P. 1
Pravilnik o Racunovodstvenim Politikama

Pravilnik o Racunovodstvenim Politikama

|Views: 776|Likes:
Published by Milena Pantic

More info:

Published by: Milena Pantic on Sep 11, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/14/2012

pdf

text

original

Sukladno članku 11., 12. i 13. Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/09), te članku __.

Statuta gospodarskog društva „____________“, Uprava društva donosi

PRAVILNIK o računovodstvenim politikama
UVODNE ODREDBE Članak 1. Računovodstvene politike Društva obuhvaćaju načela, osnove, dogovore, praksu i pravila za evidentiranje poslovnih doga aja u poslovnim knjigama, te sastavljanje i predočavanje temeljnih financijskih izvještaja Društva. Cilj utvr ivanja računovodstvenih politika je objektivno i fer prezentiranja imovine, obveza, prihoda, rashoda i kapitala. Načela za utvr ivanje računovodstvenih politika: neograničenost poslovanja, načelo nastanka poslovnog doga aja (akrualno načelo), načelo značajnosti, načelo prevage bitnog nad oblikom ili formom i načelo opreznosti. Članak 2. Ovaj Pravilnik je sastavljen na načelima financijskog izvještavanja sukladno Me unarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI), Me unarodnih računovodstvenih standarda (MRS), relevantnim zakonskim odredbama, posebice Zakona o računovodstvu i reviziji BiH („Sl. novine BiH“, br. 46/04) i Zakona o računovodstvu i reviziji FBiH („Sl. novine FBiH“, br. 83/09), dobrim poslovnim običajima i praksi računovodstvene profesije, te dosadašnjih metoda i postupaka u društvu te spoznaja u suvremenom poslovanju. Članak 3. Temeljenih utvr enih računovodstvenih politika izra uju se i predočavaju: 1. Temeljni (godišnji) financijski izvještaji 2. Financijski izvještaji u toku godine Financijsko izvještavanje se vrši sastavljanjem i prezentiranjem temeljnih financijskih izvještaja: Izvještaja o financijskom položaju na kraju razdoblja - Bilance stanja, Izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti - bilance uspjeha (računa dobiti i gubitka), Izvještaja o novčanom toku, Izvještaja o promjenama u kapitalu, te Bilješke uz financijske izvještaje. Pri sastavljanju financijskih izvještaji polazi se od temeljnih odrednica o: razumljivosti, značajnosti, pouzdanosti, neutralnosti, razboritosti i usporedivosti iskazanih podataka i drugih informacija iz financijskih izvještaja Društva.

Članak 4. Financijska izvještaji Društva prezentiraju se u Konvertibilnim markama (KM), što je funkcionalna valuta i valuta objavljivanja Društva. Poslovni doga aji i transakcije u stranoj valuti preračunati su u konvertibilne marke primjenom tečaja na dan poslovnog doga aja i transakcije. Financijska imovina i obveze u stranoj valuti preračunati su po tečaju Centralne banke BiH na dan bilance. Dobitak ili gubitak proizašao iz promjene tečaja od dana transakcije do datuma bilance evidentira se u računu dobitka i gubitka. POTRAŽIVANJA ZA UPISANI, A NEUPLAĆENI KAPITAL Članak 5. Društvo će u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima iskazati potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital po nominalnoj vrijednosti upisanog kapitala, a u slučaju kada se s ulagačem zaključi ugovor o sukcesivnoj uplati upisanog kapitala. Potraživanja za upisani, a neuplaćeni kapital iskazat će se i u drugim slučajevima kada to proizlazi iz odluka mjerodavnih tijela sukladno zakonu o gospodarskim društvima. NEMATERIJALNA IMOVINA Članak 6. Sukladno MRS-u 38 – Nematerijalna imovina definira se kao sredstvo koje se može identificirati kao nenovčano i bez fizičkih obilježja. Nematerijalna imovina iskazuje se u bilanci samo ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koje se mogu pripisati sredstvu pritjecati u društvo, te da se trošak nabave može pouzdano utvrditi. Nematerijalna imovina (sukladno MRS-u 38) obuhvaća: 1) 2) 3) 4) 5) Računovodstvene software i nakladnička prava Izdatke za razvoj robne marke, goodwill Patente, licencije, koncesije, zaštitne znakove i sl. prava Popis kupaca i dobavljača, franšize i dozvole Marketinška prava, dizajn i druge buduće koristi Članak 7. Nematerijalna imovina se nakon stjecanja razvrstava u imovinu: s neodre enim vijekom uporabe, odnosno, kraj razdoblja u kojem se od sredstva očekuje stvaranje neto novčanih priljeva u društvo nije moguće predvidjeti, pri čemu neodre en ne znači neograničen, te onu s odre enim vijekom uporabe, odnosno, ograničenim razdobljem u kojem će društvo ostvarivati koristi.

(varijanta 2. Trošak (ostatak vrijednosti je obično nula) nematerijalnog sredstva s odre enim vijekom uporabe amortizira se tijekom vijeka uporabe sredstva. višak nastao revalorizacijom i iskazan u glavnici ostaje u glavnici (zadržana dobit) i ne iskazuje se kroz račun dobiti i gubitka. ispitivanje mogućnosti primjene alternativnih proizvoda i procesa. a svaka razlika iznad tog iznosa iskazuje se kao rashod razdoblja.) Nematerijalna imovina kao imovina s ograničenim korisnim vijekom trajanja naknadno se mjeri metodom troška. za proizvod ili proces postoji tržište i dokazana uporabljivost ili njena korisnost za interne upotrebe. Takvu imovinu društvo jednom godišnje obvezno podvrgava testiranju na umanjenje. Ukoliko nema aktivnog tržišta. Članak 9.Članak 8. formuliranje i projektiranje mogućih novih ili poboljšanih proizvoda ili procesa) iskazuju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. samo iznimno. Nematerijalna imovina nastala razvojem iskazuje se u bilanci kao imovina ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: tehnička se izvodivost proizvoda ili procesa može dokazati. ukoliko postoji aktivno tržište za tu skupinu nematerijalne imovine. društvo namjerava nematerijalnu imovinu dovršiti i prodati ili upotrijebiti. Ako je iznos koji se može povratiti niži od knjigovodstvenog iznosa sredstva. postojanje sredstava ili mogućnost dokazivanja raspoloživosti izvora financiranja za dovršenje projekta i njegove prodaje ili uporabe proizvoda ili procesa. Smanjenja utvr ena revalorizacijom knjiže se na teret revalorizacijskih rezervi. odnosno iskazuje se po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja. Početak obračuna amortizacije počinje od kada je proizvod ili proces spreman za prodaju ili uporabu. . Nematerijalna imovina iskazana kao imovina s neodre enim korisnim vijekom trajanja se ne amortizira. mogućnost uporabe i/ili prodaje nematerijalne imovine. Troškovi nabave sadrže troškove kupnje i troškove potrebnog prilago avanja dugotrajne nematerijalne imovine. (varijanta 1. Kod otu enja nematerijalnog sredstva. Nematerijalna imovina početno se iskazuje i vrednuje u financijskim izvještajima po trošku nabave. mogućnost utvr ivanja troška razvoja nematerijalne imovine.) Nematerijalna imovina iskazana kao imovina s ograničenim korisnim vijekom trajanja nakon početnog priznavanja knjiže se u revaloriziranom iznosu. Članak 10. Povećanja utvr ena revalorizacijom se knjiže u glavnici. Članak 11. Izdaci za istraživanje (aktivnosti za stjecanje novih spoznaja.

uobičajeni impresumi. Goodwillom se smatra razlika izme u troškova stjecanja i neto fer vrijednosti prepoznatljive stečene imovine i prepoznatljivih preuzetih obveza na datum stjecanja. rabate i subvencije. Članak 12. uz uvjet da ona ne prelazi neto tržišnu vrijednost. U dugotrajnu materijalnu imovinu spadaju: 1) Nekretnine (zemljište i gra evinski objekti) 2) Postrojenja i oprema. uredski inventar. Subjekt je dužan kapitalizirati troškove posudbe kao dio troška stjecanja toga materijalnog sredstva koji se mogu izravno pripisati stjecanju. zaštićeni naslovi publikacija. popisi kupaca. uvozne carine. oglašavanja i sl. U troškove nabave nekretnina ulazi i nepovratni porez na promet nekretnina. Negativni goodwill iskazuje se kao razlika izme u fer vrijednosti stečenih sredstava (kod stjecanja ili preuzimanja poduzeća) i plaćene cijene stjecanja. prijenosa i sl. MATERIJALNA IMOVINA Članak 13. umanjeno za diskonte. troškovi isporuke. iskazuje goodwill kao nematerijalno stalno sredstvo u slučaju stjecanja (preuzimanja) drugog poduzeća. Društvo u financijskim izvještajima. troškovi izobrazbe. Subjekt je dužan ostale troškove posudbe priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali. namještaj i transportna sredstva 3) Biološka imovina 4) Ulaganje u nekretnine Sva dugotrajna materijalna imovina početno se priznaje u bilanci po trošku nabave.) i druge troškove koji se mogu dodati kupnji. Troškove nabave materijalne imovine čine ukupni troškovi kupnje koje sadrže kupovnu cijenu. društvo ne priznaje kao imovinu. Za predmete materijalne imovine izra ene u vlastitoj režiji utvr uju se njihovi troškovi nabave u visini cijene proizvodnje na dan nastanka poslovnog doga aja. alati. brandovi. Interno stvoreni goodwill. Negativni goodwill iskazuje se kao prihod u razdoblju utvr ivanja. izgradnji ili proizvodnji dugotrajne materijalne imovine koja se može klasificirati (odrediti) kao kvalificirano sredstvo.priznaju se gubici od umanjenja vrijednosti sredstva. . subjekt tako er razmatra da li je vijek uporabe predmetnog sredstva i dalje neodre en. osnivački troškovi. Prilikom procjene. Članak 14. izravne troškove koji se pripisuju pribavljanju materijalne imovine (priprema gradilišta.

Takvi troškovi prvenstveno su troškovi rada. Zamijenjeni dijelovi se otpisuju. amortiziraju se odvojeno. postrojenja i oprema koja su povučena iz aktivne uporabe i drže se za prodaju iskazuju se po nižoj vrijednosti od: knjigovodstvene ili neto utržive. postrojenja i opreme takvi dijelovi se iskazuju kao posebna materijalna imovina. trošak nabave stečenog sredstva jednak je knjigovodstvenoj vrijednosti otu enog sredstva.Kvalificirana sredstvo (imovina) je neka imovina kojoj je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bila spremna za namjeravanu uporabu ili prodaju. Sastavni dio bruto knjigovodstvene vrijednosti materijalnih ulaganja smatraju se i izdaci kojima se zamjenjuju sastavni dijelovi u redovitim vremenskim razmacima. postrojenja i oprema zamjenjuje za slično sredstvo. Kada se sredstvo trajno povlači iz uporabe. Članak 18. izdaci potrebni radi produženja vremenskih razmaka zamjene. Kada se nekretnina. Troškovi posudbe su kamate i drugi troškovi koji nastanu subjektu u svezi s posudbom sredstava Kapitalizacija troškova posudbe prestaje trenutkom predaje kvalificirane imovine u upotrebu. Prijedloge o rashodovanju daju direktori Sektora tvornica i poslovnih funkcija. Članak 17. Članak 15. Sastavni dijelovi nekog sredstva s različitim zakonitostima ostvarivanja koristi. potrošnog materijala i sitnijih rezervnih dijelova. Prilikom zamjene bitnijih sastavnih dijelova nekretnina. izdaci kojima se povećava kapacitet. a od njegovog otu enja ne očekuju se buduće ekonomske koristi. Predmeti dugotrajne materijalne imovine povlače se iz uporabe i rashoduju. a ne može se pouzdano utvrditi fer vrijednost danog sredstva. Kada je neko sredstvo stečeno u razmjeni za drugo sredstvo (razmjena) u vlasništvu poduzeća društvo trošak nabave utvr uje po fer vrijednosti stečenog sredstva. a odluku o rashodu donosi Komisija za gospodarenje o neupotrebljivim stvarima u Društvu. . Troškovi održavanja priznaju se u računu dobiti i gubitka razdoblja u kojem su nastali. Članak 16. vijek trajanja ili znatno poboljšava kvaliteta proizvoda ili smanjuju dosadašnji troškovi proizvodnje. kada se od njih više ne očekuje korist. Kao znatno vremensko razdoblje uzima se razdoblje od najmanje jedne godine dana (12 mjeseci). Nekretnine. preostala vrijednost nadokna uje se u razdoblju povlačenja sredstva na teret rashoda.

Članak 22.Članak 19. Amortizaciji podliježu sva stalna materijalna sredstva. sukladno procijenjenom vijeku upotrebe. očekivanog trošenja (broj smjena. materijalne imovine poduzeće primjenjuje linearnu (varijanta 2. amortiziraju se odvojeno.) Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzeće primjenjuje metodu jedinice proizvoda. slike.) Pri amortizaciji dugotrajne materijalne imovine poduzeće primjenjuje metodu opadajućeg salda. zakonskih i sličnih ograničenja povezanih s korištenjem sredstava. Sastavni dijelovi nekog sredstva s različitim zakonitostima ostvarivanja koristi.) Pri amortizaciji dugotrajne (ravnomjernu) metodu. program popravaka).) te stalna materijalna sredstva u pripremi (koja još nisu u upotrebi). Vijek uporabe procjenjuje se u vrijeme nabave sredstva iz skupine materijalne imovine. uklanjanja i obnavljanja). (varijanta 2. umjetničke djela (knjige. Bruto knjigovodstvena svota materijalne imovine nadokna uje se iz prihoda poduzeća u procijenjenom korisnom vijeku trajanja svakog pojedinog sredstva iz skupine materijalne imovine. eksponati i dr. iskazivati po revaloriziranom iznosu. tehničkog starenja (promjene u potražnji za proizvodom ili uslugom). Osnovica za amortizaciju umanjuje se za ostatak vrijednosti na kraju vijeka korištenja (umanjen za troškove demontaže. (varijanta 1. čija se fer vrijednost može pouzdano izmjeriti.) Nakon početnog priznavanja imovine društvo će pojedinu nekretninu. .) Nakon početnog priznavanja imovine društvo će pojedinu nekretninu. Vijek uporabe utvr uje se na temelju: očekivane uporabe sredstava u poduzeću (očekivani kapacitet ili fizički učinak). (varijanta 1. Osnovica za amortizaciju na početku korištenja sredstava jest nabavna vrijednost sredstava. postrojenje i opremu. izuzev zemljišta. Članak 21. postrojenje i opremu iskazivati po trošku nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumuliranje gubitke od umanjenja (metoda troška). Članak 20. (varijanta 3. ako je ta vrijednost znatna.

Fer vrijednost zemljišta i zgrada je njihova procijenjena tržišna vrijednost utvr ena od strane ovlaštenog procjenitelja. postrojenja i opreme revaloriziraju se istovremeno. Članak 24. koristit će cijenu na tržištu koje namjerava koristiti. Troškovi do točke prodaje uključuju transakcijske troškove vezane za prodaju na burzama (naknade dilerima. Prijenos revalorizacijskih rezervi u zadržanu dobit ne provodi se u računu dobiti i gubitka. postrojenja i opreme. Članak 26. Biološka imovina se treba mjeriti po početnom priznavanju i na svaki dan bilanciranja po njezinoj fer vrijednosti umanjenoj za troškove do točke prodaje. pristojbe nadzornim agencijama i sl. Ako se neko sredstvo revalorizira. ili isključuje iz nabavne vrijednosti (bruto vrijednosti) sredstva koji se zatim povećava do neto prepravljenog (revaloriziranog) iznosa tog sredstva. društvo će koristiti jednu ili više mogućnosti njenog utvr ivanja. ukoliko je revalorizirao bar jednu od imovine unutar te skupine. usporedivu tržišnu cijenu za sličnu imovinu. ispravak vrijednosti na datum revalorizacije se: umanjuje za iznos revalorizacije tako da je knjigovodstveni iznos sredstva nakon revalorizacije jednak njegovom revaloriziranom iznosu. Društvo će primjenjivati cijenu na burzi kao temelj za odre ivanje fer vrijednosti. Predmeti unutar skupine nekretnina. sektor najboljeg usporednog mjerenja. Članak 25. i fer vrijednost ili trošak imovine može se pouzdano izmjeriti. ovisno o dostupnosti u trenutku utvr ivanja: zadnju tržišnu cijenu izme u dva datuma bilanciranja. Članak 27.Članak 23. U slučaju da društvo trguje na više burzi.) kao i trošak nepovratnog poreza i carine. Troškovi prijevoza i slični troškovi potrebni za dovo enje imovine na tržište se isključuju. postoji vjerojatnost pritjecanja budućih ekonomskih koristi u društvo vezano za imovinu. Pri nemogućnosti pouzdanog mjerenja fer vrijednosti biološka imovina (samo ta) se treba mjeriti po svom trošku ulaganja umanjenom za amortizaciju i bilo koje umanjenje radi gubitka vrijednosti. Promjena fer vrijednosti biološke imovine u nekom razdoblju iskazuje se kroz račun dobiti i gubitka. . Ako ne postoji aktivno tržište. Društvo će revalorizirati cjelokupnu imovinu iz skupine nekretnina. brokerima. Društvo će priznati biološku imovinu ili poljoprivredni proizvod onda i samo onda kada: društvo kontrolira imovinu kao rezultat prošlih doga aja. Cjelokupni iznos revalorizacijskih rezervi prenosi se u zadržanu dobit ukoliko je imovina povučena iz upotrebe ili otu ena.

Društvo će početno mjeriti ulaganje u nekretnine po trošku nabave uvećan za transakcijske troškove. Ulaganje u nekretnine je ona imovina ili dio imovine (zemljište ili zgrada. klasificiranu kao ulaganje. po trošku izgradnje na datum završetka radova (ili obnove). Članak 28. Ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine) Članak 31. kad postaju zalihe i primjenjuje se MRS 2. . Predujmovi za materijalnu imovinu i materijalna imovina u pripremi Članak 29. Ukoliko se imovina nabavlja uz odgodu plaćanja ili uz obročno plaćanje. Do datuma završetka društvo primjenjuje MRS 16. u nabavnu vrijednost ulazi samo ona vrijednost koja bi se platila da se je plaćalo odmah i odjednom. ili oboje) s namjenom (kao vlastita ili pod financijskim leasingom) najma i/ili povećanje kapitala umjesto. ukoliko se ne može pouzdano utvrditi fer vrijednost. ili za prodaju. Izabrana metoda vrednovanja se primjenjuje na sva ulaganja u nekretnine (investicijske nekretnine). Poljoprivredne proizvode. Materijalna imovina u pripremi otpisuje se u potpunosti kada uprava društva zaključi da odustaje od takvog ulaganja. Članak 32. kao požete proizvode biološke imovine. Menadžment društva će u trenutku stavljanja u upotrebu ili u trenutku kupnje odredi buduću svrhu imovine. Članak 33. društvo će prestati mjeriti po fer vrijednosti. zamjenom. Ista se ne može klasificirati ako je namijenjena za proizvodne svrhe ili prodaju dobara ili usluga ili za administrativne svrhe. u trenutku žetve. Predujmovi za materijalnu imovinu u pripremi iskazuju se prema nominalnoj vrijednosti s obračunanom kamatom sukladno zaključenom ugovoru. Kod nekretnina koje je društvo sagradilo. Članak 30. trošak ulaganja je njena fer vrijednost ili knjigovodstvena vrijednost zamijenjene imovine.Dobici ili gubici koje proizlaze iz početnog priznavanja poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje društvo će uključiti u račun dobiti i gubitka kao prihod ili rashod razdoblja. Eventualna razlika izme u ove dvije vrijednosti tretira se kao trošak razdoblja (kamate). Ako je društvo steklo dugotrajnu imovinu. Predujmovi dani u devizama obračunavaju se po srednjem tečaju Centralne banke BiH na kraju obračunskog razdoblja. umanjenoj za procijenjene troškove do točke prodaje. kao uobičajenu svrhu poslovanja.

za imovinu slične namjene i lokacije. (varijanta 1. kao: Financijska imovina koja se drži do dospijeća.Članak 34. Ulaganja u dugotrajnu financijsku imovinu klasificiraju se. (varijanta 2. od strane menadžmenta društva. i procjenu fer vrijednosti ustvrditi temeljem projekcije diskontiranih neto novčanih tokova od najma investicijske imovine i prema cijenama najma koje vrijede na tržištu. (varijanta 1. za potrebe vrednovanja nakon početnog priznavanja. Po ovom modelu imovina će se nakon početnog priznavanja mjeriti po trošku nabave umanjenom za amortizaciju i eventualna naknadna umanjenja za štete i slično. izme u nepovezanih stranaka. stanja ili lokacije.) Društvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine izabralo model troška nabave.) Društvo je za potrebe naknadnog vrednovanja ulaganja u nekretnine izabralo model fer vrijednosti. društvo alternativno može procijeniti fer vrijednost imovine na slijedeći način: trenutne cijene na aktivnom tržištu nekretnina druge vrste.) Udjeli. Ukoliko ne postoji aktivno tržište gdje se mogu dobiti tekuće tržišne cijene. . (varijanta 2. Sudjelujućim interesom smatra se ulaganje društva neko drugo društvo kod kojega je glasačka moć (glasačka prava) društva ispod 20%. Članak 35. dionice u pridružena i ovisna društva u svojim odvojenim financijskim izvještajima društvo evidentira u skladu s MRS 39. dionice u pridružena i ovisna društva u svojim odvojenim financijskim izvještajima društvo evidentira metodom troška ulaganja.) Udjeli. Članak 36. Zajmovi i potraživanja i Financijska Imovina raspoloživa za prodaju. Društvo će u bilješkama iskazati njenu fer vrijednost. Članak 37. Sve promjene proizišle iz tih promjena trebaju se priznati u računu dobiti i gubitka u razdoblju kad su iste nastale. Odluku o klasifikaciji donosi se u trenutku stjecanja. zadnje cijene sličnih nekretnina na manje aktivnom tržištu.

odnosno na dan kad se ugovorno obvezao na kupnju/prodaju financijske imovine.) Ulaganja/prodaja financijske imovine društvo evidentira na datum namire. (varijanta 2. Zajmovi i potraživanja iskazani u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obračunavaju se po spot tečaju na dan bilanciranja kojeg čini srednji tečaj CB BiH na dan bilanciranja. Ulaganja koja se drže do dospijeća u trenutku stjecanja knjiže se početno po fer vrijednosti koja uključuje sve zavisne troškove ulaganja kao što su: brokerske provizije. . Zajmovi i potraživanja se u trenutku stjecanja knjiže po nabavnoj vrijednosti.Članak 38. Ako subjekt proda bilo koje ulaganje iz portfelja ulaganja koja se drže do dospijeća. izuzev u iznimnim okolnostima. pristojbe. Nakon početnog priznavanja. Članak 39. pristojbe. Smanjenje fer vrijednosti ulaganja u vrijednosne papire tereti revalorizacijsku rezervu do svote revalorizacijske rezerve proistekle iz prijašnjeg povećanja vrijednosti.) Ulaganja/prodaja financijske imovine društvo evidentira na datum trgovanja. Financijska imovina raspoloživa za prodaju obuhvaća svu financijsku imovinu koja nije razvrstana u neku od tri ostale kategorije. Ona uključuje sve instrumente koji se ne mjere po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. sva druga ulaganja iz toga portfelja obvezno se razvrstavaju u portfelj raspoloživih za prodaju. Imovina raspoloživa za prodaju se u trenutku stjecanja knjiži po nabavnoj cijeni. kao što su: brokerske provizije. u kojem se drže u tekućem i idućim dvama izvještajnim razdobljima. Nakon početnog priznavanja. Nakon početnog priznavanja. ulaganja u imovinu raspoloživu za prodaju se mjere prema njihovoj fer vrijednosti. Članak 40. bankarske naknade i sl. zajmovi i potraživanja se vrednuju prema amortiziranom trošku ulaganja primjenom efektivne kamatne stope. (varijanta 1. bankarske naknade i sl. odnosno na dan datum na koji je imovina isporučena društvu ili ju je društvo isporučilo. Društvo može bilo koji zajam i bilo koje potraživanje označiti kao imovinu raspoloživu za prodaju. koja uključuje sve zavisne troškove ulaganja. koja uključuje sve zavisne troškove ulaganja. ulaganja koja se drže do dospijeća vrednuju se prema amortiziranom trošku ulaganja primjenom efektivne kamatne stope. Povećanje knjigovodstvenog iznosa ulaganja u vrijednosne papire zbog rasta fer vrijednosti odobrava se vlasničkoj glavnici kao revalorizacijska rezerva. Članak 41.

Odgo ena porezna imovina utvr uje se u visini važeće stope tekuće porezne obveze (10%).) Smanjenje knjigovodstvenog iznosa iznad revalorizacijske rezerve. Takva dugotrajna imovina. a predstavlja dio tekućeg poreza (dio angažiranog novca za plaćeni porez na dobit) koji se ne pokriva iz računovodstvene dobiti nego se njegovo pokriće odga a do vremena ukidanja privremene razlike. vrlo vjerojatna.) Smanjenje knjigovodstvenog iznosa iznad revalorizacijske rezerve.Čanak 42. U te svrhe menadžment društva usvaja Odluku o vjerojatnosti pokrića neiskorištenih poreznih gubitaka oporezivom dobiti za razdoblje od pet (5) godina od dana nastanka poreznog gubitka. Dugotrajna imovina ili skupine za prodaju svrstane kao namijenjene prodaji mjere se po knjigovodstvenom iznosu ili fer vrijednosti umanjenoj za troškove koji će nastati prodajom. Dugotrajna imovina namijenjena prodaji Članak 44. bilo kao pojedinačan predmet ili sastavni dio skupine za prodaju. Društvo će priznati odgo enu poreznu imovinu za iznos prenešenih neiskorištenih poreznih gubitaka u visini za koju je vjerojatno da će buduća oporeziva dobit biti raspoloživa i za koju neiskorišteni porezni gubici mogu biti upotrijebljeni. Visinu mogućeg pokrića prenešenih gubitaka utvr uje menadžment društva. U visini iznosa za koji nije vjerojatno da će biti raspoloživa porezna dobit da bi se iskoristili neiskorišteni porezni gubici. ovisno koje je niže. kada će knjigovodstveni iznos imovine biti nadokna en ili obveza podmirena. se ne amortizira. tereti kapital kao negativna revalorizacijska rezerva. (varijanta 1. Odgo ena porezna imovina Članak 43. Društvo će klasificirati dugotrajnu imovinu kao „namijenjena prodaji” ako je imovina raspoloživa za trenutačnu prodaju i ako je prodaja. proistekle iz povećanja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. procjenom menadžment u idućih dvanaest mjeseci. tereti rashode razdoblja. (varijanta 2. odgo ena porezna imovina se ne priznaje. proistekle iz povećanja knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. . Odgo ena porezna imovina predstavlja porezni učinak nastalih privremenih razlika.

U troškove posudbe ulaze svi troškovi koji bi se mogli izbjeći da posudbe nije bilo. rad i opće troškove proizvodnje) te druge troškove koji su nastali dovo enjem zaliha na njihovu sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. odnosno kada im je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bile spremne za namjeravanu uporabu ili prodaju. troškova. U svim ostalim uobičajenim situacijama. carina. Troškovi uključuju trošak nabave. društvo će kod nabave (stjecanja) zaliha iste priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali. U nabavu vrijednost zaliha ne uključuje se: neuobičajena vrijednost otpadnog materijala i sl.) Društvo primjenjuje metodu standardnog troška za potrebe mjerenja troška zaliha. Zalihe društvo početno mjeri po trošku nabave.Troškovi posudbe. Članak 46. Nabava zaliha se evidentira po stvarnim troškovima.) Obračun utroška zaliha odre uje se primjenom metode FIFO. iznimno i samo u slučaju kada se zalihe mogu klasificirati kao kvalificirano sredstvo. po pojedinim sličnim vrstama i namjenama zaliha. kada se zalihe tretiraju kao nekvalificirano sredstvo. Nabavna vrijednost zaliha sadrži: troškove kupnje (kupovna cijena. te ostale troškove koji su nastali u dovo enju zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. a naknadno se može za mjerenje zaliha odabrati metodi troška nabave ili neto utrživoj vrijednosti. porez koji se ne može odbiti. administrativni opći troškovi o kojima ne ovisi dovo enje u sadašnje stanje i lokaciju. te troškovi prodaje. društvo će obvezno uključiti troškove posudbe u troškove zaliha. Prosječne ponderirane cijene izračunavaju se prilikom svakog ulaska robe u skladište temeljem utvr enih količina i vrijednosti nakon ulaska novih zaliha. troškovi skladištenja osim u slučaju kada su dio proizvodnog postupka.ZALIHE Članak 45. (varijanta 2. ovisno koja je niža. Sukladno MRS-u 23 .) Obračun utroška zaliha odre uje se primjenom prosječnih ponderiranih cijena po pojedinim oblicima i namjenama zaliha. Članak 47. (varijanta 3. ali ne i tečajne razlike. troškove konverzije (materijal. troškovi prijevoza i slično). . (varijanta 1. Društvo će primijeniti standardne cijene koje približno odražavaju stvarne nabavne vrijednosti i ako je to prihvatljivije iz praktičnih razloga.

ovise o obujmu proizvodnje. Ako su zalihe oštećene. Varijabilni dio. u cijelosti ili djelomično zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena. U trošak zaliha treba uključiti: trošak nabave. Eventualni gubici zbog redovnog održavanja uključuju se u prosjek. poluproizvoda i gotovih proizvoda vode se po trošku (metoda ukupnih troškova) ili neto utrživoj vrijednosti. Zalihe nedovršene proizvodnje. Metoda trgovine na malo društvo će koristiti kad nije praktično koristiti druge metode utvr ivanja troška zaliha. Troškovima nabave ovih zaliha smatraju se: troškovi kupnje (kupovna cijena. Članak 50. Smanjivanje vrijednosti zaliha provodi se u slučaju neadekvatne kvalitete izrade. trošak konverzije i druge troškove koji su nastali dovo enjem zaliha na sadašnju lokaciju i sadašnje stanje. Troškovi konverzije čine troškovi direktnog rada i opći troškovi proizvodnje koji se mogu dovesti u vezu sa sadašnjim stanjem i sadašnjom lokacijom zaliha. Ostali troškovi su troškovi koji su nastali dovo enjem zaliha na sadašnju lokaciju i u sadašnje stanje. Kada prestanu okolnosti koje su djelovale na smanjenje vrijednosti zaliha vrijednost zaliha se treba povećati najviše do troška nabave. Opći troškovi proizvodnje čine sustavno raspore eni fiksni i varijabilni dio. njihova knjigovodstvena vrijednost svodi se na vrijednost koja se može realizirati. carina. Pri tome se polazi od pojedinačnih vrsta zaliha. Zalihe trgovačke robe u prodavaonicama vode se po prodajnim cijenama s uključenim porezom na dodanu vrijednost i uračunatom razlikom u cijeni.pet (3-5) godina uz normalne uvjete rada.Članak 48. Fiksni dio općih troškova proizvodnje temelji se na normalnom kapacitetu proizvodnje kojeg čini prosječna proizvodnja u narednih tri . Članak 51. Trošak zaliha se utvr uje tako da se prodajna vrijednost zaliha umanji za odgovarajući postotak marže. . Smanjenje vrijednosti zaliha priznaje se kao rashod razdoblja.). oštećenja ili dotrajalosti zaliha odnosno kada je nadoknadiva vrijednost (vrijednost koja se može realizirati prodajom ili uporabom tih zaliha) ispod knjigovodstvene vrijednosti. za skupine roba koje imaju približno iste postotke marže. nepovratni porez . kojeg čine indirektni rad i indirektni materijal. odnosno do vrijednosti koja se može realizirati. troškovi prijevoza i sl. Članak 49. ovisno o tome što je niže. To povećanje vrijednosti zaliha treba provesti kao smanjenje rashoda povezanih sa zalihama u razdoblju u kojem je došlo do povećanja vrijednosti.

ako se radi o imovini po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka.KRATKOTRAJNA POTRAŽIVANJA Članak 52. Transakcijski troškovi kao što su: brokerske provizije. društvo će evidentirati direktno u kapital (revalorizacijske rezerve od uskla enja. potraživanja od države i drugih institucija te ostala potraživanja iskazuju se po nominalnoj vrijednosti uvećanoj za kamate i druge naknade sukladno sklopljenom ugovoru. ako se radi o imovini raspoloživoj za prodaju. čine rashode razdoblja i evidentiraju se kroz račun dobiti i gubitka. (varijanta 1. Kada društvo otpiše potraživanja i/ili kada za ista nastupi zastara. Ispravak (smanjenje vrijednosti) potraživanja provodi se u razdoblju spoznaje o nemogućnosti naplate dijela ili ukupnog potraživanja na teret rashoda razdoblja.) Ulaganja/prodaja financijske imovine Društvo evidentira na datum namire. potraživanja od kupaca. Nakon početnog priznavanja. Sve promjene u tržišnoj vrijednosti ulaganja do dana namire društvo evidentira kroz račun dobiti i gubitka. Sve promjene u tržišnoj vrijednosti ulaganja do dana namire. (varijanta 2. odnosno na dan kad se je ugovorno obvezao na kupnju/prodaju financijske imovine.) Ulaganja/prodaja financijske imovine Društvo evidentira na datum trgovanja. Procjena mogućnosti naplate potraživanja provodi se uvijek kada potraživanje nije uplaćeno u ugovorenom roku. pristojbe. potraživanja za više plaćene svote s temelja dobitka. Članak 55. Potraživanja iskazana u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obračunavaju se po spot tečaju na dan bilanciranja kojeg čini srednji tečaj Centralne banke BiH. ulaganja u imovinu po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka mjere se prema njihovoj fer vrijednosti. Otpis potraživanja provodi se samo u slučaju kada o tome donese odluku odgovarajući organ društva. Imovina po fer vrijednosti u računu dobiti i gubitka se u trenutku stjecanja evidentira fer vrijednosti (nabavnoj vrijednosti). Potraživanja od podružnica i drugih poduzeća. odnosno na dan datum na koji je imovina isporučena društvu ili ju je društvo isporučilo. potraživanja od zaposlenih. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA Članak 54. Članak 53. bankarske naknade i sl. ista će se prestati priznavati u bilanci društva. a kada je dužnik likvidiran ili na drugi način prestao poslovati odnosno kada je po konačnoj presudi izgubljen spor. a najkasnije na dan bilance. koju čini zadnja cijena ponuda za kupnju na .

osim ako nije odre ena kao instrument zaštite. Članak 56. društvo će klasificirati kao kratkotrajnu financijsku imovinu. Eventualna prekoračenja po transakcijskim računima iskazuju se u bilanci stanja kao obveze prema financijskim institucijama u okviru tekućih obveza.burzi na dan bilanciranja. depoziti i kaucije iskazuju se po nominalnoj vrijednosti uvećanoj za kamatu sukladno sklopljenom ugovoru. Članak 58. samo u iznimnim slučajevima. Novac na računima koji se vode u konvertibilnim markama (KM) u organizaciji platnog prometa i bankama vodi se u nominalnim svotama prema izvodu o stanju i prometu tih računa. Članak 61. Novčani ekvivalenti obuhvaćaju depozite po vi enju i oročene depozite s rokom dospijeća do tri mjeseca u KM i u stranim valutama. kada je njeno dospijeće u roku kraćem od godine dana od dana bilanciranja. Ostala kratkoročna financijska imovina iskazuju se po nabavnoj vrijednosti uvećanoj za kamatu sukladno sklopljenom ugovoru. Devize na računima u banci i blagajni iskazuju se prema srednjem tečaju Centralne banke BiH na dan bilanciranja. Dani zajmovi. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI Članak 59. Novac se sastoji od novca u bankama i gotovine. Derivativna imovina svrstava se u ovu kategoriju. Članak 57. Ukoliko nema ponude na dan bilanciranja uzima se zadnja cijena raspoloživa izme u dva datuma bilanciranja. Ulaganja koja se drže do dospijeća. Članak 62. (varijanta 1. Dani zajmovi. depoziti i kaucije iskazani u devizama i/ili uz deviznu klauzulu obračunavaju se po spot tečaju na dan bilanciranja kojeg čini srednji tečaj Centralne banke BiH na dan bilanciranja. Članak 60.) Kod sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti primjenjuje se izravna metoda. . Novac u blagajni u konvertibilnim markama (KM) iskazuje se u nominalnoj vrijednosti.

Osnova prihodovanja i iskazivanja takvih svota na vremenskim razgraničenjima mora biti utvr ena u odgovarajućim knjigovodstvenim ispravama. te ostale rezerve. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA Članak 63. vremenska razgraničenja se prenose na račune potraživanja. Razlog razgraničavanja. materijalne imovine i ostale nemonetarne imovine na dan bilance. Članak 66. . kao i svota koja se odnosi na buduće razdoblje. Članak 64. Upisani kapital iskazuje se na posebnom računu u svoti koja je upisana u sudski registar prilikom osnivanja. odnosno čini čistu imovinu poduzeća. a obračunavaju se u troškove razdoblja na koje se odnose. Plaćeni troškovi unaprijed za buduće razdoblje iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja.(varijanta 2. posebno za statutarne rezerve. odnosno promjene upisa vrijednosti kapitala. Kapital predstavlja trajni najkvalitetniji izvor sredstava. Revalorizacijska rezerva koristi se i za nadoknadu smanjenja vrijednosti revalorizirane imovine do visine revalorizacije te imovine. Rezerve se iskazuju po nominalnoj vrijednosti izdvajanja iz neto dobiti i to posebno za zakonske rezerve. Iznos revalorizacijske rezerve utvr uje se kao razlika izme u knjigovodstvene vrijednosti imovine i njene tržišne vrijednosti. a nemaju elemenata da se iskažu kao potraživanje. mora biti iskazana na odgovarajućoj knjigovodstvenoj ispravi i mora biti zadovoljeno načelo nastanka doga aja i sučeljavanja prihoda s rashodima. Članak 67. Kada se steknu uvjeti za ispostavljanje dokumenata po osnovi kojeg se stječu potraživanja. KAPITAL I REZERVE Članak 65. Društvo će formirati i koristiti statutarne rezerve ako je i kako je odre eno statutom. Revalorizacijska rezerva koja preostane prenosi se u zadržanu dobit kada se proda ili na neki drugi način otu i sredstvo koje je revalorizirano. U tom slučaju transfer revalorizacijske rezerve ne provodi se u računu dobiti i gubitka. Revalorizacijska rezerva formira se revalorizacijom nematerijalne imovine. Prihodi obračunani u korist tekućeg razdoblja.) Kod sastavljanja izvještaja o novčanim tokovima od poslovnih aktivnosti primjenjuje se neizravna metoda. iskazuju se kao aktivna vremenska razgraničenja.

dio temeljnog kapitala za pokriće gubitaka. Članak 71. te za kao akumuliranu (zadržanu) dobit. ili veći dio ukoliko se je društvo obvezalo statutom. za pokriće prenesenih gubitka do visine kapitala. Članak 70. odnosno vlasnicima udjela u Društvu. za isplatu dioničarima. iz dobiti za raspodjelu ili iz zadržane dobiti će izdvojiti dio sredstava za vlastite dionice/poslovne udjele u njihovoj nominalnoj vrijednosti. Članak 68. sve dok te zakonske rezerve ne dosegnu četvrtinu (25%) temeljnog kapitala. uvećano za transakcijske troškove. skladu sa statutom i odredbama Zakona o gospodarskim društvima. U poslovnim knjigama društva posebno se iskazuje neto dobit tekuće godine i zadržana dobit. . odnosno preneseni gubitak u poslovanju. Varijanta samo za dionička društva Društvo će u zakonske rezerve unositi deseti (peti) dio dobiti tekuće godine. ako ih društvo formira. dio statutarnih rezervi za pokriće gubitaka. Otkup vlastitih dionica/udjela predstavlja smanjenje temeljnog kapitala i evidentira se u glavnici po nominalnoj vrijednosti uloženih sredstava. Raspored neto dobit tekuće godine društvo će izvršiti prema sljedećem redoslijedu prioriteta: za pokriće prenesenih gubitaka iznad visine kapitala. U slučaju kada društvo otkupljuje vlastite dionice/poslovne udjele. Društvo može ukinuti rezerve za vlastite dionice/udjeli jedino ako se iste povuku ili ih smanjiti za iznos za koji one prelaze iznos niže iskazane vrijednosti otkupljenih vlastitih dionica/udjela kao korektivnog konta unutar kapitala (glavnice). za formiranje i unos u statutarne rezerve. za formiranje i unos u zakonske rezerve. Članak 69. Pokriće poslovnih gubitaka tekućeg razdoblja. kao i prenesenih poslovnih gubitaka vrši se iz sljedećih izvora sredstava prema sljedećem redoslijedu: dio akumulirane (zadržana) dobiti za pokriće gubitaka.Ostale rezerve društvo će koristiti u bilo koju svrhu. dio zakonskih rezervi za pokriće gubitaka (ukoliko postoje).

Iznos budućih izdataka potrebnih za njihovo podmirenje odre uje menadžment temeljem njihove procjene. obveze prema dobavljačima i ostale dugoročne obveze početno se iskazuju po nominalnoj vrijednosti prema zaključenom ugovoru. obveze prema dobavljačima i ostale dugoročne obveze po fer vrijednosti. . Obveze prema povezanim poduzećima. Članak 74. Društvo će priznati obveze za dugoročna rezerviranja samo ako postoji obvezujući doga aj koji će stvoriti zakonsku ili izvedenu obvezu odljeva sredstava u budućim razdobljima i ako nema realne alternative osim podmirenja iste. društvo će mjeriti obveze prema povezanim poduzećima.DUGOROČNA REZERVIRANJA I NEPREDVI ENE OBVEZE Članak 72. Proizišle razlike evidentiraju se u računu dobiti i gubitka tekućeg razdoblja. Nakon početnog priznavanja. Izvedena obveza društva je ona proizišla iz uobičajene i ustaljene poslovne prakse kojima društvo ukazuje drugima da prihvaća odre ene odgovornosti proizišle iz takve poslovne prakse. Društvo će diskontirati iznos rezerviranja jedino ako je učinak vremenske vrijednosti novca značajan. Članak 76. Uz suglasnost menadžmenta društvo za procjenu izdataka potrebnih za izmirenje obveze. Obveze iskazane u devizama ili uz valutnu klauzulu preračunavaju se po srednjem tečaju Centralne banke BiH na dan bilance. Ukidanje rezerviranja se vrši evidentiranjem u korist ostalih prihoda razdoblja. Društvo će iste tretirati kao nepredvi ene obveze i iste objaviti u bilješkama uz financijske izvještaje. Društvo neće priznati moguće obveze kao niti obveze za koje nije vjerojatno da će podmirenje obveza zahtijevati odljev resursa ili se ne može dovoljno pouzdano procijeniti iznos obveze. Članak 73. Obveza prema povezanim poduzećima društvo će iskazati u iznosima koji bi se ostvarili da se radi o transakciji izme u ostalih stranki informiranih i voljnih za transakciju u tržišnim uvjetima. može angažirati neovisne stručnjake. na dan bilanciranja. DUGOROČNE OBVEZE Članak 75. Društvo će na svaki datum bilanciranja procijeniti dali postoje realne osnove za daljnje evidentiranje rezerviranja.

koje će imati za posljedicu oporezive iznose pri odre ivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) u budućim razdobljima kada će knjigovodstveni iznos sredstava biti vraćen ili obveza podmirena. Obveze iskazane u devizama ili uz valutnu klauzulu preračunavaju se po srednjem tečaju Centralne banke BiH na datum bilance. On je dio poreza na dobit čije je dospijeće – plaćanje odgo eno do vremena ukidanja privremene razlike. U pasivi – obvezama. odnosno ostalim vrijednosnim papirima iskazuju se u nominalnoj vrijednosti vrijednosnih uvećanoj za kamate ako su ugovorene. a razliku izme u plaćenih primitaka i/ili knjigovodstvene obveze umanjene za iznos fer vrijednosti nove financijske obveze. obveze za predujmove. ODGO ENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA Članak 80. Društvo će isknjižiti financijsku obvezu danom podmirenja ili zakonskim prijenosom na drugog dužnik uz uvjet nepostojanja bilo kakvih jamstva novom dužniku za podmirenje iste. KRATKOROČNE OBVEZE Članak 79. . depozite te obveze po dužničkim vrijednosnim papirima društvo iskazuje po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Članak 77. Obveze po mjenicama i čekovima. a za koje se sa sigurnošću može utvrditi da se odnose na tekuće obračunsko razdoblje. obveze prema zaposlenima. društvo će priznati u računu dobiti i gubitka. izuzev financijskih obveza po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. zajmove. obveze prema dobavljačima. obveze prema kreditnim institucijama. Kada se pribave dokumenti za priznavanje obveza ukidaju se vremenska razgraničenja u korist računa obveza. U tom slučaju društvo će priznati novu obvezu u visini fer vrijednosti danog jamstva. obveze s temelja udjela u rezultatu te ostale kratkoročne obveze iskazuju se u vrijednosti koja je iskazana u odgovarajućoj knjigovodstvenoj ispravi. obveze s temelja zajmova.. Razlika izme u amortiziranog iznosa financijske obveze u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost evidentira se kroz račun dobiti i gubitka tekućeg izvještajnog razdoblja. doprinose i druge pristojbe. Odgo ena porezna obveza utvr uje se u visini važeće nominalne stope tekuće porezne obveze (10%). depozita i sl. Na teret obračunskog razdoblja uračunavaju se i troškovi za koje ne postoje odgovarajuće knjigovodstvene isprave da bi se mogli priznati kao obveza. Proizišle razlike evidentiraju se u računu dobiti i gubitka tekućeg razdoblja.Obveze za kredite. porezni učinak privremenih razlika iskazuje se kao odgo ena porezna obveza. obveze za poreze. Članak 78. Obveze prema povezanim poduzećima.

utvr ivanjem fizičkih mjera ugovorenog posla. Članak 86. je stupanj dovršenosti transakcije moguće pouzdano izmjeriti. postoji vjerojatnost naplate. Prihodi od prodaje usluga. je svotu prihoda moguće pouzdano utvrditi. a za koje nije bilo iskazano potraživanje u poslovnim knjigama. Članak 85. Prihodi se priznaju ako: je prihode moguće pouzdano utvrditi. prihodi se priznaju do svote nastalih troškova koji će se vjerojatno nadoknaditi. Ako se u trenutku nastanka doga aja procijeni da naplata nije izvjesna. Prihodi koji nemaju uvjete za priznavanje u tekućem obračunskom razdoblju odga aju se preko vremenskih razgraničenja za buduća razdoblja. je vjerojatno da će se prodani proizvod ili roba naplatiti. prihodi se odga aju. U korist vremenskih razgraničenja evidentiraju se i naplaćeni prihodi koji se odnose na buduće razdoblje. se troškovi u svezi s tim uslugama i troškovi potrebni za dovršenja usluga mogu pouzdano utvrditi. PRIHODI Članak 82. Članak 84. Članak 83. društvo ne zadržava stalno sudjelovanje u upravljanju do stupnja koji se može povezati s vlasništvom niti učinkovito kontrolira prodaju proizvoda ili robe. Kada se rezultat ugovora o izgradnji ne može pouzdano procijeniti. čiji je ishod moguće pouzdano utvrditi. je troškove koji su nastali ili koji će nastati u svezi s prodajom moguće pouzdano izmjeriti. Stupanj dovršenosti ugovora utvr uje se: udjelom nastalih troškova u ukupno procijenjenim troškovima.Članak 81. a troškovi se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem nastaju. Za realizaciju iz prethodnih obračunskih razdoblja i za onu koja je u tekućem . obračunavaju se prema stupnju dovršenosti (postotne dovršenosti) transakcije na dan bilance. pregledom dovršenih radova. Prihodi od prodaje proizvoda i robe priznaju se ako: su na kupca preneseni svi značajni rizici i koristi od vlasništva nad proizvodima ili robom.

je vjerojatno da će potpore primiti. Članak 88. treba priznati stupnju dovršenosti aktivnosti izgradnje na dan bilance. Prihodi iz ugovora o izgradnji. prihodi se priznaju samo do svote nastalih troškova iz ugovora koje je vjerojatno da će biti nadokna eni. Unaprijed naplaćena najamnina se razgraničava do razdoblja na koje se odnosi. Prihodi po osnovi kamata. Prihodi od dividendi. odnosno naknada ulagačima obračunavaju se nakon što je pravo na naplatu tih sredstava utvr eno. Kada se rezultat ugovora o izgradnji ne može sigurno utvrditi. Prihodi od financijskog najma priznaju se u vremenu trajanja najma prema ugovorenim uvjetima koristeći pri tome metodu istih periodičnih stopa prihoda. uključujući i nenovčane potpore. kada je rezultat ugovora moguće pouzdano utvrditi. a prema ugovorenim uvjetima. Prihodi po osnovi kamata obračunavaju se svaki mjesec po ugovorenim kamatama. priznaju se u prihode kada: društvo udovoljava danim uvjetima. Članak 91. a najkasnije na datum bilanciranja. U slučaju ugovora tipa troškovi plus. Prihodi od dividendi priznaju se prema nastanku doga aja. Članak 87. Članak 90.obračunskom razdoblju obračunana u korist prihoda potraživanja se ispravljaju na teret troškova. a sukladno ugovoru. Kamate se obračunavaju metodom efektivne kamatne stope i priznaju se u prihode razmjerno vremenu korištenja sredstava od strane dužnika. Članak 92. . tantijema i dividendi priznaju se pod uvjetima: vjerojatnosti naplate i pouzdanost utvr ivanja prihoda. rezultat ugovora može se pouzdano utvrditi ako postoji vjerojatnost naplate. Državne potpore. Članak 89. Prihod od najamnine pri poslovnim najmovima raspore uje se prema razdobljima na koja se odnosi za vrijeme trajanja najma. U slučaju ugovora s fiksnom cijenom rezultat ugovora se može pouzdano utvrditi ako je moguće prihod i troškove pouzdano utvrditi te ako postoji vjerojatnost naplate. ako se troškovi koji se mogu pripisati ugovoru mogu se jasno identificirati i pouzdano utvrditi.

) Državne potpore povezane sa sredstvima priznaju se u prihod u razdoblju u kojem se mogu povezati s odgovarajućim rashodima. (varijanta 2. Članak 96. Rashodi su smanjenja ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku odljeva ili smanjenja sredstava ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice. ali ne ono s raspodjelom sudionicima u glavnici (vlasnicima). ali ne moraju proisteći iz redovnih aktivnosti društva. Dobitke od prodaje dugotrajne imovine. Članak 95. . Rashodi se mogu priznati i u izravnom sučeljavanju s povezanim prihodima. društvo će iskazati u računu dobiti i gubitka kao kategoriju dobitci od prodaje stalnih sredstava. (varijanta 1.Članak 93. revalorizacija vrijednosnih papira. Nerealizirane dobitke od ulaganja u vrijednosne papire društvo iskazuje kada je tržišna vrijednost ulaganja viša od troška ulaganja nekog vrijednosnog papira. Prihodi su i dobici koji udovoljavaju definiciji prihoda. utvr ene po neto načelu – prodajna vrijednost veća od knjigovodstvene vrijednosti.) Državne potpore koje se daju za već nastale troškove (gubitke) priznaju se kao umanjujuća stavka povezanih rashoda (storno). dobici od prodaje dugotrajne imovine. Dobici su povećanja ekonomskih koristi. RASHODI Članak 97. a čine ih npr.) Državne potpore koje se daju za već nastale troškove (gubitke) priznaju se u prihode kada društvo udovoljava utvr enim uvjetima i kada je potpora primljena. (varijanta 2.) Državne potpore povezane sa sredstvima priznaju se tako da se njena vrijednost oduzme od knjigovodstvene vrijednosti odnosnog sredstva. Članak 94. (varijanta 1. Priznavanje rashoda pojavljuje se istodobno s priznavanjem obveza ili smanjenja sredstava. kada društvo udovoljava utvr enim uvjetima i kada je potpora primljena. kao i iz porasta knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. a koji proistječu iz istih transakcija i drugih doga aja.

Očekivani gubitak po ugovoru priznaje se kao rashod. primjenjuje se metoda FIFO. kao i oni koji su proistekli iz prodaje dugotrajne imovine. Kvalificirana sredstvo (imovinska stavka) je neka imovina kojoj je potrebno znatno vremensko razdoblje da bi bila spremna za namjeravanu uporabu ili prodaju Troškovi posudbe su kamate i drugi troškovi koji nastanu subjektu u svezi s posudbom sredstava. Članak 101. Pri ugovoru o izgradnji kod kojeg se rezultat ne može sa sigurnošću utvrditi troškovi iz ugovora priznaju se kao rashod razdoblja u kojem su nastali. Članak 100. izgradnji ili proizvodnji te imovinske stavke koja se može klasificirati (odrediti) kaso kvalificirano sredstvo.) Za utvr ivanje troškova utrošenog materijala sirovina i sl. Nerealizirane gubitke od ulaganja u vrijednosne papire društvo iskazuje kada je tržišna vrijednost ulaganja niža od troška ulaganja nekog vrijednosnog papira. (varijanta 2. postrojenja i opreme i nematerijalne imovine). Gubicima se smatraju i nerealizirani gubici kao što je onaj koji je proizišao iz revalorizacije vrijednosnih papira. (varijanta 1. . primjenjuje se metoda prosječnih ponderiranih cijena. utvr ene po neto načelu – prodajna vrijednost manja od knjigovodstvene vrijednosti.Kada se očekuje da će se ekonomske koristi ostvarivati u nekoliko obračunskih razdoblja. poplava. Subjekt je dužan kapitalizirati troškove posudbe kao dio troška imovinske stavke koji se mogu izravno pripisati stjecanju.) Za utvr ivanje troškova utrošenog materijala sirovina i sl. Članak 99. Gubicima se smatraju oni koji su proistekli iz katastrofa kao što je potres. kao i iz pada knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. Gubitke od prodaje dugotrajne imovine. društvo će iskazati u računu dobiti i gubitka kao stavku gubitci od prodaje stalnih sredstava. Pri ugovoru o izgradnji kod kojeg se rezultat može pouzdano utvrditi troškovi se priznaju ovisno o stupnju dovršenosti aktivnosti izgradnje na dan bilance. Gubici su najčešće smanjenje ekonomskih koristi i smanjenja vrijednosti imovine. Gubici su druge stavke koje udovoljavaju definiciji rashoda ali ne moraju proisteći iz redovnih aktivnosti. Članak 98. rashodi se priznaju temeljem sustavnog rasporeda (kao što je amortizacija nekretnina. Subjekt je dužan ostale troškove posudbe priznati kao rashod razdoblja u kojem su nastali.

Ako rashodi prelaze prihode preostala vrijednost je gubitak. U tom slučaju društvo neće prepravljati prethodna razdoblja. Ispravak temeljne pogreške iz prethodnog razdoblja iskazuje se uskla enjem početnog stanja zadržanih zarada. Ako prepravljanje nije izvedivo. Otpremnine se priznaju ako subjekt ima odgovarajuće dokaze o preuzetoj obvezi raskida radnog odnosa s jednim ili više zaposlenih prije njihovog redovitog datuma umirovljenja ili isplate otpremnina na temelju ponude zaposlenicima da ih potakne na dobrovoljan raskid radnog odnosa. Promjene računovodstvenih procjena uključuju se samo u dobit ili gubitak razdoblja u kojem je bila promjena računovodstvene procjene. Ako promjena računovodstvenih procjena utječe i na buduće razdoblje promjena se uključuje u račun dobiti i gubitka budućih razdoblja. DOBIT Članak 104. kao uloženi novac odnosno uložena kupovna moć. ukupan učinak promjene se uključuje u dobit. TEMELJNE POGREŠKE. Usporedne informacije se prepravljaju. budući da se polazi od težnje za održavanjem kupovne moći uloženog novca. Dobit je ostatak vrijednosti koji se dobije kada se od prihoda odbiju rashodi koji uključuju i uskla enje za očuvanje kapitala. Obveza temeljem neisplaćenih primanja se vrednuje u nediskontiranom iznosu. Troškovi primanja zaposlenih se priznaju u razdoblju u kojem je subjekt primio usluge od zaposlenika. odnosno gubitak. Društvo je za potrebe financijskog izvještavanja usvojilo financijski koncept kapitala. a sukladno Me unarodnim računovodstvenim standardima.Članak 102. Svi troškovi i rashodi koji se odnose na obračunsko razdoblje moraju biti obuhvaćeni u financijskim izvještajima. Sukladno tom konceptu. a ne u razdoblju isplate ili obveze za isplatom. Kratkoročna primanja zaposlenih (plativa u roku od dvanaest mjeseci) se priznaju kao rashod u razdoblju u kojem zaposlenik pruža uslugu. Ako ukupan učinak nije moguće odrediti. dobit društva ostvaren je samo onda kada je financijska vrijednost neto imovine (glavnice) na kraju razdoblja veća nego na početku razdoblja. . Članak 103. Svi troškovi i rashodi koji nisu spomenuti u ovom poglavlju utvr uju se prema prethodno navedenim člancima. nova računovodstvena politika se primjenjuje prespektivno. PROMJENE OBUSTAVLJENO POSLOVANJE RAČUNOVODSTVENIH PROCJENA I Članak 105.

Računovodstvene politike se dosljedno primjenjuju na slične transakcije. Promjena računovodstvenih politika primjenjuje se retroaktivno. Ove računovodstvene politike primjenjuju se počevši od 01. prioritet u primjeni imaju odredbe Me unarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI). Za sve transakcije čije evidentiranje nije odre eno ovim Pravilnikom direktno se primjenjuju odredbe iz dotičnog MSFI/MRS.01. svotu uskla enja zadržanih zarada. Odluku o promjeni računovodstvenih politika donosi Uprava/direktor društva. tijelo koje tumači računovodstvene standarde ili ako bi nova računovodstvena politika prikladnije prikazivala doga aje ili transakcije u financijskim izvještajima. . Me unarodnih računovodstvenih standarda (MRS). Članak 108.2010. Ispravak se iskazuje kao uskla enje početnog stanja zadržanih zarada (prenesene dobiti ili gubitka). kao i pratećih Uputa i Objašnjenja Odbora za me unarodne standarde (IASB). ZAVRŠNE ODREDBE Članak 107.PROMJENA RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA Članak 106. godine. te činjenicu da su usporedni podaci prepravljeni. Društvo objavljuje (u bilješkama uz financijske izvještaje) razloge promjene računovodstvenih politika. U slučaju kolizije s odredbama ovog Pravilnika. Promjene računovodstvenih politika provode se ako to zahtijeva zakon.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->