimac ce postati vlasnik pozajmljene stvari samo onda ako je zajmodavac bio vlasnik Prema tome. odbio sklopiti ugovor o najmu. osim zasticene najamnine. Ovdje ne cemo ulaziti u pojedinosti. Objekt zajamske cinidbe. Njegov susjed B slucajno ima cigle i on mu pozajmi. nego samo dokazno sredstvo kojim vjerovnik dokazuje da je duznik primio stvari ih novac i obvezao se da ih vrati Iznimno se. prema ZOO-u (cl 1066). Zbog toga je nuzno da zajmoprimac postane vlasnik stvari. sto kod zajma znaci da se zajmoprimac oslobada obveze kad isplati onaj broj novcanih jedinica na koji njegova obveza glasi a) . 30 ZNS danom stupanja na snagu toga Zakona bivsi nositelji stanarskog prava (prava trajnog koristenja stana u drustvenom vlasnistvu) stjecu prava i obveze najmoprimca. ako zajmodavac nije bio vlasnik stvari. pisani oblik zahtijeva za ugovor o kreditu.

dotle je kod investicijskog zajma upravo ta namjena zajma bitan element ugovora. Posudba je realni ugovor koji nastaje tako da jedna strana (posuditelj) preda drugoj strani (posudovniku) odredenu stvar na besplatnu uporabu. Pravo zajmoprimca da trazi predaju stvari zastarijeva za tri mjeseca od zajmodavceva zakasnjenja. medutim. ZOO-a piema kojoj zajmodavac moze izjaviti da raskida ugovor.jer se mora sklopiti u pisanom obliku Banka moze otkazati ugovor o kreditu prije isteka roka ako se kredit koristi nenamjenski. U tom slucaju banka mu ne smije uracunati kamatu za razdoblje od vracanja kredita pa do dana kada je po ugovoru trebalo vratiti kredit. Investicijskom je zajmu svrha da ga zajmoprimac koristi za investicije Ali kako se zajmoprimac mora koristititi zajmom za odredenu svrhu. s time da je posudovnik mora nakon odredenog vremena ili nakon dogovorene uporabe vratiti. nema nikakvih zapreka da ugovor o investicijskom zajmu sklope i same fizicke osobe Emisijski zajam. ugovor o kteditu je' nesumnjivo. iste vrste i kakvoce. ali odgovar a za stetu koja je zajmodavcu prouzrocena odustankom. o cemu mora unaprijed obavijestiti zajmodavca i naknaditi mu eventualnu stetu.. ugovor o investicijskom zajmu mora biti sklopljen u pisanom obliku Takav zajam je redovito naplatni posao Medutim. Smatramo da ce biti dovoljno ako ukratko prikazemo samo neke od njih Investicijski zajam. Kao i kod zajma. To je zajam s ugovorenom namjenom. uz prethodnu obavijest banci. onda kad to zajmoprimac zatrazi. Tipican primjer ugovora o emisijskom zajmu je npr zajam za izgradnju cesta i drugih krupnijih objekata. a korisnik se obvezuje da banci placa ugovorenu kamatu i dobiveni iznos novca vrati u vrijeme i na nacin kako je utvrdeno ugovorom« b) Iako sistematiziran kao zaseban imenovani ugovor. Zajmodavac moze odbiti predaju obecanih stvari ako su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoce li biti u stanju vratiti zajam Trazi se jedino da zajmodavac to nije znao u vrijeme sklapanja ugovora odnosno da je pogorsanje materijalnih prilika zajmoprimca nastalo poslije sklapanja ugovora Glavna obveza zajmoprimca je da u ugovorenom roku vrati istu kolicinu stvari. Ugovor o emisijskom zajmu kombinacija je elemenata zajma i elemenata kupoprodaje Naime. a svakako za godinu dana od sklapanja ugovora. Medutim. ugovor o emisijskom zajmu nastaje kad duznik izda javne obveznice o zajmu. Istodobno ona je realni ugovor Duznik stjece samo neposredni posjed stvari i mora vratiti upravo tu istu stvar . Po jednoj se predvida da zajmodavac ima pravo nadzora nad investiranjem pozajmljene sume Po drugoj se pak predvidaju sankcije zbog nekoristenja zajma za ugovorenu namjenu Sankcije ce u pravilu biti imovinskopravne (npr da je zajmoprimac odjednom duzan vratiti cijeli iznos zajma. otkaz zajma od strane zajmodavca itd. Posudba je jednostranoobvezni ugovor. zajmoprimac je duzan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka knji. A sto ako rok nije ugovoren? Ako se tok ne moze odrediti ni iz okolnosti pod kojima je zajam dan. a ne onu koja je ugovorena Ako je zajmodavac banka. a vjerovnici zatim te obveznice kupuju. karakteristike su mu da je zajmodavac uvijek banka. da je objekt cinidbe iskljucivo nov a c. ako vrijeme nije ugovoreno.Neke vi ste zajma Do sada smo govorili o opcim karakteristikama i nacelima ugovora o zajmu. Ne mozemo govoriti o svima. To znaci da je vjerovnik dao zajam istom onog casa kada je kupio obveznicu. vratiti kredit prije roka.Obveze i prava stranaka.tj uvijek se daje uz kamatu i da je formalan. Banka moze odobriti kredit i na temelju zalaganja stvari ili vrijednosnih papira POSUDBA 1. ZOO je normirao i ugovor o kreditu (cl. za neku namjenu ili bez utvrdene namjene. Dok kod obicnog zajma nema uopce govora o tome da se kao bitni element samog ugovora navede za sto ce zajmoprimac pozajmljeni objekt upotrijebiti.). U odnosu na standardnu varijantu ugovora o zajmu. korisnik kredita moze. Njime se najcesce sluzi drzava kad je potrebno prikupiti sredstva za neku opcekorisnu svrhu Takvi se zajmovi obicno nazivaju narodnim ili drzavnim zajmovima 6. da je uvijek naplatan. u ugovor treba unijeti jos dvije klauzule. ugovora o zajmu ima vise vrsta. Ugovor o kreditu Odvojeno od ugovora o zajmu. ne moze biti kraci od dva mjeseca racunajuci od zajmodavcevog trazenja da mu se zajam vrati. Ugovorom o kreditu banka se obvezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odredeni iznos novcanih sredstava. ako korisnik kredita postane insolventan i u slucaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika. na odredeno ili neodredeno vrijeme. Najvaznija obveza zajmodavca je svakako obveza predaje pozajmljene stvari u ugovoreno vrijeme. Ovdje moze doci do primjene i odredba iz cl 566. Zajmoprimac moze odustati od ugovora o zajmu piije nego mu zajmodavac pieda objekt zajamske cinidbe. Pojam i osnovne karakteristike. 5. 1065-1071). ako bi banka time dosla u bitno nepovoljniji polozaj Korisnik moze odustati od ugovora prije nego se pocne koristiti kreditom. ako zajmoprimac upotrijebi pozajmljeni novac u neku drugu svrhu. a unutar skupine tzv bankarskih poslova. po svojim bitnim sastojcima i karakteristikama u osnovi vrsta zajma. Zajmoprimac ima pr avo vratiti zajam i prije roka.

povod Posuditelj ima pravo posudovniku oduzeti stvar i prije roka ako ju je posudovnik neovlasteno dao u potposudbu. objekt posudbe. nece moci traziti povrat. Objekt posudbe mogu biti i pokretne i nepokretne stvari Posudivanje pokretnih stvari je cesto i uobicajeno. je oporucno ostavio sivaci stroj svojoj kceri. stovise. za posudbu nije bitno je h stvar potrosna ili nepotrosna. Prekarij Ako je stvar predana na uporabu. odnosno ako nije nista ugovoreno. duzan je hraniti konja kojega je na nekoliko dana posudio radi jahanja. a ne bi bio pogodio stvar da nije bila dana u potposudbu To je tzv. krace. Medutim. A. posudovnik je duzan naknaditi skrivljenu stetu. Takvi izvanredni troskovi bih bi. umjesto posudbe. posudi B-u na citanje potpuno novu knjigu. Posudovnik odgovara posuditelju za stetu do koje je doslo zbog protuugovorne uporabe stvari Na primjer. On je. Posudovnik je duzan snositi sve troskove koji su redovito spojeni s uporabom posudene stvari. sam vlasnik moze si posuditi vlastitu stvar. usprkos tome B. da objekt posudbene cinidbe ih. stavi na kola 1. a on mu je vrati svu poderanu i prljavu. recimo. posudovnik nije duzan na zahtjev posuditelja vratiti stvar prije roka.000 stranica B-u. tj vracanje upravo same te stvari. tada se. Nacin uporabe uglavnom izlazi iz same prirode stvari. dobili bismo. prema pravnom pravilu iz OGZ-a. dok je posudivanje nekretnina mnogo rjede Mogao bi se. odgovara ne samo za skrivljenu Stetu nego i za slucajnu propast stvari ako se slucaj dogodio kod potposudovnika. nego o prekariiu Za prekaiij je pak jedna od osnovnih karakteristika da se moze u svako doba opozvati. Buduci da se kod posudbe stvar daje na uporabu. Potposudba. npr predah stvar na uporabu za placu. tada je mjerodavan uobicajeni nacin uporabe posudene stvari A. ali treba reci da se radi samo o izlaganju. ako se posuduju potrosne stvari. isto se tako i kod vremena uporabe moze trajanje odrediti i s obzirom na cilj uporabe i s obzirom na vrstu stvari Razumije se da to dolazi u obzir onda ako strane nisu odredile rok trajanja Uporabe Ako A posudi roman od 1. posuditelj je ovlasten posudovniku oduzeti stvar zbog protuugovorne uporabe stvari. Interesantna pravna situacija nastaje ako je posudovnik stvar izgubio. ali nije ustanovljena ni svrha ni vrrreme uporabe. pa ju je posuditelju platio. mogu biti samo nepotrosne stvari. treba uvijek posebno ugovoriti nacin uporabe i individualno vracanje. i kola se slome Cak ako i ne dode do stete. Nakon toga posudovnik pronade stvar On nema pravo zadrzati stvar protiv volje posuditelja ako je posuditelj spreman da mu vrati ono sto je za stvar primio To znaci da posudovnik samim tim sto je platio vrijednost stvari nije postao i vlasnik posudene stvari. te treba vratiti upravo to isto voce. npr mozemo radi ukrasa posuditi kilogram voca. Medutim. npr. tat posudi nekome ukradeni bicikl Stovise. npr troskovi lijecenja posudene zivotinje. posudovnik ima pravo vratiti posudenu stvar prije roka Kao sto kod nacina uporabe.Medu osnovnim karakteristikama ugovora o posudbi treba spomenuti besplatnost. Za pretjerano istrosenje stvari odgovara posuditelju Na primjer. na 15 dana 3 Prava posudovnika. onda se glede same uporabe i ne mora nista posebno ugovoriti. Ako imamo na umu da ni kod posudbe nije teziste toliko na kakvoci stvari koliko na nacinu uporabe. duzan mu ih je posuditelj u potpunosti naknaditi. A. smatr alo se. Posudovnik ima pravo sluziti se stvar ju onako kako je to ugovoreno. npr posudi B-u svoj dzepni sat i nista ne ugovore glede nacina uporabe No usprkos tome sigurno je da B ne smije upotrijebiti sat za tucanje oraha Ako je u ugovoru o posudbi bilo tocno odredeno vrijeme trajanja posudbe. Ako se stvar pogorsa ili propadne. Posudovnik mora stvar uredno upotrebljavati. Na primjer.000 kg tereta. Iz samog ugovora oposudbi posudovnik nije ovlasten stvar dati drugome u potposudbu. pa makar stvar bila posuditelju doista potrebna Medutim. Medutim. recimo. za 2 sata 4. Za davanje stvari u potposudbu potreban je pristanak posuditelja. Na primjer. 2 Objekt posudbe. Za posudbu nije bitno je li posuditelj vlasnik stvari Posuditi se moze i tuda stvar Na primjer. Kci koja je vlasnik stroja moze doci u situaciju da od snahe posudi svoj vlastiti stroj. svojoj snahi koja uci sivati ostavio je na tom stroju usus u tr ajanju od 5 godina. Takva se posudba naziva »posudbom za diku« (icommodatum adpompam vel ostentationem). prema pravnim pravilima OGZ. jer se to samo po sebi nikad ne podrazumijeva Tako. nego je bitno da se mora vratiti ista stvar y Ali ako se u posudbu daju nepotrosne stvari. A posudi B-u kola i upozori ga da se na kola ne smije staviti vise od 500 kg tezine i No. mozemo reci da objekt posudbe mogu biti potr osne i nepotrosne stvari. UGOVOR O DJELU . najam. —Izvanredne troskove snosi posuditelj. Ako posudovnik bez pristanka posuditelja dade stvar u potposudbu. a mora se nakon dovrsene uporabe vratiti ista stvar. Duznosti posudovnika. duzan takve troskove predujmiti posudovniku Ako je pak izvanredne troskove platio sam posudovnik. u reklamne svrhe posuditi zid kuce. Besplatnost je toliko bitna za posudbu da nestankom elementa besplatnosti nestaje i same posudbe cim bismo. uopce ne radi o posudbi.

kad se netko obveze da ce za drugoga brati kukuruz ih pomagati u njegovoj radionici) na kojoj se temelje ugovori o sluzbi odnosno ugovori o radu. a svoja prava iz odgovornosti za nedostatke moze ostvariti sudskim putem unutar jedne godine od obavijesti Zbog nedostataka izvrsenog djela. nije duzan isplatiti naknadu prije nego je rad pregledao i odobrio ga. U . duzan ga je izvrsiti osobno Kad rok izvrsenja djela nije ugovoren. Sto znaci da je rijec o tzv. a izvodac ne postupi po njegovu zahtjevu. Sadrzaj cinidbe je cinjenje (facere). a prodaja kad se izvodac obveze izraditi pokretnu stvar od svoga materijala. raskid ugovora ih snizenje naknade. narucitelj se ne moze pozvati na nedostatke. Izvodac ima zakonsko zalozno pravo na izradenoj ili popravljenoj stvari radi osiguranja naplate naknade za rad i utroseni materijal. autorski ugovor. izraditi skulpturu). Teze je. jer se za izvrseno djelo uvijek daje naknada.raskidom ugovora. kao i nedostatke u naruciteljevu nalogu. znanstvenih i umjetnickih tvorevina (npr izradba nacrta. sivanje odijela. ZOO daje dva kriterija | pripadnost materijala i predodzbe ugovornih strana r Ugovor o djelu je kad se narucitelj obveze dati materijal ih bitan dio materijala. a izvodac mu je duzan to omoguciti. snositi odgovornost za nedostatke djela Narucitelj je duzan: . 3 Osnovne obveze i prava stranaka Izvodac je duzan: izvrsiti djelo prema ugovoru i pravilima struke. Ugovor o djelu je u prvom redu konsenzualni ugovor. jer su kod posljednjeg objektom cinidbe iskljucivo pravni poslovi. kao sto su npr ugovoi o gradenju. narucitelj moze.Tako ce narucitelj moci raskinuti ugovor u ovim slucajevima: sve dok djelo nije dovrseno. ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode posla. razlikovati ugovoi o djelu od ugovora o prodaji. Za sve vrijeme obavljanja posla. kao njegovim bitnim sastojcima. 4 Prestanak ugovora Uz slucajeve prestanka opceg znacenja. zatim je i k a u z a 1 a n ugovor. ako nije drukcije ugovoreno. napokon. piedati narucitelju izradenu ili popravljenu stvar. cinidbi rada Medutim. duzan je obavijestiti izvodaca najkasnije mjesec dana od njihova otkrivanja Poslije dvije godine od primitka posla. alternativno koristiti se pravom na otklanjanje nedostataka. strucno predavanje i si. Za pojedine vrste poslova odnosno djela s vremenom su se razvili i i posebni ugovori o djelu. Pi ema tom korektivnom kriteriju trebalo bi. sasiti vjencanu haljinu. sto znaci da je za njegov nastanak dovoljan sporazum strana o djelu i naknadi. Objekt cinidbe izvodaca je izvrsenje odredenog djela ZOO (cl 600) pod djelom podrazumijeva odredeni posao. Sa svakim od tih prava moze se kumulirati zahtjev za naknadu stete. dakle. smatra se da je uvijek ugovoi o djelu ako su ugovaratelji imah na umu narocito izvodacev rad. Kao sto se vidi. prijenos tereta). kad god hoce. osim ako strane ne ugovore odredeni oblik Takoder je za ovaj ugovor karakteristicno da je obveza izvrsenja diela vrlo cesto strogo osobna (npr izrada portreta. . ponekad i vilo slozeno. ako su. ugovoi o prijevozu. raspon i raznovrsnost poslova koji dolaze u obzir vrlo su veliki od jednostavnih fizickih poslova (npr iskop kanala. duzan ga je izvrsiti za vrijeme koje je iazumno potiebno za takvu vrstu posla. Cija kauza je izvrsenje nekog posla uz naknadu i. Ako se radi o nedostacima koji se nisu mogli otkriti obicnim pregledom (skriveni nedostaci). kao sto je izradba ili popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si.) 2 Djelo. narucitelj ima pravo nadzora i pravo davanja uputa. nego rezultat rada (npr. njezin objekt nije funkcija rada (npr. inace odgovara za stetu. kod ugovora o djelu posebice dolaze u obzir ovi nacini prestanka: izvrsenjem djela i isplatom naknade. ako je izvodaca upozorio na odstupanje od ugovornih uvjeta i ostavio mu primjeren rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama. svaka strana ima i pravo jednostr anog raskida ugovora .primiti izvrseni rad: -isplatiti ugovorenu ili na drugi nacin odredenu naknadu. ugovor o djelu je i neformalan ugovor. popravak slozenog stroja. Na osnovi prirode izvodaceva posla kao objekta cinidbe nije tesko ugovor o djelu razgraniciti od ugovora o punovlascu. uz placanje ugovorene naknade umanjene za troskove koje izvodac nije ucinio. upozoriti narucitelja na nedostatke materijala koji mu je narucitelj piedao. a druga (narucitelj) platiti joj za to odredenu naknadu. na primjer. bez obzira na to ciji je materijal. ovisno o odredenim pretpostavkama. pravljenje nakita) do najslozenijih tehnickih. Osim sporazumnog r askida koji je moguc u svako dooa. onjedvostranoobvezan i naplata n. izradbu portreta kvalificirati kao ugovor odjelu i onda kad slikar upotrijebi svoje platno i boje. osim ako stvai propadne iz uzioka za koji ne odgovara (npr vise sirej. dalje. No.Ugovorom o djelu obvezuje se jedna strana (izvodac ili poduzetnik) obaviti odredeni posao. rad smatrali bitnom odnosno vaznijom komponentom. geolosko istrazivanje nekog podrucja. izvodenje lijecnicke operacije i dr ). pregledati izvrseno djelo cim je to po redovnom toku stvari moguce i bez odlaganja obavijestiti izvodaca o nadenim nedostacima. izradbe razlicitih predmeta (npr.

_ U ukupnom iznosu za cijeli objekt . Iz recenoga proizlazi da je ugovor o gradenju konsenzuala dvoitranoobvezan. ZOO. izvodac ne moze traziti povecanje ugovorene cijene Izuzetak su tzv. nije podoban za to djelo ih bi izrada od takva materijala mogla nanijeti stetu ugledu izvodaca -smrcu stana. nadogradnju. pribaviti gradevinsku dozvolu i ustupiti izgradnju objekta ih radova odredenom izvodacu (javnim natjecajem ili neposrednom pogodbom) 2. Nadzor aad radovima. ili na takvom zemljistu odnosno na vec postojecem objektu izvrsiti kakve druge gradevinske radove. 3 Cijena radova.) No. izraditi potrebne projekte i drugu tehnicku dokumentaciju.ukupno ugovot ena cijena. npr. Objekt naruciteljeve cinidbe i istodobno jedan od bitnih elemenata ugovora o gradenju je gradevina. Iz odredaba o ugovoru o gradenju vidi se da se ugovor moze sklopiti i za druge gradevinske radove Oni obuhvacaju npr razne adaptacije.). po cetvornom metru. razvio u samostalan ugovor. a narucitelj se obvezuje da mu za to isplati odredenu cijenu. a do povecanja cijene je doslo unutar ugovorenog roka. Nema povecanja cijene ako je do povecanja cijena elemenata doslo za vrijeme izvodaceva zakasnjenja Pod slicnim uvjetima. poznati slikar. Medutim. brane. Glede odgovornosti za nedostatke gradevine to je izrijekom propisano u cl 641 ZOO-a. ocito zbog specificnosti i gospodarske vaznosti svoga djela. zbog nedostataka izvrsenog djela. ugradnju uredaja i si. izvodac moze traziti povecanje cijene samo ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veca za vise od deset postotaka. U tom slucaju cijena se povecava za iznos koji prelazi deset postotaka. jedinicna cijena. Odgovornost za solidnost gradevine Osim odgovornosti za ostale nedostatke gradevine glede kojih se primjenjuju odgovarajuce odredbe ugovora o djelu. 631 ZOO-a. narucitelj ima pravo raskinuti ugovot.2 Takvo gledanje izrazeno je nedvosmisleno u odredbi iz st 1 cl 630. a izazvani su neocekivano tezom prirodom zemljista. tako da bi ta cijena trebalo da bude veca za vise od dva postotka. komadu i si To je tzv. od kojega bi po zahtjevu narucitelja trebao izraditi naruceno djelo. ali ako bi zbog toga ugovorena cijena morala biti znatno povecana. rad i dr. i f o r m ala n ugovor. Duznost je izvodaca da narucitelju omoguci stalan nadzor nad radovima i kontrolu kolicine i kakvoce upotrijebljenog materijala. na ugovot o gtadenju mogu se supsidijaino primjenjivati odredbe za ugovor o djelu. Ako bi cijena morala biti znatno povecana. Gradevina. Propisima o izgradnji investicijskih objekata predvidena je ob. Prema cl. za s razliku od ugovora o djelu. kanalizacije. ako je izvodac svojom krivnjom zakasnio s dovrsenjem radova. prvenstveno se prepusta stranama da ugovore nacin eventualne izmjene cijene (klizna skala i si.gubitkom radne sposobnosti izvodaca (npr zbog bolesti. mostovi. pjevac itd). no moze biti i s naruciteljem (npr. . osim ako su neznatni Izvodac moze jednostrano raskinuti ugovor ako je ocito da materijal. moci ce traziti povecanje cijene samo za razliku iznad pet postotaka Ako je do povecanja cijene radova doslo nakon sto je izvodac pao u zakasnjenje. ZOO dopusta mogucnost izmjene cijene. Pojam i karakteristike Ugovor o gradenju je u biti ugovor o djelu koji se. n a p 1 a t a n i kauzalan ugovor. Unatoc ugovorenoj odredbi da se cijena radova nece mijenjati u slucaju povecanja cijene elemenata na temelju kojih je odr edena. izvodaci projektant odgovaraju i za nedostatke koji se ticu njezine solidnosti . preinake.vezatnost stalnog nadzora 6. tuneli. ah samo ako izvodac dobije pisanu SUR 1 a S n o st narucitelja. umre narucitelj kojemu je trebalo izraditi cipele). On je k tome. Prije sklapanja ugovora o gradenju potrebno je obaviti tzv. ako ugovorne strane ne iskoriste tu mogucnost. izvodac koji je u roku izvrsio radove moze zahtijevati povecanje cijene radova ako su se u vremenu izmedu sklapanja i ispunjenja ugovora povecale cijene elemenata na temelju kojih je odredena (materijal. ne moze se vise pozivati na povecanje cijene elemenata na temelju kojih je odredena. Bitan element ugovora o gradenju je i cijena radova Dva su osnovna nacina na koji se odreduje: po jedinici mjere ugovorenih radova. vodovodi. hitni nepredvideniradovi cije je poduzimanje bilo nuzno da bi se osigurala stabilnost objekta ih sprijecio nastanak stete.Ugovor o gradenju je ugovor o djelu kojim se izvodac obvezuje prema odredenom projektu sagraditi u ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljistu. narucitelj moze raskinuti ugovor uz placanje do tada izvrsenih radova i nuznih troskova. prethodne radove (investicijski program i odluka o izgradnji). Za radove koje izvrsi bez takve suglasnosti. UGOVOR O GRADENJU 1. Odstupanje o kojem je rijec iznimno je moguce. narucitelj moze traziti snizenje ugovorene cijene.zbog izvodaceva znatnijeg zakasnjenja s pocetkom ih zavrsetkom posla i 4. To ce u pravilu biti slucaj s izvodacem (npr. neocekivanom pojavom vode ili drugim izvanrednim i neocekivanim dogadajima Za takve radove izvodac ima pravo na pravicnu naknadu. povrede i sl). . pa i onda kad je ugovorena kao nepromjenjiva (cvrsta ih fiksna cijena) Dakako. pod gradevinom se razumijevaju zgrade. jer mora biti sklopljen u pisanom obliku. Povecanje predstavlja razliku koja prelazi dva postotka. s tim da izvodacu isplati odgovarajuci dio cijene za do tada izvrsene radove i pravicnu naknadu za ucinjene nuzne troskove Odstupanje od projekta i ugovorenih radova. Suglasno tome. ah samo kad je ugovor sklopljen s obzirom na njihova osobna svojstva. sanaciju. zeljeznicke pruge i ostali gradevinski objekti cija izradba zahtijeva vece i slozenije radove.

dok je bila realni ugovot. osim ako je specijalizirana organizacija dala strucno misljenje da je zemljiste podobno za gradenje. njihova je odgovornost prema narucitelju solidarna OSTAVA (DEPOZIT) 1 Pojam i karakteristike. Kauza mu je cuvanje stvari. cuvanje i si). pa i potpuno iskljuciti. Narucitelj je duzan obavijestiti izvodaca i projektanta u roku sest mjeseci otkad je ustanovio nedostatak. predaja stvari spada u ispunjenje ugovora. u ugovoru o gradenju. ostava je jednostianoobvezn i ugovor. U tom roku. Znacajno je da kod takvog sustava gradenja ugovorena cijena obuhvaca i vrijednost svih nepredvidenih radova i viskova radova Ako u takvoj gradnji sudjeluje vise izvodaca.Za postanak ugovora o depozitu nije bitno je li deponent vlasnik stvari. Naplatan ce biti kad je naknada ugovorena. a ne konsenzualni ugovor. ako je prethodno upozorio narucitelja na opasnost stete. a projektant ako je uzrokovana nedostacima u planu Izvodac odgovara i za nedostatke zemljista. inace gubi pravo da se na njega pozove. Odgovornost postoji ako se nedostaci pokazu za vrijeme od deset godina j od predaje i primitka radova. Odredba »kljuc u ruke« ili njoj slicna. Posebno treba upozoriti da se izvodac ne moze osloboditi odgovornosti ako je steta nastala zbog toga sto je odredene radove izveo prema zahtjevima narucitelja Jedino. I Odgovara se narucitelju i svakom drugom stjecatelju gradevine.zitara. Ugovor o ostavi je u nacelu besplatan. Netko npr. ostava je po definiciji iz ZOO u biti realni. ostava je neformalan i kauzal a n pravni posao. moze pohraniti na cuvanje u garderobu i tudi kofer Medutim. zivot i ucinci ugovor a o ostavi prakticki ce poceti tek s predajom stvari depozitaru. kad je konsenzualni ugovor. U daljnjem toku od godinu dana (od dana obavijesti) duzan je ostvariti svoja prava na osnovi te odgovornosti.obvezom depo.Izvodac odgovara za nesolidnost gradevine ako je uzrokovana nedostacima u izvedbi. kao sto posudovnik moze u odredenim situacijama posuditi svoju vlastitu stvar.(cvrstoce. 712. ako je depozit nastao vec samim sporazumom stranaka. Kod ostave to je ucinjeno samo s. isto tako moze u odredenim slucajevima i depozitar primiti na cuvanje svoju vlastitu stvar. sto se smatra nespornim. a sada. Medutim. da je cuva i da je vrati kad je ovaj bude zatrazio Ugovor o ostavi naziva se i depozitom. U st. Prema spomenutoj definiciji iz ZOO-a. ostava je u nasem pravu bila tradicionalno realni ugovor za ciji je nastanak bila nuzna predaja stvari depozitaru. 1. niti bi navodni depozitar bio obvezan vratiti stvar deponentu. predaja stvari depo. znaci da je izvodac preuzeo obvezu da samostalno izvrsi skupno sve radove potrebne za izgradnju i uporabu odredenog cjelovitog objekta.zitaru moze uslijediti jedino kao ispunjenje deponentove obveze na predaju stvari (osim ako se stvar vec nalazi kod depozitara po nekoj drugoj I osnovi). a to je bit njegove konsenzualne prirode. Obveze na predaju stvari nema. Dakle. stabilnosti. ZOO-a daje se definicija ugovor a o ostavi koja glasi: Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca. trebalo biti Neki autori to objasnjavaju navodom da je za pojam ostave bitno istaknuti obvezu ostavoprimca da primi i cuva stvar ostavodavca. Drugim rijecima. a stranke deponentom (ostavodavac) i depozitarom (ostavoprimac). predaja stvari je bila akt sklapanja ugovora. Tako je u ZOO-u ucinjeno kod ugovora o zajmu. Kao i svi drugi ugovori i ostava je prema ZOO-u konsenzual n i ugovot Inace. sigurnosti). 7 Ugovor o gradenju s odredbom »kljuc u ruke«. depozitar u pravilu ne smije biti vlasnik stvari. ali kad se daje naknada za cuvanje bit ce dvostranoobveza n Osim navedenih karakteristika. njegova se odgovornost moze smanjiti. moze tuzbom sudu zahtijevati otklanjanje nedostataka i naknadu stete ili. niti bi je. stavi da se jedna strana obvezuje da ce drugoj piedati stvai. i to sklopivsi valjan depozitni ugovor . Subjekti. Ugovorom se ne moze ni iskljuciti ni ograniciti. cl. a ne predaju same stvari.. tada uopce ne bi nastao ugovor o depozitu. sto smo imali i kad je ostava bila realni ugovor. Uobicajeno je da se transformacija realnog u konsenzualni ugovor izvrsi tako da se umjesto formulacije da ugovor nastaje kad iednastrana drugoj p r ecl a stvar (na uporabu. Ako bi stoga depozitar u bludnji primio na cuvanje svoju vlastitu stvar. Upravo stoga smatramo da je za konsenzualni karakter ostave bitno apostrofirati obvezu deponenta na predaju stvari. po prirodi stvari. 2. ako je objekt neupotrebljiv. naime. a ne samo obvezu depozitara daje cuva Uostalom to neminovno proizlazi iz cinjenice daje stvar koju treba cuvati bitan sastojak ostave. raskid ugovora i naknadu stete. a iznimno naplatan pravni posao. Po nasem sudu. jer ona nema znacenje za nastanak ugovora ^ Nije se tesko sloziti s tvrdnjom da predaja stvari kod ostave kao konsenzualnog ugovora nije akt sklapanja. ali ostaje nejasno kako ce se stvar naci kod depozitara ako nema deponentove obveze da je preda depozitaiu. kad se depozitar profesionalno bavi cuvanjem stvari i kad to proizlazi iz okolnosti posla Polazeci od zakonske definicije. do ZOO-a..

kako bi se on mogao umijesati u spor. ali B. npr u slucaju pozara. onda da je cuva paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Kad mu je stvar povjerena u slucaju neke nevolje. Stoga bi bilo logicno da se deponirati mogu samo nezamjenjive i nepotrosne stvari Medutim. onda je to posudba i na odnose ugovaratelja treba primijeniti pravila o posudbi. Redoviti depozit moze tu nastati. npr. ako je u meduvremenu doznao da je stvar ukradena U tom ce slucaju podnijeti kaznenu prijavu Moze se dogoditi. plodovima i prirastajem. depozitar se mora toga drzati. DEPOZITAROVE DUZNOSTI: Prva je i osnovna depozitarova duznost da povjerenu mu stvar cuva kao svoju vlastitu.tzv. a ako je depozit uz naknadu. inace ce odgovarati i za slucajnu propast ih slucajno ostecenje stvari. moze dati na cuvanje B-u svoj sat. npr depozitaru povjerena na cuvanje zivotinja. timariti itd Depozitar ne smije upotrebljavati stvar koja mu je povjerena Ne smije. moze sadrzati u sebi razhcite aktivne radnje. Tu je nastao redoviti. Iznimno nije duzan vratiti stvar deponentu. u slucaju da je deponent dao na cuvanje tudu stvar. danas takav slucaj ne bismo ocjenjivali kao ugovoi o depozitu. Nekad se smatralo da se u depozit mogu dati i pokretne i nepokretne stvari. te u stanju u kakvom je bila u casu predaje u depozit druge strane. A-u kao vlasniku prstena. nacin i mjesto cuvanja posebno ugovoreni. jer on snosi i odgovornost za cuvanje. ne samo cuva novcanice. jer su to zahtijevale promijenjene prilike Duznost je depozitara da deponenta obavijesti o svim promjenama koje bi zapazio na stvari i eventualnim opasnostima da bude na bilo koji nacin ostecena U protivnom odgovara za stetu Druga osnovna obveza depozitara predstavljena je duznoscu vracanja deponirane stvari Rekli smo vec da depozitar mora vratiti onu istu stvar koju je primio na cuvanje. Za objekt depozitne cinidbe nije vazno je h to stvar u prometu i ima li uporabnu vrijednost i za druge ljude. Medutim. Samo izuzetno. Medutim. i B nisu nigdje posebno naglasili B je postao posjednikom stvari Medutim. ima na njemu pravo uporabe (usus) B kao neposredni posjednik moze predati prsten na cuvanje. Samo u tom slucaju treba posebno naglasiti da se mota vratiti upravo ta ista potrosna i zamjenjiva stvar. A je vlasnik prstena. potresa. zahirio. vec prema prirodi objekta. Depozitar je u pogledu radnji koje ulaze u kompleks cuvanja relativno samostalan On u nacelu sam odlucuje sto i kako treba raditi. Sve te karakteristike moze imati i depozit kad je dana na cuvanje zamjenjiva i potrosna stvar. da depozitar ima neposredni posjed stvari te da nakon zavrsenog cuvanja mora vratiti upravo tu istu stvar. . jer bi inace konj. No i kod depozita se susrecemo s pitanjem mogu li objekt depozita biti samo nepotrosne i nezamjenjive stvari ili takoder i potrosne i zamjenjive Iz definicije znamo da depozitar mora vratiti istu stvar. 3 Objekt ugovora. na cuvanje 10. ako je A dao B-u. smatralo da se tu radilo o redovnom depozitu. regularni depozit makar to A. Ako je. i jedne i druge mogu biti objekt depozita. pa nece biti na odmet da jos jednom istaknemo njegove znacajke Za redoviti ili regularni je depozit karakteristicno da mu je objekt nepotrosna i nezamjenjiva stvar . postavlja se pitanje je li i tu nastao redoviti depozit. oblaciti i nositi ochjelo koje mu je netko dao na cuvanje. danas se smatra da nekretnine ne mogu biti objekt depozitne cinidbe Stoga se. nego i da mu vrati upravo te predane novcanice Tehnicki ce to uciniti tako da mu preda novac u zapecacenoj koverti Prema tome. stvar mora vratiti deponentu. To znaci da je mora vratiti sa svim pripadnostima. magnetofon) i depozitaru dopusteno da je upotrebljava. samo su ugovorne strane to morale posebno uglaviti Ovdje stalno govorimo o redovitom depozitu. npr.000 kuna. nego kao ugovor o sluzbi ili ugovor o nalogu (mandatu) 1/ Prema onome sto smo do sada rekli ostaju objekti depozitne Cinidbe samo pokretne stvari. medutim. A. ostava u nuzdi Pojam cuvanja nije tako jednostavan kako to na prvi pogled izgleda cuvanje se ne sastoji samo od pasivnih radnji Ono vrlo cesto. dobio na cuvanje jahaceg konia. kada to trazi sama priroda cuvanja. mora i moze stvar upotrebljavati Ako je. osim na pitanja mjesta i vremena vracanja stvari za koja vrijede pravila o depozitu. a istodobno obavijestiti deponenta o podignutoj tuzbi. to ni u Casu vracanja nije vazno je li on jos uvijek vlasnik stvari Prema tome. Medutim. da vlasnik stvari tuzbom zahtijeva stvar od depozitara Depozitar je duzan priopciti sudu od koje je osobe primio stvar (nominatio auctoris).. ipak je nastao ugovor o redovitom depozitu. prije. Ako su. npr. duzan ju je cuvati s povecanom paznjom . u depozit se moze dati indeks. Odgovornosti bi se mogao osloboditi samo ako dokaze daje od ugovorenog nacina i mjesta cuvanja morao odstupiti. poplave. iako se ovdje radi o zamjenljivoj i potrosnoj stvari. recimo. mora ga redovito izvoditi na jahanje. morao bi posebno ugovoriti da mu B. motat ce je hraniti. kad je u depozit dSna neka nepotrosna stvar (npr. kao sto znamo. npr. stvar se moze izruciti nekom trecem samo uz pristanak deponenta. Na primjer. Buduci da za samo zasnivanje depozita nije bitno je h deponent vlasnik ili nije.Na primjer. ako bi A htijuci otici na godisnji odmor ostavio svoj stan ili svoju kucu na cuvanje B-u. za neko vrijeme. Objekt depozitne cinidbe moze biti samo pokretna stvar. ali ne mora Kad bi A htio s B-om sklopiti ugovor o redovitom depozitu.

samo ce u pogledu mjesta i vremena vracanja vaziti pravila ugovora o ostavi. i vracanje stvari. ugovor prestaje i onda ako je slucajno. zbog nekog uzroka u samoj stvari (npr. ce postati vlasnik novca i morat ce nakon mjesec dana vratiti 10 000 kuna. Zatim. gost je duzan prijaviti nestanak ih ostecenje stvari cim dozna za njih. Prestanak ugovora o depozita. osim kad rok nije ugovoren iskljucivo u interesu deponenta (npr kad je ugovorena naknada za cuvanje). Prema tome. mijenja mjesto ili nacin njezina cuvanja ili kad stvar preda na cuvanje drugoj osobi (s u b d e p o z i t). Kraj spomenute ogranicene odgovornosti za unesene stvari. ih osoba koje je sa sobom doveo ili koje su mu dosle u posjet Vazno je napomenuti da se ugostitelj ne moze osloboditi odgovornosti isticanjem objave u svojim prostorijama kojima iskljucuje. ugostitelj nece odgovarati. ogranicava ih uvjetuje odgovornost za stvari koje su gosti donijeli Gostom se moze smatrati svaki korisnik ugostiteljskih usluga koje odredeni ugostitelj pruza Da bi ostvario zahtjev iz te odgovornosti. bila dovoljna da se depozitni odnos nastavi s nasljednicima 7 Neke vrste ostave. Neprava ostava (iregularni depozit) nastaje onda kad se u depozit daju zamjenjive i potrosne stvari. npr A preda B-u 10. osim ako gost dokaze da je steta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara (subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje). a radi se o besplatnom depozitu. kao sto je receno. Od relativno brojnih vrsta ostave spominjemo samo dvije. medu ostalim. pripada samo ako je naknada ugovorena. Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom za ostavopiimca da ih potrosi i obvezom da vrati istu kolicinu stvari iste vrste. nagtizaiuca tekucina koju je cuvao iscurila je zbog neprikladne ambalaze i ostetila mu neke njegove stvari) Pravo je depozitara koji se obvezao besplatno cuvati stvar. moze depozitar u svako doba odustati od ugovora. normalno je da bi vec sama ta obveza . ako je do nestanka ili ostecenja stvari doslo ponasanjem samog gosta. ako su strane trgovacka drustva). Prema ZOO-u. situacija u kojima depozitar odgovara i za slucajnu propast i ostecenje stvari. postoje i slucajevi kad je ugostitelj duzan dati potpunu naknadu za nestanak i ostecenje stvari Dva su takva slucaja: . To ce biti ako bez pristanka deponenta i bez nuzde. da je vrati deponentu i prije ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili ostecenja ih ako bi nastavljanjem cuvanja mogao pretrpjeti stetu Ako rok nije ugovoren. Depozitar ima i pravo na troskove koje je opravdano ucinio radi ocuvanja stvari To ce u pravilu biti nuzni i eventualno korisni troskovi Takoder je pravo depozitara da od deponenta zahtijeva naknadu stete koju je imao zbog ostave (npr. Pravilo je da stvar treba vratiti u onom mjestu u kojem je predana depozitaru Ako su strane ugovorile neko drugo mjesto vracanja. osim ako bi do propasti ih ostecenja stvari doslo i da je postupao u skladu s ugovorom Depozitarova prava Iako depozitar ima u osnovi samo duznosti iz ugovorao depozitu. neprava ostava je mjesoviti ugovor sastavljen od elemenata zajma i ostave. ako ugovaratelji nisu sto drugo odredili u tom pogledu. onda se na njegove odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu. osnovna je karakteristika iregularnog depozita u tome daje depozitar stekao vlasnistvo na stvari koja mu je predana na cuvanje i da ne mora vratiti istu stvar nego samo istu vrstu i kolicinu stvari Ako. lako pokvarljive stvari). ali ne iste novcanice. ako se kao profesijom bavi primanjem stvari na cuvanje i ako se naknada mogla ocekivati s obzirom na okolnosti posla (npi. a ne ugovori se individualno vracanje. Ne trazi se da je stvar vlasnistvo gosta. ipak se ne moze reci da nema i nekih prava. deponent moze zahtijevati povrat stvari i prije isteka ioka. Ugostiteljska ostava ZOO ne daje definiciju ugostiteljske ostave U najsirem smislu to je ona ostava kod koje je ostavoprimac ih depozitar ugostitelj Tko se smatra ugostiteljem treba vidjeti u propisima o ugostiteljskoj i turistickoj djelatnosti Ugostiteljska djelatnost kojom se oni bave obuhvaca pripremanje hrane i pruzanje usluga prehrane i usluzivanje picem i napicima. Medu depozitarovim pravima mogli bismo spomenuti njegovo pravo na naknadu koje mu. Ugovor o depozitu prestaje kada depozitar vrati stvar deponentu.000 kuna i kaze mu neka mu to cuva mjesec dana s uglavkom da ih moze i potrositi. Ako to ne ucini. Depozitarova se prava na strani deponenta manifestiraju kao duznosti. B. ah je duzan ostaviti deponentu primjeren rok za preuzimanje stvari. suprotno ugovoru. upotrebljava stvar. pruzanje usluga smjestaja i kampiranje Prema ZOO-u ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak ili ostecenje Ta odgovornost je ogranicena do odredenog iznosa novca Ugostitelj se oslobada odgovornosti ako je do propasti ih ostecenja stvari doslo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjeci ih otkloniti (visa sila).Glede vremena vracanja vrijedi nacelo daje depozitar duzan vratiti stvai cim je deponent zatrazi Ako je odreden rok vracanja. depozitar ima pravo na naknadu troskova prijenosa stvari Trecu grupu depozitaiorih obveza predstavlja odgovornost za stetu Kod odgovornosti za stetu depozitar odgovara po kriteriju ptesumirane krivnje Ima medutim. jer depozit nema strogo osobni karakter Buduci da je osnovna depozitarova obveza. propala stvar kod depozitara Smrt bilo kojeg od ugovaratelja ne izaziva prestanak ugovora o depozitu. dakle bez krivnje.

Svi ti poslovi sto smo ih nabrojili postajali su specijalizirani poslovi kojima se kao glavnim zanimanjem poceo baviti skladistar Skladistar je. Javna skladista nisu proizvodne.nuzno su trazili da se tom robom strucno rukuje. osnovno poslovanje javnih skladista sastoji se u ovome: javno skladiste je javni depozitar koji u vezi sa svojim poslovanjem izdaje skladisnice Osim poslova smjestaja i cuvanja tude r obe javno skladiste moze obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. Golemi stokovi robe koji su pristizali na utovarne stanice. Zbog vaznosti gospodarske finkcije. trosarina. i da vodi propisane knjige. Da bi se to postiglo. koja za spavanje. Za javno skladiste vrijedi nacelo da ne smije ni za svoj ni za tudi racun trgovati onom robom koju je kao javni skladistar smjestilo u svojem skladistu. Spomenimo da je ugostitelj duzan primiti na cuvanje stvari koje gosti donesu i zele ih predati na cuvanje. a) Poslovni uvjeti javnog skladista su pravila o uvjetima pod kojima ce se roba primati na cuvanje. Pravno uredenje uskladistena Imajuci pred ocima gospodarske funkcije skladista. Javna skladista su gospodarske organizacije. da se pravilno i pravodobno upucuje na odrediste te da se za vrijeme stacioniranja strucno cuva S druge se pak strane opazilo da vlasnik moze pravno disponirati. htjelo se postici da se svi privredni subjekti koji su u svojem poslovanju nuzno upuceni na usluge javnog skladista . te su posebnim odobr enjem ovlastene da na smjestenu robu izdaju vr ijednosne papire koji se zovu skladisnice. izdavanje zemljista ili prostorija u zakup drugim subjektima bez odgovornosti za smjestaj i cuvanje robe itd. te otprema robe. postajao sve vise jedan od vaznih gospodarskih subjekata Same pak gospodarske funkcije skladista postajale su element s kojim se moralo racunati u privrednom poslovanju Pokazalo se da sama cinjenica koncentracije golemih kolicina robe i sirovina najednom mjestu moze imati vrlo povoljne gospodarske ucinke. To je osobito vazno u slucajevima privremenog zastoja oko nabavki sirovina Do takvog zastoja moze doci zbog najraznovrsnijih uzroka Svojim specijaliziranim poslovanjem. Naime. taksa. Osim toga. pakiranje. stoje pod posebnim pravnim rezimom. placanje za racun stranaka u obliku avansa carina. organizirane kampove i si. istovar i pretovar robe.tretiraju jednako. garaze. postavljajuci poslovanje skladista na osnovu javnosti. izuzev ako ne raspolaze odgovarajucim prostorijama (npr ne raspolaze sa sefom za dragocjenosti). Skladista omogucuju da se trziste snabdijeva robom prema potrebi. Iz samog karaktera skladista kao javnog izlazi jedna vrlo vazna posljedica. Zbog toga su morala biti precizirana i prava i duznosti javnog skladista kao gospodarske organizacije koja obavlja javnu sluzbu. bilo je potrebno odrediti da javno skladiste posluje na temelju poslovnih uvjeta. ako ugostitelj neopravdano odbije primiti stvari na cuvanje. mjerenje i uzimanje uzoraka.: utovar. fiksirane tarife. javna su skladista postala usluzne gospodarske organizacije od kojih u velikoj mjeri zavisi normalna opskrba. redovna cirkulacija dobara i efikasan transportni rad Gospodarske funkcije koje skladista obavljaju u okviru robnog prometa trazile su da se i pravno formulira i precizira status skladista i da se postave pravne kautele za njihovo poslovanje. npr . ili ako njihovo cuvanje naprosto prelazi njegove mogucnosti. moralo je i samo skladiste postati javnim skladistem. spediteru i skladistaru. najcesce trgovacka drustva. nego usluzne gospodarske organizacije. preko skladista omogucuje se ravnomjerna i kontinuirana opskrba proizvodnje potrebnim sirovinama. Prema tome. U slucaju iznenadnog nestanka robe na trzistu. moze se bas pomocu javnih skladista vilo uspjesno intervenirati jednostavnom dispozicijom gotove robe u odredenom pravcu. a to ce biti onda kad je imao prikladan prostor i ostale uvjete. do potpune naplate potrazivanja za smjestaj i ostale usluge ZOO je prosirio odredbe o ugostiteljskoj ostavi na bolnice. a da sama roba ne bude fizicki uopce ni pokrenuta iz skladista. duzan je gostu naknaditi punu stetu koju zbog toga pretrpi. Pojam javnog skladista. te uvjeti pod kojima ce javno skladiste obavljati svoje usluge U poslovnim su uvjetima predvidena sva osnovna pitanja koja dolaze u obzir u poslovanju javnih skladista .kad mu je gost predao stvar na cuvanje i ako je steta nastala njegovom krivnjom ili krivnjom osobe za koju on odgovara. prijenos robe sa zeljeznicke stanice ili brodske luke. Gospodarske funkcije javnih skladista Snazan razvoj tianspoita i grandiozan obujam robnog prometa uvjetovah su pojavu citavog niza novih zanimanja Medu tim zanimanjima posebno mjesto pripada vozaru. Ugostitelji koji primaju goste na nocenje imaju pravo zadrzanja (ius retentionis) stvari koje su gosti donijeli. sortiranje. luke ukrcaja i rijecna pristanista ili na bilo koje drugo mjesto gdje se roba skupljala i gomilala . obavljajuci svoje specijalizirane funkcije. stanje rezervi. Takvi su. koje se bave poslovima smjestaja i cuvanja robe. pod jednakim uvjetima. Medutim. UGOVOR O USKLADISTENJU 1. bilo je normalno da se uskladistenje tretira kao javna sluzba Buduci da je uskladistenje osnovna djelatnost skladista.

Daljnja je karakteristika ugovora o uskladistenju u tome sto je to ugovor s obligatomim sklapanjem na strani depozitara Naime. Predajom skladisnice u cjelini ili predajom pojedinih njezinih dijelova prenosi se na trecega pravo raspolaganja pohranjenom robom odnosno pravo zaloga na robi Javno je skladiste duzno pohranjenu robu predati samo onoj osobi koja mu vrati kompletnu skladisnicu.kladistuju (kao sto su. vrijednosni papiri. ukljucivo i izgubljenu dobit. a sama se zaloznica tada povlaci. Indosamentom se mogu prenositi bilo oba dijela skladisnice zajedno. Sa svoje strane. kompletnu skladisnicu. npr. Podatke iz skladisnice mora javno skladiste unijeti i u maticnu knjigu. Nakon sklopljenog ugovora o uskladistenju javno je skladiste duzno deponentu na njegov zahtjev izdati skladisnicu.Poslovni uvjeti javnog skladista moraju imati oblik pravilnika koji odobrava nadlezno tijelo na podrucju kojega se nalazi sjediste javnog skladista. Odgovornost za stetu: Sklapanjem ugovora o uskladistenju javno je skladiste preuzelo obvezu cuvanja robe U toj duznosti cuvanja nije sadrzana obveza osiguranja. u svemu vrijede i za ovaj ugovor. pa ih stoga ne ponavljamo. bilo svaki za sebe Priznanica daje pravo raspolaganja pohranjenom tobom. Time se omogucuje pravilna orijentacija korisnika skladisnih usluga Tarifa mora imati trajniji karakter c) Propisane knjige Javno skladiste je duzno po zakonu voditi propisane knjige: skladisnu knjigu\ a ono skladiste koje je ovlasteno izdavati skladisnice. a u druga dva trezorni depozit). manama ih prirodnim svojstvom robe te neispravnom ambalazom Ne trazi se krivnja skladistara. osim ako dokaze da je steta prouzrocena okolnostima koje se nisu mogle izbjeci ili otkloniti (visa sila). a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odredenu naknadu. Ako je potrebno uz to nesto posebno ugovoriti. cim takve nedostatke zapazi . to se dodaje kao posebna odredba ugovora. Ako netko zatrazi izrucenje robe samo na temelju priznanice. Glede obujma. duguje naknadu cjelokupne stete. u prvom slucaju potreban je obicni. a samo izdavanje skladisnice mora zabiljeziti i u skladisnu knjigu. dakle. i priznanicu i zaloznicu. Skladisnica se sastoji od dvaju medusobno povezanih dijelova koji $e mogu rastaviti. Kao i ostava i ugovor o uskladistenju je po intenciji zakonodavca knnseji. ZOO-a. Skladisnica u cjelini. ziva zivotinja. Ugovorom o uskladistenju obvezuje se skladistar primiti i cuvati odredenu robu i poduzimati potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ocuvanja u odredenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlastene osobe.Jedan dio se zove priznanica. krivnjom deponenta. Zaloznica daje pravo zaloga na pohranjenoj robi u visini onog iznosa koji je u zaloznici naznacen Ako imamo na umu ono sto smo tekli kod priznanice. Taj iznos isplacuje se imaocu zaloznice. Primjedbe koje smo u vezi s tim dali kod ostave. 6. i to papiri po naredbi Skladisnica je istodobno i tradicijski papir To znaci da njezina predaja zamjenjuje tradiciju pohranjene robe. tada mu javno skladiste moze izdati robu samo kad javnom skladistu polozi svotu osiguranu pravom zaloga na robi. Skladisnica Skladisnica je izvadak iz maticne knjige za skladiznice. lavno skladiste mora imati tarifu skladisnih usluga. jasno nam je da potpuno i slobodno raspolaganje pohranjenom robom ima samo ona osoba koja istodobno drzi priznanicu i zaloznicu. Prema tome.pojam i karakteristike. Medutim. rok. 5. Poslovni uvjeti ia9hog skladista moraju biti javno objavljeni (publicirani') i zbog toga se smatraju sastavnim dijelom ugovora o uskladistenju. Pri predaji robe deponent je duzan dali sve obavijesti o njoj i izjaviti kolika joj je vrijednost. javno skladiste moze odbiti sklapanje ugovora samo ako se radi o predmetima koji se ne us. skladistar je duzan upozoriti deponenta na mane ili prirodna svojstva robe i neispravnost ambalaze. osim ako je izrijekom ugovorena Postavlja se pitanje pravila po kojima ce se prosudivati odgovor nost javnih skladista za stetu. dragocjenosti. tj. dalju otpremu itd. jesu vrijednosni papiri. odgovornost skladistara je ogranicena do visine stvarne vrijednosti robe. treba imati na umu da se raspolagati pohranjenom robom moze samo ako to pravo nije ograniceno zaloznicom koja se nalazi u posjedu nekog treceg. a i svaki njen dio samostalno. Ugovor o uskladistenju je dvostranoobvezan i naplatan ugovor . Raspolagati robom moze samo deponent ih osoba na koju je on indosamentom pienio to pravo Sto se tice raspolaganja. ako je stetu uzrokovao namjerno ili krajnjom nepaznjom.pristupanjem poslovnim uvjetima skladista. skladistar odgovara za stetu. a drugi varani ili zaloznica£ / Javno skladiste ne smije izdati samo jedan od tih dijelova Oba dijela skladisnice glase »po naredbi| deponenta i moraju sadrzavati podatke predvidene u cl. ako roba bude unistena ih ostecena za vrijeme cuvanja ZOO se odlucio za primjenu pravila objektivne odgovornosti skladistara. mora voditi jos i maticnu knjigu za skladisnice Organizirano javno skladiste pruza svoje usluge na osnovi sklopljenog ugovora o uskladistenju 4. b) Tarifa. Sklapa se na adhezijski nacin . 741. npr. koju javno skladiste vodi kronoloskim redom Knjiga mora biti povezana paginirana i potvrdena od nadleznog drzavnog tijela.zualni ugovor. i ako na skladistu nema mjesta. Ugovor o uskladistenju .

smatra se daje ugovor o nalogu sklopljen u trenutku primanja naloga Stovise. fakticne prirode. a ako radi besplatno. Redaktori ZOO su koncipirah ugovor o nalogu kao naplatan ugovot s dvije iznimke: kad je besplatnost ugovorena i kad proizlazi iz prirode medusobnog odnosa ugovaratelja. Obveze nalogoprimca a) Izvrsenje naloga. nastaje ugovor o nalogu. sto se. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina. po cemu se takoder razlikuje od ugovora o djelu koji je uvijek naplatan.ni ugovor 2. o kojem ovdje govorimo. na najpogodniji nacin Na ugovor o uskladistenju na odgovarajuci se nacin primjenjuju pravila o ostavi UGOVOR O NALOGU (Contractus mandati) 1. duzan ga je na to upozoriti i zahtijevati nove upute ih njihovu izmjenu. izuzev ako bi nalogodavac odobrio odstupanje odnosno prekoracenje. ostajuci u njegovim granicama.) dade zakljuciti da su fakticne prirode ZOO ocito nije prihvatio glediste teorije da bi objektom ugovora o nalogu bili pravni poslovi. S druge strane kod. Pri tome je duzan postupiti prema primljenim uputama. Stoga je nalogoprimac duzan osobno izvrsiti nalog Izvrsenje moze povjeriti drugome samo s dopustenjem nalogodavca ili kad ga na to primoraju konkretne okolnosti (npr. mora odobriti nalogodavac Iznimno moze odstupiti kada mu zbog kratkoce vremena ih iz kakva drugog razloga nije bilo moguce traziti suglasnost nalogodavca. naime. skladistar je duzan. pa se poslovi koje sklopi s trecima smatraju kao da ih je sklopio sam nalogodavac. Ugovor o nalogu je neformalan pravni posao. duzan je. brise jedna od bitnih razlika izmedu ugovora o nalogu i ugovora o djelu Objekt ugovora o djelu. kad se za nj pokaze potreba. komisionar. ako spomenute osobe ne zele prihvatiti ucinjeni nalog. ali takoder i razni fakticni poslovi. duzne su o tome bez odgadanja obavijestiti nalogodavca. ne propisuje oblik tog ugovor a. Prema tome ti poslovi mogu biti pravne prirode. U tom slucaju odgovara samo za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i za upute koje mu jej dao (culpa in instmendo) . otpremnik i posrednik djeluju . Pojam i karakteristike. iznenadna bolest). prodati robu bez odgadanja. Objekt ugovora o nalogu su poslovi koje bi koje bi imao poduzeti nalogoprimac. Pitanje prirode poslova kao objekta ugovora o nalogu vazno je utoliko. pa se ugovaratelji odlucuju za oblik koji im najvise odgovara Kao i vecina drugih ugovoi a i ugovoi o nalogu je konsenzual..primcem nego poslovodom bez naloga. pazeci na interese nalogodavca. Izneseno vrijedi uglavnom za tzv. jer odstupanje. On se. ZOO. postupati kao dobar priviednik odnosno dobar domacin. fakticni poslovi. imperativne upute. imamo kod ugovora o punovlascu (zastupanju) u kojem je nalog jedan od vaznijih elemenata. nece vise smatrati nalogo.. paziti na interese nalogodavca i njima se rukovoditi Ocijeni ii da bi izvrsenje naloga prema dobivenim uputama bilo stetno za nalogodavca.) ne odbije nalog. Tek prihvacanjem od strane onoga kome je upucen. imr. a za racun komitenta kao nalogodavca. Naime. takoder »odredeni poslovi« iz cijeg se primjericnog nabrajanja (izrada ih popravak neke stvari ili izvrsenje kakva fizickog ili intelektualnog rada i si. u ciju konstrukciju je takoder ugraden nalog (mandat).. ako osoba koja se ponudila drugome izvrsavati njegove naloge ih osoba u ciju poslovnu djelatnost spada obavljanje odredene vrste naloga (komisionari. No. a procijenio je na osnovi svih okolnosti da to nuzno zahtijevaju interesi nalogodavca. ugovora o komisiji. Ne dobije li nalogoprimac odledene upute o izvrsenju posla. ^ Do prihvata moze doci i sutnjom. na primjer. ZOO ne odreduje poblize prirodu tih poslova. Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlascuje poduzeli odredene poslove za racun nalogodavca (mandanta) Nalog (mandatum) sam za sebe nije ugovor vec jednostrana izjava volje. otpremnici i dr. naime. posrednici. Svako drugo odstupanje od uputa ih prekoracenje granica naloga je nedopustivo i dovodi do promjene nalogoprimceva polozaja. Prometno znacenje naloga zapravo se i ostvaruje pretezito preko spomenutih ugovora kao specijalnih vrsta opceg ugovora o nalogu. svoj«-. su prema ZOO (cl. otpremi i posredovanju. ako su nepravne. onako kako bi postupio u svojoj vlastitoj stvari Ugovor o nalogu podrazumijeva postojanje odnosa povjerenja medu ugovarateljima. a ugovora o djelu razni drugi. sto se u praksi moze ponekad dogoditi. inace odgovaraju za stetu koju bi on zbog toga pretrpio Nalogoprimac u pravilu radi u svoje ime osim ako je uz nalog ovlasten i na zastupanje. upute mogu biti takve da nalogoprimcu ostavljaju mogucnost izbora izmedu vise mogucih rjesenja fakultativne upute ih pak slobodu postupanja primjerenu odredenim okolnostima indikativne upute.U slucaju da na uskladistenoj robi dode do neotklonjivih promjena zbog kojih bi mogla propasti ili se pokvariti. Nalogoprimac je duzan izvrsiti nalog u svemu kako glasi. ako to na njegov poziv ne bi mogao pravodobno uciniti deponent. 600). Za sve vrijeme izvrsavanja naloga duzan je. u kojem slucaju radi u ime i za racun nalogodavca. kao sto to cini npi talijanski Gradanski zakonik koji govori samo opravnim poslovima. Moze li nalogoprimac odstupiti od naloga i uputa? U nacelu ne moze. Primjer za rad u ime i za racun nalogodavca. Inace se u teoriji smatra daje ugovor o nalogu u pravilu besplatan pravni posao.

ako mu povjeri izvrsenje naloga bez suglasnosti nalogodavca ili ga na to nisu silile okolnosti. Taj treci zove sc zastupnik. a ako se njime posluzio. Da bi osigurao naplatu troskova i naknade za trud. -smrcu nalogodavca. ili djelomicnim. Nalogoprimac ne bi imao pravo na dio naknade i naknadu stete. te ustupiti mu stecene trazbine Ako primljeni novac ne preda na vrijeme. kao i na novcu koji je naplatio za racun nalogodavca. ako je. koje se kratko naziva zastupstvo. UGOVOR OPUNOVLASCU Opcenito o zastupstvu. Najvaznije obveze nalogodavca su slijedece: " predujmiti nalogoprimcu na njegov zahtjev odreden iznos novca (avans) za predvidene izdatke i troskove u svezi s izvrsenjem posla. potpunim. nalogodavac ima piavo zahtijevati njezino smanjenje naknaditi troskove koje je nalogoprimac ucinio i koji su bili potrebni za izvrsenje naloga s kamatama od dana kada su ucinjeni. Prestanak naloga Osim opcih pravila o prestanku ugovora. preuzeti obvaeze Sto ih je nalogoprimac uzeo na sebe obavljajuci poslove u svoje ime. ipak on ne postaje vlasnik kuce i nije osoba koja treba platiti kupovnu cijenu. Zastupstvo se u teoriji dijeli na neposredno i posredn. Otkaze h u nevrijeme. naknaditi koju je nalogoprimac pretrpio u izvrsenju naloga bez svoje krivnje. ne samo za izbor zamjenika i za upute koje mu je dao nego i za njegov rad. Uobicajeno je da se neposredno zastupstvo. onda pravicnu naknadu. na prestanak ugovora o nalogu primjenjuju se i posebna pravila. Na primjer. duzan je. nalogoprimac je duzan bez odugovlacenja predati nalogodavcu sve sto je primio obavljajuci preuzete poslove (novac. Nalog prestaje u trenutku kad je nalogoprimac saznao za odustanak Nakon prestanka naloga nalogoprimac je duzan vratiti punomoc koju je primio Premda nalogodavac moze odustati od ugovora ne navodeci razlog. dijeli na ugovorno (dobrovoljno) izakonsko (npr. ako to nalogodavac zatrazi. ali i u tijeku izvrsavanja naloga. . naknada se ne duguje ako je tako ugovoreno ili proizlazi iz prirode medusobnog odnosa Nalogoprimac koji je bez svoje krivnje samo djelomicno izvrsio nalog. samo ne u nevrijeme.Nalogoprimac ce. a da za otkaz nisu postojali osnovani razlozi. Dakako. ali samo ako je tako ugovoreno ih ako je nalogoprimac preuzeo poslove s obzirom na svoje osobne odnose s nalogodavcem. ako nema obicaja. volju moze ocitovati izravno sama osoba koja sklapa pravni posao. nalogodavac ima pravo zahtijevati izvrsenje neposredno od zamjenika. odgovara za stetu koju trpi nalogodavac zbog otkaza Poslove koji ne trpe odgadanje. nastaju neposredno za zastupanoga Zastupani je onaj koji iz pravnog posla stjece prava i pr euzima obveze. a za racun nalogodavca. -otkazom nalogoprimca koji moze dati kad hoce. nalogodavca ih nalogoprimca. Nalogoprimac nastavlja voditi poslove sve dok ih nasljednici nalogodavca ne preuzmu. b) Podnosenje izvjestaja i polaganje racuna Nakon izvrsenog posla. Kad izvrsenje posla obavlja zamjenik nalogoprimca. I platiti naknadu nalogoprimcu za njegov trud u visini koja je uobicajena odnosno. nalogoprimac ima zakonsko zalozno pravo na pokretnim stvarima nalogodavca sto ih je dobio na osnovi ugovora o nalogu. ima pravo na dio naknade iazmjeian obavljenom poslu. postupajuci suprotno uputama i ne cuvajuci interese nalogodavca. duzan je platiti kamate po najvisoj ugovornoj stopi za sve vrijeme uporabe novca. tako da se. Prema njima nalog prestaje: -odustankom nalogodavca. nalogoprimac je duzan podnijeti izvjestaj i poloziti iacun Buduci da uvijek radi za racun nalogodavca. staratelistvo) ZOO je. nalogoprimac je duzan obavljati sve dok nalogodavac ne preuzme brigu o njima U protivnom. ali za racun zastupanoga. -prestankom pravne osobe ako je nalogodavac ih nalogoprimac pravna osoba Takoder dolazenjem pod stecaj: 1 lisenjem poslovne sposobnosti. dao neposredan povod odustanku. medutim. bez obzira na to kako je doslo do njegova izbora. duguje zatezne kamate od dana kad ih je bio duzan predati. Zastupnik je osoba koja vlastitim ocitovanjem volje sklapa pravni posao za drugoga. koji je sklopio zastupnik. dokumentaciju). Taj nositelj prava i obveza iz takve kupoprodaje upravo sam ja sam. Posredno zastupstvo je takvo zastupstvo gdje zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime. ovlastim odvjetnika da za mene kupi kucu Iako je tu odvjetnik ocitovao svoju volju. no za nju moze volju ocitovati i netko treci. Neposredno zastupstvo je zastupstvo u pravnom (tehnickom) smislu Neposredni zastupnik sklapa pravni posao vlastitim ocitovanjem volje u ime i za racun zastupanoga. Medutim. medutim. neposr edno zastupstvo moze temeljiti jos i na statutu ih drugom opcem aktu i aktu nadleznog tijela. odgovara nalogodavcu za stetu. Pri sklapanju pravnih poslova potrebno je ocitovanje volje. osim na ugovoru i zakonu. pobrinuti se o njihovoj zastiti. ako odustane bez osnovanih razloga. stvari. 4. odgovarati. Naknada se placa nakon izvrsenog posla Kao sto je receno. Ako je ugovorena naknada u ocitom netazmjeiu s ucinjenim uslugama. to vrijedi ako je ugovor o nalogu bio naplatan. 3 Obveze nalogodavca. cak i ako njegov trud bez njegove krivnje nije bio uspjesan. Nasljednici nalogoprimca su duzni sto prije o tome obavijestiti nalogodavca i dok on ne preuzme brigu o svojim interesima. prosirio tu diobu. nalogoprimcu isplatiti odgovarajuci dio naknade za njegov trud i naknaditi mu stetu prouzrocenu odustankom. Stoga se pr avni posao sto ga je sklopio zastupnik smatra da je sklopljen od samog zastupanog. -smrcu nalogoprimca. To znaci da ucinci pravnog posla.

Buduci da posredni zastupnik sklapa pravni posao u vlastito ime. nalog je konsenzualan ugovor kojim jedna strana (mandant ili gospodar posla) nalaze drugoj strani (mandataru) da za niu obavi neki posao. interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika . On je osoba koja prema trecem. kod kupnje nekretnine ih vodenja parnice Treca osoba. jer ti nazivi u sebi pojmovno sadrze i pojam zastupanog i pojam zastupnika. stjece prava i preuzima obveze.ugovor o punovlascu Elementi ugovora o punovlascu: Nalog (mandat) Pravna analiza ugovornog zastupstva dovodi nas do ugovora o punovlascu . Prema tome. kako je posredni zastupnik doduse sklopio pravni posao u svoje ime. naime. Ali. kako se jos naziva. i taj drugi je to prihvatio. nazivamo ih nalogodavac i nalogoprimac Promatramo li ih s gledista zastupanja. Vrste punovlasca Prema tome kako je instruiran sadrzaj punomoci. dotle je staratelj zakonski zastupnik.opunomocitelja. Medutim. — Nalogom se. punomocje) na specijalno. ne u svoje ime. Treca osoba s kojom posredni zastupnik sklapa piavni posao niti zna niti mor a znati da je pr avni posao sklopljen za racun zastupanoga: Treca osoba i zastupani uopce ne stupaju ni u kakve pravne odnose.zastupanje. Bio bi npr. ah za racun zastupanoga. Prava i obveze koje je posredni zastupnik stekao za zastupanoga ne prelaze automatski na osobu zastupanoga To znaci daje za prijenos takvih prava i obveza na zastupanoga potreban nov pravni posao izmedu zastupanog i posrednog zastupnika Primjer posrednog zastupstva imamo kod komisiona Komisionar radi u svoje ime. nastao je ugovor o punovlascu. Punomoc je nalogodavceva (mandantova) izjava upucena trecim osobama kojom se daje ovlastenje punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. nego u ime nalogodavca. a drugi je odnos koji postoji izmedu zastupnika i trecih osoba S jedne strane zastupnik treba nesto uciniti. »ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov racun poduzme odredene poslove« Punomoc Sam nalog kao interni odnos izmedu zastupanog i zastupnika nije uvijek dovoljan. nego za onoga u cije ime volju ocituje. punomoc i zastupanje. Naime. a ovaj na to pristane Kao sto se iz definicije vidi mi smo ugovorne strane nazvali opunomocitelj i punomocnik Ali su moguci i drugi nazivi Ako. Prema ZOO-u (st. dok je punomocnik ugovorni zastupnik. genericno i generalno . dolazimo do pojma naloga ili mandata To nije fakticni nego obveznopravni odnos. vidi se da kod ugovora o punovlascu moiaju postojati tri sadrzajna elementa: nalog. Ono se ne mora posebno ugovoriti Naime. prema trecima. Samo. Ugovorno zastupstvo . I jedan i drugi su neposredni zastupnici. onog casa cim je netko drugome dao nalog i punomoc. mogli bismo reci ovo: Ugovor o punovlascu je konsenzualni ugovor koji nastaje kad opunomociteli dade nalog i punomoc punomocniku da sklapa pravne poslove u ime iza racun opunomocitelja. ali za tudi racun. 1. dovoljan za kupnju pokretne stvari ih obavljanje neke usluge Osobito sam nalog nije dovoljan kad je potrebno da nalogoprimac nastupi prema trecima. Ako bolje pogledamo polozaj zastupnika. staratelj je neposredni zastupnik po zakonu. 2. on ce na temelju posebnog internog odnosa koji postoji izmedu njega i zastupanoga morati na njega prenijeti sve ekonomske koristi koje je stekao iz posla Morat ce dakle na zastupanoga prenijeti vlasnistvo. Drzimo da je najpravilnije nazivati ih opunomociteli i punomocnik. prema tome. vidjet cemo da kod zastupstva zastupstva stvarno postoje dva odnosa Jpdnn je odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. govorimo o zastupanom i zastupniku. Ako se hoce postici da pri sklapanju pravnih poslova nalogoprimac (mandatar) nastupi kao punomocnik nalogodavca. mora se s nalogom spojiti punomoc. Ugovor o punovlascu Iz onoga sto smo do sada iekli. npr. a za racun komitenta. npi. ureduje unutarnji. ugovaratelje promatramo s gledista naloga. a s druge strane zastupnik pravno moze nesto uciniti Ako sad razmotrimo odnos izmedu zastupnika i zastupanoga. dijelimo punovlasce (ili. 749). koja sklapa odredeni posao mora imati siguran dokaz da ucinci pravnog posla ne nastupaju za onoga koji volju stvarno ocituje. a druga se strana prihvatom naloga obvezuje rta njegovo izvrienie. a 1 njime i ucinak neposrednog zastupanja. to se i sam pr avni posao smatra njegovim pravnim poslom. Punomoc ovlascuje nalogoprimca. cl. punomocnik je neposredni zastupnik po ugovoru. To pak znaci da nalogoprimac mora prema trecemu nastupiti kao punomocnik. dakle prema svom suugovarateliu. dok ga nalog obvezuje interno Zastupanje Treci je element u ugovoru o punovlascu . Ako bismo htjeli dati definiciju ugovora o punovlascu. naime. trazbinu itd Ah isto tako zastupani ce mor ati osloboditi posrednog zastupnika svih onih obveza koje je preuzeo na svoje ime. tj u ovom slucaju . koji se sada zove punomocnik..

q nagodbi. moze odstupiti od naloga i uputa ako to. no stanovitu predodzbu o njemu ipak mozemo stvoriti. Prava i duznosti ugovornih strana Punomocnik je duzan izvrsiti nalog prema primijenim uputama. ono je ipak ograniceno na poslove koii ulaze u redovno poslovanje. a druga strana nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. na zahtjev opunomocitelja. kao i u granicama naloga i uputa koje mu je dao opunomocitelj. Na primjer . nalazu interesi opunomocitelja. Koliko god generalno punomocje daje punomocniku veliku operativnu samostalnost. vec poslovodom bez naloga. Takvo se specijalno punovlasce daje za preuzimanje mjenicne obveze. ne cekajuci da se opunomocitelj izjasni odobrava li ili ne odobrava ugovor. a o izvrsenom poslu duzan je poloziti racun i odmah predati opunomocitelju sve sto je primio obavljajuci posao . Prekoracenje ovlastenja Osnovno je pravilo kod ugovora o punovlascu da punomocnik mora djelovati u okviru dobivenih ovlastenja u punomoci. pa cak i onda kad se ugovorom odrekao toga prava Za to se ne trazi nikakav poseban oblik Opoziv i suzavanje punomoci nema ucinak prema trecoj osobi koja je s punomocnikom sklopila ugovot. a u svim drugim slucajevima ona se moze dati Specijalna je punomoc instruirana za jedan odredeni pravni posao Gencricno punovlasce je ono koje se daje za sklapanje cijele vrste pravnih poslova Tu je punomoc instruirana na vrstu pravnih poslova. smatra se da je odobrenje odbijeno. izjaviti da se ne smatra ugovorom vezana. Napomenimo da se nalogodavac moze i naknadno suglasiti s odstupanjem od njegova naloga i uputa. Poslovni punomocnik (onaj kojega je trgovacko drustvo ovlastilo da sklapa pravne poslove iz njegove poslovne djelatnosti) treba imati specijalnu punomoc za otudivanje ili opterecivanje nekretnine. Ugovot sto ga punomocnik sklopi djelujuci u granicama svojih ovlastenja iz punomoci obvezuju neposredno opunomocitelja i drugu ugovornu stranu Prekoraci li punomocnik svoja ovlastenja. U nacelu. moze. s paznjom dobrog privrednika odnosno dobrog domacina Pri tome je duzan paziti na interese opunomocitelja i njima se rukovoditi. ako nije znala niti morala znati za prekoracenje ovlastenja. Od naloga i uputa punomocnik moze odstupiti samo uz suglasnost opunomocitelja kao nalogodavca. tada ioj opunomocitelj i punomocnik solidarno odgovaraju za pretrpljenu stetu. . moze izvrsenje naloga povjeriti drugome (npr. 1 da nije znala niti morala znati za opoziv odnosno suzenje punomoci. po svojoj volji suziti ili opozvati punomoc. osim ako ga naknadno odobri (ratihabiciia1 Ne uslijedi . U svim ostalim slucajevima odstupanje od naloga i uputa ima za posljedicu da se punomocnik nece smatrati nalogoprimcem. U navedenim slucajevima mora postojati specijalna punomoc. po njegovoj procjeni. ZOO ne definira redovno poslovanje. opunomocitelja ne obvezuje tako sklopljeni ugovor. jer znamo da u njega ne ulaze oni poslovi za koje je potrebna specijalna punomoc. preuzimanje mjenicne obveze ili obveze jamstva. razmotrit cemo je pod slijedecim podnaslovom. Punomocnik u tom slucaju odgovara opunomociteliu za stetu. podnijeti izvjestaj o stanju poslova. o izbr anom sudu i za odricanje od nekog prava bez naknade. 90 ZOO-a) da zakonom propisani oblik za neki ugovor treba da bude i oblik za punomoc koja se daje za sklapanje toga ugovora (nacelo pariteta oblika). To znaci da ce imati pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova te za ulozeni trud samo ako je odstupanje bilo u skladu s potrebama i interesima opunomocitelja U protivnom. Jedino ako zbog kiatkoce vremena ili iz nekog diugog razloga ne moze zatraziti suglasnost. punomocnik je duzan obaviti nalog osobno Samo uz dopustenje opunomocitelja ili kad je na to primoran okolnostima. osim ako ni on sam nije znao za opoziv odnosno suzenje punomoci. uzimanje zajma i vodenje spora. odvjetnickom pripravniku). sve obveze koje je preuzeo i troskovi koje je imao padaju na njegov teret. genericna se punomoc daje odvjetniku za zastupanje u jednoj parnici Generalno punovlasce je ono po kojem se punomocniku daje ovlast da sklapa sve vrste poslova koji se ticu opunomocitelja. uputa i kim ima sklopiti pravni posao. Nesto je drukcija situacija kad punomocnik (nalogoprimac) odstupi ili prekoraci granice naloga odnosno uputa. Punomocnik je duzan. osim ako su za njih znale ili morale znati Opunomocitelj moze u svako doba. li odobrenje u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste odobri i ocijeni.Specijalno punovlasce daje se za odredeni pravni posao. Glede oblika punomoci vrijedi odredba (cl. sklapanje ugovora o jamstvu. Punomoc se naziva neogranicenom ako punomocniku nisu date od opunomocitelja nikakve specijalne upute kako da postupa pri sklapanju poslova koji su mu povjereni U protivnom slucaju punomoc se naziva ogranicena punomoc (npr. uputa o mjestu i vremenu ispunjenja neke obveze itd) Sve takve upute internog su karaktera i ne djeluju prema trecim osobama. U slucaju da opunomocitelj uskrati odobrenje sklopljenom ugovoru. Kakav je polozaj druge ugovorne strane u tom slucaju? Ako je ona bila savjesna. Buduci da se to tice unutarnjeg li odnosa izmedu strana. drugim rijecima.

iako komisionar sklapa pravne poslove u vlastito ime. on ipak radi po nalogu komitenta. daje se uobicajena naknada. Komisionaru takva punomoc nije potrebna. prema prilikama. radi osiguranja svoje trazbine na ime naknade i troskova Prestanak ugovora o punovlascu Ugovoi o punovlascu prestaje: 1 . Komisionar ne nastupa prema trecim osobama kao komitentov punomocnik. l . a ako nema obicaja. To je i r azumljivo. pa nije. Kad je punomocniku izdana pisana punomoc. treca osoba cesto mora znati opseg naloga. . Iz onoga Sto smo do sada rekli vidi se da se putem komisionog posla (ugovora) posredno postize onaj ucinak koji se kod zastupstva postize neposredno. ako su opunomocitelj ili punomocnik pravne osobe. Ako je prema nalogu bio duzan osigurati robu. a postoji opasnost znatnijeg ostecenja robe. kao sto znamo. onaj koji sklapa pravni posao ne mora znati niti je duzan ispitivati radi li komisionar stvarno u okviru ovlastenja koje je dobio od komitenta. a u pravilu i ne zna.smrcu punomocnika. Kako ce komitent svoja prava prema komisionaru ostvariti. ako nema vremena za cekanje uputa.). duzan mu je dati odredenu svotu novca kao predujam za te izdatke Duznost je opunomocitelja da preuzme obveze sto ih je punomocnik uzeo na sebe obavljajuci posao Punomocnik ima zakonsko zalozno pravo na novcanim iznosima koje je naplatio za racun opunomocitelja i drugim pokretnim stvarima opunomocitelja sto ih je primio na osnovi naloga. Medutim. Komitent nije ugovorna strana u poslovima koje sklapa komisionar. -stecajem ili lisenjem (potpunim ili djelomicnim) poslovne sposobnosti opunomocenika ili punopocnika. Pravni poslovi koje komisionar sklapa u vlastito ime. odgovara i za njezinu slucajnu propast ili ostecenje.izvrsenjem naloga. a smrcu opunomocitelja samo ako je tako ugovoreno ili ako se punomocnik primio naloga i obzirom na svoje osobne odnose s opunomociteljem. osnovna eticka osnova robnog prometa i ne treba mu posebna kautela u odredivanju oblika samog posla. unutarnji odnosi izmedu komisionara i komitenta. a za racun komitenta. a to u krajnjoj liniji znaci da ima slucajeva u kojima je tr eca osoba duzna provjeriti zastupnikova ovlastenja To usporava brzinu prometa i cesto je nepr akticno. kao i da s istom paznjom cuva povjerenu mu robu. Zbog svega toga nazivamo komisionar a posrednim zastupnikom.Trecih se osoba ne tice taj interni odnos. osim ako je ugovorom iskljucena ili tako proizlazi iz prirode medusobnog odnosa. Komisionar nije neposredni zastupnik Za zastupnika je bitno da sklapa pravne poslove u tude ime i za tudi racun. KOMISION Komision je ugovor kojim se komisionar obvezuje komitentu da ce uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime. tj. jer komisionar sklapa poslove u vlastito ime. o kreditnoj komisiji (komisionar u vlastito ime pribavlja kredit itd. Iz toga slijedi da komisionar pri sklapanju poslova mora postupati u skladu s inter esima komitenta. o razvoju posla i izvrsenju naloga (npr obavijestiti komitenta da je za njega kupio robu kako bi on mogao dalje njome disponirati) Komisionar je takoder duzan obavjestavati komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti na vrijednosti i zatraziti yf|g njegove upute Medutim. jer je komisioni posao tipicni pomocni posao robnog prometa i mora se sklapati brzo. Na temelju naloga rjesavaju se interni. kod zastupstva. za koga komisionar stvarno radi. a za racun komitenta mogu biti vrlo razliciti. jer. No moze se raditi i o plateznoj komisiji (vrsenje uplata. inkaso-komisija) ih. kao potr ebne. odustankom opunomocitelja. poloziti racun. Komisionar je duzan obavjestavati komitenta. U poslovnom je zivotu sklapanje pravnih poslova preko komisionara vrlo prakticno.otkazom punomocnika (osim u nevrijeme). pravicna naknada. ugovor o komisionu jest neformalan pravni posao.Punomocnik ima pravo na naknadu za svoj trud. Nakon obavljenog posla komisionar mora. duzan ju je vratiti po prestanku ugovora o punovlascu. Obveze komisionara. Komisionar je obvezan da posao koji mu je povjeren obavi s paznjo riPd obrog privrednika. bez nepotrebnog odgadanja. On je u poslu ugovorna strana.vezni i naplatni pravni posao Vazan sadrzajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. To znaci da je duzan predati komitentu sve sto je primio na temelju posla sklopljenog za njegov racun (npr kupljenu robu) i prenijeti na komitenta trazbine i ostala prava koja je stekao prema trecem. s druge strane. -prestankom postojanja. primanje isplata tzv. Opunomocitelj je duzan naknaditi punomocniku troskove koje je on. Najcesce se radi o kupnji ih prodaji. Medutim. uostalom.6 Komision. to se trecega ne tice jer treci uopce i ne mora znati. Pri sklapanju pravnih poslova s komisionarom treca je osoba potpuno' nezavisna od sadrzaja komitentovih naloga. . komisioni ugovor ili komisioni posao jest dvostranoob. -opozivom punomoci. jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. recimo. ucinio za izvrsenje naloga U tu svrhu. pa se tada govori o komisionoj kupnji ili o komisionoj prodaji. to je posao povjerenja koje je. To se medu ostalim vidi i po tome sto sva prava i sve obveze koje izlaze iz pravnih poslova sto ih sklapa komisionar ipak stvarno pripadaju komitentu iako je pravno njihov nositelj komisionar.ispravu kojom bi se prema trecima legitimirao. Visina naknade odreduje se ugovorom Ako^nije ugovorena.istekom roka na koji je sklopljen. Komisioni posao. . komisionar ju je duzan prodati sto je povoljnije moguce. 2. On ne dobiva od komitenta punomoc .

komitent moze od trecega zahtijevati isplatu njihove cijene ORTAKLUK Ugovorom o ortakluku ili drustvu gradanskog prava dvije se ili vife osoba uzajamno obvezuju na ulaganje rada i imovine radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. 773. a upis u zemljisne knjige modus stjecanja. ako je takvu obvezu posebno preuzeo. Ortakluk nije pravna osoba. Komisionar ima pravo na proviziju i u onom slucaju kad je do neispunjenja posla doslo iz uzroka za koji nisu odgovorni ni komitent ni komisionar. part. makar mu ih komisionar jos nije ustupio Stoga komisionarovi vjerovnici ne mogu takve trazbine plijeniti. To ne vrijedi za prodaju pokretnina preko komisionih prodavaonica. U svezi s tim je i pravo komitenta da. prodaja zbog opasnosti znatnijeg ostecenja robe. Drugo je pitanje moze li komisionar prodavati na kredit komitentovu robu. a za tudi racun. Komisionar tu ima pravo na posebnu proviziju (delkredere provizija).. U tom slucaju solidarno je odgovoran sa svojim suugovarateljem Tojetzv. u slucaju stecaja komisionara. Tada je za valjanost ugovora potrebno naciniti popis unesene imovine i svaki njen dio opisati te naznaciti od koga potjece. pisano. Ovdje se postavlja pitanje moze li komisionar od komitenta traziti predujam ili avans. Ortakluk nastaje ugovorom kojim se obvezuju dvije ili vise osoba uloziti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednickog cilja. Ako je komisionar dobio nalog da ne samo sklopi nego i potpuno izvrsi pravni posao. Komisionar je duzan priopciti komitentu I kojom osobom je zakljucio posao. ekonomski je u poslu angaziran komitent To je vazno jei se sve trazbine iz posla sto ga je komisionai sklopio za racun komitenta smatraju prema komisionaru i njegovim vjerovnicima trazbinama komitenta. robu ne samo kupiti nego i predati komitentu. kao i onih koje je komisionar nabavio za njegov racun Ako ih je komisionar predao trecemu. nastali visak koristi komisionar ne moze zadrzati za sebe. ali takoder i drugarima. ZOO-a) da u tom slucaju komisionar mora komitentu naknaditi razliku i prouzrocenu stetu. neformalan. vidi se osobito u onom slucaju kada je komisionar sklopio posao pod povoljnijim uvjetima od onih koje je predvidio i odr edio komitent Ipak i u takvom slucaju. Na kraju jos jedno vazno juridicko objasnjenje Komisionar sklapa piavne poslove u svoje ime. Komisionar ima pravo i na sve troskove koji su bili potrebni i koje je on ucinio za izvrsenje naloga. To znaci da komisionar mota.Da komisionar doista sklapa poslove u vlastito ime. osim ako je predujam ugovoren. S pravne tocke gledista. stovise i konkludenlno (cesto izmedu supruznika). Avans je iznos koji se daje unaprijed na racun djelomicnog ispunjenja jos prije nego je trazbina dospjela. Stovise. Prava komisionara. On je zajednica osoba i dobara. npr prodati robu ispod cijene koju je odredio komitent? Pravilo je (Cl. komisionar ipak moze traziti nagradu. nego je obvezan da takve koristi ustupi komitentu. razumije se.nerima ih clanovima drustva. npr. Ali. Ako bi komisionar prodavao na kredit komitentovu robu. To ne vrijedi u slucaju kad je imao komitentovo ovlastenje da robu proda i na kredit. a za tudi racun. naime. odnosno u slucaju kad komitent naknadno odobri prodaju na kredit. komisionar ima zakonsko zalozno pravo na komisionoj robi ako se jos nalazi u njegovoj detenciji. sva prava i obveze iz komisionog posla pripadaju komisionaru. To znaci da moze svoju trazbinu namiriti sudskom prodajom robe. s tim da ce se izvrsavanje. Komitent nije duzan predujmiti komisionaru sredstva potrebna za obavljanje posla. Svojevrsna je iznimka od neformalnosti i kad se ugovor odnosi samo na sadasnju ili samo na buducu imovinu. da uloze samo svoj trud. pa se moze sklopiti usmeno. Isto je tako komitent duzan osloboditi komisionara i svih obveza koje je on preuzeo na sebe sklapajuci pravni posao. Obratno je pitanje. nalog komitenta moze ici u tom pravcu da komisionar posao samo zakljuci. komisionar se moze namiriti iz vrijednosti tih stvari prije ostalih komitentovih vjerovnika Spomenimo i pravo komisionara na prvenstvenu naplatu svojih potrazivanja iz vrijednosti koju je stekao za racun komitenta (npr iz naplacenog novca). Odgovara li komisionar da ce njegov suugovaratelj ispuniti obvezu? Da. To njegovo osnovno pravo slijedi vec iz same biti ugovora o komisionu j Ali komisionar ima pravo na proviziju samo ako je posao ne samo zakljucen s trecim nego ako je i izvrsen. tr oskovi itd ). ugovor ce se morati sklopiti u pisanom obliku. ali bez pravne osobnosti. kao sto je receno. Iznimno. kada se u imovinu ortakluka unose nekretnine One. moze li komisionar sklopiti posao pod nepovoljnijim uvjetima od onih odredenih nalogom. osim ako je tako ugovoreno. s kamatama od dana kad su ucinjeni. bio bi duzan komitentu odmah poloziti cjelokupni iznos kupovne cijene. zahtijeva izlucenje iz stecajne mase onih stvari koje mu je predao radi prodaje. a komitent ima pravo ne prihvatiti sklopljeni posao To pr avo komitent gubi ako je komisionar spreman da mu odmah plati razliku i stetu Iznimka od tog pravila je. Ugovorne se strane nazivaju ortacima. Komisionar ima pravo na proviziju ili nagradu. Buduci da kod ugovora o komisionu moze komisionar imati stanovite zahtjeve prema komitentu (pr ovizija. pri cemu je ugovor o ortakluku titulus. delkredere komision. Nije potrebno iskazivati vrijednost imovine. ili svoje stvari radi zajednicke koristi. Po svojim karakteristikama ugovor o ortakluku je: konsenzualan jer nastaje samim sporazumom ortaka. . postaju suvlasnistvom ortaka. tj ispunjenje duznih cinidaba dalje odvijati izravno izmedu komitenta i trecega. Pravno je dakle u poslu angaziran komisionar Medutim. po kojoj dvije ili vise osoba pristaju na to. pa do ispunjenja ne dode krivnjom komitenta. Drustvo za zajednicko tecenje ili ortakluk postaje pogodbom.

a ne prema pojedinom ortaku. kad se vise osoba sloze pribaviti odredena materijalna dobra i darovati ih trecima i si. Cilj mota biti dopusten i zajednicki. jer ortaci ne izmjenjuju cinidbe medusobno. Konstitutivni elementi ortakluka Subjekti. Ima. Buduca imovina obuhvaca samo stecenu. kao i sva imovina stecena tijekom poslovanja ortakluka. sto podrazumijeva duznost svakog ortaka na ugovoreni nacin. trajni obveznopravni odnos. a za obveze pojedinog ortaka. medutim. makar i posve labavu. ili jednu vrstu poslova. Imovina ortakluka ustvari je zajednicka imovina ortaka. ortak stoji prema skupu ortaka. Zakljucno se moze reci da zajednicki cilj moze biti materijalne ih idealne naravi. Posljedica ne. Zajednicki cilj. Ortak moze uloziti pojedine stvari i prava iz svoje imovine. doprinositi ostvarivanju zajednickog cilja. sto kod otkaza nalaze postivanje otkaznog roka. prava. ali ne i na udio u glavnici. jer za svoj ulog kao cinidbu ortak dobiva udio u ortackoj imovini kao protucinidbu. moze biti ugovoren i samo za jedan posao. prisilnim normama ili pravilima morala. u austrijskoj sudskoj praksi ucvrscuje se tendencija da se postojanje organizacije zahtijeva kao pretpostavka opstojnosti ortakluka. Povecanje uloga moguce je samo uz pristanak ortaka. Zajednica osoba Ortakluk nije samo ugovorni obveznopravni odnos nego i zajednica osoba. vec samo pretpostavka za ostvarivanje zajednickog cilja Za prava pojedinog ortaka. ne bi se radilo o ortakluku nego nekom drugom pravnom odnosu Ortakluk s ciljem ostvarivanja interesa samo jednog ili nekih ortaka bio bi tzv. Dopusten je ako se ne protivi ustavu. nego se slijevaju u jednu cjelinu radi ostvarenja cilja ortakluka. jocietas leonina i stoga nedopustiv Materijalni se cilj redovito sastoji u ostvarivanju i razdiobi dobitka. Svaki ortak moze tuzbom actiopro socio zahtijevati cinidbu odnosno ulog u svoje ime. nap1atan. Ortakluk redovito ima odredenu imovinu. Tako je i prema nasem Zakonu o trgovackim drustvima s tim da se odredbe o ortakluku primjenjuju supsidijarno na javno trgovacko drustvo i tajno drustvo (cl. a ne i naslijedenu imovinu. Zajednica dobara (zajednicka imovina). osobito svojim ulogom. pravima ili novcu sijece se pravo na udio u glavnici ortakluka i ostvarenoj dobiti. zahtijeva se da ima stanovitu. niti moze zahtijevati njezinu diobu Ortaci su obvezni na jednake uloge. Osim ortackih uloga u imovinu ortakluka ulaze i naknade za unistene.149) Na posredan nacin to je odredeno i vrijedi takoder za komanditno drustvo Primjer idealnog zajednickog cilja imamo kad se udruzi nekoliko glumaca amatera radi zajednickih priredaba. Cinidba (ulog) drugih ortaka nije protucinidba za vlastiti ulog. novac. duznik su svi ostali ortaci. 69. a naziva se glavnicom ih fondom ortakluka. kao sto to pokazuje iskustvo u zemljama razvijenog trzisnog privredivanja Oblik ortakluka osobito je pogodan u trgovini na malo. prigodna drustva. Zajednica osoba treba biti tako organizirana da svaki ortak moze ostvariti pravo na rijec. Cinidbe se ne izmjenjuju izmedu ortaka. misljenja daje ugovor o ortakluku besplatan. nadzor. obavjestavanje. ostecene ili oduzete stvari iz imovine ortakluka. u odvjetnistvu. Imovina ortakluka sastoji se od ortackih uloga. no moguce je i drukcije ugovoriti Nisu obvezni na naknadno povecanje uloga. Bitna znacajka i konstitutivni element ortakluka je njegov cilj koji se utvrduje ugovorom o ortakluku. Ortak koji ulaze samo rad. Zajednicki cilj mora se i zajednicki ostvarivati bilo kojim oblikom zajednickog djelovanja. a moze uloziti i' cjelokupnu svoju imovinu Ako ortak ulaze cijelu imovinu. Ulazu se stvari. Cilj je zajednicki kad svaki ortak u njegovu ostvarenju vidi ostvarenje vlastita cilja i kad preuzme obvezu unaprijediti ga. vjerovnik su ostali ortaci Prema tome. ali za racun ostalih odnosno zajednicku imovinu. medutim. pod njom se razumijeva samo sadasnja imovina Zeli h se uloziti i buduca imovina. Ortakluk se opcenito smatra osnovnim obhkom personalnog udruzivanja i u nekim zakonodavstvima se njegova pravila supsidijarno primjenjuju na personalna trgovacka drustva (javno trgovacko i komanditno drustvo). Ako se ortaci ne bi udruzili radi ostvarivanja nekog zajednickog cilja. sudjelovanje u dobiti i riziku i dr U nedostatku ugovornih odredaba primjenjuju se dispozitivne odredbe zakona. pa i onda kad mu je cilj iskljucivo idealne prirode. Ugovorom valja utvrditi nacine suradnje. ali to moze biti i neka prednost u gospodarskom smislu. Ortakluk mogu osnovati i fizicke i pravne osobe. vec da one sluze zajednickoj svrsi visestrani pravni posao.dopustenosti cilja je nistavost ugovora o ortakluku. Da bi ortakluk djelovao kao jedna cjelina. rad i druga dobra. To su tzv. lijecnickoj pr aksi i si. Ortakluk. Za vrijeme trajanja ortakluka ortak ne moze raspolagati svojim udjelom niti pojedinim stvarima i pravima iz zajednicke imovine. u udruzivanju trgovackih tvrtki za zajednicku prodaju (interesne zajednice). Ulogom koji se sastoji u stvarima. obrtnistvu. ima pravo na udio u dobiti. udruzivanju pripadnika slobodnog zanimanja. osim ako je vrijednost njegova rada procijenjena i izrazen&u novcu i ukljucena u glavnicil>- .uzajamno obvezan. organizaciju Stovise. utjecaj i kontrolu. to se mora u ugovoru izrijekom navesti. zabrana konkurencije i si Ortakluk moze imati znacajnu ulogu u gospodarskom zivotu. a motivi egoisticki ili altruisticki.

ortak ima pravo sudjelovati u zajednickim poslovima. primjenjuju se pr avila f ugovora o nalogu glede mogucnosti odstupanja od primljenih naloga i uputa i nacina izvrsavanja naloga. Oni. o izmjeni ugovora o ortakluku. zatim ulozeni rad. ulozi trebaju biti jednaki odnosno jednake vrijednosti. Unosenje uloga ima karakter obveznopravne cinidbe Sto kao posljcdicu ima odgovornost za materijalne i pravne nedostatke objekta cinidbe b) Sudjelovanje u zajednickim poslovima. jednak udio u dobiti i gubitku. u slucaju povjeravanja poslovodstva jednom ili nekolicini ortaka.. patentima. Kao clan jedne zajednice koja ima odredene obveze. Upucivanje na pravila o suvlasnistvu otvara pitanje sudjelovanja u poslovodstvu onih ortaka koji nemaju udjela u glavnici ortakluka. ali bez prava glasa. Ako nije drukcije ugovoreno. izricita ili presutna. vodenje poslova i sl. koja je povezana s ostvarivanjem zajednickog cilja ortakluka. Buduci da se ortakluk temelji na medusobnom povjerenju njegovih clanova. pa i propustanju. 647g). Ako ortaci ne utvrde udjele u dobiti i gubitku primjenjuje zakonska odredba prema kojoj svaki ortak ima. U nacelu pravo je i duznost svakoga ortaka da osobno sudjeluje u vodenju zajednickih poslova Poslovodstvo obuhvaca svaku mjeru. Iitulus stjecanja je ugovor o ortakluku. medutim. Razumije se. pravom na uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ortakluka te pravom na odlucivanje o pitanjima koja ne spadaju u poslovodstvo. stvarima. odgovara za stetu koju bi time prouzrocio ostalim ortacima. povecanju uloga. primjenjuju se pravila o upravljanju zajednickom stvari u suvlasnistvu. osim ako bi drukcije bilo ugovoreno Prema tome. ako sto drugo nije ugovoreno. ortak kome je povjereno poslovodstvo ne moze ga prenositi na drugoga ortaka ili trecu osobu Nazastupanje ortakluka prema trecima ovlasteni su svi ortaci. i poloziti racun o zajednickoj glavnici. godisnje. o poslovima redovitog upravljanja odlucuje se vecinom glasova. Prava i obaveze ortaka: a) Obaveza na unosenje uloga: Svaki je oitak duzan unijeti ugovoiom o ortakluku utvrdeni ulog koji se moze sastojati u svoti novca. Takvu mogucnost predvida i ZOO Poslovodstvo se moze povjeriti i osobi izvan ortakluka Za to je potreban pristanak svih ortaka. npr ulog jednoga moze biti zemljiste. know-how. Ortaci mogu poslovodstvo ugovorom povjeriti jednom ili nekolicini ortaka. a modus predaja stvari odnosno upis u zemljisne knjige. To pravo moze bid ugovorom o ortakluku ograniceno. ali ne i potpuno uskraceno. naime. za sklapanje pravnih poslova s trecima potrebna je suglasnost. ali ne ulaze u imovinu ortakluka. vrijednosnim papirima. dok se za poduzimanje poslova koji premasuju okvir redovitog upravljanja zahtijeva suglasnost svih suvlasnika. ne bi mogli sudjelovati u odlucivanju o poslovima U austrijskoj se literaturi zagovara rjesenje da oni imaju pravo sudjelovati. jer ortakluk nije pravna osoba Prema opceprihvacenom gledistu one postaju suvlasnistvo ortaka. S druge strane ortak kojem je povjereno vodenje poslova ortakluka moze otkazati poslovodstvo iz opravdanih razloga Pri tome je duzan dovrsiti poslove koji ne trpe odgadanje Ortak koji otkaze u nevrijeme ili bez opravdana razloga odnosno koji ne bi dovrsio neodgodive poslove. kao npr. Kako ce donositi odluke u svezi poslodavstva ortaci utvrduju ugovorom o ortakluku. tj onih koji ulazu samo rad. autorskom pravu. davanju smjernica za rad poslovode i sl. Predvideno je. pravo svakog od ostalih ortaka ovlastenih na poduzimanje poslova da se usprotivi poduzimanju posla. Naprotiv. punomocnicima Ugovorom bi se mogao svaki od ortaka kojima je povjereno vodenje poslova ovlastiti da sam poduzima poslove. koja su podrobnije objasnjena u stvarnom pravu. odluke donose primjenom pravila o upravaljnju zajednickom stvari u suvlasnistvu. otpustanju poslovode. U nedostatku ugovornih odredaba o tome. ugovor imao isporuci i drugim imovinskim dobrima. Ako je poslovodstvo povjereno nekolicini ortaka. Ortaci kojima je povjereno upravljanje duzni su uredno voditi poslovne knjige. ili. prenosenju ili oduzimanju poslovodstva. tj glavnice Drugim rijecima. svih ortaka ili njihovih opunomocenika. Opseg prenesenih ovlastenja ortaci utvrduju ugovorom ih odlukom U dvojbi se uzima da je preneseno ovlastenje za poslove redovitog upravljanja. kod visegodisnjih poslova. ili po prestanku ortakluka. primijenit ce se odgovarajuca pravila iz Zakona o vlasnistvu i drugim stvarnim pravima Prema tim pravilima. smatraju. prema ZOO (cl. U nedostatku ugovornih odredaba. prihodima i troskovima poslovanja Racun se polaze u rokovima utvrdenim u ugovoru. ostali ortaci svoje sudjelovanje u poslovima ortakluka ostvaiuju pravom na izvjesce i polaganje racuna od strane poslovode. Ako je poslovodstvo povjereno odredenim osobama.Stvari koje se unose u oitakjuk mogu biti date na uporabu ili u vlasnistvo Stvari koje se predaju na uporabu (guoad usum) postaju neposrednim posjedom ortacke zajednice. c) Sudjelovanje u dobiti i gubitku Svaki ortak ima pravo na udio u dobiti i obvezu snosenja gubitka Dobit je onaj dio imovine koji preostane iznad glavnice po odbitku troskova i zajednickih dugova ' I Gubitak nastaje kad imovina ortakluka padne ispod vrijednosti ortackih uloga. Poslovodstvo i zastupanje. pa se namjeravam posao u tom slucaju ne moze poduzeti Prava i obveze ortaka kojima je povjereno poslovodstvo ureduju se ugovorom o ortakluku. stvari koje se predaju u vlasnistvo (guoad sortem) ulaze u imovinu ortakluka. Naime. neovisno o vrsti i velicini uloga. primanju novih ortaka. ako se radi o nekretninama. Ulog se moze sastojati i u radu. Postoji uska veza izmedu ovlastenja na poslovodstvo i zastupanje. Vrsta i visina uloga pojedinog ortaka moze biti lazlicito ugovorenu. kad je glavnica dijelom ili u cijelosti izgubljena Udio pojedinog ortaka u dobiti i gubitku odreduje se prvenstveno ugovorom o ortakluku Mjerila za utvrdivanje udjela u dobiti i gubitku postavljaju ortaci autonomno Pri tome uzimaju u obzir ponajprije velicinu ortackog uloga. ali ne postaju njegovo vlasnistvo. drugoga svota novca itd. pravnu ili fakticnu. Ovlastenje na vodenje poslova moze biti oduzeto jednoglasnom odlukom ostalih ortaka zbog grube povrede povjerene duznosti. npr prepustanjem poslovodstva jednom ili nekim ortacima. tada se one. nesposobnosti za uspjesno vodenje poslova ili kakvih drugih vaznih razloga. .

Ako je ortakluk ugovoren na odredeno vrijeme moze se otkazati prije isteka tog vremena samo iz vaznih razloga. radi se o stetama u okviru ortakluka Odgovornost se ne ogr anicuje samo na stete nanesene propustom paznje koju ortak pokazuje u vlastitim poslovima (ctdpa levis in concreto). povrede bitne obveze od strane drugog ortaka. predmnijeva se da ostali ortaci zele nastaviti ortakluk medu sobom Ortacka prava i obveze u nacelu ne prelaze na njegove nasljednike. 7 sporazumom ortaka. Steta moze nastati u obavljanju zajednickih poslova i neispunjenjem ugovornih obveza. ali i obvezu snasanja gubitka nastalog do dana iskljucenja Kao dan istupa uzima se dan kad je data izjava o otkazu. ali bez prava na naknadu za pogorsanje uslijed redovite uporabe Takoder nema naknade ako je stvar slucajem propala.Moze se dogoditi da ortaci odrede udjele samo u dobiti ili samo u gubitku. osim ako je bio savjestan. I s druge i odredena kor ist Odnos prema trecima i zabrana konkurencije O odnosima prema trecima bilo je vec govora u svezi s poslovodstvom i zastupanjem Ovdje jos nekoliko napomena Nije dopusteno ortaku da pravnim poslom s trecom osobom obvezuje ortakluk bez izricitog ili barem presutnog pristanka ostalih ortaka ili njihovih punomocnika Takodet nije dopusteno ortaku poduzimati posao s trecima kojim bi se.veznopravnim pravilima koja vrijede za obveze s vise duznika ili vjerovnika Prema ZOO duznik ortakluka ne moze staviti u prijeboj syoju trazbinu koju ima prema nekom od ortaka Ako bi treci imao Uazbinu prema nekom od ortaka tada ga ne bi mogao prebiti s trazbinom koju ima prema ortakluku.luku Istup i iskljucenje ortaka. pa se postavlja pitanje udjela u gubitku (u prvom slucaju) odnosno u dobiti (u drugom slucaju) Po zakonu takvo utanacen je u dvojbi vrijedi i za dobit i za gubitak. npr. Kompenzacija stete s koriscu (compensatio lucri cum damno) dopustena je samo ako bi ortak samovlasno poduzeo neki novi posao. obveze na suradnju. nemogucnosti ispunjenja obveze zbog smrti ili istupa ortaka od kojeg je zavisilo obavljanje poslova ortakluka i sl. Njemu se. osim kad su ugovorom o ortakluku obuhvaceni i nasljednici ortaka. obveze unosenja ortackog uloga. Ortak odgovara za stetu koju nanese drustvu svojom krivnjom. osim u nevrijeme ili na stetu ostalih ortaka. kojim je s jedne strane ostvarena steta. Odgovornost za stetu. npr. kao sto je npr propisano u njemackom Gradanskom zakoniku (§ 708) —Ucinjena steta ne moze se poravnati kompenzacijom s koristi koju je ortak na drugi nacin pribavio ortakluku. gubitak povjerenja zbog ucinjenog kaznjivog djela i sl. a dan iskljucenja je dan kad je odluka o iskljucenju priopcena or taku Prestanak ortakluka Ortakluk prestaje: zavrsetkom posla povodom kojega je ortakluk ustanovljen. prestankom postojanja ili istupom jednog ortaka ako se ortakluk sastojiod samo dvije osobe Ako se ortakluk sastoji od vise osoba. uslijed nemogucnosti daljnje proizvodnje onog proizvoda koji je predmet poslovanja ortakluka. tj da nije znao niti morao znati da trazbina pripada imovini ortakluka. Potom se iz zajednicke imovine podmiruju dugovi ortakluka. npr. naime. Nistava je ugovorna odredba kojom bi se iskljucilo ili ogranicilo pravo istupa iz ortakluka Ortak moze biti i iskljucen iz ortakluka ako za to postoje vazni razlozi. potpuni ili djelomicni gubitak poslovne sposobnosti. kao i kada se poduzeti posao ne moze dalje nastaviti. tj posao izvan djelatnosti ortakluka. pri cemu se dio ostavlja za nedospjela i sporna dugovanja . zabrane konkurencije Prema tome. Ako prihvate nasljedstvo obvezni su nastaviti ortakluk Ta se obveza ne odnosi na nasljednike nasljednika 6. Ortak moze istupiti iz ortakluka u svako doba. Ortak koji je istupio ili je iskljucen iz ortakluka ima pravo na udio u dobiti nastaloj do dana istupa. - kada propadne cijela glavnica: I istekom vremena na koje je ugovor o ortakluku sklopljen. ugrozilo postizanje zajednickog cilja ili nanijela steta ortakluku (zabrana konkurencije) Trazbine i dugovi ortakluka prema trecima ravnaju se prema opcim ob. Npr povreda bitne obveze iz ugovora o ortakluku. radi svoje vlastite koristi. u tom slucaju ne bi mogao staviti prigovor da trazbina pripada ortak. smrcu. izvrsavanjem svojih obveza. c) d) e) 1. npr. Dioba zajednicke imovine Nakon sto je ortakluk prestao pristupa se diobi zajednicke imovine ortaka ZOO ima relativno detaljno razradena pravila o diobi zajednicke imovine i uputu na supsidijarnu primjenu propisa o razvrgnucu suvlasnicke zajednice Ponajprije se iz zajednicke imovine izdvajaju stvari koje su date na uporabu i vracaju ortaku. stecaj ortaka.