Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet Odsjek za povijest Kolegij: Hrvatska povijest XX.

Stoljea

USTROJ I NAORUANJE JNA

Mentor: dr.sc.S.Josipovi Batorek

Student: Adam Debeli

Osijek, svibanj 2011

Povijest JNA
Jugoslavenska narodna armija (Jugoslovenska narodna armija, JNA)(22. prosinca 1941. - 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oruanih snaga SFRJ do njezina raspada. Slubeno je ukinuta 20. svibnja 1992. godine.

Svoje korijene JNA vue iz Narodnooslobodilake borbe i partizanskih odreda Jugoslavije. Nakon oruanih antifaistikih ustanaka, pod rukovodstvom KPJ, 22. prosinca 1941. u mjestu Rudo (BiH) osnovana je 1. proleterska brigada Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije, od etiri srpska i dva crnogorska bataljuna, to je kasnije bio slubeni praznik osnivanja oruanih snaga Druge Jugoslavije. Pred sam kraj Drugog svjetskog rata, 1. oujka 1945. godine, NOVJ dobiva naziv Jugoslavenska armija (skradeno JA), a povodom proslave desetgodinjice razvoja, 22. prosinca 1951., Jugoslavenska armija je preimenovana u Jugoslavensku narodnu armiju (JNA), ime je, kako je objanjeno, i formalno naglaen njen narodni, socijalistiki i revolucionarni karakter. Bila je JNA najdosljedniji provoditelj Titove jugoslavensko-komunistike politike.

U ponod, 25. prosinca 1988., komande vojnih oblasti Jugoslavenske narodne armije (dalje JNA ili Armija) preuzele su poslove voenja i zapovijedanja postrojbama JNA od dotadanjih komandi armija i 2. korpusa kopnene vojske. Do kraja prosinca iste godine, Armija je u potpunosti prela na novi, vojini sustav organizacije. Vojnopomorska oblast, kao i Ratno zrakoplovstvo i protuzrana obrana, zadrali su postojedi ustroj, a promjene su se oitovale na razinama zapovijedanja, od operativno-strategijskih postale su strategijske. Nikad do tada JNA nije bila tako okrupnjena u vojno- -teritorijalnom smislu, ak ni u jednom kradem

razdoblju iz druge polovice 1960-ih kada se sastojala od etiri armijske oblasti i Ratnog zrakoplovstva s protuzranom obranom. Iznimka su bili samo poslovi novaenja koje je, 1. sijenja 1988., Armija predala u nadlenost republika i autonomnih pokrajina. Punih dvadeset godina (1968. 1988.) JNA je imala ustroj i teritorijalnu organizaciju, koja je dodue mijenjana, ali je ipak zadrala ustroj koji se u literaturi redovno naziva republikim ustrojem vojske. Teritorij socijalistikih republika Bosne i Hercegovine, Slovenije i Makedonije obuhvadala je jedna armija, odnosno samostalni korpus (Crna Gora) dok su na teritoriju Srbije bile dvije armije, a u Hrvatskoj jedna armija i vojnopomorska oblast. Za razliku od ostalih republika, Hrvatska je bila jedina iji je znaajan dio, gotovo cijela Slavonija, bio u sastavu armije iji je vedi dio bio na podruju druge republike (Bosna i Hercegovina). Sve ove promjene uvoene su kroz plan preustroja JNA " JEDINSTVO "

Jugoslavenska narodna armija je bila udarni dio Oruanih snaga SFRJ. Do kraja 1988. sastojala se od est armija, Vojnopomorske oblasti, Ratnog zrakoplovstva i protuzrane obrane i jednoga samostalnog korpusa. Krajem 1988. JNA je prema planu Jedinstvo prela na vojno-teritorijalnu organizaciju u kojoj su armije zamijenjene vojitima, odnosno vojnim oblastima. Znaajka nove organizacije bila je protuustavno podreivanje TO-a zapovjednitvima JNA u ratu, konkretno republikih i pokrajinskih tabova TO-a u ratu zapovjednitvima vojita, a postrojba TO-a zapovjednitvima korpusa. Ovakva organizacija dijelom je funkcionirala i u miru to se vidjelo u Sloveniji i Hrvatskoj tijekom 1990. godine. Od snaga JNA u Sloveniji, sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Istri, Gorskom kotaru, Lici, Kordunu i Banovini osnovana je 5. vojna oblast sa sjeditem u Zagrebu. Peta vojna oblast sastojala se od podstoernih postrojba, etiri korpusa, od ega dva u Hrvatskoj i jedne pjeake divizije. Zrakoplovnu potporu 5. vojnoj oblasti pruao je 5. korpus Ratnog zrakoplovstva i protuzrane obrane sa sjeditem u Zagrebu. Ostali, vedi dio teritorija Hrvatske bio je podijeljen izmeu 1. vojne oblasti i Vojnopomorske oblasti. Prva vojna oblast sa sjeditem u Beogradu obuhvadala je Slavoniju, preko 17. korpusa koji je imao sjedite u Tuzli. Vojnopomorska oblast sa sjeditem u Splitu bila je nadlena za jadransku obalu i dio sjeverne Dalmacije, a sastojala se od Flote, tri vojnopomorska sektora i korpusa kopnene vojske u Kninu. S ovakvom strukturom JNA je ula u rat.

Za voenje borbe, JNA je osnovala dvije operativne skupine, OG-1 za podruje Banovine i vedeg dijela Korduna, i OG-3 za juni dio Korduna i Liku. Na kraju 1991. prema novom ustroju ukinuta je 5. vojna oblast i umjesto nje je osnovana 2. vojna oblast sa sjeditem u Sarajevu. U njezin je sastav uao 10. korpus iz bive 5. vojne oblasti, te 4., 5. i 17. korpus iz 1. vojne oblasti, kao i 9. korpus iz bive Vojnopomorske oblasti. Snage JNA na podruju istone Hercegovine i Crne Gore: 2. i 13. korpus, ule su u sastav 4. vojne oblasti. Ovakva se podjela zadrala do sredine svibnja 1992. kada je JNA formalno nestala s povijesne scene.

Poetkom 1990. godine JNA je imala 275.341 ljudi od kojih je u 5. vojnoj oblasti bilo 45.559 ljudi. Krajem 1990. JNA je u RH imala priblino oko 60.000 ljudi. Prema ratnom ustroju imala je 1.058.378 ljudi. Prema podacima M. Sekulida, JNA je 1991. na mobilizaciju pozvala 142.058 osoba ili sedam posto vojnih obveznika do 45 godina starosti s podruja Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Prema istom izvoru JNA je u drugoj polovici 1991. na teritoriju Hrvatske pod svojim zapovijedanjem imala 112.443 vojnika i starjeinu. Od toga je 96.625 ljudi bilo iz sastava JNA, a 15.818 iz sastava Teritorijalne obrane.

Ustroj i naoruanje.
JNA se sastojala od vidova, rodova i slubi. Vidovi su bili: kopnena vojska, ratno zrakoplovstvo, protuzrana obrana i ratna mornarica. Rodovi su bili: pjeatvo, artiljerija, artiljerijski-raketne jedinice protuzrane obrane (u sva tri vida JNA), oklopne jedinice, inenjering, ABH obrana, veza i granine jedinice. Slube u JNA bile su: tehnika sluba, graevinska sluba, intedantska sluba, saobradajna sluba, zrakoplovno-tehnika sluba, organi sigurnosti i vojna policija, sanitarna sluba, veterinarska sluba, financijska sluba, administrativna sluba, pravna sluba, geodetska sluba, glazbena sluba i informatika u OS. Krajem 80-ih godina VOJIN (Vazduno osmatranje, javljanje i navoenje) postao je rod vojske.

Vojna obaveza u JNA bila je opda. Sastojala se od regrutne obaveze, obaveze sluenja vojnog roka, i sluenja u rezervnom sastavu. U socijalistikoj Jugoslaviji postojao je sustav opdenarodne obrane i drutvene samozatite, pa je tako JNA bila "zajednika oruana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i graana SFRJ". Pripadnikom oruanih snaga smatrao se svaki graanin "koji sa orujem u ruci uestvuje u otporu protiv napadaa". Sluenje vojnog roka u JNA trajalo je godinu dana.

Kopnena vojska.
Kopnena vojska je po brojnosti bila najvedi vid JNA. Imala je oko 140.000 aktivnih vojnika (ukljuujudi 90.000 regruta), a mogla je u ratnim okolnostima mobilizirati preko milijun rezervista. Rezervne snage su bile organizirane po republikim linijama u snage Teritorijalne odbrane i u ratnim prilikama bile bi potinjene Vrhovnoj komandi JNA kao integralni dio odbrambenog sustava. Teritorijalnu odbranu inili su bivi regruti koji su povremeno pozivani na vojne vjebe. Tenkovske i oklopne brigade. Tenkovske brigade JNA su se sastojale od dva ili tri bataljona. Koristile su oko 1000 sovjetskih tenkova T-54 i T-55, 70 sovjetskih T-72, oko 450 jugoslavenskih M-84 i nekoliko amerikih M47 tenkova. Tenkovske jedinice su bile najzastareliji dio JNA. Tenkovi T-54/T-55 su bili glavni tenkovi tokom 1960ih. Tenkovi M-84 (poboljane verzije sovjetskih tenkova T-72 izraivani pod licencom u Jugoslaviji) su isporueni JNA krajem 1970ih i 1980ih. JNA je takoe imala rezerve starih sovjetskih T-34/T-85 i amerikih Sherman tenkova iz Drugog svetskog rata. JNA je imala vie od 400 borbenih vozila pjeatva M80, 500 vozila BVP M-80A i 300 oklopnih transportera koji su se proizvodili u Jugoslaviji. Pjeatvo je koristilo vie od 200 sovjetskih oklopnih transportera BTR-152, BTR-40 i BTR-50 koji su kupljeni tokom 1960ih i 1970ih. Imala je i 100 M-3A1 polugusjeniara koji su proizvedeni u Sjedinjenim Dravama i mali broj novih rumunskih TAB-72 (varijanta BTR-60) oklopnih transportera. Oklopna vozila za izvianje su brojala nekoliko starijih sovjetskih BTR-40, novih BRDM-2 i BTR-60 modela i BOV i M-8 vozila.

Jugoslavenski tenk M-84 Artiljerijske jedinice. Artiljerija JNA je bila opremljena sovjetskim, amerikim i domadim sistemima. Od artiljerije sovjetskog porekla u JNA nalazilo se priblino 1000 mobilnih strojnica kalibra 122 mm, topovi kalibra 130 mm, strojnice/topovi od 152 mm i strojnice kalibra 155 mm. U artiljerijskim baterijama nalazilo se oko 700 starijih amerikih mobilnih topova od 105 i 155 mm i modeli M-65. Mobilna artiljerija je bila vrlo vana za operacije u planinskim krajevima Jugoslavije. Artiljerija je koristila sovjetske samohodne topove od 100 mm i 122 mm i jugoslavenske samohodne topove M-7 od 105 mm, kao i preko 6.000 minobacaa od 82 i 120 mm, ukljuujudi i minobacae montirane na varijantu M-60PB standardnog oklopnog transportera. Artiljerija JNA je koristila nekoliko raketnih sustava ukljuujudi 160 YMRL-32 i M-63 viecijevnih bacaa raketa. Arsenal JNA je ukljuivao etiri lansera nevoenih sovjetskih raketa zemlja-zemlja FROG-7 dometa 100 km. Prvi ovakav sustav je instaliran 1967.

Protiv-tenkovske jedinice.

Protiv-tenkovske jedinice JNA su koristile mobilne protiv-tenkovske topove, bestrzajne cijevi i sovjetske protiv-tenkovske voene rakete. Od protiv-tenkovskih topova koristili su se modeli od 75, 90 i 100 mm. Bestrzajne cijevi su se izraivale u Jugoslaviji i koristili su se modeli od 57, 82 i 105 mm. Cijevi od 82 mm mogle su se montirati na oklopne transportere M-60PB.

Protiv-tenkovske voene rakete AT-1 i AT-3 su bili sovjetske proizvodnje. Koritene su i protiv tenkova i pjeatva, ali zbog ranije proizvodnje efikasnost protiv naprednijih oklopnih jedinica je bila nesigurna. Vozilo BOV-1 se moglo opremiti sa 6 AT-3 lansera kako bi sluilo kao izuzetno pokretna protiv-tenkovska platforma. Protuzrana obrana. Vede jedinice JNA su imale znaajnu protuzranu pratnju, iji je cilj bio tititi velike koncentracije vojske od neprijateljskih zranih napada. Kopnena vojska je imala etiri jedinice s raketama zemlja-zrak i 11 jedinica protuzrane artiljerije. Raketne jedinice su koristile sovjetske rakete SA-6, SA-7, SA-9, SA-13, SA-14 i SA-16. Sustavi kratkog dometa su takoer koriteni u pjeatvu. Protuzrana artiljerija je koristila preko 5000 sustava. Od samohodnih protuzranih topova koriteni su sovjetski dvostruki sustavi ZSU-57-2 od 57 mm i trostruki sustavi BOV-3 od 20 mm i dvostruki BOV-30 od 30 mm. Veliki broj mobilne protuzrane artiljerije je takoer bio u arsenalu JNA, domadeg i stranog porijekla. Priobalska artiljerija. Priobalska artiljerija je koristila i rakete zemlja-zemlja i topove. Koristila je sustave SS-C-3 projektirane u Sovjetskom Savezu, i protiv-brodske rakete Brom koje su se montirale na kamione.

inovi. U JNA su postojali slijededi inovi: vojniki inovi

razvodnik desetar mlai vodnik

nii doasniki inovi

vodnik vodnik prve klase stariji vodnik stariji vodnik prve klase

vii doasniki inovi

zastavnik zastavnik prve klase

nii asniki inovi

potporunik porunik kapetan kapetan prve klase

vii asniki inovi

major potpukovnik pukovnik

generali

general-major general-potpukovnik general-pukovnik general armije Maral Jugoslavije (ovaj naslov je nosio samo Josip Broz Tito)

ZANIMLJIVOSTI

U JNA je koriten tada slubeni jezik srpskohrvatski jezik i pismo latinica, a negdje iskljuivo dirilica, tako da su se svi graani SFRJ stariji od 18 godina sposobni za sluenje vojnog roka bili prisiljeni sluiti se tim i takvim jezikom, bili oni iz Slovenije, Makedonije ili Kosova.

Teko je zaobidi Pravilo slube oruanih snaga PS OS, uveni pe es, kojim je bilo definirano skoro sve u JNA.

SMB (sivo maslinasta boja) koritena je na gotovo sve to je bilo u vojsci: uniforme, opremu, i vozila.

ZAKLJUAK

Kako smo i sami mogli do sada uvidjeti, JNA ba nema nekakve velike specifinosti u svojim redovima naspram drugih vojnih organizacija. Relativno zastarjela oprema, prepisane funkcije i prosjecna organiziranost cine ju relativno beznacajnom na svejtskoj pozornici. No, unatoc tome, bila je dostatna za osiguravanje obrane, bilo od unutrasnjih ili vanjskih neprijatelja, to je u biti i bio njezin primarni cilj. Obrana domovine.

LITERATURA

Trifunovska, Snezana, Yugoslavia Through Documents: From Its Creation to Its Dissolution, Martinus Nijhoff, 1994. "Arsenal" asopis, Beograd, listopad 2007. Crisis in the Balkans: The Blockade, Steven Lee Mayers, The New York Times, 5. svibanj 1999.