P. 1
Zidar_u_kuci_i_stanu

Zidar_u_kuci_i_stanu

|Views: 4,693|Likes:
Published by duledusan

More info:

Published by: duledusan on Sep 17, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/09/2013

pdf

text

original

PRAKTICNI

PRIRUCNIK

f-

·STA

UKC

Z'DAR
..,
)
Savjetiza odrzavanje.tpopravak i bolje koristenje

r

)

.!

Glavni i odgovorni

urednik: Ivan Kreutz

Urednik: Branko Kosec Strucna recenzija i adaptacija: dipl. inz.: J OSI P I(umel'ieki, Mila Bace-Koz arcanin i Iva Kozarcanin Graficko uredenje: Tornislav Toth Tehnicko uredenje: Mladinska knjiqa: Herman Miklic Snirnk e: Zarko Mahovic Prijevod: J osi pa Balenovic Lektor: Mira Pavlica-Stojcevic

© ©

Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981. za Jugoslaviju i izdavac za hrvatskosrpsko izdanje: Redakcija Sa m svoj rnajstor. Vjesnik, OUR IRI, Avenija bratstva i jedinstva 4, Zaqreb, telefon. 041/528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu Suizdavac za slovensko izdanje: Tehniska zalozba, Ljubljana Tisak i uvez: Tiskarna M ladinska knj iga, Ljubljana Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako prestarnpavanje i prenoserije bez odobrenja, u cijelosti iii izvacima. Savjeti su priprernljeni na osnovi iskustva i struc nog znarua. al i se ne rnoze preuzeti nikakva odgovornost u slucaju neuspjeha. Oslobodeno od poreza na prornet odlukom Republ iekog sekretarijata za prosvjsru, kulturu i fizicku kufturu SR H broj 1602/1-1975.

,
I

I ~l

j

SADRZAJ

8 8

time kopati
Pripremanje rnorta. betona i zbuke Mjerni alat Pripremanje mortova Pijesak i sljunak Mort Beton Odsijecanje i rezanje opeke i crijepa Cisti rez Grubo lomljenje iii odsijecanje

8
10 10 10 10 12 12 12

RADDVI NA llDDVIMA

16 17
19 20

Unutresnj! zidovi i preareoe
Temelj Podizanje zida Sastavljanje i madusobno povezivanje dvaju zidova Pravokutni uglovi zidova Potporni zid Ocjena kvalitete zidova Busenja pregradnog zida Nova vrata Vrata u nosivom zidu Otvor u nenosivom zidu

20 21 23 24 25 25 26

28 29 30 31 33 33 34

Izg rada pregradn ih zidova G ipsane pregrade Drveni kostur I<ako zbukati Mali pornocni Police za boee Kamin radovi

KROVDVI

38
39 40 40 42 42 43 44 45 46 46 47 48 48 48 50 51 53 54 54 55 56 56 57 58 59 60 61 62 62 63 64

Tehnike pokrivanja krovova
Kako hodati po krovu Preslagivanje crijepova Kako slofitl kanaliee Popravak sljemena krova Pticja gnijezda Pokrov ad utorenog tlacencq crijepa Salonitni pokrov Kako zamijeniti plocu Pokrov od limenih ploca Kako odvojiti limenu pokrovnu traku Kako zamljsniti plocu Nadstresnica za automobil Temelji .Jednostresnadrvena konstrukcija Krov Vanjski zidovl Izo lacij a terase Bitumen u reskarna izmedu plocs Kako izolirati pukotine Polaqanje hidroizolacijskih slojeva na terass Odvodnjavanje terase (Pre)star odvod Izrada odvodnog kanalica na terasi Limeni zljebovi Odrzavan]e lskrivljeni zlijeb Oblici potkrovnih i natkrovnih zljebova Kako ucvrstiti odvodnu cijev Kako postaviti ncvizlijeb Pricvrscivan]e plasticnih vertikalnih eijevi Opsav dimnjaka

I

I

,I
I
I

,

\

..

I

\
I

I
I

f

I

66 66 67 67

Dimnjaci
Osteceni Dimnjak dimnjak bez propuha specijalnih nastavaka

Postavljanje

oBVOO VoBE I RABoVI NA DTVDRENOM

70 71
72

Izvan kuce
Sivi odvod Reviziono okno (saht)
Zacepljeno Zacepljene Zaglavljeni reviziono cijevi reviziono okno okno

73 73 74 75 76 76 78 79 80 81 81 82 82 83 83 84 84 84 84 86 86 86 87 88 88 88 88 89 ·89 89 90

Kako napraviti

poklopac

Stazica u vrtu
Staza do garaze Staza Pcplocavanje Pukotina Razbijeni staze

Plocnik oko kuce
na stazi

plocnik

Stube
Kako trasi rati stube Betonske stube Stu be ad opeka

Ograda kao slobodni
Betonski Zeljezni parapetni stupovi zid ograde

.zid

Osteceni zid ograde
Tabele Podjela Sastavni Podaci Velicina Okvirni zbuka Okvirni Potrosnja Najmanji pokrova pregl.ed izvedbe zbuke nagibi po 1 m2 krova prccelja

zbuke prema vrsti veziva
omjerima rnijesanja dijelovi a opekama zrnaca pregled pijeska izvedbe za zbuke unutarnjih

s volumnim

1 m2 zbuke

Vrsta opeke Vrsta zidova

i masa

kose plohe

Kako koristiti

prostor

ugasila genijalnost mnogih, njihov poduzetan duh i sposobnost prilagodavanja najrazlicitijim situacijama. Da bi se danas konstruirala, popravila iii same uspjesno odrzavala jedna kuca. potrebna je brojna ekipa raznorodnih strucnjaka koji ponekad cak dolaze u sukob. Cesto primjecujerno kako radnik rusi nesto sto je netko drugi nesolidno napravio. Ako ti problemi rnuce gradevinska poduzeca. tada se ticu i svih onih koji su ostvarili san svake obitelji ~ imati vlastitu kucicu. To se odnosi ina one koji stanuju u unajmljenim kucama, a koje mogu i zele prilagoditi vlastitirn potrebama. Kuca. ma koliko rnalena bila, pricin]a svome vlasniku niz problema: krov propusta vodu, nedostaju vrata, pregradni zid treba srusiti iii sazidati, kamin ne »vuce«. zacepljen zlijeb, pokvaren odvod ... A da ne Umijece zldanja staro je skoro koliko I covie- govorimo 0 radovima na otvorenom: puteljkovs zelja da sagradi cetiri zlda i krov da bl se cima i stazama prohodnim i po losern vremenu, skromnom komadu zelenila 0 kome zestitio od nevremene, zvijeri i drugih opasnosti. Pristupimo IIovom pos/u odveino Is svatko sanja, maloj cisterni, grubo izradenim voljom, svatko ad nas moci ce odrieveti krov vrtnim stubama, slobodnim zidovima. ogradama i jos mnogim drugim rnanje vaznirn i zidove. poslovima koji zahtijevaju strucne zahvate. Svaki problem ima svoga strucnjaka. koji na , zalost gotovo nikada nema vremena za maZidarski zanat jedan je od najstarijih, jer je nje vazne probleme. stara i coviekova teznja da sagradi sigurno A zasto to ne bismo radili sami. Konacno, ne sklon iste za sebe i svoju obitelj, u potrebljaradi se 0 projektiranju kuce, nego 0 njenom vajuci najbolje materijate koje mu nudi priodrzavan]u (u dobrom stanju). Pccnete Ii roda i prilaqodavajuci ih vlastitim potre[ednostavnirn poslovima, nabavite potreban alat koji nije suvise skup i prihvatite savjete bama i ukusu. Zidar jednoq, sada vee davnog vremena, iskusnijih ... nema razloga da ne uspijete. mogao je napraviti prakticki sve za kucu; od Osjecej, volja za rad, praktican i ekonornican temelja do krova, od dotjerivanja do i nstaliduh te djelotvornost poticu nas da postaranja vodovcda. U pocetku je sam pravio nemo dobri i svestrani majstori. nacrt za kucu. S vremenom ta se univerzalOva knjiga zeli pomoci citaocima pri njihonost zidara sve vise suzavala: strucno usavim prvim koracima, upucujuci ih U osnovne vrsava nje prokrcilo si je put pa se je na .lalost radove s odredenom garancijom u uspjeh.

PRASTARD

UMJICI

.,

.I •

,I

I

I

\

)

6

CIMI

KD IIATI

uzima se ona koja je najprikladnija za najceste radove. Drzak ucvrstite na lopatu pomoeu cavla: eventualno klimanje drska ce prsstati ako sve zajedno potopimo na nekoliko sati u vodu ..Za busenje i sjecenje sluze budak (trnokop) i teski cekic, po mogutnosti sa siljkom prikladnim za sjecen]e opeke.

Pripremanje marta, betona zbuke
Uglavnom za sve zidarske radove prijeko je potreban mort, beton iii zbuka. To su rnjesavine agreg ata (sljunak, pijesak), veziva (cement vapno, gips) i vode. Beton nastaje mijesanjern sljunka (veliclna zrna do 30 mm), cementa i vode. Da bisrno dobili mort, rnijssarno pijesak (velicina zrna do 4 mm), cement (a za produzni mort i, vapno i gips)i vodu. Zbukom nazivamo mort namijenfen zavrsrio] obradi lica zida. Da bismo dobi Ii pijesak iz sljunka.i Ii krupnog lomljenog agregata upotrijebit cerno sito. Ima ih razlicitih vrsta i velicina. Pri pripremanju morta upotrebljava se mortarka (posuda od dasaka) te greblica. Mort se prenosi u zidarsko] kanti, a nanosi zidarskom zlicom, kojom se mogu pripremiti i manje kolicine zbuke. Zbuka se zagladuje gladilicom. Kao pornocna sredstva potrebni su: dobra zieana eetka za struga nje zbuke i ciscenje, zidarska cetka (kist) za pranje zidova pri]e zbukanja i gipsanja te par strugaljki za rnijesanje gipsa. Ako se zbuka iii beton moraju prenosm s jednog mjesta na drugo iii ih ima puno, potrebne su tacke.

,
\

-)

I

\

I

Sto je sve potrebno za zidanje: a/at (cekic, ztice), mjemi a/at (libele, visek ), oprema (skela), grac1evni materija! (opeka, mart), crude (piju); topete), pomagala (teiike, mottsrke),

Oprema potrebna za izvoderije radova, spomenutih u ovoj knjizi, prornatra Ii se u cjelini, rnoze se cinili prilicno raznovrsnom i skuporn. To je rnedutirn sva oprerna potrebna za izvoc1enje svih radova. Ne treba nabavljati sve odjednom; za svaki pojedini posao naznacena je minimalno potrebna oprerna. Nabavljajuci svaki put sarno ono cirne cerno se sluziti, za neko vrijeme irnat cemo sve sto je potrebno. .'7 Cime kopatl i
v

!)
r

I
J

I

I

Mjerni alat
Za precizah rad nelzbjezna je upotreba viska, libele (razulja)i metra. Ponekad je potreban i metalni. kutnik. Obican stolarski cekic, malo cavala, poneka letvica i jedno klupko [ace zidarske vrpce ornooucit ce pravilnu gradnju zidova. Za preciznu i kvalitetno sjece~ nje zidnih ploca, ciqli i plocica preporuca se upotreba kutne brusilice s brusnom plocorn (brusni kolut): Ne zaboravite zastititi oci naocalarna. a ruke koznirn rukavicama.

Rijec »kopatl« cudno ce i pretjerano zazvucati onima koji zive.u stanu .. [pak, i u stanu ee trebati stosta »kopati« kad se radi 0 zidanju i prezidavanju. Osnovno crude za kopanje je pijuk. Irna ih vise vrsta (rnodela), a vi nabavite onaj tipican za kopanje s dva slljka razllcltih duljina. jedan je duzi i ostar. a drugi kraci i tup. Utaknite drzek tako da se deblji kraj cvrsto usadi u pijuk i usicu. Uz pijuk bit ce potrebna i lopata. I njih ima vise vrsta. a

!J
l_j :,_j

U
l_j

8

U

.J

16'~,'

~.r;, _
_

~

~
.

~~
~,

'.

I.

_;;{_......."

..

26
,

....
'..... ~

'

""", \
'.~28

\J...__,.J

~

30

.

-

.34 31 ~ 33

Alati i materijaff potrebni za male zidarske rsdove: 1 - teck», 2 - sito, 3 - pi/uk, 4 - lopete. 5 kanta, 6, 7, 8, 9i 10- cement vepno i gotove zbuke, 11- insekticid, 12 -Jibela, 13 i 14-kistovi, 15 - zidarska cet):a, 16- elektricne busiJica, 17- brusni k Glutza rezanje (ze el. busiticu] .. 78- zidarske ilice, 19 - gladilica, 20 - iieana cetke; 27 - eekle, 22 - zidarski eekle, 23 - obicni cekic, 24zidarski pravokutnlk, 25 - lopetice. 26 - visek. 27 - zestitne neocete, 28 - radne rukevice. 29eavli razliCitih mjera (vel/Cina), 30 - plesticn; umetek, 37 - dlijeta, 32 - stolarski meter, 33meta/ni umeci, 34 - klupko konca.

9

,

I

Pripremanje mortova

Mort
Svajstva morta adredena su adnosam pijeska, veziva i vade (vapno, cement prema pijesku); pijesak uvijek preteze u odnosu na veziva i obicno se mjeri u jedinicama za obujam, npr. kubnim metrima, a veziva masenim jedinicama npr. kilogramima. Kaze se da je mort rnrsav kad se na svaki kubicni metar dada aka 250 kg veziva, a mastan aka se na svaki kubicni metar dada aka 400 kg veziva. Vr!o jednastavno se magu pripremiti manje kolicine morta. Aka se kaa mjerilo uzme klasicno zidarska vjedro koje sadrf aka 8 litara pijeska, za slabi mort se dada 2 kg veznog materijala, a za dabri 3,2 kg. Vezni materijal i pijesak rnijesaju S8 »na suha« dak se ne dobije homagena smjesa u kaju treba dodati priblizno 18 posto vade da bi se dabila plasticna smjesa. Mortavi se dijele prema vrstama veziva na hidraulicke i zracne, Hidraulicki se dabivaju mijesanjem cementa i pijeska, a zraeni vapna i pijeska. Mortovi dobiveni mijesanjem vapna, cementa i pijeska nazivaju se produznim mortavima.

i

)

Toje posao koji prethodi svakom zahvatu ne .. zidovima, vel/kim i malim.

Najcesee upatrebljavana veziva u gradevinarstvu su vapno. cement i gips. Da bi magli povezivati razlicite materijale ne smiju se upotrebljavati sami, vee ih treba mijesati s . pijeskom. Neka se veziva magu medusobno rnijesati. a neka ne. Taka se npr. mogu rnijesati vapno i cement, te vapna i gips. Gips i tzv, brzovezni cementi upotrebljavaju se sarni. to jest ne smiju se rnijesati s ostalim vezivima. Da bi se dobia mort i beton ispravne kvalitetetreba pornijesati pijesak (sliunak) s vezivima u tocno prapisanim omjerima.

Beton

Dobiva se mijesanjern cementa s pijeskam i sljunkorn razliclte velicine: srednji amjer je 300kg cementa na svaki m3 sljunka, iii za male kolicine aka 2,4 kg cementa na jedna Pijesak i sljunak puno zidarsko vjedra pijeska i sljunka, Prema kemijskam sastavu postaji vise vrsta I beton, kao mort, maze biti mrsav iii mastan sto avisi a kolicini cementa. Kolicina vode pijeska, ali u gradevinarstvu najbolje rezulmaze varirati ad 8 do 10 posta. Medutim, tate daju kvarcni i dolornitno-vapnenacki pijesak. Tog pijeska ima narocito mnogo na vise nega razgovar 0 postocima, vrijedi obalama nasih rijeka i u gorama. Velicina vizualna pracjena kanzistencij e i 9 ustcce zrnaca je izmedu 1 i 3 mm. Samo je fi ni . smjese. Nakon sto su dvije kamponente dobra izrniiesane na suho dodaje se voda i pijesak djelornicno pogodan za zavrsne ranastavlja rnijesati, dove i zbukanja. Krupni se upotrebljava pri Pripremajte male kolicine da se ne biste zidanju i zbukanju. Velicina zrnaca sljunkaje suvise naprezali. Ne dodajite previse vade izmedu 4 i 40 mm; u sljunak je uvijek umijeda se sljunak ne odijeli ad cementa. Beton, san sitniji iii krupniji pijesak. Posebna je prikladan za pripremanje betana, kako za nakan zavrsena rnijesania treba imati plasticnu cvrstocu. bez astatka suhog materijatemelje, taka i za potporne zidove i armirani la. betan.

10

6

Da bi radovi uspjefitreba prosijsti pijesak kroz sito A. Pri otverenju vrece vapna ifi cementa, stavite ruku pod vrecu B i zereiite po bridu zidsrskom iticom C. Zatim istresite na hrpu piiesek i paifjivo promijesajte na suho. Pripremite najzad udublnu D i nalijevajte vodu malo po malo kao u E; promijesajte i dodajte vade F. Gips se priprema obmuto, tf. pofagano se sipe u vodu i paZljivo mijeie.

11

Odsijecanje i rezanje opeka i .. cruepa

Prije nego pogledamo specificnu upotrebu ovi h materija la za 9 radnju, vazno je znati kako se mogu prilagoditi razlicitim potrebarna. Prilagodavanje zahtijeva sjecenje, Tehnike su razlicite i variraju u odnosu na vrstu. strukturu i potrebne preciznosti rezanja.

Cisti rez
Za clsto i precizno rezanje opeke potreban je stroj za rezanje. Brusna ploca za rezanje rnoze biti ucvrscena i na elektricnu busilicu. Pri nabavci brusne ploee dobra ie znati na koji ee se tip busilice montirati, budu6i da se u trgovini mogu kupiti brusne ploce razlicitih brzina i rotacija. Upotreba brusne place zahtijeva neke predostroznosti kako bismo rnouli raditi potpuno sigurno; prije svega busitica treba da ima stitnik sto pokriva plocu koja mora biti potpuno centrirana. Da bismo zastitill oci od prasine koja ce se pojaviti prilikorn rezanja treba koristiti zastitne naocale.

I

l

8ilo da se rsdi 0 preciznom iii grubom odsijecanju i rezsnju. potrebna je opreznost.

Zidovi i krovovi kuca pretezno su napravljeni od ciglarskih proizvoda. Cigla se radi od gline iii kremenog pijeska, pornijesanoq s vodorn. Zatim se oblikuje i pece u posebnim pecima, Vazno je znati razl'ikovati opekarski proi zvod dobre i lose kvalitete. Kval'iteta se prije sveqa ocjenjuje prema pravilnim oblicima, jasnim bridovima, jednolicnim povrsinama i crveno-narancasto] boji. Lomimo Ii ceki6em, kvalltetan proizvod daje jasan. gotovo metalni zvuk, a na prelomljenom mjestu struktura je zmasta i staklasta. Odlican je test pornccu vode: opekarski proizvod monjen u vodu trebao hi upiti aka 20-25% ad svog volumena. Aka upije vise, sto je obicno popraceno svjetlijom zutom bojorn, glina je slabije pecena i mogla bi se izrnrviti: ako upije manje, glina je prepecena, tvrda, ali lomljiva. lzuzetak od ovih opcih pravila cine crijepovi namijenjeni krovovima koji moraju slabije upijati. a razlog je vise nego jasan.

Gruba lornljenje illi odsijecanje
Vise se koristi tamo gdje opeka nije vidljiva, tj.gdje je pokrivena zbukom. U tom S8 slucaju upotrebljava eekle, a tehnika ovisi 0 razlicitim tipovima opeke. Puna iii polupuna opeka lorni se drieei je na dlanu i udarajuci vrhom cskica u zeljenu tocku: dobro je lakim udarcirna »naceti« opeku prlje nego zadamo odlucan udarac. Suplje opeke se obraduju s vecorn pazniorn, Drzeci ih na dlanu, udara se lagano u odredenu tocku: prije se rezu tanje, nenosive stranice, a zatim nosivi elementi (rebra). Crijep (kupa kanalica) se prima u konkavnoj postavi. IIi, jos bol]e, mjesto reza osloni se na tvrdi brid. Udara se urnjerano cekicern nesto dalje, buduci da ce rez lrnati oblik slova V kako se to vidi na crtezu, Zatim ce se odbiti i vrh oznacen toekorn. Okrecuci crijep izravnavamo eventualne izbocine,

r

\

.I
, 1

12

3

6

RazliCiti necln! rezanja i /om/jenja cigle: da bismo postigli cisto i precizno rezsnje, treba upotrijebiti brusnu pJocu Ana radnom sto/u iIirucno) brusitici. Ploiu treba okretsti u smjeru strelice. becejuci taka prasinu na niie. Obavezno stavite zestitne neocs!e B. Za grubo lomfjenje cekicem treba zasjeci keo C, a zatim zadati zsvrsn! udarac cig/om os/onjenom na brid D. Za sup/je ciqte rezbiti najpnje kso E, a zatim prijeci na rebra F. Crijepove sijeiiemo u ruci ilibolje neslonivsi ih Ifnijom reza na cvrsti brid i utierejuci u udubinu nesto dalle kao ne G. 13

n

]

Zidovi kuce, unutarnji l vanjski, pricinjaju mnostvo problema koji se ne mogu zanemariti iIi mimoici: uleanuce. prsnuce, ogu/jena ibuke koju treba popraviti, pregrade, koje cemo sazidati iIi otvori za vrata koje cemo tek probiti ... Pogledajmo dakle kako tko od nas maze s malo strp/jenja i dobre vo/je posteti svestren zidar.

UNUTHASNJI ZIOOVI 1 PHIGHADI

•r
I

1I

eotie ie podiieliti ih na nosive i nenosive zidove. Rezlicite su debtjine i od rsrlicitih meterijete: od kamena pa do gotovih betonskih elemenata.

Zidovi imaju dvije zadace: a) preuzimanje opterecenja b) zastita Ijudi i zivotinja od topline, hladnoce. buke, vremenskih nepogoda ... Danas, kada seizrnicko inzenjerstvo preporucu]e sigurnosnu ogradu ad potresa, valja znati koje zidove rnozerno zidati sami

,

)

)

5

~

\

• _J
16
, J

kao SAMOG RADITELJI. U pravilu se moramo posavjetovati s arhitektima-projektantima koji ce nam objasniti koji su zid ovi nosivi, glavni iii konstruktivni, a koji n~nosivi. to jest koji ne preuzimaju znacajno opterecenje. Zasto pitati projektanta prije jer S8 npr. ranije smatralo da zabatni zid (zid koji vertikalno zatvara tavan) nije nosiv i kako njemu ne treba posvecivati paznju po pitanju cvrstoce i konstrukeije. No kod potresa su obicno ti zidovi bili uzrok srnrti Ijudi koji su se nasli u blizini zgrade. Takve zidove i skoro sve ostale treba zidati profesionalni zidar iii sarnograditelj prema projektu iii uputi projektanta. Pravilo je da su glavni odnosno nosivi zidovi deblji, a pregradni tanji. Prije pocetka zidanja valja zapamtiti slijedeca pravila: Redovi opeka (iii blokova) moraju biti vodoravni kako po sirini tako po duzini zida Razmaei izmedu opeke (iii blokova), koji se ispunjavaju rnortorn moraju biti sireki oko 1 em. Ta] vertikalni meduprostor zove se sudarniea. Razmak izmedu gornjeg i donjeg reda opeka (iii blokova) u zidu, a koji S8 zove lezajnica. takoder je ispunjen mortem, koji mora biti debeo 01<0 1,2 em. Sudarniee dodirnih redova opeka (iii blokova) u zidu moraju biti odmaknuti za 1/2 iii barem za 1/4 duzine. odnosno 1/2 sirine opeke (iii bloka) u odnosu na donji red. Zid mora biti napravljen od sto vise eijelih opeka (iii blokova). Vanjske j unutarnje plohe zida moraju biti okomite. Kod pravilno sazidanog debelog zida (25 em) mora se na lieu zida vidjeti jedan red opeke po duzlru. a drugi posirini, Opeka s duzorn stranom na lieu zida naziva se duznjak, a s kracorn stranom veznjak. Nacin slaganja iii vezivanja opeka prikazan je na crtezlma. Kada se kupuje opeka i doprema na gradiIiste dobro je znati i njene tezi ne i obi ike. Takoder valja znati i potrosriju morta za zidanje jer to olaksava nabavku vapna i pijeska.

Temelj
Da bi jedan zid bio stabl/an i cvrst. treba da pocive na so/idnom temelju i da se podigne vertikalno.

zidanja? Zato.

Valja odmah razlikovati dvije vrste temeljenja naknadno izvedenih zidova - unutarnjih pregradnih (nenosivi) i vanjskih tasadnih zidova. Unutarnje nenosive zidave rnozerno postsvljati direktno na donju betonsku padlagu

Da biste sazidali pregraelni nenosivi zid potrebno je uk/oniti sve slojeve poda do hidroizo/acije (koju ne smijemo ostetit! jer bi se kapilarna vlaga penjala na novi zid i u gornje siojeve podne konstrukcije).

2

Da biste ravno rezali plocice E upotrijebite brusnu plocu L montirenu na busilicu. Ako je nemste, noiem za steklo iIi ostrlm dlijetom N neznecite gelje treba rezetl i pre/omite kao na
D. pritis(;uf:/ ploCicu dtenovime.

17

I

,

vee zasticenu hidroizolaeijom. Na crtezu 1 vide se slojevi podne konstrukcije. Na donju betonsku podlogu postavlja se izravnavajuCi sloj. hidroizolacija, slojevi zvucne i toplinske izolacije i finalni pod sa potrebnom gornjom betonskom podlogom. Olovkom povucite na tlu simetralu buduceq zida, a zatim s obje njene strane jos dvije u razmaku koji iznosi polovicu debljine zida plus 4-5 em; ako je rnoquce pokusajte linije zida prilagoditi plocicama kako biste izbjegli suvisan posao. Pornocu celicnog sjekaca dignite plocice iii drugu podnu oblogu. Da biste to napravili. najvjerojatnije cete morati razbiti prvu plo cicu. Ostale pokusajte dlijetom odlijepiti od tla, pazeci pri tom da ih ne slornite. Ako su plocice rasporedene tako da prave uzorak kao na sl. 1, morat cete podici sve plocice koje prelaze liniju zida. U zavrsno] fazi popravite ostecene dijelove rezuCi plocice po mjeri kao na sl. 2. Odstranite plocice (iii parket) i zatim cekicern razbijte donje slojeve; mozete se posluziti sjekacsm i dlijetom. Odstranite i toplinsko-zvucni izolator, sve do horizontalne izolacije (Ijepenke i smole). Pazite da ne ostetite izolaeiju - radi kasnijeg prodiranja kapilarne vlage. Tako je osnova za zid spremna; provjerite libelom da Ii je podloga horizontal na. Pripremite smjesu od cementnog morta (cement: pijesak = 1 : 3) kojom cete izravnati (iznivelirati) neravnine na staroj podlozi. Sloj cementnog morta nanosite u sirini zida i debljine 4-5 cm. Pazite da se ne susi prebrzo. Zidarskorn zlicom evrsto ga obradite i nabijte taka da izadu mjehurici zraka; izravnavajte zati m zid arskom zlicorn cernentni mort dok se na povrsini ne pojavi nesto vode. Na eementni mort stavite dasclcu. a na nju libelu i tako provjerite da Ii je izravnajuci sloj ravan. Pricekajte 48 sati prije nastavka zidanja. Ovako se radi priprema za zidanje zida, koji ce lezati na padlozi prethodno izolirano] od kapilarne vlage. U slucaju da gradite zid na otvorenom, temelj ce se nalaziti u zemlji. Udubina mora biti dovoljno duboka da se zimi ne zamrzne zemlja

ispod temelja. U stucaju da gradite zid debljine opeke iii opeke i pol, rupa za temelj bit ce duboka 80cm, a siroka 40-50cm. Povrsinu na koju cete stavljati ciglu pripremit cete na slican nacin kao i onu koju radite na podu, a upotrijebit cere beton pripremljen od 1 dijela cementa i 6-8 dijelova pijeska i sljunka u koji mozete ubaciti vece cvrsto kamenje. stedeci tako beton. Ukoliko radimo u glinenom iii ilovicastorn zernljistu tada se betonira direktno u iskopu.

..
•I

3 Moze i ovsko: ako iettmo da zid od opeke izlazi izravno iz zemlje, izbetoniramo pritmeticne temelje (u desceno] oplsti). postevimo hidroizolecijski slo} i na njemu zidamo zid od opeke.

o

8

o 18

.I

N a pjescanom tlu potrebno je najprije izrad iti. oplatu, koja rnoze biti prizmaticnoq (sira prema dnu) iii oblika kvadra.

Podizanje zida
Na pripremljenom temelju rnoze se poceti podizati zid. Osim toga, treba postici vezanje s ostalirn zidovima na koje se nastavlja. Na mjestu spoja treba skinuti zbuku s postojeeeg zida. Da bi zid bio cvrst, treba u pravilnim razmacima umetnuti metalne klinove u nj. Prije nego pocnete zidati, opeke dobro natopite u vodi. Zatim izmedu dvije letvice razapnite uzicu vodilju da bi zid bio ravan. te od cementa, vapna i pijeska pripremite mort. Mort za zidanje zidova mora biti tzv. prcduzni, pripremljen u omjeru 1 : 2: 6 (cement, vapno i pijesak). Ako se ova] omjer dijelova morta toen ije izracu na onda za 1 m3 gotovog morta treba: 270 kg cementa 0,29 m3 gasenog vapna 0,87 m3 pijeska 270 I vode U posudi za pripremu marta 'na suho se dobro izmljesaju cement i pijesak, potom se doda qaseno vapno i voda te se sve skupa »rnijesa« na mokra. Aka se radi /0 vecsrn zidu, rnijesalice za beton tu su pravi pornocnici. Prije pocetka zidanja rnorate na betonski temelj poloziti tzv. horizontalnu izolaciju s vru6im namazima i izolacijskim trakama (ljepenkama). Najcesce se stavljaju dva sloja Ijepenke i tri vruca bitumenska narnaza. Valja primijeniti dvije Ijepenke br. 80. l.jepenka se mara na spojevima preklapati za 1Oem i za debljinu zbuke biti sira od budu6eg opecnoq zida. Pri zidanju zida morate pomo6u zidarskog konca oznaciti smjer zidanja prvog sloja opeke (sl. 4). Najprije se zidarskom tavicom (rnoze i zidarskom zlicom) raznese mort po podlazi. Nakon toga se razmazuje zidarskam zlicorn do 1,5cm debljine. Komadi opeke iii

~

4

Oznecite zid K ; odatle pocnite rediti; zabiljez;te kako tete nenositi mort, a da ga ne uglacavate. Na detal;ima 1 i 2 viditekako se izmjenjuju redo vi.

blokova ugraduju se u mort, pocinjuci s oba kraja zida prema sredini. Blokovi iii opeke moraju se neznatno dotieati napetog konopca ..Zidanje drugog reda blokova iii opeka jednako je prvom s tim sto se sada rnortom popunjavaju i reske izmedu opeka iii blokova prvog reda. Pri zidanju opekama treba paziti da drugi red ima na licu zida duznjake ukoliko prvi sloj ima veznjake. Pornocu zidarske zlice odstranite mort koji izide ispod opeka. Dok zid raste, provjeravajte marljivo ravnocu i vodoravnost redova uzlcorn. a okomitost viskorn.

19

Sastavljanje i medusobno. . povezrvanje dvaju zidova
Pri spajanju zidova susrecemo dve sluceje: a) nov! zid se pod pravim kutom sudara sa starim b) stari i no vi zid cine ugao.
Tehnicki propisi zahtijevaju da u potresnim podrucjima umjesto zidanih sastava zidova (sto je bilo uobicajeno ranije) budu armiranobetonske vertikalne veze. Dakle, bilo da zidovi cine pravokutnik iii se pravokutno sudaraju (npr. novi i stari zid iii pregradni zidovi) valja izbetonirati armirano- betonske stupove tzv. vertikalne serklaze. Nakon sto se dvjema paralelnim linijama obiljezi mjesto (0 tome smo vee pisali) na kom ce se novi zid pripojiti starom, zidarskim dlijetom se koso prema dolje odbija zbuka duz dviju linija. Radite odozgo prema dolje. kopajte zbuku izrnedu dvaj u zareza dok zid ne ostane ogoljen. Pocevsi odozdo, na jednakim razmaeima (3 reda), npr. u slucaju zida s jednim licern na svakih 18-19 em, otvorite supl] ne u sta rom zidu. 0 ne bi trebale drzati sirinu i visinu veznih zidova. Sad a rnozete nastaviti zidati novi zid, koji se necs doticati staroq. nego ce izrnedu ostati pro star' za armiranobetonsku vezu (sl. 1 ). Prije betoniranja dobra operitesupljine. koje cete popuniti betonom. Pri zidanju novih nosivih zidova obavezno treba zatrafiti savjetarhitekta odnosno konstruktora - staticars.

izmedu starog i novog zida. Zbog opasnosti od potresa danas se taj tzv. prevezn i sloj opeke zamjenjuje betonom i armiranobetonskim stuporn koji ukrucuje i veze dva zida, tzv. uglovne (vertikalne) serklaze, Prema tome, vise se ne zida pravokutni ugao vee se zidaju samo krakovi zidova do ug Ia, gdje se nazupcenjern ostavlja rasporsupljina 25 x 25 iii 25 x 35 em izmedu okomitih dijelova zida. Nakon toga izradi se oplata (slika 2) u koju se izlije beton. Prlje lijevanja betona treba pripremiti cetiri zeljezne sipke presjeka 12 mrn, koje se protezu od temelja do vrha zida, a koje moraju biti taka postavljene da zatvaraju cetverokut sa stranieama od oko 25 em.

1 Pri neknednom podizanju pregradnog zide trebe voditi recune 0 cvrstoci spoja pa je zidove najbotje povezeti ermirenobetonskim verlikatnim surkleiem. Betonira se postepeno. nekon svekih nekoliko 510leva zida, kako bi se dobro ispunifa sva nazubljenja ; sve udubine.

,

)

I

Pravokutni uglovi zidova
Na krajevima zidova koji ce ciruti pravokutni ugao, ostave se nazupcenja 5 isturenim i povucenirn opekama iii blokovima, kako je to prikazano na slid 2. U ranijoj tehniei zidanja bila su ova nazupcenja i udubine u opecnorn zidu predvidena za opecni spoj

-I

20

Potporni zid

Ovaj zid mora biti konstruiren taka da maze podnijeti pornicanje i klizanje tla.

Oa biste poduprli mali nasip, morate napraviti speeijalni zid koji ce podnijeti pritisak zemlje i vlagu, a da se pri tom ne osreti. Kao i za podizanje bilo kog zida na otvorsnom, potrebno je pripremiti dobar temelj i koristiti si Iikatne opeke, otporne na smrzavi ~ cu. Zid rnoze biti i od betonskih blokova, koji su jeftiniji od silikatne opeke. Ako se zid podize na nagnutom i nestabilnom terenu, najprije treba sprjjeciti i najmanje klizanje. Prije nego pocnete s lijevanjem betona, zabijte u dno rova nekoliko komada zeljeza T~ profila koji ce usidriti beton i osigurati protiv klizanja. Stavite okvire od letvi na oba kraja iskopa. Posluzit ce vam za napinjanje ko~ nopca. prijeko potrebnog za pravilnu gradnju (sl. 1). Buduci da bi zid trebao podnijeti pritisak zemlje, njegova vanjska strana mora imati odreden nagib. Uobicajeno je pravilo da nagib iznosi tocno 1/6 visine zida. Na primjer. za zid visine 1 metar i debljine baze 50 em, gornja ploha bit cesiroka 33-34 em. Na okvir na razmaku oko 20 em ukucajte cavle. Na njih postavite uzice, necirn opterecene, koje ce s luziti kao vodilje pri radu i pocnite zidati zid minimalne debljine 50em u bazi. Pri rasporedivanju opeka iii blokova razlicitih redova pocnite uvijek od prednje strane; vanjske opeke slazite tako da slijede uzicu. Nagib vanjske strane zida mo zete ujednaciti letvicom polozenorn uz bridove opeka. Oa biste postigli potpu nu okomitost straznje

1 De biste zid dobro uzideh, rebijte na kraje vime iskopa A okvir od letava B, C, D, E i F. Pricvrstite ih potpornjima G. Cavli H s/uie de biste poloiiti konopac / opterecen olov om (visak).

R

2 Da biste amoguCi/i iz/jev vade napravite ne potpornom zldu na nekoliko mjesta ovskve ispuste za vodu R.

strane zida, morat cete rezati iii lorniti opeke po mjeri (sl, 3); odrezani dio okrenite unutra nakon sto ste ga premazali cementnim rnortom (1 dio cementa i 2,5 dijela pijeska). Kada zid bude gotov, predstavljat ce pravu branu kisi koja steti zidu, ne toliko pritiskom, koliko rastvaranjem morta s kojim je dugo u dodiru. Da biste umanjili taj rizik, posebno na vlaznim terenirna, napravite u zidu otvore (is~ puste) kroz koje ce otjeeati voda. Ispusti se prave od istih ili supljih opeka. Kao sto vidite na sl. 2, pri konstruiranju duz zida stavljajte dvije opeke, jednu na drugu, te na

21

njih trecu po duljiru. Taka 6ete napraviti otvor koji se mora protezati kroz cijelu debljinu zida. Prostor izmedu dviju opeka, stavljenih u red, jednak je debljini jedne opeke. Cigle upotrijebljene za pravljenje otvora treba medusobno povezati mortem Preporucl] iva je na un utarnju stranu otvora nanijeti mort i dobra ga uqlacati zidarskom zlicom. Kako s gradnjom odrnicete uvis, otvori ce pastajati sve rjedi i orijentirani na srednji dio zida ill na najudaljeniju tocku ad prirodnog odvoda iii mjesta gdje voda probija. Isti otvor maze se izvesti i jednostavnije taka da u strukturu zida umetnete suplje opeke s uzduznirn otvorima. Te opeke ugradite u dubinu zida taka da rupe u njima budu

medusobno povezane. Da biste bili sigurni da ste dobra poredali opeke i da 6e odvad biti dobar, nanizite ih na dvije letvice ad drveta, koje cere izvuci kad uzidate garnji red zida. Da bi se zid ad opeka zastitio ad vlage pokriva se betonskim vijencem (1 ; 3). Prije betoniranja izradite oplatu, kako je to prikazano na slici 3. Vazno je da u betonskom vijencu bude izadena okapnica. tj, uzduzna udubina s donje strane da se voda s vijenca ne bi cijedila niza zid, Prije betoniranja vrh zida se polije vodom. Beton treba biti kompaktan s omjerom Cementa i pijeska najmanje 1 : 3. Da bi povrsina bila sto tvrda pospite je tankim slojem cementa.

I

3 Potporni zid treba napraviti taka da maze podniieti klizanje zemljista A: obratite peinl« na donju stopu temelja. lid lei! na sneznom temelju ad betons B, a pokriven je vijencem od betona C sa protilirenim Zlijebom. Letvice forme D oblikovat ce okepnicu, a dascica E klizuci po rubnim daskama daje vijencu jednoliiien oblik gornje p/ohe. Na deta/ju 7 vidite raspored otvors F. Po potrebi opeke lomimo iii ako posjedujema reznu plocu - sijecemo (detal} 2).

J.

22

Ocjena kvalitete zidova
A

Kako pazljivim »citenjem« deformacija i pukalina procijeniti ostecenja na zidu? Kako ih popreviti?

Deformacije i ostecenja posebno se javljaju na starim zidovima. Prije nego pozovete strucnjaka u pornoc, pokusajte sami procijeniti vamost i vrstu ostecenja: otkrit cete ih izvana na mjestima gdje je napukla zbuka i bas tu pocnite pregledati zid. Prvo treba utvrditi da Ii je ostecenje povrsinsko iii dublje, a da biste to saznali, udarajte cekicern u blizini pukotine i slusajte odjek: mukao zvuk znaci da se zbuka odvojila od zida i da je cijela struktura zida izgubila pocetnu ejelovitost. Uzmite tanku celicnu zlcu i ispitajte dubinu ostecenja. No, nemojte se potpuno pouzdati u ovo ispitivanje; pukotina u zbuci ne mora uvijek biti na mjestu gdje je i puknuo zid; u svakom slucaju ostecenje zida je uvijek popraceno razdvajanjem zbuke od zida. Iz blizine osmotrite pukotinu (ako je tanka upotrijebite povecalo) da biste raspoznali radi Ii se 0 svjezem iii starorn ostecen]u. Stare pukotine imaju zaobljene rubove i unutra su tamne i prasnjave: svjeze. medutim, imaju ostre bridove i svijetle su boje. U svakom slucaju, dobro je ustanoviti da Ii je struktura zida jos u pokretu iii je puknuce uzrokovano slijeganjem zida i temelja koje se do kraja primirilo. Da biste to ucinili. upotrijebite sjekac, skinite zbuku oko pukotine (slika, detalj B), oqolivsi zid pripremite dva iii tri komadica finog stakla (rnozete ih nabaviti kod staklara

Da biste stakalca probno namjestili u pukotinu. sestruiite ibuku B aka pukotine u zidu. Umetnite jedno iii vise stakalaca A kaka je prikazana na crteiu C. iii ih sami napraviti od prozorskog stakla ). Forma tog klina je u obliku slova X (slika, detalj A). Dimenzije su sliiedece: duljina 12 em, najveca siri na 6 em, rninirnalna sirina 2em. Sad pripremite mjesavinu od 1 dijela cementa i 3 dijela finog pijeska, dodajte vodu i napravite smjesu mekanu poput tijesta. Spuzvorn operite zid s kog ste prije skinuli zbuku, S obje strane ostecenja stavite eementni mort u razmaeima od 2030 em; u to narnjestite stakla poprecno na pukotine (slika, detalj C). Ako cak nakon 30 dana stakalca ostanu eijela, uklonite ih i popravite pukotin u: prosi rite je i na punite cementnim mortom a vece supljine zacepite kornadicima eigle. Pri upotrebi klinova s vanjske stra ne zidova ne smijete koristiti gips; zbog vlage bi se taj materijal mogao deform irati i izazvati pueanje stakalaea.

23

Busen]e preqradnoq zida
Ne dogada se svaki dan da morate bustti pregradni zid. Nasuprot onome sto bi se mog/o ocekiveti, to nije teiek poseo, naravno aka se izvodi pravilno.

te okvire (rozete), pripremite iitku smjesu od gipsa (rnjesavinu gipsa) i vode, ispunite »zliieb: okvira i pritisnite ih u nji hova sjed ista. Da biste izg.lacali okolni zid, lopatieom skidajte preostali gips. Poslije nekoliko sati rnozste postaviti eijev. Ako rupa mora biti puna manja, kaa npr. ana kojaje potrebna za prolaz eijevi za vodu iii za odvod, prakticira se busen]e rupe elektricnorn busilicom koja se paslije prosiruje sjekacern, Kada provucete eijev, zagipsajte rupu aka je otvor slucajno prevelik. Prije qipsanja otvora metalne eijevi omotejte pustenim trakama.

,1

t

\

Ova vrsta posla zahtijeva odredenu tehniku, ali ne predstavlja poseban problem. Potrebna oprema se sastoji od sjekaca dugog 25-30 em i cekica: eiektricna busi liea ce pojednostaviti posao i pornoci da srusite samo onoliko zida i zbuke kolikoje to zaista potrebno. Tipican primjer kad je potrebno probusitl zid je uvodenje instalaeije; npr. dimovodnecijev.i.Tada rupa maze biti promjera 8 do12 em. Da bi posao izgledao profesionalno izveden, rupu trsba uokviriti s obje strane metalnim okvirom (sl. 2) s poklopeem. Kako cete raditi? Najprije o)ovkom nacrtajte kruznlcu otvora; za to moiete upotrijebiti okvir kao pomaga10; zatim pronadite eentar i u toj tocki pocnlte busiti busilicorn i svrdlom za beton. Na isti nacin moiete i na drugoj strani obiljeziti krug sa siqurnoscu da ce se podudarati s prvim. Sad radite siekacern; pocnite sjeci ibuku s vanjske prema unutrasnjoj strani kruga i to s obje strane. Postoj i mogucnost da zbuka otpadne iii se srnrvi i izvan dijela zida u kom ce biti rupa. Nastavite raditi dlijetom izvana prema sredini, naizrnjenicno s obje strane zida dok se u sredini ne pojavi otvor. Sada pocnite sjeei okomito na zid dok ne dobijete potpuno cilindrican otvor, Pokussjte prilju biti okvire na otvor s obje strane dok se ne zabiju s najmanje pola eentimetra u zid. Pogledajte kroz rupu i dlijetom uklonite preostale izbocine. Izvadi-

1 Ne ostecujuci zid oznscite srediste A i busite skroz neskroz. Prije nego pocnete prosiriveti busotinu, ureiite kruinlcu B dlijetom C, usmjerenim prema centra.

/
3 Nastavite iskopavanja s obje strene, najprije koso a zetim okomito na zid. Postavite okvir 0 i po njemu izravnajte preostale izbocine. Otvor zagladite gipsom i utisnite okvite.

24

Nova vrata

voditi neko specijalno rasterecivanjo. Na zidu najprije olovkom nacrtajte skieu vrata iii oznacite zaernjenim uzetom. Oznake moraju biti produljene izvan dodirnih tocaka tako da budu vidljive i nakon pccetka radova. Iznacl vrata i u blizini stropa obicno se buse dvije rupe dimenzija 12 x 12 em kroz koje ce se provuci podupiraci. Podupiraci su u stvari stupovi, povezani i ukruceni gredama kroz rupe 12 x 12 em (kao klijesta). Na grede-klijesta tik ispod stropa stavlja se potporna greda, a eijela se konstrukeija podupiraca ukrucuje drvenim

Preuredujuci stan cesto iellmo poneke vrata premjestiti na drugu stranu. To se vecinorn radi u pregradnom nenosivom zidu, ali se more dogoditi da treba otvoriti nova vrata i u nosivom, glavnom zidu.

...---r~=--:~:---~J H, ,
I , I

,_I"r:J
I..-J

I

-,

,

I I

Probijanje otvora za nova vrata je u svakorn slucaju odgovoran posao i obavlja se s mnogo paznie i opreznosti kako bi se zadrzala potrebna stabilnost svih preinacenih zidova. ne samo kad je posao zavrsen, nego i za vrijeme dok radimo. Vidjet cerno kako se to radi kod dvije vrste zidova - glavnih, nosivih i pregradnih, nenosivih.

,
G

~/:
1 Crtanje skica na zidu pomocu zacmjene uzice F, crtei otvora vrata G, nadvoja H i otvors I za grede-klijesta podupirata. Odebrsti pozicije rupa I tako da bi se strop sto bo/je podupro.

Vrata u nosivom zidu
Prije bilo kakvog zahvata treba se posavjetovati s projektantom, kako zbog detaljnog »snirnanja« stanja zidova tako i zbog eventualno potrebnih statickih proracuna. Ovaj posao je preporucljiv sarno ako pravite otvor umjerene velicine (najvise 1,50-2 m); vece radove ipak prepustite strucnjaku. Kod probijanja otvora u nosivom zidu treba voditi brigu 0 tzv. rasterecivanju tog dijela zida. Kod malih otvora raspona do 1,2 m rasterecivanje obavlja 9 ornj i plast zida iii armiranobetonski serklaz, pa nije nuzno iz-

--..,
I

_______________

l I

, __ ~

,
I

2 Najprije izbusite rupe I u koje se umecu gredeklijesta po dupira ca. Otvor mora biti samo malo siri od greda-klijesta koje se u nj umecu.

25

klinovima izmedu dviju stropnih konstrukcija. Klinovi se zabijaju izmedu dasaka i stu pova. Za izradu podupiraca obicno se koriste grede 12 x 12 em (sl. 3). Prije ukrucivanja posebnu paznju treba obratiti na donju podlogu koja drzi teret stupova. Naime, rnoze se dogoditi da donja podloga (iii stropna konstrukeija) popusti pri opterecenju. Tek sada pocnite udubljivati zid za tzv. »umetnuti« nadvoj iznad otvora vratiju. Udubljivanjem zida dobiva se uzljebina koja treba biti 20 em veca od sirine vratij u. Uzljebina treba biti visoka 14-15 em, a duboka 12-13em, tako da se u nju rnoze smjestiti eelieni I nosac (tzv. traverza), N912 vi sine 12 em. Moze biti i N914 iii neka druga visina nosaca. koja proizlazi iz statickcq proracuna. Pri izdubljivanju zida nikad ne prekoracujte polovieu debljine zida. Traverza iii celicni nosac ne polaze se direktno na jednu opeku, nego na podloznu plocu od eelienog lima, postavljenu na cementni mort. Sada prijedite na drugu stranu zida i ponovite postupak; srusite dio preostalog zida te ucvrstite drugi nosac jednakih dimenzija. Nakon ucvrscenja celicnih nosaca u buducern nadvoju, vanjske strane nadvoja se zapune betonom iii obzidaju. Beton je omjera 1 : 3 (cement: sljunak ). Pri zapunjavanju iii obzidavanju eementnim mortom, celicne nosacs treba pokriti tzv. rabie mrezorn s okancima promjera1 em na koju se nabaeuje mort i zagladuje. Ako se koristi beton, tada oko celicnih nosaca treba izraditi oplatu (vidi sliku 3, detalj 1). Kada se beton stvrdne, tj. poslije 48- 72 sata, rnozete nastaviti rusit: donji zid unutar nacinjenoq naerta. Radite pazfjivo kako ne biste poqresnim udareima unlstili vise zida nego sto je potrebno. Uklonivs: otpatke zbuke nastavite busiti otvor. kojeg dimenzije odgovaraju dimenzijama dovratnika i u kojem ce biti vrata. Ako se radi a nosivom zidu debljine 25 em morate izraditi istaku (spaletu) u zidu. Istake za dovratnike (slika 3, detalj 2) inace se izraduju odmah pri podizanju zida, dok se

kod probijanja novih vrata usijecaju pornocu celicnog sjekaca, Dakle, ostavlja se rub od opeke do kojeg ce se poloziti dovratnik. Od dasaka izradite okvir i pricvrstite ga pornocu vijaka i plasticnih umetaka u prosireni otvor zida. U opecnom zidu izradi se istaka velicine 5-6em te se na drveni okvir »na suho« pricvrsti dovratnik za vrata. Preostale supljlne izmedu drvenog okvira i zida obzidaju sei ozbukaju u ravnini sa zidom. Spojniee izmedu zida, drvenog okvira i dovratnika vratiju sakrij u se ukrasnom letv icom. Nakon toga, podupirace rnozete skinuti, a rupe zatvoriti mortom i komadima opeke.

,I

1.1


I
I


Otvor u nenosivom zidu
Pregradni zidovi ne mogu biti optereceni stropnim konstrukeijama. Znatno su tanji od nosivih zidova. Rad je tu jednostavniji i brz i i ne zahtijeva privremeno podupiranje stropne konstrukeije. Tehnika busenja rupa buduceq otvora slicna je navedenoj. No za preuzimanje opterecenja zida iznad vrata, mogu se upotrebljavati prenapregnute armiranobetonske gred ice iii grede od tzv. MONTA - opeke. Danas se vee mogu kupiti tvornicki izradeni rnontazni armiranobetonski nadvoji. Nakon 510 ste naerta Ii otvor za vrata u zid u, izdubite zid iznad vrata da biste naprav iii sjediste za montazni nadvoj, kojeg cete ucvrstiti dijelovirna eigle i cementnog morta. Ako je pregradni zid jako visok, prije nego postavite rnontazni nadvoj, privremeno rasteretite zid kojeg potporanj mozete napraviti vrlo jednostavno. Obicno se oko 30 em iznad vrata izbuse tri rupe. kao u prethodnom sluca]u. Daske povezite uza zid pornocu celicmh svornjaka iii drvenih gredica. Hasterecenje se izvodi tako da se na ove daske cavlirna pricvrste kosniei (kose grede) s oba kraja zida. Kosniei se takoder postave na daske, koje leze na podlozi (slika 3, detalj 4). Ostali zahvati oko ugradnj e vrata sl icni su opisanirn 0 ugradnji vrata u glavne nosive zidove.

26

2

I
I

--oJ

,
I I

I
I

L

I I I

--- --_

---I-I
I

I

I I
I I I

I

I
I I

I I

I
I

I

3

I

I B
I

I

I

I
I

I II
I I

i __ __ _l

I

5

3 Poduprite najprije strop A gredom D upotrijebivsi podupirece B na koje se naslanjaju grede provucene kroz rupe na zidu C. Napravite siedist« E za nadvoj ad eelienill nosecs FiG (detalj 1 ali tsko da rupu za drugi nossc kopete tek kada je prvi u zidu. Meduprostor adazga zap unite betonam I. Zatim se iskopa otvor za vrata i umece drveni okvir H (detafj 3). Detalj 2 prikazuje kako se kod novog zids izraduje istaka na koju se naslanja okvir vrata. Detalj 4 prikazuje kako poduprijetipregradnizid, a 5 dve momeine tipa nadvoja, prednapregnutu gredieu i gredieu ad monta opeke.

r

27

Izrada pregradnih zidova

1.1

..
Upotrebom lakih gradevinskih ptoce radit cete puna lekse. Kako napraviti drvenu pregradu? Moqucnost da kUGU adaptirate po ietii i ujedno stedite. "

I

1 Posao mora biti jednostavan da ga i pocetnik rnoze savladati. Valja irnati na umu da u gradu nema mjesta za pripremanje vecih kolicina morta iii za gomilanje potrebne cigle. Osim toga, aka se netko od nas raduje rade6i nepoznate poslove, ne znaci da se to svida i susjedima, pogotovu ne ako materijal pripremate na stepenistu. Ako imate dvoriste za priprernu rnorta. pregradni zid mozete podignuti pornocusupljih opeka. N e zaboravite pripremiti dobar temelj Praktican necin postsvljsnj« grade vinskih plata A lJ metalne profile B I C. Poloiaj buduce pregrade na zkiu. stropu I podu odredite zidarskim konopcem. Na detaljima 1 i 2 Vide se pojedinosti stezanja gradevinskih panela pornocu treke C lJ profi/ B. B ; C su najcesee ad sluminije iIipocincenoq lima. Profili se ucvr(;(;uju za zid i za pod pomocu vijaka i plesticnih umetska. Pri izboru penet-plocs tocno izmierite visinu zida do strops; u sluca/u da ne moiet e dobiti panele dovoljne veticine morat cete se odluciti za zidenje gipsanim plocsms iIi nekim drugim rnaterijslom npr. sup/jam opekom.

28

c

A

(~
B

i skin uti zbuku sa zidova i stropa na mjestima gdje ce ill se dotaci novi zid .. Zategnite zidarski konae kako biste oznacili mjesto gdje ce doci konstrukeija i kontrolirajte okomitost zida pornocu viska. Zelite Ii zatirn u zidu napraviti vrata, ucinite slicno po uputarna u prethodnom poglavlju. Ako sav posao morate obaviti u stanu, preporucljivo je upotrijebiti materijale koji zahtijevaju najmanju rnoqucu kolicinu rnorta i zbuke. Kod nas se najvise primenjuju gips-kartonske ploce, drvoeementne i gips place kao sarnostojece iii sa razlicitim izolaeijskim rnaterijalima izmedu dviju ploca (sendvic stijene).

Gipsane pregrade
U prodavaonieama se rnogu kupiti panelploce (panelke) namijenjene upravo brzoj rnontazl izdrzljivih pregradnih zidova. Izrnedu razlicifih postojecih tlpova (vrsta) odabrali srno. zbog primjera. jedan tip gips panel-ploca sa srednjicom od sacaste konstrukcije. Ovaj tip panel- pi ace izraduje se u standardnim dimenzijama i prikladna je za prostorije visine 3 m. Panel-ploce su pravokutna oblika i prikladne za gipsanje na spojnieama izmedu ploca te ploea i zida. Povrsina panoa pogodna je za bojenje iii za lijepljenje tapeta. Pregradni zidovi il.i stijene najvise se izvode taka da se na vanjske povrsine postave gipsane place, presvucene posebnim papirom na kog se direktno mogu lijepiti tapete. Paneli se mogu postavljati i za tzv. sivi finis, tj. nemaju papirnatu oblogu nego se zavrsni radovi obavljaju gipsanjem i licenjem glatkog zida. Odaberete Ii ovaj tip panela, pazljivo izmjerite duzinu zida. Zatim kupite onoliko panelki koliko ih je po 120 em sadrzano u toj mjeri dodavsi 1 em. Panelke mozete rezati obicnom pilom iii kutnorn brusilieom. Kad ih donesete kuci, pokucstvo pomaknite. prekrijte plasticnorn folijom i pocnite s po-

2 Panelka se na masivni zid postavlja pomocu /etve pricvrscene ne zid plesticnim iii metalnim umecima. Ssceste penel-ploce lezl na Ietvi, koja stiti donje rubove ploce, a istovremeno se uz nju postavl i profi/irana kutne lei va.

29

I

I

slom. Dvjema crtama. razmaknutim za debljinu panelke oznacite poloza] novog zida.

Drveni kostur
Izvedba drvenog kostura nije posao za zidara, ali za samagraditelja ta teoretska razlika nije bitna. U ovorn slucaju se prije svega izraduje nosiva drvena konstrukeija (rostili), Krajne stupove napravite ad jelovih grediea dimenzija3 x 7 em iii slicnih. Pricvrstite najprije gredieu za strop, posluzivsi se plasticnim vijeima i 8-m01 urnecirna. Zatim odgavaralucu gredicu na podu ucvrstite na isti nacln, Grediee su istih dimenzija. Nastavite pricvrscivati okomite grediee ad kojih dvije moraju bit; u dodiru sa zidom, a druge na razmaku 40 em. Okornite grediee maraju biti krace za oko 1 em ad razmaka koji se dijeli na gornju i donju gredieu, tako da lakse mozete raditi. Ne rezite sve grediee na istu duljinu i poneki put kontrolirajte mjere: maze se dogoditi da strop i pod n isu sasvim para lei n i, Da biste ucvrstil i letviee sa stra ne, u sredi ni (srednje) cete ih pricvrstiti ovako: pricvrstite na podnu gredicu drveni klin (slika 4) s jedne strane okomite letve; to isto ucinite na gornjoj stra ni tako da stu p stoji potpu no vertikalno (pr.ovjerite pornocu viska). Na gornjoj strani ucvrstite stup drugim drvenim klinom (umetkom). Oba umetka zabijte za gredieu na stropu iii za stup. Vratite se na pod, na drugu stranu stupa umetnite dr.ugi klin od tvrdog drveta. Provjerite okomitost i prikueajte kli n cavlima. Izmedu stu pova ucvrstite poprecne grede koje ce pojacati eijelu konstrukciju. Na kraju konstrukeiju oblozite s obje strane materijalom po telji, drvenom oplatom iii gipskartonskim plocama. Izmedu ploca unutar gredica mogu se . utisnuti toplinsko-izolacijski materijali (rnineralna vuna). Zelite Ii zid dobrih zvucnoizolacijskih svojstava u ovoj »monting« tehnici, paral elno izradite dvije konstrukcije drvenog kostura, unutar kojeg se po laze mineralna vuna. Oebljina takvih zidova sa zvucnorn izolaeijom trebala bi iznositi oko 17cm.

.... 1

3 Da biste napravili nosivu drvenu konstrukciju kao pregradnu resetku neipriie pricvrstite gredicu A za pod, a B ze strop pomocu plastii5nih vijaka. Na detaljima 1 i 2 vidite pojedinosti
ucvrsciven]«.

1.

1

4 Nosiva konstrukcija je napravljena od stupova C, upetih izmedu letvi Ai 8 pomocu kfinova F i G. Nakon pribijanja pregradnih gredica H suplja resetke se puni izotscijskim meterijelom i obleie prema ze/ji.

30

Kako zbu kati

,

Danas se na nesem triistu mogu proneci gotove industrijski proizvedene ibuke. koje znetno o/akSavaju posao. Postoje ibuke s mineralnim vezivima, kojime treba dodati samo vodu, i tzv. plesticne ibuke koje se isporucuju u pastoznom stsnju i nije im potreban nikakav do datak.
1

U svakom slucaju, da bi se zbuka nanijela i· izgladila sto ravnomjernije valja se prisjetiti nekih jednostavnih pravila. Prije svega zid ne mora biti nov; prije zbukanja novog zida treba pricekati 40-50 dana, jer ce se u suprotnom uvijek ocrtavati reske izmedu opeka. Zid dobra navlazite. a aka je od kamena morate ga ocistiti da bi se zouka bolje primila. Ova pravilo ima samo jednu iznimku: aka je zid ad betona maze se zbukati odmah i tad ce zbuka bolje prianjati uz njega. U pravilu, zbuka se nanosi u dva iii tri sloja. Po kolicini veziva, finoci pijeska i narnjeni zbuke se dijele na vanjske i uliutarnje. Ooicno se kaze. da se tzv. produzne zbuke sa cementom primjenjuju za vanjske, a vapnene samo za unutarnje radove. Prvi sloj zbuke je tzv. cementni »spric: iii cementna prskana zbuka, koja se sastoji ad 1. volumnog dijela cementa i 3 volumna dijela pijeska. Cementu se dada 10 do 20% vapna. Tezinski omjeri za 1 m3 prskane zbuke su: 500 kg cementa i 1500 kg pijeska. Velicina una pijeska je od 0 do 5 mm. Drug; sloj je tzv. gruba zbuka, koja se obicno rnijesa u slijedecem omjeru veziva i pijeska za 1 m3 gotove zbuke: 130 kg vapna (hidrantno vapno u prahu). 150 kg cementa i 1520 kg pijeska. Ovu zbuku zidari obicno pripremaju mijesanjem komponenti u omjeru 2 : 1 : 9 (vapno : cement: pijesak). Velicina cestica pijeska je ad 0 do 4 mm. Fine zbuks mogu se pripremati s vapnom u omjeru 1 : 3 (vapno: pijesak) i cementom u omjeru 1 : 0,2: 3 (cement: vapno: pijesak).

Da biste revno oibuketi zid, oibukejte trake vadi/ice A pomocu letve B. Zatim meduprostor ispunite mortom C nabacite ga na zid, ziderskom ilicom kao na primjeru D.

2 Zaravnajte mort izmedu dviju traka letvom rsvnjscom E. Letva mora kliziti s viseg na niie, a pomiCite je i desno -lijeva. Kruinim pokretima gladilice F zeqtsdite ibuku.

Za fine zbuke upotrebljava se pijesak veliclne cestica od 0 do 0,5 mm (mulj). Kubni metar zbuke obicno je dovoljan za 40 m2 zida. Za mjerenje volumena obicno se uzima lopata iii neka manja posuda. Pazljivo promijesaite sve sastojke, najprije na suho, zatim postepeno dcdaiuci vodu dok se ne dobije podatna smjesa za zbukanje. Za postizanje vodoravnih i okomitih ravnih ploha zbukanjem valja se pridrzavati slijedecih postupaka: a) na zid se nabacuje mort i poravnava u ploce promjera oko 15 cm

31

b) vodoravno i okomito poravnavaju se ploce na razmaku od 1,5 m pornccu letve, zatim viska i libele c) ploce od marta spoje se zatirn zbukanjem u okornite trake vodilice koje ce posluzlti za vodenje letve d) prostor izmedu traka vodilica ispunjava se mortem odozga prema dolje i zbuka poravna letvom ravnjacom i drvenom gladilicom e) kada se osuse. posluzit ce za vodenje letvica kojirna se izravnava zbuka, nabacena izrnedu dviju traka pocevsi odozgo. Zbuka ce se sve vise i vise izravnavati pomocu drvene letve kojom cete prelaziti preko traka; letva mora kliziti odozgo prema dolje pomicana uz to i brzim pokretima lijevo i desno (slika 2). Zbuka se najjednostavnije i najbolje zagladuje pornocu gladilice ..»Prva ruka« ne mora biti »dotjerana« do savrsenosti, naprotiv grubo zagladena povrsina pomoci ce da slijedeca naslaga fine zbuke bolje prione uz prvu. Da biste je zagladili do savrsenosti. dobra je cesce je vlaziti zidarskom cetkorn i zatim izgladiti kruznirn pokretima gladilicom. Ako zelite zaravnati i zagladiti zid gipsanom zbukorn. radite ovako: ispunite do polovice zidarsko vjedro vodom i istresite u nj gips neprestano mijesaiuci zidarskom zlicom dok ne dobijete zitku masu: gips brzo otvrdnjava i zato uvijek pripremajte male kolicine. Gipsanu zbuku stavite na gladilieu i navlacite rnasu pod kutom od 300 uz zid. N aizrnjenicno je izravnavajte i izglad ujte, a zati m isto ponovite na slijedecern dijelu zida. Eventualne neravnine obrusite brusnim papirom. Prije licenja iii postavljanja tapeta, ostavite zbuku da se susi bar 40-50 dana; u suprotnom cete na zidu imati vlazne mrlje. Ako se za vrijeme susenja na zbuc: pokazu bijele mrlje, sastruzite ih priie nego olicite zid. Ako se ponovno pojave, znak je da odnekud prodire vlaga. Ako zelite ozbukati udubine, uqlove i bridove zida ne radite istovremeno na oba zida; brid s jedne strane ucvrstite dascicorn. Prikucajte najprije dascicu (duz eijelog zida) s jedne strane (jos neobradene) tako da strsi 1 em izvan liea zida; zbukaj-

te lice zida kao sto smo vee opisa!i. nanose6i zbuku sasvim do daseice. Kad zbuka »pr imi«, skinite dascicu i stavite je na ozbuka ni zid isto da strsi 1 em. Tad ozbukajte neozbukani zid. Za drugu ruku. tj. fino zbukan]e ne morate pricvrsciveti dascicu, ali bi bilo dobro upotrijebiti malo jaci produznirnort da bi povrsina brida bila cvrsca. Ako se brid nalazi na prolaznom mjestu gdje postoji rnoqucnost ostecenja, pricvrstite za zid metalni kutni profil s malo marta tako da njegova vanjska povrsina bude u visini buduce zbuke. Zatim nanesite mort na zid kao sto je vee opisano, zaravnajte i ocistite metalnu povrsinu. Danas postoje i plasticne zbuke u pastoznom stanju koje se isporucuju gotove. lrna ih razlici ti h vrsta, a sluze za drugu ruku zbukania iii za tzv. finalnu obradu zidnih povrsina.

'.,.

3 Da biste izg/aeali ibuku premeiite je zidarskom cetkom A iprecJiteg/adilicom B kako to pokazuju strelice. G pokazuje poloie; g/adilice pri upotrebi gotovih plesticnii: ibuka.

32

Mali pornoenl radovi

Upotreba cig/e keo asnavnog i eevrsnoa materija/a. Svrha jaj je da ufjepsa kucu j ucit» je funkcionalnom.

Zbog mjers, potoiite brid cig/e A na pod B taka da se stranica C douce zida D. Izmjerite udaljenost E i oznecite na podu crtu F ietiene du/jine.

Ponekad je dovoljan i mali zahvat na unupregradnim zidovima da bi se stan ucinio funkcionalnijim. Kao i za zidove potrebni su opeka i mort, ali ie odgovornost mania zbog oqranicenosti posla. Raznovrsnost preinaka ovisit ce a rnastovitosti svakog pocetnika. ti. 0 nacinu kako ce slagati geometrijske oblike od ovih rnaterijala. Ovdje cerno opisati samo nekoliko primjera, a pocet cerno od upotrebe supljih opeka i blokova za pravilno cuvanje dobrog vina.
trasnjirn

2

Pol ice za boce
Pregrade su originalne ali i funkcionalne ako
sluze kao police za odlaganje boca s vinom

Za bezu od ciga/a prosttite mort G, stijedeci crtu F i na njega poloiite cigle H preme mjerama sa slike 1. Na cigle opel stevite mort i oznecite potois] supljih cigala L.

na hladno rnjesto, s pogodnim naqiborn i dobrom izolacijom ad okolnog ambijenta. Konstrukciju mozete podici u podrumu, na prostoru ispod stepenica iii tame gdje stanujete. U ovom zadnjem slucaju radite pazljivo kako bi S8 polica uklopila u ambijent. Potrebna je opeka posebna oblika. moze i ana koj a se inace korist i pri izgrad nji dimnjaka; radi se 0 supljo] opeci cetvrtasta presjeka s velikom ruporn promjera oko 12cm u sredini. Oko rupe. u preostalom okolnom volurnenu. nalaze se uzduzni kanalici, koji u primarnoj upotrebi ave opeke imaju ulogu toplinskog izolatora.

Primaknite opeku donjem bridu zida i podignite je gore dok se kosa stranica ne priljubi sasvim uza zid. Izmjerite razmak koji dijeli drugi donji kraj opeke ad poda (sl. 1). Ta udaljenost iznosi najvise 12-13 ern. Morate imati tocno toliko supljih opeka koliko boca zelite sprerniti i nekoliko punih opeka. Pripremite malo morta (1 dio cementa i 4 dijela pijeska): zaronite suplje i obicne opeke (pune) u vodu i kada dobra upiju vodu. mozete poceti zidati. N anesite na tlo »posteljicu« od marta i na nju slozite red punih opeka (sl. 2) na dovoljnoj udaljenosti od

33

zida da na njih mozete poloziti prednje krajeve prvog reda supljih opeka. Na opeke nanesite malo morts i gore stavite suplje opeke, malo nagnute natrag. Izmedu supljih opeka takoder stavite mort. Ne treba ih »vezati« na zid jer pregrada nece biti jake visoka (najvise 1 rn): Nastavite na isti nacin zidati tako da eig Ie stavljate naizmjen icno (slika 3). Ne zaboravite odstraniti lopaticorn iii zidarskom zlicom visak rnorta Pustite da se mort »stegne« i poslije cstiripet dana nastavite sa zavrsnirn radovima. Uzmite grupi brusni papir (1 iii 2 komada) i izgladite sve nepravilnosti na cpekarna te popravite bridove. Isto ucinite i s opekama koje cine bazu. Svu prasim, odstranite usisacem. eig le mozete lakirati prozi rnim lakern sto ce ornoquciti lakse brisanje prasine, boja ce ostati nepromijenjena, mozete ih i prebojati, vee prerna tome sto bolje odgovara ambijentu gdje se nalaze. Lezeci u otvorima u cig lama, boce ce biti u tami izolirane jedna ad druge i pod pravirn naqibom koji pogoduje cuvanju vina. Ako nosac za boce nije jako visok rnofete ga upotpuniti cvjetnim vrticern (zardinjerorn) iii spojiti s kucnirn barom.

3 Zidajte do iefjene visine. slsiuci cigte jednu na druou. lzboiiine M izgladite brusnim pap/rom N; ako ielite tskirejte.

Kamin
Kamin, nekad jedini izvor topline gotovo je potpuno nestao iz kuca. Najprije su ga zarnijenile peel. a zatim prakticni radijatori i drugi izvori topline. Zadnjih godina se medutirn karnin ponovno vraca u mnoge domove, unoseci nezamjenljiv ugodaj topline i sigurnosti. Zna se da je poszija plamena, koji potjece od drveta, pucketava i neodoljiva. Kamin je graden od specijalnih vatrostalnih opeka iii posebnih blokova nacinienih od vatrostalnih materijala. S vremenom mogu sejaviti slijedece smetn]e: pukotine, prasina kamin gubi svoju cvrstocu.v. Pravodobna pornoc produzit ce trajnost karnina. Aka su medutim state velike trebat be potpuno izmijeniti unutrasnjost kamina. Stoga kamin valja povrerneno pregledati kako bi se otkrila

4 Popunjavanje pukotina i resk] u kaminu; ostruiite iicenom cetkom Scad iz pukotine T; kistom U dobra ope rite dio koji cete poprav/jati. Popunjavanje resk» i pukotine vatrostalnim mortem pomocu liCilacke lopatice.

34

svaka pojedina pukotina vee u samom pocetku. Ucinite ovo: najprije ocistite metalnom cetkorn strazn]i zid kamina od cadi i pregledajte pukotinu; pornocu sjekaca prosirite pukotine i odstranite dijelove koji se lome. Ciscenja zavrsite ostrorn cetkom kojom cete skin uti prasinu s obje strane pukotine. Stari kist dobra narnocite vodom i njime perite pukotinu da upije sto vise vode. Zatim uzrnite strugaljku iii zidarsku zlicu i prernazite pukotinu, vatrostalnim mortorn od gline i sarnotnoq brasna (omjer 1 : 2) koji se mogu nabaviti u skladistima pecarsko-kerarnicarskog materijala. (Tvornica »Zaqorka« u Bedekovci ni prodaje vee gotove vatrostalne mase.) Provjerite da ll je vatrostalni mort dobra popunio pukotine. Mokrim prstom zamazite reske i pukotine te uklonite visak gline. Pricekajte bar 24 sata prije nego ponovno zapalite vatru u kaminu. lsti postupak cete prirnijeniti ako popunjavate iii obnavljate mort u reskarna opeka s vanjske strane kamina. Dobro ostruzite mjesta gdje su opeke spojene, obrlsite prasinu te dobro operite. Pripremite mort ad dijela vapna, dijela cementa i devet dijelova pijeska i tzv. staklene vode. Kada sve to dobro prornijesate, popunite reske. Pricekajte nekoliko dana prije nego ponovno zapalite vatru. To je posao koji svakako treba obavljati Ijeti. Ako je straznji zid kamina, od blokova iii opeka, izgubio cvrstocu i poceo se mrviti morate ga potpuno izrnijeniti. Radi Ii se 0 opekama, nabavite ih onoliko koliko je potrebno za obnovu zidova kamina i lofists (upotrijebite vatrostal ne sarnotne opeke); ako je kamin zidan ad blokova, treba naci slicne koji ce se bez tsskcca ugraditi u kamin. Ti se blokovi inace ugraduju u konstrukciju prije dovrsavanja kamina pa cete morati pronaci manje komade koji se mogu uloziti u gotov kamin. U slucaju da ne uspijete pronaci zamjen u. upotrijebite opeke. Posao u oba sluca]a pocinie rusenjern unutrasnjosti starog kamina; radite to cskicern i sjekacem, Odstranite srusene zidove i pornocu sjekaca pazljivo oclstite rubove i

bridove svih prijasnjih spojeva. Ako se oko zida kamina pojavi cad, odstranite je zicanom cetkorn. Leziste blokova iii opeka dobro natopite vodom. Blokove je dovoljno ulagati u lezista. jedan za drugim, ubacujuci iza njih mort (sastav: jedan dio cementa, jedan dio hidraulicnoq vapna i devet dijelova finog pijeska). Istim mortom spojite gornji blok s dimovodnom cijevi. Ako kamin oblazete vatrostalnim opekama, ucinite to prije na dnu lozista i bocno (sl. 6) izmjenicnim slaganjem reski, a povezite ih medusobno vee spomenutom smjesom.

\
5 Zamjena blokova u starom kaminu A: nove elemente B priiivrstite za ksmin vetrootpornlm cementnim mortom umetnutim iza i u spajeve. Dobra spojite i zagladite spa} elemenata sa dimnjekom C.

6 Oblaganjekamina opekama:nakon sto stesve dobra ocistiti i oprali zid, obloitte ga vatrostalnim opekama G spojenim medusobno vatrostalnim glinenim mortem. odstranite sve izbocine ad marta.

35

KRoVoVI

K ako ih odrioti uvijek u sevrsenom stanju da bi se izbjeglo opasno prodiranje vode. Konstruirajmo »krov« za svo] eutomobil. Uvijek dobro izolirana terese. garancija je za sigurnost prostorl]e ispod nje. Strebe, iljebovi i dimnjeci zahtijevaju stelno j dobra odrievenie.

(",

TEHNIKE

POKRIVANJA KRDVOVA

Prema nagibu krova odreduje se i pokrovo Samograditelji se mogu prihvatiti popravaka na strmim i polozenirn, dok je popravak ravnih krovova bolje prepustiti profesiona 1eima. 0 ravnim krovovima bit 6e rijeci u poglavlju 0 terasama. Pokrov strmih i polozenih krovova uglavnom je nacinjen od crijepa. skrilievackih ploca. eementazbestni h ploca -salonit, lima iii valovitih plasticnih materijala.lpak, kad se rnisll na pokrov krova najces6e se misli na erijep. U nasoj zemlji se najcesce upotrebljavaju dva tipa erijepa: obicni i utoreni. Pokrov od skrifjevca iii cementazbestnih ploca-salonita upotrebljava se za strme krovove, Cementazbestne ploce (salonit ploce) upotrebljavaju se i za blage (polozene) pokrove (valovite ploce cak do 80 nagiba).

f

I

)
)

,'"

r

\
I

Krovovi se prema nagibu gornje p/ohe dije/e na strme (vise od 30°), polozene (manje od 30°) i ravne (manje od 3°).

Osnovni tipovi pokrova strmib krovova: A od vucenth t/jebnjaka-kana/ica; B potoieni krov s pokrovom od tlacenog utorenog crijepa; C - krov pokriven salonitom (salonitkeravne ptoce): D-pokrov od lima, na deta/jima se vidi necln spa/an/a; E - pokrov od valovitih selonitnih iIi Iimenih ptoi:«.
pokrov

I

1

,

)

.J 38

Kako hodati po krovu
Pazite na mjere sigurnosti - npr. vezanje uietom, provjera cvrstoce drvenih konstrukdja letve, roienice.

Krovovi, vise nego bilo koji drugi dio kuce, zahtijevaju konstantno odrzavanje. Materijali od kojih su nacinjeni lzlozenl su atmosferskim utjecajima; vjetar, voda, snijeg, led i tuca udaraju i h bez mi losti. Tome valja pridodati stete koje cine ptice dok prave gnijezda i nepazljivi majstori pri postavljanju tv-antene. Sto god popravljali na krovu morate raditi krajnje oprezno da ne biste napravili velike stete iii ugrozili vlastiti zivot. Radovi koie rnoze obaviti sam vlasnik su oqraniceni na popravak krova bez diranja u drvenu krovnu konstrukciju. Ukoliko za vrijeme popravljanja otkrijete stete na krovnoj konstrukciji, bile one u drvu iii zidu, obavezno zovite strucnjaka. Rad na krovu zahtijeva da vodite racuna i 0 moteoroloskim uvjetima. Ne penjite se na krov aka pada kisa iii snij eg, niti aka je mokar iii kad je hladno jer rnoze biti prekriven mrazom (injem). Kakav god bio tip krova i njegov nagib, rad u tim uvjetima je narocito opasan. Za rad na krovu morate obuti lagane cipele s gumenim donom (slika 1) koj dobro prianja uz crijepove pa cete se sigurnije kretati pri cernu ne6ete ostetiti krov. Kad se iz bilo kog razloga penjete na krov, aka i jos niste sa siqurnoscu utvrdili da se radi a lomu crijepa, ponesite za svaki slucaj nekol iko crijepova; vjerojatno cete pronaci poneki slomljen iii 6ete ga pak nehotice slomiti. Aka morate raditi u blizini strehe, krecite se vrlo oprezno. Upotreba sigurnosnog konopca, pricvrscencq za cvrsti dio konstrukcije krova. prijeko je potrebna. U ovakvim slucajevima uvijek je bolje raditi udvoje. Dok jedan ostaje na sigurnom mjestu, drugi, vezan sigurnosnim konopcem, popravlja krov.

Oprema potrebna za popravak pokro va: eipele s gumenim donom A neprtniscs B s nekoliko erijepova C, ceki6 D, klijesta E, cavli F, konop G i plesticne folija H. Stopalom stanite na preklop erijepa kao sto vidite na slici 1.

2 Za krov od utomog erijepa opreme te tste samo dodajte ios malo ietjezne iice. Na slici oznscenoj slovom M vidite ksko treba hodati; hodate Iikako to prikazuje slika N, mogli biste razbiti erijep i po vrijediti nogu.

Po krovu, pokrivenom polukruznim crijepovima, hodajte taka da stopa 10m uvijek istovremeno stanete na dva povezana crijepa Hodajte malo savijenih koljena; stopalo stavljajte na crijep prije nego prenesete tezlnu tijela. Ako je krov prekriven utornim crijepam, stavite stopalo poprecno na mjesto gdje jedan crijep prekriva drugi (slika 2); ispod njih su sigurno potporne letve i crijep se nece slomiti. Aka je nagib krova velik, ne rnozets raditi bez pornocnoq pribora. Izmedu ostalog to su Ijestve s kukama, skela, a u tim uvjetima mazda cete cak i jed nostavne radove prepustiti strucnjacima.

39

Preslagivanje
c.rijepova

Ovaj posao nije suvise teiek, ali ga morate obeviti vrlo pailjivo kako biste izbjeg/i veGe stete.

morta. Siaganje pocinje bilo s desne iii lijeve strane strehe; gledano duz strehe, kanalice su polozene u nizu. U svakom nizu postoji prvi (donji) i drugi red (qornji) kanaliea i tako naizrnjenicno, Prvi iii donji red je postavljen na letve na hrbat, tako da su uzi krajevi dol]e a sid gore, polozeni na letve. Kanalice prelaze na donju - pocetnu dvostruku letvu za 7-8 em, dok gornju letvu prelaze za 3 em. Naj prije se postavlja prvi red kanalica u prvom nizu. Prije postavljanja drugog reda u prvom nizu treba slagati kanalice prvog reda u drugom nizu. Kad se sarno jedna kanalica razbije, lako je rnozete zamijeniti novom iii dvjema polovicarna Mozete npr. upotrijebiti vsci komad razbijene kanalice i s dodatkom druge (ne drugi komad istog erijepa, vee drugog) krov

Obavlja se povremeno, u razlicitirn vremenskim razmacima, narocito na mjestima na Kojima se sakuplja snijeg ili su na udaru vjetra. Najprije treba utvrditi kojl su crijepovi razbijeni iii razdvojeni i tek potom ih zamijeniti iii sloziti. Tehnike slaganja se razlikuju, sto ovisi 0 tipu krova Pocnirno s tipicnirn pakrovom od kanalica,

Kako slozit] kanalice
Tehnika slaganja kanalica je vrlo jednostavna, ali je treba tocno slijediti do najsitnije pojedinosti kako bi se izbjeglo prodiranje vode iii stete na krovu. Pokrov od kanalica sastoji se ad udubljenih i izbccenih redova kanaliea koje 5e preklapaju i prostiru od strehe do sljemena. Preklopi kanalica iznose 8 do 10 em. Ako su s »nosom« onda se nos kvaci za gornju letvu, a ako su bez nosa pricvrseuju se pornocu cavala za letve. Kanaliee se postavljaju na suho iii na mort. Ako se polazu na suho tad a se moraju 3-4 bocna reda, uz sljeme i okap, poloziti na sloj

1 Keko tete zamijeniti rezbijenu kanalieu prikazuju slike A i B. Provizorno ih mozete popraviti pomocu plssticne folije C. Prepolovtienu kana/leu mozete upotrijebiti kako prikszuje s/ika E, ali F zebtijev« njenu zamjenu.

40

2

drzavanje krova se ponajprije sestoji u zamjeni starih i napuklih kanaliea novime. Prepoznaju se po poromiioipovrsini. svjetlijoj iIi tamnijoj boji: Ajestara kana/lea a B nova. Dugom motkom C, hodsjuc! po samom vrhu krove, gurajte prema do!je /if;ce i druge neiiistoce koje mogu izazvati prodiranje vode D kao sto vidite na deta!ju.

o

popraviti ovako: sklonite razbijenu kanalicu i postavite je (tako da udubljenje bude dolje) poprecno na drugi crijep u blizin i; skinite oba crijepa do razbijenog i postavite kao i onaj prvi. Pazljivo ispitajte jesu Ii donje kanalice Gvrsto povezane; u sl ucaju da je nekoliko razbijenih (1-2) zamijenite ih eijelima koje ste upravo pomaknuli; dobro je da za gornji red upotrijebite nove kanalice. Da biste uklonili one iz donjeg reda, morate pomaknuti jednu iii dvije iz gornjeg reda. Sad postavite donji i slozite gornji red pocevsi odozdo (ad strehe) prema gore i nastavite onako kako smo to vee opisali. Da biste umetnuli posljednje kanaliee morat cere jed nom rukom podignuti gornju, uvuci je za 10 em uz stranu zadnje i sve sloziti. Kad popravljate krov na brzinu pa koristite dijelove kanalica, dobro je imati na umu da su oni vrlo kratki i da njihovi krajevi stavljeni na druge gomilaju i cine izbocine na krovu.

Ta ce »grba« smanjiti nagib sto ce za posljedicu imati prodiranje vode. Da biste to sprijeci li, kada otkrijete da voda prodi re. a nemate potrebnu kana lieu za popravak krova, odlozite posao za kasniie. a ispod crijepa stavite plasticnu foliju - provizorno rjesenie (sl. 1, detalj C). Kad yam se ukaze prilika ispitajte i ostale crijepove. Pazite: nove iii kanalice u dobrom stanju su cvrste, jasne boje, glatke povrsinei malo masne. Stareci povrsina irn postaje sve porozn ija, bridovi im otupljuju i postaju lomljivi. Naidete Ii na takve na svom krovu, najbolje je da ih zamijenite drugima. Vodite racuna da je za pokrivanje 1 m2 krova (dva reda) potrebno oko 40 kanalica. Svaka otprilike ima 1,8 kg. Ako je kuca niska i okruzena visokim drvecern, vrlo je vjerojatno da ce se u jesen, s dolaskom ruznog vrernena. izmedu crijepova skupljati suho lisee. Kad pada kisa ove prepreke stvaraju mala »jezera« koji onda uzrokuju probijanje vode (slika 2).

41

..
r

,

Da biste uklonili srnece. a da ne morate setati po krovu, uzduz i poprijeko, uzmite dugu, laganu motku i hodajuci duz (vrha) krova gurajte lisce, Smetnje se mogu javiti i na strehama (vidjet cerno kasnije kako ih treba ukloniti).

Popravak sljemena

krova

Sljeme krova je dio koji je manje izlozen ostecenjima, No, kada se pod utjecajem atmosferskih djelovanja mort, kojim su kanaliee pricvrscene za sljeme krova, pocne mrviti, eijeli krov je u opasnosti, Ako j ak udar vjetra odnese koju kanalieu sa sljemena. mort ispod nje pocinje se raspadati i krov gubi svoju povezanost (cvrstocu) bas u naj osjetljivijoj tocki. Nize kanalice, tj one prema strehi pritiscu one qorn]e. No, ako na vrhu nedostaje mort, koji cvrsto drzi qornj sloj, nema lezista ni za slijedece redove. U tim uvjetima postupite ovako: cekicem i dlijetom oprezno odvojite kanalice s vrha krova (slika 3) i stavite ih na obliznje crijepove koji su stabilni i ne klize. Dlijetom razbijte mort dok ne dodete do nosive strukture, Od jednog dijela cementa i 2 dijela pijeska pripremite cernentni mort i njime napunite kanal nastao izmedu crijepova. lzrnedu nagiba obiju kanaliea slofite, zabivs: ih u mort, kornadice crijepa (slika 4 detalj) koji ce ucvrstiti vrh i olaksati otjecanje vode po nagibu pokrova.

ponovnom stavljanju crijepova, nego i brizIjivom ciscenju potkrovlja od tragova gn ijezda. Nekoliko okolnih crijepova (onih gdje je bilo gnijezdo) treba podignuti i ukloniti sve isprepletene slamcice i perje te pon ovno slozit: zljebnjake na njihovo rniesto. Hodajuci po vrhu krova pogledajte duz nagiba da Ii je ios koji zljebnjek podignut iii razbijen (na krovu gdje je gnijezdo savio jedan par ptica sigurnosu to ucinili i drugi). Tragovi se sastoje od per]a i slarncica koji strss ispod crijepa, od pticjih izmetina iii razdvojenih zljebrjjaka.

3 Aka je s/jeme krova razva/jeno uklonite siekscern A stare kana/ice s vrha B i mort Ispod njih. Secuvejt« eije/e kana/ice.

Pticja gnijezda
Neke vrste ptica rado prave gnijezda u konstrukciji krova, metar-dva iznad strehe, Sarno gnijezdo ne smeta krovu, buduei da ie napravljeno ispod zljebnjaka i ne sprecava otjecan]e vode. No. neprilika dolazi otud sto su ptlce cest plijen grabljivica i rnacaka ..One. vodene cvrkutom i osjetilom mirisa traze gnijezda i razdvajaju zljebnjake da bi se domogle mladih pticica, Ova »prirodna steta« uzrok je prodiranju vode kroz krov. Ujek se ne sastoji sarno u

,

)

4 Za popravak dobra smoi5ite s/jeme krove, istresite mort E i ucvrstite kana/ice B, Na nagibima ucvrstite kama de kana/ica H kaka biste a/aksali otjecsoje vade i zastitili mort.

42

Pokrov od utorenog tlacenog crijepa
Krov pokriven crijepom ne zahtijava veliku brigu oko odrzavan]a, osim ako sa slomi iii ga osteti stablo koje raste u neposrednoj blizini. Utareni crijep mara se stavljati pazljivi]e nego pokrov od kanalica. Nosiva drvena konstrukcija krova sasto]i se od roznica i letvi koje su poprecno pri6.vrscene na rcznlce na razrnaku 32 cm. Tlaceni utorni crijep radi se s jednostrukimi dvostrukim utorima i perima. Crijsp se vjesa a letve, a izboceni dio (nos) crijepa sprecava pamicanje na dolje. Aka posto]i rupica na nosu crijepa onda se svaki tree: crijep gdje to prilike (vjetar) nalazu priveze pocincsnorn z.icom na letvu. I ovuvrstu crijepa pocinjete stavljati s desne strane strehe, napredujuci prerna lijevo] strajL Crijepove na okapnici strehe treba pastaviti na sjekomice pastavljene letve kako bi pccetni crijep imao isti nagib kao i ostali. Crijep na okapnici mora strsatiizvan zbog kapanja vode. Susjedni erijep lijevo mora imati desnu stranu uglavljenu pod pry! crijep, Take nastavite raditi ulijevo pcdizuci pamala upravo stavljen erijep da biste urnetnuli pod njega slijedeci: pri rasporedivanju slijedecih redova obratite paznju na utare i pera. Crijep iz donjeg reda zakvaci se za pero i utore dvaju erijepova. Kada to obavite, zavrsite vezove pomocu celicne ziee kojom cete ucvrstiti crijepove za letve. Svaki erijep ima rupicu kroz koju se moze provuci zica. Ako je medutim streha od betona i armiranih stupova (slika 5) ovo vezanje ni]e potrebno. Sljeme krova 6ete zatvoriti naisti nacin kao sto ste to ucinili kod pokrova od zljebnjaka. Na vrhu gdje sastavljate mort, stavite utorene tlacne zljebnjake, oblikovane tako da se zakvace za one iz zadnjeg reda. Vrlo je zanimljivo da je za prekrivanje cetvornog metra krova potrebno mnogo manje erijepova nego kanaliea. Dok za cetvornl metar pokrova treba 40 kana lie a, za istu je povrslnu potrebno samo 15 utorsnlh crijepova. Pokrov od crijepa je otpritike'Bo posto

5 Utoreni ttecnt crijep je specijalna vrsts plosnatog crijepa sa mnogo rebsrs A i zljebica B i C (utore i pere), slaze se na letve keo na D iii na dsske iii betonsku piocu s rebrima E kao F Crfepov! se medusobno prievrscuju.

6 Vezanje crijepa u vjetrovium podrucjims. Crljepovi su potnocu ieljezne iice H vezsni ze pojedine letve D. Cnjepove koji leie na desksme. ne trebe vezsti.

laksi od pokrova kanalice. Masa pokrova od utarenog crijepa iznosi oko 65 kg. Mase krovnih tesanih konstrukcija za pokrov crijepom su manje od mase konstrukcije gdje je pokrovod kanaliee.lnace mase tesanih krovnih konstrukcija iznose od 10251<g/m2 tlocrtne povrsine. Opterecenje snijegom krovova nagiba npr. 20· iznosi 75 kg/m2 tlocrtne povrsine, Pokrov ad kanaliee je oodlozan ststarna koje izaziva vje-

tar.
Zelite li popraviti tlacnim erijepom, krov pokriven utorenim najprije morate odvojiti

43

..
razbijeni crijep od letve koja se nalazi pod njim (ako je pricvrscenzicom za letvieu). Zatim uzmite novi crijep lijevom rukorn, dok desnom podizete pomalo crijep nadesno i onaj iz donjeg reda. Polozite novi erijep u njegovo leziste i ponovno spustite ta dva crijepa cirn utvrdite da su doticna rebra medusobno umetnuta jedno u drugo. Ne zaboravite povezati i ovaj crijep zeljeznom zicorn (slika 6); da biste to ucinili morate sici u potkrovlje. Buduci da s oskudnim sviet10m,a i svi crijepovi su jednaki, nece biti lako prona6i bas onaj koji ste upravo stavili, savjetujemo da ga prije nego pocnete raditi, obiljezite, koneem u bo]i dugim 30-40 em koje ce, viseci, oznacavati pravi erijep. Popravak sljemena krova i zljebnjaka slican je popravku pokrova od kanaliee. Pazite da na crijep ne stavljate alat iii neki drugi materijal; rnoze se skliznuti i povrijediti slucajncq prolaznika. Kad radite na krovu dobro je preko ramena nositi malu koznu naprtnjacu s alatom i potrebnim materija10m. Ploce se stavljaju na krov tako da je jedna dijagonala (place) okrenuta u smjeru pada; to stvara sirnpatican dezen ribljih Ijuski; a iznad svega ornoqucuje otieanje vode bez opasnosti njena prodiranja. Ovaj tip pokrivanja, tzv. dijagonalni pokrov se pricvrscu]e pomocucavala u letve. Ako je krovna konstrukcija ad armiranobetonskih ploca tada u plocarna mora imati uzljebljenja za umetanje drvenih letvi. Razmak izmedu letvi mora biti takav da jedna ploca lezi na tri susjedne. Popravak ove vrste krova pocinje od strehe, sdesna nalijevo prema vrhu krova i razlikuje se ad prije opisanih. Pripremite potreban broj ploca (rezanih po dijagonali kao na slici 7, detalj A), tzv. pocetnica tako da mozets sloziti prvi red iii strehu; svaka od tih ploca mora biti probusena na vrhu. Tako pripremljene place postavite duzorn stranicom 7 Prvi red setonitnih ptoiie prereiite napola po di/agonali kao na slici A pilom sitnih zubaca. Montirei:« ih zatim kao na slici B, pricvrstite gorn;i kut C za fetve D.

Salonitni pokrov
Jako naqnuti krovovi koji se obicno grade u sjevernim krajevima i koji su izlozsni talozenju snijega, uglavnom su prekriveni salonitnim plocarna. Nekad su se u tu svrhu koristiIe ploce skriljevca Krovove pokrivene skriIjevcem mora papravljati strucnjak: place od skriljevca su neprikladne ne samo za nagib krova nego i za njegovu masu (45% 75 kg), te vam preporucarno da ne popravljate tu vrstu pokrova. Sa salonitorn. ako nagib krova nije pretjeran, maze raditi i popravljati ga svaki pocetnik. Salonitje rnaterijal kog rnozete naci u obliku ploca razticitih dimenzija, a izraden je od azbestnih vlakana i cementa. Ovaj materijal je prillcno savitljiv, vrlo lagan i otporan, a mozete ga rezati lako cak i rucnim pi lama. Salonitne place mogu biti ravne i valovite. Ravne mogu imati dimenzije pravokutnika ad 40-60em.

44

(tek prerezanom dijagonalom) paralelno s linijom strehe i ucvrstite pocincanirn cavlirna. dugim 30 mm za letve koje se nalaze ispod. Reske izmedu susjednih ploca, tzv. pocetn iea su 2-3 rnm. Radite preci zno da biste ploce savrseno poredali. Zatim pripremite isto toliko ploca kojima cete odrezati po jedan ugao za oko 7 ern. Predite na drugi red; prvu plocu stavite oko 5 cm iznad one u prvorn redu tako da se njezin odrezani kut slaze s linijorn strehe (slika 7. detalj B). Plocu ucvrstite samo jednim cavlorn na gornjem uglu (prema vrhu krova); drugu postavite kao i prvu tako da uglom dodiruje onu prvu. Nastavite slagati horizontalne redove. sdesna nalijevo, dok ne pokrijete cijeli krov. . Stare pioce trebat 6e prerezati po sredini da bi se mogle slofiti pri vrhu krova. I u tom slucaju na kraju se stavlja sloj cementnog morts koji ce biti leziste reda zljebnjaka iste boje kao i salonitne ploee. Danas se vee mogu kupiti ploce s dva odrezana vrha, koje znatno olaksavaju posao. U krajevima gdje irna mnogo vjetra ploce se osim za drvene dascice pricvrscuju i medusobnim zakivanjem u vise tocaka.

8 Kako izvaditi ostecenu plocu A: porno GU letve B i C podignite plocu DiE. Polugom F [detst] 1) izvucite ca vao. Pricvrstite novu plocu keo sto je prikazano na detalju 2. ostala. poduprite je drvenom dascicorn pri cernu mozste izvu6i cavao kojim je pricvrsceria razbijena ploca. Pod glavu cavla podmetnite polugu kojom se vade cavli i izvueite

Kako zamijeniti plocu
Ako se jedna iii vise salonitnih ploca razbije iii se pornicu sto za posljedicu irna prodiranje vode kroz krov. treba ih odmah zamijeniti. Posao bas i nije [ednostavan. jer je, kao sto srno vidjeli, svaka ploca pricvrscena cavlom. Kada pranadete ostecenu plocu zamijenite je na nacin kako je to prikazana na slici 8. Svaki put, kada je to mogu6e, najbolje je raditi tako da se razotkrije veci dio pokrova na krovu, iii na slijedeci nacin: specijalnom polugom podignite place polozene desno i lijevo iznad ostecene: dovoljno je podignuti ih jedan centimetar kako biste ih mogli malo zarotirati (oko cavia kojim je pricvrscena) i odmaknuti ad ostecene, Take ce se bridovi dviju spojenih ploca odvojiti. Sad lagano podignite gornju plocu (slika 9) i, da bi taka

gao
Cini Ii yam se to teskim, cavae rnozete prerezati iii presjeci dlijetom za metale. Jos je preostalo da adstranite ostscenu plccu i zamijenite je drugom jednakih dimenzija. Ako ste cavae prerezali. prije stavljanja nove ploce morate odstraniti kornadic cavla iz letviee za ko]i cete pricvrstiti ploeu. Da biste zakucali novi cavao morate malo zarotirati gornju plocu tako da rnozete dobro vidjeti rupicu na novoj ploci, Upotrijebite pocincani cavae. Nemojte ga zakueati do kraja da ne bi jako pritisnuo plocu (jer bi mogla puknuti), vee taka da izmedu glave cavla i ploce ostane mali razmak.

45

Ploce koje ste pomaknuli vratite na njihova mjesto pocev od qornje, Dascicu koja je drzala ploce pod ignite i maknite vrteci je taka da se njen donji brid poklopi s bridom ploca. Posao zavrsite slaganjem ploca u prvobitan polozaj, Ako je nagib krova blafi pa ploce prelaze jedna preko druge vise od 5 ern, plocu mozete zamijeniti samo pomo6u posebnog (pribora) alata koji morate podmetnuti pod plocu kako biste mogli izvuci cavae kojim je
pricvrscena,

svakom drugom slucaju pozovite strucnjaka-Iirnara, jertoje njegov posao, a ne krovopokrivacev.

Kako odvojiti limenu pokrovnu traku
Aka zelite zamijeniti ostecenu iii zardal u metalnu plocu morate najpri]e odvinuti prijevoje koji stite boone krajeve metalnih ploca ad prodiranja vode. U drzaci su od istog lima kao i krovne place. Presjek im je u obliku slova U, a rubovi zavrnuti van. Da se pokrov-

Pri zamjeni razbijene salonitne ploce uvijek provjerite stanje drvene konstrukcije krova npr. letve i ostale slojeve pokrova. Cesto puta se ispod letava nalazi krovna Ijepenka koja je savijena iii ispucana. Kada uklonite plocu, odrezite komad krovne Ijepenke u obliku pravokutnika (neka bude malo veci ad mjesta koje prekriva ta ploca) pa ga stavite pod place, pazeci da prekrije ostecenu krovnu Ijepenku; pricvrstite ga cavlichna za donje dascice.

Pokrov od limenih ploca
9

U krajevima gdje su padavine nosene Jakim vjetrorn, krovne se plohe pokrivaju pocincanim iii cincanirn limom. Pocincani lim je jeftini]i. Najcesce se primjenjuje lim debljine 0,55 do 0,6 mm. Jednostavno pokrivanje ravnim poclncarum limom izvodi S8 ka6 tzv., opsav ravne dascane opiate. Drugi je nacin rebrasto pokrivanje koje se takoder izraduje na dascano] oplati, ali se poprecno na daske pribijaju jos trapezne letve iii gredice, tj. gredice presjeka trapeze (3,5 x 3 x 4 em). Vrlo je vazno da se potkrovlje dobra prozracuje kako se za hladnag vremena ne bi javljala neugodna kondenzacija vi age. Odrzavan]e ovakvog krova sastoji se od kontroliranja prijevoja (spona) i zamjene ploca.lntervencija samovca na ovoj vrsti krova mora se cqraniciti na popravke manjih povrsina i to ne strmom nagibu krova. U

Ploce DiE treba rasiriti koliko je to moquee. Da biste to uCinil;'podignite malo uglove Hi I; podignite i plocu L. Say posao se odviie nad raskrivenim krovom.

10 Da biste skinuli limenu plocu L odvojite (otrgnite) i izvucite pokrovnu limenu treku C. ostobodivsi je od U drza{:a G. Limena traka je ponekad priiivrscene za letvicu V ciniienim zskoviceme. koje treba ukloniti.

46

na limena traka ne bi izvukla (ispala), za donju letvieu je pricvrscena jednim iii dvama cavlirna iii take da su krajevi savijeni u prijevoj. Klijestirna izvueite cavle kojima je pokrovna traka zabijena, ali pazite da je ne deformirate iii ne unistite. zatim je povucite nadolje u smjeru strehe. Nakon skidanja pokrovne ploce (slika 10) U-drzaci se moraju izvinuti prema gore kako bi se mogJa izvaditi ostecena lirnena ploca. 11 Da biste zam/jen/li plocu, skinite pokrovnu treku i prosirite kod U drieiie zavrnute krajeve G pomocu kf/jesta. Objema rukama povucite plocu L. slijedeCi nagib krovs dok je cijelu ne izvucete.

Kako zamijeniti

plocu

Nakon skidanja obiju pokrovnih ploca slijedi skidanje same ploce. Najprije odviiacem i hvataljkom (pineeta) malo odvrnite i prosirite krajeve U drzaca kako biste olaksali pornieanje ploce (slika 11). Od starog lima napravite kuku i njome uhvatite donji podvrnuti rub place koju cere zamijeniti i uspravite je toliko da je mozete odvojiti ad gornje place. Ostecenu plocu gurnite u smjeru vrha krova dok ne udari u stepenieu obloge. Umetnite pod brid gornje place drvenu dascicu. podignite prema gore i istodobno povucite prema dolje ostecenu ploeu. koja ce se oslobodena tereta gornje place laka izvuci, Provjerite odgovara Ii ploca koju ste odrezali kao uzorak, a zatim pripremite pravu plocu koju cete staviti na krov. Ona mora imati dva pregiba sa strane kako biste je mogli umetnuti uz U drzace. Gornjirub (dio) ploce mora biti zavrnut (slika 12) kako biste je mogli pricvrstiti za plocu iznad. Donji dio ploce ne mora biti potpuno zavrnut. davaljno je samo naznaciti pregib. Plocu utisnite medu U drzace. Ada biste to postigli marate podignuti i gornju plocu pornocu dvije poluge. Gurnite plocu dok ne asjetite da S8 zakacila. Provjerite da Ii je pravilno pricvrscena tako da je lagano povucete prema dolje. Sad rnozete dovrsiti savijanje na donjem bridu tako da se ploca rnoze pricvrstiti za drugu plocu: ponovno stegnite zavrnute krajeve vezica koji sluze za pricvrscivanje ploca, vratite U drzace na njihovo mjesto i ucvrstite kao sto je vee napisano.

12 Pripremite plocu L istog ob/ika kao one koju morete zamijeniti. Detetj 1 pokezuje jednu vrstu takv/h ptoce. Uvucite je na njeno mjesto; pri radu se posluiite iiekicem M. Stegnite krajeve U drlaca G i ponovna ih pricvrstite. Sad predite na gornji red; prije svega moramo reel da se po plasticnirn plocama ne moze hodati, tezinu tijela rasporedite na dvije daske koje ste namjestili na rogove i naknadna na ploce. U slucaju opisanog krova, dva do tri reda ploca vise je nego dovoljno da biste dosegli

zid ..

Vazno je da ploce u drugom redu budu dobro pncvrscene uz zidi da svi vijei budu tocno na svom mjestu. Na rogu kraj zida stavite vijke na udaljenosti 30~35 em. Prije postavljanja ploca jos treba urediti spo] izmedu zida i pokrova.

47

I

Nadstresnica za automobil

mora pakrivati povrsinu od 2,5 x 5,5-6m, a u najnizc] tockl biti visok 1,80 m. Prvo sto se treba uciniti jest urediti tlo na kom cete napraviti skioniste. zatim se pabrinite za mort, za temelje okomitih potpornja, za nasivu konstrukeiju i za krov.

Temelji
Odaberite najpristupacniju stranu kuce, na kojoj nema prozora i koja je po rnoqucnosti zasticena od prejakih vjetrova. Ako je teren na toj strani neravan, treba ga izravnati i prekriti bar krupnim sljunkorn iii, sto je bolje, izbetanirati betonsku kosuljicu debljine 10em. Prije svega, zabijanjem drvenih kocica u zemlju i razvlacenjem kanea uz njih oznacite dimenzije krova. Vrham pijuka iii nekim druqirn predmetom oznacite u zemlji opseg krovne konstrukeije. Na uglovima cetverokuta buducs garaze i na sredi ni straniee paralelne sa stra nicarna kuce, iskapajte rupe siroke i duboke 40-50 em. Pripremite pet kestenovih stupova presjeka 12 x 12 em ad kajih su tri duga 2,3-2,5 m, a dva 3,5 m. Stupove usadite okomita u iskopane rupe. Ova najduza stavite na krajeve uz zid postojece zgrade. Morate ih staviti potpuna okamita (pravjerite pomocu viska). Ucvrstite ih u tom polozaiu pornocu drvenih potporanja. U blizini pripremite betonsku smjesu od jednog dijela cementa i tri dijela pijeska te njame napunite rupe oko drvenih stupova. U betan utisnite male karnencice iii dielice apeke. Ostavite aka tjedan dana da beton ocvrsne, Pazite da ne pokisne (posebno u prvim satirna). a cuvajte ga i od prejakog sunca (pokrijte mokrim novinama), Aka posjedujete jelove stupee tada najprije izbetoni rajte 50 em visake betonske stupove na koje se pornocu kovanih papuca ad lima pricvrscu] u (nataknu) stupovi. Na taj naei n se izbjegava brzo truljenje drveta. Aka nemate gradu od kestenovog drva, a drugo drvo u direktnom 'dodiru sa beton-

..

S malo materijala i uz male izdatke mozete napraviti udobno »sktoniste« za svog Ijubimca na cetir! kotei».

U trenutku kad automobil pastaje sve skuplji, postaje sve vafnije kako ga zastitif od vremenskih nepagoda. Ako nemate qarazu, nemate ni mnogo moqucnosti, Zaprava, preostaje yam sama jed no - da automabil prekrijete eeradom (nepromocivim platnom). No, ako imate kornadic zemlje u blizini, najbolje rjesenje je napraviti natkriveno skloniste za automabil. Moze ga lako napraviti i svaki samavac uz male izdatke i za kratka vrijeme. To maze biti sama krov (otvoreno skloniste) iii prava qaraza sa zidovima i vratima. Potreban materijal, jelove grediee razlicitih dimenzija i pokrovne ploce od plastike iii azbesteementa, lako cete naci u prodavaonieama. Oprema za rad je vrlo oqranicena i bez sumnje se maze pronaci u svakoj samovskoj kutiji za alat. Krovovi mogu biti razliclt]: najjed nostavn iji je svakako onaj koj i se naslanja na vanjski zid kuce koji mu sluzi kao dobar oslonac i ujedna dio nasive konstrukeije. Opisat cerno upravo taj tip krova: krov odvojen od kucs rnoze se konstruirati na isti nacin. Za automabil prosjecne velicine krov

48

B

1 Monteie nosive konstrukcile krava: na stupave B ad kestenova drveta (uz zid) montirejte podroinicu C koju moiete sastaviti ad dva dije/a; na sredini /e poduprite rukom D; spojite metiusobno stupove Ai B klijestime FiG. Prii':vrstitestupove B za zid pomocu metalnih spona E (deta!j 1). Montirejte drugu podroinicu H na stupove A iN, pajai':ajte spojeve gredama (ruke) I (detalj 2). U6vrstite ragove (roienice) L ina njih pribijte letve iii gredice M.

49

..
skom smjestom tru ne, postolje stu pa izved ite ad celicmb papuca, sidrenih u temeljnu stopu.

Krov
Prekrijte ga valovitirn plocarna od poclncanag lima, salonita iii plastike. Plasticne ploce su cetiri puta laganije i lako se rezu (obicnorn pilom). Ove ploce u trgovini mozete kupiti u razlicitirn vel ici nama i bojam a. Da biste napravili siguran zaklon koji nece propustati vodu, poslusajte nekoliko jed nostavnih savjeta sto se tice rasporeda ploca koje cete staviti na grediee i prievrstiti ih vijeima. Spoj sa zidom kuce mora biti dobar da ne bi probijala voda. Posao pocinje bas

Jednostresna drvena konstrukcija
Na postavljene stupove stavljaju se grede 10 x 1 2 koje se zovu podroznice. Na vise stupove kraj zg rade polaze S8, kako je to na slici 1 prikazano, gornja podrolnica. Na sredini podroznicu treba »podbociti« drvenim potpornjem (ruka) pricvrscenirn za zid. MOlete je pricvrstiti za zid i pornocu metalnih spona (vidi stiku). S dvije gredice (klijesta) od 2,5 x 12 em u presjeku, duge koliko je sirok krov (u ovom slucaju 2,5 rn). spojitestupove koji se nalaze kraj zida i njima suprotne vanjske stupove. Ove dvije grede (ktijesta) moraju biti oolozene horizontalno i pribijene s vanjske strane stupa. Oba stupa kraj kuce pricvrstite za zid jednom iii sa dvije spone (slika 1 detalj 1). Sad stavite drugu podroznicu, ucvrstite je cavlima za nize stupove: nju (duga je 6 m) mozete napraviti od dviju jelovih greda presjeka 10 x 12 ern i duzine 3 rn. Spoj dviju dascica pojacajte dvjema letvieama sa strane. Vecu cvrstocu spoja s okomitim stupovima dobit cete ako spojeve pojacate tzv. rukama tako da ih koso zabijete izmedu podroznice i stupa (sl. 1 detalj 2). Vrijeme je da montirate rozenice krova. Radi se 0 tri grede 10 x 12 em u presjeku, duzi ne 3 m koje cere za krov sir ine 2,5 m pricvrstiti ooprecno iznad podroznice tako da dobijete jednostresni krov. Ucvrstite ih cavlirna. Krov pocinje poprimati svoj izgled; kao sto vid ite na slici 1 rozenice strse izvan donje podroznice da bi voda kapala daleko ad nosivih stupova. Jos pricvrstite tri iii cetiri grediee koje cete razmjestiti prema vrsti pokrova. Nosiva konstrukeija nadstresnice je gotova. Aka ste tocno slijedili nase upute, konstrukeija ce biti cvrsta i sigurna. Jos morate prekriti krov pokrovom: valovitim salonitnim plocarna.

2
U rupu A namjestite stup B; ucvrstite ga u okomitom poioieju provizomim potpomjime, zatim ispunite rupu betonom C. Provjerite okomitost viskom D.

3
Pricvrstite plocu E dui bride F, ne plocu E stavite otocu G i pricvrstite dui stranica H Ii L. Nastavile s ptocom M tako da je s dva vala (rebra) stavite na prethodnu ploiiu, priiivrstite je ltd.

50

zida. Zidarskim dlijetom i cekicern oko 15 em zbuke iznad prve letve ne pokaze opeka. Zicanom cetkom udubinu nastalu u zidu. Kasnije sve ocistite od prasine. Poskroplte -uzljebinu vodom. Tako ste napravili dobru podlogu za narnjestanje pokrova u spoj sa zidom i krovom. Prije no sto postavite place preporucljivo je eijelu drvenu konstrukeiju premazati lazurnim sredstvima s fungieidno-bakterieidnim djelovanjem kako bi se dulje sacuvala od djelovanja vlage kojoj je neminovno izlcrena iako je krov stiti. Trenutak je da postavite prve valovite ploce. Prvi red slazite ad strehe; radite zdesna nalijevo. Neka prva ploca strsi van aka 1 Oem ad letve. Slijedecu plocu stavite s dva rebra preko prve (slika 3) i taka dalje. Strs: Ii zadnja ploca pravise, tj. ima Ii previse istaka, odrezite gao To cete uciniti taka da je stavite izmedu dvije drvene dascice. Prepilite je po duljini rebra. Ovaj prvi red ploca pricvrstite samo za prvi rag. Elektricnom busilicorn iii rucno probusite place, ali uvijek na vrhu rebra tako da se rupiee slazu sa spojevima medu plocama, Da biste izb]egli vibriranje ploca od vjetra. prvi red ploca pricvrstite pocincanirn vijkom na svakih 30-35 em. Vijei se nabavljaju zajedno s valovitim plocarna.

od tog odbijte dok se ocistite pazljivo

4
ieko je neiiednostsvntie, postevljenje drvenih stupova direktno u bel Oil nije i nejbotie riesenje. bez obeirs IlB premaze za zestitu stupe od vlage. Zeto je preporucljivo stupove poste viti na jetlnostevne ceIlene stope usidrene u betonski temelj. kako to pokeeuje slika.

E

5
Ksko »prektepeti« ploce jednu preko druge E i M? Obiljeiite dva va/a ko]! prek/apaju drug a dva i rupe ne vrhovima rebre. Na deta/ju je vijek N s brivom O.

Vanjski zidovi
Nemojte se cuditi sto se u poglavlju posve6enom krovovirna govori i a zidovima. Kada se radi 0 krovovima kao sto je nas (upravo smo ga opisali) moquce je istim materijalom napraviti i zidove i taka bolje zastititi automobil od vremenskih nepogoda. U tom slucaju pocnite raditi odozdo, a kasnije predite na gornje redove, ako to zahtijevaju dimenzije konstrukeije. Krovna konstrukcija koju smo opisali zahtijeva pripremu kako bi se ploce mogle pricvrstiti. Kao prvo morate duz linije opsega nadstresnice, ukljucuju6i i ulaz, iskopati brazdu dubine 10-15 em. Na okomite stupove, horizontalno postavite letve (promjer 2,5x6cm); prvu u visini

6 Zemjene »ktesiimom« limenom opsevu na sudaru selonitnoq pokrova ; zida (5). !!/zotrek« (T) razvaljati po nerevnojpovrsini. Prije odstreoiti silikonski pepir. Suborn krpom (U) ill gumenim va/jkom istisnuti mjehurice. 51

..
terena, a ostale na razmaku oko 70 em (duljina ploca). Da biste dobili bolju cvrstocu mozda ce na straznjoj strani krovne struktu re (stra na nasu prot ulaw) trebati staviti jos jedan okomiti nosac (promjer 12 x 12 em) kojeg cete kao i ostale stu pave »zasaditi« u beto n i pricvrstiti za podroznice od krova. Sada rnozete poceti pricvrscivati prvi red ploca. Postavljajte ih tako da valovi rebra stoje okomito. Pocnite od ulaza, polozite plocu na dno iskopane brazde i pribijte za letve. Na razmaku od 4-5 rebara su rupice koje sluze za pricvrscivanje ploca vijcima. Kad pricvrscujete prvu plocu. nemojte staviti vijke duz brida s gornje lijeve strane. Nastavite (sdesna nalijevo) s drugom plocorn, tako da sa dva rebra prekrijete prvu I nju polofite u brazdu, tako da bude na isto] visini kao i prva; mazda cere morati jas mala kopati iii dodati malo zemlje iii ko]i kamencie. Kad vijcima pricvrscujete desni brid druge place pricvrstite i lijevi brid prve ploce. Nastavite tako duz straniea. Slijedi drugi red. Ako je konstrukcija niza ad stranice plcce. preklapite ih jedne preko drugih; taj »preklop« ne mora biti veei od 15-20cm. Vrlo cesto cete marati rezati ploce po mjeri; u tom slucaju slazite plocu po plocu, pokusa-

7

Iskopajte brazdu S dui linije opsega konstrukcije (nossce) T pricvrstite poprecne tetve-qredice U. Montirajte place Vi pricvrstite ih, umecuct jednu pad druqu. vijeima X. Visak place odreiite.
i za stupove

8

U zamjenu za salonitni pokrov nedstresice moiemo upotrijebiti evsl-trenspereotni pokrov. Laks; je ad sslonite. a format kupljenih ptoce osigurava laksi transport i rukovenje na gradilistu sa cvrstom belom. Fiksira se ZETA vijeima (kao setonit) 118 hrptu vala. 52

vaj ucl ag raniciti reza nje. Kada prievrstite donji rub drugog reda plcca. pricvrstit cete istodobno i gornji rub donjeg reda. Mozda ce yam se straznja strana konstrukcije, dio kraj vrata kao i zabat uclniti problematicnim. Medutim, vrlo je jednostavna izrezati place. Radite ovako: provizorno stavite prvu plocu koso na garnji rub, naslonite je na nagib (krova) tako da se slaze s rogavima. Oznacite i odrefite u skladu s nagibom pokrovnih ploca, Pricvrstits je Z8 donji red ploca (neka donjim svojim rubom prekriva gornji rub place ispod) i nastavite taka s ostalim plocama. Na isti nacin eete obloziti i zabat gdje se nalazi ulaz. Dobra je ostaviti pukotinu izrnedu zidova i krova (gore) kaka biste poboljsali kruzenje svjezeg zraka.

I

I I

I

,

J

,I
, J

Izolacija terase

njemu zadrzavaju velike kolicine vode i snijega. Prvi nedostatak uzrokuju ostecen]a obloge do kojih dolazi zbog vrucine i stalnog rastezanja materijala. Toplinski izolator lezi na tankom sloju cementnog rnorta. na izolaciju se opet stavlja beton za pad koji daje potreban lagani nagib. Na beton za pad se stavljaj u hid rai zolaeijski slojevi koji se sastoje od tri iii vise slojeva krovne ljepenke polozene u vruci namaz bitumena. Na hidroizolaeijske slojeve S8 polazu betonske ploce dimenzija 40-60 em kao zastitna obloga. lzrnedu ploca se astavlja reska slrine 1 em u koju se ulijeva bitumenska masa (bitumen + pijesak).

To je intervencija koju treba poduzeti na vrijeme keko bi se izbjeg/a ostecenje koj» mogu bit! uzrokom prodirsnjs v/age u prostorije koje se na/aze ispod terase.

1 Ova nscine (inaliziranja prohodnih krovnih tetesa: a) A - tlecna ploce konstrukcije; A 1 - parna brene: B - toplinsko-izolacijski sloj: C - slo] bitumenske Ijepenke: 0 - s/oj laganog betona u padu; E - hidroizolscije; F - eementni mort G - betonske iii tereco ploce: H - reske ispunjene bitumen om. b) A - tlscns ptoce konstrukcije u laganom padu; C - parna brana; 0- toplinsko -izotecijski sloi: E- hidroizolaeija; L - rabieirana i dilatirana cementna glazura.

Prema arhitektonskim i prakticnirn zahtjevima ponekad su krovovi napravljeni kao terase. Vee pri gradnji ovog tipa krova vodi se racuna 0 njegovoj izolaeiji. Tipicni nedostaei ovog krova su da prokisnjava ida se na

63

Laicke intervencije na ovom tipu obloge odnose se na izvedbu zastitne obl.oge ad betonskih ploca iii popunjavanje reski u kojima je vrucina rastalila bitumen. Kad je ostecenje velika (na veco] povrsini). jed nostavan popravak nije dovoljan; potrebno je popraviti i unutrasnje toplinsko-izolacijske obloge. Taj posao svakako prepustite strucnjaku.

Kako izolirati pukotine
Aka terasa s betonskom oblogom ispuca i odmah se ne popravi, tanke pukatine ce se brzo prosiriti. veda prod irati u obilnim kolicinama pri cernu vrucina i zima nadopunjuju to djelovanje pa cesto nastaju i ostecenja donjih izolacijskih slojeva, Pukotinu mozete popraviti jednostavno pornocu polimer-bitumenskog narnaza (npr. POLYAZBITOL Grrneca iz Zemuna). Pukotina nastaje uslijed toplinskog naprezanja u betonskorn sloju. Najprije je prosirite dovoljno da u nju rnozete nakapati bitumen.

Bitumen u reskarna izmedu ploca
To je najcesci ali i najjednostavniji slucaj, Aka je terasa izvedena pravilno, samo izlazenje bitumena iz meduprostora plocica nece prouzrociti prodiranje vade. Medutim, valja intervenirati na vrijeme jer ce u suprotnom put vodi biti slobodan. Sve radove na ovoj vrsti krova radite za lijepog i suhog vremena. No, dade Ii do neocekivanih neprilika svaki je trenutak pogodan za popravak. Zelite Ii popraviti terasu, radite ovako: od vrha stare turpije napravite struqac sa snaznorn i ostrorn kukom. Njime lstruzite bitumen izmedu plocica. Dok to radite otpatke bitumena pokupite u jednu vrscicu da ne biste zaprljali pod. Reske sad ispu nite bitu menom (smolom) kojeg rnozete kupiti u trgovini u limenkama. Danas u trgovinama ima i polirner-bltumenskih rnasa koje se mogu lijevati na hladno (nije potrebno taljenje) i obicnih biturnenskih masa koje je potrebno rastaliti grijanjem. Da biste ga ulijevali u zljebice upotrijebite staru kuhacu sa zljebicern iii jednostavno plosnatu limenku. Da se ne biste zaprljali navucite na ruke plasticne rukavice. Nakon pocetne nesigurnosti, posao ce napredovati. Bitumen nalijte taka da bude nekoliko milimetara ispod ravnine plocica. Aka se bitumen nije dobra skrutnuo ada ne biste uprljali pod, na plocice nalijepite, na stranama gdje su udubljenja, samoljepljive papirne vrpce. Ovaj posao maze trajati priliena dugo, dosadan je i sve u svemu prilicno skup.

2 Da biste promijeniti bitumen u resksme izmeau ptoce. zsvrnite vrh A stare turpije B i njime istruiite steri bitumen C. Lijevajte vruci bitumen iz limenke D u dobra ociscene reske.

r

3

Napuknuta betonske obloga papravlja se taka de se pukotine G prosire dlijetam H. Psitiivo ocistite rupe pomocu krutog kista iIi zicane cetke. Zatim paZljiva i poleko ulijte bitumen u
reske.

54

Urezujte tankim dlijetom tako da njime rnozete uci u dubinu. Radite sisternaticno kako ne biste predvidjeli koju pukotinu. Pukotine nakon prosirivanja mogu biti siroke 0,5-1 em. Tvrdim kistom iii bol]e usisacern za prasinu brizno uklonite sve nacistoce kako biste pripremili dobra »leziste« za polimer- bitumen. Kako cete izliti bitumen u pukoti ne, vee smo opisali; ne smij e biti rnjehurica zraka a razina mora biti nekoliko milimetara niza ad razine eementnih ploca terase. Ne radite na brzinu jer posao necete obaviti kvalitetno; najbolji trenutak za ovaj posao su rani jutarn]i sati kad su pukotine najsire (beton je stegnut). Ako su medutim pukotine duboke i siroke nije dovoljno da ih samo popunite polimer-bitumenom; mora! cete poduzeti nesto vise - popraviti cijelu terasu. Ako povrsina nije velika mozete to uciniti sami, u suprotnom se obratite strucnjaku.

4 Za ponovno ob/aganje, preko ociS6ene terase gradevinskim ces!jem (nazupcana /opatica) K razvucite bitumen. Srotsnu /jepenku J kao sto to prikazuje stika stavite na sredinu premezsnag dijela terase I rastegnite nogama te usput uk/onite eventualne mjehurice zraka.

Polaganje hidroizolacijskih slojeva na terase
Za dobru hidraizalaciju terase potrebna su najmanje dva sloja Ijepenke i tri reda bitumenske mase (smola). Pri kupnji materijala imajte na umu da su role Ijepenke siroke 1 m ida ce. kad ih stavite jednu preko druge na terasu. preklop iznositi oko 10 em. Bitumensku masu nalijte u sirini malo vise ad 1 m; prvi red mora biti na suprotnoj strani od ulaza na terasu. Odrezite traku Ijepenke (po duljini, koliko treba) i pocev ad sredine, rasirite (razrolajte) je na oba kraja (slika 4); izmedu dva smotuljka ostavite oko 1 m. Ljepenku polozite na bitumensku srnolu i hodajte po njo] sitnirn koraeima pazeci da pod Ijepenkom ne zaostanu rnjehurici zraka. Zatirn bitumenskom masorn prernazite dio terase za druqu traku; pri tome narnazlte rub ad 10 em prve trake jer ce je slijedeca traka prekrivati za 10 em. Taka nastavite prerna izlazu. Prije nego je zalijepite za smolu, posljednju traku krovne Ijepenke odrezite. takoder prema potrebi, kako bi lijepo legla na preostali prostor.

5 Slijedece slojeve stavite nakon sto ste bitumenskom masom premaza/i /jepenke A I B. Ljepenke C I D sloiite taka da prekrivaju spojeve Ijepenki A i B, Pogledajte na detalju redos/ljed Vratimo se prvoj traci I na nju nanesimo drugi sloj smale. Prva traka krovne Ijepenke mora u ovom slucaju biti siroka koliko i zadnja traka prvog sloja. Nastavimo raditi kao i prije, dok sve ne zavrsirno. Sad se nanosi zadnji sloj bitumenske mase iii srnoIe. Ako terasa nije prohodna, hidroizolacijske slojeve pospite krupnim sljunkorn: poprskajte vapnorn, ako je terasa prohodna, stavite betonske ploce na fini pijesak, ali izmedu njih ostavite reske koje cete ispuniti polimer-biturnenskirn namazom iii vrucorn bitumenskom rnasorn.

55

•I

Odvodnjavanje terase

Cest o predstavlja poteskocu, nerocito ako se oko terase naJaziparapetnizid. sto mozemo uciniti?

Svaka terasa, s malim nagibom, koji u nekim slucajevirna nije cak ni vidljiv prostim okom, mora irnati jedan iii vise efikasnih odvoda. Problema nece biti ako je ograda koja zasticuje bridove terase napravljena od metala; druqacije je ako je terasa okruzena para petom. Najcesce se dogada da su odvodi u zidovima na poqresnom mjestu u odnosu na naqib terase iii su premaleni da bi brzo propustali vodu. U oba slueaja veda ostaje na terasi i predstavlja opasnost za nju. Preostala voda se malo -po malo upija u konstrukeiju terase, a to je vrlo tesko usta noviti i popraviti. Poqledajmo razllclte slucajeve koje mozerno predociti,

I

1 Prije nego pocnete izvoditi odvod vode, namjestite mokru krpu A u kanal ilijeba. Zatim pticvrstite stari kisobran B kako bi zedrieo otpatke ibuke, uvucite u cijev D drie« C i nastavite raditi cekicem i dlijetom.

(Pre)star odvod
Odvodnja vode iz terasa sprijecena je cesto puta zbog nepravilrie lokaeije iii srnjestaja vodolovnog grla iii pak zbog preuske odvodne eijevi. Nekad je i razina povrsine zavrsnoq sloja terase previsoka iii preniska u odnosu na eijev, npr. nakon popravaka zastitnih slojeva terase. Dakle, valja pristupiti popravku odvodne eijevi. Posao je vrlo jednostavan, radi se 0 zarnjeni eijevi kroz koju prolazi voda. Prosirite rupu na donjem dijelu u kojoj se eijev nalazi, a zatim ponovno stavite novu eijev. Buduci da su terase u vecini slucajeva okrenute prema

uliei iii nekom javnom mjestu, valja raditi pazljivo kako otpaci zbuke ne bi nekoga ozlijedili. Jednostavan sistem zastite je upotreba starog kisobrana - otvorite ga i objesite na ogradu (sl. 1) tako da mu rub bude malo ispod odvoda. isprazn] ujte kisobran cesto da tezina materija la ne bi probi la platno. Dlijetorn i cekicem kopajte zid oko rupe, a zatim nastavite sve dublje i dublje ispod eijevi dok rupa nebude malo nize ad razine terase. Ako oelvod iz terase ide u zlijeb za vodu, a da se okomiti zljebovi ne bi zacepili otpacima zbuke, upotrijebite mokre krpe kako biste na oqranicenorn prostoru zadrza!l otpadne materijale (sl. 1). Kad ste probili zid oko odvodne eijevi, udarajte je cekicem dok ne izide iz lezista.

56

Dlijetom zavrsite prokopavanje prema dolje tako da napravite mali pad. Pazite da ulaz eijevi s unutrasnje strane terase ne bude u razini dna kanala zlijeba jer ce voda umjesto da izlazi - u laziti. Ako je prethodni odvod bio malen, sad rnozete iskoristiti priliku i ugraditi cjjev veceg prornjera. Uvucite cijev u rupu nakon sto ste u nju umetnuli jednu dascicu iii drzak merle: daska. osim sto sluzi za baratanje sa cijevi ornoqucuje i kontroliranje nagiba. Provizomo ucvrstite cijev komadima opeke; pripremite malo betona (jedan dio cementa, tri dijela pijeska) i poenite puniti rupu, Sjetite se da smocite zid, kako bi beton bolje »primio«. Cijev ispunite krpama kako se ne bi zacepila. Betonom punite zid sto je rnoquce dublje i pri tom se sluzite sipkorn i dijelovirna opeka. Dobra zagladite vanjski i unutrasnji izlaz: za unutrasnji je vrlo vazno pazljivo napraviti tzv. vodolovno grlo za odvod. Ako je grlo sarno malo nize ad razine poda nastat ce lijevak kojim ce otjecati sva voda. Danas se u trgovinama mogu kupiti odginalni slivniei sa zastitnim mrezicama. To je vrlo vamo. narocito za onaga tko na terasiima mnogo biljaka: listovi mogu zacepiti ne samo odvod terase nego i zljebove. Ako se odvod nalazi na poqresnorn mjestu u odnosu na nagib terase. gresku ispravite taka da na najpovoljnijem mjestu napravite novi odvod. To mozete uciniti i na ogradi ako tamo gdje se nalazi izabrana tocka postoji zlijeb iii direktno na tlu. U zadnjem slucaju cijev mora strsati ad ograde bar 15cm kako se voda ne bi slijevala niz vanjske zidove ku6e. U slucaju da nema zlijeba, a nemogu6e je napraviti direktan odvod, napravite mali unutrasnji kanal sa zeljenim padom.

5-6 ern. kako biste mogli spojiti sredists, mjestagdje se nalazi lokva s najblizirn odvodom. lskopajte kanalic ad lokve prerna odvodu sam a u vanjskoj oblozi terase i pri tom ne dirajte izolaeijske slojeve. Duz crte ureztte plocice Ili betonsku oblogu ostrirn dlijetorn iii bolje kutnom brusilicom s brusnom plocorn, Dlijetom odvojite (otrgnite) dijelove plocica lzrnedu crte i ograde, pri tom nastojte ne micati ostale dijelove plocica. Iz brazde otrgnite ostatke morta ali nemojte ostetiti donje slojeve. Ravnom daskom i libelom (sl. 2) provjerite pad prerna odvodu. Srnocite kanal. pokrijte ga betonom (1 dio cementa, 3 dijela pijeska) i istom dascicorn ga poravnajte tako da dobijete kanalic zeljenog nagiba. Zidarskom zlicorn oblikujte i odozgo pospite cementom.

2 Povo/jan naglb prema odvodu odredite pomocu descice i libe/e. Kopajte dui ograde B kanal C, ponovno provjerite pad. Pomaknite odvod preme do/je, da bude nile (deta!j 2).

Izrada odvodnog kanalica na terasi
Lokva kisnice koja ne moze oticati proteze se (u ovom slucaju) dui ograde i nalazi blize iii dalje od odvoda. Na podu nacrtajte debe10molovkom crtu paralelnu s ogradom, a na

L _-__ _

-_-_--~s-.

I I

57

imeni

z jebovi

Predstavljaju sistem »kenele« za odvod kisnice sa krova. Kako ih treba odrisveti?

Kisa koja pada po krovovima skuplja se na razlicite nacine, a najcesce u visecim zljebovima i cijevima od pocincanoq iii bakrenog lima, il i od p lastike koji se vide na skoro svi m zgradama. Medutim, koriste se i tzv. natkrovni iii lezeciHjebovi koji su ugradeni na strehi tako da se uopce ne zapazaju. Ti se zljebovi obicno nalaze na visekatnirn zgradama. Osnovni elementi koji sacinjavaju odvodni sistem kisnice su slijedeci: prije svega se zljebovi (zovu se potkrovni iii viseci zljebovi) u trgovini mogu naci u velicinarna od 3,2 iii 1 m s dijelovima za spajanje, »koljenirna« i zatvorenim krajevirna. Izmedu su specijalni zljebovi s rupama za odvod i spajanje s okomitim cijevlrna. Zljebovi su za strehu pricvrsceni kukama, koje se pricvrscuju za roznics krova i moraju se pravilno rasporediti.

Zlijeb mora biti pravilno postavljen u odnosu na prvi red crijepa; ako krov ima mali nagib mora biti za 4 do 5 em izbocen, iii ako . je krov kos samo 1 iii 2 em u odnosu na hori:ontalni zlijeb. U prvom slucaju se zeli izbjeCI da voda ne zavrsi ispod zlijeba, a u drugom da ne bi prskala van. Ostali elementi za odvodnju vode su: limene odvodne eijevi te obruci za njihova pricvrscivanje na zid, zatim koljena i ispusti. Kad zelite da se veda iz vise kanala (cijevi) slijeva u jednu okomitu cijev. postavite jedan vodokotlic koji ce skupljati vodu. Cijevi mogu voditi vodu direktno u kanalizaciju iii ih rnozete upotpuniti posebnim kosim koljenima. Kada radite na odvodnim cijevima, najbolje je upotrijebiti skele; ako upotrebljavate Ijestve, morateih bez daljnjega sigurno ucvrstiti kako biste sprijecili nezgode. 1 Razfieiti dijefovi koji su potrebni za odvodnju kisnice: A ilijeb koj; se prievrscuje za strehu, moie biti raz/ieitog oblika i veticine; 8 osta/i element! za odvodnju vade su: limene odvodne cijevi te obruci za njibovo pricvrscivsn]e na zid, zattm ko/jena i ispusti; C koljena Hijeba; 0 z~tva[eni diielo_~iitijebs: E nastavak za priljucente odvodne cuevt; F kuke; G obiiino trodljelno kotjeno: H cijev; I obruii; L sabimi lijevak; M ispust, N odvod za kanalizaci/u.

58

Odrzavanje
Odriavanje zljebova za odvodnju nije toliko bitno zbog cestih kisa (ako stanujete u takvom kraju) koliko zbog vjetrova i visokih biljaka u blizini kuce. Oluei su obicno dugotrajni, narocito plasticni: ipak na podrucjima koja su bogata vegetaeijom i gdje ima velikih nanosa snijega, prijeko je potrebno kontrolirati cistocu horizontalnlh zljebova, najmanje jednom godisnje, prije dolaska ruzn09 vrernena, Vjetar i vegetacija uzrokuju zaceptjenje. a posljedice su prasina. zemlja i lisce u cijevima; snijeg rnoze prouzrocititeze stetei pomicanje cijevi. Pri ciscenju zlijeba pocnite odozgo prerna dolje i usput kontrolirajte sve dijelove, spojeve i kuke za pncvrscivan]e i postepeno uklanjajte necistoce. Prije nego pocnete raditi, stavite pod odvodnu cijev kantu (sl. 2). Ako je cijev direktno povezana na zajednicki odvodni sistem, bilo bi dobro rastaviti krajnji dio. Pocnlts od zlijeba pod strehom. Pripremite kornadic sperploce iii plastike istog profile kao i .zlijeb, kojim cete odstraniti otpatke i baciti ih u vjedro. Pazite da ne odu u odvodne cijevi; dovoljno je da pri]e zatvorite spojeve nekakvim krpama. Tako ocistite cijeli kanal, Sjetite se da ako radite na ljestvarna, koje uvijek morate skupljati i pornicati, riskirate neku nesrecu, Za ciscenje okomitih cijevi, ako nisu savinute, mozete u potrijebiti sta p na ciji jedan kraj prlcvrstite statu krpu tako da bude malo manjeg promjera od cijevi. Ako se radi 0 koljenima iii yam ne pode za rukom da izvadite sve necistoce, rastavita cijev. Cijev se rnoze odcepiti tako da se zalijeva iii ulijeva voda u nju sluzec.i se pri tom i staporn i pornicucl ga u smjeru suprotnorn protoku vode ..Krpom ocistits spoj evei koljena cijevi, odstra nite naslage blata i rdu, Kada ponovno montirate sve cijevi i dobra ih medusobno spojite, provjerite jeste li sve dobra uradili tako da u oluk izlijete vjedra vode. Zbog preteznoq lemljenja cijevi i iljebova prilikom rastavljanja i sastavljanja najprakticnije je pozvati limara za taj posao, ako nisrno ovladali tehnikom lemljenja. Na gornjem ulazu u cijev rnozete postaviti zastitnu zicanu rnrezicu, da je lisce i drugi

.2 Kad cistite zlijeb stavite vjedro A na ispust B da se tie bi zacepI!a rupa C.' Od plastike neprevite praff/lrani iistruga(;{(D za odstrenjivente otpadeka E. Radite u rukevicsms.

3 Ksko otcepiti cijev kroz koju ne otjece voda? Odstranite vece otpstke, a cijev ocistite stepom na ko/! ste pr!cvrstili krpu G iIimetalnom sipkom Hi onde ze/ijte vodom. Zstim pail/iva ponovno postevite cijev na mjesto. otpaci ne bi zacepili. Zice rnozete naci u trgovini ali ih lako rnozeta napraviti i sarni od nekoliko poclncanih zica. Lisee koje pada u oluk rnoze zacepiti odvod, pa je jednostavnije postaviti rnreficu koja ce ga zadrzati. Sve poslove obavljajte u rukavicarna da ne biste ozlijedili ruke.

I I

,

Isk.rivljeni zlijeb
S vremenom se zlijeb i kuke koje ga drie mogu iskriviti. To se dogacfa u krajevima gdje su cesta gomilanja snijsqa na tim mjestima, Zlijeb, da bi mogao vrsiti svoju

59

r
funkciju, mora imati minimalan pravilan nagib (0,5-1 %), prema odvodnoj cijevi. Aka se jedan dio cijevi savine, u njoj se formira udubljenje u korn se talofi voda, lisce i necistoce dok ne dade do curenja. U tom slucaju je vrlo vazno intervenirati na vrijeme. Ako je zlijeb pod strehom lagano savijen, nakon sto ste ga ocistili, ispravite ga, a ako je potrebno, umetn ite i dopu nske kuke tj, drzaceo Da biste provjerili pad prerna izlazu, zavefite na jedan kra] zlijeba tanku i snaznu uzieu. Nategnite uzieu na suprotnu stranu eijevi i libelom kontrolirajte pad. Kako biste umetnuli dopunsku kuku, potrebno je podiqnuti i pomaknuti nekoliko crijepova, vodeci racuna 0 nosivoj konstrukeiji koja se nalazi ispod nj ih. Crij epove stavite pokraj otvorenog mjesta. Umetnite kuku pod eijev taka da se kraj kuke pornocu koje se pricvrscuje. nalazi iznad raga krova. Postavite kuku tako da zlijeb ne nadvisuje krov. Kuku pricvrstite za rog krova cavlirna in vijeima. Ako kuka nije od pocincanoq zeljeza, premazite je nekim srsdstvom protiv rde. Pornocu zice i libele provjerite da Ii je kanal dobio zeljeni pad, u suprotnorn slucaju gurnite jednu iii vise kuka gore iii dolje, dok ne postignete zeljeni rezultat. Pazite: ovo pomicanje je vazno i ne smije biti vece od 1,5em, inace ce biti doveden u pitanje polozaj razlicitih spojeva kanala i odvodnih cijevi. Kada popravite eventualno i cijev, preporucljivo je provjeriti tocriost izrade lijevanjem vjedra vode u zlijeb na suprotnoj strani od one gdje se nalazi odvodna cijev. Ako se zbog deformacije pocnu razdvajati dva susjedna spoja zlijeba iii cijevi, potrebno je ponovno uGvrstiti spojeve npr. lemljenjem. Ovaj posao je nesto jednostavniji na plasticnim zljebovima, jer ih ne treba lemiti kao pocincane. Ako se radi 0 plastlcnorn zlijebu, krajeve kanala odvrnite kako biste mogli ocistiti spoj krporn narnocenorn u alkohol. Krajeve koji se spajaju prernazite dobrim Ijepilom za plastiku i spojite oba dijela. iii izmijenite brtvila na spojevima cijevi. Zlijeb od pocincanoq lima, nakon sto adstranite svu necistocu. ocistite brusnim papirorn oko spojeva. Zatim ta rnjesta prernazite specijalnom smjesom solne kiseline i cinka. Zatim povrsinu koju cete lemiti istrIjajte kalafonijem. Lemljenje cete obaviti bakrenirn zaracern ugrijanim na plamen u. Danas na trzistu pastoje razticit: tipovi zaraca za lemljenje (letkol). Pri lemljenju dobra zagrijte oba dijela zlijeba koja cete spajati. Na oba kraja nakapajte leguru kositra i olova za lemljenje tako da dobijete potpuno glatku traku. Ostavite nekoliko minuta da se ohladi prije nego nastavite raditi druge poslove na zlijebu. Neki plasticni zlijebovi s valovitim uzljebljenjern umjesto da ih drie kuke klasicncq tipa, svojim gornjim bridovima su obieseni na pravokutne, za to posebno profilirane petlje.

4 Ako je Z/ijeb pod strehom iskrivljen, neteqnite uzicu P izmec1u Q j R. provjerile tibelom je Ii uzica nagnuta prema odvodu S. Ako je deformacija Zlijeba ogranieena na jednom mjestu povucite uvis kuku T dok ne ispravite kanal.

,
5 Ako je kuka T ostecen», zsmiienite je. Pomaknite nekoliko crijepova i odvijte vijke kojima je kuka oriiivricene. Skinite steri dio kuke C i stavite no vi. Ne morale skidati cijev.

60

U slucaju da je kanal, bez obzira od kog materijala je napravljen, jako deformiran, nemojte ga ispravljati, vee ga jednostavno zamijenite. Isto vrijedi [ aka pad kanala nije debar. u tom slucaju 'skinlte cijevispod strehe i stavite novu a djelornicno i advodnu eijev.

Oblici potkrovnih zljebova

natkrovnih

Potrebno je naznaciti i koje su osnovns razlike izmedu patkrovnih (visecih) i natkrovnih (Iezecih) zljebova. Na crtezu A i B prjkazana su dva tipa potkrovnih, okruqlih poeincanih zljebova koje mozerno kupiti u sastavnim elementima gotovo u svim prodavaan icama metal ne galanterije u J uqoslaviji. Zlijeb A sastoji se od: 1. polukruzne kuke od plosnog zeljeza: 2. segmenta polukruznoq pocincanoq 2:lijeba s vee oblikovanim vanjskim (okrugUm) i unutarnjim (povijenim) ojacanim bridovima; 3. dvaju elasticnih limenih zalistaka, zakovieama fiksiranih na obje strane povijenag dijela kuke, koj i pricvrseuje zl ljeb i sprecavaju ga da se »koritasto« okrece, Pravilnom postavom, visinska razlika unutarnjeg i vanjskog ruba zlijeba mora biti 2-4cm. Horizontalni pad zlijeba (0,5-1 %) postize se razlicitim ovjesenjern kuke. Nije naodmet napomenuti da se kuke ku puj u po redoslijedu postave: prva s najkracim ovjese-njem .... zadnja s naiduzirn. Ako izaberete B varijantu Zlijeba izbjeci 6ete postavu i montazu zalistaka (elasticna pera na kukarna). koja pri koristenju u pravilu prvi rdaju, te predstavljaju veliki problem za odrzavanje zljebnjaka. Odlucirno Ii S8 za B tip zljebnjaka, tada treba nabaviti: 1. Kuke od plasnatog zeljeza s izvijenirn vrhorn. U ovorn slucaju montirarno ih na bocne stranice roznica Na taj nacin nema zabune pri kupnji kuka jer su sve jednako skrojene, te sarno razlicitorn vi61

r
sinskom postavom na roznici postizerno pad zlijeba. Osim toga, ove kuke lakse montiramo i demontiramo. 2. Segment polukruznog pocincanoq zlijeba s vee oblikovanim bridovima. 3. Rubni lim. Kod oba nac ina treba postaviti horizontalni zljebnjak tako da je unutarnji rub visi 3-4 cm od va njskog radi otjecanja vode iz prepunog zuebnjaka od strehe, a ne prerna njoj. U krajevima gdje se grade obiteljske kuce bez istaknutih streha, upotrebljavaju se iskljucivo lezeci , natkrovni zljebnjaci. Danas se oni primjenj uju i na gradnjama s istaknutim strehama iz estetskih razloqa, jer je natkrovni zlijeb manje uocljiv detalj krovne plohe. Potkrovni i natkrovni zlijeb mozerno promatrati u dvije osnovne varijante: a - zlijeb s ru bnim limom strehe b - bez rubnog lima strehe Slike C i D pril<azuju osnovne karakteristike natkrovnih zljebova. U oba su slucaja kuke od plosnatog zeljeza sarno djelornicno polukruzne ina sebi imaju fiksirano sarno po jedno elasticno pero (zalistak). Gornji dio kuke ucvrscu]e se na roznicu. Segment horizontalnog zljebnjaka jednakog je profila kao i kuka. na vanjskom rubu fiksira se zalisl<om, a na unutarnjem pornocu limene kvacice za podlogu. Radi zastlte zavrsnoq ruba krovne plohe postavlja se rubni lim (C) iii dva reda crijepa (D). jila od zida preporucuju se plasticn] iii meta 1ni obruci koji se mogu regulirati zatvaranjem pornocu zapinjaca. Odmaknite cijev koliko je dovoljno da rnozete napraviti rupu u zidu za pricvrscivanje (obicno 10 do 12 mm); stavite umetak i pricvrstite qa i steqnits vijkom. Postavite cijev sasvim okomito, regulirajte polozaj obruca tako da, kad je zatvoren. ne steze prejako cijev i da nije presirok, zatim pricvrstite cijev.

Kako postaviti

novi zlijeb

Jugoslavensko trziste nudi gotove, »skrojens« pocincane i bakrene zljebove (okrugle i, one trazenije. sanducastoq profila), u segmentima od 1 do vise rnetara. sa vee torrniranirn okruglim ojacanjima na rubovima. Ovako oblikovane dijelove treba na qradilistu sarno medusobno lemiti, kako bismo form irali horizontalni zlijeb. Nasi proizvodaci nude i ostale dijelove horizontalnog sistema, a to su: kuke od plosnog zeljeza (raznih profila) sa fiksiranim perima za ukrutu zljebova. U proizvodnji vertikalnih odvodnih cijevi otislo se korak dalje, tako da nalazimo uz pocincane i bakrene odvodne vertikalne 7 Vertikalne odvodne cijevi uevrSGuju se na zld obujrniceme koje obuhvscefu cijev uvijek ispod mensete. Obujmice se proizvode u reznim obticime. a promjerom su vee prilagodene pojedinim sistemima oluke. Priteiu se vljeima IIiumetenjem posebnih osiqureiie.

Kal<o ucvrstiti

odvodnu cijev

Odvodna cijev moze biti izvan iii unutar zida, iii pak komibinirano. Vanjske cijevi su bez sumnje prakticnije, buduci da su, bilo da se radi 0 osteeenjima iii uobicajenorn odrzavanju, dostupne pa se maze brzo intervenirati i nema problematicnog propustania vode koje je tssko utvrditi. Vanjska cijev mora biti pricvrscena na zid bar jednom na svakom segmentu, a pravilan polozaj dvodijelnog obruca je tocno ispod naglavka. Nacini pricvrscivanja mogu biti rszticiti. Za ponovno pricvrscivanje cijevi koja se odvo62

J

eijevi (okrugle iii cetvrtastog profila) jos i plasticne (npr. OI(ITEN) sa samo djelomicno rijesenim sistemom pricvrSCivanja. Spajanjem ravnih dijelova eijevi sa »koljenirna« raznih kutova, mozemo oblikovati neophodne »Iabudje vratove« iii pak ispuste vertikalnih odvodnih eijevi na teren. Sistem bi bio kompletan kad bismo i ostale dijelove mogli izraditi istim materijalom. Ali za obujmiee moramo se jos raspitivati u prodavaonieama zeljezne robe. Siguran i miran rad omogucit ce yam metalna skela (mozets je i pozajmiti); ako koristite Ijestve, posao ce biti tezi i sporiji, Ljestve svakako morate privezati da se ne bi poskliznule. Kada skinete stari oluk, podijelite posao na tl'i dijela: obiljezavanje smjera olu ka i ucvrscivanje lezista, posta vljanje zlijeba i provjeravanje rada odvoda. Sve tri faze rada posebno provjerite. Ako zamjenjujete stari dotrajali zlijeb od poeincanog lima, koristite se polozajsm i izrnjerenom duljinom starih zeljeznih kuka, kako biste pravilno polozill novi zlijeb i odredili njegov pad. Pretpostavljarno da kupujete gotove proizvode i sami ih lemite i montirate. Novina u rjesavanju sistema odvodnje kisniee sa krova rnozs biti nova vertikalna »okitenska« eijev.

Pricvrs6ivanje plasticnih vertlkaln ih cijevi
PIVO treba spojiti zlijeb pod strehom i odvodne eijevi. U potrijebite komad stare eijevi koji ste prije skinuli sa starog zlijeba, odredite (izmjerite) duljinu cijevi oornocu koje cete sastaviti koljena; mjeru prenesite na plasticnu eijev pocevsi ad naglavka zgloba za spajanje.

8 Odreiite cijev A (detalj 1) is obje strane premazite Ijepilom ko/jena B i C (detalj 2 i 3). Pricvrstite za zid prvu ciiev D s obrucem G (detalj 4). Nastavite raditi prema dol/e. Odreiite pos/jednji element cijevi po mjeri (detaii 5), priiivrstite ko/feno ispusta H obrucem G, iIi tako da cijev direktno uvedete u kanalizaci/sku mreiu (detalj
6).

63

.•
Malam nazubljenom pilieom otpilite suvisan dio i zagladite glatkim brusnim papirom. Zatim uzmite dva koljena; prvo, koje cerno odsad nazivati gornjim, morate uqlacati brusnim papirom na vanjskoj povrsini gdje nema naglavka za spajanje; drugo, donje koljeno, prernazite s unutrasn]e strane ljepi10m. Tako pripremljene krajeve eijevi i prikljucaka prernezite Ijepilom, spojite oba koIjena za eijev tako da budu u istoj ravnini, pogledajte kroz eijev duz spoja. Kad se Ijepilo osusi, nastavite posao. Okrugli gumeni obruci mogu biti zamjena Ijepil u kojirn spajamo elemente. Cijeli sistem zljebnjaka postaje gibljiv i ne puea pri rastezanju odnosno stezanj u. Kad se Ijepilo osusi. nastavite posao. Umetnite gornje koljeno u rupu za odvod koja se nalazi na zlij ebu pod strehom i primaknite donje koljeno zidu duz kog ce se spustati odvodna eijev. Olovkom naznacite na zidu visinu do koje doseze kraj donjeg koljena. Razdvojite spoj od vodoravnog zlijeba, na zidu oznacite polozaj prvog obruca za eijevi. Elektricnorn busilicorn i svrdlorn promjera 12 mm izbusite potrebnu rupu. Ako naidete na velik otpor predlazerno da posao obavite u dvije faze: najprije upotrijebite svrdlo promjera 5-6 mm. a zatirn one od 12mm. Pricvrstite dobro piasticnl umetak za pricvrscivanje obruca. Requlirajte obruc prema promjeru eijevi i pricvrstite prvu eijev; obujmiea mora biti odmah ispod naglavka. Ponovno uzmite sve elemente za spajanje i umetnite gornje koljeno u rupu za odvod (u zlijebu). Iskoristite elasticnost plasticnih eijevi, stisnite donie koljeno (spoja) unutar naglavka eijevi koju ste vee pricvrstili za zid, bilo da se radi 0 spoju za zlijeb iii 0 cijevi, nemojte ih lijepiti. Libelom iii viskom kontrolirajte okomitast prve cijevi, a na zidu oznacitc sredinu cijevi. Isto kao i prije, u toj tccki cere pricvrstiti drugi obruc. Budu6i da je eijev vee tu, da biste dobro izbusili rupe za obruc, morat cete je polako pomaknuti u stranu. Sad definitivno ucvrstite prvu eijev nakon sto ste provjerili da se spoj sa zljebom nije pornaknuo. Obruce montirajte na svaku eijev, jedan odmah ispod naglavka, a drugi na sredini. Cijev mora stajati okomito. Ako je posljednji element predug, da biste ga po mjeri odrezali, pomaknite ga prema gore uza zid tako da donji kraj bude na zeljenoj visini. Obiljezite koliko treba odrezati. obrezite visak eijevi, a eventualne neravnine izglacajtB brusnim papirom. Uglavite naglavak zadnje eijevi u koljeno i pricvrstite ga ispod naglavka obruca. U ovorn slucaju nije potreban srednji obruc, zadnjim se ucvrs6uje izljev koji vodi u kanalizaeiju. Zadnji obruc mora biti postavljen odmah pod naglavak koljena. Aka izljev direktno ulazi u reviziono okno, da biste cijev odrezali po mjeri, donji kraj umetnite u rupu za odvod i primaknuvsi naglavak gornjoj cijevi, oznaCite koliko treba odrezati. lzvucite cijev i odrezite visak. Cijevi dva (otvorene) zadnja obruca stavite u reviziono okno da biste ucvrstili gornju cijev na naglavku zadnjeg elementa. U toj tocki pritegnite obruc i zatvorite reske eementn irn mortom oko eijevi koja vodi u reviziono okno.

«'

.'
).

DIMENZIONIRANlE VERTIKALNIH ODVODA ZA OBORINSKU VOOU, IZRADENIH 00 LIMA DEBLlINE 0,6 DO 1 mm Slivna povrsjna m' Balkoni i lode Krovovi do 6 I{rovovi do 50 Krovovi do 150 Krovovi do 250 Krovovi do 400 Promjer odvodne cijevi u mm minimum

Poprecnl
presjek em'

50 50

20 20
36

f

70 100
125 150

80 120 175

Opsav dimnjaka
Pri krojenju lima za opsav dimnjaka bitno je pratiti padove i najkra6e odvodenje kisnice. Gledajuci sistern pad a krova gornja strana i boone straniee limenog opsava pcdvlace se pod pokrov, dok j8 donja straniea postavljena na krovni pokrivac, Gornja

Ako je povrslna krova veea od 400 m' treba uvrsti1i nove ver1ikalne odvode odgovarajucih profila. Ver1ikalni odvodi odreduju se prema duljini ilijeba. Za svakih 15 m duljine zlijeba treba u pravilu predvidjeti [edan ve.rtikalni odvod.

64

.1

straniea mora biti krojena ad jedne limene trake, bez horizontalni h prijevoja (nabora). Spoj garnje i bocnih straniea mora biti takav da gornji dio pnjevoja lima pokriva donji. Limene vertikale oko dimnjaka moraju forrnirati visoku manzetu (20-30 em) iznad linije krova i slijediti pad krova. Zavrsni spoj (Iimeni nabor poput okapnice) mora biti »uquran« u slie tijela zida dimnjaka. kako bi S8 sprijecilo prokisnjavanje na tom najkriticnijem rnjestu opsava i trnovima pricvrscenim na zid radi trganja u naletu vjetra. Svi prijelazi lima iz vertikale u horizontalu u pravilu se rjesavaju u tri odvojena dijela, koji S8 u naborima (prijevojirna) dodiruju i dozvoljavaju nesmetani rad razlicitih materijala i ne pueaju (princip dilataeije). Danas je klasican nacin krojenja opsava nesto jednostavniji, jer se sudari ploha uglavnom »brtve« trajnoplasticnirn iii trajnoelasticnlm kitovima.
10

Za siguran rad sa iljebovime preporucemo da se posluiite malom pokretnom skelom A koju moiete iznajmiti. Montireite umecuci jedan u drugi rezltcite elemente B (detsl] 1) I ogradu C (detalj 2). Baze mogu bit; na kotecicim« E (detal/3) Iii na podlogama F s vijcims (detalj 4).

65

imnjaci

Moguce intervencije su popravci i pobolisenje propuha.

njak vrati Ii u pnjasnje stanje, odstran ite razbijene kana Iice siekacem. Odstra nite sve otpatkezbuke. dobro smocite dimnjak i spoj oko njega, pa uokolo ad cementnog marta napravite homage no leziste za kanalice, nagnuto prema krovu. Prve kanalice slozite na donju stranu dimnjaka, s jedne strane napravite laqani pad, zatim stavite uz dimnjak kanalice s istim padom kao krov i s donjim krajevima koji nadvisuju kanalice pricvrscene na nizu stranu. Najzad slozite zljebnjake na najvisu stranu, drzeci se istih kriterija. Limeni opsav mozete izvesti na

Aka dimnjak ne vuce dobro treba ispitati zbog cega, a otvor kaji vise ne upotrebljavate zatvoriti kako biste sprijecili nepotreban gubitak topline.

Osteceni dimnjak
.Jako nevrijeme iii jednostavno raspadanje opeka maze biti uzrok ostecenia iii cak rusenja dimnjaka. Da biste ga vratil i u prijasnje stan]e, rnorate paziti _da sl uzi svrsi [ da opet bude dobra izveden opsav uz proboj dirnnjaka kroz krovne plohe.lma razlicitih vrsta dimnjaka, na starijim kucarna su ad opeka,a na novijim od pretabriciranih opeka i cijevi. Papravak se sastoj i. prije svega u provjeravanju stanja dimnjaka u pogledu cvrstoce opeka. Aka je dimnjak od apeka, tada treba ski.dati crijep iii kanalice koji pokrivaju dio gdje je dimnjak probijao krovnu plohu i provjeriti da J i je dobra pricvrscen mortam. Na starim kucama ovaj tip »opsava« je ad morta, a na novijim od lima. Ostrom cetkorn ostruzite cad, cekicem i dlijetom razbijte mort ako je napuknut te pazljivo kistom ocistite svu praslnu, Obilno smocite spa] i postavite kanalice na cementni mort (1 dio cementa, 3 dijela pijeska). Ovi zljebniaci -kana Iice, postavljeni medusobno kako smo vidjeli u poglavlju 0 krovovima, rnoraju biti nagnuti u istom smjeru kaoi brid (sastavak na krovu. slika 2). Da biste dim-

1 Provjerite izgled konstrukci]e dimnjaka A i nerocito posvetite painju grfu dimnjak.a B. Odstrenite kapu dimnjaka C i mortom D poprevite grlo dimnjaka.

2 Kako izbjeciprodirsnie vade uz dimnjak? Kao ptivretneno rfesenje moie vam posluiiti izotrak - semotjepliive bitumenska traka (Urine 5, 7 i t Ocm) koju po/aiemo u uvalu dimnjaka ispod po krovnih ploi», a uz osta/e stranice na pokrov.

66

ovim dimnjacima pocincanirn limorn, ucvrscsnirn za zbuku dimnjaka, ali taj posao zahtijeva malo vise iskustva i opreme pa je najbolje zatreziti pornoc strucnjaka,

Dimnjak bez propuha
Dva su preduvjeta za debar propuh dimnjaka: razlika visine dimnjaka izmedu lozista i grla dimnjaka i polozaj dimnjaka prema zgradi i okalici. Prvi od ova dva uvjeta, povezan s projektom kuce, predvida razliku u visini najmanje 5 metara; ako je manja maze se popraviti podizanjem dimnjaka, sto je cesto nernoquce zbag estetskih razloga iii zbog stabilnosti dimnjaka. Drugi uvjet dobrag propuha je povoljan srnjesta] dimnjaka na krovistu. Visina grla dimnjaka mora biti 30 em iznad sljemena krova, odnosno. ukoliko je dirnnjak udaljen ad sljernena, grlo mora biti minimum 1 m iznad krova mjereno okomito na povrsinu krovne plohe. Provjerite stanje dirnnjackih vratasca za ciscenje. Ona rnoraju dobro prianjati u lezistima dimnjaka (zida) i ne propustati zrak. Takoder i izgled zavrsne kape prema strujanju vjetrova utjece na prapuh u dimnjaku. Za postizavanje boljeg propuha u dirnovodnim kanalima dimnjaka ugraduju se na grla dimnjaka specijal ni nastavci od betona iii lima.

3 Da bi ravno pokriven dimnjak mogao bolje vuci najprije skidamo poklopac C i stupice L. Zatim uzidamo produinu cijev Tsa stitnikom. Na crteiu S je samoorjentiraju6i limen! stitnik. Danas vee tvornice proizvode rezticite nastavke za dimnjak kojipobo/jsavaju njegovu efikasnost. Na crteiu V eerodinemicki nastavci uzidani morlom M.

Posta vlja nj e specij a Inih nastavaka
Skinite tradicionalnu kapu dimnjaka i zbuku s njega, ccistite gornju plohu u grlu dirnnjaka te pomocu eementnog morta (odnos 1 : 3) pricvrstite prefabricirani nastavak kojeg konstrukcija ornoqucuje bolje isisivanje dimnih plinova. To su razliciti elementi priIjubljeni jedan uz drugi i izvan dimovodnog kanala 6ine zgodnu aerodinarnicku seriju cijevi. koje omcqucuju vjetru isisivanje dirna sto povecava sposobnost vucenja (slika 3).

U podrucjirna s puno vjetra cesto se upotrebljavaju dimnjaci s rotirajucirn limenim nastavkom. Da biste dimnjak preuredili u dimnjak ovog tipa. morate dati izraditi (kod vodinstalatera) speeijalni rotirajuci nastayak od lima (slika 3) kojeg cete montirati na grlo dimnjaka. Kad je dimnjak u odnosu na krov prenizak, aka je razlika u visini minima Ina, rnozete ga nadozidati od starih opeka. Ako ga budete morali podizati vise, preporucarno da jednu iii vise salonitnih cijevi spojite s postojecirn grlom dimnjaka i eventualno zastitite od vjetra pornocu celicne uzadi, Aka dimnjak vise ne sluf svrsi rnozete skinuti nosace kape i poklopac zatvoriti.

67

j

DOVDD VoDE I RADDV NA DTVORENDM

1
"I J J
Prvi koraci u zemrsenom labirintu radova izvan kuce. Kako izrediti odvod za kisnicu. poploceti stezu £I vrtu, podignuti zidic i oko kuce neprsyiti udobnu oazu ...

IlVAN

)

KUGI

J

I

I
)

!

.
Odrisvenje i preuredivanje okotise kuce.
Naime, na hrapavoj povrsini betonskih eijevi taloze se Ijepljive naslage pa se promjer eijevi suzuje, sto usporava prolaz vode i ubrzava talozenje dok se eijev potpuno ne zacepi. Uobicajeni nacin ciscenja nije davao pozitivne rezultate pa je betonske eijevi trebalo zamijeniti plasticnim. Prisutnost deterdzenata u sivim otpadnim vodama sugerira uredivanje pogodni h revizion ih otvora koji su lako dostupni i lako se ciste. Isti problem se odnosi i na odvod kisnice, a cornu srno pisali u poglavlju 0 zljebovima i eijevima. Okolis uredite da bude praktican i lijep. Govorili srno. npr. 0 nadstresnici za automobil, stazama ... Plocnik oko kuce. staza do nadstresnice za autornobil i slicno otprilike su poslovi kojs treba obaviti oko kuce. Nisu teski ni kornplieirani, narocito ako ih obavlja eijela o bitelj. npr. na kraju tjedna. Ne zaboravite skupi rad strucnjaka cesto je suvisan i same odgada posao koji mozete i sami obaviti. Sigurno je nemogu6e napraviti pregled svih rnoqucih poslova oko kuce, ali je vrlo vazno upoznati osnovne tehnike rada i izbor prepustiti osobnom ukusu. Izvedbu treba sagledati sa svih rnoqucih aspekata i tek nakon toga nabavljati potreban materijal i alat. aka nemate bar dio vlastite opreme. Pazljivost i preeiznost ustedjet ce mnogo vremena i truda.

)

:1

I

Dosad je bilo rijeei 0 radovima koji se odnose na kucu. bilo da se radi a zidovima iii krovovima. Kada se radi 0 kucarna za jednu iii dvije obitelji, odrzavanje i preuredivanje se ne oqranicuje same na ta dva podrucja jer pocetnika mogu zanimati i radovi oko kuce, bile zbog poboljsanja stabilnosti kuce (kako napraviti potporne zidove vee srno opisali) bilo zbog samoq terena. Vee smo spomenu Ii uredaj za odvod vode u kuhinjama i kisnice, izuzimajuci kanalizaeiju (toaleti). U mnogim kucama, a posebno u velikim zgradama, voda iz kuhinja, kupaoniee i zahoda odlazi u iste eijevi i rnijesa se .. Kad mnogih starih zgrada postojale su dvije odvojene kanalizaeijske mreze - to je donedavna bilo pravilo skoro u svirn seoskim kucarna, jer su se kroz »ernu kanalizaciju« odvodile same fekalije. Djelotvorno odrzavanje starog odvodnog kanala za tekuce otpatke (xsiva kanalizacija«) ovisi 0 vrsti materijala od koga je napravljen i 0 novirn uvjetima u kojima se upotrebljava. Do pred kratko vrijeme ovi su se odvodi izradivali od betonskih eijevi, medusobno spojenih eementnim mortem. No, rasirena upotreba razlicitih kemikalija i sredstava za ciseenje, otezava protok vode.

~
1

)

;I " _I

.
I

)

J

)

70

Sivi odvod

bude potpuno pravoertna zbog zida iii neceg slicnoq, eijevi od PVC-a mozete malo

saviti.
Da bisteto ucinili. mjesto koje treba savinuti drzite oko 10 em iznad plamena i sta Ino okrecite cijev. Nakon kratkog vremena plastika ce orneksati i rnocicete je savijati. Ne savijajte previse kako ne biste napravi Ii nabore, Poslije nekoliko minuta eijev ce se ukrutiti. Nakon polaganja, eijev mortom pricvrstite u spoj izmedu koljena koje povezuje vodoravnu s okomitom cijevi, Cijev najprije pospite zemljom, a zatim otpaeima zbuke i otkopanim materijalom. Tlo dobra ugazite i obilno ga zalijte vodorn.

Odvod otpadnih voda iz kuhinja,. kupaonica
i s krove. Kako zamijeniti staru betonsku

cijev koja se natazi u zemtji,

~

Kao sto smo vee rekli, rad i se 0 zamjeni starih betonskih eijevi modernijima od plastike. Problem zacepljenja deterdzenti ma osjeca se narocito u dijelovima gdje je nedovoljan pad, Najtezi posao je, narocito kod starih zgrada, odredivanje srnjera eijevi pod zemljom. I<ako ne biste kopali uzalud, povecavajuci sami sebi posao. vazno je poci od tocke u kojoj okomita cijev vodi do povrsine zernlje. Obicno se u to] tocki nalazi reviziono okno, kojeg kod starih zgrada cesto nerna. Sluzeci se opisanim tehnikama, cekicem i sjskacem kopajte aka tocke koju ste prije odredili slijede6i okomitu traku eijevi (pazite da je ne ostetite) dok ne dodete do koljena spoja s vodoravnom cijevi koja spaja okornitu eijev s jamom iii kanalorn. To koljeno oznacava smjer kopanja. Otvorite roy sirok oko 10-15 em i vodite racuna a zacepljeno] cijevi, Na mjestima spojeva cijevi opazit cete zadebljanja od eementnog rnorta. Sjekacern i cskicern iii pijukom razlupajte cijev u razlicitirn presjecima kako bists je magi i izvaditi. Pazljivo razbijte i izvadite zadnji kornad eijevi na ulazu u jamu iii kanal; zatim zidarskorn Hicorn izravnajte (izjednacite) dno rova i provjerite tocnost pada daskom ravnjacorn i libelom. Najprije umetnite koljeno pod eijev okomitog odvoda; prije nego spojite koljeno provjerite da Ii je cijev ispraznjana (rnozda u njoj ima jos deterdienata iii otpada): zatim postavljajte eijevi, naglavak spoja namjestite na prvi dio cijevl, tj. na koljeno koje ste vee stavili. Ako trasa ne

1

Pri trezeni« odvodne cijevi kopejte blizini cijevi B dok ne dodete do (koljen?) C ko]! oznsceve smjer u postavljena odvodna cijev, Nastavite

tlo A u pregiba kom je
kopeti.

2 Razbijte zglobove G koji spajaju stare betonske cijevi Fpomocu pI/uk a V iIi teskog cekice: Uktonite cijev. Pregledajte nagib cijevi S.i staiite nove plssticne cijevi. 71

Reviziono (saht)

okno

Keko otkriti ostecenje ina vrijeme ga popraviti? Kako ocistiti zecepljenie cijevi?

U kanalizacijskom sistemu, narocito onom za odvod kisnice, ali i otpadnih voda, svaki put kad odvodna cijev mijenja smjer, treba napraviti okno za ciseenje otpadaka. U okno maze uticati voda iz jedne iii vise cijevL a izlazit ce samo kroz jednu. Donja razina ave odvodne cijevi nikad se ne podudara s dnom jame, vee je u odnosu na njega visa; na taj nacin se na dna mogu taloziti tezi otpaci, kako ne bi zacepiii cijev.

No danas se sve vise izvode tzv. kinete u revizionom oknu koje po svojoj konstrukciji usmjeravaju tok vode u njemu. Usmjeravanje se vrsi pornocu polukruznih kanala koji spajaju dotok i odtok voda. U takvim kinetama manje dolazi do zacepljenja, Konstrukcije revizionih jama kakve se vide na slici 3 bile su ujedno i slivnici koji su sprecavali sirenje zadaha iz jamai kanalizacijskih rnreza do prostorija. Danas se tzv. sifoni ugraduju odmah iza izlijevnih mjesta (umivaonika, sudopera, itd.). Svaki bi samovac trebao znati pronaci ostecenu cijev i otkloniti je. Ako je kanalizacija stara i nema reviziono okno, narocito ako odvodi vodu iz kuhinje i praonice, dobra je napraviti jedno iii vise revizionih okana (po duljini) kako bi se izbjegla opasnost ad zacepijenja odvodnih cijevi oko kojih je posao uvijek dosadan ali vrlo znacajan.

..

I

Kako ocistiti reviziono okno: otvorite poklopac A i odtoiite ga na stranu. Izbacajte zatim limenkom B iIi vjedrom la/og. Zidarskom illcom C odstrenite talog D s dna; ocistite ulaze cijevi. Kao na deta!ju 2 nsmeiit» leiiste poklopca. Na detalju 7 vidite odvodne jame; M je cijev za dotjecanje vade, a S je cijev ko]s otpadne vode odvodi iz okne.

72

Zacepljeno

reviziono okno

Cirn prirnijetite da kisnica iii otpadne vade iz
kuhinje tesko odlaze, provjerite da Ii su slivnici i okna u koje voda otice cisti, Podignite poklopac s okna. Ako je poklopac od lijevanogzeljeza odavnoi nepazliivo zatvoren, vjerojatno ceteqa tesko otvoriti. Da biste olaksali posao, vrskorn odvijaca ostruzite necistocu koja se natalozila u pukotini oko poklopca i dok zatirn povlacite poklopae uvis, udarajte okolo drskorn ceklca. Pri tom ne zaboravite da je lijevano zeljezo lomljiv metal. Kada otvorite reviziono okno ispraznite vodu pornocu limenke j vjedrai pri tom ruke zastitite gumenim rukavicama. Zidarskom z.1 icom izbacite i.blato koje se natalozllo na dnu te ocistite dovodne cijevi od otpadaka koji se obicno sakupljaju na izlazu. Pustite da nesto vode protece cijevima kroz reviziono okno pa cete tako upotpuniti ciscenje, voda koja dolazi iz razlicitih kanala treba utjeeati u cisto reviziono okno; u suprotnom treba ocistitii odvodnu cijev. Bridom zidarske zHce iii struqacem pazljivo ocistite leziste poklopca ad lijevanag zeljeza i po njemu posipajte sloj suhog morta (najbolje bez vade) koji ce olaksati podizanje poklopca pri slijedecem cis6enju i hermeticki zatvarati okno. Reviziona okna treba cistiti bar jednom godisnje kako bi se posao brzo obavio i izbjeglo zacepljenje eijevi.

D


"

,, ,s
I

,, ,r

2 Da biste provjerili da Ii je cijev ciste otvorite reviziono okno A ; izlifte nesto vode u jamu B; voda C mora uc! u drugu jamu ctste. bez krutih otpadaka. Ta druga jama moie bititzv. septicka jama iii upijajuCi bunar.

3 Kad je cijev zai5epljena, ispreznite odvodnu jamu P i u cijev uvucite metalnusipku (zicu) H s kukom na vrhu B. Okrecite je i postepeno oslobadajte ciiev od otpadaka. Za provjeru pustite da kroz cijevi tece voda. sipku i okre6ite je na drzacu, izvucite je i ne vrteci je odstranite necistocu s nje. Provjerite prolazi Ii kroz c.ijev voda i ako je potrebno, eiscenje ponovite vise puta. Dno revizionog okna trebat cecistiti vise puta, kako smo vee pisali. Ako je cijev zaista cista voda mora protjecati brzo i u jamu utjecati bistra. Aka je talog nemogu6e otkloniti. probajte ga otopiti lijevanjem hladne vode i otopine klseline. U slucaju neuspjeha morate sasvim zamijeniti cijev i to na nacin koji smo opisali na pocetku ovoq poglavlja.

Zacepljene cijevi
Aka voda, koja protice dovodnim cijevirna, ne ulazi slobodno u reviziono okno, cijevi treba osloboditi od svih zapreka savitljivim zicama (sajlom) koje se mogu pricvrstiti jedna za drugu. Na vrh zlce maze se prlcvrstiti kuka, plocica i slicno. Umjesto zice rnozete koristiti zeljeznu slpku promjera 68 mm kojoj se napravi kuka da ne bi zapinjala u cijevi (slika 3). Sipka medutirn rnoze biti i nezgodna za rukovanje aka se okno nalazi na nspristupacnorn rnjestu i ako je zacepljena eijev duga. Gurnite kolikoje vise mogu6e

\

73

I<ako napraviti reviziono

okno

Kako biste izbjegli. da se cijevi odvodne instalaeije u ogranicenom padu, t]. one koje cine zadnji dio trase prerna kanalu iii jami, zacepe. na mjestima gdje eijev m ijenja smjer, postavljaju se reviziona okna. Kod starih instalaeija nisu uvijek ugradene i u tom sluca]u ih je dobra sto prije postaviti. Isti je slucaj kada zelite spojiti novu cijev odvoda (npr. sa zlijeba) za neku vee postoje6u. Odredite pozieiju revizionog okna odabiranjem najblize tocke obim eijevima. Kada odredite najpogodni.ji polozaj, iskopajte rupu u obliku kvadrata straniea aka 60-70 em i dubine dvadesetak centimstara ispod donje razine odvodne cijevi koja ide prema kanalu. Pri kopanju pazite da ne ostetite cijevi. Dotocna iii »ulazna« eijev mora biti visa ad odtocne eijevi koja vodi prema kanalizaeiji iii septickoj jami. lzravnajte sto bolje dna odvodne [arne. posluzite se zidarskom zlicom i vlastitim rukarna koje svakako treba zastititi gumenim rukavieama. Prije nego pocnete raditi kupite poklopae u obliku kvadrata za odvodnu jamu s okvirom (stranice 40 em). Pripremite malu kolicinu eementnog rnorta (1 dio cementa i 3 dijela finog pijeska). Narnocite dno jame i po njemu prostrite slaj betonske pod loge debljine 7-8 em; pornocu zidarske zlice dobro nabijajte masu rnorta. dok se na povrsini ne pojavi voda. Da bi se dno dobra stvrd!o, pospite podlogu cementom u prahu. Natako izvedenom betonskom dnu (temel]na ploca) uokolo konstruirajte zidic (maze opeka 1 2 em sirine u cementnom mortu) (sl. 5) i obzidajte eijevi (mogu bitii samo dvije cijevi, ali i vise) od kojih su npr. dvije dotocne i jedna odtocna (ulazne i izlazna). U novije vrijeme sahtovi i raviziona okna izvode se iskljucivo ad betona. Mozete ih izvoditi u oplati na lieu mjesta (kao samegraditelj) ili pak ad velikog izbora gotovih betonskih eijevi 050-60 em. U samogradnji je postalo pravilo izvoditi poklopee ad lagano armiranog betona koji u potpunosti zamjenjuju ave ljsvanozeljezne. Pravilnom izvedbom kineta na dnu sahta kao i polozajem u lazne iizlazne eijevi potpu no je sprijeceno zadrzavanje necistoca u sahtu. a time i 74

siren]e zadaha. Dodatno osiguranje rnoze biti sloj zemlje 30cm, koji postavljamo na poklopae sahta. Polozaj u kern morate raditi nije udoban jer zidic mora biti ispod razine terena. Raditi morale smireno i precizno. Dimenzije ove »sobice: od cigle moraju se slagati S okvirom poklopca, unutrasnji zidovi okna moraju se podudarati s unutrasnjirn bridovima okvira. Da ne biste pcqrljeslll, prije zidanja polozlte okvir na betonsko dno koje je jos svjeze i tockorn oznacite njegov unutrasnji opseg. Zidic mora biti dovoljno visokda poklopac bude nekoliko milimetara iznad okolnog terena. Morate voditi racuna o debljini okvira kojeq treba pricvrstiti za vrh zidica pornocu istog cernentnoq marta.

<

I

<

I

4 Napravite jamu u zemljistll A koje oblik odgovara oknu, a dna F je niie ad cijevi MiS. Izravnajte dna zidarskom ilicorn. malo ga utabajte i eventualno dodajte s/junka.

~I
5 Na dna razgrnite cementni mort C, iznad okvire B ozneiiite unutrasnji opseg D. Zatim sagradite zidi6 M koristeci cementni mort G, a usc» cijevi ostavite slobodne.

Ovim mortem mozete odmah ozbukati unutrasniost jarne, pocev od odvodnih eijevi spajujuci medusobno straniee okna s dnorn. Prije nego pocnete zbukati provjerite (ispust) izbocinu odvodnih plasticnih iii betonskih cijevi koja ne mora biti veca ad 5-6 em; u suprotnorn visak eijevi odrezite pilieom za plastiku. Dok zbukate. dobro je odvodne cijevi zacepiti krpama iii novinskim papirorn. ali ih nernojte zaboraviti ukloniti kad zavrsite posao. Poznato je da se eijevi ne smiju upotrebljavati dok obavljate ove poslove, a ova zabrana vrijedi i nekoliko sati nakon zavrsetka radova; voda bi isprala cement iz rnorta i on bi se za kratko vrijeme razmrvio. Da biste ubrzali otvrdnjavanje okna, mozete upotrijebiti brzovezne eemente koji brze otvrdnjavaju. Nakon zbukanja unutrasniih z.idova jarne, mort om zalijte okvir te ga tako spojite sa zidorn. Poklopac nernojte staviti odrnah na okvir. Ako prijeti kisa prekrijte okno. Okno s eijevi od zlijeba spojite tek kada cement veze na povrsini morts

6 Unutresnje zidove odvodne jame i ulez I oibukejte cementnim mortom G. Ne 'ulsz pricvrstite okvir B. prt/e nego stevite poklopac ostevite mort da otvrdne, zastilivsi ga daskeme.

Zaglavljeni

poldopac

Nakon sto ste bez uspjeha pokusali »odlijepiti poklopae, ostruqavsi uokolo pukotine i udarajuci po uglovima na vee opisan nacin. treba se latiti teskoq posla - odvajanja okvira od zida. Pornocu zidarskog sjekaca i siroke ostrice noza zarezite oko poklopea na oko 3 em od straniea okvira. U rezujte u dubinu sve dok ne uvucete podlogu pod okvir: odvajanje ce biti moquce same ako ste dobro zarezali beton svud uokolo. Prevrnite okvir. bridovima ga polozite na drvene dascice i pornocu spreja za rdu i udaranjem drskorn cekica odvojite poklopae. Poklopac se ponovno vraca na mjesto kao i kod nove odvodne jame. Prije stavljanja cementnog rnorta dobro operite eigle. Ne zaboravite ocistiti dno jame od taloga kog ce sigurno biti; nemojte se zavaravati prisutnoscu vode: ispod nje se sigurno nalazi cvrsto blato, tezak talog za eijevi. Poklopac se rnoze blokirati i prigodom asfaltiranja iii betoniranja okolnog terena. Novi sloj asfalta iii

betona djelomicno pokriva jarnu i blokira otvor. jer je poklopac ispod razine ceste, Sjekacern razbijte asfalt iii beton duz poklopea i otkrijte eijeli okvir. Podmetnite sjek ac dolje i izvadite metal ni okvir, pazljivo oclstite leziste koje tete kasnije i oprati; dno jame zastitite plasticnorn folijom. Nanesite sloj eementnog morta i polozite okvir. Namjestajte ga dascicom dok ne bude u razini okolnog tereta te odstranite visak morts. Uklonite plasticnu foliju i ocistite dno jame. Nakon 24 sat a stavite poklopac i zazbukajts eementnim rnortorn, povezavsi jamu s ravninom ceste. PGP »Gradnja« Zalee je jedini jugoslavenski proizvodac cijelog sistema gotovih montaznih proizvoda koji u velikoj mjeri pomazu samograditelj ima. Ako z.elite zavrsitl naznaceni eiklus »Radova na otvorenorn« i spojiti polozene (betonske iii ove plasticne) cijevi u zadanu jarnu, ova radna organizaeija yam moze pornoci svojom gotovom trodijelnom septickorn jarnorn. koju sami prerna broju ukucana i potrosnji vode rnozete dimenzionirati. Vas dio rada je betonska podloga (dna jame) koju morats precizno iznivelirati, jer na taj nacin odred ujete stvarne kote ulaznih cijevi. Sspticku jarnu mozete montirati sarni, a dijelove koji na sebi imaju izvedene utore, povezujte eementnim rnortom.

75

Stazica u vrtu

Primjer malih »cestoqrednji« za hodanje u zetenilu.

Male zelene povrsine oko kuce cesto nisu dobro iskoristene jer prostari namijenjeni cvijecu, boravku na otvarenom i slicno nisu racionalno povezani stazama i puteljcima. Tajna ovih »cestovnih« radova sastoji se u potrebi da hodamo iii prolazimo automobi10m duz zelenih povrsina, Zato cerno dati nekoliko primjera koji mogu posluziti kao ideja pri uredenju dvorista.

Staza do g.araze
Pri postavljanju ove staze valja voditi racuna o velicini automobila (iii 0 prosjecnom automobilu) i 0 tezini koja ce pritiskati teren. Najprije treba obiljeziti (skicirati) trasu; ako je kratka napravite je ravno. slijedeci najkra6i put koji spaja ulaz garaie s vratima ograde. Ako je medutim trasa duqacka, moze biti sirnpaticrro »oboga6ena« s »okukarna«. Trasu naznaeite drvenim kocicirna izmedu kojih povucite uzicu. Kociei mogu biti i udaljeni jedan od drugoga na ravnim dijelovima, dok na zavojima iii neravninama moraju biti blizu jedan drugom. Najjednostavniji nacin izrade staze je postavljanje (direktno na tlo) betonskih ploca. Rijee je 0 plocama. a ne 0 monolitnom betoniranju staze. Minimalna sirina ove staze mora biti 1,90-2 m. Rasporedite prvi red ploca duz pruqe i spojite ih

uzicom. Zatim pripremite dascicu iii cijev duqacku koliko je siroka staza i oznacite sredinu. Povueite liniju po sredini i pornocu drska kista oznacite tocke u koje cete zabosti kocice (stupi6e). Odstranite red eentralnih kocica i pocnite raditi, Uvijek pazite na zelenilo, dovoljno je da polazete dvije medusobno paralelne trake, koje odgovaraju razmaku kotaca Izmedu ostaje trava. Ako je staza siroka 2 m trake mogu biti stroke 50-60 em. Vazno je da srednja traka bude uza od razmaka kotaca i manja od predvidenog ulaza u qarazu. Srednja traka bit ce uvijek jednako siroka aka upotrebljavate dasku odgovaraju6e d uljine pornocu koje cete oznacavati paralelne linije na rubu staze i na ta mjesta zabiti kocice. Tako obiljezite obje trake. Pijukom iii lopatom kopajte duz obiju traka, odstranjuju6i zernlju tako da izmedu traka i okolnog terena bude dubina od oko 25 em. Iskopanu zemlju nagrnite uz eestu. Metalnim grabljama razgrnite na dno jarka sl oj sljunka debeo 15 em kog 6ete kasnije prekriti finim pijeskom i politi vodom. Pripremite jedan iii vise drvenih okvira (dascice siroke 10-12em i debele 2,5cm) koje mogu biti i jednostavnog oblika kao sto je pravukutnik iii razlicitoq profila. Okvir kojeg je jedna stranica duga koliko je sirok a traka, postavite na sljunak tako da strsi od razine

.

)

76

1 Najpfl/e nategnite centralnu uzicu A tnedu stupicirns B, zatim pomocu daske S i znakova C, D, E i f ucvrstite ostale stupice i uzicu G, H, I i L koji Cine dvije trake. Uktordte centralnu uzicu. Napravite iskopinu M i na dno nagmite sljunak N. Postavite pregradu 0 i nsnesite beton Pte ga uglacajte (detalj 1). Po zevrsetku rada usipejte zemlju u pukotine izmedu cementnih bfokova (detalj 2 i 3),

77

terena s jedne strane za nekoliko centimetara; libelom odredite horizontalan polozaj. Na prikladnom mjestu pripremite (kako ne biste unistavali livadu) mort od jednog dijela cementa i cetiri dijela sljunka pornijesanoq s pijeskom. Dodajte potrebnu vodu i ponovno prornuckajte. Smjesu istresite u kalup i izravnajte daskom. Kako biste izbjeqli rnijesanje velikih kolicina betona (posao je vrlo naporan) savjetujemo vam da podijelite posao. Rasporedivsi dvije dascice duge 1,5m npr. mozete napraviti oko 3 m piste na dan, 1,5 m ujutro i 1,5 m navecer. Povrsinu betona uqlacajte i lagano utapkajte zidarskom zlieom tako da se na povrsini pokaze voda koja nestaje kada je pospete suhim eementom u prahu. Nakon nekoliko sati, npr. poslijepodne, mozete maknuti drvene okvire (pregrade) ujutr o izbetoniranog dijela. Ne hodajte po betonu dok se ne stvrdne. Polijevajte ga vodorn. Drvene okvire operite i ostruzite naslage betona kako biste ih mogli dalje koristiti. Libelom provjerite raspored okvira i postavite ih tako da budu u istoj razini s izbetoniranim dijelom. Po betonu S8 moze hodati nakon 2-3 dana. Tada zernljorn ispunite preostale rupe i reske izmedu pojedinih betonskih ploca. Za ovaj zadnji posao upotrijebite kvalitetnu zemlju i naspite je s tim da bude nekoliko centimetara niza ad betona. Travu posijte u pukotine i dobro zalijte. Prolazenje autamobila nece ostetlti korijen trave pasijane u pukotine, jer je zemlja u njima niza od razine betona.

2
Potozit» Riljacom maknite dubine i kamen A tamo gdje ga felite ukopati. B zsreiite prvi stoj zemlje unaokolo i kamen. Sada cete kopati do do votjne poloiite kamen na njegovo mjesto.

Staza
Zelite Ii stazu u nabijenoj iii sljunkom prekrivenoj zemlji, preporucarno da upotrijebite kamene stroke ploce postavljene na pravilne razmake, t]. one koje odgovaraju prosjecnom covjecjem koraku. Kamene ploce mogu biti i nepravilna oblika; dirnenzije straniea su 40-50 em a debljina 4-5 em. Umjesto kamenih mozete koristiti betonske ploce. U tom sl ucaju izraduje S8 drveni kalup

78

zeljenog oblika. Predlazerno da obliei budu jednostavni zbog lakse izrade kalupa i brzine obavljanja posla. I ovu stazu treba ozriacif stupicirna i uzicorn. Mofe biti siroka oko 120 em, a trasa »rnastovitija« od one koja vodi do qaraze. Pripazite da ne bude previse krivudava, kako oni Ijeniji ne bi »presijeeali« zavoje. Kamen polazite na zeljeno rnjesto i lopatorn ozriacite njegov oblik. Provizorno postavite kamen. iskopajte i odstran ite iskopanu zemlju, dobro zalijte i postavite kamen koji mora sigurno nasjedati u rupi, bez pomicanja. Mozete ga izravnati udarajuci ga odozgo drskorn cekica. Ako ovim postupkom ne dobijete zeljeni rezultat, podignite kamen i popravite dno rupe, odstranivsi malo zemlje tamo gdje je zqnjecena i dodaJUGije ramo gdje kamen nije ostavio svoj trag. Ako umjesto kamena upotrebljavate betonske ploce. odstranite zelen u povrsinu i kopajte do dubine 20 em. Dno pospite sljunkom, a na njega stavite kalup. Uspite betonsku smjesu i poravnajte je dascicorn te uqlacajte zidarskom zllcorn. Razmak izmedu ploca (isto vrijedi i za kamen) treba biti 50-60 ern. Polazite ih naizmienicno desno-lijevo od centralne osi puta kako biste olaksali hodanje. U prodavaoniearna gradevinskoq materijala mozete kupiti tzv. Park blokove (betonske ploce) kroz koje rnoze rasti trava. PAZITE: postavljajte ploce u min. padu 0,5% radi otjecanja vode.

3 Ze stazu ad betona na dna iskopine nespite sloj tucanog kemene M (krupnog stiunke}; postevite drvenu konstrukciju A / poprecne deske T. Nestsvite betonireti place C i ravnati ih letvicom L.

4 Na betonsku plocu C, pripremljenu orije. nespite slo] cementnog marta F i ne njega pricvrstite place Pili mremorne place,' izrevnejte ih drskom ziderske itice G.

Poplocavanje

staze

Usprkos pazn]] koju posvecujerno zelenilu, ponekad treba poplociti eijelu stazu. Moqucnosti poploceva nja su razl icite, a mi cerno prikazati one pornocu opeke iii betonskih ploca Za oblaganje staze betonom prethodno treba lagano iskopati teren na koji cerno nanijeti homogeni sloj sljunka debljine 15 em. Duz bridova (ivice) eeste pornocu kocica ucvrstite potpornje dasaka koji moraju strsiti iz terena 2-3 em. Da biste mogli napraviti

betonske ploce, a posebno da biste i h mog Ii potpuno izravnati, morat cete betonski sloj »presijecati« dascicarna poprecno postavljenim u odnosu na stazu iii po duljini akoje staza sira od 1,5 m. Dascice izmedu pojedinih ploca (sl. 3) mogu S8 ostaviti i nakon zavrsenoq posla. U tom slucaju treba ih ispuniti bitumenom. Pripazite da se bitumen za hladnijih dana ne razmrvi iii razbije. Nacin betoniranja smo vee prije opisali: betonska se srnjesa izlije izrnedu dascica, izravna drugorn daseicam iii letvicorn i zagladi zidarskorn drvenorn gladilieom.

79

Zelite Ii maduti m stazu od opeka (visokopecena opeka, kl [rrker) i nepravilnih komada mramora, tada najprije treba izliti betonske ploce. koje u tom slucaju rnoraju biti nize od razine terena. Prije oblaganja pripremite say potreban materijal. Na betonske place nanesite cementn i mort, a zatim dobra nameeenu opeku te izravnajte zidarskom zlicom; zatim slazite d rugu koja mora biti na istoj razini kao i prva i tako redom. Vrlo je vazno da meduprost ort izmedu pojedlnacnib opeka budu dobro zaliveni eementnim mortem: u suprotnom bi voda i led, kad udu u pukoti ne, sig u rno za kratko vrijeme prouzroeili mrvljenje rnorta a zatirn i odvajanje dijelova obloge.

Plocnik o k o kuce
Da biste se rakse kretali oko kuce, slufite se plocnicima I njih mozete napraviti na najrazliciti]e nacine od kojih yam predlazemo dva: plocnik ad punih opeka i plocnik od prednapregnutih betonskih ploca. U oba sluca]a treba pripremiti teren sirine 70 em do 1 m. Kada prekopate zernlju nastavite kopati do du bi ne dvadesetak eentimetara. Zldarskim sjskacern odstanite zbuku sa zida kuce u visini petnaestak eentimetara. Otpatke zbuke saspite na dno rupe, dodajte 15 em sljunka te 2 em debeo sloj finog pijeska. Od ave faze rada nadalje moquce je plocnik izgraditi na dva nacina: U sluca]u oblaganja eiglama nastavite raditi ovako: gdje ste polozili sljunak, nalijte sloj betona (8 em) priprernljen od jednog volumnog dijela cementa i cetiri volumna dijela sljunka te potrebne vade. Kada beton veze nakon 12-24 sata uzieom oznacite smjer plocnika. Opeke koje 6et8 upotrebljavati nisu obicne, vee tzv. klinker, koje se peku na visirn temperaturama pri cernu se glina tali sto opeku eini otpornijom prerna srnrzavici. Za rub ave plocn ika rasporedite ih sa strana i polofite u beton, a izmedu njih u reske ulijte 5 Da biste izgradili rubove na mort A p%'ille' opeke B. a izmedu njih ulijte mort C. Betonom o ispunite prostor izmedu rube i zida. Zid kuce o'ibukajte hidroizoteciiskom ibukom. kako voda koja se odbija od plocnike ne bi suvise ovteii!e zid.

6 Za plocnik od betona pripremite rub F na mjestu kao sto vidite na slid (G) iIi pomocu rubnike koji se kupuju keo monteini etemenu. Zatim stevite beton H na podlogu od cementnog morts i postsvite betonske place.

80

cementni mort. Opeke slazite prema naso] slid. U slucaju da pravite plocnik od betonskih ploca, npr, pranog kulira, rubove cete napraviti pornocu rubnog betona koji je kao traka izbetoniran uz plocnik, Kada nategnete uzicu koja oznacu]e smjer plocnika, pocnite polagati ploce razqrcuci ispod njih beton. Pri polaganju ploce se moraju ponekad poduprijeti kamencicirne kako bi se postigla vodoravnost (Iibelal): Marka betona je ista kao i kod polaganja opeka. Reske izmedu ploca koje ste kupili mogu biti oko 1 em. Ispunjavaju se naknadno cementnim mortom gdje je pijesak velicine zrnaca do 4 mm. Place se mogu raditi na lieu mjesta, tj. na gradiliStu prilikom eega se pornocu drvenih letviea od 2 em Iorrniraiu u velicine od 1 x 1 m. Povrsina betonskih ploca koje se izraduju na qradilistu (a narocito vrijedi za one u nagibu) moraju se ohrapaviti. To ohrapljivanje je vazno zbog opasnosti od poskliznuca. Zbog toga su prakticni]e ploce od pranog kulira eija [e povrsina vee ohrapavljena.

7 Pukotine A u betonu (ifi u eststtu) prosirite i ispunite cementnim mortem iii bitumenom. Potois] kamena B koji se klima popravite taka da ispod njega stavite s!junak c..Odvojenu iIi rezbijenu cig/v razbljte na komedice, odsirsnite i zamijenite no Yom.

Pukotina na stazi
Na prilaznom putu iii stazi koja vodi ka garazi moze s vremenom nastati pukotina (napuknuce): nevrijeme i kotaci automobila brzo je prosiruju i proizrokuju vecu ststu. Zidarskim sjekacern siroke ostrice i cekicem zarezite beton s obje strane pukotine dok ne dobijete uzljebinu siroku 2-3 cm i presjeka u obliku slova V. Zatim celienom cetkorn pazljivo ostruzite i ocistite uzljebinu, a istovremeno otkinite sve dijelove koji ne stoje cvrsto. Pripremite mort od jednog volu mnog dijela cementa i tri dijela finog pijeska: malim kistorn obilno srnocite uzljebinu dok njeni kraievi ne upiju dosta vode. Pornocu zidarskez.liee ispunite rupu eementnim mortem, a zatim je izravnajte i utapkajte dok na povrsinu ne izbi]e voda iz marta. Pospite cementnim prahom kako bi se povrsina morta ucinila cvrscorn.

Razbijeni

pjocnik

i'

I

Ne zaboravite da je rub najslabija tccka plccnika. Ta vrsta osteeen]a rnoze biti opasna za onog tko tuda prolazi, Sjekacern i eekicem razbijte ostecene opeke i odstranite ih, ali se nemojte sluzlti polugom, cak i ako u tom slucaju morate poma knuti susjedno opeke, Ocistite Ieziste od prasine i starog morta, te obilno zalijte vodom. U udubinu i po okomitim stranicama nanesite bogat sloj cementnog morta. Umetnite novu ciglu koristeci se drskorn zidarske zl ice. Odstran ite visak morts i izravnajte sa susjednim cigla-

rna.

81

Stube

Moiete ih napraviti od betona iIi opeke. Od velike je veinosti koji cete im nagib dati.

visinska razlika npr. 75em, zauzet ce vodoravan razmak ad 165 em. Dakle 75 :15'" 5 i 33 x 5 =165. Da bi stube u eijeloj duzini mag Ie imati jednak nagib, potrebno je najprije napraviti plohu oslonea s jednakim nagibom koji odgovara omjeru visine i duzine stuba. Da biste odredili nagib, slijedite upute: zabijte okomito kocic na najnizu razinu; u najvisoj tocki stuba stavite vodoravno jednu letvieu (vidi sl. 1) koja se mora doticati s donjim kocicern. Vazno je da letviea stoji potpu no vodoravno (Iibela ). Olovkom naznacite tocku u kojoj donja

Uvijek kada je rijee a poslovima oko kuce. dobro je dva terena razlicite razine spojiti jednostavnim stu barna, s osloneem direktno u zemlji. I za ovu vrstu konstrukeije irna vise moqucnosti: mi yam predlazerno dvije: jednostavnije stube ad betona i kompleksnije ali i dekorativnije stube od opeke i betona. Pri konstrukeiji je vrlo vazan njihov nagib. U stanovima omjer visine i sirine stepeniea moze varirati na sirokorn prostoru od 20 x 37 ern (stube na otvorenom). U posebnom slucaju (rad na otvorenom) maze se raditi na skucenorn prostoru 17 x 29 do 13 x 37 em. U slijedeclrn primjerima je srednji omjer 15 x 33 em. U praksi se cesto odreduje profil stuba po iskustvenoj formu Ii 2 v + S = 63 em. Formula se cita: dvije visine stuba plus sirina qazista daje zbroj ad 63 em sto odgovara duzin] koraka pri umjerenom hodu. Npr. ako je odabrana visina stepeniea 13 em onda po Iorrnuli 2 x 13 + s = 63, sirina mora biti S = 63 - 26 = 37 em. Za visinu stuba ad 15 em sirina ce biti 33 em itd.

1 Za omecevenje zabijte ko/ae A u podnoije breiutjke B; postavite letvieu C pomocu libete, zabijte kocie D; G i H su visina i duljina cijelih stepeniea. Zemlju izmedu dviju uziea F iskopajte.

I

I

Kako trasirati stu be
Uzmemo Ii ornjer koji smo spornenuli, za svaku visinu od 15 em stube ee imati sirinu gazista iii nastupne plohe od 33 em. Aka je 2 Najprije sloiite dasciee LiM te ih pricvrstite kotieima N. Zatim eavlima pricvrstite pokretne desiiice 0 tako da ostanu malo podignute od iskopanog dna kao sto to vidite na detetiu.

82

strana letvice dotics okorniti koc!c: izrnjerite duljinu izrnedu tog znaka i tla (gdje je zabijen kocic). Ovu duljinu podijelite sa sirinorn stuba (npr. 33 ern). dobiveni broj ce se slagati s brojem potrebnih stuba. Kada se dobije broj potrebnih stuba s tim se brojem rnoze podijeliti i nagibna duzina (hipotenuza zarnisljenoq trokuta) kako bi se dobile zamisliene tocke na kojirna ce stepniee lezati na zemlji. U gornjim i donjim tockama zamisljenih stepeniea zabijte kocice koje povezete s konopclcern (vidi sl. 1 ). Visina kocica trebala bl odgovarati priblizno visini stuba. Dakle, gornja dva kocica spoje se s konopcem paralelno s donjim kocicirna. Zbog oblika tla konopei nece biti paralelni s tlorn. Teren rnorate kopati sve dok dvije uzice, nategnute na dva donja kocica ne budu pravoertne i paralelne s terenom (slika 1). Temeljenje stepeniea.je gotovo.

3 Za oblaganje stepenice, na oamoriste (plocu} Ai stube B nanesite sloj eementnog morta C deb/fine 3 em i na njega slsiite opeke D spejejuci ill medusobno mortom E. Radite od dna preme vrhu. Ako nagib terena »odreduje« dimenzije stuba keo sto su dimenzije opeke (s/ika 3) onda se mogu primijeniti klinker opeke za oblaganje stepenica. Kod drugih nagiba terena potrebno je drugacije posta viti opeke na betonsku podlogu stube.

Betonske stube
Duz svakog kraka stepenica postavite dasku malo visu od stepeniea i siroku oko dvadesetak eentimetara. Daske ce pridrzavati kocici zabijeni u zemlji i podupiraci, Na donju razinu pricvrstite cavlirna prvu poprecnu dascicu koja bi morala biti visoka 15 em. Od nje nog vrha prenesite horizontalno na donju plohu dviju bocnih dasaka 33 em i na toj visini pricvrstite drugu poprecnu dascicu takoder vi soku 15 em; za razliku ad prve ova ce biti podignuta od terena za 4-5 em. Nastavite tako do vrha. Ako su stepeniee siroke. poprecne dascice poduprite letvicom. Na taj nacin izradili ste oplatu za stepeniee. Obilno zalijte tlo i drvenu oplatu, Zatim pripremite beton od jednog dijela cementa icetiri dijela sljunka te potrebne vode i pocnite raditi najprije donju stepenicu. Izravnajte beton do vrha poprecne dascice. zatim napravite drugu stepenicu i tako do kraja, Nakon 24 sata rnozete skin uti oplatu, a stepeniee koristiti tek nakon tricetlrl dana. Kada uklonite oplatu morat cete urediti i okolni teren: nasuti zemfju i posijati

travu. Ako od pocetne mjere i visinske razlike stepeniea nema cijeli broj stuba, spojite prvu iii zadnju s obliznjirn terenom pornocu nagnute betonske rampe (plohe). Ispred prve i zadnje (najnize) stube rnozete betonirati betonsku plocu - podest. Da biste to ucinili morate iskopati pravokutnu udubinu dubine oko 10 cm i ispuniti je betonom.

Stube od opeka
Za stube od opeke treba izgraditi leziste slicno betonskim stubama. Pune klinkeropeke pornocu kojih cete napraviti stube morate priovrstiti mortom na betonske kao leziste koje ste prije napravili. Dakle, prije napravite stube od betona i zatirn ih oblazite opekama pa ce na taj nacin biti podignute od okolnog terena. Cementne stubs dobro polijte vodom i pocevsi od donje ploce ., umetnite sloj cementnog morta debljine 3 emi na njega sa strane rasporedite eigle. Stepenicepostavite (radite) u nagibu 0,5% da ornoqucite otjecanje vode.

I

,

c

I

83

I
PODJElA ZBUI<E PREMA VRSTI VEZIVA S VOLUMNIM
d;

I

OMJERIMA

MIJESANJA
NAPOMENA To znaci 1:4 iii U,5 iii 1:4.5

GASENO HIDRATIZIRANO HIDRAULICKO CEMENT 5TUKATURNI PIJESAK z::;l VRSTA ZBUKE GIPS VAPNO VAPNO NCO VAPNO
O'N

~~ d;~

la

1.0 VAPNENE ZBUKE 1.0 1.0 1.5 iii 2 iii 2 1.0 1.0 1.0 1.0 0.5-1.0

3,5-4,5 3.0-4.0 3.0-4.0 9-11 3.0 1.0-3.0

I)

I Ib II

PRODUZNE ZSUKE CEMENTNE III ZSUKE GIPSANE IVa ZSUKE GIPS-VAPNENE 1Vb ZBUKE INDUSTRIJSKI V PR01ZVEDENE iSUKE

To z,n.aci: 1.5:1:9 III 2:1:9 Dodaje se jos 20% vapna cementu Dodaju se adilivi se adilivi

3.0- 4.0 Dodaju

PLEMENITE ZBUKE: terabona, teranova, hlrola PLATICNA ZBUKA: teraplast Razlicite HIDROIZOLACIONE ZBUKE I TOPLINSKE ZSUKE

.

l

I

SASTAVNI DIJELOVI 1 m3 ZBUKE
lzrszeno:

1:3 VAPNENA Z8UKA S gasenim ~aEnom_ - - 500 200 S hidraliziranim vapnom ---._ ~-----1560 Pijesak 2:1 :8 PRODUZNA ZBUKA 140 Hidratiziran~ vapn~ I- -168 Cement -------1460 Pijesak 1.5:1 :8 PRODUZNA ZBUKA Gaseno yapn~ __ Cement Pijesa-k-~-CEMENTNA ZBUKA Hidrat~i~no vapno Cement -----Pijesak 275 '_c_ 180 --1530 1:0.2:3 32 -468
__

--

1520

-

VOLUMNI OMJERI MIJESANJA u kilogramima u litrama 1:4.0 1:4.5 1:3 1:3.5 1:3.5 1:4 1:4.5 430 400 305 _43Q_ _38~ 272 --- -~ 345 136 400 345 305 173 155 272 1--r-- 1575 1585 1600 1210 1200 1220 1230 2:1:9 2:1:10 2:1:11 2:1:8 2:1:9 2:1.10 2:1 :11 280 130 120 113 -- ---~40_ r-- 136 - r-- 140 - 260 144 156 130 120 - 1--I-- 1520-1170 1200-1610 1560 1120 1.5:1 :9 1,5:1:10 1.5:1:11 1.5:1:8 1.5:1:9 1.5:1:10 1.5:1:11 220 200 210 250 230 185 170 --- ----- - ---- '- 165 140 135 150 150 125 115 I- ----~-----1560 1590 1620 1180 1200 1230 1250 1.0:0.2:3 1:0.2:4 1:0.2:4 24 80 60 - ----- - - --f---- r-360 390 300 ------- 1560 1200 1170

J

l-

t

-

-

-

Dodatak vode: Za sve zbuke, osirn ccmentne, vrijedi grubo pravito da se mort iii. zbuka treba mijesati tako gusto da se drzl na puno zahvaceno] zidarskoj zlici Cementne zbuke za tzv. »spric« trebaju biti rjede mijesane, tako da se mogu nabacivati zidarskom tavicom. Ornjeri rnijssania za zbuke, npr. 2:1:8 sto znaci: 2 volumna dijela vapna 1 volumni dia cementa 8 voiurnnih dijelova pijeska

86

NAPOMENA: Zastita fasada mineralnom vunom izvodi se tako da se kao kisna brans izradi od fasadne opeke iii azbestcementnih ploca. Prije izvodenja plasticnih zbuka, kod betonskih, opecnih i drvocementnih biokova treba primijeniti produznu zbuku, Takoder prr primjeni plasticnc zbuke na plinobetonskim iii drvocementnim plocarna treba upotrijebiti odredenu masu za izravnavanje sa iii bez arrnirajuce mrezice. Objasnjenje znakova:

"0

::I

" :ff
C1l

'" ~
OJ N

OJ

e
'N

Cl <1>

'" E

....
<IJ
'N

-'"
,N

<1>

~
0.

-'l <IJ
0::

::I

-'l

::I

.5
C1l
N

c..

-'"
'N <1>

<1>

'0 0

Q)

..c "

c..
..:.:
0::
Q)

I

'c

o
Betol1·(oplata) Beton-blokovi Opeka Plinobeton-plcee Plinobeton-blokovi Orvoeementne Azbesleementne

uoblcajana

zastila

"t:l \'\l

-

rnanle uobicajena zastlta nije uobicajena primjena

en u..

...
0

·0 .~ '" c:::

'c Q.I

~
E
Q.I

"0
(J)

> '" to

c:::

~

.s i5.. ~
0

-'" VI

:~ "0
c...
0

'" ~

0

0

0

-

0

0

0

0

-

0


0 0

0

0

0

-

-

-

plocs i blokovi

0

-


-


-

0

0

0

ploee

0

-

PODACI 0 OPEI(AMA
MJERE Puna opeka obicna JUS. B. 01. 011 Puna opeka fasadna JUS. B. 01 013 Sacasta opeka JUS. B. 01 013 Sacasta opeka JUS. B. BI. 015 Modularni blok JUS. B. 01. 020 Sacastl blok JUS. B. 01 015 5UPLJINA MASA kq/kom BROJ KOMAOA u1l ZA 1 Ill' ZIOA TREBA (kom)

25 x 12 x 6,5 em 25 x 12 x 6,5 em 25 x 12 x 6,5 em 25 x'12 x 14 ern 29 x 19 x 19 em 25 x 19 x 14 em

nema

3,5 kg 3,5 2,5 4,40 12 6,5

285 285

385 385 385

15% 20% 35% 35% 27%

I

224 83 153

190 83 110

87

VRSTA OPEI<A
,en
cO

VRSTA ZIDOVA

(

-

Oblik

.,;:::; ·ti ...-

<1>

E 0,
..:.: ro U1 ro ..:.:
0

"'C

ro

;:::0-

,... 17i ....
'

0
N

c
0 0.

0:

:2

..:.: '0

'" E 0

oN
'2

"'C

ro

E
.~ 0
,.0

.D

~
=l

S

~ ~~
Eo
N

-'"
OJ

OJ

0. 0

Debljina zida

Dozvoljena velicina zida du:i:ina max 4 m visina max 27 m

Cigle
kom/nv

Svjezeg morta kom/m' 11m '1/nl' 452 20 167

OJ

'0

0 0. ..:.:

E

32

obiena opeka

6,5ern unutsr ukrucenja 0 3,1·3,5 300·285 385 12em 40% 2,4-2,6 420-480
duzjna 5 m

visina 4 m
unutar ukrucen]a

50

420

40 220

25 x 12 x 6,5 suplja opeka

s:

e ,§
Q.>

"C'

C>

0

385

ne duzi od 75 m 25cm

96

384

63 276
I

,

25 x 12 x 6,5
blok opska

'~

I ,

-0 0

a
<=

,~

40%

9,5

110

25 x 24 x 14 blok opeka

,:::.:. ,N

..0

"" :::>
35%

OKV1RNI PREGLED IZVEDBE UNUTARNJIH 12
83 83 NAMJENA

ZBUKA

VRSTA Z.lDA

29 x 19 x 19 iasadna opeka 15% 25 x 12 x 6,5 3,5 285 385
I

_ 1 ,!i
~..:.:

,_
0

~
~

2i'a~0:8'
3 '"
c.,
N

E 0 ~h[).~~~~~~~~~-4~~II
9, 0 _
N

Zid od opeke

IV

,IV

,IV

'" ..c
,-

4
5

<11
.0

Jl

<I>

s:
OJ

0. ,_ "'C

'2. '~

.rvo-cemenlne II I• II p~o,:"c,,_e ~~~-+~:__4~_::_+~~ . Zid od betona III II IV

.'1 I,V ',1',

..§ ~
<IJ

E
<I>

Gipsane place

I iii IV ~--~---t~~+-~-~:__:::__:_"__J
IV IV

,I

VELICINA ZRNA PIJESKA ZA ZBUKE
'PRIMJENA VANJSKE iBUKE SLOJEVI NANOSENJA Z8UKE PRSKANI SLOJ CEMENTNI SPRIC VELlC.INA ZRNA 'PIJESKA

,~ '~ :~.~ Sve je jednako kao i od1 do 5, 6:2 [ 1:1 a. samo bez upotrebe zbuke ,IV

t

\ !

~~o.~

-

0- 7 mrn
0 0 0

PODLOiNA ZBUKA ZAVRSNA IBUKA 'PR5KANI SLOJ _ CEMENTNI SPRIC

UNUTARNJE ZBUKE f---:. PODLOZNA ZBUKA ZIDOVAI ZAVRSNA iBUKA SmOPOVA

-

- 5 mm
5
mm

3 mm

0 - 3 mm 0-0,2 mm

U~Er: Unutarnje zbuke trebaju biti 0onzontalno , verikalno ravno izvedene a cvrstoca ~ovrsine treba da bude tolika' da se mogu na izvedene P?yr?ine ibuka nalijepitl tapete I~ narujeti uobicajcne boje. Preporucuierno za kuhinje i ostale vlazne prostore vapnene bole, PRAVILA.:. rijede isla' pravila za kolicinu V vema ksoi ked vanjskih zbuka. DEBLJINA Z8UKE: Debljina unutarnjh zbuka Je 1.5 ern.

88

OKVIRNI PREGlED IZVEDBE PROCELJA NAMIENA VRSTA. ZIDA

slojevi zastite

Br.
I;

~-3 ~..o

'"
c

111

'N

Q.IN

Zid od opeke Betonski zid, blokovi III 2 Fasadne Drvo-cernentne ploce II 3 Betonskl zld-qladak 4 povrsine Zidovi isped zemlje i III 5 pednoz]e fasade zidova Toplinske lzolacijske 6 ploce

-

-c" 0 ..0
Co'N

'" _g . .:.:

c '"

.-

~=~,(tI

>VlJ:.U'I"'C ~ :::l~'~ 1'1;1..0 {IJ,":c N~NN: 0

II
1.1

II

III

II iii V II iii V I iii V V III V

--

I

III II I iii V 7 Stropovi Betonske ploce UVJETI: Fasadna zbuka lreba zastiti gradevinu od annosfsrskih padavina, loplinskih i zvucrh uljecaja, pozara, Ie mora odvoditi atrnoslerski lalog i difuznu vlagu. PRAVILO: ZAVRSNA zbi.ka mora imati manje veziva nego sto ga ima podloina zbuka, dok podlozni sloj ibuke treba imati manje veziva od prskanog sloja ibuke. Debljna zbuke obicno ie 2 em.
I

NAIMANll NAGIBI KROVA r MASA POKROVA KOSE PLOHE Najman]i nagib Masa Vrsla pok rova stup, emlm kglm' jedno struk i 40' 65 84 Obieni erijep dvostruki 30' 58 90 krunskl Vuceni utorenl erijep 22' 40 ~ flaeeni utorenl erijep 60 22' ZI]ebnjaei na let.vama 50 110 Skriljevci, dvostrukl pokrov -'!.1.Q_ 18' Salonit, dvostruki pokrov 32 45 Salonil, dijagonalni pokrov 35 em Valovlli preklop salonil 1 1/2. vall20 em na gredieama brtveni preklop 1 1'12 vamo em preklop 1/2 vala/15 17'

I

31 18 25 12 5 31 58 31
5

10'
7'

1 ploce,

brlveni prek Iop

3' 17' 30' 17'
3'

Kastelanke (salonilke) u lemu Staklene ploee bez lema li]epljene trake
utoreni pokrov

25
30

6'
10'

POTROSNJA ZBUI(E PO 1 m' VRSTA ZBUKE prskani sloj 1 VAN)SKE ZBUKE podlozna zbuka
zavrsna zbuks

Lim POTROSNJA
5

valovite ploce valovite drvene ploce

10 18 12 84
84 10

28 30 25 60 30 35 40 70 180 65 65

7'
40' 40' 6' 3'

2 UNUTARNJA ZBUKA glalko zaribana obojeno zrno karneno brasno PRANI KULIR 3 cemenl INDUSTRIJSKI 4 PROIZVEDENE ZBUKE PLASTJCNE ZBUKE Prskane zbuke (hirola) Plemsnita zbuka (terabona)

11 16 18 32 kg
4 kg

16 kg
2-4 kg 4 kg

Slama i Irska Dascice, dvostrukl pokrov Jednostruki Bilumenska dvostrukl IJepenka na drvenoj trostruki oplali s uvaljanim sljunkom
nasuti pokrov

5 0,5 0,5 0,5 0,5

25 kg

Plastiens trake s cementnim namazom Poliesterski namaz s eementnim namazom

89

KAKO KORISTITI

PROSTOR

Prolaz najmanje

Prolaz, s jedne strane niska zapreka

Visina dosega za zenu na sirokorn komadu namjesta]a

Pristup niskom narniestaju

Prostar za ustaian]e sa stoia

90

Prostor za sjedenje, prekrlzene noge bez stoia

Prostor za stol od

r ~Inn nj~
s osoba
3m

1003~~
5od;rl'
Koristenje stoia na otvorenom

Stol na uskom prostoru

U

prostoru Covjek koji Guci iscen]e pod niskim pokucstvorn

L-cm_U--:-U=--,
-1-----

_U~l
Ciscenje pod posteljom

3.7 m ----+

Rad sa registratorom

90em Prostor za daktilografa

40 em I I

I I I I

190cm

Prostor za krevet na izvlacerue

L

55 em

I

_

91

'LJESKE

-,
I

31LJE5KE

BILJE5KE

l

,
I

I

,

1
I

I

)

1

BILJESKE

BILJE$KE

l

t

\
I

,

I

I

I
I

l

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->