Prostorni Plan NP PJ

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA
Prijedlog plana za javnu raspravu

Knjiga II. Obrazloenje Plana i obvezni prilozi
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Nositelj izrade Plana:
Republika Hrvatska
.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Ulica Republike Austrije 20, Zagreb Ministar: Branko Bai, dipl.ing.geod.
_________________________________________________________________________
Struni izraiva Plana: Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o. Ulica Frane Petria 4, Zagreb Direktor: Mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.
Zagreb, 2011.god.
___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 1
Organizacija i sudionici izrade Plana

Nositelj izrade Plana:
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Ministar Branko Bai, dipl.ing.geod. Koordinator izrade Plana:
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Zavod za prostorno planiranje

Ravnatelj Antun Paunovi, dipl.ing.arh. Koordinator izrade Plana Ratko Cimerman, dipl.ing.arh. Struni izraiva Plana:
Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o.

Direktor - mr.sc. Ninoslav Dusper, dip. ing.arh. Odgovorni voditelj izrade Plana mr.sc. Ninoslav Dusper, dip. ing.arh. u suradnji sa:
Javnom ustanovom Zavodom za prostorno ureenje Liko-senjske upanije

Ravnatelj Stipe Mudrovi, dipl.ing.gra. Struni tim u izradi Plana: Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o.: Laura Vitasovi Vojni, dipl.ing.gra. Marija Babi, ing.gra. Gordan Maek, dipl.ing.prom. Nataa Avakumovi, dipl.ing.ur.kraj. Marijan Prus, dipl.iur. mr.sc. Rafaela Kovaevi Paali, dipl.ing.geogr. Juraj Dusper, dipl.oec. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje: Ratko Cimerman, dipl.ing.arh. Javna ustanova Zavod za prostorno ureenje Liko-senjske upanije: Stipe Mudrovi, dipl.ing.gra. Ministarstvo kulture: Radenko Deeli, dipl.ing.biol. Ksenija Petri, dipl.ing.arh. Dravni zavod za zatitu prirode: mr.sc. Irina Zupan, dipl.ing.biol. Irina eger Plee, prof.geol. i geogr. Javna ustanova Nacionalni park Plitvika jezera: Stjepan Dujmovi, ddipl.ing.geod. mr.sc. Antonija Dujmovi dr.sc. Natalija Pavlus Struni suradnici i/ili autori strunih studija:
1. Geoloka, hidrogeoloka i geomorfoloka obiljeja Koordinator strunog tima: Struni tim: 2. Pedoloka obiljeja:
prof.dr.sc. Boidar Biondi prof. dr.sc. Boidar Stilinovi prof. dr. sc. Sanja Kapelj prof. dr.sc. Matko Bogunovi prof.dr.sc. eljko Vidaek doc.dr.sc. Stjepan Husnjak mr.sc. Aleksandra Bensa
3. Vegetacijska obiljeja Travnjaka i cretna vegetacija i osobitosti flore Flora i vegetacija oko jezera ume u Nacionalnom parku ume uz granice Nacionalnog parka 4. Obiljeja ivotinjskog svijeta Koordinator strunog tima: Entomofauna Ihtiofauna Ornitofauna Mali sisavci Veliki sisavci Divlja uz granice Nacionalnog parka
prof.dr. Nedjeljka egulja prof.dr. Nedjeljka egulja doc.dr.sc. Ivica Tikvi Branko Iviek, dipl.ing.um.
elimir tahan, dipl.ing.um. prof.dr.sc. Boris Hraovec mr.sc. Zlatko Homen dr.sc. Gordan Luka dr.sc. Nikola Tvrtkovi prof.dr.sc. uro Huber Branko Iviek, dipl.ing.um.
Ministarstvo kulture ; Uprava za zatitu kulturne batine Konzervatorski odjel u Zagrebu Radenko Deeli, dipl.in.biol Ksenija Petri, dipl.ing.arh Ana Mlinar, prof.etnolog Nikolina Vrekalo, dipl.povj. umj mr.sc. Ivana Horbec, dipl.povj. Amelija Veki, dipl.arheolog. Dravni zavod za zatitu prirode mr.sc. Irina Zupan,dipl.ing.biol. Irina egar Plee, prof. geolog. i geograf. Gordana Zwicker Kompar, dipl.ing.geolog. Karla Fabrio ubri, prof.biol. Vesna Zlatar , prof. biol. Javna ustanova NP Plitvika jezera" Stjepan Dujmovi, dipl.ing.geod. mr.sc. Antonija Dujmovi dr.sc. Natalija Pavlus upanija Liko-senjska prof.Ivica Mataija JU Zavod za prostorno ureenje Liko-senjske upanije Stipe Mudrovi, dipl.ing.gra Ante Paali, dipl.ing.arh. Goran uper, dipl.ing.arh Gordana Vuki, dipl.ing.arh. Urbing d.o.o. Zagreb - Pripremni radovi za izradu Plana Darko Martinec, dipl.ing.arh. Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh. Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh. mr.sc. Tonko Radica, prof.geog. Predstavnici strunog povjerenstva koje ispred Liko-Senjske upanije provodi nadzor nad realizacijom radova : ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 3
MINISTARSTVO ZATITE OKOLIA, PROSTORNOG UREENJA I GRADITELJSTVA Zavod za prostorno ureenje Koordinator izrade Plana: Ratko Cimerman, dipl.ing.arh. LIKO -SENJSKA UPANIJA JU Zavod za prostorno ureenje Liko-senjske upanije Ravnatelj: Stipe Mudrovi, dipl.ing.gra KARLOVAKA UPANIJA JU Zavod za prostorno ureenje Ravnatelj: Marinko Maradin, dipl.ing.arh. MINISTARSTVO KULTURE Koordinator: Radenko Deeli, dipl.ing.biol. JAVNA USTANOVA NP PLITVIKA JEZERA Predsjednik Upravnog vijea : prof. Ivica Mataija Ravnatelj: mr. sc. Branislav uti Koordinatori: mr. sc. Antonija Dujmovi Stjepan Dujmovi, dipl.ing.geod.
Sadraj:
Knjiga II.
OBRAZLOENJE PLANA I OBVEZNI PRILOZI

UVOD 1. POLAZITA 1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti u odnosu na prostor i sustav Drave 1.2. Pregled zakonske osnove razvoja i zatite kategorija zatite prirodne i kulturne batine Nacionalni park 1.3. Struna podloga zatite prirode 1.4. Plan upravljanja Nacionalnog parka "Plitvika jezera" 1.5. Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera 2. ANALIZA POSTOJEEG STANJA - Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja u odnosu demografske i gospodarske podatke i pokazatelje 2.1. Sustav naselja
2.1.1. Osvrt na povijesni razvoj naselja i naseljenosti na podruju NP PJ 2.1.2. Analiza postojeeg stanja i obiljeja naselja 2.1.3. Izdvojeni objekti izvan granica graevinskih podruja naselja
15 19 19 26 26 30 33 34 34
34 35 51
2.2. Stanje infrastrukture

2.2.1. Prometni sustav (cestovni i eljezniki) 2.2.2. Pota i telekomunikacij e 2.2.3. Elektroopskrba 2.2.4. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja) 2.2.5. Gospodarenje otpadom
52
52 54 55 55 56
2.3. Stanje podruja sa stanovita prirodnih vrijednosti

2.3.1. Stanje i obiljeja fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima sedra i sedrotvorni organizmi 2.3.2. Stanje flore i faune 2.3.3. Stanje geomorfolokih i hidrogeolokih elemenata
57
57 59 70
2.4. Stanovnitvo i stanovanje

2.4.1. Demografska obiljeja i prognoze 2.4.2. Stanovanje
76
76 81
2.5. Gospodarske djelatnosti

2.5.1. Posjetiteljski turizam 2.5.2. Poslovanje Javne ustanove NP 2.5.3. Ostale gospodarske djelatnosti
82
82 83 83 85
PLAN 3. CILJEVI I KONCEPT PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA 3.1. Ciljevi prostornog ureenja - opi i posebni 3.2. Koncept prostornog razvoja i ureenja 3.3. Zatita prirodnih vrijednosti 3.4. Razvoj naselja 3.5. Posjetiteljski turizam 3.6. Ostale gospodarske djelatnosti 4. TEMELJNA ORGANIZACIJA I RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI 4.1. Organizacija prostora
4.1.1. Razgranienje prostora prema namjeri 4.1.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (naselja i izgraene strukture van naselja; poljoprivredne,
85 85 85 87 88 92 97 98 98
98
umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine 4.1.3. Raspodjela ulaza
100 100
4.2. Razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem

4.2.1. Graevinska podruja i izgraene strukture van granica graevinskih podruja naselja od vanosti za upravljanje podrujem Nacionalnog parka
103
103
5. SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE 5.1. Prometni sustav

5.1.1. Cestovni promet 5.1.2. eljezniki promet
105 105
105 108
5.2. Pota i telekomunikacije 5.3. Energetski sustav 5.4. Vodnogospodarski sustav

5.4.1.Vodoopskrba 5.4.2. Odvodnja
108 109 110

110 111
5.5. Postupanje s otpadom 6. MJERE KORITENJA, UREENJA I ZATITE PODRUJA S PRIORITETNIM AKTIVNOSTIMA 6.1. Mjere koritenja, ureenja i zatite izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja 6.2. Mjere koritenja, ureenja i zatite zatitnih zona
6.2.1. Zone zatite prema uvjetima koritenja i zatite 6.2.2. Iskaz povrina za posebno vrijedna i osjetljiva podruja i prostorne cjeline 6.2.3. Zatieni pojedini dijelovi prirode
112 113 113 113

113 115 116
7. MJERE ZA UNAPREENJE I ZATITU PRIRODE, KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I OKOLIA, KULTURNIH DOBARA I DRUGIH VRIJEDNOSTI PODRUJA 7.1. Ope mjere zatite 7.2. Mjere zatite prirode 7.3. Mjere zatite krajobraznih vrijednosti i kulturno povijesne batine 7.4. Mjere zatite okolia
7.4.1. Mjere zatite tla 7.4.2. Mjere zatite zraka 7.4.3. Mjere zatite vode 7.4.4. Mjere zatite od buke 7.4.5. Postupanje s otpadom
127 127 127 130 142

142 142 142 143 143
7.5. Mjere posebne zatite

7.5.1. Mjere zatite od poara i eksplozija 7.5.2. Mjere zatite od potresa
144
144 145
8. UVJETI GRADNJE ZA ZAHVATE U PROSTORU ZA PODRUJA ZA KOJA SE NE DONOSI DETALJNIJI PROSTORNI PLAN 8.1. Uvjeti gradnje za zahvate u prostoru unutar graevinskih podruja naselja 8.2. Uvjeti gradnje za zahvate u prostoru izvan graevinskih podruja naselja 8.3. Uvjeti gradnje za graevine infrastrukture 9. MJERE ZA PROVOENJE PLANA 9.1. Obveza i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelji za elemente detaljnih prostornih planova uih cjelina
146 146 146 146 150
150
STRUNE PODLOGE - STUDIJE:

1. Struna podloga zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka "Plitvika jezera", Ministarstvo kulture, Dravni zavod za zatitu prirode, 2008.god. Autori: mr.sc. Irina Zupan, dipl.ing.biol.; Irina egar Plee, prof. geolog. i geograf.; Gordana Zwicker Kompar, dipl.ing.geolog.; Karla Fabrio ubri, prof.biol. i Vesna Zlatar, prof. biol. 2. Konzervatorska studija sa sustavom zatite i revitalizacije kulturne batine, Ministarstvo kulture - Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, 2008.god. Autori: Radenko Deeli, dipl.ing.biol.; Ksenija Petri, dipl.ing.arh.; Ana Mlinar, prof.etnolog.; Nikolina Vrekalo, dipl.povj. umj.; mr.sc. Ivana Horbec, dipl.povj. i Amelija Veki, dipl. arheolog. 3. Studija postojeeg stanja izgraenosti i prijedlog graevinskih podruja naselja unutar granica Nacionalnog parka "Plitvika jezera", Urbanistiki institut Hrvatske d.d., rujan, 2009.god. Autori: mr.sc. Ninoslav Dusper,dipl.ing.arh.; Goranka Lisac Barbaroa, dipl.ing.arh.; Katarina Labar, dipl.ing.ur.kraj.; Barbara Klemar, dipl.ing.ur.kraj.; Ina Koroec, dipl.ing.arh i Nikica Blaevi, dipl.ing.arh.
POPIS KORITENE LITERATURE I TEMATSKIH (SEPARATNIH) STUDIJA Konzultacije i podaci o prostoru:

Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje (1997.) Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje (1999.) Pripremni radovi za PPPPO NP Plitvika Jezera; Urbing d.o.o., Zagreb, autori: Darko Martinec, dipl.ing.arh.; Ljiljana Doleal, dipl.ing.arh.; Hrvoje Kujundi, dipl.ing.arh.; mr.sc. Tonko Radica, prof. geog., 2005. Graa za koncepciju PPPPO NP Plitvika jezera;; Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje, autor: Ratko Cimerman , 2006. Plan upravljanja Nacionalnog parka Plitvika jezera, Ministarstvo kulture, izraiva: Agriconsulting iz Rima, 2007. g Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera, Urbanistiki institut Hrvatske, struni tim u izradi plana: dr. Radovan Mievi, dipl.ing.arh., Josip Movan, dipl.ing.um, Ines Petani, dipl.ing.arh., Milan Radakovi, dipl.ing.arh., 1986. Nacionalni park "Plitvika jezera", prostorni plan prijedlog, Urbanistiki institut Hrvatske, struni tim u izradi prijedloga: Prof.dr.sc. Ante Marinovi-Uzelac, Josip Movan, dipl.ing.um., Petar Vidakovi, dipl.eoc.; prof.dr.sc. Josip Rogi, prof.dr.sc. Sran Markovi, aleksandar obat, dipl.ing um., Nikola Lapov, oec., Milan Gutea, oec., Mihovil Rukavina ing., 1976-1977.g. Separatna studija "Veliki sisavci Nacionalnog parka Plitvika jezera"; Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Zagreb, prof.dr.sc. uro Huber, Separatna studija "Ihtiofauna Nacionalnog parka Plitvika jezera"; mr.sc.Zlatko Homen Separatna studija "Ptiji svijet Nacionalnog parka Plitvika jezera"; JU NP "Paklenica", Starigrad Paklenica, dr.sc.Gordan Luka; Separatna studija "Sitni kraljenjaci (bez ptica) i imii NP Plitvika jezera"; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, dr.sc.Gordan Nikola Tvrtkovi; Separatna studija "Travnjaka i cretna vegetacija Nacionalnog parka Plitvika jezera i osobitosti flore"; prof.dr. Nedjeljka egulja; Separatna studija "Flora i vegetacija uz jezera Nacionalnog parka Plitvika jezera "; prof.dr. Nedjeljka egulja; Antonija Dujmovi Separatna studija "ume u Nacionalnom parku Plitvika jezera"; doc. Dr. Sc. Ivica Tikvi; umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu Demografska studija i stanovanje; mr.sc. Rafaela Kovaevi Paali, dipl.ing.geog. Prostorni plan Liko-senjske upanije, Urbanistiki institut Hrvatske d., struni tim u izradi plana: Vladimir Tutek, dipl.ing.arh, Sanja Runji, dipl.ing.arh., Boica Munji, dipl.ing.arh., Vesna Marijeti, dipl.ing.arh., Hrvoje Kapetani, dipl. ing.gra. , 2007. Prostorni plan Karlovake upanije, upanijski zavod za prostorno ureenje Karlovake upanije, Karlovac, struni tim u izradi plana: Marinko Maradin, dipl. in. arh. , Irena Kajfe Pavlovi, dipl. in. arh., Vjeruka Stanii, dipl. in. agr., Marin Stanii, dipl. oec., Mladen Rakoevi, dipl. in. arh, mr. Antun eljko Lukas, Tomislav Rebrovi dipl. in., Mladen Petrii, dipl. in. , 2001. Prostorni plan Opine Plitvika jezera, upanijski zavod za prostorno planiranje Liko-senjske upanije struni tim u izradi plana: Stipe Mudrovi, dipl. ing. gra ,Ksenija Petri, dipl. ing.arh.,Goran uper, dipl.ing., Mr.sc. Tonko Radica, Gordana Vukovi, dipl.ing.arh., Dr. Stjepan Husnjak, dipl.ing.agr., Ante Paali, dipl.ing.arh., Tomislav Uarevi, dipl.ing.um., Biserka Poli, dipl.ing.geo., Tomislav Bili, dipl.ing.geod. , 2007. Prostorni plan Opine Saborsko, CPA Centar za prostorno ureenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb; struni tim u izradi plana: Tomislav Doleki,dipl.ing.arh., Neda Kaminski, dipl.ing.arh., Zrinka Tadi dipl.ing.arh., Maa Mujaki, dipl.ing.arh., Petra Maksan, 2006. Prostorni plan Opine Rakovica, Zavod za prostorno ureenje i zatitu okolia Karlovake upanije, Karlovac, struni tim u izradi plana: Marinko Maradin, dipl. in. arh., Irena Kajfe - Pavlovi, dipl. in. Arh, Vjeruka Stanii, dipl. in. agr., mr.sc. Marin Stanii, Mladen Rakoevi, dipl. in. arh , dr. Eduard Kuen, mr. sc. Tonko Radica, Dalibor Vacek, dipl. in. Gra, Zoran Pavlovi, dipl. in. gra., Nikola Magdi, dipl. in. um. , Silvija Niki, prof., Bruno Dikli, dipl. in. arh., 2005. ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 8
Idejno urbanistiko rjeenje naselja Rastovaa; Urbanistiki institut Hrvatske, 1968. Idejno urbanistiko rjeenje naselja Mukinje; Urbanistiki institut Hrvatske, 1969. Urbanistiko rjeenje za turistiko naselje Medvejak, Urbanistiki institut Hrvatske, 1970. Idejno urbanistiko rjeenje turistiko rekreacionog centra "Velika Poljana", Urbanistiki institut Hrvatske1970. Provedbeni plan ureenja naselja Plitvice; Urbanistiki institut Hrvatske, 1987. Provedbeni plan ureenja naselja Mukinje; Urbanistiki institut Hrvatske, 1987. Provedbeni plan ureenja naselja Jezerce; Urbanistiki institut Hrvatske, 1988. Projekt "Procjena ekolokog stanja u akvatoriju NP Plitvika jezera", Podprojekt "Istraivanje stope osedravanja i brzine travertinizacije sedrenih barijera u NP Plitvika jezera"; Izvjee; Sveuilite u Zagrebu, Bioloki odsjek Prirodnoslovno matematiki fakultet; voditelji prof.dr.sc. Ivan Habdija i prof. Dr. Sc. Boidar Stilinovi; Zagreb, 2005. Projekt "Procjena ekolokog stanja u akvatoriju NP Plitvika jezera"; Podprojekt "Procjena ekolokog stanja akvatorija Plitvikih jezera"; Izvjee; Sveuilite u Zagrebu, Bioloki odsjek Prirodnoslovno -matematiki fakultet; voditelji prof.dr.sc. Mladen Kerovec; Zagreb, 2003. Elaborat - Plitvika jezera od 2002. do 2003. godine - Dravni hidrometeroloki zavod Republike Hrvatske; Sluba za hidrologiju, dr. Sc. Branko Gelo, dr.sc. Duko Trnini Elaborat - Plitvika jezera 2004. godina - Dravni hidrometeroloki zavod Republike Hrvatske; Sluba za hidrologiju, mr.sc. Ivan ui Izvjetaj o mjerenjima protoka u odvodnom sustavu NP Plitvika jezera, Institut Graevinarstva Hrvatske, d.d. Zagreb, Zavod za hidrotehniku., autori: Toni Gluevi, mr.sc. Bojan Zmai, Enes Zaimovi, sijeanj 2005. Utjecaj strukture pomlaivanja na potrajnost (odrivi razvoj) uma bukve i jele te uma bukve Nacionalnog parka Plitvika jezera; Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet; doc.dr.sc. Igor Ani; rujan 2004. Projekt "Istraivanja umskih ekosustava NP Plitvika jezera"; podprojekt "Istraivanje utjecaja umskih ekosustava NP Plitvika jezera na kvalitetu vode u jezerima"; Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet; doc.dr.sc. Ivica Tikvi; rujan 2004. Izvjetaj projekta " Inventarizacija vrsta roda Maculinea i prijedlozi za zatitu njihovih stanita na podruju NP Plitvika jezera; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagrab; voditeljica Martina ai Inventarizacija imia NP Plitvika jezera i prijedlozi za njihovu zatitu,2004.; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagrab; autori: Nikola Tvrtkovi, Igor Pavlini, Drako Holcer i Darko Kovai Godinje izvjee za podprojekt "Istraivanje gljivinih bolesti i drugih biotikih initelja stabilnosti umskih ekosustava NP Plitvika jezera; umarski Institut, sijeanj 2004. Danje i none grabljivice plitvikih jezera - rezultati istraivanja u 2003. g. ; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za ornitologiju; autori: Vesna Tuti , Davor ikovi, Dragan Radovi, Jelena Kralj Utjecaj naina upravljanja umama na bogatstvo i raznolikost faune na podruju NP Plitvika jezera i umarije Vrhovine i preporuke za razradu strategije upravljanja umama nacionalnog parka - izvjee za 2004. g.; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za ornitologiju, Hrvatski prirodoslovni muzej, umarski fakultet, B. Hraovec, F.Perovi, dr. Milan Orani Orhideje NP Plitvika jezera i prijedlozi za zatitu njihovih stanita; Javna ustanova NP Plitvika jezera, autor projekta : dr.sc. Radovan Kranjevi, prof. Plitviki bilten br.6 - radovi; JU NP Plitvika jezera; dr. Sc. Natalija Pavlus, mr.sc. Antonija Dujmovi, Anita Belai, Kreimir ulinovi, Gordana Zwicker, Dubarvko Belani ; 2004. Studija posjeivanja Movan, Ilekovi , 1993 Prijedlog tehnikog rjeenja odvodnje i vodoopskrbe Nacionalnog parka Plitvika jezera, Dippold & Gerold HIDROPROJEKT 91 d.o.o. za projektiranje; autori: Ruy Frank, Matthew Billock, 1997. Studija o utjecaju na okoli sustava javne odvodnje Nacionalnog parka Plitvika jezera, Graevinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, autori: prof.dr.sc. Boidar Biondi, mr.sc.Ranko Biondi, dr.sc. Sreko Boievi, prof.dr.sc. Zlatko Pollak, prof.emer.dr.sc. Stanislav Tedeschi, prof.dr.sc. Ranko ugaj, prof.dr.sc.Ivan Habdija, prof.dr.sc. Boidar Stilinovi, prof.dr.sc. Nevenka egulja, dr.sc. Snjeanja Vuji-Karlo, mr.sc. Renata Matonikin, Marko Milia, dipl.ing.; dr.sc. Marijana Gaji-apka, Mirta Patari, ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 9
dipl.ing, mr.sc. Ksenija Zaninovi, 2004. Priprema tehnike dokumentacije i poslovanja za Regionalni Vodoopskrbni sustav Lika Jasenica-Plitvika jezera Slunj, Republika Hrvatska:; Europe Aid/123911/D/SER/HR; Grontmij/Carl Bro; autori: Ruy Frank, Matthew Billock, 2008. o Ocjenjivaki izvjetaj pregled i ocjena postojee vodoopskrbe; Stanje i osnovni podaci sustava o Masterplan vodne infrastrukture nacrt; dio B: Vode o Masterplan Nacrt za infrastrukturu; dio C: Otpadne vode o dio D: Institucijski
POPIS SLIKA KORITENIH U TEKSTU:

Slika 1. Ortofoto iz 2001. Slika 2. Skupipna okunica - Kuselj Slika 3. Kue s okunicama -vonjacima Serti Poljana Slika 4. Kue uz koranu Korana I Slika 5. Kupanje u rijeci Korana II Slika 6. Kue u Poljanku Slika 7. Novi zamjenski objekti u Vukmiroviima Slika 8. Autentina kua i okunica s vrtaama u rastovai Slika 9. Autentina kua Slika 10. Autentina kua Slika 11. Neadekvatna obnova Slika 12. Obnova prema konzervatorskim smjernicama Slika 13. Bigina poljana tipina kua Slika 14. Bigina poljana obnova Slika 15. Naseljena kua s okunicom Slika 16. Naputena okunica Slika 17. Spomen dom Mukinje Slika 18. Nekadanji restoran - Mukinje Slika 19. Naselje nacionalnog parka iz 1965. godine Slika 20. Temelji Doma za samce Slika 21. Stariji objekti u Jezercu Slika 22. Objekti sa apartmanima uz D1 Slika 23. Objekti i neadekvatno ureene okunice na samom rubu vrtae Slika 24. Staja uz glavnu cestu Slika 25. Ulaz u Nacionalni park Slika 26. Kue na rubovima livade u podnoju obronaka Slika 27. Kue sa sjeverne strane ceste Slika 28. Kue sa sjeverne strane ceste Slika 29. Rodna kua Rade Konara Slika 30. Pogled na Plitviki Ljeskovac Slika 31. Stari hotel Slika 32. Stipanov mlin Slika 33. Zaputeni mlin Slika 34. Naseljeni dio Uvalice Slika 35. Ruevina stare crkve Slika 36. Lugarnica Slika 37. Motivi iz ujia Krevine Slika 38. Motivi iz ujia Krevine Slika 39. Motivi iz ujia Krevine Slika 40. Skupina kua uz D1 Slika 41. Obnovljeni objekt u unutranjosti naselja, uz umu Slika 42. Tradicijska kua Slika 43. tala Slika 44. Viked naselje - bez prostornog reda Slika 45. Viked naselje - bez prostornog reda Slika 46. Viked naselje - bez prostornog reda Slika 47. Ugostiteljski objekti uz D1 Slika 48. Panorama Vrela Korenikog Slika 49. Strukture unutar naselja stara kola ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 11
Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika Slika
50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60.
Strukture unutar naselja vodozahvat Strukture unutar naselja crkva Tradicijska arhitektura Homoljako polje Tradicijska arhitektura Homoljako polje Tradicijska arhitektura Homoljako polje Sedrene pregrade obloene mahovinom Sedrene pregrade obloene mahovinom uma u orkovoj uvali ume u kanjonu Korane Travnjaci u Drakuli Rijeci Proansko jezero
POPIS TABLICA KORITENIH U TEKSTU:

Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica Tablica 1. 2. 3. 4. Udio povrine pojedinih zona unutar NP Plitvika jezera Pregled vrsta sitnih kraljenjaka u razliitim stanitima NP-a Prirodno kretanje stanovnitva u Nacionalnom parku Plitvika Jezera Promjena broja stanovnika po naseljima na podruju posebnih obiljeja Nacionalnog parka "Plitvika Jezera od 1857.-2001.god * (prema definiciji stalnog stanovnitva iz popisa 1991. godine) 5. Projekcija broja stanovnika po naseljima na podruju posebnih obiljeja Nacionalnog parka "Plitvika Jezera * (prema definiciji stalnog stanovnitva iz popisa 1991. godine) 6. Broj posjetitelja u Nacionalnom parku Plitvika jezera u razdoblju od 2000 2005. 7. Broj ostvarenih noenja (hoteli i auto-kamp) 8. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (naselja i izgraene strukture van naselja; poljoprivredne, umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine) 9. Iskaz povrina za posebno vrijedna i osjetljiva podruja i prostorne cjeline 10. Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove unutar granica NP Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem) (Uredba o proglaenju ekoloke mree, NN 109/07; DZZP 2007) 11. Kriteriji ouvanja i zatite za meunarodno vano podruje za ptice NP Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem) (Uredba o proglaenju ekoloke mree, NN 109/07; DZZP 2007). 12. Natura 2000 stanita evidentirana na podruju NP Plitvika jezera ( * prioritetna stanita) 13. Kulturni krajobraz 14. Povijesna naselja seoskih obiljeja 15. Civilne graevine stambene namjene 16. Civilne graevine stambene namjene 17. Objekti tehnike kulture 18. Crkve i kapele 19. Mjesta poruenih crkva i kapela 20. Spomen memorijalni objekti 21. Povijesna groblja 22. Etnoloka batina/stambeno gospodarska 23. Etnoloka batina /mlinovi pilane, buice 24. Etnoloka batina /bunari, terne, pojila 25. Arheoloki lokaliteti 26. Fortifikacijska arhitektura 27. Parkovna arhitektura 28. Obvezna tablica provjere gp naselja i gp izdvojenih zona
Shematsko kartografski prikazi

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 11.a 12. 13. Smjetaj NP Plitvika jezera u odnosu na teritorijalni raspored opina, odnosno obuhvata upanija Zemljopisni poloaj 20 naselja u NP i glavne cestovne prometnice Prostorni plan Liko-senjske upanije (Tree izmjene i dopune Plana, 1010.god) Prostorni plan ureenja opine Plitvika jezera iz 2006. godine Izvod iz Prostornog plana Liko-senjske upanije (Tree izmjene i dopune Plana, 1010.god) Obuhvat Plana Nacionalnog parka Plitvika jezera unutar razvrstanih prometnica Republike Hrvatske Pregledna karta lokaliteta vanih faunu Parka Pregledna karta lokaliteta vanih za zatitu ugroenih vrsta malih sisavaca, imia i velikih sisavaca Demografske znaajkekretanja broja stanovnika 1991. i 2001. godine i gustoa stanovanja 2001.g. Pregledna karta kategorizacije naselja prema razvojnim smjernicama Pregledna karta - Sustav posjeivanja Sustav posjeivanja sredinjeg dijela Nacionalnog Parka Postojei plan posjeivanja i Planom predvieni plan posjeivanje - zona oko jezera Pregledna karta ulaza u Park prema kategorijama
OBRAZLOENJE PROSTORNOG PLANA

Knjiga II.
Uvod
Tradicija i kontinuitet planiranja prostora Nacionalnog parka Plitvika jezera, od 1960. godine (Program generalne ureajne osnove) do danas, snano je uporite za sagledavanje stvarnoga utjecaja prostornih planova na upravljanje realnim procesima i stanjem u prostoru. Ve prvi Program generalne ureajne osnove iz 1960. godine postavio je kriterije zatite toga prostora dosta visoko, pokuavi osigurati trajnu zatitu ireg prostora i okolia, meutim, u dva znaajna elementa koji su ostali prijepornima i do danas, nije sasvim uspio: (1) u pitanju izgradnje turistiko-hotelskih kapaciteta i (2) planiranju izmjetanja glavne prometnice koja e tek u skoroj budunosti, znai nakon vie od 50 godina, dobiti novu zaobilaznu trasu izvan granica NP. Generalni ureajni plan zavren 1970. godine samo je potvrdio nune mjere zatite i postavke Programa iz 1960. godine, ali i uveo kategorizaciju prostora po razini zatite i predloio podruja proirenja. Slijedei prostorni plan, koji nikada nije konano usvojen, iz 1976.-1977. godine, uveo je daljnje podjele prostora po reimima i razinama zatite, utvrdio maksimalne teoretske posjetiteljske kapacitete na preko 2 milijuna posjetitelja, ali i predloio novo proirenje prostora Nacionalnog parka ukupno s oko 19.000 ha na oko 35.000 ha, i ukljuenje znatnog broja novih naselja, s ukupno 6.000 planiranih stanovnika. Prostorni plan iz 1986. godine, koji je i danas na snazi, proirio je podruje Nacionalnog parka na dananjih oko 30.000 ha, kompromisno prihvatio u meuvremenu nastalu izgradnju prvenstveno hotelskih i drugih smjetajnih, ali i stambenih kapaciteta, te rasteretio prostor uz sama jezera od tranzitnog prometa prema Otocu. Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske iz 1997. i 1999. godine odredila je obvezu izrade ovog novog prostornog plana iji Program je zapoet 2000. godine, do 2004. god. su obavljeni Pripremni radovi, a 2005. godine je uz brojne tematske (separatne) studije zapoeta i izrada ovog novog Plana. Svim dosadanjim Programima, istraivanjima i Planovima za NP "Plitvika jezera", zajednika je kontradikcija vezana za odnos prema hotelsko turistikoj izgradnji, koja se kontinuirano razvijala u smjeru suprotnom od svih planerskih stavova. Izgradnja i poveanje hotelskih kapaciteta neposredno uz jezera kao i odgovarajueg prometnog sustava za opskrbu tih kapaciteta, te prilagoen sustav posjeivanja, doveli su do ovog NP kao dominantno turistikog odredita s najbrim i direktnim pristupom prirodnim senzacijama - temeljnom jezerskom fenomenu. Zbog svih ovih stvorenih karakteristika i ve samorazumljive mogunosti, da svaki od milijun posjetitelja mora i moe doi, brzo i direktno do samih jezera, planeri ureenja prostora Nacionalnog parka, suelili su se s ve postojeim (nedavno stvorenim) nepovoljnim utjecajima na sami prirodni fenomen, koji utjecaji su umanjili mogunosti za paljivu i racionalnu organizaciju i planiranje budunosti prostora Nacionalnog parka. injenica da ogroman dio prihoda Javna ustanova ima od vremenski koncentriranog posjeivanja parka, ljetne turistike sezone, bila je oteavajua okolnost u osmiljavanju koncepcije novoga Plana. Intencija ovoga Plana da uspostavi odreene reime kontrole i zatite irokog prostora, rezultirala je konceptualnom heterogenou a time i gubitkom planerske supstance koja bi prostor Nacionalnog parka trebala tretirati jednoznano. Dodatna tekoa u koncipiranju ovog Plana sadrana je u injenici da je kroz planske mjere povezana najvia planerska razina (svojstvena i primjerena veliini i znaaju planiranog prostora) s najniom provedbenom razinom (odreivanje graevinskih podruja za naselja). Ta zadaa je ipak uspjeno obavljena ime je izbjegnuta vremenski istruno upitna, odgoda provedbe zbog nune izrade detaljnije planske dokumentacije. Takvim planerskim pristupom omoguava se kontinuirani razvoj Nacionalnog parka, a izbjegnuta je i svaka mogunost eventualne "socijalno opravdane" bespravne izgradnje. Koncept ovoga Plana predodreen je razvojnim stavovima vezanima za tri dominantne teme: (1) Odnos prema prirodnim vrijednostima prostora Nacionalnog parka (2) Odnos prema stanovnitvu i naseljima (3) Odnos prema gospodarstvu, turizmu i infrastrukturi
Za sve tri teme, kroz proces izrade Plana, provedena dodatna istraivanja i brojne strune rasprave, doneseni su vrlo jasni, moda ak i radikalni razvojni stavovi: (1) Prirodne vrijednosti - najbolje se tite to manjim utjecajem i prisutnou bilo kakvo izgradnje i ljudskog djelovanja, osim u dijelovima gdje je takva potreba znanstveno utvrena. Tako se ovim Planom omoguuje da u budunosti izgradnja prometne i tehnike infrastrukture i sustav posjeivanja u velikoj mjeri odterete sve prirodne sustave koji bi ljudskim djelovanjem mogli biti ugroeni. Unaprjeenje svih sustava zatite, upravljanje i briga o pojedinim specifinim dijelovima prostora, kao i monitoring preputeni su znanstvenicima, a svi ti prostori osloboeni su u najveoj moguoj mjeri negativnih utjecaja naselja i turistikog razvoja. (2) Odnos prema stanovnitvu i naseljima - takoer je potpuno jasno i vrsto postavljen. Unutar bivih znatno uih granica Nacionalnog parka, prije vie od 100 godina ivjelo je oko 6.000 stanovnika. Danas, u 50 % irim granicama, ivi manje od 1.400 stanovnika. Budui da je prostor Nacionalnog parka do vremena turistike ekspanzije bio nedvojbeno izvrsno ouvan, nepobitno zakljuujemo da nekoliko tisua stalnih stanovnika nikako nije ugroavajui faktor za vrijednosti toga prostora. To vie to dananje mogunosti tehnike infrastrukture omoguavaju postupnu zatitu hidrografski osjetljivog podzemlja od otpadnih voda, a gotovo svi ostali mogui negativni utjecaji vie su tehniko-vizualne naravi i lako se putem mjera provedbe ovoga Plana i reguliraju. Ipak, kako bi se trajno izbjegla i najmanja mogunost nepovoljnog utjecaja naselja i stalnih stanovnika na prostor, postojea naselja klasificirana su na ona koje se trebaju postupno "gasiti" (ostat e bez stalno nastanjenog stanovnitva), na ona koja mogu doivjeti tek ogranieni razvoj unutar ve zauzetoga prostora i na ona koja mogu bez opasnosti nepovoljna utjecaja na prirodne vrijednosti, doivjeti izvjesnu razvojnu budunost. Znaajno je napomenuti, da iako se Planom osigurava dovoljna povrina za razvoj naselja, ukupna povrina graevinskih podruja smanjena je u odnosu na sada vaei plan iz 1986.godine, s tada planiranih vie od 400 hektara, na manje od 200 hektara! (3) Odnos prema gospodarstvu, posjetiteljskom turizmu i infrastrukturi Novi hotelski kapaciteti unutar granica Nacionalnog parka nee se graditi, a postojei se mogu samo rekonstruirati i poboljavati, ali ne i poveavati. Ta injenica, uz planirane nove ulaze u Nacionalni park smjetene sjeverno i juno od Velike Poljane, omoguava da se najosjetljiviji dio prostora uz jezera operativnim planom posjeivanja znatno rastereti, a dio posjetitelja i prostorno disperzira u druga vrijedna podruja NP. Prometni i ostali infrastrukturni sustavi zbog ovakvoga koncepta ne moraju se kvantitativno poveavati, ali e se morati tehniki unaprjeivati. Izgradnja istone cestovne obilaznice NP, od Grabovca do Prijeboja, kao i reimsko ogranienje na jugozapadnoj prometnici, na relaciji Donji Babin Potok Korenica, znatno e podii razinu zatite cjelokupnog prostora. Ovako jasan planerski stav prema tri dominantne teme rezultirao je homogenim i jednoznanim planerskim tretmanom ukupnoga prostora u granicama zahvata Nacionalnog parka. Time je osigurana trajna zatita prirodnih fenomena, ali i omoguen normalan ivot za postojee i dio eventualnih novih stanovnika, te razina posjeivanja i osiguranje gospodarskog rasta koji nee ugroavati prirodne vrijednosti i krajobrazna obiljeja zbog kojih je ovaj prostor i proglaen prvim Nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Iznimno znaajan segment planerske problematike vezan je za sustav posjeivanja, kao i za prometnu koncepciju koja mora racionalno ali i uinkovito opsluiti posjetitelje NP (oko milijun godinje). Izgradnja istone obilaznice (na D1) i sjeverne obilaznice (na D42) omoguiti e oslobaanje vanog dijela prostora Nacionalnog parka od tranzitnih vozila, te omoguiti znatno odtereenje najosjetljivijih prostora od vozila, naroito u trenucima najintenzivnijih posjeta u ljetnim mjesecima. Sustav s dva nova ulaza, novim glavnim na sjevernom rubu Nacionalnog parka, junim glavnim na Prijeboju, te dva kontrolna u Donjem Babinom Potoku i Kuselju, omoguava zadravanje mnogobrojnih posjetiteljskih vozila na rubovima prirodno najvrednijeg dijela NP. Planirano je vremenski definirano zadravanje/putanje vozila u sredinji prostor Nacionalnog parka, u skladu s mogunostima prihvata po mjesecima (ljetna sezona i ostalih 8 mjeseci u godini). Prometna studija, ija je izrada odreena ovim Planom, pruiti e Upravi NP vjerodostojne podatke za planiranje redoslijeda, faznosti i dinamike izgradnje novih glavnih i kontrolnih ulaza. Plan kroz prometnu studiju omoguava ekonomino i fleksibilno investiranje u sve potrebne sadraje novih ulaza. Sve navedene planerske postavke, razumno odmjerene u razinama odreenosti, omoguavaju ovom Planu vremensku trajnost, a operativne mjere stavlja na koritenje Planu upravljanja i Upravi Javne ustanove. Postignuta razina koncepcijske i provedbene jasnoe i odreenosti Plana, koja osigurava trajnu zatitu ovog dragocjenog prostora i sustava, ujedno
omoguava prilagoavanje funkcioniranja dnevnog ivota gospodarskim i drutvenim promjenama koje nas oekuju u slijedeim desetljeima. Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera izraen je sukladno: Strategiji (iz 1997. godine) i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske (Narodne novine br. 50/99.) meunarodnim konvencijama iz domene zatite okolia i prirode, kojih je potpisnik Republika Hrvatska Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07., 38/09., 55/11) Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 69/99., 151/03., 157/03. i 87/09.) Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine br. 70/05. i 139/08.) Zakonu o vodama (Narodne novine br. 153/09.) Zakonu o poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine br. 152/08.) Zakonu o umama (Narodne novine br. 140/05., 82/06. i 129/08.) Uredbi o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine br. 109/07.) Strategiji i akcijskom planu zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne novine br. 143/08.) Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (Narodne novine br. 89/07.) Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (Narodne novine br. 7/06. i 119/09.). Sadrajni okvir i elementi za izradu i donoenje Plana odreeni su: Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine br. 76/07. , 38/09. i 55/11.) Pravilnikom o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine br. 106/98., 39/04., 45/04. i 163/04.). Nositelj izrade Prostornog plana Nacionalnog parka Plitvika jezera je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Struni izraiva je Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o. Zagreb u suradnji s JU Zavodom za prostorno ureenje Liko-senjske upanije. Urbanistiki institut Hrvatske je zapoeo izradu ovog plana temeljem odluke o izradi Prostornog plana Podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka Plitvika jezera Liko-senjske upanije objavljene u Narodnim novinama Republike Hrvatske 07. oujka 2005. godine. i ugovora o izradi Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka Plitvika jezera br. ug. 41/2005; klasa: 350-02/04-01/18; Ur.br. 2125/1-08-05-16 sklopljenog izmeu Republike Hrvatske, LikoSenjske upanije, Ulica dr. Franje Tumana 4, Gospi i Urbanistikog instituta Hrvatske d.d., Ul. Frane Petria 4, Zagreb, lipanj 2005.
Slika 1 .Ortofoto iz 2000. god.
1. POLAZITA
1.1. Poloaj, znaaj i posebnosti podruja Nacionalnog parka u odnosu na prostor i sustav Drave
Prema teritorijalnoj podjeli (Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj Narodne novine br. 86/06. i 16/07.) Nacionalni park Plitvika jezera smjeten je na podruju dviju upanija: Liko-senjske (dijelovi opina: Plitvika jezera i Vrhovine) i Karlovake (dio opina Saborsko i Rakovica). Najvei dio Nacionalnog parka smjeten je u Liko-senjskoj upaniji, a samo manji rubni dio (sjeverozapadni i sjeverni dio) u Karlovakoj.
Karta 1. Smjetaj NP Plitvika jezera u odnosu na teritorijalni raspored opina, odnosno obuhvata upanija
Unutar podruja nacionalnog parka danas se nalazi 20 samostalnih naselja od kojih 17 pripada opini Plitvika jezera, 2 opini Vrhovine, a jedno opini Rakovica (naselje Korana I). U podruje parka ulaze i areali okolnih 7 naselja (opina Saborsko; Saborsko, opina Rakovica; Selite Dreniko, opina Vrhovine; Rudopolje, Gornje Vrhovine i Turjanski i opina Plitvika Jezera; Trnavac, anak i Liko Petrovo Selo) od kojih se samo unutar dva na podruju nacionalnog parka nalaze dijelovi sljedeih naselja: Kuselj kao dio naselja Saborsko (opina Saborsko) i Sjevica kao dio naselja Turjanski (opina Vrhovine). Manji dijelovi naselja Rastovae, Zaklopae i Vrela Korenikog se nalaze izvan podruja nacionalnog parka. Na sjevero-zapadnom dijelu parka smjeten je Kuselj koji je preko naselja Sert Poljana spojen s naseljem Poljanak.
Naselja na podruju Plitvikog kraja stara su neto vie od 200 godina. Uzrok tome su specifini povijesni uvjeti kao npr. nesigurnost pograninog podruja zbog stalnih sukoba s Turcima do kraja 17. stoljea. Prve graevine su bile skromna sklonita pastira, a starija naselja ovog podruja su u pravilu na lokalitetima pastirskih selita. To su tipina planinska sela koja se obino sastoje od vie zaselaka, a svaki zaselak od nekoliko kua odnosno gospodarstava. Na podruju Nacionalnog parka postoji jo svega nekoliko donekle sauvanih autentinih seoskih ambijenata i to uglavnom na izoliranim lokalitetima (Serti Poljana, Konarev Kraj, Korana, Bigina Poljana, Uvalica i Drakuli Rijeka).
Karta 2. Zemljopisni poloaj 20 naselja u NP i glavne cestovne prometnice
Nacionalni park Plitvika jezera najvei je i najstariji nacionalni park u Republici Hrvatskoj, koji svojim iznimnim prirodnim ljepotama i ekolokim znaajem predstavlja neprocjenjivu nacionalnu vrijednost. Ovaj park je osobita geoloka i hidrogeoloka prirodna pojava. Kompleks Plitvikih jezera proglaen nacionalnim parkom 1949. godine, umovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i veih jezera kristalne modrozelene boje. Vodu dobivaju od brojnih rjeica i potoka a meusobno su spojena kaskadama i slapovima. Jezera su odvojena sedrenim barijerama, za koje je bilo odluujue razdoblje od posljednjih desetak tisua godina, i temeljna su osobitost Parka. Prostrani umski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti boja, umske staze i drveni mostii i jo mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO 1979. godine proglasio svjetskom prirodnom batinom, meu prvima u svijetu. Ukupna povrina nacionalnog parka je 29 685 ha, od ega jezera ine 200 ha, ume 13 320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale povrine. Prosjena nadmorska visina je 600 m. Najnia toka je 367 m na Koranskom mostu, a najvia 1.279 m na Selikom vrhu. Nalazi se na podruju dvije upanije, 91% parka je u Liko-senjskoj a 7% u Karlovakoj upaniji. Park je podijeljen na uu i iru zonu prema stupnju zatite. 16 jezera se stepenasto prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5.460 m zrane linije. Jezera se dijele na Gornja i Donja jezera, a natapaju ih vode Crne i Bijele rijeke s pritokama te Rjeica i njene pritoke. Najvee jezero je Kozjak s 81,5 hektara povrine, ujedno i najdublje s 47 m. Proansko jezero je drugo po veliini i protee se u duljini od 2,5 km. Na Gornjim jezerima uglavnom je dolomitna geoloka graa, a na Donjima od vapnenaca. Spilja ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloenog iz vode. Graa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i
krhka pa zahtijeva visok stupanj zatite. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su biljke, koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su bioloki fenomen izuzetne ljepote. Prvi ozbiljni poeci posjetiteljskog turizma na Plitvikim jezerima potjeu iz 1861. godine. Oficiri Vojne krajine sagradili su te godine prvu turistiku kuu na Velikoj poljani. Hotel s 28 soba izgraen je 1896. godine. Godine 1922. ve je bilo 250 soba. Puno je na razvoj turizma utjecala gradnja like pruge 1927. godine. Godine 1937 bilo je 668 smjetajnih mjesta. U Drugom svjetskom ratu uniteno je gotove sve do tada sagraeno. Nakon Drugog svjetskog rata izgraen je hotel "Jezero" s 500 postelja, turistiko naselje Medveak, restoran "Lika kua", stambeno naselje Mukinje za osoblje s djejim vrtiem i knjinicom. Sagraene su i ceste. Dravna cesta od Zagreba prema Splitu prolazi kroz Plitvika jezera. Sagraeni su i dalekovodi i plinovodi, ureene pjeake staze, uveden prijevoz manjim brodovima na jezerima i provedena su nova znanstvena istraivanja. Godine 1971. bilo je oko 1.000 postelja u Nacionalnom parku i oko 200 postelja u blizini parka te kamp naselje. Proglaenjem Plitvikih jezera svjetskom batinom pod zatiom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj posjetiteljskog turizma u samom NP koji je svoj vrhunac doivio 1988. godine. Tijekom Domovinskog rata podruje Plitvikih jezera je bilo okupirano, bez posjetitelja. Tek od 1995. godine NP Plitvika jezera ponovno doivljavaju ubrzani porast broja posjetitelja koji je do 2010. godine dosegao gotovo 1.000.000 posjetitelja.
Obveze iz Programa prostornog ureenja Republike Hrvatske

Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (iz 1999. godine) sadri osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za ureenje prostornih i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog ureenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih i kulturnih polazita odreuje osnovu za organizaciju, zatitu, koritenje i namjenu prostora, zatitu i unaprjeenje okolia, sustav sredinjih naselja i sustav razvojne drutvene infrastrukture. Osnovni ciljevi prostornog razvoja Hrvatske su: ubrzani, ali i odriv razvoj gospodarstva i zatite okolia osnaiti prostorno-razvojne strukture Drave kvalitetna preobrazba prostornog razvoja koja uzima u obzir prirodnu i kulturnu batinu, smatrajui ih kljunim imbenikom nacionalnog prostornog identiteta ne prihvatiti razvojne modele i zastarjele tehnologije koje razvijeni svijet naputa, ve poticati razvojne programe s tehnologijama koje unaprjeuju prostor i ne zagauju okoli ouvati fiziku i ekoloku cjelovitost resursnih podruja primjenjujui modele primjerene znaajkama prostora (rijetko naseljena podruja, podruja dominacije prirodnih resursa) velike infrastrukturne sustave razvijati tako da omogue potpunu funkcionalnu integraciju hrvatskog teritorija. Stanovnitvo i naselja Prema kategorizaciji Programa prostornog ureenja RH u NP Plitvika jezera prevladavaju - ostala manja naselja-sela, koja se jo uvijek nalaze u procesu urbane tranzicije. Kako e se taj proces i dalje nastaviti ova naselja treba revitalizirati, pri emu je mogue razlikovati vie tipova prioritetnog revitaliziranja imajui u vidu imbenike koji u njoj sudjeluju: revitaliziranje vanijih naselja za koja postoji nedvosmisleni javni interes zbog njihove uloge u prostornoj organizaciji prostora NP, revitaliziranje naselja gdje je javni interes ogranien samo na potporu u izgradnji minimalne tehnike infrastrukture Dio malih seoskih naselja e u budunosti ostati bez stalnog stanovnitva i mogu se koristiti u funkciji sekundarnog stanovanja te seoskog turizma i rekreacije. Stambena i druga izgradnja treba se provoditi usmjeravanjem na dijelove graevinskih podruja naselja koja su ve opremljena komunalnom infrastrukturom, te na nedovoljno i neracionalno izgraenim dijelovima naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadgradnjom). Objekti javnog standarda Razvoj javnih slubi, kojima e se poboljati uvjeti ivota treba razvijati u pojedinim sredinjim naseljima, koja imaju tendenciju sredinjeg naselja gravitacijskog podruja, odnosno prema kojem je usmjereno stanovnitvo gravitacijskog podruja. Javne slube u cilju optimalnog razvoja i stratekih interesa Drave u podrujima demografske ugroenosti treba prilagoavati stvarnim uvjetima ivota.
Ustanove odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, te prostore za razvoj portskih aktivnosti, rekreaciju, zabavu i odmor, treba osigurati svim uzrastima stanovnitva. Infrastrukturni i vodogospodarski objekti Prometno povezivanje cjelokupnog dravnog teritorija je prioritet razvoja Republike Hrvatske. Pri izgradnji i realiziranju prometnog povezivanja potrebno je intenzivnije ulaganje u odravanje cestovne infrastrukture, te primjena stroih kriterija zatite okolia, kako bi se sauvale prednosti ouvanosti naeg prostora. Telekomunikacijski promet treba unaprjeivati i pratiti dostignua razvijenih drava Zapada, te izgradnja preostale mree odailjaa kako bi se postigla stopostotna pokrivenost Drave. Prioritet se odnosi na obnovu, ratom unitene mree i prikljuenje jo neprikljuenih mjesta. Vodogospodarstveni sustav polazi od potreba osiguranja dovoljne koliine kvalitetne vode za stanovnitvo i gospodarstvo. Zatita voda i ouvanje kvalitete vode, te zaustavljanje trenda pogoranja kvalitete podzemnih i povrinskih voda jedan je od glavnih ciljeva za ostvarenje odrivog razvoja i gospodarenja vodama. Sustavne mjere za postizanje zadanih ciljeva su: uklanjanje izvora ili uzroka zagaenja voda, sprjeavanje nastajanja zagaenja, definiranje propisanih zona sanitarne zatite, izgradnja sredinjih ureaja za proiavanje otpadnih voda, te izrada planova gospodarenja vodama. Gospodarske djelatnosti u prostoru Upravljanje umama i umskim zemljitem provoditi tako da se odrava u umama bioloka raznolikost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal da bi ume ispunile vane gospodarske, ekoloke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini. Osnovna svrha poljodjelske politike je poticanje djelotvornog, konkurentnog poljodjelstva nainom koji titi prirodne potencijale zemlje. U upravljanje tlom treba ukljuiti odgovarajue tradicijske i autohtone naine koritenja tla, te vrijednosti tla i ekosustava u pokazatelje gospodarske uinkovitosti. Vanu mjesto ima revitaliziranje i ukljuenje u funkcije turizma kulturno-graditeljske batine. Atraktivnost prirode i krajobraza, te gospodarska sprega s poljoprivredom (zdrava hrana i posebna regionalna ponuda - proizvod), lovni, znanstveni, poslovni, izletniki i rekreacijski turizam. Stoga je od posebnog interesa turizma ouvati i unaprijediti krajobraz i poticati tradicijske djelatnosti. Pri ureenju prostora prednost treba dati revitaliziranju zaputenih objekata i itavih naselja, stavljajui ih u turistiku funkciju. Temeljno naelo cjelovitog pristupa planiranju i ureenju prostora je zatita okolia cjelokupnog prostora te pojedinih podruja. Na globalnoj razini vano je uspostavljanje integralnog pristupa gospodarenju veim cjelinama pri emu posebnu vanost imaju podruja rijetke naseljenosti i ouvane prirode u cjelini. Kod zatite prirodne batine potrebno je: uspostaviti cjelovitu zatitu prirodnih vrijednosti, izraditi prostorne planove (izmeu ostalih i Prostorni plan Nacionalnog parka "Plitvika jezera"), proiriti zatitu vrednovanjem i zoniranjem pojedinih dijelova uz rijeke u svrhu utvrivanja i zatite, te primjerenog koritenja i odrivog gospodarenja, u strukturi umskih rezervata trebaju biti zastupljene sve umske zajednice koje su zastupljene na podruju Republike Hrvatske, vrednovati zatiene dijelove prirode uz primjenu odgovarajuih kriterija i razvrstavanja u razrede meunarodnog, dravnog i lokalnog znaaja, sprjeavati zahvate i djelatnosti ije posljedice su degradacija i smanjenje raznovrsnosti biljnog i ivotinjskog svijeta, u svrhu bioraznovrsnosti sauvati to guu mreu ouvanih biotopa, u vodnom gospodarstvu sauvati dio postojeih ivica, umaraka, prirodnih potoka i drugih vrijednih vodenih stanita, pri gradnji prometnica izbjegavati presijecanje kljunih stanita, te osigurati prelaze i prolaze za faunu, umanjiti posljedice velikih graditeljskih zahvata ili pridobivanja mineralnih sirovina, pratiti stanje zatienih dijelova prirode oteenih tijekom Domovinskog rata. Glavne zadae zatite graditeljske batine su: osiguranje uvjeta za zatitu kulturne batine, provedba vrednovanja i kategorizacije dobara graditeljske batine,
planiranje u zatienim podrujima, izrada konzervatorske dokumentacije za naselja registrirana kao povijesno urbanistike cjeline, obnoviti i revitalizirati ratom oteene spomenike graditeljske batine, ouvati posebno vrijedne dijelove ruralnih cjelina. U okviru zatite krajolika, potrebno je: ouvati i naglasiti identitet pojedinih podruja (krajolik s visokim stupnjem gospodarske uinkovitosti; krajolik s visokim stupnjem prirodnosti; krajolik s visokim stupnjem identiteta;...), u okviru planiranja prvenstveno osigurati zatitu podrujima s karakteristinim uzorcima naselja; podruja s naglaenim znaenjem kulturnih krajolika, podruja veeg znaaja za zatitu prirode, podruja prirodnih biotopa.
Ocjena postojee prostorno planske dokumentacije

Prostor Nacionalnog parka "Plitvika jezera" pokriven je prostornim planovima dvije upanije: 1. Prostornim planom Liko-senjske upanije (Prvi PP iz 2002. godine; Usklaenje s Uredbom o ZOP-u 2005. god.; Prve Izmjene i dopune (ID) PP 2006.; Druge ID PP 2007.; Tree ID PP 2010.) i 2. Prostornim planom Karlovake upanije (Prvi PP iz 2001. godine; Prva ID PP 2008.). Prostornim planovima upanija razraena su naela prostornog ureenja i utvreni ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zatita, koritenje i namjena podruja upanije. Planovi sadre prostornu i gospodarsku strukturu upanija, sustav sredinjih naselja podrunog znaenja, sustav razvojne podrune infrastrukture, osnove za ureenje i zatitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, ouvanje i unaprjeenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unaprjeenje i zatitu okolia, te druge znaajke od vanosti za upanije.
Kartogram 3. Prostorni plan Liko-senjske upanije iz 2010. godine (Tree Izmjene i dopune Plana)
Pregled vrijedee prostorno-planske dokumentacije prostora PPU JLS koje teritorijalno ulaze u Nacionalni park "plitvika jezera: 1. PPU opine Plitvika jezera Plan iz 2006. god.; Prve Izmjene i dopune (ID) PPU u tijeku, 2. PPU opine Vrhovine Plan iz 2005. god.; Prve ID PPU iz 2006.; Druge ID PPU iz 2009., 3. PPU opine Saborsko Plan iz 2007.; Prve ID PPU u tijeku, 4. PPU opine Rakovica Plan iz 2005. Prve ID PPU iz 2009. U razdoblju od 2001. do 2010. godine sve jedinice lokalne samouprave na podruju NP donijele su prostorne planove ureenja. U prostornim planovima podruje koje se nalazi u NP pozorno je razmatrano, povrine za graevinska podruja naselja detaljno su analizirane, a naselja su obraena konzervatorskim studijama. Podruja koja se nalaze neposredno uz granicu NP tretirana su takoer kao osjetljiva podruja koja mogu utjecati na biljne i ivotinjske vrste u Parku.
Kartogram 4. Prostorni plan ureenja opine Plitvika jezera iz 2006. godine
Obveze iz meunarodnih konvencija i strategija

Aktivno sudjelovanje Republike Hrvatske u regionalnim i globalnim inicijativama za ouvanje zajednikog okolia dovele su do potpisivanja nekoliko vanih meunarodnih ugovora, konvencija, strategija i sporazuma. U ovom prilogu razmatrani su najvaniji sporazumi, konvencije i zakoni koji su direktno ili indirektno vezani uz Nacionalni park "Plitvika jezera", a vani su u planiranju prostora. Obveze koje je po meunarodnim konvencijama preuzela
Republika Hrvatska u pogledu ouvanja i zatite kulturnog i prirodnog nasljea, (Odluka Vlade RH o preuzimanju obveza iz meunarodnih ugovora potpisanih prije proglaenja RH - Narodne novine" br. 1/91. i 12/93.) su: 1. Meunarodna konvencija o zatiti ptica (Pariz, 1950.) - obvezuje potpisnice na zatitu stanovitih vrsta ptica, a posebno ptica selica. 2. Ramsarska konvencija - Konvencija o movarnim stanitima koja su od meunarodnog znaenja, posebno kao prebivalita ptica movarica (Ramsar, 1971.). 3. Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine (Pariz, 1972.) - po kojoj su sve potpisnice obvezne ouvati stanovita kulturna i prirodna dobra kao opu batinu cjelokupnog ovjeanstva. 4. Konvencija o zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja (Bonn, 1979.), obvezuje na donoenje mjera stroge zatite migratornih vrsta koje su u opasnosti od izumiranja u cijelom ili u znaajnom dijelu svojeg podruja rasprostiranja. 5. Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bern, 1979.), detaljno regulira zatitu ugroenih vrsta, s naglaskom na vanost zatite njihovih stanita 6. Konvencija o biolokoj raznolikosti usvojena je 1992. godine (u Rio de Janeiru), kojom se drave stimuliraju na razradu i donoenje nacionalnih strategija i meunarodne suradnje pri ouvanju bioloke raznolikosti in situ. Hrvatska je ratificirala tu konvenciju 1996. godine, te je uz pomo sredstava GEF-a izraena Nacionalna strategija bioraznolikosti objavljena 1999. godine. Protokol o biolokoj sigurnosti (u okviru ove Konvencije) Hrvatska je potpisala u Cartageni 2000. godine. 7. Paneuropska konferencija o biolokoj i krajobraznoj raznolikosti (Sofija, 1995.) rezultirala je pokretanjem brojnih projekata, meu kojima je pokretanje Akcijskog plana za rijene eko-sustave i srodne movarne predjele. 8. Konvencija o europskim krajobrazima (Firenza, 2000.) temelji se na spoznaji da se kvaliteta i raznolikost krajobraza u Europi ubrzano smanjuje, te je utvrena obveza drave u ouvanju krajobraza kroz zakonsku zatitu, prostorno planiranje, procjenu utjecaja na okoli i sl. 9. Konvencija o procjeni utjecaja na okoli preko Dravnih granica potpisana u Espoou 1991. godine obvezuje na sprjeavanje, smanjivanje i kontrolu tetnih prekograninih utjecaja na okoli. 10. Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divljih ivotinja i biljaka (CITES), potpisana u Washingtonu 1973. godine.
1.2. Pregled zakonske osnove razvoja i zatite kategorija zatite prirodne i kulturne batine Nacionalni park
U Ustavu Republike Hrvatske istie se da je ouvanje prirodnog i kulturnog bogatstva i zatita okolia najvia vrednota ustavnog poretka. Prirodna batina predstavlja dio resursne osnove Republike Hrvatske i temelj je ouvanja njenog prirodnog i kulturnog identiteta. S posebnom panjom potrebno je pristupiti zatiti i upravljanju zakonom zatienim prostorima kako bi se sauvale njihove izvorne karakteristike i specifinosti, u cilju ouvanja i unaprjeenja sveukupne bioloke i krajobrazne raznolikosti. Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05; 139/08) Nacionalni park je definiran kao prostrano, preteno neizmijenjeno podruje kopna i/ili mora iznimnih i viestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaa jedan ili vie sauvanih ili neznatno izmijenjenih ekolokih sustava, prvenstveno je namijenjen ouvanju izvornih prirodnih vrijednosti. Plitvika jezera proglaena su Nacionalnim parkom 1949. godine posebnim Zakonom Sabora NR Hrvatske, a zatieni predjel zauzimao je povrinu od 19.474 ha. 1997. god. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proglaenju Plitvikih jezera Nacionalnim parkom mijenjaju se granice zatienog podruja, ime se ono poveava na 29.685,15 ha. Prepoznajui ljepote ovog predjela i neponovljivost prirodnog fenomena jezera i slapova, Organizacija Ujedinjenih naroda, odnosno njezin ured UNESCO-a - 1979. godine uvrtava Plitvika jezera na Listu Svjetske kulturne i prirodne batine. Nacionalni park Plitvika jezera najvei je i najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, koji svojim iznimnim prirodnim ljepotama i ekolokim znaajem predstavlja neprocjenjivu nacionalnu vrijednost.
Povelja UNESCO-a
1.3. Struna podloga zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka Plitvika jezera
Izradio: Dravni zavod za zatitu prirode, veljaa 2008.
Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode, zatraila je od Dravnog zavoda za zatitu prirode izradu strune podloge za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka Plitvika jezera te je dostavila prirodoslovne podloge izraene za potrebe izrade prostornog plana. Prema lanku 69. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05; 139/08) organizacija prostora, nain koritenja, ureenja i zatite prostora u nacionalnom parku ureuje se, na temelju strune podloge koju izrauje Dravni zavod za zatitu prirode, prostornim planom podruja posebnih obiljeja. Dravni zavod za zatitu prirode, u suradnji s Javnom ustanovom Nacionalni park Plitvika jezera i Upravom za zatitu prirode Ministarstva kulture, izradio je strunu podlogu prema lanku 69. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05; 139/08). prirode. Studija se bavi prvenstveno ''Zonom koritenja'' odnosno mogunostima njenog razvoja u skladu s ogranienjima koja proizlaze iz njene veliine i smjetaja unutar drugih zona zatite. Kriteriji i zoniranje dani su u poglavlju 6.2 Strune podloge zatite prirode kako slijedi:
Zoniranje Nacionalnog parka Plitvika jezera Zoniranje za potrebe prostornog plana NP Plitvika jezera izraeno je u suradnji s Javnom ustanovom NPPJ i Ministarstvom kulture te je usklaeno sa zoniranjem za potrebe Plana upravljanja, izraenim u okviru projekta KEC. Navedeno zoniranje slijedi principe objanjene u prethodnom poglavlju. Podaci o udjelu pojedinih zona u NP Plitvika jezera navedeni su u tablici 13., a kartografski prikaz u prilogu 8.1.6.
Tablica 1. Udio povrine pojedinih zona unutar NP Plitvika jezera ifra zone 1 2 3 Zona Zona stroge zatite Zona aktivne zatite Zona koritenja Podzone Zona najstroe zatite (podzona 1a) Zona vrlo stroge zatite ( podzona 1b) % ukupne povrine NP
66,75 29,1 4,15
1. Zona stroge zatite (Zona 1, s podzonama 1a i 1b) Ova zona obuhvaa najvei dio Parka (66,75%) - umske ekosustave, ekosustave stijena i toila te ostale ekosustave velike vrijednosti sa stanovita zatite prirode koji su se razvili zbog prirodnih uvjeta podruja te ne zahtijevaju aktivne mjere ouvanja. Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje prirodnih procesa i stanita te njihovih sastavnica. U ovoj zoni nisu doputene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima) niti bilo kakva izgradnja. Doputena su znanstvena istraivanja, inventarizacija i monitoring bioloke raznolikosti. Uz navedeno, u podzoni 1b doputeno je i ogranieno i kontrolirano posjeivanje, pod nadzorom Javne ustanove NP Plitvika jezera, te uz zadovoljavanje drugih odredbi Zakona o zatiti prirode. Iznimno doputene intervencije u prostoru ukljuuju lokaliziranje poara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta ili sline aktivnosti vezane uz ouvanje osnovnih prirodnih znaajki prostora, a u skladu s odredbama Zakona o zatiti prirode. Iz ove zone su iskljuene sve ceste, umski putovi i markirane planinarske staze koje eventualno kroz nju prolaze. 2. Zona aktivne zatite (Zona 2) Ova zona obuhvaa 29,1% povrine Parka - travnjake povrine, ukljuujui i one u veem ili manjem stupnju sukcesije, zone revitalizacije travnjaka, i s njima eventualno povezane ostatke tradicionalne arhitekture; te ostale visoko vrijedne ekosustave na kojima je potrebno ili se moe predvidjeti da e biti potrebno primjenjivati aktivne mjere zatite. Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje krajobraza tj. antropogeno uvjetovanih ekosustava i njihove bioloke raznolikosti te kulturne batine podruja. Zbog antropogenih uvjeta nastanka veine ovom zonom obuhvaenih ekosustava, u ovoj zoni potrebno je provoditi aktivne mjere ouvanja i/ili revitalizacije stanita. Te mjere na podruju NP Plitvika jezera ukljuuju aktivno odravanje travnjaka ispaom ili konjom, uklanjanje stabala koja zarastaju travnjake te odravanje lokvi. Kao jedan od naina ouvanja ovih vrijednosti potrebno je poticati ekstenzivno sezonsko (tradicionalno) stoarstvo. U ovoj zoni doputeno je posjeivanje, uz potivanje odredbi Zakona o zatiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu Javne ustanove NP Plitvika jezera. 3. Zona koritenja (Zona 3) Ova zona obuhvaa 4,15% Parka naselja i druga podruja s ve postojeom infrastrukturom i graevinama, sve dravne, upanijske, lokalne i nerazvrstane ceste i putove te postojee propisno oznaene planinarske staze, a namijenjena je posjeivanju, rekreaciji i stanovanju te tradicionalnom koritenju od strane lokalnog stanovnitva. Cilj upravljanja podrujem ove zone jest odrivo i kontrolirano posjeivanje, rekreacija i edukacija posjetitelja te stanovanje i ivot autohtonog i novog stanovnitva, u skladu sa ciljevima ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti podruja Analiza naselja U analizi naselja na podruju NP Plitvika jezera, izraenoj za potrebe izrade prostornog plana obuhvaeno je 27 naselja. Prema toj analizi slijedi:
Najvea naselja, s preko 100 stanovnika (broj stanovnika naveden je u zagradi) su: Plitvika jezera i Mukinje (381), Jezerce (298), Vrelo Koreniko (132) i Donji Babin potok (101). Vei dio infrastrukturnih objekata poput doma zdravlja, kole, pote, robnog centra i slino smjeteno je u Mukinjama, a u Plitvikim jezerima se nalazi najvei dio turistikougostiteljskih objekata (3 hotela, 2 restorana, ulaz u Park s parkiralitem, info punktom i sanitarnim vorom itd.), Znanstveno struni centar Ivo Pevalek te administrativna zgrada uprave Nacionalnog parka. Ulazi u park Trenutni ulazi u Park smjeteni su u naseljima Rastovaa (Ulaz 1) i Plitvika jezera (Ulaz 2). Kao potencijalni glavni ulaz istie se lokacija u naselju Prijeboj unutar granica Parka i van granica Parka na lokaciji uz Auto kamp Korana. S tim u vezi, u ovom se naselju planira razvoj seoskog turizma, na naine i u obimu koji ne ugroavaju prirodne vrijednosti podruja. Planiraju se i kontrolni ulazi na lokacijama Saborsko Kuselj i Gornji Babin Potok. Naputena i povremeno nastanjena naselja Naputena ili tek povremeno nastanjena naselja su (broj stanovnika naveden je u zagradi): ujia Krevina (2), Uvalica (dio naselja Plitviki ljeskovac - nepoznati broj) i Konarev kraj (0); a naselja sa manje od 5 stalnih stanova su: Zaklopaa (9), Drakuli rijeka (8), Kapela Korenika (5) i Prijeboj (3). Polazei od postavke da je zatita vode temelj za ouvanje osnovnih vrijednosti Parka za potrebe ove studije podijelili smo podruje Parka u tri kategorije osjetljivosti (karta u Prilogu 8.1.8),a prema hidrogeolokoj osjetljivosti podruja (tj. podrujima slivova) na kojem se nalaze pojedina naselja. To su: 1 Najosjetljivije podruje (podruje sliva Plitvikih jezera). Tu je smjeteno 16 naselja: Plitvika jezera i Mukinje, Jezerce, Poljanak, Plitvica, Gornja Korana, Donja Korana, Plitviki Ljeskovac, Serti poljana, Konarev kraj, Bigina poljana, Bijela rijeka, Uvalica, Kuselj, Matovinska lisina, Vukovii i Rodi poljana. 2 Osjetljivo podruje (podruje sliva Korenike rijeke). Tu je smjeteno 6 naselja: Vrelo koreniko, Rudanovac, Homoljac, Drakuli rijeka, Kapela korenika i ujia krevina. 3 Manje osjetljivo podruje (ostali slivovi). Tu je smjeteno 5 naselja: Gornji Babin Potok, Donji Babin Potok, Rastovaa, Zaklopaa i Prijeboj. Jednostavnom analizom ovdje navedenih podataka vidljivo je da je najvei broj naselja, meu kojima i 3 najvea, sa svim turistikim i infrastrukturnim sadrajima, smjeten upravo u hidrogeoloki najosjetljivijem podruju Nacionalnog parka. Takav poloaj naselja je direktna prijetnja hidrolokom sustavu Plitvikih jezera, prije svega zbog opasnosti od zagaenja vode, odnosno optereenja vode organskim tvarima koje uzrokuje eutrofikaciju. Stoga je u ovim naseljima, planiran sustav odvodnje otpadnih voda koji e minimalizirati optereenje sliva Plitvikih jezera. K tome, poloaj naselja Plitviki Ljeskovac koje se nalazi u hidrogeoloki najosjetljivijem djelu - izvorinoj zoni Plitvikih jezera, je sa stanovita zatite Plitvikih jezera potpuno neprihvatljiv. S obzirom da u Plitvikom Ljeskovcu trajno boravi svega 15 stanovnika u 9 stanova kue, to bi naselje u to skorijoj budunosti trebalo nastojati izmjestiti, uz adekvatnu naknadu vlasnicima zemljita bilo u vidu otkupa ili ponude zamjenskih, za zatitu prirode prikladnijih, parcela/nekretnina na podruju Nacionalnog parka ili izvan njega. Osim zagaenja vode, potrebno je voditi rauna i o njenom protoku koji u sustavu Plitvikih jezera ima tendenciju opadanja. Trenutno se vodom iz jezera Kozjak opskrbljuju naselja u opinama Plitvika jezera i Rakovica. Iskoritavanje vode iz Kozjaka dugorono, posebice u sluaju eih sunih razdoblja, moe poremetiti prirodni proces stvaranja sedre te ozbiljno ugroziti Plitvika jezera. Stoga je u bliskoj budunosti potrebno napraviti studiju ekoloki prihvatljivog protoka jezera Kozjak za koritenje u vodoopskrbi te planirati alternativne naine opskrbe vodom i izmjetanje vodocrpilita. U drugoj zoni osjetljivom podruju - nalaze se naselja na podruju sliva Korenike rijeke koja direktno ne utjeu na Plitvika jezera, ali imaju utjecaja na tokove koji se ulijevaju u Koreniku rijeku. Izvor u naselju Vrelo Koreniko koristi se za vodoopskrbu Korenikog kraja. Od naselja u ovoj zoni valja izdvojiti Rudanovac i Vrelo Koreniko koja se nalaze u neposrednoj blizini ugroenih i zatienih Ilirsko submediteranskih livada rijenih dolina (karta u prilogu 9.1.3) koje su stanite vrlo rijetkih ugroenih biljnih vrsta (karta u prilogu 9.1.4) te ih je potrebno ouvati. Naselja u posljednjoj zoni manje osjetljivom podruju - nemaju utjecaja na znaajnije vodotoke u Parku. S obzirom na do sad navedeno, a radi zatite prirodnih (hidrogeolokih, biolokih, krajobraznih) karakteristika i vrijednosti Nacionalnog parka Plitvika jezera, prilikom planiranja koritenja prostora obavezno je slijediti sljedee smjernice:
Pri planiranju koritenja prostora osigurati ouvanje prirodnih karakteristika krajobraza. Turistiko rekreativne i gospodarske sadraje na podruju Nacionalnog parka planirati na naine i u obimu koji ne ugroavaju prirodne vrijednosti Parka te u skladu s dozvoljenim aktivnostima u pojedinim zonama koritenja. Voditi rauna o tome da je na podruju Nacionalnog parka zabranjeno gospodarenje umama, lov te unoenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama. Ne planirati gospodarsko iskoritavanje prirodnih dobara, koritenje prostora za zbrinjavanje otpada, melioracijske zahvate te izgradnju novih cesta. U svim zonama osim u podzoni 1a dozvoljeno je oznaavanje postojeih putova, postavljanje edukacijskih tabli te osiguravanje vidikovaca uz postojee putove. Uvjetovati rjeavanje odvodnje sanitarnih/otpadnih voda svih objekata na podruju Nacionalnog parka u skladu s najviim ekolokim standardima, odnosno na naine koji nemaju utjecaj na hidroloki sustav Plitvikih jezera. U hidrogeoloki najosjetljivijoj zoni ne iriti graevinska podruja vie od postojee izgraenosti. Ne iriti graevinska podruja naselja Rudanovac i Vrelo Koreniko na podruje Ilirsko submediteranskih livada rijenih dolina, zbog visoke bioloke vrijednosti stanita i prisutnosti ugroenih biljnih vrsta. Uz adekvatnu naknadu vlasnicima zemljita, nastojati izmjestiti naselje Plitviki Ljeskovac iz hidrogeoloki najosjetljivijeg podruja Nacionalnog parka. Planirati izmjetanje dravnih cesta D1 i D52, a potom i D42, izvan hidrogeoloki i bioloki osjetljivih podruja Nacionalnog parka, radi optereenosti prostora, uznemiravanja divlje faune te rizika od zagaenja izvorinog podruja Plitvikih jezera. Napraviti studiju ekoloki prihvatljivog protoka jezera Kozjak za koritenje u vodoopskrbi te planirati alternativne naine opskrbe vodom i izmjetanje vodocrpilita. Zatvoriti za posjeivanje zapadnu obalu jezera Kozjak, radi zatite vidre, omoguavanja nesmetanog pristupa ostalih ivotinja jezeru, te radi zatite ugroenog stanita i ugroenih i zatienih biljnih vrsta. Ouvati fizikalne, geomorfoloke, hidroloke i bioloke karakteristike speleolokih objekata na podruju Parka. Ne predviati ureivanje speleolokih objekata za posjeivanje. Predvidjeti nastavak tradicionalnog gospodarenja travnjakim povrinama radi ouvanja njihove velike bioloke raznolikosti i sprjeavanja sukcesije (prvenstveno Homoljako polje, Brezovac, cretovi na Matici, Vreljske bare tj. podruja Ekoloke mree RH) te na tim podrujima zabraniti prenamjenu zemljita. Ouvati velike cjelovite komplekse mjeovitih uma bukve i jele radi zatite ugroenih vrsta ptica, velikih grabeljivaca i ostale umske faune. Predvidjeti podruja kanjona Korane, Preke kose i zapadnih obronaka Selikog vrha kao znaajna podruja za medvjede (zbog evidentiranih brloga na tim podrujima). Radi zatite ugroenih vrsta gljiva prepustiti jugozapadne obronke Medveaka i okolicu jezera Kozjak sukcesiji. Zakljuak: Struna podloga zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalni park Plitvika jezera se koncentrira na zonu koritenja (Zona 3 - prema klasifikaciji Strune podloge DZZP). Tako definirane zone pokrivaju povrinu od 929,17 ha to ini 3,37% povrine Nacionalnog parka. Povrina zone koritenja obuhvaa zonu naselja, tj. sve objekte unutar naselja i njihove meuprostore te je znatno vea od izgraene graevinske povrine naselja koja ukupno iznosi 236,46 ha ili 0,86%. Koristei podatke iz Strune podloge zatite prirode i njihove podjele naselja prema broju stanovnika i osjetljivosti smjetaja naselja u odnosu na slivno podruje dolazi se do podatka da su upravo najvea naselja smjetena na najnepovoljnijim podrujima. Obzirom na situaciju i tendenciju zadravanja stanovnitva na ovom prostoru nije mogue pribjei rjeavanju problema kroz naine primijenjene u starijim planovima (izmjetanje cijelih naselja) ve je potrebno iznai rjeenje za kvalitetan suivot ovjeka i prirode. Taj zakljuak namee i osnovnu smjernicu za ovaj PPPPO, a to je kvalitetno rjeavanje problema optereenja prostora prvenstveno otpadnim vodama te propisivanjem strogih uvjeta za djelovanje u prostoru, ali i stvaranja mogunosti za kvalitetan ivot i rad ljudi na ovom podruju.
1.4. Plan upravljanja Nacionalnog parka "Plitvika jezera"

Izradio: Agriconsulting iz Rima, 2007. g
U sklopu projekta Ouvanje krkih ekolokih sustava (KEC) 2003. godine pristupilo se izradi Plana upravljanja Nacionalnog parka Plitvika jezera, a koji je dovren u kolovozu 2007. godine. Ministarstvo kulture i Svjetska banka, s ciljem unapreenja upravljanja zatienim podrujima a posebno radi ouvanja krkih ekolokih sustava Republike Hrvatske, proveli su u razdoblju 2003-2007, projekt Ouvanje krkih ekolokih sustava (Karst Ecosystem Conservation - KEC), financiran sredstvima Fonda za globalni okoli. Obveza izrade plana upravljanja za nacionalne parkove i parkove prirode proizlazi iz Zakona o zatiti prirode (Narodne novine 70/05), koji odreuje sadraj plana upravljanja i nain njegova donoenja. Plan upravljanja sastoji se od kratkog, saetog stratekog dokumenta kojim se razrauju strateki ciljevi i smjernice upravljanja, te od akcijskih planova. Akcijski planovi razrauju strateke smjernice upravljanja i detaljno odreuju nain upravljanja na terenu. Akcijski planovi slijede viziju, misiju, politiku i opu strategiju upravljanja odreenu planom upravljanja. Plan upravljanja Nacionalnog parka Plitvika jezera, Nacionalnog izradio je tim tvrtke Agriconsulting iz Rima, u suradnji s hrvatskim strunjacima te uz aktivno voenje od strane uprave parka.
Izvod iz Plana upravljanja:

Koncept zoniranja Nacionalni park Plitvika jezera podijeljen je u nekoliko razliitih zona, definiranih prema prirodnim vrijednostima i potrebama upravljanja. Tipovi zona i njihove karakteristike utvrene su na radionici na kojoj su sudjelovali djelatnici hrvatskih parkova. Klasifikacija se temelji na IUCN klasifikaciji zatienih podruja. Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za upravljanjem proglaeni su zonom stroge zatite. Zone aktivne zatite su prostori koji zahtijevaju poseban tip upravljanja kako bi ouvale svoje vrijednosti. Prostori niske prirodne vrijednosti i velikih potreba za upravljanjem proglaeni su zonom koritenja. Zoniranje u Nacionalnom parku Plitvika jezera i upravljanje po zonama Zoniranje Nacionalnog parka Plitvika jezera temelji se na principima zatite i ouvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, na uvaavanju problema i prijedloga ustanovljenih kroz proces javnog sudjelovanja lokalne zajednice, Prostornom planu te na planovima za turistiki razvoj prostora. Za podruje Nacionalnog parka Plitvika jezera definirane su slijedee zone: Tip zone 1a) Zona najstroe zatite - Podruja od osobitog znaaja s neizmijenjenom sveukupnom prirodom, visoke bioloke raznolikosti i velike vanosti ouvanja. Opis: U ovu zonu ulaze postojei i proireni umski rezervati u orkovoj uvali (1), Seliki vrh (2), Crni vrh (3), Kik (4), Rjeica-Proanski vrh (5) i Medveak (6). Jedna od posebnosti je da je zona stroge zatite ispod Proanskog vrha proirena na lijevu obalu Proanskog jezera od utoka Suanj potoka, do sredine jezera te na cijelo podruje oko Ciginovca. Isto tako, u tu zonu ulazi cijeli sliv Rjeice do ua u jezero Kozjak. Kriterij: Podruje je namijenjeno iskljuivo ouvanju izvorne prirode i prirodnih procesa, znanstvenom istraivanju i /ili praenju stanja (monitoringu) koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa. Posebnu vrijednost ovom dijelu Parka daje raznolikost faune i zastupljenost zvijeri, medvjeda (Ursus arctos), vuka (Canis lupus), risa (Lynx lynx) i divlje make (Felis sylvestris). Te vrste trebaju velika, neometana podruja, to je ovakvim zoniranjem uspjeno rijeeno. Cilj: Provoenje aktivnosti usmjerenih iskljuivo na ouvanje i zatitu izvorne prirode i prirodnih procesa, praenje stanja (monitoring) ekolokih sustava, bioloke i krajobrazne raznolikosti te nadzor. Doputene aktivnosti: Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja uz suglasnost nadlenih institucija, provoditi aktivnosti vezano uz praenje stanja (monitoring), intervencije u izvanrednim okolnostima i nadzor. Posjeivanje: Pristup posjetiteljima nije dozvoljen. Tip zone 1b) Zona vrlo stroge zatite - Podruje s neizmijenjenom i/ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom u kojem se provode minimalne upravljake aktivnosti u svrhu zatite i ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti
Opis: U ovu zonu ulazi veina umskih prostora unutar Nacionalnog parka. Prostor je ispresijecan umskim prometnicama koje se mogu staviti u ogranienu funkciju posjeivanja podruja (7). Kriterij: Podruje je namijenjeno znanstvenom istraivanju i/ili praenju stanja (monitoringu), te obrazovanju koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa uz ogranieni pristup posjetitelja. Cilj: Provoenje minimalnih aktivnosti u svrhu ouvanja i zatite, praenja stanja (monitoring) bioloke i krajobrazne raznolikosti te neive prirode, nadzora te odravanja i unaprjeenja minimalne posjetiteljske infrastrukture. Doputene aktivnosti: Doputeno provoditi znanstvena istraivanja, vriti aktivnosti vezano uz praenje stanja (monitoring), nadzor podruja, doputen ogranien pristup posjetitelja uz obavezno zadravanje na stazama koje su oznaene i namijenjene razgledavanju i posjeivanju, doputen razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija) i doputene intervencije u izvanrednim okolnostima. Posjeivanje: Mogunost posjeivanja podruja samo u zoni obiljeenih staza i putova uz voenje iskljuivo strunog vodia Parka, ogranieno brojem osoba i vremenom boravka. Minimalni sadraji ( infrastruktura) za posjetitelje i bez pristupa domaih ivotinja. Posjetitelji se moraju strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Tip zone 2a) Zona aktivne zatite - travnjaci - podruje velike vrijednosti za ouvanje stanita koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita, ouvanje, revitalizacija i odravanje povoljnog stanja. Opis: U ovu zonu uvrteni su uglavnom travnjaci koje treba odravati ovu zonu ulaze posebno vrijedni travnjaci na Brezovakom i Homoljakom polju koji ve po svojoj veliini i biljnom sastavu, te svojim krajobraznim vrijednostima ine jedinstvenu vrijednost za Nacionalni park. To podruje je ujedno i slivno podruje veine pritoka Plitvikih jezera. Poseban znaaj imaju i male travnjake povrine rasute po umskom prostoru. One su od izuzetnog znaaja za faunu podruja. Posebno vani vlani travnjaci se nalaze oko Vrela Korenikog i Rudanovca i oko uia Krevine, te crte na uu Matice kod Plitvikog Ljeskova. To su stanita rijetkih i ugroenih biljaka koje treba adekvatno zatiti. Kriterij: Podruje je namijenjeno zatiti, revitalizaciji i odravanju povoljnog stanja ekolokih sustava/staninih tipova/vrsta u svrhu ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti, ouvanju neive prirode. Cilj: Podruje koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita, ouvanje i odravanje povoljnog stanja staninih tipova/ ekolokih sustava/vrsta u svrhu ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti i ostalih prirodnih vrijednosti. Doputene aktivnosti: Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja i/ili praenje stanja (monitoring) uz suglasnost nadlenih institucija, provoenje mjera i aktivnosti u svrhu ouvanja i zatite vrsta,-provoenje programa revitalizacije staninih tipova u suradnji s lokalnom zajednicom (konja, ispaa), doputen ogranieni pristup posjetitelja uz obvezu zadravanja na stazama koje su oznaene i namijenjene razgledavanju i posjeivanju, doputen razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija), doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenih kapacitetom nosivosti i nadzor podruja. Posjeivanje: Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po stazama, uz koritenje vodia. Pse se mora voditi na uzici, te se treba strogo pridravati pra vila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Tip zone 2b) Zona aktivne zatite - ume. U ovu zonu uvrteni su uglavnom degradirane ili gospodarene ume u rubnom podruju i proirenom dijelu parka, saene umske kulture, te degradirane ume i panjae. Opis: U ovu zonu ulaze gospodarene ume na podruju oko Kuselja i Pavlovakog vrha, oko Babinog potoka (s reliktnim zajednicama bora) i izmeu Brezovakog polja i Lisine te oko Kose (11). Isto tako tu ulaze i umske kulture na Brezovakom polju (12). Kriterij: Prostor je karakteriziran gospodarenim umama i umama u raznim stadijima degradacije ali ima za takva podruja karakteristinu floristiku raznolikost. Faunistiki je ovo podruje takoer bogato i raznoliko. Cilj: Ouvanje i unapreenje prirodnih karakteristika i raznolikosti stanita sa svim biljnim vrstama i skupinama ivotinja. Doputene aktivnosti: Nadzor podruja, znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring) vode, flore i faune u ovoj zoni s naglaskom na bioindikatore stanita. Prema potrebi i prema programu za zatitu umskih ekosustava mogui umarski zahvati u degradiranim sastojinama. Posjeivanje: Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po stazama, uz koritenje vodia. Pse se mora voditi na uzici, te se treba strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Zona 3 Zona koritenja Tip zone 3a) Zona koritenja zona naselja
Opis: U ovu zonu ulaze sva sela i zaseoci te prostor koji ih neposredno okruuje. Glavna naselja unutar Nacionalnog parka su Plitvika Jezera (s Mukinjama), Jezerce, Plitvica, Poljanak, Rastovaa, Babin Potok i cijeli niz drugih sela i zaselaka na rubu Parka. Posebni poloaj imaju Plitviki Ljeskovac i Bijela rijeka u samom izvorinom podruju Plitvikih jezera. U ovom podruju se javlja vrlo ekstenzivna tradicionalna poljoprivreda i stoarstvo. Kriterij: Podruje je namijenjeno razvoju ekoloke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, ekoturizma, agroturizma te ruralnog turizama, u svrhu ispunjavanja potreba lokalne zajednice i razvoja zatienog podruja, koje se temelji na ouvanju prirodnih vrijednosti i kulturne batine te odrivom razvoju. Cilj: Podruje kojim se upravlja na naelima odrivog razvoja uz suradnju s lokalnom zajednicom, uz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te ostalih prirodnih vrijednosti kao i kulturne batine Doputene aktivnosti: Znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring), nadzor, doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenih kapacitetom nosivosti (edukacija i interpretacija), koritenje prirodnih dobara u skladu s odrivim razvojem te uz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te ostalih prirodnih vrijednosti (npr. neive prirode), razvoj odrivog ekolokog turizma , ekoloka poljoprivredna proizvodnja , zatita i ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti podruja , razvoj posjetiteljske infrastrukture u skladu s ekolokim standardima (edukacija i interpretacija), zatita i ouvanje kulturne batine Posjeivanje: Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po oznaenim stazama uz strogo pridravanje pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Psi moraju biti na uzici. Tip zone 3b) Zona rekreacije i turistike infrastrukture Opis: U ovu zonu ulazi podruje s prirodnim, kulturnim, odgojno obrazovnim i turistiko-rekreativnim vrijednostima. Kriterij: Podruje namijenjeno rekreaciji, posjeivanju i razgledavanju. Prostor je izuzetno zanimljivih biolokih procesa i geomorfolokih karakteristika. Jezerski prostor sa slapovima i slapitima predstavlja temeljni fenomen ovog podruja zbog kojeg je i uvrten na listu Svjetske prirodne batine UNESCO-a. Cilj: Upravljanje podrujem u skladu s prihvatnim kapacitetom, te u suradnji s lokalnom zajednicom. Razvoj i unapreenje posjetiteljske infrastrukture (poune staze, posjetiteljski centri, itd.) u skladu s ekolokim standardima. Doputene aktivnosti: Znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring), nadzor, razvoj posjetiteljske infrastrukture (poune staze, posjetiteljski centri,) u skladu s ekolokim standardima, edukacija, interpretacija, doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenih kapacitetom nosivosti, zatita i ouvanje kulturne batine. Nije doputen razvoj masovne posjetiteljske infrastrukture. Posjeivanje: Stalna mogunost posjeivanja i rekreacije u granicama odreenim prihvatnim kapacitetom podruja uz strogo pridravanje pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Psi moraju biti na uzici. ZAKLJUAK: Zone kako su definirane Planom upravljanja usklaene su sa zonama iz Studije DZZP. Planom upravljanja je za zonu koritenja Zona 3a) zona naselja kao doputeno djelovanje propisano: znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring), nadzor, doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenih kapacitetom prihvata, koritenje prirodnih dobara u skladu s odrivim razvojem te uz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te ostalih prirodnih vrijednosti (npr. neive prirode), razvoj odrivog ekolokog turizma , ekoloka poljoprivredna proizvodnja, zatita i ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti podruja , razvoj posjetiteljske infrastrukture u skladu s ekolokim standardima (edukacija i interpretacija), zatita i ouvanje kulturne batine. Iz toga proizlazi da je za ponaanje unutar naselja, odnosno za graevinska podruja naselja potrebno propisati uvjete po kojima e se omoguiti razvoj naseljskog prostora, ali uz sve raspoloive mjere kako bi se onemoguio tetan utjecaj na prirodu i okolni prostor.
1.5. Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvika jezera

Izradio: Urbanistiki institut Hrvatske, 1985. g. Izvod iz plana reim ureenja naselja i graevinskih podruja izdvojene namjene:
ORGANIZACIJA I NAMJENA PROSTORA l.5. Organizacija prostora utvrena ovim Planom osniva na prostornim zatite unutar Nacionalnog parka: prostor zatitnog obalnog pojasa dubine 200m od obala, jezera i rijeka, najstroeg reima zatite, prostor zatite temeljnog fenomena, odnosno ueg povrinskog slivnog podruja, prostor usmjerene zatite, prostor usmjerene zatite slobodnijeg reima koritenja. REIM IZGRADNJE I UREENJA PROSTORA l.27. U prostoru zatitnog obalnog pojasa iskljuuje se stanovanje. Sve postojee objekte treba ukloniti, osim objekata u funkciji Nacionalnog parka. Do premjetanja domainstva iz zatitnog obalnog pojasa mogu se utvrditi uvjeti za rekonstrukciju objekata radi osiguranja neophodnih uvjeta ivota i rada, u skladu sa srednjoronim drutvenim planovima i srednjoronim planovima ureenja prostora opina. l.30. U prostoru zatite temeljnog fenomena zadravaju se postojea naselja, bez nove stambene izgradnje. Unutar granica graevinskih podruja naselja iz stavka 1. ove odredbe mogu se graditi samo objekti drutvenog i komunalnog standarda. l. 31. U prostoru temeljnog fenomena mogu se unutar graevinskih podruja naselja utvrditi uvjeti ureenja prostora za rekonstrukciju postojeih objekata i izgradnju objekata drutvenog i komunalnog standarda. Rekonstrukcijom u smislu stavka 1. ove toke smatra se dogradnja postojeih objekata do maksimalnog gabarita odreenog urbanistiko-tehnikim uvjetima za izgradnju novih objekata. Za izgradnju novih stambenih objekata za preseljenje u naselju Plitvica utvrivat e se uvjeti ureenja prostora po donoenju provedbenog urbanistikog plana. l.32. Za objekte u prostoru zatite temeljnog fenomena koji se nalaze izvan graevinskih podruja mogu se utvrditi uvjeti za rekonstrukciju radi osiguranja neophodnih uvjeta ivota i rada do njihovog uklanjanja. l.34. U prostoru usmjerene zatite zadravaju se postojea naselja. Unutar graevinskih podruja ovih naselja mogue je funkcionalno dopunjavanje naselja. Graevinske parcele s postojeim objektima i s postojeim objektima izvan granica graevinskih podruja smatraju se izdvojenim dijelom odgovarajueg graevinskog podruja ija se povrina ne smije poveavati. l.35. U prostoru usmjerene zatite mogu se unutar graevinskih podruja utvrivati uvjeti ureenja prostora za rekonstrukciju i zamjenu postojeih objekata i interpolaciju novih stambenih objekata. Interpolacijom u smislu stavka 1. ove toke smatra se izgradnja novog stambenog objekta na slobodnoj parceli izmeu dva postojea objekta.
2. ANALIZA POSTOJEEG STANJA - Ocjena stanja, mogunosti i ogranienja u odnosu na demografske i gospodarske podatke i pokazatelje
2.1. Sustav naselja
2.1.1. Osvrt na povijesni razvoj naselja i naseljenosti na podruju NP PJ
Podruje Like od davnina naseljavaju razliite civilizacije, to je posljedica istaknutog geostratekog poloaja na prijelazu izmeu primorskog obalnog prostora i kontinentalnog dijela zemlje. Poetak naseljavanja vezan je za prahistorijsko ilirsko pleme Japode, koji su na ovom prostoru obitavali u periodu oko 1000 g.p.n.e. Nakon Japoda nastupa rimski provincijski period, a u 8. stoljeu ovaj prostor su stalno naselili Slaveni. O prisustvu razliitih civilizacija i kultura svjedoe brojni arheolokih spomenici koji se nalaze na podruju nacionalnog parka. U 16. st. liki i krbavski kraj nalazi se pod turskom vladavinom i tamonje stanovnitvo prisiljeno je napustiti svoje domove i traiti spas u skrovitim umama. Protjerivanjem Turaka iz Like i Krbave, Karlovakim mirom iz 1699. g. i uspostavljanjem Vojne krajine, postavljena je granina linija prema turskoj carevini du kanjona Korane, istonom obalom Kozjaka sve do Prijeboja. Granini poloaj Plitvikih jezera uvjetuje nemiran i rizian ivot domaeg stanovnitva i doseljavanje slavenskih izbjeglica iz Bosne, Hercegovine i Crne gore. U to vrijeme (18. st.) javljaju se prvi napisi i prve vojno topografske karte sa Plitvikih jezera koje nam ostavljaju vrijedne podatke o prostoru. Naziv Plitvice prvi put je u literaturu unio Dominik Vukasovi, upnik iz Otoca, 1777. g. Na krajikoj karti marala Laudona iz 1789. g. prikazani su i nazivi nekih plitvikih jezera i rijeka. Na Jeney-Boievoj karti oznaeno je vie naziva Riki i etiri mlina. Svitovskim mirom iz 1791. g. pomie se granica s Turskom prema istoku, a graniari pretvaraju stoarske nastambe u stalne stanove i od tada zapoinje stalno naseljavanje Krajikog prostora. U uem prostoru Plitvikih jezera javljaju se sezonski stoari, postepeno se naseljava stalno stanovnitvo koje potiskivanjem umske vegetacije paljenjem i krenjem privodi umsko zemljite poljoprivredi i stoarstvu. Najstarija naselja osnovali su Grbii i Bige, a stalno stanovnitvo se javlja u Osredku i zaselku Plitvice. Na podruju Crne i Bijele rijeke u predjelu Kika naseljavaju se Konari po kojima taj kraj dobiva naziv Konarev kraj. Znatnija naseljavanja dogaaju se u sjevernom prostoru Selita i Drenika, Prijebojskom i jugoistonom Korenikom prostoru. Intenzivno naseljavanje uzrokuje daljnje krenje i paljenje uma, stvaranje oranikih i livadnih povrina i zasipanje manjih jezera. U slijedeoj etapi podiu se mlinice i stupe, a kasnije i pilane, pri emu se devastiraju praumske zajednice i sedrene jezerske pregrade. Mijenja se tok Crne i Bijele rijeke, a promjenom reima vodotoka nastaje tresetite i omogueno je nanoenje obilnog aluvijalnog nanosa u Proansko jezero i u prostor gdje je ranije postojao niz jezera i slapova. Prilikom izgradnje objekata stanovnici koriste autohtoni materijal unaajui u njihovo oblikovanje elemente i oblike koje su donosili velikim migracijskim kretanjima, ali su istodobno sauvali i razvijali nain gradnje koji su tamo zatekli. Od pastirske kolibe i drvenog ardaka razvila se lika brvnara pokrivena imlom, esto u kombinaciji sa kamenom i sedrom. One se grupiraju u manje aglomeracije-zaselke usklaene sa prirodnim ambijentom, koji su se formirali na uzvisinama, livadama i krevinama te prostorima uz vodu. Krajem 19.st. Plitvikim jezerima se prilazilo cestom od Ogulina preko Poljanka i Kozjakog mosta do Velike Poljane, a kasnije izgradnjom prijezerske ceste od Ljeskovca. Izgradnjom like pruge omoguen je dolazak iz Vrhovina odakle su vodili pjeaki putovi do Ljeskovca, Labudovca i Velike poljane. U to vrijeme podruje Plitvikih jezera posjeuju visoke dvorske linosti po kojima se nazivaju neki lokaliteti i prikazi (tefijin, Dorotejin, Blankin put). Istovremeno sa izgradnjom moderne pilane na Devievcu 1890. kojom se poremetio prirodni vodotok skretanjem vode iz Proa u Ciginovac, Okrugljak i Batinovac, podie se gostionica Svratite k Plitvicama sa mogunou duljeg boravka, koja otvara mogunost ugostiteljskog i turistikog koritenja.
Izgradnjom ovih objekata javljaju se ira reagiranja javnosti na naruavanje prirode, o emu raspravlja Sabor i Zemaljska vlada koja zabranjuje rad pilane. Nakon poara u Devievcu cijeli prostor Labudovca dolazi u vlasnitvo zagrebakog profesora Gustava Janaeka, koji obnavlja i proiruje gostionicu s novim nazivom Janaekov dom na Labudovcu. 1890. god. prof. Gutsav Janaek zajedno sa grupom uglednih graana predlae osnivanje Drutva za ureenje i uljepavanje Plitvikih jezera to se kroz tri godine i ostvaruje. Drutvo koje je okupilo 1000 lanova, izrauje statut ime se otvara put organiziranju turistikih posjeta i nastojanju da se trajno ouvaju ljepote Plitvikih jezera. Na inicijativu drutva 1896. god. zapoinje izgradnja hotela s potom na Velikoj poljani uz carsku kuu koju su kao Utoite odnosno putniku kuu izgradili krajiki oficiri 1852. Poslije prvog svjetskog rata hotel se proiruje , a 1939.god. nestaje u poaru. 1914. g. javlja se inicijativa i upuuje molba Saboru da se donese Zakon o ouvanju Plitvikih jezera i proglaenju nacionalnim parkom. Drutvo predlae da se izradi Zakonska osnova o zatiti nacionalnog parka sa podjelom na uu i iru zonu, ali bez smiljene koncepcije razvoja i zatite. Odreena prekretnica u cjelovitom prilazu sloenim problemima koji su se javljali u kompleksu razvoja i zatite nastaje posjetom prof. Ive Pevaleka 1915. god i poetkom tridesetih godina, odnosno njegovom kasnijom studijom zasnovanom na znanstvenim istraivanjima O postanku i funkciji biodinamikog sistema Plitvikih jezera i njegovoj zatiti. Drutvo prestaje sa radom prije poetka 2. svjetskog rata. U Drugom svjetskom ratu liki i plitviki prostor bio je poprite ratnih sukoba, prilikom kojeg su razoreni gotovo svi objekti i naselja. Nakon 2. svjetskog rata postepeno se obnavlja stanovnitvo i naselja, na lokalitetima Ljeskovac i Velika Poljana grade se novi hotelsko-ugostiteljski kompleksi, a Velika Poljana postaje jezgra razvijenog turizma Plitvikih jezera. 1949. godine posebnim Zakonom Sabora NR Hrvatske Plitvika jezera proglaena su nacionalnim parkom, a 1951. su definirane njegove granice. Turistika izgradnja na osjetljivom podruju Plitvikog Ljeskovca pokazala se pogrenom, te su nastojanja da se ona ukloni pozitivno ocijenjena za daljnji razvoj i zatitu nacionalnog parka. Poslijeratna izgradnja i izbor lokaliteta Velike Poljane za turistiku jezgru otvara brojna pitanja odnosa razvoja i zatite, koja nisu usuglaena do dananjih dana.
2.1.2. Analiza postojeeg stanja i obiljeja naselja

Naselja na podruju Plitvikog stara su neto vie od 200 godina. Uzrok tome su specifini povijesni uvjeti kao npr. nesigurnost pograninog podruja zbog stalnih sukoba s Turcima do kraja 17. stoljea. Prve graevine su bile skromna sklonita pastira, a starija naselja ovog podruja su u pravilu na lokalitetima pastirskih selita. To su tipina planinska sela koja se obino sastoje od vie zaselaka, a svaki zaselak od nekoliko kua odnosno gospodarstava. Na podruju Nacionalnog parka postoji jo svega nekoliko donekle sauvanih autentinih seoskih ambijenata i to uglavnom na izoliranim lokalitetima (Serti Poljana, Konarev Kraj, Korana, Bigina Poljana, Uvalica i Drakuli Rijeka). Unutar podruja nacionalnog parka danas se nalazi 20 samostalnih naselja od kojih 17 pripada opini Plitvika jezera, 2 opini Vrhovine, a jedno opini Rakovica (naselje Korana I). U podruje parka ulaze i areali okolnih 7 naselja (opina Saborsko; Saborsko, opina Rakovica; Selite Dreniko, opina Vrhovine; Rudopolje, Gornje Vrhovine i Turjanski i opina Plitvika Jezera; Trnavac, anak i Liko Petrovo Selo) od kojih se samo unutar dva na podruju nacionalnog parka nalaze dijelovi slijedeih naselja: Kuselj kao dio naselja Saborsko (opina Saborsko) i Sjevica kao dio naselja Turjanski (opina Vrhovine). Manji dijelovi naselja Rastovae, Zaklopae i Vrela Korenikog se nalaze izvan podruja nacionalnog parka. Na sjevero-zapadnom dijelu parka smjeten je Kuselj koji je preko naselja Sert Poljana spojen s naseljem Poljanak.
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA SABORSKO: Razvojna kategorija za dio naselja Kuselj Razvojna kategorija za dio naselja orkova uvala Karlovaka k.o. Saborsko SABORSKO Kuselj, orkova uvala B C
Kuselj Kuselj je dio naselja Saborsko za koje je ouvano niz povijesnih dokumenata o nastanku, razvoju i gospodarskim aktivnostima. Kuselj je smjeten u ouvanom prirodnom ambijentu kojeg ine ume i panjaci. U Kuselju su ouvane prirodne vrijednosti ireg prostora naselja sa umama i panjacima te stare lipe uz cestu. Iako su izvedene nove zgrade tipologija naselja Kuselj je u velikoj mjeri ouvana. U Kuselju tradicijska arhitektura nije ouvana. Pokrovi na novim zgradama od crvenoga crijepa naruavaju sliku naselja ovoga kraja za koja je uobiajena tamna boja pokrova. Kuselj je donekle sauvao kontinuitet tradicijskih funkcija: stanovanje, stoarstvo, proizvodnja sira. Posebno se istie proizvodnja drvene indre (imle) to je znaajno za cijelu regiju. orkova uvala orkova uvala je novija tradicijska skupina okunica nastala na krevini usred ume koja je sa svih strana okruena prostranim umsko-planinskim predjelima. Lokacija orkove uvale je izrazito izolirana, smjetena u predjelu praume (najznaajnijem umskom kompleksu u Parku). U orkovoj uvali postoji izvorno strukturirana skupina tradicijskih objekata u ruevnom i zaputenom stanju. orkova uvala je izolirana i udaljena od veih prometnica i sadraja u parku. Tradicijske okunice su ostale naputene.
Nema perspektive za odravanje kontinuiteta ruralnog naina ivota.
Slika 2. Skupina okunica - Kuselj UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: Razvojna kategorija naselja Liko senjska k.o. Saborsko SERTI POLJANA B
Slika 3. Kue sa okunicama - vonjacima - Serti Poljana
Serti Poljana Novije, manje naselje nastalo je krajem 19. i poetkom 20. stoljea na krevini usred ume u blizini povijesne komunikacije. Naselje je danas smjeteno u ouvanom prirodnom krajobrazu, u vizurama dominiraju umske povrine. Obradive povrine uz samo naselje oblikuju sliku prostora koja neposredno uz okunice ima elemente kultiviranog krajobraza. Naselje je izvan glavnih prometnih kretanja, tj. uvueno je od ceste Poljanak-Kuselj. Ouvani prirodni krajobraz s izvornim umskim pokrivaem. Nekada tradicionalno naselje sa stambenim i gospodarskim funkcijama i vrlo dobro sauvanom tradicijskom arhitekturom u drvetu, danas je gotovo bez funkcije (osim povremenog stanovanja). Samo nekoliko kua je stalno nastanjeno. Tendencija smanjenja stambene i gospodarske funkcije naselja je prisutna. Ovo naselje je izgubilo na vrijednosti zbog razaranja izvorne strukture u Domovinskom ratu. U obnovi je djelomino ouvana matrica naselja, stara okunice i donekle tradicijski gabariti stambenih objekata. I dalje se visoko valorizira krajobrazna vrijednost naselja dok je kontinuitet ruralnog naina ivota izgubio na vrijednosti. Tip manjeg ratrkanog naselja tipinih regionalnih znaajki, formirano od tri skupine meusobno udaljenih okunica: dvije starije skupine i jedna novija skupina vikendica. Naselje je sauvano na povijesnoj matrici, ali strukturalno osiromaeno zbog razaranja u Domovinskom ratu. Vrlo slaba ouvanost tradicijskog graditeljstva zbog razaranja u Domovinskom ratu. Samo dio kua obnovljeno je na starim temeljima prema standardima poslijeratne obnove, usklaene sa regionalnim znaajkama oblikovanja (izdueni tlocrt, manji gabariti objekata i prozorskih otvora, uporaba drveta i kamena u vanjskoj obradi proelja).
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJA: Razvojna kategorija naselja
Karlovaka i Liko senjska k.o. Rakovica i k.o.Plitvika jezera KORANA I. I KORANA II. A2
Korana I. i Korana II. Naselja Korana I. i Korana II. smjetena su na sjevero-istonom dijelu Nacionalnog parka, nizvodno od jezera na samom ulazu u Nacionalni park. Smjeteno je u proirenom dijelu kanjona rijeke Korane. Naselje sa mlinovima, pilanama i ostalim tradicijskim objektima na vodeni pogon je nastalo sredinom 19. st. Nalazi se u neposrednoj blizini nekadanje postaje na kordonskom komunikacijskom putu i preuzelo je funkciju obrade drveta (mljevljenja i piljenja) za okolna brdska naselja. Danas se naselje sastoji veinom od obiteljskih kua i gospodarskih objekata graenih uglavnom na tradicijski nain sa vie ili manje uspjelim adaptacijama. Osnovna vrijednost naselja oituje se u njegovoj lokaciji u proirenom dijelu kanjona Korane, na vrlo atraktivnom poloaju u odnosu na vidikovce nanizane uz glavnu prometnicu.
Slika 4. Kue uz Koranu - Korana I UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA POLJANAK: Razvojna kategorija naselja Poljanak: Razvojna kategorija za dijelove Vukovii i Matovinska Lisina:
Slika 5. Kupanje u rijeci - Korana II Liko senjska k.o. Plitvika jezera POLJANAK Vukovii i Matovinska Lisina B A1
Poljanak Naselje Poljanak je smjeteno na sjevernom dijelu Parka, na padini iznad rijeke Korane. U 18. st. kroz dananje naselje prolazila je linija razgranienja sa ardacima (. Prisovlje). Naselje se razvija na krevini u 19. st. kao manje naselje bez posebnih zajednikih funkcija. Naselje je formirano od vie skupina meusobno udaljenih okunica koje nisu povezane u jedinstvenu ruralnu strukturu zbog specifine konfiguracije terena. Sjeverno od naselja Poljanak smjeten je izolirani zaselak Vukovii . Dvadesetak kua nastanile su obitelji koje su iseljene iz sela Matovinska Lisina zbog nepristupanosti starog sela koje je bilo smjeteno na vrlo strmom terenu bez kvalitetne pristupne ceste, vodovoda i ostale infrastrukture potrebne za normalan ivot. Selo Matovinska Lisina je srueno 1991. za vrijeme domovinskog rata. Stanovnici naselja Poljanak su uglavnom zaposlenici Nacionalnog parka i bave se turizmom (iznajmljivanje apartmana).
Slika 6. Kue u Poljanku UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA RASTOVAA: Razvojna kategorija naselja
Slika 7. Novi zamjenski objekti u Vukovii Liko senjska k.o. Plitvika jezera RASTOVAA Luketii, Krizmanii, Cvetiani i skupina javnih objekata na Ulazu 1 B
Rastovaa Naselje Rastovaa smjeteno je na sjevero-istonom dijelu Parka na samoj granici. Naselje je nastalo na krevinama uz razgranatu mreu lokalnih putova. U novije vrijeme uz cestu je lociran centar prihvata turista u funkciji posjeivanja NP (Ulaz 1). Dva zaselka naselja Rastovaa nalaze se izvan granica parka. Rastovaa je ratrkano naselje, a sastoji se uglavnom od obiteljskih kua s gospodarskim objektima. Najstariji objekti datiraju s poetka i sredine 19. st., a veina ih je izgraena 70tih godina 20. stoljea. U naselju je smjetena i kua Zagrebake Nadbiskupije, a od infrastrukturnih graevina u blizini je smjeten ureaj za proiavanje otpadnih voda i ispust, te centralna trafostanica koji se nalaze izvan granica parka. Stanovnici su kao i u naselju Poljanak uglavnom zaposlenici Nacionalnog parka i bave se turizmom (iznajmljivanje apartmana). Na Rastovai se nalazi Ulaz I sa parkiralitem, informativni objekti, turistiko-ugostiteljski objekti, sanitarni vor, restoran Lika kua, Potrebno je izdvojiti krajobrazno estetski problem jer stanovnici zatrpavaju vrtae i ostale krke forme kako bi dobili ravne povrine to naruava vizualni identitet prostora.
Slika 8. Tipina kua i okunica sa vrtaama u Rastovai problem; ljudi zatrpavaju vrtae i time naruavaju autentian vizualni izriaj naselja UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA PLITVICA SELO: Razvojna kategorija naselja Plitvica selo Razvojna kategorija za dijelove naselja Bigina Poljana, Rodi Poljana Liko senjska k.o. Plitvika jezera PLITVICA SELO Brdo, ljemen, Bigina Poljana, Rodi Poljana A2 A1
Plitvica selo U zoni fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima, sjeverno od jezera Kozjak smjeteno je naselje Plitvica selo izmeu Plitvikog klanca na sjeveru i jezera Kozjak na jugu. Poinje u zatienom obalnom pojasu (250 m od obale jezera) u osjetljivom podruju Parka. Prema tradiciji lokalitet uz potok Plitvica je naseljen od srednjeg vijeka (crkvite crkvi Sv. Marka). U vrijeme Turskih ratova kontinuitet naselja je prekinut zbog graninog podruja i formiranja linije kordona sa ardacima i straarnicama. U 18. st. oko potoka Plitvica se grade drveni pastirski stanovi, a stalno naseljavanje zapoinje tek sredinom 19. st. Od povijesne vanosti je izgradnja vodovoda poetkom 20. st. s ureenim javnim zdencima uz turistike putove.
Slike 9. i 10. Autentine kue
Zapadno od jezera Kozjak smjeten je zaselak Bigina Poljana na brdovitom predjelu. Veina okunica ima karakter kompaktne ruralne cjeline. Ostale okunice su pojedinano izdvojene na veim parcelama i tvore zasebna gospodarstva. Zaselak Bigina Poljana je spomeniko mjesto mjesto zasjedanja ZAVNOH-a 1943. g. Lokalitet je upisan u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture u Zagrebu, od brojem 371.
Slika 11. Neadekvatna obnova
Slika 12. Obnova prema konzervatorskim smjernicama
Slika 13. Bigina Poljana - tipina kua
Slika 14. Bigina Poljana - obnova
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: Razvojna kategorija naselja
Liko senjska k.o. Vaganac, Liko Petrovo Selo ZAKLOPAA B
Zaklopaa Naselje nastalo sredinom 19. st. na krevinama usred prostranih umskih povrina. Smjeteno je u sauvanom prirodnom krajobrazu u kojem prevladavaju pogledi na poumljena brda koja okruuju zaravni na kojima su smjetene okunice. U odnosu na sadraje i komunikaciju u Parku naselje je izrazito zabaeno. Naselje se sastoji od dvije vee tradicijske skupine okunica, koje su meusobno vrlo udaljene. Sauvalo je izvornu strukturu. Ouvan je znatan broj objekata tradicijske arhitekture, ali je u vrlo loem stanju (naputene i ruevne okunice).
Slika 15. Naseljena kua s okunicom UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA PLITVIKA JEZERA Razvojna kategorija za dio naselja Velika Poljana Razvojna kategorija za dio naselja Mukinje
Slika 16. Naputena okunica Liko senjska k.o. Plitvika jezera; k.o. Prijeboj PLITVIKA JEZERA Velika Poljana, Mukinje, Labudovac, Rapajinka C A2
Plitvika Jezera Plitvika jezera smjetena su u centralnoj zoni, zoni fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima Parka,uz samu istonu obalu jezera Kozjak. Podruje je vjerojatno naseljeno ve u doba Rimljana prirodni prijelaz preko Dinarskog gorja iz gornjeg Primorja u dolinu rijeke Une. Iz tog je razdoblja vjerojatno i gradina na brdu Gradite kod Gradinskog jezera, u narodu nazvana i Krin grad ili Pli. Sve do kraja 19. st. nema podataka o naseljenosti podruja. Od 1699. do 1791. godine uz istonu stranu jezera Kozjak tekla je granica s Osmanskim Carstvom. Podrujem je prolazio kordonski komunikacijski put sa ardacima drvenim straarnicama Privoz, Galovac i Mukinje. Povijest izgradnje i koritenja podruja moe se pratiti od sredine 19. st. kada je zapoelo krenje umskog pokrova, a osobito razvojem turizma krajem 19. st. (Velika Poljana putnika carska kua, cestarska kua, prvi hoteli, ljetnikovci, drveni mostovi i pristanita, izgradnja putova uz jezera; Labudovac pilana i gostionica na Devievcu). Nakon II svjetskog rata na podruju se izgrauju turistiki smjetajni kapaciteti i objekti za prihvat turista. Osnovne karakteristike postojeih smjetajnih objekata koji djeluju u sklopu JU: hotel Bellevue - Smjeten je u neposrednoj blizini hotela Plitvice. Posluje kao "garni" hotel, sa ukupnim kapacitetom od 70 soba. hotel Jezero - Smjeten je u samom centru turistike zone Nacionalnog parka uz jezero Kozjak. Obnovljen je 1999. godine, sa ukupnim kapacitetom od 220 smjetajnih jedinica. hotel Plitvice - Smjeten u blizini ulaza II u Nacionalni park, do hotela Jezero. Hotel je obnovljen 1997. godine i raspolae sa 51 sobom. U Mukinjama se izgrauje novi centar za potrebe upravljanja Nacionalnim parkom (smjetaj upravnih i javnih sadraja i stanovanje zaposlenika Parka). Na ovom podruju smjetena je centralna turistika zona u Nacionalnom parku, prostor Velike Poljane, na kojoj su danas smjetena tri hotela Bellevue, Plitvice i Jezero, zgrada za servise i odravanje, pota, vodosprema, kuglana i teniski
teren, administrativna zgrada Uprave parka i policije, vila Poljana, restoran Poljana, restoran Kozjak, caffe bar Flora, te ulaz II s parkiralitem, informativno-turistikim sadrajima, suvenirnicom i sanitarnim vorom. Nedefinirano je pitanje restorana Poljana na kojoj je bilo planirano izgraditi novi hotel prema raspisanom natjeaju za izradu projekta prostornog ureenja Velike Poljane iz 1989.g. U neposrednoj blizini Plitvikih jezera prema jugu smjetene su Mukinje, a dalje prema jugu naselje Jezerce.
Slika 17. Spomen dom, Mukinje
Slika 18. Nekadanji restoran, Mukinje
Mukinje, koje se nalaze unutar administrativnih granica dvaju naselja - Plitvikih Jezera i Jezerca , znatno pridonose izgraenosti centralne zone sa oko 180 stambenih jedinica, desetak privatnih kua, robnim centrom, osnovnom kolom, potom, zdravstvenom stanicom, domom za mlade, bivim spomen-domom s polivalentnom dvoranom (dio objekta je danas u funkciji) i garaom za panoramske vlakove, tehnikom i vatrogasnom stanicom. Mukinje su izgraene 70-tih godina 20. stoljea, a dio objekata je pod zatitom. Uz samo naselje smjeteno je i skijalite Mukinje s objektom u funkciji i nogometno igralite. Mukinje su smjetene u centralnoj zoni - zoni fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima.
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIO NASELJA JEZERCE Razvojna kategorija naselja Liko senjska k.o. Prijeboj JEZERCE Mukinje B
Jezerce Naselje se razvilo na iskrenom prostoru u prostranoj dolini, uokvirenoj brdima uz nekadanju kordonsku komunikaciju sa ardacima-straarskim postajama. Prvi oblik naseljavanja (kraj 18.- po. 19. st) su stoarski stanovi koji sredinom 19. st. prelaze u stalno naselje. Za krajobraz naselja su karakteristini kraki elementi ponikve, pilje, ponori i vrtae, a znaajan identifikacijski element krajobraza su vee travnjake povrine. Naselje je smjeteno uz glavnu prometnicu te je dio izgradnje izrazito eksponiran u kretanju kroz Park. Ovi pogledi daju osnovni dojam i sliku izgradnje u zatienom prostoru.
Slika 19. Naselje Nacionalnog Parka iz 1965.god
Slika 20. Temelji Doma za samce
Tradicijske okunice i objekti su sauvani pojedinano ili u vrlo malim skupinama. Prisutna je nova izgradnja koja je predimenzionirana i bez elemenata ambijentalnog uklapanja. Unutar izvorne strukture ratrkanih okunica rasporeenih uzdu povijesne komunikacije razvijena je i nova struktura pojedinanih stambenih cjelina, stambenih nizova i objekata javne namjene izgraenih za smjetajne potrebe Nacionalnog parka. Ouvani su pojedinani kompleksi tradicijskih okunica i objekata svih vrsta od stambenih do razliitih gospodarskih graevina. Nekadanje tradicijsko naselje danas je iskljuivo u funkciji stambene zone koja se suksecivno prenamjenjuje i dopunjava objektima za turistiki smjetaj u domainstvima. Pojava preparcelacije i izgradnje nekoliko objekata istih vlasnika za potrebe turizma. Naselje je 80-tih godina dodatno izgraivano preseljenjem stanovnitva iz zona strogog reima zatite prirode te su graeni objekti za smjetaj zaposlenika u NP. Naselju je bila namijenjena funkcija centralnog stambenog naselja. Naselje Jezerce danas sadri oko 65 stambenih jedinica (drvene kue s kraja 70-tih godina 20. stoljea).
Slika 21. Stariji objekti u Jezercu
Slika 22.Objekti sa apartmanima uz D1
U domovinskom ratu je sruen dom za samce i paviljon za turizam. Uz naselje Jezerce smjeten je i zaselak Jezerce s oko dvadesetak kua.
Slika 23. Objekt i neadekvatno ureena okunica na samom rubu vrtae
Na zapadnom dijelu Parka smjetena su naselja Donji i Gornji Babin Potok, a prema centralnom dijelu du ceste smjeten je Konarev Kraj.
UPANIJA: Liko senjska KATASTARSKA OPINA: k.o. Babin Potok NASELJE: DONJI BABIN POTOK DIJELOVI NASELJA DONJI BABIN Vukmirovii, udii, Borii, Bige, Boria Selite, Erori POTOK: Razvojna kategorija za naselje Donji Babin Potok i za dijelove naselja udii, Bige i Erori B Razvojna kategorija za dijelove naselja Vukmirovii, Borii, Boria Selite, A1 ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 42
Donji Babin Potok

Naselje formirano ve u srednjem vijeku ispod utvrde Pusti Perui, nastavak kontinuiteta i za vrijeme Turaka, u 18. st. je ve razvijeno naselje. Izvorna struktura smjetena je u podbreju uz sporedne putove udaljena od glavne ceste. Krajem 19. st. naselje se iri uz pravac glavne povijesne komunikacije Vojne granice (pravac Korenica-Otoac). Donji Babin Potok smjeten je na zapadnom rubu Parka uz cestu prema Otocu. U sastav Nacionalnog parka naselje je ulo temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proglaenju Plitvikih jezera iz 1997. godine. U naselju, izvan granice nacionalnog parka prostornim planom opine Vrhovine predviena je vea turistika zona sa hotelom, restoranom i velikim parkiralitem za osobne automobile i autobuse. U naselju se nalazi vei broj tradicijskih objekata smjetenih u manje skupine od kojih se posebno istie zaselak BoriiJarak zbog ouvanih arhainih zgrada i prirodnog ambijenta Prema strukturi to je tradicijsko naselje s ouvanom izvornom matricom manjih odvojenih skupina u podbreju razvuenih uzdu sjevernog ruba polja. Skupine okunica tradicijski strukturirane smjetene su na kosom terenu. Uz glavnu cestu je novija struktura kraja19/20. st. Sauvane su sve vrste tradicijskih zgrada: kue prizemnice na podrumu od kamena, tale, pekarije. Okunice su ograene ivicama, a susreu se svi tradicijski tipovi ograda (raskoljeni kolci, pleter, kalanice, suhozidi uz seoske putove i sl.
Slika 24. Staja na glavnoj cesti Slika 25. Ulaz u Slika Nacionalni park
Slika 26. Kue na rubovima livada u podnoju obronaka UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIO NASELJA GORNJI BABIN POTOK Razvojna kategorija naselja Liko senjska k.o. Babin Potok GORNJI BABIN POTOK udin Klanac B
Gornji Babin Potok Naselje formirano poetkom 19. st. uz vaniju povijesnu komunikaciju Vojne granice (pravac Korenica -Otoac). Locirano u izduenom krakom polju omeenom sa sjevera i juga breuljcima, naselje ima karakteristian poloaj u krajobrazu i skladno je uklopljeno u prirodnu konfiguraciju terena. Uz prirodni krajobraz ouvani su i elementi kulturnog krajobraza: vrtovi i vonjaci (mahom ljivari), po rubu polja panjaci, na obroncima se susreu terasaste obradive povrine. U polju su prisutne vrtae. Naselje formirano dijelom uz glavnu regionalnu cestu, a dijelom uz sporedne odvojke u podbreju. Ouvana je tradicijska matrica. Samo je nekoliko novih okunica koja su smjetena uz glavnu cestu. Istiu se dvije vrednije skupine: udin Klanac (ouvane tradicijske okunice i prirodni ambijent-voarice, manji drvored) i centar oko stare kole. Postotak tradicijske arhitekture je relativno visok samo to su zgrade naputene ili u ruevnom stanju.
Ouvani su i povijesni objekti javnog karaktera - stara kola, povijesna zidanica vizualnog karaktera zgrade malog grada, staro groblje, ceste oploene granitnom kockom. Sliku naselja naruava nekoliko izrazito neintegriranih novogradnji koje odskau svojom veliinom i oblikovanjem te atori, nadstrenice i panoi vezani za prodaju seoskih proizvoda.
Slike 27. i 28. Kue sa sjeverne strane ceste UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIO NASELJA KONAREV KRAJ: Razvojna kategorija naselja Liko senjska k.o. Plitvika jezera KONAREV KRAJ Draga A1
Konarev Kraj S povijesnog aspekta spada u stara naselja formirana na krevini stoarskih stanova to je tipino za ovaj dio Like i prostor Nacionalnog parka. Formiranje dananjeg naselja datira krajem 19. st. Prirodne i krajobrazne znaajke su nenaruene i do danas su ostale nepromijenjene. Unutar prirodnih umskih i travnjakih povrina su prihvatljive manje kultivirane povrine. Skupine okunica su vrlo skladno locirane u odnosu na konfiguraciju terena i daju sliku vrlo tipinog krajobraznog uklapanja likog tradicijskog naselja. Naselje se nalazi izvan glavnih prometnih pravaca, uvueno u prirodno najvrjednije podruje Parka. Zaselak Draga zbog sauvanosti izvorne strukture i svih stambenih i gospodarskih zgrada smatra se vrlo vrijednim. Na nekoliko mjesta u naselju vidljive su ive stijene koje doprinose slikovitosti prostora
Slika 29. Rodna kua Rade Konara
Vrijednost naselja je u njegovim prostornim karakteristikama, organizaciji i strukturi okunica. Izvorna matrica naselja je ouvana do danas. Organizacija sela je tipina za ovo podruje. Okunice su formirane u nekoliko skupina, locirane uz seoske odvojke. Broj tradicijskih zgrada prevladava u odnosu na novoizvedene. Meu najvrednije pojedinane objekte ubraja se kua broj 1 (graena 1910. g.), kua broj 3 (1925.g.). U naselju je prisutna novija izgradnja koja nije dominantna u vizurama (iznimka je kua na broju 2 i jo nekoliko vikendica na kraju seoskih putova).
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: Liko senjska k.o. Plitvika Jezera PLITVIKI LJESKOVAC
DIJELOVI NASELJA PLITVIKI LJESKOVAC: Razvojna kategorija naselja
Bijela Rijeka, Uvalica, Kozjaka Draga A1
Plitviki Ljeskovac Na junom dijelu zone fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima juno od Proanskog jezera, u uskoj udolini koja se dijelom protee od zapada prema istoku, a dijelom prema sjevero-istoku gdje se proiruje u smjeru Proanskog jezera smjeteno je naselje Plitviki Ljeskovac. Iako je naselje fiziki smjeteno u samom sreditu Nacionalnog parka, karakterizira ga izoliranost i udaljenost od vanijih sredita, odnosno javnih i drutvenih objekata (kola, ambulanta i sl.). S povijesnog aspekta, naselje je znaajno u procesu naseljavanja ovoga kraja u 19. st. vezano za izgradnju objekata na vodeni pogon: mlinova, pilana, stupa i kasnije male hidrocentrale te uz same poetke turistike valorizacije Jezera. Stoga je poetkom 20. st. postalo lokalni centar s javnim i turistikim objektima. Preko Plitvikog Ljeskovca prolazila je do sredine 20. st., glavna cesta prema moru.
Slika 30. Pogled na Plitviki Lljeskovac
Slika 31. Stari hotel
Bijela rijeka
Slika 32. Stipanov mlin
Slika 33. Zaputeni mlin
Uvalica Visoku vrijednost ovom zaseoku daju prirodni elementi lokacije tj. blizina izvora Bijele i Crne Rijeke, najbitnijih vodotoka za nastanak Plitvikih jezera. Okolni krajobraz ima prirodne karakteristike koje se sagledavaju u velikim umskim povrinama, a manji proplanci i polja nalaze se uzdu doline. Zaseok je do danas sauvao izvornu longitudinalnu tipologiju ija je struktura vezana direktno uz cestu koja slijedi vodotok. Jedno je od samo dva naselja u zoni Parka locirano direktno uz vodu. Izvorno su uz okunice bili vezani objekti na pogon vode: mlinice i pilane, Danas su mlinice ouvane samo na okunicama k.br. 21. (u loem stanju izvan funkcije) i k.br. 22 (u funkciji). Najstarija okunica i dispozicija objekata stara su cca 150 - 200 godina. Noviji objekti interpolirani su unutar okunica, rjee izvan njih na novoformiranim kuitima. Vrijednost tradicijskih objekata varira obzirom na ouvanost izvornih karakteristika, stupanj oteenja i nain poslijeratne obnove.
Uvalica je sauvala izvornost prirodnih elemenata kao i tipologiju manjih skupina okunica. Vrijednost pojedinih zgrada varira obzirom na razinu ouvanosti ili vrste zahvata, ali ekscesnih situacija nema.
Slika 34. Naseljeni dio Uvalice
Nenastanjenost i zanemarivanje batine predstavljaju najvei nedostatak. Vrijednost naselju uz ouvanost tradicijske arhitekture daju i tradicijski elementi ureenja kao to su: podzidi, mostii, stari elektrini stupovi iz vremena prve elektrifikacije (danas vrlo rijetko ouvani), mini hidrocentrala, ozidano vrelo, stara kola. Na jugoistonom dijelu Parka smjetena su naselja Prijeboj, ujia Krevina, Kapela Korenika, Drakuli Rijeka, Rudanovac, Vrelo Koreniko i Homoljac.
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: Razvojna kategorija naselja Liko senjska k.o. Prijeboj PRIJEBOJ B
Prijeboj Ovo naselje se istie zbog sljedeih injenica: u 17. i 18. Stoljeu bilo je na granici Monarhije i Osmanskog carstva. U njemu su se odravali sajmovi i trgovina s Turcima, a krajem 19. st. bio je razvijen i kovaki obrt. Naselje je bio manji centar s crkvom, grobljem i vojnim sadrajima (ardak). Poloaj naselja je u sredinjem i frekventnom dijelu Parka kao i u neposrednoj blizini regionalnih prometnica. Naselje se danas nalazi u ouvanom prirodnom ambijentu koji nije naruen neodgovarajuim intervencijama. Vrlo je slikovit pogled na ume koje uokviruju naselje, kao i vizura na vrhove Pljeivice gdje dominira bjelina kamena. Smjeteno je uz glavnu cestu za Bosnu i obilaznicu Plitvikih jezera s koje se sagledava lokacija naselja. Uz cestu D1 smjetena je trafostanica i dalekovod koji se istiu u svim vizurama i naruavaju panoramske vrijednosti glavne ceste - turistike transverzale nacionalnog znaaja. Ouvan je drvored starih lipa i ureen izvor pitke vode. Do danas je ouvana matrica naselja i ostaci graevina. Ouvana je crkva izgraena u kamenu sredinom 19.stoljea, seosko groblje ograeno suhozidom, kameni most, zgrada umarije (Viti), nekoliko kamenih zidina tradicijskih kua te stari vodovod izveden krajem 19. st.
Slika 35. Ruevina stare crkve
Slika 36. Lugarnica
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: Dijelovi naselja: Razvojna kategorija naselja
Liko senjska k.o. Prijeboj UJIA KREVINA Draga Lalia, Gaj, Geii, Juzbii, Zabrdom B
ujia Krevina Lokacija dananjeg naselja se nalazila u blizini granice s Turskim carstvom, obrambenog kordona s ardacima i Prijeboja vanijeg graninog mjesta uz povijesnu komunikaciju prema Bosni. ujia Krevina je jedno od novijih naselja nastalo u 19. st. krenjem ume to je sauvano i u toponimu. Od povijesnog znaaja je i izgradnja vodovoda 1880. g. Vodovod je opskrbljivao naselja Prijeboj, Petrovo Selo i Reetar. U naselju se oituje slaba sauvanost tradicijskog graevinskog fonda i loe oblikovanje novogradnji, iako je sama prostorna matrica valorizirana kao ouvana i izvorna. Na staroj matrici, ratrkanih okunica i zaselaka, ouvana je izvorna mrea komunikacija i naseobinska matrica koje ima sve regionalne znaajke tradicijske prostorne organizacije: na blagim uzvisinama iznad relativno podvodnog terena formirane su odvojene, nepravilno strukturirane manje skupine okunica. Nekadanje tradicijsko naselje s iskljuivo stambeno gospodarskim funkcijama danas je bez stanovnika. Koristi se za povremeno stanovanje, pa se moe ocijeniti kao funkcionalno i demografski degradirano.
Slike 37., 38. i 39. Motivi iz ujia Krevine UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIO NASELJA KAPELA KORENIKA: Razvojna kategorija naselja Liko senjska k.o. Prijeboj KAPELA KORENIKA Podgora B
Kapela Korenika Prije formiranja dananjeg naselja na toj je lokaciji postajao graniarski ardak. Naselje se razvilo u drugoj polovici 19. st. krenjem umskog podruja du kordonskog puta koji je od Korenice vodio za Prijeboj. Dio naselja je smjeteno uz glavnu prometnicu D1 tako da je struktura izrazito eksponirana u vizurama i panoramskoj slici prometnice. Dio naselja uvuen je od ceste u krajobrazu sauvanih prirodnih vrijednosti (vodotoci, izvori, uma). Na staroj matrici manjih skupina (maksimalno dvije do tri okunice) sauvano je dananje naselje. Vrlo slaba ouvanost izvornog graditeljskog fonda. Na starim temeljima izvedene su nove kue. Naselje izriito naruava novi ugostiteljski objekt izgraen neposredno prije Domovinskog rata sa istone strane ceste D1, koji je potpuno neusklaen s regionalnim znaajkama oblikovanja.
Slika 40. Skupina kua UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA DRAKULI RIJEKA: Razvojna kategorija naselja
Slika 41. Obnovljeni objekt Liko senjska k.o. Korenica DRAKULI RIJEKA Zeeva Draga, Dolovi, uti Dol A2
Drakuli Rijeka S povijesnog aspekta spada u stara naselja formirana na krevini to je tipino za ovaj dio Like i prostor Nacionalnog parka. iri prostor oko naselja izrazito je vrijedan zbog ouvanosti prirodnih elemenata kao to je konfiguracija slikovitih bregovitih vijenaca koji okruuju izduenu dolinu kroz koju tee potok. Lokacija naselja je izolirana od prometnica, buke, uvuena na kraju slijepog puta. Nije pristupano iz drugih naselja osim iz Vrela Korenikog pa stoga ima niz vrijednosti: mir, nezagaenost prometom i sl. U naselju izvire nekoliko manjih izvora koji su vrlo vrijedna prirodna i estetska kategorija, a i bitan su resurs u vrednotama cijeloga naselja. iri prostor je pod starim umskim pokrivaem. Statistiki podaci i podaci iz popisa stanovnitva 2001. godine pokazuju stalan pad broja stanovnitva na ovom podruju. Do danas je ouvana povijesna matrica naselja koju predstavlja jedna ouvana arhaino strukturirana skupina. Skupinu uti Dol ima izrazito prostorno-ambijentalne kvalitete. Skupina je tipian primjer organizirane cjeline koja se sastoji od nekoliko okunica. U zaselku je u najveoj mjeri ouvana ruralna struktura, a naroito se istiu okunice sa vrlo arhainom arhitekturom. Prema dataciji, materijalima i oblikovanju ovo je jedna od najvrednijih aglomeracija na podruju Nacionalnog parka. U njoj su ouvane stambene i gospodarske zgrade iz 19. stoljea graene rustikalno obraenim kamenom i brvnima, pokrivene drvenom indrom (imlom). U veini kua ouvana je izvorna ralamba unutranjeg prostora sa otvorenim ognjitem. Dio naselja uz prilaznu cestu nije ambijentalno ni arhitektonski izrazito vrijedan. U tom potezu izvedene su nove zidanice koje po oblikovanju i volumenu nisu usklaene s karakteristikama tradicijske arhitekture. Sliku naselja naruavaju nedovrene zgrade, ostaci seljake poljoprivredne zadruge, i deponije glomaznoga otpada uz prilaznu cestu.
Slika 42. Tradicijska kua
Slika 43. tala
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA RUDANOVAC: Razvojna kategorija naselja
Liko senjska k.o. Korenica RUDANOVAC Staro naselje, Novo naselje B
Rudanovac Povijesno gledano naselje se smjestilo u graninom podruju s Osmanskim carstvom lokacija kontumaca (ustanova za karantenu). Razvilo se u 19. st. u koridoru kordonskih komunikacija. Naselje je smjeteno u prometnom koridoru ceste D1, u vrlo slikovitom krajobrazu uzdunih dolina krakih polja omeenih planinskim lancima Like Pljeevice i Mrsinja. Nova izgradnjabitno je naruila estetske i krajobrazne vrijednosti. U krajobrazu su prisutne ive stijene, vrtae, suhozidine i razliiti oblici drvenih ograda. Breuljci oko naselja prekriveni su niskim raslinjem te bjelogorinom i crnogorinom umom. Podruje naselja bogato izvoritima i vrelima. Stari dio naselja je cestovnog tipa, rahle strukture, s vrtovima, vonjacima i panjacima izmeu okunica. Lociran je uz staru kordonsku cestu Jezerce-Korenika Kapela-Vrelo. Ovaj dio naselja ima ruralne znaajke u prostornim i organizacijskim elementima kao i nainu privreivanja (vrtovi, panjaci, blago). Novija izgradnja (nastala u posljednjih tridesetak godina) koncentrirana je uz magistralni pravac i u nekoliko skupina uz sporedne odvojke na nain "planiranog naselja". Na parcelama se nalaze uglavnom samo stambeni objekti. U dojmu prevladava nova, potpuno neintegrirana arhitektura (strukturalno i oblikovno). U starijem dijelu sauvani su objekti tradicijskog graditeljstva (istiu se razliiti tipovi ograda). Posebno se valorizira sauvanost dijela stare makadamske ceste s kamenim odbojnicima.
Slike 44., 45. i 46. Viked naselje - bez prostornog reda
Slika 47. Ugostiteljski objekti uz D1
UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA VRELO KORENIKO: Razvojna kategorija naselja
Liko senjska k.o. Korenica VRELO KORENIKO Drakulii, tete, Zubovii B
Vrelo Koreniko Kontinuitet naseljavanja lokacije na ovom vanom prometnom i stratekom pravcu prati se s prekidima od srednjeg vijeka, razdoblja Vojne krajine pa do formiranja manjeg lokalnog centra poetkom 20. St. sa sakralnim centrom. Naselje izuzetne krajobrazne vrijednosti smjeteno uz sjeverne obronke brda Mrsinj iznad vodonosnog i poplavnog krakog polja. Naselje se sagledava s prijevoja glavne ceste (Pogledalo) i sudjeluje u formiranju pogleda na iri krajobraz. Unutar naselja sauvani su elementi kulturnog krajobraza - vrtovi i vonjaci izmeu okunica. Izuzetna prirodna specifinost je bogatstvo vode i izvor tipine krake tekuice te posebna flora karakteristina za podruje izvorita Vrlo specifina i dobro ouvana izvorna struktura naselja koja ima obiljeja povijesnog naselja s duim kontinuitetom (srednjovjekovna lokacija ispod starih gradova Mrsinja i Prozora). Razlikuje se od tipologije naselja na krevinama. Ouvana je izvorna struktura naselja locirana u rahlo izgraenom potezu longitudinalno uz glavnu cestu. Struktura s okunicama je formirana uz manje pobone seoske putove, a samo je nekoliko okunica direktno vezano uz cestu.
Slika 48. Panorama Vrela Korenikog
U novije vrijeme je izvorna struktura naselja dopunjavana novim okunicama uz cestu. Drugu prostorno odvojenu strukturu ini niz rasprenih okunica smjetenih uz rijeku Maticu uz koju su mlinice i buice. Sauvana je tradicijska arhitektura svih vrsta stambenih i gospodarskih graevina. Posebnost su gospodarski objekti mlinice i buice. Staro sredite naselja naglaeno je crkvom (ograena, drvored kestena). Od ostalih povijesnih graevina istie se ozidano vrelo lokalnog vodovoda(1888.g.), stara kola, lokalno groblje. Nove zgrade su zidane prizemnice ili katnice kvadratinog tlocrtnog oblika. U neposrednoj blizini je turistiki sadraj NP Ulaz Borje.
Slike 49., 50 i 51. Strukture unutar naselja stara kola, vodozahvat, crkva UPANIJA: KATASTARSKA OPINA: NASELJE: DIJELOVI NASELJA HOMOLJAC: Razvojna kategorija naselja Liko senjska k.o. Korenica HOMOLJAC Homoljaki Klanac, Krge, erii, Lalii, Variaci, Stanii B
Homoljac Homoljac je tipino naselje krakih polja, nastalo u podbreju okolnih bregova, odnosno po vanjskim rubovima polja. Rubni dijelovi Homoljakog polja su vjerojatno nastanjeni ve u srednjem vijeku jer je u blizini bila utvrda Mrsinj i Prozor. Od turskog razdoblja sve do 20.st. na tom podruju nema traga naselju. U razvoju naselja tipian je slijed za ove krajeve. Prvi oblik naseljavanja su stoarski stanovi, a kasnije stalne stambene graevine i kompletna gospodarstva. Do danas je ostala nenaruena slika krajobraza i sve estetskih vrijednosti: irokoga travnatoga polja i okolnih bregova pod umom. Smjeteno je uz glavni cestovni pravac Borje Otoac i vrlo se dobro sagledava s prometnice. Ouvani su travnjaci kao iskonski pokriva polja i uma po rubu okolnih bregova. Struktura naselja je karakteristina za ovo podneblje, a promjene koje su se dogodile su minimalne i bitno ne mijenjaju izvornu tipologiju ratrkanih manjih skupina. Tipina struktura se doivljava s ceste i prezentira regionalni tip naseljavanja. Veina objekata je graena na tradicijski nain. Sauvano je nekoliko vrijednih skupina okunica. Novi objekti ne naruavaju prostorne i organizacijske karakteristike i izvornu ruralnu arhitekturu.
Slike 52., 53. i 54. Tradicijska arhitektura Homoljako polje
2.1.3. Izdvojeni objekti izvan granica graevinskih podruja naselja

Tradicionalna struktura naselja koja su sainjena od manjih grupica objekata postavljenih uz prometnice i ostale putove dovodi do rijetke izgradnje na irokom prostoru. Prolim prostorno planskim dokumentima nastojao se rijeiti taj trend irenja izgradnje na nain da su se odreena naselja ili njihovi dijelovi (Vukovii, Matovinska Lisina Plitviki Ljeskovac i dr.) iseljavali te su stanovnici dobivali u zamjenu kue ili zemljita u naseljima gdje je to bilo prihvatljivije. Kao glavni razlog za takvo djelovanje je tenja za ouvanjem zone fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima Parka. Danas kao jedan od vanih imbenika moramo uzeti i mreu komunalne infrastrukture koju nije ekonomski prihvatljivo graditi za udaljene pojedinane objekte, a koja je postala standard suvremenog stanovanja. Zbog znaaja prirodnih vrijednosti prostora na podruju Parka izgradnja izvan granica graevinskih podruja naselja dozvoljava se samo iznimno i to za potrebe JU. Danas se izvan graevinskih podruja naselja nalaze dva znaajnija objekta, a to su Lugareva kua u orkovoj uvali i vila Izvor iznad izvora rijeke Plitvice. Lugareva kua je objekt u funkciji JU i slui za njene potrebe. Objekt je odravan i u dobrom stanju. Nasuprot tome, vila Izvor, premda znaajan graditeljski objekt, trenutno je van upotrebe i u vrlo loem stanju. Od ostalih koji su se smjetali izvan graevinskih podruja naselja do sada, a planiraju se i ovim Planom su ureenje, izgradnja i postavljanje objekata turistiko posjetiteljske infrastrukture, prvenstveno unutar podruja intenzivnog posjeivanja parka, kao i izgradnja ostale komunalne infrastrukture.
2.2. Stanje infrastrukture

2.2.1. Prometni sustav (cestovni i eljezniki)
Cestovni promet Prometna povezanost Nacionalnog parka Plitvika jezera na vanije prometne pravce Republike Hrvatske podrazumijeva cestovnu i eljezniku prometnu povezanost. Najznaajniji prometni pravac ire promatranog podruja je autocesta A1 (Zagreb (vorite Luko, A3) Karlovac Bosiljevo Split Ploe Opuzen granica Republike Bosne i Hercegovine) te granica Republike Bosne i Hercegovine Dubrovnik) s voritem Otoac i dravnom cestom D52 kao poveznicom Nacionalnog parka na prometni sustav autocesta. eljezniki pravac od vanosti za meunarodni promet tangira zapadnu granicu obuhvata Plana prikljune eljeznike pruge na X. koridor oznake M6. Prometnice unutar obuhvata Plana ine prometnu mreu dravnih, upanijskih i lokalnih cesta, razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste (NN 122/08,13/09,104/09 i 123/09) i nerazvrstanih cesta. Dravne ceste su: D1 - G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) Krapina Zagreb Karlovac Graac Knin Brnaze Split (D8) l=22,0 km, D42 - Vrbovsko (D3) Ogulin Josipdol Plaki - Selite Dreniko (D1) l=11,2 km, D52 - pilnik (D50) Korenica (D1), l=22,9 km, D504 - Liko Petrovo Selo (D217) Prijeboj (D1), l=8,7 km.
Kartografski prikaz 5.: Izvod iz Prostornog plana Liko-senjske upanije (III. Izmjene i dopune 2010. god.)
Kartografski prikaz 6.: Obuhvat Plana Nacionalnog parka Plitvika jezera unutar razvrstanih prometnica Republike Hrvatske
D1 je na sjeveru podruja Nacionalnog Parka trasirana uz rijeku Koranu do Plitvikih Jezera, a zatim usluuje naselja Jezerce, Kapela Korenika, Vrelo Koreniko, Korenica (izvan podruja obuhvata). Naselja se niu u smjeru pravca jugoistoka. D42 prolazi malim sjevernim dijelom podruja Parka kroz naselja Kuselj, Serti Poljana, Poljanak, te je trasirana uz zapadnu stranu Korane. Trasa D52 prolazi junim podrujem dolinom Brezovac i Homoljakim Poljem u smjeru jugoistoka. D504 omeuje istonu granicu obuhvata i ima spoj na D1 kod naselja Prijeboj. upanijska cesta: 5150 - D52-Jezerce (D1) l=14,1 km. upanijska cesta prolazi smjerom zapada prema istoku i jedino naselje kroz koje prolazi je Plitviki Ljeskovac. Lokalne ceste su: L59025 - D1 Rastovaa l = 2,0 km, L59038 - D52 Donji Babin Potok D52 l = 2,6 km, L59042 - Trnavac D52 l=3,1 km L59043 - D52 Krbavica D25 l=5,6 km, L59135 - Poljanak (D42) Plitvica Selo l= 2,8 km, Lokalne ceste su u funkciji povezivanja naselja na prometnu mreu, zahtijevaju modernizaciju i bolje odravanje, kao nerazvrstane. Prometno optereenje navedenih prometnica dano je u publikaciji Hrvatskih cesta Brojanje prometa na cestama Republike Hrvatske, 2008. prikazano je tablicom, podaci su dani za promatranu dionicu unutar obuhvata Plana.
Dravna cesta D1 D42 D52 D504 Prosjeni godinji dnevni promet PGDP (voz/dan) 5516 196 1471 1760 Prosjeni ljetni dnevni promet PLDP (voz/dan) 9960 584 2589 2618
Problematine su prometne karakteristike odreenih prometnica kao i stanje kolnike konstrukcije koje zahtjeva modernizaciju i bolje odravanje. Prema Programu graenja i odravanja javnih cesta za razdoblje od 2005. 2008. ( NN 3/05) za Betterment II previena je dravna cesta D52 dionica pilnik Babin Potok u duljini od 22,0 km. Glavni pristupi podruju Nacionalnog Parka dolaze iz etiri smjera: iz smjera Zagreba (sjever) preko Slunja dravnom cestom D1, iz smjera BIH (istok) preko Likog Petrovog Sela, dravnom cestom D504 do Prijeboja gdje se spaja sa D1, iz smjera Splita (jug) preko vora Gornja Ploa na autocesti A1 na dravnu cestu D1 preko Korenice do NP-a, iz smjera Otoca (zapad) preko dravne ceste D52 Babin Potok Korenica na D1 juno od ulaza u NP, iz smjera zapada preko dravne ceste D42 preko Plakog na spoj sa dravnom cestom D1 sjeverno od ulaza u NP. Kao to je naprijed navedeno, najoptereenija dionica na podruju NP-a je dravna cesta D1 kojom se odvija tranzitni promet i posjetitelji dolaze do ulaza u NP iz smjera sjevera i juga. eljezniki promet Prema Odluci o razvrstavanju eljeznikih pruga (NN 81/06 i 13/07) sjeverozapadnu granicu Plana omeuje meunarodna prikljuna eljeznika pruga M604 Otarije Gospi Knin Split Predgrae, u duljini od l=9,3 km. Unutar obuhvata smjeteno je i eljezniko stajalite, izvan funkcije, Javornik na 52.389 km, na 778 mnm.
2.2.2. Pota i telekomunikacije

Potanski promet Potanski se promet odvija u okviru sustava Hrvatskih pota (HP), a sredinja pota je Gospi, iz kojeg se pokriva cjelokupan teritorij Nacionalnog Parka Plitvika Jezera. U njezinu je sastavu 46 potanskih ureda od kojih je i jedan u Plitvikim Jezerima. Telekomunikacijska mrea Telekomunikacijski se promet odvija unutar Telekomunikacijskog centra Gospi koji omoguuje pruanje svih telekomunikacijskih usluga na podruju Nacionalnog Parka Plitvika Jezera. Sustav telekomunikacija ine suvremene telekomunikacijske mree, to u irem smislu znai: - sustavi komutacija s objektima i digitalnim ureajima za posredovanje u mjesnom, meumjesnom i meunarodnom telekomunikacijskom prometu; - sustavi prijenosa govornih i negovornih komunikacija u meumjesnom i meunarodnom telekomunikacijskom prometu, sa svjetlovodnim kabelima u podzemnim TK kanalizacijama, izmeu komunikacijskih vorita, magistralnog, regionalnog i lokalnog znaaja, kao i s digitalnim kanalnim ureajima za spojne veze, kojima se omoguuje irokopojasni brzi prijenos govora, podataka i signala; - sustavi pretplatnikih mrea s niskofrekventnim kabelima u podzemnim TK kanalizacijama od krajnjih komutacijskih vorita do pretplatnikih objekata u ruralnim i urbanim naseljima kojima se, u prijelaznom razdoblju, omoguuje analogni prijenos govornih komunikacija i uskopojasni digitalni prijenos podataka; - sustavi pretplatnikih mrea sa svjetlovodnim kabelima u podzemnim TK kanalizacijama od krajnjih komutacijskih vorita do pojedinih pretplatnikih objekata koji zamjenjuju pretplatnike niskofrekventne kabele za analogni prijenos i omoguuju digitalni prijenos svih govornih i negovornih komunikacija u integriranoj irokopojasnoj mrei telekomunikacija; - sustavi mobilnih komunikacija s pripadajuom infrastrukturom, baznim stanicama, antenskim stupovima i prijenosnom opremom; Unutar TK centra Gospi javna je telekomunikacijska mrea organizirana na pristupnoj razini na bazi digitalne AXE-10 centrale locirane u Gospiu.
Na nju su prikljueni svi udaljeni digitalni pretplatniki stupnjevi RSS-ovi (kapaciteta od 128 do 2.048 pretplatnika) i RSMovi (kapaciteta do 30 pretplatnika). vorno podruje AXE-10 centrale Gospi obuhvaa i RSS centralu u Plitvikim jezerima, RSM Poljanak, RSM Rastovaa, te UPS Babin Potok i Homoljac.
2.2.3. Elektroopskrba
Glavna elektroenergetska postrojenja na podruju Nacionalnog Parka Plitvika Jezera su 35/10 kV TS Plitvice, 35/10 kV TS Liko Petrovo Selo i 35/10 kV TS Rastovaa. Od ovih transformatorskih postrojenja se grana mrea 10 kV dalekovoda do postojeih 10/0,4 kV TS-ica za pojedina naselja u podruju Nacionalnog Parka. Iz 10/0,4 kV TS se vodi niskonaponska mrea podzemno i nadzemno do krajnjih korisnika. Na podruju Nacionalnog Parka se nalazi i Rasklopite 35/10 kV koje je spojeno na 35/10 kV transformatorsko postrojenje TS 35/10 kV Korenica sa 35 kV dalekovodom i do kojega iz smjera Korenice postoji 110 kV dalekovod.
2.2.4. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja)

Vodoopskrba U Nacionalnom parku "Plitvika Jezera" nalazi se vodno postrojenje iz kojega se vodom opskrbljuju hoteli i restorani parka, kao i okolna sela. Nacionalni park vodom takoer opskrbljuje opinu Rakovica, te povremeno i opinu Korenica. Analizirajui dananje stanje vodoopskrbe na podruju obuhvata Prostornog plana podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka moe se ustvrditi da stanje vodoopskrbe nije u potpunosti zadovoljavajue tj. vodoopskrbna mrea i objekti na njoj su u loem i dotrajalom stanju. Osnovni razlog tomu je uvijek prisutni problem nedostatka dovoljno sredstava i odsustvo specijalizirane tvrtke za upravljanje i odravanje vodoopskrbne mree i objekata za zahvat, transport i distribuciju vode do potroaa. Vodoopskrba podruja NP Plitvika jezera temelji se na zahvatu vode iz jezera Kozjak koje je dio vodnog sustava koji je proglaen svijetskom batinom te stoga uzimanje vode iz jezera nije ozakonjeno. Nacionalni park je u proteklom razdoblju zatraio dozvolu za crpljenje vode iz jezera, ali do dananjeg dana nije doneena odluka o tome. Zahvat vode iz jezera vri se sa dubine 20 m gdje voda ima stalnu temperaturu putem crpne stanice ( smjetene na koti +534 m.n.m. Sam usis je zatien metalnom reetkom kako bi se sprijeio ulaz stranih tijela u usisni cjevovod. U crpnoj stanici postoje instalirane dvije crpke (radna i rezervna) snage 45 kW, pojedinanog kapaciteta 70 l/s i visine dizanja cca 80,0 m, koje se runom manipulacijom izmjenjuju uradu. Voda se iz zahvata putem navedene crpne stanice die u postrojenje za obradu vode koje je smjeteno na koti +602 m.n.m. Postrojenje za pripremu pitke vode se sastoji od tri gravitacijska filtera, sa pijeskom kao filterskim slojrem na vrhu i aktivnim ugljenom na dnu. Ispod filtera su izvedena dva spremnika za pitku vodu. Iz jednog od njih se voda pumpa do vodospreme Velika Poljana na koti +642 m.n.m, a iz drugog se vod gravitacijom dovodi do vodospreme Medvedak na koti +583 m.n.m. U ovim spremnicima postoje ugraene nivosonde koje su vezane na crpke kojima se vri zahvat vode iz jezera te je rad crpki automatiziran ovisno o nivou vode u spremnicima. U postrojenju za obradu vode nakon proiavanja vode prolazom kroz filtersko postrojenje vri se obrada vode klorom. Postoje ugraena dva sustava za kloriranje vode, po jedan za svaku granu. Kloriranje vode na sjevernoj grani se izvodi na gravitacionom cjevovodu kojim se voda odvodi u vodospremu Medvedak, a voda june grane cjevovoda kojim se voda dovodi do vodospreme Velika poljana klorira se na tlanom cjevovodu iza pumpi. Voda gravitacijom tee od postrojenja za obradu vode do vodospreme Medvedak, te kontinuirano gravitacijom do distribucijske mree i vodospreme Lisina u Rakovici. Kapacitet vodospreme Medvedak iznosi 300 m3. Drugim krakom se voda od postrojenja za obradu vode pumpa u vodosprema Velika Poljana. koja ima kapacitet od 300 m3 Odatle su hoteli opskrbljeni vodom gravitacijom. Uz vodospremu Velika poljana izgraena je i precrpna stanica u kojoj postoje ugraene dvije crpke (radna i rezervna) svka pojedinanog kapaciteta 11 l/s i visine dizanja od 64 m. Drugim ogrankom od vodospreme voda se pumpa do vodospremu Mukinje I + II (Jezerce).na koti +703 m.n.m. Ovi spremnici su opremljeni nivosondama koje su vezane na crpke i upravljaju njihovim radom ovisno o visini vode u vodospremama. Spremnici Mukinje I i II (Jezerce) su spojeni i smjeteni jedan do drugog. Svaka komora ima 150 m3. Voda se doprema iz crpilita Velika Poljana, i od vodospreme Mukinje I se voda doprema gravitacijom do naselja Mukinje. Od vodospreme Mukinje II (Jezerce) voda tee gravitacijom do precrpne stanice Jezerce.smjetene na koti + 681 m.n.m. Iz ove precrpne stanice voda se pumpama die u vodospremu Bilce .U precrpnoj stanici Jezerce postoje ugraene dvije pumpe ( radna i rezervna), kapaciteta 6 l/s te visine dizanja 93 m. Pumpama se upravlja runo, i u normalnom pogonu ukljuuju se svakih 10-15 dana.
Tokom sune sezone, postoji potreba da se naselje Korenica dodatno opskrbljuje vodom iz vodospreme Bilce te u tom sluaju pumpe se ukljuuju u rad svakodnevno. Vodosprema Bilce ima kapacitet od 500 m3 i puni se vodom iz precrpne stanice Jezerce. Samo je jedna od etiri planirane komore sagraena, i nakon rata vodosprema opskrbljuje samo manji broj stanovnika. Stoga se u normalnim okolnostima voda u vodospremi zadrava 10-15 dana. Vodoopskrbna mrea Korenice je spojena na ovu vodospremu, i tokom sune sezone Korenika naselja Liko Petrovo selo i Vaganac su opskrbljeni vodom iz ove vodospreme. Odvodnja Dananje stanje u pogledu odvodnje i proiavanja otpadnih voda na podruju Nacionalnog parka uglavnom je nezadovoljavajue. Tome postoji vie razloga, a jedan od osnovnih je pomanjkanje sredstava za realizaciju programa izgradnje kanalizacionog sustava i ureaja za proiavanje otpadnih voda. Danas na podruju Nacionalnog Parka postoji djelomino izgraen sustav odvodnje sanitarno fekalnih otpadnih voda, ali nema izgraenog ureaja za proiavanje otpadnih voda nego se one neproiene isputaju u podzemlje na lokaciji ispusta Rastovaa. U naseljima u kojima nema izgraene kanalizacije otpadne vode se uglavnom sakupljaju u neprikladne septike jame ili se isputaju direktno u krape ili vrtae. Oborinske vode se sakupljaju otvorenim kanalima i rigolima i isputaju direktno u vrtae. Ukupna izgraenost kanalizacijske mree sanitarnih otpadnih voda na prostoru parka iznosi cca 6 km. Kanalizacija je izgraivana u razliito vrijeme i iz razliitih materijala te je vrlo upitna njena vodonepropusnost. Kanalizaciona mrea je uglavnom gravitaciona ali na mjestima gdje nije bilo mogue ostvariti gravitacionu odvodnju izgraene su precrpne stanice kojima se voda die sa junog dijela Nacionalnog Parka u smjeru sjevera prema lokaciji ispusta Rastovaa. Kanalizacijski sustav je razdjelni to podrazumijeva da se u postojei kanalizacijski sustav uputaju samo sanitarno-potrone otpadne vode, dok se oborinske vode sa okunica, parkiralinih i prometnih povrina uputaju u teren (prirodne vrtae) ili najblie recipijente (jezera ,rijeke). U sustavu odvodnje i dalje se predvia zadrati razdjelni sustav odvodnje kako se ne bi dodatno optereivao postojeiu sustav i postojee precrpne stanice sa oborinskom vodom, iz razloga sigurnosti zatite krajobraza. od oneienja treba to kraim putem otpadne vode transportirati van granica Nacionalnog Parka gdje se u budunosti predvia izvesti ureaj za proiavanje otpadnih voda.
2.2.5. Gospodarenje Otpadom

Nacionalni park Plitvika Jezera ima samostalno organizirano sakupljanje i odlaganje otpada na odlagalite u naselju Prijeboj, na prostoru zvanom Matia krevina. Odlagalite je locirano unutar granica Nacionalnog parka na njegovom istonome rubu. Koritenje ove lokacije zapoelo je poetkom sedamdesetih godina prolog stoljea, od kada se kontinuirano navozi sanitarni-kuni otpad hotela i kuanstava naselja Jezerce i Plitvika Jezera. Lokacija je smjetena uz cestovnu obilaznicu Prijeboj-Liko Petrovo Selo na udaljenosti od oko 2.0 km od naselja Prijeboj, oko 3.0 km od naselja Liko Petrovo Selo te oko 6.0 km od Plitvikih Jezera. Prostire se na povrini od oko 3.0 ha, a smjeteno je na nadmorskoj visini od 650 m. Teren krakih karakteristika openito pada od jugozapada prema sjeveroistoku, u pravcu navedene prometnice, pa se pretpostavlja da i dio podzemnih voda slijedi taj pad prema Likom Petrovom Selu. Odlaglitem upravlja komunalna sluba nacionalnog parka. Tijekom turistike sezone (ljeti) na odlagalite se odvozi oko 2,0 m3/dan otpada, dok se zimi izvan sezone odvozi oko 4 - 5 m3/tjedan. Uz odlagalite za organizirano odlaganje otpada evidentirano je vie divljih odlagalita iji se broj brzo i nekontrolirano poveava.
2.3. Stanje podruja sa stanovita prirodnih vrijednosti

2.3.1. Stanje i obiljeja fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima sedra i sedrotvorni organizmi
Stvaranje fitogenih sedrenih pregrada (barijere, pragovi) izmeu jezera, preko kojih padaju slapovi osnovni je fenomen Nacionalnog parka Plitvika jezera. Pod odreenim fiziko - kemijskim i biolokim osobitostima iz vode se izluuje kalcijev karbonat ili kalcit (CaCO3) i taloi na dnu jezera i na potopljenim predmetima. On ujedno izgrauje podvodne pragove i pregradne (barijere), koje se izdiu iznad vode rastui stalno u visinu i irinu. Pregrade predstavljaju vapnenaste tvorevine, koje su tvrdi, upljikavi i lomljivi vapnenac, prepun ostataka mikroskopskih alga i okamenjenih vodenih mahovina to rastu na slapovima. Takva se tvorevina naziva sedra, travertin, tufa, bigar, vapneni maak. Sedru, koju oblikuje i stvara bilje nazivamo fitogenom sedrom (fitogen = koji je postao od biljaka). Znanstveno objanjenje fenomena tvorbe sedre prvi je dao prof. Ivo Pevalek 1925. g. On je utvrdio na slapovima i vodopadima specifine biljne zajednice, posebno zajednicu algi i mahovina, ijom se inkrustracijom sedra oblikuje i raste, tvorei sedrene ustanove. Ta zajednica sedrotvoraca u specifinim ekolokim uvjetima ini biodinamiki sustav o ijem stanju ovisi progresivan razvitak, stagnacija ili razaranje sedrene ustanove. I.Pevalek napisao je 1926. g.: "Sutina Plitvikih jezera lei u sedri i sedrotvornom bilju (sedrotvorci) i to algama i mahovinama. Bezbroj razliitih slapova, raznoline pregrade izmeu pojedinih jezera i jezeraca, pa jedinstvene spilje izradilo je sedrotvomo bilje". Matonikin i Z. Pavleti su 1960.g. dopunili njegove konstatacije i utvrdili da odluujue znaenje u tvorbi sedre imaju fizikalno-kemijski procesi (prozraivanje vode cijepanje nestabilnog kalcijevog bikarbonata-obaranje kalcijeva karbonata). Taloenje sedre ovisi o brzini otjecanja i temperaturi vode, a osvjetljenje i prozraivanje pogoduje kolonizaciji i rastu reikofilnih biljaka, oko kojih se taloi sedra. Stalno i neprekinuto stvaranje fitogene sedre na Plitvikim jezerima prirodni je i osnovni fenomen Nacionalnog parka, te uvjet njihove opstojnosti. Proces nastanka sedre na Plitvikim jezerima Zbog osobitosti krke podloge (vapnenac, dolomit), voda Plitvikih jezera bogata je otopljenim kalcijevim karbonatom u obliku kalcijeva bikarbonata Ca(HCO3)2. Kemijski pojanjeno, voda Plitvikih jezera je ovim spojem "prezasiena". Do toga dolazi tako, da kinica prolazei kroz povrinski sloj zemlje apsorbira ugljini dioksid (C02) pa nastaje ugljina kiselina (H2CO3), koja otapa vapnenac i dolomit - voda postaje znatno mineralizirana, prezasiena kalcijevim i magnezijevim bikarbonatom. Kad izbije na povrinu, na brzacima i osobito sedrenim pregradama dolazi zbog rasprskavanja vode i poremeaja kemijske ravnotee do izluivanja i taloenja kalcijevog karbonata u obliku sitnih kristalia. Ca(HCO3)2 rasprskivanje -> CO2+H2O+CaCO3 (sedra) Prezasienost vode kalcijevim solima osnovni je uvjet za stvaranje sedre. Osim toga, voda mora biti ista, ne smije sadravati poveane koncentracije organskih tvari, koje su snana zapreka odvijanju jedinstvenog procesa sedrenja na Plitvikim jezerima (dokazali SRDO i sur. 1985.). Nizvodno od Koranskog mosta u rijeci Korani, usprkos prezasienosti kalcijevim bikarbonatom sedrenje ubrzo praktiki prestaje, jer je poveana koncentracija organske tvari u vodi. Prisutnost vodenih alga i nekih mahovina takoer je uvjet za stvaranje sedre na Plitvikim jezerima, posebno kao imbenik oblikovanja vapnenastih izluevina. Te vodene biljke daju oblik stvorenoj sedri. Za svoj izgled slapovi Plitvikih jezera zahvaljuju mahovinama, te prema pojedinim vrstama razlikujemo i bioloke tipove sedre. Mladi su izdanci mahovina zeleni i mekani, uglavnom jo bez sedre, prologodinji ve vie osedreni, dok su stariji izdanci potpuno obloeni, ukaste boje i okamenjeni, te predstavljaju znamenitost Plitvikih jezera - fitogenu sedru. Novija istraivanja dokazala su da na
izdancima mahovina ive milijuni alga i bakterija koje lue galertu (sluz) na koje se prilijepe prvi kristalii kalcita i oko kojih e se brzo nakupiti drugi kristalii stvarajui sedru. Ovaj proces see na Plitvikim jezerima u daleku geoloku prolost, ali samo u uvjetima tople i vlane klime, sline dananjoj. Prije 2000 godina za vrijeme posljednjeg zahlaenja koje je zahvatilo Europu, sedra se na Plitvikim jezerima nije stvarala. I danas, sedra se mnogo bre stvara za vrijeme ljeta, nego zimi. Procjenjuje se da su uvjeti za taloenje i rast sedre nastupili prije 12 000-15 000 godina. Na Plitvikim jezerima razlikujemo nekoliko tipova sedre: 1.) vrsta sedra - koju stvaraju modrozelene alge (Cyanophyceae) 2.) Kratoneuronska sedra - koju stvaraju mahovine (Cratoneuron) 3.) Bryumska sedra - od mahovine Bryum i slinih mahovina 4.) Prijelazna sedra - koje su nastale kombiniranim djelovanjem raznih sedrotvoraca. Bryumsku sedru nalazimo na jezerskim barijerama, u tekuoj vodi i openito je manje zastupljena od kratoneuronske sedre.
Slike 55. i 56. Sedrene pregrade obloene mahovinom
Prof. Pevalek je prvi u naoj zemlji razvrstao sedru na slijedee morfoloke oblike: 1. zastori (koji u piljskom vrtu dostiu visinu do deset metara) 2. ljebovi 3. cijevi 4. povienja na dnu vodotoka sedrenih barijerama 5. katarakti 6. alomorfne sedrene tvorevine u ijem stvaranju sudjeluju strani predmeti Taj sedrotvorni sustav se ouvao do dananjih dana unato primjerima negativnog ljudskog utjecaja koji proizlaze iz nemara i neznanja.
Mogu se navesti mnogi sluajevi naruavanja prirodne ravnotee u ekosistemu Plitvikih jezera, npr: izgradnja mlinova, ruenje sedrenih barijera i sjea ume
2.3.2. Stanje flore i faune

Flora Povrina Nacionalnog parka Plitvika jezera iznosi 29,617,63 ha, od ega su vodene povrine 232,75 ha, livade 4243,64 ha, a ume 24827,51ha. Velikoj osebujnosti vegetacije Nacionalnog Parka Plitvika jezera pridonosi geografski poloaj, geoloka podloga, hidrografija, nadmorska visina i lokalne klimatske prilike u Parku. Raznolikost staninih uvjeta omoguila je razvoj razliitih tipova biljnih zajednica i bogatstvo njegove flore. Na podruju Parka dominira prirodna umska vegetacija. Njoj pripada oko 83,6 % povrine Parka. Ostali dio Parka otpada na antropogeno uvjetovane povrine (travnjake, obradive povrine, naselja) i povrinu jezera. ume u nacionalnom parku ume zauzimaju oko 83,6% povrine Nacionalnog parka i u velikom su postotku u vlasnitvu drave. Biljne zajednice uma izmjenjuju se s obzirom na geografski poloaj, nadmorsku visinu, edafske i druge ekoloke uvjete te je na ovom podruju do sada zabiljeeno 11 razliitih tipova umskih stanita. S obzirom na odsustvo gospodarenja u ovim umama, njihova je ukupna bioloka raznolikost velika, te predstavljaju genske rezervoare vrsta osjetljivih na gospodarenje umama za znatno ire podruje. Na podruju nacionalnog parka najzastupljenije su iste bukove ume (Fagetum illyricum Horv.), na nadmorskim visinama od 700 do 900 m, iznad njih su mjeovite ume bukve i jele (Abieti Fagetum illyricum Horv.), a na niim nadmorskim visinama (550 - 700 m) razvijaju se mjeovite ume hrasta kitnjaka i obinog graba (Querco-Carpinetum illyricum Horv.). Glavne vrste umskog drvea su obina bukva, obina jela i obina smreka, dok su u manjoj mjeri zastupljene obini bor, gorski javor, hrast kitnjak, obini grab, crni grab i druge vrste. umske su sastojine nastale veinom iz sjemena, dok su sastojine nastale iz panja i razliiti degradacijski stadiji uma znaajnije zastupljeni uz naselja.
Slika 57. uma u orkovoj uvali
Slika 58. ume u kanjonu Korane
Struktura sastojina na podruju Rjeice-Javornika ukazuje na dominantnu zastupljenost prezrelih i starih sastojina (iznad 50 cm prsnog promjera). ume ine zatitni pojas oko jezera, sprjeavaju nastanak erozije tla i pojavu bujica, reguliraju otjecanje i slijevanje vode, proiavaju oborinsku vodu i zrak, te osiguravaju stanite za biljne i ivotinjske vrste, te mikroorganizme. S obzirom na presudnu ulogu umskih ekosustava na hidroloki reim Plitvikih jezera, odnosno normalno odvijanje procesa travertinizacije, zatita, unaprjeenje i ouvanje prirodnih obiljeja nacionalnog parka, a posebno temeljnog fenomena Plitvikih jezera sedre i sedrotvoraca - u direktnoj je vezi sa zatitom i ouvanjem umskih ekosustava (da nema ume, ne bi bilo vode, a da nema vode ne bi bilo ni sedre: znai, ne bi bilo Plitvikih jezera). Prema zakonu o zatiti prirode u nacionalnom parku je zabranjena uporaba prirodnih dobara, te se za ume u zatienom podruju donose programi zatite umskih ekosustava koji sadre mjere njihove zatite, ouvanja i unaprjeenja na temelju praenja stanja. Programi zatite umskih ekosustava su sastavni dio plana upravljanja javnih ustanova koje upravljaju zatienim podrujima. umski rezervati U razdoblju od 1982. do 1984. godine napravljene su studije za etiri prirodna umska rezervata na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera.
1. umski rezervat orkova uvala udinka 2. umski rezervat Kik-Visibaba 3. umski rezervat Rjeica Javornik 4. umski rezervat Medveak S obzirom na znaajne promjene u povrini Nacionalnog parka Plitvika jezera u odnosu na razdoblje kada su izraene navedene studije, te promjene zakonske regulative koje se odnose na ume u zatienim podrujima, potrebno je napraviti nove studije na temelju kojih bi se napravili prijedlozi zatite i provela registracija strogih rezervata ili posebnih rezervata. Preporuka dana separatnom studijom ume u Nacionalnom parku Plitvika jezera, umarski fakultet u Zagrebu doc.dr.sc. Ivice Tikvia je da je u Nacionalnom parku Plitvika jezera potrebno ustanoviti najmanje jedan strogi rezervat (prauma orkova uvala), te vie posebnih rezervata umske vegetacije. S prirodoznanstvenog stajalita posebno je zanimljiva prauma orkova uvala koja predstavlja jedan od rijetkih ostataka nekadanjih prauma Dinarske bukovo-jelovo ume (As. Omphalodo Fagetum). Prostire se na povrini od 73,29 ha, razvija se iskljuivo pod prirodnim uvjetima svog stanita bez neposrednog utjecaja ovjeka te je zbog svojih vrijednosti proglaena posebnim rezervatom umske vegetacije 1965.g. Problematika upravljanja umama na podruju Parka detaljno je obraena u Akcijskom planu za ume Plana upravljanja NPPJ (JUNPPJ, 2007.) Vegetacija uz jezera Eutrofikacija jezera Eutrofikacija proces obogaivanja vode nutrijentima, vrlo aktualan u jezerima europskog prostora, izraena je i na Plitvikim jezerima. Ljudske aktivnosti kao to su poljoprivreda i isputanje otpadnih voda u sustav jezera dovode do obratanja jezerskog dna i rubova nekih jezera to je posljednjih desetak godina jako uznapredovao. Prema literaturnim izvorima prije pedeset godina, biljno raslinje uz jezera i oko njih bilo je slabo razvijeno. Danas prljenasti krocanj (Myriophyllum verticillatum ) u potpunosti prekriva dno pliih jezera. Uz rubove gornjih jezera kao i uz drvene stazice oko njih, znatne su povrine obrasle vrstom movarni ljutak (Cladium mariscus). Na tim su prostorima este i tri vrste lopuha (P. albus, Petasites hybridus, i P. kablikianus) trska (Phragmites australis), nekoliko vrsta roda metvica (Mentha), aa (Carex) i vrbe (Salix). Movarna vegetacija Osobitost zajednica movarne vegetacije je mali broj vrsta. Movarne su vegetacije esto razvijene fragmentarno, tj. u veini sastojina ove vegetacije dominira jedna vrsta, koja moe pokriti i itavu povrinu. Takav je sluaj i u akvatoriju oko jezera u Parku. Treba istaknuti da su neki oblici movarne vegetacije razvijene uglavnom na djelovima gornjih jezera, dok se na donjim jezerima susreu samo pojedinane vrste koje grade movarnu vegetaciju. Uz obale jezera u potpunijem sastavu razvijene su samo tri asocijacije i to: asocijacija movarnog ljutka (as. Cladietum marisci) asocijacija jezerskog oblia i trske (as. Scirpo-Phragmitetum) asocijacija krutog aa (as. Caricetum elatae) Travnjaka i cretna vegetacija
Slika 59. Travnjak u Drakuli Rijeci ___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 60
Antropogenim utjecajem u prolosti (krenje uma) nastali su razliiti oblici neumske vegetacije (travnjaci, panjaci, obradive povrine, vegetacija uz kue i putove). Razlike u prilikama na stanitu (geoloka podloga, vlanost na stanitu) uvjetovale su razvitak razliitih tipova travnjake vegetacije. Tresetite, cret ili ret je vlano stanite s obiljem mahovine i drugoga bilja koje se tu nakuplja, trune bez prisutnosti kisika i stvara treset bogat ugljikom. Geoloki, smatra se da ta stanita pripadaju ostacima iz ledenog doba jer na njima ive neke rijetke biljne vrste koje ne nalazimo na drugim tipovima stanita. Pod tim rijetkim vrstama se misli na neke biljke mesoderke (karnivorne biljke), orhideje i slino. Glavni tvorac tresetita, mahovina je iz roda Sphagnum ili mah tresetar, ima kuglaste tobolce koji, kad sazriju, buno pucaju poput otvaranja boce ampanjca i rasipaju svoje spore. Ta podruja su vlana i zbog toga to mah tresetar ima sposobnost zadravanja vlage. Naime, on u svojim listiima ima stanice za vodu. Cretna je vegetacija, u Parku, na prostoru Hrvatske, ali i u ostalim predjelima jugoistone Europe na izdisaju. Ona je ostatak glacijalnih razdoblja. Promjene klime od navedenog razdoblja do danas, za sobom neminovno pridonosi nestanku cretne vegetacije i cretnih stanita. Zahvaljujui lokalnim klimatskim prilikama omogueno je preivljavanje cretne vegetacije i njezinih stanita do dananjih dana. Stanine prilike na vlanim travnjacima i cretnih povrina omoguile su u sklopu njih i razvoj nekih movarnih asocijacija. Neke povrine travnjake vegetacije u Parku znatno se razlikuju od poznatih i opisanih oblika vegetacije u Parku, ali i znatno ire. Zbog nemogunosti njihove diferencijacije obzirom na biljni sastav i male povrine koje im pripadaju izdvojene su kao sastojine. Travnjake (livade i panjaci) povrine Parka imaju viestruki znaaj. Po podrijetlu su to antropogeno uvjetovani stadiji vegetacije koji se odravaju na tom prostoru trajnim antropogenim utjecajem. Na najveem dijelu travnjaka Parka antropogeni je utjecaj jako promijenjen, a esto i izostao, pa su travnjaci unutar Parka jako ugroeni, izvrgnuti progresivnoj sukcesiji tj. obrastaju. Obratanje na travnjakim povrinama naroito je vidljivo unutar veih umskih kompleksa i na rubnim dijelovima travnjaka uz ume grmolikim i drvenastim vrstama kao to su: obina borovica (Juniperus communis), lijeska (Corylus avellana), bukva (Fagus sylvatica), glog (Crataegus oxyacantha i C. monogyna), smreka ( Picea excelsa), jela (Abies alba), svib (Cornus sanguinea), drijen (Cornus mas), trnina (Prunus spinosa), nekoliko vrsta rua (Rosa sp.) i dr. Unutar Parka progresivna je sukcesija zahvatila one travnjake na kojima je dulje vremensko razdoblje izostala konja i ispaa. O vremenu izostanka konje i ispae ovisi stupanje progresivne sukcesije, odnosno obrataja travnjakih povrina grmolikim i drvenstim vrstama i osiromaenje flore tih prostora. Travnjaci su u biljno geografskom, ekolokom i floristikom pogledu znaajan tip ekosistema. Na njihovim povrinama ive mnogobrojne biljne i ivotinjske vrste. Stanina raznolikost umskih ekosistema, iz kojih je ovjek svojim zahvatima potisnuo umu, omoguili su razvoj razliitih tipova travnjakih ekosistema. Na prostoru Parka susree se veliki broj razliitih travnjakih povrina. Sve su one rezultat staninih prilika i slabijeg ili jaeg antropozoogenog utjecaja. S obzirom na stanine uvjete mogu se razlikovati: - travnjaci vlanih stanita - travnjaci suhih stanita - stanita bogata hranjivim tvarima - stanita siromana hranjivim tvarima - stanita bazine podloge - stanita kisele podloge. Navedeni stanini uvjeti omoguuju razvoj razliitih tipova travnjake vegetacije, koje se meusobno razlikuju i po bogatstvu vrsta u njihovom sastavu. ivotni uvjeti na stanitima razliitih tipova travnjaka vrlo su razliiti, pa je i njihov biodiverzitet razliit. Travnjaka vegetacija u Parku i vegetacija cretnih stanita svrstana je u 12 asocijacija, od toga 9 asocijacija travnjake, a 3 asocijacije cretne vegetacije. Bogatstvo vaskularne flore Prema dosadanjim istraivanjima na prostoru Nacionalnog parka Plitvika jezera zabiljeeno je 1248 taksona. Na relativno malom prostoru susreu se vrste razliitog rairenja, odnosno vrste razliitih flornih elemenata, kao to su: mediteranski, mediteransko-atlanski, ilirski, junoeuropski, junoeuropsko-balkanski, balkanski, karpatski, srednjoeuropski, euroazijski, cirkumpolarni, borealni, arktoalpski, borealno-euro-sibirski i dr.
Unutar bogate flore Parka, kao znaajnije grupacije moemo istaknuti endemine vrste Parka, a izmeu njih one iji je locus classicus u neposrednoj blizini granica Parka. Zatim slijede ostale endemine vrste koje dolaze u flori Parka, te zakonom zatiene, rijetke i zanimljive vrste hrvatske flore. Endemi U neposrednoj blizini granica Nacionalnog parka Plitvika jezera nalaze se stanita (lokus classicus) tri endemine vrste: uskolisno zvonce (Edraianthus tenuifolius), abnjak kolovrc (Ranunculus scutatus, i livadni procjepak(Edraianthus tenuifolius). Ova posljednja endemina vrsta je obilno rairena u sastavu vlanih, dolinskih livada u Parku. Livade s livadnim procjepkom (Scilla litardierei) imaju specifian floristiki sastav, znaajan za endeminu livadnu asocijaciju Like i Krbave. Pored navedenih endema u flori Parka nalazi se jo impozantan broj drugih endeminih vrsta, koje moemo obzirom na veliinu njihovog areala svrstati u tri grupe i to: 1. endemi Hrvatske i nekih dijelova Balkana 2. endemi nekih uih podruja Europe 3. endemi irih podruja Europe Prvoj skupini endema na podruju Parka pripada 28 vrsta, drugoj 14, a treoj skupini 30 vrsta. Iz navedenog moemo zakljuiti da je u flori Parka, pridrui li im se i tri vrste koje u blizini granica Parka imaju lokus classicus, nalazi 75 endeminih vrsta. Zatiene i rijetke vrste Posebno mjesto i znaenje u flori Parka imaju i zakonom zatiene vrste Hrvatske. Ta skupina biljaka u Parku ima dvostruku zatitu i to pojedinano kao vrsta zatiena Zakonom o zatiti prirode Republike Hrvatske ( NN 70/05, 139/08.) i Pravilnikom o proglaenju divljih svojiti zatienim i strogo zatienim (NN 7/06), a zatieno je i njihovo stanite, proglaenjem tog prostora nacionalnim parkom. Navedenim su Pravilnikom u flori Hrvatske strogo zatiene zaviajne svojte i zatiene zaviajne svojte 1171 vrsta. Neke od zatienih vrsta, ve se i ranije spominju kao flora Parka, ali su novija istraivanja pokazala da su one znatno ee u flori Parka, nego to se iz dotada postojee literature moglo zakljuiti. Izmeu tih vrsta, kao primjer moemo spomenuti, gospinu papuicu (Cypripedium calceolus). Ta vrsta je najljepi kaun europskog prostora i rijetka vrsta uma Europe. U Parku je utvrena na sedam novih lokaliteta. Posebnu pozornost iz skupine rijetkih i zanimljivih biljka hrvatske flore, zasluuje zlatna jezinica (Ligularia sibirica). Na podruju Parka to je prvo i jedino nalazite (za sada) vrste u flori Hrvatske. Na utoku Crne i Bijele rijeke u Maticu, na cretnom odnosno tresetnom stanitu, raste okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia). Ta su reliktna stanita u Hrvatskoj vrlo rijetka. Na podruju Ljeskovake bare vrsta dolazi na nekoliko povrina veliine 50-200 m2 s pokrovnou i do 80 %. Za podruje Parka, zanimljiva je pojava tropske biljke movarni ljutak (Cladium mariscus) uz obale jezera. Novijim je istraivanjima vrsta utvrena na vlanoj, travnjakoj povrini u sredinjem dijelu Parka (podruje Rudanovac - Vreljske bare Skupini rijetkih i zanimljivih vrsta Parka pridruuje se i niz drugih kao to su: planinica (Trollius europaeus), naoiti koloto (Telekia speciosa), Tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris), Mala mjeinka (Uricularia minor) velelisni bour (Paeonia mascula subsp. russoi), ljiljan zlatan (Lilium carniolicum), i dr.
Fauna
Entomofauna Kopneni ekosustavi U entomofaunistikom smislu najvrednije vrste kukaca dolaze na osobitim livadnim i ruderalnim zajednicama koje su na podruju Parka uglavnom antropogenog porijekla. Iako dosadanjim objavljenim istraivanjima nije evidentirano, gotovo je sigurno da se i u umskim zajednicama na podruju Parka kriju vrijedne i malobrojne vrste kukaca koje su vezane na praumski tip vegetacije (negospodarska uma) i to mahom u onom dijelu koji je vezan na specifine prostorne nie. Tu se prvenstveno radi o kompleksu razaraa drveta, micetofaga i saproksilinih kukaca dakle vrsta koje svoj razvoj vezuju za fazu umiranja i raspadanja drvea u razliitim praumskim zajednicama. Na itavom podruju Parka uma je sa ovog aspekta u visokom stupnju prirodnosti i prua obilje divergentnog materijala i mikrostanita za razvoj i uspijevanje ovih, u ostatku Europe, ugroenih vrsta kukaca. Vodeni ekosustavi Zasada postoji minimalan broj polaznih podataka da bi se mogla procijeniti vrijednost faune kukaca vodenih ekosustava pojedinih vodenih povrina.
Najvrjednije su u tom smislu Crna i Bijela rijeka sa svojim vrelima, rijeka Matica, potok Plitvice i ostali trajni povrinski tokovi i brojni izvori na podruju Parka. Fauna vodenih kukaca znaajna je ovdje radi svoje geografske izoliranosti i nekih pojava specijacije koji su dokazani na skupini tulara u istraivanjima Kuinia (2002). U smislu ekolokih utjecaja koji mogu biti presudni za ove populacije, u pitanju je itav niz abiotikih i biotikih imbenika koji se javljaju zasebno ali i u interakciji (ovdje se misli na kvalitetu i fizikalna svojstva vode, unos biljnog materijala i organskog detritusa, stanje obalne vegetacije, zasjenjenost vodotoka i dr.). Drugu po redu vanosti ine lokacije sedrenih barijera na kojima se uz osobitu vegetaciju pojavljuju i neke posebne vrste vodenih kukaca. Treu po redu vanosti ini entomofauna jezera dok rijeka Korana sa svojim povremenim gubitkom povrinskog toka predstavlja manje zanimljiv prostor sa aspekta faune vodenih kukaca. "Obina" umska entomofauna umska entomofauna podruja Parka, kao i okolnih umskih kompleksa u kojima se gospodari po ekonomskim naelima, moe se smatrati stabilnim i "neugroenim" faunistikim elementom. Dapae, gospodarske ume dobro su zastupljene umskim vrstama kukaca i ne zaostaju (ponekad nimalo) za raznovrsnou uma unutar granica Parka. Postoji meutim dva problema: pojava poveanih populacija defolijatora ili drvotoaca u rubnim podrujima Parka, odnosno rubnim zonama gospodarskih uma, te problem poveane pojave ovih kukaca u sredinjim i izoliranim podrujima unutar samog Parka. Prvi problem povezan je sa definiranjem tzv. "tampon" zone gdje bi bio potreban poseban reim upravljanja (Park) gospodarenja ("Hrvatske ume") da bi se izbjegle pojave irenja zaraze s jednog na drugo podruje (iskustva Bavarske na primjeru Bayerische wald-a). Nema posebnih naputaka o kakvoj bi se irini pojasa radilo ali sve ispod 500 m ne bi imalo puno smisla s obzirom na mobilnost kukaca i njihovu plastinost u osvajanju prostora. Drugi je problem povezan sa ve spomenutim opasnostima pojave neeljenih sukcesija umske vegetacije, a do kojih od prirode moe doi kod masovnije pojave gore spomenutih grupa umskih kukaca (jedna od gradacija potkornjaka upravo je na djelu, kako na podruju Parka tako i na irem regionalnom teritoriju). Entomofauna podzemlja O ovom se segmentu entomofaune ne zna gotovo (ili doslovce) nita. Ovdje se spominje samo kao naelno vrlo ugroena skupina ivotinja koja se ima tititi posredno putem zatite povrinskih vodenih tokova i kvalitetnom regulacijom sustava otpadnih voda. Zonacija ovog segmenta entomofaune nadovezuje se na distribuciju krakih fenomena spilja i poluspilja na podruju Parka ali i okolnom teritoriju. Ihtiofauna Plitvika jezera i njihovi pritoci danas imaju sva glavna obiljeja tipinih pastrvskih visinskih voda. U tim vodama pastrve nalaze odreeni optimum ivotnih uvjeta. Potona pastrva (Salmo trutta) kao glavna autohtona vrsta zastupljena je s dvije forme: Salmo trutta m. fario L. i Salmo trutta m.lacustris. Lokalno stanovnitvo kao i znanstvenici temeljem sastava boja i oblika tijela znaju razlikovati te dvije forme pa ak i u kojem stanitu ( potoku ili jezeru ) obitavaju. Bioloki i hidroloki uvjeti za ivot pastrva nisu jednaki u svim jezerima. itavo podruje Plitvikih jezera izvanredni je primjer diferencijacije pastrva nastale zbog izolacije i razliitih uvjeta ivota u pojedinim jezerima i potocima. Populacija rijenog raka( Astacus astacus ) je bila u opadanju zbog bolesti od 1962. godine to je imalo utjecaja i na populaciju pastrva kojima je on bio dio prehrambene baze. Dananje stanje je neto bolje i rijeni rak je est stanovnik u pojedinim vodama. Osim potone pastrve u jezerima je brojan pijor ( Phoxinus phoxinus ), riba iji mujaci u proljee imaju prekrasnu crvenu boju s trbune strane tijela. Ova vrsta ribe glavna je hrana veih primjeraka pastrva. Alohtone vrste S namjerom obogaivanja ovoga prostora ovjek je u plitvike vode unio 1937. godine jezersku zlatovicu ( Salvelinus alpinus L. ) , grabeljivu vrstu ribe iz Sjeverne Amerike kao kalifornijsku pastrvu duiastu ( Oncorhynchus mykiss ) koja se godinama uzgajala i u samom nacionalnom parku , a danas se ovdje prirodno razmnoava. U zadnjih dvadesetak godina u jezerima su uoene i aranske vrste riba, kao klen ( Leuciscus cephalus ) i crvenperka ( Scardinius erytrophtalmus ). Ove su vrste inae znaajka nizinskih vodotoka, pa njihova prisutnost u jezerima moe biti indikator promjene klime ili to je vjerojatnije neodgovornog utjecaja ovjeka na ove prostore, posebno tijekom viegodinje okupacije ovih prostora od agresora na Republiku Hrvatsku.
Valorizacijom prethodno izraenih studija te analizom objavljenih radova i lanaka u strunim asopisima moe se zakljuiti da je pojava velikog broja jedinki alohtonih vrsta riba u jezerima NP Plitvika jezera zasigurno vaan razlog kritino niske populacije autohtone potone pastrve u istima. Ornitofauna Ptice kao bioindikatori Posebna je vanost ptica kao bioindikatora stanja ekosistema i stanita upravo zbog specifinog poloaja koji imaju u hranidbenim lancima kopnenih i vodenih stanita (DIAMOND & FILION 1987, BEZZEL 1982, BEZZEL & RANFTL 1974). Predlau se ptice dupljaice i poludupljaice kao bioindikatori umskih stanita, kao vrlo ugroena skupina ptica gnjezdarica, koje nestaju pretjeranom sjeom, ienjem uma kao i uklanjanjem suhih, trulih stabala. Pojedine vrste svojom nazonou, zastupljenou ili promjenama u sastavu ornitofaune, mogu ukazivati na nedostatak odreene kvalitete umskih stanita ili mogu ukazivati na novonastale promjene u kvaliteti pojedinih tipova stanita, odnosno uma (usp. SMITH 1986, GILBERT 1989, SAMSON & KNOPF 1996). Ptice pokazuju u kojoj su mjeri odreeni ekosustavi iskonski ouvani odnosno nedirnuti. Promjenama u bogatstvu vrsta, brojnosti i distribuciji, pokazuju u kolikoj su mjeri odreeni utjecaji tetni. (SCHNEIDER 1993). Kvalitativni bioindikatori su jo ptice grabljivice, poput kopca (Accipiter nisus) ili sivog sokola (Falco peregrinus) (NEWTON 1979). Na podruju Plitvikih jezera kao tipini kvalitativni bioindikatori su vrste kao Falco tinnunculus (za tipove stanita ekotona i livada), odnosno Buteo buteo za umska stanita i umske rubove. Vrsta F. peregrinus je biondikator u stanitu stijena i litica nizvodno od slapova na rijeci Korani (ELLENBERG 1982). Meu sovama treba istaknuti vrstu Strix uralensis koja je u najveem broju rairena u umskim stanitima Parka, a biljeimo je gotovo pri svakom izlasku na teren. Brojnost joj je ovisna o koliini i distribuciji plijena (MEBS & SCHERZINGER 2000). U Parku biljeim oko 45-60 parova. Raznolikost vrsta sova je odlian indikator kvalitete umskih ekosustava,a do sada je zabiljeeno ak 9 vrsta i to: uaru (Bubo bubo), umska sova (Strix aluco), sova jastrebaa (Strix uralensis), mala uara (Asio otus), mali uk (Glaucidium passerinum), uk batoglavac (Aegolius funereus), sivi uk (Athene noctua), movarna sova (Asio flammeus) i kukuvija (Tyto alba). Ugroene vrste Za pravilnu valorizaciju umskih ekosustava, vaan je udio ugroenih vrsta prema kriterijima crvene liste (kriteriji IUCN-a), usp. HAGEMEIJER & BLAIR 1997 i prema ugroenosti u Hrvatskoj (LUKA 1998). Globalno ugroene vrste srednje Europe su Picus canus, Dryocopus martius, Picoides medius, Picoides leucotos i Ficedula albicollis. Dupljaice Od vrsta koje su zabiljeene na prostoru Parka istiu se ptice dupljaice, kao gnjezdarice umskih stanita i to prvenstveno djetlie: Vijoglav (Jynx torquilla); Veliki djetli (Picoides major); Crvenoglavi djetli (Picoides medius); Planinski djetli (Picoides leucotos); Mali djetli (Picoides minor); Troprsti djetli (Picoides tridactylus); Siva una (Picus canus); Zelena una (Picus viridis); Crna una (Dryocopus martius). Od sova treba istaknuti najugroenije hrvatske vrste malog uka (Glaucidium passerinum) i uka batoglavca (Aegolius funereus). Od sjenica istie se 6 vrsta: Velika sjenica (Parus major); Movarna sjenica (Parus palustris); Jelova sjenica (Parus ater); Kukamasta sjenica (Parus cristatus); Planinska sjenica (Parus montanus); Plavetna sjenica (Parus caeruleus); Brgljez (Sitta europaea) Poludupljaice Nastanjuju pukotine grana zdravih ili suhih stabala, pa su i te kako ovisne o prisustvu razliitih polomljenih suhih drveta ili grana, polomljenih i sruenih kako zdravih tako i suhih stabala. Tu se prvenstveno istiu dvije vrste sova umska sova (Strix aluco) i Planinska sova (Strix uralensis) te Kratkokljuni puzavac (Certhia familiaris), Dugokljuni puzavac (Certhia brachydactyla), Muharica (Muscicapa striata), Mala muharica (Ficedula parva), Bjelovrata muharica (Ficedula albicollis). Potencijalne poludupljaice su jo, crvenda (Erithacus rubecula), gorska pastririca (Motacilla cinerea). Crnoglava muharica (Ficedula hypoleuca) je promatrana samo za jesenske seobe na preletu kada se zadrava uz umske rubove bukovih, bukovo-jelovo-smrekovih uma i ekotona, Poljski vrabac (Passer montanus) kao dupljaica zabiljeen je uz jezero Kozjak. Ugroene i rijetke vrste Rijetke i ugroene vrste su razvrstane prema ugroenosti u Europi i u Hrvatskoj (European Bird Census Council, 2000 i LUKA 1998). Ukupno su na popisu 52 vrste.
Brojnost vrsta Od dominantnih vrsta treba istaknuti nekoliko najbrojnijih vrsta, prema broju zabiljeenih parova. To su: Parus ater, Parus palustris, Ficedula albicollis, Parus major, Sitta europaea, Certhia familiaris, Parus caeruleus, Picus canus. Ukupno je istraeno 196 ha, i izbrojano 495 parova. Sitni kraljenjaci i imii Uz razne skupine beskraljenjaka, ribe, ptice i velike kraljenjake, skupine sitnih kraljenjaka NP Plitvika jezera ine vane komponente u ekosustavima, a sastoje se od vrsta biljojeda (voluharica, mieva i sivog puha), vrsta kukcojeda (sitnije vrste puhova, rovke, krtica i je, te vodozemci i guteri), te predatora mesojeda (zmije). Meu njima veina je vrsta terestrika, tj. svojim aktivnostima vezana za povrinu tla (terrestrial animals: npr. voluharice, mievi, krastae i dio aba), no ima i vrsta koje su vie vezane za drvee (penjai, scansorial animals: puhovi), vrsta koje se zadravaju uglavnom pod zemljom (fossorial animals: krtica), te onih koje su manje ili vie vezane za vodu (semiaquatic animals: movarna rovka, vodenjaci; aquatic animals: zelene abe, zmija ribarica). Taksonomski ove vrste pripadaju skupinama vodozemaca (Amphibia), gmazova (Reptilia), te dvjema skupinama sisavaca (Mammalia), kukcojedima (Insectivora) i glodavcima (Rodentia). Uz tipine umske, livadne i movarne vrste srednje Europe, tu dolaze vrste koje su karakteristine za Alpe i zapadne Dinaride - veliki alpski vodenjak (Triturus carnifex), crni dadevnjak (Salamandra atra), poskok (Vipera ammodytes), i istonoalpski voluhari (Microtus liechtensteini), te neto ire krako planinsko podruje - planinska rovka (Sorex alpinus), planinska voluharica (Chionomys nivalis), gorski dugouan (Plecotus macrobullaris), dugonogi imi (Myotis capaccinii) i juni potkovnjak (Rhinolophus euryale). Uz to niti jedan drugi nacionalni park u Hrvatskoj nema npr. velikog alpskog vodenjaka (Triturus carnifex), crnog dadevnjaka (Salamandra atra), patuljastog mia (Micromys minutus), prugastog poljskog mia (Apodemus agrarius) i malog brkatog imia (Myotis alcathoe). Poznata fauna sitnih kraljenjaka Dosad je poznato 60 vrsta, a oekuje se da u NP-u ivi najmanje oko 70 vrsta. Zato se faunistika istraenost ove skupine vrsta procjenjuje na 84%. Vodozemci (Amphibia): ukupno poznato 11 vrsta od 12 oekivanih, a gmazova (Reptilia) takoer 11 od 12 oekivanih vrsta. Faunistika istraenost zadovoljavajua, poznato je oko 90 % oekivanih vrsta. Oekuju se jo nalazi eventualno jo jedne vrste zmija (riovke), te gatalinke (Hyla arborea). Ekologija pojedinih vrsta na podruju NP gotovo i nije poznata, moe se pretpostaviti samo prema poznatim podacima o pojedinim vrstama iz drugih podruja. Kukcojedi (Insectivora): zabiljeeno je 5 vrsta, oekuju se nalazi jo 3 vrste. Kod glodavaca (Rodentia) je poznato 12 vrsta, oekuje se jo barem 3. Ukupna faunistika istraenost obje skupine relativno je slaba, samo 74 %, a oekuju se nalazi jo oko 6 vrsta. Rasprostranjenost je poznata samo za najee umske vrste, potrebno je ciljano istraivanje i kartiranje slabije poznatih i ugroenih vrsta. Istraenost ekologije pojedinih vrsta u NP takoer je slaba, nije bilo ciljanih istraivanja, moe se pretpostaviti samo prema poznatim injenicama o pojedinim vrstama iz drugih podruja. imii: zabiljeena je ukupno 21 vrsta, to je razmjerno velik broj za neko podruje ove povrine i potvruje veliku bioraznolikost stanita. Za sada je samo za 8 vrsta potvreno da se u NP-u i razmnoavaju. Zadnja potvrena vrsta (prvi nalaz za Hrvatsku; leg. I.Pavlini): mali brkati imi (The Alcathoe's bat, Nymphen Fledermaus, Myotis alcathoe). Znaajne vrste su umski imii, kao i oni koji love plijen iznad vode i uz vode, te vrste koje koriste pilje za sklonita. Pregled ugroenih vrsta i vrsta iz europske direktive o stanitima (Council directive 92/43/EEC) Uz zatitu cjelokupne bioraznolikosti, ali i za njenu efikasniju provedbu pozornost se mora dati naroito vrstama koje su osjetljivije na promjene u okoliu, a ujedno predstavljaju veu grupaciju faune tipinu za pojedine tipove stanita. S obzirom na stanje poznavanja faune openito i posebno poznavanje ugroenosti pojedinih vrsta, nama e pri tome biti na raspolaganju samo one skupine ivotinja koje su vie istraene. Mogui nedostatak ovog principa rada upotpuniti e analiza stanita, te uoavanje onih stanita koja su ugroena dosadanjim nainom koritenja prostora NP-a i onih koja su ugroena na irem prostoru. Od ukupno 60 poznatih vrsta njih 21 je na listama ugroenih vrsta (openito ili lokalno) i vrsta koje su na listi Dodatka 2. Direktive o stanitima, tj. vrsta za koje lanice EU imaju obavezu zatiti ih ustrojstvom posebnih zatitnih podruja. Od njih je na temelju postojeih konvencija i opeg stupnja ugroenosti ukupno 11 vrsta zasluilo prioritet zatite u samom NP-u preko uspostave podruja s veom zatitom. Meu 11 vrsta za koje se moraju utvrditi zatite su dva vodozemca: veliki alpski vodenjak i uti muka, vrtni puh, te imii: juni potkovnjak, veliki potkovnjak, mali potkovnjak, irokouhi mranjak, dugokrili prnjak, dugonogi imi, otrouhi imi i veliki imi. Visoki prioritet kod provoenja mjera zatite u NP Plitvika jezera imaju 4 vrste imia (juni i veliki
potkovnjak, te dugokrili prnjak i dugonogi imi), jer su u kategoriji kritino ugroenih (neke moda i regionalno izumrle!), tj. u stadiju kada bi mogle nestati iz faune nacionalnog parka. Prostorni raspored vrsta, te stanita i sklonita vrsta osobito vrijednih zatite Prema podacima istraivanja sastavljen je pregled pojednostavljenog popisa stanita sa sastavom vrsta koje su ugroene ili na listama Direktive o stanitima. Oznaen je ukupni broj utvrenih vrsta po pojedinom tipu stanita, a posebno su (bold) oznaene vrste koje su posebno vrijedne zatite.
Tablica 2. Pregled vrsta sitnih kraljenjaka u razliitim stanitima NP-a Tip stanita Ukupni broj Vrste s Annex-a 2 HD i ugroene vrste Vrsta uma bukve, jele i smreke na 26 vrsta S.atra, C.nivalis, S.vulgaris, M.avellanarius, B.barbastellus, vapnencu M.myotis, N.leisleri ume bijelog bora, bukve, jele i 26 vrsta B.variegata, E.quercinus, S.vulgaris, M.avellanarius, smreke na dolomitu B.barbastellus, N.leisleri ume bukve na dolomitu 23 vrste B.variegata, M.avellanarius, M.myotis umarci hrasta i crnog graba 15 vrsta E.quercinus, R.euryale, R.ferrumequinum, M.blythii, Suhi gorski travnjaci 9 vrsta M.blythii Vlani travnjaci 13 vrsta B.variegata, N.anomalus Movarne obale jezera i vodotoka 11 vrsta T.carnifex; M.minutus, N.anomalus Manji potoci, umarci johe, rukavci i 15 vrsta T.carnifex, B.variegata, N.anomalus, M.alcathoe lokve Jezera, vodotoci 4 vrste N.tessellata, M.capaccinii pilje 10 vrsta M.schreibersi, M.capaccinii, R.euryale, R.ferrumequinum, M.myotis, M.blythii, P.macrobullaris Vapnenake stijene 6 vrsta I.horvathi, C.nivalis
Razlozi ugroenosti pojedinih vrsta i njihovih stanita u NP i oko njega - uznemiravanje imia u piljama; - devastacija mikrostanita i faune na podruja oko dananjih hotela; - devastacija faune uz turistike staze; - zaratavanje umskih istina i tradicionalnih travnjaka; - zaputanje lokvi u podrujima bez vodotoka; - sabiranje faune bez dozvole; - kisele kie; U prosjeku je gustoa 25 parova na 10 ha. Bogatstvo vrsta Kvantitativna istraivanja ornitofaune su izvedena na 14 lokaliteta. Najvei broj vrsta je zabiljeen na Crnoj Rijeci, 51 vrsta, zatim na Bijeloj Rijeci 48, orkovoj uvali 47, jezeru Kozjak 45, Plitvikom Ljeskovcu 41, jezeru Kozjak potezu od hotela Bellevue i Rjeice 36, itd. Veliki sisavci Ovaj prikaz bavi se dijelom pripadnika razreda (Clasis) sisavaca (Mammalia) velikim sisavcima. Svi veliki sisavci, svojim biolokim osobinama, znaajnim mjestom u svijesti ljudi, te velikim meunarodnim interesom za njihovo ouvanje, predstavljaju izazov u smislu upravljanja u zatienim podrujima, odnosno gospodarenja u lovitima. Posebno mjesto u tome imaju velike zvijeri: medvjed, vuk i ris. Vrste koje se pojavljuju na podruju NP Plitvika jezera su sljedee: zec (Lepus europaeus); vuk (Canis lupus); lisica (Canis vulpes); tvor (Mustela putorius), lasica (Mustela nivalis), zerdav (Mustela erminea), kuna zlatica (Martes martes) i kuna bjelica (Martes foina); vidra (Lutra lutra); jazavac (Meles meles); smei medvjed (Ursus arctos); ris (Lynx lynx); divlja maka (Felis silvestris); divlja svinja (Sus scrofa); jelen (Cervus elaphus); srna (Capreolus capreolus) Analiza zateenog stanja Dva osnovna elementa koje treba imati u vidu kada se govori o velikim sisavcima nacionalnog parka Plitvika jezera: Opi nedostatak spoznaja, a posebno objavljenih znanstvenih rezultata (sa izuzetkom medvjeda). ivotni prostori i kretanja veine jedinki opisanih vrsta prelaze granice Parka.
Zbog ovih injenica potreban je poseban oprez u upravljanju tim vrstama. Kratka procjena statusa (brojnost, trend, rasprostranjenost, mogui rizici) za svaku od opisanih vrsta: Zec (Lepus europaeus)- brojnost je niska i to u razini kao u veem dijelu Hrvatske, a trend je u posljednje vrijeme stabilan. Rasprostranjen je po cijelom Parku, s time da vie koristi otvorene / travnjake povrine. Rizici su manji nego izvan Parka. Vuk (Canis lupus) podaci koji postoje za druga podruja Hrvatske se uvjetno rabe i za podruje Parka. Moe se smatrati da je brojnost u redu veliine dva opora koji su u kapacitetu stanita, te se moe raunati da e i trend biti stabilan. Vjerojatno podruje Parka rabi vie opora kao dio svog teritorija. Rasprostranjen je po cijelom Parku, a intenzitet koritenja ovisi o trenutnom rasporedu plijena i posebno o smjetaju brloga u vrijeme odgoja potomstva. Lisica (Canis vulpes) smatra se da je prisutna u dovoljnom broju i stabilnoj populaciji. Rasprostranjena je po cijelom Parku i nema rizika. Tvor (Mustela putorius), lasica (Mustela nivalis), zerdav (Mustela erminea), kuna zlatica (Martes martes) i kuna bjelica (Martes foina) Pripadnici svake od ovih 5 vrsta prisutni su u Parku, s time da je zerdav vjerojatno najrjei. Znanstvenih spoznaja nema. Moe se smatrati da su rasprostranjeni je po cijelom Parku i da je populacija stabilna. Bez istraivanja teko je tvrditi da niti jedna nije u opasnosti od nestajanja. Vidra (Lutra lutra) - populacija je vrlo niska, a o trendu se ne moe niti nagaati. Uvjeti stanita su idealni to se tie istoe vode, zadovoljavajui s obzirom na raspoloivi plijen (uglavnom ribe), ali zabrinjavajui s obzirom na stupanj uznemiravanja od strane posjetilaca. Povoljno je da nisu svi vodotoci u jednakoj mjeri pristupani masovnom posjeivanju. Jazavac (Meles meles) - Brojnost je u granicama kapaciteta stanita i treba oekivati da je stabilna. Ovisno o raspoloivim antropogenim izvorima hrane (poput poljoprivrednih kultura) kapacitet stanita se moe mijenjati. Rasprostranjen je po cijelom Parku. Nije poznat stupanj rizika za tu vrstu, ali se moe pretpostaviti da nije velik. Smei medvjed (Ursus arctos) - Najatraktivnija ivotinjska vrsta u NP Plitvika jezera. Iako je veliina populacije u kapacitetu stanita razmjeno ga se rijetko via, ali je lake pronai neke od tragova koje ostavlja. Brojnost, gustoa i trend populacije medvjeda u Parku ovisni su o intenzitetu lovnog zahvata izvan njega. Ipak smatra se da trenutna brojnost nije kritino niska i da trend nije u padu. Medvjedi su rasprostranjeni po cijelom Parku, s time da izbjegavaju podruja najintenzivnijeg posjeivanja. Kritina su podruja brloenja, a kao takova su prepoznate padine Preke kose, Selikog vrha i kanjona Korane nizvodno od Golubnjae. Posebni rizik je da pojedini medvjedi prepoznaju u otpadu u koevima, kontejnerima ili na deponiju lako dostupnu hranu i ponu takova mjesta redovito posjeivati. Takovi sluajevi ve su zabiljeeni i jedan je medvjed morao biti odstrijeljen. Rizik za sigurnost posjetilaca i odgovornost za upravu Parka je sluajni susret sa medvjedom na blizinu, povezan sa neprimjerenim ponaanjem (reagiranjem) ovjeka, a zbog neinformiranosti (nepripremljenosti). Cijeli prostor Parka omoguava ivot oko 30 medvjeda, i toliko se moe oekivati da ih ima u pojedinom trenutku. Malo je vjerojatno da i jedna jedinka provodi cijelo vrijeme unutar Parka. Podruje Parka moe biti ukljueno u ivotni prostor pojedinog medvjeda sa manjim ili veim postotkom, te veina medvjeda redovito ulazi i izlazi iz Parka. Tako se moe smatrati da u redu veliine od 60 medvjeda rabi Park kao dio svog ivotnog prostora. Ris (Lynx lynx) -prisutan posljednjih tridesetak godina, ali u vrlo niskoj gustoi. Nakon poetnog porasta broja dolo je do stagnacije i pada, a sada se broj zadrava na kritino niskoj razini. Cijelo podruje Parka moglo bi zadovoljavati potrebe 3 do 5 risova, ali nije sigurno ima li ih toliko. Plijen ne bi trebao biti nedostatan. Problem moe biti ilegalni lov zatiene vrste izvan granica Parka, te genetska srodnost populacije budui da su sve jedinke potekle od samo 3 para, odnosno 2 ili 3 enke. Divlja maka (Felis silvestris) - vrsta o kojoj se vrlo malo zna. Moe se nagaati da je populacija malobrojna ali stabilna, te da koristi cijelo podruje Parka. Jedan od rizika je mogunost krianja sa domaim makama. Divlja svinja (Sus scrofa) - visoko produktivna vrsta, stabilne brojnosti, iako to nije znanstveno potvreno. Pojavljuju se u svim podrujima Parka. Svojim aktivnostima, poput rovanja tla utjeu na lokane populacije biljaka i manjih ivotinja. Moe se smatrati da je taj utjecaj u okvirima dinamike ekoloke ravnotee. Ponekad to predstavlja tete na poljoprivrednim kulturama. Svinja je vana prehrambena baza za velike zvijeri. Jelen (Cervus elaphus) - Prisustvo vrste je na niskoj razini to je posljedica lokalnih velikih predatora kao i odstrel u lovitima oko Parka. Moe se oekivati da populacija bude stabilna i da opstane na dulji rok ako ne budu utjecaji ovjeka jae izraeni. Srna (Capreolus capreolus) - Najei i najvidljiviji veliki sisavac. Rasprostranjena je po cijelom Parku ali vie rabi travnate povrine. Bez lovnog zahvata i uz kontrolu uznemiravanja od strane posjetilaca moe se oekivati da nije i nee postati ugroena. Predstavlja vani izvor prehrane za risa i vuka, ali ne postoji rizik da ju oni istrijebe.
Kartografski prikaz 7. Pregledna karta lokaliteta vanih za faunu Parka
Kartografski prikaz br.8. Pregledna karta lokaliteta vanih za zatitu ugroenih vrsta malih sisavaca, imia i velikih sisavaca
2.3.3. Stanje geomorfolokih i hidrogeolokih elemenata

Geoloka i hidrogeoloka obiljeja (izvor; dr.sc. Sreko Boievi, NP Plitvicka jezera) Geoloka podloga podruja koje je obuhvaeno u granice Nacionalnog parka "Plitvika jezera" kao i njegovo ire okruje dio je prostrane karbonatne sredine s naslagama mezozojske starosti na neposrednoj povrini. Osnovne vrste stijena koje moemo razlikovati su vapnenac i dolomit s nizom svojih varijabilnosti koje su vidljive u reljefnim razlikama te u odsutnosti ili pojavi vode na povrini. Oblikovanje i izgled dananjeg reljefa u ovom dijelu Hrvatske rezultat je brojnih zbivanja u geolokoj prolosti koja su se dogaala na irem prostoru naih Dinarida pri stvaranju planinskih masiva - dananjeg Velebita, Velike i Male Kapele i Like Pljeevice. Pri tom je kretanjem i izdizanjem prostranih stijenskih blokova razlomljenih regionalnim i lokalnim rasjedima stvarano podruje jae i slabije razlomljenosti, odnosno slabije i jae vodopropusnosti. Zbog hladnijih i vlanijih klimatskih uvjeta u pleistocenskom razdoblju - voda je kao imbenik koji razara, nagriza i rastvara mehaniki i kemijski karbonatne naslage - na razliite naine prodirala u stjenovitu podlogu, te urezujui se u nju postupno oblikovala dananji reljef. Kompaktnost ili nepropusnost uglavnom dolomitnih naslaga mezozojske starosti imala je za posljedicu prodiranja vode do razliite dubine u postojee planinske masive i ostale prostore uz ponegdje promjenjiv povrinski i podzemni vodotok, te jae ili slabije vidljivo okravanje kamenog reljefa. Odnos slabije propusnih ili vododrivih dolomita prema okrenim i vodopropusnim jurskim naslagama vapnenakog sastava uvjetovao je konani - dananji izgled itavog prostora u i oko granica Nacionalnog parka. Specifine hidrogeoloke osobine dolomitnih stijena uvjetovale su i mogunost ujezerivanja vode, ali i kanjonsko urezivanje u vapnenake naslage kredne starosti. Odreen kemizam vode uvjetovan litologijom kamenih naslaga, zatim akumuliranje vode u okrenom podzemlju, uza stalno pritjecanje i istjecanje omoguili su i pomogli razvoj bioloke komponente (pojava biljnih organizama) uz nastajanje raznih sedrotvoraca, te taloenje sedre uza stvaranje i rast sedrenih barijera u ovoj jezerskoj vodi. Dolomitna podloga trijaske starosti omoguila je akumuliranje jezerske vode na prostoru od dananjeg Proanskog jezera, Ciginovca, Galovca i Gradinskog jezera do zavretka jezera Kozjak. Akumulacija se jo i sada neprekidno i obilno prihranjuje vodotocima Bijele i Cme rijeke i Rjeice iz postojeih podzemnih retencija, ali i povrinskom vodom od otopljenog snijega te brojnim malim, ali stalnim izvorima. Sakupljaki prostor u zaleu Plitvikih jezera izgraen je od naslaga okrenih vapnenaca s proslojcima dolomita jurske starosti. Tokovi podzemnih voda kreu se prema izvoritima Crne i Bijele rijeke. Od Proanskog jezera do kraja Kozjaka podloga su dolomiti trijarske starosti, dok su Donja jezera i kanjon Korane urezani u okrene rudistne vapnence kredne starosti. U okravljene vapnenake stijene prodire voda, krki izvor uz rub polja Brezovac na kojemu ta ista voda i ponire u vrtaasto oblikovanim ponorima. Ponovna pojava vode je na izvoru Crne rijeke, da bi se ujezerena voda proirila izmeu poumljenih obronaka kao npr. U Gradinskom jezeru uz koje istiu i dolomitne stijene.
Uzduni hidrogeoloki profil Plitvikih jezera
Geomorfoloka obiljeja U reljefu nacionalnog parka izdvajaju se doline, zaravni i izdvojeni planinski grebeni. Teren se uzdie od sjeveroistoka prema jugozapadu. Najnia toka nalazi se u kanjonu rijeke Korane na granici nacionalnog parka, podno mosta, s nadmorskom visinom od 370m, a najvia na masivu male Kapele (1.278m). Podrujem nacionalnog parka dominira krajnji jugoistoni dio masiva Male Kapele poloen u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Najvii vrh na podruju nacionalnog parka je Seliki vrh sa nadmorskom visinom od 1.278m. Za njim slijede jo dva vrha s nadmorskom visinom veom od 1.200, Cigelj (1.252m) i Panos (1.206m). Zaravni se kao ostaci mirnijeg reljefa pruaju oko naselja Plitvica Selo, Prijeboja , Uvale pod Medveakom, zaselka Kuselj, te du dravne ceste Vrelo Koreniko-Vrhovine (Donji i Gornji Babin potok, Brezovac, Homoljako polje, Vrelo Koreniko, Rudanovac). Obzirom da je najvei dio prostora Nacionalnog parka izgraen od karbonatno-dolomitnih naslaga mezozejske starosti, u njemu je esta pojava povrinskih i podzemnih krkih oblika. U krugu Parka registrirano je i potpuno ili nepotpuno istraeno 140 spilja, jama, ponora i vrtaa. Preko 80% ovih pojava sainjavaju jame i vrtae, dok se spilje nalaze u relativno manjem broju. Osim pilja u vapnencima (Modra peina, upljara, Golubljaa i dr.) stvoreni su inkrustracijom mahovina i irenjem sedrenih barijera natkriti prostori i sedrene pilje (Milanova, Kosteleva peina i dr.) Jezera su bitni i specifini element plitvikog kompleksa. Ona su reljefno izolirane udubine, odnosno bazeni ispunjeni vodom, u koja pritjeu Bijela i Crna rijeka, Rijeica i manji potoci, a iz njih istjee Korana. Kod Plitvikih jezera, odnosno Korane i njezinih izvorinih tokova, dolina je pregraena u bazene i u njima se zadrana jezera, to je neuobiajena reljefna pojava, potpuno razliita od redovitih pojava. Naime u prirodi je uobiajeno da tekuica otjeui pokree i odnosi troine i na taj nain produbljuje korito koje je nizvodno nagnuto i otvoreno, a s okolnih padina padaline ispiru troine koje rijeka nizvodno nosi i tim sloenim procesima stvara dolinu isto nizvodno nagnutu i otvorenu. Plitvika jezera su rijeka zaprijeena u slobodnom toku naslagama sedre koja se prelijevanjem vode neprestano tvori. Gornji dio doline Korane, u kojemu su jezera, razliito je modeliran ovisno o posebnostima stjenovite podloge (dolomita i vapnenaca). Gornja su jezera stoga u iroj dolini, a Donja jezera u uem kanjonu. Taj je kanjon usjeen u Plitvikoj zaravni modeliranoj u vapnencima (50-700 m), koja se prua u obliku pojasa dugog cca 18 km od Serti Poljane (na sjeverozapadu) do Korenike Kapele (na jugoistoku). Kad se kanjon formirao istovremeno je disicirano i dolomitsko povrje oko izvorinih krakova Korane odakle je doticao trasnsport velikih koliina troina i kanjon se produbljivao. Sredinji, najvaniji dio Parka ukljuen je u Koranski sustav otjecanja i modeliranja, a rubni dijelovi se modeliraju izoliranim bazenima (Uvalica, uia Krevina, Jezerce, orkova Uvala i dr.) ije vode otjeu i odnose troine u krko podzemlje. Vanjski dijelovi Parka ukljueni su u modeliranje veih susjednih udubina (Koreniki bazen, Homoljac, Brezovac i bazen Babina Potoka). Dolinski pojas obrubljuje Park i u njemu prevladavaju drobljivi dolomiti. Taj rubni pojas je prohodan, rano iskren bio je koriten za panjake i prometno povezivanje. Visoke udoline Brezovca i Homoljakog polja povezane su s niim porijejem Korane (odnosno Plitvikim jezerima) i izvorinim dijelom Korenikog potoka - s obzirom na modeliranje i otjecanje voda. Prostor Parka se na jugoistoku otvara prema Korenikom bazenu koji je smjeten izmeu vapnenakih padina Pljeivice (1.640 m) i Mrsinja (1.269 m). Na sjever, sjeveroistok i istok preko Prijeboja i dolinom Korane otvoren je na prostranoj Kordunskoj zaravni. Na zapad je bazenom Babinog potoka i Vrhovinskog polja vezan na Gacko polje, a sa sjeverozapada dolinom Sartuka, preko Kuselja i Saborskog na Ogulinski bazen. Hidroloko-limnoloka obiljeja Rezultati brojnih istraivanja ukazuju da su Plitvika jezera nastala poslije zadnjeg ledenog doba. Rasjedanjem i nabiranjem vapnenastog taloga biogenog porijekla oblikovao se planinski krajobraz u kome se izmjenjuju stijene tronih dolomita i vapnenaca. Lanac ovih stijena prua se dinarskim smjerom , a to je i pravac glavnih rasjednih linija i prostoru Nacionalnog parka. Djelovanjem oborina i otapanjem, posredstvom ugljine kiseline stvarao se osebujan krki reljef s vrtaama, ponorima, piljama, podzemnim tokovima i otvorenim kanjonima. U pojedinim prostorima uz karbonatne stijene prisutni su lapori i gline koji formiraju nepropusne slojeve pogodne za vee vodene akumulacije. Oborinske vode kojima ovaj kraj obiluje sabiru se s velikog gravitacijskog podruja i uslijed nepropusnih slojeva podova izviru na povrinu u brojnim krkim vrelima i izvorima koji sainjavaju gorske potoke.
Uzduni profil Plitvikih jezera
Vodotoci Crna rijeka izvire ispod okomitih stijena na visini od 670 m u podnoju ispod Kika s jedne i Bijelih vrhova sa zaselakom Uvalica s druge strane. Tee u smjeru Plitvikog Ljeskovca koritom dugim vie od 2 km u kojemu je dno na mnogo mjesta prekriveno crnom mahovinom. Bijela rijeka dotjee sa zapadne strane Ljeskovca od 4 km udaljenog prijevoja udin klanac, gdje na visini od 700 m odjednom izbija iz zemlje izbacujui bijeli pijesak. Ispod mosta u Plitvikom Ljeskovcu Crna i Bijela rijeka sjedinjuju se u Maticu koja protjee nataloenim tresetitem do utoka u prvo plitviko jezero.
Slika 60. Proansko jezero
U Liman dragu dio Proanskog jezera, ulijeva se nekoliko kilometara dug tok bezimenog potoka s vie stalnih izvora promjenjive izdanosti. Uza zapadne obale Proanskog jezera pritjee jo nekoliko povremenih potonih tokova s padina Proanskog vrha. Rjeica je stalni potok to utjee u Glibovitu dragu jezera Kozjak s vrlo rasprenim pritocima to vodu donose s istonih obronaka Bijelih vrhova s visine od 780 m. Oko 6,5 km njezina toka napajaju desetak stalnih izvora s pritocima Glibovita potoka, Ladeve i Petrieve drage, te Poljanice. Sa zapadne strane jezera Kozjak u njega se ulijevaju potoci Matijaevac, Jasenovac i Lilia potok. Potok Plitvica, duine 4 km, dio je Plitvikog sustava jer njegove vode tvore najvei Plitviki slap visine 76 m to se iznad Sastavaka na kraju jezera Novakovia brod rui u kameno udubljenje tvorei poetak toka rijeke Korane. Potok Plitvica izvire kao jako krko vrelo ispod strmih stijenama visini od 606 m u blizini zaselaka Rodi poljana u podnoju velike graevine Vile Izvor. Ispod zaselaka Rodi Poljana u Plitvicu se ulijeva potok Sartuk.
Jezera Plitvika jezera su podijeljena na Gornja i Donja. Gornja su od Proanskog jezera do Kozjaka u blago poloenim proirenjima dolomitne podloge, a Donja u vapnenakom kanjonu, koji se dalje ispod Sastavaka nastavlja kao kanjonski tok rijeke Korane duge do svog ua 134 km. Duina Plitvikih jezera (prema uzdunom profilu ing. M.Petrika iz 1952. g.) iznosi 8200 m, a ako se tome pridoda Liman draga na Proanskom i Suanjska draga na Kozjaku, te najudaljenija toka na jezeru Ciginovac uzduna linija vodene povrine itavih jezera iznosi 9050 m. GORNJA JEZERA (Izvor dr.sc, Sreko Boievi, NP, Plitvika jezera) Proansko jezero, Ciganovac jezero, Okrugljak jezero, Batinovac jezero, Veliko jezero, Malo jezero, Vir jezero, Galovac jezero, Milino jezero, Gradinsko jezero, Burgeti ili bukovi i jezero Kozjak. PROANSKO JEZERO - ime je dobilo prema kolcima (prou) ili prema legendi po "pronji" Crnoj kraljici za vodom! U jezero utjee stalni vodotok Matica, odnosno spojene vode Cme i Bijele Rijeke. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 636 m, povrine 0,68 km2 s najveom dubinom od 37 m ispred Osmanove drage, odnosno na 370 m udaljenosti od Labudovake barijere. Duina je jezera 2100 m, dok mu irina varira od 180 do 400 m. Na poetku jezera u smjeru zapada odvaja se Liman draga (od turskog: liman - zaljev) duine 900 m. Zbog svoje irine i dubine jezerska voda ima tamnije zelenu boju. Blaga uzvienja oko jezera obrasla su visokom crnogorinom i bjelogorinom umom koja upotpunjuje mir, a odsjaje na vodenoj povrini ispunjava bojom lia prema godinjim dobima. CIGANOVAC JEZERO, Ciginovac ili Cigino jezero - ime dobilo prema legendi, da se u njemu utopio neki "cigan" kada je lovio ribu. Jezero dobiva vodu iz Proanskog jezera iskopanim kanalom, ali se dio dotoka drenira vjerojatno i podzemno kroz vrlo upljikavu sedrenu barijeru - zvanu Labudovaka barijera ili nekada imenovana kao Delta. U nedavnoj geolokoj prolosti voda se iz Proanskog jezera prelijevala u nii dio irokom lepezom u smjeru Ciginovca, Okrugljaka i Batinovca oblikovavi izmeu njih danas postojeu zaravan Labudovac. Kroz nju je naknadno ovjek iskopao kanale i prolaze za vodu koje danas vidimo na tom prostoru. Nadmorska je visina jezera 620 m uz povrinu od 0,07 km2. Najvea je izmjerena dubina 11 m u sredini jezera. Najzanimljiviji je detalj na jezeru slapite Proanskog jezera s uruenim sedrenim blokovima u njegovu jugoistonom dijelu. Sjeverni rub jezera ini obronak uzvienja Stubica (s ijeg je Tomieva pogledala i najljepi pogled na Ciginovac i prostranstvo Proanskog jezera), a zapadni su poumljeni obronci kosine sjeveroistone padine Proanskog vrha i Muratova rta. OKRUGLJAK JEZERO ili Okrugljaj, Kruginovac - po okruglom obliku. Nadmorska je visina jezera 613 m, povrina 0,04 km2, uz najveu dubinu jezera od 15 m u podnoju Labudovake barijere. Na sjeverozapadnoj se strani u Okrugljak ulijeva oko 7 m visoki slap vode iz Ciginovca, dok vie od 20 m visoki Labudovaki slap ukrauje dio preko 100 m iroke presuene sedrene barijere ispod koje se nalaze brojne upljine, polupeine i peine nazvane zajednikim imenom: piljski park. Nekada se urezanim kamenim stepenicama moglo prolaziti izmeu njih. Ispod samog Labudovakog slapa bio je ulaz u Janeekovu peinu - dugu vie od 50 m. Danas dio slapita pada na sam otvor i ulaz vie nije mogu. Najjuniji umjetni kanal na Labudovakoj barijeri prokopan je od Proanskog jezera do kosine barijere odvodei vodu u sljedee BATINOVAC JEZERO, ili Bakinovac po seljaku Batiniu ili po nekoj baki, koja se u njemu utopila. Nadmorska je visina jezera 610 m, veliina 0,01 km2 uz najveu dubinu od 5 m. Jezero je okrueno visokim stablima bukve, a vjeto proveden put vodi pokraj niza manjih slapova na kojima je vidljivo stvaranje sedre od sedrotvorne mahovine i bilja. Dio njegove vode otjee slapom u jezero Galovac, a dio se prelijeva u sjeverno smjetena manja jezera. VELIKO JEZERO ili Jovinovac veliki - u nastavku je manjih vodenih povrina odijeljenih slapovima manjih kaskada. Nadmorska je visina jezera 607 m, dubina 8 m, a veliine samo 0,02 km2. MALO JEZERO ili Jovinovac mali nalazi se ispod dolomitnog obronka uzvienja Stubica u blizini staze koja sa sjeverne strane obilazi Gornja jezera. Nadmorske je visina jezera 605 m, dubina 10 m, a povrina 0,01 km2. Jezero je obraslo niskim raslinjem i prepuno malih slapova. VIR JEZERO - ime dolazi od vrtloenja vode. Jezero je na nadmorskoj visini od 598 m, s dubinom od 4 m, a povrinom od 0,01 km2. Obraslo je takoer niskim raslinjem, dok staza prolazi uz njegov rub. GALOVAC JEZERO - ime je dobilo po kapetanu Galu, koji je potukao Turke ili po harambai Galoviu. Nadmorska je visina jezera 582 m, najvea dubina 24 m u sjevernom dijelu jezera pod obroncima Stubice, a povrina mu iznosi 0,12 km2. To je tree plitviko jezero po svojoj veliini. Slapovi koji lepezastim kaskadama padaju u jezero nalaze se na zapadnoj strani ispod sedrenih barijera gore opisanih malih jezera. Najvii je slap u jugozapadnom dijelu barijere visok oko 28 m nastao od voda jezera Batinovac. Uza sjevernu
stazu pod obroncima Stubice lijepi su izdanci dolomita, a pogled na jezero prua se s vee visine. Prostrano jezero ima svijetlo - zelenkastu boju u pliinama na sjeverozapadnoj strani, a tamniju u sredinjem dijelu zbog vee dubine. Posebnu ljepotu ovom dijelu jezera daju jesenje boje, kad rujevina zacrveni padine brda i kad se rumenilom prekrije i bjelogorino drvee uza slapove i jezero. itava istona strana jezera, duine oko 200 m, znaajna je po brojnim slapovima - zvanim Prtavci, koji se s razine jezera Galovac sputaju niz vie od dvadeset metara visoku sedrenu barijeru. S ceste, kojom uz ovo jezero i danas vozi panoramski vlak, jo prije Domovinskoga rata bio je dobro vidljiv i zbog jakog uma nadaleko uoljiv i vrlo poznat Galovaki buk nekada najmarkantniji slap Gornjih jezera - visok vie od dvadeset metara. Danas je na alost zbog uruenih stabala s njegove gornje strane dotok vode prekinut i ona sada tee samo jednim uskim mlazom, a ostali je dio slapita presuio. Uz rub staze na stijeni u blizini slapa postavljena je tabla s likom prof. Pevaleka i prigodnim tekstom. Junije od ovog slapa u polukrunom amfiteatru niz je slapova na kojima je prof. I. Pevalek prouavao rast brada, cijevi i sedrenih potkapina. Sjeverni je rub barijere podalje od Galovakog buka veoma iroko slapite Velikih Pratavaca to se kao vodena koprena prelijeva iz Galovca te pod podnevnim suncem prti i blista u titravom spektru duginih boja. Dio ovih voda prelijeva se nizom niskih slapova u sljedee MILINO JEZERO - nazvano prema legendi po Mili Miriu iz Miri tropine koji se utopio u ovom jezeru. Jezero se nalazi na nadmorskoj visini od 564 m, dubina mu je sada svega 1 m, a povrina 0,001 km2. Nedaleko jezera, s june strane, vodi staza za posjetitelje koja spaja jezero Kozjak s Labudovakom barijerom i Proanskim jezerom. GRADINSKO JEZERO ili Jezerce ime je dobilo prema staroj gradini koja se nekada uzdizala na uzvienju izmeu ovog jezera i jezera Kozjak. Jezero je na nadmorskoj visini od 553 m, dubina mu je 10 m u najzapadnijem dijelu, a povrina 0,8 km2. Ovo jezero je zanimljivo po boji svoje vode, koja oscilira od svijetlozelene do bjeliaste u pliinama, pa do tamnije zelene na mjestima gdje su dubine vee. U sredinjem se dijelu jezera nazire potopljena barijera danas svega 1,5 do 2 m ispod razine vode, dok su jo dvije potopljene barijere u njegovu donjem najuem dijelu. Bijela boja u jezeru naziva se "bjelar", odnosno ostatak istog sedrenog mulja, koji nije prekrio podvodni obrataj. BURGETI ili BUKOVI - niz malih plitkih jezeraca meusobno odijeljenih osedrenim preprekama obraslim niskim raslinjem. Ime dolazi od uzburkanog i uskovitlanog vodenog toka u omanjim udubljenjima koji vrtloei svojim tokom ine buku, bukte ili "vriju". Kao nadmorska visina rauna se kota od 534 m nad morem uz dubinu od 2 m i ukupnu povrinu od 0,001 km2. S june je strane Burgeta uzvisina Gradina, a sjeverozapadno poumljeni obronci Stubice, koji se sputaju do sljedeeg jezera jezera Kozjaka. Uz rub Burgeta u umi je ostatak malog kamenog zdanja u kojemu se nekada nalazio pokuaj iskoritavanja toka plitvikih voda za proizvodnju elektrine struje - dokaz nekadanjeg nesmotrenog ovjekova zadiranja u zatieni prirodni prostor! KOZJAK JEZERO ili Kozje jezero ime je dobilo prema legendi, koja kae da se u jezeru utopilo 30 koza kad su po nedovoljno vrstom ledu prelazile s jedne obale na otoi bjeei od vukova. Jezero je na nadmorskoj visini od 534 m, najvea dubina mu je 46 m, a povrina 0,83 km2. Osim voda slapova Burgeta u Kozjak se ulijeva stalni potoni tok Rjeice to utjee u Glibovitu dragu nasuprot uzvienja Gradina. Osim nekoliko stalnih izvora u Kozjak uviru i povremeni tokovi Matijeevac potoka i Jasenovac potoka, te vodotok u Vodenoj drazi - svi na zapadnoj strani jezera. Nasuprot Gradine u omanjoj uvali na istonoj strani jezera zabiljeena je pojava poniranja vode oznaena na starim kartama. Ovo najvee plitviko jezero protee se u smjeru sjeverozapad jugoistok, ue je u svom junom dijelu, a ire u sjevernom uvjetovano razliitom geolokom graom kamene podloge na svojoj istonoj i zapadnoj strani. Duina jezera Kozjak iznosi 2350 m, dok mu irina varira od svega 135 m (na liniji prelaza brodova!) do 670 m u najsjevernijem dijelu u podnoju zaseoka Plitvica. Dubina jezera poveava se od 5 m u Glibovitoj drazi u junom dijelu, do 26 m ispred Matijaevia drage gdje se na dnu jezera nalazi potopljena barijera nekadanjeg sedrenog slapa, kojoj je vrh sada svega 4 m ispod dananje razine Kozjaka. Druga strana potopljene barijere strmo se rui do dubine od 41,9 m dok je najdublja toka ovog jezera oko 280 m dalje prema sjeveru i iznosi 46 m. Zapadna strana jezera ima nekoliko razvedenih i uvuenih draga pod obronke Stubice, dok Glibovita draga na junom dijelu jezera duine 500 m nalikuje na Liman dragu Proanskog jezera. Istona, pak, strana Kozjaka u podnoju Medveaka gotovo je ravna, jer je izgraena od okrenih rudistnih vapnenaca kredne starosti. Specifinost je ovog jezera tefanijin otok eliptino izduenog oblika na jezerskom proirenju u blizini prelaza brodova. Od zapadne obale otok je udaljen 80 m uz dubinu vode od 20 m, a od istone 230 m s dubinom od 15 m. Duina mu iznosi 275 m, irina oko 60 m s povrinom od 0,014 km2. Najvii dio otoka svega je 9,5 m iznad dananje razine jezerske vode. Otok izgrauju dolomitne stijene trijaske starosti na kojemu rastu bukve i ljeska uz ostalo nisko grmlje. Ime otoka je po kraljevni tefaniji, koja je 1888. godine posjetila Plitvika jezera.
DONJA JEZERA Milanovac, Gavanovac jezero, Kaluerovac jezero i jezero Novakovia brod MILANOVAC ili Milanovo - prema legendi ime je dobilo prema pastiru Mili, koji se u njemu utopio ili prema mlinaru Mili Periiu koji je ovdje imao svoj mlin. Ovo jezero - najvee od svih Donjih - nalazi se na visini od 523 m uz dubinu do 18 m u njegovu poetnom dijelu. Duina jezera je 470 m, irina od 50 do 90 m, te povrina od 0,03 km2. Boja vode je od plaviaste do zelenkaste, ovisno o danjem osvjetljenju ili vedrini neba, odnosno, da li ga promatramo s gornje strane staze ili sa samog ruba vode. Jezero obrubljuju vie od dvadeset metara visoke stijene, a staza za njegovo razgledanje ureena je uza samu vodu njegovom istonom stranom, ali ga moemo obii i stazama na gornjoj strani kanjona s nekoliko ureenih kamenih vidikovaca. Udubljenja i tamni otvori u stijenama uz donji put svjedoe o postojanju polupeina i peina kao tipinih morfolokih oblika u ovakvim vapnenakim naslagama. Istoni dio slapita jezera Milanovca to pada u sljedee nie poloeno jezero u neposrednoj blizini puta, nazvano je slapovi Milke Trnine u znak zahvalnosti toj znamenitoj hrvatskoj opernoj pjevaici svjetskog glasa, koja je dobivenim prilogom jednog svog opernog nastupa od 1.992 krune pomogla godine 1897. tadanje "Drutvo za ureivanje i poljepavanje Plitvikih jezera. GAVANOVAC JEZERO ili Gavanovo - prema legendi u jezeru je nestalo Gavanovo blago. Jezero je na koti od 514 m nad morem, duine 100 i irine 65 m, odnosno povrine 0,01 km2. Iako razmjerno malo, ima dubinu od 10 m to je normalno za vodenu nakupinu u kamenom kanjonskom okruju. Pretpostavka da voda s dna ovog jezera podzemno otjee u nepoznatom smjeru nije do sada znanstveno dokazana. Dio sedrenih kaskada na njemu to se uz pjeaku stazu rue u niu vodenu nakupinu, nazvane su Velike Kaskade. Od ovih kaskada odvaja se na jednu stranu put do impozantnog tamnog otvora peine upljare kroz koju kamenim i zidanim stepenitem moemo izai na zaravan i gornju stazu to vodi rubom kanjona. Na putu do peine uz razinu vode vidljiv je tamni otvor Modre peine u koju se nekada ulazilo amcem. Glavna turistika staza produuje uz kaskade te prelazi na zapadnu stranu kanjona i pod njim vodi do kraja Plitvikih jezera. KALUEROVAC JEZERO, Kaluerovo - po kalueru pustinjaku, koji je nekada davno ivio u polupeini uz vodu ili u Gornjoj peini na rubu kanjona. Jezero se nalazi na visini od 505 m nad morem, dubine 13 m s povrinom od 0,02 km2. Njegova duina iznosi 225 m uz irinu od 70 do 100 m. Nad njim je najstrmiji dio kanjona sa stijenama visine oko 40 m. Poetni dio jezera i najblii dijelovi uz obalu prekriveni su trskom kao oiti dokaz eutrofikacije jezerskoga prostora. Jezero se nalazi na visini od 505 m nad morem, dubine 13 m s povrinom od 0,02 km2. Njegova duina iznosi 225 m uz irinu od 70 do 100 m. Nad njim je najstrmiji dio kanjona sa stijenama visine oko 40 m. Poetni dio jezera i najblii dijelovi uz obalu prekriveni su trskom kao oiti dokaz eutrofikacije jezerskoga prostora. JEZERO NOVAKOVIA BROD - prema kazivanju oznauje prijelaz ili prijevoz Novakovia. Od prethodnoga jezera odjeljuje ga samo 2 m visoka sedrena barijera - posljednje je Plitviko jezero na visini od 503 m nad morem, te s dubinom od 3 m i povrinom od 0,003 km2. irina jezera je 90 m, a duina 50 m. Uza sedrenu kaskadu izmeu Kaluerovca i Novakovia broda danas vodi turistika staza kojom se s ulazne toke 1 sputa prema slapu potoka Plitvica i produuje u obilazak Donjih jezera u smjeru Kozjaka. Na zavretku Novakovia broda u grmljem zarasloj sedrenoj nakupini vei je broj slapita razliite irine koji se rue preko vertikale visoke 25 m u proireno udubljenje nazvano Sastavci. Sastavci su kameno udubljenje na zavretku stepeniastog toka plitvikih jezerskih voda i voda irokog slapa potoka Plitvica, koji na ovo mjesto dotjee sa zapadne strane polukruno oblikovane vertikale. Nakon pada niz 76 m visoku vapnenaku stijenu potok Plitvica odvodi svoje vode desetak metara horizontalnim dnom. Tada se ponovno rue niz visoke kamene stepenice do rasprenih voda slapova iz jezera Novakovia broda. I na tom mjestu zajedno sjedinjene u zapjenjenom kovitlacu ispod vodene maglice tee tamnozelena vodena masa formirajui poetak toka krke rijeke Korane.
2.4. Stanovnitvo i stanovanje

2.4.1. Demografska obiljeja i prognoze
Promjene broja stanovnika Podruje nacionalnog parka "Plitvika jezera" obuhvaa povrinu od 297 km na kojemu su po zadnjem popisu stanovnitva , kuanstava i stanova 2001. g. ivjele 1 374 osobe. Prosjena gustoa naseljenosti iznosi 4,6 stan./km. Broj stanovnika se u razdoblju do prvog popisa 1857. g. do zadnjeg 2001. g. stalno mijenjao ovisno o drutveno/povjesnim okolnostima sa oitom tendencijom pada u zadnjih 50 godina.
Kartografski prikaz .9: Demografske znaajke kretanja broja stanovnika 1991. i 2001. godine i gustoa stanovanja 2001.g.
Prirodni prirast Negativan prirodni prirast kroz veinu analiziranih godina prisutan je na ovom podruju kako u Parku u cjelini tako i po pojedinim naseljima unutar njega.
Tablica 3.: Prirodno kretanje stanovnitva u Nacionalnom parku Plitvika Jezera Godine 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. ivoroeni 19 7 1 4 3 8 6 14 13 6 6 6 11 11 Umrli 14 7 2 9 10 8 11 7 10 67 17 15 20 Prirodni prirast 5 7 -6 2 -6 -2 -2 3 6 -4 - 61 - 11 -4 -9
Mnoga naselja uope nemaju pojavu raanja ili umiranja kroz veinu promatranog razdoblja ili imaju samo pojavu umiranja. Veina prisutnog stanovnitva koja ovdje ivi je staro, a ono mlaih to se nae u nekolicini naselja ne mogu utjecati na poboljanje nataliteta, te drutveno - gospodarski razlozi i ratna stradanja (to umiranja to iseljavanja) pokazuju stanje koje ni u bliskoj budunosti ne mogu poboljati demografsku sliku stanja. Dobna struktura Dobna struktura stanovnitva ovog podruja je stara, odnosno tu ivi populacija duboke starosti koja je naroito izraena u zadnjem popisu stanovnitva. Na podruju Parka je 1991. godine od ukupno 2 426 stanovnika ivjelo 584 ili 24,1% mladog stanovnitva (dobna skupina od 0-19 godina), 1 253 ili 51,6% zrelog stanovnitva (dobna skupina od 20-59 godina) i 465 ili 19,2% starog stanovnitva (dobna skupina od 60 i vie godina). Nakon deset godina dobna struktura stanovnitva je sve starija, odnosno sve loija. Sve je manje mlade populacije kao i one zrele, ali je zato sve vie starijih. To znai da je 2001. godine bilo 314 ili 22,9% mladog stanovnitva, 668 ili 48,6% zrelog stanovnitva i 371 ili 27,0% starog stanovnitva. Koeficijent starosti se u odnosu na prethodni popis jako poveao sa 0,696 na 1,182 (odnos starog i mladog stanovnitva).
Tablica 4. Promjene broja stanovnika podruja posebnih obiljeja Nacionalnog parka " Plitvika Jezera" od 1857 - 2001. godine * (prema definiciji stalnog stanovnitva iz popisa 1991. godine) Godine Naselja
1857. 23 16 1079 1062 54 1783 4017 1869. 0 1257 1075 2332 1880. 0 187 1060 1033 2280 1890. 114 11 231 278 78 235 519 486 92 309 466 204 196 94 99 640 191 4243 1900. 143 200 18 129 345 307 129 5 222 614 565 138 258 474 125 305 97 119 542 262 4997 1910. 138 174 26 115 269 279 92 47 254 633 471 139 352 463 205 194 101 94 496 260 4802 1921. 145 258 13 116 169 255 173 57 221 644 577 132 329 448 180 209 100 116 463 235 4840 80 259 610 519 120 345 411 208 149 86 103 363 237 4636 1931. 147 211 193 320 275 1948. 122 100 106 217 131 247 78 13 164 471 311 101 229 109 91 100 64 36 224 176 3090 1953. 119 98 229 125 202 107 98 172 472 326 105 257 53 132 96 65 46 218 180 3100 1961. 106 77 201 117 282 84 152 201 401 301 52 268 46 110 93 37 39 194 169 2930 1971. 83 60 186 109 260 57 458 194 348 209 23 210 37 70 77 27 40 176 111 2735 1981. 52 59 209 109 214 41 692 182 279 161 15 102 26 39 44 12 44 179 72 2531 Kuselj (Saborsko)** Serti Poljana Korana I (Rakovica)*** Korana II**** Poljanak Rastovaa Plitvica Selo Zaklopaca***** Plitvika Jezera****** Jezerce Donji Babin Potok Gornji Babin Potok Konarev Kraj Plitviki Ljeskovac Prijeboj ujia Krevina Kapela Korenika Drakuli Rijeka Rudanovac Vrelo Koreniko Homoljac U K U P N O
1991. 38 64 160 115 192 23 547 457 248 143 12 74 28 28 24 10 52 165 46 2426
2001. 14 33 24 67 90 36 9 381 298 101 72 0 15 3 2 5 8 81 119 16 1374
2001.* 14 33 24 67 93 39 9 388 302 102 76 0 15 3 2 5 9 86 132 17 1416
* prema definiciji stalnog stanovnitva iz popisa 1991. godine ** podaci za selo Kuselj nisu zasebno iskazani jer je selo administrativno ukljueno u naselje Saborsko *** za 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991. podaci ukljueni u naselje Selite Dreniko (nisu zasebno iskazani) **** za 1931. i 1981. podaci ukljueni u naselje Smoljanac (nisu zasebno iskazani) ***** za 1981. podaci ukljueni u naselje Plitvica Selo, a za 1991. u naselje Jezerce ****** za 1931. podaci ukljueni u naselje Reetar (nisu zasebno iskazani) za pojedina naselja podaci prije 1900. g. nisu bili dostupni te nisu zasebno iskazani u tablici
Struktura po aktivnosti Starost stanovnitva koja je sve vie prisutna na ovom podruju ima utjecaja i na aktivnost stanovnitva. To se prvenstveno vidi po broju i udjelu aktivnog stanovnitva koje je u ovom sluaju sve manje, sve manje je uzdravanog stanovnitva djece, ali je zato sve vei broj i udio osoba s osobnim prihodom umirovljenika. Zaposlenost Godine 1991. na podruju Nacionalnog parka Plitvika Jezera je bilo 833 ili 35,6% radnika u ukupnom stanovnitvu ili 84,0% u ukupnom aktivnom stanovnitvu. Veina zaposlenih je radila u mjestu stanovanja njih 574 ili 68,9% dok ih je 259 ili 31,1% radilo u drugom mjestu i to najvie u istoj njih 56,9%. Jezerce imalo najvei udio zaposlenih u mjestu stanovanja (95,7%), zatim Plitvica Selo (87,0%) i Serti Poljana (72,7%, naselje koje ima svega 11 radnika). Zaposlenost prema podrujima djelatnosti (1991. g.): tercijarne djelatnosti - 646 ili 69,8% (najvie u ugostiteljstvu 78,0%) primarne djelatnosti - 11,6%, kvartalne djelatnosti - 6,9% sekundarne djelatnosti - 6,8% Godine 2001. evidentirano je da je na ovom podruju bilo 32 dnevna i 8 tjednih migranata. Meu dnevnim migrantima veina ih je radila u drugom naselju istog grada/opine njih 21 ili 65,6% (najvie ih ima iz naselja Jezerce), a od tjednih migranata najvie ih je radilo u drugoj upaniji, veinom iz naselja Plitvika Jezera (tablice 11 i 12). Gospodarski potencijal ovog podruja je Nacionalni park "Plitvika jezera" koji daje jedno specifino obiljeje ne samo u ovom prostoru nego i ire. Baziran je na ugostiteljstvu i turizmu tercijarnoj djelatnosti i na svim ostalim popratnim aktivnostima vezane za tu djelatnost. Taj gospodarski potencijal i dalje e biti od velike vanosti za cijelo to podruje i treba ga uvati i razvijati ,ali u punoj mjeri uvaavajui ouvanje svih osnovnih vrijednosti NP. Obrazovna struktura i nepismeni Obrazovna struktura stanovnitva 1991. g. na ovom podruju je - od ukupno 1 984 stanovnika starijih od 15 i vie godina bila takva da najvie stanovnika imalo zavreno srednje obrazovanje (najbrojniji su oni sa kolom za KV i VKV radnike i ostali struni kadar, a u pola manje je onih sa srednjom kolom za struni kadar), zatim slijede oni sa nepotpunom osnovnom kolom. Najmanje je osoba koji imaju visoko i vie obrazovanje . 2001. g. i dalje su najbrojnije osobe sa zavrenim srednjim obrazovanjem (najvie ih ima sa zavrenom kolom za KV i VKV radnike i ostali struni kadar, a u pola manje je onih sa srednjom kolom za struni kadar), a zatim slijede oni sa nepotpunom osnovnom kolom i najmanje je onih sa visokim i viim obrazovanjem. Kuanstva Broj kuanstava kao i prosjena veliina kuanstava smanjila se u desetgodinjem razdoblju na podruju Nacionalnog parka Plitvika Jezera. U Nacionalnom parku Plitvika Jezera je 1991. godine bilo 845 kuanstava i to 640 ili 75,7% obiteljskih i 205 ili 24,3% neobiteljskih (samakih je bilo 94,1%). Po broju lanova kuanstava, najbrojnija su etverolana (203), zatim dvolana (190) i trolana kuanstva (147). Prosjena veliina kuanstva je 2,9 lanova (tablica 20). Godine 2001. je bilo 528 kuanstava i to 375 ili 71,0% obiteljskih i 153 ili 29,0% neobiteljskih (samakih 92,8%). Po broju lanova kuanstava, najbrojnija su dvolana (134), te trolana (104). Prosjena veliina kuanstava je 2,6 lanova (tablica 21). Analize po naseljima ne pokazuju neto drugaiju sliku kuanstava nego to ima cijelo to podruje. Sve je vie samakih kuanstava kao i kuanstava s manjim brojem lanova, to proizlazi iz dobnih karakteristika ovog stanovnitva. Starost sa svojim karakteristikama i u ovoj analizi ima negativna obiljeja i sada, a i u buduem razdoblju. Najvei broj kuanstava ima naselje Plitvika Jezera s prosjenom veliinom kuanstava od 2,6 lana, a zatim slijedi Jezerce koje ima 3,3 lana kuanstva. To su naselja koja u svim dosadanjim analizama iskau u pozitivnom smislu od svih ostalih naselja zbog svojih drutveno-gospodarskih razloga.
Demografske prognoze Nakon dosadanje demografske analize ovog podruja koja nije povoljna, vrlo je teko planirati boljitak u cjelokupnom razvoju ovog podruja za 2015. godinu. Razliiti imbenici od biolokih, drutveno-ekonomskih, kulturno-obrazovnih, zdravstveno-socijalnih, psiholokih i drugih, koji utjeu na promjene broja stanovnika, mogu izmijeniti, odnosno zaustaviti negativne demografske procese i ostvariti uvjete za pozitivnije promjene u cjelokupnom razvoju. Pad broja stanovnika, negativan prirodni prirast, stara dobna struktura stanovnitva, nepovoljni aktivitet stanovnitva, smanjenje broja kuanstava itd., sve su to pokazatelji koji nisu kratkotrajno prisutni na ovom podruju i koji ve sada imaju utjecaja na budue plansko razdoblje. Izrada projekcije broja stanovnika za 2015. godinu koja je raena za cijelo ovo podruje, bazirana je na dosadanjim promjenama, bez ikakvih planskih smjernica razvoja. Takva projekcija ukazuje na daljnji pad broja stanovnika u opini i u naseljima, odnosno ona naselja koja su imala porast broja stanovnika i dalje e imati porast, a ona koja imaju pad broja stanovnika i dalje e imati pad. Po toj metodi, podruje nacionalnog parka "Plitvika jezera" bi 2015 godine imalo 667 itelja po stopi od 5,38. Ova projekcija koja se radi po matematikoj metodi nije nikako prihvatljiva za budue plansko razdoblje. S obzirom na sve potencijale ovog podruja, iskljuivo mislei na daljnji razvoj Nacionalnog parka "Plitvikih jezera" i irenje turistikih kapaciteta u okolnom podruju, kao i svih ostalih aktivnosti koje treba imati takvo podruje, mogue je planirati barem manji pad broja stanovnika ili moda pokuati donekle zadrati postojei broj stanovnika. Takvo podruje e biti interesantno za stanovnitvo iz okolnih dijelova parka koje e eljeti doi i raditi. Drugim rijeima oekuje se imigracija mlaeg radno sposobnog i fertilnog stanovnitva na ovom podruju.
Tablica 5.: Projekcija broja stanovnika po naseljima na podruju posebnih obiljeja Nacionalnog parka "Plitvika Jezera" * prema definiciji stalnog stanovnitva iz popisa 1991. godine
GODINE NASELJA Saborsko/Kuselj* Serti Poljana Korana I (Rakovica)* Korana II Poljanak Rastovaa Plitvica Selo Zaklopaa Plitvika Jezera Jezerce Donji Babin Potok Gornji Babin Potok Konarev Kraj Plitviki Ljeskovac Prijeboj ujia Krevina Kapela Korenika 38 64 160 115 192 23 547 457 248 143 12 74 28 28 24 14 33 24 67 90 36 9 381 298 101 72 0 15 3 2 5 14 33 24 67 93 39 9 388 302 102 76 0 15 3 2 5 1991. 2001. 2001.*
PROJEKCIJA godina 2015.
stopa 19912001. -9,99 9,81 -8,7 -2,12 -15,94 -9,38 -3,43 -4,14 -8,88 -6,32 -24,85 -15,96 -22,34 -26,39 -15,69
4 6 20 69 4 2 240 169 29 31 0 2 0 0 1
Drakuli Rijeka Rudanovac Vrelo Koreniko Homoljac UKUPNO
10 52 165 46 2426
8 81 119 16 1374
9 86 132 17 1416
8 174 97 4 667
-1,05 5,03 -2,23 -9,95 -5,38
* podaci za dio naselja Saborsko-Kuselj nisu zasebno iskazani jer je selo administrativno ukljueno u naselje Saborsko ** podaci za Koranu I. za 1991.g ukljueni u naselje Selite Dreniko i nisu zasebno iskazani projekciju za 2015.g. nije bilo mogue napraviti
2.4.2. Stanovanje
Godine 1991. je u Nacionalnom parku Plitvika Jezera bilo ukupno 1 156 stanova, povrine 72 269 m s prosjenom povrinom stana od 62,52 m. Ukupan broj stanova se dijeli na: - stanove za stalno stanovanje - njih 912 ili 78,9%, povrine 57 413 m s prosjenom povrinom stana od 62,9 m. Ti stanovi ukljuuju nastanjene njih 787 ili 68,1%, povrine 49 423 m, i prosjenom povrinom stana od 62,8 m , privremeno nenastanjene njih 91 ili 10,0%, povrine 6 219 m i prosjenom povrinom stana od 68,3 m i naputene njih 34 ili 3,7%, povrine 1 771 m i s prosjenom povrinom stana od 52,1 m. - stanovi koji se koriste povremeno - njih 241 ili 20,8%, ukupne povrine od 14 708 m i prosjene povrine stana od 61,0 m. U tu kategoriju stanova ulaze stanovi za odmor i rekreaciju kojih ima 238, ukupne povrine od 14 557 m, i prosjene povrine stana od 61,2 m, stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi kojih je bilo 3 ili 0,3%, ukupne povrine od 148m i prosjene povrine stana od 49,3 m. Godine 2001. je u Nacionalnom parku Plitvika Jezera bilo ukupno 1 025 stanova, povrine 69 447 m s prosjenom povrinom stana od 67,75 m. Ukupan broj stanova se dijeli na : - stanove za stalno stanovanje - njih 956 ili 93,3%, povrine 65 337 m s prosjenom povrinom stana od 68,3m. Ti stanovi ukljuuju nastanjene njih 487 ili 50,9%, povrine 33 383 m, i prosjenom povrinom stana od 68,5m ,privremeno nenastanjene njih 333 ili 34,8%, povrine 22 115 m i prosjenom povrinom stana od 66,4m i naputene njih 136 ili 14,2%, povrine 9 839m2 i s prosjenom povrinom stana od 72,3m. - stanovi koji se koriste povremeno - njih 66 ili 6,4%, ukupne povrine od 3 695 m2 i prosjene povrine stana od 56,0m.U tu kategoriju stanova ulaze stanovi za odmor kojih ima 66, ukupne povrine od 3 695 m, i prosjene povrine stana od 56,0m, i stanovi koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi kojih nema. - stanovi u kojima se samo obavlja djelatnost - ima ih 3 ili 0,3%, povrine 415 m i prosjenom povrinom stana od 138,3m. Iz analize je vidljivo da su nastanjeni stanovi ipak imali zadovoljavajui standard stanovanja. Veina tih stanova su imali kuhinju (99,2%), zahod (87,3%), kupaonu (84,8%). to se tie instalacija, struju je imalo 97,1% stanova, vodovod 88,3%, kanalizaciju 88,3% stanova, a centralno grijanje je zastupljeno svega 21,1%. Bez kuhinje, kupaonice i zahoda bila su 2 stana ili 0,4% . Po broju soba, to su veinom dvosobni (37,8%) i trosobni stanovi (24,8%), a zatim slijede 1 sobni stanovi (17,9%). Viesobni stanovi su dosta manje zastupljeni. to se tie vlasnitva, to su veinom privatna vlasnitva (345 ili 70,8%), dok je drutvenih bilo 142 ili 29,2% stanova. Analiza po naseljima ukazuje da samo 4 naselja imala drutvene stanove meu kojima najvie ima naselje Plitvika Jezera (80,0%). Kada usporedimo broj stanova 2001. godine sa onima iz 1991. godine, vidi se, da se u tom desetgodinjem razdoblju smanjio broj i povrina stanova. S obzirom na cjelokupna ratna zbivanja na ovom podrujuprimjetno je da u novije vrijeme ima dosta nenastanjenih a isto tako i naputenih stanova, to je rezultat emigracije stanovnitva a i stradanja.
2.5. Gospodarske djelatnosti

2.5.1. Posjetiteljski turizam
Turizam je oduvijek bio vaan subjekt u ivotu ovog podruja. Za vrijeme Domovinskog rata kao i veina ostalih grana gospodarstva zamrla je gotovo u potpunosti. Stabilizacijom situacije i porastom interesa turista za ovo podruje dolazi do nekontroliranog razvoja turistiko ugostiteljske ponude, prvenstveno u formi iznajmljivanja soba i apartmana u privatnim objektima. Takvo stanje doprinosi gospodarskom rastu kraja, ali ne doprinosi ouvanju prirodnih vrijednosti istog. Kratki prikaz vrste i organizacije posjeenosti Dananji sustav posjeivanja Nacionalnog parka Plitvika jezera poeo se je izgraivati krajem 19. st., a zavren je tridesetih godina 20. st. Uz manje preinake staze i mostii i danas prate tada izgraene. Posjetitelji Nacionalnog parka Plitvika jezera prihvaaju se preko dviju ulaznih recepcija u centralnoj zoni parka: Ulaz 1, Ulaz 2 te pomonog ulaza Flora. U okviru ulaznih recepcija svi posjetitelji mogu dobiti informacije o Parku. Info-punktovi takoer se nalaze i na sljedeim lokacijama: Kozjaka Draga, Labudovac i pristanite P1 na jezeru Kozjak. Informacije posjetitelji mogu dodatno dobiti na recepcijama hotela, te od pomonog osoblja panoramskih vlakova, elektro-brodova i informatori na parkiralitu. Kretanje posjetitelja kroz Park odvija se individualno i grupno, pjeaenjem te kombinacijom transporta panoramskim vlakovima, elektro-brodovima i amcima na jezeru Kozjak. Na temelju podataka za razdoblje od 2000. 2005. godine uoava se kontinuirani porast broja posjetitelja (tablica 5). U 2005. godini Park je posjetilo gotovo 850.000 posjetitelja. Najvei broj posjetitelja posjeuje Park u srpnju i kolovozu (do 10 000 dnevno), a najvea frekvencija dolazaka opaa se izmeu 10 i 12 sati prije podne. Svaki posjetitelj u pravilu posjeti zonu jezera te iako nema sustavnog praenja prostorne disperzije posjetitelja unutar Parka, vidljivo je da je upravo ta zona najoptereenija. Od 2001. godine vodi se evidencija i o nacionalnoj strukturi posjetitelja, no samo za goste hotelskih objekata. U 2005. godini ostvareno je 263.462 noenja na podruju Parka, a od tog broja 6,66% su ostvarili domai gosti.
Tablica 6: Broj posjetitelja u Nacionalnom parku Plitvika jezera u razdoblju od 2000 2005. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006 2007 Ukupno 482.275 597.884 665.108 721.265 749.209 855.866 866218 927661
2008 948891
Mogue aktivnosti u Parku ukljuuju razgledavanje, planinarenje, vonja biciklom, vonju amcem na vesla, fotografiranje itd. Tijekom boravka u Parku posjetitelji najvie interesa pokazuju: za obilazak sredinje zone Parka (staze i mostii u jezerskoj zoni), vonju panoramskim vlakom, vonju brodom, te veslanje na jezeru Kozjak. Manji dio posjetitelja odluuje se za planinarenje planinarskom stazom na Medveak, etnju uz Proansko jezero, lijevu stranu jezera Kozjak, Plitviki Ljeskovac, orkovu uvalu. Trenutno ne postoji organizirana ponuda edukacije i interpretacije u Parku. Predvia se uspostava nekoliko tematskih posjetiteljskih centara za razliite ciljane skupine posjetitelja. Javna ustanova upravlja s tri hotela (Jezero, Bellevue i Plitvice) koji se nalaze na podruju Parka te hotelom Grabovac i auto-kampom Korana. Osim navedenih objekata na podruju Parka nalazi se i Vila Izvor koja nije u funkciji. Ukupan smjetajni kapacitet iznosi 764 leaja u hotelima te 94 leaja u bungalovima auto-kampa Korana. Smjetaj je u Parku mogu i u privatnom smjetaju iji je ukupni kapacitet iznosi 766 leaja. Ugostiteljska ponuda Nacionalnog parka se uz ugostiteljsku ponudu hotela sastoji i od niza restorana s prepoznatljivom gastronomskom ponudom (npr. Nacionalni restoran "Lika kua", koji nudi tradicionalna jela Like u obnovljenom ambijentu prepoznatljive tradicionalne like arhitekture, restoran Poljana, restoran Borje).
Tablica 7: Broj ostvarenih noenja (hoteli i auto-kamp) Godina Broj ostvarenih noenja 2001. 2002. 2003. 2004. 267.603 2005. 263.462 2006. 244.773 2007 239.605 2008 234.645
179.403 218.515 255.710
Tijekom ljeta 2004. godine provedeno je istraivanje o potrebama posjetitelja, oekivanjima i zadovoljstvu ponuenim u Parku. Ukupno su ispunjena 144 upitnika. Rezultati analize upitnika pokazali su da je najvei broj posjetitelja izuzetno zadovoljan ouvanim krajobrazom, injenicom da je to podruje zatieno (73%), te bogatstvom flore i faune (75%). Najmanje je zadovoljstvo posjetitelja gastronomskom ponudom, prezentacijom kulturnih vrijednosti, te openito raznolikou aktivnosti. Openito, vezano uz turizam i posjeivanje, u Parku su identificirani sljedei nedostaci: Do sada nije utvren prihvatni kapacitet Parka openito, a niti ue jezerske zone na koju je pritisak turista najvei i gdje se stvaraju najvee guve, Nedostaju dodatni turistiki sadraji (npr. mogunost organiziranog promatranja ptica; poune staze, biciklistike staze, Nedostaju dodatni programi za posjet dijelova parka izvan sredinje turistike zone (jezerske zone), Unato raznolikoj ponudi suvenira u Parku, za sada ne postoji suvenir koji bi se mogao smatrati suvenirom Nacionalnog parka Plitvika jezera.
2.5.2. Poslovanje Javne ustanove NP

Nacionalnim parkom upravlja Javna ustanova u nadlenosti Ministarstva kulture. Djelatnost Ustanove ukljuuje zatitu, odravanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zatite i ouvanja izvornosti prirode, osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja prirodnih dobara te nadzor nad provoenjem uvjeta i mjera zatite prirode na zatienom podruju. Dodatno, Park posjeduje i upravlja s tri hotela (Jezero, Plitvice i Bellevue) koji se nalaze u Parku, jednim hotelom izvan granica Parka (Grabovac), dva kampa (Korana i Borje), nizom restorana unutar Parka, trgovinama na podruju Parka te nizom stambenih zgrada, objekata i komunalnom infrastrukturom. U Parku se nalazi Vila Izvor, koja nije u funkciji. Motel Plitvice u Lukom kod Zagreba takoer je u veinskom vlasnitvu Uprave Parka. Tijela Javne ustanove ine upravno vijee, ravnatelj i struni voditelj. Upravno vijee donosi kljune razvojne odluke, a poslovanje Ustanove organizira i vodi ravnatelj kojeg imenuje Ministar na razdoblje od etiri godine. Struni rad Ustanove vodi struni voditelj (sluba zatite). Unutarnje ustrojstvo i djelatnost Ustanove odreeno je Statutom i Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada. Radi osiguranja skladnog, strunog i sustavnog obavljanja djelatnosti Ustanove u upravljanju Nacionalnim parkom Plitvika jezera, Ustanova je podijeljena na 2 slube i 3 podrunice kojima upravlja Ured ravnatelja. Unutarnje ustrojstvene jedinice Ustanove su: Ured ravnatelja Sluba zatite, odravanja, ouvanja, promicanja i koritenja Nacionalnog parka Sluba zajednikih poslova Podrunica hotelijerstva i ugostiteljstva Podrunica odravanja tehnike i komunalne infrastrukture Podrunica trgovine U sklopu svih odjela, Park trenutno zapoljava vie od 730 djelatnika, od kojih cca. 130 djelatnika obavlja poslove vezane uz zatitu prirode. Mali broj aktivnosti Parka financiran je iz Dravnog prorauna, dok je ostalo financirano iz vlastitog prihoda Parka. Obiteljske inicijative Na podruju Nacionalnog parka razvijena je mrea manjih obiteljskih objekata i seoskih domainstava namijenjenih pruanju usluga u turizmu i ugostiteljstvu. Velik broj domainstava bavi se iznajmljivanjem soba i apartmana u sklopu obiteljskih domainstava. Ovakav oblik aktivnosti prihvatljiv je sa stanovita gospodarske aktivnosti podruja i mogunosti koje ona otvara za zadravanje stanovnitva na ovom podruju. Meutim, sa stanovita zatite prirode potrebno je Planom predvidjeti stroge mjere za obavljanje ovakve djelatnosti kako bi se maksimalno zatitila prirodna osnova, a istovremeno omoguilo stanovnitvu ostanak i egzistencija na tom podruju.
2.5.3. Ostale gospodarske djelatnosti

Podruje Parka ve dugi niz godina prvenstveno je orijentiran na turistiku djelatnost. Prije Domovinskog rata stanovnitvo je osim poslova vezanih uz Park radilo i u okolnim naseljima i industriji koja je u njima bila razvijena. Nakon rata broj stanovnika unutar granica Parka znatno opada, posebice mlaeg, radno sposobnog stanovnitva. Nadalje, uvelike je
smanjena ponuda zaposlenja u okolnim naseljima i opinama zbog gaenja industrijske proizvodnje i svekolikog pada gospodarske aktivnosti cijelog kraja. Danas postoji vei broj obiteljskih domainstva koja se bave proizvodnjom autohtonih prehrambenih artikala (sir, med, rakija i sl.) i drugih tradicijskih proizvoda (proizvoda od vune, drva i sl.). Koliine tih proizvoda su ograniene i namijenjene prvenstveno za plasiranje posjetiteljima parka. Nekoliko obiteljskih domainstava se bavi stoarstvom, uzgojem krava i ovaca, te preradom i prodajom mlijeka i mlijenih proizvoda. Sva poljoprivredna i stoarska proizvodnja zasniva se iskljuivo na ekoloki prihvatljivom nainu bez upotrebe sredstava koja bi mogla naruiti prirodne vrijednosti okolia i ugroziti fenomen stvaranja sedre i druge znaajke ovog prostora. Moglo bi se rei da je danas sva ta proizvodnja na svojim poecima i da ju je potrebno stimulirati kroz razliite mjere i poticaje kako bi se razvilo gospodarstvo, obogatila ponuda ovog kraja te popravila demografska slika zadravanjem mlaeg radno sposobnog stanovnitva.
PLAN 3. CILJEVI I KONCEPT PROSTORNOG RAZVOJA I UREENJA

3.1. Ciljevi prostornog ureenja - opi i posebni
Sagledavanjem problematike prostora Parka utvreni su opi i posebni ciljevi koji se ovim Planom, kroz postavu koncepta razvoja i ureenja, implementiraju u prostor kroz prostorno plansku dokumentaciju. Planom se utvruju opi ciljevi prostornog ureenja Parka, i to: 1. Ouvanje ekoloke stabilnosti, bioloke raznolikosti i osobitosti podruja, 2. Praenje stanja i promjene ekolokog sustava Parka, 3. Ouvanje hidrogeolokih i geomorfolokih sastavnica prostora Parka od zagaenja te ouvanje prirodnih fenomena; 4. Zatita autohtone vegetacije te krajobrazne i ekoloke vrijednosti uma, 5. Osiguranje uvjeta za ouvanje i razvoj svih vrsta ivog svijeta koje nastanjuju Park, 6. Ouvanje graditeljske/kulturne i etnografske batine te tradicijskih djelatnosti, 7. Omoguavanje odrivog razvoja naselja i gospodarstva. U sklopu ovih opih ciljeva utvruju se i posebni ciljevi: 1. Prilagoditi intenzitet posjeivanja kapacitetu prostora utvrenom na temelju uvjeta zatite i ouvanja vrijednosti u Parku; 2. Ukljuiti posjetiteljsko-turistiko koritenje u razvojni i funkcionalni sustav ireg podruja, 3. Usmjeravati posjetitelje na cjelokupno podruje Parka ukljuivanjem u razliite programe posjeivanja, 4. Obnoviti i revitalizirati kulturna dobra, etnografsku batinu, tradiciju i obiaje, autohtonu poljoprivredu i stoarstvo i ukljuiti ih u programe posjeivanja, 5. Obnoviti i revitalizirati postojea naselja i njihov neposredan okoli te ih koristiti za djelatnosti koje su usmjerene na istraivanje, odravanje i zatitu Parka i pruanje usluga posjetiteljima, 6. Zaustaviti trend zarastanja travnjaka radi zatite stanita, 7. Planirati razvoj naselja, a provedbu prilagoditi prostornim uvjetima i ambijentalnim znaajkama u kojima se nalaze, uz primjenu tradicijskih materijala i elemenata gradnje.
3.2. Koncept prostornog razvoja i ureenja

Tradicija i kontinuitet planiranja prostora Nacionalnog parka Plitvika jezera, od 1960. godine (Program generalne ureajne osnove) do danas, snano je uporite za sagledavanje stvarnoga utjecaja prostornih planova na upravljanje realnim procesima i stanjem u prostoru. Ve prvi Program generalne ureajne osnove iz 1960. godine postavio je kriterije zatite toga prostora dosta visoko, pokuavi osigurati trajnu zatitu ireg prostora i okolia, meutim, u dva znaajna elementa koji su ostali prijepornima i do danas, nije sasvim uspio: (1) u pitanju izgradnje turistiko-hotelskih kapaciteta i (2) planiranju izmjetanja glavne prometnice koja e tek u skoroj budunosti, znai nakon vie od 50 godina, dobiti novu zaobilaznu trasu izvan granica NP. Generalni ureajni plan zavren 1970. godine samo je potvrdio nune mjere zatite i postavke Programa iz 1960. godine, ali i uveo kategorizaciju prostora po razini zatite i predloio podruja proirenja. Slijedei prostorni plan, koji nikada nije konano usvojen, iz 1976.-1977. godine, uveo je daljnje podjele prostora po reimima i razinama zatite, utvrdio maksimalne teoretske posjetiteljske kapacitete na preko 2 milijuna posjetitelja, ali i predloio novo proirenje prostora Nacionalnog parka ukupno s oko 19.000 ha na oko 35.000 ha, i ukljuenje znatnog broja novih naselja, s ukupno 6.000 planiranih stanovnika. Intencija ovoga Plana da uspostavi odreene reime kontrole i zatite irokog prostora, rezultirala je konceptualnom heterogenou a time i gubitkom planerske supstance koja bi prostor Nacionalnog parka trebala tretirati jednoznano.
Prostorni plan iz 1986. godine, koji je i danas na snazi, proirio je podruje Nacionalnog parka na dananjih oko 30.000 ha, kompromisno prihvatio u meuvremenu nastalu izgradnju prvenstveno hotelskih i drugih smjetajnih, ali i stambenih kapaciteta, te rasteretio (iako kompromisno preblizu) prostor uz sama jezera od tranzitnog prometa prema Otocu. Strategija i Program prostornog ureenja Republike Hrvatske iz 1997. i 1999. godine odredila je obvezu izrade ovog novog prostornog plana iji program je zapoet 2000. godine, a 2005. godine je uz brojne tematske (separatne) studije zapoeta i izrada samog Plana. Svim dosadanjim Programima, istraivanjima i Planovima za NP "Plitvika jezera", zajednika je kontradikcija vezana za odnos prema hotelsko turistikoj izgradnji, koja se kontinuirano razvijala u smjeru suprotnom od svih planerskih stavova. Izgradnja i poveanje hotelskih kapaciteta neposredno uz jezera kao i odgovarajueg prometnog sustava za opskrbu tih kapaciteta, te prilagoen sustav posjeivanja, doveli su do ovog NP kao dominantno turistikog odredita s najbrim i direktnim pristupom prirodnim senzacijama - temeljnom jezerskom fenomenu. Zbog svih ovih stvorenih karakteristika i ve samorazumljive mogunosti, da svaki od milijun posjetitelja mora i moe doi, brzo i direktno do samih jezera, planeri ureenja prostora Nacionalnog parka, suelili su se s ve postojeim (nedavno stvorenim) nepovoljnim utjecajima na sami prirodni fenomen, koji utjecaji su umanjili mogunosti za paljivu i racionalnu organizaciju i planiranje budunosti prostora Nacionalnog parka. injenica da ogroman dio prihoda Javna ustanova ima od vremenski koncentriranog posjeivanja parka, ljetna turistika sezona, bila je oteavajua okolnost u osmiljavanju koncepcije novoga Plana. Dodatna tekoa u koncipiranju ovog Plana sadrana je u injenici da je kroz planske mjere povezana najvia planerska razina (svojstvena i promjerena veliini i znaaju planiranog prostora) s najniom provedbenom razinom (odreivanje graevinskih podruja za naselja). Ta zadaa je ipak uspjeno obavljena ime je izbjegnuta vremenski istruno upitna, odgoda provedbe zbog nune izrade detaljnije planske dokumentacije. Takvim planerskim pristupom omoguava se kontinuirani razvoj Nacionalnog parka, a izbjegnuta je i svaka mogunost eventualne "socijalno opravdane" bespravne izgradnje. Koncept ovoga Plana predodreen je razvojnim stavovima vezanima za tri dominantne teme: (1) Odnos prema prirodnim vrijednostima prostora Nacionalnog parka (2) Odnos prema stanovnitvu i naseljima (3) Odnos prema gospodarstvu, turizmu i infrastrukturi Za sve tri teme, kroz proces izrade Plana, provedena dodatna istraivanja i brojne strune rasprave, doneseni su vrlo jasni, moda ak i radikalni razvojni stavovi: (1) Prirodne vrijednosti - najbolje se tite to manjim utjecajem i prisutnou bilo kakvo izgradnje i ljudskog djelovanja, osim u dijelovima gdje je takva potreba znanstveno utvrena. Tako se ovim Planom omoguuje da u budunosti izgradnja prometne i tehnike infrastrukture i sustav posjeivanja u velikoj mjeri odterete sve prirodne sustave koji bi ljudskim djelovanjem mogli biti ugroeni. Unaprjeenje svih sustava zatite, upravljanje i briga o pojedinim specifinim dijelovima prostora, kao i monitoring preputeni su znanstvenicima, a svi ti prostori osloboeni su u najveoj moguoj mjeri negativnih utjecaja naselja i turistikog razvoja. (2) Odnos prema stanovnitvu i naseljima - takoer je potpuno jasno i vrsto postavljen. Unutar bivih znatno uih granica Nacionalnog parka, prije vie od 100 godina ivjelo je oko 6.000 stanovnika. Danas, u 50 % irim granicama, ivi manje od 1.400 stanovnika. Budui da je prostor Nacionalnog parka do vremena turistike ekspanzije bio nedvojbeno izvrsno ouvan, nepobitno zakljuujemo da nekoliko tisua stalnih stanovnika nikako nije ugroavajui faktor za vrijednosti toga prostora. To vie to dananje mogunosti tehnike infrastrukture omoguavaju postupnu zatitu hidrografski osjetljivog podzemlja od otpadnih voda, a gotovo svi ostali mogui negativni utjecaji vie su tehniko-vizualne naravi i lako se putem mjera provedbe ovoga Plana i reguliraju. Ipak, kako bi se trajno izbjegla i najmanja mogunost nepovoljnog utjecaja naselja i stalnih stanovnika na prostor, postojea naselja klasificirana su na ona koje se trebaju postupno "gasiti" (ostat e bez stalno nastanjenog stanovnitva), na ona koja mogu doivjeti tek ogranieni razvoj unutar ve zauzetoga prostora i na ona koja mogu bez opasnosti nepovoljna utjecaja na prirodne vrijednosti, doivjeti izvjesnu razvojnu budunost. Znaajno je napomenuti, da iako se Planom osigurava dovoljna povrina za razvoj naselja, ukupna povrina graevinskih podruja smanjena je u odnosu na sada vaei plan iz 1986.godine, s tada planiranih vie od 400 hektara, na oko 200 hektara!
(3) Odnos prema gospodarstvu, posjetiteljskom turizmu i infrastrukturi Novi hotelski kapaciteti unutar granica Nacionalnog parka nee se graditi, a postojei se mogu samo rekonstruirati i poboljavati, ali ne i poveavati. Ta injenica, uz planirane nove ulaze u Nacionalni park smjetene sjeverno i juno od Velike Poljane, omoguava da se najosjetljiviji dio prostora uz jezera operativnim planom posjeivanja znatno rastereti, a dio posjetitelja i prostorno disperzira u druga vrijedna podruja NP. Prometni i ostali infrastrukturni sustavi zbog ovakvoga koncepta ne moraju se kvantitativno poveavati, ali e se morati tehniki unaprjeivati. Izgradnja istone cestovne obilaznice NP, od Grabovca do Prijeboja, kao i reimsko ogranienje na jugozapadnoj prometnici, na relaciji Donji Babin Potok Korenica, znatno e podii razinu zatite cjelokupnog prostora. Ovako jasan planerski stav prema tri dominantne teme rezultirao je homogenim i jednoznanim planerskim tretmanom ukupnoga prostora u granicama zahvata Nacionalnog parka. Time je osigurana trajna zatita prirodnih fenomena, ali i omoguen normalan ivot za postojee i dio eventualnih novih stanovnika, te razina posjeivanja i osiguranje gospodarskog rasta koji nee ugroavati prirodne vrijednosti i krajobrazna obiljeja zbog kojih je ovaj prostor i proglaen prvim Nacionalnim parkom u Hrvatskoj. Iznimno znaajan segment planerske problematike vezan je za sustav posjeivanja, kao i za prometnu koncepciju koja mora racionalno ali i uinkovito opsluiti posjetitelje NP (oko milijun godinje). Izgradnja istone obilaznice (na D1) i sjeverne obilaznice (na C..) omoguiti e oslobaanje vanog dijela prostora Nacionalnog parka od tranzitnih vozila, te omoguiti znatno odtereenje najosjetljivijih prostora od vozila, naroito u trenucima najintenzivnijih posjeta u ljetnim mjesecima. Sustav s dva nova ulaza, novim glavnim na sjevernom rubu Nacionalnog parka, junim glavnim na Prijeboju, te dva kontrolna u Donjem Babinom Potoku i Kuselju, omoguava zadravanje mnogobrojnih posjetiteljskih vozila na rubovima prirodno najvrednijeg dijela NP. Planirano je vremenski definirano zadravanje/putanje vozila u sredinji prostor Nacionalnog parka, u skladu s mogunostima prihvata po mjesecima (ljetna sezona i ostalih 8 mjeseci u godini). Prometna studija, ija je izrada odreena ovim Planom, pruiti e Upravi NP vjerodostojne podatke za planiranje redoslijeda, faznosti i dinamike izgradnje novih glavnih i kontrolnih ulaza. Plan kroz prometnu studiju omoguava ekonomino i fleksibilno investiranje u sve potrebne sadraje novih ulaza. Sve navedene planerske postavke, razumno odmjerene u razinama odreenosti, omoguavaju ovom Planu vremensku trajnost, a operativne mjere stavlja na koritenje Planu upravljanja i Upravi Javne ustanove. Postignuta razina koncepcijske i provedbene jasnoe i odreenosti Plana, koja osigurava trajnu zatitu ovog dragocjenog prostora i sustava, ujedno omoguava prilagoavanje funkcioniranja dnevnog ivota gospodarskim i drutvenim promjenama koje nas oekuju u slijedeim desetljeima.
3.3. Zatita prirodnih vrijednosti

Prirodne vrijednosti najbolje se tite to manjim utjecajem i prisutnou bilo kakvo izgradnje i ljudskog djelovanja, osim u dijelovima gdje je takva potreba znanstveno utvrena. Tako se ovim Planom omoguuje da u budunosti izgradnja prometne i tehnike infrastrukture i sustav posjeivanja u velikoj mjeri odterete sve prirodne sustave koji bi ljudskim djelovanjem mogli biti ugroeni. Unaprjeenje svih sustava zatite, upravljanje i briga o pojedinim specifinim dijelovima prostora, kao i monitoring preputeni su znanstvenicima, a svi ti prostori osloboeni su u najveoj moguoj mjeri negativnih utjecaja naselja i turistikog razvoja. Konceptualne postavke zatite prirode sukladno Strunoj podlozi zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalni park Plitvika jezera, Dravnog zavoda za zatitu prirode dijele prostor Parka na zatitne zone i to: zona 1 - zona stroge zatite: 1a) zona najstroe zatite 1b) zona vrlo stroge zatite zona 2 - zona aktivne zatite: 2a) zona aktivne zatite travnjaci 2b) zona aktivne zatite - ume zona 3 - zona koritenja: 3a) zona koritenja - zona naselja 3b) zona rekreacije i turistike infrastrukture Zonu stroge zatite ine:
1a - zona najstroe zatite: umski rezervati u orkovoj uvali, Seliki vrh, Crni vrh, Kik, Rjeica - Proanski vrh i Medveak, zona ispod Proanskog vrha, lijeva obala Proanskog jezera od utoka Suanj potoka do sredine jezera, cijelo podruje oko Ciginovca, cijeli sliv Rjeice do ua u jezero Kozjak. 1b - zona vrlo stroge zatite - veina umskih prostora unutar Nacionalnog parka. Zonu aktivne zatite ine: 2a - zona aktivne zatite - travnjaci - posebno vrijedni travnjaci na Brezovakom i Homoljakom polju, male travnjake povrine rasute po umskom prostoru, vlani travnjaci oko Vrela i Rudanovca i oko uia Krevine i cret na uu Matice kod Plitvikog Ljeskovca. 2b - zona aktivne zatite - ume oko Kuselja i Pavlovakog vrha, oko Babinog potoka i izmeu Brezovakog polja i Lisine, oko Kose i umske kulture na Brezovakom polju. Zonu koritenja ine: 3a - zona naselja - sva naselja i zaseoci te prostor koji ih neposredno okruuje. 3b - zona rekreacije i turistike infrastrukture - podruje s prirodnim, kulturnim, odgojno-obrazovnim i turistiko-rekreativnim vrijednostima. Mjere koritenja, ureenja i zatite zatitnih zona detaljno su obraene u poglavlju 6.2.; 6.2.1. Zone zatite prema uvjetima koritenja, koncept razvoja zone koritenja je i detaljnije prezentiran kroz koncept razvoja naselja i gospodarski koncept.
3.4. Razvoj naselja

Odnos prema stanovnitvu i naseljima konceptualno je jasno i vrsto postavljen. Unutar bivih, znatno uih, granica Nacionalnog parka prije vie od 100 godina ivjelo je cca 6000 stanovnika. Danas, u 50 % irim granicama, ivi tek neto manje od 1400 stanovnika. Budui da je prostor Nacionalnog parka do vremena turistike ekspanzije bio nedvojbeno izvrsno ouvan, za zakljuiti je da nekoliko tisua stalnih stanovnika nikako nije ugroavajui faktor za vrijednosti toga prostora. To vie to dananje mogunosti tehnike infrastrukture omoguavaju postupnu zatitu hidrografski osjetljivog podzemlja od otpadnih voda, a gotovo svi ostali mogui negativni utjecaji vie su tehniko-vizualne naravi i lako se putem mjera provedbe ovog plana i reguliraju. - Ipak, kako bi se trajno izbjegla i najmanja mogunost nepovoljnog utjecaja naselja i stalnih stanovnika na prostor, postojea naselja klasificirana su na ona koje se trebaju postupno gasiti, na ona koja mogu doivjeti tek ogranieni razvoj unutar ve zauzetoga prostora i na ona koja mogu bez opasnosti nepovoljna utjecaja doivjeti izvjesnu razvojnu budunost. Znaajno je napomenuti, da iako se Planom osigurava dovoljna povrina za razvoj naselja, ukupna povrina graevinskih podruja smanjena je u odnosu na sada vaei plan iz 1986.godine, sa tada planiranih cca 326 hektara,na priblino samo 170 hektara. Osnovna podjela unutar obuhvata Plana moe se okarakterizirati kao ona na: prostore prirodnog krajobraza razliitog stupnja ouvanosti i zatite prostore ljudske djelatnosti odnosno podruja naselja i kontaktne zone. S gledita zatite prirode, tvorevine ljudske djelatnosti u Nacionalnom parku razvrstane su u slijedee skupine: objekti neophodni za zatitu prirodnog razvoja - upravljanje i nadzor, znanstveno praenje zbivanja u prirodi i nune intervencije za regeneraciju, restauraciju ili odravanje prirodnog stanja u krajoliku, objekti za organizirani prihvat posjetilaca - organizacija i kontrola posjeta, informiranje, upuivanje, voenje kroz Park i zatitno-odgojna funkcija; funkcionalan raspored i dimenzije, oblikovanje i estetski dojam i kvalitetna oprema tih objekata neobino su vani za suvremeno djelovanje slube zatite u Nacionalnom parku, turistiko-gospodarski, smjetajni i rekreacijski objekti - usklaeni sa zonskim planom, reimom zatite uz usporedne zahvate zatite antropogenih sadraja; zadatak zatite u pogledu utjecaja izgradnje objekata i kategorije na estetsku sastavnicu krajolika tee je odrediti, jer je to relativan pojam ovisan o pejzanoj kategoriji detalja u koje objekte treba uklopiti, gospodarskoj moi investitora i kreativnoj snazi koncepcije u cjelini koja je rezultat zajednikog djelovanja nosilaca koncepcije i imbenika koji odluuju o njezinoj provedbi, stambene aglomeracije nose obiljeja povijesnog razvoja kraja, te je njihov zatitni tretman tako usmjeren da se uz kriterije koji su navedeni kod turistikih objekata pojavljuju i oni proizili iz nasljea i kulturnih tekovina; meutim zatita prirodnog razvoja zahtijeva uklanjanje stambenih aglomeracija u zonama Parka koje su smjetene uz vitalne organizme hidrolokog sustava (izvori, doline vodotoka, sedre), bez obzira to neke iznimne objekte treba odrati kao spomenike kulture, komunikacije i komunalno-tehnika infrastruktura nuna su popratna pojava,
zahvati zatitnog karaktera u prostorima kulturno uvjetovanog (antropogenog) razvoja - planira se koncentracija stanovnitva u ivotne centre, kojima su lokacija i opseg izgradnje usuglaeni s usvojenim programom izgradnje uz nastojanje da se u prostorno-oblikovnoj sastavnici koriste elementi kulturno-povijesnih tekovina. Na podruju obuhvata Plana nalazi se velik broj naselja, a neka od njih imaju u svom sastavu jo po nekoliko zaselaka ili izdvojenih cjelina. Obzirom na raznolikost i veliinu prostora i naselja se meusobno razlikuju. Te razlike definirale su i smjernice za mogue intervencije u prostoru koje su dane ovim Planom.
Kartografski prikaz 10. Pregledna karta kategorizacije naselja prema razvojnim smjernicama
Pri odluci o moguim intervencijama u prostoru naselja koristili su se slijedei kriteriji: 1. veliina naselja i broj stanovnika 2. smjetaj naselja u odnosu na najosjetljivije prostore parka i utjecaj na njih 3. smjetaj naselja u odnosu na prilazne putove 4. opremljenost infrastrukturom Veliina naselja i broj stanovnika definiraju ulogu pojedinog prostora u ivotu ovog podruja. Naselja s veim brojem stanovnika, posebice mlaeg, imaju potencijal i potrebu da im se omogue uvjeti za gospodarski razvitak i stambeno zbrinjavanje. Naselja koja su smjetena u neposrednoj blizini najugroenijih dijelova prirode kroz prostorno planske dokumente prolih generacija predviani su za iseljavanje i gaenje ivota u njima. Ovaj plan je predmetnoj problematici pristupio na nain da se u tako smjetenim naseljima onemogui svaka nova izgradnja, ukljuivo i izgradnja infrastrukturne mree, uz zadravanje postojeih objekata i propisivanje strogih uvjeta za njihovo odravanje i rekonstrukciju.
Kako se ovim Planom ne planira rekonstrukcija i modernizacija lokalnih prometnica unutar granica Parka, vaan imbenik pri kategorizaciji naselja je i njegova udaljenost od glavnih cestovnih pravaca. Unutar granica Parka ne planira se znaajnija izgradnja infrastrukturne mree. Posebice se ne planira njena izgradnja do udaljenih i slabo naseljenih dijelova te je to bio kriterij da se u takvim naseljima onemogui vei razvoj. Analizom ovih kriterija dobili smo za naselja i graevinskih podruja izdvojene namjene unutar nacionalnog parka etiri osnovne kategorije naselja: A 1 - naselja u kojima se ne planira razvoj i koja nemaju odreeno graevinsko podruje Postojee izgraene graevine se zadravaju. Doputeno je iskljuivo odravanje postojeih uporabljivih graevina (prema definiciji iz lanka 2.. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, NN 76/07) za osobne potrebe stanovnitva te rekonstrukcija i manja izgradnja za potrebe Nacionalnog parka, osim u dijelovima naselja Poljanak - Matovinska Lisina i Vukovii. Nije dozvoljena izgradnja zamjenskih objekata. Uvjeti ureenja i odravanja graevina: - Minimalni kriterij za odravanje graevina: ouvanost zidova u punoj visini. - Zabranjeno je ureenje turistikih smjetajnih kapaciteta. - Pri ishoenju dozvola za rekonstrukciju objekata potrebno je uvjetovati izvedbu nepropusne sabirne jame ili ureaja za proiavanje sanitarnih voda. Naselja i dijelovi naselja kategorije A1 su: Matovinska Lisina, Vukovii, Rodi Poljana, Bigina Poljana, Boria Selite, Bijela rijeka, Konarev Kraj, Plitviki Ljeskovac, Uvalica. A2 - naselja u kojima se planira ogranieni razvoj unutar odreenog izgraenog dijela graevinskog podruja Dozvoljena je rekonstrukcija postojeih objekata te izgradnja novih i zamjenskih objekata, rekonstrukcija i izgradnja nove infrastrukturne mree. Uvjeti ureenja i rekonstrukcije graevina: - dozvoljava se koritenje objekata u ugostiteljsko turistike svrhe, - dozvoljava se smjetaj manjih trgovakih i ugostiteljskih lokala (maksimalna tlocrtna povrina 150m), - dozvoljava se iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljske kue ili seljakih domainstava, Naselja i dijelovi naselja kategorije A2 su: Plitvica selo, Mukinje, Korana I., Korana II., Drakuli Rijeka B - Naselja u kojima se planira daljnji razvoj sa odreenim izgraenim i neizgraenim dijelom graevinskog podruja Graevinska podruja naselja formiraju se tako da se uz postojeu izgradnju omogui prostor za novu,na nain da se uvaavaju smjernice zatite prirodne i kulturne batine. Zadravaju se postojee izgraene graevine. Dozvoljena je rekonstrukcija postojeih objekata, izgradnja zamjenskih objekata, izgradnja novih stambenih i poslovnih objekata, javnih i drutvenih sadraja, te rekonstrukcija postojee i izgradnja nove infrastrukturne mree. Uvjeti ureenja i rekonstrukcije graevina unutar graevinskih podruja naselja. - dozvoljava se koritenje objekata u ugostiteljsko turistike svrhe, - dozvoljava se smjetaj manjih trgovakih i ugostiteljskih lokala (maksimalna tlocrtna povrina 150m), - dozvoljava se iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu obiteljske kue ili seljakih domainstava, - dozvoljava se gradnja objekata za seoski turizam s maksimalno 6 soba (12 kreveta) i dva stana unutar istog kompleksa za vlasnike objekta i osoblje na graevinskoj parceli, minimalne veliine 2.000 m2 i maksimalne tlocrtne povrine po objektu 200 m2. u naseljima Poljanak, Jezerce, Donji Babin Potok, Gornji Babin Potok, Rudanovac i Vrelo Koreniko. Naselja i dijelovi naselja kategorije B su: Kuselj (naselje Saborsko), Serti Poljana, Poljanak, Rastovaa, Jezerce, Zaklopaa, Prijeboj, ujia Krevina, Kapela Korenika, Rudanovac, Vrelo Koreniko, Homoljac, Gornji Babin Potok i Donji Babin Potok.
C - graevinska podruja izdvojene namjene u funkciji Nacionalnog parka Povrine namijenjene ureenju prostora i gradnji graevina nunih za funkcioniranje Nacionalnog parka (ulazni punktovi, znanstveni objekti infrastrukturni objekti, Uprava parka, ugostiteljsko-turistiki sadraji) kojima iskljuivo moe upravljati Uprava parka ili nadleno tijelo Dravne uprave.
Izdvojena graevinska podruja kategorije C su: orkova uvala , Velika Poljana, Ulazni punkt Prijeboj, Ulazni punkt Kuselj, Ulazni punkt Gornji Babin Potok, Vila Izvor.
3.5. Posjetiteljski turizam

Na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera turizam kao gospodarska grana ima svoju tradiciju. Turistika funkcija Nacionalnog parka Plitvika jezera proizlazi iz smisla postojanja nacionalnog parka kao zatienog podruja, a to je zatititi osobite prirodne i kulturne vrijednosti od nacionalnog i meunarodnog znaaja radi znanstvenog, obrazovnog i rekreacijskog koritenja. Bez posjetitelja kojeg dovodi turizam taj se smisao gubi. Upravo je turizam ona djelatnost kroz koju gosti doivljavaju vrijednosti Nacionalnog parka, a prezentacija i promocija Parka te kvalitetan sustav posjeivanja tome i doprinose. Ovim se Planom pokuava iznai oblik odrivog razvoja turistiko- ugostiteljske ponude, kao glavnog oblika gospodarske djelatnosti, uz osnovnu zadau Plana, a to je zatita prirode i njenih izvornih vrijednosti. - odnos prema gospodarstvu, turizmu i infrastrukturi Novi hotelski kapaciteti unutar granica Nacionalnog parka nee se graditi, a postojei se mogu samo rekonstruirati i poboljavati, ali ne i poveavati. Ta injenica, uz planirane nove ulaze u Nacionalni park smjetene sjeverno i juno od Velike Poljane, omoguava da se najosjetljiviji dio prostora uz jezera operativnim planom posjeivanja, ne samo znatno rastereti, nego i prostorno disperzira. Prometni i ostali infrastrukturni sustavi zbog ovakvoga koncepta ne moraju se kvantitativno poveavati, ali e se morati tehniki unaprjeivati. Izgradnja istone obilaznice parka od Grabovca do Prijeboja, kao i reimsko ogranienje na jugozapadnoj presjenici Parka, na relaciji D. Babin Potok Korenica, znatno e podii razinu zatite cjelokupnog prostora. Danas najvei gospodarski subjekt u zoni obuhvata Plana je Javna Ustanova Nacionalni park Plitvika jezera sa svojom paletom znanstvene i ugostiteljsko turistike ponude. Uz brigu o ouvanju prirodnih vrijednosti Nacionalnog parka ona vodi brigu i o posjetiteljima istog. Na taj nain u mogunosti je koordinirati njihove meusobne utjecaje. Gospodarski koncept vezan uz ostale subjekte unutar obuhvata Plana zasniva se na jaanju malog poduzetnitva prvenstveno u segmentu tradicionalnih djelatnosti i proizvodnje eko proizvoda. Obzirom na znaaj podruja i njegovog ouvanja kao osnovnog cilja ne predvia se mogunost za razvoj znaajnijih gospodarskih subjekata i proizvodnju velikih koliina. Prvenstveno se misli na poticanje malog poduzetnitva kao nadopune turistikoj ponudi. Znaajniji razvoj kako poljoprivrede tako i stoarstva nije mogue planirati unutar granica Parka. Sustav posjeivanja Radi unapreenja turistike funkcije parka i to bolje usklaenosti s njegovom znanstveno- obrazovnom funkcijom na principima odrivog razvoja, neophodno je ozbiljno pristupiti unapreenju prezentacije, promocije i sustava posjeivanja. Prezentacija, promocija i sustav posjeivanja obuhvaaju relativno irok pojam i velik broj djelatnosti u Nacionalnom parku i usko su povezani s turistikom aktivnou. Vaan dio aktivnosti treba biti usmjeren ka edukativnim i informativnim sadrajima. Zbog toga se ovim Planom predvia postavljanje edukativno- informativnih panoa na svim lokacijama na kojima se oekuje vei broj posjetitelja. Nadalje omoguava se ureenje edukativnih staza kroz Park. Postojei objekti ili sklopovi objekata vrijedne tradicijske arhitekture mogu se obnavljati i ureivati za potrebe JU kako bi u omoguili to kvalitetniju prezentaciju prirodne i kulturne batine kraja. Planom predvieni sustav posjeivanja predvia ukidanje ulaza na lokaciji Rastovaa gdje je predviena gradnja suvremenog prezentacijskog centra, a postojei ulaz se izmjeta van granica parka na lokaciju Grabovac-auto kamp Korana. Sustav posjete vlakiima zapoinjat e od nove velike ulazne zona na Prijeboju u sklopu koje e biti organizirani i svi popratni sadraji sa veim prihvatnim parkiralitima za posjetitelj.
Predvieno je zaustavljanje osobnih vozila i autobusa na parkiralitima na glavnim i kontrolnim ulazima i zavisno od godinjeg doba (sezone) i reimu prolaska vozila JU e prevoziti turiste vlakiima po Parku ili ih upuivati na pjeake i biciklistike ture, a detaljno rjeavanje tih reima predmet je Plana upravljanja Parkom. Ovim intervencijama te izmjetanjem prometnice D1 e se zona oko jezera rasteretiti od automobilskog prometa. Takoer se predviaju i mogunosti disperzije posjetitelja i na druge dijelove Parka organiziranjem razliitih novih posjetiteljskih tura ime se takoer doprinosi rastereenju zone oko jezera, a ture su prvenstveno namijenjene posjetiteljima koji borave na podruju Parka vie dana. Sve posjetiteljske ture organizirane su u nadlenosti JU, a iz sustava posjeivanja je u potpunosti izuzeta zona stroge zatite u skladu sa smjernicama zatite prirode. Koridori i trase posjetiteljskih tura takoer moraju po mjestu i godinjem reimu koritenja biti prilagoene zonama i reimu kretanja velikih zvijeri. Sustav posjeivanja prikazan je na kartografskom prikazu br.5. Plan posjeivanja. Smjetajni kapaciteti Turistiki smjetajni kapaciteti znaajni su u razvoju gospodarstva ovog kraja i zbog toga su bili vaan imbenik u izradi ovog Plana. Na podruju Parka postoji znatan broj smjetajnih jedinica kako u hotelima (764 leaja) kojima upravlja Javna Ustanova Plitvika jezera tako i u obiteljskim objektima u vidu smjetajnih jedinica, soba i apartmana, u sklopu obiteljskih domainstava s ukupno 766 leaja. Predviena koncepcija turistike ponude na prostoru Parka predvia zadravanje postojeih hotelskih kapaciteta na Velikoj Poljani bez mogunosti njihovog proirenja i gradnje novih. Postojeim kapacitetima potrebno je podii kvalitetu, ali bez poveanja postojeih gabarita. Potrebe za eventualnom poveanom potranjom za smjetajnim kapacitetima hotelskog tipa treba zadovoljiti izvan granica nacionalnog parka. Veina naselja koja se nalaze uz granicu s nacionalnim parkom kroz svoje planove ve ima predviene turistike zone u podrujima neposredno uz Park.
Kartografski prikaz 11. - Sustav posjeivanja
Kartografski prikaz br.11 a - Sustav posjeivanja sredinji dio NP
Smjetaj u sklopu seljakih domainstava te apartmana i soba za iznajmljivanje treba razvijati na nain da bude dio ponude temeljene na ekolokim vrijednostima i u funkciji ouvanja prirode. Odredbama ovog Plana propisani su kriteriji za izgradnju i ureenje istih za svako naselje posebno, uzevi u obzir razvojne mogunosti i stupanj osjetljivosti svake pojedine lokacije. Prema mogunosti gradnje i ureenja smjetajnih kapaciteta, naselja unutar Parka dijele se na ona u kojima se ne dozvoljavaju turistiki smjetajni kapaciteti, ona u kojima je mogue iznajmljivanje soba i apartmana u sklopu seljake okunice i ona u kojima se dozvoljava gradnja manjih pansiona. Do takve se podjele dolo na osnovu kriterija ugroenosti prirode na prostoru pojedinog naselja, njegove blizine prometnicama i izgraenosti infrastrukturne mree te demografskim obiljejima pojedinog naselja kao jednom od znaajnijih pokazatelja njegovog vitaliteta. Naselja i dijelovi naselja u kojima se ne dozvoljavaju turistiki smjetajni kapaciteti su naselja kategorije A1, tj. ona u kojima se ne dozvoljava nova gradnja (Matovinska Lisina, Vukovii, Rodi Poljana, Bigina Poljana, Boria Selite, Bijela rijeka, Konarev Kraj, Plitviki Ljeskovac, Uvalica) kao i dijelovi ostalih naselja do kojih nije izgraena, niti se planira nova infrastrukturna mrea. U ostalim naseljima dozvoljava se ureenje turistikih smjetajnih kapaciteta tipa soba i apartmana u sklopu kue i obiteljskog gospodarstva. U naseljima Rastovaa, Jezerce i Donji Babin potok dozvoljava se gradnja pansiona. U Rastovai i Jezercu je predvieno maksimalno 6 soba (12 kreveta) a u Donjem Babinom Potoku maksimalno 12 soba (24 kreveta). Za izgradnju takvih objekata minimalna parcela mora imati 2000 m2 u Rastovai i Jezercu, odnosno 4000 m2 u Donjem Babinom Potoku. Unutar istog kompleksa dozvoljava se gradnja i dva stana za vlasnike objekta i osoblje. Da bi se izbjegla izgradnja velikih objekata na parceli se dozvoljava izgradnja vie objekata pri emu maksimalna tlocrtna povrina po objektu iznosi 150m2 u Rastovai i Jezercu, odnosno 200 m2 u Donjem Babinom Potoku, a najvea visina objekta je: podrum, prizemlje i potkrovlje. Na ovim parcelama maksimalni koeficijent izgraenosti iznosi 0,1 (10%) u koji se uraunavaju svi objekti na parceli.
Kartografski prikaz 10 - Postojei sustav posjeivanja sredinjih zona oko jezera
3.6. Ostale gospodarske djelatnosti

Koncept razvoja gospodarskih djelatnosti temelji se na potrebi za maksimalnim ouvanjem prirodnih karakteristika podruja. Stoga su dozvoljene iskljuivo djelatnosti koje nemaju tetnih utjecaja na okoli i prirodu. Postojee djelatnosti baziraju se na poljoprivredi i stoarstvu i proizvodnji proizvoda namijenjenih za plasman posjetiteljima Nacionalnog parka te uslunim i manjim trgovakim sadrajima za potrebe stanovnitva i gostiju. Takav koncept gospodarske djelatnosti se zadrava. Povezivanje gospodarskog razvitka sa zatitom i unapreivanjem okolia i prirode najbolji je nain da se smanje sukobi i ostvare najuinkovitije razmjene i pravilni odabiri, a cilj bi trebao biti ouvanje i koritenje zemljita za poljodjelsku svrhu, usklaivanje svih interesa u prostoru, te usmjeravanje ka proizvodnji zdrave hrane. Presudno je koncipirati proizvodne programe koji e omoguiti razvoj obiteljskih gospodarstava i poduzetnitva vodei rauna o zatiti prirodnih potencijala. Polazei od tih pretpostavki na ovom podruju, moe se oekivati: Razvitak proizvodnje osnovnih ratarskih proizvoda za potronju, ali i kao sirovine za daljnju finalizaciju i potrebe razvitka turistike ponude; Razvitak proizvodnje ratarskih proizvoda usredotoiti na proizvodnju eko-hrane; Razvijanje stoarstva: govedarstva, ovarstva i kozarstva radi proizvodnje mlijeka i mesa, Razvoj pelarstva i obnova pelinjeg fonda te organiziran otkup pelinjih proizvoda; Usmjeravati razvitak voarstva uglavnom prema autohtonim sortama ljive i jabuke. Takoer sukladno poveanju broja mlaeg, radno aktivnog stanovnitva na ovom podruju pojaviti e se potreba i interes za obavljanje mnogih kvartarnih djelatnosti koje nemaju posebne prostorne specifinosti kao ni utjecaj na okoli.
4. TEMELJNA ORGANIZACIJA I RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI

4.1 Organizacija prostora
4.1.1. Razgranienje prostora prema namjeni
Prostor Nacionalnog parka podijeljen je prema kategorijama kako je navedeno u daljnjem tekstu i oznaeno na kartografskom prikazu broj 1. Pregledna karta namjene prostora, kategorizacije naselja i ulaznih punktova u mjerilu 1:25 000, te na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000.: a/ graevinska podruja naselja: izgraeni i neizgraeni dio graevinskog podruja naselja; b/ povrine graevinskog podruja naselja izdvojene namjene: turistike zone (T) groblja rekreacijske povrine (R) c/ poljoprivredne i umske povrine: umske povrine(); livade i panjaci(P); d/ vodene povrine(V) e/ povrine infrastrukturnih sustava: povrine predviene za infrastrukturne koridore: - prometne, - elektroenergetske, - vodnogospodarskog sustava, povrine predviene za infrastrukturne objekte. Graevinska podruja naselja Graevinska podruja naselja ine prostor unutar kojih se dozvoljavaju radnje u skladu s odredbama ovog Plana. Naselja unutar granica Parka su podijeljena u tri kategorije kao to je opisano u toki 3.1. Koncept graevinskih podruja naselja. U ovisnosti o kategoriji dozvoljene su razliite intervencije u prostoru. Prvenstveno je smanjena mogunost ljudskog djelovanja u zoni fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima i na najugroenijim dijelovima slivnog podruja. Unutar samog naselja graevinska podruja svode se na ve izgraene parcele i popunjavanje prostora u rjee izgraenim naseljima radi racionalnog koritenja prostora i infrastrukture. Sve postojee i planirane zone unutar kojih je mogua gradnja nalaze se unutar granice zone naselja u skladu sa zonacijom Strune podloge zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja - Nacionalni park Plitvika jezera izraene od strane Dravnog zavoda za zatitu prirode. Plan je zbog kompleksnosti i vanosti prostora detaljno razradio pravila za graevinska podruja unutar svakog naselja koja su dana u Odredbama za provoenje ovog Plana. Graevinska podruja zona za turistiku namjenu Kao zone turistike namjene definirane su lokacije hotela na Velikoj Poljani i dananjeg ulaznog punkta Rastovaa. Unutar ovako definiranog podruja dozvoljavaju se radnje iskljuivo u nadlenosti Javne ustanove. Zone rekreacijske namjene (R) Zone rekreacijske namjene prvenstveno sadre posjetiteljsko turistiku infrastrukturu. To su; zona posjeivanja i rekreacije uz jezera, skijalite Mukinje i ljetni kamp za mlade u Rastovai,
Unutar zone skijalita Mukinje predviaju se iskljuivo radovi odravanja postojeih objekata i infrastrukture bez mogunosti gradnje novih. Odravanje skijake staze potrebno je provoditi na nain da se sauvaju rubovi uma, odravaju livadne povrine zatravnjivanjem te ne ugroze stanita biljnih i ivotinjskih vrsta. Zona rekreacije i posjeivanja uz jezera nalazi se na osjetljivom podruju te se stoga unutar ove zone dozvoljavaju iskljuivo intervencije u funkciju posjetiteljskog turizma u skladu sa smjernicama Plana upravljanja. Unutar zone sportsko rekreacijske namjene u Rastovai dozvoljava se ureenje ljetnog kampa za mlade. Nije dozvoljena izgradnja vrstih objekata, dozvoljeno je postavljanje atora i montanih drvenih nadstrenica. Groblja Unutar granica Parka nalaze se groblja koja se ovim planom zadravaju. Ne predvia se otvaranje novih groblja, a irenja postojeih omoguavaju se sukladno potrebama. Potrebe za proirenjem potrebno je definirati kroz prostorne planove opina. Na povrinama groblja mogu se ureivati i graditi prostori za ukapanje mrtvih te graevine koje slue osnovnoj funkciji groblja kao to su kapele i mrtvanice, te pristupne prometne povrine, parkiralita i ograde. Postojee zelenilo treba sauvati, a ureenje prilagoditi lokalnoj tradiciji. Planom se predvia odravanje i svih zaputenih povijesnih groblja i Spomen memorijalnih objekata na podruju Parka, kao i pristupnih putova te neposredne okolice tih objekata (zelenilo i sl.). Povrine infrastrukturnih sustava Izvan graevinskih podruja naselja odreenih ovim Planom dozvoljava se izgradnja infrastrukturnih objekata, i objekata u funkciji Nacionalnog parka te objekata od interesa za obranu i zatitu od elementarnih nepogoda. umske povrine, livade i panjaci ume, livade i panjaci ine najvei dio obuhvata Plana, 97 % ukupne povrine Parka. Odreene su zatitne ume (2) i ume posebne namjene (3), sukladno Zakonu o umama (NN 140/05, 82/06) te tipovi stanita na kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjena prostora sa kategorizacijom naselja i ulaznim punktovima i 3. Pregledna karta - karta stanita.
4.1.2. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (naselja i izgraene strukture van naselja; poljoprivredne, umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine)
Tablica 8. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina (naselja i izgraene strukture van naselja; poljoprivredne, umske, vodne te povrine posebne namjene i ostale povrine
red.br. 1.0. 1.1. NACIONALNI PARK PLITVIKA JEZERA Oznaka ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRINA Graevinska podruja ----- ukupno GP Izgraeni dio GP ------------ ukupno obalno otono kontinentalno-granino ostalo Izgraene strukture van GP -------ukupno ukpno I E H K T R Livade i poljoprivredne povrine -----ukupno P obradive P1 P2 P3 umske povrine ------ukupno gospodarske 1 zatitne 2 posebne namjene 3 Ostale poljoprivredne i umske povrine ---ukupno Vodene povrine ------ ukupno vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci 1.7. Ostale povrine ---- ukupno N IS G P V 232,75 16,13 208,44 8,18 29.685,15 29.685,15 29.685,15 0,78% 0,05% 0,70% 0,03% 100,00% 100,00% 100,00% 0,17 0,117 0,151 Ukupno ha 215,61 175,87 176,90 31,09 145,81 4.238,55 24821,11 22,60 24798,51 %od pov. NP 0,73% 0,59% 0,60% 0,10% 0,49% 14,28% 83,61% 0,08% 83,54% stan./ha ha/stan* 6,37 7,81
1.2.
7,77
1.3.
9,42 3,54
1.4.
0,06 60,80 0,06 *
1.5. 1.6.
0,0059
2.0. 2.1.
NP Plitvika Jezera -------ukupno ZATIENE CJELINE Zatiena prirodna batina -----ukupno nacionalni park park prirode ostali zatieni dijelovi prirode Zatiena graditeljska batina arheoloka podruja povijesne gradske cjeline NP Plitvika Jezera -------ukupno KORITENJE RESURSA More i morska obala ---obalno podruje otono Energija ----------------proizvodnja potronja Voda --------------vodozahvat potronja Mineralne sirovine NP Plitvika jezera -------ukupno
21.55 21.55 21.55
NP PP
2.2.
*
ha km ha km MW MWb u 1000m3 u1000m3 jed.mjere za sirovinu 29.685,15 -
3.0. 3.1. 3.2. 3.3.
Ne iskazuje se
3.4.
4.1.3. Raspodjela ulaza

Danas se kao ulazi u Park koriste: 1. naselje Rastovaa (Ulaz 1) 2. naselje Plitvika jezera (Ulaz 2) 3. turistiki punkt Borje Vrelo Koreniko U svrhu postupnog uklanjanja prometa motornih vozila iz Parka predvia se izgradnja novih ulaznih recepcija. Novi ulazi smjestili bi se na rubnim podrujima Parka: 1. Glavni ulaz 1 predvia se izmjetanje dananjeg ulaza u Rastovai i njegov smjetaj izvan granica Parka na podruju uz autokamp Korana u naselju Grabovac na podruju opine Rakovica 2. Glavni ulaz 2 predvia se na podruju naselja Prijeboj na prostoru uz planiranu obilaznicu 3. Kontrolni ulaz 1 zapadni ulaz iz smjera Otoca i autoceste Zagreb- Split - Dubrovnik na podruju naselja Gornji Babin Potok 4. Kontrolni ulaz 2 sjeverni ulaz - na podruju naselja Saborsko- Kuselj
Kartografsko shematski prikaz br.6 Pregledna karta ulaza u Park prema kategorijama Glavni ulaz 1 Korana/Grabovac Planira se izmjetanje sadanjeg ulaza Rastovaa zbog osjetljivosti hidrogeolokog podruja i otvaranje novog glavnog ulaza u Park sa sjeverne strane na prostoru uz auto kamp Korana u naselju Grabovac. Predmetno podruje je zona turistike namjene i nalazi se izvan granica Parka te e na njemu biti izgraena sva potrebna infrastruktura - vei informativni punktovi sa prateim ugostiteljskim, informativnim, edukacijskim, izlobenim i drugim potrebnim sadrajima te prihvatna parkiralita za osobne automobile i autobuse. Zona e se detaljnije definirati kroz Prostorni plan ureenja opine Rakovica, a u skladu s potrebama Parka. Unutar zone dananjeg ulaza planira se zadravanje postojeih objekata bez mogunosti nove gradnje. Oni se mogu odravati ili rekonstruirati u postojeim gabaritima, te se mogu prenamijeniti u sadraje posjetiteljske i edukacijske namjene, bez mogunosti ureenja smjetajnih kapaciteta. Postojei objekt restorana Medveak ovim planom se predvia za rekonstrukciju i prenamjenu u info centar Nacionalnog parka. Takoer je unutar zone mogue zadrati postojea parkiralita, ili dio njih, potreban za funkcioniranje zone i njenih sadraja, uz uvjet da se prilagode odredbama za ureenje parkiralita ovog Plana.
Glavni ulaz 2 - Prijeboj Na lokaciji uz naselje Prijeboj uz krianju budue izmjetene trase dravne ceste D1 i postojee dravne ceste D1 predvia se ureenje zone glavnog junog ulaza u Park sa svom potrebnom prateom infrastrukturom. Lokacija zone ulaza kao i povrina obuhvata UPU-a naelno su odreeni ovim Planom i prikazani na kartografskom prikazu br 1. Koritenje i namjena povrina te br.7. Graevinska podruja naselja. Tona povrina ulaznog punkta , kao i obuhvat urbanistikog plana ureenja koji je potrebno izraditi za nju odredit e se u Prostornom planu ureenja opine Plitvika Jezera. U zoni ulaza potrebno je smjestiti vei informativni punkt s prateim turistikim sadrajima u funkciji posjeivanja kao to su prodaja ulaznica, informacije, prezentacije izlobe i ugostiteljski sadraji te vea prihvatna parkiralita za do 1000 osobnih automobila i 100 autobusa. Toan sadraj i broj parkiralinih mjesta utvrdit e se nakon definiranja lokacije, a u skladu s mogunostima na terenu. Veliina objekata unutar zone i arhitektonska tipologija biti e odreeni Urbanistikim planom ureenja Glavnog ulaza Prijeboj. U zoni nije mogua izgradnja i ureenje smjetajnih kapaciteta. Unutar ove zone mogue je izgraditi etno eko selo koje bi prezentiralo graditeljsku tradiciju ovog kraja ili itave Like, a iji bi se objekti koristili za smjetaj sadraja u funkciji ulaznog punkta. Kontrolni ulaz 1 Saborsko/Kuselj Na lokaciji naselja Saborsko /Kuselj, na trasi dravne ceste D 42, koja slui kao sjeverni, sporedni ulaz predvia se formiranje novog ulaza u svrhu kontrolnog punkta za posjetitelje Parka. Zona ulaza smjetana na samoj granici parka predvia kontrolno informativni punkt s prateim turistikim sadrajima. Dozvoljava se izgradnja objekta u skladu sa smjernicama za naselje Saborsko /Kuselj u kojem bi se smjestili svi potrebni sadraji koji bi obuhvaali prodaju ulaznica, informativni centar, sanitarije za posjetitelje, manji ugostiteljski prostor i sl. Ispred objekta potrebno je urediti prostor za parkiranje do 20 osobnih automobila i 5 autobusa. Parkiralita moraju biti izvedena u skladu s Odredbama ovog Plana. Kontrolni ulaz 2 Gornji Babin Potok Zona ulaza predvia kontrolno informativni punkt s prateim turistikim sadrajima. Dozvoljava se izgradnja objekta u skladu sa smjernicama za naselje Gornji Babin Potok u kojem bi se smjestili svi potrebni sadraji koji bi obuhvaali prodaju ulaznica, informativni centar, sanitarije za posjetitelje, manji ugostiteljski prostor i sl. Ispred objekta potrebno je urediti prostor za parkiranje do 100 osobnih automobila i 30 autobusa. Parkiralita moraju biti izvedena u skladu s Odredbama ovog Plana.
4.2. Razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem

4.2.1. Graevinska podruja i izgraene strukture van granica graevinskih podruja naselja od vanosti za upravljanje podrujem Nacionalnog parka
Planom se zadravaju postojei legalno izgraeni stambeni i pomoni objekti koji se nalaze izvan graevinskih podruja naselja. Ti objekti se mogu odravati i rekonstruirati za nune potrebe poboljanja ivota ili prenamijeniti u funkciji posjeivanja te druge funkcije upravljanja parkom. Pri rekonstrukciji objekta moe se nadograditi najvie 10 m2 radi ureenja sanitarnog vora. Visina objekta ne smije se poveavati. Stambeni objekti koji se nalaze izvan graevinskih podruja naselja u podrujima uz jezera i dijelove stroge zatite prirode ne mogu se rekonstruirati. Do objekata koji se nalaze izvan graevinskih podruja naselja i zona izdvojene namjene ne planira se izgradnja infrastrukturne mree. U zonama izvan graevinskih podruja naselja dozvoljava se izgradnja, rekonstrukcija i ureenje graevina i ureaja u funkciji Parka u skladu sa smjernicama zatite prirode. Graevinama i ureajima smatraju se objekti komunalne i turistike infrastrukture, pjeake staze i odmorita, ceste, parkiralita, mostovi, sanitarni vorovi, pristanita za turistike brodove i objekti za smjetaj turistikog vlaka, te objekti koje koristi pri prijevozu putnika (stajalita i sl.), manji usluni objekti u zonama intenzivnog posjeivanja, nadstrenice za sklanjanje ljudi i opreme, vidikovci i urbana oprema (edukativni panoi i putokazi, koevi za smee, klupe i sl.). Sve pjeake staze na cijelom podruju Parka u dijelovima gdje je denivelacija u odnosu na okolni teren vea od 1m kao i pjeake staze koje prelaze preko jezera moraju biti osigurane zatitnom ogradom koja je oblikovno i materijalom usklaena s nainom graenja na podruju Parka. Unutar zone Plana nalaze se dva znaajnija objekta izvan graevinskih podruja naselja, Lugarska kua u orkovoj uvali i vila Izvor iznad izvora rijeke Plitvice, koja se mogu odravati i rekonstruirati iskljuivo u funkciji posjeivanja i upravljanja Parkom (edukacijskih, istraivakih, prezentacijskih u slinih sadraja), bez mogunosti ureenja smjetajnih kapaciteta uz potivanje svih kriterija zatite prirode. Sanacija i rekonstrukcija objekata moraju biti provedene po smjernicama i stalnim nadzorom nadlenog konzervatorskog odjela. Posjeta i pristup ovim objektima, zbog njihovog smjetaja u najvrjednijim dijelovima Parka mora biti kontroliran od strane JU, a u skladu sa smjernicama i zoniranjem strune podloge zatite prirode. Izvan granica graevinskih podruja naselja mogu se odravati, rekonstruirati prometnice, te rekonstruirati i graditi objekti ope infrastrukture u skladu s odredbama ovog Plana. Graevine koje se u skladu s vaeom zakonskom regulativom grade izvan graevinskih podruja naselja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na nain da ne naruavaju temeljna polazita o zatiti prirode i kulturne batine kako bi se iskljuio tetan utjecaj na okoli. Izvan graevinskih podruja naselja nove graevinske estice mogu se formirati samo u funkciji Parka dok se ostale postojee parcele i posjedi ne mogu poveavati, usitnjavati niti parcelirati u svrhu formiranja graevinskih parcela za gradnju novih objekata ili rekonstrukciju postojeih. Zone na Velikoj Poljani Zona Velika Poljana (T1), u kojoj se nalaze postojei hoteli s prateim sadrajima, prikazana je na kartografskom prilazu 1 Koritenje i namjena prostora s kategorizacijom naselja i ulaznim punktovima ovog Plana u mjerilu 1:25000 i na kartografskom prikazu 7. Graevinsko podruje naselja Plitvika jezera - Velika Poljana u mjerilu 1:5000. Planom se ne dozvoljava poveanje postojeih smjetajnih kapaciteta u ovim objektima, niti izgradnja novih ili zamjenskih objekata. Radi podizanja standarda i nivoa usluga dozvoljava se rekonstrukcija postojeih objekata. Maksimalno proirenje za postizanja traenog standarda iznosi 10% izgraene povrine pod objektom. Ne dozvoljava se poveanje visine objekta. Kod ureenja okolia hotela potrebno je zadrati prirodnu konfiguraciju terena, te kao sadni materijal koristiti iskljuivo autohtone vrste/sorte. Materijali koji se koriste moraju u skladu sa lokalnom tradicijom. Unutar zone se dozvoljava ureenje pjeakih staza, postavljanje klupa, koeva za smee, edukativnih panoa, putokaza i druge urbane opreme koja mora biti izvedena u skladu s jedinstvenim konceptom urbane opreme za cijelo podruje Parka. Sve pjeake staze na cijelom podruju Parka u dijelovima gdje je denivelacija u odnosu na okolni teren vea od 1m kao i pjeake staze koje prelaze preko jezera moraju biti osigurane zatitnom ogradom koja je oblikovno i materijalom usklaena s nainom graenja na podruju Parka.
Obvezne su konzervatorske smjernice za rekonstrukciju hotela Zona u kojoj se nalazi postojei objekt Instituta ''Ivo Pevalek'', prikazana je na kartografskom prilazu 1 Koritenje i namjena prostora s kategorizacijom naselja i ulaznim punktovima ovog Plana u mjerilu 1:25000 i na kartografskom prikazu 7. Graevinsko podruje naselja Velika Poljana u mjerilu 1:5000. Postojei objekt se zadrava, te se omoguava njegovo odravanje i rekonstrukcija u postojeim gabaritima. Turistiki punkt Rastovaa Ovim Planom izmjeta se ulaz iz ove zone na prostor uz autokamp Grabovac (to treba tako i na kartama ucrtati - sada je uz cestu i most na Korani koji se nalazi izvan obuhvata Plana te e se rjeavati kroz Prostorni plan opine Rakovica. Unutar zone planira se zadravanje postojeih objekata bez mogunosti nove gradnje. Oni se mogu odravati ili rekonstruirati u postojeim gabaritima, te se mogu prenamijeniti u sadraje posjetiteljske i edukacijske namjene, bez mogunosti ureenja smjetajnih kapaciteta. Postojei objekt restorana Medveak ovim planom se predvia za rekonstrukciju i prenamjenu u Prezentacijski centar Nacionalnog parka. Unutar zone zadravaju se postojea parkiralita uz uvjet da se prilagode odredbama za ureenje parkiralita ovog Plana. Parkiranje na postojeim parkiralitima biti e dozvoljeno kada potreba za parkiralinim mjestima bude proporcionalna kapacitetu parkiralita. U sluaju kada potreba za parkiralinim mjestima premai kapacitet parkiralita koristiti e se parkiralita novih Ulaza u Park, a ova lokacija e se koristiti kao punkt za ukrcaj i iskrcaj putnika. Vila Izvor Do privoenja konanoj namjeni odreuje se obaveza ureenja vanjskog prostora Vile Izvor, ukljuivo pomone objekte. Dozvoljava se kontrolirani pristup irem prostoru vile u turistike svrhe. Odreuje se obaveza konzervacije objekta za to e posebne uvjete izdati Konzervatorski odjel. Nakon toga Vilu je potrebno ukljuiti u sustav posjeivanja u skladu sa odlukom koju e donijeti JU Parka. Mogua namjena Vile Izvor je ugostiteljska, turistika i edukacijska
5. SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE

5.1. Prometni sustav
5.1.1. Cestovni promet
Podruje Nacionalnog Parka sa stajalita prometne i infrastrukturne problematike je optereeno brojnim problemima u koje prvenstveno spada predimenzionirana izgradnja u zoni osnovnog fenomena. Posljedica takvog stanja izgraenosti se reflektira na prometnu i komunalnu opremljenost koja je do danas neadekvatno rijeena. Generalno se u strukturi prometa na podruju Nacionalnog Parka odvijaju etiri razliite razine prometa. Prvu razinu ini tranzitni promet koji je najintenzivniji po dravnoj cesti D1 u smjeru Dalmacije bez zadravanja u Nacionalnom Parku, Druga prometna razina je ona u kojoj je Nacionalni Park konano odredite (promet koji generiraju posjetitelji Parka), Trea razina ukljuuje promet lokalnog stanovnitva koje je nastanjeno na podruju Nacionalnog Parka, meutim u ukupnoj koliini prometa koji se odvija na podruju Parka ova vrsta lokalnog prometa je zanemariva. Naime na podruju Nacionalnog Parka prema zadnjem popisu stanovnitva iz 2001 godine zabiljeen je broj od 1416 stanovnika od ega je vie od 83 % ukupnog stanovnitva koncentrirano u naseljima Rastovaa, Plitvika Jezera, Jezerce, Gornji i Donji Babin Potok, Vrelo Koreniko i Rudanovac koja se nalaze na prometno najoptereenijim pravcima (uz dravnu cestu D1 i D52), etvrta prometna razina koju je rezultat druge prometne razine gdje posjetitelji parka generiraju interni prometa unutar Nacionalnog parka (promet posjetiteljskim vlakiima, biciklistiki i pjeaki promet, promet ostalim vozilima koja imaju dozvolu za kretanje podrujem NP-a). Ceste koje se nalaze na podruju Nacionalnog Parka su podijeljene prema planskoj hijerarhiji i znaaju na dravne, upanijske, lokalne i nerazvrstane ceste. Dravne ceste Danas kroz podruje Nacionalnog Parka prolaze dravne cesta D1 (dionica Korana-Plitvika Jezera-Prijeboj-Vrelo Koreniko), D42 (dionica Kuselj-Poljanak-Korana), D52 (dionica Donji Babin Potok-Homoljac-Vrelo Koreniko), D504 (dionica Liko Petrova Selo-Prijeboj) po kojima se odvija najintenzivniji promet. Puno manji intenzitet prometa je na upanijskoj cesti 5150 (dionica Gornji Babin Potok-Bijela Rijeka-Plitviki Ljeskovac-D1), dok su prometno najmanje optereene lokalne i nerazvrstane ceste koje spajaju manja naselja. Najintenzivniji promet se biljei dionicom dravne ceste D1 gdje prosjeni dnevni ljetni promet iznosi 9960 vozila/dan, a godinji prosjek je 5516 vozila/dan to ujedno predstavlja i najoptereeniji prometni pravac koji prolazi podrujem Nacionalnog Parka. Ovo je iz razloga to je dravna cesta D1 do nedavno bila glavna cestovna prometna veza izmeu Zagreba i Dalmacije, a danas je ostala kao jedina kvalitetna alternativa autocesti A1. Na dravnim cestama D52 i D504 biljei se manji intenzitet prometa, pa tako prosjeni ljetni dnevni promet za D 52 iznosi 2589 vozila/dan, a prosjeni godinji dnevni promet 1471 vozila/dan, dok za dravnu cestu D504 ljetni dnevni promet iznosi 2618 vozila/dan, a prosjeni godinji dnevni promet 1760 vozila/dan. Najmanji intenzitet je zabiljeen na dravnoj cesti D42 sa prosjenim ljetnim dnevnim prometom od 584 vozila/dan odnosno prosjenim godinjim dnevnim prometom od 196 vozila/dan. Iz navedenih podataka je vidljivo da je glavni problem na podruju Nacionalnog Parka tranzitni promet koji po svom karakteru ne pripada podruju Nacionalnog Parka kako zbog stvaranja prometne guve u neposrednoj blizini Plitvikih Jezera kao centralnog mjesta za posjetitelje Parka, tako i zbog svih drugih negativnih uinaka koje tako intenzivan promet nosi sa sobom (oneienje, buka i sl.). Kako bi se na kvalitetan nain preusmjerio sav tranzitni promet i tako smanjio prometni pritisak na podruje Nacionalnog Parka Planom se odreuje trasa nove obilaznice na dionici Grabovac-Liko Petrovo selo-Prijeboj. Oekivani vrni ljetni dnevni promet na novoj dionici se predvia sa 20 000 vozila/dan, dok se oekuje zadravanje istih vrijednosti za prosjeni dnevni ljetni promet i prosjeni godinji dnevni promet. Prema Planu definirane su neke od vanijih osobitosti nove dionice koja bi se trasirala uz istonu granicu Parka.
Prometno -tehnika obiljeja nove dionice su: 11.45 km duine ( do izgraene dionice Prijeboj serpentine) raunska brzina - Vr = 80 km/h poetna stacionaa dionice 390 m n.v. zadnja stacionaa na 472 m n.v. mostovi propusti za kretanje ivotinja usponska traka 5 % i vijadukt Arapov dol (500 m duine) usjeci i nasipi ( 1:1.5 i 2:1 i raunski) Hidroloke i geoloke osobitosti nove dionice su: 1600 mm padalina godinje (kia,snijeg) 130 dana s padalinama este magle i jak vjetar komplicirane tektonske strukture Uz planiranu obilaznicu Nacionalnog Parka, Planom je takoer analizirana mogunost trasiranja nove dionice dravne ceste D 42 Saborsko-Rakovica za koju je izraen elaborat prostorno-graevinske provjere novog koridora. Novi koridor se nalazi sjevernije od sadanje ceste D42 van granica Parka. Za predmetnu dravnu cestu D42 koja osigurava pristup selu Poljanak, do izvedbe naprijed opisane planirane obilaznice, potrebno je izvriti rekonstrukciju u vidu poboljanja tehnikih karakteristika prometnice sa proirenjem kolnika na 5,5 metara s obzirom na dananje stanje koje ne zadovoljava minimalne standarde za ovu kategorije ceste. Na dionicama ovih dravnih cesta Plan predvia realizaciju novih kontrolnih ulaza na podruju Kuselja i Gornjeg Babinog Potoka, kao i glavni ulaz u Park na podruju Prijeboja ija je uloga zaustavljanja svakog tranzitnog prometa na podruju NP-a (osim domicilnog stanovnitva) sa osiguravanjem povrina za promet u mirovanju gdje e posjetitelji ostavljati svoja vozila te e se do ulaza u Park prevoziti organiziranim prijevozom. upanijske ceste Na razini upanijskih cesta Planom se predlae prekategorizacija jedine upanijske ceste 5150 (dionica Gornji Babin Potok-Bijela Rijeka-Plitviki Ljeskovac-D1) u nerazvrstanu cestu s obzirom na podruje kojim prolazi (podruje stroge zatite). Lokalne i nerazvrstane ceste Za sve lokalne i nerazvrstane ceste Planom se odreuje sanacija svih dionica koje ne zadovoljavaju prometne standarde za odreenu kategoriju ceste. Pritom se trebaju uzeti u obzir terenske specifinosti prostora i voenje prometnica na nain uvjetovan brdovitim terenom. Planom se propisuje izvedba tehnikih rjeenja koja moraju biti prilagoena visokom standardu zatite prostora i ambijentalnih vrijednosti kako na podruju Nacionalnog Parka, tako i u podruju izvan njega, koji takoer posjeduje znaajne pejzane vrijednosti. Osim cestovnih prometnicama lokalne razine koje slue povezivanju naselja unutar Parka i funkcioniranju ivota u naseljenim podrujima na razini nerazvrstanih cesta Park obiluje mnogim makadamskim putovima. Znaaj makadamskih putova unutar Parka je prvenstveno u zatiti od poara promatranog podruja, a dijelom ih koriste i posjetitelji Parka. Zbog toga se Planom sve ove prometnice zadravaju u funkciji koju imaju i danas. Javne parkiraline povrine za posjetitelje NP U pogledu prometa koji se stvara unutar Nacionalnog Parka i na njegovim rubnim dijelovima, a generiraju ga posjetitelji Parka, prema dobivenim podacima na osnovi broja prodanih ulaznica brojevi posjetitelja u zadnje tri godine (2006 g.,2007 g., 2008 g.) se kreu od 866 000 do 949 000 tisua posjetitelja, od ega cca 35 % udjela ukupnog broja posjetitelja su organizirane grupe iji dolasci su preteito autobusima, a preostalih 65 % posjetitelja dolazi individualno osobnim automobilima. Najvei broj posjetitelja se javlja u periodu lipanj-rujan, a organizirani posjeti autobusima su najei u rujnu (cca 70 000 posjetitelja ili 1750 autobusa). Temeljem tih podataka i optereenja na pojedinim prometnim pravcima mogue je u grubo pretpostaviti i broj autobusa i osobnih automobila koji gravitiraju pojedinim glavnim i kontrolnim ulazima u Nacionalni Park. Poto su Planom definirani kontrolni ulazi u Nacionalni Park na podruju Kuselja i Gornjeg Babinog Potoka, kao i glavni ulaz u Park na podruju Prijeboja za oekivati je da e znatan broj svih posjetitelja prema Nacionalnom Parku biti na podruju Prijeboja. Shodno tome Planom se definira povrina potrebna za organizirano parkiranje autobusa (100 parking mjesta za autobuse) i povrina za parkiranje osobnih automobila (1000 parking mjesta za osobne automobile) na prostoru glavnog ulaza Prijeboj koji e se detaljno rijeiti planom ueg podruja.
Na podruju kontrolnog ulaza Gornji Babin Potok planirane su takoer povrine za parkiranje autobusa i osobnih automobila. Planirani kapacitet parkiralita je definiran za 30 autobusa i 100 osobnih automobila. Planom se na podruju kontrolnih ulaza predvia zaustavljanje daljnjeg prometovanja automobilima i autobusima prema sredinjem dijelu Nacionalnog Parka i on se planira svesti na nunu mjeru, a daljnji obilazak Parka se omoguava mreom internog prometa ili individualno biciklom i pjeice po podrujima gdje je to dozvoljeno. Sva krianja na prometnicama, prije dolaska na planirane kontrolne ulaze, potrebno je opremiti prometnom signalizacijom kojom se podrujem Nacionalnog Parka tj. okolnim naseljima dozvoljava prometovanje iskljuivo lokalnom (domicilnom) stanovnitvu. S obzirom da su povrine namijenjene za promet u mirovanju dimenzionirane na osnovu Brojanja prometa na cestama Republike Hrvatske, Hrvatske ceste d.o.o. iz 2008. godine i podataka o broju posjetitelja Nacionalnog Parka, koje su promjenjive kategorije, preporua se izrada prometne studije. Prometnom studijom bi se tono utvrdilo prometno optereenja na podruju NP-a, strukturu posjetitelja tj. nain dolaska u NP (autobusi, osobni automobili,...), smjerovi dolaska u NP kao i budue najoptereenije pravce u irem obuhvatu NP-a dok ovaj Prostorni plan daje smjernice tj. modele za odvijanje prometa na ovom podruju na osnovu dostupnih podataka. Interni promet unutar Parka U sklopu Nacionalnog Parka organiziran je od strane Javne Ustanove Nacionalnog Parka interni promet za obilaske pojedinih znaajnih lokaliteta. Interni promet se odvija pomou panoramskih cestovnih vlakova, a za razgledavanje jezera u funkciji su elektro-brodovi i amci na vesla. Na raspolaganju je 7 elektro-brodova, od kojih je 5 kapaciteta 100 osoba, a 2 su kapaciteta 50 osoba. Na raspolaganju je takoer 6 panoramskih vlakova.
Za obilazak Parka "panoramskim vlakiem" osigurano je est vlakova posebno dizajniranih za potrebe Nacionalnog Parka s osigurane etiri stajaline tone za obilazak Jezera, oznaka od ST1 do ST4. Stajalite ST2 je smjeteno uz glavni Ulaz 2. Ovaj je obilazak linijski uz jezera, Milinovac, Kozjak, Gradinsko jezero, Galovac, Batinovac i Okrugljak. Promet brodom se odvija takoer linijski u tri povezne toke oznaka od P1 do P3. Brodovi voze jezerom Kozjak. Za ovakav vid prometa u ponudi je i 15 amaca na vesla, a ishodina toka P1 je smjetena uz Ulaz 2. Planom se omoguava poveanje kapaciteta pojedinih vrsta vozila namijenjenih internom prometu uz potivanje odreenih standarda (smanjenje zagaenja, smanjenje buke, koritenje elektropogona i sl.), a takoer se predvia i irenje mree internog prometa po postojeim prometnicama u smjeru kontrolnih i glavnog ulaza u Nacionalni Park.
Pjeaki i biciklistiki promet Planom je definirana mrea pjeakih staza i putova unutar Nacionalnog Parka. Pjeaki promet unutar Parka odvija se obiljeenim pjeakim pravcima koji osim rekreativnog karaktera mogu imati i obrazovnu svrhu. Planom se omoguava proirivanje mree pjeakih staza i putova kao i njihovo ureivanje. Samo trasiranje i obiljeavanje novih staza e vriti Uprava Nacionalnog Parka, a odreivati e koje se staze mogu koristiti individualno bez pratnje, a na kojima se dozvoljava organizirano kretanje u grupama uz prisustvo vodia. Pri definiranju novih pjeakih putova treba voditi rauna o minimalnim irinama za dvosmjerno kretanje pjeaka koji minimalno iznosi 1,50 m. Biciklistiki promet u sklopu Nacionalnog Parka je dozvoljen u koridoru svih postojeih prometnica i na podrujima koje je Uprava Nacionalnog Parka otvorila za ovaj vid prometa. Planom se odreuju minimalne irine za jednosmjerno kretanje biciklima koje iznose 1,0 m, a za dvosmjerno kretanje iznose 1,60 m. Promet unutar naselja Unutar definiranih graevinskih podruja naselja prikljuenje pojedinih graevina na prometnu povrinu osigurava se spojem na dravnu, upanijsku, lokalnu ili nerazvrstanu prometnicu koje ovim Planom imaju karakter javne ili privatne prometne povrine. Sve nove prometnice koje se planiraju unutar naselja planske kategorije A2, B i C moraju omoguiti odvijanje dvosmjernog prometa sa irinom kolnika 5,50 m. Na podruju gdje je jedino mogue organizirati jednosmjerni promet irina kolnika mora biti minimalno 4,50 m. Pristupni put sa graevne estice na javnu ili privatnu prometnu povrinu moe biti najvie 75 m duine i 3,50 m irine. Slijepi zavretci novih prometnica moraju imati okretite na kraju za interventna odnosno komunalna vozila, a njihova maksimalna duina smije iznositi 200 m. Na svim planiranim ulicama potrebno je osigurati povrinu za kretanje pjeaka (nogostup) minimalne irine 1,50 m obostrano. U sklopu naselja planske kategorije A1- naselja u kojima se ne dozvoljava nova gradnja postojee prometnice unutar naselja se zadravaju u postojeim gabaritima. Postojee prometnice se rekonstruiraju na nain da se osiguraju proirenja prometnica za mimoilaenje vozila sa poboljanjem kvalitete kolnike konstrukcije i sl. Za rekonstrukcije i interpolacije novih graevina omoguava se spoj na postojee prometnice bez njihove rekonstrukcije. Minimalni parkiralini standardi na graevnim esticama se predviaju za novu gradnju kako slijedi:
Stambeni objekti do 100 m2 Stambeni objekti preko 100 m2 Ugostiteljsko-turistiki objekti Pansioni / obiteljske kue / seoska gospodarstva Uprava, znanstvene ustanove i sl. 2 PM 3 PM 1PM na 4 mjesta za sjedenje 1 PM po sobi 2 PM po apartmanu 1PM na etiri zaposlena
5.1.2. eljezniki promet

Prema Odluci o razvrstavanju eljeznikih pruga (NN 81/06 i 13/07) sjeverozapadnu granicu Plana omeuje meunarodna prikljuna eljeznika pruga M604 Otarije Gospi Knin Split Predgrae, u duljini od l=9,3 km. Unutar obuhvata smjeteno je i eljezniko stajalite, izvan funkcije, Javornik na 52.389 km, na 778 m.n.m i eljezniko stajalite Rudopolje.
5.2. Pota i telekomunikacije

Telekomunikacijska mrea Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Nacionalnog Parka Plitvika Jezera na kartografskom prikazu 6B Infrastrukturni sustavi i mree - Pota i telekomunikacije, u mj. 1:25.000 prikazan je sustav telekomunikacija i pota. Na kartografskom prikazu su oznaene lokacije komutacijskih vorita, a njihovi spojevi su poloeni u koridorima izgraenih prometnica. Obzirom da se u zadnjih nekoliko godina intenzivirao razvoj najsuvremenijih telekomunikacijskih tehnologija to se je ujedno odrazilo i na razini komunikacijskih usluga. U sutini to na postojeim komutacijskim lokacijama ne znai nuno i izgradnju novih kapaciteta nego prije svega otvara potrebu za gradnjom nove infrastrukture za pruanje cjelovitih usluga. Pri tome se mora voditi rauna o sva tri segmenta koja ine cjelovitu uslugu, a to su pristupne mree, komutacijski vorovi i sustavi prijenosa.
Na razini Plana to znai da se za naselja A2, B i Cplanira rekonstrukcija, dogradnja i izgradnja nove telekomunikacijske mree u vidu kabelske kanalizacije radi podizanja kvalitete telekomunikacijskih usluga.. Pristupna mrea Pristupna mrea mora omoguiti svim buduim korisnicima navedenog podruja kvalitetan pristup do njemu najblie komutacije koja moe garantirati traene razine usluga. Razvojem slobodnog trita, a time i sve veim zahtjevima za pojedine razine usluga, na razini pristupne mree se svakodnevno uvode novi kabeli (koaksijalni, svjetlovodi i dr.), koji omoguavaju velike brzine prijenosa. To e zahtijevati tehnoloku rekonstrukciju postojeih i izgradnju novih pristupnih mrea na podruju naselja koja ulaze u plansku kategoriju A2, B i C. Smjerovi pruanja pristupnih mrea svih razina su uglavnom definirani u koridorima postojeih i buduih prometnica. Komutacije Budui razvoj kapaciteta komutacija kao i kod pristupnih mrea prati trend razvoja tehnologije modernih komutacija na nain da se analogne tehnologije sve uestalije mijenjaju digitalnim, a u mjeovitim kombinacijama analogne-digitalne komutacije planski se ukidaju analogne i daje se prednost digitalnim tehnologijama. U smislu kapaciteta u principu se ide na poveanje kapaciteta sa izuzetkom podruja koja su oznaena planskom kategorijom A1 . Za naselja koja su oznaena planskom kategorijom A2 i B i C ukazuje se potreba za proirenjem kapaciteta zbog oekivanog poveanja zahtjeva i uvoenja novih telekomunikacijskih usluga. Sustavi prijenosa Na podruju prijenosa u kategoriji magistralne i korisnike (spojne) mree Planom se predvia poveanje prijenosnog tj. transmisijskog kapaciteta koritenjem ureaja sa veim brzinama prijenosa. Pokretne komunikacije Razvoj pokretnih komunikacija odvija se najveom brzinom u odnosu na druge komunikacije. Zakonskom regulativom omogueno je prisustvo vie davatelja usluga pokretnih komunikacija na lokacijama predvienim ovim Planom. Planom je predvieno lociranje novih osnovnih postaja mobilne telefonije kako bi se osigurala bolja pokrivenost signalom na podruju Nacionalnog Parka.
5.3. Energetski sustav

Elektroopskrba Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Nacionalnog Parka Plitvika Jezera na kartografskom prikazu 6C Infrastrukturni sustavi i mree Energetski sustav, u mj. 1:25.000, prikazan je energetski sustav za podruje Nacionalnog Parka Plitvika Jezera sa poloajem transformatorskih i rasklopnih postrojenja, te trasama postojeih i planiranih 110 kV, 35 kV i 10 kV dalekovoda. Planom je definirana nova trasa 110 kV dalekovoda od RS 35/10 kV Plitvika Jezera do TS 35/10 kV Rastovaa, kako bi se osiguralo kvalitetnije i sigurnije napajanje elektrinom energijom podruja Nacionalnog Parka i ireg podruja. Distributivna mrea Glavnina distributivne mree prolazi istonim dijelom Nacionalnog Parka, gdje je ujedno i najvea koncentracija svih trafostanica 35 i 10 kV razine. U sustavu elektroopskrbe ireg i ueg podruja Nacionalnog Parka najvanije su 35/10 kV trafostanice iz kojih se vri distribucija prema svim naseljima. To su 35/10 kV trafostanice TS Rastovaa (izvan obuhvata Plana-sjever), TS Plitvice, rasklopno postrojenje RP Plitvice u sklopu Nacionalnog Parka, TS Liko Petrovo Selo (izvan obuhvata Plana-istok), TS Korenica (izvan obuhvata Plana-jug). Sva naselja na podruju Nacionalnog Parka prikljuenja su na distributivnu elektroenergetsku mreu preko trafostanica 10/0.4 kV u smjeru navedenih 35/10 kV postrojenja. Izuzetak su naselja Kuselj koja su prikljuena na elektroenergetsku mreu Opine Saborsko i naselja Donji i Gornji Babin Potok, Bijela Rijeka, Konarev Kraj i Plitviki Ljeskovac koja su prikljuena na elektroenergetsku mreu Opine Vrhovine. Postojee trafostanice 10/0.4 kV su razliitog tipa izvedbe ( montano betonske, stupne), a svojom lokacijom i kapacitetom u najveoj mjeri zadovoljavaju potrebe dananjeg konzuma. Napajanje po naseljima je izvedeno 10 kV nadzemnim vodovima, a manjim dijelom podzemnim kabelima. Za pojedine trafostanice pored osnovnog napajanja osigurano je i rezervno napajanje, ime se je postigla vea sigurnost u opskrbi potroaa.
Niskonaponska mrea Niskonaponska mrea izvedena je jednim dijelom podzemnim kabelima, a u preostalom dijelu kao nadzemna, na betonskim ili drvenim stupovima, sa samonosivim kabelskim vodom. Postojea niskonaponska mrea uglavnom zadovoljava dananje potrebe konzuma, a u najveem dijelu svojim kapacitetom osigurava nesmetani porast kod postojeih potroaa i mogunost prikljuenja novih. Javna rasvjeta Javna rasvjeta na podruju Nacionalnog parka izvedena je na zasebnim stupovima. Napajanje javne rasvjete vri se preko podzemnih kabela, a u dijelu gdje je niskonaponska mrea izvedena kao nadzemna u sklopu nje je izvedena i javna rasvjeta. Daljnji razvoj elektroenergetske mree za podruje Nacionalnog Parka definiran je generalno po pojedinim skupinama naselja koja su podijeljena u planske kategorije. Prema tome za naselja planske kategorije A2, B i C planirana je izgradnja nove niskonaponske mree i javne rasvjete. Za sva podruja koja su oznaena planskom kategorijom A1 ne planira se nova niskonaponska mrea i javna rasvjeta. Dozvoljene su rekonstrukcije mree i odravanje postojeeg stanja. Sva oblikovna rjeenja novih transformatorskih stanica 10/0.4 kV za kojima e se ukazati potreba uslijed rekonstrukcije stupnih trafostanica ili zbog poveanja konzuma, potrebno je vizualno uklopiti u okoli, u skladu sa posebnim uvjetima Ministarstva kulture - Uprave za zatitu kulturne batine i Uprave za zatitu prirode. Isto vrijedi i za stupove niskonaponske mree i javne rasvjete u sklopu Nacionalnog Parka. Ukapljeni naftni plin UNP Kao dodatni energent osim struje lo, ulja i krutih goriva na podruju Nacionalnog Parka Planom se otvara mogunost za koritenje ukapljenog naftnog plina kao ekoloki prihvatljivog i istog energenta. Ukapljeni naftni plin se moe koristiti za zagrijavanje prostorija i pripremu tople vode u domainstvima, pansionima, apartmanima, ugostiteljsko-turistikim namjenama i sl. Kod korisnika koji imaju vee potrebe za koritenje ukapljenog naftnog plina obaveza je da se spremnici ukopaju ispod povrine terena sukladno vaeim propisima.
5.4. Vodnogospodarski sustav

5.4.1.Vodoopskrba
Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe je da se osigura dovoljna koliina zdrave i pitke vode za stanovnitvo. Poredtoga vodoopskrbni sustavi trebaju podmiriti i sve gospodarske potrebe koje proizlaze iz sadanjih potreba i iz planova budueg razvoja. Prostornim Planom podruja posebnih obiljeja Nacionalnog Parka Plitvika Jezera na kartografskom prikazu 6D Infrastrukturni sustavi i mree - Vodoopskrbni sustav, u mj. 1:25.000 dan je prikaz sustava vodoopskrbe za podruje Nacionalnog Parka. Dananji vodoopskrbni sustav u sklopu Nacionalnog Parka koji se temelji na crpljenju vode iz jezera Kozjak je dugorono gledajui neodriv, to znai da je Planom potrebno definirati nove pravce za opskrbu vodom predmetnog podruja Stoga je razvoj vodoopskrbnog sustava na podruju Nacionalnog Parka potrebno temeljiti na osiguranju potrebnih koliina vode iz novih vodozahvata na izvorima Malo i Veliko Vrelo. Izvorita su locirana na podruju Like Jasenice (izvan granice obuhvata Plana) i u budue e predstavljati osnovu ireg Regionalnog vodoopskrbnog sustava. U program razvoja vodoopskrbe treba ugraditi osnovne pretpostavke koje sadre sljedee: Razraditi program mjera za otklanjanje visokog postotka gubitaka u postojeem vodoopskrbnom sustavu. Uvesti i unaprijeivati odrivi koncept gospodarenja vodom i sustavom vodoopskrbe. Punu panju pokloniti odrivanju zatitnih zona oko postojeih i potencijalnih izvorita vode za pie kako bi se zatitila i ouvala kvaliteta vode. Komunalna poduzea koja upravljaju vodopskrbnim sustavima treba osposobiti u tehnikom i strunom pogledu kako bi mogli kvalitetno odravati i unaprijeivati sustav vodoopskrbe. Planirani sustav vodoopskrbe temelji se na izgradnji regionalnog vodoopskrbnog sustava za iju realizaciju je ve 1988. god izraena studija Regionalni vodovodni sustav Lika Jesenica-Plitvika Jezera-Slunj u kojoj se vodoopskrba temelji iskljuivo na uporabi vode iz izvora Like Jesenice. Kapacitet i kvaliteta vode sa oba izvorita je zadovoljavajua, ali je prije putanja vode u vodoopskrbni sustav potrebno provesti adekvatnu pripremu pitke vode na ureaju za kondicioniranje (filtriranje, dezinfekcija, i sl.) te tek potom vriti distribuciji vode u sjeverni i juni dio Nacionalnog Parka.
Koncepcijski se postojei ureaji za distribuciju vode i dalje zadravaju u funkciji (vodospreme, crpne stanice i sl.). Planom se zadravaju glavne vodospreme za distribuciju pitke vode u sjevernom dijelu Parka, a to su vodosprema Velika Poljana, Rapajinka i Medveak, dok e se juni dio Parka opskrbljivati vodom iz vodospreme Jezerce i Bilce. Planom se takoer predvia gradnja novih vodosprema na Maloj Lisini te u Kuselju, Gornjem Babinom Potoku i Vrelu Korenikom, te nadogradnja vodospreme Bilce, kao i zadravanje u funkciji vodocrpilita Vrelo Koreniko i ujia Krevina. Takoer se Planom osigurava izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda kao i rekonstrukcija dotrajalih kako bi se smanjili gubici u mrei. U koncepciji daljnjeg razvoja vodoopskrbe definirane su potrebne aktivnosti po naseljima u skladu sa njihovom planskom kategorijom. Prema tome za naselja A2, B i C planirana je izgradnja nove vodovodne mree, a do njezine izgradnje opskrba pitkom vodom rijeiti e se iz lokalnih cisterni na graevnoj estici ili iz najblieg valjanog koritenoga zajednikog izvora ili spremita pitke vode. Za nove objekte u selu Plitvica do realizacije izgradnje nove vodovodne mree opskrba vodom moe se osigurati iz vlastitih cisterni /spremnika. Za sva podruja koja su oznaena planskom kategorijom A1 ne planira se nova vodoopskrbna distributivna mrea. U svim naseljima gdje je ovim Planom predviena izgradnja vodovodne mree do izgradnje iste opskrba pitkom vodom e se rjeavati iz cisterne na graevnoj estici, ili iz najblieg valjanog koritenoga zajednikog izvora ili spremita pitke vode. Kod projektiranja nove vodovodne mree ili rekonstrukcije postojee mree u naseljima se obvezno planira ugradnja nadzemnih hidranata u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mrei za gaenje poara. Proraun potreba za vodom na cijelom podruju obuhvata treba izvriti na osnovu specifine potronje vode za stanovnitvo, poljoprivredu (zalijevanje vrtova), krupnu i sitnu stoku i potronju u turizmu i ugostiteljstvu. Potronju vode kod prorauna treba bazirati na normi potronje vode koja je usvojena sa koliinom od: Za naselja qs = 150 l/st/dan Za hotelske kapacitete po leaju qs = 250 l/o/dan Koeficijenti dnevne neravnomjernosti Kd = 1.35 Koeficijent satne neravnomjernosti Kh = 2.5
Specifina potronja vode je u granicama koje su u skladu sa svjetskim normativima a prilagoeno domaim iskustvima. Potronja vode u privredi u sadanjim uvjetima svodi se uglavnom na sanitarnu potronju , a kako se na podruju Nacionalnog Parka ne predvia izgradnja znaajnijih privrednih objekata ova potronja se planira u granicama postojee potronje.
5.4.2. Odvodnja
Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Nacionalnog Parka Plitvika Jezera na kartografskom prikazu 6E Infrastrukturni sustavi i mree Odvodnja otpadnih voda, u mj. 1:25.000 prikazan je sustav odvodnje na podruju Nacionalnog Parka. Sustav odvodnje obuhvaa gravitacijske i tlane cjevovode, postojee i planirane crpne stanice, planirani ureaj za proiavanje otpadnih voda na lokaciji u Rastovai (izvan granica obuhvata Plana) te ispust u mjestu Rastovaa. Sanitarne-otpadne vode Planirani sustav odvodnje Nacionalnog Parka definiran je kao razdjelni sustav. Kanalizacijskim sustavom se transportiraju samo sanitarno-otpadne vode prema lokaciji budueg ureaja. Koncepcija odvodnje na podruju Nacionalnog Parka temelji se na elji da se dijelovi izgraene kanalizacijske mree u naseljima koja gravitiraju uz dravnu cestu D1 objedine u jedinstveni sustav i odvedu van granica Nacionalnog Parka na ureaj za proiavanje otpadnih voda u Rastovai. Pri proiavanju otpadnih voda nastaje komunalni mulj kao ostatak nakon proiavanja. Mulj je potrebno obraditi do te mjere da postane bioloki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predvieno mjesto (sanitarna deponija i sl. van granica obuhvata Plana). Za naselje Kuselj Planom se predvia da se spoji na kanalizacijski sustav koji gravitira prema Opini Saborsko. Naselja Donji i Gornji Babin Potok se rjeavaju u sklopu kanalizacijskog sustava Vrhovine, dok se naselja Rudanovac i Vrelo Koreniko trebaju prikljuiti na kanalizacijski sustav Korenice. Navedena koncepcija po pojedinim naseljima podrazumijeva izgradnju javnog kanalizacijskog sustava za naselja u planskoj kategoriji A2, B i C. Do izgradnje kanalizacijskog sustava u naseljima planskih kategorijama A2 i B, otpadne vode e se prikupljati u nepropusne sabirne jame i kontrolirano prazniti u skladu sa Pravilnikom nadlenog komunalnog poduzea ili je mogua
ugradnja sustava za proiavanje sanitarnih voda (pojedinanog ili zajednikog za vie objekata) koji proiava vodu do razine propisane kriterijima za isputanje otpadne vode u okoli(prema Pravilniku o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 94/08.). Odvodnju otpadnih voda sa graevinskih podruja izdvojene namjene - planska kategorija C treba rijeiti putem zasebnog sustava sa odgovarajuim ureajem za proiavanje do izgradnje sustava javne odvodnje. Za sva podruja koja su oznaena planskom kategorijom A1 ne planira se sustav javne kanalizacije, ali je planom predvieno da se otpadne vode moraju prikupljati u nepropusne sabirne jame i kontrolirano prazniti u skladu sa Pravilnikom nadlenog komunalnog poduzea ili kao donji minimum zatite podzemlja dozvoljena je i izvedba sustava za proiavanje sanitarnih voda (pojedinanog ili zajednikog za vie objekata) koji proiava vodu do razine propisane kriterijima za isputanje otpadne vode u okoli (prema Pravilniku o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 94/08.). Oborinske vode Sve oborinske vode koje nastaju na podruju okunica, parkirnih i prometnih povrina treba zbrinjavati sustavom oborinske odvodnje i odvoditi ih prema prirodnim vodotocima. Za sve vee parkiraline i manipulativne povrine (preko 500 m) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije isputanja u sustav oborinske odvodnje tretirati na separatoru ulja, kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.
5.5. Postupanje s otpadom

Potrebno je trajno rijeiti problem odlaganja komunalnog otpada. Rjeavanje problema odlaganja komunalnog otpada na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera rijeiti e se u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08) i vezanim propisima, Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN130/05) i Planom gospodarena otpadom Republike Hrvatske na naina da se izbjegava i smanjuje nastajanje otpada, uspostavom sustava za recikliranje i edukacijom lokalnog stanovnitva o istom, zbrinjavanjem nastalog komunalnog otpada na postojeem odlagalitu komunalnog otpada u Korenici do izgradnje pretovarne stanice i upanijskog centra za zbrinjavanje otpada te saniranjem otpadom oneienih povrina na podruju Parka kako bi se sprijeilo daljnje oneienje okolia i prirode.
6. MJERE KORITENJA, UREENJA I ZATITE PODRUJA S PRIORITETNIM AKTIVNOSTIMA

6.1. Mjere koritenja, ureenja i zatite izgraenog i neizgraenog dijela graevinskog podruja naselja
Graevinska podruja naselja namijenjena su gradnji stambenih graevina, graevina mjeovite namjene, poslovnih, javnih i drutvenih graevina te graevina prateih djelatnosti kompatibilnih stanovanju. Projekcije kretanja broja stanovnika ukazuju na relativno malu potrebu za novim graevinskim podrujima naselja, a izgradnja se prvenstveno usmjerava na morfoloko i strukturno zaokruivanje postojeih urbanih i ruralnih cjelina. Iz graevinskih podruja naselja izuzimaju se povrine nepogodne za izgradnju kao to su klizita, vrtae, poplavne povrine, vrlo strmi tereni kao i povrine koje su ovim Planom odreene za drugu namjenu (koridori dravnih cesta) U naseljima se mogu odvijati razliite gospodarske, proizvodno-zanatske, trgovake, turistiko-ugostiteljske, servisne, uslune i druge djelatnosti u kojima se pri redovitoj upotrebi odvijaju aktivnosti koje ne naruavaju standard stanovanja i kvalitetu ivota stanovnitva, te ne zagauju okoli i prirodu. Povrine naselja takoer ukljuuju sve povrine namijenjene razvoju prometne i komunalne infrastrukturne mree u naselju, ureenju trgova, parkova, djejih igralita i javnih zelenih povrina. Objekti javnih i drutvenih sadraja danas su prvenstveno smjeteni u Mukinjama te se ovim Planom i zadravaju. Planom se predvia i nova zona javnih i drutvenih sadraja u naselju Jezerce. U ostalim naseljima ne formiraju se izdvojene zone za ovakve sadraje, ali se smjetaj istih omoguava unutar zona za razvoj naselja prema uvjetima za izgradnju istih.
6.2. Mjere koritenja, ureenja i zatite zatitnih zona

6.2.1. Zone zatite prema uvjetima koritenja i zatite
Zoniranje Nacionalnog parka Plitvika jezera temelji se na principima zatite i ouvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti, na uvaavanju problema i prijedloga ustanovljenih kroz proces javnog sudjelovanja lokalne zajednice, Prostornom planu, na planovima za turistiki razvoj prostora i IUCN klasifikaciji zatienih podruja. Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za upravljanjem proglaeni su zonom stroge zatite. Zoniranje za potrebe prostornog plana NP Plitvika jezera izraeno je u suradnji s Javnom ustanovom NPPJ i Ministarstvom kulture te je usklaeno sa zoniranjem za potrebe plana upravljanja, izraenim u okviru projekta KEC. Zone aktivne zatite su prostori koji zahtijevaju poseban tip upravljanja kako bi ouvale svoje vrijednosti. Prostori niske prirodne vrijednosti i velikih potreba za upravljanjem proglaeni su zonom koritenja. Mjere zatite prirodnih vrijednosti prema zonama zatite: Zona stroge zatite (Zona 1) Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje prirodnih procesa i stanita te njihovih sastavnica. U ovoj zoni nisu doputene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima) niti bilo kakva izgradnja. Doputena su znanstvena istraivanja, inventarizacija i monitoring bioloke raznolikosti. Iznimno doputene intervencije u prostoru ukljuuju lokaliziranje poara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta ili sline aktivnosti vezane uz ouvanje osnovnih prirodnih znaajki prostora, a u skladu s odredbama Zakona o zatiti prirode. Iz ove zone su iskljuene sve ceste, umski putovi i markirane planinarske staze koje eventualno kroz nju prolaze. Tip zone 1a) Zona najstroe zatite .- Podruja od osobitog znaaja s neizmijenjenom sveukupnom prirodom, visoke bioloke raznolikosti i velike vanosti ouvanja. U ovu zonu ulaze postojei i proireni umski rezervati u orkovoj uvali , Seliki vrh , Crni vrh, Kik, Rjeica-Proanski vrh i Medveak. Jedna od posebnosti je da je zona stroge zatite ispod Proanskog vrha proirena na lijevu obalu Proanskog jezera od utoka Suanj potoka, do sredine jezera te na cijelo podruje oko Ciginovca. U tu zonu ulazi cijeli sliv Rjeice do ua u jezero Kozjak. Podruje je namijenjeno iskljuivo ouvanju izvorne prirode i prirodnih procesa, znanstvenom istraivanju i /ili praenju stanja (monitoringu) koje ne ugroava slobodno odvijanje prirodnih procesa. Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja
uz suglasnost nadlenih institucija, provoditi aktivnosti vezano uz praenje stanja (monitoring), intervencije u izvanrednim okolnostima i nadzor. Pristup posjetiteljima nije dozvoljen. Tip zone 1b) Zona vrlo stroge zatite - Podruje s neizmijenjenom i/ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom u kojem se provode minimalne upravljake aktivnosti u svrhu zatite i ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti U ovu zonu ulazi veina umskih prostora unutar Parka. Prostor je ispresijecan umskim prometnicama koje se mogu staviti u ogranienu funkciju posjeivanja podruja. Doputeno je provoenje minimalnih aktivnosti u svrhu ouvanja i zatite, praenja stanja (monitoring) bioloke i krajobrazne raznolikosti te neive prirode, nadzora te odravanja i unaprjeenja minimalne posjetiteljske infrastrukture. Doputeno provoditi znanstvena istraivanja, vriti aktivnosti vezeno uz praenje stanja (monitoring), nadzor podruja, doputen ogranien pristup posjetitelja uz obavezno zadravanje na stazama koje su oznaene i namijenjene razgledavanju i posjeivanju, doputen razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija) i doputene intervencije u izvanrednim okolnostima. U podzoni 1b doputeno je i ogranieno i kontrolirano posjeivanje, pod nadzorom Javne ustanove NP Plitvika jezera, te uz zadovoljavanje drugih odredbi Zakona o zatiti prirode. Mogunost posjeivanja podruja samo u zoni obiljeenih staza i putova uz voenje iskljuivo strunog vodia Parka, ogranieno brojem osoba i vremenom boravka. Minimalni sadraji ( infrastruktura) za posjetitelje i bez pristupa domaih ivotinja. Posjetitelji se moraju strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Zona aktivne zatite (Zona 2) Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje krajobraza tj. antropogeno uvjetovanih ekosustava i njihove bioloke raznolikosti te kulturne batine podruja. Zbog antropogenih uvjeta nastanka veine ovom zonom obuhvaenih ekosustava, u ovoj zoni potrebno je provoditi aktivne mjere ouvanja i/ili revitalizacije stanita. Te mjere na podruju NP Plitvika jezera ukljuuju aktivno odravanje travnjaka ispaom ili konjom, uklanjanje stabala koja zarastaju travnjake te odravanje lokvi. Kao jedan od naina ouvanja ovih vrijednosti potrebno je poticati ekstenzivno sezonsko (tradicionalno) stoarstvo. U ovoj zoni doputeno je posjeivanje, uz potivanje odredbi Zakona o zatiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu Javne ustanove NP Plitvika jezera. Tip zone 2a) Zona aktivne zatite travnjaci - podruje koje je podvrgnuto aktivnoj intervenciji kao nainu upravljanja kojim se osigurava zatita, ouvanje i odravanje povoljnog stanja staninih tipova/ ekolokih sustava/vrsta u svrhu ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti i ostalih prirodnih vrijednosti. Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja i/ili praenje stanja (monitoring) uz suglasnost nadlenih institucija, provoenje mjera i aktivnosti u svrhu ouvanja i zatite vrsta, - provoenje programa revitalizacije staninih tipova u suradnji s lokalnom zajednicom (konja, ispaa i sl.), doputen je ogranieni pristup posjetitelja uz obvezu zadravanja na stazama koje su oznaene i namijenjene razgledavanju i posjeivanju, doputen je razvoj minimalne posjetiteljske infrastrukture (edukacija i interpretacija), doputeno je organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenim kapacitetom nosivosti i nadzor podruja. Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po stazama, uz koritenje vodia. Pse se mora voditi na uzici, te se treba strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Tip zone 2b) Zona aktivne zatite - ume. Cilj upravljanja podrujem je ouvanje i unapreenje prirodnih karakteristika i raznolikosti stanita sa svim biljnim vrstama i skupinama ivotinja. Aktivnosti doputene na podruju ove zone su nadzor podruja, znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring) vode, flore i faune u ovoj zoni s naglaskom na bioindikatore stanita. Prema potrebi i prema programu za zatitu umskih ekosustava mogui su umarski zahvati u degradiranim sastojinama. Posjeivanje i kretanje posjetitelja po stazama je mogue uz koritenje vodia. Pse se mora voditi na uzici, te se treba strogo pridravati pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu.
Cilj upravljanja podrujem ove zone jest odrivo i kontrolirano posjeivanje, rekreacija i edukacija posjetitelja, u skladu sa ciljevima ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti podruja. Tip zone 3a) Zona koritenja zona naselja U podruju namijenjenom razvoju ekoloke i tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, ekoturizma, agroturizma te ruralnog turizma, u svrhu ispunjavanja potreba lokalne zajednice i razvoja zatienog podruja, koje se temelji na ouvanju prirodnih vrijednosti i kulturne batine te odrivom razvoju, doputena su znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring), nadzor, doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama sa odreenih kapacitetom nosivosti (edukacija i interpretacija), koritenje prirodnih dobara u skladu s odrivim razvojem te uz ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te ostalih prirodnih vrijednosti (npr. neive prirode), razvoj odrivog ekolokog turizma, ekoloka poljoprivredna proizvodnja, zatita i ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti podruja, razvoj posjetiteljske infrastrukture u skladu s ekolokim standardima (edukacija i interpretacija), zatita i ouvanje kulturne batine Mogunost posjeivanja i kretanja posjetitelja po oznaenim stazama uz strogo pridravanje pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Psi moraju biti na uzici. Tip zone 3b) Zona rekreacije i turistike infrastrukture U ovu zonu ulazi podruje sa prirodnim, kulturnim, odgojno obrazovnim i turistiko-rekreativnim vrijednostima namijenjeno rekreaciji, posjeivanju i razgledavanju. Jezerski prostor sa slapovima i slapitima predstavlja temeljni fenomen ovog podruja zbog kojeg je i uvrten na listu Svjetske prirodne batine UNESCO-a, a u svrhu zatite podrujem se mora upravljati skladu sa zakljucima studije kojom se odreuje prihvatni kapacitet prirodnog bogatstva Parka te u skladu s time mora se izraditi nova koncepcija posjeivanja usklaena s prihvatnim kapacitetom te novonastalim prometnim uvjetima (ulazi Prijeboj, Gornji Babin Potok, Rakovica i Saborsko), te u suradnji s lokalnom zajednicom. Razvoj i unapreenje posjetiteljske infrastrukture (poune staze, posjetiteljski centri, itd.) u skladu s ekolokim standardima. Doputeno je provoditi znanstvena istraivanja, praenje stanja (monitoring), nadzor, razvoj posjetiteljske infrastrukture (poune staze, posjetiteljski centri) u skladu s ekolokim standardima, edukacija interpretacija, doputeno organizirano i individualno posjeivanje i rekreacija u granicama odreenih kapacitetom nosivosti, zatita i ouvanje kulturne batine. Nije doputen razvoj masovne posjetiteljske infrastrukture. Stalna mogunost posjeivanja i rekreacije u granicama odreenim prihvatnim kapacitetom podruja uz strogo pridravanje pravila ponaanja u Nacionalnom parku propisanih Pravilnikom o unutarnjem redu. Psi moraju biti na uzici.
6.2.2. Iskaz povrina za posebno vrijedna i osjetljiva podruja i prostorne cjeline

Tablica 9. Iskaz povrina za posebno vrijedna i osjetljiva podruja i prostorne cjeline Red.broj Nacionalni park Plitvika jezera ukupno ZATIENE CJELINE - zatiena prirodna batina - nacionalni park - ostali zatieni dijelovi prirode: - posebni i rezervat umske vegetacije orkova uvala spomenik prirode pilja Golubnjaa spomenik prirode pilja upljara spomenik prirode Crna peina (Vile jezerkinje) - krajobraz -kulturni krajobraz etno zona NP Plitvika jezera - kulturni krajobraz kanjon rijeke Korane - kulturni krajobraz uz rijeku Maticu lokalitet Velika poljana i Mukinje ukupno Oznaka Ukupno (ha)-m 29.685,15 ha % od povrine Parka 100 stan /ha, ha/stan* 21,6*
2.0. 2.1.
NP SP SP SP K KK KK L
29.685,15 ha 75ha 160m 68m 105m 10.485.53 ha 204,80 ha 650,04 ha 140,52 ha 29685,15
100 0,25
21,6* 0,05*
2.2.
35,32 0,68 2,10 0,47 100
7,63* 0,14* 0,47* 0,1* 21,6*
6.2.3. Zatieni pojedini dijelovi prirode

Zatieni pojedini dijelovi prirode prikazani su na kartografskom prilogu 2B Zatita prirodne batine - podruja unutar ekoloke mree Republike Hrvatske u mjerilu 1:25000. Posebni rezervat umske vegetacije - orkova uvala umski predjel orkova uvala proglaen je posebnim rezervatom umske vegetacije 1965. godine (Rjeenje o proglaenju, Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture RH). Povrina rezervata prema rjeenju o proglaenju iznosi oko 75 ha, a povrina izraunata digitalizacijom granica u GIS-u (DZZP) iznosi 73,29 ha. orkova uvala jedan je od rijetkih ostataka nekadanjih prauma Dinarske bukovo-jelove ume (As. Omphalodo-Fagetum (Tregubov 1957) Marinek et al. 1993) na podruju dananjih Dinarida. Podruje rezervata prekriveno je bukvom (47%), jelom (40%) i smrekom (13%). Visine stabala jele i smreke doseu i do 47 metara dok je visina bukva oko 35 m. Zbog prirodnosti stanja ovog ekosustava, podruje rezervata vrlo je bogato ivotinjskim, biljnim i gljivljim vrstama ovisnim o starim prirodnim umama. Geoloki gledano to je podruje vapnenaca s ulocima dolomita gornjeg lijasa i donje krede. Mjere zatite utvrene su Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05), lanakom 12 koji definira posebni rezervat kao podruje kopna i/ili mora od osobitog znaenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanite ugroene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog znaenja i namjene te koji moe biti floristiki, mikoloki, umske i druge vegetacije, zooloki (ornitoloki, ihtioloki i dr.), geoloki, paleontoloki, hidrogeoloki, hidroloki, rezervat u moru i dr. U posebnom rezervatu nisu doputene radnje i djelatnosti koje mogu naruiti svojstva zbog kojih je proglaen rezervatom (branje i unitavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje ivotinja, uvoenje novih biolokih svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog koritenja i slino). U posebnom rezervatu doputeni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se odravaju ili poboljavaju uvjeti vani za ouvanje svojstava zbog kojih je proglaen rezervatom. Posjeivanje i razgledavanje posebnog rezervata moe se zabraniti ili ograniiti mjerama zatite. Aktom o proglaenju posebnog rezervata mogu se istovremeno zatititi razliite vrijednosti zbog kojih se proglaava rezervat (ornitoloko-ihtioloki, geoloko-hidroloki i dr.). Geomorfoloki spomenik prirode - pilja Golubnjaa pilja Golubnjaa proglaena je geomorfolokim spomenikom prirode 1964. godine (Rjeenje o proglaenju, Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture RH). Nalazi se iznad desne obale Korane u dobro uslojenim i masivnim rudistnim vapnencima iz senona (K23). Duine je 160 m, ima dva ulaza i sastavljena je od nekoliko kanala kroz koje su uklesane stepenice i postavljen betonski most. Geomorfoloki spomenik prirode - pilja upljara pilja upljara proglaena je geomorfolokim spomenikom prirode 1964. godine (Rjeenje proglaenju, Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture RH). Nalazi se s istone strane jezera Kaluerovac u senonskim rudistnim vapnencima (K23). Ima dva ulaza, tri dvorane i prostrani hodnik, a ukupna joj duina iznosi 68m. Geomorfoloki spomenik prirode - Crna peina (Vile jezerkinje) Kao i prethodne dvije pilje, Crna peina proglaena je geomorfolokim spomenikom prirode 1964. godine (Rjeenje o proglaenju, Upisnik zatienih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture RH) i nastala je u senonskim (K23) vapnencima. Smjetena je u kanjonu rijeke Korane, iznad treeg slapa. U njoj se nalaze dvije dvorane (donja i gornja) spojene stepenicama, a ukupna duina iznosi 105 m. irina otvora iznosi 15 m, visina 7 m, a ulaz je djelomino ispunjen vodom. pilja je bila otvorena za posjeivanje i elektrificirana do 1991. godine, no danas je ulaz zatvoren.
Naziv Crna peina dobila je zbog nakupina guana (imiji izmet) to govori o tome da je nekad bila znaajno stanite za imie. 2006. godine u njoj je zabiljeeno nekoliko velikih potkovnjaka, Rhinolophus ferrumequinum (Pavlini, usmeno), strogo zatiene vrste imia (kategorija ugroenosti NT). S obzirom da je veliki potkovnjak rijetka vrsta u Parku, Crnu peinu je za eventualno budue posjeivanje potrebno potpuno zatvoriti ili ograniiti na ona razdoblja u godini kada imii u njoj ne borave. Mjere zatite utvrene su Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08), lanakom 15 koji definira spomenik prirode kao pojedinani neizmijenjeni dio ili skupinu dijelova ive ili neive prirode, koji ima ekoloku, znanstvenu, estetsku ili odgojnoobrazovnu vrijednost, a moe biti geoloki (paleontoloki, mineraloki, hidrogeoloki, strukturno-geoloki, naftno-geoloki, sedimentoloki i dr.); geomorfoloki (pilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidroloki (vodotok, slap, jezero i dr.), botaniki (rijetki ili lokacijom znaajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botaniki i zooloki lokalitet i drugo. Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja ini sastavni dio zatienog podruja nisu doputene radnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednosti. Ekoloka mrea Republike Hrvatske Ekoloka mrea je sustav najvrjednijih podruja za ugroene vrste, stanita, ekoloke sustave i krajobraze, koja su dostatno bliska i meusobno povezana koridorima, ime je omoguena meusobna komunikacija i razmjena vrsta. Ekoloka mrea Republike Hrvatske proglaena je 19. listopada 2007. Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN 109/07) te je njena uspostava dio obveza Republike Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Europskoj Uniji. Za razliku od programa Natura 2000 koji se zasniva samo na zakonodavstvu Europske unije, Ekoloka mrea RH obuhvaa vrste i stanita navedene u Direktivama EU, ali i podruja znaajna za zatitu vrsta i stanita ugroenih i rijetkih na nacionalnom nivou. Podruja Ekoloke mree RH (kompatibilno EU ekolokoj mrei Natura 2000) podijeljena su na Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove te Meunarodno vana podruja za ptice. Zakon o zatiti prirode Republike Hrvatske (NN 70/05) definira ekoloku mreu kao: Sustav meusobno povezanih ili prostorno bliskih ekoloki znaajnih podruja, koja uravnoteenom biogeografskom rasporeenou znaajno pridonose ouvanju prirodne ravnotee i bioloke raznolikosti. Prema lanku 58. Zakona ekoloki znaajna podruja su: podruja koja su bioloki iznimno raznovrsna ili dobro ouvana, a koja su meunarodno znaajna po mjerilima meunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka, podruja koja bitno doprinose ouvanju bioloke i krajobrazne raznolikosti u Republici Hrvatskoj, podruja staninih tipova koji su ugroeni na svjetskoj, europskoj ili dravnoj razini, (obuhvaaju stanine tipove navedene u Dodatku I. Direktive o stanitima te stanine tipove propisane Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova koji se donosi temeljem Zakona o zatiti prirode), stanita divljih svojti koje su ugroene na svjetskoj, europskoj ili dravnoj razini (obuhvaa one navedene u Dodatku I. Direktive o pticama i Dodatku II. Direktive o stanitima te one navedene u Crvenom popisu ugroenih divljih svojti Republike Hrvatske koji se vodi u Dravnom zavodu za zatitu prirode); stanita endeminih svojti za Republiku Hrvatsku, podruja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija biolokih vrsta (ekoloki koridori), selidbeni putovi ivotinja, ouvane umske cjeline. Unutar ekoloke mree njezini dijelovi povezuju se prirodnim ili umjetnim ekolokim koridorima. Ekoloki koridor je ekoloka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omoguuju kretanje populacijama ivih organizama od jednog lokaliteta do drugog. Ekoloka mrea Republike Hrvatske obuhvaa podruja u Hrvatskoj koja su primjenom strunih kriterija, a na temelju dostupnih podataka ne starijih od pedeset godina, utvrena kao podruja vana za ouvanje ili uspostavljanje povoljnog stanja ugroenih i rijetkih staninih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i nacionalnoj razini. Stanini tipovi i divlje svojte ugroene u Europi propisani su navedenim EU direktivama (Direktiva o pticama i Direktiva o stanitima) i Bernskom konvencijom. Nacionalno ugroene divlje svojte su one koje utvrde kompetentni strunjaci temeljem meunarodno prihvaenih IUCN kriterija te postaju sastavni dio tzv. Crvenog popisa ugroenih divljih svojti koji se vodi u Dravnom zavodu za zatitu prirode. Sastavnim dijelovima ekoloke mree smatraju se i svi biospeleoloki vani objekti te morske pilje koji trenutano nisu u evidenciji Dravnog zavoda za zatitu prirode, kao izrazito vana i ugroena ekoloki znaajna podruja.
Za svako podruje ekoloke mree utvruju se ciljevi ouvanja i mjere zatite. Ciljevi ouvanja podruja ekoloke mree utvruju se u odnosu na ekoloke zahtjeve europski i/ili nacionalno ugroenih divljih svojti i staninih tipova koje su kvalifikacijske za to podruje, a temeljem strunih i znanstvenih kriterija. Smjernice za mjere zatite podruja ekoloke mree utvruju se na temelju ciljeva ouvanja. Na podrujima ekoloke mree na kojima je cilj ouvanja ugroeni ili rijetki stanini tip propisan Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova, primjenjuju se mjere sukladno navedenom Pravilniku. Tamo gdje je cilj ouvanja ugroena divlja svojta za koju su propisane mjere zatite temeljem Zakona o zatiti prirode (npr. plan upravljanja ili akcijski plan), primjenjuju se te mjere. Ekoloka mrea RH sadri i podruja za koja se ciljevi ouvanja odnose na stanine tipove navedene u Dodatku I. Direktive o stanitima i/ili divlje svojte navedene u Dodatku I. Direktive o pticama i Dodatku II. Direktive o stanitima (u bazi podataka obiljeena su oznakom #). Radi se dakle o potencijalnim podrujima EU ekoloke mree NATURA 2000 koju je Republika Hrvatska obvezna prirediti i podnijeti Europskoj komisiji do dana pristupa Europskoj Uniji. Do toga vremena prikupljat e se novi podaci o rasprostranjenosti NATURA divljih svojti i staninih tipova u Hrvatskoj te e podruja NATURA 2000 (meunarodno ekoloki znaajna podruja) proglasiti uredbom Vlada RH do dana pristupa EU, sukladno lanku 60. Zakona o zatiti prirode. U podruja ekoloke mree uvrteni su svi nacionalni parkovi i parkovi prirode te velika veina posebnih rezervata, postojeih i predloenih u prostornim planovima. Podruja ekoloke mree obuhvaaju veinu prirodnih koridora poput veih vodotoka, umskih koridora, movarnih podruja kao postaja na selidbenom putu ptica i drugih krajobraznih elemenata koji omoguuju kretanje divljih svojti izmeu njihovih stanita. Ekoloka mrea kao dio meunarodnog zakonodavnog okvira zatite prirode Na europskoj razini ekoloka mrea je sastavni dio sljedeih propisa: Direktiva Vijea 92/43/EEZ. o ouvanju prirodnih stanita te divljih ivotinjskih i biljnih vrsta (Direktiva o stanitima) i Direktiva Vijea 79/409/EEZ o ouvanju divljih ptica (Direktiva o pticama); temeljem navedenih direktiva utvruje se ekoloka mrea Europske unije NATURA 2000 Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bernska konvencija) temeljem koje se utvruje europska ekoloka mrea - Smaragdna mrea (Emerald) Zakoni o zatiti prirode pojedinih europskih zemalja propisuju Nacionalne ekoloke mree Baza podataka Ekoloke mree Republike Hrvatske Granice podruja ekoloke mree prikazane su na Hrvatskoj osnovnoj karti mjerila 1:100.000 u digitalnom obliku kao sloj geografskog informacijskog sustava koji je dio Informacijskog sustava zatite prirode. Vea podruja prikazana su kao poligoni, a manja kao toke. Za svako od 1551 podruja (1511 vanih podruja za divlje svojte i stanita i 40 meunarodno vanih podruja za ptice) prikazani su osnovni podaci (naziv, oznaka meunarodne vanosti, ciljevi ouvanja i mjere zatite). Baza je dostupna na http://www.cro-nen.hr/nem/ . Nacionalni park Plitvika jezera u cijelosti se nalazi unutar Ekoloke mree RH (NN 109/07; karta 2B u prilogu). Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove Cijelo podruje NP Plitvika jezera, zajedno s Vrhovinskim poljem koje se nalazi izvan granica Parka, vrednovano je kao Vano podruje za divlje svojte i stanine tipove. Unutar granica Parka definirano je jo 16 manjih podruja, od kojih je 9 tokastih lokaliteta (tablica).
Tablica 10. Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove unutar granica NP Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem) (Uredba o proglaenju ekoloke mree, NN 109/07; DZZP 2007) * prioritetna stanita; # meunarodno vana podruja = potencijalna Natura 2000 podruja ifra podruja naziv podruja Ciljevi ouvanja HR5000020 Nacionalni park Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem) divlje svojte Vrsta
hrvatski naziv
Canis lupus Lutra lutra Lynx lynx Ursus arctos Crex crex Triturus carnifex Maculinea rebeli Angelica palustris Apium repens Aquilegia kitaibelli Chouardia litardierei Cypripedium calceolus Eryngium alpinum Himantoglossum caprinum Ligularia sibirica
ptice umskih stanita fauna imia Vuk Vidra Ris mrki medvjed Kosac veliki planinski vodenjak gorski plavac movarna anelika puzavi celer kitaibelov pakujac livadni procjepak gospina papuica planinski kotrljan sibirska jezinjaa ostale divlje svojte ugroene na europskoj i nacionalnoj razini
stanini tipovi NKS kod NKS stanite Natura kod 6210 7220* 2000 Stanini tip Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco - Brometea) Izvori na koje se taloi sedra (Cratoneurion) tokaste ili vrpaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati
A.3.5. A.3.6. C.2.5.1.1.
E.4.1.3. E.5.2.1. E.7.3.5. E.7.4.1.
H.1. Smjernice zatite za mjere broj Ostalo ifra podruja naziv podruja HR2000112 # Rodia pilja
Sedrotvorne rijene zajednice Sedrotvorna vegetacija na slapovima Livade koanice obine beskoljenke i panonskog graara uma bukve s bijelim aem Dinarska bukovo-jelova uma uma smreke s bijelim aem na dolomitu uma obinog bora s kukurijekom na dolomitima Krake pilje i jame 9, 10, 11, 17, 19, 30, 6000 Nacionalni park
6410
9130 91K0 9410 91R0
8310
ciljevi ouvanja
divlje svojte Vrsta hrvatski naziv endemine svojte stanini tipovi NKS kod H.1. NKS stanite Krake pilje i jame 6000 Natura kod 8310 2000 Stanini tip
Smjernice zatite
za
mjere
broj HR2000170 # upljara pilja divlje svojte Vrsta
ifra podruja naziv podruja ciljevi ouvanja
hrvatski naziv endemine svojte
stanini tipovi NKS kod H.1. Smjernice zatite za mjere broj HR2000218 Crna peina stanini tipovi NKS kod H.1. Smjernice zatite za mjere broj 6000 NKS stanite Krake pilje i jame Natura kod 8310 2000 Stanini tip 6000 NKS stanite Krake pilje i jame Natura kod 8310 2000 Stanini tip
HR2000312 Peina Golubnjaa stanini tipovi NKS kod H.1. NKS stanite Krake pilje i jame Natura kod 8310 2000 Stanini tip
Smjernice zatite
za
mjere
broj HR2000564 Delika livada divlje svojte Vrsta
6000
hrvatski naziv ugroene gljive travnjakih stanita
Smjernice zatite
za
mjere
Ostalo
Odravati stanita
HR2000565 uma bora Mihaljevac divlje svojte Vrsta
hrvatski naziv ugroene stanita gljive umskih
Smjernice zatite
za
mjere
broj HR2000595 # Korana divlje svojte Vrsta
121, 122, 126, 127
hrvatski naziv potona mrena Pe bjeloperajna krkua Plotica rijeni rak
Barbus balcanicus Cottus gobio Gobio albipinnatus Rutilus pigus Astacus astacus stanini tipovi NKS kod NKS stanite Natura kod 3260 2000
Stanini tip Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion
A.3.5.
Sedrotvorne zajednice
rijene
Smjernice zatite
za
mjere
broj Ostalo
10, 102, 105, 106, 107, 109, 140 Sauvati reofilna stanita i podruja s brim tokom Zatititi mrijesna stanita
HR5000597 Vrhovinsko polje stanini tipovi NKS kod C.2.1. NKS stanite Prijelaz izmeu visokih aeva i higrofilnih travnjaka 119 Natura kod 2000 Stanini tip
Smjernice zatite
za
mjere
broj HR2000598 # Brezovac stanini tipovi NKS kod
NKS stanite
Natura kod 4030 6210
2000
Stanini tip Europske suhe vritine Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometea)
C.3.3.1.1. C.3.4.2.1. C.3.4.3.2. Smjernice zatite za mjere broj
Travnjaci uspravnog ovsika i srednjeg trpuca Travnjak trave tvrdae Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka 26, 30, 115, 116, 117
6230*
HR2000599 # Homoljako polje stanini tipovi NKS kod NKS stanite Natura 2000 kod 4030 6210 C.3.3.1.1. C.3.4.2.1. C.3.4.3.2. Travnjaci uspravnog ovsika i srednjeg trpuca Travnjak trave tvrdae Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka 8, 18, 26, 30, 115, 116, 117 Stanini tip Europske suhe vritine Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometea)
6230*
Smjernice zatite
za
mjere
broj HR2000698 # Plitvice stanini tipovi
NKS kod
NKS stanite
Natura 2000 kod
Stanini tip Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion
3260 Smjernice zatite za mjere broj 100, 101, 102, 103, 107
HR2000699 # Plitvika jezera cret stanini tipovi NKS kod NKS stanite Natura 2000 kod 7230 C.1.1.1.2. C.1.1.1.4. C.1.1.1.5. Dinarski bazofilni cretovi suhoperke Bazofilni cretovi beskoljenke i hostovog aa Cretovi cretnog aa 26, 30, 116, 119 Stanini tip Bazofilni cretovi
Smjernice zatite
za
mjere
broj
HR2000700 # Plitvika jezera uz Maticu stanini tipovi NKS kod NKS stanite Natura 2000 kod 7150 Stanini tip Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion)
Smjernice zatite
za
mjere
broj
26, 30, 116, 119
HR2000952 Jugozapadni obronci Medveaka i okolica jezera Kozjak divlje svojte Vrsta hrvatski naziv ugroene gljive umskih stanita stanini tipovi NKS kod E.4.4.2. E.4.5.1. NKS stanite uma gorskog javora i mjesearke ume bukve s velikom mrtvom koprivom Natura 2000 kod 9180* 91K0 Stanini tip
Smjernice zatite
za
mjere
Ostalo
Prepustiti sukcesiji
HR2000953 # Plitvika jezera jezera stanini tipovi NKS kod NKS stanite
Natura 2000 kod 6450
Stanini tip Boralne aluvijalne livade
Smjernice zatite
za
mjere
broj
116, 118, 119
HR2001048 # Plitvika jezera Vreljske bare stanini tipovi NKS kod NKS stanite Natura kod 6410 7230 2000 Stanini tip Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae) Bazofilni cretovi
Smjernice zatite
za
mjere
broj HR2001053 # orkova uvala divlje svojte vrsta
8, 18, 26, 30, 116, 117, 119
hrvatski naziv ugroene gljive umskih stanita
stanini tipovi NKS kod E.5.2.1. Smjernice zatite za mjere broj NKS stanite Dinarska bukovo-jelova uma 17 Natura 2000 kod 91K0 Stanini tip
Meunarodno vana podruja za ptice Cijelo podruje NP Plitvika jezera, zajedno sa Vrhovinskim poljem, vrednovano je u okviru Ekoloke mree Republike Hrvatske i kao Meunarodno vano podruje za ptice, tj. potencijalno podruje EU ekoloke mree NATURA 2000 (tablica 10).
Tablica 11. Kriteriji ouvanja i zatite za meunarodno vano podruje za ptice NP Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem) (Uredba o proglaenju ekoloke mree, NN 109/07; DZZP 2007).
HR1000020 # Nacionalni park Plitvika jezera (s Vrhovinskim poljem) divlje svojte Vrsta Aegolius funereus Bonasa bonasia Crex crex Dendrocopos leucotos Glaucidium passerinum Picoides tridactylus Strix uralensis hrvatski naziv planinski uk ljetarka kosac planinski djetli mali uk troprsti djetli jastrebaa
Smjernice mjere zatite
za
broj
9,11,17,121-129
Smjernice za mjere zatite pojedinih podruja dana su u gore navedenim tablicama brojevima koji se tumae Uredbom o proglaenju ekoloke mree NN 109/07; Prilog 1.3 - smjernice zatite. Za zahvate koji sami ili s drugim zahvatima mogu imati znaajan utjecaj na podruje ekoloke mree propisuje se obaveza provedbe ocjene prihvatljivosti na ekoloku mreu, odnosno ciljevi ouvanja podruja ekoloke mree. Natura 2000 stanita NATURA 2000 je ekoloka mrea Europske Unije koja obuhvaa podruja vana za ouvanje ugroenih vrsta i staninih tipova te ini osnovu zatite prirode u EU. Osnovni zakoni na kojima se zasniva Natura 2000 su Direktiva o zatiti ptica i Direktiva o zatiti prirodnih stanita i divlje faune i flore. Svaka zemlja lanica EU doprinosi stvaranju mree NATURA 2000 odreivanjem Podruja posebne zatite (Special Protection Areas SPA) za ptice i Posebnih podruja zatite (Special Areas of Conservation - SAC) za ostale divlje svojte i stanine tipove. Osnovni kriterij odabira tih podruja je ouvanje divljih svojti i staninih tipova navedenih u dodacima EU direktiva, a zemlje lanice EU obavezne su u njima osigurati provoenje mjera upravljanja koje osiguravaju tzv. dobro stanje vrsta i staninih tipova, radi kojih je pojedino podruje proglaeno. Direktiva o pticama (Council Directive 79/409/EEC) donesena je jo 1979. godine s ciljem dugoronog ouvanja svih divljih ptijih vrsta i njihovih vanih stanita na teritoriju EU. Poseban naglasak je na zatiti migratornih vrsta koja zahtijeva koordinirano djelovanje svih europskih zemalja. Propis se odnosi na 181 ptiju svojtu (vrstu ili podvrstu) te zahtijeva ouvanje dovoljno prostranih i raznolikih stanita za njihov opstanak. Takoer se zabranjuju naini masovnog i neselektivnog lova te iskoritavanje, prodaja ili komercijalizacija veine ptijih vrsta. Nainjene su odreene iznimke radi sporta i lova, a doputa se lanicama uiniti iznimke u sluajevima kada ptice predstavljaju ozbiljnu opasnost za sigurnost i zdravlje ljudi ili drugih biljaka i ivotinja, te kad nanose velike gospodarske tete. Pojedine zemlje obvezne su utvrditi i zatititi dovoljan broj i u dovoljnoj povrini najpovoljnijih podruja za zatitu ptijih vrsta iz Dodatka I Direktive (SPA podruja) koja postaju sastavni dio NATURA 2000. U zemljama EU proglaeno je 4.169 SPA podruja ukupne povrine vee od 381.652 km2. Cilj Direktive o stanitima (Council Directive 92/43/EEC), donesene 1992. godine, je doprinijeti ouvanju bioloke raznolikosti lanica EU kroz zatitu stanita divlje flore i faune. Glavni nain ostvarenja ovog cilja jest uspostavljanje ekoloke mree podruja NATURA 2000. Ova podruja (SAC podruja) znaajna su za ouvanje ugroenih vrsta (osim ptica) i staninih tipova koji su navedeni u dodacima Direktive, u tzv. povoljnom statusu zatite. Prilikom odabira podruja, osim znanstvenih uzimaju se u obzir i gospodarski, drutveni i kulturni zahtjevi, te regionalne i lokalne znaajke. Zatita podruja provodi se ocjenjivanjem utjecaja pojedinih planova i zahvata, provoenjem planova upravljanja te ugovornim i drugim aranmanima s vlasnicima i korisnicima zemljita kroz koje se osigurava primjena odgovarajuih zatitnih mjera. Nove lanice EU na dan pristupa moraju predati popis predloenih podruja za NATURA 2000 s odgovarajuom bazom
podataka o svakom pojedinom podruju. Za vrste navedene na Dodatku II Direktive potrebno je utvrditi vana stanita i zatititi ih, vrste na Dodatku IV potrebno je strogo zatititi, a vrste na Dodatku V uivaju status zatienih vrsta ije se populacije smiju eksploatirati uz stalan nadzor. Osim na nacionalnoj razini, neki tipovi stanita prisutni na podruju NP Plitvika jezera ugroeni su i zatieni i na meunarodnoj razini te su navedeni na popisu stanita Natura 2000 Popis Natura 2000 stanita evidentiranih na podruju NP Plitvika jezera naveden je u tablici 11.
Tablica 12. Natura 2000 stanita evidentirana na podruju NP Plitvika jezera ( * prioritetna stanita) Natura Natura 2000 stanite 2000 kod Semi-natural dry grasslands and scrubland facies on calcareous substrates (Festuco-Brometalia) (* 6210 important orchid sites) Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometea) (* vani lokaliteti za kaune) Eastern sub_Mediterranean dry grasslands (Scorzoneratalia villosae) 62A0 Istono submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) Lowland hay meadows (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) 6510 Nizinske livade koenice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) Alkaline fens 7230 Bazfilni cretovi Calcareous rocky slopes with chasmophytic vegetation 8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom 91KO Illyrian Fagus sylvatica forests (Aremonio-Fagion) Ilirske bukove ume (Aremonio-Fagion) Illyrian oak-hornbeam forests (Erythronio-carpinion) Ilirske hrastovo-grabove ume (Erythronio-Carpinion) Acidophilos Picea forests of the montane to alpine levels (Vaccinio-Piceetea) Acidofilne ume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio Piceetea)
NKS kod C.3.3. (C.3.3.1.) C.3.5. C.2.3.2. C.1.1. B.1.3. E.4.1. (E.4.1.3.) E.4.5. (E.4.5.1.) E.4.6. (E.4.6.1.) E.5.2. (E.5.2.1.) E.3.1. (E.3.1.5.) E.7.3. (E.7.3.5.)
91LO 9410
7. MJERE ZA UNAPREENJE I ZATITU PRIRODE, KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I OKOLIA, KULTURNIH DOBARA I DRUGIH VRIJEDNOSTI PODRUJA
Planom su utvrene mjere zatite prostora, odnosno: 7.1.Ope mjere zatite 7.2.Mjere zatite prirodnih vrijednosti 7.3.Mjere zatite krajobraznih vrijednosti i kulturno povijesne batine 7.4.Mjere zatite vrijednosti okolia
7.1. Ope mjere zatite

Na podruju Parka sve aktivnosti i djelatnosti te zahvate u prostoru treba provoditi i ograniiti tako da se sprijei oneienje voda, tla i zraka te izvornih vrijednosti kra, ouva bioraznolikost te geomorfoloki i hidrogeoloki fenomeni i ostale vrijednost temeljem kojih je podruje proglaeno Nacionalnim parkom.
7.2. Mjere zatite prirode

U Nacionalnom parku doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju njegove bitne znaajke i uloga. Nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i koritenje prirodnih dobara u parku prirode utvruje se uvjetima zatite prirode. Podruje Nacionalnog parka Plitvika jezera je cijelim obuhvatom zatieno temeljem Zakona o zatiti prirode (NN 70/05) kao prirodna vrijednost koja je upisana u Upisnik zatienih dijelova prirode, a iz ega proizlaze sljedee smjernice zatite za Park: osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stoarstvo; regulirati turistiko rekreativne aktivnosti; ne provoditi nikakve umske zahvate ukljuujui i sanitarnu sjeu; regulirati posjeivanje; osigurati poticaje za ouvanje bioloke raznolikosti (POP); regulirati ribolov povlanim ribolovnim alatima; ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi izvriti revitalizaciju; osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta; ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati, ukoliko su nepovoljna za opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta; odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita; ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme. Dravni zavod za zatitu prirode je dokumentom Struna podloga zatite prirode za Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Nacionalni park Plitvika jezera dao konceptualne postavke zatite prirode iz ega proizlaze sljedee mjere zatite prirodnih vrijednosti podruja Parka: na podruju Parka je zabranjeno gospodarenje umama, lov te unoenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama; zabranjeno je planiranje gospodarskog iskoritavanja prirodnih dobara, koritenja prostora za zbrinjavanje otpada, melioracijske zahvate te izgradnju novih cesta; u podzoni 1a nije dozvoljeno oznaavanje postojeih putova, postavljanje edukacijskih tabela te osiguravanje vidikovaca uz postojee putove; odvodnja sanitarnih/otpadnih voda svih objekata na podruju Parka mora biti rijeena u skladu s najviim ekolokim standardima, odnosno na naine koji nemaju utjecaj na hidroloki sustav Plitvikih jezera;
u hidrogeoloki najosjetljivijoj zoni nije dozvoljena nova gradnja i irenje graevinskih podruja; irenje graevinskih podruja naselja Rudanovac i Vrelo Koreniko na podruje Ilirsko submediteranskih livada rijenih dolina nije dozvoljeno, zbog visoke bioloke vrijednosti stanita i prisutnosti ugroenih biljnih vrsta; zabranjen je tranzitni promet na dravnim cestama D1, D52 i D42, zbog hidrogeoloki i bioloki osjetljivih podruja Nacionalnog parka i optereenosti prostora, uznemiravanja divlje faune te rizika od zagaenja izvorinog podruja Plitvikih jezera; posjeivanje zapadne obale jezera Kozjak je zabranjeno radi zatite vidre, omoguavanja nesmetanog pristupa ostalih ivotinja jezeru, te radi zatite ugroenog stanita i ugroenih i zatienih biljnih vrsta; ureivanje speleolokih objekata za posjeivanje nije dozvoljeno u cilju ouvanja fizikalnih, geomorfolokih, hidrolokih i biolokih karakteristike speleolokih objekata na podruju Parka; nastavak tradicionalnog gospodarenja travnjakim povrinama mora biti nastavljen radi ouvanja njihove velike bioloke raznolikosti i sprjeavanja sukcesije (prvenstveno Homoljako polje, Brezovac, cretovi na Matici, Vreljske bare tj. podruja Ekoloke mree RH) te je na tim podrujima zabranjene prenamjena zemljita; kompleksi mjeovitih uma bukve i jele moraju biti cjelovito ouvani radi zatite ugroenih vrsta ptica, velikih grabeljivaca i ostale umske faune; jugozapadne obronke Medveaka i okolice jezera Kozjak je radi zatite ugroenih vrsta gljiva potrebno prepustiti sukcesiji.
Mjere i zatite vodenih ekosustava Ovim Planom za zatitu vodenih ekosustava propisane su slijedee mjere sa ciljem ouvanja pozitivnog trenda razvoja sedrotvornih rijenih zajednica i sedrotvornih uvjeta na sedrenim barijerama te osiguranje opstanka svih biljnih i ivotinjskih zajednica vodenih ekosustava (izvora, stajaica i tekuica) u svrhu ouvanja bioloke raznolikosti i ekoloke ravnotee: sanirati antropogene utjecaje koji doprinose poveanju eutrofikacije akvatorija; izraditi studiju utjecaja sustava za razgledavanje na stanje vodenih sustava uz redovitu reviziju iste; uspostaviti kontinuirano praenje stanja (monitoring) parametara odgovornih za eutrofikacijske procese i dinamiku izluivanja kalcita i osedravanje u sedrotvornim stanitima; ouvati vodena stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi izvriti revitalizaciju (npr. ienje vaskularne flore na barijerama, pritocima, cretovima i sl. prema akcijskom planu) : ouvati vrste znaajne za stanini tip; ne unositi i strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; ouvati raznolikost stanita na vodotocima (neutvrene obale, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda nunu za opstanak stanita i njihovih znaajnih vrsta (povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca, rijeiti problem crpljenja vode iz jezera Kozjak, te gradnju i odravanje sustava za razgledavanje i sl.); uspostaviti kontinuirano praenje stanja (monitoring) hidrolokog reima uz proirenje mree limnigrafa te uvanje slivnog podruja Plitvikih jezera; ouvati povoljna fizikalno .kemijska svojstva vode i mineralnih (hranjivih) tvari u vodi (u koliinama karakteristinim za oligotrofne vode); uklanjanje stranih invazivnih vrsta radi ouvanja bioraznolikosti vodenih ekosustava po preporuci znanosti. Mjere zatite uma Prema Zakonu o zatiti prirode u Nacionalnom parku je zabranjena uporaba prirodnih dobara, te se za ume u zatienom podruju donose programi zatite umskih ekosustava koji sadre mjere njihove zatite, ouvanja i unaprjeenja na temelju praenja stanja. Programi zatite umskih ekosustava su sastavni dio plana upravljanja javnih ustanova koje upravljaju zatienim podrujima. Ovim Planom za zatitu uma propisane su slijedee mjere: Utvrditi i pratiti stanje dinamike umskih ekosustava na osnovu kojih e bit donesene detaljne mjere upravljanja na nain da se provode kontinuirana istraivanja i praenje (monitoring) umskih ekosustava kako bi se osigurala potrajnost uma, bioloka i ekoloka ravnotea, te utvrdila raznolikost i dinamika razvoja u sadanjim ekolokim uvjetima. Praenje je potrebno detaljno provoditi kroz praenje stanja sastojina, praenje stanja stabala i intenzivno praenje cjelokupnih ekosustava; Zatita umskih ekosustava i osiguravanje i praenje stanja prirodnosti umskog tla podrazumijeva i zatitu sedre i sedrotvoraca kroz praenje stanja i osiguravanje kakvoe, koliine i dostupnosti vode; Zatita uma i umskog zemljita provoenjem nacionalnih i meunarodnih propisa iz podruja zatite prirode koji se izmeu ostalog odnose i na biljne i ivotinjske i mikroorganizme. Upravljanje umama se definira u skladu sa
Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05, 139/08), Zakonom o umama(NN 140/05, 82/06), Nacionalnom strategijom i akcijskim planom ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti (NN 81/99), te programima zatite umskih ekosustava; Za uvijete izostanka prirodne obnove ili intenzivnog odumiranja stabala na veim povrinama zatita uma i umskog zemljita obuhvaa uspostavu prirodne zastrtosti tla umskim drveem potrebne mjere zatite e se propisati akcijskim planovima zatite uma; Protupoarna zatita se provodi prema planu protupoarne zatite i sukladno smjernicama razvoja; Zatita stabala od tetnika u sluaju masovne pojave se provodi na temelju mjera propisanih od nadlenih tijela; U sluajevima pojave teta u umskim ekosustavima, a koje mogu utjecati na smanjenje opekorisnih funkcija uma, potrebno je sanirati posljedice djelovanje nepovoljnih imbenika, te poduzeti mjere za spreavanje nastanka takvih teta u budunosti; Uz kolne prometnice i pjeake komunikacije potrebno je provoditi umsko uzgojne radove prema potrebama sigurnosti korisnika; Definirati programe obilaska i posjeivanja umskih ekosustava pojedinih zona zatite za ciljne skupine posjetitelja uz ogranieno posjeivanje za posebno zatiena podruja; Na razini nacionalnog parka voditi umarsku kroniku sa podacima o prirodnim pojavama, vrsti i opsegu teta u umama, stanju i promjenama u flori i fauni, znanstvenim istraivanjima i praenjima te drugim vanijim pojavama; Potrebno je rijeiti pitanje eksproporcijacije i naknada za ogranieno koritenje uma privatnih vlasnika te izraditi smjernice za privatne ume u podruju koritenja i prijelaznim podrujima na nain da su dozvoljeni uzgojno sanitarni zahvati s ciljem unapreena zdravstvenog stanja i stabilnosti umskih ekosustava ; Praenje stanja bioloke i krajobrazne raznolikosti; Otvoriti edukativne centre koji izmeu ostalih tema relevantnih za podruje Parka obrauju i umarstvo; Proiriti postojei sustav posjeivanja na umski ekosustav; Izgradnja umskih komunikacija i ureivanje i ienje umskog zemljita radi spreavanja umskih poara, na temelju programa zatite umskih ekosustava. Mjere zatite travnjake vegetacije Veina travnjakih stanita na podruju Parka nastala je krenjem uma i ekstenzivnim sezonskim stoarstvom koje se tamo stoljeima odvijalo. Novo stanite uvjetovalo je naseljavanje novih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva. Upravo su zbog toga travnjaci danas izuzetno vani za ouvanje ukupne bioloke i krajobrazne raznolikosti u Parku. Uslijed naputanja ekstenzivnog stoarstva u drugoj polovici 20. stoljea, travnjaci u Parku su preputeni prirodnoj sukcesiji tj. zaratavanju umskim drvenastim vrstama. Tim procesom ugroene su sve vrste biljaka, ivotinja i gljiva vezane uz travnjaka stanita. Pojedine travnjake povrine unutar Parka u prolosti su planski poumljene. Unutar Parka bogatstvom vrsta travnjakih stanita istiu se, za regiju Like tipina, prostrana krka polja Homoljako polje i Brezovac. Ovim Planom za zatitu travnjaka propisane su slijedee mjere sa ciljem ouvanja travnjakih povrina kao podruja velike bioloke i krajobrazne raznolikosti: Provoditi redovitu konju i ispau prema akcijskom planu; Uklanjati drvenastu vegetaciju prema akcijskom planu; Odravati odreenje travnjake kontroliranim paljenjem temeljem znanstvenih preporuka; Za cretne povrine poveati (u suradnji sa znanstvenicima) povrine koje se sada kose i uklanjati drvenaste vegetacije; Karleuine plase prepustiti sukcesiji; Uklanjanje i spreavanje irenja ambrozije (Ambrosia artemisifolia L.) sukladno naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije (NN 90/06) ; Uspostaviti trajno praenje stanja travnjakih ekosustava.
7.3. Mjere zatite krajobraznih vrijednosti i kulturno povijesne batine

U planiranju i ureenju prostora te u planiranju i koritenju prirodnih dobara treba osigurati ouvanje znaajnih i karakteristinih obiljeja krajobraza te odravanje biolokih, geolokih i kulturnih vrijednosti koje odreuju njegovo znaenje i estetski doivljaj. Krajobrazi se prema svojim znaajnim i karakteristinim obiljejima razvrstavaju u krajobrazne tipove koji izraavaju raznolikost prirodne i kulturne batine. Zakon o zatiti prirode (NN 70/05 i 139/08) pod vrijednim i karakteristinim obiljejima krajobraza smatra dijelove prirode karakteristine za odreene krajobrazne tipove ili umjetne sastavnice krajobraza koje imaju prirodnu, povijesnu, kulturnu, znanstvenu ili estetsku vrijednost. Krajobrazne tipove i osobito vrijedne krajobraze kao zatiene prirodne vrijednosti utvruje Ministarstvo na prijedlog Dravnog zavoda za zatitu prirode, uz sudjelovanje javnosti, nadlenog ureda dravne uprave u upaniji, jedinica lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave i drugih pravnih i fizikih osoba koje imaju interes u utvrivanju vrijednosti krajobraza. Mjere zatite i obnove kulturne batine propisane su Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99;151/03;157/03), drugim zakonskim propisima i ovim Prostornim planom. Mjerama zatite utvreni su osnovni prostorno-razvojni parametri ouvanja kulturne batine i smjernice za koritenje prostora, intervencije u prostoru i zahvate na pojedinanim povijesnim graevinama. Zatita se provodi prema usvojenim naelima integralne zatite prostora, tj. zatite graevina s njihovim okoliem, ali i ouvanja autentinosti kroz obnovu njihove izvorne strukture. Povijesne graditeljske cjeline, kao i pojedinane graevine spomenikih obiljeja sa svojim pripadajuim fizikim i vizualnim okoliem, kontaktnim prostorom, odnosno zonom ekspozicije, moraju biti na struno prihvatljiv i vrstan nain ukljueni u budui razvitak prostora Nacionalnog parka. Pojedine graevine spomenikih obiljeja, kao i sva podruja (zone) zatite kulturne batine, potanko su opisani u Konzervatorskoj studiji sa sustavom mjera zatite nepokretnih kulturnih dobara, Ministarstva kulture, uprave za zatitu kulturne batine, Konzervatorskog odjela u Zagrebu iz travnja 2008. koja je dana kao prilog Planu u pisanom obliku, a podruja zatite, unutar kojih granica se provode odredbe iz ovog plana. Planom se uspostavljaju zone zatite povijesnih cjelina naselja NP Plitvika Jezera. Zatita kulturnih dobara pravni status Kulturna dobra pravno su zatiena rjeenjima koje donose Uprava za zatitu kulturne batine i nadleni Konzervatorski odjel Ministarstva kulture te se sukladno vrsti rjeenja upisuju na Listu zatienih kulturnih dobara RH ili Listu preventivno zatienih kulturnih dobara RH. Zatiena kulturna dobra Na Listu zatienih nepokretnih kulturnih dobara RH upisano je nekoliko graevina i sklopova koje su navedene u Popisu kulturnih dobara s oznakom R. Na podruju je zateen znatan broj zatienih (R) i preventivno zatienih lokaliteta (P), iji je status zatite podloan reviziji koju provodi konzervatorska sluba u skladu sa Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara. Prilikom reambulacije terena evidentiran je odreen broj lokaliteta/graevina za koja se predvia donoenje akta o zatiti kulturnog dobra, tj. upis na Listu zatienih kulturnih dobara RH(PR). Preventivno zatiena kulturna dobra Zbog nedovoljne istraenosti kulturne batine za velik broj lokaliteta je predvieno donoenje Rjeenja o preventivnoj zatiti, sve dok se ne utvrdi konaan status kulturnog dobra. Svi ti lokaliteti oznaeni su u tabeli Popisa nepokretnih kulturnih dobara i kulturne batine po vrstama u rubrici pravni status zatite oznakom PP.
Za zatiena kulturna dobra i ona predviena za zatitu obavezno je zatraiti od strane nadlenog konzervatorskog odjela izdavanje strunih miljenja, posebnih uvjeta i suglasnosti u tijeku izdavanja uvjeta graenja i graevinske dozvole. Kulturna dobra od lokalnog znaenja Lokalna uprava moe sukladno Zakonu o zatiti kulturnih dobara proglasiti kulturna dobra od lokalnog znaaja. Za zahvate na kulturnim dobrima od lokalnog znaaja nije obavezno zatraiti posebne uvijete i suglasnosti od strane nadlenog konzervatorskog odjela, ali se preporua ishoditi struna miljenja. Zatita kulturnih dobara prostornim planom Ostali lokaliteti koji su navedeni u popisu imaju status kulturne batine i tite se u skladu s odredbama prostornog plana. Kulturna dobra zatiena su odredbama Prostornog plana zajedno sa svojim parcelama i zonama zatite. Za izgradnju na kontaktnim parcelama odreuje se kontrola zahvata putem izdavanja strunih miljenja nadlene konzervatorske slube. Kod izrazito eksponiranih lokaliteta odreuje se zabrana izgradnje na irem prostoru kulturnog dobra. Mjere zatite krajobraznih vrijednosti prirodnih prostora propisane ovim Planom podrazumijevaju ponajprije sljedee: ouvanje i zatitu prirodnoga i kultiviranoga krajobraza, kao temeljne vrijednosti prostora; zadravanje fizike i prirodne strukture kultiviranog prostora stvorenog poljodjelskom djelatnou odravanje krajobrazne vrijednosti travnjakih povrina redovitim ienjem i spreavanjem sukcesije ume to je u posljednje vrijeme nakon naputanja poljodjelskih aktivnosti pokazalo kao opasnost; ouvanje povijesne slike i obrisa naselja (naslijeenih vrijednosti slikovitih pogleda -vizura). Krajobrazne vrijednosti prirodnih i kultiviranih prostora moraju biti na struno prihvatljiv i vrstan nain ukljuene u budui razvitak prostora Parka. Mjere zatite kulturnog krajobraza usko su vezane uz mjere zatite tradicijskih seoskih naselja. Evidentirane zone i lokaliteti kulturnog krajobraza na podruju NP Plitvika jezera su navedeni u tablici 12. Ope postavke mjera zatite: Potrebno je sauvati postojeu mreu tradicijskih naselja, prometnih komunikacija, umskih i poljodjelskih povrina, prirodnih vodotoka i ostalih tradicionalnih i povijesnih vrijednosti u prostoru. U svakom naselju potrebno je predvidjeti: Ouvanje izvornih obiljeja lokacije naselja; Ouvanje vizure i slike naselja; Ouvanje kultiviranih povrina (poljodjelskih i panjaka) kao ravnopravnog imbenika u formiranju krajobraznih znaajki. Mjere zatite vrijednosti kulturno-povijesne batine propisane ovim Planom podrazumijevaju ponajprije sljedee: Ouvanje povijesnih naseobinskih sklopova u njihovom jo sauvanom razmjerno izvornom okruenju, s njihovim povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeenom parcelacijom; Edukacija lokalnog stanovnitva o vrijednostima; Ouvanje i obnovu tradicijske arhitekture, ali i svih drugih povijesnih graevina spomenikih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora; Istraivanje svih arheolokih lokaliteta na podruju parka; Popisivanje i valoriziranje cjelokupne graditeljske batine; Registracija privremeno zatienih lokaliteta; Zadravanje i ouvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, od kojih neki imaju simbolino ali i povijesno znaenje; Zadravanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pjeakih staza i sl.); Ouvanje povijesne slike i obrisa naselja, naslijeenih vrijednosti kulturnog krajobraza i slikovitih pogleda (vizura), kultiviranog krajobraza; Ouvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadraja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga naina obrade zemlje; Sve elemente kulturnog nasljea sa prostora Parka treba na odgovarajui nain urediti i prezentirati te ugraditi u program turistike ponude Parka kao npr. osnovati etno selo ili muzej na otvorenom u svrhu prezentacije; Podravanje izrade tipinih suvenira koji se temelje na kulturnoj batini parka; Akcijski plan obnove i rekonstrukcije graevina i lokaliteta.
Mjere zatite seoskih naselja U cilju ouvanja graditeljske batine, tradicijskih sela i prepoznatljivih krajobraznih vizura odreene su zatitne zone temeljene na kriteriju stupnja ouvanosti graditeljskog sklopa, ambijentalnih znaajki i morfologije naselja, te prema vizualnoj izloenosti. Zone obuhvaaju povijesni prostor seoskog naselja ili pojedinane, izdvojene skupine gdje je sauvana tradicijska naseobinska matrica, mrea cesta i seoskih putova, organizacija okunica te stambene i gospodarske tradicijske zgrade. Evidentirane zone i lokaliteti seoskih naselja na podruju NP Plitvika jezera su navedeni u tablici 13. Kontaktne zone zatite obuhvaaju prostore koji okruuju naselje i omoguuju zatitu i ouvanje vizura i karakteristinog obrisa naselja. U svrhu to djelotvornije zatite, obnove i oivljavanja vrijednih seoskih naselja ili dijelova naselja potrebno je ,osim provedbenih mjera za ureenje naselja, provoditi sljedee mjere zatite: Pri ureivanju naselja i okolnog krajobraza potrebno je sauvati vrijedne vizure na seoske naseobinske skupine i sauvati tradicijski smjetaj naselja; Sauvati tradicijsku organizaciju seoskog prostora i karakteristina tipoloka obiljeja seoskih naselja kao to su naselja u krakim poljima, naselja vezana uz vodotoke, naseobinske skupine nastale na krevinama, te uz pojedine naseobinske skupine zadrati postojee vrtove i vonjake u cilju ouvanja tradicijske organizacije krajobraza; Obnova i revitalizacija zajednikih seoskih prostora kao to su okupljalita, javne zgrade od povijesnog i ambijentalnog znaaja kao to su stare kole, mlinovi, pilane, buice, zadruni domovi, pojila, terne; Prilikom adaptacije i dogradnje povijesnih zgrada ili izgradnje nove zidane kue uz staru potrebno je potivati izvorna tradicijska obiljeja, a novi dio skladno vezati sa starim te uskladiti s mjerilom starih zgrada i naseobinskih znaajki; Ouvati grupe drvea, tradicionalne ivice i suhozide uz putove; na okunicama potrebno je ouvati i obnavljati autohtonu vegetaciju kao to su npr. razliite vrste voaka, lipa, glog i sl., a ograde uz parcele potrebno je izvoditi u tradicionalnom materijalu, drvetu (letvice, kolje, oblice, pleter i sl.) ili upotrebom autohtone ivice. Mjere zatite povijesnih graevina i sklopova Sve povijesne graevine i graditeljske sklopove treba sauvati i obnoviti u skladu s pravilima konzervatorske struke i na temelju uvjeta nalene slube zatite. Vano je da se graevine sagledavaju i obnavljaju zajedno s okoliem te da se ne dozvoli izgradnja neprimjerenih novogradnji koje bi naruile njihov ambijent. Evidentirane zone i lokaliteti povijesnih graevina i sklopova na podruju NP Plitvika jezera su navedeni u tablicama 14., 15., 16. 17. i 18. Na pojedinim graevinama treba planirati hitne mjere za sanaciju objekata. Za pojedine povijesne objekte propisuje se, u svrhu zatite, sanacije i revitalizacije objekata za koje trenutno ne postoji potreba vraanja u izvornu funkciju, prenamjena prostora. Mjere zatite memorijalne batine Na podruju Parka postoji odreen broj spomen obiljeja NOB-a koji imaju status kulturnog dobra i brojano prevladavaju u odnosu na memorijalna obiljeja iz drugih vremenskih razdoblja. Zakonom propisana revalorizacija predvia i njihovo daljnje ouvanje i spomeniki status. Evidentirane zone i lokaliteti memorijalne batine na podruju NP Plitvika jezera su navedeni u tablicama 19. i 20. Kao mjera zaite propisuje se obiljeavanje i prezentacija povijesno znaajnih mjesta i dogaaja, ouvanje autentinosti, ambijenta i prostornih znaajki pojedinih objekata kao npr. starih groblja sa nadgrobnim spomenicima (kameni krievi, natpisne ploe) i ostalih graevina i elemenata koji oblikuju prostor. Mjere zatite etnoloke batine temelje se na mjerama zatite tradicijskih seoskih naselja i na principima obnove zatienih kulturnih dobara. Evidentirane zone i lokaliteti etnoloke batine na podruju NP Plitvika jezera su navedeni u tablicama 22. i 23. Mjere koje se propisuju su sljedee: ouvanje izvorne namjene etnoloke graevine ili prenamjena u skladu s njenim prostornim i arhitektonskim obiljejima; ouvanje izvornog stanja graevina (oblikovanje, materijali, detalji) ouvanje tradicijskog ambijenta i okolia etnoloke graevine. Posebnu pozornost obratiti na zatitu i obnovu tradicijskih pojila, terni i lokvi koji su vrlo vaan tradicijski element krakih podruja.
Mjere zatite arheolokih lokaliteta Zona i lokaliteti zatieni kroz prostorni plan podlijeu reimu koji zahtjeva da u postupku ishoenja lokacijske dozvole treba obaviti arheoloka istraivanja predmetne zone pod uvjetima koje izdaje nadleni Konzervatorski odjel Uprave za zatitu kulturne batine. Evidentirane arheoloke zone i lokaliteti na podruju NP Plitvika jezera su navedeni u tablicama 24. i 25. Obzirom na neistraenost tematskog podruja potrebno je u budunosti provesti istraivanja koja prethode arheolokim, te sama arheoloka istraivanja. Sva istraivanja je potrebno provesti prije ishoenja prethodnog odobrenja, u tijeku ishoenja lokacijske dozvole i prije poetka graevinskih radova, a u sluajevima pronalaska arheolokih lokaliteta unutar graevinske trase ili zone potrebno je lokalitet ponovno zatrpati kako ne bi dolo do oteenja te preoblikovati projekt na nain da ne oteuje lokalitet. Prioritetne lokacije za provoenje istraivanja su one na podrujima namijenjenim za razvoj infrastrukturnih sustava te eventualno ona ugroena irenjem graevinskih podruja. Na arheolokim lokalitetima se ne dozvoljava nova izgradnja, a za sve zahvate, iskope, provoenje infrastrukture potrebno je osigurati arheoloki nadzor. Za arheoloke lokalitete koji su evidentirani na temelju povremenih nalaza ili su pretpostavljeni mogui nalazi, a postoje orijentaciono utvrene granice zatite, ne propisuju se direktne mjere zatite. Prije izvoenja zemljanih radova na tim podrujima koji prethode graevinskim, potrebno je provesti arheoloka istraivanja te upozoriti naruitelje radova na mogue nalaze zbog ega je potreban pojaani oprez. U sluaju da se kod izvoenja radova pojave nalazi, izvoditelj je duan odmah privremeno obustaviti radove i obavijestiti nadleni Konzervatorski odjel MK. Na podrujima na kojima se ovim Planom predvia izgradnja objekata, za koje je Zakonom predviena obveza izrade procjene utjecaja na okoli i na prirodu, a prostor nije izgraen ili priveden namjeni temeljem dosadanjih prostornih planova i nalazi se u blizini pretpostavljenih graevinskih podruja, nositelj zahvata se obvezuje da tijekom izrade istranih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoli i na prirodu osigura arheoloko istraivanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheolokih nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Investitor je duan osigurati arheoloka istraivanja ili sondiranja prema uputama nadlenog Konzervatorskog odjela MK, pri emu u sluaju vrlo vanog arheolokog nalaza moe doi do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza. Ukoliko se prilikom izvoenja zemljanih radova (poljodjelskih isl.) naie na arheoloke nalaze ili predmete potrebno je o tome obavijestiti Upravu za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Gospiu i nadleni muzej. Antenski sustavi mobilne telefonije, te ostali telekomunikacijski odailjai ne smiju se postavljati na pozicijama evidentiranih arheolokih terena (prapovijesne gradine), a za njihovo postavljanje na ostalim dominantnim poloajima vrhova brjegova potrebno je ishoditi suglasnost nadlenog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, kako bi se izbjegla gradnja na dosad nepoznatim arheolokim lokalitetima. Mogunosti konzervacije i prezentacije lokaliteta in situ potrebno je predvidjeti u sklopu ukljuivanja u turistiku ponudu Parka Mjere zatite parkovne arhitekture Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99;151/03;157/03) titi evidentirane lokalitete parkovne arhitekture kao nepokretna kulturna dobra. Temeljni kriteriji za zatitu i utvrivanje vrijednosti pojedinih objekata parkovne arhitekture su: ouvanost objekta, povijesno stilska prepoznatljivost, cjelovitost i izvornost povijesnog prostora vrta, perivoja, drvoreda ili kojeg drugog oblika parkovnog oblikovanja. Evidentirane zone i lokaliteti parkovne arhitekture na podruju NP Plitvika jezera su navedeni u tablici 26. Na spomeniku parkovne arhitekture i prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji ini sastavni dio zatienog podruja nisu doputeni zahvati ni radnje kojima bi se mogle promijeniti ili naruiti vrijednosti zbog kojih je zatien. Takoer je potrebno uspostaviti prvobitnu parkovnu kompoziciju tamo gdje je ona naruena. Sastavni dio odredbi za provoenje je popis kulturnih dobara i drugih vrednijih kulturno-povijesnih elemenata, u kojemu je utvren odgovarajui status, a koji je prikazan u tablicama kako slijede:
LEGENDA STATUS ZATITE R P
E PR PP ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJE 1. kategorija Nacionalni znaaj 2. kategorija Regionalni znaaj 3. kategorija Lokalni znaaj Valorizacije pojedinanih naselja dana je prema sljedeim oznakama 01 Naselje u velikoj mjeri sauvalo izvorni seoski ambijent i tradicijsku arhitekturu 02 Sauvani dijelovi naselja u izvornom ambijentu i sa tradicijskom arhitekturom 03 U naselju sauvani manji potezi tradicijske arhitekture 04 Sauvane pojedinane tradicijske okunice ili graevine tradicijske arhitekture N Naselje izgubilo tradicijski ambijent, prevladavaju starije i nove zidanice(naselja obnovljena nakon Domovinskog rata) O Povijesna naselja, odumrla, uniten i naputen graditeljski fond
Kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara u RH Listu zatienih kulturnih dobara Kulturno dobro upisano u registar nepokretnih kulturnih dobara RH Listu preventivno zatienih kulturnih dobara Evidentirano kulturno dobro/kulturna batina Prijedlog za upis kulturnog dobra u Registar nepokretnih kulturnih dobara Prijedlog za zatitu kulturnog dobra rjeenjem o preventivnoj zatiti Kulturna batina lokalnog (ambijentalnog) znaaja, zatita Prostornim planom
KULTURNI KRAJOBRAZ
Tablica 13.Kulturni krajobraz Red.br. KULTURNO DOBRO 1 Kulturni krajobraz Nacionalnog parka Plitvika jezera u zonu NP ubrajaju se podruja tradicijskih seoskih naselja: ujia Krevina, Donji Babin Potok, Drakuli Rijeka, Gornji Babin Potok, Homoljac; Jezerce, Kapela Korenika; Konarev Kraj; Plitvica Selo; Plitvikoi ljeskovac; Poljanak; Prijeboj; Rastovaa; Rudanovac; Serti Poljana; Vrelo Koreniko; Zaklopaa; Kuselj Kulturni krajobraz kanjona rijeke Korane zona tradicijskih seoskih naselja i kulturno povijesnih obiljeja koja je djelomino obuhvaena granicama Nacionalnog parka i pripada joj podruje naselja: Korana, dio podruja naselja Poljanak i Rastovaa. Kulturni krajobraz uz rijeku maticu (Korenika rijeka) od vrela do ponora zona tradicijskih seoskih naselja i kulturno-povijesnih obiljeja koja je djelomino obuhvaena granicama Nacionalnog parka i pripada joj podruje naselja Vrelo Koreniko unutar Parka i Kompolje Koreniko, eganovac i Ponor Koreniki van granica Parka. Lokalitet Velika Poljana i Mukinje zona turistikosmjetajnih, upravnih i javnih sadraja Nacionalnog parka PJ POSTOJEI STATUS ZATITE P PRIJEDLOG STATUSA ZATITE PR PRIJEDLOG KATEGORIJA 1
PR
PR
ZPP
POVIJESNA NASELJA SEOSKIH OBILJEJA PS

Tablica 14. Povijesna naselja seoskih obiljeja Red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO 1 Donji Babin Dio seoskog naselja, najstarije POSTOJEI STATUS ZATITE E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE PR PRIJEDLOG KATEGORIJA 01/2
Potok Drakulia Rijeka
Gornji Babin Potok zaselak udin Klanac Homoljac Zaselak Krge Konarev kraj Zaselak Draga Korana (Donja i Gornja) Plitvica Selo Plitviki Ljeskovac; Zaselak Bijela Rijeka Zaselak Uvalica Vrelo Koreniko
tradicijske skupine u podbreju Dio seoskog naselja uti dol; skupina okunica kbr. 7,8,9,9a,11,14/15, 16 Dio seoskog naselja; skupina okunica k.br. 4,6,10
PP
02/3
PP
03/3
5 6
7 8
itavo naselje Zaseoci Krge erii, Lalii, Stanii i Variaci Dio seoskog naselja; skupina okunica, k.br. 18, 18a, 19, 20 PP Seosko naselje; dvije skupine i nekoliko izdvojenih okunica u kanjonu rijeke Korane Dio seoskog naselja Dio seoskog naselja; skupina okunica k.br. 23, 24, 25, 27
PR
03/3
P/E P/E
PP
01/3 02/03/1
E P
PP PP
02/3
9 10
Dvije skupine okunica k.br. 38 i 39: 42, 43, i 45 Dio seoskog naselja povijesno sredite
P E
PP PR
02/3 03/2
POVJESNI SKLOPOVI I GRAEVINE CIVILNE GRAEVINE CIVILNE GRAEVINE STAMBENE NAMJENE-CS

Tablica 15.Civilne graevine stambene namjene Red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO 1 2 Plitvika Jezera Mukinje Plitvica Selo etiri stambene zgrade sa po etiri stana; arh. L. Horvat Vila Izvor, arh. Marhoni i Marasovi POSTOJEI STATUS ZATITE P P PRIJEDLOG STATUSA ZATITE PR PR PRIJEDLOG KATEGORIJA 1 1
CIVILNE GRAEVINE JAVNE NAMJENE CJ

Tablica 16. Civilne graevine stambene namjene red.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. LOKALITET Donji Babin Potok Gornji Babin Potok Gornji Babin Potok Kuselj,orkova Uvala Plitvika jezera Velika Poljana Plitvika jezera Velika Poljana Plitvika jezera Velika Poljana KULTURNO DOBRO zgrada biveg zadrunog doma k.br. b.b., zgrada bive kole, tala k.br. 46, seoska gostiona zidana prizemnica zgrada lugarnice, arh. Viti POSTOJEI STATUS ZATITE E E E P PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP ZPP ZPP PR PRIJEDLOG KATEGORIJA 3 3 3 2
hotel Plitvice, arh. Haberle hotel Bellevue hotel Jezero
P E E
PR ZPP ZPP
1 2 2
8. 9.
Plitvika jezera Velika Poljana Plitvika jezera Velika Poljana Plitvika jezera Mukinje Plitvika jezera Mukinje Plitvika jezera Mukinje Plitviki Ljeskovac Plitviki Ljeskovac Poljanak
restoran Kozjak, arh. Strii zgrada pote, 20.st., arh. R. Niki zgrada nekadanjeg restorana drutvene prehrane, arh. L. Horvat zgrada nekadanjeg Potanskogmjesnog ureda, arh. L. Horvat zgrada nekadanje mesnice, arh. L.Horvat zgrada stare kole depadansa Ciginovac zgrada nekadanje umarije lugarnice, arh. Marohni, ruevine prizemlja zgrada umarije, 60-te g. 20.st. restoran Lika kua (arh. Pitea)
P E
PR ZPP
2 3
10.
PR
11. 12.
P E E E
PR ZPP PP ZPP
2 2 3 3
13. 14. 15.
E P E
ZPP PR ZPP
3 2 2
16. 17.
Prijeboj Rastovaa Medveak Ulaz 1
OBJEKTI TEHNIKE KULTURE Niskogradnje CT

Tablica 17. Objekti tehnike kulture red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO POSTOJEI STATUS ZATITE E E E E E E E E E E E E E E E E E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP ZPP ZPP PP ZPP PP ZPP ZPP ZPP PP ZPP PP ZPP ZPP ZPP PR ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJ A 2 3 3 2 3 2 3 3 3 2 3 2 3 3 3 3 3
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17.
uia Krevina Donji Babin Potok Korana Korana Kuselj-orkova uvala Plitvica Selo Rodi Poljana Plitvica Selo Rodi Poljana Plitvica Selo Plitvika jezera Plitvika jezera Plitviki Ljeskovac Plitviki Ljeskovac Plitviki Ljeskovac Plitviki Ljeskovac Poljanak Prijeboj Rudanovac
vodovod uia Krevina-Prijeboj-Petrovo Selo; Javor Vrelo (19.st.) i Mira Vrelo (1912/13) tradicijski mostii u naselju na toku Babin Potok dva drvena mosta na rijeci Korani (Korana Gornja i Korana Donja) most na prometnici D1 prof. Tonkovi orkovo vrilo, obzidano kamenom vodosprema vodovoda Plitvice - Drenik, natpisna ploa 1908. most na potoku Sartuku vrelo, vodovod, ozidano, kod kbr. 49 vrilo - obzidano kamenom nekadanja hidroelektrana s postrojenjem na Burgetu Ivino vrilo - izvor vode, obzidan kamenom zgrada nekadanje hidroelektrane sa postrojenjem stupovi prvog razvoda elektrine struje nekoliko manjih mostova na vodotocima ozidano javno vrelo uz cestu kod k.br. 3 i 4, kesteni vodovod od vrela do k.br. 10a kameni most preko potoka Prijeboja dio izvorne trase Kordonske ceste s odbojnicima od klesanog kamena
18. 19. 20. 21.
Serti Poljana Kuselj Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko
stara trasa ceste s odbojnicima od klesanog kamena manji kameni most na rijeci Matici (kod crkve) mostii na rijeci Matici; drveni od brvana, betonski i zidani vrelo - prirodni izvor, kaptaa vodovoda,datacija na ogradi 1888.
E E E E
PP ZPP ZPP PR
2 3 3 2
SAKRALNE GRAEVINE CRKVE I KAPELE SG

Tablica 18. Crkve i kapele Red.br. LOKALITET 1 2 3 Donji Babin Potok Prijeboj Vrelo Koreniko KULTURNO DOBRO Zvonara mrtvanica na groblju RKT kapela sv. Petra i Pavla, 19.st. Pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice, po.20.st. POSTOJEI STATUS ZATITE E P E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP PR PR PRIJEDLOG KATEGORIJA 3 2 2
MJESTA PORUENIH SAKRALNIH GRAEVINA (CRKAVA I KAPELA) SP

Tablica 19. Mjesta poruenih crkva i kapela Red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO 1 Plitviki Ljeskovac Mjesto poruene pravoslavne kapele, 19.st. POSTOJEI STATUS ZATITE E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJA 3
MEMORIJALNA BATINA MEMORIJALNA I POVIJESNA PODRUJA MP SPOMEN MEMORIJALNI OBJEKTI SPOMEN OBILJEJA MO
Tablica 20. Spomen memorijalni objekti red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO POSTOJEI STATUS ZATITE E R301 E R-364 PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP ZPP ZPP ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJ A 3 3 3 2
1. 2. 3. 4. 5.
Donji Babin Potok Gornji Babin Potok Gornji Babin Potok Homoljac Homoljac
spomen obiljeje NOB-a, pokraj kole spomen ploa, zgrada biveg Zadrunog doma, spomeniko mjesto NOB-a spomen obiljeje NOB- a, na groblju spomeniko mjesto Pogledalo, oznaeno spomen ploom (NOB) spomeniko mjesto ijanov klanac, oznaeno kamenim postamentom sa spom. ploom (NOB) spomen obiljeje s ploom i imenima poginulih u II svj. Ratu (NOB), uz gl. Cestu kod Lalia puta k.br. 1 rodna kua Rade Konara, tradicijska okunica kua, tala, pekarija spomeniko mjesto Bigina Poljana spomen mjesto I. zasjedanja ZAVNOH-a spomen mjesto Domovinskog rata, spomenik Josipu Joviu, arh. B. Silain
R-363 E R-224 R-370 R-371 E
ZPP ZPP R ZPP R PP
2 3 2 2 2 1
6. 7. 8. 9. 10.
Homoljac Konarev Kraj Plitvica Selo Plitvika jezera Labudovac Plitvika Jezera
11. 12. 13.
Rastovaa Ulaz 1 Plitviki LjeskovacKonarev Kraj Serti Poljana
spomen ploa upisa na Unesco-vu Listu zatiene prirodne batine spomen mjesto Uvalica na Kik brdu spomen obiljeje poginulim braniteljima Saborskog, uz cestu Serti Poljana - Saborsko
E R-347 E
ZPP ZPP ZPP
3 2 2
POVIJESNA GROBLJA
Tablica 21. Povijesna groblja red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO POSTOJEI STATUS ZATITE E E E E E E P E E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP ZPP ZPP ZPP ZPP ZPP PR ZPP ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJA 3 3 3 3 3 3 2 3 3
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
uia Krevina Donji Babin Potok Drakuli Rijeka Gornji Babin Potok Kapela Korenika Plitvica Selo Prijeboj Uvalica Vrelo Koreniko
seosko groblje seosko groblje seosko groblje seosko groblje seosko groblje (uz gl. cestu) seosko groblje seosko groblje uz kapelu sv. Petra i Pavla seosko groblje seosko groblje
ETNOLOKA BA7TINA ETNOLOKO PODRUJE EP ETNOLOKE GRAEVINE STAMBENE/GOSPODARSKE GRAEVINE EG

Tablica 22. Etnoloka batina/stambeno gospodarska red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO POSTOJEI STATUS ZATITE E E E E E E E E E E E E E E E E E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE PP ZPP ZPP ZPP ZPP ZPP PP ZPP ZPP ZPP PP ZPP ZPP ZPP PP ZPP PP PRIJEDLOG KATEGORIJA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. Gornji Babin Potok Gornji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Donji Babin Potok Drakuli Rijeka Gornji Babin Potok
Boria Selite bb, kua prizemnica, temelji starih kuita k.br. 19, trad. kua prizemnica, uz glavnu cestu k.br. 27, trad. kua (drvena na podrumu), zidine tale k. br. 30 , trad. kua i dvije tale, trad. okunica k. br. 32, trad. kua, tala, trad. okunica k. br. 33, trad. kue (2), tala, pekarija k.br. 40 , trad. kua zaseok Borii k. br. 45, trad. kua, tala, pekarija k. br. 55, trad. tala (nova kua- obnova RH) k. br. 60, 61, trad. kua, zidine tale, trad. okunica k. br. 69, trad. kua, tala, trad. okunica k.br. 81, trad. kua i okunica k.br. 85, trad. kua i okunica k. br. 86, trad. kua i tala, trad. okunica k.br. 2a, pekarija, nekad najstarija kua u naselju udni Klanac k.br. 4 (kua katnica- drvena, jedna od najstarijih na podruju NPPJ) k. br. 23 drvena prizemnica i tala, tradicijska okunica uz cestu k.br. 51 kua zidana katnica uz glavnu cestu, u
2 3 3 3 3 3 2 3 3 3 3 3 3 3 2 3 2
19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37.
Gornji Babin Potok Gornji Babin Potok Gornji Babin Potok Gornji Babin Potok Kapela Korenika Lonarev Kraj Lonarev Kraj Plitvica Selo Plitvica Selo Plitvica Selo Poljana Rudanovac Rudanovac Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko
prizemlju nekad trgovina k.br. 60 kua, drvena prizemnica, tedna skupina okunica stambene i gospodarske zgrade, te temelji k.br. 66, 67, 68, 70 k.br. 74b kua od sere, tradicijska okunica k.br. 75 , drvena prizemnica, gospodarske zgrade, tradicijska okunica k. br. 6, rad. kua, tala, trap kbr. 1, kua drvena s okunicom, pekarica i tala kbr. 3, kua prizemnica, brvnara kbr. 1(81), rad. okunica kua, tala, talica Cigina Poljana k.br. 1 , rad. kua drvena, tala brodi k. br. 91, kua prizemnica, rad. okunica zatvorenog tipa s gosp. zgradama, stara jabuka k.br. 2 , kua drvena na podrumu, gosp. objekti, okunica zatvorenog tipa k. br. 130, trad. kua, tala, pekarija k. br. 131, trad. kua, tala, okunica k.br.1,kua s gospodarskom zgradom k.br. 2, kua s gospodarskom zgradom k. br. 5, trad. kua, dvije tale, pekarija izvan parka k. br. 11, trad. kua i pekarija izvan parka k.br. 31, trad. zidana kua (kraj 19 st.),stara lipa, uz vrelo k.br. 51, trad. zidana prizemnica s okunicom, gosp. zgrade biva andarmerijska postaja
E E E E E R P R E E E E E E E E E E E
PP ZPP ZPP ZPP ZPP R PP R PP PP ZPP ZPP ZPP PP PP ZPP ZPP PP PP
3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3
TRADICIJSKE GOSPODARSKE GRAEVINE JAVNE/ZAJEDNIKE NAMJENE MLINOVI, PILANE, BUICE EM

Tablica 23. Etnoloka batina /mlinovi pilane, buice red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO POSTOJEI STATUS ZATITE E E E E E E E E P E R Z323 R E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP ZPP PR ZPP PR PR ZPP PP PR PP R Z323 R ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJA 3 3 1 2 1 2 3 3 1 2 1 1 3
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.
Donji Babin Potok Drakulia Rijeka Korana (Donja) Korana (Donja) Korana (Donja) Korana (Donja) Korana (Gornja) Korana (Gornja) Plitvica Selo Plitvica Selo Plitviki Ljeskovac Plitviki Ljeskovac Rudanovac
14.
Vrelo Koreniko
k.br. 50 pilana na struju i tradicijska okunica pozicija nekadanjeg mlina na lokalitetu Mlinac (ulaz u naselje kod mosta) mlin na rijeci Korani, poljariev mlin, kbr. 18a pilana na rijeci Korani, kbr. 34 (K. poljari) djelomino ouvana pilana na rijeci Korani, kbr. 35 (M. poljari) k. br. 36, tradicijska okunica s mlinom i stupom k. br. 1 , mlinica u tradicijskoj kui, obnova RH k. br.15 b. mlinica na okunici Radekin mlin, na Velikom slapu pilana na potoku Sartuku (Hajdukovi) mlin na Bijeloj Rijeci k.br. 22, Stipanov mlin kua, staja mlin na Bijeloj Rijeci, kbr. 21, kua, tala, pekarija, drvarnica mlin i pilana na rijeci Matici, srueni zidovi temelji mlina i ostaci bunice na rijeci Matici, (k.br. 16, vl. Milan teta)- prenesen na drugu lokaciju 1960-tih (propao?)
ZPP
15.
Vrelo Koreniko
16. 17. 18. 19.
Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko Vrelo Koreniko
mlin bez postrojenja na rijeci Matici, na okunici k. br.17 (Marko Vojnovi) mlin i bunica na rijeci Matici, na okunici br. 19 (vl. Momilo teta) i poloaj mlina na k.br. 18 (vl. Anka teta/Karlovi- srueno) mlin na rijeci Matici k.br. 29 (vl. Drakuli Nikola, obnovljen bunica na vrelu (u funkciji), mlin izvan funkcije, na okunici k.br. 33 (vlasnik Milica Zubovi) mlin na vrelu, izvan funkcije k.br. 34 (vlasnik Koviljka Hrnjak)
3 E ZPP
E E E E
PR PR PR ZPP
2 2 2 3
BUNARI, TERNE, POJILA EB

Tablica 24. Etnoloka batina /bunari, terne, pojila Red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO 1 2 3 4 5 6 7 Donji Babin Potok Homoljac Homoljac Konarev Kraj Rastovaa Rudanovac Serti Poljana Boria bunar terna s pojilom kraj k.br. 26a terna s datacijom, na Brderinama, zaselak Lalia Dvije terne, sabirnice kinice terne, sabirnice kinice Vrelo slatka vodica s datacijom, ograeno Izvor Vodica POSTOJEI STATUS ZATITE E E E E E E E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP ZPP ZPP PP PR PR ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJA 3 3 3 3 3 2 3
ARHEOLOKA BATINA ARHEOLOKI LOKALITETI /AL

Tablica 25. Arheoloki lokaliteti red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO POSTOJEI STATUS ZATITE E E E E E E E E E E E E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP ZPP ZPP PP ZPP ZPP ZPP ZPP ZPP ZPP ZPP ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
Donji Babin Potok Gornji Babin Potok Brezovac Gornji Babin Potok Brezovac Gornji Babin Potok Gornji Babin Potok Homoljac Homoljac Homoljac Karleuina plase Homoljac Homoljac Plitvica Selo Plitvica Selo, zaseok
Samograd gradinsko naselje, nekropola; prapovijest Obljaj, Mali Obljajac gradina, prapovijest - starije eljezno doba Obljaji gradina, prapovijest - starije eljezno doba Vreline crkvina ostaci crkve Sv. Jurja; srednji vijek Vreljak, gradina, naselje; prapovijest Crkvenice, poloaj srednjovjekovne crkve Greda, Samar gradinsko naselje; prapovijest, srednji vijek ? Orlovac, gradinsko naselje, prapovijest starije eljezno doba Otri Obljaj, gradinsko naselje; prapovijest, kasno bronano doba Selite poloaj naselja; srednji vijek Crna peina tragovi ljudskog boravka, nedeterminirano Luka, nalaz ostave; prapovijest - srednje
3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3
12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.
Rodii Plitvica Selo, zaseok Rodii Plitviki Ljeskovac Poljanak Poljanak Rastovaa Rastovaa Vrelo Koreniko
bronano doba Luica ostaci crkve Sv. Marka; srednji vijek Tavani, gradinsko naselje; prapovijest Gradina, gradinsko naselje; prapovijest Vreljak, gradinsko naselje, prapovijest Golubnjaa peina, privremeno boravite; prapovijest Mrana peina, peina, privremeno boravite; prapovijest, 5-4. st.pr.Kr. nalaz novca; antika
E E E E E E E
PR PP ZPP ZPP ZPP PP ZPP
2 3 3 3 3 2 3
ARHEOLOKA BATINA FORTIFIKACIJSKA ARHITEKTURA /AF

Tablica 26. Fortifikacijska arhitektura Red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO 1 Donji Babin Potok Pusti(Stari) Perui, burg, srednji vijek burg nasjeo na dio prapovijesne gradine, nekropola; prapovijest Krin grad, Kr gradina Kozjak, gradinsko naselje na koje su nasjeli pavlinski samostan i srednjovjekovna utvrda, krajiki ardak; prapovijest; srednji vijek Prozor burg, krajika utvrda; srednji vijek; novi vijek POSTOJEI STATUS ZATITE E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE PR PRIJEDLOG KATEGORIJA 2
Plitvika Jezera
PR
Vrelo Koreniko
PR
PARKOVNA ARHITEKTURA
Tablica 27. Parkovna arhitektura Red.br. LOKALITET KULTURNO DOBRO 1 2 Rudanovac Vrelo Koreniko POSTOJEI STATUS ZATITE E E PRIJEDLOG STATUSA ZATITE ZPP ZPP PRIJEDLOG KATEGORIJA 3 3/2
Drvored kestena uz crkvu kesteni po rubu parcele
7.4. Mjere zatite okolia

U skladu sa Zakonom o zatiti okolia (NN 110/07), odredbama dravnog Plana intervencija u zatiti okolia (NN br. 82/99, 86/99 i 12/01) za podruje Nacionalnog parka Plitvika jezera obavezno je izraditi Plan intervencija u zatiti okolia. Mjere sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli obuhvaaju skup aktivnosti usmjerenih na ouvanje okolia. Ovim Prostornim planom odreuju se kriteriji zatite okolia koji obuhvaaju zatitu tla, zraka, vode ime se izravno tite i izvorne vrijednosti kra i uva bioraznolikost te geomorfoloki i hidrogeoloki fenomeni, zatitu od prekomjerne buke, osobito od prometa i mjere posebne zatite.
7.4.1. Mjere zatite tla

Sva vrijedna, a osobito antropogena zemljita oko naselja potrebno je sauvati te unaprijediti. Zatita tla provodi se odravanjem sklopa umskih sastojina u okviru gospodarenja umama kako ne bi dolo do degradacije uma, osobito na strmim padinama Parka (zatita od erozije). Iz istog razloga treba tititi i panjake od zarastanja. Za sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na tlo ovim se Planom odreuju sljedee smjernice i mjere: Potrebno je dugorono kvalitativno i kvantitativno osigurati odrive funkcije tla (ekoloku, prirodnu, kulturnu i gospodarsku); Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na koritenje tla primjereno stanitu, smanjenje uporabe povrina, izbjegavanje erozije, nepovoljne promjene strukture tla i na smanjivanje unoenja tvari. Zatita tala umskih povrina i travnjaka odrediti e se slijedeim mjerama: Odravati postojee ume putem ouvanja i pravilnog gospodarenja; Poveati zatitu uma od oneiivaa, poara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja; Odravati postojee travnjake od zarastanja koritenjem zemljita za tradicionalne poljoprivredne grane, bioloko poljodjelstvo bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva, livade koenice i dr.
7.4.2. Mjere zatite zraka

Temeljna mjera za postizanje ciljeva zatite zraka jest smanjivanje emisije oneiujui tvari u zrak. Postojei i planirani sadraji moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zatite zraka. Za zatitu zraka propisuju se slijedee mjere: Praenje kakvoe zraka i oborina s praenjem stanja relevantnih parametara osobito opasnih za umske ekosustave, a posebno lebdei estica (koliine i njihovog kemijskog sastava) tekih metala u oborini, ozona te ultraljubiastog zraenja, praenje uinaka misija te drugih nizova kvalitetnih podataka koji omoguavaju praenje trenda zagaenja; Ograniavati emisije i propisivati tehnike standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graninim vrijednostima emisije oneiujui tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997.); Zahvatom se ne smije izazvati "znaajno" poveanje optereenja, gdje se razina "znaajnog" odreuje temeljem procjene utjecaja na okoli, a poveanjem optereenja emisija iz novog izvora ne smije doi do prelaska kakvoe zraka u niu kategoriju u bilo kojoj toki okoline izvora; Najvei doputeni porast misijskih koncentracija zbog novog izvora oneienja o ovisnosti o kategoriji zraka odreen je Uredbom o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka (Narodne novine broj 101/1996.); Prevoenje vozila JU (panoramska vozila, servisna i sl.) i opreme tehnike i drugih slubi na pogon ekoprihatljivim gorivima - biodizelom, ekodizelom ili plinom, te ugradnja katalizatora.
7.4.3. Mjere zatite vode

Vodni resursi Nacionalnog parka Plitvika jezera, podzemne i povrinske vode, predstavljaju temeljnu vrijednost i njihova zatita je kljuna za odravanje fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima Parka.
Sve mjere zatite voda temelje se na Zakonu o vodama i podzakonskim propisima. One proizlaze iz osnovnih ciljeva zatite na podruju Parka: ouvanje fenomena stvaranja sedre i sedrenih barijera na slapitima, kakvoe vode za pie, osiguranje pravilne i sigurne odvodnje otpadnih voda radi postizanja higijensko--zdravstvenog standarda, odravanje vodnog reima primjerenom eksploatacijom i odraavanjem uma. Provoenjem mjera za zatitu voda potrebno je posebno: Sauvati kvalitetu voda NP Plitvika jezera sustavno nadzirati izvore oneienja voda te zaustaviti zagaivanje vodotoka suvremenim metodama i tehnologijama u odvodnji i spreavanjem zagaenja onim sadrajima i pripadajuim kapacitetima koji mogu ugroziti kvalitetu voda; Vodoopskrbni resursi na zatienim podrujima prirode moraju se ispitati te njihovo potencijalno koritenje uskladiti s potrebama opskrbe vodom; Na podruju Nacionalnog parka Plitvika jezera je potrebno rijeiti odvodnju za naselja koja se nalaze u zatitnim zonama vodocrpilita i na podruju cijelog vodonosnika; Uvesti kontrolu nad upotrebom koliine i vrste zatitinih sredstava u poljoprivredi na podruju vodonosika kako bi se smanjile koliine tetnih tvari (prije svega nitrata) u podzemnoj pitkoj vodi; Sanirati i ukloniti izvore oneienja i moguih izvanrednih zagaenja, uvesti preventivne mjere, prvenstveno na postojeim i planiranim izvoritima pitke vode koja se tretiraju kao posebno tiena podruja; Uspostavljanje monitoringa vodnih ekosustava (kakvoa vode, biljni i ivotinjski svijet) s mjernim postajama, informatikog sustava i vodnog katastra. Za sprjeavanje nepovoljnih utjecaja na vode ovim se planom odreuju sljedee smjernice i mjere: Osigurati vodoopskrbu izvan slivnog podruja Plitvikih jezera i optimizirati vodoopskrbni sustav Parka; Odrediti bioloki optimum protoka jezera; Osigurati kvalitetnu odvodnju na cjelokupnom podruju Parka te proiavanje otpadnih voda na suvremen nain ; Sve intervencije na prostorima vodonosnika potrebno je obavljati na nain da se maksimalno uva kvaliteta podzemnih voda.
7.4.4. Mjere zatite od buke

Mjere zatite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zatiti od buke 30/09 i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donoenja odgovarajueg provedbenog propisa primjenjuje se zonu koritenja Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a za zone stroge zatite i aktivne zatite prostora NP, a osobito unutar cjelovitog umskog kompleksa treba preventivnim mjerama sprijeiti stvaranje buke. Mjere za spreavanje buke u zatitnim zonama propisane ovim Planom su sljedee. Spreavanje tranzitnog kamionskog prometa kroz Park i smanjenje intenziteta lokalnog prometa izmjetanjem dravnih cesta D1, D52 i D42 van hidroloki i bioloki osjetljivih podruja te zatvaranjem veine lokalnih cesta za sav promet osim za potrebe lokalnog stanovnitva i JU Nacionalnog parka Plitvika Jezera; Upotrebom strojeva i transportnih sredstava koji nisu buni u sluajevima umarskih radova; Kontroliranje aktivnosti posjetitelja edukativnim i drugim mjerama. Za nove graevine - sadraje, primjenom mjera zatite od buke kod projektiranja, graenja i odabira tehnologije, osigurati minimalnu emisiju zvuka. Za pojedine postojee izvore buke - gospodarske sadraje, za koje se utvrdi da su izvor nedoputene razine buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene), rekonstrukcijom tehnolokog procesa zamjenom tehnologije, boljom zvunom izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na doputenu razinu ili dislocirati. Izmeu zona razliitih uvjeta koritenja i doputenih vrijednosti razine buke ureivati i odravati planom odreene zatitne zelene pojaseve.
7.4.5. Postupanje s otpadom

Postupanje s otpadom potrebno je provoditi u skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 ) i vezanim propisima, Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te sljedeim mjerama: izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, spreavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,
iskoritavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, odlaganjem otpada na odlagalita, saniranjem otpadom oneienih povrina Zabranjeno je trajno ili privremeno zbrinjavanje svih vrsta otpada na podruju NP, sve vrste emisija tvari i energije te mikrobioloko oneienje, a sva naselja u Parku ukljuena su u sustav organiziranog zbrinjavanja komunalnog otpada pripadajuih lokalnih zajednica. Posjetitelji Parka prirode duni su sve otpatke odloiti na za to predviena i oznaena mjesta. JU je duna osigurati i oznaiti mjesta za odlaganje otpada sukladno Pravilniku o unutarnjem redu. Do izgradnje upanijskog centra za zbrinjavanje otpada, odlaganje komunalnog otpada obavljat e se na postojeem odlagalitu komunalnog otpada u Korenici uz provoenje sanacije i mjera zatite okolia. Ovo odlagalite ostaje u funkciji dok se ne izgradi upanijski centar za zbrinjavanje otpada, odnosno dok se ne izgradi planirana pretovarna stanica na lokaciji sadanjeg odlagalita otpada u Korenici. Provoenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava nadlena Opina, odnosno ovlatena pravna osoba. Provoenje mjera za postupanje s neopasnim tehnolokim otpadom osigurava upanija, odnosno ovlatene pravne osobe. Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnou od interesa za Republiku Hrvatsku, a provoenje mjera osigurava Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlatene pravne osobe.
7.5. Mjere posebne zatite

Potreba provoenja procjene utjecaja na okoli i na prirodu koji nisu sadrani u popisu zahvata u Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoli ('Narodne novine', broj: 64/08, 67/09) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu (NN 89/07) propisat e se programima zatite okolia i zatite prirode to se izrauju za podruje upanije, odnosno za gradove i opine ili njihove dijelove.
7.5.1. Mjere zatite od poara i eksplozija

Mjere zatite od poara organiziraju se i provode temeljem Zakona o zatiti od poara (NN 58-93, 33-05), a u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim drutvima i vatrogasnim zajednicama s podruja Parka te predstavnikim tijelima Liko Senjske i Karlovake upanije i jedinicama lokalne samouprave. Radi preventivne zatite od poara JU u suradnji s JP Hrvatske ume osigurava stalnu monitorno-dojavnu slubu i stalnu prohodnost putova i staza kroz ume i umsko zemljite. Na podruju Parka zabranjeno je loenje vatre izvan naselja, osim na mjestima koja su posebno oznaena i namijenjena za tu svrhu. Ovim Planom odreeno je da se ne planiraju graevine i postrojenja u kojima se skladite i koriste zapaljive tekuine i plinovi, a postojee, u funkciji drugih djelatnosti, potrebno je prilagoditi i odravati u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima. U sluaju da zahvat u prostoru predvia koritenje zapaljivih tekuina i plinova gdje postoje ugroeni eksplozivnom atmosferom zbog ega se pojedini ureaji, oprema i instalacije projektiraju u protueksplozijski zatienoj izvedbi, prije ishoenja suglasnosti na mjere zatite od poara primijenjene u Glavnom projektu potrebno je, sukladno lanku 8. Pravilnika o tehnikom nadzoru elektrinih postrojenja, instalacija i ureaja namijenjenih za rad u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 2/02 i 141/03), od ovlatene javne ustanove pribaviti dokumente s pozitivnim miljenjem o obavljenom tehnikom nadzoru dokumentacije. Radi omoguavanja spaavanja osoba iz graevine, kao i gaenja poara na graevini i otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni prilaz odreen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94 i 142/03), a prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih mrea mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mrea prema Pravilniku o tehnikim normativima za hidrantsku mreu za gaenje poara (Sl. list 30/91) koji se primjenjuje temeljem lanka 26. Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima.
Prilikom projektiranja pojedinog zahvata u prostoru primijeniti propise vezane za zatitu od poara koji su vaei u trenutku izrade projektne dokumentacije. Za sve zone zatite i koritenja potrebno je izraditi procjene ugroenosti i planove zatite od poara u skladu s posebnim propisima i na navedene planove zatraiti suglasnost nadlene policijske uprave ili Ministarstva unutarnjih poslova. Na poljoprivrednim i umskim zemljitima (privatnim i dravnim), nalae se obvezno provoenje svih mjera zatite od poara, propisanim pozitivnim zakonskim odredbama, pravilnicima i planovima zatite od poara na pojedinim podrujima, uz uvaavanje specifinosti otvorenih prostora upanije, odnosno iskazivanjem pojaanih mjera zatite od poara na ovim prostorima tijekom itave godine, a osobito tijekom protupoarne sezone. Tehnike uvjete i normative za siguran transport tekuih i plinovitih ugljikovodika magistralnim plinovodima te plinovodima za meunarodni transport, a i tehnike uvjete i normative za mjere zatite ljudi i imovine plinovoda te postrojenja i ureaja koji su njihovim sustavnim dijelom projektirati prema odredbama Pravilnika o tehnikim uvjetima i normativima za siguran transport tekuih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, te naftovodima i plinovodima za meunarodni transport (Sl. list broj 26/85), koji se primjenjuje temeljem lanka 4. stavka 2., lanka 8. stavka 4., i lanka 12. stavka 3. Zakona o osnovama sigurnosti transporta naftovodima i plinovodima (Sl. list broj 64/73), a sve temeljem lanka 20. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti. U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mree treba primijeniti domae vaee propise (npr. Pravilnik za izvoenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemake propise (DVGW regulativu i EU DIN norme). Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama Pravilnika o tehnikim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i odravanje plinskih kotlovnica (Sl. list broj 10/90 i 52/90), koji se primjenjuje temeljem lanka 20. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti. Ugostiteljske prostore projektirati i izvoditi prema odredbama Pravilnika o zatiti od poara ugostiteljskih objekata (NN 100/99). Za ponaanje graevna i graevinskih elemenata u poaru Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo izdao je kao hrvatske norme grupu normi HRN DIN 4102, koje je potrebno primijeniti pri projektiranju i izvoenju. Izlazne putove iz objekta potrebno je projektirati sukladno priznatim smjernicama (NFPA 101 i sl.), koje se koriste kao priznato pravilo tehnike prakse temeljem lanka 2. stavak 1. Zakona o zatiti od poara. Sustave za dojavu poara projektirati i izvesti prema Pravilniku o sustavima za dojavu poara (NN 56/99). Stabilni sustav za gaenje poara vodom (sprinkler) projektirati i izvoditi prema njemakim smjernicama Vds (izdanje 1987) ili drugim priznatim propisima, koji se u ovom sluaju temeljem lanka 2. stavak 1. Zakona o zatiti od poara rabe kao pravila tehnike prakse. Skladita je potrebno projektirati i izvesti prema odredbama Pravilnika o tehnikim normativima za zatitu skladita od poara i eksploziva (Sl. list broj 24/87), koji se primjenjuje temeljem lanka 20. Zakona o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.
7.5.2. Mjere zatite od potresa

Protupotresno projektiranje graevina, kao i graenje, treba provoditi sukladno Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09) i postojeim tehnikim propisima.
8. UVJETI GRADNJE ZA ZAHVATE U PROSTORU ZA PODRUJA ZA KOJA SE NE DONOSI DETALJNIJI PROSTORNI PLAN
8.1. Uvjeti gradnje za zahvate u prostoru unutar graevinskih podruja naselja
Razvoj i ureenje naselja u dozvoljeno je unutar graevinskih podruja naselja utvrenih ovim planom i prikazanih na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000 u okviru grafikih priloga ovog Plana. te na esticama van prikazanih graevinskih podruja naselja na kojima su, sukladno vaeim zakonima i propisima u vrijeme graenja ili prije 15. veljae 1968. godine, izgraene graevine. U graevinskom podruju predviena je izgradnja novih graevina te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojeih graevina. Graevinska podruja naselja koja predstavljaju povijesna naselja i dijelove povijesnih naselja ili su kao takva zatiena odnosno predviena za zatitu, ukljuivo pojedinane graevine i sklopove, arheoloke lokalitete i nalaze, te podruja kulturnog krajobraza (znaajni krajobraz), ureuju se prema posebnim uvjetima utvrenim od mjerodavnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. Graevinska podruja naselja prikazana su na katastarskim podlogama 7. u mj. 1:5000, kao cjelovito podruje graenja, unutar svojih granica obuhvaa zateene i budue koridore prometne i komunalne infrastrukture, manje zelene povrine i vodotoke, ukljuivo podruja na kojima postoji odreena razina ogranienja za izgradnju objekata. Prostori za razvoj naselja svojom povrinom osiguravaju prostor za zadovoljavanje sadanjih i buduih zahtjeva za graenje, a sukladno postojeem i oekivanom broju stanovnika te razvitku gospodarskih djelatnosti. Zbog sloenosti naselja i njihove razliitosti smjernice za izgradnju unutar svakog pojedinog graevinskog podruja naselja dane su odredbama za provoenje ovog Plana.
8.2. Uvjeti gradnje za zahvate u prostoru izvan graevinskih podruja naselja

Izvan graevinskih podruja naselja doputa se izgradnja, rekonstrukcija i ureenje povrina i objekata iskljuivo u funkciji upravljanja i za potrebe JU Nacionalni park Plitvika jezera. Kao zona izdvojene namjene izvan graevinskih podruja naselja nalazi se zona smjetaja glavnog ulaza 2 - Prijeboj. Za ovu zonu Planom se odreuje obveza izrade urbanistikog plana ureenja s urbanistiko-arhitektonskim rjeenjem cijele zone u skladu sa smjernicama danim ovim Planom. Izvan graevinskih podruja mogu se graditi i postavljati objekti komunalno turistike infrastrukture, pjeake staze i odmorita, ceste, parkiralita, mostovi, sanitarni vorovi, pristanita za turistike brodove i objekti za smjetaj turistikog vlaka, te objekti koje koristi pri prijevozu putnika (stajalita i sl.), manji usluni objekti u zonama intenzivnog posjeivanja, nadstrenice za sklanjanje ljudi i opreme, vidikovci i urbana oprema (edukativni panoi i putokazi, koevi za smee, klupe i sl.). Unutar zone Plana nalaze se dva znaajnija objekta izvan graevinskih podruja naselja ( Lugarska kua u vorkovoj uvali i vila Izvor iznad izvora rijeke Plitvice) koja se mogu odravati i rekonstruirati iskljuivo u svrhu programa kompatibilnih s uslugom Nacionalnog parka (edukativni i prezentacijski sadraji, znanstveno - istraivaki programi i sl.) uz potovanje svih kriterija zatite prirode i pod strogim nadzorom nadlenog konzervatorskog odjela. U sklopu ovih objekata ne dozvoljava se ureenje smjetajnih kapaciteta, a pristup i posjeta moraju biti pod nadzorom u skladu sa smjernicama strune podloge za zatitu prirode. Stambeni objekti koji se nalaze izvan graevinskih podruja naselja ne mogu se rekonstruirati, niti graditi zamjenski objekti te se do njih ne dozvoljava izgradnja nove infrastrukturne mree. Takvi objekti mogu se rekonstruirati iskljuivo u funkciju JU.
8.3. Uvjeti gradnje za graevine infrastrukture

Prometni sustav Trase cestovne, pjeake i eljeznike infrastrukture te umskih putova odreene su na grafikom prikazu br. 6A: INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREE - PROMET u mjerilu 1:25.000, a nain njihove gradnje i ureenja propisan je zakonskim propisima, pravilnicima i standardima. Prostorni plan odreuje izgradnju novih i rekonstrukciju postojeih cesta u cilju poboljanja ukupne cestovne mree te osiguranja boljeg prometnog povezivanja i kvalitetnijeg pristupa do pojedinanih podruja. Cestovni promet odvijati e se sukladno vaeem Zakonu o cestama na temelju Planom utvrene cestovne mree razvrstanih i nerazvrstanih javnih cesta i putova.
Zatitni pojas zemljinog pojasa ceste potrebno je ouvati za planiranu izgradnju, rekonstrukciju i proirenje prometne mree sve dok se trasa prometnice ili poloaj prometne graevine ne odredi na terenu idejnim projektom prometnice i dok se ista ne unese temeljem parcelacijskog elaborata u katastarske karte i ne prenese na teren iskolavanjem. Zatitni pojasevi uz dravne i javne ceste, te reimi gradnje i ureenja prostora odreeni su Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08 i 38/09), a za nerazvrstane ceste na podruju Plana temeljem odluke nadlene Opine. Kada je trasa odreena na terenu, do trenutka izgradnje prometnice, mogue je utvrivati uvjete ureenja prostora i unutar zatitnog pojasa ceste u skladu sa vaeim zakonskim propisima. Odravanje cesta provoditi e se temeljem posebnih propisa o javnim cestama. Graevno zemljite za javne ceste ine graevne estice svih povrina uz cestu: usjeka, nasipa, potpornih i oblonih zidova, rigola, bankina, pjeakih i biciklistikih staza, te kolnika. Prometnice treba planirati sa izvoenjem mostova propusta za kretanje ivotinja, na mjestima gdje za to postoji potreba. Graevinska estica javne ceste izvan graevinskih podruja regulira se lokacijskom dozvolom u skladu s Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i Zakonom o cestama. Nivelete prometnica, povrina i objekata u sklopu prometnice odreuju se u skladu s oblikovnim, tehnikim i posebnim uvjetima (za graevine i cjeline pod zatitom), te prema postojeim i buduim povrinama. Minimalni popreni nagibi prometnica i povrina su 2%, a maksimalni 5% s rijeenom odvodnjom. Sve javne prometne povrine unutar graevinskih podruja na koje postoji neposredan pristup s graevinskih parcela, ili su uvjet za formiranje graevinske parcele, moraju se projektirati, graditi i ureivati na nain da se omoguuje voenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica. Prilaz s graevinske parcele na javnu prometnu povrinu treba odrediti tako da se ne ugroava javni promet. Predvia se izgradnja obilaznice NP Plitvika jezera Grabovac Liko Petrovo selo iji je cilj ukloniti sav tranzitni promet sa podruja NP-a, a prolazi njegovom istonom granicom. Na podruju GP Jezerce planira se prometnica u kategoriji ostale ceste, a iji je cilj osigurati pristup graevinskom podruju. Takoer, na ovom dijelu se planira rekonstrukcija i poboljanje tehnikih elemenata postojeeg umskog puta. Za posjetitelje Nacionalnog parka treba urediti odgovarajue parkiralite za osobna vozila i autobuse te daljnju distribuciju posjetitelja prema programima. Ope smjernice u odnosu na interni promet u Parku su sljedee: prijevoz posjetitelja vozilima s pogonom prihvatljivim za okoli; u pojedinanim obilascima ili u manjim skupinama posjetitelje usmjeriti na etnju, pjeaenje, vonju biciklom, jahanje, veslanje; servisni promet cestovnim vozilima svesti na nunu mjeru, gdje god je to mogue koristiti manja vozila. Meunarodna prikljuna eljeznika pruga M604 (Otarije Gospi Knin Split) koja prolazi uz sjeverozapadnu granicu Plana zadrava se u postojeem stanju. Uz prometnice se mogu graditi biciklistike staze, ali se za iste moraju osigurati proirenja gabarita ulica ili cesta, te se ne smiju izvoditi na nain da se smanjuju pjeake i kolne povrine. U graevinskim podrujima i naseljima obavezno na novoplaniranim prometnicama, a po mogunosti na postojeim prometnicama, mora se osigurati razdvajanje pjeaka od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama na kolovozu i zatitnim ogradama. Najmanja irina nogostupa, kada je obostrano uz prometnicu, je 1,25 m, a za jednostrani nogostup 1,50 m. Sustav telekomunikacija i pota Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Nacionalnog Parka Plitvika Jezera na kartografskom prikazu 6B Infrastrukturni sustavi i mree - Pota i telekomunikacije, u mj. 1:25.000 prikazan je sustav telekomunikacija i pota. Glavne telekomunikacijske graevine RSS, RSM i UPS centrale, potanski centar Plitvika Jezera, magistralni svjetlovodni i korisniki kablovi, te postojee i planirane bazne postaje mobilne telefonije. Za naselja planske kategorije A2, B i C planirana je rekonstrukcija, dogradnja i izgradnja nove telekomunikacijske mree u vidu kabelske kanalizacije. Kabelska kanalizacija se gradi do svake graevinske estice. Trase za gradnju telekomunikacijske mree odabiru se, principijelno po javnim povrinama: cestama, ulicama, plonicima, parkiralitima, zelenim povrinama i sl. Kabelska kanalizacija se izvodi od PVC, PEHD i sl. cijevi 110, 75, 50 mm i montanih zdenaca. Dubina ukopavanja elemenata telekomunikacijske mree na ureenim povrinama predvienim za promet vozila treba iznositi 0,8 m , a na ostalim povrinama 0,6 m.
Postavljanje samostojeih ormara i drugih elemenata telekomunikacijske mree mogue je na javnim povrinama (koridori prometnica, zelene povrine), kao i na zemljitu graevinskih estica. Za sva podruja koja su oznaena planskom kategorijom A1 ne planira se nova telekomunikacijska mrea. Planom je predvieno lociranje novih baznih postaja mobilne telefonije kako bi se osigurala bolja pokrivenost signalom pri emu koncesionari na podruju mobilnih telekomunikacijskih mrea za svoje potrebe izgrauju infrastrukturu pokretnih telekomunikacijskih mrea. Prema Zakonu i Pravilniku o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mrei, podruje pokrivanja mree mora sadravati sva upanijska sredita, gradove i naselja, kao i vanije cestovne i eljeznike prometnice, te vanije plovne putove na unutranjim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture pokretnih telekomunikacijskih mrea, grade se graevine takve telekomunikacijske infrastrukture na dotinom podruju, uz potivanje sljedeih uvjeta graenja: Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade izvan graevinskih podruja: dozvoljava se izgradnja samostojeeg antenskog stupa visine do 60,0 m na minimalnoj udaljenosti 100,0 m od ruba graevinskih podruja i pojedinanih graevina, ali i vie od zatienih povijesnih cjelina i pojedinanih kulturnih dobara prema posebnim uvjetima nadlenog konzervatorskog odjela i slube zatite prirode. Elektroopskrba Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Nacionalnog Parka Plitvika Jezera na kartografskom prikazu 6C Infrastrukturni sustavi i mree Energetski sustav, u mj. 1:25.000, prikazan je energetski sustav za podruje Nacionalnog Parka Plitvika Jezera sa poloajem transformatorskih i rasklopnih postrojenja, te trasama postojeih i planiranih 110 kV, 35 kV i 10 kV dalekovoda. Postojei 110 kV , 35 kV i 10 kV dalekovodi, koji prolaze podrujem ovog plana, zadravaju se u funkciji koju imaju i danas. Planom je definirana nova trasa 110 kV dalekovoda od RS 35/10 kV Plitvika Jezera do TS 35/10 kV Rastovaa, kao i trasa novog 10 kV dalekovoda Bijela Rijeka-Plitviki Leskovac. Izgradnja graevina ispod dalekovoda, ili u njihovom koridoru, ograniena je posebnim pravilnikom. Neposrednom provedbom ovoga Plana dozvoljena je izgradnja novih i rekonstrukcija postojeih trafostanica 10/,4 kV kao i trase VN i NN mree, te javne rasvjete. Oblikovna rjeenja novih transformatorskih stanica 10/0.4 kV, stupova niskonaponske mree i javne rasvjete u sklopu Nacionalnog parka potrebno je vizualno uklopiti u okoli, u skladu sa posebnim uvjetima Ministarstva kulture - Uprave za zatitu kulturne batine i Uprave za zatitu prirode. Za naselja planske kategorije A2, B i C planirana je izgradnja nove niskonaponske mree i javne rasvjete. Za sva podruja koja su oznaena planskom kategorijom A1 ne planira se nova niskonaponska mrea i javna rasvjeta. Dozvoljene su rekonstrukcije mree i odravanje postojeeg stanja. Sustav vodoopskrbe i odvodnje Vodoopskrba Prostornim Planom podruja posebnih obiljeja Nacionalnog Parka Plitvika Jezera na kartografskom prikazu 6D Infrastrukturni sustavi i mree - Vodoopskrbni sustav, u mj. 1:25.000 dan je prikaz sustava vodoopskrbe za podruje Nacionalnog Parka. Razvoj vodoopskrbnog sustava Nacionalnog Parka Plitvika Jezera temelji se na osiguranju potrebnih koliina vode iz vodozahvata na izvorima Malo i Veliko Vrelo na podruju Like Jasenice koji su ustanovljeni kao osnova Regionalnog vodoopskrbnog sustava. Prije putanja vode u vodoopskrbni sustav potrebno je provesti adekvatnu pripremu pitke vode na ureaju za kondicioniranje (filtriranje dezinfekcija, i sl.) , te tek potom vriti distribuciji vode u vodopskrbnu mreu sjevernog i junog dijela Nacionalnog Parka. Postojee vodospreme za distribuciju pitke vode u sjevernom dijelu Nacionalnog parka su vodosprema Velika Poljana, Rapajinka i Medvedak, dok se juni dio Nacionalnog parka opskrbljuje vodom iz vodospreme Jezerce i Bilce. Planom se predvia gradnja novih vodosprema na Maloj Lisini, Kuselju, Babin Potok i Vrelo Koreniko, te nadogradnja vodospreme Bilce, kao i zadravanje u funkciji vodocrpilita Vrelo Koreniko i ujia Krevina. Takoer se Planom osigurava izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda kao i rekonstrukcija dotrajalih kako bi se smanjili gubici u mrei.
Za naselja planske kategorije A2, B i C planirana je izgradnja nove vodovodne mree, a do njezine izgradnje opskrba pitkom vodom rijeiti e se iz cisterni na graevnoj estici, ili iz najblieg valjanog koritenoga zajednikog izvora ili spremita pitke vode. Za nove objekte u selu Plitvica obavezna je izgradnja cisterne/spremnika za vodu . Za sva podruja koja su oznaena planskom kategorijom A1 ne planira se nova vodoopskrbna distributivna mrea. Koridor za voenje vodoopskrbnog cjevovoda odreen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna irina rova pri iskopu), te minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije, a utvruje se posebnim uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima ili trgovakih drutava koja grade i odravaju vodoopskrbnu infrastrukturu sa ciljem spreavanja mehanikog oteenja instalacija drugih korisnika u prostoru. Vodoopskrbne cjevovode polagati u u zelenoj povrini uz koridore javnih prometnih povrina gdje je to mogue. Kod projektiranja nove vodovodne mree ili rekonstrukcije postojee mree u naseljima se obvezno planira i postava nadzemnih hidranata nazivnog promjera kojim e biti zadovoljeni propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost izmeu hidranata treba biti u skladu s Pravilnikom o hidrantskoj mrei za gaenje poara. Odvodnja Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Nacionalnog Parka Plitvika Jezera na kartografskom prikazu 6E Infrastrukturni sustavi i mree Odvodnja otpadnih voda, u mj. 1:25.000 definiran je sustav odvodnje na podruju Nacionalnog Parka Plitvika Jezera. Sustav odvodnje obuhvaa gravitacijske i tlane cjevovode, postojee i planirane crpne stanice, planirani ureaj za proiavanje otpadnih voda na lokaciji u Rastovai (van granica obuhvata Plana) te postojei ispust u mjestu Rastovaa. Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav tj. zasebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarnootpadne vode, a zasebnim oborinske vode. Sve sanitarne otpadne vode koje se uputaju u kanalizacijski sustav treba odvesti na ureaj za proiavanje otpadnih voda planiran van granica Nacionalnog parka (u Rastovai ) te ih proistiti do razine koja je propisana kriterijima za isputanje otpadne vode u recipijent. Komunalni mulj kao ostatak nakon proiavanja treba obraditi do te mjere da postane bioloki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na za to predvieno mjesto (sanitarna deponija i sl.). Za naselja planske kategorije A2, B i C planirana je izgradnja javnog sustava kanalizacije. Do izgradnje kanalizacijskog sustava u naseljima planskih kategorijama A2 i B, otpadne vode e se prikupljati u nepropusne sabirne jame i kontrolirano prazniti u skladu sa Pravilnikom nadlenog komunalnog poduzea ili je mogua ugradnja sustava za proiavanje sanitarnih voda (pojedinanog ili zajednikog za vie objekata) koji proiava vodu do razine propisane kriterijima za isputanje otpadne vode u okoli (prema Pravilniku o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 94/08.). Odvodnju otpadnih voda sa graevinskih podruja izdvojene namjene - planska kategorija C treba rijeiti putem zasebnog sustava sa odgovarajuim ureajem za proiavanje do izgradnje sustava javne odvodnje Za sva podruja koja su oznaena planskom kategorijom A1 ne planira se sustav javne kanalizacije, ali je planom predvieno da se otpadne vode moraju prikupljati u nepropusne sabirne jame i kontrolirano prazniti u skladu sa Pravilnikom nadlenog komunalnog poduzea ili kao donji minimum zatite podzemlja dozvoljena je i izvedba septikih jama ili je mogua ugradnja sustava za proiavanje sanitarnih voda (pojedinanog ili zajednikog za vie objekata) koji proiava vodu do razine propisane kriterijima za isputanje otpadne vode u okoli(prema Pravilniku o graninim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, br. 94/08.). Sve vodonepropusne sabirne jame kao i gnojita uz gospodarske graevine na odnosnoj parceli treba graditi bez mogunosti isputanja sadraja u okolni prostor, visine do 0,50 m iznad konano zaravnatog terena, nepropusnog pokrova, sa otvorima za povremeno ienje i zraenje, a locirati ih treba na minimalnoj udaljenosti od 5,0 m do susjedne mee. Gnojita se u pravilu grade iza gospodarskih graevina, ako to lokalne prilike omoguuju. Oborinske vode zbrinjavati sustavom oborinske odvodnje i odvoditi ih prema prirodnim vodotocima. Za sve vee parkiraline i manipulativne povrine (preko 500 m) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije isputanja u sustav oborinske odvodnje tretirati na separatoru ulja, kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja. Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vrit e se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Dravnog plana za zatitu voda, vodopravnim uvjetima i drugim pravnim propisima. Potreban koridor za polaganje planiranih cjevovoda utvruje se obzirom na profil samog cjevovoda.
9. MJERE ZA PROVOENJE PLANA

9.1. Obveza i obuhvat izrade te smjernice i pokazatelji za elemente detaljnih prostornih planova uih cjelina
Planom se propisuje izrada slijedeih planova uih podruja: 1. Urbanistiki plan ureenja glavnog ulaza Prijeboj s obveznom izradom urbanistiko-arhitektonskog rjeenja za prostor obuhvata. Obuhvat urbanistikog plana ureenja za glavni ulaz Prijeboj biti e definiran prostornim planom opine Plitvika jezera nakon definiranja tone lokacije ulaznog punkta. Prostornom planovima ureenja opina mogu se propisati obveze izrade detaljnijih planova koji ovim Planom nisu propisani.
Tablica 28. OBVEZNA TABLICA PROVJERE GRAEVINSKIH PODRUJA NASELJA I GRAEVINSKIH PODRUJA IZDVOJENIH ZONA
Ex PPPPO NP Plitvika jezera (1985.g) Ukupno GP ha A GP NASELJA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 Saborsko/Kuselj Serti Poljana Korana I. Korana II. Poljanak Rastovaa Plitvica Selo Zakolopaa Plitvika jezera (Mukinje-sjever)** Jezerce (ukupno) Mukinje-jug** Jezerce * 7,46 * * 17,41 22,06 24,51 6,65 68,14 117,11 17,11 100,41 6,54 4,08 1,17 1,36 8,97 10,68 14,09 1,03 11,38 39,22 18,96 20,26 51,52% 48,41% 57,49% 15,49% 16,70% 33,49% 110,81% 20,18% smanjuje se smanjuje se smanjuje se smanjuje se smanjuje se smanjuje se ne smanjuje se smanjuje se 54,69% smanjuje se 8,14 4,62 1,17 1,36 11,36 11,04 14,09 1,65 12,76 58,81 18,96 39,81 6,54 4,08 1,17 1,36 8,97 10,68 14,09 1,03 11,38 39,22 18,96 20,26 80,34% 88,31% 100,00% 100,00% 78,96% 96,74% 100,00% 62,42% 89,18% 66,69% 100,00% 50,89% 84,20% Izgraeno GP ha Izgraenost % Planirani GP u odnosu na Ex PPPPO NP Plitvika jezera PPPPO NP Plitvika jezera Ukupno GP ha Izgraeno GP ha Izgraenost % Ovjera
* 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 UKUPNO B Izdvojena GP ugostiteljsko turistike Donji Babin Potok Gornji Babin Potok Konarev kraj Plitviki Ljeskovac Prijeboj ujia Krevina Kapela Korenika Drakuli Rijeka Rudanovac Vrelo Koreniko Homoljac * 7,01 3,71 * 7,08 2,09 4,04 12,74 14,45 6,11 320,98
17,42
20,69
17,42
15,49 0,00% 0,00% 1,16 4,03 2,26 1,95 15,64 13,04 6,36 175,87 56,92% 108,13% 48,27% 122,76% 90,24% 104,09% smanjuje se ne smanjuje se smanjuje se ne smanjuje se smanjuje se ne smanjuje se
16,52
15,49
93,77%
1,97 4,26 2,46 1,95 20,95 13,79 8,06 215,61
1,16 4,03 2,26 1,95 15,64 13,04 6,36 175,87
58,88% 94,60% 91,87% 100,00% 74,65% 94,56% 78,91% 81,56%
PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA namjene Red.br. 1 2 3 4 naselje Plitvika jezera Prijeboj Gornji Babin Potok Kuselj lokalitet Velika poljana povrina (ha) 10,6 16,17 4,86 vrsta T T T T
kapacitet 764
izgraenost 10,6
usklaenost s PP-om/ovjera
* Postojee graevinsko podruje nije iskazano za naselja koja se prije proirenja Nacionalnog parka nisu nalazila unutar njegovog obuhvata. ** Mukinje se dijelom nalaze unutar administrativnih granica naselja Plitvika jezera (naznaene kao Mukinje-sjever), a dijelom unutar administrativnih granica naselja Jezerce (naznaene kao Mukinje-jug).

Prostorni Plan NP PJ

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prostorni Plan NP PJ

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

Organizacija i sudionici izrade Plana

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Zavod za prostorno planiranje

Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o.

Javnom ustanovom Zavodom za prostorno ureenje Liko-senjske upanije

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 2

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 4

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

OBRAZLOENJE PLANA I OBVEZNI PRILOZI

2.2. Stanje infrastrukture

2.3. Stanje podruja sa stanovita prirodnih vrijednosti

2.4. Stanovnitvo i stanovanje

2.5. Gospodarske djelatnosti

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 5

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

4.2. Razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje podrujem

5. SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE 5.1. Prometni sustav

5.2. Pota i telekomunikacije 5.3. Energetski sustav 5.4. Vodnogospodarski sustav

108 109 110

112 113 113 113

127 127 127 130 142

7.5. Mjere posebne zatite

146 146 146 146 150

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 6

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

STRUNE PODLOGE - STUDIJE:

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 7

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

POPIS KORITENE LITERATURE I TEMATSKIH (SEPARATNIH) STUDIJA Konzultacije i podaci o prostoru:

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 10

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

POPIS SLIKA KORITENIH U TEKSTU:

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

POPIS TABLICA KORITENIH U TEKSTU:

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 12

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

Shematsko kartografski prikazi

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 13

PROSTORNI PLAN PODRUJA POSEBNIH OBILJEJA NACIONALNOG PARKA PLITVIKA JEZERA

Prijedlog plana za javnu raspravu

OBRAZLOENJE PROSTORNOG PLANA

___________________________________________________________________________________________________________ Urbanistiki institut Hrvatske d.o.o . veljaa 2011. 14