You are on page 1of 91

Optina Kurumlija

Delegacija Evropske unije

STRATEGIJA ODRIVOG RAZVOJA OPTINE KURUMLIJA


2010 2020. GODINE

SO Kurumlija u saradnji sa projektom Exchange 2- Zajedni ka podrka lokalnim samoupravama

Strategija odrivog razvoja optine Kurumlija

oktobar 2009.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Autor: Optina Kurumlija

Izdava: Stalna konferencija gradova i optina Ova publikacija je izraena uz pomo Evropske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuivo odgovornost optine Kurumlija, i ni na jedan nain ne oslikava stavove Evropske unije.

Graki dizajn i tampa: Kotur i ostali o.d.

Tira: 75 primeraka

Program EXCHANGE2 Projekat nansira Evropska unija


2

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

0. LSDS SAETAK O METODOLOGIJI Metodologija za izradu STRATEGIJE ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE je nastala kao rezultat aktivnosti Projekta Exchange 2 Zajedni ka podrka lokalnim samoupravama u cilju metodoloke standardizacije procesa stratekog planiranja za potrebe Stalne konferencije gradova i optina i lokalnih samouprava u Srbiji. STRATEGIJA ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE naslanja se na okvirni plan Milenijumskih razvojnih ciljeva UN. Na nacionionalnom nivou uskla ena je sa Nacionalnom Strategijom odrivog razvoja Republike Srbije i drugim nacionalnim strategijama koje se ti u odrivog razvoja lokalnih zajednica. Odrivost zahteva od ljudi da koriste prirodne resurse u onoj meri koja im dozvoljava da se ti resursi prirodno obnove. STRATEGIJA ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE je OPTI STRATEKI PLAN RAZVOJA GRADA/OPTINE koji daje smernice i podsticaje za budu i razvoj grada/optine. Detaljniji sektorski planovi i strategije na lokalnom nivou se moraju razvijati i implementirati u punoj saglasnosti i integraciji sa Strategijom odrivog razvoja lokalne zajednice. STRATEGIJA ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE ima za cilj uvo enje integisanog sistema planiranja koji obuhvata sva bitna pitanja lokalne zajednice uklju uju i i socijalnu inkluziju, optu drutvenu informisanost i zatitu ivotne sredine. Kao najvanija strategija, Strategija odrivog razvoja lokalne zajednice obuhvata sve smernice, ciljeve i mere relevantne za sve sektore, stvaraju i uslove za realizaciju ili razvoj drugih planova na lokalnom nivou. Svi drugi sektorski planovi na lokalnom nivou imaju za cilj da, u okviru svojih oblasti, ispune i razviju mogu nosti ire definisane Strategijom razvoja lokalne zajednice, potuju i smernice zadate vizijom, ciljevima i prioritetima i pruaju i operativnu podrku projektima i aktivnostima predvi enim Akcionim planom. STRATEGIJA ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE je zasnovana na PARTICIPATIVNOM PRISTUPU, koji podrazumeva direktnu uklju enost svih javnih i privatnih zainteresovanih strana u toku trajanja celokupnog procesa. Participativni pristup u izradi Strategije se ne odnosi samo na zajedni ku izradu stratekog dokumenta i akcionog plana, ve omogu ava ire u e e zajednice u identifikaciji, aktiviranju i koordinaciji partnerstava za implementaciju pojedinih aktivnosti i projekata. Razlog za uvo enje participativne metode je pre svega prakti ne prirode. Bez participativnog pristupa esto se lokalnim zajednicama name u obaveze da sprovedu odre ene aktivnosti, iako sama zajednica nije bila uklju ena u taj projekat. Na kraju, participativni pristup poboljava kvalitet donetih odluka tako to omogu ava:

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Bazu znanja za odgovoran proces donoenja odluka zasnovanih na injenicama iroku bazu podrke za donesene odluke Kolektivno vlasnitvo nad problemima i reenjima problema Ja anje lokalnih kapaciteta za implementaciju projekata Povratne informacije za rukovodstvo. Razli iti subjekti, sa razli itim ulogama i funkcijama su bili uklju eni u proces izrade STRATEGIJE ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE po ev od faze planiranja pa do faze definisanja realizacije projekata i upravlja kih aktivnosti. Sve javne i privatne zainteresovane strane koji ive i rade na teritoriji optine/grada okupljene u Partnerski Forum bile su zaduene je za optu elaboraciju STRATEGIJE ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE, dok su stru ne strane okupljene u TEMATSKE RADNE GRUPE i KOORDINACIONI TIM u estvovale u izradi Strategije. U optini Kurumlija Partnerski Forum je okupio 37 lanova. Na prvom sastanku, lanovi Partnerskog foruma su identifikovali slede e tematske radne grupe: Ekologija Drutvene delatnosti Privreda Turizam Proces izrade STRATEGIJE ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE se sastojao od 5 glavnih faza koje se ponavljaju u desetogodinjem ciklusu: Faze 0. Pokretanje procesa stratekog planiranja 1. Analiza teku eg stanja Profilisanje zajednice 2. Definisanje prioriteta, vizije i ciljeva 3. Projekti i aktivnosti za odre ene rezultate 4. Implementacija, upravljanje, pra enje 5. Marketing i komunikacija Dokumenta Organizaciona struktura regulativa Izvestaj o odrivosti Strateki dokument Akcioni plan Upravlja ki sistem Plan marketinga i plan komunikacije

Ciklus izrade STRATEGIJE ODRIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE po eo je izradom ANALIZE TEKU EG STANJA PROFILISANJEM ZAJEDNICE u kome su teku e stanje i faktori odrivosti u zajednici identifikovani i procenjeni. Kao slede i korak usledilo je definisanje vizije, ciljeva i prioriteta u okviru STRATEKOG DOKUMENTA na lokalnom nivou, uklju uju i prostorne dijagrame, gde je to bilo mogu e. Nakon ove faze, definisane su aktivnosti i projekti u okviru lokalnog AKCIONOG PLANA, koji je dopunjen i podran PARTNERSKIM SPORAZUMIMA. Kako bismo postigli odre ene rezultate implementacija projekata treba da bude podrana razvijenim UPRAVLJA KIM I MONITORING SISTEMOM.
4

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

U ESNICI U PROCESU IZRADE STRATEGIJE PREDSTAVNICI PROGRAMA EXCHANGE 2: Mark Barrett, ef projektnog tima Jasmina Kruni , savetnica za strateko planiranje FORUM PARTNERA : 1. Rua Spalovi - Optinska uprava 2. Emilija Savi Optinska uprava 3. Sneana Radovi Optinska uprava 4. Milomir Nikoli Crveni krst 5. Protojerej J. Vi entijevi SPC Kurumlija 6. Dejan ivkovi TK KORIO 7. Dragan Jezdimirovi OOSR Toplica 8. Dragan Lazarevi LU Soko 9. Mijodrag Jovanovi JUROFUNGO 10. Rodoljub Stoj i Direkcija za izgradnju 11. Saa Stevanovi Direkcija za izgradnju 12. Slavia Punii Nacionalna sluba za zapoljavanje 13. Darko Lazarevi JKP Toplica 14. Ljiljana Arsenijevi Dom zdravlja 15. Mijodrag Ili - Udruenje penzionera 16. Vladimir Jakovljevi Udruenje penzionera 17. Dobrica ivan evi VLADIVA doo 18. Ka a Gai Ekonomska kola 19. Svetlana MIlutinovi Centar za socijalni rad 20. Sonja Jankovi ZZ Budu nost 21. Milan ur evi ED Kurumlija 22. Slobodan Obradovi Obradovi -inenjering DOO 23. Dragan Milenkovi Optinska uprava 24. Milan Simovi SUR Boji Raj 25. Darko Orbovi Metalaccompany 26. Dejan or evi STUDIOARH 27. Dragan Miljevi Institut EKOMAN 28. Sneana Deljanin PU Sunce 29. Radivoje Panti Knjievni klub Milutin Uskokovi 30. Milan Nikoli Biblioteka 31. Dobrivoje avi FK Kolibri 32. ivota Vuksanovi O Miloje Zaki 33. Svetlana Sokovi Gimnazija 34. Dragan Gai Optinska uprava 35. Dejan ur i SUR Prolom 36. Jugoslav Savi Turisti ki biro 37. Saa Petrovi koordinator za romska pitanja.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Koordinacioni tim : 1. Sun ica Nestorovi Optinska uprava 2. Rua Spalovi - Optinska uprava 3. Sneana Radovi Optinska uprava 4. Dejan Jovanovi 5. Jovana Nestorovi 6. Emilija Savi Radna grupa 1: EKOLOGIJA Rua Spalovi Optinska uprava, Ka a Gai - Ekonomska kola, Darko Lazarevi JKP "Toplica", Nadica Deljanin - Dom zdravlja, Dragan Laki evi - LU "Soko" , Dragan Mijajlovi - OOSR "Toplica" . Facilitator: Emilija Savi Radna grupa 2: DRUTVENE DELATNOSTI Dejan ivkovi TK "KORIO" ,Radivoje Panti - Knjievni klub "Milutin Uskokovi Sneana Deljanin - PU "Sunce", Jasmina Deljanin Gimnazija, Dragana Ivkovi Kancelarija za mlade, Dragan Gai - Optina Kurumlija, Milijana Rilak - Centar socijalni rad, Slavia Punii - Nacionalna sluba za zapoljavanje, Milomir Nikoli Crveni krst. Facilitator: Emilija Savi ", za

Radna grupa 3 : PRIVREDA I POLJOPRIVREDA Sun ica Nestorovi Optinska uprava, Dragan Milenkovi Optinska uprava, Ljubisav Veselinovi - Optinska uprava, Darko Orbovi - "METALAC COMPANY", Goran Djordjevi - STR "NEON", Miroljub Jovanovi - "JUROFUNGO". Facilitator: Dejan Jovanovi Radna grupa 4 : TURIZAM Dejan ur i - "Garetov konak", Dejan or evi - "STUDIO ARH", Boban Cvetkovi restoran "KUM", Sneana Radovi Optinska uprava, Dragan Miljevi Optinska uprava, Slavko Ili Turisti ka organizacija Kurumlija. Facilitator: Jovana Nestorovi

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

SADRAJ

Uvodna re Predsednika optine 0. Strategija odrivog razvoja lokalne zajednice saetak o metodologiji U esnici u procesu izrade strategije 1. Opti podaci 1.1 Administrativni i geografski poloaj 1.2 Istorijat 1.3 Stanovnitvo 1.4 Optinska organizacija 2. Monitoring sistem indikatori 2.1 Indikatori ivotne sredine 2.2 Indikatori ekonomskog razvoja 2.3 Socijalna pitanja/ kvalitet ivota 3. Presek stanja / trenutna situacija 3.1 RG 1: Ekologija 3.2 RG 2: Drutvene delatnosti 3.3 RG 3: Privreda i poljoprivreda 3.4 RG 4: Turizam 4. Strateki dokument 4.1 Vizije, prioriteti i ciljevi: velika, generalna slika 4.2 Prioriteti za razvoj u narednih 10 godina 5. Akcioni plan 5.1 Ciljevi, akcije, aktivnosti, partneri, izvori finansiranja, rokovi 5.2 Faza implementacije: sistem upravljanja i partnerski sporazumi

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Potovani sugra ani,

Optina Kurumlija je u saradnji sa Stalnom konferencijom gradova i optina, u okviru Programa Exchange 2, izradila i usvojila STRATEGIJU ODRIVOG RAZVOJA OPTINE KURUMLIJA. Osnovni zadatak optine Kurumlija iskazan u ovoj strategiji je stvaranje uslova za zapoljavanje gra ana uz uvaavanje standarda za o uvanje ivotne sredine.

Optina Kurumlija spada u red najnerazvijenijih optina u Srbiji, ali sa svojim potencijalima u razvoju pre svega turizma, poljoprivrede (vo arstva i sto arstva), kao i drvne industrije, odnosno u iskori avanju obnovljivih izvora za proizvodnju elektri ne energije, smatramo da optina Kurumlija veoma brzo moe da iza e iz kruga najnerazvijenijih optina. Smatramo da usvajanjem STRATEGIJE ODRIVOG RAZVOJA moemo doprineti da gra ani mogu uskoro o ekivati visok kvalitet ivota, odnosno smanjenje velike stope nezaposlenosti uz izgradnju infrastrukturnih objekata.

PREDSEDNIK OPTINE KURUMLIJA dr Zoran Vu kovi

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1. OPTI PODACI

1.1 Administrativni i geografski poloaj


Optina Kurumlija nalazi se na jugu Srbije, u gornjem slivu reke Toplice i njenih pritoka Kosanice i Banjske, na jugoisto nim padinama Kopaonika i severozapadnim padinama Radan planine. Zauzima povrinu od 952 km i administrativno pripada Topli kom okrugu. Grani i se sa optinama: Brus, Blace, Prokuplje, Medve a, Podujevo i Leposavi . Jugozapadna granica u duini od 105 km poklapa se sa prirodnom i politi koadministrativnom granicom Kosova i Metohije, sa dva glavna prevoja: Merdare i Prepolac. Na teritoriji optine ivi 21608 stanovnika (prema popisu iz 2002. godine). Geografsko-saobra ajni poloaj optine je izrazito tranzitnog karaktera. Teritorijom optine prolazi strategijski vaan putni pravac Ni-Pritina-Pe . Regionalnim putnim pravcem, preko Blaca, optina Kurumlija je povezana sa Brusom, Kruevcem i dalje Beogradom. Dolinom Toplice i Kosanice prolazi elezni ka pruga Ni-Prokiplje-Kurumlija-Kosovo Polje.

Slika broj 1. Karta optine Kurumlija

Slika br.2 . Panorama Kurumlije

1.2 Istorijat
Preko teritorije dananje optine Kurumlija proli su brojni osvaja i jo od praistorijskog doba. Svaki od njih je ostavio trag na ovom tlu i upisao se u vievekovnu istoriju ovog kraja, ali i uticao na njegov dalji razvoj. Rimljani su tadanjem naselju na mestu dananje Kurumlije, dali naziv Ad Fines to zna i na kraju. Naselje je dugo zadralo ovo ime, da bi kasnije dobilo ime Toplice, verovatno po toplim izvorima Lukovske, Kurumlijske i Prolom banje. Ovaj naziv je dananja Kurumlija zadrala sve do po etka stvaranja drave Nemanji a, kada dobija naziv Bele Crkve po manastirima koje su bili pokriveni olovnim plo ama koje su bljetale i videle se nadaleko. Po osvajanju, Turci ovaj kraj nazivaju Kurumlija to je prema istraivanjima istori ara prevod naziva Bele Crkve (Kurunlu klise ).
9

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Arheoloka nalazita u okolini Kurumlije iz rimskog i vizantijskog doba su: rimske terme u Bacu iz III veka; predmeti, opeke i novac na eni u Kurumlijskoj banji kao i nadgrobni spomenik koji je podigla jedna sveteni ka porodica iz Rima boginji Nimfi, zatitnici lekovitih voda u znak zahvalnosti za izle enje u ovoj banji, ostaci vodovoda u Kurumlijskoj i Lukovskoj banji, rimska i gr ka groblja u okolini Prolom banje i dr. Na u u Kosanice u Toplicu nalaze se ostaci bazilike iz ranovizantijskog perioda (VI-VII vek). Objekat ima veliki zna aj za prou avanje tradicije i kontinuiteta vizantijskog i srednjevekovnog graditeljstva. Bazilika je u narodu poznata kao "Markova crkva". Ovde se na "Markov dan" 8.maja i o drugim praznicima okuplja narod. Na ulazu u grad, sa leve strane, mogu se videti ostaci prve zadubine upana Stevana Nemanje, manastira Sv. Bogorodice. Sagra en je 1159. godine, i u njemu se zamonaila Nemanjina ena Ana kao Anastazija. Veliki srpski upan Stevan Nemanja je svoju istorijsku misiju upravo po eo u dananjoj Kurumliji, koja je bila njegova prva prestonica, i ovde sagradio svoje prve zadubine. Od uspostavljanja autokefalnosti Srpske Pravoslavne Crkve na teritoriji optine je bilo sedite Belocrkvanske episkopije, a od osnivanja Srpske Patrijarije, sedite arhiepiskopije. Na brdu iznad grada, odolevaju i zubu vremena stoji druga zadubina Stevana Nemanje manastir Sv. Nikole (gra en od 1165. do 1168. godine). Njega je Nemanja posvetio svom sinu Savi i to je bio muki manastir. Kasnije su ga dogra ivali Stevan Prvoven ani i kralj Milutin. Ovi manasturi su najstariji svedoci po etka jednog od najsjajnijih perioda srpske drave, vladavine dinastije Nemanji a.

Slika 3. Ostaci manastira Sv. Bogorodice

Slika 4. Manastir Sv. Nikole

Crkva Lazarica nalazi se 2.5 km od centra Prolom banje, sagra ena je oko 1980. godine i to je jedina crkva brvnara u Toplici. Po predanju u njoj se pri estio deo srpske vojske iz okolnih krajeva pred odlazak u Kosovsku bitku. Neobjanjivu prirodnu retkost predstavljaju est uvijenih stabala ljiva u dvoritu crkve. Legenda kae da su vojnici posle pri e a est puta obilazili crkvu mole i se za pobedu na Kosovu, pa su se ljiva uvijale u smeru u kome se vojska okretala. Stara stabla su nestala, nicala su nova i uvijala se, ali ih je uvek bilo samo est.

10

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Crkva Sv. Petke udaljena je 1.5 km od Prolom banje, i to je rekonstruisana crkva iz nemanji kog perioda gra ena od kamena i pokrivena kamenim plo ama. Crkva Sv. Mine, dobro od velikog zna aja, nalazi se u selu tavi 5,5 km zapadno od Lukovske banje. Sagra ena je u vreme Patrijarha Pajsija u periodu 1614-1647. godine. Crkva je jednobrodna gra evina, ivopisom su ukraene sve unutranje zidne povrine. Restoran "Evropa" nalazi se u centru grada. Sagra en je 1892. godine kao hotel sa 8 soba, 20 kreveta, 170 sedita u restoranu i 40 na terasi. Kao hotel radio je do polovine ezdesetih, kada su sobe pretvorene u kancelarije i magacinski prostor. U njemu je esto boravio na poznati pisac Branislav Nui i pretpostavlja se da je ovde pisana komedija "Sumljivo lice". U restoranu je podrum zidan ciglom sa plafonom u polukrunim svodovima. U njemu je smetena zbirka arheolokih, etnolokih i istorijskih eksponata ovog kraja.

1.3 Stanovnitvo
Optina Kurumlija ima 21 608 stanovnika (preme popisu iz 2002. godine) raspore enih u 90 naseljenih mesta. Ima 16 seoskih, 6 prigradskih i 7 gradskih mesnih zajednica. Prose na gustina naseljenosti optine Kurumlija je 23 stanovnika na km , to je svrstava u retko naseljene optine.

NAZIV I TIP NASELJA Kurumlija Babica Barlovo Ba oglava Belo Polje Bogujevac Vasiljevac Veliko Pupavce Visoka Vlahinja Vrelo Vrevac Vukojevac Gornja Mikuljana Gornje To ane Grabovnica Dabinovac Dankovi e Degrmen Dedinac Deika Dobri Do Donja Mikuljana Donje To ane

1948 37284 396 265 443 464 332 254 501 742 494 257 428 229 284 157 547 394 794 310 685 324 836 182 960

1953 39772 393 268 469 448 335 290 525 795 502 267 445 260 296 139 562 427 816 338 677 349 891 215 927

BROJ STANOVNIKA 1961 1971 1981 36896 31672 27629 394 317 203 235 175 163 439 413 460 393 289 225 248 195 151 264 189 115 456 296 153 620 421 303 498 327 194 243 157 114 421 309 232 191 99 6 270 181 168 110 57 36 442 329 238 404 247 151 682 540 345 302 255 172 552 394 304 303 182 86 709 432 271 185 145 103 753 475 308

1991 23368 138 129 310 150 118 29 81 224 121 57 118 140 30 163 77 265 120 161 62 158 87 203

2002 21608 90 166 263 151 84 18 79 158 88 40 82 117 18 118 64 232 88 124 38 109 83 122

11

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

NAZIV I TIP NASELJA Dubrava ake alica egrova u Zagra e Zebica Ivan Kula Igrite Kastrat Konjuva Kosma a Krtok Kr mare Kupinovo Kurumlija Kurumlijska Banja Kutlovo Lukovo Ljutova Ljua Magovo Mala Kosanica Mari i e Markovi e Matarova Ma ja Stena Ma kovac Merdare Mer ez Mehane Mirnica Mr e Nevada Novo Selo Orlovac Parada Pa ara a Pevatica Pepeljevac Perunika Pljakovo Prevetica Prekora e Prolom Ravni ort Rastelica Ra a Sagonjevo Samokovo Svinjite Sekira a Selite Selova

1948 305 552 92 285 479 149 246 373 457 568 709 828 407 705 191 2382 415 256 554 191 724 103 472 267 172 227 208 619 438 115 421 548 242 162 347 211 140 213 152 430 389 330 166 161 172 48 82 1016 580 297 244 199 208 424

1953 324 583 119 317 452 139 278 399 519 620 933 895 406 697 331 2649 485 276 601 208 768 98 474 248 196 247 247 650 474 144 475 579 276 167 351 229 149 245 174 436 420 304 141 166 248 473 88 1000 622 331 308 229 205 447

BROJ STANOVNIKA 1961 1971 1981 249 137 97 525 368 223 120 73 38 288 186 118 484 362 248 129 98 52 257 181 82 340 205 118 460 279 160 523 366 475 787 551 355 783 509 262 409 297 155 599 414 343 285 211 114 3391 7185 10550 457 333 198 247 147 81 680 621 395 220 177 92 740 471 345 103 65 43 431 284 233 182 129 109 231 383 472 252 194 172 283 211 136 594 587 554 460 370 318 174 85 52 446 296 143 552 385 207 266 236 167 149 123 83 265 206 160 197 152 72 159 131 47 248 179 132 173 147 90 357 326 318 310 185 139 239 171 148 152 130 70 148 102 69 225 180 200 418 264 184 76 45 23 1013 722 562 586 458 264 254 194 162 323 214 117 178 127 83 145 90 58 428 338 208

1991 58 112 19 79 205 32 61 85 89 285 226 160 73 207 84 12371 185 37 320 53 158 29 190 72 416 118 49 392 222 33 58 100 117 39 126 45 28 78 59 239 90 81 41 31 92 103 13 300 174 93 64 52 42 132

2002 45 83 12 49 172 19 35 39 42 267 169 108 39 150 67 13639 151 37 366 37 109 24 130 54 52 83 29 298 139 26 54 60 93 30 75 17 16 41 35 15 64 78 21 22 111 51 247 118 61 41 29 24 180

12

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

NAZIV I TIP NASELJA Seoce Spance Ta evac Tijovac Tmava rebinje Tre ak Trmka Trn atra tava

1948 375 1054 192 246 948 369 237 259 189 408 505 413

1953 419 1062 204 257 974 409 280 265 197 473 497 441

BROJ STANOVNIKA 1961 1971 1981 474 468 356 924 664 395 171 76 33 220 169 142 875 674 463 418 318 214 275 213 156 230 178 104 112 61 44 455 355 118 455 250 120 464 468 320

1991 181 255 21 96 293 105 110 59 26 73 75 207

2002 115 222 77 199 74 62 36 30 53 33 176

Tabela broj 1: Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991. i 2002. godine

Moe se videti da su najve a naselja u optini: Lukovo sa 366 stanovnika, zatim Ma kovac sa 298 stanovnika, Kastrat sa 267 stanovnika, Ra a sa 247 stanovnika... Ipak najve i broj stanovnika je nastanjen u samom gradu Kurumlija, oko 13 639 to ini oko 63 % ukupnog stanovnitva. Etni ka struktura. Najve i broj stanovnika optine Kurumlija ine Srbi (96%), sa veoma malim u e em Roma (1,5%), Crnogoraca (0,5%) i ostalih (2%).
Nacija Broj % Srbi 19 085 95.76 Romi 300 1.51 Crnogorci Makedonci 82 0.41 16 0.08 Hrvati 10 0.05 Bugari 8 0.04 Ostali 428 2.15 Ukupno 19 930 100

Tabela broj 2: Etni ki sastav stanovnitva prema popisu iz 2007. godine

Kretanje stanovnitva. Kretanje stanovnitva u optini Kurumlija karakteriu tri osnovne determinante: nizak natalitet pove ane stope mortaliteta migracioni procesi. U periodima 1981 1991. i 1991 2002. godine optina Kurumlija ima smanjenje negativne stope porasta ukupnog stanovnitva ( -15.85 i -7 na 1 000 stanovnika ). Starosna struktura stanovnitva Kurumlije sve vie ima karakteristike regresivnog, odnosno starijeg tipa stanovnitva budu i da se smanjuju fertilni i omladinski kontigent stanovnitva. Sam optinski centar belei prirast stanovnitva to je posledica, pre svega, unutranjih migracija iz sela u grad.
13

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Godine 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

Muko 10 10 10 10 10 10 10 913 935 838 720 601 451 238

ensko 10 649 10 627 10 470 10 316 10 129 9 910 9 692

Ukupno 21 807 21 608 21 308 21 036 20 730 20 361 19 930

Smanjenje broja -245 -254 -272 -306 -369 -431

Tabela broj 3: Kretanje stanovnika optine Kurumlija u periodu od 2002.do2007.godine

Iz ove tabele se uo ava negativno kretanje broja stanovnika iz godine u godinu. U periodu od 2001-2007. godine dolo je do smanjenja za ak 1 877 stanovnika, a od 2005. godine po inje da raste stopa smanjivanja stanovnistva tako da, ukoliko se ovakav trend nastavi u narednim godinama, do 2027. godine taj broj bi se prepolovio. Za optinu Kurumlija karakteristi ne su kako dnevne migracije (njihov broj obuhvata angaovano, zaposleno stanovnitvo kao i decu i omladinu koja svakodnevno putuju do kole ili posla) tako i spoljne migracije, odnosno emigracije u inostranstvo, koje se javljaju isklju ivo iz ekonomskih razloga. Prirodni prirataj. Na osnovu kretanja stanovnika mogu e je izvu i i bilans prirataja stanovnitva. Broj ivoro enih po godinama pokazuje tendenciju smanjenja.
Godina
Prose an godinji prirataj Pros.prir. na 1000 stanocnika 1997 -96 -4,1 1998 -168 -7,3 2002 -139 -6 2003 -127 -6 2004 -158 -7,5 2005 -149 -7,2 2006 -137 -6,7

Tabela broj 4: Prirodni prirataj optine Kurumlija

Na osnovu tabele se moe zaklju iti da je prirodni prirataj u svim posmatranim godinama bio negativan, a da je 1998. i 2004. godine bio najnepovoljniji. Na to uti e, ne samo smanjenje ukupnog broja stanovnika, ve i nepovoljna kretanja broja sklopljenih brakova koji je samo u poslednjih deset godnina opao za 20%.

14

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.4 Optinska organizacija


Optina kao jedinica lokalne samouprave ima 104 zaposlenih i u optini se vre poslovi iz njenog izvornog delokruga, kao i povereni poslovi iz okvira prava i dunosti Republike, utvr eni Ustavom, zakonom i Statutom optine. Radi ostvarivanje poslova iz nadlenosti optine, pored organa optine (Skuptina optine, predsednik optine i Optinsko ve e), obrazuje se i Optinska uprava u okviru koje funkcioniu tri odeljenja: Odeljenje za privredu i finansije, Odeljenje za neprivrednu delatnost i Odeljenje lokalne poreske administracije. Optinska uprava, kao polazna osnova razvoja institucija, raspolae kvalitetnim ljudskim resursima, zadovoljavaju im brojem ra unara, i organizacijom kapaciteta koja bi, uz manje izmene, mogla jo efektnije da funkcionie u pruanju usluga stanovnitvu i podrci razvoju ostalih institucija i organizacija koje mogu doprineti poboljanju opteg stanja u optini.

15

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

2. MONITORING SISTEM I INDIKATORI 2.1 Indikatori ivotne sredine Indikator br. 1 - Kvalitet povrinskih voda
Kvalitet povrinskih voda EBI indeks Toplica Banjska EBI indeks, 2005 III III EBI indeks, 2006 III IV EBI indeks, 2007 III/IV III/IV

Vrednosti EBI indeksa su grupisane u pet kvalitativnih klasa od kojih je svaka ozna ena razli itom bojom. Indikator br. 2 - Upravljanje otpadnim vodama u gradskim sredinama U optini Kurumlija ne postoji ni jedan kolektor za pre i avanje otpadnih voda, tako da se sve otpadne vode sa njene teritorije bez ikakve obrade ulivaju u reku Toplicu. Otpadne vode se ulivaju bez preciscavanja u reku Toplicu. Indikator br. 3 Broj dana sa loim kvalitetom vazduha Indikator pokazuje koliko je puta (u koliko slu ajeva) pove ana grani na vrednost odre enog zaga iva a u odnosu na dozvoljenu koncentraciju. U optini nije vreno merenje kvaliteta vazduha, kao i stepen njegove zaga enosti, tako da i ne postoje podaci koji bi ukazivali na eventualni rizik od zaga enja vazduha. Najve i potencijalni zaga iva je bio IK Kopaonik koji je 2009. godine prestao sa radom. Sada se zaga enje vazduha jedino moe javiti usled izduvnih gasova automobila, kotlarnica i loita u doma instvima. Indikator br. 4 Zati ene oblasti Ovaj indikator se ti e odrivog razvoja, restauracije i zatite zemljita i lokacija na teritoriji optine.
Zati ene oblasti Republika Srbija Optina Kurumlija Ha 547176 107 % 6.19 0.001

Od 107 ha zati enih oblasti na teritoriji optine, drugim kulturno-istorijskim spomenicima.

avoljoj varoi pripada 67 ha, a ostalo

Indikator br. 5 Naputeno i zaga eno zemljite Ne postoje podaci o zaga enom i naputenom zemljitu na teritoriji optine.
Indikator br. 6 Javni prevoz
Javni prevoz Broj putnika u lok. putnickom saobracaju Ekspres Lasta Ukupno 2005 115273 1400 116673 2006 99914 1750 101664 2007 94573 1500 96073

16

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Broj putnika u lokalnom saobracaju


150000 100000 50000 0 2005 2006 2007

U tabeli su dati priblini podaci AS NI-EKSPRES I AS LASTA, i kod oba prevoznika je prime eno smanjivanje broja putnika poslednjih godina. 2005. godine ih je bilo ukupno 116 673, a dve godine kasnije, 2007 96 073 putnika Indikator br. 7 Optinski otpad po vrsti odlaganja
Optinski otpad po vrsti odlaganja Republika Srbija 2007 Optina 2005 Optina 2006 Optina 2007 20 000t 60% 22 000t 70% 24 000t 70% / / / / / / 40% 30% 30% Deponija, t i % Spaljen otpad, t i % Recikliran, t i % Procena kolicine otpada koja zavrsava bez ikakvog upravljanja, %

Otpad po vrsti odlaganja, %

50 40 30 20 10 0

Bez upravljanja, 40 Bez upravljanja, 30 Bez upravljanja, 30

2005

2006

2007

Po poslednjim podacima na optinskoj deponiji se nalazi oko 24 000 t otpada, to ini oko 70% ukupnog otpada na teritoriji optine. Ne postoje podaci o spaljenom ili recikliranom otpadu. Deponija Lakovski bregovi se nalazi u selu Ba oglava, a odlaganje optinskog otpada na njoj se vri ve 12 godina. Ura en je projekat sanacije ove deponije koji bi uskoro trebalo da se realizuje Indikator br. 8 Reciklirani otpad Na teritoriji optine Kurumlija se ne vri selekcija i reciklaa otpada. Optina Kurumlija je jedan od potpisnika sporazuma za izgradnju regionalne deponije koja e biti smetena na teritoriji optine Prokuplje, i na njoj e se vriti selekcija i reciklaa otpada.

17

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Indikator br. 9 Ukupna potronja energije podeljena po vrsti goriva


Ukupna potronja energije podeljena po vrsti goriva Republika Srbija 2007 Optina 2005 Optina 2006 Optina 2007 Struja, KW 34950gwh 120,22mw 126,82mw 140,77mw
benzin, t
800 600 50 0 2005 2006 2007 400 200 0 2005 2006 2007
500 0 2005 2006 2007 1500 1000

Benzin, t 745000 600 600 600

Gas, m3 nema nema nema nema

Nafta, t 848000 1200 1200 1200

Drvo, m3 nema 75823 62037 68930


nafta, t

Ugalj, t nema 300 300 300

struja, GWh
100

drvo, m3
80000 60000 40000 20000 0 2005 2006 2007

ugalj, t
500 400 300 200 100 0 2005 2006 2007

U tabelama su dati okvirni podaci. Izvori podataka: JKP Toplica, lokalne benzinske stanice, EDJugoistok,Ni-Pogon Prokuplje. Indikator br. 10 Potronja obnovljive energije po izvorima
Ukupna potronja energije podeljena po vrsti goriva Republika Srbija 2007 Optina 2005 Optina 2006 Optina 2007 Hidro energija, KWh 36523x106 / / 4500000 Termo solarna energija, KWh 10037x106 / / / Solarna energija, KWh 0,64mil t god. / / / Snaga vetra, vetrenjace, KWh 1300000 / / / Biomasa, Kcal 2,4-2,6mil t god. / / / Geotermalna energija 0,2mil.t god. / / /

18

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina


hidroenergija, KWh
5000000 4000000 3000000 2000000 1000000 0 2005 2006 2007

U optini Kurumlija se od svih vidova energije koristi samo hidroenergija. Podaci su uzeti od hidrocentrale HIDROENERGIJA RAKA. 2.2 Socijalna pitanja / kvalitet ivota Indikator br. 11 Gustina naseljenosti
Opis Republika Srbija Kurumlija broj stanovnika - popis 2002. 7498001 21608 Povrina u km 88361 950 Gustina naseljenosti u 2002. - br. Stanovnika po 1 km 85 23

Gustina naseljenosti u 2002. - br. Stanovnika po 1 km


100 50 0 Kursumlija Republika Srbija Stanovnika/1km2

Prose na gustina naseljenosti optine Kurumlija je 23 stanovnika na km , to je mnogo manje od proseka u Republici Srbiji koji iznosi 85 st/ km2. Optina Kurumlija spada u retko naseljene optine. Najve a naseljenost je u gradu, seditu optine, dok se ka seoskim naseljima izrazito smanjuje, usled unutranje migracije koja se odvija poslednjih decenija. Tako e je prisutna i spoljanja migracije stanovnika ka ve im centrima u Srbiji. Indikator br. 12 Stanovnitvo prema starosti
God Stanovnitvo do 14 godina starosti Stanovnitv o od 15 do 65 godina starosti Op RS 5080726 Stanovnitv o preko 65 godina starosti Op RS 1240505 Ucesce stanovnitva do 14 godina starosti (%) Op RS Ucesce stanovnitva od 15 do 65 godina starosti (%) Op RS Ucesce stanovnitv a preko 65 godina starosti (%) Op RS

Ukupno stanovnitvo

Op Po popis u 2002.

RS 7498001

Op

RS

117670

21608

14270

15.93

15.69

67.76

16.55

3441

3897

66

18

19

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Procenat ucesca stanovnistva prema starosti


80 60 40 20 0 15,9315,69 do 14 god od 15 do 65 18 16,65 preko 65 god 66 67,76

Kursumlija

Republika Srbija

Iz tabele se moe primetiti da je najbrojniji udeo stanovnitva starosti od 15 do 65 godina (66%), a da je najmani broj stanovnika do 14 godina (15.93%). Sve vrednosti se kre u oko republi kog proseka. Ako je u e e stanovnika mla ih od 15 godina u ukupnom broju stanovnika manje od 20%, smatra se da je stanovnitvo staro i da ne obezbe uje uslove za normalnu demografsku reprodukciju. Iz tabele se vidi da je procenat ove kategorije stanovnitva manji, ali i da je blizak republi kom proseku, tako da se sa ovim problemom starenja stanovnitva ne susre e samo optina Kurumlija ve i cela Srbija. Indikator br. 13 Udeo stanovnika sa zavrenom srednjom, viom i visokom kolom
God Stanovnitvo sa srednjom skolom Stanovnitvo sa visom skolom Stanovnitvo sa visokom skolom Ucesce stanovnitva sa srednjom skolom (%) Op RS Ucesce stanovnitva sa visom skolom (%) Op RS Ucesce stanovnitva sa visokom skolom (%) Op RS

Ukupno stanovnitvo

Op Po popisu 2002

RS 7498001

Op

RS 2596348

Op

RS

Op

RS

285056

411944

21608

25.79

34.63

5573

2.42

2.59

523

559

3.8

Procenat ucesca stanovnistva prema strucnoj spremi


40 30 20 10 0 srednja Kursumlija 2.42 visa Republika Srbija 3.8 2.59 5.5 25.79 34.63

visoka

Prema podacima iz tabele najve i je broj onih stanovnika sa srednjim obrazovanjem i to oko 25.79%, zatim slede stanovnici sa visokim obrazovanjem ( 2.59%), dok je broj stanovnika sa viom (2.42 %). Sve ove vrednosti su mnogo manje od republi kog proseka, dok se najve a razlika javlja kod stanovnika sa visokom kolom iji je procenat duplo manji od republi kog (5.5%). Obrazovna struktura stanovnitva optine Kurumlija je na niskom nivou i to predstavlja veliki problem kojem treba posvetiti veliku panju. Ona uti e na razvoj ukupnog stanovnitva, a samim tim i radne snage koja je jedna od glavnih determinanti razvoja.
20

5.5

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Indikator br. 14 Duina puteva u km po km2 Ova kategorija indikatora pokazuje uticaj saobra aja na ukupni socio-ekonomski razvoj, odnosno, blagostanje stanovnitva optine.
Opis Republika Srbija Kurumlija Duina puteva u km Povrina km2 Duina puteva u km po km 88361 950 0.44 0.45

38436 429

Ukupna duina puteva na teritoriji optine iznosi 429 km, od kojih je 119 km sa savremenim kolovozom. Lokalnih puteva ima 284 km, regionalnih 109 km i magistralnih 36 km. Kod lokalnih puteva, svega 8.5% je sa savremenim kolovozom. Gustina putne mree na teritoriji optine Kurumlija je u nivou proseka RS, ali je njen kvalitet mnogo loiji s obzirom na samo 28% puteva sa savremenim kolovozom. Indikator br. 15 Procenat doma instava sa sigurnim pristupom vodi za pi e
Optina Republika Srbija urumlija Ukupan broj doma instava 2521190 7693 Broj doma instava priklju enih na vodovod 1986259 4000 Procenat doma instava sa sigurnim pristupom vodi za pi e 78 52

procenat doma instva sa sigurnim pristupom vodi za pi e


90 80 70 Opstina Republika Srbija

Ukupan broj doma instava priklju enih na vodovod je 4000 to ini oko 52 % ukupnog stanovnitva. Ovaj procenat je mnogo manji od republi kog proseka 78%, ali se podatak odnosi samo na sedite optine i vodovod kojim upravlja javno komunalno preduze e. U seoskim sredinama stanovnici ostvaruju pristup vodi za pi e preko internih i seoskih vodovoda. Pojedina sela kao to su Lukovo, u , Mari i e, Rudare, Ra a, Prolom, Ba oglava i Kurumlijska banja imaju ure ene vodovode kojima upravljaju Odbori za vodu. Projekti za ovakvo vodosnabdevanje postoji za sela Tijovac, Pupovce, Donja i Gornja Mikuljana, ali oni jo nisu realizovani.
21

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Indikator br. 16 Broj stanovnika na jedan objekat druvtenih, kulturnih, rekreativnih aktivnosti Ovaj indikator predstavlja element ocene razvoja a ne rasta optine i predstavlja osnovnu pretpostavku za izgradnju efikasne politike ukupnog socio-ekonomskog razvoja.
Broj drustvenih objekata / Broj kulturnih objekata 1 Broj objekata za rekreaciju 9 Broj stanovnika na jedan drustveni objekat / Broj stanovnika na jedan objekat kulture 21608 Broj stanovnika na jedan rekreativni objekat 2401

Optina

Ukupan broj stanovnika 21608


25000 20000 15000 10000 5000 0

Kupumlija

Broj stanovnika na jedan objekat

Drustveni

Kulturni

Rekreativni

Svi kulturni i sportsko-rekreativni objekti su smeteni u irem centru grada. Ima ih ukupno 10. Drutvenih objekata nema, dok je jedini objekat kulture Biblioteka. Objekti za sport i rekreaciju su: Fudbalski teren Kosanica, Sportska hala i Gradski bazen. U rekreativne svrhe se koriste i sportski tereni u osnovnim i srednjim kolama. Indikator br. 17 Prose na bruto zarada
Prose na bruto zarada u RSD Republika Srbija Optina 2003. 11500 5831 2004. 14108 7379 2005. 17443 8309 2006. 21707 11122 2007. 27759 15920

Prosecna bruto zarada


27,000 Din. 25,000 Din. 23,000 Din. 21,000 Din. 19,000 Din. 17,000 Din. 15,000 Din. 13,000 Din. 11,000 Din. 9,000 Din. 7,000 Din. 5,000 Din. 2003

Republicki prosek

Opstina

2004

2005

2006

2007

Vrednosti u tabeli se odnose na zarade bez poreza i doprinosa po zaposlenom. Prose na zarada u optini se u periodu od 2003-2007. godine kre e od 5831 15920 dinara, to je oko 50 % prose ne zarade u RS. Najve i rast zarade je u periodu 2006 - 2007. i iznosi 43%. Optina Kurumlija spada u red nerazvijenih optina. Iako je zabeleen ve i rast zarada u optini u ovih pet godina nego na nacionalnom nivou, one su i dalje me u najniim u SrbIji. Najve e zarade se ostvaruju u zdravstvu i obrazovanju, a najmanje u prera iva koj industriji.
22

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Indikator br. 18 U e e korisnika socijalne zatite u ukupnom stanovnitvu (%)


Godina Ukupan broj stanovnika RS 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 7480591 7463157 7440469 7411569 7381579 Optina 21308 21036 20730 20361 19930 Broj korisnika socijalne zatite RS 309123 320281 329530 335746 364750 Optina 705 809 778 905 984 Ostvareno u e e (%) RS 4.13 4.3 4.43 4.53 4.94 Optina 3.31 3.84 3.75 4.44 4.94

Ukupan broj korisnika socijalne zatite 2003. godine bio je 705, a do 2007. godine pove ao se na 984. Ostvareno u e e je 2003. god. bilo je 3.31% i manje od republi kog proseka 4.13%, da bi se posle 5 godina taj procenat izjedna io sa prosekom RS 4.94%. Broj korisnika socijalne zatite se u periodu 2003 - 2007 godine pove ao za 40%, a prema podacima Centra za socijalni rad, usled sve ve e nezaposlenosti, taj broj nastavlja ubrzano da raste. Indikator br. 19 Broj stanovnika na jednog lekara Ova kategorija indikatora ukazuje na nivo zdravstvene bezbednosti i kvalitet pruanja zdravstvenih usluga kao jedan od najzna ajnijih faktora ivota i rada stanovnitva optine.
Godina 2003 2004 2005 2006 2007 Ukupan broj stanovnika RS 7480591 7463157 7440469 7411569 7381579 Optina 21308 21036 20730 20361 19930 Ukupan broj lekara RS 20039 20211 19685 19644 20066 Optina 35 35 35 36 35 Broj stanovnika na jednog lekara RS Optina 373 609 369 601 377 592 377 566 368 569

23

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Broj stanovnika na jednog lekara

Ukupan broj lekara u 2007. godini je 35, a broj stanovnika na jednog lekara je 569, to ini 200 stanovnika vie u odnosu na prosek RS od 368 stanovnika na jednog lekara. Broj stanovnika na jednog lekara na teritoriji optine je za 50% ve i u odnosu na celu Republiku Srbiju to ukazuje na veoma nepovoljnu zdravstvenu zatitu gra ana Kuumlije. Iako se u tabeli ovaj broj smanjuje poslednjih godina, to se javlja usled smanjenja ukupnog broja stanovnika, a ne pove anja broja lekara koji skoro da se nije ni u ovom periodu. Indikator br. 20 U e e pravosnano osu enih lica prema mestu izvrenja krivi nog dela u ukupnom stanovnitvu
Broj osudjenih lica prema mestu izvrenja krivi nog dela (punoletna i maloletna deca) RS 35097 36222 39135 42988 46690 Optina 156 194 220 236 209 U e e pravosnano osudjenih lica prema mestu izvrenja krivi nog dela u ukupnom stanovnitvu RS Optina 0.47 0.49 0.53 0.58 0.55 0.73 0.92 1.06 1.16 1.05

Godina

Ukupan broj stanovnika RS Optina 21308 21036 20730 20361 19930

2003 2004 2005 2006 2007

7480591 7463157 7440469 7411569 7381579

U e e pravosnano osudjenih lica prema mestu izvrenja krivi nog dela u ukupnom stanovnitvu

U posmatranom periodu, podaci u tabeli pokazuju pove anje broja osu enih lica na teritoriji RS i u optini do 2007. godine kad dolazi do smanjenja od 11%. U e e pravosnano osu enih lica prema mestu izvrenja krivi nog dela u ukupnom stanovnitvu u optini se kre e od 0.73 1.05, a na teritoriji RS od 0.47- 0.55. Karakteristi no za optinu je da ne postoji nijedno osu eno maloletno lice, ali da je u e e osu enih punoletnih lica dvostruko ve e od osu enih lica, punoletnih i maloletnih, na nivou RS.
24

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

2.3 Indikatori ekonomskog razvoja Indikator br. 21 Nacionalni dohodak po glavi stanovnika Ovaj indikator ukazuje na stepen ekonomske razvijenosti optine.
Nacionalni dohodak po glavi stanovnika izraen u RSD Republika Srbija Optina 2005. 123473 53878 2006. 2007.

local economy national average

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 2004

43.6% 2005 2006

Nacionalni dohodak po glavi stanovnika je u opstini Kursumlija iznosi 53 878 dinara sto je dva puta manje nego na republickom nivou. Ovako nizak nacionalni dohodak po glavi stanovnika je osnovni pokazatelj da opstina Kursumlija spada u red najnerazvijenijih opstina u Srbiji. Indikator br. 22 Udeo nacionalnog dohotka Udeo nacionalnog dohotka prikazije deo nacionalnog dohotka koji stvara odre eni sektor. Prikazuje strukturu privrede na lokalnom i doprinos klju nih sektora.
Udeo poljoprivrede u % u nacionalnom dohotku RS 2005. 17 Optina 28.8 Trgovina RS 24.7 Optina 12.0 Saobracaj, skladistenje I veze RS 10.4 Optina 6.3 Proizvodnja elektricne energije RS 1.9 Optina 4.3 Gradjevinarstvo RS 7.3 Optina 22.3

Godina

25

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina


100% 80% 60% 40% 20% 0% Gradjevinarstvo Saobracaj,skladi stenje i veze Saobracaj,skladi stenje i veze RS Gradjevinarstvo RS Poljoprivred Rs Trgovina RS Proizvodnja el.energije Trgovina Proizvodnja el.energije RS Poljoprivreda

Sagledavanjem kretanja nacionalnog dohotka po delatnostima moe se uo iti da je 2005. godine udeo poljoprivrede u ukupnom nacionalnom dohotku bio najve i 28.8 %. Gra evinarstvo, kao druga delatnost, sa 22.3% belei stalan porast poslednjih godina. Pokazatelj iz 2005 godine koji nam pokazuje da je udeo poljoprivrede u nacionalnom dohotku najve i u odnosu na ostale grane pokazuje i da je najveca mogucnost u razvoju opstine u razvoju poljoprivrede. Indikator br. 23 Lokacijski koeficijent zapoljavanja Lokacijski koeficijent (LQ) je indeks kojim se vri pore enje udela neke aktivnosti date oblasti sa udelom osnovne aktivnosti ili udruenih aktivnosti date oblasti.
Lokacijski kvocijent zapoljavanja za 2007. Godina 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Saobracaj, skladistenje i veze RS 0.076 0.075 0.075 0.075 0.076 Optina 0.033 0.038 0.045 0.05 0.06 Proizvodnja elektricne energije RS 0.034 0.029 0.029 0.03 0.031 Optina 0.035 0.036 0.036 0.041 0.041

Poljoprivreda RS 0.047 0.043 0.041 0.04 0.038 Optina 0.052 0.052 0.059 0.062 0.069

Trgovina RS 0.078 0.132 0.132 0.134 0.137 Optina 0.048 0.068 0.127 0.119 0.108

Gradjevinarstvo RS 0.053 0.056 0.057 0.058 0.061 Optina 0.024 0.022 0.02 0.021 0.022

0.3 0.25 0.2 0.15 0.1 0.05 0


Po ljo pr ivr ed a

2003

2004

2005

2006

2007

Tr go vin a

G ra dj ev in ar st vo

Sa ob ra ca j,s kla di st en je

26

Pr oi zv od nj a

el .e ne rg ije

Iv ez e

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Lokacijski koeficijent na nivou opstine Kurumlije je vii od republi kog lokacijskog koeficijenta u oblasti poljoprivrede i proizvodnje elektri ne energije, a znatno manji od republi kog lokacijskog koeficijenta u oblasti saobra aja, trgovine i gra evinarstva. Tendencija pove anja lokacijskog koeficijenta u oblasti poljoprivredne proizvodnje predstavlja osnovni pokazatelj kojim se poljoprivreda odre uje kao mogu i nosilac razvoja optine. Indikator br. 24 Povrina poslovnog prostora na 1000 stanovnika izgra ena prethodne godine Indikator pokazuje rast intenziteta poslovnih aktivnosti.
Povrina poslovnog prostora zavrenog date godine na 1000 stanovnika Republika Srbija Kurumlija 8937 2007.

Indikator br. 25 Obim unutranjih SDI po glavi stanovnika Strane direktne investicije (SDI) se definiu kao kompanije poreklom iz jedne drave koje prave fizi ke investicije u izgradnju fabrika u drugoj dravi. Obim SDI po glavi stanovnika pokazuje intenzitet aktivnosti transnacionalnih kompanija u regionu. Trenutno u optini nema direktnih stranih investicija. Indikator br. 26 Broj registrovanih privrednih subjekata na 1000 stanovnika Broj registrovanih privrednih subjekata je vaan faktor koji ukazuje na ekonomsku snagu regiona/optine, ali trenutno ne postoje podaci o broju registrovanih privrednih subjekata na teritoriji optine. Indikator br. 27 Neto broj novih preduze a na 1000 stanovnika Ovaj indikator moe dati precizne podatke u vezi sa lokalnim ciklusom ekonomije. Drugo, dugoro no stanje balansa u neto broju novih preduze a moe da ukae na opadanje/rast socio-ekonomskog razvoja regiona, a intenzitet jednog ili drugog procesa moe da ukae ili na dinami no ili na rigidno poslovno okruenje. Ne postoji podatak o broju novih preduze a na teritoriji optine Kurumilja. Indikator br. 28 Ukupna aktivnost, stopa zaposlenosti i nezaposlenosti Ove indikatore bi trebalo zajedno tuma iti kako bi se dobila opta makroekonomska slika o uslovima trita radne snage na regionalnom nivou. Zaposlenost i stopa aktivnosti ukazuju na veli inu regionalne ekonomije u smislu dostupne radne snage i pokazuju intenzitet kojim lokalno stanovnitvo u estvuje u ekonomiji.
Stopa nezaposlenosti Republika Srbija Kurumlija 2003. 12.63 9.75 2004. 13 10.12 2005. 12.04 13.2 2006. 12.36 14.35 2007. 10.64 15.5

27

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina


18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 2003 2004 2005 2006 2007 12.63 9.75 14.35 13 10.12 13.2 12.04 12.36 10.64 15.5

Kursumlija

Republicki prosek

Stopa zaposlenosti Republika Srbija Optina


30 27.48 25 20 15 10 5 0 2003 24.24 23.08 22.63

2003 24.24 23.08

2004 27.48 22.63

2005 27.81 20.57

2006 27.33 18.74

2007 27.16 17.82

27.81

27.33

27.16

20.57 18.74 17.82

2004

2005

2006

2007

Kursumlija

Republicki prosek

Stopa aktivnosti Republika Srbija Kurumlija

Prema popisu iz 2002 45.32 41.54

Iz tabele se vidi da je najmanje nezaposlenih bilo 2003. godine, a od tada se stopa nezaposlenosti pove ala za 5.75%, tako da 2007. godine iznosi 15.5 %. Ukupna stopa zaposlenost optine Kurumlija u 2003. godini je iznosila 23.08, dok je u 2007. godini taj broj smanjen na 17.82. Linija kretanja zaposlenih je opadaju a, i ukazuje na to da se ona iz godine u godinu smanjuje. Tabela pokazuje da je u e e aktivnog stanovnitva (stanovnitva koje svojim aktivnostima obezbe uje prihode) prema popisu iz 2002. godine 41.54%, nekoliko procenata manja od proseka u Republici Srbiji 45.32. Ovde je potrebno ista i da statisti ki podaci pokazuju da se nezaposlenost pove ava do 2007 godine, me utim od 2007 do 2009 godine (preciznih podataka nema) dolo do drasti nog pove anja nezaposlenosti jer je dolo do raskida ugovora o privatizaciji preduzeca SIK Kopaonik I konfekcije 7. juli. Indikator br. 29 Fiskalni kapacitet optine Ostvarenje izvornih prihoda (fiskalnih oblika) po glavi stanovnika Fiskalni kapacitet predstavlja sposobnost da se upotrebom razli itih instrumenata poreske politike ostvari odre en iznos budetskih prihoda nekog javno-pravnog entiteta. Fiskalni kapacitet zavisi od dostignutog stepena materijalnog bogatstva optine ili grada, odnosno od obima i strukture poreske osnovice na koju se moe propisivati odre ena poreska obaveza i ostvarivati javni prihodi.
28

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina


2003. 1 2 3 Ukupno ostvarenje fiskalnih oblika izvornih prihoda Broj stanovnika Prihod po glavi stanovnika (1/2)
1400 1200 1000 800 600 400 200 0 2003

2004. 22296124.69 21036 1059.9

2005. 20057180.42 20730 967.54

2006. 21986467.35 20361 1079.83

2007. 23684534.70 19930 1188.39

11188131.04 21308 525.07

2004

2005

2006

2007

Prihod po glavi stanovnika

Fiskalni kapacitet se iz godine u godinu pove ava, pa se u odnosu na 2003 u 2007 pove ao skoro dva puta. Ovakav trend povecanja fiskalnog kapaciteta po glavi stanovnika je, sa jedne strane, rezultat ukupnog povecanja izvornih prihoda, ali sa druge, doslo je do smanjenja broja stanovnika tako da se taj fiskalni kapacijtet po glavi stanovnika kao indicator konstantno pove ava. Indikator br. 30 Stepen zaduenosti optine Stepen zaduenosti budeta jedinice lokalne samouprave ukazuje na to koliko nosioci politike imaju prostora za uzimanje dodatnih sredstava kojim se mogu realizovati odre eni kapitalni projekti koji e biti u funkciji ostvarenja stratekih ili razvojnih ciljeva optine/grada.
2009. 1 2.1 2.2 2.3 2.4 3.1 3.2 3.3 3.4 Ostvarenje ili procena ostvarenja TEKU IH prihoda budeta za posmatranu budetsku godinu 15% ostvarenja ili procene ostvarenja teku ih prihoda budeta za posmatranu budetsku godinu (1 X 15 / 100) Iznos glavnice i kamate koji dospeva u posmatranoj godini RASPOLOIVA SREDSTVA U APSOLUTNOM IZNOSU (2.1 2.2) RASPOLOIVA SREDSTVA U RELATIVNOM IZNOSU % UKUPNIH TEKU IH PRIHODA BUDETA (2.3 / 1 X 100 ) 50% ostvarenja ili procene ostvarenja teku ih prihoda budeta za posmatranu budetsku godinu (1 X 50 / 100) Ukupan iznos neizmirenog dugoro nog zaduenja budeta optine ili grada za kapitalne investicione rashode RASPOLOIVA SREDSTVA U APSOLUTNOM IZNOSU (3.1 3.2) RASPOLOIVA SREDSTVA U RELATIVNOM IZNOSU % UKUPNIH TEKU IH PRIHODA BUDETA (3.3 / 1 X 100 ) 300 000 000,00 45 000 000 / 45 000 000 15 150 000 000,00 17720287 132279713 44 156 500 000 50 163 000 000 50 2010. 313 000 000,00 46 950 000 / 46 950 000 15 156 500 000 2011. 326 000 000,00 48 900 000 / 48 900 000 15 163 000 000

Optina Kurumlija ima dugoro ni kredit za izgradnju sportske hale i u narednom periodu ne e biti dodatnih zaduivanja ve samo otplata dospelih anuiteta.
29

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

3. PRESEK STANJA / TRENUTNA SITUACIJA 3.1 RG1: Ekologija STANjE IVOTNE SREDINE NA PODRU JU OPTINE KURUMLIJA
ZAGA ENJE VODA

Kroz teritoriju nae optine proti u 3 reke: Kosanica, Banjska i Toplica, najve a od njih, koja predstavlja levu pritoku June Morave i nastaje ispod ogranaka planine Kopaonika od Lukovske i erekarske reke. Duina glavnog toka reke Tolice iznosi 130 km , a od toga kroz Optinu Kurumliju proti e u duini od 50 km. U svom gornjem toku Toplica je ista, ivopisna reka bogata vodom iji je kvalitet II klase. Nizvodno od Kurumlije Toplica je neto mirnija i te e irom dolinom, ali, naalost, veoma zaga ena jer se u nju uliva reka Banjska koja sadri tehnoloke otpadne vode koje poti u iz IK Kopaonika. Iz tehnolokih procesa Kopaonika formiraju se otpadne vode od oko 150 m3, koje sa sobom nose velike koli ine drvnog mulja. Otpadne vode imaju nisku pH vrednost, a pove anu koncentarciju amonijaka, fenola, BPK, HPK i suspendovanih materija. Prema vrednostima BPK i HPK Banjska spada u IV klasu, a po vrednostima fenola u III klasu. Bakterioloki nalazi pokazuju visok stepen bioloke kontaminacije. IK Kopaonik je uradio postrojenje za pre i avanje industrijskih otpadnih voda. Postrojenje je locirano u samom krugu fabrike, na levoj obali reke Banjske i trenutno je u funkciji, ali rezultate ispitivanja jo nemamo. Uklanjanje te nih i vrstih materija u optini nije adekvatno reeno. U gradu postoji delimi no izgra ena kanalizaciona mrea, dok se u prigradskim naseljima uklanjanje te nih materija vri preko septi kih jama. Celokupna gradska kanalizaciona mrea uklju ena je u reku Toplicu, a jedan deo u reku Banjsku bez ure aja za pre i avanje, tako da je neophodna izradnja gradskog kolektora. Pija e vode. Grad se snabdeva vodom sa 2 izvorita. Izvorite Toplica je locirano na desnoj obali reke Toplice kapaciteta 50 l/sek. Vodovod je sagra en 1933 godine, a zatim je u nekoliko navrata rekonstruisan. Na izvoritu postoji sedam bunara koji su povezani sa infiltracionim bazenom i crpnom stanicom sa rezervoarom za gasno hlorisanje vode. Drugo izvorite je Sokolovica iji je kapacitet 4,5 - 6 l/sek koje snabdeva vodom neka prigradska naselja. Jedan deo grada se snabdeva vodom iz individualnih vodovoda ili lokalnih. Turisti ka banjska mesta nemaju reeno pitanje vodosnabdevanja. Postoje i vodovodi su nedovoljni i neuslovni. Analizu higijenske ispravnosti vode za pi e vri zavod za zatitu zdravlja iz Nia.

30

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

DEPONIJE

vrste otpadne materije iz grada se odnose na privremenu deponiju Lakovski bregovi koja se nalazi iznad grada na udaljenosti od 4,5 km, povrine je 2,1 ha, a lokacija se nalazi na sporednom putu u irokoj jaruzi. Regionalni eko-centar. Dana 16.05.2005. donet je nacrt Sporazuma o zajedni kom reavanju problema komunalnog otpada u optinama Jablani kog, Topli kog i Niavskog Okruga. Svi u esnici ovog sporazuma (18 optina) utvrdili su zajedni ki interes za reavanje problema komunalnog otpada i upravljanje njime. Grad Ni i Optine u esnici ovog Sporazuma opredelile su se za zajedni ku regionalnu deponiju, to nalae i nacionalna strategija upravljanja otpadom. Nova zajedni ka deponija e biti u skladu sa svim zakonskim i podzakonskim propisima i ispunjava e standarde EU. Projektom su predvi ene i transfer stanice do kojih treba da se dopremi otpad gde e biti smeteni kontejneri i iz njih e da se transportuje sme e na regionalnu deponiju sa reciklaom. Banje nemaju organizovanu slubu za iznoenje sme a, pa je u letnjim mesecima ovaj problem veoma izraen, mada se povremeno angauje JKP.
AEROZAGA ENjE

Za ovaj ivotni prostor najve i problem predstavlja zaga enje koje poti e iz proizvodnih pogona IK Kopaonika poto oni za zagrevanje radnih prostorija i za potrebe parnih kotlova u procesu proizvodnje koriste mazut i otpad od drveta. Sagorevanjem ovih materija konstantno se osloba a gusti dim, sa velikom koli inom inertne praine. Upore uju i izmerene vrednosti emisije (ugljen monoksida, sumpor-dioksida, azotnih oksida, prakastih materija i gasovitih neorganskih jedinjenja fluora i hlora sa grani nim vrednostima emisije moe se zaklju iti da kotlarnice na mazut i kotlarnica RJ Pilana ne dovode do prekora enja grani nih vrednosti emisije navedenih zaga uju ih materija. Kotlarnica RJ perana dovodi do prekora enja grani nih vrednosti emisije ugljen monoksida i prakastih materija, a razlog toga je nepotpuno sagorevanje goriva u lonom ure aju I neadekvatan na in doziranja goriva. Izgradnjom nove kotlarnice na vrsto gorivo smanji e se potronja mazuta za 30 40 %, a samim tim do i e do smanjenja aerozaga enja. Pored IK Kopaonika kao aerozaga iva i u gradu se javljaju i kotlarnice drugih radnih organizacija i ustanova, zatim 2 pekare locirane u samom centru grada. U zimskim mesecima tu su i loita doma instava koja kao ogrev koriste drvo i ugalj. Zaga iva i vazduha su i izduvni gasovi automobila, jer najvie oksida azota, ugljen monoksida, ugljovodonika i jedinjenja olova izbacuju se u atmosferu iz automobila .
RADIOAKTIVNI GROMOBRANI

Na teritoriji optine Kurumlija postojala su dva radioaktivna gromobrana: na soliteru u centru grada i zgradi zavoda ubor u Kurumlijskoj banji. Optinsko ve e je donelo zaklju ak o uklanjanju RAG sa zgrade solitera nakon ega je on ubrzo i uklonjen, a izgra en je novi sistem gromobranske zatite.
31

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

STO NA PIJACA

Sto na pijaca se godinama nalazila u uoj centralnoj zoni grada, u kolektivnom stambenom naselju Rasadnik I , i kao takva nije zadovoljavala propisane uslove za ovaj tip objekta. Izgradnja nove sto ne pijace je zapo eta 2005. godine u prigradskom naselju Ma kovac, da bi se naredne godine 2006. izvrilo njeno potpuno izmetanje i po etak rada na novoj adekvatnoj lokaciji.
SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI

- pogodan geografski poloaj - 3 banje - 3 iste reke - spomenik prirode- avolja varo ( I kategorija zatite ) - postojanje projekata - optina sa najve im brojem sun anih dana u Srbiji

- nedostatak finansijskih sredstava - nepostojanje LEAP - niska svest gra ana o o uvanju ivotne sredine - nepostojanje propisno izgra ene deponije -nepostojanje gradskog sistema za pre i avanje otpadnih voda - postojanje velikog broja smetlita - nekontrolisana upotreba veta kih ubriva i preparata u polj. proizvodnji - velika koli ina izduvnih gasova - nedostatak mehanizacije u JKP-u - nekontrolisana se a uma - buka u ugostiteljskim objektima u centru grada
PRETNJE

MOGU NOSTI

- donacije ( nevladine organizacije, Fond za zatitu ivotne sredine...) - edukacija gra ana - donoenje novih zakona -primena zakona i stroije sankcionisanje gra ana - izgradnja regionalne deponije

- nestabilna politi ka situacija - klizita - elementarne nepogode ( grad, poplave) - nedostatak odgovaraju e pravne regulative - centralizacija

32

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

3.2 RG2: Drutvene delatnosti


ZDRAVSTVO

Dom zdravlja. Prva zgrada je izgra ena 1907. godine (dananja zgrada stomatologije). Bolnica je zavrena u jesen 1912. godine. Posleratna izgradnja po ela je 1957. godine izgradnjom Grudnog odeljenja (danas Upravne zgrade). Stacionar je izgra en 1961-1962. godine, a zgrada De jeg dispanzera, Ginekoloke i rentgen slube, 1978. godine. Izgradnjom ovih objekata pove ava se i broj lekara, kao i drugog medicinskog osoblja. Biohemijska laboratorija je po ela sa radom 1951. godine, epidemioloka sluba 1966. godine, a patronona sluba 1972. godine. Porodilite radi od 1946-1978. godine kada je zatvoreno zbog slova Zakona, jer nije ispunjavalo potrebne uslove: nije imalo operacionu salu i transfuziju, a osim toga bilo je neisplativo imati dva porodilita na samo tridesetak kilometara rastojanja (imalo je Prokuplje). Nije bilo ni ginekologa. Pora anje su vrile babice uz pomo lekara opte prakse. Dom zdravlja u Kurumliji ima uglavnom sve slube predvi ene Zakonom o zdravstvenoj zatiti, i spada u red razvijenijih medicinskih ustanova ove vrste u Republici. Trenutno zapoljava 166 radnika, od toga su 21 specijalista, 10 lekara opte prakse, 6 specijalista-stomatologa, 5 stomatologa, kao i 77 radnika srednjemedicinskog kadra, i ostale tehni ke, dispanzerske slube: Ginekologija - RO kabinet ATD - Pedijatrija Radni ka ambulanta - Fizikalna medicina Epidemiologija - Socijalna medicina Patronona sluba - Opta medicina sa internim odeljenjem Interno odeljenje - Hitna sluba Laboratorija Ambulante Doma zdravlja u Kurumliji se nalaze u slede im mestima: u , Kurumlijska banja, Rudare, Dobri Do. Zdravstvene stanice su u Lukovskoj banji, Ra i, Prolom banji, Grabovnici. Dom zdravlja u Kurumliji je bio u sastavu Zdravstvenog centra Toplica Prokuplje, a od aprila 1998. godine ponovo je samostalna medicinska ustanova sa svojim organima upravljanja. Poslednjih godina, uglavnom zahvaljuju i sredstvima donatora, Dom zdravlja u Kurumliji je dobio vrednu medicinsku opremu. Deava se ak i da pacijenti iz Blaca i Prokuplja dolaze na specijalisti ke preglede. Sredstvima Nacionalnog investicionog plana obnovljene su sve zgrade Doma zdravlja, po ev od krovne konstrukcije, sanitarija, kuhinje, novih fasada... U tom delokrugu sledi jo aktivnosti, a pogotovu na boljem i estetskijem ure enju samog kruga, jer za sada u potpunosti taj ambijent ne odrava pravi lik namene ustanove ove vrste. U to, izme u ostalog, spada i upadljivo zaputena fontana dr Vilijema Melgarda, koja ve odavno ne vri svoju dekorativnu i smiruju u psiholoku funkciju.

33

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

KULTURA

Biblioteka. Narodna biblioteka je osnovana 1948. godine i jedina je kulturna ustanova u gradu. Tokom svog postojanja promenila je ve i broj lokacija, uglavnom u neuslovnim prostorijama, da bi se u prole e 2007. godine preselila u nove prostorije, koje su izgra ene sredstvima Optine Kurumlija, italijanske Optine Pontedera, Ministarstva za lokalnu samoupravu i Ministarstva kulture. Sada je Biblioteka smetena u novoj zgradi koja se nalazi u Kara or evoj ulici, i raspolae sa oko 220 m2 povrine. Biblioteka raspolae knjinim fondom od blizu 30.000 knjiga iz svih oblasti stvaralatva. Od 2005. godine, me u prvima u Srbiji, Biblioteka je uklju ena u bibliote ki informacioni sistem COBBIS, koji svim zainteresovanom omogu ava, putem interneta, pretraivanje kataloga kurumlijske biblioteke, kao i ve ine biblioteka Srbije. U sklopu biblioteke je oformljen i Legat akademika Vojina ulovi a, svetski priznatog medicinskog stru njaka, koji je rodom iz Kurumlije. Legat, za sada, raspolae sa oko 400 knjiga iz medicine i iz drugih oblasti, kao i kolekcijom brojnih priznanja (diploma, povelja, odlikovanja) iz celog sveta, koje je akademik ulovi dobijao tokom svoje bogate karijere. Uprkos ograni avaju im uslovima neadekvatnog prostornog smetaja, Biblioteka je tokom itavog svog postojanja vrila funkciju svojevrsnog kulturnog centra optine i organizovala je preko stotinu najraznorodnijih kulturnih manifestacija promocija knjiga, izlobi, koncerata, pozorinih predstava i drugih programa. U oganizaciji Biblioteke, sa krajnje oskudnim finansijsko-tehni kim sredstvima, u Kurumliji su gostovale sve zna ajnije li nosti srpske kulture i umetnosti. Za svoja postignu a i ukupni rad Narodna biblioteka Kurumlije je do sada nagra ena sa dva prestina priznanja: Republi kom nagradom Infotekar za unapre enje informati ke kulture i poslovne komunikacije u bibliote koj delatnosti; i Svetosavskom poveljom najviim priznanjem Topli kog okruga za doprinos kulturi i prosveti.
O B R A Z O V A Nj E

Predkolsko vaspitanje. Prvo obdanite je otvoreno 1934. godine, a odobrenje od Ministarstva prosvete dobilo je Kolo srpskih sestara. Za tu priliku je bio zakupljen mali prostor u zgradi, ali su rastu e potrebe deca i porodica, ne samo za radom vaspita a nego i zbrinjavanje dece, uslovili su izgradnju novog objekta. Izgradnja je otpo ela 28. avgusta 1977. godine na zemljitu na kojem se ranije nalazio garnizon JNA. Na Dan Oslobo enja Kurumlije 28. avgusta 1979. godine sve ano je otvoren novoizgra eni kombinovani de ji objekat - De ji vrti Sunce kapaciteta 126 mesta. Osnovno obrazovanje. U Kurumliji postoje dve osnovne kole O Drinka Pavlovi , O Miloje Zaki i dislocirana O Kosta Vojinovi iz Podujeva. Prva osnovna kola na teritoriji Kurumlije je otvorena 1872. godine u selu Babica, a u Mer ezu i Lukovu 1873. godine i radile su i u doba Turaka. Srednje obrazovanje. Kurumlija ima dve srednje kole, Ekonomsku kolu i Gimnaziju, i dislocirane kole iz Podujeva, Gimnazija i Tehni ka.
34

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Ekonomska kola je osnovana 20. septembra1954. godine na zahtev Narodnog odbora Kosani kog sreza. Te prve godine radio je prvi razred u koji je upisano 180 u enika iz itave Toplice, a zatev za njenim otvaranjem se pokazao opravdanim jer je time bilo reeno pitanje kolovanja mladih ne samo sa teritorije optine Kurumlija. Godine 1962. reenjem Ministarstva prosvete Republike Srbije Gimnazija je po ela sa radom u prostorijama O "Drinka Pavlovi ". Gimnazija je prihvatala u enike sa teritorije Optine Kurumlija, biveg Sreza Kosani kog, po prostoru najve e optine Topli kog Okruga sa oko 90 naselja. Izgradnja nove kole otpo ela je na lokaciji Kara or eve ulice. To, urbanisti ki ne ba najbolje reenje, estetski uobli ava dobro odgajeni park raznovrsne flore endemskih i drugih biljaka, koji je oformljen tek 1977. godine. Godine 1964. je kola po ela sa radom u sadanjoj zgradi ali samo u desnom krilu zgrade. Godine 1968. kolska zgrada je u potpunosti dovrena i u prili noj meri opremljena za izvo enje nastave kako Gimnazije, tako i Ekonomske skole, jer ove dve skole koriste iste prostorije od useljavanja i dalje. Godine 1978. kola je prela na centralno grejenje, a ura en je sportski teren sa svla ionicama i reflektorima. Nastavni ka zbornica, sala za fizi ko vaspitanje sa svla ionicama dora eni su 1978. godine. Od 1986. do 1987. ve dotrajali kolski krov je skinut i dogra eno je potkrovlje. Ovom rekonstruk ijom itava gra evina dobila je savremeniji, moderniji izgled kako u eksterijeru tako i u novim prostorijama potkrovlja gde su smeteni i opremljeni kabineti za informatiku, fiziku, i hemiju. 2001. postoje e osvetljenje zamenjeno je neonskim, fiskulturna sala je dobila nove reflektore, kola nova ulazna vrata i pregradni zid u prizemlju donacijom MERCY CORPS. 2003. - 2004. ura ena je kompletna adaptacije mokrog vora. Gimnazija je od osnivanja pratila jedan trend koji je i danas vrlo aktuelan, a to je investiranje i ulaganje. Svih 40 godina ova ustanova neprestano investira i ulae u ljude i u nove narataje. Kolektiv danas ine profesori koji su postavili temelje kurumlijske gimnazije ali i mladi profesori, pa se moe re i da je spoj mladosti i iskustva prava formula za produktivnu kolu.
SPORT

Sportski klubovi. Svi klubovi rade pod okriljem Sportskog saveza koji obuhvata 8 registrovanih klubova sa teritorije optine Kurumlija, i to:

enski fudbalski klub Kolibri- osnovan 01.06.2002. godine, rang takmi enja I liga. Fudbalski klub Kosanica osnovan je 1928. godine pod imenom Ka ua. Trenutni
rang je me uoptinska liga. Karate klub Toplice osnovan 26.12.1976. godine. Tekvondo klub Korio osnovan 1994. godine. Takmi e se na republi kom nivou ( II rang takmi enja). Odbojkaki klub Topli ki vitezovi osnovan je 1997. godine i takmi i se u me uokrunoj ligi. Koarkaki klub Kurumlija osnovan 27.04.1973. godine i takmi i se u II srpskoj ligi.
35

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Rukometni klub Planinka osnovan je 02.09.1994. godine i takmi i se Super ligi.


Osvaja je dva Kupa Srbije.

enski odbojkaki klub Meteor osnovan 2000.godine i takmi i se II srpskoj ligi.


KANCELARIJA ZA MLADE

Izrada Nacionalne strategija za mlade u Srbiji je prvi korak ka sistemskom reavanju poloaja mladih i jedan od prioriteta Vlade Republike Srbije i Ministarstva omladine i sporta. U okviru nje je prisutan princip decentralizacije to olakava realizaciju ciljeva i odgovaranje na specifi ne potrebe mladih u svakoj lokalnoj zajednici. Osnovna svrha otvaranja mrea Kancelarija za mlade na regionalnom i lokalnom nivou jeste podrka mladima i uspostavljanje partnerstva sa mladima. Inicijative i Topli ki upravni okrug inicirali su formiranje Kancelarija u optinama Topli kog okruga.Prvi korak predstavljalo je reavanje pitanja zvani nog otvaranja Kancelarije za mlade, kao i imenovanja koordinatora. Optina Kurumlija je aplicirala kod Ministarstva omladine i sporta sa projektom Glas mladih Kurumlije, koji je prihva en i kojim je predvi eno osnivanje Kancelarije za mlade u Kurumliji, kako bi se obezbedilo da mladi ljudi budu nosioci aktivnosti podizanja svesti o problemima mladih i aktivnom u estvovanju u njihovom reavanju. Kancelarija za mlade u Kuumliji je zvani no otvorena 30.marta 2009. godine i smetena je u zgradi JKP Toplica. Za ovih par meseci rada Kancelarija je osnovala i tehni ki opremila Info centar, u estvovala u organizovanju otvorenog kadetskog Balkanskog prvenstva u ahu u Prolom banji, organizovala izlobu nagra enih grafika, manifestaciju farbanja jaja uo i Uskrsa, program povodom dana obeleavanja Dana Roma.....Plan

ja anja kapaciteta Kancelarije za mlade u Kurumlji i razvoj institucionalnog okvira i omladinskih klubova u narednom periodu predvi a dalje aktivnosti u cilju:
- osnaivanja omladinskih grupa - afirmisanja kulture - zapoljavanja mladih, samozapoljavanja - brige o zdravlju - stop diskriminaciji - informisanosti
CRVENI KRST KURUMLIJE

Ova organizacija je osnovana 1903. godine. 1984. godine iz male kancelarije u centru grada seli se u svoje prostorije u zgradi u Topli koj ulici, gde se nalazi i danas. Prvobitno je uloga ove organizacije bila samo simboli na, dok svoj pravi zna aj dobija posle velikog zemljotresa na Kopaoniku 1984. godine kada su stradala mnogobrojna potkopaoni ka sela na teritoriji Kurumlije. Preko Crvenog krsta su mnogobrojne humanitarne oganizacije u estvovale u pruanju pomo i stanovnitvu pogo enom ovom katastrofom. Danas se rad Crvenog krsta sastoji u pruanju pomo i u vidu hrane, obu e, ode e i sredstava li ne higijene ugroenom stanovnitvu i raseljenim licima iz Hrvatske i Kosova i Metohije, kojih jo uvek ima u velikom broju u ovoj optini. Komesarijat za
36

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

izbeglice Republike Srbije preko ove organizacije zbrinjava raseljena lica iz Bosne i Hrvatske u Kolektivnom centru Selova. Centar je osnovan 1995. godine i u njemu je u po etku boravilo oko 400 ljudi, a sada ih ima 80 i to uglavnom starih i radno nesposobnih. Poslednjih pet godina u zgradi Crvenog krsta radi Narodna kuhinja. U restoranu je mogu e ru avanje i uzimanje hrane, a vri se i njeno distribuiranje u centru u Barlovu. Narodnu kuhinju Crveni krst Kurumlija finansira iz sopstvenih sredstava. Dodatne izvore prihoda dobija od od izdavanja svojih prostorija u komercijalne svrhe. Izdavanjem restorana za slavlja i iznajmljivanjem tri lokala koje poseduje delimi no se pokrivaju ovi materijalni trokovi. Jedan vid pomo i Crvenog krsta u narednom periodu bi e kupovina i snabdevanje seoskog stanovnitva u zaba enim selima osnovnim ivotnim namirnicama, kao i kupovina kolskog pribora i organizovanje izleta za decu koja ive i koluju se u seoskim podru jima. Danas ova organizacija zapoljava 45 stalnih radnika. Raspolae dovoljnim brojem stambenog prostora, kuhinjom, restoranom, vozilima i stru nim i opremljenim kadrom koji omogu avaju njeno pravilno funkcionisanje.
SOCIJALNA ZATITA

Centar za socijalni rad Borovnjak u Kurumliji osnovan je Odlukom Skuptine optine Kurumlija 26.01.1981. godine. 1983. godine je po eo da radi u okviru SIZ-a i Slube za zatitu dece, dok se od 1990. godine formira kao samostalana institucija. Prava koja gra ani ostvaruju u sistemu socijalne zatite preko Centra su: zatita dece, omladine, odraslih i starih lica, materijalno obezbe enje, dodatak za pomo i negu drugog lica, pravo na pomo za osposobljavanje za rad, pravo na smetaj u drugu socijalnu ustanovu ili porodicu. Prema Odluci SO-e u proirena prava spadaju: jednokratne nov ane pomo i, pomo za nabavku opreme za smetaj u ustanovu socijalne zatite, pogrebni trokovi i druge pomo i u naturi. Radi uspenog obavljanja predvi enih aktivnosti u Centru su formirana dva tima i to: Tim za zatitu dece i omladine i Tim za zatitu odraslih i starih lica. Kod organizacije rada preovladava teritorijalna podela koja radi po teritorijalnom principu iz razloga to se u naim uslovima ova podela pokazala kao svrsishodna. Ukupan broj zaposlenih radnika u Centru je 13. Strukturu zaposlenih ine: direktor, jedan diplomirani socijalni radnik, dva socijalna radnika, jedan diplomirani pravnik i jedan pravnik (obavlja poslove iz nadlenosti SO Kurumlija), jedan pedagog, jedan psiholog, ef ra unovodstva, voza -blagajnik i jedan radnik na tehni kim poslovima.Centar poseduje est prostorija u zgradi u kojoj je smeten i Crveni krst.

37

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Klju ni problemi u radu centra je nedostatak organizovane slube pomo i u ku i za stara i nepokretna lica na terenu, nedostatak dnevnog boravka u gradu za stara lica i decu sa posebnim potrebama i nagli porast lica koja su stanju socijalne potrebe i svakodnevno se obra aju za jednokratnu pomo . Broj korisnika i njihova struktura. U 2008.godini bilo je ukupno 1.332 korisnika. Kretanje ukupnog broja korisnika po starosnim grupama Starosna grupa Deca i omladina Odrasla lica Ostarela lica UKUPAN BROJ KORISNIKA 2007.
458 663 180 1301

2008.
453 610 269 1332

Iz tabele se vidi da je dolo do izvesnog pove anja broja korisnika u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu. Broj korisnika je mnogo ve i sa kojima centar radi, ali se pojedine usluge ne evidentiraju kroz kartone. Centar se susre e sa velikim problemom starih ljudi koji ive na ivici siromatva i koji jedva uspevaju da preive. Radi se o starim i hroni no obolelim licima, koja su naj e e preputena sama sebi i kojima je pomo i te kako potrebna. U naoj optini ne postoji dnevni boravak za stare, niti bilo koja sli na organizacija koja bi se bavila njihovim potrebama i problemima. Posebni problem Centru predstavlja nedostatak slobodnih mesta u specijalnim domovima za smetaj duevno obolelih lica ("P elice" - Kragujevac, "Jelenac" - Teice, Kulina, Stari Lec Veternik i sl.).

38

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI

- Dovoljan broj prosvetnih radnika, - veliki broj talentovanih u enika, - dobra kadrovska i tehni ka opremljenost u Crvenom krstu, -dobra saradnja sa humanitarnim organizacijama - veliki broj volontera u Crvenom krstu, - bogato kulturno nasle e, - veliki broj mladih stvaralaca, - postojanja projekata, - bogata sportska tradicija, - postojanje opremljenih sportskih objekata, - zainteresovanost dece i mladih za sport, - 8 sportskih klubova, - postojanje Lokalnog akcionog plana za raseljena lica
MOGU NOSTI

- nedostatak finansijskih sredstava, - velika nezaposlenost, - nedovoljna ( me usobna ) saradnja lokalnih institucija - loa tehni ka opremljenost kola, - nedovoljan broj kulturnih manifestacija, - slaba propra enost medija, - veliki broj socijalno ugroenih porodica, - veliki broj raseljenih lica, - nedovoljan broj profesionalnih kadrova u kulturi, - nedovoljno prostora u predkolskim ustanovama, - odlazak mladih sportista, - odliv obrazovane mlade snage,

PRETNJE

-bolja saradnja sa nadlenim Ministarstvima, - edukacija gra ana, - decentralizacija, -saradnja sa drugim gradovima i dravama, - promovisanje zajednice putem medija.

- nestabilna politi ka situacija, - poreme en sistem vrednosti, - porast delinkvencije i socijalno neprihvatljivog ponaanja, - loa ekonomska situacija

39

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

3.3 RG3: Privreda i poljoprivreda

U Kurumliji je postajalo nekoliko drutvenih preduze a koja su do 90-ih uspeno poslovala i to IK KOPAONIK, MK 7. juli, MI Metalac, AD PLANINKA i zapoljavala oko 5.000 ljudi. Me utim po ev od 2000. godine dolo je do privatizacije pomenutih preduze a. Ovaj proces je nepovoljno uticao na stanje u privredi optine Kurumlija, a time i na zaposlenost, jer su ugovori o privatizaciji raskinuti sa vlasnicima SK KOPAONIK i MK 7. juli, koja su ujedno i zapoljavala najve i broj ljudi . Trenutno u optini Kurumlija prema zvani nim podacima Nacionalne slube za zapoljavanje ima oko 3.500 nezaposlenih, a nezvani no i do 6.000, to je i glavni problem od koga zavisi opstanak ljudi. Velika nezaposlenost je i razlog to veliki broj ljudi iz godine u godinu masovno odlazi iz Kurumlije, pre svega u Beograd, Ni, kao i u inostranstvo.
SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI

- povoljan geopoliti ki poloaj Optine Kurumlija - velike povrine ekoloki o uvanog poljoprivrednog zemljita - postojanje obnovljivih prirodnih resursa pogodnih za proizvodnju elektri ne energije - bogatstvo umskih plodova, lekovitog bilja i divljeg vo a - postojanje kvalifikovane radne snage
MOGU NOSTI

- velika nezaposlenost (posebno enske populacije) - loa saobra ajna infrastruktura - razu enost teritorije Optine Kurumlija - veliki odliv stanovnitva, posebno visokokvalifikovane radne snage - nedostatak razvojnih projekata - komplikovane procedure i otean pristup ozvorima finansiranja Republike Srbije (Fond za Razvoj RS) - nedostatak zemljita u svojini optine
PRETNJE

- proizvodnja zdrave hrane - proizvodnja elektri ne energije kori enjem obnovljivih prirodnih resursa - blizina trita AP Kosovo i Metohija - mogu nost pristupa i niska kamatna stopa (1% na godinjem nivou) izvorima finansiranja Republike Srbije (Fond za razvoj RS)

- zapostavljenost razvoja Optine Kurumlija od strane Republike Srbije - svetska ekonomska kriza - nereen status AP Kosovo i Metohija

40

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

3.4 RG4: Turizam

Optina Kurumlija raspolae brojnim prirodnim resursima za razvoj i intenziviranje razli itih vidova turizma, koji su nedovoljno valorizovani i iskori eni. Najzna ajniji turisti ki potencijal predstavljaju tri banje: Prolom, Kurumlijska i Lukovska sa izuzetnim vrednostima termomineralnih voda, povoljnim klimatskim uslovima i o uvanom ivotnom sredinom. Turisti ku ponudu upotpunjuju avolja varo, jedinstven prirodni fenomen ne samo u naoj zemlji nego i u svetu, planinski pojasevi Kopaonika, Majdan, Radan planine, Sokolovice i Pilatovice i raznovrsna lovna divlja . Danas na teritoriji optine postoji 766 soba i 1.536 leaja. Od smetajno-ugostiteljski objekata van banja izdvajaju se Motel "Rudare" (kapaciteta 30 soba i 60 leaja) i Motel "Rado" (kapaciteta 8 soba i 17 leaja). U optini postoji ukupno 47 kafana, bifea, kafi a i drugih ugostiteljskih objekata, kapaciteta 950 sedita i 3.258 sedita.
Prolom Banja

Prolom Banja se nalazi 23 km jugoisto no od Kurumlije, na junim padinama planine Sokolovice (550-668 m nadmorske visine). Klima je umereno kontinentalna. Vode Prolom Banje su azotne, visokoalkalne (pH 8,4), niskomineralizovane (175 mg/l), natrijumhidrokarbonatne, silicijumske hipoterme, temperature (28-29 C), i imaju prirodno diureti ko i baktericidno svojstvo. Primenjuju se za le enje bolesti bubrega i mokra nih puteva, bolesti organa za varenje, bolesti koe, bolesti perifernih krvnih sudova, vanzglobnog reumatizma. U Prolom Banji postoje dva razbijena izvorita prirodnih termomineralnih voda i pet buotina u njihovoj blizini: isto no ili glavni izvorite u dolini Banjskog potoka i zapadno izvorite ili "Pupavci" u dolini Dubo kog potoka. Od 1989. Godine AD Planinka pakuje i distribuira Prolom vodu na tritu u zemlji i inostranstvu. Prolom Banja je poznata i po lekovitom blatu koje se koristi za le enje konih bolesti, bolesti perifernih krvnih sudova, reumatskih oboljenja i nekih oboljenja prostate. Intenzivan razvoj Prolom Banje po inje 1961. godine. U narednim decenijama broj turista se polako pove avao. Hotel "Radan" sa dva depandansa kategorisan je sa 3 zvezdice, ima 440 leajeva (jednokrevetne, dvokrevetne sobe i apartmani).U svim sobama je lekovita Prolom voda. Sve sobe imaju TV sa kablovskim sistemom, friidere i telefone. Hotel poseduje zatvoreni bazen sa lekovitom vodom, teretanu, saunu, akuzi, terene za male sportove, bilijar, stoni tenis, ah. Gostima se pruaju slede i tretmani: pitke kure lekovite vode, hidroterapija, blatna terapija, elektroterapija, kineziterapija, ru na masaa, laseroterapija, kompleksna terapija celulita, masaa toplim kamenjem, ru na masaa celog tela, terapija bioptron lampom. Hotel svake godine organizuje slede e manifestacije: Mis Prolom Banje, Zlatni glas Prolom Banje, Zlatna frula Prolom Banje, Vidovdanski dani Prolom Banje, Likovna kolonija "Bele Crkve" i Foto kolonija " avolja varo".
41

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

U doma oj radinosti postoji 1.700 leaja. Od privatnog sektora u ponudu je uklju en i "Garetov konak" koji posluje od 1963. godine. On raspolae sa 26 soba, 2 apartmana, 60 leaja, kao i restoranom (150 sedita) i terasom (50 mesta). "Etno kr ma" se nalazi 200 m od hotela "Radan", na obali Prolomske reke. U njoj se nalazi postavka seoskog doma instva sa po etka 20. veka, i deo u kom se pripremaju specijaliteti kurumlijskog kraja i slue doma a rakija od divlje kruke, Prolom HBH pivo i Prolom sokovi. Kurumlijska Banja Kurumlijska Banja se nalazi na jugoisto nim padinama Kopaonika, u kotlini Banjske reke, na 442 m nadmorske visine. Lekovite vode Kurumlijske Banje kori ene su jo za vreme Rimljna, ali tek sa izgradnjom Zavoda za specijalizovanu rehabilitaciju "ubor" (1989), postaje moderna banja. Banja je specijalizovna za le enje povreda i oboljenja lokomotornog sistema, reumatskih i ginekolokih oboljenja. Na podru ju Kurumlijske Banje prona eno je vie vrsta plemenitih voda, po kojima se svrstava u najatraktivnija banjska mesta u Evropi. Najvanije su termomineralna sumporovita voda "ubor" (temperature 67C, koristi se za le enje povreda), ugljokisela voda "Mamurluk" (temperature 25C, idealna za pi e), alkalna voda "Alkal" (temperature 14C, pomae kod le enja psorijaze i gastritisa), magnezijumska, gvo evita voda "Devoja ka voda za o i", karstna izdanska plemenita voda "Prepolac" i karstna voda za pi e "Bunjac". U zavodu za specijalizovanu rehabilitaciju "ubor" terapijski blok se sastoji od hidroterapije, blatne terapije, elektroterapije i kinezi terapije. Smetajni deo Zavoda je B kategorije, 240 leajeva i 250 mesta u restoranu. Zavod je 2006. godine prestao sa radom. Od ostalih smetajnih kapaciteta u Banji se nalazi Vila "Milica" (26 soba, 55 leaja), Restoran "Prepolac" (150 mesta), objekti Crvenog krsta (10 soba, 25 leaja, restoran 80 sedita). Doma a radinost raspolae sa 30 soba i 76 leaja. Od kako je 2006. godine Zavod "ubor" prestao sa radom Banja je potpuno zamrla. Lukovska Banja Lukovska Banja se nalazi 36 km zapadno od Kurumlije, na isto nim padinama Kopaonika, na nadmorskoj visini od 681 m. Poznata je po najve em broju izvora termomineralnih voda (37). Me utim, izvori su nedovoljno istraeni, slabo kaptirani i gotovo neiskori eni. Vode Lukovske Banje su prema mikrosastavu hidrokarbonatne, natrijumske, magnezijsko-kalcijumskog tipa i mogu se koristiti u sklopu medicinske rehabilitacije, za bolesti lokomotornog aparata, ginekolokih oboljenja i konih bolesti. U Gornjoj Banji postoje dva blatna termalna izvora, koji su preure eni u otvorene bazene. Intenzivan razvoj banje po inje 1999. godine kada je izgra en hotel "Kopaonik". Depandans "Mladost" je ure en 2003. god. tako da banja danas ima 180 leaja u
42

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

hotelskom smetaju. Hotel "Kopaonik" i depandans "Mladost" imaju svoja medicinskoterapijska odeljenja sa ordinacijom lekara, odeljenjima za hidroterapiju, elektroterapiju, ru nu masau i peloido-terapiju i zatvorene bazene sa lekovitom vodom za rekreaciju i rehabilitaciju. U septembru 2009. godine otvoren je hotel "Jelak", koji ima 62 sobe i bi e kategorisan sa etiri zvezdice. Banja poseduje sportsko-rekreativne sadraje: sportsku halu za rukomet, odbojku i koarku, dva otvorena sportska terena za male sportove, teren u pesku, zatvoreni bazen, ski stazu sa i arom, ski lift i obeleene "staze zdravlja". Ostali smetajni kapaciteti ine Vila "Treska" (20 leaja), kamp (50 leaja) i doma a radinost (32 sobe, 81 leaj). Od otvaranja hotela "Kopaonik", Banja po inje da belai zna ajan porast broja gostiju. avolja varo avolja varo se nalazi 27 km jugoisto no od Kurumlije. Uredbom Vlade Republike Srbije proglaena je za spomenik prirode od izuzetnog zna aja i stavljena u prvu kategoriju zatite. Ula je u ui krug izbora za " Sedam svetskih uda prirode", ali se nije plasirala u finale. Trenutno je na Rezervnoj listi. Ako bilo koji kandidat od 28 finalista bude
suspendovan, a zatim i eliminisan iz kampanje, New7Woders e izabrati nekog od 7 prvoplasiranih sa Rezervne liste. Na osnovu stru ne dokumentacije Zavoda za zatitu

prirode Srbije, avolja varo, kao prirodno dobro posebnih vrednosti od svetskog zna aja, predloena je za upis u Listu svetske batine pri UNESCO. avolja varo predstavlja skupinu vretenastih stubova sa kamenim kapama, koje se nazivaju zemljane piramide, kule ili glavutci. Na povrini od preko 4.300 m nalazi se preko 200 stubova, razli itih visina. Ovde postoje i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom ( avolja voda i avolje/crveno vrelo). udnovato pore ane figure, temelji bogomolje, ostaci srednjovekovnih rudnika, voda koja zbog oksidacije na prostoru gde se izliva menja boju tla, doprineli su tome da narod o ovom fenomenu ispri a brojne legende. Po jednoj, figure predstavljaju okamenjene svatove koji su hteli da ven aju brata i sestru, po drugoj to su okamenjeni avoli koje su aci nadmudrili u opkladi, po tre oj to su avoli kojih su se ljudi oslobodili. Me utim nastanak piramida jednostavno se objanjava razornim delovanjem vodne erozije. Lovna osnova Optina Kurumlija raspolae pogodnim uslovima za ivot razli itih vrsta divlja i i razvoj lovstva. Glavne lovne divlja i u lovitima su divlja svinja, jarebica i zec. Ranije se lovila i srne a divlja , koja je zbog sadanjeg lovnog stanja zati ena. Na teritoriji optine ustanovljena su tri lovita: "Kosanica" (68.207 ha), "umata" (18.964 ha) i "Sokolovica" (7.975 ha). U okviru sva tri lovita postoje rezervati za divlja . U okviru lovita "Sokolovica" 1987. godine oformljeno je prihvatilite za
43

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

muflonsku divlja , a 1997. godine ustanovljeno je uzgajalite krupne divlja i "Mileeva voda" na povrini od 466 ha, u kom se gaje obi an jelen i divlja svinja. Lovitem "Kosanica" gazduje lova ko udruenje "Soko", koje broji izme u 500 i 600 lanova, raspore enih u nekoliko sekcija. LU "Soko" poseduje visoke eke za lov divlja i i lova ki dom u centru Kurumlije. LU "Soko" poznato je po tradicionalnoj lova koturisti koj manifestaciji "hajka na vukove" koja se odrava u februaru.

44

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI

- povoljan geostrateki poloaj - na teritoriji optine postoje tri reke (Kosanica, Toplica, Banjska) i tri banje (Kurumlijska, Prolom, Lukovska) - prirodni fenomen " avolja varo" - o uvana prirodna sredina - veliki broj izvora mineralnih voda - bogato kulturno istorijsko nasle e - zdrava hrana i bogata tradicija (arheoloka nalazita iz rimskog i vizantijskog perioda; manastiri iz doba Nemanji a, XII vek, Sv. Nikole i Sv. Bogorodice) - veliki potencijali za razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma - potencijali za razvoj jezerskog turizma - veliki potencijali za razvoj planinskog turizma (Lukovska banja) - niska cena turisti ko ugostiteljskih usluga

- neizgra ena putna infrastruktura - nedostatak finansijskih sredstava - teritorija banja nije zakonski definisana, Prolom i Kurumlijska banja nemaju urbanisti ki plan - nedostatak kadrova odgovaraju e kvalifikacije - nepostojanje turisti ke strategije i banjskih strategija - nedovoljni smetajni kapaciteta, i gotovo da nema nikakvih sadraja mimo hotela - nedostatak kulturnih deavanja - loa saradnja izme u glavnih nosilaca turisti ke ponude i TO Kurumlije - loa saradnja sa drugim optinama - saradnja sa Zavodom za zatitu spomenika iz Nia veoma je loa - iz banja se ne organizuju izletni ke ture (osim do avolje varoi) - spomenici kulture se ne obnavljaju, a fasade zgrada iz savremenog perioda se unitavaju i ne obnavljaju - Kurumlija nema razglednice, suvenire, radnju za prodaju suvenira - manastiri Sv. Nikole i Sv. Bogorodice nisu obeleeni, niti osvetljeni, i ne postoji odgovaraju i put do manastira Sv. Bogorodice - u banjama ima mnogo bespravno sagra enih objeketa, nije regulisana kanalizacija i teku a voda - loa signalizacija - nizak nivo ekoloke svesti gra ana postoji veliki broj divljih deponija, u banjama ne postoji organizovano odnoenje sme a - nedostatak preduzetni kog duha - nedovoljan broj doma instava ima ra unare i pristup internetu - nepostojanje promotivne strategije

45

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

MOGU NOSTI

PRETNJE

- podrka TOS i Udruenja banjskih i klimatskih mesta - podrka nadlenih ministarstava - saradnja sa nevladinim organizacijama, stranim donatorima, visokokolskim institucijama i udruenjima gra ana - me uoptinska i me uregionalna saradnja - zakonsko definisanje banja - izrada urbanisti kih planova Prolom i Kurumlijske banje - unapre enje saradnje sa Zavodom za zatitu spomenika iz Nia - zatita i konzervacija spomenika prirode od strane UNESCO

- nizak socio ekonomski standard stanovnitva - loa regionalna putna mrea - nestabilna politi ka situacija - blizina administrativne granice - velika migracija stanovnitva - nepostojanje direktnih autobuskih linija iz ve ih centara do banja (Lukovske i Kurumlijske)

46

4. STRATEKI DOKUMENT

4.1 Vizije, prioriteti i ciljevi: Generalna slika

Ekologija
Vizija: 2019. godine optina Kurumlija pripada krugu srednje razvijenih optina u Srbiji, sa unapre enim i odrivim uslovima za razvoj privrede i poljoprivrede.

Drutvene delatnosti

Privreda i poljoprivreda

Turizam

Vizija: 2019. godine Kurumlija je odriva i komunalno opremljena zajednica, bogata zelenim, istim i ure enim povrinima, sa o uvanom i ekoloki zdravom ivotnom sredinom i odgovornim ponaanjem svojih gra ana prema njoj.

Vizija: 2019. godine Kurumlija je moderna opina sa dobrom zdravstvenom i socijalnom zatitom, koja kroz edukaciju i bogate sportske i kulturne sadraje podjednako prua podrku mla im i starijim generacijama u razvijanju njihovih duhovnih i materijalnih vrednosti.

Problem1 Veliki broj socijalno ugroenih porodica

Prioritet Smanjenje velike nezaposlenosti Strateki cilj 2019. godine zapoljeno 80% radno sposobnog stanovnitva Optine Kurumlija sa zaradama na nivou

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Problem 1 Nepostojanje kolektora za otpadne vode Strateki cilj Do 2019. godine Kurumlija e u potpunosti spre iti isputanje nepre i enih otpadnih voda i kroz

Strateki cilj Do 2019. godine poboljati uslove ivota socijalno ugroenim porodicama i smanjiti njihov broj za 50 %.

Vizija: Do 2019. godine naa optina e postati jedna od najpoznatijih i najpose enijih turisti kih destinacija u Srbiji i na Balkanu, prepoznatljiva po: geomorfolokom fenomenu i udu prirode avoljoj varoi; banjama (Kurumlijska, Prolom, Lukovska) koje pruaju vrhunske usluge le enja, rehabilitacije, odmora i rekreacije, ali i mogu nosti obilaska bogatog kulturno istorijskog nasle a ovog kraja. Naa sela prua e turistima idealne uslove za odmor, uivanje u o uvanoj ivotnoj sredini i prirodnim lepotama. Optina e postati prava oaza za lovce i ribolovce iz svih krajeva. Svoju poziciju na turisti koj mapi optina e izgraditi kroz permanentno ulaganje u turisti ku infrastrukturu, unapre enje turisti ke ponude, edukaciju gra ana i aktivnu primenu promotivne strategije. Prioritet 1 Nedovoljno ulaganje finansijskih sredstava u turisti ku infrastrukturu Strateki ciljevi 1. Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u izgradnju smetajnih kapaciteta i prate ih

47

48
proseka u privredi republike Srbije turisti kih sadraja za 80%. 2. Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u ure enje zelenih povrina za 100%. 3. Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u obnovu fasada i kulturno-istorijskih spomenika za 70%. Prioritet 2 Unapre enje kvaliteta komunalne infrastrukture Strateki cilj Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u komunalnu infrastrukturu za 200%. Prioritet 3 Podizanje kvaliteta putne infrastrukture Strateki ciljevi 1. Do 2019. godine pove ati pokrivenost lokalnih puteva i ulica asfaltnom podlogom sa postoje ih 10% na 40%. 2. Do 2011. godine obezbediti 100% pokrivenost optine i glavnih putnih pravaca turisti kom signalizacijom. Prioritet 4 Nedovoljan broj poseta i no enja turista na teritoriji optine Strateki cilj Do 2019. godine pove ati broj poseta turista 10 puta, a broj no enja turista pove ati 5 puta.

njihov predtretman i bolji kvalitet o istiti svoje re ne tokove.

Prioritet 2 Poboljanje kulturnih i sportskih sadraja

Strateki cilj Do 2019. godine omasoviti i obogatiti sportski i kulturni sadraj u optini.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Problem 2 Veliki broj divljih deponija i nepostojanje sanitarne deponije Strateki cilj Do 2019. godine smanjiti broj divljih deponija za 70% uvo enjem kvalitetnog sistema za upravljanje komunalnim otpadom. Problem 3 Niska svest gra ana o o uvanju ivotne sredine Strateki cilj Do 2019. godine urediti i ozeleniti sve javne povrine u gradu.

Prioritet 3 Poboljanje uslova obrazovanja

Strateki cilj Do 2019. godine izgraditi nove, adaptirati postoje e i tehni ki opremiti predkolske i kolske ustanove.

Prioritet 4 Kori enje obnovljivih izvora energije

Problem 4 Nedovoljna informisanost i edukacija gra ana i nedostatak komunikacije izme u institucija

Strateki cilj Do 2019. godine pove ati kori enje obnovljivih izvora energije za 80%.

Strateki cilj Do 2019. godine pove ati stepen informisanosti u svim sferama drutvenog razvoja i poboljati njihovu me usobnu saradnju.

Prioritet 5 Poboljanje uslova za ostvarivanje zdravstvene zatite Strateki cilj Do 2019. godine unaprediti zdravstvenu zatitu u oblasti Slube ku nog le enja, nabaviti neophodnu dijagnosti ku opremu i terenska vozila neophodna za ujedna eno ostvarivanje zdravstvene zatite.

4.2 Prioriteti za razvoj u narednih 10 godina

OBLAST: EKOLOGIJA

Problem 1: Nepostojanje kolektora za otpadne vode


Indikatori
1. Kvalitet povrinskih voda 2. Upravljanje otpadnim vodama u gradskim sredinama

Ciljevi
Izrada projektne dokumentacije za izgradnju gradskog kolektora Izgradnja gradskog kolektora

Programi

Zna aj, obrazloenje

Do 2019. godine Kurumlija e u potpunosti spre iti isputanje nepre i enih otpadnih voda i kroz njihov predtretman i bolji kvalitet o istiti svoje re ne tokove.
2. Upravljanje otpadnim vodama u gradskim sredinama

Izrada projektne dokumentacije za sanaciju gradske kanalizacione mree Sanacija gradske kanalizacione mree Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacione mree u prigradskim naseljima Izgradnja kanalizacione mree u prigradskim naseljima 2. Upravljanje otpadnim vodama u gradskim sredinama

Sve otpadne vode sa teritorije grada se direktno bez pre i avanja isputaju u dve reke. Kolektorom bi se ove vode sakupile, pre istile a njihovo isputanje ne bi dovelo do ve ih promena kvaliteta vode u rekama. Na pojedinim delovima stare, dotrajale kanalizacione mree dolazi do estog izlivanja koja mogu da izazovu epidemiju irih razmera, tako da je u cilju zatite zdravlja gra ana i poboljanja njihovih osnovnih uslova ivota potrebna njena sanacija. Proirenjem kanalizacone mree u prigradskim naseljima omogu io bi se priklju ak i ostalih 30% stanovnika na gradski sistem.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

49

50

Problem 2: Veliki broj divljih deponija i nepostojanje sanitarne deponije


Programi
Sanacija deponije komunalnog otpada optine Kurumlija Odabir lokacije i izgradnja prijemne stanice za sme e (transfer-stanica) Edukacija stanovnitva u oblasti upravljanja otpadom Nabavka i postavljanje kontejnera za selektovan otpad Akcije sezonskog i enja grada i re nih korita Zelena policija 7. Optinski otpad po vrsti odlaganja 8. Reciklirani otpad

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazloenje


Ura en projekat za sanaciju postoje e deponije Lakovski bregovi bi trebalo uskoro da se realizuje, a problemi odlaganja otpada rei e se izgradnjom regionalne deponije u Prokuplju. Postepena edukacija gra ana o selekciji otpada i nabavka posebnih kontejnera e omogu iti lake skladitenje otpada i njegovu reciklau. Sve zainteresovane gra ane i organizacije treba uklju iti u velike akcije i enja grada koje bi se odravale sezonski, ili mese no, a kroz koje bi se informisanjem i prakti nim radom uticalo na podizanje svesti gra ana o o uvanju ivotnog prostora. Zelena policija je samo jo jedna mera kontrole i spre avanja ugroavanja ivotne sredine.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Do 2019. godine smanjiti broj divljih deponija za 70% uvo enjem kvalitetnog sistema za upravljanje komunalnim otpadom.

Problem 3: Niska svest gra ana o o uvanju ivotne sredine


Programi
Zatita i ure enje reke Kosanice

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazloenje

Do 2019. godine urediti i ozeleniti sve javne povrine u gradu.

Ure ivanje javnih i zelenih povrina u gradu

Briga o ribljem fondu u rekama podrazumeva i njegovu zatitu tokom letnjeg sunog perioda kad je nizak nivo vode i kad je potrebno na takvim mestima graditi ustave. Pored i enja re nih obala postoji i potreba za dodatnim ure enjem ve postoje ih kupalita. isto, zdravo i lepo okruenje za gra ane Kurumlije. Okolna brda, nedaleko od centra grada pruaju mogu nost ure enja izletita, parkova i rekreativnih povrina. Nova urbana oprema, gradske esme i fontane, obnovljeni drvoredi, o i eno re no korito i izgra en kej kao vid oplemenjivanja gradskog prostora i njegove estetizacije. Osnivanje ovakvog preduze a bi obezbedilo kontinuiranu i stru nu brigu o zelenim i javnim povrinama. Izgradnja rasadnika bi se smatrala funkcionalnim i ekonomi ni reenjem s obzirom da se celokupan rasad kupuje iz rasadnika drugih optina.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Osnivanje Gradskog zelenila za odravanje javnih i zelenih povrina Rasadnik u Kurumlijskoj banji

51

52

Problem 4: Kori enje obnovljivih izvora energije


Programi
Kori enje postoje e otpadne mase 9. Ukupna potronja energije podeljena po vrsti goriva 10. Potronja obnovljive energije po izvorima

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazloenje

Do 2019. godine pove ati kori enje obnovljivih izvora energije za 80%.

Kori enje hidropotencijala Kori enje solarne energije

9. Ukupna potronja energije podeljena po vrsti goriva 10. Potronja obnovljive energije po izvorima

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Izgradnja vatrogasne stanice

Velika pokrivenost teritorije optine umama uslovila je da poumljavanje, se a i prerada drveta postane jedna od glavnih delatnosti stanovnitva. Dalji razvitak bi se ogledao u to potpunijem iskori enju drvne mase kao dodatnog izvora energije. Tri reke i ogromni hidropotencijal u njima, i veliki broj sun anih dana (optina sa najve im brojem sun anih dana u Srbiji) su svakako dobra osnova za dobijanje novih, obnovljivih izvora energije. Izgradnjom e se stvoriti bolji uslovi rada za vatrogasce tako da e njihove intervencije biti bre, a gra ani bezbedniji.

OBLAST: DRUTVENE DELATNOSTI

Problem 1: Veliki broj socijalno ugroenih porodica


Programi
Poboljanje uslova ivota starih lica 12. Stanovnitvo prema starosti 18. U e e korisnika socijalne zatite u ukupnom stanovnitvu

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazloenje


Tendencija starenja stanovnitva u optini ukazuje na to da bi se ovoj starosnoj grupi morala ukazati ve a panja i briga u budu nosti. U okviru ovoga je poeljno i kreiranje programa za pove anje aktivizma i participacije mladih.

Do 2019. godine poboljati uslove ivota socijalno ugroenim porodicama i smanjiti njihov broj za 50 %.

Prioritet 2: Poboljanje kulturnih i sportskih sadraja


Programi
Popularizacija sporta i kulture 16. Broj stanovnika na jedan objekat drutvenih, kulturnih, rekreativnih aktivnosti

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazloenje

Do 2019. godine omasoviti i obogatiti sportski i kulturni sadraj u optini.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Izrada Lokalnog akcionog plana za mlade

U narednom periodu je neophodno ulaganje u sportska i kulturna deavanja kroz organizovanje muzi kih festivala, takmi enja, izloba i drugih manifestacija koje bi kvalitet slobodnog vremena gra ana podigle na vii nivo. Pronalaenje adekvatnih prostora za sprovo enje aktivnosti, izgradnja odjekata za kulturnu delatnost i osnivanje Kulturnog centra bi objedinio sva ova deavanja i stvorio uslove za njihov dalji razvitak. U Optini je tokom 2008. godine pokrenuta inicijativa za sistematskom brigom o mladima to je rezultiralo osnivanjem Kancelarije za mlade u Kuumliji. LAP bi dodatno poboljao poloaj mladih od 15-30 godina i pruio im podrku u razli itim oblastima drutvenog ivota.

53

54

Prioritet 3: Poboljanje uslova obrazovanja


Programi
Dogradnja PU arolija ( II faza izgradnje) Inovirati opremu i nastavni materijal u kolama i adaptirati postoje e prostorije 16. Broj stanovnika na jedan objekat drutvenih, kulturnih, rekreativnih aktivnosti

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazloenje


Izgradnja I faze objekta jo jedne predkolske ustanove je delimi no reio problem nedostatka prostora za smetaj predkolske dece, ali je radi poboljanja samog uslova smetaja potrebno dograditi jo dve prostorije u okviru II faze izgradnje za koju ve postoji projekat. Srednje i osnovne kole su poslednjih godina sredstvima Ministarstva osavremenile neke kabinete i u ionice i potrebno je nastaviti dalje ulaganje u njihovo potpuno opremanje, adaptaciju i nabavku kolskog materijala.

Do 2019. godine izgraditi nove, adaptirati postoje e i tehni ki opremiti predkolske i kolske ustanove.

Problem 4: Nedovoljna informisanost i edukacija gra ana i nedostatak komunikacije izme u institucija
Programi
Adekvatno informisanje i edukacija gra ana Organizovanje obuka za pisanje i vo enje projekata iz raznih oblastii

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazloenje


Pored formalnog obrazovanja, gra ani retko imaju priliku za sticanje dodatnih edukativnih sadraja jer ne postoji njihova adekvatna ponuda. Kreiranje i realizacija ovakvih programa bi doprinela boljoj obavetenosti o aktualnim drutvenim temama, zdravstvenim problemima, problemima roditelja i njihove dece, a lokalnim medijima bi se pokrila sva vanija deavanja u gradu i blagovremeno najavila nova. Dodatno stru no osposobljavanje e pove ati broj osoba spremnih da piu i upravljaju projektima. Razvijanje jakog partnerskog odnosa izme u privatnog i javnog sektora stvori e pozitivnu poslovnu klimu u kojoj e privrednici prepoznati svoj interes da ive i rade u Kurumliji.

Do 2019. godine pove ati stepen informisanosti u svim sferama drutvenog razvoja i poboljati njihovu me usobnu saradnju.

Ja anje saradnje izme u privatnog i javnog sektora

Prioritet 5 : Poboljanje uslova za ostvarivanje zdravstvene zatite


Programi
Poboljanje zdravstvene zatite 19. Broj stanovnika na jednog lekara

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazloenje


Da bi kvalitet zdravstvene zatite bio na odgovaraju em nivou neophodno je nastaviti sa ulaganjima u renoviranje objekata DZ, nabavku vozila za potrebe rada u terenskim ambulantama i nabavku nove savremene medicinske opreme za ranu dijagnostiku i rad na prevenciji razli itih vrsta oboljenja, kao i proirivanje kapaciteta za pruanje osnovnih usluga iz oblasti primarne zdravstvene zatite.

Do 2019. godine unaprediti zdravstvenu zatitu u oblasti Slube ku nog le enja, nabaviti neophodnu dijagnosti ku opremu i terenska vozila neophodna za ujedna eno ostvarivanje zdravstvene zatite.

OBLAST: PRIVREDA I POLJOPRIVREDA

Prioritet : Smanjenje velike nezaposlenosti


Programi
Podrka razvoju malih i srednjih preduze a (MSP)

Cilj

Indikatori
23. Lokacijski koeficijent zapoljavanja 25. Obim unutranjih SDI po glavi stanovnika 26.Broj registrovanih privrednih subjekata na 1000 stanovnika 27. Neto broj novih preduze a na 1000 preduze a 28. Ukupna aktivnost, stopa zaposlenosti i nezaposlenosti 29. Fiskalni kapacitet optine Ostvarenje izvornih prihoda (fiskalnih oblika) po glavi stanovnika

Zna aj, obrazloenje


Trenutno na teritoriji Optine Kurumlija mali broj preduze a posluje tako da setom raznih podsticajnih mera treba pokrenuti ubrzani razvoj postoje ih MSP, tako i olaksati i podsta i osnivanje novih MSP u cilju pove avanja zaposlenosti. Ovom procesu bi naro ito pogodovalo ukoliko bi se sistemskim zakonima RS podsticajno delovalo (sniavanjem poreza) na sve potencijalne investitorie koji bi ulagali. Potrebno je iskoristiti sve kapacitete koji trenutno nisu u funkciji kao i podsticati otvaranje novih proizvodnih kapaciteta

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

2019. godine zapoljeno 80% radno sposobnog stanovnitva Optine Kurumlija sa zaradama na nivou proseka u privredi republike Srbije

55

56
Realizacija prednosti koje prua blizina trzita AP Kosovo i Metohije Optina Kurumlija sa naslanja na AP Kosovo i Metohija duinom od 105km. Potrebno je pre svega iskoristiti blizinu trita ove pokrajine privla enjem novih investitora za proizvodnju, skladitenje i plasman robe. Tako e treba osnivanjem carinskog terminala i uvodjenjem posebne lokalne takse u okviru postupka carinjenja sve vrste robe koja se transportuje na ovo trita pove a e se i fiskalni kapacitet optine Optina Kurumlija poseduje potencijale za iskori avanje obnovljivih prirodnih resursa za proizvodnju svih vidova elektri ne energije koje treba ponuditi potencijalnim ulaga ima i tako pove ati zaposlenost. Iskori avanje obnovljivih prirodnih resursa pogodnih za proizvodnju elektri ne energije Razvoj poljoprivrede Sa povrinom od 952 km uglavnom brdsko planinskog karaktera Optina Kurumlija ima ogromne mogu nosti u proizvodnji zdrave hrane, naro ito u oblasti sto arstva i vo arstva.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

OBLAST: TURIZAM

Problem 1: Nedovoljno ulaganje finansijskih sredstava u turisti ku infrastrukturu


Programi
Izrada urbanisti kih planova Proirenje smetajnih kapaciteta na teritoriji optine Unapre enje prate ih turisti kih sadraja na teritoriji optine

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazlonje


Poto se u budu em periodu o ekuje pove anje priliva turista neophodno je izgraditi dodatne smetajne kapacitete, i unaprediti ponudu prate ih turisti kih sadraja kako bi turistima boravak bio to ugodniji.

Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u izgradnju smetajnih kapaciteta i prate ih turisti kih sadraja za 80%.

Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u ure enje zelenih povrina za 100%.
Ure enje zelenih povrina

4. Zati ene oblasti 16. Broj stanovnika na jedan objekat drutvenih, kulturnih, rekreativnih aktivnosti 17. Ukupni prihod doma instva 21. Nacionalno dohodak po glavi stanovnika 22.Udeo nacionalnog dohotka 23. Lokacijski koeficijent zapoljavanja 24. Povrina poslovnog prostora na 1000 st. izgra ena prethodne godine 28. Ukupna aktivnost, stopa zaposlenosti i nezaposlenosti 16. Broj stanovnika na jedan objekat drutvenih, kulturnih, rekreativnih aktivnosti

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Do 2012. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u obnovu fasada i kulturnoistorijskih spomenika za 70%.
Obnova fasada i kulturnoistorijskih spomenika

U poslednjem periodu nedovoljno panje je bilo posve eno ure enju zelenih povrina, pa bi ovo trebalo ispraviti kako bi optina postala prijatnije mesto za ivot svojih gra ana, ali i boravak gostiju optine. Fasade u gradu su ruinirane, a o kulturno-istorijskim spomenicima se ne vodi odgovaraju a briga. Ovom pitanju je zato potrebno posvetiti ve u panju kako svi oni koji borave u optini ne bi stekli utisak da ljudi iz ovog kraja ne vode ra una o svojoj bogatoj istoriji i tradiciji, i kako bi izgled same optine bio jo lepi.

57

58

Prioritet 2: Unapre enje kvaliteta komunalne infrastrukture


Indikatori
2. Upravljanje otpadnim vodama u gradskim sredinama 7. Optinski otpad po vrsti odlaganja 15. Procenat doma instava sa sigurnim pristupom vode za pi e

Ciljevi

Programi

Zna aj, obrazlonje


Da bi optina uopte mogla da bude u konkurenciji da postane jedan od zna ajnih inilaca na turisti koj mapi Srbije, neophodno je da se obezbede ili poboljaju elementarni uslovi (uredno snabdevanje pija om vodom, kanalizacija, iste ulice) za ivot i rad njenih gra ana i boravak turista.

Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u komunalnu infrastrukturu za 200%.

Proirenje kapaciteta vodovodne mree Proirenje kapaciteta kanalizacione mree i izgradnja sistema za pre i avanje Regulisanje odnoenja sme a sa teritorije banja i avolje varoi Ure enje gradskog groblja

Prioritet 3: Podizanje kvaliteta putne infrastrukture Programi


Lokalni putevi i mostovi Asfaltiranje ulica u gradu Turisti ka signalizacija 14. Duina puteva u km po km2

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazlonje


Kvalitet putne mree bi trebalo poboljati kako bi se olakao ivot gra ana, i omogu ilo turistima da udobno i bezbedno stignu do eljenog mesta. Nepostojanje turisti ke signalizacije je jedan od glavnih problema sa kojima se turisti suo avaju jo pri samom ulasku u optinu. Postavljanje turisti ke signalizacije e turistima olakati snalaenje i omogu iti im da obi u sve znamenitosti i lepote ovog kraja.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Do 2019. godine pove ati pokrivenost lokalnih puteva i ulica asfaltnom podlogom sa postoje ih 10% na 40%. Do 2011. godine obezbediti 100% pokrivenost optine i glavnih putnih pravaca turisti kom signalizacijom.

Prioritet 4: Nedovoljan broj poseta i no enja turista na teritoriji optine


Programi
Razvoj turisti kih destinacija i promocija Manifestacije

Ciljevi

Indikatori

Zna aj, obrazlonje


Nedovoljno ulaganje u promociju dovelo je do toga da je ira javnost slabo upoznata sa turisti kom ponudom optine. Kako bi se optina dobro pozicionirala na turisti koj mapi i pove ala broj turista potrebno je najpre doneti promotivnu strategiju i niz prate ih dokumenata, ali i zna ajne snage usmeriti na promotivne aktivnosti i pove anje atraktivnosti optine kao turisti ke destinacije.

Do 2019. godine pove ati broj poseta turista 10 puta, a broj no enja turista pove ati 5 puta.

5. AKCIONI PLAN

5.1 Ciljevi, akcije, aktivnosti, partneri, izvori finansiranja, rokovi

Optina LSDS 2010 2019 Strategija odrivog razvoja PARTNERSKI FORUM RADNA GRUPA EKOLOGIJA

KURUMLIJA

VIZIJA : 2019. godine Kurumlija je odriva i komunalno opremljena zajednica, bogata zelenim,

istim i ure enim povrinima, sa o uvanom i ekoloki zdravom ivotnom sredinom i odgovornim ponaanjem svojih gra ana prema njoj. (visok/srednij/niski)
Stepen prioriteta

1. PROBLEM / PRIORITET: Nepostojanje kolektora za otpadne vode

1.1. Strateki cilj : Do 2019. godine Kurumlija e u potpunosti spre iti isputanje nepre i enih otpadnih voda i kroz njihov predtretman i bolji kvalitet o istiti svoje re ne tokove. Broj Projekat PARTNERI Vreme Iznos i izvor INDIKATORI finansiranja
Optina 2010 - 2011. godine 1. 2.

1.1.1.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju gradskog kolektora

1.1.2.

Izgradnja gradskog kolektora

Optina

2011 - 2013. godine

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

-Fond za zat. ivotne sredine -Ministarstvo iv. sred. i pr. planiranja -NIP, -Optina 4 800 000,00 -Fond za zat. ivotne sredine -Ministarstvo iv. sred. i pr. planiranja -NIP -Optina 240 000 000,00

1. 2.

59

60

1.1.3. 2.

Izrada projektne dokumentacije za sanaciju gradske kanalizacione mree Optina 2011 - 2013. godine

Optina

2010 - 2011. godine

1.1.4.

Sanacija gradske kanalizacione mree

2.

1.1.5. Optina 2011 - 2013. godine

Optina

2010 - 2011. godine

Direkcija za izgradnju -NIP -Nevladine org. 3 600 000,00 Direkcija za izgradnju -NIP -Nevladine org. 90 000 000,00 Direkcija za izgradnju 2. 2 000 000,00 Direkcija za izgradnju 50 000 000,00 2.

1.1.6.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacione mree u prigradskim naseljima Izgradnja kanalizacione mree u prigradskim naseljima

2. PROBLEM / PRIORITET: Veliki broj divljih deponija i nepostojanje sanitarne deponije

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

2.1. Strateki cilj : Do 2019. godine smanjiti broj divljih deponija za 70% uvo enjem kvalitetnog sistema za upravljanje komunalnim otpadom. Broj Projekat PARTNERI Vreme Iznos i izvor INDIKATORI finansiranja
Optina 2010 - 2011. godine

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

2.1.1.

Sanacija deponije komunalnog otpada optine Kurumlija

-Optina -Ministarstvo ivotne sredine i prostornog planiranja -Fond za zat. ivotne sredine 2010 - 2011. godine

7. 8.

2.1.2.

Odabir lokacije i izgradnja prijemne stanice za sme e (transfer-stanica)

Optina

-Optina -Ministarstvo ivotne sredine i prostornog planiranja -Fond za zat. ivotne sredine

7. 8.

2.1.3. 7. 8. 8. 2011 2012.godine kontinuirano od 2010. godine kontinuirano

Optina

2010 - 2011.godine

2.1.4.

Edukacija stanovnitva u oblasti upravljanja otpadom Nabavka i postavljanje kontejnera za selektovan otpad

2.1.5.

2.1.6.

Akcije sezonskog i enja grada i re nih korita Zelena policija

-Optina 200 000,00 Direkcija za izgradnju -JKP 1 200 000,00 -Optina 2 000 000,00 -Optina 1 000 000,00 7. 8. 7. 8.

3. PROBLEM / PRIORITET: Niska svest gra ana o o uvanju ivotne sredine

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

3.1. Strateki cilj : Do 2019. godine urediti i ozeleniti sve javne povrine u gradu. PARTNERI
OOSRToplica OOSRToplica 2012 2013.godine 2011 2012.godine

3.1.1. Program: Zatita i ure enje reke Kosanice Vreme Iznos i izvor finansiranja
-Optina 3 000 000,00 -Optina 500 000,00

Broj

Projekat

INDIKATORI
1.

3.1.1.1.

Izgradnja ustave

3.1.1.2.

Ure enje ve ih kupalita du obale

3.1.2. Program: Ure ivanje javnih i zelenih povrina u gradu


kontinuirano 2011 2012.godine 2012 2013.godine 2010 2011.godine Direkcija za izgradnju 1 500 000,00

3.1.2.1.

3.1.2.2.

3.1.2.3.

Ure enje i odravanje zelenih povrina i Udruenje izletita gra anaPrijatelji parka Regulacija re nog korita reke Toplice u uem centru grada i priprema projektne dokumentacije za ure enje keja Ure enje keja reke Toplice

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

3.1.2.4.

Izgradnja fontane u parku

Direkcija za izgradnju -Srbija vode 30 000 000,00 Direkcija za izgradnju Udruenje gra anaPrijatelji parka 200 000,00

61

62

3.1.2.5. 2010 2011.godine 2010 2013.godine od 2010. godine kontinuirano 2010 2011.godine 2011 2013.godine

3.1.2.6.

Ponovno aktiviranje fontane u dvoritu Doma zdravlja Sanacija gradskih esama Udruenje gra anaPrijatelji parka Udruenje gra anaPrijatelji parka

2010 2011.godine

3.1.2.7.

Obnavljanje drvoreda u centru grada i formiranje novih du puteva i reka

3.1.2.8.

-Dom zdravlja 80 000,00 Direkcija za izgradnju -JKP 200 000,00 Direkcija za izgradnju -JKP 2 500 000,00 -Optina

3.1.2.9.

Edukacija gra ana i informisanje o stanju ivotne sredine, zna aju njene zatite i odrivosti Osnivanje Gradskog zelenila za odravanje javnih i zelenih povrina 200 000,00 -Optina -JKP 3 000 000,00 -Optina -JKP

3.1.2.10.

Rasadnik u Kurumlijskoj banji

4. PROBLEM / PRIORITET: Kori enje obnovljivih izvora energije

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

4.1. Strateki cilj : Do 2019. godine pove ati kori enje obnovljivih izvora energije za 80%. PARTNERI
Privatni sektor

4.1.1. Program: Kori enje postoje e otpadne mase Vreme


2010 2011.godine 2010 2013.godine od 2011. godine kontinuirano

Broj

Projekat

Iznos i izvor finansiranja


-Lokalni ekoloki fond 50 000,00 -Privatni sektor 19 000 000,00 -Privatni sektor

INDIKATORI
9. 10. 9. 10. 9. 10.

4.1.1.1.

Mapa pilana

4.1.1.2.

Izgradnja pogona za preradu drvne mase

4.1.1.3.

Proizvodnja ekolokih briketa

4.1.2. Program: Kori enje hidropotencijala

4.1.3. Program: Kori enje solarne energije


SO Kurumlija Direkcija za izgradnju

4.1.4

Projekat izgradnje vatrogasne stanice Juni . oktobar 2010

- SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje - JP "Srbijavode" - Donatori 15.000.000.00

15.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

63

64

Optina

KURUMLIJA

LSDS 2010 2019 Strategija odrivog razvoja PARTNERSKI FORUM RADNA GRUPA DRUTVENE DELATNOSTI

VIZIJA : 2019. godine Kurumlija je moderna opina sa dobrom zdravstvenom i socijalnom zatitom, koja kroz edukaciju i

bogate sportske i kulturne sadraje podjednako prua podrku mla im i starijim generacijama u razvijanju njihovih duhovnih i materijalnih vrednosti. (visok/srednij/niski)
Stepen prioriteta

1. PROBLEM / PRIORITET: Veliki broj socijalno ugroenih porodica

1.1. Strateki cilj : Do 2019. godine poboljati uslove ivota socijalno ugroenim porodicama i smanjiti njihov broj za 50 %.

1.1.1. Program: Poboljanje uslova ivota starih lica PARTNERI


2010 2011.godine
Od 2010.godine kontinuiran rad Od 2010.godine kontinuirano

Broj

Projekat

Vreme

Iznos i izvor finansiranja

INDIKATORI
12. 18.
12. 18. 500 000,00 -Optina -NVO 1000 000,00 12. 18.

1.1.1.1.

Edukacija geronto-doma ica

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.1.1.2.

Osnivanje i po etak rada servisa geronto-doma ica -srednje kole -Kancelarija za mlade

-Nacionalna sluba za zapoljavanje -Centar za socijalni rad -Centar za socijalni rad -Crveni krst

-Optina -NVO 200 000,00 -Optina -NV

1.1.1.3.

Uklju ivanje mladih u program pruanja pomo i starim licima

2. PROBLEM / PRIORITET: Poboljanje kulturnih i sportskih sadraja.

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

2.1. Strateki cilj : Do 2019. godine omasoviti i obogatiti sportski i kulturni sadraj u optini.

2.1.1. Program: Popularizacija sporta i kulture. PARTNERI


-Biblioteka -Optina -Sportski klubovi -Knjievni klubMilutin Uskokovi -Kancelarija za mlade 2010 - 2011. godine Kancelarija za mlade od 2010. godine kontinuirano 5 000 000,00 -Optina 2010 - 2011. godine -Optina 16.

Broj

Projekat

Vreme

Iznos i izvor finansiranja

INDIKATORI

2.1.1.1.

Osnivanje Kulturnog centra

2.1.1.2.

Kulturno-sportski dani

2.1.1.3.

Izlobene prostorije

1 000 000,00 -Optina 16. 2 000 000,00

2.1.1.4.

Gitarijada

2.1.1.5. -Predkolske ustanove -Osnovne kole

Nastavak izgradnje Doma kulture

od 2010. godine jednom godinje 2010 -2014. godine od 2010. godine jednom godinje

1 000 000,00 -Optina 16. 80 000 000,00 1 000 000,00

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

2.1.1.6.

De iji muzi ki festival

65

66

2.1.1.7. 16. 15 000 000,00 -Kolo srpskih sestara -Kancelarija za mlade 1 000 000,00 od 2010. godine kontinuirano do 2011 godine -Optina od 2010. godine kontinuirano -Optina

Izgradnja de ijih igralita u naseljima optine Kancelarija za mlade 2010 - 2012. godine -Direkcija za izgradnju

2.1.1.8.

Sajamske manifestacije

2.1.1.8.

Sajamske manifestacije

2.1.1.9.

Zavrsetak izgradnje sportske hale u Kursumliji

-Kolo srpskih sestara -Kancelarija za mlade - SO Kursumlija - Direkcija za izgradnju grada 1 000 000,00 -Optina - Direkcija za izgradnju - Ministarstvo za omladinu i sport - Ministarstvo za NIP 20. 000 000,00

16.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

2.1.2. Program: Izrada Lokalnog akcionog plana za mlade

3. PROBLEM / PRIORITET: Poboljanje uslova obrazovanja

(visok/srednij/niski)
Vreme
2013 - 2015. godine 2010 - 2011. godine 3 000 000,00

Stepen prioriteta

3.1. Strateki cilj : Do 2019. godine izgraditi nove, adaptirati postoje e i tehni ki opremiti predkolske i kolske ustanove. PARTNERI Iznos i izvor finansiranja
-Optina 16. 20 000 000,00

Broj

Projekat

INDIKATORI

3.1.1.

Dogradnja PU arolija ( II faza izgradnje), na osnovu projekta

3.1.2.

Inovirati opremu i nastavni materijal u kolama i adaptirati postoje e prostorije

4. PROBLEM / PRIORITET: Nedovoljna informisanost i edukacija gra ana, i nedostatak Stepen prioriteta (visok/srednij/niski) komunikacije izme u institucija 4.1. Strateki cilj : Do 2019. godine pove ati stepen informisanosti u svim sferama drutvenog razvoja i poboljati njihovu me usobnu saradnju. 4.1.1. Program: Adekvatno informisanje i edukacija gra ana PARTNERI
kontinuirano kontinuirano 300 000,00 -Optina -NVO -Optina

Broj

Projekat

Vreme

Iznos i izvor finansiranja

INDIKATORI

4.1.1.1.

4.1.1.2.

Poja ano informisanje javnosti putem lokalnih televizija, radija, novina, oglasnih tabli... Organizovanje tribina i predavanja radi dodatne edukacije gra ana

4.1.1.3.

Savetovalite za roditelje

- RTV Kursumlija -TV Most, -Radio Mini -Centar za socijalni rad -Crveni krst - Osnovne i srednje kole -Dom zdravlja -Centar za socijalni rad - Osnovne i srednje kole 2010 - 2011. godine 200 000,00 -Optina -NVO 2010 - 2011. godine 250 000,00 -Dom zdravlja 350 000,00

4.1.1.4.

Savetovalite za dijabeti are

4.1.2. Program: Organizovanje obuka za pisanje i vo enje projekata iz raznih oblasti


-Nacionalna sluba za zapoljavanje -Optina - Kancelarija za mlade 2010 - 2011. godine -Optina -NVO 2010 - 2011. godine 2011 - 2012. godine

4.1.2.1.

Odre ivanje projekt tima

4.1.2.2.

Izrada priru nika

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

4.1.2.3.

Organizovanje seminara i radionica

20 000,00 -Optina -NVO 80 000,00 -Optina -NVO 300 000,00

67

68

4.1.3. Program: Ja anje saradnje privatnog i javnog sektora

5. PROBLEM / PRIORITET: Poboljanje uslova za ostvarivanje zdravstvene zatite

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

5.1. Strateki cilj : Do 2019. godine unaprediti zdravstvenu zatitu u oblasti Slube ku nog le enja, nabaviti neophodnu dijagnosti ku opremu i terenska vozila neophodna za ujedna eno ostvarivanje zdravstvene zatite. 5.1.1. Program: Poboljanje zdravstvene zatite -Optina 2010 - 2013. godine -Optina 5.1.1.1. Razvoj slube ku nog le enja i -Ministarstvo zdravlja -Ministarstvo zdravlja unapre enje rada terenskih 19. - NVO - NVO ambulanti
2010 - 2013. godine

5.1.1.2.

Nabavka dijagnosti ke opreme


-Optina -Ministarstvo zdravlja - NVO 2010 - 2013. godine

-Optina -Ministarstvo zdravlja - NVO

19.

5.1.1.3.

Izgradnja i opremanje objekta centralne labaratorije


-Optina -Ministarstvo zdravlja - NVO 2010 - 2013. godine

-Optina -Ministarstvo zdravlja - NVO

19.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

5.1.1.4.

Dogradnja prostora za Slubu Hitne medicinske pomo i


-Optina -Ministarstvo zdravlja - NVO

-Optina -Ministarstvo zdravlja - NVO

19.

Optina LSDS 2010 2019 Strategija odrivog razvoja PARTNERSKI FORUM RADNA GRUPA PRIVREDA I POLJOPRIVREDA

KURUMLIJA

VIZIJA : 2019. godine optina Kurumlija pripada krugu srednje razvijenih optina u Srbiji, sa unapre enim i odrivim

uslovima za razvoj privrede i poljoprivrede.

1. PROBLEM / PRIORITET: Smanjenje velike nezaposlenosti

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

1.1. Strateki cilj : 2019. godine zapoljeno 80% radno sposobnog stanovnitva Optine Kurumlija sa zaradama na nivou proseka u privredi republike Srbije. 1.1.1. Program: Podrka razvoju malih i srednjih preduze a (MSP) PARTNERI
- Ministarsvo za ekonomiju i regionalni razvoj - Optina Kurumlija - USAID 2010 -2012. godine 2010 -2011. godine

Broj

Projekat

Vreme

Iznos i izvor finansiranja

INDIKATORI
23. 26. 27. 28. 29.

1.1.1.1.

Formiranje biznis inkubatora

1.1.1.2.

Kupovina gra evinskog zemljita koje e se besplatno ponuditi investitorima

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

- Optina Kurumlija - JKP TOPLICA Kurumlija - Direkcija za izgradnju Optine Kurumlija

- Ministarsvo za ekonomiju i regionalni razvoj - Budet Optine Kurumlija - USAID 1 000 000,00 - Budet Optine Kurumlija

23. 25. 26. 27. 28. 29. 3 000 000,00

69

70

1.1.1.3. 25. 26. 27. 28.

Osnivanje kancelarije za razvoj MSP

- Agencija za podrku razvoju malih i srednjih preduze a RS - Optina Kurumlija - Optina Kurumlija - USAID - Optina Kurumlija - Optina Kurumlija - Optina Kurumlija 2010 -2015. godine 2010 -2015. godine 2010 -2015. godine 2010 -2015. godine

2010 -2015. godine

1.1.1.4.

Osnivanje kancelarije za lokalni ekonomski razvoj

1.1.1.5.

Formiranje optinskog garancijskog fonda za MSP

- Agencija za podrku razvoju malih i srednjih preduze a - Budet Optina Kurumlija 1 000 000,00 god. - Budet Optine Kurumlija - USAID 1 000 000,00 god. - Budet Optine Kurumlija 4 000 000,00 god. - Budet Optine Kurumlija 1 000 000,00 god. - Budet Optine Kurumlija 2 000 000,00 god. - Ministarstvo za rudarstvo i energetiku - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja

1.1.1.6.

Formiranje optinskog fonda za razvoj enskog preduzetnitva

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.1.1.7.

Formiranje optinskog fonda za osnivanje MSP (START UP)

25. 26. 27. 28. 26. 27. 28. 29. 26. 27. 28. 29. 26. 27. 28. 29. 23. 25. 26. 27. 28. 29. 1 000 000,00

1.1.1.8.

Izrada studije o bogatstvu i rasporedu svih vodnih potencijala na teritoriji cele Optine Kurumlije pogodnih za osnivanje novih fabrika za proizvodnju negaziranih i gaziranih voda

-Ministarstvo za rudarstvo i energetiku - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja - Optina Kurumlija

2010 -2011. godine

1.1.1.9. 25. 26. 27. 28. 29.

Marketinke aktivnosti na prezentaciji potencijalnim investitorima o mogu nostima za ulaganje u Optini Kurumlija 300 000,00 god.

- Optina Kurumlija

2010 -2011. godine

- Budet Optine Kurumlija

1.1.2. Program: Realizacija prednosti koje pruza blizina trzita AP Kosovo i Metohije
2010 -2011. godine

1.1.2.1.

Otvaranje carinskog terminala

28. 29.

1.1.2.2.

Formiranje bezcarinske zone 2010 -2015. godine

1.1.2.3

Uspostavljanje privredne saradnje sa optinama na teritorije AP Kosovo

- Ministarstvo finansija RS - Uprava Carina - Optina Kurumlija - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja RS - Ministarstvo finansija RS - Uprava Carina - Optina Kurumlija - Optina Kurumlija 2010 -2011. godine 200 000

- Ministarstvo finansija RS -Budet optine Kurumlija 2 000 000,00 - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja RS - Ministarstvo Finansija RS - Budet Optine Kurumlija 40 000 000,00 - Budet Optine Kurumlija

25. 26. 27. 28. 29. 26. 27. 28. 29.

1.1.3. Program Iskori avanje obnovljivih prirodnih resursa pogodnih za proizvodnju elektri ne energije
2010 -2011. godine - Ministarstvo za rudarstvo i energetiku - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede - RHMZ Srbije - Ministarstvo za rudarstvo i energetiku - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede - Sopstvena 23. 25. 26. 27. 28. 29.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.1.3.1.

Izrada studije o bogatstvu i rasporedu obnovljivih prirodnih resursa pogodnih za proizvodnju elektri ne energije na celoj teritorije Optine Kurumlija

71

72

sredstva privatnih investitora - Budet optine Kurumlija

1.1.3.2.

Posete sajmovima koji se bave iskori avanjem obnovljivih prirodnih resursa pogodnih za proizvodnju elektri ne energije, kao i prezentacija potencijalnim investitorima 2010 -2015. godine

- Agencija za Energetiku - Agencija za energetsku efikasnost - Institut Jaroslav erni - Privatni Investitori - Optina Kurumlija Optina Kurumlija 1 000 000,00 - Budet Optine Kurumlija 100 000,00 god. 25. 26. 27. 28.

1.1.4. Program: Razvoj poljoprivrede.


2010 -2014. godine

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.1.4.1.

Pove avanje sertifikovanih povrina za proizvodnju ekoloki zdrave hrane

- Sopstvena sredstva privatnih investitora - Budet optine Kurumlija 2010 -2012. godine

23. 28.

1.1.4.2

Pokretanje poljoprivredne proizvodnje na svim neiskori enim povrinama poljoprivrednog zemljita koje je u vlistnitvu optine

- Optina Kurumlija - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede - Privatni investitori - Privatni investitori

10 000 000,00 - Sopstvena sredstva privatnih investitora 95 000,00 po ha

23. 26. 27. 28. 29.

1.1.4.3

Proizvodnja ekoloki zdrave hrane na ve postoje em poljoprivrednom zemljitu 2010 - 2011. godine 23. 26. 27. 28. 29. 23. 25. 26. 27. 28. 29. 23. 25. 26. 27. 28. 29. 28. 29.

- Privatni investitori

2010 - 2014. godine

Sopstvena sredstva privatnih investitora

1.1.4.4

Izrada studije o bogatstvu i rasporedu izvora tople vode na teritoriji cele optine Kurumlije pogodnih za gajenje vo a, povr a i cve a

1.1.4.5

Izrada studije o bogatstvu i rasporedu umskih plodova, divljeg vo a i lekovitog bilja na teritoriji cele optine Kurumlije

2010 - 2011. godine

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.1.4.6

Formiranje optinskog garancijskog fonda za razvoj poljoprivrede

- Optina Kurumlija - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede - NVO - Optina Kurumlija - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede - Privatni investitori - Optina Kurumlija 2010 - 2015. godine

-Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede - Budet optine Kurumlija 1 000 000,00 100.000 dinara -Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede - Budet optine Kurumlija 100 000,00 - Budet Optine Kurumlija 2 000 000,00 god.

73

74

Optina LSDS 2010 2019 Strategija odrivog razvoja PARTNERSKI FORUM RADNA GRUPA TURIZAM

KURUMLIJA

VIZIJA : Do 2019. godine naa optina e postati jedna od najpoznatijih i najpose enijih turisti kih destinacija u Srbiji i na

Balkanu, prepoznatljiva po: geomorfolokom fenomenu i udu prirode avoljoj varoi; banjama (Kurumlijska, Prolom, Lukovska) koje pruaju vrhunske usluge le enja, rehabilitacije, odmora i rekreacije, ali i mogu nosti obilaska bogatog kulturno istorijskog nasle a ovog kraja. Naa sela prua e turistima idealne uslove za odmor, uivanje u o uvanoj ivotnoj sredini i prirodnim lepotama. Optina e postati prava oaza za lovce i ribolovce iz svih krajeva. Svoju poziciju na turisti koj mapi optina e izgraditi kroz permanentno ulaganje u turisti ku infrastrukturu, unapre enje turisti ke ponude, edukaciju gra ana i aktivnu primenu promotivne strategije. (visok/srednij/niski)
Stepen prioriteta

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1. PROBLEM / PRIORITET: Nedovoljno ulaganje finansijskih sredstava u turisti ku infrastrukturu

1.1. Strateki cilj : Do 2019. Godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u izgradnju smetajnih kapaciteta i prate ih turisti kih sadraja za 70%. 1.1.1. Program : Izrada urbanisti kih planova Broj Projekat PARTNERI Vreme Iznos i izvor INDIKATORI finansiranja
- SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje - SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje Do 11.03.2011. god.

1.1.1.1.

Izrada prostornog plana optine Kurumlija

1.1.1.2.

Izrada plana generalne regualacije

Do 11.09.2011. god.

- SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 8 024 000,00 - SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 11 800 000,00

1.1.1.3.

GIS

- SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.03. - 01.10.2010. god.

2010 2012. god

- SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje

1.1.1.4.

Izrada plana detaljne regulacije Prolom banje sa elementima generalnog projekta vodosnabdevanja i odvo enja otpadnih voda - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.08. - 31.12.2012. god.

1.1.1.5.

Izrada plana detaljne regulacije Kurumlijske banje

- SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 3 500 000,00 - SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 1 500 000,00

1.1.2. Program : Proirenje smetajnih kapaciteta na teritoriji optine


01.04. - 01.08.2012. god. 01.09.2012. 11.10.2013. god. - SO Kurumlija

1.1.2.1.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju lova kog sela u Kosma i

1.1.2.2.

Izgradnja lova kog sela u Kosma i

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - TO Kurumlije - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - TO Kurumlije

147 000,00 - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 7 350 000,00

16. 17. 21. 22. 23. 28. 01.07.2010. 01.11.2010. god. - SO Kurumlija

1.1.2.3.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju izvi a kog kampa u Zebicama

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - TO Kurumlije

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

100 000,00

75

76

1.1.2.4. 16. 17. 21. 22. 23. 28.

Izgradnja izvi a kog kampa u Zebicama

-SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - Kancelarija za mlade

01.02. - 31.12.2011. god.

1.1.2.5. 875 000,00 - Privatni preduzetnici

- Privatni preduzetnici - SO Kurumlija - Privatni preduzetnici - SO Kurumlija 01.04.2013. 01.04.2014. god.

12.01. - 01.03.2013. god.

- Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja - Ministarstvo za sport i omladinu - Donatori 5 000 000,00 - Privatni preduzetnici

1.1.2.6.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju hotela i kompleksa apartmana u Zebicama Izgradnja hotela i kompleksa apartmana u Zebicama

35 000 000,00
- Privatni preduzetnici - Privatni preduzetnici - Privatni preduzetnici - SO Kurumlija - Privatni preduzetnici - SO Kurumlija 10.01. - 10.02.2010. god. 01.01.2010. 01.01.2011. god.

17. 21. 22. 23. 24. 28.

1.1.2.7.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.1.2.8.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju soba za smetaj u gradu Izgradnja soba za smetaj u gradu

14 250 000,00

17. 21. 22. 23. 24. 28.

1.1.3. Program : Unapre enje prate ih turisti kih sadraja na teritoriji optine.
- Privatni preduzetnici - SO Kurumlija - Privatni preduzetnici - SO Kurumlija 01.03.2011. 01.03.2012. god. 144 000,00 - Privatni preduzetnici 16. 17. 21. 22. 23. 24. 28. 10.01. - 04.02.2001. god. - Privatni preduzetnici

1.1.3.1.

1.1.3.2.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju wellness centra u Prolom banji Izgradnja wellness centra u Prolom banji

1.1.3.3.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju i are u Prolom banji

-SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - A.D. "Planinka" - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - A.D. "Planinka" 01.07. - 01.10.2013. god

01.12.2013. 01.02.2014. god.

1.1.3.4.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju fiksne etvorosedne i are u Lukovskoj banji

4 800 000,00 - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja - A.D. "Planinka" 4 200 000,00 - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja - A.D. "Planinka"

1.1.3.5.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju gondole u avoljoj varoi

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - A.D. "Planinka" -SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - A.D. "Planinka"

01.08. - 01.12.2010. god.

1.1.3.6.

Izgradnja gondole u avoljoj varoi

01.02.2011. 01.02.2012. god.

- Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja - A.D. "Planinka" 3 200 000,00 - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja - A.D. "Planinka"

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

160 000 000,00

4. 16. 17. 21. 22. 23. 28.

77

78
- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - Kancelarija za mlade 16. - SO Kurumlija - Privatni preduzetnici 01.08.2010. 01.11.2011. god. 01.02.2010. 01.04.2011. god. - Ministarstvo za sport i omladinu - Norveka vlada 3 500 000,00 - Privatni preduzetnici 35 000 000,00 -A.D. "Planinka" - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.06.2010. 01.03.2011.god. - A.D. "Planinka" 16. 17. 21. 22. 23. 24. 28. 16. 17. 21. 22. 23. 24. 28. 01.06. - 01.12.2010. god. - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - JKP " Toplica " 01.04.2011. 01.1.2012. god. 01.09.2013. 01.05.2014. god. 16. - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - JKP " Toplica " - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 396 000,00 - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 4 400 000,00 - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 14 200 000,00 16.

1.1.3.7.

Izgradnja pi terena kod sportske hale

1.1.3.8.

Izgradnja balon hale

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.1.3.9.

Rekonstrukcija restorana "Evropa" (etno restoran sa sobama za izdavanje)

1.2. Strateki cilj : Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u ure enje zelenih povrina za 100%. 1.2.1. Program : Ure enje zelenih povrina. Broj Projekat PARTNERI Vreme Iznos i izvor INDIKATORI finansiranja

1.2.1.1.

Izrada projekta za ure enje zelenih povrina na teritoriji optine

1.2.1.2.

Ure enje parkova

1.2.1.3.

Ure enje trim staze, etalita i vidikovca na Samokovu, i rekonstrukcija asfaltnog puta

1.2.1.4.

1.2.1.5. 16.

Postavljanje wireless mrea u banjama, avoljoj varoi i gradskom parku Obeleavanje planinarskih staza i staza zdravlja oko banjskih mesta

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - JKP " Toplica " - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.06. - 31.12.2014. god.

01.05. - 01.07.2011. god. 01.06. - 31.12.2014. god.

1.2.1.6.

Izgradnja vidikovaca

- Donatori 120 000,00 - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 80 000,00 - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 16. 1 000 000,00

1.3. Strateki cilj : Do 2012. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u obnovu fasada i kulturno-istorijskih spomenika za 70%. 1.3.1. Program : Obnova fasada i kulturno-istorijskih spomenika PARTNERI
- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

Broj

Projekat

Vreme
01.02. - 01.05.2010. god. 01.07. - 01.08.2010. god. 01.03. - 31.12.2010. god.

Iznos i izvor finansiranja


- SO Kurumlija

INDIKATORI

1.3.1.1.

1.3.1.2.

Izrada projekta za obnovu fasada i kulturno-istorijskih spomenika na teritoriji optine Osvetljavanje manastira i crkava na teritoriji optini

135 000,00 - Ministarstvo kulture 800 000,00 - Zavod za zatitu spomenika- Ni - Ministarstvo kulture 01.05.2010. 01.05.2011. god. - Zavod za zatitu spomenika- Ni - Ministarstvo kulture

1.3.1.3.

Rekonstrukcija manastirskog kompleksa Sv. Bogorodice

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

1.3.1.4.

Rekonstrukcija manastirskog kompleksa Sv. Nikole

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - Zavod za zatitu spomenika- Ni - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - Zavod za zatitu spomenika- Ni

79

80

1.3.1.5.

Obnova crkve Sv. Mine u tavi

01.04. - 01.10.2011. god.

- Zavod za zatitu spomenika- Ni - Ministarstvo kulture - Zavod za zatitu spomenika- Ni - Ministarstvo kulture - Ministarstvo kulture

1.3.1.6.

Rekonstukcija srpskog srednjevekovnog sela Lubnica

01.09.2013. 01.05.2014. god.

1.3.1.7.

Ure enje i osvetljavanje platoa oko Ivan kule 01.03. - 01.11.2011. god. 600 000,00 - SO Kurumlija - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 5 350 000,00

01.09. - 01.11.2011. god.

1.3.1.8.

Rekonstrukcija fasada u gradu

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - Zavod za zatitu spomenika- Ni -SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - Zavod za zatitu spomenika- Ni - SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

2. PROBLEM / PRIORITET : Unapre enje kvaliteta komunalne infrastrukture

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

2.1. Strateki cilj : Do 2019. godine pove ati ulaganje finansijskih sredstava u komunalnu infrastrukturu za 200%. 2.1.1. Program: Proirenje kapaciteta vodovodne mree PARTNERI
- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju

Broj

Projekat

Vreme
01.08. - 01.11.2013. god.

Iznos i izvor finansiranja


-SO Kurumlija - JP "Srbijavode" 1 040 000,00

INDIKATORI

2.1.1.1.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju sekundarnih vodovodnih mrea u Prolom i Kurumlijskoj banji

2.1.1.2.

Izgradnja sekundarne vodovodne mree u Prolom banji

01.02.2014. 01.02.2015. god.

- SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje - JP "Srbijavode" - Donatori 36 000 000,00

15.

2.1.1.3. 15.

Izgradnja sekundarne vodovodne mree u Kurumlijskoj banji

- SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju

01.10.2014. 01.10.2015. god

2.1.1.4

Projekat zavretka izgradnje rezervoara za vodu na Borovnjaku


- SO Kurumlija - MUP RS PS Kursumlija - Direkcija za izgradnju

01.06. - 01.10.2010

- SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje - JP "Srbijavode" - Donatori 16 000 000,00 - SO Kurumlija - MUP RS - Ministarstvo NIP - Donatori 15.000.000.00

2.1.2. Program : Proirenje kapaciteta kanalizacione mree i izgradnja sistema za pre i avanje otpadnih voda.
- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.03. - 01.07.2011. god. 01.12.2010. 01.02.2011. god.

2.1.2.1.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kolektora u Lukovskoj i Kurumlijskoj banji, i biorola u Prolom banji

2.1.2.2.

Izgradnja kolektora u Lukovskoj banji

- SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju

- Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje - SO Kurumlija 746 300,00 - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 18 965 000,00 01.03. - 01.07.2011. god.

2.

2.1.2.3.

Izgradnja kolektora u Kurumlijskoj banji

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

- SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju

- Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 11 000 000,00

2.

81

2.1.2.4. 2.

Izgradnja biorola u Prolom banji

82

- SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju 01.04. - 01.07.2014. god. 01.09.2014. 01.12.2015. god

01.03. - 01.07.2011. god.

2.1.2.5.

2.1.2.7.

Izrada projektne dokumentacije za izgradnju kanalizacione mree u Prolom i Kurumlijskoj banji Izgradnja kanalizacione mree u Kurumlijskoj banji

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju

- Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje 7 350 000,00 - SO Kurumlija - JP "Srbijavode" 500 000,00 - SO Kurumlija - Ministarstvo za zatitu ivotne sredine i prostorno planiranje - JP "Srbijavode" - Donatori 10 000 000,00 2. 2.

2.1.2.8.

Izgradnja javnih toaleta kod manastira Sv.Nikole, Sv.Bogorodice i u banjama

- SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

2.1.3. Program : Regulisanje odnoenja sme a sa teritorije banja i avolje varoi.


01.03. - 01.04.2010. god. 01.04. - 01.05.2010. god. - SO Kurumlija 7. 5 000,00 - SO Kurumlija 590 000,00 01.03. - 01.04.2010. god. - SO Kurumlija 5 000,00 7. 7.

2.1.3.1.

Izrada plana za lociranje kontejnera i kanti u banjama

2.1.3.2.

Nabavka i postavljanje kontejnera i kanti

- SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju

2.1.3.3.

Utvr ivanje plana odnoenja sme a

2.1.4. Program: Ure enje gradskog groblja 01.03. - 30.06.2010


- SO Kurumlija 7. 12.000.000.00 - SO Kurumlija - JKP " Toplica " - Direkcija za izgradnju

2.1.4.1.

Izgradnja gradske kapele i prilaznih saobracajnica na novom gradskom groblju u Dankovicu

3. PROBLEM / PRIORITET : Podizanje kvaliteta putne infrastrukture.

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

3.1. Strateki cilj : Do 2019. godine pove ati pokrivenost lokalnih puteva i ulica asfaltnom podlogom sa postoje ih 10% na 40%. 3.1.1. Program : Lokalni putevi i mostovi. PARTNERI
- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.01. - 01.07.2014. god.

Broj

Projekat

Vreme

Iznos i izvor finansiranja


- Ministarstvo za infrastrukturu

INDIKATORI

3.1.1.1.

3.1.1.2.

Izrada projektne dokumentacije neophodne za izgradnju i rekonstrukciju planiranih lokalnih puteva i mostova Put M-25 Pepeljevac Grabovnica Tovrljane (optina Prokuplje) - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.08.2014. 01.05.2015. god. 01.04. 01.10.2010.god. 01.07.2014. 01.06.2015. god. 01.10.2014. 01.03.2015. god.

14.

3.1.1.3.

14. 14. 14.

3.1.1.4.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

3.1.1.5.

Rekonstukcija i asfaltiranje lokalnog puta R-222 Spance Tmava Kaludra (optina Prokuplje) Rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnog puta M-25 Zebice Dobri Do Sekira a Stubla (optina Medve a) Rekonstrukcija i asfaltiranje lokalnog puta R-218b Dankovi e Konjuva Vieselo (optina Blace)

24 464 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu 91 000 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu 40 200 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu 220 000 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu 56 000 000,00

83

84

3.1.1.6. 14. - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 14. 01.05.2013. 01.05.2015. god.

Izgradnja mosta na reci Toplici u selu Tre ak

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

01.08. - 01.11.2014. god.

3.1.1.7.

Put Prolom banja Pupavce Sokolovica Rudare

3.1.1.8.

Put Rudare Ljua Krtok Kurumlijska banja

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

01.09.2014. 01.09.2016. god.

14.

3.1.1.9.

Put Lukovo atra Kurumlijska banja

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

01.11.2014. 01.11.2017. god.

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

14.

3.1.1.10.

Put Prolom banja Tovrljane

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

01.08.2014. 01.05.2017. god.

14.

3.1.1.11.

Put Prolom banja ake avolja varo

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

01.04. - 01.10.2013. god.

- Ministarstvo za infrastrukturu 40 000 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 65 000 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 85 000 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 380 000 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 130 000 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 85 000 000,00 14.

3.1.1.12. 14.

Put Kurumlija Dobri Do Ivan kula

- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

01.08.2014. 01.08.2015. god.

- Ministarstvo za infrastrukturu - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 31 000 000,00

3.1.2. Program : Asfaltiranje ulica u gradu.


- SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - SO Kurumlija 4 000 000,00 - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.09.2010. 01.09.2011. god. 14. 01.12.2010. 01.03.2011. god. 01.04. 01.06.2011.god -Ministarstvo za infrastrukturu 1 184 980,00

3.1.2.1.

Izrada projektne dokumentacije za asfaltiranje i rekonstrukciju planiranih ulica -SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

3.1.2.2.

Asfaltiranje ulice do manastira Sv. Bogorodice i izgadnja parking prostora

3.1.2.3.

Rekonstrukcija gradskih ulica Palih boraca, Kara or eva, probijanje Banjske ulice, Kraljevi a Marka i Nikodija Stojanovi a Tatka i Stevana Prvovencanog - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju 01.07. - 01.09.2010. god.

- Ministarstvo za infrastrukturu - SO Kurumlija 42 000 000,00

14.

3.1.2.4.

Zavretak radova na rekonstrukciji i asfaltiranju ulica u naselju "Rasadnik 2" (ulice Branka Radi evi a, Knez Mihajlova i Dr.Hadi a) - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju

- Ministarstvo za infrastrukturu - SO Kurumlija 13 248 995,00

14.

3.1.2.5.

Izgradnja ulice u zoni male privrede u naselju Kastrat

01.06. - 15.07.2010

- SO Kurumlija - Ministarstvo za infrastrukturu 14.000.000.00

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

14.

85

86

3.2. Strateki cilj : Do 2011. godine obezbediti 100% pokrivenost optine i glavnih putnih pravaca turisti kom signalizacijom.

3.2.1. Program : Turisti ka signalizacija.


PARTNERI - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - TO Kurumlije - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - TO Kurumlije - SO Kurumlija - Direkcija za izgradnju - TO Kurumlije 01.02. - 01.03.2010. god. 01.02. - 01.03.2010. god. 20 000,00 - SO Kurumlija 01.01 .- 01.02.2010. god. Vreme INDIKATORI

Broj

Projekat

3.1.3.1.

Izrada plana signalizacije

Iznos i izvor finansiranja - SO Kurumlija

3.1.3.2.

Nabavka i postavljanje signalizacionih tabli na teritoriji optine

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

3.1.3.3.

Nabavka i postavljanje signalizacionih tabli na putnim pravcima

250 000,00 - Ministarstvo za infrastrukturu - Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja 400 000,00

4. PROBLEM / PRIORITET : Nedovoljan broj poseta i no enja turista na teritoriji optine

(visok/srednij/niski)

Stepen prioriteta

4.1. Strateki cilj : Do 2019. godine pove ati broj poseta turista 10 puta, a broj no enja turista pove ati 5 puta. 4.1.1. Program : Razvoj turisti kih destinacija i promocija
PARTNERI Vreme 01.10.2010. 01.02.2011. god. 01.01. - 01.05.2011. god. INDIKATORI

Broj

Projekat

4.1.1.1.

Izrada promotivne strategije optine

Iznos i izvor finansiranja - SO Kurumlija - TOS - SO Kurumlija - TOS

4.1.1.2.

Izrada banjskih strategija

- SO Kurumlija - TO Kurumlije - TOS - SO Kurumlija - TO Kurumlije - TOS

4.1.1.3.

Izrada komunikacionih planova za banje 01.01.2010. 01.06.2011. god. 01.03. - 01.09.2010. god. svake godine svake godine 01.09 .- 31.12.2010. god. 2011. god. SO Kurumlija TO Kurumlije A.D. Planinka TOS

01.04. - 01.06.2010. god.

- SO Kurumlija - TOS

4.1.1.4.

Izrada master plana za avolju varo

- SO Kurumlija - TO Kurumlije - TOS - A.D. Planinka - TOS - SO Kurumlija - TO Kurumlije - SO Kurumlija - TO Kurumlije - SO Kurumlija - TO Kurumlije - SO Kurumlija - TO Kurumlije - Privatni preduzetnici

4.1.1.5.

Izrada baze podataka nosilaca turisti ke ponude na nivou optine

4.1.1.6.

U estvovanje na sajmovima turizma

4.1.1.7.

tampanje i distribucija promotivnog materijala

4.1.1.8.

Dizajniranje suvenira i razglednica

- SO Kurumlija - TO Kurumlije 500 000,00 - SO Kurumlija - TO Kurumlije 286 000,00 - SO Kurumlija - TO Kurumlije Privatni preduzetnici

4.1.1.9.

Otvaranje prodavnice suvenira u Kurumliji svake godine svake godine svake godine svake godine

4.1.2. Program : Manifestacije.


SO Kurumlija SO Kurumlija

4.1.2.1.

Organizovanje sportskih turnira

4.1.2.2.

Organizovanje izlobe pasa

4.1.2.3.

Rok festival " Gitarijada "

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

4.1.2.4.

De iji festival " Prole na pesma "

- SO Kurumlija - Kancelarija za mlade - Sportski klubovi - SO Kurumlija - TO Kurumlije - SO Kurumlija - Kancelarija za mlade - SO Kurumlija - Kancelarija za mlade - O "Drinka Pavlovi " - O "Miloje Zaki " - De iji vrti "Sunce" - De iji vrti " arolija"

SO Kurumlija

87

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

5.2. SISTEM UPRAVLJANJA I PRA ENJA Proces implementacije strategije mora biti definisan kako bi se osigurao njen nastavak. Klju ni akteri moraju biti svesni svojih uloga i odgovornosti, a izvrna vlast mora: dodeliti odgovornosti - tako da planovi mogu biti realizovani efikasno definisati set merljivih ciljeva - kako bi se pratio napredak. Kako bi se faza implementacije Strategije odrivog razvoja lokalne zajednice uspeno realizovala proces stratekog planiranja uklju uje i aktivnosti na sistemu upravljanja i pra enja. Upravljanje u svim profitnim i javnim organizacijama je akt zajedni nog delovanja ljudi u svrhu postizanja zajedni kih ciljeva. Upravljanje sadri faze planiranja, organizacije, izbora ljudi, usmeravanja, rukovo enja i kontrole, uklju uju i i angaovanje ljudskih, finansijskih, tehnolokih i prirodnih resursa. Implementacija politika i strategija za postizanje zadatih ciljeva mora biti razmatrana i preispitivana od strane svih osoba uklju enih u proces. Na in na koji se ovaj proces razmatranja i kontinuiranog preistitivanja realizuje daje ivost sistemu upravljanja i pra enja, ostvaruju i razli ite veze u okviru i van organizacije. Prakti no, proces stratekog planiranja je iznad svega dinami an proces i finalni dokumenti se posmatraju kao dinami ni odnosno promenljivi alati. Kao garancija ovakvog aktivnog pristupa, celokupan proces planiranja treba da bude odre en kao desetogonji ciklus: analize planiranja programiranja implementacije realizacije pra enja procene i ponovne analize, itd. kompletno preispitan svakih 10 godina. Nakon 10 godina bi trebalo razvijati novu Strategiju odrivog razvoja lokalne zajednice. Proces je kompletno prikazan na slede em dijagramu: Ciklus Strategije odrivog razvoja lokalne zajednice
Godina 1
1. Izvetaj o odrivosti 2/3. Strateki dokument sa dijagramima 4. Lokalni akcioni plan 5. Ocena odrivosti 2. Izvetaj o odrivosti a. pra enje implementacije Lokalnog akcionog plana b. jednogodinje auriranje indikatora

Godina 2 -3 -4

Godina 5

1. Izvetaj o odrivosti a. auriranje svih indikatora 4. Lokalni akcioni plan

Godina 6-78-9

1. Izvetaj o odrivosti a. pra enje implementacije Lokalnog akcionog plana b. jednogodinje auriranje indikatora

Godina 10

1. Izvetaj o odrivosti + 1 2/3. Strateki dokument sa dijagramima + 1 4. Lokalni akcioni plan + 1 5. Ocena odrivosti + 1

88

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Faza implementacije Strategije odrivog razvoja lokalne zajednice je bazirana na kombinaciji akcionog plana, organizacione strukture i uklju ivanju zainteresovanih aktera. Proces strategije odrivog razvoja lokalne zajednice je inkorporiran i koristi postoje u strukturu u lokalnoj administraciji. Glavni deo organizacione strukture je Koordinacioni tim koji uklju uje razna odeljenja. Poeljno je da je ovaj Tim za koordinaciju postavljen u okviru administracije tako da moe da koordinira celokupnim sistemom upravljanja i pra enja. Koordinacioni tim je imenovan od strane Predsednika optine Zorana Vu kovi a. Tim za koordinaciju je odgovoran za integraciju Stratekog dokumenta i Lokalnog akcionog plana, prvenstveno u tri pravca: Direktno povezivanje Akcionog plana sa izradom i aktima optinskog/gradskog budeta. Za svaku aktivnost u okviru Akcionog plana moraju se obezbediti finansijska sredstva ili, bar, izvori finansiranja; Direktno povezivanje sa svim optinskim/gradskim operativnim planovima i odeljenjima. Strateki dokument i Lokalni akcioni plan moraju u potpunosti biti integrisani sa optinskim/gradskim svakodnevnim radnim procedurama. Sistem upravljanja treba precizno da identifikuje nosioce odgovorne za implementaciju pojedinih aktivnosti i da prui precizno definisana ovla enja i odgovornosti svih na elnika odeljenja/uprava za sprovo enje tog integrisanog procesa u razumnom vremenskom roku (do usvajanja narednog gradskog/optinskog budeta) Integraciju Akcionog plana i Stratekog dokumenta sa planovima, projektima i aktivnostima svih javnih i privatnih institucija koje su uklju ene kao glavni nosioci implementacije Akcionog plana, po evi od razli itih institucija i organa javne uprave, javnih komunalnih preduze a, itd. Veliki broj svakodnevnih upravlja kih aktivnosti se odvija u oblasti urbanisti kog sisitema i teritorijalne podele, a pod ingerencijom razli itih gradskih/optinskih institucija i organa. Njihova potpuna uklju enost u implementaciju detaljnog Lokalnog akcionog plana je od vitalnog zna aja za odrivost i razvoj.
SKUPTINA OPTINE obavezuje Koordinacioni tim da sprovede implementaciju VIE-SEKTORSKI KOORDINACIONI TIM je odgovoran za punu integraciju Strategije u sredstva planiranja i upravljanja
TELO ZA RAZVOJ STRATEGIJE eksterno koordinira i prati implementaciju akcionog plana

Finansijsko integrisanje sa optinskim budetom

Kros integracija sa optinskim sektorima i upravama

Tehni ka integracija sa JKP, itd.

89

Strategija odrivog razvoja Optine Kurumlija 2010 2020. godina

Ispunjenje i status implementacije Strategije odrivog razvoja lokalne zajednice mora biti konstantno pra en i procenjivan preko godinjih ciklusa evaluacije kori enjem Indikatora odrivosti (odnosi se na Strateki dokument i na kompletnu zajednicu) i Indikatora u inka (odnosi si se na status implementacije Lokalnog akcionog plana). Svi ti indikatori su osnova za kompletan sistem pra enja implementacije strategije, kao osnovnog dela Sistema upravljanja. Indikatori pruaju osnovne informacije i znanja vezana za napredak procesa implementacije strategije i dinamiku usaglaavanja. Sve promene indikatora i svi rezultati godinje evaluacije moraju biti dostupni svim gra anima putem jednostavnog i itkog izvetaja.

90

You might also like