You are on page 1of 187

ANALIZA

INVESTICIJSKOG
POTENCIJALA
U SREBRENICI
Razvojni program Ujedinjenih nacija
Bosna i Hercegovina
Finansira Europska unija
Implementira Kronauer Consulting
SAMO TOKOM 2007. GODINE, PLANIRANO JE DA E PREKO 21 MILION BITI DIREKTNO
ULOENO U POBOLJANJE POSLOVNOG I IVOTNOG OKRUENJA U SREBRENICI.
GLEDAJUI NA INVESTICIJSKI POTENCIJAL, PRAVI JE MOMENAT DA SE OVA OPTINA
UKLJUI U RAZVOJNI PROCES BOSNE I HERCEGOVINE I JUGOISTONE EVROPE.
29. avgust 2007. godine
ANALIZA
INVESTICIJSKOG
POTENCIJALA
U SREBRENICI
SAMO TOKOM 2007. GODINE, PLANIRANO JE DA E PREKO 21 MILION BITI DIREKTNO
ULOENO U POBOLJANJE POSLOVNOG I IVOTNOG OKRUENJA U SREBRENICI.
GLEDAJUI NA INVESTICIJSKI POTENCIJAL, PRAVI JE MOMENAT DA SE OVA OPTINA
UKLJUI U RAZVOJNI PROCES BOSNE I HERCEGOVINE I JUGOISTONE EVROPE.
Razvojni programUjedinjenih nacija
Bosna i Hercegovina
Finansira Europska unija
Implementira Kronauer Consulting
SREBR
SREBRENICU karakterie DIVERZIFICIRANA EKONOMIJA U USPONU koja
investitorima nudi KONKURENTNE PODSTICAJE. Optina Srebrenica,
zajedno sa okolnim optinama, je trenutno JEDNA OD NAJATRAKTIVNIJIH
LOKACIJA ZA INVESTIRANJE u Bosni i Hercegovini (BiH).
Atraktivnosti poslovnog okruenja ove optine svakako doprinose NISKA
STOPA POREZA NA DOBIT PREDUZEA OD 10 POSTO, KONKURENTAN SISTEM
INDIREKTNOG OPOREZIVANJA, te ubrzani sistem registracije djelatnosti, u
procesu implementacije, koji e omoguiti da se POSLOVNI SUBJEKTI
REGISTRUJU U ROKU OD PET (5) DANA. Srebrenica je takoer smjetena u
srcu regiona koji je Sporazumom o slobodnoj trgovini u centralnoj
Evropi proglaen JEDINSTVENIM REGIONALNIM TRGOVINSKIM PODRUJEM.
Srebrenica ima naroit POTENCIJAL ZA RAZVOJ DRVNE, METALNE,
PREHRAMBENE INDUSTRIJE, POLJOPRIVREDE I TURIZMA, koji se ogleda u
NEDAVNOM PROIRENJU POSTOJEIH INVESTICIJA I NAJAVI NOVIH PODUHVATA
u optini Srebrenica.
ZATO INVESTIRATI U SREBRENICU?

ENI CA
Najvei iznos javnih investicija po stanovniku u Bosni i Hercegovini i
regionu. Planirano je da e samo u 2007. godini vie od 21 miliona (oko
2,100 po stanovniku) biti direktno investirano u poboljanje poslovnog i
ivotnog okruenja.
Podsticaje za investitore koji se namjeravaju registrovati u Srebrenici, to ovisi
o dogovoru sa Optinom.
Vie od 200,000 m
2
industrijskog zemljita e biti stavljeno na raspolaganje
investitorima po niskim cijenama. Cijena prigradskog zemljita se kree
izmeu 1.64 i 6.14 po m
2
.
Obilje prirodnih resursa, ukljuujui umski, poljoprivredni, rudni i
turistiki potencijal.
Novo-registrovane poslovne aktivnosti na podruju optine Srebrenica
izuzete su obaveze plaanja komunalnih taksi i naknada.
Relativno nisku cijenu radne snage. Raspoloiva je radna snaga iz cijele
sjevero-istone Bosne i Hercegovine, sa populacijomveomod jednog miliona
stanovnika.
Planirano osnivanje Poslovnog parka koji e obezbijediti usluge podrke
poslovnim djelatnostima smjetenim u Srebrenici. Poslovni park e se
sastojati od centraliziranog sistema altera za registrovanje poslovne djelatnosti
i centra za obuku koji e obezbijediti podrku u smislu unapreenja vjetina.
Rast poslovne zainteresovanosti za optinu, te stalni rast priliva investicija.
Putemprojekta Srebrenica digitalni grad, koga e sprovesti Cisco Systems,
Srebrenica e postati centar beinog pristipa internetu.
Vie od 1 miliona je dodijeljeno za 2007./2008. godinu za izgradnju
administrativnih kapaciteta, te privlaenje visokokvalifikovanog osoblja u
ovu optinu.
S R E B R E N I C A N U D I . . .
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 4
DIO I:
EKONOMIJA SREBRENICE 7
Srebrenica i susjedne optine 8
Prirodni resursi 8
Rude i minerali 8
ume i drvo 8
Poljoprivredno zemljite 9
Ljudski resursi 10
Demografija 10
Trite rada 10
Infrastruktura 13
Industrijska infrastruktura 14
Industrijska zona Potoari 14
Industrijska zona Zeleni Jadar 15
Rudarstvo 16
Turizam 17
Centar grada - Komercijalna zona 17
Industrijski i resursni potencijali 19
Procjena sektora 19
umarstvo i drvo-preraivaka industrija 19
Poljoprivreda i prehrambena industrija 21
Turistiki potencijal 25
Usluge, javni sektor i mogunosti za razvoj biznisa 27
Usluge podrke biznisu 27
Javni infrastrukturni projekti 27
Poslovni park 28
Ideje za investicije i mogunosti za projekte 29
SADRAJ
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 5
Uspjene investicije 30
Resursi i programi javnog sektora 32
Programi vlade 32
Prisustvo donatora 33
Zakljuci i preporuke 34
DIO II:
SREBRENICA U IREMKONTEKSTU:
PROFIL SJEVEROISTONE BOSNE I
HERCEGOVINE 36
Geografske karakteristike i topografski profil 36
Prirodni resursi 36
Ljudski resursi 37
Obrazovanje 37
Centri za podrku biznisima 38
DIO III:
INVESTICIJSKA KLIMA U BOSNI I
HERCEGOVINI 39
Kratki pregled investicijskog okruenja u BiH 40
Zakonski i regulatorni okvir za investicije u BiH 40
Regulatorno okruenje za poslovanje 42
Kratak opis makroekonomskog okvira 43
Mogunosti za trgovinu 44
DIO IV: REFERENCE 45
DIOV: PRILOZI 47
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 6
DIO I
Gledajui na investicijski
potencijal, pravi je momenat da
se ova optina ukljui u razvojni
proces Bosne i Hercegovine i
jugoistone Evrope.
DIO I:
EKONOMIJA SREBRENICE
Na sadanju strukturu ekonomije Srebrenice uveliko su utjecali njeni prirodni
resursi te nedavna ulaganja investitora.
Najznaajniji sektori ekonomske aktivnosti u optini Srebrenica oslanjaju se na
koritenje prirodnih resursa kojim ovo podruje obiluje. Stoga, rudarstvo
(eksploatacija cinka, olova, srebra i boksita), obrada metala, umarstvo i obrada
drveta, kao i prehrambena industrija predstavljaju sr ekonomskog razvoja ove
optine. Rast proizvodnje zabiljeen je i u poljoprivredi. Takoer je zaivio i
turizam (banje/eksploatacija izvora mineralne vode, lov, ribolov), koji sve vie
poprima na znaaju.
U Srebrenici su registrovane 34 kompanije i 138 malih preduzea. etiri najvee
kompanije koja posluju u Srebrenici vre eksploataciju i upravljanje prirodnim
resursima (ruda, minerali, drvo), te upoljavaju najvei broj radnika u optini
(ukupno 536 radnika).
Priliv novih investitora u optinu dodatno je doprinio razvoju
novih grana ekonomije u Srebrenici. est novih kompanija otvorilo
je pogone iz oblasti proizvodnje automobilskih dijelova, poslastica,
berbe/skupljanja i prerade voa, te tekstilne industrije. Njihova
djelatnost nije direktno vezana za prirodne resurse u Srebrenici. Te
su kompanije otvorile pogone u Srebrenici zbog jeftine radne snage
te dostupnosti sirovina. Dodatna stimulacija bili si su i podsticaji
koje je osigurala optina Srebrenica (npr. radne prostorije), kao i
Tuzlanski kanton, a takoer i Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine, te neke meunarodne nevladine organizacije (NVO).
Pored toga, optina ne naplauje nikakve komunalne takse i poreze
na tek oformljene poslovne djelatnosti u optini. Gore pomenutih
est kompanija danas zapoljavaju nekih 190 zaposlenika.
Pored ovih kompanija, postoji i niz malih preduzea (maloprodajne
radnje, restorani, zanatske radnje) koja su veinomlocirana u uoj
gradskoj trgovinskoj zoni. Osimtoga, postoji i jedno preduzee koje
prua usluge prevoza putnika.
Iz gore navedenog, ekonomija Srebrenice moe se okarakterisati
kao ekonomija malog obima, ali relativno raznolika.
Komercijalne djelatnosti odvijaju se u industrijskimzonama Potoari i Zeleni Jadar,
komercijalnoj zoni ueg centra grada, i rudnicima na podruju optine
(eksploatacija ruda i minerala). Poljoprivredna proizvodnja zastupljena je na
prostoru cijele optine.
Detaljan pregled kompanija koje posluju u Srebrenici i Bratuncu nalazi se u Dodatku
4 ovog dokumenta.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 7
DIO I
Rudarstvo
(eksploatacija cinka,
olova, srebra i
boksita), obrada
metala, umarstvo i
obrada drveta, kao i
prehrambena
industrija
predstavljaju sr
ekonomskog
razvoja ove optine.
SREBRENICA I SUSJEDNE OPTINE
Prirodni resursi
Rude i minerali
Optina Srebrenica raspolae velikim rezervama vrijednih minerala,
poput boksita, cinka i olova. Rezerve boksita na podruju Srebrenice i
Milia meu najveima su u Evropi; procjenjuju se na 69.6 miliona tona.
Zalihe cinka i olova procjenjuje se na 6 miliona tona. Pored navedenih,
postoje takoer i nalazita kadmija, ljunka, pijeska, krenjaka, gline, kao
i manja nalazita srebra i zlata.
U optinama Srebrenica i Bratunac postoje i znaajne rezerve dacita. Dacit
je ekstruzivni vulkanski kamen iroko primijenjen u proizvodnji betona,
putnoj i graevinskoj industriji. Pogodan je za protuklizne agregate za
asfaltiranje aerodromskih pisti. Dacit se takoer moe koristiti i u
dekorativne svrhe. Do danas u Srebrenici nije zabiljeeno komercijalno
iskopavanje ovog kamena.
ume i drvo
umski resursi optina Srebrenica, Bratunac i Milii su meu najveim i
najkvalitetnijim u Bosni i Hercegovini. umsko zemljite pokriva oko
67,100 ha ili oko 60% ukupne povrine regije, i ima ukupne zalihe od oko
13,750,000 m
3
. Vie od 70% stalnih zaliha je listopadno irokolisno
drvee, veinom bukva i hrast, a nekih 30% ini crnogorino drvo - jela,
smra i bor.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 8
DIO I
umski resursi
optina
Srebrenica,
Bratunac i
Milii su meu
najveim i
najkvalitetnijim
u Bosni i
Hercegovini.
umski resursi optina Srebrenica, Bratunac i Milii
umske povrine (ha)
Dravne ume
Visoka uma 31.993
Visoka degradirana uma 4.453
Niska uma 5.158
umska kultura (sastojina) 3.168
Ogoljeno zemljite (poumljavanje) 1.757
Podruje za vjetako poumljavanje 2.494
Minirano umsko zemljite 1.586
Privatne ume
Visoka uma, ukljuujui degradiranu 8.225
Niska uma, ogoljeno zemljite, ikara 8.243
Ukupno 67.077
Poljoprivredno zemljite
Optine Srebrenica i Bratunac pokrivaju povrinu od 82.437 ha, od
kojih su 51.767 ha kategorisani kao poljoprivredno zemljite.
Raspoloivost obradivog zemljita po glavi stanovnika (1 ha po
stanovniku) prevazilazi prosjek u Zapadnoj Evropi. Oko 50%
obradivog zemljita (16.000 ha) smatra se visokokvalitetnim i
pogodnim za intenzivnu proizvodnju. Ovo je zemljite veinom
smjeteno u Podrinju i na platoima. Uglavnom je ravno, uz nagib
manji od 8%, i sa nadmorskom visinom manjom od 300 m. Drugi
dijelovi regije su brdovitiji i manje plodni, prvenstveno su pogodni
za uzgoj stoke i voarstvo, posebno jagodiastog voa, na padinama
brda i planina sa nadmorskom visinom od 400 m do 1.500 m.
Tabela u donjem dijelu teksta prikazuje raspoloivo poljoprivredno
zemljite prema klasifikaciji zemljita po svrsi. Prema klasifikaciji u
Bosni i Hercegovini, ume se takoer smatraju poljoprivrednim
zemljitem
1
.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 9
DIO I
Rezerve drveta ili stalne zalihe optina Srebrenica, Bratunac i Milii (m
3
)
Kategorija ume
Visoka uma 11.300.829,30
Visoka degradirana uma 866.553,80
Niska uma 1.517.407,80
umska kultura (sastojina) 50.054,40
Ukupno 13.734.845,30
Godinji prinos umskih resursa optina Srebrenica, Bratunac i Milii (m
3
/ha)
Kategorija ume
Visoka uma 8,49
Visoka degradirana uma 5,29
umska kultura (sastojina) 13,82
Niska uma 3,21
1
Ukupno poljoprivredno zemljite je suma obradivog zemljita i uma.
U optinama
Srebrenica i
Bratunac
raspoloivost
obradivog
zemljita po glavi
stanovnika (1 ha
po stanovniku)
prevazilazi prosjek
u Zapadnoj Evropi.
Vrsta zemljita Povrina zemljita (ha)
Privatni sektor Javni sektor Ukupno
Ukupna povrina 40.281 42.156 82.437
Obradivo zemljite 28.241 3.744 31.985
Zemljini usjevi 20.074 432 20.506
Vonjaci 1.372 13 1.385
Panjaci 3.968 229 4.197
Livade 2.827 3.070 5.897
ume 11.488 36.247 47.735
Ukupno poljoprivredno
zemljite
39.729 39.991 79.720
Ljudski resursi
Demografija
Optina Srebrenica i njene okolne optine imaju sline demografske karakteristke
kao i ostali dijelovi Bosne i Hercegovine. Ovo se najveim dijelom odnosi na porast
starosne dobi stanovnitva uopte, pri emu je posebno uoen porast broja
stanovnika u kategoriji od 65 i vie godina. U isto vrijeme, broj djece koja pohaaju
kolu je konstantno opadao na godinjem nivou u toku protekle etiri godine.
Uprokos tome, zabiljeen je porast stope nataliteta u toku zadnje dvije godine to
nagovjetava buduu promjenu u strukturi stanovnitva ove regije.
U tabeli ispod nalaze se demografski podaci o stanovnitvu iz 1991. godine i danas.
Podaci iz 1991. godine prikupljeni su slubenim popisom stanovnitva, dok su
sadanji demografski podaci zasnovani na procjeni prema broju registrovanih
stanovnika kao i povratnika u Srebrenicu koji su jo uvijek registrovani u optini
u kojoj su prethodno prebivali kao raseljena lica.
Struktura stanovnitva u regiji prema starosnoj dobi i spolnoj pripadnosti
prikazana je u grafikonu ispod. Brojke predstavljaju prosjenu vrijednost,
zasnovanu na informacijama prikupljenim od strane lokalnih nevladinih
organizacija (NVO).
Trite rada
Ovo poglavlje sadri informacije o raspoloivoj radnoj snazi na podruju
Srebrenice. Tekst obuhvata i ire podruje, poto je veliki broj prijeratnih
stanovnika Srebrenice raseljen i nalazi se u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu.
Podaci iz ovog dijela dokumenta se moraju tretirati kao indikativni, jer ne postoje
precizni i pouzdani podaci.
U sljedeoj tabeli predstavljena je struktura radne snage. Brojke u tabeli dobijene
su od Zavoda za zapoljavanje Srebrenice, Bratunca i Milia (podaci o
nezaposlenosti), i od Fonda za penziono osiguranje Republike Srpske (podaci o
zaposlenosti). Meutim, podaci ne ukljuuju neregistrovane uposlenike, kao i
nezaposlene koji se nisu registrovali u birou za zapoljavanje.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 10
DIO I
Starosna struktura Struktura stanovnitva po spolu (%)
Starost 18
Starost 18-35
Starost 35-65
Starost 65
Muki
enski
20%
23%
47% 53%
42%
16%
Optine Popis iz 1991. Danas (procjena)
Srebrenica 37.211 11.000
Bratunac 32.943 22.866
Milii 15.920 10.151
Ukupno 86.074 44.017
Tabela desno predstavlja
informacije o kvalifikacijama lica
koja su se prijavila za povratak u
Srebrenicu (iz Federacije Bosne i
Hercegovine). Informacije je
obezbijedilo Ministarstvo za
ljudska prava i izbjeglice BiH, koje
stoji na raspolaganju za dodatne
informacije.
Pregled optih karakteristika aktivne radne snage rezultati ankete
Anketa provedena metodom sluajnog uzorka na oko 700 lica u Srebrenici i
Bratuncu daje indikacije o karakteristikama raspoloive radne snage u tom
podruju. Broj anketiranih ini blizu 7% aktivne radne snage sa prostora Srebrenice
i Bratunca, procijenjene na oko 10.000 lica. Anketirana grupa ima sljedee
karakteristike: 42% je enska populacija; 70% anketiranih ima prethodno radno
iskustvo; i 46% su zaposlena lica.
Detaljan pregled je priloen u Dodatku 3. Opti zakljuci su:
1. Procenat zaposlenih je najvii u starosnoj grupi izmeu 35 i 45 godina. U
okviru date starosne grupe, 47% zaposlenih su ene dok su 62% zaposlenih
mukarci.
2. Prosjeno radno iskustvo je oko 5 godina.
3. U okviru starosne grupe izmeu 18 i 35 godina, prosjeno radno iskustvo je
2 godine.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 11
DIO I
SLUBENI PODACI O RADNOJ SNAZI
(optine Srebrenica, Bratunac, Milii)
Slubeno zaposleni Slubeno nezaposleni Ukupno
Radnici Mu. en. Ukup. Mu. en. Ukup.
Nekvalifikovani 817 396 1213 2.771 1.610 4.381 5.594
Niskokvalifikovani 214 126 340 154 176 330 670
Srednjekvalifikovani 2.030 619 2.649 2.660 1.308 3.968 6.617
Visokokvalifikovani 178 10 188 128 12 140 328
Tehniari 1.001 905 1.906 892 1.522 2.414 4.32
Univerzitetski nivo
(2 godine)
223 209 432 72 123 195 627
Univerzitetski nivo
(4 godine)
327 222 549 52 71 123 672
Magistrat 2 0 2 0 0 0 2
Ukupno 4.792 2.487 7.279 6.729 4.822 11.551 18.830
Potencijalna radna snaga meu raseljenom
populacijom trenutno nastanjenom u
Federaciji BiH
M Ukupno
Student 6 6 12
Uitelj 14 - 14
Ininjer 9 - 9
Pravnik 1 - 1
Ekonomista 4 2 6
Radnik 505 40 545
inovnik 34 15 49
Zanatlija 7 6 13
Poljoprivrednik 115 9 124
Ostalo 59 50 109
Ukupno 754 128 882
4. Procenat ispitanika koji imaju zavrenu tehniku kolu je vei meu mlaim
generacijama (od 18 do 35 godina) u odnosu na starije generacije (iznad 35
godina). Pomenuto se jednako odnosi na mukarce i ene, s tim to je procenat
nekvalifikovanih radnika mukog pola u okviru starosne grupe izmeu 35 i 40
godina vei nego u drugim starosnim grupama.
5. Radno iskustvo je uglavnom koncentrirano u sljedeim sektorima: metalna
industrija (23%), graevina (14%), drvna industrija i umarstvo (14%), usluge
(11%), i poljoprivreda i prehrambena industrija (9%).
6. Sa aspekta polne strukture, mukarci uglavnom stiu radno iskustvo iz oblasti
metalne industrije (28%), graevine (15%), drvne industrije i umarstva (13%)
i usluga (12%).
12. Nezaposlena radna snaga sa prethodnim radnim iskustvom iz razliitih
industrijskih sektora ima sljedeu zastupljenost: graevinarstvo (23%), usluge
(17%), poljoprivreda (14%), trgovina (10%), metalna industrija (9%).
Analizirano sa aspekta polne strukture nezaposlene radne snage sa prethodno
steenim iskustvom: nezaposleni mukarci uglavnom imaju steeno radno
iskustvo iz oblasti graevine (33%), usluga (16%) i metalne industrije (13%).
Nezaposlena enska radna snaga ima uglavnom steeno radno iskustvo iz
oblasti poljoprivrede (26%), trgovine (23%), i usluga (20%).
13. Posao u graevinskom sektoru je uglavom sezonski i radnici veim dijelom
nisu registrovani. Graevinske firme zapoljavaju radnike na privremeni
period i na bazi trenutnih potreba.
Generalno, dostupna radna snaga ima prosjeno 5 godina radnog iskustva.
Radne sposobnosti i kvalifikacije mlae radne snage uveliko odgovaraju
potrebama sektora sa rastuom tendencijom razvoja kao to su umarstvo i
obrada drveta, metalna industrija, poljoprivreda i prerada hrane.
2
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 12
DIO I
2
Anketa ne daje procjenu steenog radnog iskustva
Dostupna radna
snaga ima prosjeno
5 godina radnog
iskustva. Radne
sposobnosti i
kvalifikacije mlae
radne snage uveliko
odgovaraju
potrebama sektora sa
rastuom
tendencijom razvoja
kao to su umarstvo
i obrada drveta,
metalna industrija,
poljoprivreda i
prerada hrane.
7. ene uglavnom stiu radno iskustvo iz oblasti trgovine (21%),
usluga (17%), rada u javnim ustanovama (13%), prehrambenoj
industriji (10%) i poljoprivredi (8%).
8. U metalnoj industriji, radnici sa najvie steenog iskustva su starosne
dobi izmeu 18 i 35 godina (53%). Procenat dostie i 76% ukoliko se
starosna granica pomjeri na 45 godina. Ukupno 82% radnika
prethodno zaposlenih u metalnoj industriji su u radnom odnosu i u
sadanjosti, dok je 18% pomenutih trenutno nezaposleno.
9. Isto se odnosi i na drvnu industriju, gdje je procenat radnika izmeu
18 i 35 godina sa radnim iskustvom iz oblasti procijenjen na 59%.
Procenat dostie 81%, ukoliko gornju starosnu granicu pomjerimo
na 45 godina. Ukupno 81% radne snage iz oblasti prerade drveta
trenutno je zaposleno, dok 18% nije u radnom odnosu.
10. Iz oblasti rudarstva, kvalifikovana radna snaga veinom dostie
gornju starosnu grupu - 67% dostupne radne snage je izmeu 45 i 65
godina. Radnika starosne dobi izmeu 18 i 35 godina ima svega 10%.
11. Meu enskom populacijom sa radnim iskustvom iz oblasti
prehrambene industrije, 65% su ene izmeu 18 i 35 godina. Iz
oblasti trgovine, procenat za istu starosnu grupu iznosi 64%.
Infrastruktura
Drumski saobraaj
Optina je dobro povezana asfaltnim putevima sa Tuzlom, Sarajevom, Bijeljinom
i Beogradom (Srbija). Regionalni put povezuje Srebrenicu i Bratunac sa putem
Bijeljina - Sarajevo. Na grafikonu je prikazana udaljenost izmeu Srebrenice i veih
gradova u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Lokalno transportno preduzee prua usluge autobuskog prevoza putnika.
Isto preduzee bavi se meugradskimg prevozom u druge gradove regije.
Meugradskim i meunarodnim prevozom putnika u Sarajevo, Tuzlu,
Bijeljinu, Zvornik, abac (Srbija) i Beograd (Srbija) bavi se est drugih
privatnih operatera.
eljezniki saobraaj
Srebrenica nema eljeznikog saobraaja. Najblia eljeznika stanica nalazi
se u Zvorniku, 60 km od Srebrenice. Zvornik je prugom povezan sa Tuzlom,
a odatle sa razliitim domaim i meunarodnim destinacijama.
Vazduni saobraaj
Srebrenici je najblii meunarodni aerodrom u Sarajevu.
Elektro-energetska i vodoprivredna mrea
Sva gue naseljena podruja optine su uredno snabdjevena elektrinom energijom.
Rijetki prekidi u snabdijevanju mogu se desiti zimi, tokom obilnih snjenih padavina.
Optina je snabdjevena vodom u dva urbana dijela, grad Srebrenica i Skelani. Javno
komunalno preduzee upravlja sistemom vodosnabdijevanja.
Komunikacije
Javni telekomunikacijski operater pokriva grad Srebrenicu i naselje Skelani. Manja
seoska podruja nemaju fiksne telefonske linije, ali su pokrivena barem jednom
od mobilnih mrea u Bosni i Hercegovini.
3
Pristup internetu omoguen je dial-
up-omili ISDN-om. U Srebrenici postoji beini internet operater, ali su njegove
usluge nepouzdane. Opsean pristup internetu jo uvijek nije mogu, no projekat
koji e u skoro vrijeme implementirati Cisco Systems, Srebrenica Digitalni grad,
omoguie brzi beini pristup internetu.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 13
DIO I
3
M:tel (TelekomSrbije), BHTelecomi Eronet.
Udaljenost od glavnih urbanih centara (u km)
Bijeljina
Tuzla
abac (Srbija)
Brko
Sarajevo
Beograd (Srbija)
100
120
125
210
140
150
Projekat koji e u
skoro vrijeme
implementirati
Cisco Systems,
Srebrenica
Digitalni grad,
omoguie brzi
beini pristup
internetu.
Industrijska infrastruktura
Industrijska zona Potoari
Industrijska zona Potoari je geografsko podruje gdje su bili smjeteni industrijski
kapaciteti prije 1992. godine (industrijska zona sa kapacitetom za proirenje).
Nalazi se pored puta Bratunac - Srebrenica i raspolae svom potrebnom poslovnom
infrastrukturom (struja, industrijska voda, kanalizacija i telekomunikacije).
Preduzea koja se danas nalaze u ovoj zoni raspolau vlastitom imovinom
(ukljuujui zemljite).
U ovoj zoni je smjeteno 6 preduzea, u kojima je zaposleno 239 radnika na puno
radno vrijeme i 70 radnika na pola radnog vremena. Sljedea tabela daje prikaz
preduzea kao i informacije o njihovoj djelatnosti i broju zaposlenih.
Udruenje domaih proizvoaa voa svake sezone otvori otkupnu stanicu.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 14
DIO I
Naziv kompanije Djelatnost
4
Puno Pola
Fabrika za
pocinavanje
(A.D.)
Metodom vrue galvanizacije prerauje oko
7,000 t cinka godinje. Sirovina se uvozi, a
gotov proizvod plasira na domaem tritu.
63 -
11. mart (A.D.)
Proizvodnja metalnih proizvoda, poput ice,
ipki i lemova, koji se prave od razliitih
obojenih metala, kao to su: lim, bakar, srebro,
legura cinka i olova. Sirovine se kupuju (iste
metalne legure) na razliitim tritima u regiji.
Prodaja se vri na meunarodnom (biva
Jugoslavija) i domaem tritu.
21 -
Cimos
Automobilska
industrija
(D.O.O.)
Proizvodnja autodijelova. Sirovina se nabavlja
od 246 dobavljaa iz Francuske, Italije, Slovenije
(sirovina se isporuuje preko sjedita u
Sloveniji). Preduzee je 100% orijenatisano na
izvoz.
80 20
Boss agro-food
Sarajevo,PJ.
Srebrenica
(D.O.O.)
Otkup i skladitenje jagodiastog voa i izvoz
ukupne proizvodnje.
20 50
Prevoz
Srebrenica (A.D.)
Prua usluge prevoza putnika. 38 -
Vinarija (ZZ
Srebrenica)
(zadruga)
Prerada jagodiastog voa uzgojenog u
Srebrenici (33 ha i 460 kooperanata). Glavno
trite je Bosna i Hercegovina.
17 -
Uposleno
(radno vrijeme)
4
Opis djelatnosti nekih preduzea nalazi se u Dijelu IV: Prie o uspjehu investitora
Vrlo je znaajno napomenuti da e se poslovne aktivnosti vezane za ovu
industrijsku zonu uveliko proiriti dolaskom novih meunarodnih
investitora. Veliki strani ulaga iz Slovenije (Primorje Group iz
Ajdovine) nedavno je u zoni kupio ogromne prostorije bive tvornice
betonskih elemenata (GP Radnik). Primorje Group je vrlo uspjena i
visokokvalitetna graevinska kompanija, koja je specijalizovana za
izgradnju auto-puteva i zahtjevnih ininjerskih konstrukcija, posebno
vijadukata i mostova. Vodei je proizvoa prefabrikovanih sistema u
Sloveniji, vodei ponua za prefabrikovanu proizvodnju i jedan od
najveih izvoaa radova nove stambene izgradnje. Specijalizovan je i za
izgradnju hidroelektrana i aparata za proiavanje, te je preduzima
vrhunskog kvaliteta za sve druge vrste izgradnje. Planovi u vezi sa novim
prostorijama u Srebrenici jo nisu javno objelodanjeni.
Ukupna povrina zone nije nikada definisana (izmjerena), a zbog
nedostatka prostornog plana, granice zone nisu jasno definisane. To
praktino znai da se zona moe proiriti na cjelokupno okolno podruje.
Prema sadanjim optinskim procjenama, zona se moe proiriti na jo
dodatnih 85,000 m
2
do 200,000 m
2
. Veina tog zemljita je u privatnom
vlasnitvu. Dodatnih 5,000 m
2
moglo bi se takoer uiniti dostpunim, ali
to ovisi o likvidaciji bive kompanije Feros. Male parcele su trenutno u
vlasnitvu optine. Sve parcele mogu se jednostavno prikljuiti na
komunalnu i infrastrukturalnu mreu u zoni (neki novi investitori su to
uinili bez problema).
Optina Srebrenica je definisala nezvanian nacrt prostornog plan. Prema
tom planu, optinsko zemljite (industrijsko, graevinsko, poljoprivredno,
ili drugo zemljite u vlasnitvu optine) je podijeljeno u etiri zone. Cijena
svih tipova optinskog zemljita ovisi o udaljenosti zone od samog centra
grada kao i o raspoloivosti komunalne i druge infrastrukture u zoni.
Cijena po metru kvadratnom u ove etiri zone kree se:
3.98 u zoni I
2.96 u zoni II
2.30 u zoni III, i
1.64 u zoni IV.
Memorijalni centar
Podruje Potoara je takoer poznato po Memorijalnom centru i mezarju Potoari
(lociranom u bivoj Fabrici akumulatora, unutar industrijske zone). Memorijalni
centar i mezarje spomen su na rtve ubijene tokom pada Srebrenice, u julu 1995.
godine. Memorijalni centar je u izgradnji, a sastojae se od tri dijela: sakralnog,
memorijalnog i komercijalnog (muzej, arhiv, i dodatni odjeli).
Industrijska zona Zeleni Jadar
Zeleni Jadar je geografsko podruje optine Srebrenica na kome dominira drvo-
preraivaka industrija. Industrijska zona Zeleni Jadar je locirana 10 km od centra
grada na putu Srebrenica-Skelani-Bajina Bata i ima obezbijeenu infrastrukturnu
mreu (voda, el. energija, telefon).
Nivo ekonomskih aktivnosti u industrijskoj zoni je trenutno veoma nizak jer u
zoni posluju samo dva preduzea. Zeleni Jadar je ogromno prijeratno drvo-
preraivako preduzee koje je imalo 1.300 uposlenika. Preduzee Petro projekt
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 15
DIO I
Veliki strani
ulaga iz
Slovenije
(Primorje
Group iz
Ajdovine)
nedavno je u zoni
kupio ogromne
prostorije bive
tvornice
betonskih
elemenata (GP
Radnik).
Prema sadanjim
optinskim
procjenama, zona
se moe proiriti
za jo nekih
200,000 m
2
.
iz Bratunca je privatizovalo ovo preduzee i danas zapoljava 165 radnika.
5
Preduzee Makljen je drugo drvo-preraivako preduzee koja se nalazi na irem
podruju Zelenog Jadra. U poreenju sa firmom Zeleni Jadar, radni kapacitet firme
Makljen je znatno manji.
Kao to je to sluaj sa industrijskom zonom Potoari, ukupna povrina industrijske
zone Zeleni Jadar nije nikada definisana (izmjerena). Usljed nedostatka prostornog
plana, granice zone nisu jasno postavljene. To praktino znai da se zona moe
proiriti na cjelokupno okolno podruje. Optinski zvaninici tvrde da se privatno
zemljite moe otkupiti za proirenje zone (nema preciznih podataka).
Rudarstvo
U Srebrenici rade dva rudnika: A.D. Rudnik boksita Srebrenica i A.D. Sase
Srebrenica (rudnik olova i cinka).
A.D. Rudnik boksita Srebrenica ima 39 uposlenih. Ukupna proizvodnja prodaje
se kompaniji Glinica iz Zvornika koja prerauje boksit eksploatisan na podruju
Srebrenice i Milia (Vlasenica). Kompanija ima dozvolu Vlade Republike Srpske
za eksploataciju boksita na podruju Srebrenice.
A.D. Sase Srebrenica (rudnik olova i cinka) ima 357 uposlenih. U julu 2004.
godine Vlada Republike Srpske potpisala je ugovor sa kompanijom Mineco iz
Velike Britanije i na nju prenijela pravo upravljanja nad dravnim kapitalom u
rudniku (Rudnik Sase, a ne kompanija iz Velike Britanije, ima koncesiju na
eksploataciju ruda). Rudnik Sase ostvaruje godinji prihod od 4,9 miliona. Olovo
i cink se veinom izvoze u kompaniju Zorka iz apca (Srbija), a tamo se dalje
prerauju i izvoze na meunarodno trite. Nije napravljena nijedna studija koja
bi utvrdila moe li se prerada olova i cinka koja se vri u Srbiji obavljati i na
podruju Srebrenice.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 16
DIO I
Naziv preduzea Djelatnost Broj uposlenih
Zeleni Jadar A.D.
Primarna obrada drveta.
Preduzee orijentisano ka
izvozu.
Do 165, ali samo 5 registrovanih u
Srebrenici. Drugi uposlenici su
registrovani u Bratuncu.
Makljen D.O.O. Primarna prerada drveta. 10
5
Prema zvaninim optinskim podacima, privatizovano preduzee trenutno upoljava samo 5
radnika registrovanih u Srebrenici. Ipak, dodatnih 160-ak radnika, koji takoer rade u preduzeu,
su registrovani u optini Bratunac
Turizam
Bivi objekti za medicinsku rehabilitaciju
Kompanija Guber A.D. vlasnik je dva hotela, Domavija i Argentarija,
te nekih unitenih objekata blizu izvorita Guber. Nakon oteenja u ratu
1992. 1995., hoteli i drugi objekti nisu nikada rekonstruisani. Uprkos
injenici da je veinski vlasnik kapitala privatna kompanija
6
, Banja Guber
gotovo da i ne radi u usporedbi sa prijeratnim aktivnostima (trenutno
upoljava samo 15 radnika, u poreenju sa 120 zaposlenih prije rata).
Vlada Republike Srpske nije izdala koncesiju za eksploataciju mineralne
vode Crni Guber, te stoga ta voda, sa izuzetnim ljekovitim
karakteristikama, trenutno se ne eksploatie u komercijalne svrhe.
7
Smjetajni kapaciteti
U Srebrenici postoje dva hotela: Hotel Misirlije ima 45 kreveta u 24 sobe, a Hotel
Domavija ima 3 dvokrevetne i 2 sobe sa francuskim krevetima. Osim toga,
stanovnici Srebrenice nude privatni smjetaj u svojim kuama sa oko 60 kreveta u
ponudi (iako nisu slubeno registrovani). U gradu djeluje Turistika organizacija
Srebrenica
8
, koja turistima prua osnovne usluge (informacije o smjetaju,
posjetama lokalnim znamenitostima).
Infrastruktura na jezeru Peruac
Infrastruktura pogodna za razvoj turizma brzo se uspostavlja na jezeru Peruac.
Radi se na tri velika projekta. Optina ulae u izgradnju asfaltnog puta prema
jezeru. Plan je da se jezero uini dostupnijim tokom 2007. godine. U saradnji sa
domaim i meunarodnim NVO, Optina takoer ulae u izgradnju male luke na
jezeru. Radovi bi se trebali zavriti tokom 2007. godine. Lokalna Turistika
organizacija takoer je kupila i brod (kapaciteta 20 osoba), koji bi trebao biti
koriten za obilazak lijeve obale (strana pripada Bosni i Hercegovini). Nema
preciznih planova za izgradnju infrastrukture u budunosti, ali lokalni NVO-i,
Optina i privatne firme najavljuju nova potencijalna ulaganja.
Centar grada - komercijalna zona
Podruje centra grada sastoji se iz stambenog dijela, komercijalne zone (zanatske
radnje, restorani, banke, gradska uprava, maloprodaja) i dva mala proizvodna
objekta (proizvodnja poslastica i konfekcije). Objekti biveg centra za medicinsku
rehabilitaciju takoer su u centru.
Poslovne prostorije (kancelarije) mogu se iznajmljivati u lokalnom kulturnom
centru, kao i irom grada (u privatnom vlasnitvu). Optina posjeduje dva prostora
koja se mogu ponuditi potencijalnim ulagaima drugi i trei sprat zgrade Suda
i bivu zgradu Gimnazije. U centru ima jo uvijek mnogo naputenih i oteenih
poslovnih objekata. Podruje se moe klasifikovati kao investicijska mogunost
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 17
DIO I
6
Preduzee RiS iz Prnjavora vlasnik je 61.2% kapitala. Dionicama Guber-a A.D. trguje se na
Banjalukoj berzi (BLSE skraenica GUBE-R-A, www.blberza.com)
7
Po kvalitetu i sastavu, mineralna voda Crni Guber se obino ubraja meu najpoznatije mineralne
vode u Evropi.
8
Kontakt: Srebrenikog odreda bb, Srebrenica 75430; Tel/faks: ++387 56 440 072
Vlada Republike
Srpske jo nije
izdala koncesiju
za eksploataciju
mineralne vode
Crni Guber.
zbog pogodnih cijena za iznajmljivanje i mogunosti kupovine nekretnina, koje
se mogu koristiti ili prilagoditi za razliite svrhe. Tabela dole prikazuje vea
preduzea smjetena u centru grada.
Poljoprivredna zadruga Srebrenica ima kancelarije u centru
grada (veina aktivnosti deava se na poljoprivrednom
zemljitu u optini). Graevinska kompanija Jata iz
Srebrenika (izgradnja puteva) nedavno je kupila kancelarijske
prostorije u gradu, ali do danas nema znakova konkretnih
aktivnosti. Fabrika duhana Sarajevo kupila je devastiranu
zgradu u centru grada (biva zgrada Energoinvest-a). Prema
informacijama optinskih zvaninika, kompanija vjerovatno
planira izgraditi novi hotel.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 18
DIO I
Naziv preduzea Djelatnost
Broj uposlenih
(radno vrijeme)
puno pola
Alma Ras D.O.O.
Srebrenica
Proizvodnja finog rublja 18
Gusto-e-Sapore
D.O.O. Srebrenica
Proizvodnja poslastica 43
Guber A.D.
Srebrenica
Medicinska rehabilitacija 15
umsko gazdinstvo
Drina Srebrenica
Odravanje ume 95
Bosswood D.O.O.
Srebrenica
Sjea drveta i transport sirovine,
veinom u Nizozemsku
12
Robna kua Maloprodaja 25
Svjetlost D.O.O.
Srebrenica
tamparija i knjigovodstvo
(usluge)
8
Centar grada
komercijalna zona se
moe klasifikovati kao
investicijska mogunost
zbog pogodnih cijena za
iznajmljivanje i
mogunosti kupovine
nekretnina, koje se mogu
koristiti ili prilagoditi za
razliite svrhe.
Biva zgrada
Energoinvest-a
INDUSTRIJSKI I RESURSNI POTENCIJALI
Procjena sektora
U ovom poglavlju su predstavljena tri sektora:
umarstvo i drvo-preraivaka industrija,
poljoprivreda i prehrambena industrija, te
turizam.
Ovi sektori su odabrani na osnovu njihovog potencijala za razvoj.
1. umarstvo i drvo-preraivaka industrija
Zbog bogatih umskih resursa, umarstvo i drvo-preraivaka industrija
su meu najrazvijenijim sektorima u regiji, koja ima dugu tradiciju u
proizvodnji proizvoda od drveta. Kompanije i organizacije su zastupljene
u cijelom proizvodnom lancu.
Prijeratna umska industrija zasnivala se na znaajnim i pogodnim
zalihama drveta, profesionalnoj radnoj snazi, modernoj tehnologiji i
dobrom domaem i meunarodnom tritu. Prije rata, proizvodnja
namjetaja bila je jedna od vodeih industrijskih aktivnosti.
Drvna industrija je trenutno u fazi restruktuiranja: proces privatizacije
umskih gazdinstava (i posljedini porast eksploatacije), te teta
uzrokovana ratom uticali su na lokalni klaster. Posljedica rata su smanjene
aktivnosti sekundarne obrade drveta. Situaciju pogorava nedostatak
odgovarajuih finansijskih sredstava, nedostatak modernih tehnolokih
unapreenja, gubitak tradicionalnog trita i nedostatak kvalifikovane
radne snage, koja je, zbog ratnih deavanja, napustila podruje.
U srebrenikoj regiji ve je uspostavljen klaster drvnih preraivaa, a sastoji se od
upravljanja umama (dravna umska preduzea/gazdinstva), sjee uma (nedavno
privatizovan sektor), primarne obrade drveta (privatne pilane koje lokalno kupuju
drvo i obino se bave izvozom), kao i sekundarne obrade drveta (namjetaj, drveni
graevinski materijal i proizvodi od drveta). Aktivnosti i podaktivnosti unutar
vrijednosnog lanca drvnog klastera navedene su kako slijedi:
Lanac snabdijevanja drvnog klastera
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 19
DIO I
Upravljanje
umama
Sadnja
Dravna umska
preduzea
Regionalna privatna
preduzea
Regionalna privatna
preduzea
Kompanije u /
van regije
Upravljanje Sjea Sakupljanje
Prodaja /
Distribucija
Rezanje
Vlaenje /
suenje
Finiranje
Proiz-
vodnja
Prodaja
Koritenje
uma
Primarna
obrada drveta
Sekundarna
obrada
drveta
Zbog bogatih
umskih resursa,
umarstvo i drvo-
preraivaka
industrija su
meu
najrazvijenijim
sektorima u regiji.
Grafikon lijevo prikazuje broj utvrenih, zakonski
registrovanih kompanija u umskom i drvo-
preraivakom sektoru u regiji. Broj kompanija u
klasteru (26) je u stvarnosti vei, jer ova brojka ne
ukljuuje transportne kompanije, uslunu
industriju niti sivu (nelicenciranu) industriju
sektor pilana.
Glavni akteri umskog i drvo-preraivakog
klastera odluili su 2007. godine uspostaviti
klaster-forum registrovanjem lokalnog udruenja,
iji je cilj poboljati inovaciju i konkurentnost
klastera. Klaster ukljuuje i privatne i dravne
kompanije. Tabela ispod sadri listu s nazivima
kompanija koje ine klaster. U sektoru dominiraju
kompanije koje su ukljuene samo u primarnu
obradu. Meutim, postoje dobri pokazatelji da se
interes vodeih kompanija poveava za
prilagoavanje proizvodnje onom sektoru koji e
stvoriti veu dodatnu vrijednost i vee mogunosti
na meunarodnom tritu.
Dravne ume u Republici Srpskoj su pod upravom javnog preduzea umarstva
ume Republike Srpske. Ovo javno preduzee je decentralizovano na manje
jedinice koje pokrivaju po dvije do tri optine. Lokalno umsko gazdinstvo (.G.)
u Srebrenici Drina pokriva optine Srebrenica i Bratunac. Podruje u njihovoj
nadlenosti podijeljeno je u 12 umskih zona. Okolne optine Milii i Vlasenica su
pod upravom .G. Bira.
UNDP, uz sredstva obezbjeena od strane vlade Holandije, trenutno obezbjeuje
pomo vodeim kompanijama u regiji vezano za sticanje certifikacije gazdovanja
umama (FSC). Certifikacijom se obezbjeuje proizvodnja FSC-certifikovanog
drveta. FSC je lanac sirovina-prerada-finalni proizvod od ume do potroaa,
ukljuujui sve sukcesivne faze prerade, transformacije, proizvodnje i distribucije.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 20
DIO I
Drvni klaster
broj kompanija
Srebrenica
Bratunac
Milii
10
11
5
Naziv kompanije
.G. Drina Srebrenica
.G. Bira Srebrenica
Pelet D.O.O. Srebrenica
Bosswood D.O.O. Srebrenica
Agapos D.O.O. Srebrenica
Suvenir D.O.O. Srebrenica
Feroles D.O.O. Srebrenica
Drvo trend D.O.O. Srebrenica
P
r
i
m
a
r
n
a
o
b
r
a
d
a
S
e
k
u
n
d
a
r
n
a
o
b
r
a
d
a
F
i
n
a
l
n
a
o
b
r
a
d
a
U
s
l
u
g
e
e
k
s
p
l
o
a
t
a
c
i
j
e
i
l
i

t
r
a
n
s
p
o
r
t
a
Potencijal
.G. Drina Srebrenica, koje upravlja umama u Bratuncu i Srebrenici,
osnovano je 1996. godine. Ova organizacija ima 91 uposlenika, u dravnoj
je svojini i nadlena je za sveukupno upravljanje umskim zemljitem
srebrenike regije, to je ukupno oko 37.792 ha zemljita (35.729 ha su
listopadne irokolisne ume, a 2.063 ha su etinarske ume). Preduzee
upravlja sa 22.658 hektara gustih uma, sa 5.326 ha uma niske gustoe i
sa 2.516 ha degradiranog umskog zemljita. Od ukupne povrine zemljita
pod upravom .G., 2.882 ha se obrauje radi drvnog potencijala, dok 4.413
ha ini neproduktivnu povrinu. Tokom 2006. godine preduzee je
eksploatisalo 3.995 m
3
etinara i 59.945 m
3
irokolisnog listopadnog
drvea. Godinji rast ume koju pokriva ovo preduzee je 6-7 m
3
/ha. Cilj
preduzea je isjei 80% od maksimalno dozvoljenog godinjeg obima, ali
tako da se izbaci 100% degradiranog podruja kako bi se obezbijedilo
odrivo i produktivno zemljite.
Ovo javno preduzee vri prodaju drveta lokalnim kompanijama za primarnu
obradu drveta, koje sijeku sirovinu za sekundarnu obradu i finalni proizvod u
regiji. Nakon mnogo godina popraenih finansijskim potekoama, preduzee sada
radi iznad take pokria i na putu je da prikae profit od ove godine. Neto-prihod
od prodaje u 2006. godini iznosio je 2.148.839.
2. Poljoprivreda i prehrambena industrija
Profil poljoprivrednih posjeda
9
U srebrenikoj regiji dominiraju mali privatni posjedi prosjene veliine 2.6 ha.
Procjenjuje se da na ovom podruju ima blizu 10.000 malih posjeda, koji
obuhvataju 85% poljoprivrednog zemljita i 70% proizvodnje. Zadruge upravljaju
ostatkom zemljita i proizvodnjom.
Na malim privatnim posjedima u regiji se uzgaja stoka i proizvode itarice, koji se
utroe na mjestu proizvodnje. Kukuruz (za stoku) i penica (za domau upotrebu)
glavne su itarice, a uzgaja se i neto stoke. Glavni izvor novanih primanja je
prodaja ivotinjskih proizvoda, voa i povra.
Poljoprivreda je u regiji prepoznata kao vaan sektor ekonomskog razvoja i
zamjena za regularno uposlenje s obzirom na kolaps teke industrije u
poslijeratnim godinama. Stoga su lokalne vlasti, vlada i meunarodna zajednica
uinili mnogo napora u posljednjih pet godina da taj sektor unaprijede
programima, projektima i mjerama kojima se poboljavaju efikasnost i
profitabilnost komercijalnih posjeda u specifinim podsektorima sa potencijalom
za rast.
Proizvodnja voa i jagodiastog voa
Proizvodnja jagodiastog voa
U Srebrenici i okolnim optinama postoji profitabilna industrija jagodiastog voa,
koja proizvede oko 2.000 tona godinje, a postoji mogunost da se ta koliina i
povea. Gotovo 200 ha zemljita obrauje se za proizvodnju jagodiastog voa.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 21
DIO I
9
Podaci predstavljeni u ovom dijelu moraju se uzeti s oprezom, jer zvanini statistiki podaci nisu
dostupni. Brojke su u veini sluajeva zasnovane na informacijama koje su rezultat procjena
opinskih vlasti, zatim na izvjetajima FAO-a, Savjetodavne strune slube Bratunac,
poljoprivrednih udruenja i UNDP-a.
.G. Drina
Srebrenica, koje
upravlja umama
u Bratuncu i
Srebrenici, na
putu je da prikae
profit od ove
godine.
Veliki dio tih usjeva izvozi se na trita visoke vrijednosti u Evropi, u
obliku zamrznutih proizvoda. Agro-klimatski i ekonomski uslovi regije
Srebrenica idealni su za proizvodnju jagodiastog voa. Postoji potencijal
za visoki prinos, to zahtijeva visoku potranju za sezonskim radnicima,
time otvarajui mogunost za zapoljavanje u ruralnim podrujima, a
industrija je orijentisana ka izvozu. Umjerena su potrebna ulaganja na
pojedinanim posjedima, a povrat se realizuje ve od prve godine.
Lokalne vlasti i meunarodne organizacije, ulaganjima i subvencijama
poljoprivrednicima, ine znatne napore da se proiri proizvodnja i
poveaju prinosi, te maksimizira profitabilnost. U okviru programa
podrke poljoprivredi, Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske, u
saradnji sa lokalnim vlastima u Bratuncu i Srebrenici, podralo je vie
od 100 poljoprivrednika obezbjeenjem sistema navodnjavanja i
subvencijama za nove plantae. Subvencije u iznosu od 200 po ha
dobijaju poljoprivrednici za nove obraene povrine/proizvodnju.
Narednih godina planira se vea podrka tom podsektoru zbog njegove
vanosti.
vedska agencija za meunarodni razvoj (SIDA) finansira, putem CARITAS-a,
razvojni projekat jagodiastog voa, u koji je ukljueno 80 poljoprivrednika.
Ministarstvo poljoprivrede RS je u naredne tri godine planiralo budet od oko
200 miliona za regiju Bira
10
, a oekuje se da e veliki dio novca biti dodijeljen
Srebrenici i okolnim optinama.
Zbog potencijala za rast sektora jagodiastog voa u iroj regiji, ukljuujui i
susjedne optine u Srbiji, od 2005. godine realizovana su jedno domae i dva strana
direktna ulaganja u rashladne objekte, kao i jedno domae ulaganje u vinariju
jagodiastog voa. U lancu dodate vrijednosti postoje dodatne anse za ulaganje
postoje, tj. u sekundarnoj i tercijarnoj preradi, te dodatnoj proizvodnji poput
pakovanja, opreme itd., kao i u proizvodnji pratee opreme, kao to su sistemi
navodnjavanja i poljoprivredna oprema.
Voe
Sadanja proizvodnja voa ve prevazilazi domae potrebe, a postoji i
znaajan prostor za dodatno poveanje proizvodnje. Prednosti ovog
sektora ukljuuju:
Neophodno je potai inicijative Ministarstva poljoprivrede Republike
Srpske i meunarodnih organizacija koje za cilj imaju poboljanje
konkurentnosti ovog podsektora uvoenjem boljih kultura i
efikasnijom te proizvodnjom orjentisanom ka izvozu. Mogunosti
ulaganja privlane su u svim fazama ovog podsektora, a posebno u
oblasti uzgajanja, navodnjavanja, pakovanja i prerade.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 22
DIO I
10
Regija Bira ukljuuje opine: Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Milii, Vlasenica i ekovii
U Srebrenici i
okolnim
optinama postoji
profitabilna
industrija
jagodiastog
voa, koja
proizvede oko
2.000 tona
godinje, a postoji
mogunost da se
ta koliina i
povea.
Voe: U lancu
dodate vrijednosti
postoje dodatne
anse za ulaganje
postoje, tj. u
sekundarnoj i
tercijarnoj preradi,
te dodatnoj
proizvodnji poput
pakovanja, opreme
itd., kao i u
proizvodnji pratee
opreme
pogodne agro-klimatske uslove (uprkos povremenom mrazu i
gradu);
jeftine sisteme navodnjavanja;
jeftinu radnu snagu i
znaajnu potranju na domaem tritu.
Ljekovito bilje
Ljekovito bilje koje se koristi u lijekovima, kozmetici, hemisjkoj industriji i
dodacima u hrani jest visokovrijedan resurs, ije je svjetsko trite u
porastu. Brdoviti i planinski dijelovi Srebrenice i okolnih optina su
prikladni za takvu proizvodnju, jer to bilje raste samo na veoj nadmorskoj
visini i tamo gdje je klima umjereno-kontinentalna. Pronaene su dvije
stotine vrsta ljekovitog bilja. Meutim, prikupljanje i plasiranje tako
visokovrijednih biljaka ogranieno je na male koliine, koje Zadruga
Srebrenica prodaje razliitim preraivaima u Bosni i Hercegovini. Japanska
agencija za meunarodnu saradnju (JICA) podrala je NVO Podrinje 1,
obezbijedivi im objekte za suenje, tehniku pomo i edukaciju beraa. U
2006. godini prikupljeno je oko 2,5 tone ljekovitog bilja, a postoje uslovi i
za poveanje koliine. To ini vrstu osnovu za privlaenje ulaganja u
prikupljanje, suenje i preradu.
Stoarstvo
Mali posjedi na livadama i panjacima i dalje dominiraju sektorom stoarstva. Ti
posjedi, pored krmnih usjeva (kukuruza, djeteline), obezbjeuju veinu jeftine
ispae i sijena za zimsku ishranu.
Krave muzare
Agro-klimatski uslovi u Srebrenici i okolnim optinama prikladni su za
proizvodnju mlijeka, pri emu takoer dominiraju mali privatni posjedi. Uinak
je i dalje nizak (1.540 litara mlijeka po kravi godinje 1991. godine) u usporedbi sa
prinosom u Zapadnoj Evropi (u prosjeku 5.000 litara po kravi godinje). To je zbog
loe ishrane, kasnog odbijanja teladi (40 dana), te niske stope genetskog
poboljanja
11
. Sisteme proizvodnje karakteriu mala stada i sezonska proizvodnja
mlijeka.
Iako je tokom rata veina stada bila unitena (77% gubitaka), proizvodnja mlijeka
po grlu nije znaajno opala (2004. godine 1,500 litara po grlu godinje). Stada su
postala manja nego to su bila prije rata.
UNDP-ovim Projektom razvoja podsektora mljekarstva, pokrenutim 2005. godine,
uz finansiranje vlade Holandije, uveliko je poboljana situacija u ovom sektoru.
Projekat je uspio uspostaviti osnovu za komercijalnu proizvodnju mlijeka kroz
investicije, tehniku pomo i druge mjere koje su poveale veliinu stada,
poboljale proizvodnju i kvalitet mlijeka i uspostavile infrastrukturu za prikupljanje
i plasiranje mlijeka. Danas se oko 5,000 litara mlijeka dnevno prodaje preraivau
u Tuzli, a do 2008. godine oekuje se da e ta koliina dosei 8,000 litara dnevno.
Ovce
Uzgoj ovaca u Srebrenici nije bio znaajno tradicionalno zastupljen. Mali uzgajivai
ovaca su obino u brdovitom podruju, gdje su dostupni panjaci. Veliina stada
iznosi od jedne do trideset ivotinja. Veina ivotinja su lokalna Vitinger i
Pramenka pasmina i ili Pramenka-Merino. Opi uinak je prilino lo, posebno u
pogledu proizvodnje mlijeka, koja iznosi prosjeno 20 litara godinje. Niska
produktivnost uveliko je uslovljena loom ishranom i neadekvatnim upravljanjem
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 23
DIO I
11
Procjenjuje se da se samo 35% poljoprivrednika koristi metodom vjetake oplodnje stoke
Pronaene su dvije
stotine vrsta
ljekovitog bilja.
Meutim,
prikupljanje i
plasiranje tako
visokovrijednih
biljaka ogranieno je
na male koliine.
panjakom. Uopte, tradicionalna praksa sprijeila je bilo kakav razvoj
domae proizvodnje. U protekle 3 godine meunarodne organizacije
donirale su vie od 8.000 ovaca sa visokim genetskim potencijalom, to
je povealo veliinu stada i proizvodnju mesa (jagnjetina).
Ulaganja bi se mogla ostvariti u pogledu klaonice, prerade mesa, prerade
vune i proizvodnji poljoprivredne opreme i usluga.
Riba
Iako se trenutno malo zna o kapacitetu za proizvodnju ribe, a uzimajui
u obzir da je regija bogata rijekama i jezerima, proizvodnja ribe u
nekoliko manjih jezera oiglednao ima investicijski potencijal. Danas
postoji nekoliko manjih ribnjaka, ali ne rade punim kapacitetom. Mnogo
toga se moe uiniti da se razviju komercijalne djelatnosti i povea
uinak uvoenjem poboljanih sistema ishrane i zdravstveno-zatitnih
mjera (posebno u rijekama).
Agroprerada i marketing
U prijeratnom razdoblju, veina vika agro-proizvoda bila je plasirana
preraivaima i BiH tritu putem dvije lokalne zadruge.
Nakon rata, poljoprivreda je postala glavna komponenta ekonomskog razvoja i
otvaranja radnih mjesta. U prehrambenoj industriji realizovana su znaajna
ulaganja, kao to je to hladnjaa kompanije Bos Agro Food, vinarija od strane ZZ
Srebrenica i fabrika poslastica Gusto-e-Sapore.
Mogunosti i prednosti prehrambenog sektora
Mogunosti i prednosti ulaganja u prehrambeni sektor mogu se rezimirati kako
slijedi:
raspoloivost prirodnih resursa i agro-klimatski uslovi pogodni za
konkretne pod-sektore, kao to su jagodiasto voe, stoka;
lokacija regije Srebrenica koja granii sa jednim od najveih
poljoprivrednih proizvoaa Srbijom, posebno stoke i jagodiastog
voa, to moe potaknuti industriju zasnovanu na agro-proizvodima i
privui investicije u regiju;
postoje uslovi za prekogranine projekte, koje e finansirati donatori, a
posebno EU i
moe se ulagati u oblasti prerade, proizvodnje pratee opreme,
mehanizacije i usluga podrke agro-sektoru.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 24
DIO I
Ulaganja bi se
mogla ostvariti u
pogledu klaonice,
prerade mesa,
prerade vune i
proizvodnji
poljoprivredne
opreme i usluga.
3. Turistiki potencijal
Srebrenica ima ogroman prirodni i kulturni potencijal za razvoj turizma. Podruje
optine obiluje rijekama (Crvena, Jadar, Potoarska), te prekrasnim kanjonom
rijeke Drine (14 km toka kroz optinu). Rijeka Drina bogata je ribom i ima
prekrasne obale. Jezero Peruac nalazi se na rijeci (dugo 38 km), poznato po
kanjonu visokim 700 m 1000 m. Planine u optini izuzetno obiluju divljai
(ukljuujui i mrkog medvjeda), a sa njih se nude i prekrasni pogledi na okolni
krajolik.
Banjski turizam
Srebrenica je najpoznatija po svojim izvorima ljekovite vode. Ima
turistiku tradiciju zasnovanu na upotrebi izvora Crni Guber u svrhe
lijeenja. Prema podacima iz 1990. godine, banju je posjetilo 16.800
turista te godine, a zvanino je zabiljeeno 320.000 noenja. Danas je
potencijal ove banje neiskoriten, a investicijske mogunosti su
rehabilitacioni centar, terapeutske vode, smjetajni kapaciteti i flairanje
ljekovite vode.
Tokom 2000. godine 150 posjetilaca je posjetilo banju, sa zabiljeenih
1.000 noenja. Danas je centar za rehabilitaciju otvoren samo tokom
ljetnih mjeseci i radi niskim kapacitetom. Fabrike za flairanje vode ne
iskoritavaju izvorsku vodu u komercijalne svrhe, a trenutno nema ni
takvih pogona.
Ljekovita voda Crni Guber
12
zadnji put je ispitana 2005. godine, a njena
ljekovita svojstva potvrena. Voda se uspjeno koristi za lijeenje
anemije, nedostatak apetita, opu slabost, gubitak tjelesne teine, umor,
astenije, neurovegetativne poremeaje, hronine probleme s kosom,
koom i drugim zdravstvenim poremeajima.
Nije data koncesija na vodu.
Ribolov i lov
Zahvaljujui izuzetnim prirodnim bogatstvima Srebrenice, u podruju iste postoji
znatan potencijal za razvoj ribolova i lova.
Planina Suica je prirodno zatieno podruje od 1965. godine, a raspolae
izvanrednim potencijalom za lov mrki medvjed, ptice, divlje svinje i ostala
divlja. .G. Drina i Lovako drutvo Javor upravljaju lovitima.
.G. Drina upravlja poznatim lovitem Bijele Vode (poznatim kao Titovo
najomiljenije lovite) i ima vei broj devastiranih lovakih kua. Postoji mogunost
da se na ovaj dio lovita dobije koncesija za komercijalnu upotrebu.
Lovako drutvo vlasnik je devastiranih prostorija na atraktivnoj lokaciji u centru
grada (biva Lovaka kua sa 17 kreveta).
Glavna lokacija za ribolov je rijeka Drina (14 km) sa pritokama i jezero Peruac
(38 km).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 25
DIO I
12
Glavni sastojci ove ljekovite vode su bivalentno eljezo i drugi bitni sastojci u obliku rijetkih
metala, kao to su bakar, kobalt, nikl i mangan, koji se pojavljuju u izuzetno skladnom omjeru
Srebrenica ima
ogroman prirodni i
kulturni potencijal
za razvoj turizma.
Danas je potencijal
za razvoj banjskog
turizma
neiskoriten, a
investicijske
mogunosti su
rehabilitacioni
centar, terapeutske
vode, smjetajni
kapaciteti i
flairanje ljekovite
vode.
Drugi investicijski potencijali
Pored glavnih investicijskih potencijala navedenih u gornjem dijelu teksta,
srebreniki turistiki potencijal ukljuuje i broj manjih investicionih mogunosti
koje bi se mogle realizovati ili individualno ili kao dodatak veim projektima.
Srebrni put. U Srebrenici se vijekovima eksploatisalo srebro, koje se u
prolosti preko Dubrovnika prevozilo u Italiju. Ova istorijska injenica bi
mogla posluiti kao lajtmotiv za turizam ili neku drugu investiciju;
Geoloki park na lokalitetu Ludmer - dvadeset vijekova zabiljeene
istorije;
Vjerski objekti (Skender-begova/Bijela damija iz 14. vijeka, SASE
manastir, izgraen 1355. godine i Katolika memorijalna kapela u gradu).;
Arheoloki ostaci starih rimskih zgrada: parno kupatilo blizu Srebrenice
(910 m
2
), ostaci grada Domavije (stare javne zgrade, spomenici i sud),
Sase, Skelani, Dimii i Lijee;
Na teritoriji optine ima 800 steaka (srednjovjekovnih nadgrobnih
spomenika);
Ostaci srednjovjekovnih tvrava starog grada Srebrenica i Klotjevac;
Neistraena peina Divovaa kod Sueske;
Derviagia kua u gradu stara 200 godina, a postoji mogunost da se
obnovi i pretvori u muzej.
Kulturna deavanja koja bi mogla posluiti kao platforma za promociju turizma
su Dani Srebrenice (maj - juni), Umjetnika kolonija (maj), Veeri sevdaha i folklora
(juni), Osmaka sijela (avgust) i regata na jezeru Peruac (avgust).
Lokalno stanovnitvo bez ikakve dosadanje podrke - je prepoznalo
komercijalne mogunosti za razvoj turizma uopte, posebno kada se radi o
privatnom smjetaju. Mnogi srebreniani su vlastitim sredstvima opremili sobe i
apartmane u cilju obezbjeenja turistikog smjetaja. Do sada je registrovano 60
kreveta (djelatnost nije zvanino registrovana).
Srebrenica: Godinjica Genocida
Dogaaj koji za sada privlai najvei broj ljudi u Srebrenicu (80.000 u 2006. godini)
je odravanje godinjice Genocida iz 1995. godine.
13
Dogaaji koji prate
obiljeavanje godinjice (izlobe, seminari, prezentacije, okrugli stolovi itd.)
odravaju se izmeu maja i avgusta svake godine.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 26
DIO I
13
Vidi odjeljak o Memorijalnom centru
Memorijalni centar Potoari Stari grad
USLUGE, JAVNI SEKTOR I MOGUNOSTI ZA
RAZVOJ BIZNISA
Usluge podrke biznisu
U Srebrenici se trenutno nalaze dvije banke, Nova banka i Nova banjaluka banka,
te tri u Bratuncu, Nova banka, Nova banjaluka banka i NLB Razvojna banka.
Pored banaka smjetenih u Srebrenici i Bratuncu, ire podruje takoer pokrivaju
sljedee banke: Raiffeisen bank, Volksbank B-H, Bor banka, NLB Tuzlanska banka,
Procredit banka i Komercijalna banka d.d. Banja Luka. Informacije o kreditnim
proizvodima koje nude ove banke, a namijenjeni su i pravnim i fizikim licima,
nalaze se u Dodatku 5. Razliite mikrokreditne organizacije prisutne su u regiji, te
nude razliite vrste finansijskih proizvoda fizikim licima i malim i srednjim
preduzeima.
Usluge podrke biznisu u Srebrenici prua Biznis centar Srebrenica. Centar prua
usluge iz oblasti:
finansijskog menadmenta,
poslovnog planiranja,
marketinga,
upravljanja kadrovskim resursima,
registracije preduzea i
pristupa novim tehnologijama.
Za dodatno razvijanje svojih kapaciteta Centar dobija subvencije od meunarodnih
razvojnih agencija i Optine.
U poljoprivrednom sektoru, poljoprivrednim proizvoaima dostupne su strune
savjetodavne usluge. Usluge se kreu od uvoenja novih tehnologija u
komercijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji do uspostavljanja demo-farmi u nekim
sektorima, agro-marketinga, komercijalnog upravljanja posjedima i kontrole
kvalitete.
Javni infrastrukturni projekti
Usljed nedostatk optinskog Razvojnog plana, projekti predstavljeni ovdje su ideje
i prijedlozi o kojima se razgovaralo sa lokalnim partnerima. Projekti ilustriraju
potencijal za dalji razvoj.
Okrug za poboljanje biznisa
Podruje centra grada je u prilino loem stanju (fasade, naputene
zgrade, nema parkova). Kako bi se popravio sveukupni izgled grada i
uinio privlanijim za biznis i ivot, Optina Srebrenica mogla bi
zapoeti uspostavljanje Okruga za poboljanje biznisa u centru grada i
motivisati druge interesne strane lokalnog razvoja (poduzetnike,
graane, strane organizacije) da uestvuju u projektu.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 27
DIO I
U poljoprivrednom
sektoru,
poljoprivrednim
proizvoaima
dostupne su strune
savjetodavne usluge.
Privatni investitori i strane organizacije ve su poeli ulagati u obnavljanje gradskog
centra. Svjetska banka finansira rekonstrukciju starih fasada i krovova. UNDP je
rekonstruisao podruje centralne pijace. Najavljena su i nova privatna ulaganja
(npr. hotel u bivoj zgradi Energoinvest-a). Sa odgovarajuim planom, zasnovanim
na javno-privatnom partnerstvu (JPP), centar grada mogao bi promijeniti svoj
izgled i postati privlanijim za investitore, turiste i graane.
Koritenje banje Guber
Koritenje banje Guber kompleksan je projekat koji takoer zahtijeva primjenu
koncepta JPP-a. Optina bi u tom pogledu mogla preduzeti prvi korak i zahtijevati
(moda ne direktno, ve putem JP Turistike organizacije) koncesiju na vodu od
vlade RS. Koncesija bi se zasnivala na irem planu JPP-a - za otvaranje ljeilita (tj.
da se ponudi zemljite i drugi resursi za izgradnju manjih objekata), smjetaja (u
saradnji sa graanima) i ureenja okolnog podruja (to bi mogao biti zadatak
optine).
Javna infrastruktura
Optina Srebrenica izradila je Akcioni plan u pogledu razvoja javne infrastrukture.
Ukupna potrebna vrijednost ulaganja je blizu 11.39 miliona. Ulaganja se veinom
odnose na rekonstrukciju i poboljanje stanja puteva. Optina ne finansira Akcioni
plan samostalno. Vlasti na drugim nivoima su se obavezale dati znaajna sredstva
u ovu svrhu.
Optina planira razviti industrijsku zonu u Potoarima. Ulaganja se planiraju u
svrhu obezbjeenja potrebne infrastrukture u ovoj zoni. U kasnijim fazama,
Optina planira da razvije i industrijske zone Zeleni Jadar i Skelani.
Poslovni park
Optina Srebrenica, zajedno sa UNDP-om, izradila je projekat uspostave Poslovnog
parka. Poslovni park sastojat e se od tri meusobno povezane komponente:
Industrijske zone u Potoarima, Zelenom Jadru i Skelanima;
Centra za obuku i
Usluga podrke biznisu.
Centar za obuku namjerava obezbijediti uslove u kojima e sve kompanije koje se
nalaze u Srebrenici i okolnim optinama moi obuavati svoje radnike da koriste
nove i moderne proizvodne tehnologije. Nije namjera Centra da bude tradicionalni
struni centar, ve da ga pokreu potrebe privatnog sektora i da moe brzo
reagovati na promjene u vezi sa potrebama preduzea. Sredstva potrebna za
poetak radova na uspostavljanju Centra su ve obezbjeena od strane vlada
Holandije i Grke.
U okviru Poslovnog parka, Biznis centar Srebrenica pruae usluge podrke biznisu.
Usluge e ukljuivati raunovodstvo, finansijski menadment, registraciju i
marketing.
U kasnijim e fazama Optina e razmotriti mogunost kreiranja javno-privatnog
partnerstva za upravljanje poslovnim parkom, to e ukljuivati upravljanje
infrastrukturom, industrijskim prostorijama, uslugama podrke biznisu i Centra
za obuku.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 28
DIO I
IDEJE ZA INVESTICIJE I MOGUNOSTI ZA
PROJEKTE
Tabela dole sadri popis kompanija koje su ve pokazale interes da ulau u Srebrenici.
U Dodatku 6 nalaze se detaljnije informacije o ulaganjima. Ove kompanije mogu
predstavljati pogodne prilike za partnerstvo u vidu zajednikih ulaganja, ukljuujui
i uee putem finansiranja privatnim (equity) kapitalom. Detaljne informacije o
prijedlozima ovih investicija, predstavljenih Optini Srebrenica i Vijeu ministara
Bosne i Hercegovine, dati su u Dodatku 6. Kompanije navedene ispod samo su neke
od onih koje su iskazale interes. Glavni kriterij za njihovo predstavljanje u ovom dijelu
izvjetaja je ukupan iznos predloene investicije.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 29
DIO I
Kompanija Sektor djelatnosti
Planirana
investicija
CIMOS D.O.O. Srebrenica Automobilska industrija 10.225.994
KONDOR M.P.T. Bratunac Proizvodnja akumulatora 8.692.095
RUDNIK BOKSITA A.D.
Srebrenica
Ekstrakcija rude boksita 2.801.922
TER BEEK BEHEER B.V.
The Netherlands
Proizvodnja staklenika 2.045.199
PETRO-PROJEKT D.O.O.
Bratunac
Drvo-preraivaka
industrija
1.533.899
BOBAR KOMPANIJA D.O.O.
Bijeljina, PREVOZ A.D.
Srebrenica
Komercijalni autobusni
prevoz
1.278.249
COUNTRY D.O.O. Banja Luka Proizvodnja cipela 1.222.620
KLESAR D.O.O. Hadii Kamenoklesarstvo 971.469
FABRIKA ZA POCINAVANJE
A.D. Srebrenica
Metalna industrija 434.605
GUSTO-E-SAPORE D.O.O. Prehrambena industrija 338.353
BOSSWOOD D.O.O. R.J.
Srebrenica
Drvo-preraivaka
industrija
332.345
AGAPOS D.O.O. Skelani
Drvo-preraivaka
industrija
148.277
ALMA RAS D.O.O. Srebrenica Tekstilna industrija 102.260
ASZ-3 D.O.O. Tuzla
Trgovina i usluge,
usluge pakovanja
92.034
SM BH D.O.O. Sarajevo
Proizvodnja metalnih
okvira i konstrukcija
92.034
DRINA Z.Z. Skelani
Prikupljanje i prevoz
poljoprivrednih
proizvoda
76.695
RMR D.O.O. Skelani
Drvo-preraivaka
industrija
76.695
DIRES D.O.O. Tuzla Proizvodnja konica 52.774
USPJENE INVESTICIJE
CIMOS Srebrenica d.o.o.
Cimos je podrunica multinacionalne kompanije CIMOS d.d. sa
sjeditem u Sloveniji, koja ima 18 fabrika irom bive Jugoslavije.
Nalazi se u industrijskoj zoni Potoari (7,350 m
2
zemljita, 997.2
m
2
proizvodnog pogona). Otvaranjem CIMOS-a d.d. u Srebrenici
ostvaren je jedan od nauspjenijih poslovnih projekata koji su do
tada implementirani u ovoj optini. Vie od 350 osoba iz cijele
zemlje prijavilo se za posao u toj firmi. Firma je specijalizovana za
proizvodnju automobilskih dijelova. Tokom prve godine rada,
CIMOS d.d. u Srebrenici proizveo je vie od 6 miliona dijelova, koji
su izvezeni u vodee firme svjetske automobilske industrije, kao
to su Fiat, Audi i Peugeot. Ukupna investicija bila je vrijedna oko
600.000. CIMOS d.d. je izrazio interes za dodatnim, znatnim
ulaganjima u Srebrenicu.
14
GUSTO E SAPORE
Gusto-e-Sapore je pekara koja proizvodi vie od 129 vrsta kolaa i
peciva, kao i nekoliko vrsta tjestenine. Ima pogon u Srebrenici (48
uposlenih) i u Tuzli (142 uposlena). Svaki pogon funkcionie po
strukturi posebnog drutva ograniene odgovornosti, ali su u
vlasnitvu istog vlasnika. Kompanija je sa radom poela u Tuzli
1999. godine, a zatim i u Srebrenici 2005. godine. Podruje
Srebrenice i Bratunca je glavno trite proizvodina kompanije
(snabdijevaju oko 150 maloprodajnih objekata pekarskim i
proizvodima od tjestenine), ali izvoze i trima kupcima u
Nizozemskoj, te e dalje iriti ovu mreu. Takoer izvoze i u Srbiju,
a uskoro e izvozitii u Crnu Goru. (Prva isporuka dogovorena je
za 15. septembar). Kompanija svakog dana kupi 27.600 jaja od 28
domaih proizvoaa.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 30
DIO I
Neke su kompanije prepoznale povoljnosti i prednosti
investiranja u Srebrenici te su zapoele svoje investicijske
aktivnosti ve u 2005. godini. Danas su to firme sa
stabilizovanom proizvodnjom koje se prevashodno bave
izvozom. Broj uposlenih i trite konstantno rastu, a sve
kompanije planiraju nova ulaganja i proirenje poslovnih
aktivnosti u budunosti.
14
Pogledati prethodnu stranu i Dodatak 6
ALMA RAS
Kompanija ALMA-RAS je porodina firma za proizvodnju
odjee, osnovana 1999. godine u Olovu. Izgraena je na
temelju porodine tradicije, bogatog iskustva steenog kroz
vrijeme, te jasne vizije kvalitetnog razvoja domae marke.
Primarna djelatnost ove kompanije jest proizvodnja finog
rublja za sve generacije. Rezultat te jasne vizije i strategije rasta
jest otvaranje novih proizvodnih pogona u Srebrenici i Olovu,
u kojima je danas zaposleno 300 kvalifikovanih radnika (od
ega 18 u Srebrenici). Kompanija ALMA RAS se u toku
proteklih godina povezala sa partnerima u Italiji, Njemakoj,
Austriji i drugim zemljama, a znaajan dio proizvodnje (oko
60%) namijenjen je izvozu, esto za poznate marke kao to su:
Fila, Lovable, H&M, Beti, itd.
BOS AGRO FOOD
Kompanija je u 100%-tnom vlasnitvu Nordic Food Group,
privatne kompanije koja ima oko 20 kompanija u svijetu.
Kompanija je vlasnik tek izgraenog objekta sa modernom
opremom u Srebrenici (Potoari) gdje se borovnice i maline
duboko zamrzavaju (ukljuujui organske, one proizvedene
konvencionalno, te divlje borovnice) pa se u duboko
smrznutom stanju otpremaju preraivaima za pravljenje
sokova, demova, kolaa i marmelada. Svoje proizvode u
potpunosti izvoze u EU, SAD, Japan i Kanadu. Kompanija
takoer podrava uzgoj jagoda, malina i kupina i projekat
uzgoja organskog jagodiastog voa koji ukljuuje 70
proizvoaa organskog voa na zemljitu povrine 18 ha.
Kompanija je uvela HACCAP sistem i posjeduje KRAV
(vedska) certifikat o kvalitetu.
1
Kompanija upoljava 20
radnika na puno radno vrijeme i 50 sezonskih radnika.
ROBNA KUA SREBRENICA
Robna Kua Srebrenica nalazi se u centru grada. Do
proljea 2007. bila je devastirana zgrada i ruevina.
Zahvaljujui ulaganju od 600.000, ruevina pretvorena
je u moderni oping-centar koji pokriva povrinu od
1.800 m
2
i kupcima nudi vie od 20.000 artikala.
Kompanija upoljava 25 ljudi.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 31
DIO I
15
vedsko udruenje koje obezbjeuje certifikaciju organskim proizvoaima hrane, a u skladu sa
standardima koje je usvojila Meunarodna federacija za proizvodnju organske hrane (IFOAM)
i resor EU-a za proizvodnju organske hrane. KRAV je priznat od strane IFOAM i ovlaten od
strane vedskih vlasti da vri kontrolu proizvodnje organske hrane u vedskoj.
RESURSI I PROGRAMI JAVNOG SEKTORA
Programi Vlade
Sljedee institucije planiraju uloiti ili ve ulau u poboljanje poslovnog okruenja
i ivotnih uslova u optini Srebrenica.
Vijee ministara Bosne i Hercegovine planira uloiti 5.112.919 u 2007./2008.
godini. Ulaganja se planiraju za sljedee:
rekonstrukciju infrastrukture /Dom kulture, Dom zdravlja, Gimnazija/,
stambene zgrade, sistemi vodosnabdijevanja, lokalni putevi ( 2.556.459),
podrku MSP-ima (dodjeljivanje pomoi jo nije definisano)
(2.045.168),
obrazovanje i zadravanje obrazovanog kadra u Srebrenici (dodjeljivanje
pomoi jo nije definisano) ( 511.292).
Vlada Republike Srpske planira uloiti 8.324.091 u 2007. godini. Ulaganja se
planiraju za sljedee:
elektro-energetsku infrastrukturu ( 2.184.239),
putnu infrastrukturu ( 3.783.556),
rekonstrukciju stambenih jedinica ( 1.422.376),
obnovu javnih zgrada ( 391.171),
ruralni i razvoj poljoprivrede ( 327.227),
poboljanje obrazovnih objekata ( 66.056),
razvoj civilne zatite ( 61.114),
direktna podrka optinskim projektima ( 51.129),
poboljanje zdravstvene zatite ( 30.060).
Vlada RS-a takoer planira:
inicirati izradu Razvojne strategije optine Srebrenica, sa jasnim ciljevima
i projektima, naroito onim vezanim za turizam;
obezbijediti urbano/prostorno planiranje, izdati odgovarajue dokumente
i osigurati ekspertizu;
donijeti zakon o ljekovitim banjama s ciljem privlaenja ulaganja u 10
postojeih ljekovitih banja u RS i podrati daljnji razvoj turizma vezanog
za ljekovite banje, ukljuujui i onu u Srebrenici.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine odvojila je 1.789.522. Optina Srebrenica
predloie kako e se novac potroiti.
Vlada Tuzlanskog kantona odvojila je 511.292. Optina Srebrenica e predloiti
kako e se novac potroiti.
Investicijsko-razvojna banka Republike Srpske
16
bi trebala upravljati fondovima
koji su uspostavljeni (ili se uspostavljaju) da podre daljnji razvoj RS. Ovi fondovi,
koji e usmjeriti sredstva iz privatizacije u RS ka ekonomiji RS, ukljuuju Stambeni
fond, Fond za razvoj i upoljavanje, Fond kapitala, Fond za nekretnine i Fond za
upravljanje dugom. Procjenjuje se da e Banka putem ovih fondova investirati vie
od 600 miliona u naredne tri godine.
17
Putem komercijalnih banaka registrovanih
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 32
DIO I
16
http://www.vladars.net/lt/zakoni/irb.html
17
53% od ovog iznosa e se usmjeriti na podrku razvojnih poduzetniih programa
u RS, Banka e ustupati sredstva po povoljnim uslovima za preduzetnitvo i
institucije lokalne uprave.
Stambeni fond RS je uspostavljen s ciljem prikupljanja novca od privatizacije
stambenih jedinica i koritenja tih sredstava za davanje kredita za daljnji stambeni
razvoj u RS. Uspostavljeni su i Fond za restituciju, Akcijski fond i Fond za upravljanje
nekretninama i potraivanjima. Fond za razvoj i zapoljavanje je u procesu registracije
kod nadlenog Suda. Uspostavljen je s ciljem provedbe razvojnih projekata koje
finansiraju Svjetska banka, Vlada RS i druge strane i domae institucije.
Fond za razvoj istone RS uspostavlja se s ciljem podrke provedbi razvojnih projekata
u istonoj RS. Vlada planira obezbijediti oko 51.100.000 za provedbu projekata
(revolving fond), dok bi dodatna sredstva trebala pristii iz optinskih i budeta RS,
kredita i drugih izvora. Projekti koji e se podrati trebaju se odnositi na:
zapoljavanje i unapreenje trita rada,
proizvodnju i preduzea orijentisana ka izvozu,
poljoprivrednu proizvodnju,
razvoj malih i srednjih preduzea,
meunarodnu promociju investicionih mogunosti u istonoj RS,
poboljanje postojeih infrastrukturnih objekata i izgradnju novih,
zatitu okolia.
Fond za promociju stranih ulaganja uspostavilo je Vijee ministara Bosne i
Hercegovine. Cilj Fonda je obezbijediti finansijske poticaje stranim ulagaima.
Fond ima na raspolaganju nekih 1 milion i namijenjen je stranim ulagaima koji
ulau u razliite sektore, sem ugostiteljstva i trgovine.
Prisustvo donatora
Holandska vlada je trenutno najvei meunarodni donator u Srebrenici. Ona planira
nastaviti sa redovnim ulaganjem od 5,000,000 godinje za podrku lokalnoj upravi,
infrastrukturi i ekonomskom razvoju. Ubudue e se vie akcenta staviti na projekte
ekonomskog razvoja s posebnom panjom na oblast turizma, umarstva, drvo-
preraivake industrije, poljoprivrede kao i poboljanje poslovnog okruenja. Do sada
je vlada Holandije implementirala projekte ukupne vrijednosti od 28 miliona Eura
kako bi podrala: povratak raseljenih lica; razvoj civilnog drutva; unapreenje lokalne
vlasti; rekonstrukciju javne infrastrukture; kao i ekonomski razvoj Srebrenice. Pomo
je takoe pruena i Memorijalnom centru u Potoarima.
UNDP planira uspostaviti Poslovni park, koji e pruati tehniku infrastrukturu
potencijalnim investitorima, obezbijediti usluge registracije, obuku uposlenih,
odravanje objekata, te promovisati Srebrenicu kao investicionu lokaciju. Budet
projekta je oko 2.361.000, a sredstva koja su trenutno dostupna iznose 919.000
(obezbijeena od strane UNDP-a i Optine Srebrenica).
Svjetska banka ulae 557.308 u rekonstrukciju krovova i fasada na 31 zgradi i
utroie 242.863 na obnovu kanalizacionog sistema.
Ambasada Pakistana najavila je da vlada Pakistana planira donirati 1,000
mehanizovanih runih oraica stanovnicima Srebrenice kojima je to potrebno
(selekciju e izvriti lokalne vlasti), a ija se vrijednost procjenjuje na 3.5 miliona
do 4.0 miliona.
Svoju pomo najavila je i SIDA, Amerika agencija za meunarodni razvoj,
Italijanska agencija za saradnju i vlada Distrikta Brko.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 33
DIO I
ZAKLJUCI I PREPORUKE
Uspjeh ranijih ulaganja pokazuje da Srebrenica ima potencijal da privue
investitore. Srebrenica nudi razliite komparativne prednosti, koje je ine
privlanom. Najvanija prednost jesu obimne javne investicije i znaajno prisustvo
donatora u regiji, tj. javna ulaganja u poboljanje infrastrukture, poljoprivrednu
proizvodnju, usluge podrke biznisu, kao i u pruanju tehnike pomoi
preduzeima u vidu nadogradnje vjetina radnika. Optina obiluje prirodnim
resursima poput minerala, ruda, uma i poljoprivrednog zemljita. Agro-klimatski
uslovi ine je pogodnom za uzgoj razliitih poljoprivrednih proizvoda. Optina
Srebrenica otvorena je za ulagae i predstavlja podruje pogodno za poduzetnitvo,
a uprava je proaktivna u pogledu stvaranja uslova za razvoj biznisa i razvoj
partnerskih odnosa izmeu domaih vlasti i poslovnog sektora.
Poslovna sredina mogla bi se dalje poboljati ukoliko se rijee neki nedostaci.
Glavni nedostaci su:
zastarjeli prostorni planovi,
ograniena veliina sadanjih industrijskih zona,
ogranieni ljudski kapaciteti na optinskom nivou u smislu koordinacije
razvojnih aktivnosti koje provode domae institucije i donatori i
ograniena raspoloivost vjetina potrebnih privatnom sektoru.
Domaim interesnim stranama i organizacijama aktivnim u regiji to nisu novi
problemi. Ve sada se definiu mjere za rjeavanja tih nedostataka. Optina je
donijela odluku o slubenom osnivanju tri industrijske zone u Srebrenici. Na
osnovu ove odluke, Optina e moi:
kupiti zemljite i time poveati raspoloivost zemljita za nova ulaganja,
i
raditi na izradi novog prostornog plana.
Ovaj novi plan takoer e se pozabaviti rjeavanjem pitanja koordinacije
poboljanja infrastrukture.
UNDP planira uspostaviti Centar za obuku, koji e se pozabaviti
problemom strunih kvalifikacija radnika. Centar bi trebao poeti sa
radom poetkom 2008. godine. U meuvremenu, obezbijedie se
subvencije za edukaciju osoblja.
U septembru 2007. godine e otpoeti program obuke za obuavanje
domaih aktera u stratekom planiranju, upravljanju ciklusima projekta,
ocjenjivanju projekata, pisanju projektnih prijedloga i pravljenju budeta.
Namjera je izgraditi lokalne kapacitete za pristup fondovima EU.
Niz kompanija izrazio je vrlo konkretan interes za ulaganje u Srebrenicu. Iako
veinu njih privlae poticaji koje tuzlanska vlada obezbjeuje putem Optine
Srebrenica, niz drugih ulagaa nedavno je investirao u Srebrenicu ne koristei ovu
pogodnost. Ovo je jasna naznaka koja razvojnom potencijalu Srebrenice daje
kredibilitet.
Kako bi se Srebrenica uinila privlanom za ulaganje, potrebno je da domae
institucije i meunarodne organizacije potencijalnim ulagaima ponude poticaje
za otvaranje proizvodnih pogona u Srebrenici. Treba obratiti panju na modalitete
smanjenja rizika od prevare, zloupotrebe javnih sredstava i korupcije.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 34
DIO I
Srebrenica nudi
razliite
komparativne
prednosti.
Tim koji je pripremio ovu analizu eli predloiti na razmatranje sljedei paket
poticaja koji ukljuuje, ali nije ogranien na:
Financijske subvencije, kao to su grant sredstva, sa jasno definisanim
transparentnim procedurama dodjele, a koje ukljuuju ali nisu ograniene
na:
Subvencionirane otplate kamata (i glavnice) na bankovne kredite
investitora, uz unaprijed utvren iznos i rok trajanja otplate,
Dodjelu sredstava po svakom novouposlenom (sa odreenim
maksimalnim iznosom po novouposlenom i po pojedinanoj
firmi); i/ili
Retroaktivan povrat plaenih obaveza za doprinose na plate
novouposlenih, uplaene tokom perioda od jedne godine.
Usmjeravanje dijela raspoloivih sredstava na kupovinu zemljita i radnog
prostora, koje bi se davalo ulagaima po veoma povoljnoj zakupnini, uz
kasniju mogunost otkupa,
Subvenciranu obuku novog osoblja,
Alokaciju sredstava u Garantni fond koji obezbjeuje sredstva osiguranja
(kolateral) za dobivanje komercijalnih kredita,
Bolje poslovne usluge, od registracije do pravnih savjeta,
Laki pristup pogodnijim finansijskim proizvodima.
Upravljanje ovim poticajima zahtijevae izradu transparentnih kvalifikacionih
kriterija, kako bi se maksimizirao uinak javnih ulaganja i obezbijedila
transparentnost u dodjeljivanju poticaja. tavie, zbog trenutno jako
decentralizovanog sistema upravljanja sredstvima dodijeljenim od razliitih BiH
organa vlasti, preporuljivo je sredstva sliti u jedan centralizovan fond (koji moe
imati vie podfondova, zavisno od namjene sredstava) kojim bi se upravljalo po
unaprijed utvrenim kriterijima, a pod nadzorom predstavnika svih organa vlasti
koji sredstva dodjeljuju Srebrenici.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 35
DIO I
DIO II:
SREBRENICA U IREM KONTEKSTU:
PROFIL SJEVERNOISTONE BOSNE I
HERCEGOVINE
Geografske karakteristike i topografski profil
Podruje ima relativno povoljan geografski poloaj, u iroj regiji bive Jugoslavije
(u centru) i na sjeverozapadnom dijelu Balkana, te je u blizini glavnih magistralnih
puteva i eljeznica, ukljuujui panevropske koridore X i V
18
, koje ovo podruje
povezuju sa zapadnom, centralnom, istonom i jugoistonom Evropom.
Sjeverne nizije (nadmorske visine do 300 m) ukljuuju rijene slivove Save i Drine
u njihovim donjim tokovima u regiji Semberije, kao i podruja u dolinama
njihovih pritoka. U ovoj oblasti se nalaze tri optine i imaju najpovoljnije uslove i
faktore proizvodnje. Ova oblast je najvanija oblast uzgoja itarica u BiH.
Centralna visinska podruja (nadmorske visine izmeu 300 i 700 metara)
ukljuuju veinu optina. Oblast je veoma bogata razliitim mineralima i
hidropotencijalom, to je bitan resurs za industrijsku proizvodnju. S obzirom na
konfiguraciju terena, vei dio oranica smjeten je na padinama, zbog ega su
podlone eroziji, koja onemoguava koritenje modernih maina. Stoga je ovo
zemljite pogodnije za voarstvo i stoarstvo, a tome u prilog ide i povoljna klima.
Sa stanovita hidrografije, podruje je bogato nizom vodenih tokova, ukljuujui
jezera, od kojih je veina vjetakog tipa. Najvee rijeke Bosne i Hercegovine, poput
Save, Bosne i Drine, protiu kroz ovu regiju.
Klima je kontinentalna, sa zabiljeenim godinjim varijacijama u temperaturi i
oborinama. Temperature se kreu od -2.8C u januaru do 19.2C u mjesecu julu.
Prosjena godinja temperatura je oko 11C. Godinje padavine su 1,000 mm, i
ravnomjerno su rasporeene tokom godine. Maksimalni snjeni pokrov je
prosjeno 40 cm. Vjetrovi su veinom sjevernog i sjeverozapadnog smjera.
Agroklimatski uslovi su pogodni za uzgoj veine usjeva u umjerenoj klimi i uzgoj
stoke.
Prirodni resursi
ire podruje raspolae ogromnim rezervama primarnih izvora energije,
prvenstveno vrstim fosilnim gorivima (kameni ugalj i lignit), s ukupnim
rezervama koje se procjenjuju na 3,4 milijarde tona. Ukupne rezerve uglja u ovom
podruju su 50% ukupnih rezervi u Bosni i Hercegovini.
Pored uglja, podruje sadri znaajne depozite kamene soli (procjenjuju se na 340
miliona tona), azbesta (potencijalne rezerve od 109 miliona tona), kaolina,
kvarcnog pijeska (procijenjene na 150 miliona tona), gline (procijenjene na 5,6
miliona m
3
), krenjaka (otprilike 250 miliona tona), dekorativnog kamena (1,5
miliona m
3
) i mermera (500 hiljada m
3
).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 36
PART II
18
Koridor Vc, koji e prolaziti kroz BiH, e se graditi u skoroj budunosti
Podruje je takoer bogato rudama metala. Velike koliine boksita, s ukupnim
procijenjenim rezervama od 69.9 miliona tona, otkrivene su u Vlasenici i
Srebrenici. Meutim, svi ti resursi nisu u potpunosti ispitani. tavie, u podruju
Srebrenice otkrivene su znaajne koliine olova i cinka. Ukupne rezerve tih ruda
procjenjuju se na 17 miliona tona, to takoer nije dovoljno ispitano.
Ukupne rezerve zemljita u oblasti iznose 380.639 ha. Visok postotak obradive
zemlje se i obrauje u odnosu na raspoloivo zemljite (78,9%).
Ukupno podruje pokriveno umom u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine
iznosi 284.436 hektara. Rezerve drveta procijenjene su na 38 miliona m
3
, to
predstavlja 11,7% ukupnih drvnih zaliha u Bosni i Hercegovini.
Ljudski potencijal
Sjeveroistona Bosna i Hercegovina pokriva 14,2% ukupne teritorije Bosne i
Hercegovine (BiH ima ukupnu povrinu od 51.197m
2
). Sa populacijom veom od
milion stanovnika, ovu regiju naseljava 26,2% ukupnog stanovnita BiH (oko 3,8
miliona stanovnika) to ukazuje na gustu naseljenost ovog podruja. Bosna i
Hercegovina ima prosjenu gustinu naseljenosti od 75 stanovnika po km
2
, dok je
prosjena gustina naseljenosti u ovoj regiji 140,1 stanovnik po km
2
. Oko 68%
stanovnika regije ima kupovnu mo. Stopa nezaposlenosti (prema broju
registrovanih lica) na ovom podruju je 45,9% od ukupnog broja radne snage, to
je malo vie od prosjene stope na nivou Bosne i Hercegovine.
Obrazovanje
Sistem srednjokolskog (strunog) i
visokokolskog obrazovanja u
sjeveroistoniom dijelu Bosne i Hercegovine
prilino je konkurentan, a prua kako opte
(gimnazija) tako i specijalizovano, struno
obrazovanje iz razliitih znanstvenih oblasti.
Struno-obrazovni (srednjokolski) profili
su uglavnom iz oblasti mainstva i
elektrotehnike, obrade drveta i metala,
tekstilne industrije, medicine, poljoprivrede,
tehnolokih procesa u sklopu prehrambene
industrije, auto-mehaniarskih vjetina,
turizma, ekonomije, saobraaja,
knjigovodstva, hemije i fizikalne terapije.
U sjeveroistonoj Bosni i Hercegovini postoji nekoliko visokokolskih institucija
koje nude edukaciju iz oblasti prirodnih i drutvenih nauka. Univerzitet u Tuzli,
ukljuujui svoje brojne fakultete, i ispostava Univerziteta u Istonom Sarajevu za
sjeveroistonu Bosnu i Hercegovinu su dva najdominantnija univerziteta u ovom
podruju. Univerzitet u Tuzli nudi obrazovanje iz oblasti poslovne administracije
i ekonomije, tehnologije, medicine, rudarstva, graevinarstva, mainstva,
elektroinenjeringa, prirodnih nauka i matematike, prava, stranih jezika,
umjetnosti, obrazovanja i rehabilitacije, fizike kulture, farmacije, itd. Ispostava
Univerziteta u Istonom Sarajevu za sjeveroistonu Bosnu i Hercegovinu nudi
obrazovanje u oblasti poslovne administracije i ekonomije, vanjske trgovine,
tehnologije, i pedagogije. Pored ove dvije javne univerzitetske ustanove takoe
postoji i privatni Univerzitet Slobomir u Bijeljini. Univerzitet Slobomir nudi
obrazovanje iz oblasti informacijskih tehnologija, ekonomije i menadmenta,
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 37
DIO II
Srednja kola u
Srebrenici
prava, raunovodstva, umjetnosti i filozofije. U pogledu obrazovanja, sjeveroistoni
dio Bosne i Hercegovine predstavlja jedinu oblast u dravi (i jednu od rijetkih na
Zapadnom Balkanu) koja nudi fakultetsko obrazovanje amerikog tipa kroz
Ameriki univerzitet u Tuzli u saradnji sa Dravnim univerzitetom iz New York-a.
Ameriki univerzitet u Tuzli nudi obrazovanje iz podruja meunarodnih finansija
i bankarstva (CIFB) i informacijskih tehnologija i digitalne ekonomije. Univerzitet
u Sarajevu je otvorio i odjel Pravnog fakulteta u Srebrenici.
Sektor istraivanja i razvoja u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine veinom
je organizovan putem Univerziteta i strukovnih Zavoda smjetenih u Tuzli
(ekonomija, graevinarstvo, hemijska industrija i rudarstvo). Pored ovih, Centar
poslovnih inovacija i tehnologije (BIT) osposobljava mlade strunjake i poduzetnike
(putem istraivanja i razvoja) za uspostavljanje i razvijanje biznisa. BIT centar
poduzetnicima, mladim istraivaima i inovatorima obezbjeuje besplatan
poslovni prostor opremljen najmodernijom opremom, te prua finansijske,
marketinke, raunovodstvene, i pravne usluge.
Centri za podrku biznisa
19
Sjeveroistono podruje Bosne i Hercegovine ima prilino razvijenu mreu za
podrku biznisa. Vlada Republike Srpske uspostavila je Agenciju za mala i srednja
preduzea, sa glavnim uredom u Banjoj Luci, u cilju poboljanja efikasnosti i
razvoja malih i srednjih preduzea (MSP-a) i poduzetnitva. Pored tehnike
pomoi, Agencija obezbjeuje nepovratna sredstva za razvoj klastera u Republici
Srpskoj. U toku 2007. godine, Agencija je finansirala pojedinane djelatnosti do
vrijednosti od 7.700 po preduzeu. Ministarstvo ekonomije, energije i razvoja
Republike Srpske prua finansijsku podrku (nepovratna sredstva) MSP-ovima koji
ele uvesti ISO standard i oznaku CE. U 2007. godini, Ministarstvo e putem Javni
poziv za iskazivanje interesa plasirati 138.000 malim i srednjim preduzeima koja
zapoljavaju od 1 do 49 uposlenika.
Da bi se pokrenuo proces regionalnog razvoja i podrke i ubrzao proces
ekonomskih reformi, kojim bi se pripremio teren za pristup EU, optine
sjeveroistone Bosne i Hercegovine su dobrovoljno, i u skladu sa odgovarajuim
EU standardima, uspostavile Regionalnu agenciju za razvoj sjeveroistonog dijela
Bosne i Hercegovine (NERDA)
20
, koja promovie ekonomsku saradnju i
koordinaciju ekonomskog razvoja u regiji.
Pored NERDE, u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine postoje i 4 poslovna
inkubatora/razvojna centra (dva u Tuzli, i po jedan u Modrii i Brkom), 9 centara
za podrku biznisa (est u Tuzli, dva u Srebrenici i jedan u Modrii) i 5 centara za
podrku agro-biznisu (smjeteni u Odaku, Bijeljini, Bratuncu, Graanici i
Brkom). Centri za podrku biznisa u Srebrenici (Biznis centar Srebrenica i Centar
za samozapoljavanje) nude poduzetnicima i aktivnoj radnoj snazi irok izbor
obuka (treninzi, informacije, istraivanje). Drugi centri mogli bi potencijalnim
investitorima ponuditi korisne informacije o svim aspektima poslovanja u Bosni i
Hercegovini i regionu.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 38
DIO II
19
Kontakt informacije nalaze se u Dodatku 1
20
Projekti za Srebrenicu iz Strategije regionalnog razvoja nalaze se u Dodatku 2
DIO III:
INVESTICIJSKA KLIMA U BOSNI I
HERCEGOVINI
Uz stabilno makroekonomsko okruenje, ekonomija Bosne i Hercegovine je
ostvarila solidan uinak, sa zapaenim napretkom u privatnom sektoru. U tom
kontekstu, Bosna i Hercegovina je preduzela odreene ekonomske reforme koje
su dovele do poboljanja poslovne klime i poveanja investicija u privatnom
sektoru - kako stranih, tako i domaih. Kao rezultat toga, Bosna i Hercegovina
biljei najbri ekonomski rast u cijeloj jugoistonoj Evropi. Bosna i Hercegovina je
drava sa:
pogodnim geografskim poloajem nalazi se na raskrsnici izmeu
Zapadne Evrope i Srednjeg istoka;
visokim potencijalom za ekonomski rast u regiji, a blizu je i ima
ekonomske veze sa ekonomskim tigrovima centralne i istone Evrope;
ekonomijom otvorenom ka Evropskoj Uniji i susjednim zemljama, sa
visokim nivoom regionalne trgovinske integracije i trgovinskim
povlasticama za pristup tritu EU;
statusom potencijalnog kandidata za lanstvo u EU, pokazujui svoju
strateku orijentaciju ka integraciji u EU;
dobro obrazovanom, kvalifikovanom radnom snagom koja je
konkurentna u pogledu cijene rada;
znaajnim prirodnim resursima i potencijalima [umarstvo i prerada
drveta, hidroenergetski potencijali, rudarstvo (energija i metali), turizam,
poljoprivredno i industrijsko zemljite, graevinska industrija, itd.].
Postoje mnoge studije sa detaljnim informacijama o:
poljoprivredi i prehrambenoj industriji,
turizmu,
umarstvu i drvnoj industriji,
automobilskoj industriji,
bankarstvu i finansijskom sektoru,
izgradnji,
energetici,
informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji,
rudarstvu i metalnoj industriji,
pojedinim malim i srednjim projektima/kompanijama.
Vie optih informacija o Bosni i Hercegovini i konkretnih informacija o
mogunostima investiranja u pojedine sektore (navedene gore) moe se nai na
web-stranici Agencije za promociju stranih investicija: www.fipa.gov.ba.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 39
PART III
KRATKI PREGLED INVESTICIJSKOG
OKRUENJA U BiH
Zakonski i regulatorni okvir za investicije u BiH
Nacionalni tretman stranih ulagaa
Strani investitori imaju ista prava i obaveze kao i graani Bosne i Hercegovine
2
.
Prava i beneficije stranih investitora ne mogu se ukinuti ili odbiti naknadno
usvojenim zakonima i propisima. Ukoliko je naknadno usvojen zakon ili propis
povoljniji, investitor ima pravo odabrati onaj kojim e investicija biti regulisana.
Strani investitori takoer:
imaju pravo otvoriti raune u bilo kojoj komercijalnoj banci u domaoj i/ili
bilo kojoj slobodnoj konvertibilnoj valuti na teritoriji Bosne i Hercegovine,
imaju pravo slobodno upoljavati strane dravljane, koji podlijeu radnim i
zakonima o imigraciji u Bosni i Hercegovini,
zatieni su od nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije ili mjera sa slinim
uinkom.
Strani investitori mogu posjedovati nekretnine u Bosni i Hercegovini i imaju ista
vlasnika prava u pogledu nekretnina kao i graani i pravna lica iz Bosne i
Hercegovine. Takoer, prihode od investicija u Bosni i Hercegovini, slobodno i
bez odlaganja, u konvertibilnoj valuti, imaju pravo prebacivati u inostranstvo.
Povoljna poreska politika
Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu standardnu stopu poreza na dodanu
vrijednost (PDV) od 17%, koja je zajedno sa istom stopom u Crnoj Gori, nia
nego bilo gdje u regiji. U Bosni i Hercegovini se primjenjuju zakonodavstvo i
procedure PDV-a koji su u velikoj mjeri saglasni sa standardima i normama EU,
te se stalno prilagoavaju EU regulativi.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 40
DIO III
21
Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, 17/98, 13/03)
osigurava nacionalni tretman stranih ulagaa
Stopa PDV-a u Bosni i Hercegovini u poreenju sa stopama PDV-a u drugim dravama u regiji
Zemlja Stopa PDV-a (standardna)
Bosna i Hercegovina 17%
Crna Gora 17%
Srbija 18%
Biva jug. Republika Makedonija 19%
eka 19%
Slovaka 19%
Rumunija 19%
Albanija 20%
Bugarska 20%
Maarska 20%
Poljska 22%
Hrvatska 22%
Kada je rije o porezima na prihod fizikih lica i poreza na dobit privrednih
drutava, Bosna i Hercegovina je takoer visokokonkurentna u poreenju sa
susjedima. Poreze na prihod i dobit trenutno regulie entitetsko (poddravno)
zakonodavstvo Republike Srpske i entitetsko zakonodavstvo Federacije Bosne i
Hercegovine, tj. dva sastavna (poddravna) entiteta Bosne i Hercegovine.
Meutim, trenutno se vri usklaivanje ovih poreznih politika i ve poetkom
2008. godine iste bi trebale biti potpuno usklaene.
U Republici Srpskoj, jednom od dva konstitutivna entiteta Bosne i Hercegivine,
odnosno entiteta u kojem se nalazi Srebrenica, primjenjuje se nominalna stopa
poreza na dobit preduzea od 10%, to je znatno ispod prosjene nominalne stope
od 16% u jugoistonoj Evropi i prosjene nominalne stope od 25% u EU (25) (grafikon
u donjem dijelu teksta). Zakonodavstvo u vezi sa porezom na dobit koje je na snazi
u ovom entitetu takoer omoguava ubrzanu amortizaciju pogona i opreme koja
se koristi (40% u prvoj godini i 30% u svakoj od dvije naredne godine).
Kompjuterski hardware i software mogu u potpunosti biti amortizovani u prvoj
godini rada. tavie, operativni gubici mogu se prenijeti u narednih pet godina,
kako bi umanjili buduu poresku obavezu.
Porez na prihod fizikih lica u Republici Srpskoj, entitetu u kojem se nalazi
Srebrenica, obraunava se na osnovu ukupnog neto prihoda iz svih izvora, kao to
su redovne plae, prihod od samostalne djelatnosti, prihod na posjedu, prihod od
imovine i prihod od imovinskih prava, prihod od autorskih prava, prihod od
patenata i tehnikih izuma, te prihod od drugih djelatnosti. Minimalna plaa,
definisana Kolektivnim ugovorom (trenutno 1,251 godinje), nije oporezovana.
Godinji prihod koji premauje minimalnu plau oporezuje se stopom 10%, za
prihod do etiri prosjene godinje plae (na osnovu statistikih podataka o
plaama iz prethodne godine) i 15%, za prihod koji prelazi etiri prosjene godinje
plae. Dozvoljeni su i porodini i drugi odbici.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 41
DIO III
Federacija
BiH
Republika
Srpska
Albanija Hrvatska Rumunija Bugarska Biva jug.
rep.
Makedonija
Moldavija Srbija Crna Gora
35
30
25
20
15
10
5
0
Srebrenica
30
Bosna i Hercegovina
Izvor: Investment Compact for South-East Europe (na osnovu poreske legislative
zemalja i KPMG-jeve Ankete o stopama poreza na dobit iz 2006.)
20 20
18
15 15 15
10
9
10
Stope poreza na dobit preduzea (%)

SREBRENICA
(Republika Srpska
- Bosna i
Hercegovina)
Jugoistona
Evropa (prosjek)
EU 25 (prosjek)
10
16
25
Doprinosi na plae u Republici Srpskoj pokrivaju penzijsko-invalidsko, zdravstveno
i osiguranje od nezaposlenosti, kao i doprinos za djeiju zatitu. Doprinosi se
obraunavaju na ukupnu neto plau i naknade uposlenika. Vaee stope i iznosi koji
se odnose na prosjenu neto plau u Republici Srpskoj dati su u tabeli ispod.
Akcize se u Bosni i Hercegovini obraunavaju na naftne derivate, pivo, vino,
estoka pia, bezalkoholna pia, kafu i duvan, po istoj stopi, bilo da je roba stranog
ili domaeg porijekla.
22
Carinske dabine na svu robu uvezenu u Bosnu i Hercegovinu plaaju se ad
valorem, po stopi od 0%, 5%, 10% i 15%.
23
Ove se stope primjenjuju na robu koja
potie iz drava sa kojima Bosna i Hercegovina ima trgovinski sporazum, a koji
sadri klauzulu o Najpovlatenijoj naciji (MFN), ili iz onih drava koje primjenjuju
istu klauzulu na robu koja dolazi iz BiH. Onda kada BiH pristupi Svjetskoj
trgovinskoj organizaciji (WTO), tretman Najpovlatenije nacije bit e omoguen
svim lanicama WTO-a. Dodatna dadbina plaa se na uvoz odreenih
poljoprivrednih proizvoda u iznosu po jedinici mjere, a kree se od 0,08 po
jedinici mjere do 3,07.
24
Pored toga, 1.0% carinske vrijednosti naplauje se u
svrhu registracije carine (kao taksa za obradu carinjenja). Oprema uvezena kao
dio stranih investicija je osloboena carina i taksi.
Bosna i Hercegovina potpisala je Sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
sa dvadeset sedam drava i trideset est Sporazuma o promociji i zatiti ulaganja.
25
Regulatorno okruenje za poslovanje
Bosna i Hercegovina je u procesu provedbe ubrzane registracije preduzea, to e
omoguiti registraciju privrednog drutva u roku od pet (5) radnih dana, te istu
pojednostaviti. Poto se Bosna i Hercegovina esto karakterie kao drava sa
komplikovanom procedurom registracije privrednih drutava
26
, novi sistem
ubrzane registracije trebao bi poboljati poslovno okruenje za investicije u Bosnu
i Hercegovinu u kontekst njene regionalne i meunarodne konkurentnosti.
Regulativa o preduzeu uglavnom se donosi na entitetskom nivou, a Republika
Srpska uinila je zapaen napredak u oblasti regulatorne reforme. Poela je
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 42
DIO III
22
Pregled regulative o akciznoj politici moete pogledati na web stranici Uprave za
indirektno/neizravno oporezivanje BiH:
http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/Porezi/Akcize/Zakon
_o_akcizama_u_BiH.pdf (samo na jezicima naroda BiH)
23
Carinske tarife u BiH se mogu pogledati na web stranici Uprave za indirektno/neizravno
oporezivanje BiH:
http://www.uino.gov.ba/download/Dokumenti/Dokumenti/bos/Carina/Carinska_tarifa_BiH.pdf
24
Ova dodatna dabina naplauje se na 852 od ukupnog broja tarifnih stavki (7.8% od svih stavki)
25
Spisak moete pogledati na www.fipa.gov.ba
26
Vie od 12 faza i oko 54 dana potrebna za registraciju novog preduzea, s prosjenim trokovima
od 637.
% na prosjenu plau
Republika Srpska neto plae (295 mjeseno)*
(po uposlenom)
Zdravstveno osiguranje 15% 44
Penzijsko osiguranje 24% 71
Osiguranje od nezaposlenosti 1% 3
Djeije osiguranje 2% 6
UKUPNO 42% (neto) 124
* 2006. podaci
pojednostavljivati poslovne uslove institucionalizovanim analizama regulatornog
uinka, ukljuujui i proces pod nazivom regulatorna giljotina, radi smanjenja
birokratskih prepreka i stvaranja okruenja povoljnijeg za poslovanje preduzea.
Cilj je smanjiti prepreke otvaranju biznisa novim, kao i preduzeima koja ve
postoje. Stoga, od utvrene 332 regulatorne formalnosti, bit e ukinuto njih oko 90,
a dodatnih 140 izmijenjeno, tako da se pomogne otvaranju biznisa i radu
preduzea. tovie, od 2,473 razliite inspekcijske mjere, oko 1,058 e se eliminisati,
a dodatnih 772 izmijenjeno s ciljem da bude omogueno lake poslovanje.
Detaljne informacije o administrativnim procedurama i kontrolama poslovnih
djelatnosti u Srebrenici moete pogledati na:
http://www.regodobrenja.net/eng/index.php
Kratak opis makroekonomskog okvira
Bosnu i Hercegovinu karakterie generalno stabilno makroekonomsko okruenje.
Makroekonomska stabilnost drave ostvaruje se putem stabilne valute
[(konvertibilna marka (KM) ISO ifra: BAM)], koja po valutnom aranamanu
vezana za EUR po fiksnom kursu (1 EUR = 1,9558 BAM). Bosna i Hercegovina je
meu dravama sa najniom stopom inflacije u regiji, a promjene u stabilnosti
cijena ne oekuju se u bliskoj budunosti. U proteklih nekoliko godina prosjena
stopa rasta realnog BDP-a iznosila je oko 6,0%, a 2006. godine je, prema zvaninim
statistikim podacima, bila 6,2%. Nominalni BDP je 2006. godine u Bosni i
Hercegovini bio 8,8 milijardi, ili 2.289 po glavi stanovnika. Bruto domai
proizvod po glavi stanovnika od 2000. godine je porastao gotovo za 65%.
Bosna i Hercegovina je proteklih godina takoer zabiljeila poveanje direktnih
stranih ulaganja. Prema podacima Agencije za promociju stranih investicija (FIPA-
e), Bosna i Hercegovina je, izmeu 1994. i 2007.
27
godine, primila ukupno 4,05
milijardi direktnih stranih ulaganja, ili oko 1.065 po glavi stanovnika.
Bankarske usluge
Bankarski sektor Bosne i Hercegovine koji obuhvata 32 banke u potpunosti je
reformisan i relativno sofisticiran. Strane banke gotovo u potpunosti dominiraju
tim sektorom (83% kapitala bankarskog sektora). U stvari, bankarsko trite
kontrolie nekoliko dobro poznatih meunarodnih banaka, kao to je Raifeissen
Bank (Austrija), Unicredito group (Italija), Hypo-Alpe-Adria (Austrija), Volksbank
International (Austrija), Nova ljubljanska banka (Slovenija) i Banca Intesa Sanpaolo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 43
DIO III
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007
1600
1200
800
400
0
I-VI 2007
podaci
Izvor: BiH Agencija za promociju stranih investicija (FIPA)
Priliv stranih direktnih investicija ( milioni)
27
Podaci za 2007. godinu su djelimini i odnose se na investicije ostvarene u prvih est mjeseci
tekue godine
(Italija). Trina koncentracija je relativno visoka, a etiri najvee banke dre vie
od 71,5% ukupnog preostalog kredita i gotovo 85% svih pologa. Polovinom 2007.
godine kamatne stope na kratkorone kredite nefinansijskom korporativnom
sektoru iznosile su prosjeno 7,00% godinje, dok su stope na dugorone kredite
bile prosjeno 7,35% na godinjem nivou. Zabiljeeno je opadanje stope na
kratkorone i dugorone kredite poslovnom sektoru.
Projekat Svjetske banke Kako poslovati (www.doingbusiness.org) nudi objektivne
pokazatelje kojim se mjeri lakoa poslovanja u 175 drava. U pogledu rang-liste za
dobivanje kredita
28
, Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto meu dravama
Evrope i Srednje Azije, i sedmo mjesto u cijelom svijetu.
Banke koje imaju filijale u Srebrenici su:
Mogunosti za trgovinu
Preferencijalni pristup tritu EU: Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja sa
preferencijalnim pristupom tritu EU putem statusa Najpovlatenije nacije
(MFN). U skladu s tim, sva roba porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a koja
ispunjava tehnike, sanitarne i fitosanitarne standarde i zahtjeve EU, moe do 2010.
godine biti izvezena u svih 27 zemalja lanica EU bez carine, i bez ikakvih
koliinskih ogranienja.
Preferencijalni pristup drugim svjetskim tritima: Bosna i Hercegovina
takoer ima koristi od povlatenog trgovinskog reima sa SAD-om, Australijom,
Novim Zelandom, vicarskom, Norvekom, Rusijom, Japanom i Kanadom.
Regionalna zona slobodne trgovine: Bosna i Hercegovina ratifikovala je
Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (CEFTA), koji ukljuuje Albaniju,
bivu jugoslavensku Republiku Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju,
Hrvatsku, UNMIK, Crnu Goru i Moldaviju. Ovaj Sporazumzamjenjuje prethodna
32 bilateralna sporazuma o slobodnoj trgovini u regiji. U okviru CEFTA-e, sve
kompanije na teritoriji Bosne i Hercegovine imaju pristup zoni slobodne trgovine
od 25 miliona stanovnika. CEFTA takoer omoguava upotrebu dijagonalne
kumulacije porijekla.
29
Bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini: Bosna i Hercegovina je sa Turskom
potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 44
DIO III
28
Pokazatelji kojima se procjenjuju zakonska prava dunika i zajmodavaca, efikasnost zakona o
garancijama i steaju u olakavanju davanja kredita, te razmjena informacija o zaduivanju
(pristup registru informacija o kreditima).
29
Na raspolaganju uz postojanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SPP). Dijagnonalna
kumulacija funkcionie izmeu vie od dvije drave, pod uslovom da su potpisale Sporazume o
slobodnoj trgovini sa identinim pravilima o porijeklu robe i naknadama. Samo proizvodi ili
materijali sa utvrenim porijeklom mogu biti predmet dijagonalne kumulacije. Iako vie od dvije
drave mogu uestvovati u proizvodnji proizvoda, proizvod e imati porijeklo one drave koja
je bila posljednja u lancu proizvodnje tog proizvoda, pod uslovom da je ista obavila vie od jedne
minimalne proizvodne operacije. Vie o dijagonalnoj kumulaciji moete nai na:
http://ec.europa.eu/enlargement/questions_and_answers/diagonal_cumulation_en.htm
Nova Banjaluka banka a.d. Banja Luka
(u vlasnitvu: Bank Austria Creditanstalt,
lanica Unicredito Group)
Filijala u Srebrenici
Ul. ivojina Miia bb, Srebrenica 75430
(++387) 56 385 269
(++387) 56 386 723
Nova banka a.d. Bijeljina
(domaa banka)
Filijala u Srebrenici,
Ul. Milivoja Miia 4-5,
Srebrenica 75430
(++387) 56 450 031
DIO IV:
REFERENCE
1. Razgovor sa g-dinom. Senadom Subaiem, naelnikom Odjela za privredu i
drutvene djelatnosti, Optina Srebrenica, avgust 2007.
2. Razgovor sa g-om. Begajetoma Mustafi, naelnicom Odjela za urbanizam,
Optina Srebrenica, avgust 2007.
3. Materijal Agencije za promociju stranih ulaganja (at www.fipa.gov.ba)
5. Poljoprivreda i prehrambena industrija,
6. Turizam,
7. umarstvo i drvna industrija,
8. Automobilska industrija,
9. Bankarstvo i finansijski sektor,
10. Graevinarstvo,
11. Energetika,
12. Informacijska i komunikacijska tehnologija,
13. Rudarstvo i metalna industrija,
14. Pojedini mali i srednji projekti/kompanije,
15. Investicijske mogunosti u BiH, 2007.,
16. Vodi za investitore, 2007.
17. TALDI: Ekonomski pregled optine Srebrenica, juni 2003.
18. Beki institut za meunarodne ekonomske studije: Uticaj direktnih ino-
investicija na restruktuiranje industrije za obradu metala u BiH, 2006.
19. Vlada RS: Program za Srebrenicu, 2007.
20. Razgovor sa g-dinom Seadom Terzimehiem, FIPA, avgust 2007.
21. Regionalna razvojna strategija za sjevero-istonu BosnuNERDA, nov. 2004.
22. Razgovor sa g-dinom. Enesom Drljeviem, NERDA, avgust 2007.
23. Vlada RS: Razvojni programi RS, 2007.
24. Zavod za zapoljavanje Srebrenica, avgust 2007.
25. Zavod za zapoljavanje Bratunac, avgust 2007.
26. Zavod za zapoljavanje Milii, avgust 2007.
27. Fond PIO Bijeljina, avgust 2007.
28. Biznis centar Srebrenica, avgust 2007.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 45
PART IV
Srebrenicu karakterie diverzificirana ekonomija u
usponu koja investitorima nudi konkurentne
podsticaje. Optina Srebrenica, zajedno sa okolnim
optinama, je trenutno jedna od najatraktivnijih
lokacija za investiranje u Bosni i Hercegovini (BiH).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 47
DIO V: PRILOZI
1. Kontakt informacije o centrima za podrku biznisa 48
2. Projekti za Srebrenicu, izvadak iz
Regionalne razvojne strategije 49
3. Anketa o radnoj snazi 50
4. Detaljna analiza nekih preduzea
iz Srebrenice i Bratunca 54
5. Prikaz finansijskih proizvoda koje
nude banke u regiji 164
6. Prikaz prijedloga investicionih ulaganja
dostavljen Optini 7. Srebrenica i
Vijeu ministara Bosne i Hercegovine 175
8. Uredba o koncesijama Republike Srpske 179
9. Regulativa upravljanja umama Republike Srpske 180
DIOV:
DODACI
DODATAK 1
KONTAKT INFORMACIJE O CENTRIMA PODRKE BIZNISU
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 48
DIO V: PRILOZI
Agencija RS-e za razvoj malih i srednjih
preduzea
Adresa: Slavka Rodia 4, 78 000 Banja Luka
Tel. +387 51 220 530
Fax. +387 51 220 532
E-mail: rars-msp@blic.net
Web stranica: http://www.rars-msp.org
Udruenje za razvoj NERDA/BSPC-Centar za
podrku i promociju biznisa
Direktor: Enes Drljevi
Adresa: M.i . Crnogorevia 5, Tuzla
Tel.: +387 35 274 385; 245 630
Fax.: +387 35 251 150
E-mail: nerda5@yahoo.com
Web stranica: www.nerda.ba
Centar za samostalne djelatnosti Srebrenica /
Bratunac
Kontakt osoba: Zulfo Zahirovi
Adresa: Srebrenikog odreda br.1.Srebrenica,
Tel./fax;056/440-729, 061/151-105, 061/705-
021
Email: drinasr@inet.ba
Biznis centar Srebrenica
Kontakt osoba: Nada Jovanovi
Adresa: DOM KULTURE, Srebrenikog odreda
bb. 75430 Srebrenica
Tel./Fax.056/440-180
E-mail: bcs@teol.net www.bcsrebrenica.org
Tel: 065/975-620, 056/385-180
Udruenje graana za inicijativu lokalnog
razvoja - TALDI
Direktor: Indira Prljaa
Adresa: Stupine B 13, lamela B, Tuzla
Tel.: +387 35 250 045
Fax.: +387 35 275 418
E-mail: talditz@bih.net.ba
Web stranica: www.taldi.ba
Centar za otvaranje biznisa u sklopu
Univerziteta Tuzla
Kontakt osoba: Sanja Hajdukov; Adisa
Muharemovi
Adresa: Univerzitetska br. 1, Tuzla
Tel.: +387 35 300 510
E-mail: adisa.muharemovic@untz.ba
BIT Centar Tuzla
Kontakt osoba: Robert Marti, konsultant na
projektu
Adresa: Trg slobode 16, Tuzla
Tel.: +387 35 304 650; 304 651; 304 655
Fax.: +387 35 258 280; 304 656
E-mail: info@bit.ba ; robert@bit.ba
BIC Centar za poslovne informacije u
okviru Udruenja poduzetnika Tuzla
Kontakt osoba: Tatjana Siro, Selmir Nuhanovi
Adresa: Slavka Miia 60, Tuzla
Tel.: +387 35 314 970
Fax.: +387 35 314 971
E-mail: udr_obrtnika_tz@bih.net.ba
HO PRIJATELJICE
Kontakt osoba: Jasminka Tadi Husanovi
Adresa: II tuzlanske brigade 19/1, Tuzla
Tel./Fax: +387 35 245 210; 245 211;
245 212
E-mail: hdprituz@bih.net.ba;
prijateljice@bih.net.ba
Web stranica: www.prijateljice.info
Agro-biznis centri (Odak, Bijeljina, Brko,
Bratunac i Graanica)
Kontakt osoba: Enes Drljevi
Adresa: M. i . Crnogorevia 5,
75000 Tuzla
Tel/fax: +387 35 274 385
E-mail: nerda5@yahoo.com
www.nerda.ba
Centar za razvoj poduzetnitva, inovacija i
trita za Bosansku Posavinu
Kontakt osoba: Enver Sarvan
Adresa: VI bataljona bb / Poslovni inkubator /,
76.250 Gradaac
Tarevci bb / Poslovni inkubator /, 74.480
Modria
Tel/fax: 00387 (0) 53 810-952
Tel: 00387 (0) 53 820-515
GSM: 00387 (0) 61 164-575
E-mail: PITcentar.nbr@gmail.com
nbr@teol.net
DODATAK 2
PROJEKTI ZA SREBRENICU, IZVADAK IZ REGIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE
Izrada Regionalne strategije razvoja za sjeveroistonu Bosnu i Hercegovinu organizirana je
unutar Projekta EURED po metodi odozdo prema gore. Stratregija je dovrena krajem
2004. godine, a Regionalna agencija za razvoj (NERDA) promovirana kao agencija nadlena
za koordiniranje provedbe Strategije.
Okvir za provedbu Regionalne strategije auriran je 2007. godine, a sadri niz projekata koji
se odnose na Opinu Srebrenica.
1. Izrada runih radova BOSFAM
2. Studija izvodljivosti za izgradnju regionalne deponije smea za opine: Milii,
Srebrenica, Bratunac i Vlasenica
3. Razvijanje rijenih i jezerskih sportova: lov, jedrenje i sportski turizam (ukljuujui
prekograninu saradnju sa Srbijom)
4. Renoviranje ski centra Bukova glava i rekreativnog centra Jezero,
5. Sport-rekreacija-zdravlje-etnje: Guber banja
6. Rekonstrukcija stare tvrave Rampart iznad Srebrenice,
7. Rekonstrukcija i obnova manastira Sveto Trojstvo Sase, Srebrenica,
8. Rekonstrukcija spomenika Drugom svjetskom ratu u Srebrenici
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 49
DIO V: PRILOZI
DODATAK 3
ISTRAIVANJE
Anketa o istraivanju trita radne snage je provedena metodomsluajnog odabira sa 700 lica iz
Srebrenice i Bratunca. Anketa je osmiljena kako bi se prikupile informacije o karakteristikama
radne snage. Podatke je prikupio Biznis centar Srebrenica, provodei anketu i u ruralnom i u
urbanompodruju ovih optina. Biznis centar Srebrenica je, koliko je to bilo mogue, pratio opte
demografske karakteristike aktivne populacije u pogledu statusa zaposlenosti i polne strukture.
Prikupljeni su podaci o: polu, dobi, nivou i vrsti obrazovanja, statusu zaposlenja, i godina i vrsti
steenog radnog iskustva. Osim za polja o vrsti obrazovanja, upitnik ankete je bio matrinog tipa
kako je to i prikazano u tabeli ispod.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 50
DIO V: PRILOZI
Pol Dob
Zanimanje
Zaposlen
Radno iskustvo
Struna sprema Profil
Broj godine
iskustva
Grana privrede u
kojoj imate najvie
iskustva
M DA DA
Poljoprivreda
Prehrambena
industrija
umarstvo
Drvo prerada
Metalna industrija
Rudarstvo
NE NE
Graevinarstvo
Usluge
Trgovina
Javne institucije
Ostalo
18-25
25-35
35-45
45-55
55-65
0-1
1-2
2-5
5-10
10-20
>20
Nekvalifikovan
(NK)
Polukvalifikovan
(PK)
Srednja struna
sprema (SSS)
Visoko-
kvalifikovan
(VKV)
Tehniar (VK)
Via struna
sprema (VS)
Visoka struna
sprema (VSS)
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 51
DIO V: PRILOZI
Grafikoni koji se nalaze u tekstu ispod predstavljaju karakteristike trita rada na ovome
podruju na osnovu podataka izvedenih iz statistikog uzorka.
Zaposleni Nezaposleni
60.0%
50.0%
40.0%
30.0%
20.0%
10.0%
0.0%
22.3%
23.5%
19.8%
34.4%
enski
Muki
Karakteristike uzoraka
Zaposlenost po rodu
Karakteristike uzoraka
Podjeljenost po starosnoj dobi
Zaposlenje po starosnoj dobi i rodu
Radna snaga sa radnim iskustvom
po starosnoj dobi i rodu
8%
7%
6%
5%
4%
3%
2%
1%
0%
18-25
25-35
35-45
45-55
55-65
18-25
25-35
35-45
45-55
55-65
Muki rod enski rod
Karakteristike uzoraka
Podjeljenost zaposleni po rodu i starosnoj dobi
18-25, 20%
25-35, 32%
35-45, 23%
45-55, 17%
55-65, 7%
Grafikoni koji se nalaze u tekstu ispod predstavljaju razliite karakteristike uzorka.
100%
80%
60%
40%
20%
0%
18-25 25-35 35-45 45-55 55-65
Muki
enski
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Muki enski
18-25
45-55
18-25
25-35
35-45
45-55
55-65
25-35
35-45
55-65
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 52
DIO V: PRILOZI
Godine radnog iskustva po starosnoj dobi
za populaciju mukog roda
Godine radnog iskustva po starosnoj dobi
za populaciju enskog roda
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
18-25 25-35 35-45 45-55 55-65
0-1
10-20
1-2
2-5
5-10
>20
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
18-25 25-35 35-45 45-55 55-65
0-1
10-20
1-2
2-5
5-10
>20
Radno iskustvo Radno iskustvo za starosnu grupu
od 18 do 35 godina
15%
23%
42%
59%
83%
100%
120%
100%
80%
60%
40%
20%
0%
0-1 1-2 2-5 5-10 10-20 >20 0-1 1-2 2-5 5-10 10-20 >20
Godine iskustva
K
u
m
u
l
a
t
i
v
n
i

p
r
o
c
e
n
a
t
30%
45%
78%
95%
100%
100%
120%
100%
80%
60%
40%
20%
0%
Godine iskustva
K
u
m
u
l
a
t
i
v
n
i

p
r
o
c
e
n
a
t
Nivo obrazovanja po grupama
za populaciju mukog roda
Nivo obrazovanja po grupama
za populaciju enskog roda
18-25 25-35 35-45 45-55 55-65
120%
100%
80%
60%
40%
20%
0%
18-25 25-35 35-45 45-55 55-65
120%
100%
80%
60%
40%
20%
0%
V-S
VSS
VKV
VK
SSS
PK
NK
V-S
VSS
VKV
VK
SSS
PK
NK
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 53
DIO V: PRILOZI
Podjelje radne snage sa
radnim iskustvom po sektorima
Podjelje radne snage sa radnim iskustvom po sektorima
(muka populacija)
Podjelje radne snage sa radnim iskustvom po sektorima
(enska populacija)
Podjelje radne snage sa radnim iskustvom po sektorima
(muka populacija)
Drvo prerada
Drvo prerada
Graevinstvo
Graevinstvo
Javne
Metalna industrija
Ostalo
Poljoprivreda
Prehrambena
Rudarstvo 6%
umarstvo 3%
Trgovina 4%
Usluge
Usluge
10%
15%
institucije 4%
28%
12%
5%
industrija 1%
12%
Drvo prerada
Graevinstvo
Javne
Metalna industrija
Ostalo
Poljoprivreda
Prehrambena
Rudarstvo 5%
umarstvo 3%
Trgovina 10%
Usluge
2%
23%
institucije 3%
9%
13%
14%
industrija 1%
17%
Javne
Metalna industrija
Ostalo
Poljoprivreda
Prehrambena
Rudarstvo
umarstvo
Trgovina
10%
14%
institucije 5%
23%
11%
6%
industrija 3%
7%
4%
6%
11%
Drvo prerada
Graevinstvo
Javne
Metalna industrija
Ostalo
Poljoprivreda
Prehrambena
Rudarstvo 4%
umarstvo 2%
Trgovina
Usluge
4%
0%
institucije 13%
4%
17%
8%
industrija 10%
21%
17%
Struktura nezaposlenih osoba sa radnim iskustvom,
po sektoru (muka populacija)
Struktura nezaposlenih osoba sa radnim iskustvom,
po sektoru (enska populacija)
Drvo prerada 2%
Graevinstvo
Javne
Metalna industrija
Ostalo
Poljoprivreda
Prehrambena
Rudarstvo 2%
umarstvo 0%
Trgovina
23%
Usluge
2%
institucije 9%
0%
14%
26%
industrija 2%
20%
Drvo prerada
Graevinstvo
Javne
Metalna industrija Ostalo
Poljoprivreda
Prehrambena
Rudarstvo 6%
umarstvo 4%
Trgovina
Usluge
3%
33%
institucije 1%
13% 12%
8%
industrija 0%
4%
16%
DODATAK 4
DETALJNA ANALIZA NEKIH PREDUZEA IZ SREBRENICE I BRATUNCA
Preduzea koja su predstavljena u tekstu koji slijedi analizirao je meunarodni konsultant
kojeg je angaovao UNDP u svrhu ove studije. Preduzea koja su intervjuisana odabrana su
nasumice. Veina firmi srednje veliine je intervjuisana. Analize su zasnovane na iscrpnim
intervjuima sa menadmentom svake pojedinane firme.
PROFIL PREDUZEA IZ OBLASTI TURIZMA
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Konsultant: Thomas R. Ruddy
Datumizvjetaja: 03.09.2007. godine
Naziv firme: Guber A.D. Srebrenica
Adresa firme 1: Crni Guber b.b.
Adresa firme 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u firmi: Gosp. Aleksander Simi
Kontakt telefon i fax: 065/660-050, mob. 056/440-488
Web stranica, E-mail:
Poetne preporuke konsultanta
Preporuuju se dalje aktivnosti na podrci ulaganju
___ Potrebno je odrati dodatne sastanke kako bi se utvdila podrka
___ Ne preporuuje se ukljuivanje u dalje aktivnosti na podrcu ulaganju
Izvjetaj i analiza ove poslovne prilike za Regiju Srebenica
Navedite kratak opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, ponuene usluge- u kojim
regionima/zemljama), ukljuujui i njihove kupce i kljune dobavljae:
Guber a.d. Srebrenica, poznatiji kao Termalne banje Guber, nudi usluge medicinske
rehabilitacije i masae, a Crni Guber je uven po svojim prirodnim izvorima vode ljekovitih
kvaliteta koja se oduvijek toila na izvorima termalnih voda Guber. Neposredno okruenje
Termalnih banja Guber nudi niz rekreativno- sportskih aktivnosti na otvorenom, kao to su
plivanje, ribolov (u blizini banje se nalazi vjetako jezero dubine 90 metara), skijanje (staze
udaljene 7 km), staze za tranje, te lov (uglavnom lov na veprove, medvjede i divlje koze).
Trenutno rukovodstvo firme je ukazalo na injenicu da su Termalne banje Guber prije rata
u najveoj mjeri doprinosile ekonomskom razvoju regije, odmah poslije rudnika, ali su danas
zatvorene i tako je jo od 1993. Na vrhuncu razvoja, a neposredno prije izbijanja rata 1993.
godine, Termalne banje Guber pokrivale su prostor od oko 25,000 kvadratnih metara, te
godinje imale oko 90,000 posjetilaca, rezervacije po tri mjeseca unaprijed, a sa samo 260
kreveta, 124 uposlena radnika u jeku sezone, i 30 sezonskih radnika. Trenutni vlasnici
procjenjuju da je oko jedan milion ljudi iz podruja bive Jugoslavije posjetilo Termalne
banje Guber za svog ivota, a da je ime Guber daleko poznatije irom Evrope zbog svojih
termalnih banja i endemske izvorske vode.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 54
DIO V: PRILOZI
1. Opisati kvalitet i vanost ove poslovne prilike za Regiju Srebrenica.
Budui da je potpuno neoperativna, zbog devastirane infrastrukture, navedena firma danas
nema nikakvog mjerljivog znaaja za regionalnu ili lokalnu ekonomiju. S druge strane,
mogunost da se ovakavo kulturno i ekonomsko blago vrati u lokalnu ekonomiju predstavlja
veliki izazov koji sa sobom nosi relativno mali rizik budui da je sam naziv Guber dosta
prepoznatljiv i moe postati dobar brand. Meutim, takav poduhvat podrazumijeva dosta
vremena, rada i velikog ulaganja kako bi se realizirala takva vizija. S tim u vezi, sama vizija
je dosta realistina i stoga bi ovakav poduhvat trebao nai svoje mjesto i biti glavna okosnica
ekonomije u regiji; privredni doprinos koji je ostvaren na teritoriji Gubera od oko 25,000
kvadratnih metara je samo jedan dio sveukupnog utjecaja na region Srebrenice, koja
predstavlja jedinstvenu destinaciju za sve one koji putuju u Bosnu i Hercegovinu. Ovo je
jako vana inicijativa kojom se Srebrenici moe vratiti dio izgubljenog identiteta i uliti nada
da se ponovo mogu vratiti neka bolja vremena.
2. Ocijeniti koliko rukovodstvo poznaje trite i razumije njegovu dinamiku.
Generalni direktor radi u ovoj firmi ve 12 godina; iako sama firma nije imala znaajnijih
poslovnih poduhvata u cijelom tom periodu. U svakom sluaju, on pokazuje spremnost za
poslovne poduhvate i dobro poznaje istorijat poslovanja. Bilo bi poeljno da su i vlasnici
imali svoga predstavnika i prezentirali svoju viziju firme te ukazali na finansijske potrebe.
Generalni direktor je ukazao na injenicu da on dobro poznaje aktivnosti medicinsko-
rehabilitacijskog programa kao i usluge koje su se ranije nudile u Termalnim banjama Guber,
ali nije upoznat sa pitanjima koja se tiu turizma ili marketinga usluga, u sluaju da se one
ponovo pokrenu.
3. Kakav ekonomski utjecaj moe imati ovo preduzee na Regiju Srebrenica?
S obzirom da firma nije operativna, i nije bilo nikakvih poslovnih poduhvata posljednjih 15
godina, jedina mogunost je osvrnuti se na uspjehe iz prolosti te gledati na taj period kao
osnovu koja se moe projecirati za mogua ekonomska postignua u budunosti. Kao to je
prethodno pomenuto, za vrijeme uspjenog poslovanja broj se penjao i do 90,000
jednodnevnih posjeta godinje. Putem tih posjeta prikupljeno je oko 3 miliona KM godinje,
u periodu 1980-1990 (nije potpuno jasno po kojoj kursnoj listi je napravljen ovaj proraun,
sadanjoj ili iz perioda poslovanja). Dodatni ekonomski utjecaj se moe ostvariti ako se
podri ovaj poduhvat, kao to je i navedeno u oekivanjima rukovodstva firme:
50 stalno uposlenih radnika, i vie sezonskih radnika;
U prvih nekoliko godina oekuje se oko 5-10,000 posjetilaca novim Termalnim
banjama Guber;
Mnogi posjetioci e morati iznajmiti sobe u Srebrenici i iroj regiji jer se planira
samo 125 kreveta smjetajnih kapaciteta, kao to je bilo i ranije;
Prodaja unikatnih suvenira ili drugih proizvoda sa zatitnom markom;
Bie potrebno obezbijediti ugostiteljske usluge u regionu.
Prema prijedlogu rukovodstva, poetna predviena cijena paket aranmana, ukljuujui i
medicinsko-rehabilitacijske usluge, sobu za noenje i tri obroka dnevno, iznosi 45 KM po
osobi, za jedan dan. Navedena tabela predstvalja predvieni godinji prihod i uzima za
polazite razliite pretpostavke, ukljuujui i veu cijenu jednodnevnog boravka.
Predvieni godinji prihod
Pretpostavka KM 45 dnevno KM 90 dnevno
Slabija posjeenost/godinje oko 5,000 KM 225,000 KM 450,000
Srednja posjeenost/godinje oko10,000 KM 450,000 KM 900,000
Visoka (prijeratna) posjeenost/ KM 4,050,000 KM 8,100,000
godinje oko 90,000 posjetilaca
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 55
DIO V: PRILOZI
4. Pregled iskustva i strunosti rukovodstva. Navesti strunu spremu rukovodstva i
dati komentar o ukupnom broju radnika.
Budui da sadanje rukovodstvo nije radilo u Termalnim banjama kada su bile operativne, imali
su minimalne mogunosti za obuku uz posao. Vrlo je vjerovatno da su neki od prijanjih radnika,
koji su radili u Banjama prije rata, jo uvijek u regionu. Meutim, kako je ovo destinacija za
odmor i rehabilitaciju specijalizirane vjetine i trening e biti neophodni na svim nivoima
menadmenta. Trenutno je suvie rano da se potrae radnici sa specijaliziranim vjetinama jer
ne postoji indikacija da je sada dostupno bilo kakvo finansiranje.
S obzirom da je struktura dioniara prilino raznolika u savremenom Guberu (vidjeti strukturu
dioniara dalje u tekstu), vrlo je mogue pretpostaviti da bi se kljune profesionalne vjetine i
poslovni kontakti trebali uspostaviti u ovakvom jednom poduhvatu, ali bez dodatne diskusije sa
rukovodstvom ovakav prijedlog jo uvijek ostaje samo kao optimistina pretpostavka.
Vjerovatno je postojala i neka velika motivacija za kupovinom i kontroliranjem ovih istorijski
vanih potencijala, ali i to je takoer jo jedna pretpostavka. Stoga je bitno odrati dodatne sastanke
sa vlasnicima ili njihovim zvaninim predstavnicima kako bi se prikupilo vie informacija.
Generalni direktor je potvrdio da postoji dioniarski odbor sastavljen od razliitih dioniara,
kao i odbor uprave koji je odgovoran za svakodnevne aktivnosti. injenica je, takoer, da
preduzee RIS jeste glavni dioniar i kao takav bi mogao biti dodatni izvor prilika, kontrole
ili utjecaja, te bi bilo dobro zakazati jo nekoliko sastanaka kako bi se ispitale mogunosti
pruanja podrke preduzeu Guber.
5. Koji su pozitivni utjecaji ostvareni zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima?
U ovom trenutku preduzee je u velikim problemima, koji se svakodnevno gomilaju, jer imaju
zaostala dugovanja prema dravi, od nekih 300, 000 KM i ta suma se jo uveava za oko 19%
svake godine zbog kamatnih stopa i zateznih kamata. Prema rijeima generalnog direktora,
drava ne pokazuje spremnost niti volju da potpuno ili djelomino oprosti dugovanje, ili pak da
prihvati dogovor o privremenom plaanju. Preduzee takoer ima velika dugovanja zaostalih
plaa radnicima, a i ti dugovi rastu zbog redovnih i zateznih kamata. Trenutno imaju oko 16
uposlenika koji odravaju prostorije i opremu. Budui da prihodi preduzea (od izdavanja soba)
pokrivaju samo 30% tekuih trokova, situacija je zaista zabrinjavajua.
Dobra strana svega jeste da ipak imaju neki prihod koji moe pokriti 30% trokova plaanja
nadoknade za 16 uposlenika. Taj prihod se obezbijedi preko izdavanja soba u nekom loijem
hotelu i izdavanjem apartmana u prostorijama, u zgradi gdje se nalazi i njihov glavni ured,
u centru Srebrenice. Kako takav prihod nije dovoljan da podmiri njihova dugovanja,
postavlja se pitanje zato imaju ikakve aktivnosti; kada bi prestali sa pruanjem bilo kakvih
usluga imali bi finansijsku utedu, ali vjerovatno postoje i razlozi zato to ne mogu ili nee
da urade (naprimjer, ugovor o privatizaciji moe im onemoguiti prestanak pruanja usluga,
ili u protivnom imae dodatne penale.)
Openito govorei, s obzirom na znaajnu povijest Termalnih banja Guber i prepoznatljivog imena,
pomalo je udno da nakon neto vie od deset godina od zavretka rata jo uvijek nisu u
mogunosti obezbijediti nikakva sredstva kako bi se ponovo oivio ovaj kulturoloki stup regiona.
Kada bismo pravili listu opipljivih (vrstih) i neopipljivih (mekih) potencijala koji su
trenutno na raspolaganju u firmi, vejrovatno bi se na toj listi nale sljedee stavke, a koje bi
se mogle iskoristiti kao neka vrsta pozitivnih finansijskih sredstava:
25,000 kvadratnih metara poumljenog zemljita u opini Srebrenica;
Pravo da se teren koristi za razliite namjene, kao to je lov;
Pravo prvog izbora- koritenja vode Crnog Gubera za potrebe trita;
Zvanina evidencija vode Crnog Gubera u raznim medicinskim referencama
(naprimjer, navodi se u zagrebakom farmaceutskom katalogu iz 1986);
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 56
DIO V: PRILOZI
Neobjavljene licence, odobrenja, doputenja, ili druge dozvole koje se odnose na
aktivnosti i usluge medicinsko-rehabilitacijskog centra, restorana, hotela, motela isl.
Mogua valorizacija putem zatitnog znaka i branda (dobar glas, reputacija firme)
imena Termalne banje Guber i Crni Guber;
U centru Srebrenice jedna operativna zgrada sa hotelom i sobama (iznad glavnog
ureda) sa konferencijskom salom i restoranom;
Prihodi od izdavanja hotelskih soba i apartmana;
Jedan stari kombi, koji je jo uvijek upoterbljiv.
6. Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva u preduzeu?
Jedan od najznaajnijih - ili najveipotencijal koji ima ova firma, je najvjerovatnije samo
ime, brand koji ima ogromnu vrijednost i prepoznatljivost u ovom dijelu Evrope. Generalni
direktor nije ba bio potpuno jasan po ovom pitanju, ali se inio prilino optimistian kada
je u pitanju obilato koritenje imena Guber od strane drugih firmi to bi neminovno donijelo
korist Termalnim banjama Guber kao i Crnom Guberu u budunosti ukoliko bi ponovo
postali operativni. Ovakva strategija ima svojih nedostataka i trebala bi se paljivo
prostudirati od strane advokata, kako bi se napravio jasan plan, mnogo prije firma ponovo
postane operativna, jer gubitak prava na ime Guber i preputanje tog prava drugim
korisnicima moe sutinski obezvrijediti upotrebu imena samih Termalnih banja ukoliko
strategija intelektualnog vlasnitva nije primijenjena na odgovarajui nain.
Moglo bi se pretpostaviti da pravo zadravanja imena vode Crni Guber dolazi sa vlasnitvom
i zvaninim nazivom tog dijela zemlje iz kojeg voda izvire. Meutim, iako je firma Guber a.d.
kupila 25,000 kvadratnih metara zemlje, zajedno sa izvorom Crni Guber, njima je potrebna
koncesija (pravo prvog izbora) da bi mogli koristiti termalni izvor. Ovo se moe initi
udnim i neloginim, u najboljem sluaju; stoga je neophodno izvriti analizu ovog pitanja
kada se bude radio pregled pitanja intelektualnog vlasnitva.
7. Opisati proizvodne i distribucijske procese i opremu u preduzeu
Jedinstvena voda iz Crnog Gubera je po pvi put prepoznata 1878. godine od strane
austrijskog hemiara Ernesta Ludwiga. Nakon to je napravio detaljna testiranja i analize u
Beu, poeo je sa koritenjem flairane vode u komercijalne svrhe, i 1889. godine poeli su
je koristiti pojedini bolesnici (pacijenti koji su bolovali od anemije, multiplaskleroze,
reumatizma). Voda se prodavala uz odreenu ekonomsku dobit, a prodavali su je Ludwig i
njegovi predstavnici sve do 1923. godine kada je jo jedna firma dobila koncesiju na
koritenje vode koja ima samo jedan izvor (postoji jo pet drugih izvorita u neposrednom
okruenju, ali ona imaju potpuno drugaiji hemijski profil). Meutim, koncesija je prekinuta
sa izbijanjem rata 1993. godine, vrlo brzo nakon to je nekih 3 miliona KM uloeno u
termalne vode koje su bile u dravnom vlasnitvu.
Za vrijeme rata sve zgrade i postrojenja za flairanje vode su potpuno devastirani, a preostali
resursi pokradeni. Danas se ini sve da se privuku ulagai koji bi investirali sredstva u tu
lokaciju i omoguili da se voda koristi u medicinske i ljekovite svrhe, a takoer i da se prodaje
u bocama za opu javnost, to bi neminovno zahtijevalo da se urade odreeni postupci,
poput otklanjanja nekih minerala iz vode.
Glavna firma Guber a.d. Srebrenica zadrava jedinstveno pravo na Termalne banje Guber i Crni
Guber nakon to je otkupila 25,000 kvadratnih metara zemljita, ukljuujui i zgrade kao i koncesiju
(pravo prvog izbora) na termalni izvor Crni Guber. Imovina firme obuhvata sljedee:
1. Zgrada sa glavnim uredom u centru grada Srebrenice sa restoranom i salama za
konferencije, koja ima i 260 kreveta u 65 soba na tri sprata, a sada se korisiti kao hotel
za izdavanje soba i apartmana (to su operativne jedinice i glavni izvor prihoda koji firma
danas ostvaruje);
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 57
DIO V: PRILOZI
2. U centru Srebrenice petospratni hotel, smjeten do zgrade u kojoj se nalazi ured/hotel,
sa 60 soba za posjetitelje (zgrada je u dobrom stanju ali prostorije se ne mogu koristiti);
3. Medicinski i rehabilitacijski centar, udaljen 500 metara od glavnog ureda i hotela, u
blizini termalnih voda, koji je nekada imao medicinsku opremu za fizikalnu terapiju, i
10 soba za pacijente (zgrada je devastirana, a oprema unitena);
4. Motel koji je 1,5 kilometar udaljen od ostalih zgrada i koji je nudio 8 velikih apartmana
za izdavanje (zgrada je devastirana);
5. Postrojenje Crni Guber u produetku motela u kojem su se pakovale boce od 360ml
vode (zgrada je devastirana a oprema unitena).
Generalni direktor je potvrdio da se firma bavi milju i razmatra mogunost flairanja vode
iz Crnog Gubera za iru, ali visoko specijaliziranu distribuciju, jer samo ime je ve
prepoznatljivo a ljekovita vrijednost vode za odreenu grupu pacijenata, kao to su oni koji
boluju od anemije, je ve potvrena. Da bi se obezbijedilo flairanje vode irokih razmjera
potrebno je takoer filtrirati odreene elemente jer voda kakva je sada, ne bi bila zdrava za
pie zbog visoke koncentracije odreenih kemikalija i metala. Takoer postoje i ogranienja
u procesu fliranja vode, jer proizvodnja podrazumijeva 2,7 litara u sekundi, ili 77,760
litara u osmosatnoj smjeni.
Biznis Centar Srebrenica se obavezao ugovorom da e napraviti preliminarno istraivanje o
ekonomskoj opravdanosti ove ideje i njihov izvjetaj se moe dobiti u firmi Guber a.d. ili u
samom Biznis Centru. (U njihovom izvjetaju se navodi da se voda uglavnom izvozila u
Be, Englesku, Dansku, Holandiju, vedsku i Ameriku i da je 1898. godine izvoz dosegao
cifru od 200,000 boca.).
Bitno je napomenuti da se u navedenoj studiji navodi da postoji 48 Guber termalnih izvora
koji se nalaze u podruju Srebrenice, i svi sadre gotovo iste minerale, to je naknadno
ispitivano te su uraene hemijske analize na 6 glavnih izvorita, ukljuujui i Crni Guber.
Studijom je utvreno da Crni Guber jeste jednistveni endemski izvor mineralne vode sa
specifinim ljekovitim dejstvima.
8. Analiza strategije i kadra koji radi na marketingu preduzea
Jedini konkurent spomenut od strane rukovodstva jesu Termalne banje Levico, koje se nalaze u
gradu Levico, u Italiji. Meutim, prema rijeima uprave Levico termalne banje imaju puno veu
koncentraciju sumpora tako da njihova voda nije zdrava za pie dok vodu sa Crnog Gubera mogu
koristiti i oni koji imaju odreena tjelesne slabosti (za opu upoterbu i voda sa Crnog Gubera bi
se morala profiltrirati kako bi se uklonila koncentracija odreenih hemijskih elemenata).
Pored toga, generalni direktor nema ba jasnu predobu o tome kako najbolje promovirati
Termalne banje Guber. On je naveo da su ranije imali suradnju sa dravnim predstavnicima
iz turizma, ali otkako su im traili 5-8% provizije na ukupan obraun posjeta on radije ne bi
s njima suraivao ubudue (nije potpuno jasno da li se ova provizija odnosi na ekvivalent za
jedan dan, ili je to cjelokupni obraun za jednog posjetioca/pacijenta).
Rukovodstvo firme tvrdi da je nekada ranije najmanje 1 milion ljudi iz jugoistone Evrope
posjetilo Termalne vode, to predstavlja osnovno polazite za budue promovisanje
Termalnih banja. U periodu prije rata, od 1980-90. godine, oko 90,000 posjetilaca godinje
je posjeivalo Termalne banje Guber iz mnogih razloga (medicinska rehabilitacija,
relaksacija, lov, ribolov, itd.) i svaki put mnogo njih bi se ponovo vratilo u posjetu.
Kao to je prethodno pojanjeno u ovom izvjetaju, voda sa Crnog Gubera se oduvijek prodavala
irom svijeta; izvozili su je najvie u Be, Englesku, Dansku, Holandiju, vedsku i Ameriku, a
1898. godine izvoz je dosegao cifru of 200,000 boca. Pretpostavlja se da distribucija ovakvih
razmjera u Evropu i Sjevernu Ameriku moe biti prilika da se ponovo vrati na trite proizvod
sa/ili ime branda, im postrojenja budu ponovo uspostavljena i operativna.
Ranije se preporuivalo da se u Termalnim banjama Guber ostaje od 21 do 28 dana, koliko
je u prosijeku trajala medicinska rehabilitacija (iako tu nikda nisu poduzimali medicinske
zahvate).Takoer je primjeeno da je jedna ena koja nije iz Srebrenice dolazila punih 30
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 58
DIO V: PRILOZI
godina, a i danas redovno dolazi da natoi vodu.
9. Opisati pristup preduzea upravljanju rizikom
Uprava firme ne predvia nikakav konkuretski rizik budui da je najblii rehabilitacioni
termalni centar u gradu Levico, u Italiji, i njihova voda ima izrazito veliku koncentraciju
sumpora tako da nije pogodna da se koristi za pie, dok se voda Crnog Gubera moe piti i
koriste je ak i neki bolesnici (pacijenti koji boluju od anemije).
Kako je firma Guber a.d. vlasnik oko 25,000 kvadratnih metara zemljita gdje se nalaze
termalni izvori Crni Guber, tehniki govorei, vlada BiH im mora osigurati koncesiju neke
vrste kako bi im se dozvolilo da koriste izvorsku termalnu vodu u komercijalne svrhe. Ovo
se postiglo putem tzv. prava prvog izbora, ime se osigurao pristup vodi, onemoguavajui
bilo kome drugome da ima takvo pravo, a pod uvjetom da firma prihvata pravo i potuje
neke/sve ugovore koji su popratna odrednica takvog prava. Navedeno pravo je odnedavano
obnovljeno, tanije u januaru 2006. godine, kada je vlada revizionirala odluku koncesije.
Rukovodstvo firme je ukazalo na injenicu da je revizija odluke koncesije pokrenuta kao
rezulatat promjena u vladi ime je ukazano na potrebu za takvu vrstu preispitivanja jer su se
svi sporazumi nastali u prethodnoj administraciji ponovo pregledali, ali da je to samo pitanje
formalnosti kako bi se potivale nove odluke s ciljem transparentnosti i kvaliteta rada vlade,
te da je jedino mogue da na tenderu za koncesiju ova firma bude realno odabrana je je ona
vlasnik zemljita i imena Guber. Rukovodstvo je takoer potvrdilo da su se prije rata takvi
tenderi raspisivali svakih pet godina, te da je i to dio prethodne prakse.
Ovim pitanjem se treba ozbiljnije pozabavati sa pravnog aspekta, jer iako izgleda pomalo udno
i nemogue, treba ispitati, barem teorijski, da li bi firma Guber a.d. pod odreenim okolnostima
mogla izgubiti pravo da koristi vodu Crni Guber u komercijalne svrhe ukoliko ne bi bili u
mogunosti da zadovolje odreena naela koncesije ili zbog nekih drugih okolnosti (ili neimanja
nekih drugih elemenata). Ako nita drugo, oigledno je da postoji odreeni politiki rizik koji
je povezan sa injenicom da svaka nova vlada mora revizionirati odluke koncesije i odobriti
novu, ime se utvruje pravo koritenja vode. Takoer, bilo bi potrebno utvrditi da li firma snosi
trokove izdavanja koncesije u bilo kom obliku (takse, minimalne godinje poreze, itd).
Nedavno se firma susrela sa jo jednim rizikom kada je vlada revizionirala prvobitni proces
privatizacije u okviru kojeg su Termlane banje Guber bile prodane. Konani ishod je zasigurno
utvrdio da se privatizacija Termalnih banja Guber odvijala u skladu sa svim zakonima i finalni
izvjetaj je javni dokument i dostupan je na uvid. Iako se ini da je taj rizik prevazien, bilo bi
neophodno obezbijediti primjerak tog izvjetaja radi sklapanja bilo kakvih buduih poslovnih
ugovora te radi pojedinaca i firmi koji bi suraivali sa firmom Guber a.d.
U nastavku je hronoloki prikaz procesa privatizacije kroz koji je prola firma Guber:
Prva privatizacija imovine Termlanih banja Guber desila se 1999. gidine kada je drava
prodala oko 55% firme putem certifikata privatnim i javnim preduzeima (ukljuujui i neke
dioniare koji su navedeni dalje u tekstu).
U decembru 2003. godine drava je prodala dodatnih 30% posjeda putem tendera privatnim
kupcima, ime je tehniki govorei ostalo 14.99% zemljita u dravnom vlasnitvu (dalje u
tekstu navedeni sa zvjezdicom).
Tih 30% je kupilo privatno lice iz Banja Luke za 192,000 KM .
Nakon to je obezbijedio tih 30% pokrenuo je inicijativu za kupovinom ostale imovine koje
su bile vlasnitvo drugih dioniara, ime je na kraju obezbijedio 61.18% ukupne imovine
Termalnih banja Guber (prvobitno je kupio 30% od drave, a onda putem certifikata
osigurao 51%, a nakon toga otkupio jo neke dionice, ime je osigurao svojih 61.18%).
Poslije toga privatno lice iz Banja Luke je prodalo svih svojih 61.18% Termalnih banja Guber
firmi RIS, koja je opet u vlasnitvu neke druge firme iz RS.
Trenutno, glavni dioniar Termalnih banja Guber (uz mogunost prenosa imovine firmi
Guber a.d.) jeste firma RIS, iji je predsjednik trenutno i predsjednik firme Guber a.d.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 59
DIO V: PRILOZI
Prikaz dionica:
RIS Company 61.18 %
*Penzioni Fond 10.00
Kristal Invest 7.90
PIF IB Fond 6.44
*Fond za Restituciju 4.99
Polara Invest Fond 3.07
Ostala Fizicka Lica 6.42
*Napomena: Zvjezdica ukazuje na dravne fondove.
Jo jedan mogui rizik je u vezi sa endemskom kvalitetom izvorske vode Crni Guber,i
situacijom u kojoj bi konkurent pokuao da flaira ili promovira Guber vodu sa nekog drugog
Guber izvorita u okruenju. Prethodno pomenti izvjetaj studije koju je radio Biznis Centar
Srebrenica ukazuje na injenicu da postoji oko 48 Guber izvorita koji se nalaze na
podruju Srebrenice, te da svi imaju gotovo iste minerale. Ta pojava je dodatno ispitana, i
uraene su dodatne hemijske analize na 6 glavnih izvorita, ukljuujui i Crni Guber.
Analizom je finalno utvreno da je voda Crni Guber jednistvena endemina mineralna voda
sa posebnim ljekovitim dejstvima. U svakom sluaju, neophodno je jasno naglasiti
jedinstvene kvalitete ove vode u kontekstu drugih voda i izvorita u regionu, jer u protivnom
potroai mogu biti zbunjeni i time se prilika Crnog Gubera moe razvodniti.
Kriteriji i ocjena
U tabeli su navedeni kriteriji i ocjene koje treba koristiti. Koristiti skalu od jedan do pet
(prihvatljivi su razlomci) za svaki kriterij:
5.0 Vrlo impresivno u odnosu na ovaj kriterij, doslovno bez nedostataka
4.0 Visok stepen dobre prilike u odnosu na ovaj kriterij, nema veih razloga za zabrinutost
3.0 Adekvatno u odnosu na ovaj kriterij, postoje neke sumnje ili razlozi za zabrinutost
2.0 Postoje neki nedostaci u odnosu na ovaj kriterij, potrebno je poboljanje
Ozbiljni nedostaci u odnosu na ovaj kriterij
ta se moe poduzeti da bi se preduzeu pomoglo da raste i stvara nove prilike za zapoljavanje?
Potrebno je da grad Srebrenica gradi i obnavlja infrastrukturu u isto vrijeme dok se Termalne
banje ponovo oivljavaju, jer u protivnom, infrastruktura e imati negativan utjecaj na
mogunost firme da uspiju, naroito ukoliko se hiljade novih posjetilaca privue da dou u
Srebrenicu i region svakog mjeseca.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 60
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 3 2 6
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 2 3 6
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 1 2 2
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 1 1 1
7. Procesi proizvodnje i distribucije 1 2 2
8. Strategija marketinga i prodaje 1 2 2
9. Pristup upravljanju rizikom 1 1 1
Ukupna ocjena (od moguih 100) 55
Takoer je neophodno napraviti kapitalno ulaganje u holding kompaniju Termalnih banja Guber
a.d. kako bi firma postala ponovo operativna. Generalni direktor nije bio u mogunosti da navede
vie detalja po tom pitanju, ali je potvrdio da se radi o najmanje 5 miliona KM kako bi se obnovio
dio imovine a ime bi se obezbijedio posao za oko 50 radnih mjesta (puno radno vrijeme).
Ostali kljuni finansijski i organizacioni podaci
Bruto prodaja: oko 3 miliona u periodu prije rata, 1980-1990
Neto prihod/dobit: Imovina je najveim dijelom trenutno neupotrebljiva (oni izdaju sobe
u jednom hotelu i aprtmane, to pokriva oko 30% tekuih trokova).
Dugovi/krediti: Trenutno imaju oko 600,000 KM duga, ukljuujui i oko 3-400,000 to
duguju prijanjim i trenutnim uposlenicima, i 250,000 KM dravi. Ovi se dugovi uveavaju
svake godine za oko 19% radi kamatnih stopa i zateznih kamata.
Dioniari: Dioniari firme Guber a.d., vlasnici Termalnih banja i prava na vodu Crnog
Gubera, su sljedei (u posljednjem otkupu od drave, novih 30% je privatizirano i ukupno
192,000 KM je plaeno od strane firme RIS):
RIS Company 61.18 %
*Penzioni Fond 10.00
Kristal Invest 7.90
PIF IB Fond 6.44
*Fond za Restituciju 4.99
Polara Invest Fond 3.07
Ostala Fizicka Lica 6.42
*Napomena: Zvjezdica ukazuje na dravne fondove.
Glavni ulaz sirovina: Medicinske i rekreativno-turistike termalne banje koje imaju ljekovita
dejstva.
Prosjene plate (bruto/neto) izuzev rukovodilaca: Trenutno niko od uposlenika ne prima
punu plau stoga je ovo pitanje nerazjanjeno i visina plaa jo nije ustanovljena.
Mogunost zapoljavanja domae radne snage (novih radnika): Bilo bi lako nai lokalne
radnike da se zaposle na novim radnim mjestima.
Prioriteti i spremnost za ulaganja/partnerstvo i tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 61
DIO V: PRILOZI
elja za
industrijskim
partnerima van
podruja
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljna?
Oni su u potrazi za partnerima i imaju osjeaj da bi industrijski partner
koji bi se ukljuio u projekat u Srebrenici bio koristan zbog sinergije u
radu. U svakom sluaju, prihvatili bi bilo kojeg potencijalnog partnera
ili bilo koji oblik suradnje kako bi obnovili Termalne banje Guber.
elja za
finansijskom
podrkom.
Da
Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju biznis plan?
Glavni vlasnik, firma RIS, po svoj prilici ima petogodinji plan razvoja i
obnove imovine ali generalni direktor ne poznaje te detalje. Ovaj
prijedlog je predstvaljen gradonaelniku Srebrenice. Zahtijeva
minimalno 5 miliona KM, ali nikakvi detalji nisu poznati.
elja za
tehnikom ili
pomoi u oblasti
poslovanja ili
poslovnog
razvoja.
Da
Koji su problemi s kojia se suoavaju:
Neminovno je obezbjeivanje medicinske opreme za medicinski centar,
naroito za testiranje hemoglobina i masae. Takoer bi voljeli da
ispitaju mogunost flairanja vode Crni Guber i njene prodaje ali u tom
sluaju odreeni minerali se moraju filtrirati iz vode.
Da li postoji
iskustvo ili
kontakti sa
partnerima u
EU ili negdje
drugo?
Ne
Opisati:
Nisu imali nijedan znaajaniji kontakt sa osobama ili firmama izvan
prostora bive Jugoslavije. Ranije su im se obraali Rusi koji su
pokuavali da obezbijede velike koliine vode Crni Guber te da je
flairaju i prodaju, ali je rukovodstvo odbilo tu ponudu.
PROFIL PREDUZEA IZ TEKSTILNE INDUSTRIJE
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Konsultant: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 15.08.2007. godine
Firma: Alma Ras
Adresa firme 1: Ul. Reufa Selmanagia b.b.
Adresa firme 2: 75430 Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u firmi: Memagi Demal
Tel., Faks, E-mail kontakt osobe: 056/440-144, 061/182-484
Web stranica:
Poetne preporuke konsultanta
Preporuuju se dalje aktivnosti na podrci ulaganju
___ Potrebno je odrati sastanke kako bi se odredio vid podrke
___ Ne preporuuje se ukljuivanje u dalje aktivnosti na podrci ulaganju
Izvjetaj o i analiza ove poslovne prilike za Regiju Srebenica
Dati opi opis aktivnosti preduzea na tritu (njegovih proizvoda, usluga koje nudi i
kojim regijama/dravama ih nudi), kao i njihovih kupaca i kljunih dobavljaa:
Radi se o proizvoau odjevnih predmeta u porodinom vlasnitvu. Preduzee je osnovano
1999. godine sa proizvodnjom (dizajniranjem, tampanjem, krojenjem i ivenjem) i
prodajnim aktivnostima na istim mjestima u Olovu i Srebrenici i prodajnim mjestima na
veliko u Tuzli, Zenici, Visokom i Sarajevu. Prodaju vre i preko drugih veih prodavaca na
veliko, kao to je Merkator. Prodaja je podjednako podijeljena izmeu prodavnica u
vlasnitvu preduzea i prodajnih mjesta drugih preduzea (50:50). Oko 40% vrijednosti
ukupne prodaje je domaa prodaja, a ostatak od 60% je izvoz. Oko 20% prodaje je prodaja
na bazi izvornog proizvoaa opreme (OEM), ili prodaja talijanskim i njemakim odjevnim
preduzeima koja stavljaju svoju marku na proizvode ove firme proizvedene prema
specifikacijama, odnosno dizajnu kupca. Proizvodi sadre izmeu 95-98% istog pamuka
sa sintetikim materijalima, koji se koriste za elastine aplikacija u sluajevima gdje se pamuk
ne moe upotrebljavati na zadovoljavajui nain.
1. Opisati kvalitet i vanost ove poslovne prilike za Regiju Srebrenica.
Kategorisao bih ovaj poslovni poduhvat kao veoma vaan za Regiju Srebrenica. Mada u
drugim regijama moda postoji velika ili vea koncentracija preduzea sa 20-22 zaposlena,
ovo preduzee je spremno za znaajan porast u bliskoj budunosti. Iako su u fabrici u
Srebrenici 22 radnika (koji rade u dvije smjene), preduzee ima ukupno 320 zaposlenih irom
zemlje na razliitim radnim mjestima. Cilj preduzea u narednim godinama je udvostruiti
broj zaposlenih i poboljati uslove rada. Njihova ukupna ulaganja u Srebrenici za opremu i
druge trokove zapoinjanja poslovanja su iznosila oko 250.000 KM na zemljitu pod
zakupom.
2. Ocijeniti koliko rukovodstvo poznaje trite i razumije njegovu dinamiku.
Preduzee ima glavnog dizajnera koji vodi tim od 6-7 zaposlenih. Svoje ideje razvijaju
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 62
DIO V: PRILOZI
zahvaljujui putovanjima u zemlji, te putovanjima u inostranstvo, ali prave i svoje line
dizajne. Sirovine (konac) nabavljaju iz Turske, Indije, Egipta i Slovenije, zemalja koje su glavni
proizvoai pamuka. Veina tih sirovina se zatim alje u Hrvatsku, to predstavlja prvu
aktivnost koja poveava vrijednost proizvoda, u kojoj od konca nastaje materijal. Ovaj
proizvod se dalje alje u BiH radi dodatnog krojenja, otiskivanja mustri i zavrnog ivenja.
Nakon toga se jedan dio proizvoda pravi prema specifikacijama kupaca u Italiji i Njemakoj,
ali veina se pravi za vlastite prodajne kanale, domae ili strane, uz koritenje vlastitog imena
marke.
3. Kakav ekonomski utjecaj moe imati ovo preduzee na Regiju Srebrenica?
Kao to je prehodno navedeno, mada Alma Ras ima samo 22 zaposlena u fabrici u
Srebrenici (koji rade u dvije smjene), ona zapoljava ukupno 320 radnika u cijeloj dravi, to
znai da je utjecaj ovog preduzea trenutno znaajan, a bie i u budunosti, kako preduzee
bude raslo, a privreda Bosne i Hercegovine se razvijala.
Pored poetnog ulaganja u Srebrenici u opremu za tekstilnu proizvodnju i druge trokove
zapoinjanja poslovanja u iznosu od oko 250.000 KM, ovo preduzee ima realne planove da
zaposli jo 200 radnika u toj opini. Naprimjer, trenutno imaju ponudu, koja je u poodmakloj
fazi pregovora, od strane austrijske firme Triumph, koja eli da zaposli 200 radnika koji bi
radili pod rukovodstvom preduzea Alma Ras, a proizvodili bi odreenu vrstu tekstila za
Triumph u periodu od deset godina. Po isteku tog perioda Alma Ras bi za vlastitu korist
naslijedila puno vlasnitvo nad opremom i radnicima.
4. Pregled iskustva i strunosti rukovodstva. Navesti strunu spremu rukovodstva i
dati komentar o ukupnom broju radnika.
Glavni tekstilni ininjer je ukljuen u tekstilnu industriju od svoje 15. godine i vodei je
tekstilni ininjer u ovom preduzeu od njegovog osnivanja 1998. godine.
5. Koji su pozitivni utjecaji ostvareni zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima?
U proteklih nekoliko godina, preduzee Alma Ras je uzelo mnogo kredita sa visokom
kamatnom stopom, koja je hronoloki varirala od 15% do 10%. Sada, meutim, koriste
konkurentan pristup pri pronalaenju kredita, ali i svoj kredibilitet kako bi osigurali kredite
po stopi od ak 7-8%. Naprimjer, trenutno imaju dug, odnosno kredit od banke na iznos od
250.000 EUR po stopi od 8%.
Preduzee je u porodinom vlasnitvu, a trenutno pregovaraju o radu sa stranim ulagaima
na realizaciji dodatnog rasta za oko 200 zaposlenih. Uvijek su spremni za razgovor o
finansijskim sredstvima i strategijama ostvarenja rasta. Naprimjer, trenutno pokuavaju da
presele iz malog objekta u Srebrenici, koji koriste pod zakupom, u mnogo vei objekat u
Srebrenici (industrijsku zonu izvan centra grada, preko puta fabrike Cimos Srebrenica)
koji bi bio u njihovom vlasnitvu.
Jedan od kreativnih pristupa finansiranju koji ovo preduzee ima u svom poslovanju je i
princip razmjene odreenih usluga sa svojim glavnim izvorom pamunog materijala u
Hrvatskoj. esto uzimaju pamune proizvode iz Hrvatske u zamjenu za usluge ivenja koje
nude hvratskim preduzeima. Radi se, dakle, o doprinosima koji nisu u gotovom novcu
(ime vjerovatno izbjegnu i neke druge finansijske komplikacije).
Openito gledano, ini se da ovo preduzee uspjeno radi na istraivanju prilika za
finansiranje i ulaganje, mada nije jasno da li te prilike pronau preduzee Alma Ras ili ono
pronae njih. Prodajni i marketinki dio ovog preduzea, mada postoji i radi, mogao bi imati
koristi od posebne tehnike pomoi u toj oblasti. Zasada je preduzee uspjelo dati
prepoznatljivost svojoj marki u vremenu kada je tekstilna industrija u BiH u tekom stanju
u poreenju sa predratnim nivoom proizvodnje, kada je bila visoko razvijena industrija.
Preduzee Alma Ras ne samo da je preivjelo nego i cvjeta.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 63
DIO V: PRILOZI
6. Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva u preduzeu?
U preduzeu tvrde da su podnijeli zahtjeve za zatitu imena Alma Ras i njegovog zatitnog
znaka, ali nije bilo jasno da li su oni to ve uradili ili to pokuavaju da organizuju. Postoji
interesovanje za zatitu i promoviranjem imena Alma Ras, ali su svjesni da ovo nije marka
u klasi svjetskih imena. Zato su zauzeli stav da je BH trite kljuno trite za njihovu marku,
a da meunarodnu prodaju realizuju po principu izvornog proizvoaa opreme, odnosno
materijala za druga preduzea koja e staviti svoje ime i zatitni znak na njihove proizvode.
7. Opisati proizvodne i distribucijske procese i opremu u preduzeu.
Alma Ras nabavlja sirovi konac iz drava kao to su Egipat, Turska, Indija i Slovenija, koji
se brodom isporuuje u Hrvatsku, koja od njega tka pamuni tekstil, a zatim kroji materijal
za odjevne predmete. Proizvod se dalje kamionom prevozi do preduzea Alma Ras, koje
radi zavrnu obradu/ivenje na opremi koju imaju na tri proizvodne lokacije (Olovo,
Srebrenica i Niola), a koju su uvezli iz J. Koreje i zapadnih zemalja, kao to su eka
Republika, Njemaka (Brother) i Italija. Jedan dio opreme za odreene aplikacije napravljen
je iskljuivo za njih u BiH, ali on ne ini znaajan dio opreme preduzea.
Kad je proizvod zavren, alje se na prodajna mjesta preduzea u Tuzli, Zenici, Visokom i
Sarajevu i, kao to je navedeno, preduzee prodaje proizvode iz svojih prodajnih mjesta i u
raznim samostalnim prodavnicama na veliko irom BiH, a oko polovine proizvodnje se
izvozi stranim kupcima.
Ured preduzea u Srebrenici ima certifikate ISO 9001 i 9006, koji jo uvijek vae. Trenutno
koriste 600 kvadratnih metara na mjestima koja koriste pod zakupom, ali nastoje pronai
lokaciju sa oko 4-5.000 kvadratnih metara prostora, gdje mogu smjestiti jo 200 radnika i
imati jedan tih prostor u fabrici gdje bi se radnici mogli odmoriti od buke proizvodnje.
8. Analiza strategije i kadra koji radi na marketingu preduzea.
Preduzee vri prodaju na svoja tri prodajna mjesta u Olovu i Srebrenici i Niola, kao i na
veleprodajnim mjestima u Tuzli, Zenici, Visokom i Sarajevu, koja prodaju samo njihove
proizvode. Izvoze na trita uglavnom u Evropu (EU), jer je plaanje u Srbiji i Hrvatskoj
previe komplikovano, mada i dalje ispituju kako na najbolji nain iskoristiti ta trita.
Ciljano su usmjereni na kako kau srednje trite u BiH. To nisu ni bogati dijelovi trita
gdje prvenstveno prevladavaju uvozna imena poput Benetona, ali nije ni najjeftinije trite
na kojem se prodaju jeftini proizvodi poput onih iz Kine. Svog ciljnog kupca opisuju kao
osobu koja ima raspoloiva mjesena primanja od neto 600 KM (oko 300 EUR).
U preduzeu imaju dugoronu viziju da koriste svoju marku u zapadnim zemljama, kao to
su zemlje EU, ali to se jo uvijek ispituje i istrauje. Dio koji se odnosi na strane kupce
obuhvata one koji kupuju na bazi izvornog proizvoaa opreme (OEM) i stavljaju svoje ime
na proizvode preduzea Alma Ras radi prodaje u Evropi. To je segment sa najbrim rastom
i on im je cilj u pogledu rasta prodaje u budunosti.
Zanimljivo je spomenuti da Bosanci i Hrvati koji ive u inostranstvu kupuju proizvode
preduzea Alma Ras kad dou u posjetu zbog njihove niske cijene i dobrog kvaliteta.
Kupuju za sebe, ali i za rodbinu (to je, izgleda, vidljiv dio njihove prodajne aktivnosti).
9. Opisati pristup preduzea upravljanju rizikom.
Poslovanje na bazi izvornog proizvoaa opreme, to je njihov prodajni aspekt sa najbrim
rastom, putem kojeg prodaju proizvode kupcima u Italiji i Njemakoj, a koji onda stavljaju
svoju oznaku na proizvode preduzea Alma Ras jedan je od metoda smanjenja rizika, to
znai da su sigurniji da e prodati proizvode u Evropi ako se na njima nalazi prepoznatljivo
ime, a to takoe stvara odriv i rezidualan priliv prihoda.
Pored toga, pregovori koje vode sa austrijskom firmom Triumph ukljuivali bi ugovor na
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 64
DIO V: PRILOZI
deset godina, koji bi garantovao plate i proizvodnu opremu za 200 radnika, odlian je nain
da se obezbijedi odrivost i kontinuitet, pri tom koristei ovaj ugovor da se pronae nova
lokacija za preduzee u podruju Srebrenice, odnosno koristei tui novac (OPM).
Trebalo bi provjeriti da li su zapravo podnijeli zahtjev za zatitu imena, ako imaju namjeru
da zarauju na imenu u budunosti, mada su se sloili u razgovorima da ovo ime nema
veliku vrijednost u inostranstvu, osim meu Bosancima i Hrvatima koji ive vani i koji
kupuju proizvode Alme Ras kad dou u posjetu.
Vano je spomenuti da je rukovodstvo zabrinuto za zdravlje radnika i njihovo zadovoljstvo
poslom koji rade. Trae novu proizvodnu i prodajnu lokaciju u podruju Srebrenice koja ne
bi bila tako buna, da bi mogli pobjei od buke koja je neizbjeni dio procesa ivenja i da
presele dalje od nasljenog mjesta, jer bi ljudi eljeli manje buke oko svojih domova. Trae
mnogo vee kancelarije iskljuivo za te namjene, to se ini kao jedan od naina da se
izbjegne obrt situacije u pogledu radnika, odnosno da se izbjegne gubljenje radnika ili
povrede radnika usljed trajne i glasne buke u proizvodnji.
Kriteriji i ocjena
U tabeli su navedeni kriteriji i ocjene koje treba koristiti. Koristiti skalu od jedan do pet
(prihvatljivi su razlomci) za svaki kriterij:
5.0 Vrlo impresivno u odnosu na ovaj kriterij, doslovno bez nedostataka
4.0 Visok stepen dobre prilike u odnosu na ovaj kriterij, nema veih razloga za zabrinutost
3.0 Adekvatno u odnosu na ovaj kriterij, postoje neke sumnje ili razlozi za zabrinutost
2.0 Postoje neki nedostaci u odnosu na ovaj kriterij, potrebno je poboljanje
Ozbiljni nedostaci u odnosu na ovaj kriterij
ta se moe poduzeti da bi se preduzeu pomoglo da raste i stvara nove prilike za zapoljavanje?
Spomenuto je zapaanje konsultanta o vuni od ovaca koja se baca u ovom podruju i koja
se najvjerovatnije smatra beskorisnim otpadom. Tekstilni ininjer je davno prije rata radio
sa proizvodima od vune, te se zato veoma zainteresovao za ovo. Traio je dodatne
informacije, a i lino e se raspitati o tome.
Takoer bi voljeli dobiti bilo kakvu pomo u pronalaenju lokacije u podruju Srebrenice
kako bi preselili postojeu fabriku. Oekuju udvostruavanje trenutnog broja radnika u
najgorem sluaju u naredne dvije godine (organski rast preduzea), ali ako potpiu ugovor
na deset godina sa firmom Triumph imae obavezu da zaposle jo 200 radnika i nabave
dodatnu opremu, te zato trae oko 4-5,000 kvadratnih metara (u odnosu na trenutnih 600).
Podruje o kojem razmiljaju nalazi se preko puta fabrike Cimos, jer je to odreeno kao
industrijska zona, to ima odreenih prednosti, ali ininjer nije rekao nita konkretnije.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 65
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 2.5 1 2.5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 5 2 10
9. Pristup upravljanju rizikom 5 1 5
Ukupna ocjena (od moguih 100) 97.5
Ostali kljuni finansijski i organizacioni podaci
Bruto prodaja: 3 EUR miliona (2006.) (25% stopa rasta)
Neto prihod/dobit: 150.000 KM (180.000 KM predvieno za 2007.)
Dugovi/krediti: 250.000 EUR (7-8% godinja kamatna stopa)
Dioniari: uglavnom porodino vlasnitvo (nije elio razgovarati o detaljima)
Glavni ulaz sirovina: 95-98% je pamuk, ostalo su elastini proizvodi
Prosjene plate (bruto/neto) izuzev rukovodilaca:
Mogunost zapoljavanja domae radne snage (novih radnika): Im ih u ovom podruju
Prioriteti i spremnost za ulaganja/partnerstvo i tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 66
DIO V: PRILOZI
elja za
industrijskim
partnerima van
podruja
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljna?
Razmislili bi o ulagau s ciljem promovisanja i irenja preduzea, ali su
nedavno odbili jednu takvu firmu koja bi razvila ime Alma Ras, a
onda ga prodala za pet godina. Vlasnici su to odbili jer nema garancije
za dobrobit radnika (ova firma je sklopila jedan takav posao u
Hrvatskoj). Vie bi voljeli ulagaa koji bi promovisao preduzee i
marku, a koji se ne bi kasnije povukao iz posla.
elja za
finansijskom
podrkom.
Da
Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju biznis plan?
ele samo konkuretne kamatne stope kako bi se proirili i kad bi imali
nie kamate, mogli bi vie zaraditi i uloiti zaradu u proirenje.
Pregovara se o prijedlogu firme Triumph o ulaganju na period od 10
godina, a poee krajem augusta. Ako se dogovore oko uvjeta, onda bi
do aprila preduzee Triumph obuilo 200 novih radnika u oblasti
kontrole kvaliteta u Austriji i obezbijedilo novu opremu. Nakon 10
godina sva sredstva bi postala vlasnitvo Alme Ras.
elja za
tehnikom ili
pomoi u oblasti
poslovanja ili
poslovnog
razvoja.
Da
Koji su problemi s kojima se suoavaju:
Pokuavaju da dobiju novu lokaciju za zgradu u pregovorima sa
uredom za ekonomski razvoj u Srebrenici. Potrebno im je 4-5.000
kvadratnih metara i zaposlili bi oko 50 novih randika (plus dodatnih
200 ako se zakljui posao sa firmom Triumph za 10 godina rada).
Da li postoji
iskustvo ili
kontakti sa
partnerima u
EU ili negdje
drugo?
Ne
Opisati:
Prodaju proizvode u EU ali uglavnom na bazi OEM ili za koritenje od
strane drugih firmi s imenom koje stavljaju svoj naziv na njihove
proizvode. Ispituju strategije proirenja u EU, jer je lake poslovati tamo
nego u dravama bive Jugoslavije.
PROFIL PREDUZEA IZ OBLASTI RUDARSTVA
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 30. august, 2007
Naziv kompanije: Rudnik Boksita a.d. (Balkal Company)
Adresa kompanije 1: Ul. Milivoja Micica b.b.
Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u kompaniji: Dragomir Lali
Telefon, faks kontakt osobe: 056/386-502, 056-386-399
Internet stranica, e-mail: boksitsr@teol.net
Preliminarne preporuke konsultanta
Preporuene daljnje aktivnosti investicione podrke
___ Trebali bi se odrati daljnji sastanci radi odreivanja podrke
___ Ne preporuuje se daljnje angairanje u buduim aktivnostima investicione podrke
Izvjetaj i analiza ove mogunosti za regiju Srebrenica
Dati opti opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, ponuene usluge i kojima
regijama/narodima), ukljuujui njihove kupce i kljune dobavljae:
Rudnik Boksita a.d. je osnovan da preuzme vlasnitvo nad jednim od nekoliko regionalnih
dravnih preduzea rudnika boksita tokom privatizacije u augustu 2006. Rad u rudniku je
poeo originalno 19992 godine i bio je dio iste operacije kao rudnik boksita Milii, ali su
oba prestali sa radom 1995-96 zbog rata. 1996 godine, ponovo je poeo sa radom rudnik u
dravnom vlasnitvu i to mnogo obimnije da bi se pripremio za privatizaciju. Novi tim
vlasnika i menadmenta je ozbiljniji sada oko proirenja obima poslovanja. Ova kompanija
je u potpunosti u vlasnitvu Balkal kompanije iz Zvornika, trgovake kompanije u vlasnitvu
Litvanskog poslovnog ovjeka Kauno Tiekimasa. Kompanija prodaje preraeni proizvode
od boksita (aluminij hidroksid) firmama koje vre neophodnu elektrolitiku obradu da bi
dobili aluminij oksid, sirovinu za proizvodnju aluminija.
Trenutno, veina proizvodnje rudnika (koja je u prosjeku 52% aluminij oksid i 6% silikon
oksid) se vadi sa povrine i aluminij hidroksid se prerauje za kljunog kupca iz Kine sa
elektrolitikom, tehnologijom za pravljenje aluminija, mada neto od proizvoda povremeno
ide u Iran i Njemaku. Tokom 2007, oekuju da e iskopati tri puta nivo proizvodnje iz
2006, ili do 150,000 tona proizvoda. Njihov cilj proizvodnje u 2008 je 200,000 tona. Iskopani
proizvod se alje u Zvornik gdje se prerauje pomou glinice, domai termin za inicijalnu
preradu (za aluminij hidroksid) koji se zatim izvozi za elektrolitiku preradu da bi se proizveo
aluminij oksid. U Zvorniku takoer vri obrada glinicom za rudu koja dolazi iz rudnika
boksita Milii, tako da su veze jo uvijek ostale vrste izmeu dva subjekta.
Tokom 2006 kompanija je imala 40 uposlenika a ove godine, 2007, sa proirenom
proizvodnjom, ima 68 radnika u stalnom radnom odnosu. Radna snaga je podjednako
podijeljena izmeu muslimana i pravoslavaca jer je integrirana radna snaga bitan dio
strategije ljudskih resursa.
Kancelarije menadmenta rudnika su unitene tokom rata tako da se koriste privremene
prostorije u Srebrenici. Direktor ide automobilom iz Zvornika u Srebrenicu svaki dan na
posao i uskoro e opet imati kancelarije u Zvorniku.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 67
DIO V: PRILOZI
1. Opisati kvalitet i vanost komercijalnih mogunosti za regiju Srebrenica.
Kvalitet ove firme za regiju je rangiran kao veoma visok iz nekoliko razloga:
Ova kompanija prua visok nivo direktnog i indirektnog zapoljavanja
(kombinirano oko 156 radnika koji daju podrku svima aspektima rada);
Rastu po znaajnoj stopi od blizu 30% godinje;
Imaju vrste veze sa znaajnim financijskim resursima Balkanske investicione
banke (koja ima vlasnike veze sa ovom firmom);
Postoji mnogo mogunosti za rast poto postoje mnoga znana i pretpostavljena
leita boksita u regiji tako da se rast moe nastaviti ako na raspolaganju budu
investiciona sredstva;
Zvornika kompanija takoer vri preradu glinice za boksit iz rudnika Milii,
dodatnu uslsugu koja olakava dodatne mogunosti za izvoz.
Kompanija je bila rangirana kao trei znaajni izvoznik iz BiH prema studiji EU iz
2005 (Bosna i Hercegovina ekonomski trendovi, godinji izvjetaj za 2005, stranica.
63, http://www.eppu.ba/pdf/epru_april_eng_web.pdf).
2. Ocijeniti menadment u vezi poznavanja trita i razumijevanja dinamike trita.
Generalni direktor radi u oblasti rudnika boksita ve nekih 20 godina radei u Zvorniku i
rukovodei poslom prerade boksita glinicom u aluminij hidroksid za izvoz, tako da odlino
razumije sve aspekte iskopa boksita, prerade glinice i izvoza aluminij hidroksida iz BiH.
3. Koji je ekonomski uinak koji ovo preduzee ima ili bi moglo imati na regiju
Srebrenica?
Trenutno planiraju angairati 68 radnika (od 40 iz prole godine) a i dalje e se iriti
u 2008.
Oni procjenjuju da e imati aktivnosti kooperanta, kao to je sluaj sa fabrikom
alata iz Sarajevy Sucar, i drugom firmom iz Lukavca, Rewers, to e indirektno
uposliti jo 88 radnika. Veina od ovih kooperantskih radova podrazumijeva
popravku vozova i opreme za buenje.
Oni takoer plaaju porez na dobit na operacije ali generalni direktor ne poznaje
dobro financijsko poslovanje jer time rukovodi Balkal Company.
Vjerovatno najvaniji aspekt mogunosti za boksit ukljuuje ogromne rezerve u
regiji. Postoje nepoznate koliine boksita u regiji tako da bi trebalo provesti
sveobuhvatne studije (a posebno iz razloga velikog variranja u kvaliteti). Zbog toga,
budui izgledi su veoma dobri za daljnji ekonomski doprinos regionalnoj ekonomiji
sa dodatnim investicijama u istraivaki rad.
Vlasnici ove firme za boksit imaju veze sa najveim trgovcima metalnih proizvoda
i bankarima (Glencore, izmeu ostalih).
4. Saetak poslovnog iskustva i strunosti upravljakog tima. Opisati kvalifikacije
rukovodnog tima i ukupni broj uposlenika.
Generalni direktor, Dragan Mitrovi, radi u rudarstvu kao rukovodilac preko 20 godina. U
stvari, radio je u fabrici glinice Zvornik odakle izvoze preraeni boksit za elektrolitiku
obradu. On je angairan kao direktor rudnika prole godine (2006) kada je rudnik
privatizovan i kada ga je kupio Balkal uz pomo Balkanske investicione banke (postoje
znajane veze izmeu vlasnika dva subjekta).
5. Kako su uticali na druge financijske izvore?
Balkal Company, koja je u vlasnitvu litvanskog biznismena, Kauno Tiekimasa, i uz pomo
Balkanske investicione banke (u kojoj djelomino vlasnitvo ima Kauno Tiekimas kroz
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 68
DIO V: PRILOZI
druge interese), je glavni izvor financiranja rada rudnika. Svim najmom opreme rukovodi
Balkanska investiciona banka. Oni izgleda u ovom momentu nemaju potrebu za
investicijama ali generalni direktor nije ukljuen u financijska pitanja tako da on ne moe biti
siguran u to.
Korisno je opaziti da postoji meusobna veza izmeu poveanja proizvodnje i pripadajuih
ulaganja koja su potrebna, drugim rijeima tri puta vea proizvodnja u osnovi zahtijeva tri
puta vei iznos investicija. Firma je investirala nekih 6 miliona KM u poveanu proizvodnju
za 2007 a i dalje e ulagati u budunosti. Takoer se trenutno razgovara o povezivanju ove
kompanije sa proizvoaem boksita i aluminija iz Mostara da bi se resursi jo dalje osigurali
resursi, ali trenutno nema vie detalja u vezi toga.
Moda bi postojao interes rada sa stratekim partnerom na izvoenju geolokih ispitivanja
u regiji radi identifikacije veih naslaga visokokvalitetnog boksita za aktivnosti iskopa iz
dubine, nasuprot onom povrinskom iskopu koji vre sada.
6. Koji je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva firme?
Trenutno nema problema sa intelektualnim vlasnitvom za ovu firmu poto je to poslovanje
koje proizvodi robu iroke potronje. Daljnji sastanci sa upravom holding kompanije mogli
bi proizvesti vie informacija oko potencijalnih problema sa intelektualnim vlasnitvom.
7. Opisati proizvodne i distributivne procese firme i opremu.
Kompanija ima dozvolu za istraivanje, koja vai do 2009, od BiH vlade da trai nove naslage
boksita u regiji. Zadansko je glavna oblast na koju su usmjereni vezano za nove naslage.
Nakon to se identificira nova naslaga oni mogu da trae koncesiju za njenu eksploataciju.
Oni provode zajednika ispitivanja sa drugom fabrikom koja prerauje boksit (Milii) i oni
takoer rade sa geolokim zavodima u Beogradu i Tuzli na konsultantskim osnovama da bi
nali vea i dublja nalazita. Geoloki zavod postoji i u Zvorniku koji je vrio ispitivanja u
regiji tokom 2000. To bi vjerovatno onda dovelo do programa dubinskih rudnika poto se
udaljavaju od povrinskih aktivnosti iskopa. Trenutno oni vre povrinski iskop rude sirovog
boksita, koja se vozi u Zvornik radi prerade glinice u aluminij hidroksidza izvoz. Njihovi
krajnji kupci su firme specijalizirane za elektrolitiki tretman hidroksida za proizvodnju
aluminij oksida, finalne faze prije proizvodnje samog aluminija. Ovaj kapitalni i tehnoloki
intenzivan proces radi glavni kupac iz Kine (to se radi i u Mostaru i trenutno se vode
razgovori o razliitim oblicima saradnje). Neki od proizvoda se povremeno alje u Iran i u
Njemaku za elektrolitiku obradu.
Oprema za obuku rudara se nalazi u Zvorniku i oni esto sarauju sa rudnikom boksita iz
Milia na tim stvarima poto su nekada bili dio jednog preduzea. Ipak, trebat e im novih
talenata i opreme ako nau i ponu eksploataciju boksita iz dubinskih jama, to se nadaju da
e raditi u skoroj budunosti. Vlada oid njih oekuje zahtjev za veliko duboko okno. Iz tog
razloga, potrebna im je i tehnika pomo u nalaenju naslaga u dubini i oprema i osoblje za
eksploataciju tih dubokih izvora rude. Oni su izrazili potrebu za modernijom opremom i za
njihov povrinski iskop.
Postoji meusobna veza izmeu poveanja proizvodnje i pripadajuih ulaganja koja su
potrebna, drugim rijeima tri puta vea proizvodnja u osnovi zahtijeva tri puta vei iznos
investicija. Firma je investirala nekih 6 miliona KM u poveanu proizvodnju za 2007
8. Pregledati marketinku i prodajnu strategiju firme i osoblje.
Kompanija roditelj koja je locirana u Zvorniku, Balkal, radi sav marketing i prodaju. Vlasnici
Balkal kompanije su bliski sa najveim trgovakim firama za metal u svijetu, kao to je
Glencore iz vicarske, tako da na ovom nivou kompanije nisu u potpunosti svjesni tih
aspekata.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 69
DIO V: PRILOZI
9. Opisati pristup firme upravljanju rizikom.
Nema sumnje da boksita nema ba pun o u svijetu tako da postoje veliki rizici u prekidu
isporuke. U stvari generalni direktor lino zna grupu Rusa koji su nedavno kupili rudnike u
Crnoj Gori i oni su takoer ili u Mostar da vide rad tvornice tamo, tako da se raspoloivi
resursi brzo troe, to onda donosi potrebu za novim otkriima.
Rudnik Boksita i Balkal, su zabrinuti zbog pitanja zatite okoline i htjeli bi da provedu studiju
kako druge sline fabrike i rudnici rjeavaju ta pitanja na osnovu najboljih praksi. Ovo daje
naznaku da postoje neka pitanja rizika sa kojima bi se trebalo baviti u odnosu na uticaj na
okolinu njihovih aktivnosti iskopa.
Kriterij i ocjenjivanje
Sljedea tabela nabraja kriterije i njihovo ocjenjivanje koje se koristi. Za svaki kriterij koristiti
sljedeu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi):
5.0 Veoma impresivno u odnosu na kriterij, skoro besprijekorno
4.0 Visokokvalitetna mogunost po ovom kriteriju, nema ozbiljnih zabrinutosti
3.0 Adekvatno u odnosu na kriterij, neke sumnje ili zabrinutosti
2.0 Neki nedostaci u odnosu na kriterij, potrebno poboljanje
Ozbiljan nedostatak u odnosu na kriterij
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
Ova operacija iskopa rude je dio veeg meunarodnog investicionog konglomerata trgovine
metalom koja je dobro financirana i ima pristup znaajnom drugom financiranju kroz svoje
bliskefamilijarne veze sa Balkanskom investicionom bankom, tako da se ne moe ba lako
odrediti oblast gdje se moe osigurati financijska pomo. Ipak, oni su iskazali interes za
provoenjem boljih geolokih ispitivanja za nove izvore boksita a posebno za vee naslage
koje bi se mogle eksploatisati podzemno, nasuprot povrinskom kopu, bi bilo od velikog
interesa. Trae usmjerenje za najbolje prakse koje se odnose na okoline kontrole i revizije
u slinim rudnicima boksita i fabrikama koje ga prerauju. Kada se budu identificirale
naslage u dubini radi eksploatacije, takoer e im trebati oprema za rad u oknima; moda bi
takoer mogliu razmotriti nabavku modernije opreme za povrinsku eksploataciju.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 70
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 5 2 10
9. Pristup upravljanju rizikom 3 1 3
Ukupna ocjena (od moguih 100) 98
Druge kljune financijske i organizacione informacije
Bruto prodaja: Nije znao sada (predloio pregled na internetu )
Neto prihod/dobit: Nije znao sada (predloio pregled na internetu )
Dugovi/krediti: Imaju znaajan iznos duga od ranije koji se ne moe kvantificirati ali ti
dugovi se duguju dravi, ranijim radnicima i podizvoaima prije privatizacije.
Dioniari: Rudnik Boksita a.d. je u potpunosti u vlasnitvu Balkal kompanije, iji je vlasnik
Litvanski poslovni ovjek Kauno Tiekimas, koji je suvlasnik ili dioniar u drugim
investicionim grupama to ukljuuje Balkansku investicionu banku
Glavni inputi sirovine: Ruda boksita, koja se alje u Zvornik za obradu glinicom u aluminij
hidroksid koji se izvozi.
Prosjene plate nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 609 KM neto, 900 KM bruto, plus
jedan obrok i 105 KM gotovine svaki mjesec svim radnicima za prijevoz.
Raspoloivost lokalne radne snage (nova upoljavanja): Postoji mnotvo radnika u ovoj
regiji koji mogu da rade u rudarstvu poto rudarstvo ima dugu tradiciju u ovoj regiji. Oni
imaju maine za obuku u Zvorniku a mogu se obuavati i u Miliima.
Prioriteti i spremnost za investicije/partnerstvo i tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 71
DIO V: PRILOZI
Trae
industrijske
partnere izvan
regije
Srebrenica.
Ne
Koju vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Trae dobavljae opreme za dubinski iskop ali prvo visokokvalificirane
geoloke strunjake za identifikaciju dubokih, veih naslaga boksita
radi mogunosti iskopavanja.
Trae
financijsku
pomo.
Ne
Kakva vrsta financiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan?
Imaju pristup svom neophodnom financiranju u ovom momentu i
tipino koriste programe lizinga ali mogu to promijeniti u budunosti
ako nabave novu opremu.
Trae tehniku
ili poslovnu
pomo sa
razvojem
poslovanja.
Da
Koji se problemi/pitanja koja obraujete:
Trae kvalifikovane firme za geoloka ispitivanja koje mogu
identificirati visokokvalitetne naslage boksita u regiji to bi vodilo
podzemnom iskopu, a ne samo povrinskih naslaga. Ako uspiju,
kompanija e traiti dobavljae za opremu za podzemni iskop
proizvode/tehnologije za rudarska okna. Bili bi zainteresirani za
mogunost nabavke modernije opreme za povrinsku eksploataciju.
Postoji takoer potreba da se naui vie o najboljim praksama koje
koriste sline firme za povrinski iskop u odnosu na uinak na okolinu.
Da li imate
iskustva ili
tekue veze sa
partnerima u
EU i drugdje?
Da/
Ne
Molimo opisati:
U potpunosti su u vlasnitvu pojedinca i pravnog subjekta iz EU i imaju
vrste veze sa pojedincima i slinim takvim firmama u metalnoj
industriji iz EU i svijeta.
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 16. august, 2007
Naziv kompanije: Litos-M s.z.r.
Adresa kompanije 1: Mihaljevii
Adresa kompanije 2: Bratunac, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u kompaniji: gosp. Sulji Muhamed
Telefon, faks, e.mail kontakt osobe: 061/191-803
Internet stranica:
Preliminarne preporuke konsultanta
Preporuene daljnje aktivnosti investicione podrke
___ Trebali bi se odrati daljnji sastanci radi odreivanja podrke
___ Ne preporuuje se daljnje angairanje u buduim aktivnostima investicione podrke
Izvjetaj i analiza ove mogunosti za regiju Srebrenica
Dati opti opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, ponuene usluge i kojima
regijama/narodima), ukljuujui njihove kupce i kljune dobavljae:
Ova kompanija radi tri godine i struktuirana je kao kamenoklesarska radionica (s.z.r.
registracija) specijalizirana za graviranje u kamenu kao to je ono za spomenike na grobljima.
On se poinje usmjeravati na malu proizvodnju kamenih kipova i drugog dekorativnog
kamena koji se koriste na grobljima i ispred kua i poslovnih objekata. Njegova sirovina je
lokalni autohtoni klasini granit i dacit vee vrijednosti, koji se eksploatie u ovoj regiji
ve vie od decenije. Ima pet stalno zaposlenih radnika i jo r 3-4 sezonska ili po potrebi
radnika. Njegova kompanija je otpoela rad sa jednim grantom za stimulaciju zapoljavanja
od CARE od 29,500 KM, to je bilo 15% od njegovog poetnog troka za obnovu krovne
konstrukcije unitene ratom. On ovo smatra prvom fazom ire inicijative poto je njegov
sljedei cilj da trai dodatno financiranje radi proirenja rada da bi uveo visokoproduktivno
rezanje kamena i prodaju za ivinjake i takoer za kamen za etalita. U tom smislu, vlasnik
je ve uloio u opremu za poliranje i graviranje malog obima za rezanje malog obima a sa
radom e poeti u septembru u novoizgraenoj zgradi koja se nalazi pored njegove
(obnovljene) zgrade.
1. Opisati kvalitet i vanost komercijalnih mogunosti za regiju Srebrenica.
Sadanji kvalitet ovog subjekta u kontekstu komercijalnog doprinosa lokalnim regijama je
jako mali poto imaju samo pet stalno zaposlenih radnika. Ipak, vlasnik-majstor je ssebi
sasvim jasno postavio cilj dostizanja dijela veih i rastuih poslovnih mogunosti ukljuujui
rezanje i formiranje granitnih proizvoda za vee kupce kao to su gradovi ili poslovni subjekti
u BiH a takoer i za izvozno trite gdje je ve uspostavio neke znaajne kontakte. S toga,
trenutno rangiranje kvalitete i znaaja firme je nisko, ali e u godinama koje dolaze na tritu
za granit i dacit proizvode postati sve snanije i posebno kako se u regiji pojavljuje potreba
sve vie za granitom i dacitom, potencijalna vrijednost ove za privredu regije bi mogla
znaajno porasti. Komapnije kao ova e prosperirati ako se ostvare trina predvianja.
2. Ocijeniti menadment u vezi poznavanja trita i razumijevanja dinamike trita.
Do izvjesne mjere je znanje ovog poduzetnika o tritu izvanredno poto je on u tom poslu
itav svoj ivot a i njegov otac prije njega je bio kamenoklesar. Tako njegova reputacija
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 72
DIO V: PRILOZI
dovodi poslovne predstavnike izvan regije njemu. Na primjer, u posljednjih nekoliko
mjeseci posjetili su ga poslovni ljudi iz Njemake, Nizozemske i Belgije koji su traili jeftine
izvore proizvoda baziranih na granitu i dolazili bi u njegovu radionicu da vide ta nudi. Kroz
te kontakte mnogo je nauio o tritu EU za razliite proizvode, kao to su ivinjaci, i kamene
ploe za etnice. Uzevi u obzir dugogodinju tradiciju njegove familije u tom poslu i pristup
kompanije u EU (mada ogranien), izgleda da je znanje vlasnika o tritu BiH, Jugoistone
Evrope i sada EU trita dobro. to je manje jasno je njegovo razumijevanje strukture rashoda
veleprodaje u odnosu na maloprodaju, kao to su razlike u cijenama (diskriminacija cijena)
cijena od dobavljaa iz kamenoloma kamena u komadu do rezanog kamena (dodana
vrijednost) i onda cijena koje e platiti kupci da bi naruili ugovore za ivinjake za neke javne
ugovore. Ali ovo e postati jasnije kako on bude razvijao poslovni plan (proces koji e
zahtijevati usmjerenje izvana/strunjake kao i da se osloni na ono to je uradio Biznis centar
Srebrenica).
3. Koji je ekonomski uinak koji ovo preduzee ima ili bi moglo imati na regiju
Srebrenica?
Dok je sveukupni znaaj zanatskih poslovanja za privredu regije izuzetno ogranien, znaaj
industrije granita za regiju e biti mnogo znaajniji. Na primjer, postoji veliki kamenolom
granita i dacita blizu gdje ova kompanija moe nabavljati svoju sirovinu za grobnice i kipove
to je koncesija u vlasnitvu austrijske kompanije. Posao vaenja granita je bio vaan dio
sektora prirodnih resursa regije preko deceniju. Gledajui u budunost, izgleda da postoje
jo vee mogunosti prema ovome majstoru i poduzetniku.
Rekao je tokom intervjua da je Geoloki zavod iz Beograda, u prethodnih 3 ili 4 mjeseca,
zavrio geoloko ispitivanje ove regije i zakljuio da postoji barem 300 miliona tona naslaga
visokokvalitetnog granita samo u Bratuncu. Naslage ukljuuju i klasini granit i dacit vee
vrijednosti a na nekim lokacijama naslage dacita su bile do irine od pet metara. On vjeruje,
na osnovu zakljuaka tog nedavnog istraivanja, da e se u Bratuncu pojaviti velika industrija
kojoj e biti potrebne sposobnosti kao njegove jer granit sam po sebi nije izuzetno vrijedan
dok se ne doda vrijednost kroz obradu, onda trina cijena proizvoda dramatino raste. Ovo
bi takoer zahtijevalo mnogo teke opreme to e onda ukljuiti velike koncesije za vaenje
za potencijalno vrlo profitabilne aktivnosti vaenja i obrade.
4. Saetak poslovnog iskustva i strunosti upravljakog tima. Opisati kvalifikacije
rukovodnog tima i ukupni broj uposlenika.
Vlasnik i njegova familija imaju dugu tradiciju u industriji kamenoklesarstva poto je i njegov
otac bio takoer kamenoklesar u ovoj regiji. Ipak, ova firma, Litos-M, je poela sa radom u
odgovoru na tender CARE za projekt otvaranja radnih mjesta koji bi dobili grantove od te
donatorske organizacije. On je proao na tenderu i sada fokusira kompaniju na prijelaz od
zanatske radionice (to je on opisao kao prvu fazu svoje firme) u neto to je aktivnije u
rezanju i glaanju granita. U protekle tri godine od otpoinjanja poslovanja Litos-M, on je
jasno nauio mnogo i izgleda da je orijentiran na proirenje svojih operacija, postavljajui
ciljeve sloenijoj (kamena, faza pred-poliranja) sposobnosti da uestvuje u onome to on
vidi kao dolazei bum u proizvodnji i obradi kamena u ovoj regiji.
Kako je ranije navedeno, imao je sluajne ali direktne i tekue kontakte sa kupcima iz
Njemake, Nizozemske i Belgije i te interakcije su mu pruile priliku da naui vie o industriji
iz meunarodne perspektive, to je prouzrokovalo njegovu veu zainteresiranost u finalne
proizvode i izvozno trite. Njegovo razumijevanje industrije vaenja i obrade granita je
znaajno poraslo tokom posljednjih nekoliko godina od kako je zapoeo sa poslovanjem, ali
jo mora mnogo nauiti ako eli u svom poslovanju dosegnuti vie vrijednosti.
Izgleda da jasno razumije pitanja trokova robe(COGS) na svom nivou kao graver i glaalac,
i on je istraivao trokove opreme za proizvodnju i proizvodne procese koji nisu bili dio
njegovog poslovanja, ali je manje jasno da li jasno razumije sva pitanja vezana za trokove a
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 73
DIO V: PRILOZI
odnose se na vaenje/iskopavanje kamena i rezanje., a on ima za cilj ovo drugo. Ima veoma
jasnu viziju i sasvim uvjerljivo prezentira svoju viziju ukljuujui trokove opreme, ali je to
veliki korak naprijed i nema pismenog poslovnog plana, to onda vodi do zakljuka da je
razmilja o procesu ali nije izraunao koliko e proces kotati financijski.
5. Kako su uticali na druge financijske izvore?
Njegov trenutni cilj je osigurati najmanje 1 milion KM za proirenje rada i osnivanje nove
strukture kompanije.
Dok nismo razgovarali o njegovim prijanjim poslovnim strukturama i financiranju, ova
vrsta zanatskog poslovanja (s.z.r.) je zapoeta kao odgovor na tender donatora CARE za
aktivnosti otvaranja radnih mjesta. On je pobijedio na tenderu i dobio ukupni grant od
29,500 KM to je u to vrijeme predstavljalo 15-20% poetnih trokova (uglavnom za
popravku krova zgrade koja je bila unitena tokom rata), to je uposlilo pet osoba u stalni
radni odnos i nekoliko sezonskih radnika iz te regije.
On trai druge donatorske organizacije za dodatno financiranje. Veoma je optimistian to
se tie Islamic Relief organizacije.
Sve u svemu, on je zainteresiran za dobivanje bilo kakvog drugog financijskog izvora
ukljuujui uvoenje investitora za neke strukture njegove nove kompanije (nakon
naputanja strukture zanatske radionice). Bilo bi mudro ispitati detaljnije zato je njegovo
poslovanje tako malo nakon skoro dvije generacije radnika (on i njegov otac), da bi se bolje
shvatilo moe li ili ne moe da se iri uz dodatnu podrku.
6. Koji je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva IP firme?
Usluge koje ovaj zanatlija prua momentalno su ograniene na poliranje i graviranje
koritenjem standardne opreme i procesa koji zahtijevaju mnogo rada. Ovo je poznata usluga
i izgleda da ne postoje nikakva pitanja vezano za IP. Cilj vlasnika je da ue u poslovanje
rezanja kamena to bi opet bilo vie kao proizvodnja robe iroke potronje a to takoer ne
predstavlja oigledne probleme vezane za IP sa kojima bi se mogao susresti ubudue.
Ponovno preispitivanje ove problematike u budunosti se preporuuje da bi se potvrdile ove
pretpostavke.
7. Opisati proizvodne i distributivne procese firme i opremu.
Njegova kompanija e poeti sa novim dimenzijama rada na kamenu u septembru kada
dobije opremu koju je kupio za pjeskarenje i poliranje veeg obima, koja e se smjestiti u
novu zgradu odmah pored glavne zgrade. Ta oprema je kupljena po cijeni od 33,000 KM iz
distribucije u Zagrebu koju je proizvela njemaka firma Henseel. Ovo e kompletirati
njegovu prvu fazu poslovnog razvoja da ima mogunost veeg obima pjeskarenja, graviranja
i poliranja za svoje muterije. Trenutno vlasnik kupuje kamene segmente od austrijske
kompanije, Alpina, koja ima koncesiju na rijeci Drini blizu Bratunca. Alpina iskopava granit
u velikim segmentima koji se zatim transportuju u Sarajevo na sjeenje u manje obradive
komade koje zanatlija kupuje. Onda se proizvod alje natrag u Bratunac za konano
pjeskarenje, poliranje i graviranje za njegove muterije (uglavnom, za nadgrobne
spomenike).Ovaj transportni ciklus je skup i on je esto nezadovoljan kvalitetom kamena iz
Alpine ili rezanjem koje se radi u.
Njegova vizija za sljedeu fazu razvoja kompanije je da se u potpunosti zaobie rezanje u
Sarajevu jednostavno tako to e se to raditi u Bratuncu, i u konanici da uestvuje u
eksploataciji novih naslaga granita koje je otkrio Geoloki zavod poto su naslage na brdima
koja si odmah pored njegovog imanja. Tako, on predvia da ima neku ogranienu sposobnost
vaenja i rezanja takoer i na Drini gdje bi onda vrio konane aktivnosti poliranja ili
nastaviti poliranje na sadanjoj lokaciji. Rijeka je neophodna za rezanje a operacija rezanja
je preglasna da bi se radila u gradu. Njegov dugoroni plan je da ima etiri linije za rezanje
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 74
DIO V: PRILOZI
kamena sa ukljuenih 50 radnika koji bi bili angairani na svom rezanju kamena, i
aktivnostima poetnog i zavrnog poliranja. To bi bilo proireno njegovim tekuim i
proirenim aktivnostima poliranja i graviranja, to e uskoro takoer ukljuiti vee
mogunosti rezanja.
Postojea zanatska radnja e nastaviti na sadanjoj lokaciji da prua usluge pjeskarenja,
poliranja i graviranja dok e novopredloeno postrojenje za masivne usluge rezanja biti
locirano na rijeci Drini udaljeno od stambenih objekata i smjeteno tamo gdje e moi
koristiti vodu iz rijeke. Slijedi njegova analiza trokova za sljedeu veliku fazu razvoja
kompanije kroz masovnu proizvodnju rezanog kamenja i poliranja granita i dacita u velikim
komadima:
Operacija rezanja prije koncesije za vaenje
Sistem ze rezanje #1
Sistem za rezanje klju u bravu (trofazni proces) KM 370,000
Zgrada, elektro i drugi trokovi infrastrukture KM 175,000
Alati, manja oprema i komponente KM 55,000
UKUPNO potrebno za jedan sistem klju u bravu KM 600,000
Sistem ze rezanje #2
Sistem za rezanje klju u bravu (trofazni proces) KM 370,000
Dodatna infrastruktura, oprema, komponente Ukljueno u fazu 1
UKUPNO potrebno za dva sistema za rezanje KM975,000
Operacija rezanja nakon osiguranja koncesije za vaenje
Sistem ze rezanje #3
Sistem za rezanje klju u bravu (trofazni proces) KM 370,000
Dodatna infrastruktura, oprema, komponente Ukljueno u fazu 1
UKUPNO potrebno za tri sistema za rezanje KM 1,345,000
Sistem ze rezanje #4
Sistem za rezanje klju u bravu (trofazni proces) KM 370,000
Dodatna infrastruktura, oprema, komponente Ukljueno u fazu 1
UKUPNO potrebno za etiri sistema za rezanje KM 1,715,000
Napomena: Za prvu od tri faze procesa rezanja trebat e oko 15 dana za obuku novih
radnika. Za drugu fazu procesa rezanja takoer e trebati 15 dana za obuku novih
radnika. Za treu i konanu fazu procesa rezanja trebat e oko tri dana da se obui novi
radnik. Radnici se mogu nai lokalno, kao i oni koji e ih obuavati.
Analiza trokova robe (COGS) je kako slijedi:
Pretpostavka da se kamen kupuje od Alpine
Troak materijala za rezanje jednog kvadratnog metra KM 34
Troak materijala za rezanje dva kvadratna metra KM 68
Troak po toni kamena (jedan metar2=2 tone) KM 17
Troak jedne tone nakon dodane vrijednosti od Litosa KM 300
Kupovna cijena u EU (po toni gotovog proizvoda) 1,400
Bruto dobit prije kalkulacija za postrojenje/opremu 1,250
Pretpostavka kada Litos ima koncesiju za vaenje
Troak materijala za rezanje jedne tone KM 17
Kupovna cijena u EU (po toni gotovog proizvoda) 1,400
Bruto dobit prije kalkulacija za postrojenje/opremu 1,383
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 75
DIO V: PRILOZI
Jednom kada kompanija bude imala dvije linije za rezanje treba traiti koncesiju za vaenje
svog kamena, to bi onda pojeftinilo njene proizvode poto ne bi morala plaati austrijskoj
kompaniji ali bi trebala plaati naknadu za koncesiju. Procijenjeni troak naknade za
koncesiju u nekoliko godina je 1 do 2 miliona KM.
8. Pregledati marketinku i prodajnu strategiju firme i osoblje.
Kao zanatska radionica sa prodajom u 2006 od 70,000 KM, vlasnik-operator i glavni zanatlija
je jedina osoba koja radi marketing i prodaju. I on i njegov otac su u ovom poslu itav svoj
radni vijek tako da veina lokalnih poslovnih subjekata dolazi njima za njihov glavni
proizvod to su nadgrobni spomenici. Sada postaje aktivniji u kipovima za vrtove i slinim
proizvodima, ali izgleda da je to tek poetak aktivnosti a ne ona koja na bilo kakav znaajan
nain doprinosi njegovim prihodima; njegova nabavka nove opreme za pjeskarenje i
poliranje e poveati vrijednost te aktivnosti ali nije jasno koliko. Ovo je vjerovatno zbog
nedostatka koncentriranih marketinkih i prodajnih inicijativa poto on radi i marketing i
proizvodnju. Kako on predvia veu operaciju rezanja kamena iz kamenoloma, provodei
izvozni marketing i proirujui svoje operacije pjeskarenja i poliranja, funkcija marketinga
i prodaje e postajati sve vanija i jo nije jasno kako e se on baviti tom potrebom u bliskoj
budunosti.
On tvrdi da ima zaostale narudbe za ivinjake i kamene ploice za etnice od kontakata iz
Njemake, Nizozemske i Belgije, koji su posjetili njegovu radnju ovih godina. Samo da izvri
njihove narudbe trebala bi mi velika oprema za rezanje kako je navedeno u drugim
dijelovima ovog izvjetaja. On tvrdi da bi trebao etiri velike linije za rezanje samo za kupce
koji su trenutno identificirani. Dok sada pokuava da skupi kapital (1 milion KM) da bi
ispunio te budue narudbe on insistira na tome da ne eli napustiti kreativni aspekt svog
poslovanja, stvarajui nove kipove a ne samo masivne blokove kamenja za ivinjake i etalita.
9. Opisati pristup firme upravljanju rizikom.
Njegova strategija upravljanja rizikom se pravi za Fazu 2 operacije, kada bude imao velike
koliine opreme za rezanje kamena i sposobnosti, to je mnogo vie od onoga to sada
trenutno radi (poliranje i graviranje). Njegovo trenutno poslovanje je prilino promjenljivo
u smislu da je redovno ali da ima vremena kada nema muterija. Uputanjem u masovniju
proizvodnju on se uputa u situaciju veeg rizika (veeg obima) ali takoer smanjuje
promjenljivo ponaanje svoje baze muterija u smislu da ulazi na veliko trite koje ima
ravnomjernu potranju velikog obima. U tom smislu, on e poveavati obim svojih aktivnosti
ali e stupiti na trite sa odrivom potranjom to je takoer veeg obima nego njegovo
sadanje poslovanje. Konkretnije, on planira skupiti kapital za operaciju koja e imati etiri
linije za rezanje kamena koje e raditi slono (vidi detalje date u drugim dijelovima
izvjetaja). Sa takvim formatom proizvodnje, ako jedna ili ak i dvije maine ne rade radi
urgentnog popravka ili redovnog odravanja, jo uvijek e imati ostale dvije ili tri koje rade.
I dalje, ako jedna maina ne radi sveukupni obim operacije nije znaajno ometan, u odnosu
na primjer da imate dvije linije a jedna ne radi. Ovaj pristup upravljanju rizikom izgleda
praktian; ipak ostaje injenica da nikada nije radio sa takvom kompanijom ili proizvodnom
linijom, tako da e on morati dovesti druge eksperte kao rukovodioce da bi osigurao da su
se drugi rizici umanjili. Ali generalno, on ima razumno izbalansirano gledite u vezi
upravljanja rizikom.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 76
DIO V: PRILOZI
Kriterij i ocjenjivanje
Sljedea tabela nabraja kriterije i njihovo ocjenjivanje koje se koristi. Za svaki kriterij koristiti
sljedeu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi):
5.0 Veoma impresivno u odnosu na kriterij, skoro besprijekorno
4.0 Visokokvalitetna mogunost po ovom kriteriju, nema ozbiljnih zabrinutosti
3.0 Adekvatno u odnosu na kriterij, neke sumnje ili zabrinutosti
2.0 Neki nedostaci u odnosu na kriterij, potrebno poboljanje
Ozbiljan nedostatak u odnosu na kriterij
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
Kompanija bi bila zainteresirana da ima investitora koji bi se angairao da ih dovede do
sljedeeg nivoa proizvodnje sa etiri linije za rezanje kamena radi masovne proizvodnje
blokova granita i dacita za koritenje za ivinjake, plonike i ceste sa kaldrmom. Ve imaju
kupce za proizvode u EU.
Druge kljune financijske i organizacione informacije
Bruto prodaja: 70.000 KM tokom 2006, isto i 2007 (bez rasta)
Neto prihod/dobit: 50.000 KM
Dugovi/krediti: Nema.
Dioniari: Zanatlija je jedini vlasnik i operatori
Glavni inputi sirovine: Granit kamen (kalsini i tipovi dacita)
Prosjene plate nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 450 KM neto, sezonski 25 km
dnevnica
Raspoloivost lokalne radne snage (nova upoljavanja): Redovno koristi 5-6 lokalnih
radnika koji poznaju poslovanje/zanat. Ima tri profesionalna kamenoklesara koji mogu
obuiti druge radnike za oko 10-15 dana.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 77
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 3.5 3 10.5
2. Analiza trita i razumijevanje trita 2 2 4
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 3 4 12
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 3.5 3 10.5
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 3 2 6
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 4 2 8
8. Strategija marketinga i prodaje 2 2 4
9. Pristup upravljanju rizikom 3.5 1 3.5
Ukupna ocjena (od moguih 100) 63.5
Prioriteti i spremnost za investicije/partnerstvo i tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 78
DIO V: PRILOZI
Trae
industrijske
partnere izvan
regije
Srebrenica.
Da
Koju vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Htjeli bi da imaju industrijsko partnerstvo ili investitora u svojoj
sljedeoj fazi razvoja za eksploataciju kalsinog i dacit granita iz resursa
u regiji.
Trae
financijsku
pomo.
Ne
Kakva vrsta financiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan?
On trai minimum od 1 milion KM radi proirenja operacija da ukljui
dvije linije za rezanje kamena a u narednoj fazi da povea na etiri linije
za rezanje kamena. Ima poslovni plan koji mu je napravio Biznis centar
Srebrenica 2005.
Trae tehniku
ili poslovnu
pomo sa
razvojem
poslovanja.
Da
Koji se problemi/pitanja koja obraujete:
Volio bi da ima pomo u razvijanju boilo kojeg poslovnog modela za
eksploataciju granita i dacita na svom imanju koje je u blizini i koje je
nedavno istraivano i pokazalo se da je veliki izvor kamena.
Da li imate
iskustva ili
tekue veze sa
partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo opisati:
Ima direktne kontakte sa poslovnim ljudima iz Njemake, Nizozemske i
Belgije koji su voljni da potpiu ugovore o narudbi.
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 29. august, 2007
Naziv kompanije: Gross d.o.o. Srebrenica (Mineco Ltd., London, U.K.)
Adresa kompanije 1: 76400 Gradika
Adresa kompanije 2: Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u kompaniji: Jelena Petric, direktor, Alexander Petric, direktor
Telefon, faks, e.mail kontakt osobe: 056/411-044, 410-694, lcirkovic@mail.ru,
Alexander.petric@mail.ru *mob. 065/658/958)
Internet stranica:
Preliminarne preporuke konsultanta
___ Preporuene daljnje aktivnosti investicione podrke
Trebali bi se odrati daljnji sastanci radi odreivanja podrke
___ Ne preporuuje se daljnje angairanje u buduim aktivnostima investicione podrke
Izvjetaj i analiza ove mogunosti za regiju Srebrenica
Dati opti opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, ponuene usluge i kojima
regijama/narodima), ukljuujui njihove kupce i kljune dobavljae:
Od ranije poznata kao rudnik Sase, ova kompanija je kerka Mineco Ltd. Koja ima sjedite
u Londonu, Engleska. Trenutno je to privatna kompanija koja proizvodi 12,000 tona
mjeseno od ega se dobije oko 800 tona finalne mjeavine koncentrata olova i cinka (u
prahu) za industrijsku upotrebu. Trenutno imaju 370 uposlenika. U poetku osnovana 1967,
kompanija je imala 1,300 zaposlenih kada je bila na vrhu ali je onda zatvorena prije rata.
Ponovo je otvorena nakon rata ali je bila zatvorena 1982 zbog problema sa vodom na lokaciji.
Kako je akumulirala dugove bila je privatizirana prije oko tri godine po cijeni koju je njena
roditelj kompanija platila od oko 2 miliona Eura. Kao nova kompanija rade ve tri godine a
njom rukovodi tim koji je brani par ujedno, Jelena i Alexander Petric. Uprava Mineco
planira da se dionice firme javno pojave tokom 2008 na berzi u Londonu.
Trenutno trae vanjsku pomo u smislu investicije ili druge vrste pomoi za rad rudnika ali
i istrauju mogunost osnivanja ekskluzivnog prava na distribuciju u BiH opreme za
rudarstvo tako da rudnici i preduzea ne moraju ii sadanjim distributerima koji su
podijeljeni izmeu Beograda i Zagreba za veinu uvozne opreme. Oni ciljaju na proizvoae
koji trenutno nisu zastupljeni u Jugoistonoj Evropi, i izgleda da su veina iz SAD. ele da
iskoriste svoje dobre kontakte sa domaim BiH sektorom rudarstva da budu izvor opreme,
rezervnih dijelova, tehnikog servisa i obuke, kao predstavnici proizvoaa proizvoda iz
inostranstva.
1. Opisati kvalitet i vanost komercijalnih mogunosti za regiju Srebrenica.
Ova firma se moe smatrati veoma visokokvalitetnom komercijalnom prilikom za regiju iz
oiglednih razloga-velika baza uposlenosti najprije kod njihali takoer i zbog nekih ne
tako oiglednih aktivnosti kao to su sponzoriranje nekih univerzitetskih studenata
stipendijama i njihov pokuaj da srednje kole u regiji otvore odjeljenja za rudarstvo za svoje
uenike. Takoer kupuju mnogo robe i usluga u samoj regiji.
Da bi privukli inenjere i rudare u ovu regiju iz drugih dijelova Jugoistone Evrope i EU,
ukljuujui povratnike, kompanija ima sedam luksuznih apartmana u svojo glavnoj
kancelariji rudnika gdje radnici mogu da ostanu nekoliko mjeseci dok se ne presele na drugu
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 79
DIO V: PRILOZI
lokaciju. Apartmani su u potpunosti opremljeni, ukljuujui brzi Internet, opremljene
prostorije za objedovanje, mainne za pranje rublja i sve ostalo to je neophodno da tranzicija
bude to je mogue bezbolnija. Ovo je pomoglo da se privuku neki najbolji rudarski inenjeri
i tehniari nazad u ovu regiju.
2. Ocijeniti menadment u vezi poznavanja trita i razumijevanja dinamike trita.
Rukovodni tim radi ve tri godine i oni tvrde da imaju jako dobar odnos sa nekih 80% drugih
rudnika i kompanija koje upravljaju rudnicima u BiH. Ovo se predstavlja kao kljuna stvar
kada pokuavaju predloiti da predstavljaju proizvoae rudarske opreme u BiH, ak nudei
i pristup konkurenciji u njihovom sektoru. Tehniki direktor, Alexander Petric, je prisutan
u rudarstvu kao inenjer ve nekih 20 godina a njegova supruga je poslovno-financijska
direktorica ove kompanije ve tri godine otkako je u vlasnitvu Mineco Ltd.
3. Koji je ekonomski uinak koji ovo preduzee ima ili bi moglo imati na regiju
Srebrenica?
Oni trenutno upoljavaju 370 u stalnom radnom odnosu koji rade u tri smjene.
Njhove plate, ukljuujui beneficije, su oko 350,000 KM mjeseno; 52% od tog
ukupnog iznosa ukljuujui poreska plaanja.
Plaanje dva obroka dnevno po osobi ukupno iznosi nekih 20,000 KM mjeseno.
Oni potroe, na primjer, samo za hljeb u lokalnim pekarama oko 4,000 KM
mjeseno.
Plaaju raune lokalnoj firmi za elektrinu energiju u iznosu od nekih 18,000 KM
mjeseno.
Potroe oko 42,000 KM godinje na trokove lijeenja u bolnici u Srebrenici.
Primjeri trokova ukljuuju nehotine nesree i redovni ljekarski pregled koji su
posebno potrebni za one koji dui vremenski period provode u rudarskom oknu.
Tipini troak za generalni ljekarski pregled pop pacijentu kota 100 KM.
Za njihovu ad hoc nabavku roba o usluga oni pokuavaju da nabave proizvod 50%
kombinovano iz Srebrenice i Bratunca, sa nabavkama iz Srbije i Hrvatske na oko
15-20% i ostatak iz EU (oko 35%) dobavljaa.
Oni e dati deset stipendija za univerzitetski nivo rtvama rata. Pola novca e ii
studentima iz Bratunca a pola iz Srebrenice.
Kompanija je takoer sponzor lokalnog nogometnog kluba i tekvando tima iz regije
na nivou EU.
Poto sistem kae ne omoguava da izdvoje svo olovo i cink (oko 20% ostane), kada
bude na raspolaganju tehnologija u budunosti moi e iskoristiti te koncentracije
metala takoer.
Konano, planiraju poveati proizvodnju rude iz rudnika za oko u sljedee dvije
godine sa 12,000 na 18,000 tona) to e zahtijevati i nove investicije u opremu i
angaovanje novih radnika (poto e se svi ostali trokovi takoer poveati shodno.
4. Saetak poslovnog iskustva i strunosti upravljakog tima. Opisati kvalifikacije
rukovodnog tima i ukupni broj uposlenika.
Svakodnevno upravljanje kompanijom se provodi od strane dva direktora koji su suprunici.
Suprug, Alexander Petric, je tehniki direktor i ima deset godina iskustva u rudarskoj
industriji (ugalj i bakar) a on je inenjer; njegov prethodni rad nije bio u BiH. Njegova
supruga je poslovni i financjski direktor poslovanja.
Sa nekih 370 uposlenika koji rade na svim aspektima rudarstva postoji i intenzivna obuka
na glavnoj lokaciji, stvarajui potrebu za dosta strunosti na terenu za sve nivoe radne snage.
Na primjer, imaju etiri utovarivaa rude koji idu duboko u zemlju da transportuju rudu iz
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 80
DIO V: PRILOZI
okna sa dubine od nekih 600 metara. Jedan od utovarivaa uvijek je posveen za obuku
novih vozaa, to ukljuuje jedan mjesec obuke na povrini jedan mjesec u rupi sa
instruktorom i onda jo jedan dodatni mjesec specijalistike obuke. Ova sposobnost za
obuku se moe iskoristiti za predloene nove poslove gdje bi se obuka obavljala u BiH na
ovom lokalitetu a ne da se kupci oprema alju u zemlju porijekla (kao to su SAD ili
Njemaka ), to moe biti veoma skupo i iziskivati dosta vremena.
5. Kako su uticali na druge financijske izvore?
Ova je kompanija sada financijski samoodriva za svoje rudarske aktivnosti i nemaju
zaostalih dugova ili kredita iz financijskih institucija. Ipak, trae oko 1 milion KM kredita ili
lizing financiranje da poveaju proizvodnju za 50% u toku sljedee dvije godine, sa 12,000
na 18,000 tona rude.
Istrauju uspostavu nove aktivnosti za ekskluzivnu distribuciju, prodaju, servisiranje i obuku
uvozne opreme za rudarstvo, posebno iz SAD. Mogli bi neto od toga i sami financirati kroz
lizing da bi zapoeli odnos poto i oni ele da zamijene neto od stare opreme, ali u svakom
sluaju oni imaju pristup financiranju.
ele da investiraju neto od svoje dobiti u lokalne firme ili nekretnine i istraivali su
Srebrenicu ali imaju sporazum sa kancelarijom naelnika da jo ne kupuju zemlju u gradu
poto trae lokacije za svoje projekte u ovom momentu.
6. Koji je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva IP firme?
Izgleda da nema IP problema ukljuenih u ovu operaciju poto oni vade prirodne rude i
primjenjuju osnovne tehnologije separacije. Ne postavlja se pitanje brenda iz razloga to
kompanija tretira proizvod kao robu iroke potronje i poto se prodaje kao takva od strane
roditeljske firmu u Londonu preraivau iz Bugarske koji proizvode pretvara u potpuno
nove. Moda bi bilo vrijedno ovu stvar ispitati na buduim sastancima kako kompanija bude
napredovala sa planom stvaranja novog subjekta za prodaju i marketing opreme za rudarstvo,
to bi se moglo razmotriti kao aktivnost brendinga.
7. Opisati proizvodne i distributivne procese firme i opremu.
Trenutno se vadi 12,000 tona rude iz rudnikih okana/jama koje su duboke do 600 metara.
Ruda se alje na povrinu da bi se razbila u dvije faze a zatim se alje u kade za separaciju koje
sadre hemikalije koje prouzrokuju da se koncentrat cinka i olova taloe na vrhu radi
uklanjanja. Onda to ide kroz proces termoelektrine obrade (ima na licu mjesta svoj
transformator od 35,000 volti koja transformira snagu na 10,000 volti) koji pee proizvod do
fine praine cinka i olova koje se skladite posebno ali se mijeaju kao koncentrat za poiljku
kupcima. Finalni proizvod od 12,000 tona rude je 800 tona koncentrata koji sadri 50:50
mjeavinu cinka i olova.
Njihov vodeni sistem na licu mjesta je proces zatvorene krivulje gdje oni stalno recikliraju
ili ponovno koriste vodu koja se alje u bazene za odmuljavanje za taloenje i odvajanje vode
da bi se proces ponovno zapoeo. U konanici bazeni za odmuljivanje se napune i moraju
praviti nove; nedavno su izgradili novi sistem od 40 bazena sa dva bazena koja se napune do
punog kapaciteta svakih deset godina. (Treba obratiti panju na to da postoji zabrinutost
kod lokalnog stanovnitva zbog curenja iz tih bazena ali se te informacije trebaju dodatno
ispitati kao mogua oblast za tehniku pomo.)
Nusproizvod procesa je neka vrsta krede ili pepela koji se moe koristiti za suhi zid
graevinske materijale (25 tona mjeseno), to se odvojeno prodaje. Njihov glavni kupac za
koncentrate je bugarski proizvoa ingota specijaliziran za isti cink i olovo do 99.99% nivoa
istoe.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 81
DIO V: PRILOZI
8. Pregledati marketinku i prodajnu strategiju firme i osoblje.
Njihovi tekui proizvodi koncentrata se unaprijed prodaju od strane roditelja kompanije
tako da oni ne igraju nikakvu ulogu u marketingu ili prodaji finalnog proizvoda sa ove
lokacije. Ipak, kako je primijeeno na drugim mjestima u ovom izvjetaju rukovodni tim
eli da se ukljui u marketing i prodaju opreme za rudnike to e zahtijevati jedan predani
napor u marketingu i prodaji. Njihov tehniki direktor, Alexander Petric, eli da postane
direktor marketinga i prodaje nove firme poto on ima direktan kontakt sa nekih 80%
domae BiH industrije i a samo njhova kompanija ima tri lokacija rudnika (Srebrenica, i
dvije u Dubovici), tako da su i oni kljuni kupci. Da bi proirili ove aktivnosti imaju namjeru
angairati nekoliko diplomiranih ekonomista sa sarajevskog univerziteta koji su studirali
marketing i prodaju tako da e onda imati posveene domae kadrove za direktnu prodaju.
Htjeli bi da uvedu est kategorija proizvoda ili proizvodnih linija koje bi imale jednu
posveenu osobu tehnikog smjera za prodaju za svaku kategoriju/liniju. Dok bi se najvie
usmjerili na BiH, oni takoer imaju direktne kontakte sa rudnicima u Srbiji i Hrvatskoj, tako
da mogu uspostaviti prodajne ugovore i za ire trite Jugoistone Evrope a ne samo BiH, ako
im se prui prilika.
Za tehniku podrku i obuku za tu novi inicijativu za marketing i prodaju bi takoer
angairali diplomirane inenjere rudarstva i imali predano osoblje za rezervne dijelove i
kontrolu inventure. Njihovi postojei kapaciteti za obuku na licu mjesta i programi bi se
proirili da prue podrku za prodaju i obuku za novu opremu i promovirali bi prodaju u BiH
i mogue i drugdje.
Sve u svemu oni predviaju novu operaciju sa nekih 30-40 uposlenika na svim aspektima
poslovnog razvoja, obuke i podrke na irem podruju regije Jugoistone Evrope
predstavljajui meunarodne proizvoae opreme ze rudarstvo i usluge iz svih krajeva
svijeta, sve locirano u Srebrenici. Oblasti proizvoda na koje bi se fokusirali ukljuuju:
Pumpe visokog pritiska
Maineriju za uklanjanje rude/utovarivae (baterija, dizel)
Sisteme rasvjete za rudnike
Nove tehnike buenja
Opremu za buenje/alate
Plinski detektor u stvarnom vremenu (CO, CO2, SO4, metan)
Glavni razlog to ova kompanija eli da uvozi i prodaje opremu za rudarstvo je direktno
zbog njihovih linih problema sa dobavljaima. Na primjer, esto moraju ekati mjesecima
na potvrdu poiljke za pumpu, poto proizvoa eli da napuni kamion/kontejner prije nego
to ga poalje u regiju, to je razumljivo ako nema lokalnih izvora nabavke (predloeni
pristup kompanije). Jedna tekua situacija sa kojom se suoavaju ukljuuje uvoz builica iz
Njemake. Oni koriste oko 20,000 Eura vrijednosti opreme za buenje mjeseno a traje 20-
25 dana da prime iste od dobavljaa, tako da moraju planirati dosta unaprijed mada se rada
o jako vanoj kupovini. Takoer imaju situaciju sa Copco koji trae obavijest mjesec dana
unaprijed o narudbi prije nego a treba im jo mjesec dok poalju proizvod. Imaju ak i
jednog dobavljaa koji ekaju nekoliko mjeseci prije potvrde da je narudba primljena (ne
odgovaraju ak ni na e-mailove ili telefonske pozive vezano za narudbu u tom periodu),
samo bi dobili neki datum u budunosti a tek bi nakon nekoliko mjeseci primili robu. Pored
toga, sve hemikalije koje koriste u proizvodnji se uvoze iz Srbije i drugih lokacija poto se u
BiH vie ne proizvode, mada je intenzivna proizvodnja postojala prije rata. Kompanija smatra
da moe raditi sa dobavljaima da prodaju sa zaliha iz BiH/Srebrenice i osiguraju servis
isporuke irom BiH i regija Jugoistone Evrope. Oni takoer mogu ponuditi usluge obuke
i tehnike podrke, kako je ve i navedeno u izvjetaju.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 82
DIO V: PRILOZI
9. Opisati pristup firme upravljanju rizikom.
Njihova industrija podlijee velikom broju inspekcijskih aktivnosti, sa namjerom smanjenja
odreenih rizika koji su karakteristini za rudarsku industriju. Na primjer, imaju obavezne
inspekcije etiri puta godinje, a svaka se sastoji od serije ispitivanja koja traju jednu sedmicu
da bi se zavrila. Po zakonu se mora vlastima prijaviti svaka ozljeda tako da se moe pravilno
ispitati i intervenisati gdje je neophodno. Glavne oblasti koje podlijeu inspekciji ukljuuju
sljedee:
Elektrina energija
Iskop
Sigurnost
Geologija
Mainski dio
Govori se o tome da vodeni bazeni koji se koriste za separaciju vode od metala i rude sadre
odreene hemikalije koje bi se mogle vezati za vodu, ali o ovome se nije razgovaralo za
vrijeme intervjua poto se to navelo kasnije. Ova stvar bi se trebala istraiti u buduim
razgovorima sa rukovodstvom.
Rukovodni tim je izjavio da je njihova koncesija na zemljite biti obnovljena 2009 i da bi
mogla biti na 20-30 godina, ali izgleda da nema garancije da e se to i dogoditi. Reeno je
da su u prolosti imali ugovor o upravljanju tako da bi se pojanjenje ovog pitanja trebalo
traiti prilikom buduih sastanaka. Oni trenutno plaaju taksu po toni iskopane rude vladi
a 70% od toga ide optini Srebrenica.
Kriterij i ocjenjivanje
Sljedea tabela nabraja kriterije i njihovo ocjenjivanje koje se koristi. Za svaki kriterij koristiti
sljedeu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi):
5.0 Veoma impresivno u odnosu na kriterij, skoro besprijekorno
4.0 Visokokvalitetna mogunost po ovom kriteriju, nema ozbiljnih zabrinutosti
3.0 Adekvatno u odnosu na kriterij, neke sumnje ili zabrinutosti
2.0 Neki nedostaci u odnosu na kriterij, potrebno poboljanje
Ozbiljan nedostatak u odnosu na kriterij
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 83
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 4.5 3 13.5
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 4.5 2 8
8. Strategija marketinga i prodaje 4 2 8
9. Pristup upravljanju rizikom 3 1 3
Ukupna ocjena (od moguih 100) 92.5
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
Oni trae pomo u kontaktiranju meunarodnih dobavljaa-proizvoaa opreme za
rudarstvo da bi bili ekskluzivni distributeri u BiH. Njihove glavne oblasti interesovanja
ukljuuju utovarivae i opremu, alate za buenje i velike pumpe. Takoer su zainteresovani
za to da naue vie o novim tehnikama zatite, novim tehnikama buenja i detektorima plina
u stvarnom vremenu radi koritenja u njihovim jamama. Preferiraju dobavljae iz SAD u
ovom momentu poto oni nude visok kvalitete i nisu dosta predstavljeni u BiH.
Druge kljune financijske i organizacione informacije
Bruto prodaja: 800 tona mjeseno (9600 godinje) proizvoda, koji se sastoji od 400 t olova
i 400 t cinka iz 12.000 tona iskopane rude; trina cijena varira
Neto prihod/dobit: Zavisi od trinih cijena u momentu prodaje i sa odbitkom od oko 5.5
miliona KM godinjih trokova
Dugovi/krediti: U ovom momentu nemaju niti dugova niti bankarskih kredita.
Dioniari: Gross d.o.o. je u vlasnitvu Mineco Ltd (London) 70%, ostali dioniari 30%
Glavni inputi sirovine: Ruda cinka i olova sa dubina do 600 metara
Prosjene plate nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 1300 KM neto
Raspoloivost lokalne radne snage (nova upoljavanja): Postoji mnotvo kvalifikovanih
radnika sa iskustvom u mainstvu i rudarstvu. Obuavaju se lokalno i u Njemakoj, vedskoj
i drugima lokacijama kako je neophodno za opremu koja se koristi i iji su sponzori
proizvoai
Prioriteti i spremnost za investicije/partnerstvo i tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 84
DIO V: PRILOZI
Trae
industrijske
partnere izvan
regije
Srebrenica.
Da
Koju vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Kompanija eli da postane ekskluzivna kompanija za prodaju,
distribuciju i servisiranje opreme za rudarstvo dobavljaa iz cijelog
svijeta koji nude proizvode visokog kvaliteta za:
Pumpe visokog pritiska
Maineriju/utovarivae za uklanjanje rude (baterija, dizel)
Sisteme rasvjete za rudnike
Nove tehnika buenja
Opremu/alate za buenje
Detektore plina u stvarnom vremenu (CO, CO2, SO4, metan)
Trae
financijsku
pomo.
Ne
Kakva vrsta financiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan?
Kompanija ima investitore i financiranje u ovom momentu. Moda bi
mogli razmotriti koritenje lizing kompanije u budunosti radi potreba
za novom opremom (oko 1 milion za poveanje proizvodnje za 50%) ali
je to jo u ranoj fazi planiranja.
Trae tehniku
ili poslovnu
pomo sa
razvojem
poslovanja.
Da
Koji se problemi/pitanja koja obraujete:
Imaju problema sa pronalaenjem detektora plina u stvarnom vremenu
za CO, CO2, SO4 i metan. Takoer su uvijek zainteresirani za nove
tehnike zatite i sigurnosti i procedure. Od interesa bi bile i nove
tehnologije buenja.
Da li imate
iskustva ili
tekue veze sa
partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo opisati:
Mineco Ltd. Kompanija bazirana u Londonu je 70% vlasnik, tako da
imaju izvanredan pristup stranim tritima.
PROFIL PREDUZEA IZ OBLASTI METALNE INDUSTRIJE
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 17. august 17 2007. godine
Naziv privrednog subjekta: Fabrika za pocinavanje A.D.
Adresa privrednog subjekta 1: Potoari b.b.
Adresa privrednog subjekta 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u privrednom subjektu: Nedo Trnini
Kontakt telefon, telefaks, email adresa: 056/440-300, 056/440-151, 065/881-181
Web stranica: cinkara@spinter.net
Uvodne preporuke konsultanta
Preporuuje se dalja podrka ulaganjima
___ Potrebno je odrati dodatne sastanke da bi se utvrdila podrka
___ Ne preporuuje se dalji angaman u podrci ulaganjima
Izvjetaj o i analiza ove mogunost za region Srebrenice
Prezentirajte uopten opis djelatnosti privrednog subjekta na tritu (proizvodi, usluge
koje se nude te podruja ili etnike grupe kojima su namjenjeni), ukljuujui kupce i
kljune snabdjevae:
Privredni subjekat je prvobitno osnovan 1968. godine kao dio Energoinvesta, ali je sada
akcionarsko drutvo u privatnom vlasnitvu, u procesu da postane d.o.o., iako ta promjena nije
zavrena. Prije rata su mogli obraditi (galvanizovati) 13.000 tona godinje. Proizvodnja je u
potpunosti stala tokom rata kada su privredno drutvo i infrastruktura bila u potpunosti
unitena. 3-4 godine nakon rata privredno drutvo je djelomino obnovilo poslovne aktivnosti,
a tokom 2002. godine je privatizovano. Tokom naredne godine su postrojenja renovirana a
tokom 2003. godine je otpoelo uobiajene poslovne aktivnosti sa 18 zaposlenika. U ovom
trenutku preduzee obrauje oko 7.000 tona metala mjeseno metodom vrue galvanizacije i
ima 65 zaposlenika. Jedini domai konkurent je manje preduzee smjeteno u Sarajevu. Prodaja
je donekle cikline ili sezonske prirode poto su radovi u ovoj oblasti metalne industrije mnogo
slabijeg intenziteta tokom zimskih mjeseci u ovom regionu zbog loih uslova za rad (npr.
graevinski radovi). U proteklih pet godina stopa rasta je 3,4 puta u odnosu na poetnu koliinu
te stopa poveanja kapaciteta sada iznosi oko 30% godinje.
1. Opiite kvalitet i znaaj komercijalnih mogunosti za region Srebrenice.
Smatra se da je ovo visoko kvalitetno i vano komercijalno preduzee u regionu Srebrenice zbog
broja zaposlenika te stope rasta koja je iznosila oko 30% u toku prole godine. Ako ovo preduzee
bude moglo drati korak sa zahtjevima trita moe postati jo znaajnijim ekonomskim
pokretaem regiona. Svoju mogunost za znaajnijim poveanjem proizvodnje vide u tome da
postanu mnogo selektivniji po pitanju proizvoda koje primaju na obradu. Na primjer, ako
obrauju samo jednostavne stubove za ulinu rasvjetu ili komunalne usluge ili sline proizvode
jednostavnije ih je ukljuiti u multifazni linearni proces u pogonu. Kako budu postojali
prepoznatljiviji na tritu mogu odbiti neke poslove koji nose malu maru(npr. proizvode koji
su kompleksni za obradu) da bi se vie usmjerili na obradu proizvoda gdje je vei stepen
propusnosti i to se ve poelo ostvarivati (iako vie vole da ne odbijaju poslove nego bi preferirali
da sloenije poslove ostave za vrijeme kad budu imali manje zahtjeva od klijenata).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 85
DIO V: PRILOZI
2. Ocijenite u kojoj mjeri uprava poznaje trite i shvata promjene na tritu.
Imajui u vidu obimno znanje sadanjeg generalnog direktora, koji radi u metalnoj industriji ve
otprilike 27 godina, kao i ono koje posjeduju dva kljuna dioniara koji su takoe angairani u
metalnoj industriji u Srbiji, osnovno znanje rukovodnog tima o metalnoj industriji regiona i
industriji obrade metala, posebno, je na visokom nivou. Nije jasan stepen njihovog poznavanja
industrije izvan podruja bive Jugoslavije (potencijalni strateki partneri ili konkurentskih firmi
da navedemo samo dva primjera znaajnih pitanja). Pored toga, nije jasno da li znaju koja
metalna preduzea su im cilj na domaem planu kako bi dosegli visokoprofitabilne klijente
(metalni proizvodi sa veim stepenom proizvodne propusnosti).
ele da nau visokoprofitabilne klijente kako bi poboljali svoju dobit od proizvodnje. Na
primjer, poznaju idealne konfiguracije proizvoda koje treba obraditi ali trebaju nai klijente
sa tim optimalnim konfiguracijama proizvoda, to znai proizvode male teine i veliine i
jednostavne za manipulaciju, na primjer komunalne ili uline stubove (180 cm X 7 metara
X 220 cm).
3. Kakav ekonomski uticaj ovaj privredni subjekat ima ili moe imati na region
Srebrenice?
Ovo je najvee preduzee za vruu galvanizaciju u BiH i jedan od najveih poslodavaca u
regionu. To je generalno uspjena fabrika u regionu, koja zapoljava 65 osoba u stalnom
radnom odnosu i uskoro oekuju da poveaju taj broj. Imaju veliki raspon kupaca i
snabdjevaa, domaih i stranih. Godinja stopa rasta preduzea iznosi oko 30%.
4. Ukratko izloite poslovno iskustvo i strunost rukovodnog tima. Molim vas da
izloite kvalifikacije rukovodnog tima kao i ukupan broj zaposlenika.
Dva glavna dioniara su poslovni ljudi/ulagai iz Srbije koji su trenutno angaovani u
metalnoj industriji u Srbiji. Generalni direktor sa kojim smo se sreli ima 27 godina iskustva
u metalnoj industriji, a direktor fabrike je 20 godina.
5. Koje pogodnosti uivaju iz drugih finansijskih izvora?
Sada su profitabilno preduzee tako da nisu optereeni bilo kakvim dugovima ili bankovnim
kreditima u ovom trenutku. U proteklih nekoliko sedmica im se obratila neka poljska
kompanija koja je zainteresovana za neki oblik stratekih odnosa ili po mogunosti za
kupovinu dijela ili cijelog preduzea poto se bave istom vrstom obrade metala u Poljskoj i
ele da se proire. Ovo je aktuelno pitanje i jo je rano rei kako e se to zavriti. Uprava je
zainteresovana za sve vrste razgovora sa potencijalnim stratekim partnerima ili
investitorima.
6. Koliki je kvalitet strategije privrednog subjekta u oblasti intelektualne svojine (IP)?
Ne postavlja se pitanje intelektualne svojine u ovom poslovnom procesu ili modela poto se
firma bavi dobro afirmiranim i poznatim nainom obrade metala koji se moe nai irom
svijeta.
7. Opiite proces proizvodnje i distribucije i opremljenost privrednog subjekta.
Firma prua dobro afirmirane usluge obrade metala vruom galvanizacijom putem tretmana
cinkom. Svrha je da se metal zatiti od uticaja okolia koji mogu izazvati ru, na primjer.
Veina procesa obrade koje koriste prua zatitu metalnim supstratima za 50-75 godina,
ovisno o vrsti metala i sastavu. Prije rata pogon je i proizvodio stubove za prenos elektrine
energije ali u ovom trenutku samo obrauju metalne stubove za elektrifikaciju, to je
optimalna struktura sa velikom proizvodnom propusnou i donosi dobru dobit. Razmiljaju
da ponovo ponu izraivati te stubove ali nije donesena odluka poto je u momentu njihove
procjene konkurencija bila prilino jaka.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 86
DIO V: PRILOZI
Uprava procjenjuje da bi trokovi zamjene trenutnog pogona (potencijala) iznosili 2-3
miliona KM.
8. Napravite reviziju marketinke i prodajne strategije privrednog subjekta i osoblja.
U ovom trenutku 48% njihove prodaje ide domaim klijentima u BiH a preostalih 52%
predstavljaju meunarodni /izvozni klijenti (Kanada, SAD, Francuska, Srbija, Australija i
Kazakhstan su glavna odredita). Proces prodaje je najbolje opisati kao pasivnu ili reaktivnu
prodaju. to znai, nemaju posebnog direktora prodaje nego meuarodni kupci uglavnom
saznaju o firmi od drugih kupaca ili po njenoj reputaciji.
9. Opiite kakav je pristup privrednog subjekta upravljanju rizikom.
Nemaju proaktivan stav oko pronalaenja optimalnih ili ak novih klijenata to, bar teoretski,
ostavlja mogunost da u nekim periodima nee biti uopte prodaje, ali se ini da to nije
razlog za bojazan u ovok trenutku. Firma treba razmotriti najgori mogui scenario zimi
kada prodaja ide slabije, jer se moe dogoditi da ne bude uopte prodaje to predstavlja veliki
rizik. To se moe ublaiti obimnim poslovnim planom i strategijom prodaje i marketinga.
Firma prua samo jednu vrstu usluga to je neto to bi trebali u budunosti procijeniti poto
trae naina da istrae mogunosti za raznolikiji program bez negativnog uticaja na sadanju
i jedinu poslovnu aktivnost. Postoje i drugi rizici, ali uprava ih ne ispituje ili ih nije svjesna
u ovom trenutku.
in se da postoji jedno pitanje koje je stalno prisutno u firmi a to je uticaj na lokalni okoli.
Nisu dali vie pojedinosti o svojim bojaznima, ali marljivo trae tehniku pomo bilo koje
vrste kako bi proveli analizu uticaja na okoli da bi kontrolisali sve rizike kojih moda nisu
u potpunosti svjesni.
Kriteriji i ocjena
U dole navedenoj tabeli se navode svi kriteriji i ocjena stepena njihove primjene. Za svaki
kriterij, moim vas da koristite dole navedenu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi):
5.0 Veoma impresivno prema ovom kriteriju, skoro bez greke
4.0 Visok kvalitet prema ovom kriteriju, nema ozbiljnih razloga za bojazan
3.0 Adekvatno prema ovom kriteriju, postoje neke sumnje ili bojazni
2.0 Ima nekih nedostataka prema ovom kriteriju, potrebno poboljanje
Uoeni ozbiljni nedostaci prema ovom kriteriju
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 87
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 3.5 2 7
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 2 2 4
9. Pristup upravljanju rizikom 3 1 3
Ukupna ocjena (od moguih 100) 89
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
1. Njihov primarni cilj je analiza uticaja na okoli. Imaju bojazni po pitanju mogueg
uticaja na lokalni okoli, ali ne posjeduju strunost da provedu takve procjene i studije.
2. Potreban im je sveobuhvatniji pristup marketingu i prodaji. Potrebno je da identificiraju
visokoprofitabilne klijente te razmisle ta da urade po pitanju maloprofitabilnih klijenata
koje bi odbili (da li trebaju razviti potencijal dovoljan za sve klijente?).
3. Izrazili su interes za tehnikom pomoi u planiranju proizvodnje novog proizvoda.
4. Na kraju, veoma su zainteresovani za svaku vrstu pomoi u identifikaciji ulagaa ili
drugih stratekih partnera kako bi radili bolje nego sada. Glavni ciljevi su njima i ulagau
da:
Poveaju kapacitete za proizvodnju /obradu proizvoda;
Analiza uticaja na lokalni okoli i kako da to poboljaju;
Pozabaviti se i rijeiti tehnike probleme u vezi sa infrastrukturom.
Druge kljune finansijske i organizacione informacije
Bruto prodaja: 6 miliona KM
Neto prihod /dobit: 1,32 miliona KM(22%)
Dugovi/krediti: Nema
Dioniari: 2 privrednika iz Srbije (76%), ostali 24% (mali % uprava)
Glavna ulazna sirovina(e): cink, srebro, eljezo
Prosjena plata osoba koje nisu na izvrnim pozicijama (bruto/neto): bruto 1.000 KM,
neto 600 KM plus preduzee obezbjeuje topli obrok i dnevnu kartu za autobus
Dostupnost domae radne snage (novo zapoljavanje): ne nedostaje radnika
Ulaganja/partnerstvo i prioriteti i spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 88
DIO V: PRILOZI
Nalaenje
industrijskih
partnera van
regiona
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Uglavnom bi eljeli da nau investitora da im pomogne kod
proirenja kapaciteta za proizvodnju/obradu kao i poboljanje
infrastrukture. Voljeli bi i da nau visokoprofitabilne klijente.
Nalaenje
finansijske
podrke.
Da
Koja vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju poslovni plan?
U ovom trenutku uglavnom trae investitore za poboljanje
infrastrukture kao i finansiranje proirenja kapaciteta za proizvodnju
/obradu.
Traenje
tehnike ili
poslovne
pomoi za
poslovni razvoj.
Da/
Ne
Kojom vrstom problema/pitanja se bavite:
Zabrinuti su oko mogueg uticaja na okoli ali ne znaju kako da urade
procjenu istog. Voljeli bi i pomo u jaanju potencijala za bolju
prodaju i marketing kako bi doli do visokoprofitabilnih klijenata.
Da li imate
neko iskustvo ili
postojee veze
sa partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo opiite:
Trenutno sirovine kao cink nabavljaju sa robnih trita (Berza) kao u
Sloveniji a hemikalije iz Maarske i drugih lokacija, a i distributeri iz
Njemake imaju odreenog udjela. Imaju klijente u razliitim
dijelovima Evrope (pomenuta je Francuska), SAD-u, Kanadi,
Australiji, Kazakhstanu i drugdje.
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 13. august 2007. godine
Naziv privrednog subjekta: Cimos Srebrenica d.o.o.
Adresa privrednog subjekta 1: Potoari bb
Adresa privrednog subjekta 2: Srebrenica, 75433, Potoari, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u privrednom subjektu: Mr. Mustafi Mirsad, direktor
Kontakt telefon, telefaks, email adresa: 065/881-172, 440-825, tadija.leutar@cimos.si
Web stranica: www.cimos.si
Uvodne preporuke konsultanta
___ Preporuuje se dalja podrka ulaganjima
___ Potrebno je odrati dodatne sastanke da bi se utvrdila podrka
* Ne preporuuje se dalji angaman u podrci ulaganjima
*Privredni subjekat u ovom trenutku ne trai bilo kakvu pomo pri ulaganjima poto je dio velikog
komopleksa iz Slovenje. Predstavlja mogui sluaj analize za konferenciju o direktnim stranim ulaganjima.
Izvjetaj o i analiza ove mogunost za region Srebrenice
Prezentirajte uopten opis djelatnosti privrednog subjekta na tritu (proizvodi, usluge
koje se nude te podruja ili etnike grupe kojima su namjenjeni), ukljuujui kupce i
kljune snabdjevae:
Ovaj privredni subjekat je podrunica multinacionalne kompanije smjetene u Sloveniji,
Cimos d.d., koja ima 18 fabrika irom bive Jugoslavije. Preduzee se specijalizovalo
uglavnom za proizvodnju automobilskih dijelova (a manje za poljoprivrednu i drugu veliku
opremu) koji se prodaju svim veim preduzeima za proizvodnju automobila u svijetu,
ukljuujui BMW, Peugeot, Citroen, Toyota, Ford, Audi, Mercedes Benz, te neke druge
kljune dobavljae kao Honeywell i Magna Steyr. Pogon u Srebrenici je poeo sa radom
2005. godine tako da su aktivni samo dvije godine. Pored ovog pogona i tri druga u BiH,
roditeljsko preduzee planira i otvaranje jo jednog pogona u Sarajevu do kraja 2008. godine.
Prema rijeima generalnog direktora pogon u Srebrenici se specijalizirao u novoj opremi,
dobrom radu i kvalitetu proizvoda koji se zavravaju u kratkom vremenskom roku.
1. Opiite kvalitet i znaaj komercijalnih mogunosti za region Srebrenice.
Otvaranje ovog poslovnog poduhvata je bio veoma znaajan komercijalni dogaaj u regionu
Srebrenice a i planirani drugi pogon takoe predstavlja veliku mogunost u budunosti za
proirenje privrede regiona, radna mjesta i poresku osnovu, te za dalju promociju optine kao
mjesta gdje se mogu otvoriti proizvodne firme sa dobrom kvalitetom. Gledano sveukupno
radno okruenje i djelovanje predstavlja izvanredan doprinos domaoj komercijalnoj i
privrednoj sceni.
Procijenjeni ekonomski uticaj u smislu bruto prihoda firme do kraja 2007. godine je projektiran
da bude 3.862.126 eura, a imajui u vidu stopu rasta i planove za proirenjem izgradnjom jo
jednog pogona uz postojei, oekuju da kombinovani ekonomski uticaj do 2011. godine iznosi
oporezivi nivo prihoda od 16,5 miliona eura (EBITDA 2,3 miliona eura). Zapoljavanje e se
poveati sa sadanjeg nivoa od oko 100 radnika na 329 zaposlenika 2011. godine.
Pogon je ve dobio ISO 9001 certifikat i oekuju da dobiju TS tokom 2008. godine, to je najtee
dobiti u automobilskoj industriji (postoje samo tri pogona koji imaju to odobrenje u BiH).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 89
DIO V: PRILOZI
2. Ocijenite u kojoj mjeri uprava poznaje trite i shvata promjene na tritu.
Ovaj pogon je jedan od najveih proizvoaa automobilskih dijelova u regionu bive Jugoslavije;
jedini vei proizvoai su oni koji proizvode automobile ali su i oni klijenti ovog preduzea.
Snabdijevaju najvee automobilske firme ukljuujui BMW, Peugeot, Citroen, Toyota, Ford, Audi,
Mercedes Benz, te neke druge kljune dobavljae kao Honeywell i Magna Steyr. Osobe koje se
bave prodajom u firmi su veoma bliske sa svim globalnim kupcima i svi globalni kupci uglavnom
znaju za ovo preduzee i njegove mogunosti. U isto vrijeme ini se da vrijedi primijetiti da direktor
pogona u Srebrenici nije inenjer i nema iskustvo u automobilskoj industriji.
Ovdje je primjereni citat sa web stranice kompanije:
Mi u Cimosu gradimo novi put u polju razvoja i proizvodnje automobilskih
dijelova. Mi smo meunarodno priznati dobavlja svetskim proizvoaima
automobila kao i glavnim sistemima dobavljaa proizvoaa automobila. Pored nae
kljune djelatnosti u oblasti automobila razvili smo i sektor poljoprivredne
mainerije i ulaganja.
Nae preduzee ima globalni karakter i brzo raste. Nai savremeno opremljeni
pogoni poizvodnje i predstavnitva irom Evrope osiguravaju nae prisustvo na svim
znaajnim tritima. Meunarodna mrea skladita garantuje direktne isporuke na
linije za montiranje i konkurentan odgovor zahtjevima naih klijenata.
3. Kakav ekonomski uticaj ovaj privredni subjekat ima ili moe imati na region
Srebrenice?
Pogon u Srebrenici je poeo raditi sa osam zaposlenika a sada ima 100; proizvodni kapacitet
se poveao 400% u istom periodu a prihod se poveao za 600%. Vizija za ovaj pogon je da
e narasti na nekih 300 zaposlenika do 2010. godine te do 330 zaposlenika do 2011. godine
kao dio agresivnog plana irenja koji je na snazi. U pogonu e se izgraditi 10 miliona eura
vrijedan dodatni pogon uz postojei koji e kako se nadaju biti finansiran 50% od interne
dobiti a 50% iz vanjskih izvora (donatori, investitori kao lokalna optina). Preduzee je
opredijeljeno za Srebrenicu i eljeli bi da znaju i da je optina isto tako opredijeljena za njih
i njihov zadatak otvaranja radnih mjesta u regionu davanjem istog iznosa sredstava za
proirenje njihovog pogona ime bi se ostvarilo preko 200 novih radnih mjesta u proizvodnji
te neutvreni broj novih radnih mjesta meu dobavljaima u Srebrenici i regionu. (Vidi
priloeni izvjetaj o strategiji ulaganja lokalnog preduzea).
Vrijedi primijetiti da web stranica korporacije Cimos u Sloveniji navodi da preduzee
proizvodi neto preko 80% svojih proizvoda za automobilska industriju, a da je drugi glavni
sektor u kojem rade poljoprivredna mainerija. Postoji odreena sinergija izmeu tih
potencijala i regiona sa razvijenom poljoprivredom irom optine.
4. Ukratko izloite poslovno iskustvo i strunost rukovodnog tima. Molim vas da
izloite kvalifikacije rukovodnog tima kao i ukupan broj zaposlenika.
Najudnija stvar je injenica da direktor pogona u Srebrenici nije inenjer i nema iskustvo
u automobilskoj industriji. Oito je zaposlen zbog svog iskustva u raunovodstvu i
finansijama; on kae za sebe da je inenjer ekonomije. Meutim naglaava da je imao
dvogodinji naporni trening uz rad te da potie iz Srebrenice.
Osim toga uprava holding preduzea ima viegodinje iskustvo u globalnoj proizvodnji
automobilskih dijelova i dobro je poznata svim glavnim automobilskim preduzeima poto
su svi oni klijenti Cimosa d.d.
5. Koje pogodnosti uivaju iz drugih finansijskih izvora?
Pogon u Srebrenici je izgraen bez donacija, kredita/zajmova ili drugih vidova pomoi i podrke
(kasnije se tokom razgovora utvrdilo da su imali kredit u iznosu od 400.000 eura od IBF sa 4.2%
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 90
DIO V: PRILOZI
kamate), gradnja je zavrena za samo 53 dana prema direktoru pogona. Meutim, trae 50%
sredstava od optine za narednu fazu pogona u kojem e se zaposliti vie od 200 zaposlenika i
nebrojeno mnogo dobavljaa i iji je produeni uticaj na druge dijelove privrede biti znaajan.
Trae ukupno 5 miliona eura to bi odgovaralo 5 miliona eura koje daje kompanija za realizaciju
projekta proirenja (Vidi priloeni izvjetaj o strategiji ulaganja preduzea). Nakon to novi
pogon otpone sa radom oekuju da kombinovani ekonomski uticaj do 2011. godine iznosi
oporezivi nivo prihoda od 16,5 miliona eura (EBITDA 2,3 miliona eura).
Direktor pogona je konstatirao da je upoznat sa emom finansiranja u iznosu od 43 milion
KM koju e snositi RS i Federacija. Nada se da e se time obezbijediti sredstva za preduzea
i radna mjesta, ali misli da e samo 4 miliona KM biti odobrena za otvaranje radnih mjesta.
Preduzee nastoji da to pomno prati.
6. Koliki je kvalitet strategije privrednog subjekta u oblasti intelektualne svojine (IP)?
Direktor pogona u Srebrenici je naveo da poto firma odgovara samo na veoma specifine
zahtjeve i specifikacije klijenata ne postavljaju se pitanja u vezi sa IP u njihovom radu. Na
primjer, on kae da snabdijevaju Peugeot-ov model serije 207 sa proizvodima i sada
dostavljaju ponudu za Peugeot-ov model serije 307 ali samo kao odgovor na veoma
specifine dizajnerske specifikacije koje je dostavio Peugeot.
Meutim nakon pregleda web stranice korporacije (www.cimos.si) ini se da je korporacija
ukljuena u vlasnika i interna istraivanja i razvojne mjere te ima program stalnog
poboljanja kao i sposobnosti za izradu prototipa. Dio aktivnosti preduzea bi trebalo biti da
promovira objelodanjivanje, ocjenjivanje i moguu zatitu otkria, izuma i poboljanja. Poto
nemamo direktan kontakt sa korporativnim sjeditem nisam u poziciji da dam bilo kakav
komentar oko IP pitanja na osnovu sastanaka lokalnog karaktera osim da kaem da je
mogue da lokalni pogon proizvodi neto to treba zatiti IP odredbama ali iz vienog
oigledno nisu upoznati sa tim pitanjima.
7. Opiite proces proizvodnje i distribucije i opremljenost privrednog subjekta.
Generalni direktor smatra da je kvalitet kljuni pokreta u automobilskoj industriji, tako da
proizvedeni finalni proizvodi i samim time radnici koji ih izrauju, moraju biti veoma
precizni u svom radu i rezultatu rada. Pored toga, od kljunog je znaaja da proizvodnja ide
na vrijeme jer se njihovi proizvodi moraju ukljuiti u sredinu masovne proizvodnje u
kratkom vremenskom roku inae e itavi sistemi biti zaustavljeni. Na primjer, jedan njihov
klijent je jasno rekao da ga jedan sat zaustavljanja proizvodnje kota 50.000 eura tako da
svako odlaganje ima veoma znaajne posljedice za Cimos i njegove najvee klijente. Ta vrsta
gubitka se ne tolerie i najvjerovatnije znai da ete izgubiti velikog kupca ako doe do takve
komplikacije. Ukupno gledano ovaj pogon radi veoma precizno i sa stajalita proizvodnje je
orijentisan ka tritu i klijentima.
Kapacitet pogona mora imati odreen stepen fleksibilnosti poto se narudbe jako razlikuju u
smislu veliine i kompleksnosti tako da je upravljanje tim procesom vitalno, posebno u smislu
kratkih vremenskih rokova za proizvode koji su potrebni u automobilskoj industriji. Zbog toga
i stalnog nagomilanog rada ovaj pogon radi 24-satni radni dan u tri pune smjene, svaki dan.
U osnovi e proizvoditi svaki automobilski (ili neki drugi) proizvod iako se dizajni moraju
ocijeniti u kontekstu postojee proizvodne opreme koja se moda mora prilagoditi da
odgovori posebnim dizajnima.
Pogon je ve dobio ISO 9001 certifikat i oekuju da dobiju TS tokom 2008. godine, to je
najtee dobiti u automobilskoj industriji (postoje samo tri pogona koji imaju to odobrenje u
BiH). Obuka osoblja oko procesa proizvodnje i ISO, itd. je obavljena na licu mjesta u
Srebrenici u toku formalnih asova obuke ili na radnom mjestu. Takoe su zaposlenike slali
na druge lokacije za obuku kao npr. u Travnik i Zenicu, korporativno sjedite u Sloveniiji i
druge lokacije irom BiH.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 91
DIO V: PRILOZI
8. Napravite reviziju marketinke i prodajne strategije privrednog subjekta i osoblja.
Izvoze 100% svoje proizvodnje klijentima slovenake roditeljske kompanije, Cimos d.d. Stoga
roditeljska kompanija ide na promocije automobilskog trita i radi prodaju poto oni imaju
dugogodinje klijente a i imajui u vidu mali broj automobilskih preduzea u svijetu koje
mogu snabdijevati.
Pogon u Srebrenici ima ovlasti i daju mu se ohrabrenja da nae druge klijente koji trenutno
ne rade sa Cimosom kako bi njihove proizvode pravili u pogonu. Znai mogu stupiti u
ugovor za izradu bilo kog automobilskog (ili nekog drugog) proizvoda, iako moraju ocijeniti
trokove prilagoavanja pogona da bi zadovoljili posebne dizajne. Na primjer, neko belgijsko
preduzee je nedavno nalo pogon u Srebrenici na internetu i zatrailo proizvodne cijene
od nih. U tom smislu pogon u Srebrenici moe vriti marketing u smjeru novih direktnih
klijenata i te narudbe e proizvoditi na ovoj lokaciji. Cjelokupno raunovodstvo za te
klijente e se direktno raditi u pogonu u Srebrenici. Ustvari razmiljaju o proizvodnji
proizvoda slinih onima koje ve rade ali ne za klijente Cimosa generalno. Pogon ima
vlastitog direktora prodaje koji je odgovoran i za traenje lokalnih dobavljaa (na primjer,
trae lokalnog dobavljaa ice tako da ta osoba kontaktira sve takve firme u BiH). Cijelo
raunovodstvo za taj pogon se radi na licu mjesta.
9. Opiite kakav je pristup privrednog subjekta upravljanju rizikom.
Ovaj pogon ima ISO 9001 certifikat i treba dobiti TS tokom 2008. godine, to je prema upravi
najznaajnija stvar u automobilskoj industriji.
Iza pogona se nalazi mala rijeka ili potok koji plavi njihovo zemljite kad pada jaka kia.
Nastoje da optina postavi vodozatitni zid ili neki drugi vid zatite kako bi se sprijeio rizik
od nekih teta.
Kriteriji i ocjena
U dole navedenoj tabeli se navode svi kriteriji i ocjena stepena njihove primjene. Za svaki
kriterij, moim vas da koristite dole navedenu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi):
5.0 Veoma impresivno prema ovom kriteriju, skoro bez greke
4.0 Visok kvalitet prema ovom kriteriju, nema ozbiljnih razloga za bojazan
3.0 Adekvatno prema ovom kriteriju, postoje neke sumnje ili bojazni
2.0 Ima nekih nedostataka prema ovom kriteriju, potrebno poboljanje
1.0 Uoeni ozbiljni nedostaci prema ovom kriteriju
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 92
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 4.5 3 13.5
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 4 1 4
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 5 2 10
9. Pristup upravljanju rizikom 4 1 4
Ukupna ocjena (od moguih 100) 96.5
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
Trae 5 milion eura kao iznos koji odgovara iznosu koji e oni uloiti za gradnju novog
proirenja postojeeg pogona u Srebrenici, ime e dobiti do 230 novih radnih mjesta.
Preduzee takoe trai pomo u premjetanju elektrovodnih ica koje prelaze preko ugla
njihovog zemljita gdje planiraju proirivati pogon izgradnjom nove zgrade. Optina ne
pokazuje nikakvu spremnost da to uini i ovo pitanje bi na kraju moglo odgoditi gradnju
novog pogona i otvaranje procijenjenog broja od 230 novih radnih mjesta.
Druge kljune finansijske i organizacione informacije
Bruto prodaja: miliona eura (projektirani iznos)
Neto prihod /dobit: 529.663 eura (projektirani). Cijena metalnih sirovina je 60% svih
trokova, ukljuujui radnu snagu
Dugovi/krediti IBF-ov kredit u iznosu od 400.000 eura sa stopom 4,2% i jednom godino
grace perioda
Dioniari: Pojedinci i preduzea koje nee otkriti
Glavna ulazna sirovina(e): 246 dobavljaa metalnih proizvoda iz Francuske, Italije,
Slovenije; svi ovi dobavljai idu prvo preko sjedita u Sloveniji
Prosjena plata osoba koje nisu na izvrnim pozicijama (bruto/neto): 960 KM bruto, 620
KM neto, ukljuen obrok
Dostupnost domae radne snage (novo zapoljavanje): Nema problema u tom smislu jer
vre vlastitu obuku. To bi moglo postati pitanje ako bi im trebali specijalizovani inenjeri
proizvodnje.
Ulaganja/partnerstvo i prioriteti i spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 93
DIO V: PRILOZI
Nalaenje
industrijskih
partnera van
regiona
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Pozdravili bi nove klijente izvan automobilske industrije kao
potencijalne klijente za izraivanje proizvoda. Moda bi trebali
prilagoditi neku opremu ali imaju ovlatenja da to urade.
Nalaenje
finansijske
podrke.
Da
Koja vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju poslovni plan?
Potrebno je 5 miliona eura dodatnih sredstava na njihovih 5 miliona od
interne solventnosti za proirenje pogona. Sa tom sumom planiraju
otvaranje 230 radnih mjesta u proizvodnji i oporezivi prihod od 16,5
milion eura do 2011. godine.
Traenje
tehnike ili
poslovne
pomoi za
poslovni razvoj.
Ne
Kojom vrstom problema/pitanja se bavite:
Trae samo industrijske kupce i neke kljune dobavljae (potrebna je
domaa fabrika ice ali ona u Novom Goradu ne moe ispuniti njihove
specifikacije).
Da li imate neko
iskustvo ili
postojee veze
sa partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo opiite:
Izvoze 100% svojih proizvoda i sadanje proizvodnje. Veina roba ide
kupcima u automobilskoj industriji u EU i Sj. Americi.
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 15. august 2007. godine
Naziv privrednog subjekta: Almaster d.o.o.
Adresa privrednog subjekta 1: Svetog Save 242
Adresa privrednog subjekta 2: 75420 Bratunac, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u privrednom subjektu: Nedeljko etkovi, vlasnik
Kontakt telefon, telefaks: +387-065/534-429, 056/887-077
Web stranica, E-mail: nedc@teol.net, almaster14@hotmail.com
Uvodne preporuke konsultanta
Preporuuje se dalja podrka ulaganjima
___ Potrebno je odrati dodatne sastanke da bi se utvrdila podrka
___ Ne preporuuje se dalji angaman u podrci ulaganjima
Izvjetaj o i analiza ove mogunost za region Srebrenice
Prezentirajte uopten opis djelatnosti privrednog subjekta na tritu (proizvodi, usluge
koje se nude te podruja ili etnike grupe kojima su namjenjeni), ukljuujui kupce i
kljune snabdjevae:
Osnovan 2000. godine ovaj privredni subjekat se specijalizovao za proizvodnju specifinih
aluminijskih panela i profila (okvira) za vrata, prozore i insulirane vanjske panele. Klijenti
koriste ove proizvode za izradu fasada kao to su robne kue u Srebrenici i Bratuncu koje je
ova firma proizvela i postavila. Proizvode i irok raspon standardizovanih metalnih kioska
i ograde koji se mogu nai u Bratuncu i irem regionu. Sada postupno uvodi novu
proizvodnu liniju za elektrina garana vrata ime e postati jedini proizvoa za kojeg on
zna u BiH.
1. Opiite kvalitet i znaaj komercijalnih mogunosti za region Srebrenice.
Znaaj ovog privrednog subjekta za sveukupnu regionalnu privredu je izuzetno ogranien
zbog njegove male veliine (3-5 zaposlenika) i poetne faze razvoja. Imajui to u vidu,
perspektive za razvoj izgledaju dobro i ovo je izvanredan uzor za druge potencijalne
preduzetnike iz regiona.
2. Ocijenite u kojoj mjeri uprava poznaje trite i shvata promjene na tritu.
Bavei se biznisom u BiH skoro sedam godina i bavei se istom vrstom posla u Grkoj mnogo
godina prije toga ini se da vlasnik posjeduje obimno poznavanje industrije. Poto se iz svog
ranijeg mjesta boravka u Grkoj aktivno bavio izvozom u BiH tvrdi da poznaje glavne kupce
i dinamiku trita. Svjestan je konkurentskih firmi kao to je ona u Bijeljini koja ima oko
deset zaposlenika i ima potencijal za integraciju plastike u asortiman metalnih proizvoda; oni
imaju i vee trite nego to to ova firma ima u regionu Srebrenica-Bratunac. Meutim
vlasnik je ubijeen da e njegova firma dalje rasti kako bude rasla lokalna i regionalna
privreda i uloio je sve resurse preduzea u proirenje.
Vlasnik je upoznat sa drugim proizvoaima aluminijskih profila koji poinju sa radom u
Srbiji i Bihau, ali bliske poslovne veze sa poslovnim svijetom u Grkoj su mu bile od koristi
na vie naina kao finansijski uslovi na vee narudbe, na primjer. Druge konkurentske
firme ukljuuju snabdjevae iz Italije, Kine i Turske, ali kada jednom svoj posao razvijete sa
jednim dobavljaem trebate nastaviti raditi sa istim dobavljaem jer svako preduzee ima
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 94
DIO V: PRILOZI
svoje vlastite specifikacije i dizajne, ukljuujui dizajnerski softver, meu ostalim kritinim
pitanjima.
3. Kakav ekonomski uticaj ovaj privredni subjekat ima ili moe imati na region
Srebrenice?
U ovom trenutku preduzee ima veoma ogranien uticaj na lokalnu privredu, ali se ini da
ova firma ima dobre perspektive za proirenje u narednim godinama kako bude rasla lokalna
privreda. Proizvodi veliku koliinu kioska standardnog izgleda koji su od pomoi veem
broju lokalnih preduzetnika da otponu posao, a vlasnik firme je jedina osoba koja proizvodi
elektrina aluminijska garana vrata u regionu. Nada e se i da e svoj novi, vei prostor u
Bratuncu iskoristiti da osigura zalihe i mogunosti za ubrzavanje rada po narudbama za
nekog budueg izvoznika iz SAD, koji eli da se proiri u jugoistonu Evropu.
4. Ukratko izloite poslovno iskustvo i strunost rukovodnog tima. Molim vas da
izloite kvalifikacije rukovodnog tima kao i ukupan broj zaposlenika.
Jedini vlasnik- upravlja ovog malog privrednog subjekta potie iz Sarajeva odakle je otiao
u Grku nakon izbijanja rata. Ranije iskustvo i obrazovanje nisu bili u metalnoj industriji, ali
tokom boravka u Grkoj ispitivao je razliite vrste posla i konano se odluio za ovu granu
koja bi mogla biti korisna u postratnom periodu u BiH. U prvim godinama je biio posrednik
izmeu grkih dobavljaa profila i panela i kupaca u jugoistonoj Evropi i EU, ali kada se
vratio u BiH 1999. godine otpoeo je i sam sa proizvodnjom na osnovu onoga to je nauio
te kontakata koje je stekao tokom rada u Grkoj.
Sa tri radnika u stalnom radnom odnosu i dva dodatna radnika na osnovu ugovora o radu
(drugi radnici su dostupni po potrebi), to je veoma malo preduzee, ali vlasnik posjeduje
veliko iskustvo u ovoj grani industrije u BiH, jugoistonoj Evropi generalno te u Grkoj koje
je steeno tokom desetogodinjeg stalnog angamana u tom polju.
Vlasnik je naglasio da ima veoma dobro iskustvo u menadmentu poto je prethodno bio
direktor hotela Bosna u Beogradu, tako da nema problema sa svojom ulogom direktora
odgovornog za poslovni razvoj malog privrednog subjekta u razvoju, orijentisanog klijentima.
5. Koje pogodnosti uivaju iz drugih finansijskih izvora?
Privredni subjekat se u potpunosti sam finansira, ali prije otprilike 2,5 godine vasnik je uzeo
kredit od banke u iznosu od 150.000 KM da bi kupio zemljite na kojem je sada lociran
proizvodni pogon u Bratuncu. Prozvodna hala je nova i na zemljitu ima prostora za
proirenje i zalihe, ako je potrebno.
6. Koliki je kvalitet strategije privrednog subjekta u oblasti intelektualne svojine (IP)?
Ne postoje jasna pitanja u vezi sa IP u ovoj privrednoj oblasti poto oni nabavljaju montani
aluminij u rasutom stanju od proizvoaa iz Grke i koriste dizajnerski softver koji im je
dao isti dobavlja. Preduzee je veoma malo tako da zatita imena ne predstavlja imerativno
ili hitno pitanje; usmjeravanje sredstava u poslovni razvoj se ini najvanijim pitanjem u
ovoj fazi rasta.
7. Opiite proces proizvodnje i distribucije i opremljenost privrednog subjekta.
Nakon to je ocijenio mnoge razliite proizvoae irom EU, te prodavao njihove proizvode
kao posrednik, na kraju se odluio za jednog dobavljaa iz Grke sa kojim sada ima tijesne
line veze. Nabavio je pun kamion razliitih aluminijskih formi to iznosi oko 300.000 KM
(jedan kvadratni metar kota oko 55 KM), a itavo vrijeme je traio kupce za njegov
asortiman proizvoda za okvire vrata i prozora, vanjske metalne dizajne, standardizovane
kioske i ogradu. Odnedavno je poeo proizvoditi elektrina aluminijska garana vrata i tvrdi
da je njihov jedini proizvoa u BiH.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 95
DIO V: PRILOZI
Svoju firmu je otpoeo u Bijeljini gdje je radio sedam godina u iznajmljenom prostoru u
prvo vrijeme kao zastupnik za uvoz. Kako je poeo vie raditi i panje pridavati profilima za
vrata i prozore trebalo mu je vie proizvodnog prostora. Zato se preselio iz prostora u
Bijeljini, koji je plaao 17.000 KM godinje na sadanju lokaciju koju je kupio bankovnim
kreditom u iznosu od 150.000 KM (10-11% kamatna stopa).
Maksimalni proizvodni kapacitet preduzea, pod uslovom da imaju kupce, je otprilike jedna
cijela vrata dnevno ili 30 mjeseno, sve runo uraeno. Proizvodnja ukljuuje veliki obim
proizvoda a ne samo vrata ali je to mjerilo za iskazivanje kapaciteta proizvoaa profila. Sve
u svemu ima 20 dobavljaa iz Grke i irom BiH za manje komponente koje ugrauje u vrata,
prozore i kioske.
Nakon to nau kupca, preduzee se vie puta sree sa klijentom kako bi izradili precizan
izgled proizvoda i predraun cijene koristei kompjuterski softver za dizajn koji su dali svi
snabdjevai i proizvoai standardizovanih profila. Sistemi su vrlo opseni i omoguavaju
klijentima da saznaju mogue cijene za proizvode razliite kvalitete i sa koritenjem razliitog
dizajna.
U ovom trenutku preduzee uvozi sve materijale za profile. Postoji fabrika u Mostaru (gdje
je smjeten veliki proizvoa aluminijuma) ali do sada proizvode samo osnovne i
jednostavne panele, a ne i profile za prozore i vrata, meutim kada to budu poeli raditi
vlasnik firme bi poeo kupovati od njih. Problem sa novim preduzeima kao to je to je da
morate biti u mogunosti da integrirate standardne forme u razliite finalne proizvode kako
biste ostvarili maksimalnu dobit kako bi se sve to meusobno uklapalo kada uradite dizajn
na kompjuteru. Iz tog razloga sarauje iskljuivo sa dobro afirmiranim dobavljaima.
Njihov standardni kiosk se prodaje za 3.800-8.500 KM i mogu se vidjeti u cijelom podruju
Bratunca a mnogo prodaje i u drugim dijelovima BiH. Proizvodio je i dizajne i finalne
proizvode i za robne kue u Srebrenici i Bratuncu.
8. Napravite reviziju marketinke i prodajne strategije privrednog subjekta i osoblja.
Vlasnik- rukovodilac je primarni koordinator za marketing i prodaju poto u ovom malom
preduzeu ne postoji osoba koja je odreena da se bavi prodajom. Vlasnik obuava radnike
da obavljaju proizvodnju a on ide okolo bavei se prodajom da bi naao nove projekte
/mogunosti za prodaju. Priznaje da mu je trite relativno malo u smislu zahtjeva lokalnog
regiona za visokom kvalitetom (i ono to se smatra veom cijenom) aluminijskih profila za
vrata i prozore kao i izoliranih panela za vanjsko ureenje. Volio bi da ima vie vremena i
pomoi u pronalaenju kupaca za svoje proizvode. U ovom trenutku radi na narudbi za 50
kioska za podruje Bijeljine.
Do veine novog posla dolazi na osnovu preporuka ljudi koji su s njim ranije radili tako da
ulae mnogo napora da bi klijenti bili zadovoljni kako bi stekao nove klijente.
9. Opiite kakav je pristup privrednog subjekta upravljanju rizikom.
Ne postoji utvreni ili oigledni plan ili pristup upravljanju rizikom u ovom privrednom
subjektu. Firma radi naporno svaki dan na nalaenju novog posla i u tom procesu identifikuje
nove proizvode koje bi izradila i prodala kako bi proizvodni asortiman bio raznolik ime se
prirodno pomae u osiguravanju pouzdanijeg i odrivijeg poslovnog modela. Vlasnik je
svjestan potrebe da zastupa i radi samo sa dobro afirmiranim proizvoaima aluminijskih
profila i panela poto potpuno usvajanje ponude jednog snabdjevaa odrava nie cijene i
daje maksimalnu dobit jer razliiti dobavljai imaju potpuno razliite specifikacije i dizajne.
Ostaje mnogo baenog finalnog materijala to dovodi do gubitka moguih prihoda ako se
ne moe na odgovarajui nain planirati koritenje cjelokupnog nabavljenog proizvoda. U
ovoj poslovnoj grani se obino mora kupiti cijeli kamion robe ime se umanjuju trokovi
prevoza; pun kamion robe kota 300.000 KM, sa avansnim plaanjem tako da sa pozicije
solventnosti ima malo prostora za greke ili previe otpada. Na primjer, postoji novo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 96
DIO V: PRILOZI
preduzee u Mostaru (gradu koji je najvei proizvoa aluminijuma) koje proizvodi panele
i iako su jeftiniji od sadanjeg dobavljaa iz Grke jo uvijek ne nude cijele okvire i profile
za prozore i vrata tako da je veliki rizik raditi sa njima. U tom smislu privredni subjekat
dobro upravlja rizicima koji se tiu dobavljaa.
Kriteriji i ocjena
U dole navedenoj tabeli se navode svi kriteriji i ocjena stepena njihove primjene. Za svaki
kriterij, moim vas da koristite dole navedenu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi):
5.0 Veoma impresivno prema ovom kriteriju, skoro bez greke
4.0 Visok kvalitet prema ovom kriteriju, nema ozbiljnih razloga za bojazan
3.0 Adekvatno prema ovom kriteriju, postoje neke sumnje ili bojazni
2.0 Ima nekih nedostataka prema ovom kriteriju, potrebno poboljanje
Uoeni ozbiljni nedostaci prema ovom kriteriju
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
Vlasnik bi razmotrio mogunost stratekog partnerstva sa srednjim ili velikim proizvoaem
aluminijskih profila iz SAD-a. Vidi da oni iz daleka pokuavaju ui na trita koja stalno rastu
kao Zagreb i Sarajevo ali zna da bi bili uspjeniji u proirivanju svoje prodaje u jugoistonoj
Evropi ako bi sa njim radili na odravanju domaih zaliha i sposobnosti izrade dizajna.
Druge kljune finansijske i organizacione informacije
Bruto prodaja: Nije utvreno, jako varira poto je to jo uvijek malo preduzee
Neto prihod /dobit: Nije utvreno, veoma malo preduzee
Dugovi/krediti: 150.000 KM bankovnog kredita sa stopom 10-11%.
Dioniari: Jedini dioniar i vlasnik je Nedeljko etkovi
Glavna ulazna sirovina(e): Aluminijski profili i paneli od primarnog dobavljaa iz Grke
i neke komponente od dobavljaa iz BiH. Ima ukupno oko 20 dobavljaa za sve komponente
koje se ugrauju u vrata, prozore i obloge
Prosjena plata osoba koje nisu na izvrnim pozicijama (bruto/neto): neto 300 eura, plus
150 eura za osiguravanje mjeseno. Svi radnici dobijaju jedan obrok, ruak ili doruak
Dostupnost domae radne snage (novo zapoljavanje): Smatra se da je za ovaj posao
potrebna obuka ali ima mnogo ljudi u tom kraju koji se mogu obuiti da ga dobro obavljaju
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 97
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 3 3 9
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 2.5 4 10
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 4.5 3 13.5
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 4.5 2 9
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 4 2 8
8. Strategija marketinga i prodaje 3.5 2 7
9. Pristup upravljanju rizikom 4 1 4
Ukupna ocjena (od moguih 100) 95.5
Ulaganja/partnerstvo i prioriteti i spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 98
DIO V: PRILOZI
Nalaenje
industrijskih
partnera van
regiona
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
eli da bude distributer za jugoistonu Evropu nekog srednjeg ili
veeg proizvoaa profila iz SAD, koji se eli proiriti na gradove koji
brzo rastu kao Zagreb i Sarajevo.
Nalaenje
finansijske
podrke.
Ne
Koja vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju poslovni plan?
Trai samo kupce jer misli da finansijska pitanja moe rijeiti ako ima
kupce.
Traenje
tehnike ili
poslovne
pomoi za
poslovni razvoj.
Ne
Kojom vrstom problema/pitanja se bavite:
Trai samo kupce i veeg dobavljaa iz SAD-a kao stratekog partnera.
Da li imate
neko iskustvo ili
postojee veze
sa partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo opiite:
Glavni snabdjeva je iz Grke i ranije je bio zastupnik izvozne prodaje
za grke kompanije koje prodaju u jugoistonoj Evropi i EU tako da
posjedujete dobro poznavanje i kontakte u EU. Nema kontakata u
SAD-u gdje bi elio da upozna neku firmu i radi kao regionalni
distributer zaliha ili prodajni zastupnik takvog preduzea.
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 13. august 2007. godine
Naziv privrednog subjekta: 11. Mart Srebrenica
Adresa privrednog subjekta 1: 11 Mart AD
Adresa privrednog subjekta 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u privrednom subjektu: Milan Arsenovi, direktor
Kontakt telefon, telefaks, email adresa: 056/440-861, 440-895, mart@rstel.net
Web stranica: www.11-mart.com
Uvodne preporuke konsultanta
Preporuuje se dalja podrka ulaganjima
___ Potrebno je odrati dodatne sastanke da bi se utvrdila podrka
___ Ne preporuuje se dalji angaman u podrci ulaganjima
Izvjetaj o i analiza ove mogunost za region Srebrenice
Prezentirajte uopten opis djelatnosti privrednog subjekta na tritu (proizvodi, usluge
koje se nude te podruja ili etnike grupe kojima su namjenjeni), ukljuujui kupce i
kljune snabdjevae:
Privredni subjekat se bavi izradom proizvoda od metala poput ice, ipki i lemova koji se
izrauju od razliitih vrsta obojenih metala kao to su kalaj, bakar, legure cinka i olovo.
FRabrika je ranije bila sa sastavni dio Energoinvesta, ali je privatizovana 2001. godine i, u
sutini, kupio je jedan privrednik iz reda srpskog naroda (oko 75% ukupnog kapitala). Zavrni
proizvodi privrednog subjekta se koriste u mnogim tipino industrijskim primjenama u svrhe
proizvodnje komponenti (ne posebno kozmetike). Primjeri industrijske primjene se mogu
nai u tekoj industriji, elektrifikacionoj mrei /sistemima te telekomunikacijama. Sirovine
(iste legure metala u blokovima) nabavljaju sa razliitih trita u regionu, kao to je Slovenija.
Uvoze otprilike 30% ulaznih materijala, a prestalih 70% se nabavlja iz domaih izvora. Prodaja
proizvoda ide u priblinom omjeru 50:50 na meunarodne i domae kupce, ali sve
meunarodne narudbe dolaze iz regiona bive Jugoslavije.
1. Opiite kvalitet i znaaj komercijalnih mogunosti za region Srebrenice.
Ova organizacija je dio nasljea ranijeg konglomerata Energoinvesta tako da je ranije bila
znaajnije preduzee kako po veliini (90 zaposlenika) tako i znaaju za ovaj region, ali
sadanja uprava pokuava da dostigne neke od ranijih uspjeha. Istorijske aktivnosti preduzea
su vrijedne panje u kontekstu buduih mogunosti, to znai da je sadanja veliina i
usmjerenost veoma relevantna na sadanjem tritu i, ustvari, ako bi bili uspjeniji u
otvaranju novih trita u Evropi trebali bi postati vei nego to su to ranije bili.
2. Ocijenite u kojoj mjeri uprava poznaje trite i shvata promjene na tritu.
Da bi postali konkurentni (to je uglavnom pitanje cijene poto veina konkurenata ima
identine odlike proizvoda) veoma pomno prate cijene svojih konkurenata u Njemakoj i
zatim konkuriu niom cijenom u mjeri u kojoj je to potrebno da bi osigurali narudbu. U
tom smislu, moraju posebno paziti na naelna mjerila (cijene na njemakoj robnoj berzi);
meutim njihovo znanje prodaje je ogranieno na region bive Jugoslavije. ak i na tritu
regiona priznaju da bi mogli postii bolje rezultate u prepoznavanju i obezbjeivanju vee
prodaje tako da bi dobrodoli bolje poznavanje i kontakti sa drugim zemljama bive
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 99
DIO V: PRILOZI
Jugoslavije te naravno kontakti u Evropi i Sj. Americi.
Koristei primjer Njemake kao mjerilo, procijenili su da udio radne snage u proizvodnji
treba biti 5-6 puta vei nego to je plaaju u regionu. Meutim, u korist Nijemaca, na primjer,
djeluju i ekonomija razmjera i obima a njihovi standardi su u odreenom obimu i vii iako
svi rade pod istim specifikacijama i ustvari specifikacije u BiH bi mogle biti neznatno bolje
kako bi postali konkurentniji i privlaniji kupcima). Sve u svemu, ini se da dobro razumiju
trita oko njih.
3. Kakav ekonomski uticaj ovaj privredni subjekat ima ili moe imati na region
Srebrenice?
Kao to je navedeno, 11 Mart Srebrenica u ovom trenutku ima 21 osobu zaposlenu na puno
radno vrijeme, ali su zapoljavali do 90 osoba prije rata; sadanji direktor je doao na ovu
poziciju prije dvije godine tako da nije potpuno siguran oko ranijih dogaaja. Oekuju da
u naredne 2-3 godine zaposle jo 10 osoba. Prednost ovog privrednog subjekta je da nude
potpune usluge i brze promjene uglavnom jer su veoma zainteresovani za bolju prodaju i
spremni da rade sve smjene kako bi ispunili narudbe tako da u tom smislu odaju dobar
imid lokalnih proizvoaa pred vanjskim kupcima. Spremni su i da prihvate narudbe za
veoma male koliine proizvoda koje njihova konkurencija moda ne bi prihvatila.
Oko 25% proizvoda privrednog subjekta su usluge, a preostalih 75% su metali, drugi
materijali i inenjering tako da udio usluga u ovom regionu iznosi oko 250.000 KM i
poveava se. Pored toga, preko ovog privrednog subjekta region ostaje ukljuen u metalnu
industriju, koja predstavlja jednu od kljunih industrijskih grana u BiH u smislu izvoza i
obrade metala to prua odriv ekonomski temelj za dalji napredak.
4. Ukratko izloite poslovno iskustvo i strunost rukovodnog tima. Molim vas da
izloite kvalifikacije rukovodnog tima kao i ukupan broj zaposlenika.
Sadanjeg direktora fabrike je na ovo mjesto postavio veinski vlasnik (i on i vlasnik su iz
Srbije i vlasnik jo ivi u Srbiji). Obojica su bili i jo uvijek su angairani u metalnoj industriji.
5. Koje pogodnosti uivaju iz drugih finansijskih izvora?
Nedavno su morali da uzmu bankovni zajam /kredit, sa kamatom od 10-12%, u svrhu
nabavke nove opreme za proizvodnju. Na ovu kamatu se u sutini troi sva sadanja dobit
fabrike od priliva koji iznose 1 milion KM. Nisu u mogunosti niti zainteresovani da uzimaju
dalje kredite, ali bi bili veoma zainteresovani za bilo koju drugu vrstu pomoi na primjer,
ulagaa koji bi uloio u kapacitete za udio u kapitalu.
6. Koliki je kvalitet strategije privrednog subjekta u oblasti intelektualne svojine (IP)?
Ne postavlja se pitanje intelektualne svojine u kontekstu dobiti ovog privrednog subjekta
poto oni samo proizvode standardne industrijske proizvode i robe koristei staru opremu
i dobro utemeljene tehnike proizvodnje.
7. Opiite proces proizvodnje i distribucije i opremljenost privrednog subjekta.
U osnovi sva oprema i infrastruktura pogona je unitena tokom rata. Uspjeli su da izgrade
potencijale za proizvodnju proizvoda od metala poput ice, ipki, lemova i slinih proizvoda
koji se izrauju od razliitih vrsta metala kao to su bakar, srebro, cink, kalaj, olovo i drugi.
I opremu i zgrade je potrebno obnoviti i renovirati ali uspijevaju da svaki novi period
poveaju obim proizvodnje. U ovom trenutku koriste samo oko 25% ukupnih procijenjenih
kapaciteta pogona. Na primjer, ukoliko dobiju narudbe koje zahtijevaju dvostruko vei
obim proizvodnje, trebaju samo uposliti dodatnih pet radnika koji se mogu nai u tom
podruju i to bez ikakvih problema.
Bave se granom industrije u kojoj su specifikacije proizvoda striktno utvrene i jednostavno
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 100
DIO V: PRILOZI
ih je testirati ili dokazati (na primjer, kupuju kovinu u blokovima od glavnih dobavljaa iz
Slovenije i krajnje proizvode izrauju od njih). Ustvari, uprava tvrdi da su kvalitet i
specifikacije proizvoda isti ili bolji od onih koji dolaze od snabdjevaa iz EU. Takoe imajui
u vidu stabilan karakter ove industrijske aktivnosti nisu im potrebni certifikati kao ISO da
bi bili konkurentni na tritu.
8. Napravite reviziju marketinke i prodajne strategije privrednog subjekta i osoblja.
Privredni subjekat upoljava samo jednu osobu koja se bavi marketingom i prodajom (nije
bio prisutan). Privredni subjekat ima i web stranicu (www.11-mart.com ) te atampanu
broauru u boji na lokalnom jeziku, koja je dobrog kvaliteta. Osoba koja se bavi prodajom
esto putuje, uglavnom unutar regiona bive Jugoslavije (to bi moglo biti i u vezi sa pitanjem
viza). Prisustvuju sajmovima u Zenici i Beogradu svake godine. Pored toga cijela uprava je
nedavno bila na sajmu metalne industrije u Hanoveru, Njemaka, ali su uspjeli samo da
naprave kontakte sa nekim turskim privrednicima to jo uvijek nije urodilo bilo kakvim
prodajnim rezultatima.
Jedan od naina kako mogu biti konkurentni po pitanju prodaje (osim poznatih naina kao
bolja kvaliteta i bre ispunjavanje narudbi, kao i proizvodnja malih koliina po narudbi)
se odnosi na uslove plaanja koje mogu ponuditi. Obino zahtijevaju 100% avansno plaanje
prije nego to ponu proizvodnju naruene koliine (i nabavku materijala). Poslije nekog
vremena se dogvoore oko eme odloenog plaanja kao neto 30 dana uz 50% avansnog
plaanja za veoma dobre klijente, a u nekim izuzetnim sluajevima bi razmotrili ak i
smanjenje objavljenih ili standarnih predloenih cijena (recimo ak 5% smanjenje).
9. Opiite kakav je pristup privrednog subjekta upravljanju rizikom.
Nije detaljno razgovarano o bilo kakvim pitanjima u vezi sa rizikom. U tipinim sluajevima
dobiju 100% plaanje unaprijed tako da je generalno izuzetno niska opasnost od rizika po
narudbi, ali bi se mogla pojaviti druga pitanja o kojima treba pojedinano razgovarati.
Kriteriji i ocjena
U dole navedenoj tabeli se navode svi kriteriji i ocjena stepena njihove primjene. Za svaki
kriterij, moim vas da koristite dole navedenu skalu od jedan do pet (razlomci su prihvatljivi):
5.0 Veoma impresivno prema ovom kriteriju, skoro bez greke
4.0 Visok kvalitet prema ovom kriteriju, nema ozbiljnih razloga za bojazan
3.0 Adekvatno prema ovom kriteriju, postoje neke sumnje ili bojazni
2.0 Ima nekih nedostataka prema ovom kriteriju, potrebno poboljanje
Uoeni ozbiljni nedostaci prema ovom kriteriju
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 101
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 4.5 3 13.5
2. Analiza trita i razumijevanje trita 4.5 2 9
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 4 4 16
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 4.5 2 9
8. Strategija marketinga i prodaje 2 2 4
9. Pristup upravljanju rizikom 4 1 4
Ukupna ocjena (od moguih 100) 85.5
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
Kupci su im potrebni vie od bilo ega. Na primjer, kupac spreman da nabavi 3 tone ice
mjeseno bi znaio nova 3-4 radnika i omoguio firmi da konano pone sticati dobit. Ako
bi osigurali ugovor za 9 tona ice (srebrene, bakrene ili kovine cinka) morali bi organizovati
nove smjene i mogli bi imati tri smjene dnevno pod tim okolnostima, bez promjena u
pogonu.
Druge kljune finansijske i organizacione informacije
Bruto prodaja: 1.000.000 KM
Neto prihod /dobit: Nulta dobit u ovom trenutku zbog bankovnog kredita
Dugovi/krediti Plaaju 12% kamatnu stopu na kredit u iznosu 600.000 KM
Dioniari: Poslovni ovjek iz Srbije, 10% PEO Fond, 5% fond za restituciju, zaposlenici imaju
samo mali procenat
Glavna ulazna sirovina(e): obojeni metali (bakar, cinana legura, srebro, kalaj, olovo)
Prosjena plata osoba koje nisu na izvrnim pozicijama (bruto/neto): 420 KM bruto, topli
obrok i prevoz
Dostupnost domae radne snage (novo zapoljavanje): nije problem nai domau radnu
snagu
Ulaganja/partnerstvo i prioriteti i spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 102
DIO V: PRILOZI
Nalaenje
industrijskih
partnera van
regiona
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Uvijek trae jeftiniji izvor sirovina ali kupuju na otvorenom tritu.
Uglavnom im trebaju dodatni kupci. Bili bi zainteresovani da nau
distributere ili zastupnike svojih proizvoda.
Nalaenje
finansijske
podrke.
Da
Koja vrsta finansiranja je potrebna? Da li imaju poslovni plan?
Traili bi samo investitora za finansiranje jer im ne trebaju dodatni
krediti od banke. Pretpostavljaju da nema drugih opcija finansiranja
kao nepovratni zajam, ali to nije ono to trae. Nikakav poslovni plan
nije spreman u ovom trenutku.
Traenje
tehnike ili
poslovne
pomoi za
poslovni razvoj.
Da
Kojom vrstom problema/pitanja se bavite:
Bili bi zainteresovani za obuku u prodaji i marketingu.
Da li imate neko
iskustvo ili
postojee veze
sa partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo opiite:
Prodaju samo u regionu bive Jugoslavije, kao to su Srbija, Hrvatska,
Makedonija i BiH.
PROFIL PREDUZEA IZ OBLASTI UMARSTVA I DRVA PRERADA
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 9. avgusta 2007.
Naziv kompanije: SG Drina, Regionalno umarsko preduzee Srebrenica
Adresa kompanije 1: Crni Guber 1
Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u kompaniji: Ratko Majstorovi
Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 056/440-012, 440-778
Web stranica:
Preliminarne preporuke konsultanta
Preporuene dodatne aktivnosti podrke ulaganjima
___ Treba organizirati dodatne sastanke radi utvrivanja vrste podrke
___ Ne preporuuje se uee u daljnim aktivnostima podrke ulaganjima
Izvjetaj i analiza ove anse u okviru regije Srebrenica
Napisati opi opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim
regijama/zemljama), ukljuujui kupce i kljune snabdjevae:
Osnovana 1996. godine, ova organizacija sa 91 zaposlenim je preduzee u dravnom
vlasnitvu, odgovorno za puno upravljanje poumljenim zemljitem srebrenikog regiona,
to iznosi oko 37792 hektara (od toga je 35729 bjelogorine, a 2063 hektara crnogorine
ume). Pod svojom upravom imaju 22658 hektara gustog, 5326 rijetkog, te 2516 hetkara
degradiranog umskog zemljita. Od ukupne zemljine povrine, 2882 hektara se obrauje
za umu, a 4413 hektara predstavljaju neplodno zemljite. Tokom 2006. godine, ovo
preduzee je eksploatisalo 3995 kubnih metara crnogorine i 59945 kubnih metara
bjelogorine ume. Godinji rast ume pod njihovim upravljanjem je 6-7 kubnih metara po
hektaru. Njihov cilj je posjei 80% od maksimalno dozvoljene godinje sjee/izlaza, ali
iskorijeniti 100% degradiranog ili otpadnog podruja da bi se dobilo sigurnije, odrivo i
plodno zemljite.
Ovo javno preduzee vri prodaju lokalnim kompanijama za primarnu preradu drveta koji
sirovo drvo sijeku za sekundarne i krajnje proizvoae drvnih proizvoda u ovom regionu.
Profit koji se dobije od prodaje drveta od koje se 40% trenutno prodaje putem potpuno
transparentnih i takmiarskih aukcija se prijavljuje u dravni ured, ali ostaje na
operativnom opinskom nivou za ponovno ulaganje u njeno zemljite. Prethodna uprava je
djelovala na manje nego transparentan nain i svake godine je imala gubitke. Trenutni
direktor je na tom mjestu godinu dana i dok je njegov finansijski izvjetaj prole godine
ukazivao na skromni gubitak od nekih 47,000 KM, sada preduzee posluje iznad granice
rentabilnosti i na putu su da ove godine prikau profit koji direktor pripisuje boljim
tehnikama upravljanja umama i potpuno transparentnom prodajnom procesu, kao i
smanjenju svih trokova preduzea, od goriva do telefonskih rauna.
Otprilike 60% godinje prodaje umskog drveta se obavlja direktnim ponudama tokom
januara i februara, a ostatak od 40% se prodaje putem procesa aukcija da bi se osigurala
maksimalna transparentnost.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 103
DIO V: PRILOZI
1. Opiite kvalitet i vanost komercijalnih ansi u regiji Srebrenica.
Ova organizacija je vitalna za lokalnu ekonomiju na dva naina: primarno je odgovorna za
odrivo upravljanje umskim zemljitem u opini Srebrenica, a odgovorna je i efektivno (tj.
profitabilno) obavljati prodaju posjeene ume primarnim preraivaima drveta koji su
najvei poslodavci u toj optini i koji imaju naizgled nezasitnu potrebu za opskrbom
drvetom. Ovo je nezahvalno dranje ravnotee izmeu zadovoljavanja prirode da bi se
osigurala odrivost obnovljivih, ali ogranienih, vrijednih prirodnih resursa i osiguravanje
snabdijevanja trita robom kako bi se obezbijedila radna mjesta za stanovnitvo istog
regiona. Zbog toga je ovo vitalna uloga koja je od najvee vanosti za ekonomiju i industriju
regiona.
2. Ocijenite poznavanje trita i razumijevanje trine dinamike od strane upravljake
strukture.
Iako je sadanji diektor ovog preduzea na toj funkciji tek godinu dana, uspio je postii
granicu rentabilnost i pokazati izglede za profit po prvi put nakon mnogo godina. Vano je
naglasiti da je ovaj direktor postigao profitabilnost bez rtvovanja prirodnih uslova umskog
zemljita, nego je ovo postigao prvenstveno rezanjem trokova i efikasnijom prodajom
lokalnoj industriji. Poto je cijelu svoju karijeru proveo u umarstvu i drvopreraivakoj
industriji, te time to je iz ovog regiona, vrlo dobro poznaje dinamike i uslove trita. Pitanje
kojim se, meutim, treba pozabaviti u budunosti se odnosi na proces prodaje putem tendera
nasuprot dodjeljivanju godinjih ugovora koji osiguravaju opskrbu kljunim industrijskim
faktorima u ovom regionu, poto je takav pristup u direktnoj suprotnosti sa onim to bi
trine snage neposredno eljele jer kupce lokalnih kompanija treba uvjeriti da e imati
redovna ponuda proizvodima da bi se odrala ravnotea ponude i potranje, to je temelj
zdrave i vie predvidive ekonomije i industrije.
3. Kakav to ekonomski uinak ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenica?
Iako prihodi ovog preduzea i njegov potencijalni profit od prodaje umskog drveta trenutno
ne utiu direktno na lokalnu ekonomiju ili industriju, efikasno upravljanje umskim
zemljitem je kljuno za mnoge kompanije primarne i sekundarne prerade drveta u
neposrednom ekonomskom regionu. Stotine, moda i hiljade, stabilnih radnih mjesta u
ovom regionu zavise o koliini sirovog drveta iz ovog umarskog preduzea i ukoliko se
negativno utie na ovaj lanac opskrbe, posljedice po lokalnu ekonomije bi bile znaajne.
Zbog toga su upravljanje umskim vrijednostima i smanjenje bilo kakvog rizika koji bi
mogao utjecati na sjeu ume kljuna pitanja koja zahtijevaju dobar upravljaki sistem. U
suprotnom bi posljedice po lokalnu ekonomiju bile ogromne.
Privatne kompanije trenutno pruaju usluge javnom preduzeu putem licitacije. Neki
primjeri ukljuuju sjeu ume kao ispunjavanje licitacijskih prodaja primarnim
preraivaima drveta. Privatne kompanije takoer pruaju usluge distribucije drveta od
preduzea do komercijalnih firmi. Kao odgovor na pitanje, nije bio siguran da li
meunarodne firme mogu pruiti takve usluge (ovo pitanje se odnosilo na mogunost da
lokalne firme izgube prilike u korist meunarodnih firmi), ali vjeruje da one moraju biti
lokalne firme koje mogu ili ne moraju biti u meunarodnom vlasnitvu, ali bi to pitanje bilo
sekundarno jer bi one obezbjeivale radna mjesta i oporezive prihode na lokalnom nivou.
Meutim, prokomentarisao je da se u Federaciji prodaja ne vri na osnovu licitacije nego
direktnim dodjeljivanjem, a onda te iste firme dolaze u ovaj region da uestvuju na
licitacijama. On smatra da to nije potena poslovna praksa jer bi se samo lokalne firme
trebale takmiiti na licitacijama i izvlaiti korist iz lokalnih prirodnih resursa.
Sektor javnih umskih gazdinstava tradicionalno nije ukljuen u nove aktivnosti investiranja
za proirenje djelatnosti. Prvi projekat koji je novi direktor inicirao je bila izgradnja est
kilometara novih cesti i obnova dodatnih deset kilometara cesti za pristup umama. Sada
pokuava osigurati donatorsku pomo u iznosu od oko 850000 eura za kupovinu kamiona,
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 104
DIO V: PRILOZI
vozila, traktora, dizalice, minibusa sa 20 sjedita, te opreme za poslovni centar za
komercijalne djelatnosti. Sve ovo bi rezultiralo sa esnaest novih radnih mjesta u
gradu/regionu i drastino unaprijedilo efikasnost, profitabilnost i samoodrivost umarskog
preduzea (vidi prijedlog u prilogu koji je pripremljen za TIKA-u, Tursku agenciju za
meunarodnu pomo).
Kao dodatni prilog lokalnoj ekonomiji, preduzee trai sredstva za renoviranje turistike
kolibe pored jezera na svom zemljitu, unitene tokom rata, kako bi se ona mogla poeti
iznajmljivati. U umama se takoer obavlja i ogranieni lov. Nadalje, nadaju se uspostaviti i
djelatnosti mikro-zemljoradnje, poput specijalizirane berbe gljiva i ljekovitog bilja da bi se
stvorili dodatni prihodi i proizvodi za lokalnu ekonomiju. Svim ovim bi upravljali lokalni
poduzetnici.
4. Rezimirajte poslovno iskustvo i strunost upravljakog tima. Molimo razgovarajte
o kvalifikacijama upravljakog tima kao i ukupnog broja uposlenih.
Direktor ovog preduzea je na tom poloaju tek godinu dana, ali je cijelu svoju karijeru
proveo u umarskom menadmentu i industriji prerade drveta. Izvrsno razumije lokalnu
industriju prerade drveta i njegov cilj je ostaviti naslijee uspjeha onima koji ga naslijede
na mjestu direktora u budunosti.
5. Kako iskoritavaju druge finansijske resurse?
Ovom preduzeu je dozvoljeno da zadri profit ostvarene od njegovih djelatnosti da bi
unaprijedilo svoj radni okoli i prirodne resurse, tako da je pobuda za kontrolom trokova i
poboljanjem prihoda jaka, ali ovo mora biti uraeno u suglasnosti sa desetogodinjim
planom koji je na dravnom nivou izraen za sva umska gazdinstva (biblija njihovih
djelatnosti, kako je nazivaju; radi se o dokumentu od oko 200 stranica, koji detaljno navodi
svaki kvadratni metar skoro svako drvo pod upravom preduzea). Glavna taktika koja
je preostala sadanjoj upravi za unaprijeenje svog finansijskog poslovanja i uslova ukljuuje
smanjenje trokova, poto ne mogu sjei vie ume nego ve ine da bi ostali usklaeni sa
desetogodinjim planom niti mogu prodavati robu po viim cijenama jer sada koriste
licitacije i tenderske procese za 40% ukupne prodaje. Zbog toga su sve trokove sveli na puki
minimum te sada razmatraju druge mogunosti gdje bi mogli stvoriti dodatni prihod za
usluge ili izvore koji se ne odnose direktno na prodaju drveta. Na primjer, posjeduju ratom
unitenu turistiku kolibu na jezeru, lociranom na zemljitu preduzea, koju bi htjeli
renovirati da bi je iznjmljivali turistima i tako stvorili dodatni prihod od svog objekta.
Takoer razmatraju proizvodnju specijaliziranih prehrambenih proizvoda, poput gljiva i
ljekovitog bilja, koji mogu biti prodavani na lokalnom nivou.
Glavna svrha stvaranja novih prihoda je finansiranje kupovine nove opreme koja je potrebna
da bi se postojee ceste za pristup umama odravale istima, te da bi se napravile nove za
bolji pristup za sjeu i krenje. Preduzee istorijski ima relativno neefikasan sistem za sjeu
i prevoz drveta od ume do lokacija za distribuciju zbog nedostatka adekvatnog cestovnog
pristupa. Jednom su dobili pozajmicu Svjetske banke od 450000 KM, sa rokom otplate od
sedam godina sa jednogodinjom odgodom plaanja. Sada trae oko 850000 eura od
donatora poput Turske agencije za razvoj koja je nedavno obila njihov objekat i sa sobom
odnijela prijedlog direktora za finansijsku pomo (ovaj konsultant je dobio primjerak, nalazi
se u prilogu ovog izvjetaja). Oni trae sredstva za opremu za raiavanje zemljita i prevoz
drveta da bi unaprijedili svoju efikasnost i na kraju smanjili trokove, tako da bi uteena
sredstva mogla biti iskoritena u druge svrhe, poput obuke za upravljanje umarstvom na
osnovu najboljih iskustava, novih poduhvata i novih poslova za stvaranje prihoda, da bi
osigurali dugoronu samodostatnost preduzea. Takoer ele osnovati poslovni centar za
svoje komercijalne djelatnosti koji bi, kako procjenjuju, stvorio dodatnih esnaest radnih
mjesta gradu. Jo jedan primjer ukljuuje zgradu glavnog sjedita u Srebrenici koju polako
renoviraju. Prizemlje se koristi za urede preduzea, a ostala tri sprata su trenutno iznajmljeni
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 105
DIO V: PRILOZI
stambeni prostor. Nadaju se u narednim godinama renovirati sve stanove kako bi privukli
stanare koji su spremni platiti viu cijenu za stanove vieg kvaliteta, time stvarajui novi
profit u godinama koje dolaze da bi dodatno finansirali djelatnosti preduzea.
6. Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva kompanije?
Ovo javno preduzee nije ni na koji nain ukljueno u pitanja intelektualnog vlasnitva,
barem na temelju poetne odlunosti iz ovog intervjua. Moda bi u budunosti mogli pronai
neke vrijednosti u IV, poput oznaavanja proizvoda ili usluga, no za sada pitanje IV ne izgleda
prikladno.
7. Opisati proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu.
Upravljanje fabrikom preduzea, ili umom, se obavlja u skladu sa njihovom, kako je
opisuju, biblijom djelatnosti. Radi se o dokumentu na dvjesto stranica koja detaljno navodi
svaki kvadratni metar zemljita skoro svako drvo pod upravom preduzea. Krajnji datum
plana je 2010. godina, i sa preostale samo dvije i pol godine ove faze direktor je pod pritiskom
da napravi znaajna poboljanja u svim aspektima djelatnosti poto preduzeem nije efikasno
upravljano prije njegovog imenovanja. Plan je upotpunjen nizom karti koje detaljno
ukljuuju sve ceste, vrste drvea, lokacije i topografiju cjelokupne imovine. Naglasio je da u
ovom trenutku troe samo svoj postotak, ili novi rast, a nita od glavne zalihe drvea da bi
dostigli stepen na kojem bi trebali biti u smislu robnih zaliha. Takoer pokuavaju prodavati
samo 80% od dozvoljenog uzgoja, tako da im se robne zalihe ire kako se pribliavaju kraju
plana. Sve ove taktike, u kombinaciji sa njegovom strategijom upravljanja i preustroja, bi ih
trebali dovesti do optimalnog cilja desetogodinjeg plana.
Proizvodnju drveta u velikoj mjeri obavljaju privatne firme koje se natjeu za proces
krenja uma te sjee i prevoza drvea, prvo unutar zemljita preduzea, a potom ili na mjesta
distribucije ili direktno do primarnih preraivaa drveta. U nekim sluajevima je ugovara
i primarni preraiva drveta ili ga u pilani prerauje u proizvode za prodaju. Preduzee
takoer ima ograniene mogunosti da samo provodi ove djelatnosti sa svojim osobljem i
opremom. Sadanji direktor nastoji raistiti vie cesti te postaviti nove kako bi proces sjee,
prevoza i distribucije uinio efikasnijim i time profitabilnijim za preduzee (rezanje
trokova je klju za stvaranje profita jer ne mogu poveati izlaz drveta, njihovog glavnog
proizvoda koji se prodaje na tritu). U ovu svrhu trae oko 850,000 eura za kupovinu
kamiona, vozila, traktora, dizalice, minibusa sa 20 sjedita i opreme za poslovni centar za
svoje komercijalne djelatnosti. Osvajanjem djelatnosti na krenju, sjei i distribuciji, mogu
smanjiti ili ukloniti trokove vezane za unajmljivanje privatnih firmi za taj posao. Prodaju
oko 60% svog glavnog proizvoda, posjeenog drveta, direktnim ponudama, a ostalih 40%
putem javnih licitacija.
Glavni aspekt njihove proizvodne strategije je pravilna sjea drveta da bi se dobila
maksimalna cijena za te prozvode. Vjeruju da su pravilno obuili svo istureno osoblje kako
najbolje posjei svaku vrstu drveta. Kada je drvo posjeeno, prenos drveta do kamiona
postaje jo jedan kljuni problem koji moe utjecati na krajnu prodajnu cijenu. Sa svega
nekoliko dobrih cesti i ogranienim pristupom lokacijama sjeenja (trenutno imaju devet
kilometara ceste na deset hektara, ali najbolja iskustva govore da bi optimalno bilo dvadeset
kilometara ceste na deset hektara), drvo moraju vui dugim putem do kamiona, to utie
na ouvanje cjelovitosti drveta, a time i njegovu vrijednost. Zbog toga nastoje osigurati
sredstva za razvoj novih cesti i modernije kamione koji mogu ii dublje u umu i skretati sa
glavnih cesti. Ovo je osnovno pitanje koje do maksimuma poveava njihovu zaradu.
Uzimajui u obzir starost njihovih kamiona i visoku cijenu goriva, kamione moraju voziti
krae i dalje vui sirovo drvo. Novi kamioni i ceste su od ogromne vanosti za odrivost
njihove proizvodnje i djelatnosti distribucije.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 106
DIO V: PRILOZI
8. Pregledati marketinku i strategiju prodaje firme i osoblje.
Imaju osoblje na koje se mogu osloniti i nemaju osobu koja se bavi striktno prodajom ili
marketingom jer su u mogunosti prodati kompletan izlaz koji mogu stvoriti, a kupci
spremni ekaju svaku priliku za kupovinu. Pokuavaju uspostaviti komercijalni poslovni
centar gdje bi mogli centralizovati krenje, prodaju i distributivne djelatnosti kada ga jednom
budu u stanju uspostaviti. Time vie ne bi te poslove ugovorom preputali drugim firmama.
Ovaj centar bi imao dodatnih esnaest uposlenika te bi tada moglo biti uposleno osoblje za
marketing i/ili prodaju.
Njihovi glavni snabdjevai su PetroProjekt, Mareta impex, Fero Les, Duka i Varonica.
Glavni kupci su im PetroProjekt, EuroTimber, Gorje, Makljen (sada Pelet), Grga Prom i
Gama Prom.
9. Opiite pristup firme upravljanju rizikom.
Postoji znaajan rizik svojstven preduzeima u upravljanju umarstvom. Tri glavna rizika
ukljuuju:
umske poare;
bolesti;
sue.
Iako su ovi rizici u svako vrijeme nadvijeni nad njima, uprava nije bila u stanju opisati ikakve
djelatnosti na smanjenju rizika ili mjere na prevenciji ili suzbijanju takvih rizika ukoliko se
oni u budunosti ostvare. Ovo je vrlo vano pitanje kojim se treba pozabaviti i nije bilo jasno
da li postoji plan za nadzor rizika.
Kriteriji i teinski faktori
Sljedea tabela navodi kriterije i njihove teinske faktore koji e se koristiti. Molimo koristite
sljedeu ljestvicu od 1 do 5 za svaki kriterij (djelii su prihvatljivi):
5.0 Vrlo impresivno naspram ovog kriterija, gotovo bez greke
4.0 Visokokvalitetna ansa naspram ovog kriterija, bez ozbiljnih bojazni
3.0 Adekvatno naspram ovog kriterija, neke sumnje ili bojazni
2.0 Neki nedostaci naspram ovog kriterija, potrebno poboljanje
1.0 Ozbiljni nedostaci nasprav ovog kriterija
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 107
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 2 2 4
8. Strategija marketinga i prodaje 4.5 2 9
9. Pristup upravljanju rizikom 1 1 1
Ukupna ocjena (od moguih 100) 89
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
Oni trebaju probiti nove ceste kako bi smanjili tetu sirovom drvetu nanesenu vuom.
Takoer trebaju nove kamione za bolji pristup udaljenim mjestima i za smanjenje potronje
goriva. Nadalje, moraju poveati osoblje i broj vozila kako bi prestali s procesom
unajmljivanja privatnih firmi podugovaraa za krenje, sjeu i distribuciju, to smanjuje
njihov profit. Svi ovi potezi smanjenja trokova i maksimiziranja prihoda bi bolje osigurali
samodostatnost i samoodrivost preduzea u narednim godinama. Trenutno od donatora
(prvo su formalni prijedlog predstavili vladi Turske) trae oko 850000 eura za kupovinu
kamiona, vozila, traktora, dizalice, minibusa sa 20 sjedita i opremu za poslovni centar za
svoje komercijalne djelatnosti, to bi smanjilo trokove, povealo prihode i otvorilo esnaest
dodatnih radnih mjesta u regionu.
Druge kljune finansijske i organizacijske informacije
Bruto prodaja: prihodi su u 2006. godini iznosili 4,202,756 KM
Neto profit: rashodi su u 2006. iznosili 4,329,140, tako da su imali gubitak od 46,997 KM
Dugovanja/potraivanja: nema ih, tek u ljeto ove godine su postali profitabilni
Dioniari: javno preduzee (svaki radni dan u 15:00 h se njihov obraunski izvjetaj alje u
glavno sjedite za unos u dravnu obraunsku emu)
Glavne ulazne sirovine: strojevi (stari i neefikasni) i gorivo (skupo)
Prosjena plaa (ne ukljuuje rukovodni kadar) (bruto/neto):
Raspoloivost domae radne snage (novouposleni): uz odreenu obuku mogu pronai
dodatne radnike za specijalizovane poslove (poput sjee drveta da bi osigurali profitabilnu
sjeu), ali na veini ostalih poslova nema manjka osoblja.
Ulaganje/Partnerstvo i prioriteti te spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 108
DIO V: PRILOZI
Trai
industrijske
partnere van
regije
Srebrenica.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Trae bilo kakav odnos koji e im pomoi u smanjenju trokova i
poveanju prihoda. To u nekim sluajevima moe znaiti odnos sa
vanjskim firmama, to sada rade putem aukcija sa mnogim
podugovorenim uslugama, poput krenja, sjee i distribucije.
Trai finansijsku
podrku.
Da
Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan?
Imaju odtampani prijedlog kojim trae 850000 eura za kupovinu
kamiona, vozila, traktora, dizalice, minibusa sa 20 sjedita i opreme za
poslovni centar za svoje komercijalne djelatnosti. Sve ovo bi gradu
stvorilo esnaest stalnih radnih mjesta. Finansiranje od strane UNDP-a
o kojem se razgovaralo prije nekoliko godina se nije ostvarilo, ali nije
jasno zato.
Trai tehniku
ili poslovnu
pomo za razvoj
biznisa.
Da
Kakva vrste problema/pitanja rjeavate:
Smanjenje rizika od poara, sue i bolesti je potrebno (primjedba
konsultanta). Neophodna je takoer pomo u prikupljanju sredstava za
smanjenje trokova i poveanje prihoda, kao to je opisano u ovom
izvjetaju, kako bi se osigurala samodostatnost i odrivost preduzea.
Imate li bilo
kakvih iskustava
ili sadanjih
veza sa
partnerima u
EU i drugdje?
Ne Molim opiite:
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 7. avgusta 2007.
Naziv kompanije: Suvenir
Adresa kompanije 1: Ul. Marsala Tita b.b.
Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u kompaniji: Milenko Zarkovi
Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 056/385-063, 065/598-565
Web stranica
Preliminarne preporuke konsultanta
Preporuene dodatne aktivnosti podrke ulaganjima
___ Treba organizirati dodatne sastanke radi utvrivanja vrste podrke
___ Ne preporuuje se uee u daljnim aktivnostima podrke ulaganjima
Izvjetaj i analiza ove anse u okviru regije Srebrenica
Napisati opi opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim
regijama/zemljama), ukljuujui kupce i kljune snabdjevae:
Ova mala firma za proizvodnju proizvoda od drveta, osnovana je kao zanatsko preduzee
1997. godine. Zapoeli su posao sa samo 200 KM prije deset godina, a danas imaju
dinamian biznis sa dvadeset uposlenih. U pogonu im se nalaze maine za obradu i izradu
proizvoda od drveta brendiranih (italijanskih i njemakih) marki. Trenutno ostvaruju
maksimalan proizvodni kapacitet, ali se suoavaju sa nizom prepreka, ukljuujui veliinu
zgrade i dodatne pravne smetnje koje su im nametnute jersu registrirani kao porodini
zanatski biznis. To ih sprijeava u traenju izvoznog trita ili upoljavanju dodatnog osoblja.
Suvenirnice, male prodavnice ili vee prodavnice poput lanca Merkator predstavljaju njihove
kljune kupce. Sirovine kupuju od lokalnih snabdijevaa poput PetroProjekta.
1. Ocijenite poznavanje trita i razumijevanje trine dinamike od strane upravljake
strukture.
Smatra se da je ova kompanija izuzetno vana za srebreniku regiju danas a i u narednim
godinama, ukoliko uspije ostvariti plan pokretanja novog proizvodnog pogona (o tome je
rije u ovom izvjetaju). Iako je upoljavanje 20 polukvalificiranih i kvalificiranih radnika
vrijedan doprinos lokalnoj ekonomiji, pored poreza i prihoda vezanih za takvu firmu, njihovi
planovi rasta i razvoja predstavljaju znaajninu ekonomsku i komercijalnu ansu za regiju.
U diskusijama sa predsjednikom/vlasnikom naziru se planovi irenja posla van sadanjih
ogranienja njihove zgrade i imovine kao i opreme koja se trenutno maksimalno koristi.
Plan je da se obezbijedi nova lokacija za pogon i kupi nova oprema do kraja oktobra 2007.
godine, kako bi se plan irenja posla proveo u djelo. U tu svrhu, preferiraju se lokacije u
Srebrenici.
2. Ocijenite poznavanje trita i razumijevanje trine dinamike od strane upravljake
strukture.
Vlasnici se bave preradom drveta i zanatstvom cijeli svoj ivot na podruju jugoistone
Evrope (regija bive Jugoslavije). Dobro razumiju situaciju i imaju kontake sa kupcima irom
regije. Sa kupcima van jugoistone Evrope, ostvarili su sporadine kontakte a o izvoznim
ansama znaju samo preko takvih kupaca. Trenutno struktura firme, porodini zanatski
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 109
DIO V: PRILOZI
biznis, sprijeava ih u traenju daljih trinih potencijala, stoga u prolosti i nisu agresivno
iskoritavali takve kontakte. Imaju zaostale narudbe iz EU, a nadaju se da e ih ispuniti po
irenju posla, jer u ovom trenutku to ne mogu ni pravno ni operativno ostvariti.
ak i po zavretku provedbe novog poslovnog plana, strahuju od sadanjeg poslovnog
ciklusa of etiri mjeseca od naruivanja sirovina od primarnih snabdjevaa (poput
Petroprojekta) do trenutka kada Suvenir moe svojim kupcima u JI Evropi osigurati isporuku
gotovog proizvoda. Uprava firme smatra da ovakvo to predstavlja rizik i dodatne trokove,
a nadaju se da e isti u dugom roku biti smanjeni.
Jo jedna trina dinamika koja ih brine i direktno ih se tie jeste pitanje ilegalno uvezenih
proizvoda iz susjednih zemalja, pri emu se izbjegavaju uvozne tarife i PDV. Oni ovu situaciju
pomno prate ali nisu u stanju da neto uine. Ali, takvo neto predstavlja pritisak
konkurencije s kojim se redovno moraju nositi u regiji.
3. Kakav to ekonomski uinak ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenica?
Sadanji ekonomski doprinos regiji ukljuuje 20 plaa uposlenika koji izdravaju svoje
porodice. Kompanija takoer realizira znaajnu dobit, to opini omoguava poveanu
poresku osnovu.
4. Rezimirajte poslovno iskustvo i strunost upravljakog tima. Molimo razgovarajte
o kvalifikacijama upravljakog tima kao i ukupnog broja uposlenih.
Tokom cijelog radnog iskustva, vlasnici/menaderi firme su u ovom sektoru u ovom ili onom
svojstvu, prvo u Hrvatskoj a zatim u BiH. Suprunici- vlasnici imaju dva sina, od kojih je
jedan na umarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a drugi u srednjoj tehnikoj koli,
smjeru obrade drveta. Pri tome, radi pola radnog vremena u kompaniji. Firma je u svakom
pogledu dio njihovog ivota.
5. Kako iskoritavaju druge finansijske resurse?
Kompaniju je osnovala porodica sa oko 200 KM poetnih trokova, a danas imaju nekih 20
uposlenih. U okviru planova rasta, planiraju uzimanje bankovnog zajma, koji bi imao 8-9%
kamate na godinjoj osnovi ali koja bi se kvartalno plaala. Procjenjuju da e cijeli iznos
kredita moi isplatiti u okvoru etiri mjeseca (ciklus of narudbe sirovina do isporuke na
lokaciju kupca) jer imaju nerealiziran ugovor koji je dovoljan da se u potpunosti isplati zajam
(to e se takoer koristiti kao garancija za zajam). irenje biznisa finansirat e se iz trenutnog
kapitala (gotovina i potraivanja) kao i linim sredstvima vlasnika. Sadanja djelatnost
nastavit e se kao odriv biznis jer nee biti komadanja opreme, radnika ili objekata, a i
kupci e biti prepoznatljivi jer e se novim biznisom ciljati izvozna trita i novi kupci (u
stvari, planira se da da neki novi kupci kupe proizvode i iz postojeeg pogona).
Kompanija bi razmotrila uvoenje stratekog ulagaa ili industrijskog partnera za zajam
kojeg trai, a koji iznosi oko KM 240,000.
6. Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva kompanije?
Pregledom proizvodne linije koja se trenutno nudi, a koja ukljuuje nekih 100 proizvoda, ne
nalazimo nita to bi zahtijevalo zatitu intelektualnog vlasnitva. U stvari, kompanija
specijalizira proizvodnju i prodaju standardnih kuhinjskih pomagala od drveta te niz
suvenira od drveta po niskim cijenama. U ovoj fazi, ini se da nema niega to bi opravdalo
ulaganje u podnoenje zahtjeva za za zatitu intelektualnog vlasnitva ali ne mora da znai
da nova firma, koja e nastupiti na izvoznom tritu u EU, ne treba razmotriti slina pitanja
prije daljih aktivnosti. Moda bi trebali nakon obezbjeivanja sredstava razmotriti
unajmljivanje usluga advokata specijaliziranog za intelektualno vlasnitvo radi informiranja
o alternativama koje im se nude i potencijalnim rizicima (kao to je krenje prava
intelektulnog vlasnitva trgovake marke druge firme).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 110
DIO V: PRILOZI
7. Opiite proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu.
Proizvodna oprema kompanije datira do unazad 20 godin, a imaju jednu od ranijih verzija
12-godinje italijanske CNC maine (unaprijed programirani dizajn). Sva oprema je dobro
funkcionira i proizvedena od renomiranih proizvoaa. Problem sa kojim se suoavaju jeste
da su dosegli maksimalan kapacitet, to znai da su neke maine neiskoritene, dok su drugi
vidovi proizvodnje dosegli vrhunac, to drugdje u sistemu stvara zastoj i nedovoljno
koritenje opreme i radne snage. Raspored u fabrici koju iznajmljuju nije optimalan po njihov
proizvodni proces, to znai da se polugotovi proizvodi moraju runo nositi u druge dijelove
fabrike na dalji tretman i obradu (izmeu maina nema dovoljno prostora za koriotenje
mehanizacije za prevoz proizvoda izmeu maina).
Kompanija kupuje sirovine od primarnih snabjevaa kao to je PetroProjekt. Drvo koje se
kupuje veinom je srednje kvalitete, nije visoke valitete ili je otpadak.
8. Pregledati marketinku i strategiju prodaje firme i osoblje.
Kompanija samo direktno prodaje u maloprodaji. Nemaju prodajnog osoblja: jedini put kada
su prodavali putem posrednika, zarada je bila minimalna pa su obustavili takvu praksu.
Imaju adekvatne kupce koji kupuju direktno od njih. Vlasnici su sigurni da kupci zatim te
proizvode ponovno prodaju u Evropi.
Lanac hipermarketa Merkator je jedan od njihovih glavnih kupaca i nalkazi se na samom
vrhu, a esto je sluaj da se ostala proizvodnja stopira radi zadovoljavanja narudbe
Merkatora. Do danas nisu morali odbijati narudbu Merkatora ali je bilo situacija kada su
zamalo donijeli takvu odluku.
9. Opiite pristup firme upravljanju rizikom.
Glavni rizik predstavljaju dobavljai primarnih sirovina jer firma bez ovoga ne moe
proizvoditi. Za sada nema nikakvih indikacija da e primarni dobaljai imati potekoa pri
otkupu proizvoda od umarskog preduzea u Srebrenici, ali je u prolosti bilo situacija kada
je to bilo bitno. Firma ne moe kontrolirati ovaj aspekt svog profila rizika, ali kako firma
kupuje u otpadne materijale (kratki elementi niske kvalitete), to im u ovom trenutku nije
primarna bojazan.
Firma je trenutno najvie okupirana problemom nemogunosti proveanja proizvodnje, jer
su ogranieni proizvodnim prostorom u pogonu. Takoer, imovinsko-pravni odnosi oko
zemljita na kojem se nalazi pogon nisu jasni jer je ranija firma (tekstilni proizvoa je
prestao sa radom zbog jeftinijeg uvoza iz Kine) otila u steaj a pravo posjeda moe se
prenijeti na nove vlasnike to moe uticati na zakupninu. Znai, ak iako firma uspije
obezbijediti sredstva za novi pogon, morat e pronai novu lokaciju u kojoj mogu proizvoditi
i rukovoditi firmom.
Jo jedan rizik tie se injenice da konkurencija iz inostranstva moe doi u regiju i ponuditi
iste proizvode po nioj cijeni postojeim i potencijalnim kupcima, u kom sluaju bi firma
morala ili drastino sniziti cijene ili izgubiti tu poslovnu ansu. Moraju obezbijediti
moderniju opremu da bi bili konkurentniji i osigurati kupce koji njima dolaze, prije nego ih
izgube.
Konano, treba im nova organizacijska struktura jer im struktura porodinog preduzea da
rastu u smislu veliine ili da izvoze. Vjerovatno je da e u Srebrenici registrirati d.o.o.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 111
DIO V: PRILOZI
Kriteriji i teinski faktori
Sljedea tabela navodi kriterije i njihove teinske faktore koji e se koristiti. Molimo koristite
sljedeu ljestvicu od 1 do 5 za svaki kriterij (djelii su prihvatljivi):
5.0 Vrlo impresivno naspram ovog kriterija, gotovo bez greke
4.0 Visokokvalitetna ansa naspram ovog kriterija, bez ozbiljnih bojazni
3.0 Adekvatno naspram ovog kriterija, neke sumnje ili bojazni
2.0 Neki nedostaci naspram ovog kriterija, potrebno poboljanje
Ozbiljni nedostaci nasprav ovog kriterija
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
ini se da imaju dobar plan za budunost, meutim pronalaenje nove lokacije za budui i
postojei pogon bit e od presudne vanosti u bliskoj budunosti.
Druge kljune finansijske i organizacijske informacije
Bruto prodaja: KM 500,000
Neto profit: Oko 10%
Dugovanja/potraivanja: Nema
Dioniari: Prodini zanatski biznis
Glavne ulazne sirovine: Drvo kratkih elemenata (srednje kvalitete, nije otpadak)
Prosjena plaa (ne ukljuuje rukovodni kadar) (bruto/neto):
Raspoloivost domae radne snage (novouposleni): Problematino, ali mogue
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 112
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 4 2 8
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 4 4 16
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 2.5 2 5
8. Strategija marketinga i prodaje 4 2 8
9. Pristup upravljanju rizikom 4.5 1 4.5
Ukupna ocjena (od moguih 100) 86.5
Ulaganje/Partnerstvo i prioriteti te spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 113
DIO V: PRILOZI
Trai
industrijske
partnere van
regije
Srebrenica.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Trebaju pronai jednog ili dva kljuna kupca na veliko proizvoda iz
njihovog budueg pogona.
Razmotrili bi uvoenje stratekog ulagaa ili partnera radi irenja
biznisa.
Trai finansijsku
podrku.
Da
Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan?
Mogli bi imati koristi od kredita sa niskom kamatom, ali s obzirom na
trine prilike i oekivani rok otplate (pet mjeseci), strateki partner ili
ulaga moe to smatrati zanimljivim radi ulaganja u ire prisustvo na
tritu.
Trai tehniku
ili poslovnu
pomo za razvoj
biznisa.
Da
Kakva vrste problema/pitanja rjeavate:
Kljuni je izazov pronai kupce van BiH po otvaranju novog pogona jer
bi posrednici vjerovatno uzeli i prevelik postotak od prodaje kako bi u
dugom roku osigurali odrivost u bilo kojem dobavljakom odnosu.
Imate li bilo
kakvih iskustava
ili sadanjih
veza sa
partnerima u
EU i drugdje?
Ne
Molim opiite:
Imaju potpisan ugovor sa kupcem iz EU za 100,000 komada, to koriste
kao garanciju za bankovni krediz za kupovinu opreme i finansiranje
novog pogona.
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 7. avgusta 2007.
Naziv kompanije: PetroProjekt Bratunac
Adresa kompanije 1: Drinska ul. b.b.
Adresa kompanije 2: 75420 Bratunac, BiH
Kontakt osoba u kompaniji: Janko Petrovi, direktor
Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 387-56-410-325, 410-275, petro@teol.net
Web stranica:
Preliminarne preporuke konsultanta
Preporuene dodatne aktivnosti podrke ulaganjima
___ Treba organizirati dodatne sastanke radi utvrivanja vrste podrke
___ Ne preporuuje se uee u daljnim aktivnostima podrke ulaganjima
Izvjetaj i analiza ove anse u okviru regije Srebrenica
Napisati opi opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim
regijama/zemljama), ukljuujui kupce i kljune snabdjevae:
PetroProjekt je firma u porodinom vlasnitvu, osnovan 1996. godine, sa sjeditem u
Bratuncu. Tokom 2006. godine, ova kompanija je imala krajnji izlaz od 26000 m
2
rezanog
drveta od svojih operacija prerade drveta u dvije optine, Srebrenici i Bratuncu. ezdeset
posto proizvodnje ove kompanije dolazi sa lokaliteta u Bratuncu, a razlika se proizvodi u
Srebrenici. Takoer posjeduju i pilanu u mjestu Zeleni Jadar. Smatra ih se primarnim
proizvoaima ili preraivaima drveta zbog toga to kupuju direktno na javnoj licitaciji od
regionalnog umskog preduzea, a zatim drvo sijeku u kalupe koji se zatim prodaju
sekundarnim preraivaima koji prave konani proizvod za kupce. Takoer se bave sjeom
ume prema ugovoru sa opinskim umskim gazdinstvom Srebrenice. Nova strategija ove
kompanije, koja se sada provodi, je skretanje ka proizvodnji vie rafiniranih proizvoda koje
bi mogli koristiti izraivai namjetaja, graevinske firme i ostali krajnji korisnici, ne samo
sekundarni preraivai koji su bili izvor veine profita lanca vrijednosti. Zbog toga su
nedavno uloili znaajna sredstva u novu kapitalnu opremu za proizvodnju drvenih ploa,
koja e biti potpuno u funkciji krajem novembra. Njihova naredna, nadovezujua strategija
ukljuuje kupovinu dodatne nove opreme u nadovezujuoj fazi razvoja da bi proizveli gotov
namjetaj za maloprodaju dok budu osvajali vei dio lanca vrijednosti u proizvodnji drveta,
ciljajui da postanu glavni regionalni dobavlja najkvalitetnijeg furnira iz drvenih ploa.
1. Opiite kvalitet i vanost komercijalnih ansi u regiji Srebrenica.
Kvalitet ovog komercijalnog pothvata u regionu je vrlo visok u tome to su oni jedan od
najveih lokalnih (Bratunac) poslodavaca, vrlo brzo ire svoj spisak uposlenika i broj
kupovina kapitalne opreme, te se bave industrijom koja je u jezgri regionalne ekonomije
umarstvom i obradom drveta. Ovo je vrsta kompanije koja u svakom aspektu predstavlja
budunost ovog regiona.
ini se da je ova kompanija primjer za ostale firme koje se bave izradom proizvoda od drveta
u tome to je ugledna i zbog brzine i zbog izrade proizvoda visokog kvaliteta. Moda zbog
tog ugleda ili moda zbog raznolikosti njihovih odreenih proizvoda, ili zbog oba ova
razloga, njima uglavnom nije problem pronai kupce ili, bolje reeno, kupcima pronai njih.
Jo nisu bili u situaciji da moraju vriti proaktivnu prodaju ili marketing, ali to nije razlog da
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 114
DIO V: PRILOZI
se ne pripreme za vrijeme kada e sposobnost za takvo to biti neophodno.
Vrlo uspjeno razvijaju i poveavaju posao bez ikakve pomoi, ali kad bi morali odrediti
jedno podruje u kojem bi pomo bila vrlo instrumentalna to bi bilo finansiranje nabavke
nove kapitalne opreme, za to bi razmotrili ulazak u zajednike pothvate kako bi osigurali da
se mogu nostiti sa trinim uslovima. Takoer bi im dobro dola tehnika pomo u podruju
razvoja trinih i prodajnih vjetina, na primjer kako odabrati i obuiti voditelja prodaje i
kako razviti trini plan. Oboje bi bilo od velike koristi u skoroj budunosti kada sredite
svoje proizvodnje prebace na sloenije aktivnosti koje obino provode sekundarni
preraivai drveta i proizvoai krajnjeg proizvoda. U vezi s tim, pravovremeno je da je
vlasnikov sin upravo zavrio poslovni studij u gradu Firenci u Italiji. Posebno iz razloga to
je ovo porodini posao, tehnika pomo bi trebala biti usmjerena ka njemu da bi se osigurala
unutranja sposobnost trinog planiranja.
2. Ocijenite poznavanje trita i razumijevanje trine dinamike od strane upravljake
strukture.
Ovo je firma u porodinom vlasnitvu i iako se porodica nije izvorno bavila poslovima
obrade drveta, oni su potpuno ukljueni od pokretanja kompanije 1996. godine. Jedan od
vlasnikovih sinova se upravo vratio sa univerzitetskih poslovnih studija, sa naglaskom na
umarstvo i marketing proizvoda od drveta, na ogranku jednog univerziteta iz Ujedinjenog
Kraljevstva u Firenci, Italija (njegova disertacija je u prilogu ovog izvjetaja). Cijela porodica
sada radi u PetroProjektu, ukljuujui vlasnikovu suprugu koja vodi admistrativne poslove.
Vrijedno je napomenuti da vlasnikov brat posjeduje uspjenu kompaniju za dizajn i
proizvodnju namjetaja u Beogradu. Braa planiraju sjediniti svoje poslovanje tokom 2008.
godine, kako se PetroProjekt bude irio i kupovinom nove kapitalne opreme za proizvodnju
elemenata i sastavnih dijelova namjetaja, dovodei u kompaniju i bratovu strunost kako bi
se bolje osigurao uspjeh novog poduhvata. Sveukupno, porodica vrlo dobro shvaa domae
i strano (prvenstveno ono EU) trite, te je vrlo bliska regionalnim umskim preduzeima,
tako da su njihovi kontakte i znanje duboki koliko i iroki.
Uprava, to je vano, priznaje napredak koji su postigla 23 dravna umska gazdinstva koja
su drastino unaprijedila svoje upravljanje umskim posjedima u dravnom vlasnitvu. Ova
firma vjeruje da je dravna zemlja sada bolje orijentirana ka odrivosti, iako bi eljeli da
dravna preduzea dodjeljuju godinje ugovore za prodaju sirovog drveta primarnim
preraivaima da bi oni obezbjedili pouzdanu opskrbu svojih klijenata, koji takoer moraju
biti u stanju da imaju vie kontrole nad kupovinom.
3. Kakav to ekonomski uinak ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenica?
Saetak vrijednosti koje ova kompanija prua podruju dvije optine ukljuuje, ali nije
ogranieno na, slijedee:
pogon za obradu drveta u Bratuncu;
pogon za obradu drveta u Srebrenici (predstavlja 40% njihove ukupne proizvodnje,
koja je prole godine bila 25000 kubnih metara);
pilanu u mjestu Zeleni Jadar;
trenutno ima ukupno 210 uposlenika;
zauzima skladini prostor od 20000 m
2
;
prua usluge krenja ume srebrenikom umskom gazdinstvu;
takoer prua usluge sjee srebrenikom umskom gazdinstvu da bi moglo ispuniti
prodaje putem licitacije;
kao primarni obraiva drveta, izrauju proizvode od rezanog drveta koji se
prodaju sekundarnim proizvoaima proizvoda od drveta irom BiH, ali u
posljednje vrijeme se prodaju i izvoznom tritu donosei profit kui, poveavajui
lokalnu poresku osnovu, te stvarajui lokalna radna mjesta;
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 115
DIO V: PRILOZI
kompanija ciljano kupuje proizvode (podatke) lokalno, osim ako su suoeni sa
narudbom koja ne moe biti ispunjena koristei lokalno drvo jer postoje
ogranienja na to ta e umsko gazdinstvo Srebrenice prodati tritu.
Kao dodatak gore navedenom, kompanija se takoer obavezala uloiti dva miliona eura u
novu kapitalnu opremu za proizvodnju visokokvalitetnih elemenata ili sastavnih dijelova
namjetaja da bi se povealo njihovo posljednje irenje u poslove oblaganja furnira. Ova
nova faza e dodati oko pedeset novih stalnih radnih mjesta u njihovim pogonima. To e biti
mogue krajem novembra 2007. Ovaj plan irenja je nastavak njihove strategije da dodatno
osvoje jo lanca vrijednosti u industriji namjetaja, poevi sa jednostavnim dijelovima od
sjeenog drveta (daske) kao primarni obraiva drveta, nastavljajui sa profitabilnijim i
nizvodnim segmentom proizvoda, ukljuujui oblaganje furnira. Ovo e biti praeno
novim investicijama za proizvodnju elemenata i sastavnih dijelova namjetaja tokom
novembra 2007., te potpunom proizvodnjom namjetaja tokom 2008. putem zajednike
inicijative sa vlasnikovim bratom koji je afirmisani proizvoa namjetaja u Beogradu.
Otprilike 90% njihove prodaje se izvozi u mjesta poput Japana (njihov najvei kupac),
Njemake, Skandinavije i ostalih regiona.
4. Rezimirajte poslovno iskustvo i strunost upravljakog tima. Molimo razgovarajte
o kvalifikacijama upravljakog tima kao i ukupnog broja uposlenih.
Direktor i glavni vlasnik kompanije, Janko Petrovi, je ranije bio upravnik pogona u
regionalnom rudniku boksita, gdje je bio odgovoran za vie od dvije stotine uposlenika, prije
nego to je zbog rata rudnik zatvoren. Njegova strunost lei u velikim i sloenim
proizvodnim preduzeima, tako da se u ulozi koju ima u ovoj kompaniji osjea vrlo dobro.
U skoroj budunosti (negdje u 2008.), brat gosp. Petrovia e se pridruiti ili sjediniti s
PetroProjektom, te e sa sobom donijeti strunost, kao i aktivu i tehnologiju kompanije za
proizvodnju namjetaja. On e svoju djelatnost preseliti iz Beograda u Bratunac.
Jedan od sinova je upravo diplomirao poslovnu administraciju u Firenci, gdje je specijalizirao
umarstvo, te marketing proizvoda od drveta i analize trita (njegova disertacija je u prilogu
ovog izvjetaja). Nakon detaljne analize od strane konsultanta, njegova disertacija nije bila
dovoljno detaljna da bi se mogla na bilo koji nain koristiti kao strateki plan za ovu kompaniju,
ali on jeste pokazao svoje poznavanje koncepta meunarodnog marketinga koje e biti vrlo
korisno za ovu kompaniju u kretanju naprijed. On e se morati vie udubiti u dinamiku trita
globalne industrije namjetaja dok ova kompanija bude ulazila u tu vrlo takmiarsku industriju
(moda je vrijedno pomenuti da je velika kompanija namjetaja u Bratuncu nedavno propala
i prodala svoju opremu i zemlju; zemlja je pripala Insieme Coopu).
5. Kako iskoritavaju druge finansijske resurse?
Kompanija koristi kredite komercijalnih banaka da bi finansirala dva miliona eura za novu
kapitalnu opremu za proizvodnju elemenata ili sastavnih dijelova namjetaja. Njihovo
posljednja finansijska investicija je bila u visokokvalitetno oblaganje furnira, koju su ve
isplatili. Trenutne kamate od oko 10% godinje su vrlo visoke i znaajno umanjuju
potencijalni profit od novog poduhvata sa furnirom, ali u ovom trenutku oni nemaju izbora.
Oekuju da e taj kredit isplatiti za dvije do tri godine.
Osim bankovnih kredita, oni su u prolosti bili vrlo kreativni na nain da su pridobili
odreene kupce (veinom iz EU) da njihovoj kompaniji daju kapitalnu opremu u zamjenu
za gotove proizvode od drveta, te na taj nain potpuno izbjegli potrebu za komercijalnim
bankama.
Nisu imali nikakvog drugog znaajnijeg izvora finansiranja i u ovom trenutku ga i ne trae.
Meutim, pozdravili bi svaku priliku za dobivanje kredita ispod preovlaujuih trinih
kamata u BiH, da bi ga skorije otplatili i tako ranije ostvarili profit koji bi mogli ponovo
uloiti u operacije i stvaranje radnih mjesta.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 116
DIO V: PRILOZI
6. Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva kompanije?
U ovom trenutku nema zatienih proizvoda ili procesa koje firma koristi. Sva njihova
oprema je standardna i njihovi proizvodi su uglavnom robni. Meutim, ovo bi se moglo
promijenuti dok se budu pretvarali u posao sa namjetajem, ali je prerano to konstatovati.
7. Opisati proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu.
Kao primarni preraiva drveta koji sirovine kupuje na javnim licitacijama od regionalnih
umskih preduzea, trenutno imaju preraivaku i proizvodnu opremu za 25000 kubnih metara
proizvodnje i prostora za njeno irenje (viak kapaciteta) za dodatnih 20-30%, po potrebi.
Njihovo posljednje kapitalno ulaganje je bilo u djelatnost oblaganja furnira u cilju osvajanja
veeg dijela lanca vrijednosti proizvoda od drveta, to je profitabilnije nego prodaja rezanog
drveta proizvoaima furnira koji dodaju vrijednost. Takoer e biti u stanju proizvoditi 6000-
7000 kubnih metara elemenata i poluzavrenih proizvoda od drveta za proizvodnju namjetaja,
to e biti njihov najprofitabilniji proizvod kada to bude spremno tokom novembra 2007. Za to
irenje su ve osigurali bankovno finansiranje (dva miliona eura), a poto postoji nedostatak
kvalificiranih lokalnih radnika, strategija kompanije je da kupi visokoautomatiziranu opremu
koja je sloenija i skuplja da bi dugorono njihova radna snaga mogla biti na minimumu.
Robne zalihe ove kompanije trenutno imaju obrtni ciklus od dvanaest dana, tako da oni vode
vrlo pouzdanu robnu operaciju to znai da je njihova proizvodnja vrlo usko vezana za
potrebe trita koje oni imaju.
Otpad od njihovih postupaka rezanja se pretvara u brikete koje se prodaju toliko brzo koliko
ih oni mogu napraviti. Gledano po kilogramu, ovo je najprofitabilniji od svih njihovih
proizvoda a nastaje od njihovog biveg otpada. Takoer razmatraju kako ove poslove mogu
proiriti, ali e im biti potrebna dodatna oprema da bi to uradili bre i u veim koliinama.
Trenutno proizvode oko petsto kilograma po satu takvog otpadnog sporednog proizvoda,
no nemaju opremu da obrade ovu koliinu; ovo je jo jedan potencijalni scenario irenja za
vanjske investitore da pomognu ovoj kompaniji.
8. Pregledati marketinku i strategiju prodaje firme i osoblje.
Slino veini drugih kompanija u BiH i ovom regionu, ni ova kompanija nema marketinkog
ni prodajnog osoblja u svojim redovima. Tvrde da za tim nema potrebe jer rade na 80% svog
proizvodnog kapaciteta, imaju obrt robe od dvanaest dana, te svu prodaju vre firmama koje
su im se direktno obratile. eljeli bi, meutim, neto proizvodnje prebaciti na proizvode koji
prave veu zaradu, poput elemenata ili sastavnih dijelova namjetaja, te sada razmatraju kako
to mogu uraditi na najbolji nain. Ranije su se oslanjali na nezavisne prodajne zastupnike na
tritu BiH, ali sada, uz tako jaku meunarodnu potranju, vie ne nastoje prodavati uz niu
zaradu putem domaih zastupnika. Otvoreni su ka mogunosti da im meunarodni
zastupnici mogu obezbijediti prilike za prodaju proizvoda uz veu zaradu.
Kao to je reeno, vlasnikov sin je nedavno u Firenci diplomirao poslovnu administraciju i
marketing, sa posebnim osvrtom na umarstvo i industriju drveta, te je njegova disertacija
u prilogu ovog izvjetaja. Taj dokument je posveen analizama trita EU za PetroProjekt, ali
je on uglavnom akademski pregled svih pogodnih trita, prodajnih tehnika i strategija, te
treba biti dovren kao poslovni/marketinki plan ako e biti radni dokument za
unaprijeenje kompanije (to bi trebao biti).
9. Opiite pristup firme upravljanju rizikom.
Strategija kompanije da brzo proiri proizvodnju i stvori raznolikost svojih proizvoda (oboje
namjerno meusobno povezano) je zasnovano na uvjerenju uprave da mali preraivai
drveta nee dugorono opstati osim ako mogu ponuditi proporcionalnu i opsenu
ekonomiju, te ako blagovremeno mogu osigurati proizvodnju proizvoda od drveta i usluge
suenja. Ovo je, dakle, strategija smanjenja rizika.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 117
DIO V: PRILOZI
Uprava je takoer sklona smanjenju rizika vezanog za kvalitet drveta time to bi kupovala od
drugih primarnih obraivaa drveta da bi prebacila rizik vezan za lo kvalitet ili kontrolu
kvaliteta. Na primjer, kompanija trenutno prima proizvode direktno od srebrenikog
umarskog preduzea koji su predmet njihovih kontrola kvalitete. Novi model poslovanja
bi prebacio ovaj rizik na druge specijalizovane posrednike (primarne kupce i preraivae
drveta), tako da bi se PetroProjekt mogao vie posvetiti sekundarnoj preradi te drugim
obavezama na profitabilnijim proizvodima.
Kljuni rizik s kojim se susreu je sposobnost da ispune narudbe od kupaca koji im se obrate
jer su u BiH umska preduzea u dravnom vlasnitvu i rade na osnovu javnih licitacija za
proizvode veih vrijednosti. Ovo znai da nadmetai nikada nisu sigurni da li e i kada
pobjediti na licitaciji za kupovinu sirovina za svoje klijente. Primarni preraivai drveta,
poput PetroProjekta, lobiraju kod lokalnog umskog gazdinstva i ostalih tijela vlasti da bi
omoguili promjenu u smislu dodjeljivanja godinjih prodajnih ugovora temeljenih na
predodreenim kvotama, tako da se primarni proizvoai mogu vre i dugoronije
obavezati svojim kupcima. Nadalje, primarni proizvoai moraju u cjelosti unaprijed platiti
umarskom preduzeu prije nego to im se dozvoli preuzeti drvo. Ovaj sistem je sloen i
nepredvidiv i zbog toga predstavlja visok rizik kompanijama koje ele proiriti svoje
poduhvate te pronai nove i dugoronije kupce svojih proizvoda. Uzimajui u obzir ove
sloenosti i rizike, ovo je jo jedno kljuno opravdanje za upravu PetroProjekta da polako
krene nizvodno u lancu vrijednosti da bi se pribliili krajnjim korisnicima i kupcima, te
prepustili aktivnosti primarne proizvodnje drugim firmama koje su spremnije nositi se sa
ovim rizicima i ogranienjima koje namee opskrbljiva.
Dodatni rizik koji navodi uprava ukljuuje oslanjanje primarnih preraivaa drveta, koji su
istureni kupci sirovog drveta od preduzea, na vjetinu i strunost drvosjea uposlenih u
preduzeima. Na primjer, vrijednost drveta je visoko povezana sa kvalitetom naina sjee
drveta. Ako ono nije dobro posjeeno onda se smanjuje vrijednost krajnjeg proizvoda koji
primarni proizvoa moe od tog drveta napraviti. Uzimajui u obzir da firma unaprijed
plaa za robu, postoji rizik da nee moi optimalno valorizirati drvo, to znai da ne mogu
dobiti puni profit koji bi zaradili da je drvo pravilno odsjeeno. Rizik vezan za kvalitet
proizvoda i profit po kubnom metru mogu odrediti sami drvosjee umarskog preduzea
svojim postupcima, te se time rizik ne moe potpuno kontrolisati. injenica da ne znaju ta
je u vrei je jo jedan jedan razlog zato se PetroProjekt nastoji udaljiti od djelatnosti
primarnog proizvoaa.
Kriteriji i teinski faktori
Sljedea tabela navodi kriterije i njihove teinske faktore koji e se koristiti. Molimo koristite
sljedeu ljestvicu od 1 do 5 za svaki kriterij (djelii su prihvatljivi):
5.0 Vrlo impresivno naspram ovog kriterija, gotovo bez greke
4.0 Visokokvalitetna ansa naspram ovog kriterija, bez ozbiljnih bojazni
3.0 Adekvatno naspram ovog kriterija, neke sumnje ili bojazni
2.0 Neki nedostaci naspram ovog kriterija, potrebno poboljanje
1.0 Ozbiljni nedostaci nasprav ovog kriterija
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 118
DIO V: PRILOZI
ta se moe uraditi da bi se pomoglo preduzeu da se razvija i prui prilike za nova radna mjesta?
1. Trai se pomo u iznalaenju kreditiranja s manjim kamatama kako bi se ubrzao proces
isplate i omoguile dodatne investicije i povean rast zapoljavanja.
2. Sveobuhvatna strategija razvoja treba biti izraena od strane ove firme, ali im moe biti
potrebna vanjska pomo da bi ovo uradili na najbolji nain, te da bi se osiguralo da
ciljaju na najbolje (najprofitabilnije) trine prilike.
3. Trebali bi potraiti profesionalnog strunjaka za prodaju i marketing, koji ima ekspertizu
i meunarodne kontakte u ovoj industriji. Ovo e postati jo vanije dok budu rasli i
prebacivali se sa trenutnim pitanjima rizika (jedan proizvod, primarni proizvoa) na
nova pitanja rizika (proizvoa raznovsrtnog i sekundarnog krajnjeg proizvoda), s im
moda nisu upoznati. Ovo moe postati jo vanije dok se budu kretali ka proizvodnji
krajnjeg proizvoda (namjetaj) i dok se budu sjedinjavali ili blie saraivali sa
vlasnikovim bratom iz Beograda.
Druge kljune finansijske i organizacijske informacije
Bruto prodaja: pet miliona KM
Neto profit: oko 20%
Dugovanja/potraivanja:
Dioniari: profitabilna kompanija u vlasnitvu porodice (Petrovi)
Glavne ulazne sirovine: sirovo drvo iz dravnih umarskih preduzea
Prosjena plaa (ne ukljuuje rukovodni kadar) (bruto/neto):
Raspoloivost domae radne snage (novouposleni): iako postoji nedostatak kvalifikovanih
radnika, postoji veliki broj dobrih radnika koji mogu biti obueni na poslu
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 119
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 4.5 2 8
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 4.5 3 13.5
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 4 2 8
9. Pristup upravljanju rizikom 5 1 5
Ukupna ocjena (od moguih 100) 95
Ulaganje/Partnerstvo i prioriteti te spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 120
DIO V: PRILOZI
Trai
industrijske
partnere van
regije
Srebrenica.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Traiti e kupce i prodajne agente za svoj obloeni furnir i budue
proizvode, ukljuujui sastavne dijelove namjetaja i, konano, zavrene
proizvode namjetaja. Ovo moe uiniti potrebnim ispitivanje trita
namjetaja i izraditi mogunosti da bi se bolje osiguralo da su usklaeni
sa dinamikama trita.
Trae strateke partnere ili investitore da bi razvili svoje mogunosti
proizvodnje briketa drva za ogrijev, zasigurno najprofitabilnije anse u
budunosti.
Trai finansijsku
podrku.
Da
Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan?
Trae manje kamate jer se trenutno moraju nositi sa trogodinjom
otplatom. Zbog kamate od 10%, njihov profit od novih proizvoda je
vrlo ogranien.
Trai tehniku
ili poslovnu
pomo za razvoj
biznisa.
Da
Kakva vrste problema/pitanja rjeavate:
Potreban im je sveobuhvatni plan marketinga. Imaju studiju o
najboljim marketinkim iskustvima od vlasnikovog sina, ali ona nije
dovoljno prilagoena potrebama rasta i irenja kompanije.
Imate li bilo
kakvih iskustava
ili sadanjih
veza sa
partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molim opiite:
Trenutno izvoze 90% svoje proizvodnje i znaajan dio toga odlazi u EU.
Meutim, elja im je imati blie veze sa kupcima iz EU, posebno za
sastavne dijelove namjetaja (kratkorono) i zavrene proizvode
namjetaja (srednjorono).
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 8. avgusta 2007.
Naziv kompanije: Pelet d.o.o.
Adresa kompanije 1: Zeleni Jadar
Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u kompaniji: Luka Perkovic
Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 065/648-818
Web stranica:
Preliminarne preporuke konsultanta
___ Preporuene dodatne aktivnosti podrke ulaganjima
Treba organizirati dodatne sastanke radi utvrivanja vrste podrke
___ Ne preporuuje se uee u daljnim aktivnostima podrke ulaganjima
Izvjetaj i analiza ove anse u okviru regije Srebrenica
Napisati opi opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim
regijama/zemljama), ukljuujui kupce i kljune snabdjevae:
Pelet d.o.o. je drutvo koje je nastalo reorganizacijom jedne druge firme (Makljen) koja je
ustanovljena 1991. godine u Sarajevu kao drutvo za trgovinu na veliko drvnim proizvodima.
Neto kasnije, ovo drutvo je nabavilo odreenu drvno-preraivaku opremu od jednog
umskog gazdinstva, meutim bilo je prisiljeno obustaviti svoje aktivnosti tokom rata.
Ponovo pokree svoje aktivnosti 1996. godine u Srebrenici, kao proizvoa poluobraenih
bukovih ploa, ali i kao komercijalni izvoa radova umskog gazdinstva u Srebrenici na
poslovima eksploatacije uma, sjee, prijevoza i distribucije drvnih proizvoda. Drutvo je
uzelo kredit za proirivanje poslovanja, meutim, tokom 2006. godine ispostavilo se da
drutvo nije u stanju izmiriti kreditnu obavezu prema banci u iznosu od 300,000. U
nastojanju da pronae partnera sa kojim bi pokualo rijeiti svoje probleme, drutvo je
promijenilo vlasniku strukturu i naziv u Pelet d.o.o. Novo drutvo je (zahvaljujui linom
kreditu novog partnera iz Slovenije) u procesu kupovine nove opreme za masovnu
proizvodnju drvenih briketa i peleta za ogrjev u vrijednosti od 1.2 miliona EUR.
Prvobitni 100%-ni vlasnik starog preduzea bio je gospodin Luka Perkovi. Nakon to se
suoio sa problemom vraanja kredita, zbog ega je u posao uveo i svog biveg poslovnog
saradnika iz Slovenije, Perkovi sada ima svega 15% udjela u vlasnitvu novog preduzea
Pelet d.o.o, prebacivi na novu firmu sva svoja dugovanja i imovinu postojee firme
(ukljuujui pilanu, pogone i opremu za pred-suenje i suenje koji se procjenjuju na 530,000
EUR, a koje je sud nedavno procijenio na svega 800,000 KM). Gospodin Perkovi e,
meutim, biti direktor novog pogona, iji proizvodi e se praviti od materijala nainjenog od
sakupljenog drvnog otpada (kao to su piljevina, ostaci drveta nakon krenja uma i drugi
drvni otpaci), koji se potom pretvaraju u drvene brikete i drvni granulat, odnosno pelete. Ovi
proizvodi se izvoze glavnom kupcu u Italiju, koji je potpisao desetogodinji ugovor za
kupovinu 1,000 tona godinje.
1. Opiite kvalitet i vanost komercijalnih ansi u regiji Srebrenica.
Preduzee trenutno nije operativno jer prolazi kroz fazu prelaska na novu strukturu i
vlasnitvo drutva Pelet d.o.o. Dakle, njegova vrijednost se jo uvijek ne moe valjano
procijeniti obzirom da ovo drutvo trenutno ne doprinosi lokalnoj ekonomiji. No, kako
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 121
DIO V: PRILOZI
uprava procjenjuje, potranja za drvenim briketima koji se koriste kao biogorivo za grijne
sisteme pet puta je vea od ponude na tritu, to ukazuje na dobre izglede ovog ulaganja. Na
primjer, pojavila se australijska firma koja je htjela zakljuiti ugovor o isporuci 2,000 tona za
trite Velike Britanije, a postojei ugovor sa talijanskom firmom za isporuku 1,000 tone
godinje ve obuhvata najvei dio proizvodnih kapaciteta kompanije. Potencijal rasta je
znaajan ukoliko drutvo bude znalo efikasno uklopiti svoje proizvodne kapacitete sa
ugovorima za dostavu otpadnih materijala i proiriti svoju proizvodnu strukturu; ini se da
aspekti potranje u ovoj jednaini ne predstavljaju problem.
2. Ocijenite poznavanje trita i razumijevanje trine dinamike od strane upravljake
strukture.
Postojei vlasnik, odnosno manjinski vlasnik (15%) i operator ima znaajno iskustvo u
irokoj lepezi uloga i aktivnosti u primarnom i sekundarnom sektoru obrade drveta i
umarstva, od distribucije i skladitenja do krenja i sjee uma, te prijevoza u regiji od
Sarajeva do Srebrenice i okoline. Novi slovenaki partner (vlasnik 85% udjela) ne dolazi iz
regiona, ali takoer ima relevantno iskustvo u radu u drvnoj industriji. Premda su osigurali
neke ugovore o sakupljanju drvnog otpada, jo uvijek nisu doli do take kada mogu osigurati
visok stepen iskoritavanja kapaciteta jer do sada nisu uspjeli zakljuiti ni jedan dugoroni
ugovor. Meutim, za to jo ima vremena, prije nego preduzee postane operativno. Sada
ostaje da novi upravljaki tim i struktura preduzea dokau da su sposobni reralizirati ovaj
projekat. Meutim, imajui u vidu samu proizvodnu strategiju i potranju trita, malo je
razloga za sumnju u uspjeh ovog preduzea u regionu. Kljuni kupac u Italiji ve je potpisao
ugovor na deset godina, tako da je to pitanje ve zakljueno. im uprava dokae da je
upoznata sa situacijom na tritu, potrebno je razmotriti i utvrditi jasniju sliku o izvorima
sirovina te opcijama prijevoza i ditribucije proizvoda u Italiju.
3. Kakav to ekonomski uinak ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenica?
im se nova oprema za proizvodnju briketa i peleta instalira i postane funkcionalna, firma
e uposliti najmanje 10 lica sa razliitih lokacija u regionu na poslovima prikupljanja drvnog
otpada. Firma takoer namjerava uspostaviti sveobuhvatan domai sistem prikupljanja, koji
e zahtijevati intenzivniju radnu snagu, ali to je jo uvijek u vrlo ranoj fazi pregovora. Nova
oprema e u velikoj mjeri biti automatizirana, tako da bi se glavna ekonomska prednost u
regionu reflektirala u poveanoj poreznoj osnovi opine i upoljavanju dodatnih 30 osoba u
Fazi 1, koja podrazumijeva proizvodnju od 1,200 tona ekvivalenta drvnog granulata godinje,
sa faznim pristupom koji bi za pet godina udvostruio proizvodnju, a broj uposlenika
poveao na 80 (prikupljanje i proizvodnja zajedno).
Dodatna ekonomska prednost za region, koju jo uvijek nisu u cjelosti procijenili,
podrazumijeva strategiju dostave i transporta proizvoda. Tokom poetne faze, oekuje se da
e firma dostavljati oko 50 tona proizvoda dnevno, za to e biti potrebno dva kamiona
dnevno na putu ka Evropi (Italiji), odnosno primarnom kupcu. Imajui u vidu vrijeme
potrebno za prijevoz i proizvodne nivoe samo ovog kupca, za cijeli ciklus prodaje i
distribucije na tu destinaciju bie potrebno 12 kamiona. Ova firma ne pokuava rijeiti ovo
pitanje, to predstavlja dobru priliku za lokalne transportne kompanije da pokrenu novo
poslovno ulaganje.
4. Rezimirajte poslovno iskustvo i strunost upravljakog tima. Molimo razgovarajte
o kvalifikacijama upravljakog tima kao i ukupnog broja uposlenih.
Nekadanji 100%-ni vlasnik, a sada manjinski vlasnik (15%), gospodin Perkovi najiskusniji
je lan vieg upravljakog tima kada je u pitanju lokalno i regionalno (a vjerovatno i dravno)
trino okruenje; veinski vlasnik dolazi iz Slovenije i vjerovatno se tek u skorije vrijeme
upoznao sa lokalnim trinim okruenjem. Gospodin Perkovi je na ovaj ili onaj nain bio
ukljuen u umarsku i drvno-preraivaku industriju u regionu jo otkako je osnovao svoju
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 122
DIO V: PRILOZI
prvu firmu za trgovinu na veliko drvnim proizvodima u Sarajevu 1991. godine. Naknadno
je pribavio odreenu drvno-preraivaku opremu od jednog umskog gazdinstva, meutim
bio je prisiljen obustaviti svoje aktivnosti tokom rata. Drvno-preraivakoj industriji se
ponovo vratio u Srebrenici 1996., kao proizvoa polubraenih bukovih ploa, ali i kao
komercijalni izvoa radova umskog gazdinstva u Srebrenici na poslovima eksploatacije
uma, sjee, prijevoza i distribucije drvnih proizvoda. U svojim poslovnim pothvatima,
prodaju je proirio sve do Slovenije, gdje je stupio u kontakt sa svojim novim poslovnim
partnerom, a uspostavio je i direktne kontakte sa svojim talijanskim kupcem, to ukazuje da
znanje i isustvo gospodina Perkovia u ovoj industriji dosee granice June Evrope.
Moe se pretpostaviti da otkako je zapao u nevolje sa svojom poslovnom bankom zbog duga
od 300,000 EUR, gospodin Perkovi je istraivao irok spektar kreativnih opcija i mogunosti
u finansijskom sektoru, tako da su se njegovo znanje i kontakti u tom pogledu zasigurno
proirili. Treba napomenuti da je gospodin Perkovi izrazio zabrinutnost u pogledu svoje
sposobnosti da upravlja svim aspektima kompanije koja se rapidno razvija, pa ak i u sektoru
u kojem je gospodin Perkovi bio aktivan itavu deceniju. No samim tim to se oitovao o
svojoj zabrinutosti, gospodin Perkovi je ve napravio prvi korak u smislu prevazilaenja
svojih slabosti.
5. Kako iskoritavaju druge finansijske resurse?
Bivi veinski vlasnik nije izgubio finansijsku podrku unato problemu sa zaostalim dugom
premalokalnoj banci u iznosu od 300,000 EUR. Od momenta kada se problem pojavio,
gospodin Perkovi je naao naina da proda svom klijentu zaostale narudbe i ispregovarao
sa svojim novim partnerom iz Slovenije da preuzme dugovanje firme (ovo pitanje je jo
uvijek u procesu rjeavanja u momentu pisanja ovog izvjetaja). Novi partner izgleda ima
znaajna sredstva na raspolaganju, obzirom da je usio osigurati novi kredit za finansiranje
nabavke 1,2 miliona EUR vrijedne proizvodne opreme (koja dolazi iz razliitih izvora), a i
poprilino je siguran da e biti u stanju izmiriti dugovanje gospodina Perkovia (300,000
EUR). Novi partner je preuzeo veinsku kontrolu (85%) nad firmom i promijenio joj ime u
Pelet d.o.o. Talijanski kupac (ugovor od 1,000 tona godinje), kojeg je doveo u ovo novo
ulaganje potpisujui s njim 10-godinji ugovor, jo jedan je dokaz sposobnosti i uticaja
njegovog slovenakog partnera. Moe se samo nagaati da su do sada iscrpili svoje finansijske
resurse, ili e to barem biti sluaj u skorije vrijeme.
Problem sa kojim se sada suoavaju je neoekivana obaveza plaanja kombinirane uvozne
tarife i PDV obaveza (koje ine 27% vrijednosti uvezenih kapitalnih sredstava u opremi,
ime se investicija poveava do 1,5 miliona EUR) na uvoz kapitalne opreme. Ova obaveza je
prvobitno trebala biti obaveza gospodina Perkovia, kao njegov doprinos ovom zajednikom
ulaganju, ali kako on nije bio u stanju izmiriti ovu obavezu, cjelokupno ulaganje se moralo
reorganizirati i morala su se iznai nova sredstva za izmirenje istih (ili otpisivanje, odnosno
izbjegavanje ovih taksi). Dakle, jo uvijek nisu u cjelosti rijeili sva svoja finansijska pitanja.
Potrebno je ispitiati na koji nain mogu iskoristiti neke druge finansijske kanale i resurse, no
prema rijeima gospodina Perkovia, slovenaki partner je sposoban izmiriti i ove finansijske
obaveze (pa se zbog toga dvoumi da li da gospodinu Perkoviu odobri ak i 15% uea u
vlasnitvu nove, reorganizirane firme).
Finansijska situacija je nadalje zakomplicirana injenicom da su do sada uspjeli osigurati
sirovine za svega 1.5 mjeseci od lokalnih dobavljaa. Takoer, njihovi ugovori o isporuci
opreme naznaavaju da se se besplatna instalacija opreme mora realizirati u roku od 20 dana
od dana kupovine, te da nakon isteka tog roka moraju dodatno platiti za te usluge. Prema
tome, da bi inicijalna faza protekla onako kako treba ovaj upravljaki tim, odnosno
novoformirano i slabo partnerstvo mora se dobro uvrstiti, a sve to u vrijeme kada se
finansijska podrka i iskoritavanje drugih finansijskih izvora nalaze u veoma kritinoj fazi.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 123
DIO V: PRILOZI
6. Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva kompanije?
Za sada, kompanija koristi ili staru opremu ili novu koja je zatiena proizvoaevim IP
protokolom, ako takav postoji. Firma e se baviti proizvodnjom standardnih proizvoda koji
ne sadre aspekte intelektualne svojine u prvoj analizi.
7. Opisati proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu.
Novi veinski vlasnik iz Slovenije zakljuio je ugovor za kupovinu 1,2 miliona EUR vrijedne
visoko automatizirane proizvodne opreme za potpunu preradu drvnog otpada (od piljevine
do granja, pa ak i batenskog otpada i domainstva) i proizvodnju biogoriva u vidu drvnog
granulata. (Uvozne tarife i PDV ine dodatnih 27% na taj iznos, to je jo uvijek ostalo
nerazjanjeno pitanje). Osigurali su ili barem naelno dogovorili dostavu sirovina sa 3-5
vlasnika privatnih uma, ali u vrijeme ovog intervjua, dogovorena je isporuka sirovina za
svega 1,5 mjeseci proizvodnje. Ostaje nejasno da li e biti uspjeti osigurati ugovore za
isporuku sirovina za optimalne proizvodne kapacitete (kako bi u skadu s tim ispunili
prodajne obaveze prema svom kljunom talijanskom kupcu). Trenutna procjenjena isporuka
je ograniena na oko 15,000 kubnih metara od ukupno 25,000 kubnih metara koliko im je
potrebno da pokrenu proizvodnju punim kapacitetom.
Jo uvijek nije poznato ta e nova struktura kompanije uraditi sa starom opremom koja se
nalazi na lokaciji na kojoj je stara kompanija poslovala. Oprema je jo uvijek u stanju
proizvoditi (primarni proizvod) polu-obraene bukove ploe i obavljati odreene radnje
velikog kapaciteta u pilani, pa se zbog toga jo uvijek ocijenjuje kao potencijalna otplata
zaostale obaveze od 300,000 EUR iz 2006. godine, koje je neophodno izmiriti prije nego se
realiziraju finalni planovi (kljuno pitanje je da li e banka likvidirati ovu opremu; gospodin
Perkovi je ve prodao sve zaostale narudbe drugim firmama). Ovo je tekue pitanje koje
bi se trebalo rijeiti u predstojeem mjesecu.
Ugovori o isporuci nove opreme (koji jo nisu realizirani) ukazuju da se besplatna instalacija
opreme mora izvriti u roku od 20 dana od dana kupovine, to i nije vjerovatno, imajui u
vidu zaostala i nepredviena pitanja vezana za uvozne tarife i PDV obaveze koje nisu
adekvatno planirane. Premda je planirani novi proizvodni sistem ve identificiran i
ugovoren, jo uvijek se ne zna kada i kako e isti biti isporuen i instaliran. Ovaj sistem je
neophodan za realizaciju bilo kojeg prodajnog ugovora.
8. Pregledati marketinku i strategiju prodaje firme i osoblje.
Direktor pogona, gospodin Perkovi, glavni je kontakt sa lokalnom industrijom, pa samim
tim ima veoma aktivnu ulogu u pogldu podaje i razvoja poslovanja. Trenutno, niko osim
njega nije ukljuen u rad na poslovima prodaje ili marketinga. Gospodin Perkovi nije uspio
obezbijediti neophodne zalihe sirovina, obzirom da su dobavljai osigurali jedva polovinu
potrebne koliine, ali on je uvjeren da e ukupna potrebna koliina biti osigurana ak i od
samog opinskog umskog gazdinstva u Srebrenici. Za sada, ovo ostaje otvorenim pitanjem
koje bi se u skorije vrijeme moglo rijeiti. Iako je direktor dobra osoba za iniciranje prodaje
i marketinkih aktivnosti, kako proizvodnja firme bude u usponu i kako se firma bude
morala baviti drugim pitanjima kao to su logistika i prikupljanje sirovina za obradu u pelete,
za te e aktivnosti morati proiriti svoje marketinke kapacitete. Ostaje da se razjasni koliko
od njihove ukupne proizvodnje ide ka talijanskom kupcu i koliko dodatnih izvora sirovina
moraju nai da bi zadovoljili uvjete prodaje. Sve u svemu, pored proizvodnog kadra koji se
najverovatnije bez problema moe nai na domaem tritu, firma mora planirati
upoljavanje dodatnog kadra i za ovu izvrnu funkciju.
9. Opiite pristup firme upravljanju rizikom.
Firma ima visokorizini profil u jednom kljunom aspektu svojih operacija, a to je opskrba
sirovinom, osnosno sakupljanje drvnog otpada preko ugovora sa dobavljaima. Trenutno,
firma je osigurala ugovore kojima je opskrbila 15,000 kubnih metara otpada, meutim, za
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 124
DIO V: PRILOZI
prvu, odnosno poetnu fazu potrebno je ukupno 25,000 m3 otpada. Ovo pitanje treba rijeiti
im prije, jer jedino od prihoda ostvarenih prodajom firma moe otplatiti znaajan dio duga.
U suprotnom, problemi e nastaviti da eskaliraju.
Firma takoer mora osigurati zakljuivanje zaajnijeg i pouzdanog ugovora o transportu,
kojim e osigurati pravovremenu isporuku finalnog proizvoda kljunom kupcu u Italiji (dva
kamiona dnevno).
Kriteriji i teinski faktori
Sljedea tabela navodi kriterije i njihove teinske faktore koji e se koristiti. Molimo koristite
sljedeu ljestvicu od 1 do 5 za svaki kriterij (djelii su prihvatljivi):
5.0 Vrlo impresivno naspram ovog kriterija, gotovo bez greke
4.0 Visokokvalitetna ansa naspram ovog kriterija, bez ozbiljnih bojazni
3.0 Adekvatno naspram ovog kriterija, neke sumnje ili bojazni
2.0 Neki nedostaci naspram ovog kriterija, potrebno poboljanje
1.0 Ozbiljni nedostaci nasprav ovog kriterija
ta se moe uiniti da se pomogne rast ovog preduzea i stvore nove anse za zapoljavanje?
Oni moraju rijeiti svoja interna pitanja i podii i pokrenuti pogon kako bi pokrili svoje
direktne obaveze iz kredita. Moda e morati staviti u pogon staru opremu kako bi odrali
kontinuitet poslovanja. Nema razloga za uvoenje drugih lica u vlasniku strukturu, osim da
eventualno preuzme poziciju veinskog vlasnika i pokrene poslovanje im prije.
Druge kljune finansijske i organizacijske informacije
Bruto prodaja: trenutno nema.
Neto profit: N/A
Dugovanja/potraivanja: 1.5-1.8 miliona (dug prethodne firme, nova oprema, PDV
obaveze i uvozne tarife)
Dioniari: Slovenaki investitor - operator (85%), gospodin Perkovi, upravnik proizvodnje (15%)
Glavne ulazne sirovine: Drvni otpad (piljevina, granje i drugi otpad sakupljen nakon sjee uma)
Prosjena plaa (ne ukljuuje rukovodni kadar) (bruto/neto): Jo uvijek nije operativno.
Raspoloivost domae radne snage (novouposleni): Jo uvijek nije operativno, ali smatra
se da nee biti problem.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 125
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 3.5 2 7
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 3.5 3 10.5
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 4 2 8
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 3.5 2 9
8. Strategija marketinga i prodaje 4 2 8
9. Pristup upravljanju rizikom 2 1 3
Ukupna ocjena (od moguih 100) 84.5
Ulaganje/Partnerstvo i prioriteti te spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 126
DIO V: PRILOZI
Trai
industrijske
partnere van
regije
Srebrenica.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Trae kupce za svoje pelete nakon naredne faze ekspanzije proizvodnje,
to e biti tek za godinu-dvije. Takoer bi eljeli razmotriti prodaju
jednog dijela nove kompanije kako bi izmirili dugovanja firme.
Trai finansijsku
podrku.
Da
Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan?
eljeli bi ostvariti kredite po povoljnijoj kamatnoj stopi, obzirom da su
sada u poetnoj fazi i da sav profit treba utroiti na odrivost
poslovanja. Najvei dio ovog preduzea finansira se iz sredstava
pozajmljenih od banke.
Trai tehniku
ili poslovnu
pomo za razvoj
biznisa.
Da
Kakva vrste problema/pitanja rjeavate:
Potrebno je nai rjeenje za transport proizvoda prema krajnjem kupcu
u Italiji, pa je u tom pogledu svaki savjet ili kontakt preduzea koja se
bave prijevozom i logistikom podrkom dobro doao (dva kamiona
dnevno, to znai ukupno 12 kamiona u kontinuiranom ciklusu).
Imate li bilo
kakvih iskustava
ili sadanjih
veza sa
partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molim opiite:
Jedan, veinski, partner je Slovenac, a njihov glavni kupac je Talijan. Svi
oni imaju dosta iskustva u radu unutar EU i izvan nje. Dobijaju upite i
zahtjeve iz svih dijelova svijeta, obzirom da je potranja za ovim
jednostavnim biogorivima mnogo vea od ponude.
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 16. avgusta 2007.
Naziv kompanije: Bosswood d.o.o.
Adresa kompanije 1: Tesanjska 2
Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba u kompaniji: Selver Numanovi
Tel., Fax., E-mail kontakt osobe: 033/205/160, 033/205-160,
selvernumanovic@gmail.com
Web stranica:
Preliminarne preporuke konsultanta
Preporuene dodatne aktivnosti podrke ulaganjima
___ Treba organizirati dodatne sastanke radi utvrivanja vrste podrke
___ Ne preporuuje se uee u daljnim aktivnostima podrke ulaganjima
Izvjetaj i analiza ove anse u okviru regije Srebrenica
Napisati opi opis aktivnosti firme na tritu (proizvodi, usluge koje se nude i kojim
regijama/zemljama), ukljuujui kupce i kljune snabdjevae:
Bosswood d.o.o. (naziv dolazi od rijei Bosna i marke Boss) je preduzee za preradu drvata,
koje se na poetku specijaliziralo za uklanjanje otpadnog drveta (oborenoh drveta i krenja
ume) iskljuivo od opinskog umskog gazdinstva u Srebrenici, koje su oni preraivali u
drvo za ogrijev (biogorivo). Tri partnera su zajedniki vlasnici preduzea sa jednakim
udjelom (po jedna treina). Prvobitni cilj bio je 12,000 kv. metara drveta za preradu, ali od
poetka radova polovinom godine, oekuju da e samo obraditi oko 5,000 kvadratnih metara
drveta sa sopstvenog zemljita (7,120 kv. metara) i nekoliko zgrada tokom 2007. Njihovi
drvni proizvodi veinom se koriste u domainstvima i preduzeima za grijanje i pei na drva,
kao to su krune pei za pice. U Italiji, picerije moraju koristiti takvu vrstu drveza, a EU
navodno planira zakonski regulirati tu tradiciju. To je bitno jer Bosswood eli u bliskoj
budunosti izvoziti 100% (trenutno prodaju na lokalnom tritu radi poetnih prihoda).
Iako je ova kompanija sa radom startala 25. juna 2007. godine, zemljite posjeduju od marta
ove godine. Svi uposlenici su upravo zavrili sistematske preglede. Obuka je zavrena za
gotovo sve uposlenike i aktivnosti su u toku.
1. Opiite kvalitet i vanost komercijalnih ansi u regiji Srebrenica.
Ovo se smatra visokokvalitetnom ansom za srebreniku regiju iz dva osnovna razloga: 1)
krenje uma smatra se plemenitom djelatnou radi zatite uma i osiguranja njihove bolje
odrivosti (sprijeavanje poara je glavni pokreta); 2) postoje jasne ekonomske prednosti
od upoljavanja izmeu 12 (trenutno uposlenih ) i 50 (maksimalan broj tokom najbolje
sezone) iz ove regije, koji e imati kupovnu mo da kupe domae proizvode i usluge. Pored
toga, kompanija e moda upoljavati i druge pruaoce usluga kao to su prijevoznici.
Kompanija eli postati multietnika i imati ravnomjernu zastupljenost polova, a prosjena
dob uposlenika je oko 25 godina. Oni predstavljaju prilino mladu radnu snagu, a u
kompaniji se nadaju da e to biti uzor drugim poslodavcima u regiji.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 127
DIO V: PRILOZI
2. Ocijenite poznavanje trita i razumijevanje trine dinamike od strane upravljake
strukture.
Ve su uloili dosta vremena i napora u istraivanje trinih ansi, to se vidi iz prezentacije
trine dinamike koju je odrao direktor kompanije.
3. Kakav to ekonomski uinak ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenica?
Direktor kompanije je aktivan lan umskog klastera kojeg za ovu regiju sponzorira UNDP.
Direktor smatra da je to vana organizacija i zadatak. Dole u tekstu nalaze se zapaanja g.
Numanovia o tome kako on vidi uinak njegove kompanije na srebreniku regiju:
Kompanija e proizvoditi ogrijevno drvo koje e biti dostupnija domainstvima i
poslovnim subjektima u regiji;
Kre ume, to ume ini sigurnijima i odrljivijima;
Upoljavaju 12-22 osoba iz regije Srebrenica u bilo kom periodu godine (30 u
budunosti), to obezbjeuje sredstva za ivot za 20-30 porodica;
Oni su kompanija orijentirana ka izvozu to je dobro i za regiju i za zemlju;
Iako su osloboeni poreza na dobit u prvoj godini rada (kako je propisano u opini
za sva nova preduzea), njihove poreske uplate postepeno e se poveavati tokom
petogodinjeg perioda;
Kupovat e i druge usluge u regiji, poput prijevoza;
Njihova ukupna godinja isplata umskom gazdinstvu Srebrenica bit e oko 468,000
KM (plus 17% PDV-a);
Kompanija takoer nudi finansijsku pomo uposlenim radi dodatnog obuavanja
ili usavravanja.
4. Rezimirajte poslovno iskustvo i strunost upravljakog tima. Molimo razgovarajte
o kvalifikacijama upravljakog tima kao i ukupnog broja uposlenih.
Direktor ima obimno iskustvo menadera jer je radio kao generalni direktor u velikim
kompanijama, poput Milke i Jacobsa, koje se bave prodajom kafe, aja, eera i okolade.
Radio je u regiji sjeveroistone Bosne od 1997. godine do nedavno. Ni on ni njegovi partneri
nemaju radnoh iskukstva u sektoru umarstva ili drvno-preraivakoj industriji.
Suosniva i sadanji direktor, g. Numanovi, sasvim je sluajno doao na ideju otvaranja
ovakve vrste preduzea u Srebrenici. Kako je on porijeklom iz Zvornika, vozei se kroz tu
regiju jednom doao je na ideju da bi to bilo pogodno podruje za njihove planirane
djelatnosti. Smatra da je takav rad plemenit jer kre ume i obezbijeuju drva za grijanje i
kuhanje. Drugi vlasnici ukljuuju jednog Bosanca, koji je dravljanin Nizozemske
(nekadanji susjed g. Numanovia) i dravljanin Nizozemske kojeg obojica dobro poznaju.
5. Kako iskoritavaju druge finansijske resurse?
Opinskim propisima sve su nove kompanije osloboene poreza na dobit u prvoj godini
djelovanja. Od druge do pete godine, puna stopa poreza na dobit postepeno se uvodi, tako
da mogu dobit iz prve godine reinvestirati u aktivnosti.
U ovom trenutku nemaju dugovanja/kredita od banaka; svi partneri uloili su sopstvena
sredstva za kupovinu zemljita (7,120 kv. metara) i nekoliko objekata. Uspjeli su dogovoriti
sa distributerom prodaju KM 80,000 vrijednog tegljaa, polaganjem avansa od KM 24,000 s
tim da se ostatak treba platiti krajem godine, kada e im biti potreban ko jedan kamion i
kada e razmotriti sline uslove kupovine.
6. Kakav je kvalitet strategije intelektualnog vlasnitva kompanije?
Jo uvijek nisu obratili panju na to pitanje. Treba se zatiti naziv kompanije iz jednostavnog
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 128
DIO V: PRILOZI
razloga izbjegavanja da se kasnije izmijeni naziv u sluaju da druga firma podnese zahtjev
za registraciju trgovake marke u budunosti.
7. Opiite proces proizvodnje i distribucije u firmi i opremu.
Bosswood koristi soptveno zemljite (7,120 kv. metara) a nekoliko zgrada se gradi trenutno
(ukljuujui kuhinju za uposlene i kupatila sa tuevima). Vlasnici su opreme za obradu
drveta, to ukljuuje italijanske i austrijske maine za rezanje; tvrde da imaju jednu od
najboljih maina za rezanje na Balkanu jer tu rade samo tri takve maine. Imaju jedan kamion
za prevoz materijala iz ume; kamion nije u potpunosti isplaen i na kraju godine trebaju
isplatiti zadnju ratu (ne radi se o kreditu ve dogovorenim uslovima kupovine). Kompanija
je domaem elektrodistributeru platila 30,000 KM za izgradnju trafo stanice na njihovom
posjedu kako bi osigurali kontinuirano i ekonominije napajanje strujom za opremu koju
koriste. Njihov poslovni proces, od ume do potroaa, je kako slijedi:
1. Osigurati ugovor za umskim gazdinstvom za utvrenu koliinu oborenog i prokrenog
drveta koje e se iznijeti iz ume
2. Slanje ekipe za prikupljanje u umu sa kamionom i opremom za rezanje.
3. Odabir i rezanje u umi prati strunjak umskog gazdinstva koji mjeri koliinu drveta
koju radnici odstranjuju.
4. Radnici zatim prevoze drvo natrag u pogon na ienje prije rezanja.
5. Drvo se pila na manje dijelove zatim u mainu za rezanje gdje se sijee radi slaganja na
palete.
6. Radnici sortiraju rezano drvo u palete koje se onda pakiraju za otpremanje.
7. Otpadni proizvodi i piljevina predstavljaju znaajne proizvode, koji se kasnije prodaju
drugim preraivaima radi pravljenja briketa i peleta od drveta ili ak uglja za rotilje.
Kompanija razmatra ulaz na ovakvo trite, ali za to su potrebna znatna ulaganja.
Do kraja 2007. godine, oekuju da e preraditi nekih 5,000 kvadratnih metara drveta za
krenje (kapaciteta 12,000). Danas upoljavaju 12 radnika a cilj im je da uposle 50 u punom
kapacitetu. S obzirom na sezonsku vrstu posla, oekuju da e broj radnika biti oko 24 tokom
veeg dijela godine (potranja je prirodno nia tokom toplijih mjeseci april-maj). Iako ele
poveati proizvodnju iznad 12,000 kvadratnih metara, umsko gazdinstvo dozvoljava samo
male koliine drveta na tritu, a postoje i drugi kupci/konkurencija tako da bi kompanija
radi rasta morala prikupljati drvo iz drugih regija, osim ako im se ne dozvoli vie aktivnosti
krenja u srebrenikoj regiji. Godinje isplate umskom gazdinstvu Srebrenica iznosit e
oko 468,000 KM (plus 17% PDV-a).
Analiza trokova drvnih paleta (cijena biogoriva)
Pretpostavke:
Isplata umskom gazdinstvu preduzeu za 1 kv. metar 1.10-1.20 KM
Ukupna isplata za jednu paletu (uklj. PDV) prosjeno 55 KM
Ukupni troak proizvodnje 1 palete u fabrici 85 KM
Troak pakovanja palete, rada i prevoza iz ume 15 KM
Troak obrauna roba
Isplata umskom gazdinstvu (uklj. PDV) 55 KM
Prevoz iz ume 10 KM
Rad na prikupljanju (uklj. sve trokove) 5 KM
Ukupno za dobijanje sirovog drveta 70 KM
Trokovi rezanja u fabrici 15 KM
Ukupni trokovi robe za proizvodnju 1 palete 85 KM
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 129
DIO V: PRILOZI
^ Trina vrijednost paleta ogr. drveta u maju 55
^ Trina vrijednost paleta ogr. drveta u naj. sez. 75
^ Prosjena trina cijena paleta ogr. drveta 65
Bruto dobit u maju 25 KM
Bruto dobit u najprometnijoj sezoni 65 KM
Prosjena bruto dobit od palete 45 KM
^ Prevoz paleta kupcima uvijek se zasebno obraunava.
Druge zabiljeke o trokovima:
Troak kupovine punog kapaciteta iz umskog gazdinstva = 468,000 KM + PDV-a
Kapacitet pogona je 12,000 kv. metara ili sirovog drveta = 10,000 peleta
10,000 peleta po prosjenoj trinoj cijeni od 65 = 650,000 (5 g. ukupno = 3.25
miliona)
8. Pregledati marketinku i strategiju prodaje firme i osoblje.
Tri partnera mogu istraiti razliite poslovne i trine anse kako bi se osigurali da slijede
optimalan poslovni model. Sjedite direktora je u Srebrenici tako da on ispituje situaciju u
BiJ jer e firma neto svojih proizvoda prodavati na domaem tritu (a moda e im biti
potrebna i dodatna sredstva). Drugi partner ima dvostruko dravljanstvo, BiH i Nizozemske,
pa on ispituje trine veze i dinamiku u EU (veinom u Italiji, njihovom ciljnom tritu).
Trei partner je dravljanin Nizozemske a i on pomau u procjenjivanju trinih prilika u EU.
Iako su oni ogranieni u smislu onoga to mogu prokriti u umama u srebrenikoj regiji,
ispituju mogunost uzimanja proizvoda iz drugih opinskih i privatnih umskih preduzea.
Njihov ugovor sa opinskim umskim gazdinstvom u Srebrenici ukljuuje 2,000 kv. metara
do kraja ove godine. Plaa se unaprijed za 100% narudbe, ali neki su uslovi dogovoreni te
moe biti i fleksibilnosti u njihovom ispunjavanju. Kako potranja za ovom vrstom drveta
nije velika (nema mnogo firmi koje trae krenje ume ili rezanje i pakiranje na palete velikih
koliina drveta tako niske kvalitete), openito nema problema u obezbjeivanju ugovora u
kupovini. Meutim, opcije ponude su ograniene i to kompaniji ograniava rast, stoga
aktivno istrauju kakve druge polsovne modele mogu provesti. Jedan poslovni model
ukljuuje sposobnost proizvodnje peleta i/ili briketa od pilote. U ovom trenutku, imaju
sporazum za prodaju pilote drugim firmama kao to su Pelet d.o.o. a mogue i PetroProjekt
d.o.o., ali nijedna firma nema postavljenu opremu ali se proces nabavke blii kraju.
Sjeveroistona Bosna predstavlja atraktivno domae trite, ali direktor tvrdi da je
infrastruktura neadekvatna (prevoznici, izmeu ostalog), stoga bi Tuzla trebala biti stjecite
za strategiju za SI BiH. S tim u vidu, kompanija razmatra otvaranje pilane u Tuzli, radi
domae prodaje. Tu direktor posjeduje odreeno zemljite. Meutim, to je sada samo
zamisao a druge ideje za sada imaju prioritet.
Model koji oni ele ostvariti za djelatnosti u Srebrenici bio bi u idealnom sluaju slian
onome jedne kompanije u Sarajevu koja ima proizvodnju za domau prodaju od 350 kv.
metara dnevno i upoljava 180 radnika (visoka radna komponenta naspram visoke
tehnologije/automatizovanog procesa), ali oekuju da e pogon u Srebrenici biti openito
profitabilniji.
9. Opiite pristup firme upravljanju rizikom.
Direktor smatra da je umski klaster, kojeg sponzorira UNDP, vana organizacija za
ublaavanje rizika i upravljanje interesima ovog sektora i umom ove regije, stoga je ova
kompanija aktivna unutar ove inicijative. To je posebno vano jer su odnosi izmeu umskog
gazdinstva Srebrenica i domaih preraivaa kompleksni i politini. Na primjer, izvozne
cijene, i openito domaa potranja, ogrijevnog drveta variraju od 55-75 po paleti, ali cijene
koje se plaaju umskom gazdinstvu su nepromijenjene, stoga je od presudne vanosti
upravljati ovim odnosom sa sektorom. Oni bi preferirali kada bi umsko gazdinstvo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 130
DIO V: PRILOZI
potpisalo dugoroni ugovor sa fiksnom cijenom kako bi kompanija bolje upravljala
trokovima sirovina, ali tome se protivi umsko gazdinstvo. U tom smislu, nadaju se da e
Klaster pomoi u medijaciji ovog problema jer je to u interesu svih takvih kompanija.
S obzirom na znaaj struje za njihov rad, uloili su znaajna sredstva da bi na njihovom
zemljitu bila postavljena trafo stanica (30,000 KM), te tako bolje osigurali upravljanje
potencijalnim rizikom zbog gubitka struje, to je jo jedan primjer kako ublaavaju
potencijalni rizik.
Kompanija svojim radnicima obezbijeuje dodatne pogodnosti zdravstvene zatite jer je
njihov rad vie podloan nesreama nego drugi poslovi. Kako bi zadrala radnike, kompanija
takoer nudi subvencije za obuku i obrazovanje, kao i bonus i poveanje plate ukoliko
kompanija dobro posluje.
Kriteriji i teinski faktori
Sljedea tabela navodi kriterije i njihove teinske faktore koji e se koristiti. Molimo koristite
sljedeu ljestvicu od 1 do 5 za svaki kriterij (djelii su prihvatljivi):
5.0 Vrlo impresivno naspram ovog kriterija, gotovo bez greke
4.0 Visokokvalitetna ansa naspram ovog kriterija, bez ozbiljnih bojazni
3.0 Adekvatno naspram ovog kriterija, neke sumnje ili bojazni
2.0 Neki nedostaci naspram ovog kriterija, potrebno poboljanje
Ozbiljni nedostaci naspram ovog kriterija
ta se moe uiniti da se pomogne rast ovog preduzea i stvore nove anse za zapoljavanje?
Procjenjuju mogunost otvaranja proizvodnje drvenog uglja jer su u njihovom proizvodnom
procesu komadii drveta kljuni otpadni materijali u procesu rezanja. Ti se komadi mogu
pretvoriti u drvenog uglja za rotilje. Oprema za tu proizvodnju kota oko 70,000 KM po
jedinici. Razmiljali su da seljanima podijele opremu i sirovine kako bi oni pravili drveni
ugalj. Zatim bi Bosswood od njih kupovao drveni ugalj, amortizirajui troak opreme od
plaene cijene.
Kompanija takoer procijenjuje troak opreme za proizvodnju drvenog uglja iz sopstvenog
drvnog otpada. To bi ukljuivalo saradnju sa dobavljaem opreme i lokalnim seljanima u
sluaju ako bi kompanija dala dorprinos u vidu opreme u vrijednosti od 7,000 KM, koja
bi se onda smjestila na seoska imanja gdje bi se proizvodio drveni ugalj. Kompanija eli
kupiti deset takvih maina u vrijednosti od KM 70,000.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 131
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 4 3 12
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 4.5 1 4.5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 5 2 10
9. Pristup upravljanju rizikom 5 1 5
Ukupna ocjena (od moguih 100) 96.5
S poetkom sljedee godine, kompaniji e biti potreban jo jedan kamion za prevoz drveta.
Ovakvi kamioni kotaju 80,000 KM, a sa jednim distributerom kompanija je dogovorila
isplatu poetnog iznosa od KM 24,000 kako bi se koristio kamion, a kasnije napravila
konana isplata. U kompaniji se nadaju da se ovakav aranman moe nastaviti i kod kupovine
sljedeg kamiona to bi im pomoglo u poveanju proizvodnje i upoljavanju novih radnika.
Jo jedan dugoroan plan jeste proizvodnja ogrijevnog drveta i briketa za pei, kao to to
rade firme PetroProjekt i Pelet, jer je to izuzetno profitabilno. Danas, kompanija prodaje
pilotnog otpada firmama koje imaju opremu za pravljenje briketa. Troak takve opreme ovisi
od stepena automatizacije i kapaciteta proizvodnje. Procjene budeta su izmeu 30,000 do
300,000 za projekat klju u ruke.
Druge kljune finansijske i organizacijske informacije
Bruto prodaja: tek poeli sa radom 25. juna 2007. godine
Neto profit: u ovom trenutku dostupne su samo projekcije (vidjeti izvjetaj gore u tekstu)
Dugovanja/potraivanja: Nema
Dioniari: Tri partnera sa jednakim udjelom
Glavne ulazne sirovine: Forest wood clearings (drvo nie kvalitete)
Prosjena plaa (ne ukljuuje rukovodni kadar) (bruto/neto): * Minimalna neto plaa je
450 KM/mjeseno
Raspoloivost domae radne snage (novouposleni): Obilje potencijalnih radnika.
* Neto miniminalna plaa znai da ovu osnovicu plae kompanija garantuje radnicima.
Takoer daju subvencije za obrazovanje i obuku. Pored toga, kako je ovakva vrsta posla
izloena rizicima, kompanija nudi i dodatne pogodnosti zdravstvene zatite. Pored toga,
uprava je naglasila da su bonusi i poveanja plata mogua za sve radnike radi motiviranja;
od njih se oekuje dobar rad. Neki radnici dobijaju 2-300 KM ali oni nisu radnici na puno
radno vrijeme ili stalno zaposleni.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 132
DIO V: PRILOZI
Ulaganje/Partnerstvo i prioriteti te spremnost za tehniku pomo
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 133
DIO V: PRILOZI
Trai
industrijske
partnere van
regije
Srebrenica.
Da
Kakva vrsta odnosa i koliko ozbiljno?
Glavni projekti koje trenutno razmatraju ukljuuju nabavku opreme za
proizvodnju drvenog uglja i briketa, a eljeli bi dobiti prijedloge iz
sektora.
Trai finansijsku
podrku.
Ne
Kakva je vrsta finansiranja potrebna? Imaju li poslovni plan?
Imaju poslovni plan. Ne trae sredstva za kompaniju, iako bi razmotrili
uvoenje jo jednog ulagaa radi irenja i novih projekata. Veinom
trae uslove poput onih za kupovinu tegljaa drveta.
Trai tehniku
ili poslovnu
pomo za razvoj
biznisa.
Ne
Kakva vrste problema/pitanja rjeavate:
U ovom trenutku ne trae nikakvu tehniku pomo.
Imate li bilo
kakvih iskustava
ili sadanjih
veza sa
partnerima u
EU i drugdje?
Da/
Ne
Molim opiite:
Glavni partneri imaju iskustva u EU, a prodavali bi svoje proizvode u
EU. Dva partnera ive u Nizozemskoj.
PROFIL PREDUZEA IZ OBLASTI POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE
IZVJETAJ PREDUZEA U OKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 30. avgust 2007.
Naziv kompanije: Gusto e Sapore d.o.o.
Adresa kompanije 1: Uina Bata b.b.
Adresa kompanije 2: 75430 Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba kompanije: Ahmetovi Haso, direktor i vlasnik
Broj telefona, faksa, e-mail kontakt osobe: 056/440-020, 061/152-484
Web stranica: u izradi
Preliminarna preporuka konsultanta
Preporuuju se aktivnosti podrke kroz dalja ulaganja
___ Za utvrivanje odgovarajue podrke potrebni su dodatni sastanci
___ Ne preporuuje se angaman u buduim aktivnostima podrke kroz ulaganja
Izvjetaj i analiza znaaja navedene mogunosti za regiju Srebrenice
Opi opis aktivnosti kompanije na tritu (proizvodi i usluge koje se nude te
regije/zemlje), ukljuujui njihove kupce i glavne dobavljae:
Ovo pekarsko preduzee proizvodi 129 razliitih vrsta kolaa i keksova kao i sedam vrsta
tjestenine. Proizvodnja je organizirana u postrojenjima Srebrenici (48 zaposlenih) i u Tuzli
(142 zaposlena), od kojih svako posluje u okviru svoje korporativne strukture kao drutvo
s ogranienom odgovornou, ali je u cijelosti u vlasnitvu istog direktora - vlasnika.
Kompanija je poela poslovati u Tuzli, 1999. godine, a u Srebrenici 2005., premda vlasnik
kompanije navedenu imovinu u Srebrenici posjeduje jo od 1989. godine.
1. Opiite kvalitetu i znaaj navedene poslovne mogunosti za regiju Srebrenice
Ovo se preduzee smatra znaajnom poslovnom prilikom za regiju Srebrenice i to ne samo
jer svoje proizvode dostavlja u nekoliko stotina maloprodaja u regiji openito, nego i zato jer
u stvari posluje na samom maksimumu svojih proizvodnih mogunosti, sa dvije smjene, te
traga za ulagaima i stratekim partnerima kako bi viestruko poveali kako samu veliinu
kompanije, tako i proizvodnju i rezultate, u Srebrenici, ali i drugdje. Ne trae pomo donatora
u obliku grantova, umjesto toga trae pouzdane partnere iz industrije ili ulagae kako bi
mogli realizirati ogroman razvojni potencijal koji planira vlasnik, kako bi se zadovoljila velika
potranja na tritu, posebno u EU, gdje nisu bili u stanju sve narudbe realizirati na vrijeme.
2. Procjena poznavanja trita i razumijevanja trine dinamike kod rukovodstva
Rukovodstvo, kako izgleda, nakon to se iskljuivo ovim poslom bave nekih osam godina,
odlino poznaje domae trite i dinamiku okruenja za pekarske proizvode poput kolaa,
keksova i tjestenine. Vlasnik-direktor se sada meutim fokusira na trite EU o kojem zna
daleko manje s obzirom da svoje proizvode na tom tritu prodaje tek odnedavno te da tu
ima svega nekoliko kupaca (iz Holandije) koji su sami doli njemu, odnosno da ih on sam
nije naao. Razumije se u problematiku kontrole kvalitete (certifikacije i odobravanja) to je
neophodno za uspjenu realizaciju masovnog trinog prisustva na ovom tritu ali jo mora
stei znanja o trinoj dinamici te o nainima na koji najbolje moe iskoristiti mogunosti
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 134
DIO V: PRILOZI
koje postoje, ili se udruiti s drugim subjektom kako bi svoje proizvode na najuspjeniji
nain plasirao na ovo veliko trite.
3. Kakav ekonomski utjecaj ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenice?
Preduzee trenutno svoje proizvode izvozi za potrebe tri kupca u Holandiji te e ovu
aktivnost dalje iriti; svoje proizvode izvoze i u Srbiju, a slijedi i izvoz u Crnu Goru
(prva poiljka e biti isporuena 15. septembra).
U preduzeu u Srebrenici je na puno radno vrijeme zaposleno 48 radnika s
prebivalitem u Srebrenici koji rade u dvije smjene.
Preduzee kupuje 27,600 komada jaja od 27 lokalnih poljoprivrednih proizvoaa
svaki dan.
Generiraju 3.5 miliona prihoda to predstavlja znaajnu poresku osnovu za regiju.
Svoje pekarske proizvode i tjesteninu isporuuju u oko 150 maloprodaja u regiji
Srebrenice i Bratunca.
4. Ukratko opiite poslovna iskustva i strunost rukovodnog tima. Obrazloite
kvalifikacije rukovodstva i navedite ukupni broj zaposlenih
Premda se vlasnik direktor ranije nije bavio pekarskim biznisom, bavio se trgovinom i
veleprodajom. Uvijek je imao elju za proizvodnjom te mu je, uzevi u obzir nedostatak
resursa i pouzdane nabave sirovina, pekara je ponudila i jedno i drugo, odnosno priliku da
neto proizvodi. Za sirovine, koje je ve bilo mogue nabaviti iz brojnih i pouzdanih izvora
su mu bila potrebna minimalna ulaganja te je stoga iskoristio ovu priliku. Danas se ve ne
moe nositi s potranjom. Njegovi se proizvodi svi zasnivaju na tradicionalnim kolaima i
keksima koji su poznati u regiji neki ve vie od 200 godina. Danas proizvode oko 129
razliitih vrsta kolaa i sedam razliitih vrsta suene tjestenine; svake godine dodaju po
nekoliko novih vrsta kolaa/keksa, kako otkrivaju nove vrste i istrauju potranju na tritu.
Ova kompanija ima pekarska postrojenja u Srebrenici sa 48 zaposlenih i u Tuzli (142
zaposlena).
5. Kako su osiguravali druge finansijske resurse?
Vlasnik i direktor je preduzee osnovao vlastitim sredstvima te tako sada nema dugovanja
niti obaveza prema partnerima. U proirivanju je koristio konzervativan pristup i kompaniju
proirivao u fazama. S obzirom da koristi profit koji se generira unutar preduzea za
proirenje poslovanja, ovo mora raditi kroz poveanje vrijednosti. Sada je pak u poziciji da
ima pouzdane klijente i kupci mu dolaze same sa vlastitim narudbama te je njegov brend
postao poznat, te stoga misli da je upravo ovo dobar trenutak za uvoenje stratekog ulagaa
ili industrijskog/stratekog partnera kako bi se viestruko poveala proizvodnja i trini
kapaciteti.
2005. je dobio ponudu od slovenakog biznismena ali ulaga nije bio voljan platiti sumu
koju je vlasnik traio jer smatra da vrijednost brenda nadilazi godinje prihode (proizvodni
kapaciteti ograniavaju prodaju) te nije prodao niti jedan dio svog preduzea. Nastoji pronai
ozbiljnog partnera ali eli zadrati kontrolni udio u kompaniji od 51%.
6. Kakva je kvaliteta strategije preduzea koja se odnosi na intelektualno vlasnitvo?
Vlasnik je podnio zahtjev za zatitom imena na meunarodnom tritu ali eli ovu zatitu
proiriti dodatnim zahtjevima (u domeni potencijalne tehnike zatite jer ne poznaje u
cijelosti sva pitanja koja se odnose na IP). U zahtjeve za zatitu intelektualnog vlasnitva
kako bi zatitio sve dodatne nazive koji se mogu zatititi je u sljedeoj godini namijenio
inicijalnih 5,000 . Tako npr. eli osigurati odobrenja EU koja se odnose na kvalitetu za oko
70% od svojih 129 pekarskih proizvoda kako bi s njima masovno izaao na ovo veliko trite.
Kada se ovo ulaganje realizira, eli zatititi i svo intelektualno vlasnitvo koje je s navedenim
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 135
DIO V: PRILOZI
u vezi poput naziva brendova koje mogu koristiti za svoje proizvode.
Kompanija ve ima zatien stari slogan: Opredijeli se za pravu stvar???? koji vie ne koriste.
Da li ga trebali zadrati ili promijeniti je pitanje koje trenutno nastoji rijeiti.
Vlasnik direktor vjeruje da se veliki dio prihoda od proizvoda moe pripisati nazivu brenda
i trinoj prepoznatljivosti proizvoda ove kompanije. Vrijednost kompanije procjenjuje na
najmanje 6.5 miliona , uzimajui u obzir stalne prihode i injenici da im kupci dolaze sami.
Prema njegovom miljenju, 30% ove vrijednosti moe se pripisati samome brendu, te stoga
ini sve to je u njegovoj moi da zatiti i u najboljoj mjeri iskoristi taj naziv brenda. Dopada
mu se naziv samog preduzea ali bi elio poboljati tampani reklamni program kako bi
unaprijedio prepoznatljivost brenda, te to predstavlja kljuni aspekt u odnosu na stratekog
partnera/ulagaa da pomogne razviti marketinku kampanju i na domaem i
meunarodnom planu podnese zahtjeve za zatitu intelektualnog vlasnitva kako bi zatitio
naziv i identitet preduzea i njegovih buduih proizvoda.
7. Opis proizvodnih i procesa distribucije te opreme preduzea
Kako smo ve spomenuli, kompanija proizvodi 129 vrsta kolaa i keksova te sedam razliitih
vrsta tjestenine (to predstavlja proizvodni segment koji je u BiH tek u razvoju i u kojem
uglavnom dominira uvoz; sada je pak prisutno i nekoliko domaih proizvoaa). Glavne
sirovine (ulje, brano, eer i razne druge stavke poput prehrambenih aroma i oraastih
proizvoda, itd.) naruuju od etiri glavna distributera. Koristei vlastite kamione dnevno
prikupljaju i 27,600 jaja sa 28 farmi u regiji Srebrenice i Bratunca. Ove farme koka nosilica
predstavljaju neku vrstu udruenja ali ne i formalnu zadrugu u pravnom smislu. Preduzee
koristi oko 80% najboljih jaja dok ostatak od oko 20% prodaje drugim maloprodajama. Udio
jaja koja se preprodaju varira u znatnoj mjeri u ovisnosti od proizvodne strategije za odreeni
dan, te tako ponekad koriste svih 100% otkupljenih jaja u vrijeme praznika npr. Mjeseno,
na obje se lokacije, prosjeno potroe sljedee koliine sirovina:
48-52 tona eera;
32 tona brana;
3 tri tone domae i austrijske okolade;
775,000 jaja
4,500 tona ulja mjeseno za potrebe obje lokacije;
razliite koliine prehrambenih aroma, oraastih proizvoda, itd.
Preduzee u Srebrenici ima 48 zaposlenih koji rade u dvije smjene dnevno te 142 zaposlena
u Tuzli koji rade u tri smjene dnevno. Sva oprema koja se koristi za mijeenje, peenje, te
druga oprema je iz uvoza (i sva je od veoma poznatih proizvoaa odnosno brendova).
Trenutno se u glavnom sjeditu u Tuzli zaprimaju sedmine poiljke sirovina za pekarsku
proizvodnju i otprilike dva puta sedmino (svaka etiri dana) vlasnik osobno sve potrebne
zalihe odvozi iz skladita u Tuzli u Srebrenicu. Preduzee trenutno radi s malim brojem
distributera-dobavljaa (4 distributera i 28 farmi direktno), koji su svi locirani u BiH, a u
koje spadaju:
eer: 1 distributer (uglavnom proizveden od eerne repe iz Austrije, Njemake i
Brazila);
jaja: kupuju se svakodnevno sa 28 farmi iz regije Srebrenice i Bratunca i dobavljaju
vlastitim kamionima;
brano: 1 distributer (mljeveno u BiH od ita iz Maarske, Srbije i SAD);
ulje: 1 distributer (tri vrste: Bimal BiH, Viva i Floroil iz Hrvatske);
ostalo: 1 distributer za sve ostalo (okoladu, prehrambene arome, oraaste proizvode, itd.).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 136
DIO V: PRILOZI
Svi njihovi dobavljai i nadleni distributeri imaju odgovarajue certifikate i kontrolu
kvalitete (u protivnom kompanija ne bi niti saraivala s njima). Svi zaposleni su obueni da
testiraju sirovine koje pristiu te imaju ovlasti da prihvate ili odbiju bilo koju od isporuka.
Svaki se novi dobavlja testira prije negoli se njegov proizvod pone koristiti u njihovim
kolaima, keksima i tjestenini. Procjena je da imaju ukupno 14 razliitih dobavljaa (izvornih
proizvoaa, a ne distributera).
U okviru posljednje inicijative na proirenju poslovanja, kompanija je uloila oko 700,000
eura koji su na ove dvije lokacije podijeljeni na sljedei nain:
Srebrenica
Poveanje kapaciteta/rezultata: 20%
Trokovi od proirenja prostora 290,000
Trokovi proirenja proizvodnje (penica, mikseri, kombi) 290,000
Tuzla
Dodatna oprema i proirenje skladinih mogunosti 120,000
Mjeavina ulaganja u opremu, prostore i kamione/kombije ovisi o strategiji kompanije ili
ulagaa; ovisi o mjeavini trita i proizvoda te e se stoga znatno razlikovati ulaganja na
razliitim lokacijama. Kada ovo kaemo, napominjemo da vlasnik preduzea eli zamijeniti
svi opremu koja zastarijeva najnovijom opremom za proizvodnju/kuhanje/mijeenje kako bi
osigurao visoku kontrolu kvalitete, automatiziranu proizvodnju i dugotrajno koritenje.
Procjenjuje da e, kada osigura pravog investitora ili partnera za realizaciju svih promjena
kako bi se osigurala visoka produktivnost, visoka kvaliteta i visoki standardi pekarske
proizvodnje trebati cijela godina. Planira i spori proces dobivanja odobrenja od razliitih
regulatornih i tijela EU zaduenih za certifikaciju ime bi se preduzeu omoguilo slobodan
masovni izlazak na trite i marketing na najbolji nain (u skladu s najboljim primjerima iz
prakse). Pristup kroz faze koji bi se primjenjivao kod proirenja preduzea bi se
najvjerovatnije odvijao na sljedei nain, u idealnom scenariju, kroz period od godine dana:
Tekua: Nastavak procedure dobivanja certifikata za prodaju/marketing za 70%
najprofitabilnijih i najpopularnijih proizvoda od regulatornih tijela EU.
Prva faza: Najhitnije pitanje predstavlja skladitenje sirovina te narudbe iz inostranstva.
Druga faza: Poveanje proizvodnog prostora kako bi se omoguilo unoenje vie opreme te
rad veeg broja radnika.
Trea faza: Koritenje nove/proirene opreme za proizvodnju.
etvrta faza: Nabavka i koritenje novih kamiona i kombija za distribuciju/isporuku.
8. Analiza marketinke i prodajne strategije preduzea te njegovog osoblja
Za svoje potrebe na domaem terenu preduzee koristi vlastite kamione za distribuciju, to
se trenutno smatra i glavnom aktivnou u domeni marketinga/prodaje. Prije 5-7 godina su
imali i komercijalistu odgovornog za ovu domenu ali sada ne smatraju potrebnim angaman
komercijaliste uz potranju koju imaju i nemogunost da zadovolje ukupnu potranju.
Premda bi eljeli poveati prodaju, preduvjet tome je poveanje proizvodnih kapaciteta.
Potrebno je razviti i kvalitetnu strategiju prodaje jer nekih 70% od njihovih postojeih
proizvoda (od 129 vrsta pekarskih proizvoda) ne generiraju konkretan profit preduzea ali
promoviraju brend ime kompanije. Po njegovom je miljenju neophodno stvoriti
odgovarajui miks kako bi se poveao profit i nastavilo s marketingom brenda.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 137
DIO V: PRILOZI
9. Opis pristupa koji preduzee primjenjuje u upravljanju rizikom
Premda se oslanjaju uglavnom na kontrolu kvaliteta i certifikaciju dobavljaa, postigli su
gotovo perfektan rezultat od 99,99% od vremena kada su prvi put zapoeli ovaj biznis.
Odnosi kupac-dobavlja su izuzetno jaki s obzirom da se uzajamno u svom poslovanju
oslanjaju jedni na druge (dobavljau je ovo preduzee jednako potrebno kao i dobavlja
preduzeu).
Kada govorimo o vrstama proizvoda, vlasnik je siguran da je rizik od gubitka interesa trita
za njegove proizvode jer su brojni od tih proizvoda poznati ve skoro 200 godina s obzirom
da se uglavnom radi o tradicionalnim vrstama kolaa i keksa iz regije Jugoistone Evrope.
Svake godine dodaju nekoliko novih vrsta na temelju onoga to utvrde na tritu. S obzirom
na brojnost njihovih proizvoda, nedostatak potranje za nekim od njih jednostavno znai da
resurse trebaju prebaciti na druge, atraktivnije vrste svojih proizvoda.
Kriteriji i bodovanje
U sljedeoj tabeli dajemo popis kriterija i njihov znaaj u ukupnoj ocjeni. Molimo da za svaki
od kriterija koristite sljedeu skalu od jedan do pet (prihvaaju se i decimalne ocjene):
5.0 impresivno u odnosu na kriterije, praktino bez greke
4.0 visokokvalitetna prilika u odnosu na dati kriterij, bez ozbiljnijih problema
3.0 zadovoljava kriterij, uz odreene dvojbe i probleme
2.0 postoje odreeni nedostaci u odnosu na kriterij, potrebna poboljanja
zamjetni znaajni nedostaci u odnosu na zadani kriterij
ta se moe uiniti da se pomogne rast ovog preduzea i stvore nove anse za zapoljavanje?
1. Vlasnik trai stratekog investitora(e) za proirenje proizvodnih kapaciteta. Za
kompaniju bi od najveeg znaaja bio strateki partner koji bi im istovremeno mogao
pomoi da razviju svoje trite u EU.
2. Potrebna sredstva
Potrebno im je najmanje 750,000 za proirenje kapaciteta pekare te bi za poetak
poeljno bilo ulaganje od najmanje 1.5 milion . Potrebno im je da proire prostore za
skladitenje sirovina (ulja, jaja, eera, brana, itd.), kapacitete distribucije i isporuke
(kamioni za isporuke u regiji), oprema za peenje, kuhanje i mijeenje i sl. kao i openito
proizvodni prostor u koji bi se mogli smjestiti radnici nakon to bude instalirana nova
oprema. U postrojenju u Srebrenici se ve vre proirenja ali se i takvi proireni
kapaciteti ve pokazuju premalim u odnosu na njihove potrebe.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 138
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 5 2 10
9. Pristup upravljanju rizikom 5 1 5
Ukupna ocjena (od moguih 100) 100
3. Nastoje dobiti odreena odobrenja od EU za pekarske proizvode kako bi ih mogli
prodavati i ire, to predstavlja dio njihovog programa proirivanja/ekspanzije.
Ostali znaajni finansijski i organizacijski podaci
Bruto prodaja: 3.5 miliona eura u 2006. (2.5 miliona u 2005.; do poveanja je dolo
uglavnom zbog poveanja kapaciteta pekare u Srebrenici)
Neto prihodi/profit: povjerljiva (informacija nam je data u povjerenju)
Dugovanja/krediti: nema dugovanja/kredita
Dioniari: direktor je i jedini vlasnik
Osnovne sirovine: prvenstveno jaja, ulje, brano, eer i ostalo (oraasti proizvodi, arome).
Prosjek plaa nerukovodnog osoblja (bruto/neto): bruto 450 , neto 230 plus jedan
obrok (ovisno o smjeni)
Dostupnost domae radne snage (novo zapoljavanje): nemaju problema s pronalaenjem
radnika niti na jednoj od lokacija
Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehnike pomoi
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 139
DIO V: PRILOZI
Traenje
partnera izvan
regije
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa se trai i koliko ozbiljno?
Strateki partneri ili strateki investitori koji e biti zainteresirani
voljeti osigurati posao i eljeti da razvijaju brend a ne prodati ili
kontrolirati preduzee. Vlasnik je spreman prodati 49% preduzea ali
preferira aktivnog investitora ili nekoga ko e raditi s njim na uvoenju
novih kapaciteta i profesionalnog menadmenta.
Traenje
finansijske
podrke.
Da
Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan?
Nebo je granica odnosno u preduzeu nisu u mogunosti utvrditi
maksimalnu potranju trita u smislu potranje. S obzirom da prodaju
sve to proizvedu, potrebno je da se proiruju na zdrav nain, ni
premalo niti previe; to zavisi od sredstvima kojima raspolau.
Minimalna investicija za potrebe zadovoljenja potranje na tritu
iznosi oko 1.5 miliona kako bi se osiguralo proirenje kapaciteta i
poziciju aktivnog partnera.
Traenje
tehnike ili
pomoi u
razvoju
poslovanja.
Da
Kakve probleme nastojite razrijeiti:
Dobivanje certifikata ACAAP (?) u skladu sa standardima EU
potrebnih za masovniji izlazak na trita u EU predstavlja im najvei
izazov, s obzirom da na tom tritu imaju kupce ali je potrebno dobiti i
ove certifikate kako bi se u cijelosti realizirali trini potencijali. Nastoje
dobiti odobrenja za oko 70% od svojih 129 pekarskih proizvoda koji bi
bili najprepoznatljiviji u Evropi.
Vlasnik traga i za tehnikom pomoi u smislu poboljanja zatite
vrijednosti naziva brenda i drugog intelektualnog vlasnitva
nematerijalnih sredstava preduzea. Ve imaju zatieno IV na
razliitim tritima, ali se ele osigurati da su na tom planu uinili sve
to je neophodno.
Imate li ikakvih
iskustava ili
postojeih veza
s partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo da ih opiete:
Iz EU e dobiti narudbe koje nije traio. Poelo je s jednom
narudbom iz Holandije, a zatim su uslijedile i druge. Veoma malo zna
o tom tritu osim da na tom tritu postoji potranja za njegovim
proizvodima.
IZVJETAJ PREDUZEA UOKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 16. avgust 2007.
Naziv kompanije: Insieme z.z. Bratunac (Cooperativa Agricola)
Adresa kompanije 1: Kosovska bb
Adresa kompanije 2: Bratunac 75420 Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba kompanije: gosp. Skender Hot, direktor
Broj telefona, faksa, e-mail kontakt osobe: 056/410-013, info@coop-insieme.com
Web stranica:
Preliminarna preporuka konsultanta
Preporuuju se aktivnosti podrke kroz dalja ulaganja
___ Za utvrivanje odgovarajue podrke potrebni su dodatni sastanci
___ Ne preporuuje se angaman u buduim aktivnostima podrke kroz ulaganja
Izvjetaj i analiza znaaja navedene mogunosti za regiju Srebrenice
Opi opis aktivnosti kompanije na tritu (proizvodi i usluge koje se nude te
regije/zemlje), ukljuujui njihove kupce i glavne dobavljae:
Zadruga Insieme (insieme znai zajedno) je neprofitna poljoprivredna zadruga sa
sjeditem u Bratuncu. Zadruga je 2003. godine osnovalo 10 lanova koji su je i finansirali, uz
podrku italijanskih nevladinih organizacija ACS i ASSOPACE te lokalnog Foruma ena.
Glavni lanovi i finansijeri su tehniki direktor (gosp. Skender Hot) i pravni rukovodilac
(ga Radmila arkovi). Do 2005. lanstvo u Zadruzi se povealo za 63%, sa 151 na 241
lana. Krajem 2006. godine, s instalacijom postrojenja za zamrzavanje - hladnjae, broj
korisnika iz velikog broja sela u Bratuncu i Srebrenici se poveao na 400. Zadruga Insieme
djeluje na osnovu sljedeih ciljeva i misije:
reaktiviranje i poveanje proizvodnje bobiastog voa u regiji, uz promoviranje
vrijednosti zadrugrastva;
obuka proizvoaa bobiastog voa i struno obrazovanje domaih agronoma;
uvoenje savremenih tehnika navodnjavanja, ubrenja, koritenje tunela i
proizvodnja humusa;
uvoenje novih vrsta s ciljem produavanja perioda razvoja te optimalnog
koritenja rada;
kultiviranje rasadnika za osiguravanje visokokvalitetnog rasada;
plasiranje bobiastog voa iz regije na meunarodnom planu;
izgradnja postrojenja za zamrzavanje hladnjae za skladitenje smrznutog
bobiastog voa;
organiziranje prerade voa za prodaju na meunarodnom tritu.
Zadruga predstavlja meuetniki projekat koji ni na koji nain ne diskriminira radnike,
lanove niti dobavljae, itd.: treina svih zaposlenih su radnici povratnici.
1. Opiite kvalitetu i znaaj navedene poslovne mogunosti za regiju Srebrenice
Zadruga za regiju predstavlja visokokvalitetan i znaajan poslovni subjekat iz cijelog niza
razloga:
promoviraju meuetniku saradnju i kulturnu integraciju;
promoviraju zapoljavanje povratnika (oko 1/3 zaposlenih su povratnici);
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 140
DIO V: PRILOZI
kupuju proizvode od nekih 400 individualnih poljoprivrednih dobara i lanova
zadruge;
osiguravaju usluge koje dodaju na vrijednosti proizvoda ukljuujui prikupljanje,
sortiranje, skladitenje, duboko zamrzavanje i prodaju/plasiranje proizvoda od
bobiastog voa iz regije;
aktivnosti Zadruge se proteu na podruju obje opine Bratunac i Srebrenica;
nude vlastiti rasadnik s kapacitetom distribucije oko 100,000 sadnica bobiastog
voa svake sezone;
ispituju i promoviraju nove metode i tehnike kultivacije (uzgoja) kao i opreme za
unapreenje nivoa proizvodnje;
osiguravaju strune i usluge obuke lokalnim poljoprivrednim proizvoaima.
2. Procjena poznavanja trita i razumijevanja trine dinamike kod rukovodstva
Nijedan od dva kljuna rukovodioca nemaju profesionalnog iskustva u domeni
poljoprivredne proizvodnje niti u proizvodnji i prodaji bobiastog voa. Jedan od direktora
je inenjer a drugi pravnik specijaliziran za strukturu i zakone iz domene zadrunog
poslovanja. Premda su tokom nekoliko posljednjih godina nauili dosta kroz organiziranje
ove Zadruge (poput razlika izmeu zadruga i multinacionalnih kompanija kao konkurenata),
jo uvijek su podloni pogrenim proraunima u smislu, npr. suoavanja s agresivnijim i
kapitalno boljestojeim konkurentima u regiji (Bos Agro Foods npr.); od koristi bi im bila
dodatna struna znanja iz domena industrije na nivou vieg rukovodstva kako bi se osigurala
bolja odrivost. Kada pak govorimo o rukovodstvu u ovom trenutku, jasno je da su nauili
izuzetno mnogo za kratak vremenski period i da su svjesni da jo mnogo toga trebaju nauiti,
te su, to je jo vanije, spremni uiti.
Primjer negativnog utjecaja nedostatka iskustva su i rezultati prve berbe kada su uloili oko
20,000 eura gotovog novca kako bi pripremili i obuili oko 400 kooperanata-dobavljaa kako bi
proveli pokus s kojim su upoznati u Italiji, a koji bi proizvoaima omoguio dvije berbe u jednoj
sezoni. Rezultat je bio katastrofalan jer je njihov glavni konkurent, Bos Agro Foods,
dobavljaima ponudio 50% vie od Zadruge, a kako kooperanti nemaju veze u smislu vlasnitva
sa Zadrugom, svoj su urod, prirodno, ponudili onome ko im je ponudio najveu cijenu, usprkos
injenici da je 100 glavnih kooperanata imalo pisani ugovor sa Zadrugom. U odbranu njihovog
poloaja, podrku nisu dobili ni od domaih niti od EU vlasti, bez obzira to je kupac bila velika,
multinacionalna kompanija sa sjeditem u EU. Ova prva lekcija im je pomogla da se kvalitetnije
suoe s konkurencijom u sljedeoj sezoni, ali na putu jo moda naiu i na druge prepreke, kako
njihovo rukovodstvo bude upoznavalo privrednu dinamiku ovoga sektora.
3. Kakav ekonomski utjecaj ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenice?
Zadruga otkupljuje proizvode od nekih 400 proizvoaa (koji izdravaju 400
domainstava) u opinama Bratunac i Srebrenica.
Za projekat su osigurali interna ulaganja od nekih 400,000 te jo dodatnih 350,000
kredita/zajmova.
Zapoljavaju 70 radnika (razliitih nacionalnosti), od kojih su 1/3 povratnici, s
punim radnim vremenom, zaposlenih za stalno, te dodatnih 6-7 sakupljaa koji
odlaze na poljoprivredna dobra tokom sezone berbe.
Materijale poput kutija, PE pakiranja i vreica za zamrzavanje, plastinih kutija za
berbu i drugih materijala nabavljaju iz Bosne i Srbije;
Koriste domaa (lokalna) preduzea za transport i dostavu, kao i vozae (5-6
kamiona dnevno tokom 2,5 mjeseca najvee aktivnosti).
Lokalne prodavnice u blizini prostorija zadruge i postrojenja za sortiranje i
zamrzavanje su ivnule jer sada njihovi zaposleni prihode koje imaju troe lokalno.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 141
DIO V: PRILOZI
4. Ukratko opiite poslovna iskustva i strunost rukovodnog tima. Obrazloite
kvalifikacije rukovodstva i navedite ukupni broj zaposlenih
Nijedan od dva kljuna rukovodioca nemaju profesionalnog iskustva u domeni
poljoprivredne proizvodnje niti u proizvodnji i prodaji bobiastog voa. Jedan od direktora
je inenjer a drugi pravnik specijaliziran za strukturu i zakone iz domene zadrunog
poslovanja. Kada ovo navodimo, moramo napomenuti da imaju iskustva u drugim sektorima
privrede te privrednom pravu.
Zapoljavaju 70 radnika (razliitih nacionalnosti), od kojih su 1/3 povratnici, s punim
radnim vremenom, zaposlenih za stalno, te dodatnih 6-7 sakupljaa koji odlaze na
poljoprivredna dobra kod kooperanata tokom sezone berbe.
5. Kako su osiguravali druge finansijske resurse?
Deset glavnih finansijera lanova Zadruge zajedniki su uloili 350,000 kako bi se
otpoelo s organizacijom. Njihovi osobni prijatelji su uloili dodatnih 50,000 potrebnih
kako bi zadruga poela s radom. Takoer su uzeli i kredit/zajam 350,000 na period od
deset godina sa stopom od 2.5% plus LIBOR.
Zadruga trenutno sudjeluje koristi projekat USAID-a u iznosu od 25,000 $ namijenjenih izradi
novih, profesionalnijih logoa i slogana preduzea, kao i drugu podrku koju navodimo u
izvjetaju kako bi se promijenili poetni, s kojima nisu zadovoljni. USAID je isfinansirao i obuku
provedenu tokom 2006. i 2007. u podruju marketinga i izrade poslovnih planova, sve iz iste
finansijske stavke. Oekuju i da e u okviru istog putovanja biti organizirana studijska putovanja
u Srbiju, ali nam u trenutku razgovora nisu mogli dati detaljnije informacije.
Sada trae donatore i investitore kako bi zapoeli s privatnim biznisom koji bi bio u vlasnitvu
Zadruge (po zakonu, profit koji ostvari zadruga ne moe se dijeliti nego se mora reinvestirati,
te e ovo preduzee biti odvojeno od zadruge), a u okviru kojeg bi se bavili proizvodnjom
demova, marmelada, vonih koncentrata i sokova, za to im je potrebno oko 350,000 za koje
e sami osigurati 150,000 davanja u naturi, od zadruge), to e podrazumijevati i otvaranje
novih 25 stalnih radnih mjesta na licu mjesta, u njihovim postrojenjima. Stupili su u kontakt s
kupcima, a italijanski se kupac ve obavezao na kupovinu 50 tona proizvoda godinje.
6. Kakva je kvaliteta strategije preduzea koja se odnosi na intelektualno vlasnitvo?
Jedino intelektualno vlasnitvo koje smo identificirali ukljuuje logo i slogane Zadruge koji
podrazumijevaju sliku maline omotane trakom u bojama duge koja simbolizira mir u svijetu.
Slogan ukljuuje: Join Us! Pridruite nam se! za regrutiranje buduih kooperanata
dobavljaa u regiji, te Raspberries of Peace Maline mira. Nisu zadovoljni ovim logo mi
sloganima te stoga nisu niti podnijeli zahtjeve za zatitu intelektualnog vlasnitva poput
zatitnih znakova i sl. Uspjeli su osigurati podrku u smislu finansiranja od USAID-a kako
bi mogli angairati kompaniju koja se bavi grafikim dizajnom koja bi izradili nove slogane
i logoe, za koje tvrde da e podnijeti zahtjev za zatitu intelektualnog vlasnitva im se
dogovore o novome dizajnima. Konane e dizajne koristiti na svim svojim omotima i
naljepnicama, brourama i promotivnim materijalima.
7. Opis proizvodnih i procesa distribucije te opreme preduzea
Veina proizvodnih procesa Zadruge se odvija na 7,500 kvadratnih metara zemljita koje su
kupili od velike tvornice namjetaja koja je likvidirana neposredno prije nego to je zadruga
registrirana; Nekih 80% imovine su fizika sredstva. Uredi te postrojenja za sortiranje i
zamrzavanje voa su smjeteni u renoviranoj zgradi na ukupno 1,000 kvadratnih metara.
Imaju na raspolaganju skladini IFQ prostor za skladitenje koliina do 500 tona koje se
tokom sezone moe proiriti na 800 tona, ali je ak i to nedovoljno. Na zemljitu koje
posjeduju nalaze se i dva dodatna objekta, od kojih je jedan objekat tipa garae s otvorenim
dotokom zraka (visoki stropovi na visini od oko 6-7 metara) i izuzetno solidan betonski
objekat tipa skladita uz glavnu zgradu koji trenutno koriste za skladitenje nekoliko hiljada
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 142
DIO V: PRILOZI
plastinih gajbi za pohranu bobiastog voa. Ovo je objekat koji planiraju koristiti za buduu
tvornicu demova o kojoj smo ve govorili u ovom izvjetaju. Zadruga takoer posjeduje i
400 kvadratnih metara rasadnika pod plastenikom u Osamskom koji moe proizvesti
100,000 sadnica za distribuciju lanovima zadruge.
Trenutno nastoje prikupiti sredstva ili pronai stratekog partnera kako bi otvorili novo
preduzee za proirenje svojih aktivnosti koje bi ukljuivale proizvodnju tradicionalnih
bosanskih demova koritenjem cijelih plodova (ovo mora biti novo ulaganje s obzirom da profit
koji ostvari Zadruga mora biti reinvestiran a ne smije se dijeliti). Za ovo bi im bilo potrebno
oko 200 tona voa od ega bi proizveli oko 400 tona pakiranih proizvoda (sa sadrajem eera
od oko 40%, spram demova za masovnu potronju na tritu koji imaju oko 60% sadraja eera
dok se limunov sok u njih dodaje samo zbog prezervativnih svojstava limunske kiseline).
Trenutno se kupac obavezao na kupovinu 50 tona godinje od ukupno 150 koliko mogu
proizvesti do kraja godine na osnovu planiranog otkupa voa. Oprema koja im je potrebna
podrazumijeva sljedee osnovne stavke (u iznosu od ukupno 200,000 eura):
vakuumski evaporizator za termiku obradu (kuhanje) (35,000 )
evaporatorski generator za stvaranje vrue pare (25,000 )
traku za pakiranje za veliki broj radnih operacija, ali ne automatiziranu (10,000 )
pasterizator (20,000 )
dodatnih 100 tona kapaciteta postrojenja za zamrzavanje - hladnjae (50,000 )
sistem vodoopskrbe, odvojeni skladini prostor, radni prostor, itd. (60,000 )
Kao dio zajednikog ulaganja, Zadruga bi garantirala nenovano ulaganje (u naturi) ija je
procijenjena vrijednost 150,000 , ukljuujui sljedee stavke:
strujni transformator,
skladini prostor,
prostor hladnjae,
sistem za sortiranje i radnici,
detektor metala,
opi sistemi,
uredski prostor,
kontejneri za skladitenje,
odnosi/veze s dobavljaima voa/bobiastog voa (ukljuujui i do 400 kooperanata
pod ugovorom).
S ciljem udvostruavanja proizvodnih kapaciteta, preduzee bi trebalo imati dva puta vie od
navedenih procijenjenih potreba. U procesu pakiranja bi se trebao primijeniti drugaiji omjer
jer je to proizvodna traka i proces koji uvelike ovisi o radu, a koju bi, u cilju poveanja
proizvodnih rezultata trebalo izmijeniti.
8. Analiza marketinke i prodajne strategije preduzea te njegovog osoblja
Strategija u prvoj godini poslovanja se svodila na apsorbiranje trokova koji se odnose na
implementaciju strategije berbe kako bi udvostruili rezultate proizvodnje na
poljoprivrednim dobrima kooperanata putem tehnike koju su nauili od italijanskog
proizvoaa. Ovo je pak rezultiralo gubicima s obzirom da je njihov glavni lokalni konkurent
proizvoaima ponudio cijenu za 50% viu od ponude Zadruge, kojoj Zadruga nije mogla
parirati jer njihovi kupci nisu bili voljni platiti tako visoku cijenu (da su imali rairene i
sveobuhvatne kontakte, moda su to i mogli postii). Stoga je jedini proizvod koji su mogli
nabaviti, zbog nedostatka bogatih kupaca bio u osnovi lo proizvod koji nije imao veliku
vrijednost za dalju obradu ili prodaju. Tokom sezone koja je u toku, a koja se okonava, 50%
oekivanog uroda unaprijed su prodali kupcima u EU, dok oko 50% uroda planiraju zadrati
i uvati do nekog kasnijeg vremena u sezoni kada e zbog nestaice proizvoda koji ulaze na
trite cijene biti vee. Na ovaj se nain nadaju da im njihov lokalni konkurent, Bos Agro
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 143
DIO V: PRILOZI
Foods nee preoteti nita od sirovina te da e pokriti i neto od gubitaka iz prve berbe
ekanjem na prodaju dok cijene na tritu ne dosegnu maksimum.
Dva glavna osnivaa i direktora istovremeno predstavljaju i komercijaliste i premda je ovaj
tim veoma potkovan u svojim profesionalnim podrujima inenjerstva i privrednog prava,
tek ue kako promovirati,, tititi i ostvarivati profit u okviru ovog poslovnog poduhvata.
Rizike nastoje ublaiti zapoinjanjem proizvodnje demova, kako smo ve opisali u izvjetaju,
ali to zahtijeva da u cijeli posao ue jo jedan vanjski investitor. Kada ovo kaemo, svi
elementi za uspjeh su na broju, a rukovodstvo je odluno da uspije, pogotovo zato to su ve
iskusili neuspjeh, odnosno pali na prvom velikom iskuenju.
9. Opis pristupa koji preduzee primjenjuje u upravljanju rizikom
Tokom prve godine rada potpisali su ugovore sa svih 400 glavnih dobavljaa kooperanata te
su ih pod posebnim uslovima ukljuili u obuku i prijenos novih tehnika uzgoja i berbe
(vrijednost procijenjena na 20,000 u gotovini) koju je rukovodstvo Zadruge nauilo od svojih
italijanskih kolega. U osnovi se radilo o eksperimentu na stvaranju dva ciklusa rasta i zrenja,
odnosno dvije berbe u jednoj sezoni rasta i sazrijevanja. Ta je tehnika podrazumijevala znatno
veu produktivnost, ali i veliki udio prijenosa znanja i tehnika (i u smislu vremena, i novca, ali
i drugih resursa) kooperantima. Kada je urod bio spreman, lokalni konkurent iz Srebrenice,
Bos Agroo Food su saznali za neoekivani urod i osigurali kupca izvan sezone te su tako
nadmaili ponudu Zadruge za 50%, te na taj nain za sebe osigurali cijeli urod i u potpunosti
ponitili ulaganja Zadruge. Iako je Zadruga pokuala prevenirati, odnosno ublaiti ovaj rizik
tako to je sklopila ugovor sa 100 glavnih kooperanata, plan za upravljanje rizikom je propao
i doveo preduzee na rub propasti, (dobavljai odnosno kooperanti nisu imali vlastitih interesa
u Zadruzi, za razliku od deset osnivaa koji su u ovaj poslovni subjekat uloili velike novce).
Mogue je da je glavni nedostatak predstavljao nedostatak rukovodstva iskusnog u plasiranju
poljoprivrednih proizvoda, ali u svakom sluaju odaju dojam preduzea podlonog rizicima to
bi moglo znaiti i kraj ovakvog subjekta odnosno zadrunog naina poslovanja. Stoga bi trebali
paljivije analizirati potencijalne rizike. Izgleda da rukovodstvo to upravo i radi, nakon to su
ve iskusili prvu finansijsku katastrofu i pali na prvom testu iz menadmenta.
Jedan od naina razrjeavanja ovakvog problema rizika jeste diverzificiranje svojih
aktivnosti koje predlau, osnivanjem novog zajednikog preduzea koje bi bilo u cijelosti ili
u djelominom vlasnitvu Zadruge (to zavisi od finansijskih motiva i ogranienja ulagaa
ili sredstava donatora/finansijera) koje bi se bavilo proizvodnjom demova, marmelada,
vonih koncentrata i sokova. Nude 150,000 nenovanih ulaganja (zemljite, prostori,
osoblje, infrastruktura nabavke, itd.) koje bi trebalo podrati s procijenjenih 200,000
dodatnih potrebnih finansijskih sredstava. U tom su sluaju ve osigurali ugovor o kupovini
s italijanskim kupcem za 50 tona proizvoda godinje, to pomae da se ublae rizici po
poetak rada ovog preduzea ako se ono bude moglo isfinansirati.
Jo jedan od alata za upravljanje rizikom je i osiguravanje meunarodnih standarda poput
ISO 9001 i HACCP, za koje se nadaju da e ih dobiti u roku od est mjeseci, zahvaljujui
odreenoj pomoi (ukupno 25,000 $ za ovu i druge spomenute aktivnosti) od USAID-a za
aktivnosti obuke na terenu (na licu mjesta) koju je osigurao AKKA (Beograd).
Nadalje, Zadruga nastoji uspostaviti odnose i s kupcima u EU poput onih koji su Bos Agro
Foodsu ponudili visoke cijene za konane proizvode u nadi da e izbjei katastrofu koja im se
desila prole sezone. Tvrde da su ostvarili kontakte s kupcima u Njemakoj, Italiji i Holandiji
za 50% svojih proizvoda iz naredne berbe, dok preostalih 50% planiraju zadrati uskladitene
za period nakon zavretka sezone u nadi da e tada moi osigurati viu cijenu i pokriti neto
od gubitaka iz prole sezone. ini se da i ova taktika u sebi nosi odreene rizike.
Ukupno gledano, ine sve to mogu kako bi upravljali rizicima, ali tek ostaje da se vidi da li
uspijevaju razrijeiti sve to je potrebno za ublaavanje i prevenciju rizika s obzirom da u to
ne mogu biti sigurni jer nemaju znaajnijih iskustava u ovom sektoru privrede.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 144
DIO V: PRILOZI
Kriteriji i bodovanje
U sljedeoj tabeli dajemo popis kriterija i njihov znaaj u ukupnoj ocjeni. Molimo da za svaki
od kriterija koristite sljedeu skalu od jedan do pet (prihvaaju se i decimalne ocjene):
5.0 impresivno u odnosu na kriterije, praktino bez greke
4.0 visokokvalitetna mogunost u odnosu na dati kriterij, bez ozbiljnijih problema
3.0 zadovoljava kriterij, uz odreene dvojbe i probleme
2.0 postoje odreeni nedostaci u odnosu na kriterij, potrebna poboljanja
zamjetni znaajni nedostaci u odnosu na zadani kriterij
ta se moe uiniti da se pomogne rast ovog preduzea i stvore nove anse za zapoljavanje?
Od najveeg bi znaaja bio strateki partner koji bi garantirao kupnju njihovih bobiastih
proizvoda kako bi se u budunosti izbjegli problemi s kojima su se suoili u prvoj godini
proizvodnje kada su propali njihovi dogovori o kupovini koje je uzurpirao lokalni konkurent
koji je samim kooperantima zadruge ponudio veu cijenu.
Drugo, potreban im je partner ili izranja ulaga npr. koji bi zajedno s njima razvio novo
sestrinsko preduzee za proizvodnju i preradu 200 tona voa (400 tona finalnih, zapakiranih
proizvoda) i drugih produkata vee vrijednosti poput demova, marmelada, vonih
koncentrata i sokova. Partner (investitor) bi trebao uloiti ili dati doprinos u obliku
nenovanih sredstava u vrijednosti od 200,000 za sljedee stavke (uz uvjet da je ovo
preduzee s vlasnikim udjelom Zadruge s obzirom da Zadruga ne moe distribuirati,
odnosno dijeliti profit):
vakuumski evaporizator za termiku obradu (kuhanje) (35,000 )
evaporatorski generator za stvaranje vrue pare (25,000 )
traku za pakiranje za veliki broj radnih operacija, ali ne automatiziranu (10,000 )
pasterizator (20,000 )
dodatnih 100 tona kapaciteta postrojenja za zamrzavanje - hladnjae (50,000 )
sistem vodoopskrbe, odvojeni skladini prostor, radni prostor, itd. (60,000 )
Kao dio zajednikog ulaganja, Zadruga bi garantirala nenovano ulaganje (u naturi) ija je
procijenjena vrijednost 150,000 , ukljuujui sljedee stavke:
strujni transformator,
skladini prostor,
prostor hladnjae,
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 145
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 3.5 2 7
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 3 3 9
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 3 2 6
9. Pristup upravljanju rizikom 3 1 3
Ukupna ocjena (od moguih 100) 85
sistem za sortiranje i radnici,
detektor metala,
opi sistemi,
uredski prostor,
kontejneri za skladitenje,
odnosi/veze s dobavljaima voa/bobiastog voa (ukljuujui i do 400 kooperanata
pod ugovorom).
Ostali znaajni finansijski i organizacijski podaci
Bruto prodaja: S ovim su aktivnostima tek zapoeli tokom juna 2006. godine nakon
instaliranja hladnjae, oekuju da bi ovogodinja prodaja trebala iznositi oko 1 milion eura.
Proizvodnju, odnosno prvi urod je uzurpirao (ponudio veu cijenu) lokalni konkurent (Bos
Agro Food d.o.o.).
Neto prihodi/profit: uloenih 600,000 ; 20,000 gubitka sredstava uloenih u prvu berbu
Dugovanja/krediti: Kredit na deset godina na 350,000 sa 2,5% plus LIBOR.
Dioniari: prvobitnih deset osnivaa; 400 kooperanata imaju drugaiji status
Osnovne sirovine: regionalni proizvodi maline, borovnice i kupine
Prosjek plaa nerukovodnog osoblja (bruto/neto): neto 250 (plus 40% za bruto), plus
naknada za prijevoz
Dostupnost domae radne snage (novo zapoljavanje): imaju popis prijavljenih
nezaposlenih spremnih da ponu raditi
U sluaju likvidacije sredstava, prioritet imaju potraivanja od banke, zatim porezi, dok su
osnivai tek trei u nizu za naknadu svojih ulaganja. Preostala sredstva bi se distribuirala
drugoj zadruzi prema odluci udruenja zadruga.
Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehnike pomoi
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 146
DIO V: PRILOZI
Traenje
partnera izvan
regije
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa se trai i koliko ozbiljno?
Zadruga trai strateko partnerstvo za nabavku opreme za proizvodnju
400 tona dema, marmelade, vonih koncentrata i soka godinje za
novo sestrinsko preduzee Zadruge (ve imaju osiguranog jednog
kupca iz Italije za 50 tona proizvoda godinje).
Traenje
finansijske
podrke.
Da
Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan?
Potrebni su im, kao minimum, dodatni kapaciteti za zamrzavanje
hladnjaa za pohranu 100 tona s obzirom da postojea hladnjaa radi
punim kapacitetom. Za drugu im je inicijativu, prema njihovoj procjeni
potrebno 200,000 za kupovinu i instaliranje opreme za proizvodnju
400 tona dema, marmelade, vonih koncentrata i soka godinje u
okviru novog preduzea. Ovome e dodati vlastiti nenovani doprinos
koji procjenjuju na 150,000 (detalje vidjeti u izvjetaju). Ve imaju
obeanje kupca za kupovinu 50 tona proizvoda godinje.
Traenje
tehnike ili
pomoi u
razvoju
poslovanja.
Da
Kakve probleme nastojite razrijeiti:
eljeli bi posjetiti druge tvornice demova u EU kako bi upoznali
najbolje primjere iz prakse. Posjetili su jednu tvornicu u Italiji, 2006.
godine i primili dvije tehnike delegacije koje su ih savjetovale o
tradicionalnim metodama.
Imate li ikakvih
iskustava ili
postojeih veza
s partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo da ih opiete:
Prodavali su bobiasto voe u Holandiju, Italiju, Njemaku i vicarsku.
Otili u posjetu u Italiju kako bi saznali vie o proizvodnji demova (i
osigurali ugovor o kupnji).
IZVJETAJ PREDUZEA UOKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 13. avgust 2007.
Naziv kompanije: ZZ Srebrenica
Adresa kompanije 1: Z.Z. proizvodi i puni, Potocari b.b.
Adresa kompanije 2: Srebrenica, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba kompanije: Mirsad Salimovi
Broj telefona, faksa, e-mail kontakt osobe: 056/440-851, 065-815-867
Web stranica:
Preliminarna preporuka konsultanta
___ Preporuuju se aktivnosti podrke kroz dalja ulaganja
___ Za utvrivanje odgovarajue podrke potrebni su dodatni sastanci
Ne preporuuje se angaman u buduim aktivnostima podrke kroz ulaganja
Izvjetaj i analiza znaaja navedene mogunosti za regiju Srebrenice
Opi opis aktivnosti kompanije na tritu (proizvodi i usluge koje se nude te
regije/zemlje), ukljuujui njihove kupce i glavne dobavljae:
S obzirom da se radi o zadruzi, preduzee u cijelom nizu aspekata predstavlja sloenu
organizaciju sloenost se ogleda u strukturi dioniara te vlasnitvu nad zemljitem kao i
procedurama upravljanja i rukovoenja.
Zadruga proizvodi pia s niskim postotkom alkohola koji se zasnivaju na soku od bobiastog
voa. Ova pia se prave od niza proizvoda poput malina i kupina od kojih neke dolaze iz
proizvodnje na vlastitom zemljitu, ali veina dolazi od drugih proizvoaa lanova
zadruge. Sirovine dobivaju iz proizvodnje s vlastitog zemljita ukupno 32 hektara kao i od
nekih 460 nezavisnih dobavljaa. Zadruga posjeduje 32 hektara s kojih ubire urod ali svega
12 je u direktnom vlasnitvu dok je 22 hektara pod koncesijom koju je Zadruzi izdala Opina
Srebrenica (to znaajno uslonjava strukturu vlasnitva).
Svi njihovi proizvodi i dobavljai proizvoai koriste tehnike organskog uzgoja koje su
odobrili inspektori vedske organizacije za certifikaciju tzv.- KRAV. Niti u jednoj taki
ciklusa rasta i zrijenja ne koriste se pesticide. Sama vinarija za proizvodnju vonih vina jo
uvijek nema pravo na koritenje oznake KRAV u prve tri godine prerade organskih proizvoda
s oznakom KRAV, ali e to nastojati po dobivanju dozvole u budunosti.
Kompanija je smjetena u zgradi boje bobiastog voa u blizini preduzea Cimos i 11. mart
u objektu starog skladita na rubu gradske zone Srebrenice.
1. Opiite kvalitetu i znaaj navedene poslovne mogunosti za regiju Srebrenice
S obzirom da preduzee posluje tek od maja 2007. godine, u regiji jo nije definiran njen
komercijalni znaaj za regiju. Stoga je trenutni znaaj i utjecaj ovog preduzea trenutno
prilino nizak. U preduzeu tvrde da imaju 17 zaposlenih, ukljuujui glavnog i pomonog
tehnologa. Tokom nae posjete svjedoili smo da u preduzeu rade svega tri radnika, dok je
direktor bio na sastanku u Sarajevu, dakle ukupno 4 radnika. Osim toga, u preduzeu nema
niti prostora u kojemu bi fiziki mogli raditi (stolova, uredskog prostora, itd.).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 147
DIO V: PRILOZI
2. Procjena poznavanja trita i razumijevanja trine dinamike kod rukovodstva
Direktor preduzea nije bio prisutan, a on je istovremeno i kljuna osoba zaduena za
komercijalu marketing i prodaju. Tehnolozi s kojima smo se susreli znaju i za konkurentsku
kompaniju u Srbiji koja takoer pravi alkoholna pia od baze od bobiastog voa. U stvari,
laboratorij te kompanije iz Srbije su i oni koristili kako bi testirali vlastite inicijalne proizvode
kada su podnosili zahtjev za dozvole za rad te kako bi provjerili sadraj alkohola.
to se tie njihovog poimanja naina plasmana i marketinga i prodaje alkoholnih pia, ve
dovoljno govori i sama injenica da ne razumiju potrebu za utvrivanjem cjenika za
veleprodaju i maloprodaju. Na taj e nain biti teko postii dogovor o narudbama velikih
razmjera koji e predstavljati okosnicu njihove egzistencije jer moraju nastaviti s
proizvodnjom i plaanjem velikih kredita/duga.
3. Kakav ekonomski utjecaj ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenice?
Za poetak proizvodnje su zaposlili 17 radnika, dok za branje bobiastog voa angairaju
jo nekih 30 dodatnih sezonskih radnika. Ove se brojke zasnivaju na nivou proizvodnje od
200,000 litara godinje. Ako se i kada se proizvodnja povea na 500,000 litara godinje,
morat e angairati dodatnih 7-8 radnika te bi sirovine trebali dobivati od dodatnih 150
kooperanata. Uzimajui u obzir ciklus rasta i razvoja bobiastog voa koji traje dvije godine
(za maline 3 godine, a za kupine 5 godina koliko je potrebno do zrenja). Trenutno redovno
preuzimaju voe sa nekih 80 poljoprivrednih dobara i porodinih imanja, dok je u proces
ukljueno nekih 460 sezonskih i nezavisnih dobavljaa voa.
4. Ukratko opiite poslovna iskustva i strunost rukovodnog tima. Obrazloite
kvalifikacije rukovodstva i navedite ukupni broj zaposlenih
Preduzee je osnovalo 14 lanova Zadruge. Opina je dala svoj doprinos u smislu odreenih
prava na koritenje zemljita (vlasnitvo nad zemljom je kao pitanje bilo presloeno, te o
njemu nismo mogli prodiskutirati s ovom kontakt osobom).
Iz nae diskusije izgleda da niti jedan od lanova rukovodstva nema nikakvog iskustva u
proizvodnji pia i proizvodnje alkohola. Direktor vinarije je istovremeno i direktor zadruge,
ali niti on nema direktnog iskustva u proizvodnji alkoholnih pia. Njihov je plan da
angairaju 5-6 osoba u odjelu za komercijalne poslove, ukljuujui i direktora. Tehniki
direktor ima osam godina iskustva u komercijali.
5. Kako su osiguravali druge finansijske resurse?
Zadruga je uzela kredit/zajam od 200,000 KM (8% APR) za proizvodnju i nabavku opreme
za proizvodnju alkoholnih pia. Tokom razgovora nisu bili voljni istraiti dodatne
mogunosti kredita/dugovanja jer moraju prodati svoje proizvode kako bi mogli isplatiti ovu
prvu nastalu obavezu.
Zadruga je vlasnik zgrade dok su lanovi zajedniki u ovaj poduhvat uloili 500,000 KM.
6. Kakva je kvaliteta strategije preduzea koja se odnosi na intelektualno vlasnitvo?
Zadruga ima slogan koji koriste (Berry Dreams Bobiasti snovi), a imaju i simbol koji
koriste uz slogan, a koji predstavlja malinu. Ovaj se slogan i simbol tampaju na svim njihov
proizvodima, pa ipak, Zadruga nije podnijela zahtjev za zatiivanje znaka, uprkos tome to
ih iroko koriste u komercijalnim aktivnostima. U ekstremnoj bi situaciji tako bili prisiljeni
prestati koristiti ovaj slogan ako bi u budunosti neko prije njih podnio takav zahtjev.
7. Opis proizvodnih i procesa distribucije te opreme preduzea
Za berbu koriste vlastite sadnice bobiastog voa, a po zakonu su obavezni presaivati
sadnice svake tri godine, dok te sadnice prebacuju drugim poljoprivrednim proizvoaima
unutar zadruge kako bi se i oni nastavili razvijati za potrebe Zadruge.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 148
DIO V: PRILOZI
Svi njihovi dobavljai koriste organske tehnike bez ikakvih pesticida, te imaju odobrenje i u
skladu su sa standardima vedske organizacije za izdavanje certifikata KRAV, koji dva puta
godinje alju svoje inspektore iz Beograda da provjere potivanje ovih standarda. Sama pak
vinarija postrojenje za proizvodnju vina ne moe koristiti oznaku ove organizacije sve dok
u ovom poslu ne budu najmanje tri godine i pri tom koriste iskljuivo proizvode s KRAV
certifikatom.
Njihov je proizvod prvobitno testirao konkurent iz Srbije, s obzirom da su oni i njihov
proizvod bili i jedino s im su se mogli usporediti. Proizvod je testiran na pH vrijednosti,
sadraj eera i sadraj alkohola. Sada posjeduju vlastiti mali laboratorij u kojem mogu vriti
vlastita testiranja, ali jednom mjeseno proizvod alju na nezavisno testiranje u laboratorij
u Tuzli.
Distribucija i plasman se vre iskljuivo putem drugih kompanija kroz maloprodaju, poput
Merkatora i Binga, ali bi eljeli i da osiguraju direktnu prodaju drugim organizacijama.
Trenutno koriste ciklus fermentacije u trajanju od 20 dana, te jo 3-4 dana za filtriranje
proizvoda, ime ciklus proizvodnje traje oko 24 dana od dana upotrebe soka. Proizvod
planiraju praviti tokom cijele godine uprkos sezonskoj prirodi ciklusa razvoja i zrenja
bobiastog voa; smrznuto sirovo voe pohranjuju u susjednoj kompaniji Bos Agro, koja je
kompanija koja ima sve certifikate za skladitenje bobiastog voa (za dodatne detalje
pogledati profil navedene kompanije).
Oprema za proizvodnju predstavlja potencijalno veliki problem. Prostorija za runo punjenje
nije sterilna, kao niti oprema za buteljiranje niti boce koje se pune; posjeduju pak
poluautomatsku traku za punjenje (za boce od 750 ml) koja je nedavno poslana na popravak
ova traka vjerovatno predstavlja daleko sterilniji proces. Tankovi za fermentaciju (6,000l)
i odleavanje/starenje (3,000 l) se nalaze u posudama koje su dizajnirane na udan nain s
obzirom da nisu obloene/izolirane te je stoga nemogue uspostaviti uspjenu kontrolu
temperature proizvoda (tvrde da koriste dosta elektrinih grijalica na to zasigurno odlazi dio
profit, ali niti na takav nain ne mogu odravati temperature stalnom). Ne koriste ni bave
pod pritiskom te postoji i opasnost da neka od njih eksplodira ako doe do prekomjerne
fermentacije a ne postoji odgovarajui ventil za regulaciju pritiska takve ventile nismo
mogli vidjeti tokom kratkog obilaska. Ne postoji niti CIP odnosno sistem ienja na licu
mjesta koji bi osigurao ienje i sterilizaciju izmeu fermentacija (za ienje koriste crijeva
pod visokim pritiskom, to vjerovatno ne podrazumijeva i koritenje joda ili drugih
sterilizatora), a znai i da postoji visok rizik od zaraze (inficiranja). Nadalje, s obzirom da
koriste prilino neobine i jeftine eline bave a ne odgovarajue bave pod pritiskom,
sveprisutno koritenje varenja takoer predstavlja znaajnu mogunost oneienja i
inficiranja jer prljavtina i bube i druge nepoeljne tvari zapadaju u manje rupe i pore
unutarnjih varova koje nismo imali prilike i stvarno vidjeti, ali stanje vanjskih varova ukazuje
na to. Za filtriranje koriste papirne filtere to moda nije dovoljno, uzimajui u obzir lou
kvalitetu baava i proces ienja moda bi trebali dodati jo jedan ciklus mikrofiltriranja
kako bi osigurali da ne doe do oneienja proizvoda nakon to proe kroz proces filtracije
(mogue je da bakterije budu unitene tokom procesa pasterizacije, ali nakon toga slijedi
punjenje (buteljiranje) koje ponovno predstavlja jo jedno mjesto na kojemu moe doi do
oneienja i zaraze). Ukupno uzevi, prisutni su brojni problemi, od kojih posljednji moe
biti injenica da su prostorije za punjenje i fermentaciju otvorene prema vanjskom okruenju,
to predstavlja dodatni potencijalni rizik u smislu oneienja i zaraze.
Preduzee mora potivati ogranienja u smislu toga to mogu proizvoditi s obzirom da prema
zakonu ova pia njihovi proizvodi ne smiju imati vie od 5% sadraja alkohola. S obzirom
pak da ovo voe ima nizak nivo eera (6-7%) u poreenju s npr. groem (20%), prisutna
su i ogranienja koja se odnose na to ta zaista mogu proizvesti bez eera i drugih aditiva
koji su suprotni njihovoj filozofiji takvi bi aditivi nivo alkohola vjerovatno podigli iznad
5%, to ve nije doputeno, a aditivi bi, openito uzevi, predstavljali naruavanje organske
proizvodnje. S obzirom da su registrirani samo kao proizvoai bobiastog voa, ne mogu
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 149
DIO V: PRILOZI
proizvoditi i groe, te tako u okviru postojee strukture kompanije/zadruge ne dolazi u
obzir proizvodnja vina od soka groa. Vidljivi su i drugi problemi koje je daleko tee
istraiti, zbog nedostatka mandata ili zbog nedostatka strunog znanja konslutanta iz
odreene oblasti.
Bave za fermentaciju i odleavanje /zrenje napravljene su u Srbiji. Filter je njemaki (Zeitz,
1978). Traku za punjenje boca je proizveo isti proizvoa koji je napravio i bave. Kvasac se
nabavlja u Austriji, a plutani epovi iz Slovenije. Naljepnice na bocama su iz Srbije, boce iz
Hrvatske dok sok sirovina dolazi iskljuivo od domaih dobavljaa iz regije Srebrenice.
8. Analiza marketinke i prodajne strategije preduzea te njegovog osoblja
Svu prodaju i marketing obavlja direktor koji nije bio prisutan (prodavao je robu u Sarajevu)
na sastanku. Proizvodnju su poeli tek 10. maja te dosad nije bilo vee mogunosti da se
proizvod prodaje ire. Uspjeli su osigurati plsaman svojih proizvoda u Merkatoru i Bingu,
meutim, radi se o izuzetno velikim trgovinama te bi pronalaenje njihovog proizvoda na
policama mogli vie pripisati sluaju negoli promociji. Svaki pak plasman u maloprodaje
smatraju dobrim za posao.
Naveli su da distributer ili zastupnik iz SAD spominje mogunost naruivanja jednog
kontejnera njihovog proizvoda mjeseno, to bi za ovu kompaniju znailo veliki pomak u
poslovanju, ali bi vjerovatno u tom sluaju morali promijeniti naljepnice (ne postoje,
odnosno nemaju meunarodne naljepnice koje bi koristili na svom proizvodu poput onih
koje zahtijevaju vlasti SAD), te je to tek poetak. Pored toga, uzimajui u obzir nedovoljno
kvalitetnu opremu za proizvodnju, mogli bi se suoiti i s problemima kada roba ve stigne
u SAD, uzimajui u obzir dugo putovanje preko okeana te bi morali osigurati koritenje
skupljeg naina transporta u hladnjaama.
Smatrao sam udnim da imaju jednu jedinstvenu prodajnu cijenu za svaki od njihova dva
proizvoda, umjesto odvojene veleprodajne i maloprodajne cijene, s obzirom da moraju
osigurati razliite poticaje i prodajne cijene na tritu. Premda nam nisu otkrili profit koji
ostvaruju, prezentirali su nam sljedei detaljan pregled trokova (i zemlju porijekla):
boca od 700 ml prodaje se za 8.00 KM (maloprodajna cijena nepoznata)
boca od .20 ml prodaje se za 1.60 KM (maloprodajna cijena u Srebrenici je
1.98 KM)
Analiza trokova:
Boca (Hrvatska) 1.20 KM
ep (Austrija) .60 pf.
Folija za ep (Slovenija) .15 pf.
Papirna naljepnica (Srbija) .12 pf.
Ukupni trokovi pakiranja 2.05 KM
Plus:
Sok (lokalno) nisu naveli
Troak proizvodnje alkohola .60 pf po litru
VAT/PDV 17%
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 150
DIO V: PRILOZI
9. Opis pristupa koji preduzee primjenjuje u upravljanju rizikom
Navedena kompanija uope nema planova za upravljanje rizikom, a treba razrijeiti cijeli
niz rizika poput:
oneienja/inficiranja proizvoda zbog nesterilnog okruenja;
lo proizvodni proces zbog nemogunosti kontrole temperature;
bez kontrole temperature nemogue je osigurati konzistentnu kvalitetu proizvoda;
ako se prodaja ne ostvari, bit e teko plaati dugovanja/kredit;
nisu podnijeli zahtjev za zatitu znaka odnosno slogana i logoa Berry Dreams
kojeg stavljaju na sve svoje proizvode;
zbrka u prodaji jer nemaju veleprodajne i maloprodajne cjenike;
nedostatak iskustva u proizvodnji alkoholnih pia moe prouzrokovati probleme u
drugim podrujima.
Nakon svega navedenog, moramo napomenuti da svoj proizvod testiraju svakoga mjeseca u
nezavisnom laboratoriju u Banjaluci.
Kriteriji i bodovanje
U sljedeoj tabeli dajemo popis kriterija i njihov znaaj u ukupnoj ocjeni. Molimo da za svaki
od kriterija koristite sljedeu skalu od jedan do pet (prihvaaju se i decimalne ocjene):
5.0 impresivno u odnosu na kriterije, praktino bez greke
4.0 visokokvalitetna prilika u odnosu na dati kriterij, bez ozbiljnijih problema
3.0 zadovoljava kriterij, uz odreene dvojbe i probleme
2.0 postoje odreeni nedostaci u odnosu na kriterij, potrebna poboljanja
zamjetni znaajni nedostaci u odnosu na zadani kriterij
ta se moe uiniti da se pomogne rast ovog preduzea i stvore nove anse za zapoljavanje?
1. Potrebno je razmotriti mogunost proizvodnje druge vrste proizvoda u tvornici, koji se
moe proizvesti na siguran nain, a koji bi bio jedinstven. Odjel zaduen za upravljanje
i tehnologiju je eksperimentirao s odreenim proizvodima (tonicima od voa) to je
prilino intrigantna ideja u kojoj se mogu iskoristiti ostaci iz procesa preanja voa
kojim se dobiva sok za proizvodnju vina.
2. Druga mogunost bila bi pruiti im pomo u popravljanju i usavravanju procesa u svrhu
preivljavanja i odrivosti. U tom sam smislu poslao odreena pitanja strunjaku za
tehnologiju proizvodnje vina/piva u Kanadi, koji mi je dao sljedee, preliminarne savjete:
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 151
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 2 3 6
2. Analiza trita i razumijevanje trita 1 2 2
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 2 4 8
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 1 3 3
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 4 2 8
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 1 1 1
7. Procesi proizvodnje i distribucije 1 2 2
8. Strategija marketinga i prodaje 1 2 2
9. Pristup upravljanju rizikom 1 1 1
Ukupna ocjena (od moguih 100) 33
3. Ako imate fotografije instalacija, moda bi im mogao pomoi oko tlanih sistema, itd.
mogue je da koriste jednostavne tlane diskove ili o prstenove koji iskau pri niskom
pritisku (oko 5 p.s.i.). Dok god se boce u pasterizatoru dre na 63
o
C pola sata ili 138
o
C 1 sekundu, a potom ih brzinski ohlade sve bi trebalo biti u redu. Jednostavno rjeenje
za izbjegavanje visokih temperature bilo bi mikroporozna filtracija, ali vam tada i dalje
ostaje problem trake za punjenje to bi razrijeio jednostavan ispira. Vona pia s
niskim sadrajem alkohola poput ovih su sklona kvarenju i ponovnoj fermentaciji to
uzrokuje pretjerano stvaranje CO
2
i eksplozije boca, pa tako treba biti jako oprezan!
Ostali znaajni finansijski i organizacijski podaci
Bruto prodaja: preduzee je poelo raditi tek u junu 2007. godine
Neto prihodi/profit: nepoznat
Dugovanja/krediti: 200,000 KM kredita (8%)
Dioniari: Lokalna zadruga u Opini Srebrenica
Osnovne sirovine: maline i kupine
Prosjek plaa nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 500 KM/mjeseno bruto, naknade za
topli obrok, prijevoz
Dostupnost domae radne snage (novo zapoljavanje): ne predstavlja problem osim moda
za berae u sezoni
Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehnike pomoi
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 152
DIO V: PRILOZI
Traenje
partnera izvan
regije
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa se trai i koliko ozbiljno?
Veoma ele izvesti neke od proizvoda koje su ve proizveli. U ovom je
stadiju njihov cilj jedan kontejner mjeseno.
Moda bi im izvjesna struna pomo u izradi vonih tonika pomogla u
ispitivanju ovih eksperimentalnih proizvoda.
Traenje
finansijske
podrke.
Da
Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan?
Ve su uzeli kredit/zaduili su se to im onemoguuje dalje zaduivanje
jer ovaj kredit moraju otplatiti iz profita.
Traenje
tehnike ili
pomoi u
razvoju
poslovanja.
Da
Kakve probleme nastojite razrijeiti:
Obuka iz prodaje i marketinga. Potrebna im je i odreena struna
pomo u proizvodnji, posebice proizvodnji vonih tonika.
Imate li ikakvih
iskustava ili
postojeih veza
s partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo da ih opiete:
Samo preliminarni kontakti s distributerom i zastupnikom u SAD, ali
su jo u poetnom stadiju.
IZVJETAJ PREDUZEA UOKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 31. avgust 2007.
Naziv kompanije: Agros d.o.o.
Adresa kompanije 1: Cara Lazara 25
Adresa kompanije 2: Bratunac, Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba kompanije: Milorad (Mio) Stanojevi, direktor
Broj telefona i faksa kontakt osobe: +387-056/410-866, Mob. 065/890-890
Web stranica i e-mail: agrosdoo@yahoo.com
Preliminarna preporuka konsultanta
Preporuuju se aktivnosti podrke kroz dalja ulaganja
___ Za utvrivanje odgovarajue podrke potrebni su dodatni sastanci
___ Ne preporuuje se angaman u buduim aktivnostima podrke kroz ulaganja
Izvjetaj i analiza znaaja navedene mogunosti za regiju Srebrenice
Opi opis aktivnosti kompanije na tritu (proizvodi i usluge koje se nude te
regije/zemlje), ukljuujui njihove kupce i glavne dobavljae:
Osnovana u Bratuncu prije osam godina, tanije 1999., firma Agros ima zakljuene ugovore
sa 508 individualnih proizvoaa-poljoprivrednika u regiji Srebrenica-Bratunac, te ugovore
za 50 tona voa koje otkupljuje iz regije Milia. Ugovori se odnose na ekskluzivni otkup
malina, kupina i, u znaajno manjem obimu, jagoda i borovnica. Svake godine oni nabavljaju
izmeu 400 i 500 tona bobiastog voa, koje sortiraju i zamrzavaju na mjestu. Njihovo
zamrznuto bobiasto voe bobice izvozi se u vicarsku, Njemaku, Italiju, Francusku i
panjolsku, sa jednim do dva kamiona nosivosti od 25 tona, za svaku od navedenih
destinacija. U vrhuncu sezone, zapoljavaju 36 ljudi koji rade u dvije smjene.
1. Opiite kvalitetu i znaaj navedene poslovne mogunosti za regiju Srebrenice
Kvaliteta i znaaj ovog poduhvata za regiju Srebrenice smatra se umjerenim, ali vrijednim
panje, to znai da se u poreenju sa konkurentskim firmama koje se bave nabavkom
bobiastog voa u regiji, moe smatrati manjom, ali istovremeno firmom koja ima napredne
planove da proiri asortiman i povea svoje aktivnosti u skorijoj budunosti (planove
detaljnije opisujemo dalje u izvjetaju). Takoer je moda vano napomenuti da, u odnosu
na konkurente, ova firma jedina nije dobila nikakve donacije ili vanjsku investicijsku pomo,
ve je rije o na domaim resursima izrasloj samoodrivoj domaoj firmi, to predstavlja
znaajan primjer kako domai poduzetniki duh moe rasti i uspjeti, unato najteim
izazovima i uvjetima.
2. Procjena poznavanja trita i razumijevanja trine dinamike kod rukovodstva
Rukovodstvo firme je u potpunosti upoznato sa industrijskom dinamikom i dinamikom trita
u regiji, ali i EU, gdje prodaju svoje proizvode. Koristei 2005. kao referentnu godinu, dobitak
se smatrao stagnirajuim do take od 1,200 tona bobiastog voa iz regije Srebrenice i Bratunca.
Meutim, od te najnie take, dobitak je rastao do 15% godinje. U ovogodinjem prinosu u
regiji proizvedeno je 1,800 tona, uglavnom malina i kupina. Od ovog ukupnog proizvoda, Agros
je nabavio 500 tona (za 1.20 KM po kilogramu) dok je ostalih 1,300 tona podijeljeno (u
nejednakim omjerima) izmeu Bos Agro Foods i Insieme (Agros je u protekloj sezoni morao
unajmiti prostor za smjetaj 200 tona voa od firme Insieme).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 153
DIO V: PRILOZI
Rukovodstvo firme vjeruje da se prinos iz regije moe poveati za 20-30% , uz poboljan
sistem navodnjavanja i koritenjem boljeg sjemena. Predratni je prinos iz regije dostigao
vrhunac od 3,500 tona i rukovodstvo Agrosa smatra da se ovakav prinos moe postii
marljivim radom, upotrebom boljih tehnologija i bliskom saradnjom izmeu donatora
(ukoliko su oni ukljueni), proizvoaa i kupaca. Naroito, ako kupci (Agros-a i drugih)
nisu direktno ukljueni u odnos donator-dobavlja (CARE, UNDP-poljoprivrednik) onda se
prinos ne moe poveati do maksimuma, jer bi kupci morali raditi i nadgledati njihove
aktivnosti, direktno sa proizvoaima koji pak nabavljaju (najjeftinije), dakle sjeme koje nije
optimalno, ukoliko im se novac od donatora da bez nadzora; kupci trebaju biti ukljueni u
odabir i raspodjelu sjemena proizvoaima-poljoprivrednicima. Rukovodstvo firme takoer
je naglasilo da Agros i Insieme nabavljaju direktno od poljoprivrednika-proizvoaa, dok
Bos Agro Foods kupuje od zadruga. Nadalje, Bos Agro Foods nabavlja organske bobiaste
proizvode, dok Insieme uzgaja i nabavlja bobiasto voe, koristei jedinstven italijanski
proces, putem kojega se dobiva bobiasto voe koje nije od uobiajenog interesa za Bos Agro
Foods ili Agros, tzv. vrsta Eritage. Agros nabavlja proizvod koji nije nuno organskog
porijekla i ne nabavlja italijansko dizajnirano bobiasto voe, tako da u kljuni uesnici u
ovom sektoru uglavnom nisu direktni konkurenti.
Voda za navodnjavanje predstavlja kljuno ogranienje u ovoj regiji. Agros procjenjuje da je
potrebno oko 5,000 KM za pravilan uzgoj godinjeg uroda, na tipinoj estici od 0.2 hektara
povrine u regiji, ukljuujui navodnjavanje.
3. Kakav ekonomski utjecaj ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenice?
osigurava podrku za 500 dobavljaa individualnih poljoprivrednih proizvoaa;
radi se o poslovnom tijelu koje je samoodrivo ve osam godina;
osigurava zaposlenje sa zaradom za 36 radnika;
firma nabavlja razliite proizvode domaih proizvoaa, kao to su kutije i ostalu
ambalau, te plastine i papirne kartone iz Srbije;
firma plaa porez na dobit;
radi se o glavnom kupcu i partneru Fructus kooperacije u Srebrenici;
firma se bavi poljoprivrednim menadmentom, tehnikama ubiranja kako bi se
uveali prinosi bobiastog voa.
4. Ukratko opiite poslovna iskustva i strunost rukovodnog tima. Obrazloite
kvalifikacije rukovodstva i navedite ukupni broj zaposlenih
Firma ima upravljaki tim, koji se sastoji od oca (direktora) i sina (menadera poslovanja),
sa tehnikim direktorom koji ima 40-godinje iskustvo kao direktor hladnjae u Zvorniku,
specijalizirane za obradu bobiastog voa. Ovaj je tim uspjeno upravljao Agrosom kao
profitabilnom firmom u proteklih osam godina. Imaju ukupno 36 zaposlenih, ne ukljuujui
sezonske berae voa. Vlasnik je naglasio vanost i znaaj koji pridaju dobrom upravljanju,
jer svi njihovi proizvodi se izvoze u EU, poznatoj po najviim standardima.
5. Kako su osiguravali druge finansijske resurse?
Ako se eli da firma preraste sadanje okvire od 500 tona proizvoda koje obrauju, potrebna
su im finansijska sredstva. ak i sa postojeim modelom poslovanja, neophodno je da imaju
kreditnu liniju za nabavku proizvoda prije obrade i prodaje. Da bi to uradili, morali su uzeti
50,000 kredita kod NLB Bank u Banja Luci.
Rukovodstvo firme tvrdi da su oni jedini kupci bobiastog voa u regiji koji nikad nisu
primili donaciju niti vanjsku finansijsku pomo (stranu pomo) bilo kakve vrste, dok je firma
Insieme primila pomo od CARE-a, kao i od Italian Cooperative, a Bos Agro Foods
finansirala je vedska donatorska organizacija Nordic Food Group. Prije nekih tri godine,
UNDP je drugoj domaoj firmi pod nazivom Helix s kojom je Agros saraivao nabavio
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 154
DIO V: PRILOZI
traku za zamrzavanje u vrijednosti 50,000. Meutim, nedavno je Helix, koji je smjeten
samo dva kilometra od Agros-a, bankrotirao i vlada je preuzela nadzor nad sredstvima za
rad, ukljuujui i trakom za zamrzavanje, koju bi Agros zaista elio koristiti u svom poslu,
umjesto da kupuje zamjensku jedinicu.
Rukovodstvo predlae da bi najbolji nain upotrebe finansijskih sredstava, a tako i njihovog
uveavanja u ovom sektoru, bio kad bi postojala donatorska sredstva za nabavku sjemena
koje bi odabirali kupci (odnosno, firme koje se bave sortranjem i zamrzavanjem, kao to je
Agros). Potom bi ti isti kupci bi trebali imati neki zvanini nadzor nad procesom sadnje i
berbe, jer posjeduju znanja kojima bi se osigurala upotreba optimalnih procesa i procedura
u uzgoju i branju.
Njihov kooperacijski partner, Fructus, nudi Agrosu plaanje hladnog skladitenja svog voa,
to bi Agrosu dalo mogunost i novana sredstva da plati Fructusovim poljoprivrednicima-
lanovima za njihovo svjee voe.
6. Kakva je kvaliteta strategije preduzea koja se odnosi na intelektualno vlasnitvo?
There are no discernible IP issues with this venture. They could perhaps use a better logo
and slogan and graphical design work but other than that the only IP might relate to their
company name as a trademark, which they should consider going forward. This issue would
most certainly be addressed by any investment group or strategic partner, particularly if they
start to brand their proposed fresh fruit output which would be cold stored during winter.
7. Opis proizvodnih i procesa distribucije te opreme preduzea
Kad je 1999. firma zapoela s radom, imala je 150 tona kapaciteta hladnjae, koji je u 2000.
proiren na 400 tona. i 500-550 tona u 2005. (ukupan investicijski troak od 1 milion KM),
a dodatno su morali unajmljivati jo prostora za hlaenje od firme Insieme. Svojim su
dobavljaima plaali prosjeno 1.20 KM po kilogramu bobiastog voa. I dok su istraivali
proirenje svojih kapaciteta hlaenja, od slovenske firme su saznali za novi proces hladnog
skladitenja svjeeg voa, ime su pohranili prinos voa ujesen i u martu sljedee godine
prodali su ga kao svjee voe. Agros je odluio koristiti isti model u BiH, gdje bi bili jedina
firma koja radi na takav nain. Takav poduhvat bi uradili u saradnji sa stratekim partnerima
iz Njemake (navode firmu EHO). Plan je do ljeta 2008. osigurati novi sistem skladitenja
odnosno hlaenja i zamrzavanja po cijeni od KM 2.5 miliona, kapaciteta od 1,000 tona
zamrznutog ili hladnog voa, bilo ukupno ili podijeljeno po pola kapaciteta (500 tona)
zamrzivaa i pola (500 tona) hladnog skladita, sa stalnih +5C bez kisika u atmosferi. S
obzirom da vide jasne mogunosti plasiranja na trite za ak 2,000 tona hladno skladitenog
svjeeg voa, potreban im je snaan partner koji bi pomogao u finansiranju takvih
poduhvata, tako da planiraju poeti sa 1,000 tona. Novi sistem bi omoguio Agrosu po prvi
put da uskladiti zamrznute bobice, kao i svjee voe poput jabuka (plan u prvoj fazi) i kajsija
(kasnija faza) u hladnom okruenju, bez kisika.
Sezonski ciklus obrade proizvoda odvijala bi se na sljedei nain:
Period u godini Proizvod Skladitenje
april, maj jagode hladno skladitenje
juni, juli i august maline i kupine zamrziva
septembar-mart jabuke i kajsije +5C (vakuum)
Logika osnova za irenje proizvodnog asortimana sa svjeim voem, zasnovana je na
slijedeim podacima:
Cijena jabuka Agros za 1 kg u septembru 0.30 KM
Veleprodajna cijena jabuka u martu u EU 1.00 KM
Razlika u cijeni 0.70 KM
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 155
DIO V: PRILOZI
Kako bi ostvarili svoje proizvodne tokove (vie bobiastog voa, te jabuke i kajsije), bit e
potrebna puna godina za odabir sjemena koje bi osiguralo bobiasto voe koje e se moi
prodati, a trebat e i 3-5 godina da bi se iz novih sadnica proizvele jabuke za prodaju. Ukoliko
zaponu svoju inicijativu na jesen 2008. kako su planirali, naredne jeseni e moi zapoeti
aktivnosti s bobiastim voem, dok uzgoj voa mogu podijeliti u faze u narednih godinu ili
dvije. Bobiasto voe moe zauzeti svih 1,000 tona kapaciteta ako je toliko raspoloivo, ali
mogu zapoeti i sa nabavkom jabuka koje su sada na raspolaganju, kako bi pokrenuli proces
i plasirali se na tritu (i platili za opremu). Postojei kupci njihovog zamrznutog bobiastog
voa bi u velikom dijelu mogli biti potencijalni kupci svjeeg voa, tako da je minimalan
rizik u smislu pronalaenja svojih buduih kupaca. Planiraju pribaviti svoje voe (jabuke i
kajsije) iz Fructus kooperacije Srebrenica, njihovog trenutnog stratekog partnera, koji prima
donatorsku pomo od CARE-a. CARE je istraivao ovu aktivnost u Bavarskoj prije nego se
direktno ukljuio, a sada e podravati 15 obiteljskih poljoprivrednih dobara iz Fructusa,
dajui im sadnice i obuavajui ih. Oekuju da e biti potrebno dvije pune godine prije nego
postignu puni kapacitet u novoj jedinici hladnjaka-zamrzivaa, sa svojim dobavljaima
proizvoda. (Rukovodstvo je navelo da su Fructus i Agros uestvovali u pregovorima sa
njemakim kupcem o aktivnostima skladitenja i dostave, s obzirom da moraju koristiti
hladnjae za prijevoz svjeeg voa na temperaturi izmeu +2C do -2C kako bi bila u skladu
sa CA, kontroliranom regulacijom atmosfere.)
Svi postojei i budui proizvodi izvoze se u EU, jer za to ne postoji znaajno domae trite.
Kupci bobiastog voa zamrznutog ljeti su u panjolskoj, Italiji, Njemakoj, Francuskoj i
vicarskoj. Kupci njihovog svjeeg hladno uskladitenog voa, koje e biti isporueno
tokom marta su u Bavariji, u Njemakoj. Predloena lokacija novih objekata bi
najvjerovatnije mogla biti biva tvornica cementa u Srebrenici, koja je zatvorena od rata
(pregovori tek predstoje).
Ako budu uspjeni u izradi strukture finansijskog ugovora novog proirenja, oekuju da e
zaposliti dodatnih 60 radnika i do 60 novih proizvoaa bobica i voa.
8. Analiza marketinke i prodajne strategije preduzea te njegovog osoblja
Firma prodaje istu koliinu bobiastog voa u zadnjih nekoliko godina i imaju stalne kupce
iz Italije, Njemake, panjolske i Francuske, tako da jo nisu imenovali osobu zaduenu za
prodaju, jer veinu proizvoda prodaju unaprijed. Za budue planove, oigledno su kljuni
kupci njihovog smrznutog bobiastog takoer i potencijalni kupci njihovog svjeeg voa,
tako da je rizik novog poduhvatan minimalan u smislu pronalaenja kupaca za nove
proizvode. Za proirenu proizvodnju bobica/preradu, uvjereni su da e imati vie kupaca od
dobavljaa. Sve u svemu, nema iznimnih problema koji bi se sada mogli identificirati.
9. Opis pristupa koji preduzee primjenjuje u upravljanju rizikom
Kupci zamrznutog bobiastog voa takoer su potencijalni kupci svjeeg voa, kao tp su
jabuke i kajsije, tako da je rizik minimalan u smislu pronalaenja kupaca (koje ve imaju).
Meutim, osnovni rizici koji bi se mogli uplesti u posao i u dostavu proizvoda za prodaju,
znatno su vei. Neki od potencijalnih rizika su:
neprikladna temperatura u skladitu voa u periodu od septembra do marta;
neprikladan nivo kisika kojem je izloeno voe tokom skladitenja;
temperaturne promjene uzrokovane raznim elektrifikacijskim tokovima;
promjene temperature i kisika, uzrokovane sluajnim otvaranjem hladnjaka;
oteenja proizvoda koja uzrokuje pediter na relaciji iz Bratunca do kupca u EU
(carinska kontrola moe otvoriti kamion);
voe koje dostavljaju poljoprivredni proizvoai Fructusa moe biti loije kvalitete
ili nedovoljno oieno, ili sadravati neke nepoeljne karakteristike (kao to su
insekti).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 156
DIO V: PRILOZI
Rukovodstvo bi trebalo detaljno sagledati sve rizike i obraditi ova pitanja u svom prijedlogu
plana poslovanja, za ovakav vrlo skup poduhvat koji kota KM 1.5 miliona samo za jedinicu
hlaenja. Takoer bi procjene trokova trebale ukljuiti i poboljanja objekata, rente,
sigurnost, struja, itd.
Kao to je reeno, novi poslovni poduhvat firme takoer se moe posmatrati i kao poduhvat
kojim se ublaavaju odreeni rizici:
koritenje istih dobavljaa u regiji za dio njihovih proirenih kapaciteta bobica;
proirenje asortimana sa bobica na voe iz iste regije;
poveanje kapaciteta starog skladita, ali s potencijalom da ga se koristi za
jedinstvene svrhe, to jo nije dostupno u BiH;
uvode i integriraju nove proizvode, ali su potencijalni kupci i dalje isti;
s obzirom da su najmanji kupac bobiastog voa u regiji, potrebno je da proire
svoj potencijal nabavke i svoju proizvodnu liniju uine raznolikom, kako bi bolje
osigurali odrivost i profitabilnost, a to ine upravo sa ovim predloenim irenjem.
Kriteriji i bodovanje
U sljedeoj tabeli dajemo popis kriterija i njihov znaaj u ukupnoj ocjeni. Molimo da za svaki
od kriterija koristite sljedeu skalu od jedan do pet (prihvaaju se i decimalne ocjene):
5.0 impresivno u odnosu na kriterije, praktino bez greke
4.0 visokokvalitetna prilika u odnosu na dati kriterij, bez ozbiljnijih problema
3.0 zadovoljava kriterij, uz odreene dvojbe i probleme
2.0 postoje odreeni nedostaci u odnosu na kriterij, potrebna poboljanja
zamjetni znaajni nedostaci u odnosu na zadani kriterij
ta se moe uiniti da se pomogne rast ovog preduzea i stvore nove anse za zapoljavanje?
Firma izgleda dobro pozicionirana, tako da bi se u njen rad mogli ukljuiti ulaga ili strateki
partner. Vlasnika je struktura jasna (jedan vlasnik), a historija firme konstantna u proteklih
osam godina, to je ini spremnom za ekspanziju. Njihov pristup irenju proizvodnog
asortimana ini se izuzetno praktinim i razumnim, kao i potencijalno profitabilnim. Prema
tome, identifikacija ulagaa ili stratekog partnera koji bi i finansirao i pomogao irenju
poslovanja, ini se mogunou za koju je pravo vrijeme kako za oba partnera tako i za cijelu
regiju.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 157
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 4.5 4 18
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 4 1 4
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 5 2 10
9. Pristup upravljanju rizikom 4.5 1 4.5
Ukupna ocjena (od moguih 100) 99
Druge kljune finansijske i organizacione informacije
Bruto prodaja: 650,000 (1.3 miliona KM)
Neto prihodi/profit: profitabilni su
Dugovanja/krediti: nema dugovanja, imaju kreditnu liniju od 50,000 kod NLB banke iz
Banjaluke
Dioniari: gosp. Milorad (Mio) Stanojevi je jedini vlasnik Agros d.o.o.
Osnovne sirovine: maline, borovnice, jagode, a uskoro i jabuke i kajsije ako osiguraju sistem
hladnog skladitenja o kojem je bilo rijei
Prosjek plaa nerukovodnog osoblja (bruto/neto): 450-500 KM neto (plus 52% poreza za
bruto plae). Tokom sezone berbe i sortiranja/zamrzavanja koriste 2-3 smjene i dodatne
naknade poput toplog obroka.
Dostupnost domae radne snage (novo zapoljavanje): nemaju problema s pronalaenjem
radnika na lokalnom nivou. Imaju 6o zaposlenih spremnih za rad i dobivaju odreenu
minimalnu obuku iz Njemake za procese koji se odnose na svjee voe.
Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehnike pomoi
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 158
DIO V: PRILOZI
Traenje
partnera izvan
regije
Srebrenice.
Da
Kakva vrsta odnosa se trai i koliko ozbiljno?
Zainteresirani su za otvorene rasprave sa drugim buduim kupcima
svjeeg voa koje je skladiteno na hladnom tokom zime, kako bi se
poveale mogunosti za dobit.
Vlasnik je voljan razgovarati o prodaji dijela firme investitoru ili
stratekom partneru, ali ne vie od 49%.
Traenje
finansijske
podrke.
Da
Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan?
Trae finansijsku pomo od 1.5 miliona KM za nabavku novog
hladnjaka-zamrzivaa od 1,000 tona, za skladitenje svjeeg voa.
Otvoreni su i za razgovor o finansiranju trokova radnika i inventure
voa, koje moraju finansirati odreenim sredstvima, kao to su
postojee kreditne linije.
Traenje
tehnike ili
pomoi u
razvoju
poslovanja.
Da
Kakve probleme nastojite razrijeiti:
Zainteresirani su za dobivanje visokokvalitetnog sjemena koje bi
raspodijelili svojim poljoprivrednim proizvoaima. Takoer, od
kljunog znaaja su informacije i struna znanja o metodama
navodnjavanja za regiju.
Imate li ikakvih
iskustava ili
postojeih veza s
partnerima u
EU i drugdje?
Da
Molimo da ih opiete:
Trenutno prodaju 100% svojih proizvoda na trite EU. U pregovorima
su sa kupcima iz EU za svoje budue ohlaeno voe i nabavku jedinice
hladnjaka-zamrzivaa, kapaciteta 1,000 tona.
IZVJETAJ PREDUZEA UOKVIRU PROGRAMA OPORAVKA REGIJE SREBRENICA
Ime konsultanta: Thomas R. Ruddy
Datum izvjetaja: 15 avgust 2007.
Naziv kompanije: Bos Agro Food d.o.o.
Adresa kompanije 1: Antuna Hangija 1-6
Adresa kompanije 2: Sarajevo (za lokaciju Srebrenice), Bosna i Hercegovina
Kontakt osoba kompanije: gosp. Armin Glamo, generalni direktor
Broj telefona, faksa, e-mail kontakt osobe: 033/215-900, 061/224-416,
bhorgnc@bih.net.ba
Web stranica:
Preliminarna preporuka konsultanta
___ Preporuuju se aktivnosti podrke kroz dalja ulaganja
___ Za utvrivanje odgovarajue podrke potrebni su dodatni sastanci
* Ne preporuuje se angaman u buduim aktivnostima podrke kroz ulaganja
*Ova kompanija ne trai nikakvu investicijsku pomo u ovom trenutku jer je dio konglomerata
tekog 400 miliona eura-, Nordic Food Group. Ova je kompanija dobar primjer za studiju
sluaja na konferenciji o direktnim stranim ulaganjima.
Izvjetaj i analiza znaaja navedene mogunosti za regiju Srebrenice
Opi opis aktivnosti kompanije na tritu (proizvodi i usluge koje se nude te
regije/zemlje), ukljuujui njihove kupce i glavne dobavljae:
Ova kompanija je u privatnom vlasnitvu Nordic Food Group, konglomerata za proizvodnju
zamrznutih proizvoda tekog 400 miliona koji posluje po cijelom svijetu. Kompanija je
poela sa radom u BiH 2002. godine iznajmljujui hladnjae u Goradu. U 2004. godini
stavili su u pogon hladnjae kapaciteta 500 tona, u 2005. godini poveali su kapacitet
spremita na 1,000 tona i 2007. godine podigli su kapacitet na 2,000 tona. Danas su u
mogunosti da pripreme, sortiraju i zamrznu do 100 tona voa dnevno; bave se samo
borovnicama i malinama. Duboko zamrzavaju sve plodove, ukljuujui organske,
konvencionalno proizvedene i divlje plodove. Finalni proizvodi se isporuuju preraivaima
koji od njih prave sokove, demove, kolae i marmelade. 100% svih svojih proizvoda izvoze
u EU, SAD, Japan i Kanadu.
Kompanija je nedavno odluila proiriti svoje poslovanje i na pakiranje hrane i proizvodnju
koncentriranih sokova i pirea na lokalnom podruju. Uspjeh ovog poduhvata e se pokazati
u narednim mjesecima. Razmiljali su o tome da sjedipte ovog preduzea bude u Srebrenici,
ali su razmatrali i druge lokacije.
1. Opiite kvalitetu i znaaj navedene poslovne mogunosti za regiju Srebrenice
Preduzee osigurava izuzetno kvalitetan doprinos lokalnoj ekonomiji. U stabilnom je rastu
od poetka rada u 2002. godini i ima planove za proirenje u budunosti, iako jo uvijek nije
sigurno da e predstojee proirenje biti u opini Srebrenica (trenutno se razmatraju razliite
opcije kao lokacije). Njihovi planovi se odnose na formiranje novih postrojenja za pakiranje
i proizvodnju hrane za koncentrirane sokova i piree. Postrojenja bi zapoljavala 40-50 ljudi
i ukljuivali 300-500 zemljoradnika iz lokalne regije. Potrauju 30% poetnih trokova za
zemlju i opremu od opine Srebrenica za ovaj poduhvat (tvrde da Vijee ministara priprema
odluku o ovome u narednim sedmicama ili mjesecu).
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 159
DIO V: PRILOZI
2. Procjena poznavanja trita i razumijevanja trine dinamike kod rukovodstva
Matina kompanija, Nordic Food Group, je vedski konglomerat 20 kompanija vrijedan 400
miliona eura koji se bavi hranom i srodnim infrastrukturnim i logistikim aktivnostima.
Najvei su preraivai borovnica u EU i trei po veliini na svijetu. Ve 36 godina se bave
poslom sa zamrznutim plodovima.
U poslu sa zamrznutim plodovima u Srebrenikoj regiji su od 2002. godine, dobro poznaju
ovu granu i vodei su u navedenoj grani u regiji. Imaju plan proirenja poslovanja na
pakiranje i preradu hrane i takoer osnivaju kompanije u Sarajevu za izgradnju nekretnina
navedeno se ipak ne odnosi na njihovo poslovanje u Srebrenici.
3. Kakav ekonomski utjecaj ovo preduzee ima ili moe imati na regiju Srebrenice?
Najvaniji doprinos ekonomiji u ovoj regiji je 20 stalnih zaposlenih i 50-60 sezonskih radnika
koje upoljava ova kompanija. Ove bi se brojke mogle poveati u blioj budunosti s obzirom
da se razmatra mogunost proirenja poslovanja u ovoj opini koje bi obuhvatilo pakiranje
hrane i proizvodnju koncentriranih sokova i pirea.
Kompanija blisko sarauje sa lokalnim zemljoradnicima kao bi unaprijedili proizvodnju i
kapacitete za proizvodnju bobiastog voa. Promoviraju primjenu sofisticirane
poljoprivredne tehnike u regiji. Platili su 2 miliona KM za proizvode iz Bratunca i Srebrenice
i to za 1,200 tonu ali procjenjuju da je kapacitet regije vjerovatno oko 2-3,000 tone tako da
bi potencialne isplate poljoprivrednim proizvoaima u regiji mogle dostii oko 5 miliona
KM godinje, ukoliko poljoprivrednici uspostave sofisticiranije tehnike proizvodnje. Premda
veinom uzimaju proizvode iz dvije najblie opine, u potrazi su i za proizvodima iz ire
regije.
Kompanija redovito koristi poduzetnike iz regije za transport/prijevoz zamrznutih
proizvoda.
Kompanija posjeduje 20 hektara zemlje u Goradu za uzgoj organskih jagoda to je bilo
ugovoreno projektom SIDA, ali e se u predstojeim mjesecima ovaj projekat okonati s
obzirom da trokovi prijevoza hladnjaama sa te lokacije do Srebrenice preveliki.
4. Ukratko opiite poslovna iskustva i strunost rukovodnog tima. Obrazloite
kvalifikacije rukovodstva i navedite ukupni broj zaposlenih
Poslovni plan ovog preduzea je uraen u bliskoj saradnji sa ekspertima matine firme koji
su u poslu ve 36 godina.
5. Kako su osiguravali druge finansijske resurse?
Kompanija je saraivala sa SIDA-om (vedska meunarodna razvojna agencija) kako bi
otpoela svoje poslovanje u BiH u Goradu. SIDA je takoer poslovala u Srebrenikoj regiji
i to je bio poetak poslovanja kompanije ovdje.
Matina kompanija ima kvalitetne finansijske resurse. Ipak, trae 30% finansijskog uea od
strane opine za uspostavu novog postrojenja za proizvodnju demova, sokova i koncentrata
- pored postojeih postrojenja. (menadment je istaknuo da bi u EU dobili do 80% uea
od opine da lociraju postrojenja u odreenoj opini)
6. Kakva je kvaliteta strategije preduzea koja se odnosi na intelektualno vlasnitvo?
Ova kompanija nema vidljivih problema s intelektualnim vlasnitvom.
7. Opis proizvodnih i procesa distribucije te opreme preduzea
Kompanija radi u saradnji sa oko 150 zemljoradnika, od kojih svaki ima barem jedan hektar
za proizvodnju bobiastih plodova. Sada blisko sarauju sa poljoprivrednim proizvoaima
na razvoju plana koji obuhvata novu opremu i materijale za sadnju (pesticide, navodnjavanje,
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 160
DIO V: PRILOZI
i drip gnojenje, itd.) kako bi unaprijedili proizvodnju na tim posjedima sa sadanjih 700
tona na 3-4,000 tona. Ovo je veliki eksperiment, ali su optimisti da e to doprinijeti porastu
proizvodnje kroz koritenje savremenih tehnika u poljoprivredi.
Imaju sve certifikate od meunarodnih tijela (HACCP, ISO 9001) za sigurnosne i standarde
proizvodnje za hranu.
Prijevoz iz njihovih hladnjaa u Srebrenici mogu realizirati naruitelji/kupci ili kompanija
moe ugovoriti vlastiti prijevoz sa ove lokacije, a obino je sjedite u vedskoj u mogunosti
da osigura povoljnije uvjete za plaanje prijevoza tako da ga najee oni i organiziraju.
8. Analiza marketinke i prodajne strategije preduzea te njegovog osoblja
Iako matina kompanija, Nordic Food Group, ugovara najvei broj narudbi, Bos Agro Food
je od poetka poslovanja u BiH 2002. godine realizirala i direktne prodaje. Kompanija je
ve 36 godina vodea u prodaji zamrznutih proizvoda. Kupci im veinom dolaze sa
planiranim godinjim potrebama; kompanija openito ima fleksibilan odnos sa kupcima.
Novije kompanije u industriji kojima je potreban odreeni proizvod kontaktiraju direktno
Bos Agro Food u kom sluaju se i prodaja vri direktno iz Srebrenice, ali to je vie izuzetak
nego uobiajna praksa. U svakom sluaju, prodaja od strane bilo kojeg od odjela se
koordinira izmeu dva ureda.
Proces prodaje je u ovoj grani industrije je izuzetno brz, a veina proizvoda se prodaje u
periodu od jedne ili dvije sedmice. Neki proizvodi se ostave za kasnije, ali uglavnom je uvijek
vie kupaca nego prodavaca. Danone kompanija je nedavno eljela da kupi neke proizvode
i poslali su inspektora u Bos Agro Food i dok su svi inspekcijski testovi zavreni, vie im nisu
imali to prodati.
9. Opis pristupa koji preduzee primjenjuje u upravljanju rizikom
Rizik proizvodnje (rastue) je uvijek problem s obzirom da na proizvodnju lako mogu
utjecati vrijeme ili neki drugi faktori. Kompanija radi sa kooperantima - oko 150
zemljoradnika koji imaju najmanje po jedan hektar obradive povrine. Saradnja sa
kooperantima i sa relativno velikim poljoprivrednim proizvoaima je sigurnija a nabavka
predvidljivija. Implementiraju odreene postupke kako bi unaprijedili proizvodnju po
hektaru, to bi trebalo smanjiti rizik od nedovoljnih priliva sa ovih posjeda.
Politiki rizik je za ovu kompaniju daleko vea briga, bilo na dravnom ili opinskom nivou.
Iz godine u godinu uope nemaju predstave kakvu e podrku, ili nedostatak podrke, imati.
Imaju prijedlog od prije da opina Srebrenica uestvuje sa 30% poetnih trokova koji su
potrebni za zemlju i opremu za predloeno postrojenje za pakovanje hrane i preradu biljaka
za demove, sokove i koncentrate, ali nema pokazatelja da bi lokalna vlast podrala ova
nastojanja (menadment tvrdi da e ovaj projekt preseliti u drugi dio BiH ukoliko ne dobiju
barem 30% uea za predloeno).
Menadment tvrdi da rizike vezane za pokretanje nove aktivnosti u EU apsorbiraju opine
gdje se kompanije prilikom (pre)lociranja esto subvenciraju i sa 80% grantova za poetne
trokove.
Kriteriji i bodovanje
U sljedeoj tabeli dajemo popis kriterija i njihov znaaj u ukupnoj ocjeni. Molimo da za svaki
od kriterija koristite sljedeu skalu od jedan do pet (prihvaaju se i decimalne ocjene):
5.0 impresivno u odnosu na kriterije, praktino bez greke
4.0 visokokvalitetna prilika u odnosu na dati kriterij, bez ozbiljnijih problema
3.0 zadovoljava kriterij, uz odreene dvojbe i probleme
2.0 postoje odreeni nedostaci u odnosu na kriterij, potrebna poboljanja
zamjetni znaajni nedostaci u odnosu na zadani kriterij
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 161
DIO V: PRILOZI
ta se moe uiniti da se pomogne rast ovog preduzea i stvore nove anse za zapoljavanje?
Trae sufinansiranje (30% poetnih trokova za zemlju i opremu) kako bi smjestili nova
postrojenja za pakiranje hrane i proizvodnju koncentriranih sokova i pirea u ovoj regiji to
bi ukljuilo zapoljavanje 40-50 radnika i garantovalo nabavku sirovina od 500
zemljoradnika. Trae da lociraju ovaj poduhvat pored postojeeg poduzea Bos Agro Food
u Srebrenici. Meutim, menademnt je izjavio da su spremni premjestiti se u neki drugi dio
BiH ukoliko ponude za finansiranje na drugim lokacijama budu bolje. (Takoer tvrde da se
u EU zemljama u prosjeku nudi pokrivanje 80% poetnih trokova kako bi se u opine
privukla nova ulaganja)
Kompanija je spremna da bude prezentirana na bilo kojoj investicijskoj konferenciji kao
uspjena studija sluaja direktnog stranog ulaganja u Srebreniku regiju.
Druge kljune finansijske i organizacione informacije
Bruto trokovi: 3 miliona
Neto prihod/profit: 15% od bruto trokova (450,000)
Dugovanja/krediti: Imaju na raspolaganju kredit od lokalne banke za obrtni kapital (8.5%).
Ostale kredite ili pozajmice uzimaju od vedskih banaka po 4.5%.
Dioniari: kompanija je u 100% vlasnitvu Nordic Food Group, privatne kompanije sa oko
20 operativnih kompanija po svijetu.
Glavne sirovine u proizvodnji: maline i borovnice
Prosjene plae nerukovodnog osoblja (bruto/neto): najvia od 750 do najnie od 250
bruto. Sezonskim radnicima za vrijeme sezone branja satnica je 1.30 .
Raspoloivost radne snage (novo zapoljavanje): teko je pronai sezonske radnike
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 162
DIO V: PRILOZI
Kriterij
Bodovi
(1-5)
Vanost
Ocjena
(bodovi x
vanost)
1. Kvaliteti i znaaj poslovne prilike 5 3 15
2. Analiza trita i razumijevanje trita 5 2 10
3. Ekonomski utjecaj na Regiju Srebrenica 5 4 20
4. Iskustvo i strunost rukovodstva 5 3 15
5. Pozitivni utjecaji zahvaljujui drugim finansijskim sredstvima 5 2 10
6. Kvalitet plana o intelektualnoj imovini 5 1 5
7. Procesi proizvodnje i distribucije 5 2 10
8. Strategija marketinga i prodaje 5 2 10
9. Pristup upravljanju rizikom 5 1 5
Ukupna ocjena (od moguih 100) 100
Prioriteti i spremnost u smislu ulaganja/partnerstva i tehnike pomoi
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 163
DIO V: PRILOZI
Traenje
industrijskih
partnera izvan
Srebrenike
regije.
Ne
Kakva vrsta odnosa se trai i koliko ozbiljno?
Matina kompanija je strunjak na ovom polju ve 36 godina
Traenje
finansijske
podrke
Da
Kakva vrsta finansiranja je potrebna? Imaju li poslovni plan?
Dali su prijedlog Uredu za ekonomski razvoj opine Srebrenica da
sudjeluju sa 30% poetnih trokova koji su potrebni za zemlju i opremu
kako bi se novo postrojenje za pakovanje hrane i preradu biljaka za
koncentrirane sokove i piree lociralo u lokalnoj zajednici. Ova aktivnost
ukljuuje zapoljavanje 40-50 radnika i preko 500 zemljoradnika kao
dobavljaa.
Traenje
tehnike ili
poslovne
pomoi u
poslovnom
razvoju
Da
Kakve probleme nastojite razrijeiti:
Imaju potekoa u pronalaenju lokalnih prehrambenih tehnologa.
Svaka obuka ili trening je dobrodoao.
Da li imate
iskustva ili
trenutne veze sa
partnerima u
EU ili negdje
drugo?
Da
Molimo da ih opiete:
Najvei su dobavljai bobiastih plodova u EU.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 164
DIO V: PRILOZI
DODATAK 5
PRIKAZ FINANSIJSKIH PROIZVODA KOJE NUDE BANKE U REGIJI
NOVA BANKA A.D. Bijeljina
1. Dugoroni krediti finansirani od strane Fonda za razvoj i upoljavanje RS
Dugoroni krediti za sljedee djelatnosti: proizvodne, uslune (radionice, hladnjae, prevoz
roba i putnika, zanatske radnje, zdravstvene usluge, veterinarke usluge, knjigovodstvene
usluge, izradu software-a (projektovanje i sl.), turizam, ugostiteljstvo, graevinarstvo.
Uslov za dobijanje kredita je iskustvo podnosioca kreditnog zahtjeva iz djelatnosti u koju
eli uloiti sredstva, te da je ista operativna najmanje jednu godinu.
Dugoroni krediti za obrtna sredstva
Iznos kredita EUR 7,500.00 EUR 250,000.00 u protuvrijednosti KM
Rok vaenja Do 48 mjeseci
Grace period Do 6 mjeseci
Nominalna kamatna stopa 7%
Efektivna kamatna stopa 8% - 8,09%
Rok otplate Do3 godine
Administrativne naknade Naknada za obradu kredita: 1,50% od odobrenog iznosa
kredita. Otplata prije roka: 1,50% na preostali iznos
glavnice
Dugoroni krediti za osnovna i obrtna sredstva (vrijednost osnovnih sredstava mora biti
min. 70% od iznosa kredita)
Iznos kredita EUR 7,500.00 EUR 500,000.00 u protuvrijednosti KM
Rok vaenja Do 24 mjeseca (poljoprivreda), Do 12 mjeseci (ostale djelatnosti)
Grace period Do 120 mjeseci
Nominalna kamatna stopa 7%
Efektivna kamatna stopa 7,56% - 7,63%
Rok otplate Do 7 godina
Administrativne naknade Naknada za obradu kredita: 1,50% od odobrenog iznosa
kredita. Otplata prije roka: 1,50% na presotali iznos glavnice
Dugoroni krediti za osnovna i obrtna sredstva (vrijednost osnovnih sredstava mora biti
min. 50% od iznosa kredita)
Iznos kredita EUR 7,500.00 EUR 500,000.00 u protuvrijednosti KM
Rok vaenja Do 60 mjeseci
Grace period Do 24 mjeseca (poljoprivreda), Do 12 mjeseci (ostale djelatnosti)
Nominalna kamatna stopa 7%
Efektivna kamatna stopa 7.74% - 7.94%
Rok otplate Do 5 godina
Administrativne naknade Naknada za obradu kredita: 1,50% od odobrenog iznosa
kredita. Otplata prije roka: 1,50% na preostali iznos
glavnice
Revolving fond za optine LDP
Iznos kredita Do EUR 1,000,000.00
Rok otplate Do 120 mjeseci
Grace period Do 24 mjeseca (poljoprivreda), Do 12 mjeseci (ostale djeltanosti)
Nominalna kamatna stopa 7.20% - 9% (u dogovoru sa Bankom)
Efektivna kamatna stopa 7.54% - 9.38% (u dogovoru sa Bankom)
Administrativne naknade Naknada za obradu kredita: 1,50% od odobrenog iznosa
kredita. Otplata prije roka: 1,50% na preostali iznos glavnice
2. Kreditna linija EFSE
Krediti za mala i srednja preduzea
(Mikro i mala privatna preduzea, preduzetnici i poetne poslovne aktivnosti, koji su
registrovani i imaju stalni boravak u BIH)
Iznos kredita Min. EUR 5,000.00 max. EUR 100,000.00
Rok otplate Do 5 godina
Namjena Obrtna sredstva i investicije, osim onih zabranjenih Zakonom
Kamatna stopa i instrumenti obezbjeenja U skladu sa kreditnom politikom Banke
Krediti za ruralna podruja
(Mala privatna preduzea i preduzetnici koji su dravljani BIH;
Mala privatna preduzea u poljoprivrednim regijama registrovana u bilo kom ekonomskom sektoru;
Preduzetnici i mala preduzea, ukljuujui individualne poljoprivredne proizvoae, koji se bave
poljoprivredom i aktivnostima vezanim za poljoprivredu)
Iznos kredita Min. EUR 3,000.00 max. EUR 100,000.00
Rok otplate 2 - 7 godina
Grace period 3 - 12 mjeseci
Nominalna kamatna stopa 6mEURIBOR +5.725%
Efektivna kamatna stopa 10.89% - 11.39%
Namjena Obrtna sredstva i investicije za aktivnosti vezane za
poljoprivredu
Administrativne naknade Naknada za obradu kredita: za kredite do 3 godine 1.5%; za
kredite od 3 do 5 godina 1.75%; za kredite od 5 - 7 godina
2%; Otplata prije roka: 1,50% na presotali iznos glavnice
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 165
DIO V: PRILOZI
Kreditiranje preduzea iz oblasti umarstva - Ministarstvo poljoptivrede, vodoprivrede
i umarstva RS
Iznos kredita Min KM 50,000.00 - max KM 500,000.00
Rok otplate Do 72 mjeseca
Grace period Do 12 mjeseci
Nominalna kamatna stopa 6.25%
Efektivna kamatna stopa 7.16% - 7.24%
Administrativne naknade Naknada za obradu kredita: 1% od odobrenog iznosa
kredita. Otplata prije roka: 1,50% na preostali iznos glavnice
NOVA BANJALUKA BANKA A.D. Banja Luka
1. Krediti za mala i srednja preduzea
1.2 Kratkoroni krediti
Iznos kredita Do KM 100,000.00
Kamatna stopa 12%
Rok otplate Do12 mjeseci
Nain otplate U jednakim mjesenim ratama ili u cijelosti, po dospijeu
Instrument obezbjeenja Mjenica, garancija drugog pravnog lica, hipoteka na
zemljite, zalog na pokretne stvari
1.2 Dugoroni krediti
Iznos kredita U ovisnosti o iznosu i vrsti depozita ili tednje
Kamatna stopa 10%
Rok otplate Do 8 godina
Grace period U dogovoru sa Bankom
Nain otplate U jednakim mjesenim ratama
Instrument obezbjeenja Mjenica, garancija drugog pravnog lica, hipoteka na
zemljite, zalog na pokretne stvari
2. Krediti za stanovnitvo
2.1 Brzi gotovinski krediti
Iznos kredita Do KM 7,000.00
Kamatna stopa 10.5 % sa irantom; 11.50 % bez iranta
Rok otplate Do 5 godina
Grace period -
Instrument obezbjeenja Polisa ivotnog osiguranja ili irant
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 166
DIO V: PRILOZI
2.2 Gotovinski krediti
Iznos kredita Do KM 20,000.00
Kamatna stopa 9.45 %
Rok otplate 5 godina
Grace period -
Instrument obezbjeenja Dva iranta
2.3 Housing Loans
Iznos kredita Do KM 200,000.00
Kamatna stopa Do 5 godina 7.95 %; do10 godina 8.45 %; do15 godina 8.95%
Rok otplate 15 godina
Grace period -
Instrument obezbjeenja Jedan irant i hipoteka na nekretninu 1:1.5
BOR BANKA D.D. Sarajevo
1. Kratkoroni krediti sa rokom otplate do 1 godine
Priprema izvoza, uvoz radi izvoza, izvoz 0.63 % - 0.67 %
Revolving krediti 0.75 % - 0.79 %
Jednokratne pozajmice 0.80 % - 0.83 %
Rok otplate Do 1 godine
Kamatna stopa na mjesenom nivou
2. Dugoroni krediti za osnovna i obrtna sredstva
Poljoprivreda 7 % - 7,5 %
Prerada 7.8 % 8 %
Ostale djelatnosti 8.5 % 9 %
Rok otplate 1 - 5 godina
Kamatna stopa na godinjem nivou
3. Dugoroni investicijski krediti iz Kuvajtskog fonda
Poljoprivreda 7 %
Prerada 7.50 %
Turizam 8.50
Transport i skladitenje 9.00 %
Rok otplate 1 - 7 godina
Kamatna stopa na godinjem nivou
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 167
DIO V: PRILOZI
4. Dugoroni krediti iz Protuvrijednosnog fonda
Primarna poljoprivredna proizvodnja 6 %
Izvozni programi i poljoprivredno-preraivaka djelatnost 6.50 %
Ostale preraivake djelatnosti 7.00 %
Ostale djelatnosti 8.00 %
Rok otplate 1 - 8 godina
Kamatna stopa na godinjem nivou
NOVA LJUBLJANSKA BANKA D.D./ NLB TUZLANSKA BANKA D.D. Tuzla
1. Kratkoroni krediti
Za finansiranje djelatnosti (sezonske proizvodnje, prodaje, izvoza, nabavke repromaterijala)
Iznos kredita U ovisnosti o iznosu i vrsti depozita ili tednje
Kamatna stopa 7.90 % - 13 %
Rok otplate Do12 mjeseci
Administrativne naknade 0.5 - 1% min. 150.00 BAM, jednokratno unaprijed
2. Dugoroni krediti
Dugoroni krediti za osnovna sredstva
Iznos kredita KM 300,000.00
Kamatna stopa 6 mjeseci EURIBOR+(4 - 6)%
Rok otplate Do10 godina
Administrativne naknade 0.5 1 % min KM 500.00, jednokratno unaprijed
Namjena Bezgotovinski namjenski kredit za kupovinu, izgradnju i
obnovu proizvodnog i skladino-prodajnog prostora i
obrtnih sredstava, uz dokaz o nabavci istih
Dugoroni krediti za obrtna sredstva
Iznos kredita KM 300,000.00
Kamatna stopa 6 mjeseci EURIBOR+(5-7)%
Rok otplate Do 5 godina
Administrativne naknade 0.5 1 % min 500 KM, jednokratno unaprijed
Namjena Finansiranje nabavke obrtnih sredstava (sirovine,
repromaterijala i rezervnih dijelova), uz dokaz o nabavci istih
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 168
DIO V: PRILOZI
Dugoroni kredit za poslovnu djelatnost
Iznos kredita KM 300,000.00
Kamatna stopa Six-month EURIBOR+(5.5-7.5)%
Rok otplate Do 5 godina
Administrativne naknade 0.5 1 % min 500 KM, jednokratno unaprijed
Namjena Dugorono finansiranje poslovne djelatnosti, bez obaveze
obezbjeenja dokaza
Specijalni uslovi: Klijentima sa urednom kreditnom istorijom, Banka odobrava posebne bonuse
u odnosu na najveu kamatnu stopu za sve vrste dugoronih kredita iz sredstava Banke
3. Dugoroni krediti finansirani iz drugih izvora (IBF BiH)
NLB Tuzlanska banka D.D. u saradnji sa IBF BiH, nudi dugorone kredite iz kreditnih linija
za dugorono finansiranje putem poslovnih banaka i u skladu sa odredbama utvrenim
sporazumom sa IBF-om:
Kreditna linija za dugorono kreditiranje osnovnih sredstava;
Kreditna linija za dugorono kreditiranje obtnih sredstava;
Kreditna linija za dugorono kreditiranje poljoprivredne proizvodnje;
Finansiranje mikro-biznisa (finansiranje obrtnog kapitala, nabavke opreme, otkupa
poslovnog prostora);
Kreditna linija za podsticaj zapoljavanja iz sredstava Federalnog zavoda za
zapoljavanje u oblasti industrije, zanatstva, usluga, poljoprivredne proizvodnje; i
Kreditna linija za finansiranje pripreme izvoza i izvoza.
4. Kreditna linija iz sredstava Ministarstva za obnovu, razvoj i povratak Tuzlanskog
Kantona
Iznos kredita Do KM 20,000.00
Kamatna stopa 4 % godinje - dekurzivna
Rok otplate Do 5 godina
Grace period Do 12 mjeseci (ukljuen rok otplate)
Administrativne naknade 0.5 1 % (min. KM 500.00) od odobrenog iznosa kredita,
jednokratno unaprijed
Namjena Trgovina i poljoprivredna proizvodnja (nabavka opreme,
trokovi prevoza sa sporednim trokovima, montaa
nabavljene opreme i stavljanje u pogon, obrtna sredstva,
carinske dabine plaene na uvoz opreme)
Krediti iz drugih izvora (IBF, Vlada Tuzlanskog Kantona) odobravaju se prema kriterijumima
i uslovima propisanim od strane kreditora.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 169
DIO V: PRILOZI
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 170
DIO V: PRILOZI
PROCREDIT BANK D.D. Sarajevo
1. ProBiznis krediti dugoroni krediti
Preduslov za podnoenje zahtjeva za ProBiznis kredit je aktivno neprekidno poslovanje u
periodu od 6 mjeseci. Zahtjev za kredit mogu podnijeti sva privatna preduzea iIi
preduzetnici koji zadovoljavaju ovaj preduslov, bez obzira na vrstu djelatnosti (STR, SZR,
SUR, DOO, DD, PP, kuna radinost, zanat...)
Iznos kredita 8 % (fiksni godinji 6%), u zavisnosti od roka otplate i
instrumenata obezbjeenja)
Fiksna kamatna stopa 6 % 10 %
Opadajua kamatna stopa 12 % - 18 % na glavnicu
Rok otplate i namjena Obrtna sredstva: do 36 mjeseci; osnovna sredstva:
do 60 mjeseci
Instrumenti obezbjeenja KM 20,001.00 - KM 200,000.00 dva iranta
KM 30,000.00 - KM 200,000.00 jedan irant + depozit na
pokretnu imovinu
Period obrade kredita je maksimalno 5 10 dana od dana podnoenja kompletne
dokumentacije.
2. ProExpress kredit
Preduslov za podnoenje zahtjeva za ProExpress kredit je aktivno neprekidno poslovanje u
periodu od 3 mjeseca. Zahtjev za kredit mogu podnijeti sva privatna preduzea iIi
preduzetnici koji zadovoljavaju ovaj preduslov, bez obzira na vrstu djelatnosti (STR, SZR,
SUR, DOO, DD, PP, kuna radinost, zanat...)
Iznos kredita KM 10,001.00 - KM 20,000.00
Fiksna kamatna stopa
Opadajua kamatna stopa
Rok otplate i namjena Obrtna sredstva: do 24 mjeseca;
osnovna sredstva: do 48 mjeseci
Instrumenti obezbjeenja Po izboru: bez iranata za klijente Banke sa urednom
kreditnom istorijom; garancija drugog pravnog lica;
garancija fizikog lica uz zalog na pokretnu imovinu
Period obrade kredita je maksimalno 3 dana od dana podnoenja kompletne dokumentacije.
3. ProSprint kredit
Preduslov za podnoenje zahtjeva za ProExpress kredit je aktivno neprekidno poslovanje u
periodu od 3 mjeseca. Zahtjev za kredit mogu podnijeti sva privatna preduzea iIi
preduzetnici koji zadovoljavaju ovaj preduslov, bez obzira na vrstu djelatnosti (STR, SZR,
SUR, DOO, DD, PP, kuna radinost, zanat, taksi sluba...)
Iznos kredita Do KM 10,000.00
Fiksna kamatna stopa 13.4 %
Opadajua kamatna stopa 24 %
Rok otplate i namjena Obrtna sredstva: do 24 mjeseca;
osnovna sredstva: do 48 mjeseci
Instrumenti obezbjeenja Do KM 5,000.00 bez iranata;
KM 5,000.00 - KM 10,000.00 sa irantom
4. ProAgro kredit
Kreditiranje primarnih i drugih poljoprivrednih proizvoaa:
Proizvodnje povra, voa, itarica, rasada, gljiva, cvijea, otkup sjemena;
Proizvodnja mesa, mlijeka, jaja, meda, stoke;
Nabavka osnovnih sredstava, osnovnog stada, opreme, poljoprivredne mehanizacije
i
Prehrambena proizvodnja.
Iznos kredita Do KM 20,000.00
Fiksna kamatna stopa 10 %
Opadajua kamatna stopa 18 %
Rok otplate Obrtna sredstva: do 24 mjeseca;
osnovna sredstva: do 48 mjeseci
Instrumenti obezbjeenja Do KM 5,000.00 bez iranata;
Za iznose preko KM 5,000.00 minimalno obezbjeenje
Period obrade kredita je maksimalno 3 dana od dana podnoenja kompletne dokumentacije.
KOMERCIJALNA BANKA A.D. Banja Luka
1. Potroaki krediti
Iznos kredita KM 3,000.00 KM 20,000.00
Rok otplate Od 1 do 6 godina
Kamatna stopa 9.50 %
Administrativne naknade 2 %
Kreditna sposobnost Mjeseni anuitet maksimalno 35% mjesene neto dobiti ili
55% raspoloivog dohotka
Instrumenti obezbjeenja Dva (2) iranta
2. Brzi gotovinski krediti
Iznos kredita Max. do KM 7,000.00
Rok otplate Od 3 do 66 mjeseci
Kamatna stopa 11.5 % bez iranata i 10.50 % sa irantima
Administrativne naknade 2 % plus 1 % za polisu osiguranja
Kreditna sposobnost Mjeseni anuitet maksimalno 35% mjesene neto dobiti ili
55% raspoloivog dohotka
Instrumenti obezbjeenja Administrativna zabrana, mjenica
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 171
DIO V: PRILOZI
3. Krediti za mala i srednja preduzea
Za kapitalna ulaganja i finansiranje obrtnih sredstava, razliite investicije, refinansiranje
kredita kod drugih banaka.
Iznos kredita U ovisnosti od solventnosti klijenta
Rok otplate 5 godina
Kamatna stopa 5 %
Administrativne naknade Provizija na prijevremenu otplatu kredita: 2%, na iznos
glavnice. Naknada za obradu kredita: 1%.
Instrumenti obezbjeenja Mortgage on the real property, lien on equipment,
guarantee of legal entities, deposits of individuals and legal
entities, or other acceptable Bank instruments.
4. Privredni krediti
Overdraft krediti
Korisnici kredita mogu biti poduzetnici, mala i srednja preduzea, koji su klijenti banke i nisu
kreditno zadueni, iji je raun solventan nemaju drugih kreditnih obaveza prema banci i
iji raun nije bio blokiran vie od ukupno 15 radnih dana u toku prethodnih 12 mjeseci do
dana podnoenja zahtjeva.
Iznos kredita U ovisnosti od solventnosti klijenta
Rok otplate Do12 mjeseci (za novi kredit je neophodno popuniti
kreditni zahtjev)
Kamatna stopa 1 % mjeseno
Administrativne naknade 1.5 % od odobrenog iznosa, unaprijed jednokratno
Instrumenti obezbjeenja Obezbjeenje u skladu sa zahtjevom Banke
Krediti za obrtna sredstva
Iznos kredita U ovisnosti od solventnosti klijenta
Rok otplate Do 36 mjeseci sa mogunou Grace perioda do18 mjeseci
Kamatna stopa 8.95 % godinje uz primjenu strane valutne klauzule
Administrativne naknade 1% od odobrenog iznosa; provizija na prijevremenu otplatu
bez odobrenja Banke; 2-3% na prijevremenu otplatu ili
dijela istog.
Instrumenti obezbjeenja Hipoteka na nekretninu, zalog na opremu, garancija drugih
pravnih subjekata, deposit fizikog ili pravnog subjekta ili
drugi instrumenti obezbjeenja prihvatljivi za Banku.
Banka ne odobrava zahtjeve za refinansiranje kredita.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 172
DIO V: PRILOZI
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 173
DIO V: PRILOZI
NLB RAZVOJNA BANKA A.D. Banja Luka
1. Nenamjenski kratkoroni kredit sa fiksnom kamatnom stopom
1.1 Krediti do KM 7,000.00
Iznos kredita Do KM 7,000.00
Rok otplate Do 1 godine
Kamatna stopa Za klijente Banke: 4.7 % od odobrenog iznosa, na
godinjem nivou, Ostali subjekti: 5.2 % od odobrenog
iznosa, na godinjem nivou
Administrativne naknade Za klijente Banke: 1 % od odobrenog iznosa min. KM 50,00;
Ostali subjekti: 1.5 % od odobrenog iznosa min. KM 50.00.
1.2 Krediti do KM 15,000.00
Iznos kredita Do KM 15,000.00
Rok otplate Do 2 godine
Kamatna stopa Za klijente Banke: 4.7 % od odobrenog iznosa, na
godinjem nivou, Ostali subjekti: 5.2 % od odobrenog
iznosa, na godinjem nivou
Administrativne naknade Za klijente Banke: 1.20 % od odobrenog iznosa min. KM
50,00; Ostali subjekti: 1.70 % od odobrenog iznosa min.
KM 50.00.
Instrumenti obezbjeenja :
1. Kratkoroni krediti :
a) za budetske korisnike i radnike javnih preduzea: za kredite do 2.000,00 KM dvije
mjenice Korisnika kredita, a za iznose preko 2.000,00 KM i jedan kreditno sposoban
irant
b) za ostale dvije mjenice korisnika kredita i jedan kreditno sposoban irant.
2. Dugoroni krediti :
a) Garancija kreditno sposobnog iranta, administrativna zabrana i dvije blanko
mjenice za iznose do KM 7,000.00
b) Garancija 2 kreditno sposobna iranta, administrativna zabrana i dvije blanko
mjenice za iznose preko KM 7,000.00 Kamatna stopa i administrativne naknade se
mogu uplatiti jednokratno po prispijeu kredita.
2. Hipotekarni krediti
Iznos kredita KM 150,000.00
Rok otplate Do15 godina
Kamatna stopa Za kredite do 5 godina - 9.40% godinje
Za kredite preko 5 godina - 12-M-EURIBOR + 5.30% godinje
Administrativne naknade Za klijente Banke: 1.50% od odbrenog iznosa min. KM
50.00; Ostali subjekti: 1.80% od odbrenog iznosa min. KM
50.00.
Instrumenti obezbjeenja Garancija dva kreditno sposobna iranta za iznose
preko KM 25,000
2 blanko mjenice
Administrativna zabrana
Hipoteka na nepokretnu imovinu koja mora biti dva puta vee vrijednosti od iznosa kredita
VOLKSBANK BH D.D. Sarajevo
1. Krediti za mala preduzea
1.1 Kratkoroni krediti za obrtna sredstva (sa rokom otplate do 1 godine)
Kamatna stopa za kredite sa otplatom u mjesenim ratama 9.95 %
varijabilna kamatna stopa Kamatna stopa Okvirne/Revolving/Kontokorentne kredite - 9.375 %
varijabilna kamatna stopa Administrativna naknada - 1.50 % min. KM 250.00
1.2 Srednjeroni anuitetni krediti za obrtna sredstva
Samostalni poduzetnici i D.O.O. preduzea prometa do 500.000,00 KM i obaveza do
50.000,00 KM
Rok otplate - max. 4 godine
Kamatna stopa - 10.50 % varijabilna kamatna stopa
Administrativna naknada - 1.50 % min. KM 250.00
1.3 Srednjeroni krediti
Rok otplate - max. 8 godina
Kamatna stopa - 9.75 % varijabilna kamatna stopa
Administrativna naknada - 1.50 % min. KM 250.00
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 174
DIO V: PRILOZI
DODATAK 6
IZRAENI INTERESI ZA INVESTICIONA ULAGANJA I NOVA RADNA MJESTA /
PRIKAZ PRIJEDLOGA INVESTICIONIH ULAGANJA DOSTAVLJEN
OPTINI SREBRENICA
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 175
DIO V: PRILOZI
Br.
Naziv firme
potencijalnog
investitora
Djelatnost i
lokacija
Planirani
br.
radnika
Investiciono
ulaganje KM
Kontakt osoba Telefon
1 PETROPROJEKT
Drvoprerada/
Zeleni Jadar
45 3.000.000.00 Janko Petrovi
056/410-325
056/410-403
2
KOMPANIJA
BOBAR
BIJELJINA
AD PREVOZ
SREBRENICA
Prevoznika /
Potoari
15 2.500.000.00 Cvijetin Tanasi 056/440-770
3 KLESAR D.O.O.
Prerada kamena /
Majdan Gostilj
40 1.900.000.00 Alija Kralo 033/420-303
4 CONINT D.O.O.
Prehrambena
industrija/Dugo
Polje
139 10.243.000.00 Fadil Sarajli 035/394-445
5
BOS AGRO
FOOD
Hladnjaa
(proirenje) Dugo
Polje
40-55 Armin Glamo 033/712-226
6
GUSTO E
SAPORE
Prehrembena
(proirenje) /
Uina Baa
24 661.750.00 Haso Ahmetovi 056/440-020
7 ALMA RAS
Tekstilna /Dugo
Polje
15-20 200.000.00 Kemal Memagi
056/440-144
032/828-240
8
SMMETALNE
KONSTRUKCIJE
Proizvodnja
metalnih
konstrukcija /
Baratova
7 180.000.00 Mujo Salihovi 056/4440-729
9
BOSSVUD R.J.
SREBRENICA
Drvoprerada /
Baratova
10 650.000.00 Selver Numaovi 061/147-064
10
TER BEEK
BEHEER B.V.
HOLAND
Staklenika
proizvodnja /
Dugo Polje
45 4.000.000.00
A.Ter Beek
M.De Klerk
0031 541-
532181
11
COUNTRY doo
BANJA LUKA
Proizvodnja obue 170 2.391.200.00 Zoran Banjac
051/271-245
051/271-244
12
ZEMLJORADNI
KA ZADRUGA
SREBRENICA
Zasadi jagoda i
borovnice
20 u
sezoni
76.620.00 Mirsad Salimovi
056/441-005
056/440-851
13
PHOTO ADA
LUKAVAC
Foto radnja 2
51.700.00
Oprema u
trajnom
vlasnitvu
optine
Nedim Mufi
035//550-370
035/550-371
14
NLB RAZVOJNA
BANKA
Otvaranje
poslovnice /
Srebrenica
3 Zdravko Luki 056/210-287
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 176
DIO V: PRILOZI
15
DOO ZARADI
MOSTAR
Agro oprema Boo Zaradi 036/330-538
16
DOO RMR
SKELANI
Drvoprerada -
Proirenje
djelatnosti
8 150.000.00
Gordana
Milosavljevi
17
DOO AGAPOS
SKELANI
Drvoprerada -
Proirenje
djelatnosti
17-Oct 290.000.00
Predrag
Krsmanovi
00381/31-857-
992
18
OPTINA
SREBRENICA
Obnova-
rekonstrukcija i
poveanje
kapaciteta
turistike ponude
20-45 996.960.00 Senad Subai 056/445-504
19
OPTINA
SREBRENICA
Razvoj ovarstva 60 1.656.600.00 Senad Subai 056/445-504
20
OPTINA
SREBRENICA
Razvoj mljekarstva 30 1.216.600.00 Senad Subai 056/445-504
21
OPTINA
SREBRENICA
Farme koka nosilja 26 526.800.00 Senad Subai 056/445-504
22
UDRUENJE
PELARA
MATINJAK
SKELANI
Unapreenje
pakovanja i
plasmana pelinjih
proizvoda
3+2 93.393.10 Radivoje Glii 056/482-684
23
ZADRUGA
DRINA SKELANI
Skladitenje i
prevoz voa,
povra i mesa u
pokretnoj kamion
hladnjai
2+2 150.00.00 Darko Glii 056/482-684
24
NVO DRINA
SKELANI
Naselje bungalova
u podrinju
Dragi Glii 056/482-684
25
NVO DRINA
SKELANI
Filmska produkcija 44.220.00 Dragi Glii 056/482-684
26
DOO SEVI
TRANS LIJEBAC
Prerada drveta 50-60
27
DOMAVIJA DOO
SARAJEVO
Proizvodnja
ploastog
namjetaja
Avdo Pai
28
BRABUS DOO
SRAJEVO
Auto dijelovi i
servis
Sead Avdagi 061/139-440
29
DOO FATI
SARAJEVO
Usluge izrade
biznis planova
Duran Fati 033/510-940
30
DD NOVI
BIMEKS BRKO
BIJELI
GRADNJA DOO
BRKO
Proizvodnja stone
hrane
60
Dragan ii
Ferid Bijeli
049/503-026
Primarni uzgoj
pilia i purana
460
Klaonica / obrada
mesa
86
Fabrika za
proizvodnju hrane
za make i pse
52
Kafilerija za
preradu otpada iz
mesnih industrija
50
Br.
Naziv firme
potencijalnog
investitora
Djelatnost i
lokacija
Planirani
br.
radnika
Investiciono
ulaganje KM
Kontakt osoba Telefon
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 177
DIO V: PRILOZI
31
T-SHOES DOO
TUZLA
Pogon za
proizvodnju obue
30-50 Hajrija iri 035/278-315
32
DOO TEHNO
SREBRENICA
Graevinarstvo Tomislav Jelisavi 056/411-233
33
STAMENKO
KATANI
SKELANI
Pogon za preradu
ribe
Stamenko Katani
34
PRONET DOO
BANJA LUKA
Tretman vode 051/320-840
35
ASZ-3 DOO
TUZLA
Trgovina i usluge,
proizvodnja i
pakovanje, kafe,
zrnastih, praskastih
i konditorskih
proizvoda
5 180.000,00 KM Selma Moranki
035/272-558
061/146-873
061/731-713
36
DOO SMV
UGLJEVIK
Izrada solarnih
suara i otkup
suenih proizvoda
10.000,00 KM
Jedna
instalisana
solarna suara
055/201-882
065/392-592
065/512-484
37
DOO DIRES
TUZLA
Pogon za
proizvodnju satnih
osnova
7 103.215,30 KM Bahrudin Bai
035/287-706
062/123-889
38
CONRAM DOO
GORNJI RAHI
BRKO
Inenjering,
elektrousluge i
trgovina
Nedad Rami
049/514-010
049/234-240
39
FABRIKA
MODNE ODJEE
MOLIM
Tekstil Julie Fjeldstad
0047-
95877663
40
FABRIKA ZA
POCINAVANJE
AD SREBRENICA
Pocinavanje
metalnih dijelova
17 850.000,00 KM Neo Trnini
056/440-151
056/440-300
41 EUROSTIME
Dekorativno
ureenje urbanih
javnih i privatnih
asfaltiranih
povrina
Avdi Senad
036/580-878
063/349-813
42
MPT KONDOR
BRATUNAC
Proizvodnja
stacionarnih
baterija
100-350
17.000.000,00
KM
Vujica ivkovi
00381/31-513-
066
43
SIGMA MILK
NOVI GRAD
Prerada kozijag
mlijeka
Senija Rakovi
052/753-806
065/281-141
44
AD RUDNIK
BOKSITA
SREBRENICA
Eksploatacija rude
boksita
45
5.480.000,00
KM
Dragan Mitrovi 056/441-002
45
SHARK
SECURITY
TUZLA
Agencija za zatitu
ljudi i imovine
Ensur olo
035/362-100
062/222-489
46
DOO EMSS-
PROMET
SARAJEVO
Teretni prevoz Enver Neki 033/467-981
Br
.
Naziv firme
potencijalnog
investitora
Djelatnost i
lokacija
Planirani
br.
radnika
Investiciono
ulaganje KM
Kontakt osoba Telefon
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 178
DIO V: PRILOZI
B
r
o
j

N
a
z
i
v

f
i
r
m
e
p
o
t
e
n
c
i
j
a
l
n
o
g
i
n
v
e
s
t
i
t
o
r
a
D
j
e
l
a
t
n
o
s
t

i

l
o
k
a
c
i
j
a
B
r
o
j

r
a
d
n
i
k
a

k
o
j
i

s
e
p
l
a
n
i
r
a
I
n
v
e
s
t
i
c
i
o
n
o

u
l
a
g
a
n
j
e
K
M
N
a

i
n

f
i
n
a
n
c
i
r
a
n
j
a
C
i
l
j

i
n
v
e
s
t
i
c
i
j
e
R
o
k

1

U
N
I
S

I
n
s
t
i
t
u
t

z
a

e
k
o
l
o
g
i
j
u
,
z
a

t
i
t
u

n
a

r
a
d
u

i

z
a

t
i
t
u
o
d

p
o

a
r
a
S
r
e
b
r
e
n
i
c
a
m
i
n
e
r
a
l
/
m
e
d
i
c
i
n
a
l
s
p
r
i
n
g

w
a
t
e
r

b
o
t
t
l
i
n
g
(
B
a
n
j
a

G
u
b
e
r


G
u
b
e
r
s
p
a
)
3
0
0


i
n

p
h
a
s
e

I
6
0
0


a
t

f
i
n
a
l

p
r
o
j
e
c
t
i
m
p
l
e
m
e
n
t
a
t
i
o
n
4
,
5
5
0
,
0
0
0
L
o
c
a
l

i
n
f
r
a
s
t
r
u
c
t
u
r
e
r
e
c
o
n
s
t
r
u
c
t
i
o
n
,
p
r
o
d
u
c
t
i
o
n

f
a
c
i
l
i
t
y
,
p
r
o
c
u
r
e
m
e
n
t

o
f

i
n
t
i
t
a
l
w
o
r
k
i
n
g

c
a
p
i
t
a
l
2

C
I
M
O
S

S
r
e
b
r
e
n
i
c
a

d
.
o
.
o
.
A
u
t
o

p
a
r
t
s

p
r
o
d
u
c
t
s
i
o
n
(
S
r
e
b
r
e
n
i
c
a
)
3
0
0


o
v
e
r

4

y
e
a
r
s
1
0
,
0
0
0
,
0
0
0
5
0
%

o
w
n

c
a
p
i
t
a
l
5
0
%

l
o
n
g
-
t
e
r
m

l
o
a
n
s

a
n
d
s
u
b
s
i
d
i
e
s
A
d
d
i
t
i
o
n
a
l

f
a
c
t
o
r
y

u
n
i
t
a
d
d
e
d
,

e
q
u
i
p
m
e
n
t
p
r
o
c
u
r
e
d
6
0

%

i
n
v
e
s
t
m
e
n
t

i
n

2
0
0
7
,
t
h
e

r
e
s
t

i
n

2
0
0
8
3

B
O
S

A
G
R
O

F
O
O
D

N
o
r
d
i
c

F
o
o
d

G
r
o
u
p
B
e
r
r
y

f
r
u
i
t
s

p
r
o
d
u
c
t
i
o
n
a
n
d

p
r
o
c
e
s
s
i
n
g

(
D
u
g
o
P
o
l
j
e
)
4
0


a
t

m
a
c
h
i
n
e
r
y
1
2
0


l
o
c
a
l

f
a
r
m
e
r
s

t
o
p
r
o
d
u
c
e

b
e
r
r
y

f
r
u
i
t
,
g
u
a
r
a
n
t
e
e
d

m
i
n
i
m
a
l
p
u
r
c
h
a
s
e

p
r
i
c
e

a
n
d

b
u
y
u
p
1
,
4
4
0
,
0
0
0
6
7
%

o
w
n

c
a
p
i
t
a
l
3
3
%

l
o
n
g
-
t
e
r
m

l
o
a
n
s

a
n
d
s
u
b
s
i
d
i
e
s
D
e
v
e
l
o
p
m
e
n
t

o
f
i
n
f
r
a
s
t
r
u
c
t
u
r
e
,
p
r
o
d
u
c
t
i
o
n

f
a
c
i
l
i
t
y
,
r
e
f
r
i
g
e
r
a
t
i
n
g

e
q
u
i
p
m
e
n
t
,
p
a
c
k
a
g
i
n
g

e
q
u
i
p
m
e
n
t
,
a
n
d

q
u
a
l
i
t
y

c
o
n
t
r
o
l
s
y
s
t
e
m
s

i
n
t
r
o
d
u
c
t
i
o
n
I
m
p
l
e
m
e
n
t
e
d

w
i
t
h
i
n

1
4
m
o
n
t
h
s
4
S
M
V

U
G
L
J
E
V
I
K

d
.
o
.
o
S
o
l
a
r
-
p
o
w
e
r

b
a
s
e
d

d
r
i
e
r
s
(
M
u
n
i
c
i
p
a
l
i
t
y

o
f
S
r
e
b
r
e
n
i
c
a
)
I
n
t
e
r
e
s
t
e
d

l
o
c
a
l

f
a
r
m
e
r
s
1
0
,
0
0
0
P
e
r

i
n
s
t
a
l
l
e
d

s
o
l
a
r
-
p
o
w
e
r
f
u
l
l
e
d

d
r
i
e
r
s
I
Z
R
A

E
N
I

I
N
T
E
R
E
S
I

Z
A

I
N
V
E
S
T
I
C
I
O
N
A

U
L
A
G
A
N
J
A

I

N
O
V
A

R
A
D
N
A

M
J
E
S
T
A
(
L
I
S
T
A
P
O
D
N
E

E
N
A
V
I
J
E

U
M
I
N
I
S
T
A
R
A
B
O
S
N
E
I
H
E
R
C
E
G
O
V
I
N
E
)
DODATAK 7
UREDBA O KONCESIJAMA REPUBLIKE SRPSKE
Uslovi pod kojima domaa i strana pravna lica mogu dobiti koncesije za obezbijeenje
infrastrukture i usluga, kao i za eksploataciju prirodnih resursa, finansiranje, projektovanje,
obnovu, odravanje i/ili upravljanje takvom infrastrukturom i drugim prateim objektima
u sektorima pod ustavnom nadlenou Republike Srpske, izneeni su u Zakonu o
koncesijama
30
.
Predmet koncesije prema odredbama Zakona o koncesijama RS-e, je:
1. izgradnja i koritenje ili koritenje:
a. puteva i pripadajuih infrastrukturnih objekata,
b. eljeznikih pruga, plovnih kanala i luka i
c. aerodroma;
2. koritenje vodotoka i drugih voda;
3. izgradnja energetskih objekata;
4. izgradnja i/ili koritenje hidroakumulacija, izuzev prenosa elektrine energije;
5. istraivanje i/ili koritenje energetskih i drugih mineralnih sirovina;
6. istraivanje i/ili koritenje sirove nafte i zemnog gasa;
7. koritenje graevinskih zemljita;
8. koritenje uma i umskog zemljita;
9. lovstvo i ribolov;
10. izgradnja, koritenje i upravljanje cjevovodnim transportom nafte i gasa i skladitenje
u cjevovodima i terminalima;
11. igre na sreu;
12. potanske i telekomunikacijske usluge, izuzev zajednikih i meunarodnih
komunikacija iz lana III1. (x) Ustava Bosne i Hercegovine;
13. putniki i teretni eljezniki saobraaj;
14. javni linijski prevoz lica;
15. koritenje ljekovitih, termalnih i mineralnih voda;
16. istraivanje i/ili koritenje nemetalnih mineralnih sirovina, ukljuujui sve sekundarne
mineralne sirovine utvrene posebnim zakonom;
17. hidromelioracioni sistemi i sistemi za vaenje materijala iz vodotoka i vodnih povrina;
18. ureivanje i/ili koritenje korita, obala rijeka i jezera;
19. koritenje poljoprivrednog zemljita;
20. prostori i objekti prirodnog i graevinskog naslijea;
21. druga dobra u smislu lana 2. utvrena u Dokumentu o politici dodjele koncesija iz
lana 14. ovog zakona.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 179
DIO V: PRILOZI
30
http://www.vladars.net/en/zakoni/concessions.htm
DODATAK 8
REGULATIVA UPRAVLJANJA UMAMA REPUBLIKE SRPSKE
Odbor direktora ume Republike Srpske donio je 26. januara 2007. godine odluku o uslovima
i nainima prodaje posjeenog drveta. Ovom Odlukom predviaju se etiri naina:
Otvoreno nadmetanje
Ugovor o sukcesivnoj isporuci
Podnoenje zahtjeva
Maloprodaja
Otvoreno nadmetanje provode domae umske kompanije pod kontrolom glavnog sjedita
ume Republike Srpske. Za proces vae iste smjernice kao i za javne institucije.
Modalitet sukcesivne isporuke takoer provode lokalna umska preduzea. Neposredne
diskusije izmeu LP-a i lokalnih privatnih kompanija definirat e koliinu koja e se
dodijeliti svakoj kompaniji, na osnovu ranijeg uinka i kapaciteta apsorpcije. Ova vrsta
modaliteta koristi se da bi se prednost dala lokalnim kompanijama.
Modalitet podnoenja zahtjeva koristi se za prodaju visokovrijednog drveta. To se provodi
putem specijalnih ugovora sa kupcima. Koliina koja se prodaje unutar ovog modaliteta je
ograniena.
Maloprodaja se odnosi na direktnu prodaju drveta od strane LP-a u svrhu potronje u
domainstvima, veinom za grijanje.
Planirana proizvodnja u 2007., za cijelu Republiku Srpska, je 1,880,000 m
3
, od kojih su
965,000 m
3
su panjevi. Odbor direktora takoer je odluio prodati drvo u skladu sa Planom
aktivnosti RS-a: 40% putem otvorenog nadmetanja i 60% putem modaliteta sukcesivnog
snabdijevanja.
Upravljanje privatnim umama regulirano je na opinskom nivou u okviru desetogodinjeg
plana upravljanja. umama upravlja lokalno umsko preduzee. Pri sjei ume, privatni
vlasnici obavezni su slijediti plan. Pored toga, javnom umarskom preduzeu moraju plaati
zakupninu koja se obraunava na osnovu vrste drveta i koliine koja e se sjei. Prvatne
ume zauzimaju samo 15-20% ukupne umske povrine. Prosjena povrina privatnih uma
je manja od 2 hektara.
Certificiranje od strane Vijea za upravljanje umama
31
(FSC) je u toku i trebalo bi se dovriti
do poetka 2008. godine. FSC certificiranje znai da se umom i umskim zemljitem
upravlja u skladu sa strogim okolinskim, drutvenim i ekonomskim standardima. Okolinski
prilagoeno upravljanje umama osigurava da se sjeom drvne grae i elemenata koji nisu
drvna graa proizvoda odrava biodiverzitet ume, produktivnost i ekoloki prosesi.
Drutvemo korisno upravljanje umama pomae i lokalnom stanovnitvu i cjelokupnom
drutvu da odri umske resurse i pridrava se dugoronih planova upravljanja. Ekonomski
odrivo upravljanje umama znai da su sve aktivnosti u umi strukturirane i njima se
upravlja kako bi se uinile dovoljno profitabilnim, a da se finansijski profit ne stvara nautrb
umskih resursa, ekosistema ili pogoenih zajednica. Tenzija izmeu potrebe da se stvore
adekvatni finansijski prihodi i principi odgovornog rada u umi moe se smanjiti naporima
na plasiranju umskih proizvoda za njihovu najbolju vrijednost. Proces certificiranja bavi se
i planovima upravljanja ali i mehanizmima kontrole kako bi se osigurala zakonitost drvne
grae, a smatra se i dodanom vrijednou u sluaju umskih proizvoda regije.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 180
DIO V: PRILOZI
31
The Forest Stewardship Council (FSC) promotes environmentally appropriate, socially beneficial, and
economically viable management of the world's forests.
Kratka napomena o metodologiji
Ova analiza je sprovedena u pet razliitih segmenata:
1. Prvo, sve raspoloive studije koje se bave ocjenominvesticijskog potencijala Srebrenice
su detaljno izanalizirane kako bi se prikupili osnovni podaci o potencijalima optine. Do
sada nije uraena studija koja analizira detaljno te potencijale, mada su postojee studije
osigurale dostatnu osnovu za rad. Lista ovih dokumenata/studija je priloena u dijelu
koji se odnosi na reference, a koji se nalazi na kraju dokumenta.
2. Analiza se zatim svela na procjenu postojeih planova i trenutnih investiranja u
infrastrukturu (sa ciljem da se pobolja opta, i, posebice, poslovna klima) koji
Srebrenicu ine posebnom u odnosu na ostale optine u BiH. Saetak ovih planova i
aktivnosti je prezentiran u izvjetaju; implementacija ovih aktivnosti biti e krucijlna za
privlaenje investicija u Srebrenicu u kratkoronom periodu.
3. Interview-i i konsultacije su odravane sa svim kljunim akterima (optinskim
zvaninicima, lokalnim i regionalnim NVO-ma, meunarodnim organizacijama,
postojeim investitorima, potencijalnim investitorima, malim i srednjim preduzeima
u Srebrenici, graanima, itd.). Stavovi i miljenja dobivena u ovim razgovorima su
obraena u ovoj analizi.
4. Detaljnije informacije su prikupljene kroz terenska istraivanja, a koja se odnose na
ispitivanja o raspoloivosti zemlje za poslovne djelatnosti potencijalnih investitora,
postojeim industrijskim zonama, kao i glede regionalnih aktera).
5. Zakljuci su zasnovani na svim ovim razliitim istranim djelatnostima.
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 181
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 182
Predstavnci dravne i entitetskih vlasti
Ambasador Igor Davidovi, koordinator za
Srebrenicu, Vijee ministara BiH
Gdin. Miladin Dragievi, koordinator za
Srebrenicu, Vlada RS
Ministar Edin Musi, koordinator za
Srebrenicu, Ministarstvo za izbjegla-raseljena
lica, Vlada FBiH
Gdin. Mario Nenadi, Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice BiH
Gdin. Zoran Stjepanovi, Ministarstvo za
ekonomske odnose i saradnju, Vlada RS
Optina Srebrenica
Gdin. Abdurahman Malki, Gradonaelnik
Gdin. Senad Subai, Naelnik odjela za
privredu i drutvene djelatnosti
Gdja. Begajeta Mustafi, Naelnik odjela za
urbanizam
Business Centar Srebrenica
Centar za samozapoljavanje Srebrenica
CARE International, DVDT projekt, Srebrenica
Biro za zapoljavanje, optina Srebrenica
Javno preduzee za uptavljanje umama
Drina
Udruenje Forum drvnog i drvopreraivakog
klastera
Ured Visokog predstavnika u Bosni i
Hercegovini
Ambasador Clifford Bond, Specialni izaslanik
Visokog predstavnika za region Srebrenice
Gdin. Herbert Pribitzer, ef odjela za
ekonomsku tranziciju
Gdjica Amela Kreho, Vii savjetnik za
ekonomska pitanja
Gdjica Amra elebi, pomonik Specijalnog
izaslanika Visokog Predstavnika za region
Srebrenice
Delegacija Evropske komisije u Bosni i
Hercegovini
Gdin. Emil Okanovi, Savjetnik za ekonomska
pitanja
Gdja. Nadja Ohranovi, Task Manager
Razvojni program Ujedinjenih naroda
(UNDP)
Gdin. Mohamed Mokhtar Ahdouga,
koordinator za ekonomski razvoj
Gdja. Danijela Huseinbai, koordinator za
lokalnu upravu
Gdin. Slobodan Milovani, Forestry Officer
Gdin. Thomas R. Ruddy, konsultant za pitanja
razvoja privatnog sektora
Ostali saradnici
Regionalna razvojna agencija Sjeveroistane
Bosne i Hercegovine (NERDA)
Agencija za promociju stranih investicija Bosne i
Hercegovine (FIPA)
Svjetska banka, ured u BiH
Regional Extension Service Bratunac
Fond penzijskog osiguranja Republike Srpske,
kancelarija u Bijeljini
Biro za zapoljavanje Republike Srpske,
kancelarije za Bratunac, Milie i Zvornik
Biro za zapoljavanje Sarajevskog kantona
Biro za zapoljavanje Tuzlanskog kantona
Fotografije: Senad Piri
Ovaj dokument podnesen je na razmatranje i bio je pregledan od strane koordinatorskog tijela za
Srebrenicu, koje ukljuuje predstavnike vlasti Bosne i Hercegovine i Kancelarije Visokog
predstavnika.
Priznanja
Analiza investicijskog potencijala Srebrenice je proizvod zajednikog rada eksperata
angaovanih od strane Razvojnog programa Ujedinjenih Naroda (UNDP) i Evropske komisije
(EC). Ovom prilikom, autori ove studije, Rasim Tulumovi, Thomas R. Ruddy, i Alexandre
Prieto, eljeli bi se zahvaliti predstavnicima vlasti Optine Srebrenica, ija je podrka u izradi
ovoga dokumenta bila neprocjenjiva. Autori su posebno zahvalni svim saradnicima koji su
doprinijeli izradi ovoga dokumenta, a posebno:
ANALI ZA I NVESTI CI J SKOG POTENCI JALA U SREBRENI CI
STRANA 183
Ogranienje od odgovornosti
Ovaj izvjetaj je pripremio tim eksperata koji je angaovao Razvojni program Ujedinjenih naroda
(UNDP) i Evropska komisija (EC). Nalazi, zakljuci, i tumaenja izraeni u ovom dokumentu su
miljenja autora studije i ni na koji nain ne bi se trebali smatrati da odraavaju politiku ili miljenje
Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) ili Evropske komisije (EC).
Izvjetaj je zasnovan na podacima koji potiu iz razliitih izvora. Ispravnost tih podataka nije se mogla
uvijek u potpunosti verifikovati. Autori ovoga izvjetaja su se potrudili da obezbijede vjerodostojnost
i ispravnost svih podataka i preporuka koje izvjetaj sadri. Ipak, Razvojni program Ujedinjenih naroda
(UNDP) i Evropska komisija (EC) ne mogu se drati odgovornim za bilo kakva odstupanja, netanosti,
ili propuste koje ovaj izvjetaj moe sadravati. Isto tako, ni Razvojni program Ujedinjenih naroda
(UNDP) ni Evropska komisija (EC) ne preuzima odgovornost na sebe za bilo kakvu radnju preduzetu
od strane treih lica na osnovu preporuka i zakljuaka koji su sadrani u ovome izvjetaju.
Izvjetaj ne moe biti citiran niti reprodukovan na bilo koji nain bez prethodnog odobrenja Razvojnog
programa Ujedinjenih naroda (UNDP) i Delegacije Evropske komisije u Bosni i Hercegovini.
nana-anaa a

You might also like