P. 1
Oslobođenje [broj 23246, 8.9.2011]

Oslobođenje [broj 23246, 8.9.2011]

|Views: 233|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Sep 08, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

^ETVRTAK, 8. 9. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.246

Postignut kompromisni prijedlog o fondovima IPA za 2011.

Usagla{eno 88 miliona eura projekata
Preostala 8,2 miliona eura bit }e usmjerena na kori{tenje na{oj dr`avi putem projekata prekograni~ne saradnje
Emir Suljagi}
3. strana

O PROVO\ENJU ZAKONA SE NE PREGOVARA
5. strana

Hercegovina dobija autocestu
2. strana

Potpisan ugovor u Mostaru

DANAS PRILOG

Povodom snimanja filma “Venuto al mondo”

Treba li nam u dane slavlja sukob Safet Su{i} vs. Zvjezdan Misimovi}?

PENELOPE CRUZ U SARAJEVU!

27. strana

MISKE NAM TREBA, ALI MORA IGRATI VI[E
46-47. str.

U @I@I
Odobreno kreditno zadu`enje

2

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Izgradnja dionice koridora 5c

Elektroprivredama

17 miliona eura

Hercegovina
Na{a zemlja bi kroz sljede}ih deset mjeseci trebala dobiti nova ~etiri kilometra autoceste. Ju~er je u Mostaru potpisan ugovor o izgradnji autoceste na koridoru 5c na dionici u Hercegovini od Bija~e do Kravica u Ljubu{kom. Ugovor su potpisalidirektor JP Autoceste d.o.o. Mostar Ensad Kari}, federalni ministar prometa i komunikacija Enver Bijedi}, predstavnik izvo|a~a radova i direktorEuroasfalta d.o.o. SarajevoHamedRami}, te direktor tvrtke @GP d.d. Sarajevo Asim Nani}. Potpisivanju su bili nazo~ni premijer i predsjednik Federacije Nermin Nik{i} i @ivko Budimir. je }e dobiti ~vrstu vezu s jadranskim primorjem, time i mogu}nosti za ubrzan razvoj. Za ne{tovi{e od dvijegodine u Hercegovinu }e se investirati oko 120 milijuna maraka, a samo za eksproprijacijuzemlji{ta u prvoj etapi izgradnje ve} je izdvojeno vi{e od pet milionamaraka i to je novac koji je oti{ao na{im gra|anima, izjavio je Nik{i}. Federalni premijer je kazao i kako}e se ovimprojektomotvoritinekolikostotinaradnihmjesta, te kako}e se osjetiti i zna~ajan rastpotro{nje u lokalnojzajednici, {to sasvim sigurno, istaknuo je, predstavlja ozbiljan poticaj za op}ine u Hercegovini. - Glavni cilj ove vlade je borba za svako radno mjesto, a najavljeneinvesticijeosigurat}e uspjeh u toj borbi, rekao je Nik{i}. Federalni ministar prometa i komunikacijaEnverBijedi}izjavio je, pak, kako je njegovo ministarstvo svojim djelima potvrdilo da kao dio Vlade FBiH ispunjava svoje obveze i obe}anja. Ensad Kari}, direktor JP Autoceste d.o.o, izjavio je kako }e u sklopu ovog projekta

Ugovor potpisan ju~er u Mostaru

dobija autocestu
Ukupna vrijednost projekta je ne{to vi{e od 23 milijuna eura, a rok za zavr{etak radova je deset mjeseci
biti izgra|en i grani~ni prijelaz prema Hrvatskoj te kako su zavr{ene pretkvalifikacije i za sljede}ih pet kilometara ove dionice od Bija~e do Me|ugorja, koja }e se po~eti raditi po~etkom 2012.
Zasjedao Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH
Foto: D. ]UMUROVI]

Poslanici prilikom potvr|ivanja OHR-ovog Zakona o izmjenama Zakona o dr`avljanstvu FBiH zatra`ili nove izmjene kojima }e biti ukinuto entitetsko dr`avljanstvo
Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH odobrio je kreditni sporazum izme|u FBiH i njema~ke razvojne banke od 17 miliona eura koji }e koristiti elektroprivrede za razvoj daljinskog upravljanja u elektrodistributivnoj mre`i. [est miliona eura od ukupnog iznosa predvi|eno je u vidu granta. proglasio visoki predstavnik u BiH. Zakoni koje je donio visoki predstavnik moraju biti potvr|eni u oba doma Parlamenta kako bi se mogli mijenjati ili dopunjavati. Ovim zakonom regulirano je da dr`avljani BiH iz distrikta Br~ko imaju i entitetska dr`avljanstva. - Prvi put mi nije `ao {to jedan zakon ovako kasno dolazi u parlamentarnu proceduru. Neizbje`no je i obaveza da pro|e proceduru i mi }emo ga {utke izglasati. @ao mi je da nekim rje{enjima, koja su prije postavljena kako jesu, dr`avljane BiH u distriktu Br~ko nukamo, da ne ka`em prisiljavamo, da se moraju kao dr`avljani BiH opredijeliti i za dr`avljanstvo entiteta, kazao je predsjednik Kluba SDA Ismet Osmanovi}. Ve}ina diskutanata je iznijela stav da uz bh. dr`avljanstvo nema potrebe za entitetskim i pozvali na ukidanje dr`avljanstava FBiH i RS-a.

Nova iskustva
HamedRami}ispred BH konzorcija, izvo|a~a radova, kazao je kako je izgradnja ove dionice od posebnog zna~enja za lokalnu poslovnu zajednicu. - Doma}ekompanije}e sudjelovanjem u izgradnji autoceste ste}i nova iskustva te primjenjivatinovetehnologije~ime}emo biti konkurentniji s inozemnim tvrtkama, rekao je Rami}. Na osnovime|unarodnognatje~aja, Europskabanka za obnovu i razvoj dala je suglasnost na evaluacijski izvje{taj tenderske komisije JP Autoceste FBiH za projekt izgradnje autoceste na dionici Bija~a - Kravice. Prema navedenom izvje{taju, BH konzorcij~inetvrtkeEuroasfalt d.o.o. Sarajevo, @GP d.d. Sarajevo i Hidrogradnja d.d. Sarajevo.
J. GUDELJ

Grant i konsultanti
Poslanici su uputili zamjerke na op}enito sporu implementaciju stranih kreditnih sredstava {to dovodi u pitanje dalje zadu`ivanje kod

Veza sa Hrvatskom
Ukupna vrijednost projekta jene{tovi{e od 23 milijunaeura, a rok za zavr{etak radova je desetmjeseci. Tako|er, ova ~etirikilometra autoceste u Hercegovini }e predstavljati i vezu s autocestom u Republici Hrvatskoj. - Hercegovina}e uskorobitijednovelikogradili{te. Izgradnjom ove dioniceautocesteMe|ugor-

Zastupljenost naroda
Mirko Pejanovi} (SDPBiH) pokrenuo je inicijativu da Vlada pripremi informaciju o zastupljenosti predstavnika konstitutivnih naroda u institucijama i preduze}ima u vlasni{tvu FBiH. - Cilj pokretanja inicijative je da ovaj parlament da odgovor na pitanje o postizanju, ostvarivanju i o~uvanju ravno pra vne zas tu plje nos ti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama dr`ave, kao i da krene u aktivnost s ciljem uspostavljanja srazmjerne zastupljenosti naroda kako je to predvi|eno amandmanima na Ustav FBiH, kazao je Pejanovi}. me|unarodnih kreditora. Kritike su upu}ene i zbog toga {to je {est miliona eura, koliko iznose grantsredstva, planirano za finansiranje inostranih konsultanata. - Najbolje bi bilo kad bi se moglo do}i do nepovratnih sredstava za koja se ne bi polagali ra~uni, ali takvih sredstava nema, kazao je ministar finansija Ante Krajina. Potvr|en je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dr`avljanstvu FBiH koji je 2009. odlukom

Dr`avljanin BiH
- Mogu biti dr`avljanin BiH, a nikako entiteta, nego mogu samo biti pripadnik entiteta, kazao je Josip Juri{i} (SDA). Podr`an je nacrt zakona o inspekcijama u FBiH kojim je, uz ostalo, propisano da }e federalna inspekcija isklju~ivo obavljati poslove koji se odnose na provo|enje federalnih zakona i propisa {to predstavlja i uskla|ivanje s odlukom Ustavnog suda FBiH iz 2007., ko jom su odre|ene odre dbe va`e}eg zakona progla{ene neus ta vnim. Na crt, ko ji }e bi ti upu}en u 60-dnevnu javnu raspravu, nakon {to ga prihvati Dom naroda FBiH, predvi|a mjere privremene zabrane rada i oduzimanja robe osobi koja stavlja robu u promet bez odobrenja nadle`nog organa. Novost je i da se zaplijenjena roba predaje na ~uvanje Direkciji za robne rezerve FBiH.
S. [EHER^EHAJI]

V I J E S T I

Kom{i} - Makgetle

[piri} - Casey

Daleki, ali prijateljski
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} primio je akreditivna pisma novoimenovanog, nerezidentnog ambasadora Ju`noafri~ke Republike za BiH Sophonijea Rapulanea Makgetlea. Kom{i} je ocijenio da su, bez obzira na geografsku udaljenost BiH i JR-a, bilateralni odnosi veoma dobri, te izrazio nadu da }e novoimenovani ambasador raditi na unapre|ivanju tih odnosa, prije svega na ekonomskom planu, a {to }e rezultirati potpisivanjem konkretnih ugovora i me|udr`avnih sporazuma. Ambasador je naglasio da se saradnja mo`e znatno pobolj{at.

Unaprijediti saradnju
Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} primio je u nastupnu posjetu ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Nigela Caseya. [piri} je ocijenio da dobri politi~ki odnosi BiH i Velike Britanije pru`aju mogu}nost za unapre|enje ekonomske saradnje izme|u dvije zemlje. Naglasio je opredjeljenje BiH za stvaranje povoljne atmosfere za realizaciju direktnih stranih ulaganja. Sagovornici su razmijenili mi{ljenja i o na~inima za ostvarenje neophodnog napretka da bi BiH u{la u novu fazu evropskih integracija.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

Postignut kompromisni prijedlog o fondovima IPA za 2011.

Usagla{eno 88 miliona eura projekata
U~e{}e u misiji ISAF
Preostala 8,2 miliona eura, koja su trebala izvorno pripasti BiH (ukupno 96 miliona eura), bit }e usmjerena na kori{tenje na{oj dr`avi putem projekata prekograni~ne saradnje
Bosna i Hercegovina, ipak, ne}e izgubiti ve}inusredstava iz Instrumenatapretpristupnepomo}i(fondovaIPA) kojibi putemprojekata za 2011. trebali biti osigurani iz sredstava Evropske komisije u Bruxellesu. Vije}eministara BiH usvojilo je na ju~era{njoj sjednici informaciju o revidiranom prijedlogu dr`avnog koordinatora za IPA za alokacijusredstava iz dr`avnogprograma IPA 2011.i nalo`iloDirekciji za evropskeintegracije BiH da a`urirane projektne prijedloge i revidiranu listu projektnih prijedloga IPA 2011. uputi Delegaciji Evropske unije u BiH na usvajanje. Vije}e ministara BiH ocijenilo je opravdanim u~e{}e instruktora Oru`anih snaga BiH u misiji Snaga me|unarodne sigurnosne pomo}i (ISAF) u Afganistanu. Na prijedlog Ministarstva odbrane, Vije}e ministara ocijenilo je opravdanim i u~e{}ejednogpodoficira OSBiH u ISAF-u u Afganistanu. Ministarstvo odbrane zadu`eno je da dostavi Predsjedni{tvu BiH ocjenu opravdanosti i prijedlog odluke u~e{}a instruktoraOSBiH u misijiISAF-a u Afganistanu. Isto je zatra`eno i za u~e{}e jednog podoficira OSBiH u misiji ISAF-a u Afganistanu. Prema ocjeni opravdanosti u~e{}a instruktora OSBiH u misiji ISAF-a u Afganistanu, BiH bi uputila ukupno deset pripadnika, koji }e biti instruktori u vojnopolicijskoj {koli, s tim da bi u prvoj rotaciji({estmjeseci) biloupu}eno{estpripadnika OSBiH. Ostale pozicije uz Hrvatsku, koja je vode}a dr`ava za vojnopolicijsku {kolu, popunile bi Slovenija, Albanija i Crna Gora.

Ili kompromis ili potpuni gubitak
Usvajanjem revidirane liste omogu}ilo bi se BiH da iskoristi 88,08 miliona eura iz dr`avnog paketa IPA 2011. Preostala 8,2 milionaeura, koje je BiH imala na raspolaganju, Evropskakomisijapreusmjerit}e na regionalne programe IPA 2011. koje, pored BiH, koriste i ostalezemljezapadnogBalkana(komponenta II - prekograni~na saradnja). Revidiranalistaprojekatadr`avnogprograma IPA 2011. sadr`i14 projekata iz oblastipravosu|a i unutra{njih poslova, reforme javne uprave, razvoja privatnog sektora, transporta, okoli{a i klimatskih promjena, socijalnog razvoja te acquis i ostale intervencije. Kako je za Oslobo|enje izjavio Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova BiH, radi se o kompromisnomprijedlogukoji je bio nu`an kako bi se izbjeglasituacija da na{adr`avaostane bez projekata fondova IPA u 2011. - Ne radi se o cjelokupnom iznosu koji je prvenstveno bio namijenjen za BiH putem projekata, ali do kompromisa smo moralido}i
Vije}e ministara usvojilo revidiranu informaciju
Foto: D. ]UMUROVI]

jer je postojalaopasnost da izgubimo sve. Najva`nije je da ve}ina sredstava ne}e propasti i upravo ta ~injenica koja je va`na za dr`avu BiH bila je opredjeljenje za{to sam i sam na sjedniciVije}aministara BiH to podr`ao. Cijenio sam da je svrsishodnije da dobijemo sredstvakojamo`emonego da dovedemo u opasnost sve projekte, s tim {to bi svakakobilo bolje da smo imali cjelokupan paket, ocijenio je Alkalaj. On je naveokako je za BiH bilonamijenjeno ukupno 96 miliona eura putem projekata IPA za 2011, te da se taj iznos revidiranom listom projekata smanjio na 88,08 miliona eura.

Osporavanje RS-a
Sredstva od projekata iz ~etiri oblasti poljoprivrede, zapo{ljavanja, statistike i pravosu|a, koje je ranije osporila Republika

Srpska ocijeniv{i kako se radi o ingerencijama koje su u nadle`nosti entiteta, a ne dr`ave, u vrijednosti od osam miliona eura, bit }e usmjerena na kori{tenje putem apliciranjakrozfondoveIPA komponente II - prekograni~na saradnja. I zamjenikpredsjedavaju}egVije}aministara BiH i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} ocijenio je za Oslobo|enje kako je vrlo va`no {to je do{lo do postizanja kompromisnog prijedloga za projekte IPA 2011. - Prijetilo je da zbog osammiliona euraizgubimo~ak 80 milionaeura. Dobili smo uvjeravanje Direkcije za evropske integracije BiH da }e i preostala sredstva biti dostupna na{oj dr`avi putem projekata iz oblasti prekograni~ne saradnje. Nismo smjeli sebi dozvolitigubitak80 milionaeurapomo}iEvropske komisije, jer se radi o projektima veoma va`nim za integracije u BiH. Ovim kompro-

misnim prijedlogom omogu}ili smo da se projekti IPA za 2011. spase u ve}ini, naglasio je Ahmetovi}. Vije}e ministara BiH utvrdilo je ve}inom glasovaprijedlogeizmjena i dopunaZakona o Tu`ila{tvu BiH i Sudu BiH, koje je na privremenojosnovidoniovisokipredstavnik za BiH 14. decembra 2009. Ve}inom glasova utvr|en je i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o krivi~nom postupku BiH, koji je na privremenojosnovidoniovisokipredstavnik za BiH 20. februara 2009. Ministarstvo pravde dostavit}e sva tri prijedlogazakonaParlamentarnojskup{tini BiH na razmatranje po hitnoj proceduri kako bi bili usvojeni bez izmjena i dopuna. Predstavni~ki dom PSBiHranije je razmatrao, ali nije dao podr{ku ovim prijedlozimazakona, zbog~ega je neophodnoponoviti proceduru usvajanja.
A. TERZI]

Novi} - Burton

Damir Ma{i}

Patrick Moon

Pulji} u SAD-u

Va`na uloga OSCE-a u obrazovanju
Ministarcivilnihposlova BiH SredojeNovi} primio je u nastupnu posjetu novoimenovanog {efa misije OSCE-a u BiH Flechera Burtona. “Uloga OSCE-a za nas je veoma va`na i spremni smo na zajedni~kodjelovanje na rje{avanjuproblema, posebno u obrazovanju, a u skladu sa koordiniraju}omulogomkojuMinistarstvo ima u obrazovanju u BiH” kazao je Novi} i podsjetio na dosada{, nji rad na uklanjanju diskriminacije, ve}oj obuhva}enosti djece obrazovanjem i rje{avanjuproblemadvije{kole pod jednimkrovom. Burton je rekao da OSCE, kada je rije~ o obrazovanju, ima va`nu ulogu.

Generalno sre|ivanje
Federalni ministar obrazovanja Damir Ma{i} najavio je da }e naredne sedmice biti odr`ana tre}a sjednica Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u FBiH na kojoj }e biti usvojena nova pravila koja }e donijeti sveobuhvatne promjene i izmjene nedostataka u procesu ud`beni~ke politike u FBiH. Vjeruje da bi u naredne dvije godine mogao da bude uspostavljen sveobuhvatan sistem koji }e funkcionirati na osnovu tih novih pravila. Ma{i} i njegove kolege uvjereni su da }e taj sistem biti mnogo bolji nego dosada{nji.

SAD pozdravljaju dolazak Sorensena
AmerikapozdravljadolazakPeteraSorensena na mjesto specijalnog predstavnika i {efa Delegacije EU u BiH, jer smatra da je izuzetnova`no da EU pro{irujemisiju u BiH, izjavio je ameri~ki ambasador u BiH Patrick Moon. “SAD i Evropa imaju zajedni~ke ciljeve i radi}e na ostvarenju tih ciljeva“ rekao , je Moon na konferenciji za novinare na kojoj je ozna~en po~etak projekta Uredi svoju {kolu. Na pitanje da li mo`e natjerati politi~are u BiH na dogovore, on je odgovorio da nikoga ne mo`e natjerati, ali da ih mo`e ohrabriti da sjednu i zajedni~ki se dogovore o nekim projektima.

Zna~aj MRV-a BiH
Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Pulji} izjavio je da u Bosni i Hercegovine nije rije{eno pitanje konstitutivnih naroda, ni manjina. Pulji}, koji se nalazi u vi{ednevnoj posjeti SAD-u, u izjavi za Glas Amerike pozvao je na uva`avanje sva tri konstitutivna naroda u BiH kako bi se svaki ~ovjek u njoj osje}ao kao kod ku}e. Tokom razgovora u State Departmentu, kao i sa predstavnicima ambasada BiH i Hrvatske, Pulji} je naglasio zna~aj Me|ureligijskog vije}a BiH i njegovu ulogu u dijalogu, pomirenju i povratku povjerenja me|u doma}im konfesijama i nacijama.

4

DOGA\AJI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Tri naroda, ~etiri religije moraju, mogu i trebaju `ivjeti zajedno u jednakopravnosti, zajedno izgra|ivati bolju budu}nost, po{tivati, prihvatiti i sura|ivati jedni s drugima te voljeti svoju zemlju

Nakon najnovije odluke Ministarstva

Pravo na izbor
svim roditeljima
Djeca donijela nove anketne listi}e Sindikat srednjeg obrazovanja i direktori smatraju da je odluka ishitrena
Kao {to je ve}emdijelujavnosti ve} poznato, Ministarstvoobrazovanja i nauke KS-a u utorak je svim {kolama uputilo dopis kojim je u~enicima, uz mogu}nost izbora izme|u vjeronauke ili alternativnog predmeta, omogu}ena i tre}a opcija: da ne poha|aju nijedan od ta dva nastavna predmeta. - Radi se o tome da roditelji u~enikamoguodabrativjeronauku, alternativnipredmetDru{tvo/kultura/religija (osnovna {kola), odnosno Kultura religija (srednja{kola) ili da ne odaberu nijedan od dva navedenanastavna predmeta, poja{njeno je u Ministarstvu nauke i obrazovanja KS-a.

Nova anketa: Roditeljima mogu}nost tri izbora

KardinadbiskupVinko Pulji}, nal vrhbosanski

BEZ NAMETANJA Elvir Resi} je pojasnio kako je udru`enje primilo odre|en broj pisama roditelja koji smatraju da djeci ne treba nametati izbor izme|u vjeronauke i alternativnog predmeta
da udovoljimo zahtjevima roditelja koje predstavljamo. Sad, drugo je pitanje {ta }e biti poslije i ho}e li u pitanje do}i prosjek ocjena, ka`e Resi}. Predsjednik Sindikata uposlenih u srednjem obrazovanju FarukBe{li}smatra da uvo|enje novih predmeta u {kole nabrzinu i neosmi{ljenora|apogre{ke. - Ovdje je napravljena gre{ka. Kulturareligije kao predmet u gimnazijama u~estvuje sa dva ~asa. Sad je odlukom ministra kojidonosinastavniplankulturareligija pre{la u alternativni predmet, a ne obavezni. To zna~i da u~enici gube dva sata. A to ne bi bilo tako da je ostalo da u~enici mogubiratiizme|ukulturereligija i vjeronauke. Kultura religija nije postojala u tehni~kim i drugim{kolama, samo u gimnazijama i Ekonomskoj{koli. Sada se tu javljaproblemtehnolo{kog vi{ka, ljudikoji su predavaliredovan, obavezan predmet, prakti~no}e ostati bez ~asova. Jer mogu}e je da roditelji u novojanketi ne izaberu ni jedan od predmeta. Mislim da bi kulturu religija trebalovratiti kao obavezan, a neFoto: Amer KAJMOVI]

DOBAR

LO[
OSBiH

ZAO

Pisma roditelja
Istogdana, u~enici{kola u Sarajevuku}ama su sa nastavedonijelinoveanketnelisti}e. Roditelji na listi}ima trebaju zaokru`iti`ele li da njihovodijetepoha|anastavu iz vjeronauke, kulture religija ili nijednog od ta dva predmeta. Predstavnik Vije}a roditelja osnovnih {kola Elvir Resi} ju~er je za Oslobo|enjepojasniokako je udru`enje primilo odre|en brojpisamaroditeljakojismatraju da djeci ne treba nametati izborizme|uvjeronauke i alternativnog predmeta. - Jasno je da roditelji nemaju ujedna~en stav o ovom pitanju. Mi imamozna~ajanbrojroditelja ~ija su djeca poha|ala vjeronauku, kao i onihkoji su dalidjecu na alternativni predmet. Onda smo po~elidobijatipisma, istina,manjibrojnjih, od roditelja koji smatraju da djeci ne treba nametati nijednu varijantu, ve} su oni za ovu tre}u opciju. Mi to na~elnopodr`avamo u smislu da se zaista pru`i mogu}nost da dijete ne mora imati nijedan od ova dva predmeta, jer smo du`ni

ka u prva tri razreda bude alternativan predmet, smatra Be{li}.

Jasna pravila
O novoj odluci Ministarstva nauke i obrazovanja KS-a ju~er su raspravljali i direktoriosnovnih {kola sa podru~ja sarajevske op}ine Centar. Prema rije~ima direktora Osnovne{kole“IsakSamokovlija“ Kenana Vu~ijaka, jedinstven zaklju~ak direktora je bio da je nova odluka ishitrena i da mo`e povu}i sa sobomkonsekvence o kojima se nije razmi{ljalo. - Ako }e predmetbitipotpuno izborni, onda ocjena ne}e mo}i da ulazi u prosjek. Javit }e se isti problem koji je bio i u aprilu (kada je ministar donio odluku da ocjena iz vjeronauke ne ulazi u prosjek op.a.). Mi smo prije 10-15 dana dobili uputu da napravimo anketu i to smo uradili. Veoma mali procenat roditelja se nijeopredijelio ni za {ta. Sada }emo raditi novu anketu. Ja smatram da {kolsku godinu treba po~eti sa jasno definisanim pravilima, mi{ljenja je Vu~ijak.
J. FETAHOVI]

Komandni kadar Brigade takti~ke podr{ke Oru`anih snaga BiH uru~io je {kolski pribor za prva~i}e iz najugro`enijih kategorija stanovni{tva iz Bugojna, Dervente, Pala, Rogatice, @ivinica, Tuzle, Mostara i ^apljine. Osim ovoga, mali{anima je dodijeljena i simboli~na nov~ana pomo}.

MINISTARSTVO FINANSIJA RS-a
Glavni revizor RS-a Bo{ko ^eko upozorio je da je kumulativni deficit bud`eta Republike Srpske i javnih fondova pre{ao milijardu maraka, {to je razlog za uzbunu. Slu`ba za reviziju odbila je brojne primjedbe Ministarstva finansija RS-a na njihov konsolidirani izvje{taj.

FRANK LEVASSEUR
Nekada{nji voditelj Odjela za administraciju i finansije misije OSCE-a, advokat i konsultant, fotograf i prijatelj Sarajeva Frank Levasseur organizovao je u Sarajevu prodajnu izlo`bu 20 radova — fotografija printanih na platnu. Prihod od prodaje namijenjen je Fondaciji Obrazovanje gradi BiH, koju vodi Jovan Divjak.

NOGOMETNA REPREZENTACIJA BiH
Nogometna reprezentacija BiH, pod vodstvom Safeta Su{i}a, izvojevala je va`nu pobjedu u Zenici nad Bjelorusima (1:0). Misimovi}ev pogodak u posljednjim minutama utakmice doveo je bh. nogometa{e na korak do bara`a za odlazak na Evropsko prvenstvo.

VIJEST U OBJEKTIVU Bi fest
Na Sajmu p~elarstva i p~elarske opreme - Bi fest, koji se u Sarajevu odr`ava od 7. do 11. septembra, proizvode predstavlja vi{e od 100 izlaga~a i proizvo|a~a meda iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, rekla je za Srnu direktorica Sajma Samira Katica - Arnautovi}. “Izlo`ene uzorke laboratorijski kontroli{e i organolepti~ki ocjenjuje stru~ni `iri, a najkvalitetniji proizvodi dobijaju zlatne, srebrene i bronzane medalje u vi{e kategorija“ naglasila je , Katica - Arnautovi}.

VIJEST U

BROJU

radnika @eljeznica RS-a vi{ak je prema novoj makroorganizaciji preduze}a.

444

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 8. septembar 2011.

INTERVJU

5

Emir Suljagi}, ministar nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo

O provo|enju zakona se ne pregovara
Vjerske zajednice imaju pravo da nas kritikuju kako bi se sistem unaprijedio, na ~emu im i zahvaljujem, ali Ministarstvo je stru~ni organ koji ima mandat i legitimitet gra|ana da provodi svoje odluke
Razgovarala: Jelena MILANOVI]

Prva instrukcija Ministarstva nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo, sa ministrom Emirom Suljagi}em na ~elu, kada je nalo`eno da ocjena iz predmeta vjeronauka ne ulazi u op{ti prosjek ocjena u~enika, izazvala je dosta bure, a sli~na situacija ponavlja se i ovih dana, kada je ta instrukcija dopunjena. • Kazali ste kako djeca na vi{e nivoa vlasti u BiH nisu ravnopravna pred zakonima. Da li je dopuna instrukcije o alternativnom predmetu i ostavljanje mogu}nosti roditeljima i djetetu da ono ne poha|a nijedan od dva ponu|ena predmeta upravo nastojanje da sva djeca u {kolama KS-a budu ravnopravna? - Ministarstvo ispunjava svoje zakonske obaveze, {to je na{a du`nost, ali isto tako po{tujemo i `elje roditelja koje su u skladu sa zakonima i propisima. Djeca moraju biti ravnopravna, to je temeljno ljudsko pravo, te se o tome ne mo`e raspravljati. Upravo slu{aju}i glas roditelja i uz podr{ku Vije}a roditelja, donijeli smo odluku koju ste spomenuli. Poreski obveznici Kantona Sarajevo imaju pravo na jednake {anse i uslove te je, samim tim, njihovo i pravo njihove djece da izaberu neki od predmeta koji }e izu~avati, ali i da ne odaberu nijedan od njih.

Izborna volja

GLAS RODITELJA Ponudili smo izbor, {to dosad, na`alost, nije bio slu~aj. Prikupljaju}i informacije sa terena, uva`avaju}i glas roditelja, zaklju~ili smo da je nemogu}nost izbora njih frustrirala i ~inila ih nezadovoljnim

• Vama i ostalim ~lanovima Vlade KS-a upu}ene su o{tre reakcije iz Rijaseta IZ-a, u kojima se navodi kako odluka o dopuni instrukcije nije zakonski regulisana. Kako tuma~ite izjave da je ovo Va{a samovolja i politizacija obrazovanja? - Ministarstvo obrazovanja i nauke

KS-a je jedino nadle`no da kreira i provodi obrazovnu politiku i to je jedina institucija na nivou Kantona Sarajevo koja to mo`e ~initi. Vjerske zajednice imaju pravo da nas kritikuju kako bi se sistem unaprijedio, na ~emu im i zahvaljujem, ali Ministarstvo je stru~ni organ koji ima mandat i, na koncu, izbornu volju i legitimitet gra|ana i gra|anki Kantona Sarajevo da provodi svoje odluke. Ne treba zaboraviti ni glas roditelja, ~iju podr{ku u`ivamo, a ~ije stavove, tako|er, uva`avamo. • Na odluku kantonalne Vlade ovaj put su reagovali i prosvjetni radnici. Da li se pod izgovorom da je ova odluka strana~ke prirode, krije strah od gubitka broja ~asova, neispunjavanja potrebnih kvota za svakog nastavnika? - Politi~ke stranke ne kreiraju obrazovnu politiku, nego to ~ini Ministarstvo. Ne vidim razlog da se bilo ko pribojava za svoje radno mjesto, sve dok posao obavlja ~asno, odgovorno, po{teno i profesionalno. Problem prekomjernog broja nastavnika smo naslijedili od prethodnih saziva Ministarstva, te se i tim problemom, koji nas izuzetno optere}uje, bavimo sa pa`njom i razumijevanjem. • Iako se u javnost plasira druga~ija slika, u mnogim sarajevskim {ko la ma ve}ina u~eni ka odlu~ila se za poha|anje predmeta Dru{tvo-religija-kultura, umjesto vjeronauke. Ima li Ministarstvo ve} neke zvani~ne podatke na osnovu upitnika proslije|enih roditeljima? - Jo{ je u toku proces anketiranja roditelja u~enika o tome koji predmet `ele, odnosno ne `ele poha|ati. Konkretnim pokazateljima u ovom trenutku ne raspola`emo, ali

}emo podatke u~initi dostupnima javnosti ~im se stvore uslovi za to. • [ta uraditi kada broj djece u razredu, koji se odlu~i za alternativni predmet, prelazi utvr|ene norme, pa se neka od njih nastoje, mimo njihove i odluke njihovih roditelja, prebaciti u odjeljenje koje u tim satima slu{a vjeronauku? - Zakonska obaveza Ministarstva i {kola je da omogu}e svim u~enicima da poha|aju predmet koji njihovi roditelji odaberu, odnosno da ne poha|aju nijedan predmet. Kao {to znate, o provo|enju zakona se ne pregovara te niko ne}e do}i u situaciju da radi ne{to preko svoje volje i izbora.

Dobri rezultati
• Ponovo se pominju i diskriminacija i op{ti prosjek u~enika. Za razliku od dosada{njeg sistema, po ~emu mislite da }e ovaj biti odr`iv u svim {kolama Sarajeva, za koje isti~ete da treba biti primjer ostalim gradovima u dr`avi? - Prije svega, ponudili smo izbor, {to dosad, na`alost, nije bio slu~aj. Prikupljaju}i informacije sa terena, prije svega uva`avaju}i glas roditelja, zaklju~ili smo da je nemogu}nost izbora frustrirala roditelje te ih ~inila nezadovoljnim. [to se op{teg prosjeka ti~e, javnost je upoznata sa kriterijima za upis u~enika na sljede}i nivo obrazovanja, koje je donijela Vlada Kantona Sarajevo, a po kojima je relevantna grupa predmeta za odre|enu {kolu ili fakultet primarna, zatim dolazi prijemni ispit, a potom i op{ti uspjeh u~enika. Smatram da je odluka Vlade KS-a ve} pokazala dobre rezultate, naravno, uz saradnju sa Ministarstvom, te da su se neke stvari od ove godine - nadam se i trajno - promijenile nabolje.

TAKORE]I... ODUSTALI
Iako su djelatnici Franjeva~kog muzeja i galerije Gorica u Livnu od 5. septembra najavili {trajk upozorenja, ipak su odustali od njega. Kako je kazao ravnatelj muzeja Josip Gelo, sredstva iz `upanijskog prora~una koja su bila predvi|ena za Muzej nisu upla}ena od po~etka ove godine. Zbog toga je do{lo u pitanje funkcioniranje Muzeja, ali i isplata pla}a djelatnicima. Na sjednici Upra vnog vi je}a Mu zeja odlu~eno je, ipak, da se ne ide u {trajk, a upu}eno je pismo resornoj ministrici Gordani Cikojevi} kako bi se rije{io ovaj problem.

6

DOGA\AJI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Elvira Abdi} - Jelenovi} predstavila projekat

Fikret Abdi} tra`i Agrokomerc
FBiH }e RS-u isplatiti 33,8 miliona
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH donio je odluku o privremenom poravnanju duga FBiH prema RS-u u iznosu od 33,8 miliona KM, {to obuhvata 2008, 2009, te prve polovine pro{le i ove godine. Predsjednik UO Dragan Vranki} rekao je novinarima nakon sjednice da }e sredstva od raspodjele prihoda od PDV-a, o ~emu je ju~erpostignuta saglasnost, RS-u biti sukcesivno ispla}ena u roku tri mjeseca. Prema njegovim rije~ima, Upravni odbor je ju~er usaglasio da RS-u pripada oko 19,2 miliona KM za period2008, 2009. i prvih{est mjeseci2010, a u prvojpolovini2011. oko 15,5 miliona KM, prenijela je Srna.

Idejni tvorac i biv{i direktor Agrokomerca poru~uje da trenutno ne postoji niko ko bolje poznaje ovu firmu i kako je pokrenuti od njega i ljudi s kojima to namjerava napraviti
Prijedlog za preuzimanje i obnovu Agrokomerca koji je sa~inio Fikret Abdi}, biv{i direktor Agrokomerca, proslije|en je ju~er na 870 adresa u BiH, od ~ega su njih 575 institucije u BiH. Prijedlog je proslijedilo Udru`enje za za{titu nezaposlenih dioni~ara Agrokomerca, a isti je ju~er javnosti prezentirala Elvira Abdi} - Jelenovi}, federalna izaslanica i k}erka Fikreta Abdi}a.

Ekrem [ari}

Prvih 300 KM nakon 10 godina
Oko 430 biv{ih radnika Agrokomerca u Velikoj Kladu{i, koji su poslje dnju pla tu pri mi li jo{ 2001. godine, dobit }e po 300 KM od federalne Vlade, ili ukupno 129.000 KM. - Jo{ davno smo imali sastanak u Velikoj Kladu{i s predstavnicima federalnog Ministarstva energije. Ministar Erdal Trhulj je tada obe}ao ovu pomo}, koja }e biti realizirana ovih dana. Me|utim, kako je Agro ko mer cu ra~un oda vno blo ki ran, po mo} radnicima }e biti upla}ena preko socijalne slu`be, kazao nam je direktor Agrokomerca Ekrem [ari}. Ovaj zaklju~ak za pomo} radnicima donesen je u julu, a do realizacije ~ekalo se da pro|e se zo na go di{ njih odmora. U isto vrijeme po~eli su radni sastanci ~etiri strane: firme, sindikata, te premijera kantonalne i federalne Vla de, ko je for mi ra ju stru~ni tim za revitalizaciju Agrokomerca.
F. Be.

Proizvodnjom do plata
- Predla`em nadle`nim vlastima i javnosti BiH da dioni~arima Agrokomerca i meni, kao idejnom tvorcu i realizatoru projekta Agrokomerca, predaju Agrokomerc kako bismo pokrenuli proizvodnju i obnovili rad tog privrednog giganta. Predla`em njegovu revitalizaciju i pokretanje na posve drugim osnovama. Ljudi koji se u to upuste moraju stvoriti proizvodnjom sredstva za svoje pla}e i za daljnji razvoj Agrokomerca, napisao je, izme|u ostalog, Abdi} u svom prijedlogu. Pojasnio je da se sredstva za revitalizaciju moraju stvoriti na posebanna~in, radom i proizvodnjom, a nikako prodajom i iznajmljivanjem prostora ili rasprodajom preostalih zaliha i imovine te firme. On nagla{ava da ovaj prijedlog nije ni emocionalan, ni motiviran `eljom za osvetom, ve} da je potpuno racionalan pristup revitalizaciji i pokretanju proizvodnje. - Bez la`ne skromnosti, izjavljujem da ovoga ~asa nema ~ovjeka koji bolje od mene i ljudi
Nema govora o novim podjelama
Foto: A. KAJMOVI]

Brojni problemi povratnika
Unija za odr`ivi povratak i integracije u BiH organizirala je u Sarajevu skup{tinu o pokretanju kampanje pod nazivom Kako za{tititi ljudska prava zagarantirana aneksom VII Dejtonskog mirovnog sporazuma - primjena obe}anja ili promjena postoje}eg politi~kog stanja. Unija je uradila monitoring postoje}eg stanja, kao i popis povratnika u prijeratna prebivali{ta, a zabilje`eno je da 737.152 osobe`ive u svojimku}ama, ali jedan dio tih povratnikanijeprijavljen u mjestuprebivali{ta. Na pres-konferenciji organiziranoj prije skup{tine predsjednica Unije Mirhunisa Zuki} istakla je brojne probleme s kojima se povratnici susre}u me|u kojima je rekonstrukcija ku}a, zapo{ljavanje i kreiranje radnih mjesta.

Na slobodi 26. septembra?
^etvero Fikretove djece i njegova supruga, 8. juna, podnijeli su zahtjev za prijevremeni prekid Abdi}eve zatvorske kazne, jer su se 7. juna stvorili uvjeti za takvo ne{to. Nadle`na komisija }e o tom zahtjevu raspravljati 26. septembra i jo{ je nepoznato da li }e rje{enje uslijediti odmah. s kojima to namjeravam napraviti poznaje Agrokomerc. Zajedno imamo potrebna znanja kako u najkra}em mogu}em roku pokrenuti taj veliki potencijal koji danas stoji neiskori{ten, poru~io je Abdi} u prijedlogu. djeljenje ove dr`ave prema tom cijelom problemu i situaciji, rekla je ona. Upitana da li }e eventualnipovratak njenog oca i ovaj projekat produbiti podjele u Krajini, ona je rekla da nemagovora o podjelama, te da ih trenutno ima vi{e u nekim drugim dijelovima BiH, nego tamo. Konkretno je kazala da }e najva`niji odgovor biti onaj koji da Vlada FBiH, te da ona o~ekuje da ponu|eni projekat federalne vlasti i prihvate. - Te{ko ga je prihvatiti, ali jo{ te`e odbiti, jer to zna~i preuzeti odgovornost za ono {to predstoji Agrokomercu, smatra Adi} - Jelenovi}.
M. \UROVI] RUKAVINA

[ta }e re}i Vlada FBiH
ElviraAbdi}- Jelenovi}ka`e da postoji ve} vi{e od 200 stru~nih osoba iz susjednih zemalja koje su spremne volontirati u procesu revitalizacije Agrokomerca, te da je veliki broj od oko 30.000 raseljenih Kraji{nika spreman ulo`iti sredstva u novo pokretanje ovog nekada{njeg giganta. - Za realizaciju ovog projekta nebitno je da li je FikretAbdi} na slobodi ili ne, ve} je va`no opre-

Zamrznut {trajk u SBK-u
Koordinacija sindikata policije, organa uprave i pravosu|a SBK-a zamrznu}e {trajk do 19. septembra, do kada kantonalna Vlada ima rok da utvrdi prijedloge zakona o platama i naknadama dr`avnih slu`benika i namje{tenika. Kantonalni premijer Bajro Mati} rekao je za Srnu da je poslije burne rasprave na sjednici kantonalne Skup{tine, koja je odr`ana ju~er u Travniku, do{lo do konkretnih i preciznih zaklju~aka, dodaju}i da }e Vlada SBK-a utvrditi prijedloge zakona do 19. septembra i da }e se oni na}i u skup{tinskoj proceduri dan kasnije. Predsjednik Sindikata MUP-a SBK-a Dragan [kulj rekao je da su uglavnom zadovoljni dogovorenim i da }e se vidjeti da li }e Vlada i Skup{tina to ispo{tovati.

Uskoro nastavak su|enja Iliji Juri{i}u

Su~eljavanje Bajri}a i Dubaji}a
Po~etkom oktobra Ilija Juri{i} ponovo }e se na}i pred sudijama Vije}a za ratne zlo~ine Srbije, na drugom ro~i{tu u ponovljenom procesu koji se vodi protiv njega po optu`bama Tu`ila{tva za ratne zlo~ine, koje ga tereti za komandnu odgovornost zbog navodnih ratnih zlo~ina po~injenih 15. maja 1992. godine u Tuzli. „Prvo ro~i{te u ponovljenom postupku odr`ano je u julu, kada smo u potpunostinadvladali optu`nicu. Analizirali smo na osnovu~ega nas optu`uju i tra`ili smo dokaze. Pokazalo se da optu`nica nema osnova. Zadovoljni smo“ prisjetio se Ilija Juri{i}, , isti~u}i da }e narednoro~i{tebitijedno od najva`nijih u ponovljenom procesu. „Najavljena su su~eljavanja svjedoka. Apelacioni sud, nakon {to je poni{tio prvobitnu presudu, naredio je ponovljeni postupak, u kojem se moraju suo~iti neki svjedoci. Imamo informaciju da }e biti odr`ano su~eljavanje Mileta Dubaji}a i Me{e Bajri}a. Me{a (Bajri} op.a.) }e vjerovatno svjedo~iti iz Sarajeva, videolinkom“ otkrio , nam je Juri{i}, dodaju}i da Bajri} i Dubaji}, zapovjednik policijskihsnagaTuzle i komandant srpskih vojnih snaga, trebaju govoriti o dijelovima optu`nice koji opisuju doga|aje sa Br~anske Malte. Podsje}amo da je Ilija Juri{i} po prvobitnoj presudi Vije}a za ratne zlo~ine osu|en na 12 godina zatvora, dok je u `albenom postupku ta odluka poni{tena, te je postupak ponovo vra}en na prvostepeni sud. Ilija Juri{i} je nakon te odluke pu{ten iz zatvora, u kojem je bio tri i po godine.
A. [e.

Juri{i}: Su~eljavanja svjedoka

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 8. septembar 2011.

DOGA\AJI

7

Tajnik Lon~ar pisao ministru Helezu

Iz timova isklju~iti
uposlenike ministarstva
Nitko ne mo`e slati revizorske timove u kontrolu po ne~ijoj narud`bi kako bi provjeravali odre|ene osobe • Ukoliko se nastavi sa ovakvim na~inom rada, slijedi bunt branitelja
Nitko ne mo`eslatirevizorske timove u kontrolu po ne~ijoj `elji i narud`bikako bi provjeravali odre|ene osobe, jer timovi na terenu rade samo temeljem zakona, podzakonskihakata i temeljem plana rada kojeg svi moramo po{tovati, upozorio je MateLon~ar, tajnikMinistarstva za pitanja boraca, svog {efa i ministra Zukana Heleza.

VIJESTI

Helez, hrabri pojedinac
Povodom, kako ka`u, sve u~estalijih medijskih napada na ministra Heleza zbog provo|enja revizije ostvarenih prava u bora~ko-invalidskoj za{titi, Upravni odbor Udru`enja penzionera vojnih osiguranika podr`ava ministra i tra`i da nastavi reviziju. - Protiv revizije su samo oni koji su na nelegalan na~in ostvarili prava koja im ne pripadaju. Medijski napadi na ministra Heleza, posebno oni koji ga optu`uju da se time ugro`avaju nacionalna prava jednog naroda, imaju za cilj sa~uvati na kriminalan na~in ste~ena prava i nastaviti istom metodologijom „za{tite naroda“, misle u ovom udru`enju. Tra`e da se pojedinci i grupe ne zaklanjaju iza za{tite nacionalnih prava, no da se svi zajedno suprotstave kriminalu i korupciji. Za sada, zaklju~uju, imamo samo hrabre pojedince u koje ubrajaju i ministra Heleza, koji su spremni uhvatiti se uko{tac s korupcijom. li prethodno pregledani od drugog revizorskog tima (kao {to je bilo u Livnu, Bugojnu, [irokom Brijegu, Ljubu{kom i Konjicu). Potom zaklju~uje kako prema Pravilniku o na~inu i postupku vr{enja revizije i Pravilniku o formiranju i radu revizorskih timova za kontrolu i Tima za koordinaciju, samo Tim za koordinaciju mo`e pregledati predmete koji su bili prethodno pregledani od jednogrevizorskogtima i meritorno ih rije{iti. nitelja u FBiH {irih razmjera do kojeg realno mo`e do}i ukolikoMinistarstvonastavi sa ovakvimna~inom rada, zaklju~io je tajnik Lon~ar. U uvodu pisma, Lon~ar pi{e ministru da ga pismom ho}e upozoriti “da trebamo voditi ra~una o zakonitosti rada revizorskih timovakako bi se izbjegli gubici sudskihsporova zbog ovakvog rada“ .
A. BE^IROVI]

Prihvatljiv zahtjev Kluba Bo{njaka
Vije}e za za{titu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a odlu~ilo je ju~er da je prihvatljiv zahtjev Kluba delegata bo{nja~kog naroda u Vije}u naroda RS-a u odnosu na Zakon o dopunama Zakona o praznicima RS-a, koji je Narodna skup{tina izglasala na sjednici 2. juna. Klub delegata bo{nja~kog naroda u Vije}u naroda RS-a smatra da je vitalni interes tog naroda povrije|en time {to se osporenim zakonom uvodi vjerski praznik Pravoslavna nova godina i da je radi po{tivanja ustavnog na~ela ravnopravnosti konstitutivnih naroda i gra|ana i isklju~enja diskriminacije potrebno propisati da je praznik i Muslimanska (Hid`retska) nova godina.

Isto, a druga~ije
- Gledaju}i rezultate rada timova, o~igledno je da se u cijeloj FBiH ne postupa jednako. Odre|enirevizorskitimoviimajunulaFMB2obrazaca(obrazac kojim se korisnikizvodi iz prava, op. a.), a svi znamo da stanje na terenunijetako, dok odre|enitimovi imaju ogroman postotak FMB2obrazaca, a naro~itorevizorski tim broj 3, napisao je 22. augusta ove godinetajnikministru Helezu. Predlo`io mu je da iz revizorskihtimovaisklju~i sve zaposlenike federalnog Ministarstva za pitanja branitelja koji su ranije radili na rje{avanjupredmetavezanih zavojneevidencije, prava branitelja, koji su vodiliupravne postupke i rje{avali povla{tene mirovine, a sadavr{erevizijubora~kepopulacije. Dakle, najprije su borceuvodili, a sada ih izvode iz prava. Nadalje, pi{e tajnik Lon~ar, jedan revizorski tim ne mo`e pregledati predmete koji su bi-

PDP: Dobro samo vladaju}oj kasti
SNSD treba da se povu~e s vlasti i preda je opoziciji da bi RS iza{ao iz te{ke ekonomske krize, ocijenio je ju~er potpredsjednik PDP-a Branislav Borenovi}. Uputio je brojne kritike na vladaju}u stranku u RS-u, ukazuju}i na lo{e ekonomsko stanje i rast zadu`enja, uz ocjenu da je u ovom entitetu “dobro samo vladaju}oj kasti i nekim povla{tenim privatnim preduze}ima“. “O~igledno je da SNSD ne zna, ne}e, ne smije i ne `eli da radi za dobrobit gra|ana RS-a. O~igledno je da ova politi~ka opcija nema odgovor na sva klju~na pitanja u RS-u“, tvrdi Borenovi} i navodi da PDP “ima plan i viziju“ {ta bi trebalo u~initi da RS iza|e iz postoje}eg te{kog stanja.

Tu`be
- Smatram da ove nepravilnosti trebamo {to prije ispraviti kako bi se izbjegao bunt bra-

Zukan Helez: Podr{ka vojnih penzionera

Reakcije na izvje{taj glavnog revizora RS-a

Sve je u knjigama
Pomo}nik ministra finansija RS-a Du{ko [njegota kazao je da Vlada RS-a nije prikrila bud`etski deficit od 105 miliona KM
Predstavnici Ministarstva finansija RS-a ju~er su odbacili navode Glavne slu`be za reviziju javnog sektora RS-a prema kojima je kumulirani deficit bud`eta RS-a ve}i za 105,8 miliona KM od prikazanog u konsolidiranom izvje{taju Vlade RS-a, pa iznosi 772,8 miliona KM, a ne 666,9 miliona koliko je prikazala Vlada ovog entiteta. vnog sektora RS-a. „Taj cjelokupni iznos evidentiran je i u knjigama Vlade RS-a kao i u izvje{tajima Fonda PIO kojem je dodijeljeno 38 miliona KM za penzije demobilisanim borcima, u izvje{tajima lokalnih zajednica koje su zbog {teta nanesenih poplavama dobile 20 miliona KM, te kroz izvje{taje o isplati bora~kog dodatka u iznosu od 14 miliona KM“, izjavio je [njegota. Naglasio je kako su metode kojima revizori i Ministarstvo finansija RS-a izra~unavaju kumulirani deficit razli~ite, te ih pozvao da odgovore gdje su u teoriji i praksi pro na {li mo del ko jim su izra~unali bud`etski deficit. Gra|anima ostaje obe}anja Ministarstva finansija RSa da }e novac koji je fondovima ispla}en s ra~una posebnih namjena biti vra}en. U tu svrhu, pojasnio je savjetnik ministra finansija RS-a Dalibor To ma{, sa mo Fond zdravstvenog osiguranja RSa dugoro~no }e se dodatno zadu`iti 80 miliona KM.

SDS poziva D`ombi}a na ostavku
Izvje{taj glavnog revizora RS-a o kumuliranom deficitu bio je povod da SDS pozove premijera RS-a Aleksandra D`ombi}a da podnese ostavku, a SNSD-u predlo`i novog mandatara zbog katastrofalne ekonomske situacije u RSu. Poslanik SDS-a u Parlamentu RS-a Zoran Latinovi} pozvao je premijera D`ombi}a da “prekine sa politikom kontinuiteta“. tavka dugoro~nog zadu`ivanja. Za utjehu gra|anima je poru~eno da je RS zadu`en “samo 42 posto BDP-a, te da su zadu`enja Velike Brita ni je ili [pa ni je da le ko iznad toga“.
G. KATANA

Danas izja{njenje Maci}a o krivnji
Ro~i{te za izja{njenje o krivnji pred Odjelom I za ratne zlo~ine Suda BiH u predmetu Miralem Maci} zakazano je za danas, najavljeno je iz Suda BiH. Sud BiH potvrdio je 10. augusta optu`nicu protiv Miralema Maci}a koja ga tereti za krivi~no djelo ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva. U optu`nici se, izme|u ostalog, navodi da je Maci}, kao pripadnik rezervnog sastava tada{njeg CSB-a Mostar - SJB Konjic MUP-a RBiH, neutvr|enog datuma u drugoj polovini maja 1992. godine u mjestu Bradina li{io `ivota dva civila srpske nacionalnosti, a u mjestu Sitnik, op}ina Konjic, li{io je `ivota slabo pokretnog starca srpske nacionalnosti.

Bora~ki dodatak
Pomo}nik ministra finansi ja RS-a Du {ko [nje go ta kazao je da Vlada RS-a nije prikrila bud`etski deficit od 105 miliona KM, kako je to navedeno u izvje{taju Glavne slu`be za reviziju ja-

Nastavak zadu`ivanja
Iz cjelokupnog istupa predstavnika Ministarstva finansija jasno je jedino da }e se praksa zadu`ivanja bud`eta i fondova u RS-u nastaviti i idu}e godine, te da u Vladi sa~injavaju strategiju nas-

8

OGLASI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 8. septembar 2011.

DOGA\AJI

9

Be~ki dnevnik Jovana Divjaka (XXXIV)

VIJESTI

^udno pona{anje

Bari{e ^olaka
Kako je i obe}ao, general Jovan Divjak je svakoga dana od ~asa kada je zaustavljen na aerodromu u Be~u - vodio Dnevnik za ~itatelje na{e novine: dakle, utorak je, 12. april 2011.
Pi{e: Jovan DIVJAK

Prekvalifikacija 600 radnika
Vlada BPK-a Gora`de, zavodi za zapo{ljavanje FBiH i BPK-a Gora`de, Prevent Gora`de i firma Projekt iz Sarajeva uz pomo} USAID-a i SIDA partneri su projekta prekvalifikacije 600 osoba sa evidencije zavoda za zapo{ljavanje. U tom kontekstu potpisani su ugovori o prekvalifikaciji svih 600 osoba i kako je najavljeno, u fazama }e dobiti posao u fabrici autopresvlaka, Prevent Gora`de. “Trenutno imamo 310 uposlenih, pro{le godine smo primili 50 i evo u ovoj godini se znatno {irimo, ka`e Aida Herak iz firme Prevent Gora`de. “Spremni smo da odmah po~nemo sa prekvalifikacijom“ objasnio je Safet Begovi}, di, rektor SS[ “D`emal Bijedi}“ .
A. H.

Na kraju dana u kome su se ekipe za koje navijam - Man~ester Junajted i Barselona- plasirale u polufinale, kada samputem skype razgovarao sa sinom @elimirom, kada sam kumi Du{ki Juri{i} odgovorio na emailporuku, sa Edom, desnomrukom, razmatrao stanje u Udru`enju, kada sam na emailu pro~itao pismo dr. Zorana Paji}a, u kome sam pro~itaoknjigu“Otac“ Miljenka Jergovi}a, kada mi je {e}er u dva merenja bio 12,00, pa 6,5, a ve~ernji pritisak 149/75/72, a te`ina 93,1 kg, dozvolio sam sebida se zabrinem.

ovo {to pi{em, ^olakmo`e da preti“kaznama za odgovorne u MIP-u“ Pitam se da li }e . g. Bari{a ^olak, kada me bude video u Sarajevu, mo}i da me pogleda u o~i?!

Opasne akcije
Od 22.30 do 23.15 Hrle i ja razgovarali smo o tomekakopostupiti po“pretnji“ ministra ^olaka, kako {to du`e “dr`ati“ zahtev o ekstradiciji, kako je to bilo u slu~aju Gani}. Ja sam, iskrenogovore}i, bio veomanervozan, mo`daprvi put otkako sam u Be~u, a ne manje i ambasador Hrle. Gospodin Damir je nastojao da spustiloptu na zemlju. Poku{ava da razumeadvokataSoyera- temeljitoradi, odvajabitnasvedo~enja i dokumenta od nebitnih, ~ovekkojiho}e da pobedi u ovom slu~aju! “Pa, setimo se da se o slu~aju Gani}po~eloraspravljati tek 15. maja! Treba da budemo strpljivi.“ Uostalom, dana{njim pismomministravanjskihposlovaSvenaAlkalaja Predsedni{tvu Bosne i Hercegovine ukazuje na propuste Ministarstva pravde u zahtevu za ekstradiciju-a osnovna su kr{enje ljudskih prava gra|anina Bosne i Hercegovine koji je, protivno me|unarodnom pravu, zadr`an u Austriji. Zna~i, Predsedni{tvo BiH trebalo bi da se odredi o validnosti zahteva Ministarstva i da ga odbije ili da ga da na doradu. Danas posle podne otpo~eo je “ping-pong“ u ovalnojsaliPredsedni{tva-da li je zahtev za ekstradicijuzasnovan na pravnim normama ili ne?! Hrle, i dalje nepoverljiv u rezultat ovakve igre (!), postavlja pitanje: “A {ta ako BiH zatra`i ekstradiciju Bo`idara Vu~urevi}a? U najgorem slu~aju bilo bi dobro da ne bude izru~en Hrvatskoj!” “Eto mogu}eg problema na Divjakovu{tetu, ali to ne}emodozvoliti!” zaklju~io je Damir. Dogovorili smo se , da ~ekamosutra{njepismoadvokata, u kojem}e predo~itina~inodbranepredTu`ila{tvom, pa onda dogovoriti dalje radnje... Kada sam se iz ambasadoroverezidencijevratio u stan u Aplestrasse7/13, na{ao sam Damirovu poruku na emailu. Osetio je o~ito moju nervozu, pa je nastojao da me smiri. Evo njegovih poruka na SMS:

^olakov zahtjev
Izvinjavam se advokatu profesoru dr. Soyeru {to me ne}e razumeti kada mu neko bude prevodio ovaj tekst, jer mislim da je izigrao poverenje ambasadora Hrle i mene, pa i Damira Arnauta! Naime, advokat je, bez ikakvog pritiska da ubrza izradu drafta (kontraargumenata!) za zahtev Tu`ila{tvaSrbije, obe}ao pre dve nedelje da }e dosje Divjak proslediti Tu`ila{tvu RepublikeAustrije. Evo, do ve~eras to nijeuradio! Obe}ao je za sutra do 17! Za sve ovo vreme ministarpravdeBari{a^olak, u rukovodstvu HDZ-a BiH (ovo je bitno, usledi}eobja{njenje), “tra`i da se utvrdiodgovornost i da budu ka`njeni nadle`ni u Ministarstvu inostranihposlova!” (GlasSrpske, 11. april2011. “^olaktra`ikazne za odgovorne u MIP-u”) Ovo pona{anje ministra pravde Bosne i Hercegovine odudara od pona{anja od pre godinu u slu~aju Gani}, kada je dozvolio da se zahtev za ekstradiciju gospodina Gani}a “provla~i“ po ladicama! Tada su odnosi HDZ-a i SDP-a i SDA bili normalni. “Kakvi ste sa gospodinom^olakom?“ pitao , sam pre desetak dana gospodina Tihi}a. “Dobar. Sve }e biti u redu.” Pre pet dana, zabrinut za “mojslu~aj“ ponovo sam se obra, tiogospodinuTihi}u. “Evo, danasimamsastanak sa Bakirom, pa }u videti {ta da se radi!” O~ito, za njih dvojicu, ljutili se ili ne na .

“Generale, u svemu je bitna{iraslika. Glavnustepenicu, koja je jo{ pro{lesedmiceprijetila da sve uni{ti, smo presko~ili i sadanezaustavljivo idemo naprijed. Sve ostalo su sitni kamen~i}i.” Odgovorio sam sa samo jednom re~i hvala! “Nema na ~emu, jer Vam ne dajem moralnu, negopravnupodr{ku. U~inili smo {to su mnogi mislili da je nemogu}e, formulisali na najbolji na~in i sad samo treba samouvjerenost klijenta!” dobih dozu do, pinga od Damira. Ne napisah mu -hvala, tu re~ ne `eli da ~uje od mene, jer tvrdi da ovo {to radi za slu~ajDivjakradi, “jer ste to Vi zaslu`ili!” A poruka koju je Arnaut poslao na jov.div@gmail.com govori o mi{ljenjuadvokata dr. Soyera, zbog ~ega ne bi bilo dobro da se zahtev za izru~enje uputi Tu`ila{tvu Austrije. Navodim ga u celosti: “Prvo, britanske kolege su u slu~aju Gani} istakle - a bile su u pravu i ja se sla`em sa tim - da ako Bosna tra`i izru~enje onda potv|uje osnovanost zahtjeva Srbije, oja~ava argumente Srbije, te potv|uju da postoji razlog za ekstradiciju. Time se ozbiljno potkopavaju napori odbrane, jer odbrana isti~e da je u pitanju politi~ka optu`nica i da nema razloga za ekstradicuju Srbiji. Drugo, ako se za mjesec-dva suo~imo s pravnomsituacijom da }e AustrijaekstadiratiDivjaka, tek onda}e bitipotrebnotra`iti ekstadicijuBosni, da Divjakaneposrednoza{titimo. Dakle, tek za jedan ili dva mjeseca i tek u slu~aju negativnog razvoja. Nagla{avamo, bosanskizahtjev za ekstradiciju u ovom momentu je {tetan. Tu`ila{tvo BiH poduzima veoma opasnu akciju protiv Divjaka!” To je zavr{nistavadvokata. Uznemirio me zaklju~ak dr. Soyera - “Tu`ila{tvo BiH preduzima veoma opasne akcije protiv Divjaka!“. Ne strahujem da }u biti izru~en Srbiji, ho}u da se u Sarajevo vratim slobodan i oslobo|ensvihsumnji u mojuodgovornost za Dobrovolja~ku.

Izdvajanje Trnova~e iz Podgra|a
Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH ju~er je podr`ao nacrt izmjena i dopuna Zakona o utvr|ivanju naseljenih mjesta i o izmjenama naziva naseljenih mjesta u FBiH kojim se utvr|uje novo naseljeno mjesto u op}ini Gornji Vakuf - Uskoplje, Trnova~a, i to izdvajanjem iz naselja Podgra|e. Na pro{logodi{njem referendumu podr{ku inicijativi dali su gra|ani Podgra|a. Prihva}ena je i sugestija Joze Bagari}a (HDZBiH) da se izmjenama jednako tretira i novo naselje Bobanovo u Tomislav-Gradu za ~ije utvr|ivanje je nedavno upu}ena inicijativa Vladi FBiH.
S. [e.

Sutra...
Kriza vlasti u Br~kom

...Mu}ke oko izru~enja

Trajni smje{taj za 13 porodica
AustrijskaorganizacijaHilfswerkprivodi kraju realizaciju projekta osiguranja trajnogsmje{taja za 13 porodicakojeborave u jedinom preostalom kolektivnom centru u Rogatici. Ukupnavrijednostprojektaje 640 hiljadadolara. Naime, ameri~ka vlada za ovajprojektizdvojila je 500 hiljada dolara, dok je iz bud`eta Vlade RS-a i Op{tine Rogatica osigurano 100 hiljada maraka. SuzanaJa{arevi}, {eficamisijeHilfswerka za BiH, ka`e da }e radovi biti okon~anido krajaseptembra, kada}e stanovibitiuseljivi,a trenutno se obavljajuradovi oko fasade i izolacije. Potpisanje i ugovor sa USAID-om o radovima na zgradikoji }e u kona~nici imati za rezultat zna~ajnu u{tedu energije u stanovima.
A. H.

Paji} odlazi naredne sedmice?
DraganPaji}, jo{ aktuelnigradona~elnik distrikta Br~ko, po~etkomnarednesedmicetrebao bi podnijeti ostavku na ovu poziciju, saznajemo iz izvora bliskihVladi ove lokalnezajednice. Gradona~elnikPaji}, kojem je CIK utvrdio sukob interesa prije skoro devet mjeseci, uporno odbija podnijeti ostavku, iako je to po lokalnimzakonimaobavezaizabranihzvani~nika u slu~aju da im se doka`e sukob interesa. Ipak, Paji} je, kako saznajemo, pod pritiscimaposlanika u Skup{tini i me|unarodnih zvani~nika odlu~io napustiti funkciju. „Paji}u je re~eno da vi{e ne mo`e voditi sjednice Vlade, {to zna~i da ne mo`e ni biti na funkciji“ isti~e Radoslav Bogi~evi}, , nezavisni poslanik u Skup{tini distrikaBr~ko, koji je me|uprvima, ve} prije nekoliko mjeseci, pokrenuoinicijativu da Paji}napustipoziciju, s obzirom na to da mu je dokazan sukob interesa. Ukolikogradona~elnikpo~etkom naredne sedmice podnese ostavku na svojupoziciju, poslanici u Skup{tini }e izme|u sebe izabrati njegovog nasljednika. Izvjesno je da }e blok koji ve} tri godine ~ine SNSD i SDS predlo`itisvogkandidata, najvjerovatnijejednog od ~etiriposlanika iz reda SNSD-a. Ostali poslanici srpske nacionalnosti predlo`i}e svog kandidata. A. [e.

Dragan Paji}

10

KOMENTARI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Krivo srastanje
FOKUS

Z
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Ukoliko se stanje bitno ne promijeni, krivo zarasle kosti ponovno }e se morati lomiti, poru~io je nedavno banjalu~ki biskup Franjo Komarica, upozoravaju}i da “nepravedan mir ne}e dugo izdr`ati“. Iako je “krivo srastanje“ BiH posljedica niza faktora, biskupova aluzija na nerije{eno “hrvatsko pitanje“ je o~igledna. Ni srpska ni bo{nja~ka politika ne mogu pred ovom ~injenicom `miriti do unedogled

ar bez fa mo znog Wikileaksa ba{ ni{ta ne mo`emo saznati o po li ti~kom pod ze mlju u vlastitoj zemlji? Kakvo to sen za ci onal no ot kri}e sadr`e depe{e o uzrocima propasti aprilskog pake ta us ta vnih pro mje na 2006. godine, kad je svako ko je tih dana analizirao tu politi~ku dramu mogao do}i do sli~nih zaklju~aka kao i tada{nji ameri~ki ambasador Dou glas McEl ha ney? Ovda{nji komentatori su tada bili podijeljeni. Vrijeme je dalo za pravo onima koji su u propasti ameri~kog paketa vidjeli dugoro~nu {tetu po Bo snu i Her ce go vi nu. Me|utim, ta je tema ubrzo nestala iz medija, a nekoliko mjeseci kasnije Haris Silajd`i} ulazi u predizbornu kampanju s parolom “BiH sto posto“ i nadmo}no pobje|uje u trci za ~lana dr`avnog Pred sje dni{ tva. Ve} na kon go di nu-dvi je Si lajd`i}evi fanovi su shvatili da je njegova paro la bila obi~an blef, pa lider SBiH na prvim narednim izborima do`ivljava te`ak poraz, koji }e ga najvjerovatnije ko{tati politi~ke karijere. Da svojim utopijskim obe}anjem nije obmanuo emotivno predisponirane bo{nja~ke bira~e, koji su povjerovali da }e Silajd`i} ukinuti Republiku Srpsku, on nikad ne bi u{ao u dr`avni vrh. Ali, ~ovjekova volja za mo} ja~a je od svega. I posljednji ~italac novina zna da je ovaj Izetbegovi}ev politi~ki sin vi{e bo{nja~ki na-

U

ci ona list vjer ske pro ve ni jencije, nego sekularni bosanski integralist. Ali ako je Silajd`i}u jo{ i stalo do jake dr`ave, to bi se te{ko moglo re}i za hercegova~kog politi~ara Bo`u Ljubi}a, vje~ito u sjeni svog zemljaka Dragana ^ovi}a. Pa ipak je Ljubi} bio Silajd`i}eva desna ruka u toj antiameri~koj igri. U depe{ama koje je potpisao McEl ha ney tvrdi da su Stranka za BiH i HDZ 1990 oborili aprilski paket potku plji va njem ne kih dr`a vnih poslanika. Pomenut je Mehmed @ili}, prebjeg iz SDA, ~iji je glas bio odl u~uju}i. Sumnji da je uticao na Ljubi}a nije bio po{te|en ni kardinal Vinko Pulji}. I @ili} i Pulji} su te optu`be demantovali, ali sve to vi{e nije va`no. Ljudi imaju pravo na ra zli~ito mi{ lje nje, iako svi znamo da su ovo vremena kad se li~no mi{ljenje obi~no pri la go|ava li~noj koristi. Iako je te{ko i pomisliti da ameri~ki ambasadori la`u svoje {efove u Bijeloj ku}i, ni{ta vi{e na ovom svijetu nije nemogu}e. stavne promjene kakve su bile sadr`ane u ameri~kom paketu ne}e se na}i na stolu ni za deset ili dvadeset godina. Uprkos tome, niko od njihovih oponenata ne osje}a ni najmanju krivicu {to }e mo`da ~itavih ~etvrt stolje}a biti potro{eno na jedna te ista politi~ka trvenja i na proizvodnju novih etni~kih frustracija. Jedan od rijetkih intelektualaca koji su izrekli eksplicitnu kritiku na

S

ra~un pomenutih “zavjerenika“ je Nerzuk ]urak. U svojoj knjizi “Izvje{taj iz periferne ze mlje“, ]urak o tom va`nom politi~kom trenutku zaklju~uje: “Povijesna odgovornost Harisa Silajd`i}a i njegove stranke zbog odbijanja ustavnih promjena i dugoro~nog svo|enja Bosne i Hercegovine na prostor bez sadr`aja dr`ave iznimna je. Put u pakao poplo~an je dobrim namjerama, pa se ta odgovornost ne mo`e minimizirati argumentacijom da je aktualna stvarnost najbo lja pot vrda is pra vnos ti odbijanja ustavnih amandmana iz aprila 2006. Naprotiv, ta stvarnost potvr|uje suprotno.” tvarnost je tako postala voda koja je oti{la na mlin Milorada Do di ka, ko ji ne}e odustati od minimiziranja ustavnih promjena. Ali kao {to Dodikova strategija vodi ka uru{avanju dr`ave, u zabludi su i oni koji u apsolutizaciji ustava vide garant opstanka Bosne i Hercegovine. Staljinov ustav iz 1936. godine smatran je za najdemokratskiji u to vrijeme u svijetu, a zapravo je slu`io kao paravan za provo|enje masovnog terora nad gra|anima. Dana{nje bosanskohercegova~ko dru{tvo, u kojem vladaju nesno{ljivost i mr`nja, mo`e dobiti idealan ustav, ali ono se samim tim ne}e promijeniti. Dr`ava koja to i jeste i nije, po~iva na institucijama ~iji je politi~ki sadr`aj etni~ki nacionalizam. U njih su mahom regrutovani ljudi

B

koji znaju da je za njih probita~na ovakva i samo ovakva dr`ava i koji se, sve i kad bi htje li, ne mo gu po na {a ti druk~ije nego kao nacionalisti. Roditelji, {kola, crkva i politi~ke elite odgajaju mlade generacije u tom duhu, pa je budu}nost ovog dru{tva prili~no nevesela. Mladen Bosi}, predsjednik SDS-a, i iskren je i uvjerljiv kad ka`e: “Glupo je ~ekati da do|u novi ljudi, jer je stvaranje novih politi~kih elita uvijek dugotrajan proces, osim u revolucijama.” Zna Bosi} kako stvari stoje “na terenu“. Uostalom, {to }e nam novi ljudi? anjalu~ki biskup Franjo Komarica jedan je od rijetkih vjerskih autoriteta kojeg sada{njost ~ini o~ajnim. On Bo snu i Her ce go vi nu do`ivljava kao zemlju koja “krivo srasta“ {to zahvaljuju}i , Dejtonu, {to ~injenici da politikom i dalje vladaju gospodari rata i gospodari mira. “Ukoliko se stanje bitno ne promijeni, krivo zarasle kosti ponovno }e se morati lomiti“ poru~io je nedavno Koma, rica, upozoravaju}i da “nepravedan mir ne}e dugo izdr`ati“ Mada je “krivo srasta. nje“ Bosne i Hercegovine posljedica niza faktora, biskupova alu zi ja na ne ri je {e no “hrvatsko pitanje“ je o~igledna. Ni srpska ni bo{nja~ka politika ne mogu pred ovom ~injenicom `miriti do unedogled, bez obzira na to {to nakon rje{enja tog rebusa Bosna i Her ce go vi na ne bi vi {e mo`da ni u tragovima nalikovala onoj nekada{njoj.

Pomije{ana osje}anja

K

o{arka{ka i fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine bi le su ovih da na u cen tru pa`nje. Ko{arka{i su na Evropskom prvenstvu u Litvaniji odigrali pet susreta, pobijedili u dva navrata, {to nije bilo dovoljno za plasman u drugi krug. Fudbaleri su u samo ~etiri dana dva puta odmjerili snage sa najboljim predstavnicima Bjelorusije i slavili oba puta. Razo~aranje i zadovoljstvo. Osje}aji su pomije{ani, ali i na najbolji na~in odslikavaju stanje u bh. sportu. Na mala vrata u{la je ko{arka{ka selekcija na Evropsko prvenstvo u Litvaniji. Nakon razo~aravaju}ih rezultata u kvalifikacijama, koji su i posljedica brojnih otkaza najboljih igra~a, sunce nas je ogrijalo kada je FIBA Evrope odlu~ila, na zahtjev litvanskih organizatora, da se pro{iri broj u~esnika sa 16 na 24. Me|u {est sretnika koji su se direktno plasirali na Eurobasket bila je i na{a reprezentacija, dok su

Finska i Portugal to pravo stekli kroz dodatne kvalifikacije. Kada se saznalo da }emo igrati na {ampionatu, svi oni koji su bili povrije|eni i preumorni naprasno su ozdravili i u~inili nam ~ast da }e igrati i da im je ~ast da zastupaju boje domovine na tako zna~ajnom skupu. Odu{evljen je bio i selektor Sabit Had`i}, tako da je u zanosu uzviknuo da imamo sastav koji je sposoban za plasman u drugi krug. U svojim glavama u kombinacijama za plasman u drugi krug ko{arka{i su ve} unaprijed uknji`ili pobjedu protiv Finaca i do`ivjeli debakl. Taj ubjedljivi poraz, najve}i na prvenstvu, bio je koban. Moramo ipak biti zadovoljni sa dvije pobjede. To nam jedino i preostaje, ali osta}e utisak da se moglo i vi{e. Izabranici Safeta Su{i}a (koji u ovim susretima nije imao problema sa otkazima) su u dva ogleda sa Bjelorusima ostvarili maksimalan u~inak. U utorak uve~e mu~ili su se najbolji bh. fudba-

leri sa Bjelorusima sve do pred kraj susreta. Imali smo od 35. minuta igra~a vi{e, a u fini{u ~ak dva (hvala engleskom sudiji Atinsonu na dosljednoj primjeni pravila), ali lopta nije htjela u gol, mada nije ni prilika bilo previ{e. Patnje je prekinuo Zvjezdan Misimovi}, koji je u igru u{ao tek na poluvremenu, postigav{i gol. Ostvarena je pobjeda i to je jedino {to }e se pamtiti, mada }e selektor i njegovi pomo}nici imati {ta da analiziraju. Ovih {est septembarskih bodova, uz povoljne ostale rezultate, doveli su na{u selekciju ve} na drugo mjesto u grupi, a da bi i teoretski osigurali plasman najmanje u bara`, potrebno je da 7. oktobra u Zenici pobijedimo Luksembur`ane. U zadnjem kolu u Parizu sa Francuzima bori}emo se za prvo mjesto u grupi. Bi}e to tada jedna odlu~uju}a utakmica u kojoj }e sve biti mogu}e, pogotovo kada se zna da ova selekcija Francuske igra prili~no promjenjivo. No, o tom-potom.

OSVRT

Pi{e: Branko MAJSTOROVI] branko.majstorovic@oslobodjenje.ba

Dvije najbolje bh. selekcije, ko{arka{ka i fudbalska, bile su ovih dana u centru pa`nje: ko{arka{i su u pet susreta osvarili dvije pobjede i oprostili se od EP-a, fudbaleri slavili u oba me~a protiv Bjelorusa i prakti~no osigurali bara` za odlazak na EP

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KOMENTARI

11

KOD KO@E

Odbor za mla}enje `ena i prazne slame Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

^uli ste, {u}ur Allahu, za svakakve, hm, personalizirane oglase, namje{tala se stru~na sprema, veterinarski fakultet za ustavnog suca, izvod iz mati~ne knjige vjen~anih za dr`avno tu`iteljstvo, o`iljak iznad lijevog oka za guvernera narodne banke, ali u cjelokupnoj svjetskoj povijesti korupcije nije zabilje`eno da bi uvjet za posao u dr`avnoj slu`bi bio - odslu`ena kazna za nasilje u obitelji!

vao me nekidan u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, imao Mujo sina konjinu, mjesecima razmi{ljao {to }e s njim, pa se dosjetio kako da ga dobro zaposli i jo{ bolje o`eni. “Sine“ rekao mu on, “znam je, dnu taman za tebe.” “Nisam ja, babo, kreten, sam }u na}i `enu“, odgovorio mu sin. “Ali to je k}erka Slave Lijanovi}a“, zasko~io ga otac. “Lijanovi}eva k}erka?!” , pravo se zaprepastio sin. “Onda valja!” Oti{ao onda Mujo pravo kod Slave Lijanovi}a, dobardan, dobardan, {tas ka`e do{o, veli Mujo “imam idealnog mu`a za va{u k}erku!” “Bogati?!” pogledao ga . , ovaj, “a ko je on?” “Predsjednik Nadzornog odbora Razvojne banke“ odgovorio , Mujo kao iz bestrzajnog topa. “Razvojne banke?!” pravo se iznenadio Slavo Li, janovi}. “Onda valja!” Oti{ao Mujo onda i kod Zlatka Lagumd`ije, dobardan, dobardan, {tas ka`e do{o, veli Mujo “imam za vas idealnog ~ovjeka za predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke!” “Ajde?!” . , pogledao ga ovaj, “a ko je on?” “Lijanovi}ev zet” odgovorio Mujo hladan ko pi, va. “E onda valja!” slo`io se Zlajo. ^inovnici u Bosni i Hercegovini – od predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke do ~lanova raznih odbora Agencije za dr`avnu slu`bu BiH - na ovaj se na~in, jasno, zapo{ljavaju samo u vicevima o Muji i Sulji. U realnom vremenu i prostoru, stvar ipak mora pro}i proceduru. Evo, re ci mo, kad ve} spo me nuh Agenciju za dr`avnu slu`bu, ba{ ovih dana istekao je rok za prijavu kandidata na javni oglas kojim Agencija tra`i tri ~lana Odbora dr`avne slu`be za `albe. Posao mla}enje slame, pla}a tri hiljade maraka, op}i uvjeti standardni: “da je dr`avljanin BiH, da je stariji od osamnaest godina, da je zdravstveno sposoban, da nije navr{io zakonski propisanu dob za penzionisanje, i da je prema njemu prestala pravna posljedica presude za krivi~no djelo nasilja u porodici, izre~ene pravosna`nom sudskom presudom“. Da, dobro ste pro~itali: uvjet za ~lana Odbora dr`avne slu`be za `albe je “da je prema njemu prestala pravna posljedi-

ca presude za krivi~no djelo nasilja u porodici“! ^uli ste, {u}ur Allahu, za svakakve, hm, personalizirane oglase, namje{tala se stru~na sprema, veterinarski fakultet za ustavnog suca, izvod iz mati~ne knjige vjen~anih za dr`avno tu`iteljstvo, o`iljak iznad lijevog oka za guvernera narodne banke, ali u cjelokupnoj svjetskoj povijesti korupcije nije zabilje`eno da bi uvjet za posao u dr`avnoj slu`bi bio - odslu`ena kazna za nasilje u obitelji! Da ne bi bilo nikakve formalno-pravne zabune, u oglasu su lijepo navedeni potrebni dokumenti, od uvjerenja o dr`avljanstvu i izvoda iz mati~ne knjige ro|enih, do potvrde da ne postoje pravne posljedice presude za krivi~no djelo nasilja u porodici. Uz upozorenje, jasno, da se “nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave ne}e uzeti u razmatranje.” - Hm, dobro, dobro... – prelistava slu`benica Agencije dokumentaciju koju je donio Suljo. - A potvrda? - Kakva ba potvrda? - Da su prestale pravne posljedice pravosna`no izre~ene presude za krivi~no djelo nasilja u porodici. - Otkud mi to? – smeteno }e on. - Ja nisam ni o`enjen. - Joooj – skinula je slu`benica nao~ale pa ga pogledala sa`aljivo. - Ne mogu primiti prijavu bez toga. Lijepo vam pi{e. - [ta onda da radim? - nemo}no }e on. - Ni{ta. Da se o`enite, namlatite `enu, pri ja vi te se po li ci ji, ode te na sud i odle`ite mjesec dana. - Ba{ ga jebi – pokupio Suljo dokumente i krenuo na vrata, pa se okrenuo. - Ja se izvinjavam, samo jo{ jedna stvar. - Izvolite. - Dal biste mo`da, kad vam zavr{i smjena...? - D`aba vam, ja ve} udata. Moj se Refik ju~e prijavio. Jedini je zajeb, eto, {to oglas nije za ~lanove Odbora dr`avne slu`be Kraljevine [vedske, ve} Bosne i Hercegovine, u kojoj presuda za krivi~no djelo nasilja u porodici do|e ne{to kao uvjerenje o zavr{enoj osnovnoj {koli. Da su tra`ili pasivno znanje materinjeg jezika i vladanje vje{tinom uspravnog hodanja, manje bi im se kandidata javilo. Svaka peta `ena u BiH `rtva je obiteljskog nasilja,

djeca se i ne broje, `ive `ene na potezu, {to bi rekao Ekrem Jevri} Gospoda, “Sigurna ku}a – poso, poso – Sigurna ku}a“ , padaju niz stepenice kao ki{a prije gljive, toliko je stepenica u bosanskom pu~kom graditeljstvu da i arhitekata sa pravosna`nom presudom ima za konstitutivni narod. Posao je to iz snova, na poslu mlati{ praznu slamu, kod ku}e `enu, i jo{ te za to pla}aju - kad bi uvjet bio i da su “prestale pravne posljedice sudske mjere obaveznog lije~enja od alkoholizma“ bila bi to , najljep{a mu{ka bajka - pa ve} vidim lijepu gu`vu pred komisijom za izbor. ^etristo hiljada tetoviranih mamlaza, krema bosanske mu`evnosti stisla se u hodniku Agencije za dr`avnu slu`bu, guraju se i mjerkaju pred vratima dinarski alfamu`jaci, sve ro|ena gospoda ^lanovi. - Kolko? - pita jedan izbrijani nekog mr{avog. - [est mjeseci, KPD Doboj. Nano{enje te{kih povreda. - Nema{ ba {anse. Dvanes godina, KPD Zenica. Ubistvo – nadmo}no se iskezio izbrijani. - Plus samohrani otac. Uvjerljivo najja~e kvalifikacije imao je, recimo, onaj iz Bosanske Gradi{ke {to je nedavno, ~itali ste u novinama, ubio `enu i si na, pa se be. Agen ci ja je, me|utim, mislila na sve: kako se ~ovjek nije javio u zakonskom roku, na kraju su opet zaposlili svog ~ovjeka. @alili se kasnije i onaj mr{avi iz dobojskog zatvora i onaj izbrijani iz KPD Tuzla, podsje}ali da novi ~lan Odbora dr`avne slu`be za `albe ima samo mjesec dana zatvorskog sta`a - `ena mu ju~er iz bolnice iza{la ko nova - ali `albe im odbijene: novi ~lanovi Odbora, lijepo im pisalo u oglasu, “donose kona~ne odluke o `albama kandidata u konkursnoj proceduri za prijem u dr`avnu slu`bu“. Priznajte, takav logi~ko-korupcijski dragulj vrijedi svake od tri hiljade maraka koliko }ete ga pla}ati do penzije. Elem, sakupio na kraju dokumentaciju i Mujo, pa ravno u Agenciju. “[ta }e{ ti ovdje?” gleda ga Suljo, “ti u `ivotu `en, sko nisi o{amario, a kamoli udario?!” “Pa i nisam“, odgovorio Mujo. “Ja do{o prijavit Fatu.” Mo`e Fata, eto, barem u vicu. I namlatiti mamlaza i dobiti posao u dr`avnoj slu`bi.

U OBJEKTIVU
Po`ari u Teksasu
Vi{e od 180 po`ara koji bjesne {irom ameri~ke savezne dr`ave Teksas progutali su preko 1.000 ku}a u zadnjih nekoliko dana i odnijeli najmanje dva `ivota, prenijela je ju~er Fena. Teksa{ki zvani~nici su saop}ili da je u sedam dana vatra progutala gotovo 600 ku}a samo u okolini Bastropa u blizini Austina. Najmanje 5.000 ljudi bilo je primorano da napusti svoje domove u okolini Bastropa, a u mnogim mjestima od ju~er su zatvorene {kole i pred{kolske ustanove. AP podsje}a da su vjetrovi tropske oluje Li pro{log vikenda ra{irili plamen na 116 kvadratnih kilometara.

Reuters

12

CRNA HRONIKA
Policija je prona{la mercedes jednog Bijeljincakoji je nestao jo{u junu, a otkriveno je da je automobil odvezla njegova nevjen~ana supruga. Mercedes je u utorak, nakon pronalaska, vra}en vlasniku D. V, a protiv njegove nevjen~ane supruge N. \. nadle`nom Okru`nom tu`ila{tvu }e biti dostavljena krivi~na prijava, saop}eno je iz Cen tra ja vne bez bje dnosti Bijeljina.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Automobil ukrala nevjen~ana supruga

Kra|a iz advokatske kancelarije

Tu zlan ski po li caj ci pre ksi no} su u Uli ci \or|a Mihajlovi}a uhapsili E. J. (20), koji se sumnji~i da je iste no}i, sa jo{ jednom osobom, provalio u jednu advokatsku kancelariju u Tuzli i ukrao dva laptopa. Tokom saslu{anja E. J. je priznao kra|u, te policiji predao ukradene lap to pe, ko ji }e bi ti vra}eni vlasniku. Potraga za sau~esnikom E. J. je u toku. S. K.

Nakon zasjeda u okolini [irokog Brijega

Otkriveni uzgajiva~i indijske konoplje
Pripadnici Policijske uprave [iroki Brijeg uhapsili su M. S. (24) i J. B. (37) zbog sumnje da su na podru~ju op}ine [iroki Brijeg uzgajali indijsku konoplju. Na te{ko pristupa~nom terenu izme|u naselja Oklaji i Dobrkovi}i, 200 metara od lokalne ceste [iroki Brijeg- Dobrkovi}i, policija je prona{la zasad od 25 stabljika indijske konoplje. Kada je M. S. do{ao da zalije biljke od kojih se proizvodi marihuana, policija ga je poku{ala uhapsiti, ali je on uspio da pobjegne. Ipak, nekolikodanaposlije M. S. je prona|en i uhap{en, a stabljike,od kojih su neke narasle i do 230 centimetara, po~upanesu i poslane na vje{ta~enje. Pripadnici ove policijske uprave su J. B. uhapsili nakon {to su u mjestu Jare prona{li stabljiku indijske konoplje visoku 170 centi-

U zaseoku Brdari kod Prijedora

Starica stradala

U PO@ARU
Veselku Tidi} u snu ugu{io ugljenmonoksid, uzroci izbijanja po`ara jo{ nisu poznati
Osamdeset~etvorogodi{nja Veselka Tidi} smrtno je stradala u po`aru koji je u no}i izme|u utorka i srijede izbio u njenoj ku}i u zaseoku Brdari kod Prijedora. metara. Stabljika je na|ena na lokalitetu Doci, oko 1.500 metara od lokalne ceste. J. B. je “pao” nakon {to mu je policija postavila zasjedu i uhvatila ga dok je zalijevao svoju stabljiku. Dk. O. no}i, nakon ~ega su odmah alarmirali vatrogasnu jedinicu u Prijedoru. Mile Me|ed, predsjednik Vatrogasnog saveza RS-a, pojasnio je da su vatrogasci iz Prijedora ugasili po`ar u kojem je uni{ten ve}i dio ku}e. “Kada je de`urna ekipa Teritorijalne vatrogasne jedi ni ce Pri je dor do {la u Brdare, po`ar je ve} zahvatio ve}i dio ku}e i krovne konstrukcije, koja se uru{ila. Iako su vatrogasci do{li u najkra}em mogu}em roku, s obzirom na to da je mjesto udaljeno od Prijedora 20ak kilometara, nismo uspjeli da spasimo staricu, koja je najvjerovatnije spavala i nije osjetila da joj ku}a gori“, izjavio je Me|ed.

Neispravne instalacije?
On je dodao da su vatrogasci uspjeli da djelimi~no spasu dvije prostorije, a u jednoj od njih je prona|eno tijelo starice, koje je vatra ve} bila zahvatila. “Staricu je, najvjerovatnije, u snu ugu{io dim. Kada smo izvukli tijelo iz zapaljene ku}e, identifikovao ju je njen sin Drago Kos“ pojasnio je Me|ed. , Pretpostavlja se da je uzrok po`ar izazvala pe} u kojoj je tokom no}i gorjela vatra. Pe} je bila na drvenoj verandi koja se prva i zapalila.
D. P.

@ivjela sama
Iz Okru`nog tu`ila{tva Banja Luka potvrdili su da je starica `ivjela sama i da je uzrok smrti gu{enje ugljenmonoksidom. Naknadnim pregledom le{a, utvr|eno je da Veselka Tidi} nije imala povrede nastale nasilnim putem, odnosno, da nije ubijena pa zapaljena, pojasnili su u Tu`ila{tvu. Policajci su o po`aru obavije{teni oko dva sata iza po-

Gornji Vakuf/Uskoplje

37-godi{njak povrije|en u tu~i
Tridesetsedmogodi{nji Emir B. iz Novog Travnika te{ko je povrije|en preksino} u tu~i u Gornjem Vakufu/Uskoplju, javila je Srna. Pomo} mu je ukazana u Domu zdravlja Gornji Vakuf/Uskoplje, a potom je prevezen u Kantonalnu bolnicu Travnik. U tu~i, koja se dogodila ispred ugostiteljskog objekta Gold, u~estvovali su te{ko povrije|eni Emir B. (37), Feriz S. (32) i Ohran S. (34), svi iz Novog Travnika, te Fahrija P. (35) i Rasim B. iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja.

Deset dana nakon udesa kod Klju~a

Safet Krivi}
Trideset{estogodi{nji Safet Krivi} iz Klju~a podlegao je ju~er uslijed povreda koje je zadobio u saobra}ajnoj nesre}i koja se desila 28. augusta u Vele~evu. Tada su, podsje}amo, u direktnom sudaru golfa i forda fieste na mjestu ne sre}e smrtno stra da li \emal Isla ma gi} (36) iz Klju~a, njegov {ura iz Jajca Mirsad Pa~avaz (46) i njegov sin Ernes (14). Voza~ golfa Safet Krivi} preba~en je u Kantonalnu bolnicu Biha} sa te`im povredama. Nakon {to mu je stabilizovano stanje, Krivi} je bio pri svijesti i izgledalo je da }e se oporaviti. Me|utim, do{lo je do komplikacija. D`enaza Sa-

preminuo u bolnici
UNIVERZITET U SARAJEVU AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI U SARAJEVU Obala Maka Dizdara 3 SARAJEVO Na osnovu ~lana 166. Pravila Akademije likovnih umjetnosti, Akademija raspisuje

za prijem u radni odnos 1. sekretara Akademije izvr{ilac 1 Op{ti uslovi: propisani Zakonom o radu i drugim pozitivnim propisima Posebni uslovi: diplomirani pravnik sa vi{egodi{njim iskustvom na upravno-pravnim poslovima Kandidati koji u|u u u`i izbor bi}e pozvani na razgovor - intervju. Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave sa biografijom i dokazima o ispunjavanju op{tih i posebnih uslova slati po{tom na adresu Akademije sa naznakom - prijava na oglas za sekretara. Probni rad traje 6 ({est) mjeseci.

OGLAS

Krivi}ev golf nakon udesa

fetu krivi}u obavi}e se danas u Vele~evu kod Klju~a. Obojica poginulih voza~a Safet Krivi} i \emal Islamagi}

su imali po 36 godina i bili su {kolski drugovi u osnovnoj {koli.
F. Be.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 8. septembar 2011.

CRNA HRONIKA
Po`ar koji je buknuo u ponedjeljaknave~er u krugufirme Go Pak,vlasni{tvo Gorana J, u prnjavorskoj UliciVidaNje`i}a, izazvan je otvorenim plamenom i policijaradi na utvr|ivanju odgovornosti, saop}eno je iz CJB-a Banja Luka. U po`aru, koji su ugasili vatrogasci, podsje}amo, izgorjelo je 5-6 tona otpadnogkartona, a o{te}ena je i presa za papir. Pri~injena{tetaprocijenjena je na oko 1.000 KM.

13

Prnjavor: Istraga po`ara u Go Paku

Oplja~kana trgovina

Na pa da~ mas ki ran fantomkom preksino} je upao u trgovinu Kesten, koja se nalazi u banjalu~koj Uli ci Jo va na Du~i}a, u vlasni{tvu A. S. te, uz prijetnju pi{toljem, od radnice S. D. oteo oko 300 KM i pobjegao. Uvi|aj u trgovini, nakon prijave razbojni{tva, izvr{ila je policija, dok je rad na identifikaciji i pronalasku napada~a u toku, potvr|eno je iz CJB-a Banja Luka.

u`ila{tvo BiH okon~alo je istragu i podiglo optu`nicu protiv Zeyada Khalafa al-Gertanija (41) iz Bagdada (Irak) i Gacije Noureddina (45) iz Al`ira zbog napada na slu`benike Imigracionog centra u Isto~nom Sarajevu 23. augusta pro{le godine.

T

Okon~ana istraga incidenta u Imigracionom centru

Ira~anin i Al`irac
optu`eni za napad
Zeyad Khalaf al-Gertan i Gacija Noureddin uni{tavali inventar i fizi~ki napali uposlenike Centra Postupak protiv Iyeda Ismaila odvojen zbog nedostupnosti
SAVLADAN I IZOLOVAN Neredi su prestali nakon {to su slu`benici osiguranja Centra, uprkos fizi~kim nasrtajima Noureddina i Smaila Jetija, uspjeli savladati i izolovati Al-Gertanija, nakon ~ega su ostali povukli u sobe
na kojem se nalazila kaseta sa lijekovima koju je bacio na pod i poku{ao da ga prevrne, u ~emu su ga sprije~ili slu`benici osiguranja. Al-Gertani ih je potom ga|ao stolicom, dok je Noureddin i{~upao sa zida telefonsku govornicu i njom ga|ao slu`benika osiguranja, koji se uspio izmaknuti. Kada je vo|a smjene Tokom smirivanja situacije tri slu`benika su povrije|ena. Neredi su prestali nakon {to su slu`benici osiguranja Centra, uprkos fizi~kim nasrtajima Noureddina i Smaila Jetija, uspjeli savladati i izolovati Al-Gertanija od ostalih, nakon ~ega su se u svoje sobe povukli i ostali korisnici Imigracionog centra.

Bacali stolice
Gertani i Noureddin su, prema optu`nici, u prostorijama Imigracionog centra u Odsjeku za pri hvat i smje {taj stra na ca Slu`be za poslove sa strancima BiH, prilikom podjele lijekova i medikamenata korisnicima, fizi~ki napali zaposlene u ovom centru. U optu`nici se navodi da su Gertani i Noureddin uni{tavali inventar i fizi~ki napali ovla{tene slu`bene osobe zaposlene u Centru pri Ministarstvu sigurnosti BiH, te im nanijeli lake povrede. Krivi~ni postupak je odvo jen u odno su na Iyeda Ismaila zbog nedostupnosti organima gonjenja, navodi se u saop}enju Tu`ila{tva BiH. Prema informaciji datoj nakon incidenta iz Slu`be za poslove sa strancima BiH, pometnju je izazvao Ahmed Maji, dr`avljanin Palestine, koji je, ne po{tuju}i ku}ni red, poku{ao na silu iza}i iz mu{kog odjela, u ~emu je sprije~en, uz obja{njenje da }e iza}i vani zajedno sa ostalim korisnicima. U tom momentu je Zeyad al-Gertani pritr~ao stolu

Upotreba sile
Slu`benici osiguranja su, kako je tada saop}eno, tokom uspostavljanja reda upotrijebili silu proporcionalnu opasnosti, a s obzirom na to da se radilo o aktivnom otporu, odnosno napadu korisnika na slu`benika osiguranja. Op tu`ni ca je, ka ko je sa op}eno iz Tu`ila{ tva BiH, upu}ena Su du BiH na pot vr|ivanje.
Dk. O.

Imigracioni centar u Isto~nom Sarajevu

izdao naredbu da se svi korisnici upute u svoje sobe, grupa korisnika je, ipak, poslu{ala AlGertanija, te stolicama napala slu`benike osiguranja.

U Miri~ini kod Gra~anice

Nesre}a kod Sokoca

Pijani 25-godi{njak
zapalio porodi~nu ku}u
Vatrogasci ugasili po`ar, a policija privela Adnana I. i predala ga Tu`ila{tvu Tuzlanskog kantona
Pripadnici gra~ani~ke policije uhapsili su 25-godi{njeg Adnana I, iz Miri~ine kod Gra~anice, zbog sumnje da je u no}i sa utorka na srijedu podmetnuo po`ar u porodi~noj ku}i u vlasni{tvu njegovog oca Adema I, 65-godi{njaka iz Miri~ine. U po`aru su, ka ko nam je re~eno iz MUP-a Tu zlan skog kantona, izgorjeli ve}i dio drugog spra ta, te krov ku}e. Jo{ ve}u {tetu sprije~ili su vatrogasci Profesionalne vatrogasne bri ga de iz Gra~ani ce, ko ji su oko po la ~eti ri uju tro uga si li po`ar. Policija je uvi|ajem otkrila da je rije~ o podmetnutom po`aru, {to je kasnije potvr|eno i izjavama svjedoka. Navodno se Adnan I. oko jedan sat iza pono}i vratio ku}i, u vidno alkoholisanom stanju. Po~eo je galamiti, a potom je prijetio da }e zapaliti ku}u. Njegovi roditelji, s kojima je `ivio u porodi~noj ku}i, zbog straha su iza{li iz ku}e, te, prema izjavama, nisu mogli sprije~iti sina da podmetne po`ar. Pozvali su vatrogasce, koji su po dolasku ugasili vatru, te policiju koja je privela 25-godi{njaka i predala u nadle`nost Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona.
A. [e.

Poginuo prilikom

sje~e stabla
[ezdesetpetogodi{nji ^edomir Sta{evi} sa Sokoca poginuo je u utorak prilikom sje~e stabla u {umi Bukova~a u mjestu Kula, kod Sokoca. Iz CJB-a Isto~no Sarajevo potvr|eno nam je da su policajci tokom uvi|aja utvrdili da je Sta{evi} sjekao drva za ogrjev. Mje{tani sela Kula, u kojem je pokojni Sta{evi} `ivio sa suprugom i sinom, pri~aju da je nastradali krenuo u {umu sa izvjesnim Bebanom iz susjednog sela Bok{i}i. “^edo je pozvao Bebana da mu odsije~e dvije bukve. Poslije je Beban pri~ao da mu je ^edo stajao iza le|a, te da mu je doviknuo da se ~uva. Jedva je i Beban izvukao `ivu glavu“, pri~a mje{tanka sela Kula. Prilikom uvi|aja, policija je konstatovala da se odsje~eno bukovo drvo granama zaka~ilo za susjedna stabla graba. Kada su ga Sta{evi} i Beban poku{ali pomjeriti, stablo je palo na Sta{evi}a, nanijev{i mu povrede usljed kojih je preminuo na mjestu nesre}e.
D. P.

14

REGION

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

U Ljubljani pokrenut pretkazneni postupak

Istraga guvernera Banke Slovenije
Kranjec je navodno krivi~no prijavljen zbog sumnje na zloupotrebu slu`benog polo`aja i nesavjestan rad, prvenstveno u slu~aju Hypo banke i lizinga
Protiv guvernera slovenske Centralne banke Marka Kranjeca (71) vodi se istraga vezana na slabu kontrolu poslovanja nekih banaka, osobito slovenske podru`nice banke Hypo Alpe Adria, objavili su u srijedu slovenski mediji, prenosi Fena. li austrijskim zbog sumnji o nepravilnosti u poslovanju banke, nakon {to je njihova interna kontrola navodno potvrdila sumnje o uzimanju provizija prilikom poslova komitenata banke u Lihten{tajnu i drugim poreznim oazama, prenijeli su slovenski mediji.

Usta{ke pjesme na utakmici
Navija~i hrvatske fudbalske reprezentacije „pjevali“ su usta{ke pjesme na utakmici protiv Izraela u Zagrebu, uz uzvike „Za dom spremni!“ „Nakon . kukastog krsta protiv Gruzije na Poljudu, zloduh usta{tva nismo uspjeli izbje}i ni tokom utakmice sa Izraelom na Maksimiru. Navija~i, koji se nazivaju 'najboljim na svijetu', ponovo su pominjali Juru i Bobana, te bodrili vatrene povicima: Za dom spremni!“, prenose hrvatski internet-portali. Zanimljivo, predsjednik Sabora Vladimir [eks pravio se da ne zna o ~emu se radi. Na pitanje o usta{kim povicima, ovako je odgovorio: - Povici? Hm... Ne ~ujem dobro, prenose portali. O~ekuje se da }e Hrvatski fudbalski savez platiti kaznu.

Propust kontrole
Policija je za poslovni list Finance, ne otkrivaju}i detalje ni ime na koje se kaznena prijava odnosi, navela da je rije~ o pretkaznenom postupku na temelju prijave od februara ove godine. Prema neslu`benim informacijama, Kranjec se sumnji~i za propust kontrole poslovanja nekih banaka, osobito u slu~aju slovenske Hypo banke i Hypo Leasinga. U njima su austrijski vlasnici nenajavljeno u februaru ove godine slovenski menad`ment zamijeni-

Sprije~io prijave
Prema neslu`benim podacima koje prenose i ostali mediji, Kranjeca se sumnji~i da je sprije~io slu`benike centralne banke da prijave kaznena djela u poslovanju Hypo banke koje su otkrili prilikom kontrole te, da je na taj na~in omogu}io da tada{nja uprava banke stekne osobnu korist na {tetu Hypa. Zbog toga je Kranjec, prema prijavi koju prenose mediji, osumnji~en za zloupotrebu slu`benog polo`aja i nesavjestan rad u obavljanju du`nosti.

Marko Kranjec: Istraga od februara

Smijenjen menad`ment
Poslovni dnevnik Finance, koji se poziva na neslu`bene izvore, navodi da se pretkazneni postupak protiv Kranjeca odvija od februara ove godine, nakon {to su austrijski vlasnici Hypa smijenili slovenski menad`ment u banci zbog sumnji u klijentelisti~ke veze i pranje novca za neke gra|evinske tvrtke preko off-shore poduze}a i poreznih oaza u Lihten{tajnu

Makedonci se popisuju 1. oktobra
Popis stanovni{tva i doma}instava u Makedoniji bi}e odr`an od 1. do 15. oktobra, izjavio je Musa D`aferi, potpredsjednik Vlade zadu`en za provo|enje Ohridskog sporazuma, javila je Srna. Prema njegovim rije~ima, nesuglasice o formiranju popisnih komisija su prevazi|ene nakon {to su dvije vladaju}e partije iz makedonskog i albanskog politi~kog korpusa VMRODPMNE i Demokratska unija za integraciju postigle sporazum da njihov sastav odra`ava strukturu stanovni{tva u popisnom rejonu. Ovaj problem prakti~no je blokirao provo|enje popisa nakon {to su ~lanovi Dr`avne popisne komisije albanske i turske nacionalnosti napustili ~lanstvo.

Hrvatska javnost zgro`ena zbog blage kazne Peri{i}u

Uticaj na tu`bu

protiv Srbije
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Vijest da je Mom~ilo Peri{i} osu|en u Haagu na 27 godina zatvora potaknula je u Hrvatskoj lavinu negativnih reakcija. Smatra se da je kazna preblaga. Peri{i}u je trebala bi ti izre~ena mi ni mal no do`ivotna zatvorska kazna, navodi se u komentarima.

Su|enje u odsutnosti
Tako|er, hrvatska javnost se zgra`a nad ~injenicom da se biv{em na~elniku General{taba Vojske Jugoslavije i bliskom suradniku Slobodana Milo{evi}a nije sudilo i za zlo~ine iz 1991. na podru~ju

Srbiji prijeti napad terorista
Nakon upozorenja zvani~nika SADa, u Srbiji }e biti podignut nivo bezbjednosti na svim objektima za koje se pretpostavlja da bi mogli biti meta teroristi~kih napada, izjavio je ju~er u Palati Srbija zamjenik premijera i ministar policije Ivica Da~i}. Istakao je da }e se mjere bezbjednosti odnositi, prije svega, na objekte stranih dr`ava u Srbiji i posebno obezbje|enja aviosaobra}aja. - Pretpostavke ameri~kih zvani~nika su da mo`e do}i do ponavljanja teroristi~kih napada u Americi i u drugim zemljama, kakvi su bili 11. septembra 2001., me|u kojima je i Srbija, naveo je Da~i}.

Zadra. Na Zadar su tada u vi{e dne vnom, da no no}nom granatiranju ispaljene tisu}e granata, stotine ljudi je poginulo i ranjeno. Istovremeno, podsje}a se da je Peri{i}a za ratne zlo~ine na podru~ju Zadra Hrvatska u odsutnosti pravomo}no osudila na 20 godina zatvora, ali ovu kaznu nikada nije odslu`io jer je bio nedostupan hrvatskim vlastima. Ta ko|er, sma tra se da upravo ova presuda Peri{i}u pokazuje umije{anost Srbije u ratove u Hrvatskoj i BiH. S obzirom na to da je presuda nepravomo}na, ukoliko bude potvr|ena, zna~ajno }e se odraziti na tu`bu Hrvatske

Peri{i}: Za zlo~ine u Zadru osu|en na 20 godina

protiv Srbije za genocid pred Me|unarodnim sudom pravde u Haagu. Izme|u ostaloga i zato jer je politika slu`benog Beograda dosad negirala srpsku agresiju na Hrvatsku, a rat iz 90-ih opisivala kao gra|anski, u kojem su s Hrvatima ratovali samo lokalni Srbi.

Standardi Haaga
Odgovaraju}i na pitanje smatra li da je kaznom Peri{i}u od 27 godina zatvora

pravda zadovoljena, hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} komentirao je da, kolika se god kazna odredi za takve zlo~ine, ona je mala. No, kako je rekao, Ha{ki sud ima neke svoje standarde. Josipovi} je izrazio `aljenje {to ovom presudom nisu obuhva}ena i neka druga kaznena djela, kao {to su zlo~ini protiv Hrvatske i hrvatskih gra|ana, ali je istaknuo kako }e se sve vidjeti u `albenom postupku.
Jadranka DIZDAR

I dalje napeto na Kosovu

Kosovski pe~at od 16. septembra
Kosovski premijer Ha{im Ta~i najavio je ju~er da }e sporazum sa Beogradom o carinskim pe~atima po~eti da se provodi od 16. septembra. Ta~i je na sjednici Vlade kazao da }e, {to se ti~e sjevera Kosova, to zna~iti lociranje kosovskih carinika, grani~ne policije i pripadnika EULEX-a na punktove 1 i 31, kod Jarinja i Brnjaka. On je poru~io stanovnicima sjevera Kosova da treba da bu du mir ni i da te mje re ne}e biti uperene protiv njih, ve} da predstavljaju „provo|enje zakona i Ustava Ko so va“. Barikade u mjestu Rudare, u op{tini Zve~an, na magistralnom putu Kosovska Mitrovica - Ra{ka, koje su postavljene tokom no}i u srijedu, uklonjene su i saobra}aj se odvija jednom kolovoznom trakom. KFOR i dalje kontroli{e dva administrativna prelaza Jarinje i Brnjak, kao i neregistrovani prelaz koji se nalazi u selu Izvori na putu koji vodi ka Novom Pazaru. Na pojedinim benzinskim pumpama na sjeveru Kosova osje}a se nesta{ica nafte i naftnih derivata.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

OGLASI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

17

Avionska nesre}a u Rusiji

VIJESTI

Izginuo hokeja{ki tim
Me|u poginulima su igra~i, menad`eri i ostalo osoblje hokeja{ke mom~adi Lokomotiv Jaroslavl, te posada aviona • Dvoje pre`ivjelih su u kriti~nom stanju prevezeni u bolnicu
Avion Yak-42, koji je prevozio hokeja{ki tim Lokomotiva iz Jaroslavlja (300 km sjeveroisto~no od Moskve), pao je prilikom uzlijetanja sa aerodroma u blizini tog grada, a zatim se zapalio. Me|u poginulima su igra~i, menad`eri i ostalo osoblje hokeja{ke mom~adi Lokomotiv Jaroslavl, te posada aviona, javljaju ruske agencije, prenosi Dnevnik.hr. Poginule su 43 osobe, a dvije su u kriti~nom stanju prevezene u bolnicu, javilo je rusko ministarstvo zdravstva. Jedan od njih je, javlja RIA, ruski hokeja{ Aleksander Galimov koji na 80 posto tijela ima opekline. Agencija Interfax javlja kako su me|u poginulima hokeja{i Jan Marek, Karel Rachunek, Josef Vasicek i legenda slova~kog hokeja Pavol Demitra. [vedska ambasada potPrema prvim izvje{tajima, avion nije imao dovoljan uzgon, te se sudario s tornjem oda{ilja~a. Mjesto pada aviona nalazi se 500-tinjak metara od same piste. "Sudario se s antenom, pao na tlo i raspao se na nekoliko dijelova. Potom se zapalio", kazao je Sergej Izvolski, glasnogovornik Federalne vazduhoplovne agencije. U avionu je bilo ukupno 45 osoba - 37 putnika i 8 ~lanova posade. Putovali su na utakmicu u bjeloruski Minsk. Ovog vikenda im je trebala po~eti sezona gdje su u 1. ko lu no ve se zo ne tre ba li igrati protiv Dinama iz Minska u drugoj najja~oj ligi svijeta - ruskom KHL-u. Lokomotiv je jedna od najboljih hokeja{kih mom~adi u jakoj KHL ligi.

Pobunjenici opkolili Gadafija?
Li bij ski po bu nje ni ci op ko li li su svrgnutog vo|u Muamera Gadafija i pitanje je vremena kada }e biti uhap{en ili ubijen, rekao je u srijedu glasnogovornik novoformiranog vojnog vije}a u Tripoliju Anis [arif, prenosi Fena. [arif nije `elio precizirati gdje je Gadafi uo~en, ali je rekao da je prona|en upotrebom visoke tehnologije i obavje{tajnih podataka. "Gadafi je u zamci u radijusu od 60 km", dodao je [arif. Informacija o lociranju Gadafija do{la je nakon {to je saop}eno da je kon voj Ga da fi je vih pris ta li ca, uklju~uju}i njegovog {efa osiguranja, pre{ao Saharu i u{ao u Niger. Hi{am Buhagiar, zadu`en za koordinaciju "lova" na Gadafija, rekao je da izvje{taji s terena upu}uju na to da se mo`da nalazi u podru~ju oko sela Gvat na jugu Libije, oko 300 km od granice s Nigerom. Gadafijev glasnogovornik Musa Ibrahim, me|utim, rekao je telefonom za Reuters da je dugogodi{nji libijski ~elnik jo{ u Libiji, da je dobro i na sigurnom.

Avion se sudario sa antenom, pao na tlo, a zatim se zapalio

Reuters

vrdila je da je poginuo i {vedski vra tar Ste fan Liv. Iako ta~an popis putnika nije bio odmah potvr|en, me|u poginulim igra~ima su vjerovatno i Nijemac Robert Dietrich, Bjelorus Ruslan Salei i Latvijac Karlis Skrastin{, te

ka nad ski tre ner Brad McCrimmon. "Vi{e nemamo mom~ad. Svi na{i igra~i i osoblje su izgorjeli u padu aviona", kazao je glasnogovornik Vladimir N. Malkov u telefonskoj izjavi.

PAKISTAN Osveta zbog hap{enja Al-Mauritanija

24 mrtvih u
napadu talibana
Dvostruki samoubila~ki napad, u kojem su u srijedu poginule najmanje 24 osobe u Kveti na jugozapadu Pakistana, izvr{ili su talibani kao znak osvete zbog nedavnog hap{enja Junisa al-Mauritanija, glavnog vo|e za izvr{ne akcije Al-Kaide, saop{tili su pobunjenici. Odgovornost za ovaj napad preuzeo je Tehreek-i-Taliban Pakistan (TTP), pokret islamskih pakistanskih pobunjenika. "Ove napade mi smo izvr{ili. To je bila osveta za na{u bra}u borce koji su nedavno uhap{eni u Kveti", izjavio je u telefonskoj izjavi za AFP Esanula Esan, portparol TTP, prenosi Srna. Junis al-Mauritani bio je glavni vo|a za izvr{ne akcije Al-Kaide koji je bio zadu`en za pripremanje napada na SAD, Evropu i Australiju. On je uha p{en sa dvo ji com sau~esnika prije desetak dana u Kveti u akciji pripadnika pakistanskih i ameri~kih obavje{tajnih slu`bi, a uz podr{ku jedinica Grani~nih snaga u Balu~istanu. Prvi ju~era{nji napad izvr{en je automobilom bombom u glavnoj rezidenciji, u kojoj se nalaze paramilitarne jedinice Grani~nih snaga. Prvi bomba{ dovezao se automobilom do ku}e Faruka [ezada,

Uhap{en mladi} koji je palio auta
Uhap{ena je jo{ jedna osoba koja je palila automobile u Berlinu, saop}ila je policija u srijedu, osam dana nakon {to su uhap{ene dvije sumnjive osobe, prenosi Fena. Snage reda, koje su od po lo vi ne augus ta tra ga le za pa li ku}ama stotinjak automobila u njema~koj prijestolnici, precizirale su da je 28-godi{nji mladi} uhap{en u trenutku kad je zapalio dva automobila u ~etvrti Kreuzberg. U Berlinu su 2010. zapaljena 54 automobila, a u 2011. vi{e od 500.

Pakistanska policija i spasioci na mjestu napada

Reuters

zamjenika komandanta paramilitarnog Grani~nog korpusa u pokrajni Balu~istanu, bacio granatu, a od eksplozije je poginula [ezadova supruga, dok je pakistanski zvani~nik te`e povrije|en. Drugi bomba{ samoubica zatim je upao u njihovu rezidenciju i aktivi-

rao eksploziv. U ova dva napada bilo je 24 poginulih, a 82 ranjenih. Me|u ubijenima je najmanje devet pripadnika Grani~nog korpusa, navodi AP, dok AFP izvje{tava da je me|u ubijenima [ehzadova supruga i dvoje djece.

Teroristi~ki napad u New Delhiju

Stradale desetine ljudi pred sudom
Najmanje 11 ljudi je poginulo, a 64 je ranjeno u eksploziji koja se ju~er dogodila u New Delhiju ispred kapije vi{eg suda Indije, rekao je portparol policije Rajan Bagat. Prema navodima policije, bomba je najvjerovatnije bila smje{tena u koferu u blizini prijemnog odjeljenja, gdje je vi{e od 100 ljudi ~ekalo u redu. Zgrada suda je evakuisana, policija je blokirala centar grada, a hitne slu`be zbrinjavale su povrije|ene, od kojih su, prema izvorima iz bolnice, pojedini u kriti~nom stanju, prenosi RTV. Kako navodi agencija France Presse, istra`itelji provjeravaju ta~nost informacija po kojima je za napad odgovorna islamisti~ka grupa Harkat-ul-Jihad alIslami. Indijski mediji su ranije dobili elektronsku poruku u kojoj se tra`i da se odmah povu~e smrtna kazna na koju je 2004. osu|en Mohamed Afzal Guru, i ka`e da }e, u slu~aju da to ne bude u~injeno, "meta napada" biti vi{i sudovi u Indiji, uklju~uju}i i vrhovni sud. Mohamed Afzal Guru osu|en je na smrt zato {to je 2001. u~estvovao u teroristi~kom napadu na indijski parlament. "U ovom tre nut ku je pre ra no da ka`emo ne{to o pismu (koje su dobili indijski mediji), ali, u svakom slu~aju, ta poruka treba da se analizira jer je Harkatul-Jihad al-Islami opasna teroristi~ka grupa", rekao je generalni direktor Federalne istra`ne agencije.

Tenkovi u Homsu
Sirijske snage sigurnosti pokrenule su u srijedu veliku operaciju u Homsu za vrijeme koje je ubijeno najmanje sedam civila i ranjeno 20, saop{tili su sirijski posmatra~i za ljudska prava sa sjedi{tem u Velikoj Britaniji, prenio je AFP. Lokalni koordinacioni odbori, koji podr`avaju pobunu protiv sirijskog re`ima, saop}ili su da su sirijski tenkovi u{li u Homs i da su telefonske komunikacije prekinute u nekoliko ~etvrti. Od prije nekoliko dana, pobuna se intenzivirala u regiji Homsa, u kojoj su sve redovnije vojne operacije i operacije snaga reda.

Sigurnosne snage pretra`uju mjesto eksplozije

18

OGLASI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 8. septembar 2011.

SVIJET FINANSIJA

19

BiH

EU

Ustavni sud Njema~ke

Podr{ka euru i EFSF-u
Propadne li euro, propada i EU, rekla je njema~ka kancelarka Angela Merkel
Njema~ki ustavni sud u Karlsruheu odbacio je niz prigovora na ra~un ustavnosti njema~ke finansijske pomo}i i u~e{}a Njema~ke u Evropskomfondu za finansijskustabilnost, ali je istovremeno oja~ao prava Bundestaga u dono{enju odluka vezanih uz ta pitanja. - Bundestagprihvatanjemdosada{njihzakona o njema~kojpomo}i ni u kojemslu~aju nijepovrijediosvojuautonomiju u dono{enju odluka po pitanjufinansija, obrazlo`io je presudu predsjednik Ustavnog suda Njema~ke AndreasVosskuhleodgovaraju}i na primjedbe podnositeljapritu`bekoji su se `alili na na~in dono{enjalanjskeodluke o davanjufinansijskepomo}iposrnulimevropskim~lanicama, koji je „nedovoljno uklju~io Bundestag“ .

Ustavni sud Njema~ke

“Poslovni an|eli”

spas za MSP
Dvodnevni seminar Finansijske metode podr{ke za mala i srednja preduze}a, koji je organizi ran u okvi ru pro je kta EUR LSMED - Podr{ka Evropske unije izgradnji institucionalnih kapaciteta za regionalni i lokalni razvoj i razvoj MSP-a u BiH, zavr{en je ju~er u Sarajevu. Kako je kazao stru~ni savjetnik EURLMED-a Robert Sheffrin, seminar je posve}en vrstama finansiranja koje su potrebne malim preduze}ima i odakle bi taj novac mogao do}i, jer finansiranje malih firmi je veoma te{ko zbog toga {to ve}ina onih koji daju novac ne `eli raditi s MSP, banke ne `ele preuzeti taj rizik, tako se MSP koja nemaju nikakav kolateral suo~avaju s te{ko}ama.

Njema~kakancelarkaAngelaMerkelpozdravila je odluku iz Karlsruhea i smatra da se radi o potvrdi dosada{nje politike njene vlade. Ona je tokom rasprave u Bundestagu o bud`etu za sljede}ugodinu jo{ jednompotvrdila va`nost eura za budu}nost Evropske unije. - Propadne li euro, propada i EU, rekla je Angela Merkel i dodala kako euro ne smije propasti i ne}e propasti.

SAAB bankrotirao
[vedski proizvo|a~ automobila SAAB zatra`io je od suda za{titu od kreditora putem kontroliranog bankrota i dobrovoljne reorganizacije dok ~eka obe}ane investicije iz dvije kineske kompanije. SAAB, kojeg je po~etkom 2010. godine od zatvaranja u okviru General Motorsa spasio holandski proizvo|a~ sportskih automobila Spiker, u posljednjih nekoliko mjeseci ima problema s finansijama. Proizvodnja automobila u fabrici u [vedskoj od

NAJPOTICAJNIJE MJESTO Radio sam u raznim dijelovima svijeta, ali ovo je najuzbudljivije i najpoticajnije mjesto na kojem sam bio, zaklju~io je Sheffrin

aprila je skoro neprestano u zastoju, po{to dobavlja~i odbijaju isporu~iti dijelove dok ne dobiju uplate. Kompanija nije isplatila zarade radnicima u augustu.

Nisu svi isti
- Tokom seminara smo gledali mikrokreditne {eme, kreditne {eme za male firme, jamstvene {eme, poduzetni~ki kapital i rizi~no finansiranje iz niza izvora. Gledali smo primjere odakle je stizao novac za te {eme finansiranja u drugim zemljama i kako su izgra|eni kapaciteti da lokalno stanovni{tvo mo`e vr{iti ta finansiranja. Jedna od tih oblasti je finansiranje putem „poslovnih an|ela“. To je {ema u kojoj bogati pojedinci riskiraju i investiraju svoj novac u male firme. Najva`nija stvar u tome je pronala`enje odgovaraju}e vrste firme koju vode osobe koje zaista `ele ne{to posti}i i koje su u stanju osigurati povrat na investiciju, kazao je Sheffrin. S obzirom na to da nisu sve firme iste, nekima polazi za rukom otpla}ivati kredit ~ak i ako nemaju kolateral, dok su neke druge premlade i nemaju protok novca. Takvim firmama je, poja{njava Sheffrin, potreban tip finansiranja koji ne zahtijeva trenutno pla}anje, dakle, radi se o portfoliju, odnosno mje{avini razli~itih

tipova finansiranja. On je izrazio nadu da }e u~esnici seminara odabrati najrelevantnije dijelove njegovog iskustva koje je im je tokom seminara prenio i da }e to primijeniti na svoju lokanu situaciju. - Nadam se da sam ih nadahnuo da budu aktivniji, poduzetniji. Ve} postoje dobre inicijative i nadam se da }e u~esnici biti u stanju ovim {to su nau~ili nadograditi te inicijative. Radio sam u raznim dijelovima svijeta, ali ovo je najuzbudljivije i najpoticajnije mjesto na kojem sam bio, zaklju~io je Sheffrin.

Vi{e i bolje
Govore}i o cjelokupnom projektu EURLSMED, vo|a projekta David Miller je kazao kako bi volio da se radi puno vi{e i puno bolje nego {to je trenutno slu~aj. - [to se ti~e ovog seminara, mislim da smo pogodili jednu vrlo va`nu metu, finansiranje MSP-a. To je oblast u kojoj mo`emo pomo}i i putem na{e vau~er {eme, koja }e uskoro po~eti s radom. Tako|er, radimo s predstavnicima op}ina i lokalnih razvojnih agencija i poma`emo im da razviju projektne prijedloge koji }e biti finansirani u budu}nosti, rekao je on i dodao kako se nada da }e to pomo}i da se popravi situacija u kojoj se nalaze MSP i da }e to imati pozitivan utjecaj na tr`i{te rada.
J. Sa.

20

OGLASI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA ZENICA-DOBOJ CANTON

OP]INA OLOVO OP]INSKI NA^ELNIK
Broj: 02-34-2-2419/11 Datum, 5. 9. 2011. godine

OLOVO MUNICIPALITY MUNICIPALITY MAYOR

Na osnovu ~lana 23, u vezi sa ~lanom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Sl. novine FBiH", broj 49/05), op}inski na~elnik objavljuje za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme 1. Namje{tenik na odr`avanju ~isto}e.......................................................................................1 izvr{ilac 01. Opis poslova: Vr{i poslove odr`avanja higijene i vodi brigu o urednosti uredskog radnog zajedni~kog prostora i pomo}nih prostorija Op}ine Olovo, stara se o ekonomi~nom i racionalnom kori{tenju sredstava za odr`avanje higijene, vr{i i druge poslove po nalogu na~elnika. 02. Uslovi: Pored op}ih uslova propisanih ~lanom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH (dr`avljanin BiH, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine), kandidat treba ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i to: - O[ - zavr{ena osmogodi{nja {kola, - najmanje 6 ({est) mjeseci radnog sta`a. Uz prijavu na javni oglas kandidat je du`an prilo`iti slijede}e dokumente: 1. svjedo~anstvo o zavr{enoj osmogodi{njoj {koli, 2. uvjerenje o dr`avljanstvu Bosne i Hercegovine (ne starije od {est mjeseci), 3. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), 4. potvrda o radnom sta`u, 5. ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, 6. ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Dokumenti uz prijavu mogu se prilo`iti u originalu ili ovjerenoj kopiji. NAPOMENA: Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme. Sa svim prijavljenim kandidatima koji budu ispunjavali op}e i posebne uslove oglasa bit }e obavljen intervju. Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Sve tra`ene dokumente sa kratkom biografijom treba dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u dnevnim listovima (ra~unaju}i posljednji dan objave), putem po{te, preporu~eno na adresu: OP]INA OLOVO Ul. branilaca grada bb 71 340 - OLOVO sa naznakom: Za javni oglas za prijem namje{tenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme. Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK Alija Had`iabdi}, dipl. oecc.

JAVNI OGLAS

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

21

22

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Izvoznici na Kosovo u problemima

Projekti dokvalifikacije i prekvalifikacije FZZZ-a

Zadovoljenje
TR@I[TA RADA
Potpisani sporazumi o obuci nezaposlenih za posao varioca i za stru~no osposobljavanje za zanimanje tehni~ar mehatronike

Veliki gubici bh. kompanija
Odbor CEFTA danas u Bruxellesu raspravlja o problemu izme|u Kosova, BiH i Srbije
Bh. izvoznici izgubili su desetine miliona KM za dva mjeseca zbog carine od 10 posto na proizvode iz BiH i Srbije koju su uvele vlasti Kosova jer ove zemlje, kako nisu priznale nezavisnost Kosova, ne priznaju carinske pe~ate Republike Kosovo. Prema rije~ima Duljke Hasi}a iz Vanjskotrgovinske komore BiH, na ovaj na~in na{e kompanije su izgubile jedno od rijetkih tr`i{ta gdje smo imali suficit u razmjeni. U pro{loj godini izvoz na Kosovo iznosio je 160 miliona KM, a uvoz sa Kosova tek tri miliona KM. trenutno ve}i problem to {to su izgubili te{ko osvojeno tr`i{te, {to }e dugoro~no samo pove}ati gubitke. Ipak, do rje{enja problema bi se moglo do}i, iako je ono trebalo biti mnogo ranije. Hasi} nagla{ava da su vlasti BiH trebale bilateralnim razgovorima s Kosovom rije{iti problem, ali osim {to su se jednom `alile CEFTA, ni{ta drugo nisu uradile. S druge strane, vlasti Kosova i Srbije su ipak uspjele na}i kompromis, iako su problemi izme|u dviju zemalja neuporedivo ve}i nego problemi izme|u BiH i Kosova. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi} izjavio je da je BiH zainteresirana za dogovor izme|u Beograda i Pri{tine o carinskim pe~atima, zbog ~ega }e ovo pitanje delegirati Vije}u ministara i Predsjedni{tvu BiH na izja{njavanje. Kako je najavio, BiH bi trebala slijediti model po kojem su problem rije{ili Kosovo i Srbija. Zahtjev za razmatranje ovog pitanja na sjednici odbora CEFTA, nadle`nog za izdavanje carinskih dokumenata, uputile su BiH i Srbija te }e se ovo pitanje, na zahtjev Srbije, danas razmatrati na sjednici tog tijela u Bruxellesu.
J. Sa.

160 MILIONA KM U pro{loj godini izvoz na Kosovo iznosio je 160 miliona KM, a uvoz sa Kosova tek tri miliona KM
Posebno su veliki gubici, kako ka`e Hasi}, za prehrambenu industriju. Kosovo je jedno od rijetkih tr`i{ta gdje je na{a prehrambena industrija uspje{na, jer su joj ograni~ene mogu}nosti izvoza u Evropsku uniju. On isti~e da je zna~ajno umanjena konkurentnost bh. kompanija uvo|enjem carine, a to su ve} iskoristile kompanije iz Hrvatske, Makedonije i Bugarske, te je za na{e izvoznike

U federalnom Zavodu za za po{ lja va nje u Sa ra je vu ju~er su potpisana dva sporazuma koji se odnose na obu ku ne za po sle nih i stru~no ospo so blja va nje djelatnika sa podru~ja Te{nja, Jelaha i Usore. Potpisnici prvog sporazuma, kojim su definirani kriteriji za obuku 20 osoba sa evidencije nezaposlenih iz Te{nja, Jelaha i Usore za posao varioca su FZZZ, USAID-Sida FIRMA projekt, Agencija za razvoj op}ine Te{anj i firma „]osi}pro mex“ iz Uso re. Dru gi spo ra zum, ko ji se odnosi na stru~no osposobljavanje 32 kandidata za zanimanje tehni~ar mehatronike potpisali su predstavnici FZZZ-a, FIRMA proje kta, TRA i Nje ma~kog dru{tva za saradnju. Glavni cilj ovih aktivnosti je da se pod sta kne kon ku ren tnost firmi te da se unaprijedi radna snaga.

S potpisivanja sporazuma u Sarajevu

Foto: S. GUBELI]

POSAO ZA ZAVARIVA^E ^ak 90 posto zavariva~a nakon provedene obuke bit }e stalno zaposleno u „]osi}promexu“ iz Te{nja
|u onog {to tra`i tr`i{te rada i privreda od onoga {to imamo na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje i ovo je jedan od kvalitetnih na~ina da se taj problem prevazi|e, kazao je direktor TRA Hilmo Per~o. [efica FIRMA projekta Dina Kari} i predstavnik GIZa Mirza Jusufovi} tako|er su istakli zna~aj saradnje u oblasti zapo{ljavanja, odnosno edukacije i obuke i stjeca nje do da tnih vje {ti na u skladu s najnovijim zahtjevima tr`i{ta rada. Prema rije~ima direktora Mje{ovite srednje {kole Te{anj, oni }e vr{i ti te oret sku nas ta vu i obuku, dok }e prakti~ni dio obuke biti u firmi “]osi}promex“, ~iji je direktor Mijo ]osi} istakao da }e 90 posto zavariva~a nakon provedene obuke biti stalno zaposleno u ovoj kompaniji.

Pilot-projekt
Sporazum u vezi s obukom i certifikacijom varilaca rezultat je iskazanih potreba „]osi}promexa“, a radi se o pilotprojektu vrijednom 39.940 KM, za ~iju je realizaciju FZZZ osigurao 19.000 KM, FIRMA-projekt 10.740 KM, „]osi}promex“ 8.300 KM, TRA 1.600 KM i MS[ Te{anj 300 KM. Tro{kovi realizacije projekta „Obuka i certifikacija mehatroni~ara“ iznose 81.910 KM, u ~emu FIRMAprojekt participira sa 26.000 KM, FZZZ je osigurao 20.410 KM, GIZ 10.150 KM, federalno Ministarstvo obrazovanja 9.800 KM, Trening-centar Velenje (Slovenija) 5.000 KM te TRA 2.550 KM. A. Pe.

Nove vrijednosti
- Osnovni cilj FZZZ-a je prekvalifikacija, dokvalifikacija zaposlenih, edukacija i priprema za tr`i{te rada nezaposlenih ~emu su usmjereni i ovi sporazumi, kazao je direktor ovog zavoda Miralem [ari}. TRA je prilikom pripreme projekta izvr{ila istra`ivanje koje je potvrdilo da tr`i{te rada tra`i nove vrijednosti, kvalitet i nove vje{tine kod onih koji `ele raditi. - Ogromna je razlika izme-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 175 - 8. 9. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Biha}: Danas po~inje Ekobis
Privredna komora Unskosanskog kantona organizirala je ju~er u Biha}u konferenciju za novinare povodom su tra{ njeg star ta 9. me|una ro dnog eko lo {kog sajma Ekobis Biha}. - Ovogodi{nji sajam }e biti ja~i od svih do sada, bilje`imo rast od 10 pos to, imamo 25 posto vi{e stranih izlaga~a. Imamo i novu halu, u kojoj }e biti organizirana maloprodaja proizvoda sajamskih ponu|a~a. Gradska otoka u Biha}u od oko 10.000 hi lja da kva dra tnih metara pretvorena je u sajamski grad s oko 6.000 kvadrata izlo`benog prostora. Organizirat }emo regionalne konferencije: jedna je posve}ena vodi, jedna energetskoj efikasnosti, a po{to je UN ovu go di nu pro gla sio godinom {uma, jedna konferencija }e biti posve}ena {uma ma, ka zao je di re ktor PKUSK-a Ismet Pa{ali}. Pro{le godine je na Sajmu bilo 250 izlaga~a, a ove go di ne ve} ih se pri ja vi lo 318. Sajam po~inje u ~etvrtak, a otvorit }e ga federalna ministrica turizma Branka \uri} i premijer USK-a Hamdija Lipova~a.
F. B.

EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 Ceska R 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Maðarska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norveska 578 NOK 1 Svedska 752 SEK 1 Svicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 06. 09. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 06. 09. 2011 =

1.955830 1.475526 1.405880 26.039273 0.079773 0.261952 0.705968 1.800092 0.565032 0.258660 0.217426 1.618769 0.791553 2.222028 1.389954 0.047046 1.920541

1.955830 1.479224 1.409404 26.104534 0.079973 0.262609 0.707737 1.804604 0.566448 0.259308 0.217971 1.622826 0.793537 2.227597 1.393438 0.047164 1.925354 USD BAM

1.955830 1.482922 1.412928 26.169795 0.080173 0.263266 0.709506 1.809116 0.567864 0.259956 0.218516 1.626883 0.795521 2.233166 1.396922 0.047282 1.930167 1.59534 2.213080

Ismet Pa{ali}

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS/BERZE
1.600,32 946,70
BIRS BIFX

23
1.024,91 992,92
ERS10 SASX-30

Danas sjednica ESV-a Federacije BiH

940,20 1.808,33
FIRS

SASX-10

SASE: Bez transakcija na kotaciji kompanija
Edhem Biber

Ve}a cijena rada?
Poslodavci ne}e prihvatiti zahtjev Sindikata i prijedlog resornog federalnog ministarstva • Ga{enje radnih mjesta i rezanje ma{ina zahtijeva urgentnu akciju socijalnih partnera
Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike smatra da su se stekli uslovi za uskla|ivanje najni`e neto satnice s indeksom potro{a~kih cijena. Inicijativa za to uskla|ivanje, na prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH, bit }e razmotrena na dana{njoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vije}a za Federaciju BiH u Sarajevu. Ukupan indeks potro{a~kih cijena u junu ve}i je 3,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, ali je u istom periodu do{lo do pove}anja neto plata u gotovo svim djelatnostima, pi{e u materijalu za sjednicu. ci - poslodavci to pravdaju posljedicama krize. Ustvari, rije~ je o lopovlucima, krajnjem neznanju u vo|enju biznisa i pohlepi. Ona se ogleda i u tome da pojedinci radnicima ne ispla}uju zara|eno, a svakih pola godi-

Na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren ukupan promet od 110.347,28 KM. U sklopu 45 transakcija ukupno je prometovano 55.449 vrijednosnih papira. Na kotaciji kompanija nije bilo zaklju~enih transakcija. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Big investiciona grupa d.d. Sarajevo u iznosu od 19.377,68 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionica-

ma emitenta Energoinvest d.d. Sarajevo u iznosu od 18.057,15 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Lje~ili{te Slana Banja d.d. u iznosu od 9.900,00 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta IK Banka d.d. Zenica od 7,69 posto, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Energoinvest d.d. Sarajevo od 4,89 posto.

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 7. septembar/rujan 2011.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF MI GROUP DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA [TEDNJA SERIJA O PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA [IPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE LJECILI[TE SLANA BANJA D.D. POBJEDA RUDET DD GORA@DE 6,00 2,90 6,95 0,00 6,00 2,90 6,00 2,90 1.650 207 9.900,00 600,30 1 1 20,00 4,69 62,00 70,00 2,99 0,05 -4,89 -1,59 7,69 4,86 20,00 4,80 62,00 70,00 3,06 20,00 4,65 62,00 70,00 2,84 850 3.851 5 10 3.707 17.000,00 18.057,15 310,00 700,00 11.078,54 2 2 1 1 8 94,55 81,05 70,20 0,00 0,04 0,00 94,55 81,06 70,20 94,55 81,05 70,20 8.400 15.000 16.670 7.942,20 12.157,88 11.702,34 4 6 4 4,12 3,51 3,91 3,22 3,24 -1,86 4,15 3,51 3,91 4,09 3,51 3,90 4.705 45 349 19.377,68 157,95 1.363,24 9 1 5

Ma{ine na ulici
Da li }e ESV prihvatiti inicijativu, najvi{e zavisi od stava udru`enja poslodavaca. Prije nekoliko mjeseci poslodavci su sa sindikatima dogovorili i prihvatili rje{enje prema kojem bi najni`a neto plata, umjes to sa da{ nje 343 KM, bi la uve}ana za 70 KM. Prema saznanjima Oslobo|enja, poslodavci }e insistirati na tom rje{enju, jer nema uslova da pristanu na uskla|ivanje na na~in kako je to do sada ~injeno. ESV }e na sjednici pod predsjedavanjem Edhema Bibera razmotriti i prednacrt zakona o upravljanju dr`avnim kapitalom u privrednim dru{tvima u Federaciji BiH. Za razliku od kompanija u kojima je (su)vlasnik, dr`ava se temeljito ne bavi doga|anjima u privatnim preduze}ima niti njihovim radnicima. Posljedica toga je da i one kompanije koje su u proteklim godinama i mjesecima radile bivaju zatvorene, radnici bez desetine neispla}enih plata izba~eni na ulicu, a ma{ine iznesene ili izrezane prodate na otpadu. Njihovi vlasni-

GRAMZIVI POSLODAVCI Pojedini poslodavci radnicima ne ispla}uju zara|eno, a svakih pola godine, pa i ~e{}e, kupuju nove automobile, skuplje od prethodnih, i uve}avaju vlastite nekretnine
ne, pa i ~e{}e, kupuju nove automobile, skuplje od prethodnih, i uve}avaju vlastite nekretnine.

Hitna akcija
Ono {to se u proteklih nekoliko sedmica dogodilo s jedinom tvornicom {tofova Livtex iz Livna i njenih vi{e od 100 zaposlenih radnika i izvanredno o~uvanim ma{inskim parkom (koji je izrezan i prodat u otpad) te u Busova~i s tamo{njom tvornicom vatrostalnog materijala Samoborka - Vatrostalna (posluje u vlasni{tvu hrvatske tvrtke Kufner), treba shvatiti kao posljednju opomenu da se bh. privreda obru{ava neslu}enom brzinom. Proces je mogu}e zaustaviti samo hitnom akcijom. Bilo bi dobro da se ESV u tom smislu ve} danas oglasi ne konstatacijom, nego prijedlogom mjere koja to mora preduhitriti.
H. ARIFAGI]

Banjalu~ka berza Kursna lista za 7. septembar 2011.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modri~a Telekom Srpske a.d. Banja Luka @eljeznice RS a.d. Doboj BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF VIB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,11 5,7 3,81 4,5 5,55 0,24 -3,72 0 0 4,52 4,11 5,7 3,81 4,5 5,6 4,11 5,7 3,81 4,5 5,31 132 132 20 26 687 542,52 752,40 76,20 117,00 3.810,95 0,57 0,18 1,57 0,03 0 20 -0,63 3,45 0,57 0,18 1,58 0,03 0,57 0,18 1,57 0,03 1.000 1.000 6.211 32.766 570,00 180,00 9.778,74 982,98

Banja Luka: Po~eo
Agros 2011.
Ju~er je Banjoj Luci otvoren 15. me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije Agros 2011, na kojem }e u narednih pet dana u~estvovati vi{e od 100 izlaga~a iz regiona i Evrope. Na Sajmu }e u~estvovati izlaga~i iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, te Italije, Austrije, Francuske i Njema~ke. U toku Sajma bit }e organizirani okrugli stolovi i stru~na predavanja u oblasti ratarstva i sto~arstva, dok }e krunski dio manifestacije predstavljati sto~na izlo`ba.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Mljekara a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,34 95,3(A) 90,13 39,97 38,71 36,14 35,32 -0,58 0,02 0,06 0,2 -0,08 0,28 0,8 0,34 95,3 90,13 40 38,74 36,21 35,5 0,34 95,3 90,13 39,93 38,7 36,1 35,05 869 35.101 1.500 21.972 28.266 28.624 90.633 295,46 10.035,38 1.216,76 8.781,53 10.941,05 10.344,95 32.010,05

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

113,72
Najavljeni su i bilateralni sastanci doma}ih proizvo|a~a s delegacijom od 20 kompanija iz Privredne komore Ni{.

$ 0,74 %

1.811,70 40,68

$ 3,29 %

766,75 762,25

$ 0,89 %

PLIN

SREBRO
$ 2,83 %

KUKURUZ
$ 0,86 %

3,91

$ 0,71 %

24 SARAJEVSKA HRONIKA
Ubijenim sestrama u Hrasnici

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Mladi volonteri iz Burse u posjeti BiH

Postavljena spomen-plo~a
Predstavnici Udru`enja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva ju~er su u Hrasnici, u prisustvu brojnih gra|ana, postavili spomen-plo~u ubijenim sestrama Rahman. One su poginule od agresorske granate koja je pogodila njihov stan dok su spavale. - Spomen-plo~om `elimo sa~uvati uspomenu na Jasnu i Samiru, kako se ne bi zaboravilo da su one, kao i mnoga druga djeca opkoljenog Sarajeva, nedu`no stradale. Zaboravimo li ove nevine `rtve, bit }e isto kao da se rat nije ni dogodio. To ne smijemo u~initi zbog budu}ih nara{taja, koji moraju pamtiti ubijanje mladosti Sarajeva, kako se sve ne bi ponovilo, kazao je Fikret Grabovica, predsjednik Udru`enja.
Z. T.

Kru`na raskrsnica u Sokolovi}-Koloniji
Srednjo{kolci iz Burse sa gradona~elnikom Behmenom i biv{im nogometa{em Balji}em

[etnja ^ar{ijom
kazala nam je sve
Radnici pola`u cijevi gasa i one za telefon

Vodovod usporava radove
Uporedo sa izmje{tanjem instalacija struje, gasa i telefona, rade se propusti za Ve~ericu
Prva faza radova izgradnje kru`ne raskrsnice - rondoa u Sokolovi}-Koloniji, koji povezuje novu saobra}ajnicu i dupletrakeputaIlid`a- Hrasnica, po~elaje sredinomavgusta i trebala je bitizavr{ena za 30 dana. Me|utim, kakosaznajemo u op}inskojSlu`bi za razvoj, investicije i komunalneposlove Ilid`e, izmje{tanje instalacija van mjesta radova odvija se dosta sporo, mada su Sarajevogas, BH Telecom, ASK kablovska mre`a i Elektrodistribucija ve}na terenu. Ju~er se postavljalaglavnagasnacijevkoja}e prolaziti ispod vodotoka Ve~erice, a radnici su polagali i nove telefonske kablove du` puta ka Hrasnici. - Jo{ preduze}e Vodovod i kanalizacija nije po~elo sa svojim radovima. Dok se ove i ostale instalacije ne izmjeste, ne}e se mo}iraditibetoniranje dva propusta za vodotok Ve~erice, iako se ve} krenulo sa zemljanim radovima. Vodotok se pomjera prema Ilid`i i ve} je gotovo iskopano novo korito. Ako bi se u planiranom roku od tri mjeseca odradili ovi poslovi, sigurno bi se sam rondomogaozavr{iti za 60 dana, naravno ukoliko vremenske prilike to budu dozvoljavale, ka`e koordinator projekta Fikret Stamboli}. Od 1. septembra, zbog izgradnje kru`ne raskrsnice, obustavljen je saobra}aj na dijelu puta iz pravca Hotela Terme, koji }e biti na snazi do 31. decembra. U tom periodu, kako o~ekuju u op}inskoj Slu`bi, trebalo bi se zavr{iti izmje{tanje svih instalacija i toka Ve~erice. Z. T.

^lanovi prirodnja~kog kampa iz turskog grada obi}i }e i sarajevske muzeje, ali i Travnik, Blagaj, Bijambare...
Saradnja Sarajeva i Burse po~ela je jo{ davne 1979, kada su se ova dva grada pobratimila. Osim Burse, Sarajevo se pobratimilo sa jo{ tri grada ove zemlje Ankarom, Istanbulom i Konjom. Gradski prirodnja~ki kamp volontera koji svake godine organizira grad Bursa ove godine u posjeti je Sarajevu. Stigla su 32 studenta, koji su dobili diplome i nagradno putovanje u inostranstvo, u jedan od gradova

partnera Burse. Ugostio ih je gradona~elnik Alija Behmen. - Jako mi je drago {to smo ovdje, tek sada vidimo kako su ispravnu odluku donijeli ljudi iz uprava dva grada. [etnja ^ar{ijom nam je pokazala koliko ova dva grada li~e, odnosno koliko imaju zajedni~kih kulturnih gra|evina. Naredne ili mo`da ove godine `eli mo i mi vas i va {e u~enike da ugostimo, kazao je Mustafa Caltili, generalni direktor kampa Burfas. Na ovaj prijem do{ao je i na{ poznati biv{i nogometa{ Elvir Balji}. Posebno odu{evljenje izazvao je kod mladih iz Burse, ali su mu zahvalnicu uputili i ~elnici ovog grada. Balji}, koji je tri sezone igrao za Bursaspor, u ovom gradu proveo je, kako je kazao, najljep{e trenutke u svom profesionalnom, ali i privatnom `ivotu. - Za Sarajevova`isintagma da je evropski Jeruzalem. Ono {to

`elimporu~itimladima, jeste da ~uvajuprirodukoju}e sutraostavitisvojimunucima i praunucima, poru~io je Alija Behmen, gradona~elnik Sarajeva. Delegacija prirodnja~kog kampa mladih volontera iz Burse do 16. septembra planira obi}i i Bjela{nicu i Igman, vezirski grad Travnik, Mostar, Blagaj, za{ti}eni pejza` Bijambare, Zemaljski i Ratni tunel, izleti{te Vrelo Bosne, te Olimpijski bazen Otoka, ali predvi|eno je i dru`enje sa u~enicima O[ “Isak Samokovlija“ . Erva Atik, djevoj~ica koja je stigla iz Burse, kazala nam je kako je odu{evljena Sarajevom iako je prvi put ovdje. - Prije dolaska bila sam malo skepti~na i imala sam predrasude, ali kada sam vidjela ovaj predivni grad, shvatila sam da nema razloga za brigu. Sarajevo toliko nalikuje mojoj Bursi, istakla je Erva.
M. TATAREVI]

Na~elnik Trnova u posjeti Grasu
Na~elnik Op}ine Trnovo Ibro Beriloju~er je posjetioKJKPGradskisaobra}aj. Tema razgovora bila je odvijanjejavnoggradskogprevozaputnika na ovom podru~ju, te su u okviru saradnjedogovorenezajedni~keaktivnosti na unapre|enjukvalitetaprevoza, saop}eno je iz Grasa.

Sanacija ulica na Sedreniku voZavr{ena je sanacija kolo

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 8.30 do 15 sati Bla`uj kamenolom, Kasindolska 3, Adema Bu~e 5, Otes 1, Rakovica ciglane, Rakovica selo, Terovi}a, od 9 do 15 sati Mlini 2, Gornja Miso~a, Mandrina, Miso~a 1, 2 i 3, Mlini, Vrbanja 2, Rakovica selo, Sarajevoputevi, od 9 do 10.30 sati Ljubina 3, Gojanovi}i, od 10.30 do 11 sati Frgaj, od 10.30 do 12 sati Ljubina 4, od 12 do 13 Repetitor Ljubina, od 12 do 15 Solakovi}i 2 i 5, a od 13.30 do 15 sati Solakovi}i 1.

Asfaltiran krak Nahorevske
Djelatnici KJKP Rad zavr{ili su asfaltiranje dijela Nahorevske ulice od broja 250. Na tom odvojku ulice ura|eno je ra{~i{}avanje terena, te izjedna~avanje trase. Osim toga, ugra|eni su betonskiivi~njaci, a s ciljem kvalitetne odvodnje povr{inskihvodaugra|ene su dvije slivni~ke re{etke te ostaleizmje{tene na donji dio saobra}ajnice. Izgra|ena je i ki{na kanalizacija, koja je spojena na mre`u. Za realizaciju radovaOp}ina je osiguralane{to vi{e od 32.000 KM.

znih o{te}enja i udarnih rupa u Ulici Sedrenik mali i kraka Vatri}i, dok je pri kraju sanacija dijela Ulice Sedrenik od trafostanice do Pekmezove krivine. Kako su pojasnili u Slu`bi za komunalne poslove i investicije Op}ine Stari Grad, o{te}enja u ulicama nastala su u toku izgradnje Hidroflex stanice Grdonj. U toku je asfaltiranje dijela Ulice Sedrenik od trafostanice do Pekmezove krivine. Op}ina je za radove izdvojila 70.000 KM.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE Zbog

izgradnje

SARAJEVSKA HRONIKA 25
Zavr{eno izmje{tanje instalacija
Foto: D. ]UMUROVI]

kru`ne raskrsnice na Dobrinji
oma}instva Kantona Sarajevo danas }e u jutarnjim satima ostati bez napajanja pitkom vodom. Razlogtome je, kako je za Oslobo|enje kazao Salhudin Bakal, rukovodilacPogonadistribucije vode u KJKP Vodovod i kanalizacija, prespajanje glavnog cjevovoda Sokolovi}i rezervoar Mojmilo. - U Dobrinji je ve} ura|enoizmje{tanje instalacija koje su smetalegradnjikru`neraskrsnice na spoju g-transverzale i Lukavi~keceste. Zbogvelikogprofilacijevi, ne mo`emopreciziratikoliko}e nam vremenatrebati da zavr{imoposao, iako se trudimo da ga svedemo na {to kra}i period, istakao je Bakal.

DE@URNI TELEFON

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

D

Svi bez vode
do ve~ernjih sati
Prespajanje glavnog cjevovoda Sokolovi}i - rezervoar Mojmilo
Iz KJKP Vodovod i kanalizacija su istakli kako gra|ani trebaju stvoriti rezerve vode u doma}instvima, jer }e pritisak biti smanjen. Prema Bakalovim rije~ima, postoji mogu}nost da prizemlja stambenih objekata imaju uredno napajanje uprkos radovima. J. M.

Pocin~ani rukohvati na Mahmutovcu i Bogu{evcu
Ju~er je zavr{eno postavljanje rukohvata u ulicama Mahmutovac i Bogu{evac. Postavljanje rukohvata na nekoliko lokacija u Starom Gradu, koje finansira Op}ina, ko{tat }e 25.903 marke. - Postavljeni su pocin~ani rukohvati s boljom antikorozivnom za{titom u ~etiri ulice. Trenutno se izvode radovi u Ulici Paje. Planirano je postavljanje ograda na jo{ {est lokacija, ka`u u Slu`bi za komunalne poslove i investicije. Kako je rije~ o izrazito strmim terenima, ograde }e olak{ati

Op}ina Centar

Posjeta predstavnica fondacije Cure
Predstavnice fondacije Cure posjetile su Op}inu Centar, gdje su razgovarale sa predsjedavaju}im Op}inskog vije}a Slavenom Kova~evi}em i informisale ga o aktivnostima koje realizira njihova nevladina organizacija, odnosno o {estom Festivalu `enske umjetnosti i aktivizma PitchWise, koji od 8. do 11. septembra u Sarajevu okuplja brojne umjetnice, aktivistkinje, teoreti~arke... Kova~evi} je podsjetio da Op}ina svake godine finansira ~itavu lepezu projekata nevladinih organizacija koji su namijenjeni gra|anima kao korisnicima, te ih pozvao da se iz Fondacije i ove jeseni odazovu na javnipozivOp}ine i apliciraju sa svojim projektom. S. Hu.

kretanje gra|ana, a najvi{e starijih osoba i djece. U Ulici Mala Berku{a, samo desetak dana

nakon {to su postavljeni pocin~ani rukohvati, nepoznati po~inilac ih je otu|io.

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

U Ulici Abdesthana

Obnovljeno

stepeni{te
Sanirano je kameno stepeni{te u Ulici Abdesthana u starogradskoj mjesnoj zajednici Kova~i. Popravka je obuhvatala sanaciju gazi{ta, koje je bilo neravnomjerne {irine i visine. U sklopu sanacije stepeni{ta, popravljen je i ofarban rukohvat. Ovo stepeni{te je izrazito frekventno i gra|ani ga ~esto koriste, zbog ~ega se Op}ina Stari Grad odlu~ila na njegovu sanaciju. Stepeni{te spaja ulice Abdesthana i Kasima ef. Dobra~e. Izvo|a~ radova bila je firma Eko Teh, a sanaciju, sa oko 4.000 KM, finansirala je Op}ina.

PORODILI[TA

10 1

DJEVOJ^ICA DJE^AK

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih 7.30, Be~ 7.35 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Keln 13.20, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15, Ankona 17.55, Riga 19.15

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Ankona 10.25, Beograd 11.25 i 21.55, Minhen 12.15, Keln 12.50, Be~ 14. 0 i 21.35, Ljubljana 14.05, 1 Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Riga 18.35, Frankfurt 21

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} su-

botom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7. 5, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, 1 srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska sva-

ki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 1 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko 1 svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12. 5 sati, Bosanska Dubica svaki dan 1 u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7. 0 sati, Biha} sva1 ki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i

13. 5 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati auto1.30, putem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

26

KULTURA

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Izlo`ba fotografija Darija Novali}a

2. Sarajevo Green Design Festivalu

Srce regije
Festival }e biti jedinstven u svijetu i ima za cilj povezivanje doma}ih sa stru~njacima iz cijelog svijeta
Sarajevo Green Design Festival, doga|aj koji ima za cilj promovirati va`nost kvalitetnog, zelenog i odr`ivog designa, po~et }e sutra, a organizatori namjeravaju Sarajevo na~initi zelenim srcem regije i prvim (eko) zelenim gradom u Isto~noj Evropi tokom osam festivalskih dana (festival traje do 17. septembra).
Izlo`ba }e trajati sedam dana
Foto: S. GUBELI]

„New York deset

Savremena rje{enja
Tim povodom je na ju~era{njoj konferenciji za novinare, odr`anoj u Domu mladih, direktorica Elma Durmi{evi}, kazala da je Festival internacionalnog karaktera, te da }e ugostiti veliki broj poznatih stru~njaka i profesionalaca koji se bore sa klimatskim promjenama i poku{avaju unijeti ~iste zelene tehnologije u sve sfere na{eg `ivota, dodaju}i da: - Ove godine su u~e{}e potvrdili, izme|u ostalih, i Ken Yeang, vode}i arhitekt bioklimatske arhitekture u svijetu, zatim Michale Braungart, osniva~ Cradle to Cradle filozofije (lifecycle development), Tomas Bednar i Azra Korjeni} sa Tehni~kog univerziteta u Be~u, koji }e govoriti o prirodnim materijalima i savremenim green rje{enjima u stanovanju. S obzirom na to da su sastavni dio Sarajevo Green Design Festivala radionice sa industrijom, promocija Green Tehnologia pojedinih lokalnih industrija, promocija razvojnih studija i nau~nih programa na fakultetima u BiH, prof. Boran Pikula sa Ma{inskog fakulteta Sara-

Sa ju~era{nje konferencije za novinare

Foto: D. ]UMUROVI]

godina poslije“
U velikoj Sali Op}ine Stari grad ve~eras }e, u povodu deset godina od teroristi~kog napada na Svjetski trgovinski centar, biti otvorena izlo`ba fotografija Darija Novali}a, glavnog i odgovornog urednika Magazina Start BiH, pod nazivom „New York deset godina poslije“ Autor izlo`be je Mehmed . A. Ak{amija. U po vo du izlo`be ju~er je odr`ana i konferencija za novinare na kojoj je Novali} govorio o razlozima njena organiziranja. On je ovog ljeta boravio u New Yorku i tada snimio oko 1.500 fotografija, a prof. fotografije na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Mehmed Ak{amija, zajedno je s njiho vim auto rom na pra vio u`i izbor. Posjetitelji }e fotografije mo}i pogledati u narednih sedam dana. Dakle, mo}i }e pogledati 80 fotografija koje pokazuju New York danas, odnosno kako se odvija `ivotu u njemu deset godina nakon stra{ne tragedije. Izlo`bu }e otvoriti ambasador Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u BiH Patric Moon i gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen. Sponzori izlo`be su Ambasada SAD-a u BiH, Vlada FBiH, Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Op}ina Stari Grad i Hypo Alpe Adria, a uz Magazin Start BiH, zatim Oslobo|enje, medijski pokrovitelji izlo`be su i magazini Dani i Gracija, Radio M, TV Pink, portal Sarajevo-x.com. Otvorenje izlo`be je zakazano u An. [. 19 sati.

Sarajevo - Mostar
Festival se ove godine ne}e odr`avati samo u Sarajevu, jer je prepoznat veliki zeleni potencijal cjelokupne BiH, pa }e tako u Mostaru 15. septembra biti odr`an Mostar Green Design, na kojem }e glavne teme biti energija i energetski potencijal. jevo, predstavio je zeleni automobil, te govorio o prednostima i izazovima kori{tenja ovog vozila.

Ja~ati svijest
Prof. Vesna Hercegovac Pa{i} sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, u okviru Festivala }e voditi radionicu „Socijalna kohezija i kulturni kontinuitet“ istakla je va`nost , Festivala rije~ima: - Nastojimo ja~ati svijesti mladih ljudi koji }e se sutra baviti organiziranjem prostora i projektiranjem. To zna~i da shvate svoju ulogu kao budu}i

Festival suvremene knji`evnosti Literaare

Sudjeluje i Nenad Veli~kovi}
U {vicarskom gradu Thun, 24. i 25. rujna, odr`avat }e se Festival suvremene knji`evnosti Literaare, ~iji }e fokus ove godine biti na knji`evnosti s podru~ja biv{e Jugoslavije, pa }e uz bh. autora i prof. dr. Nenada Veli~kovi}a, na njemu sudjelovati i renomirani hrvatski i srbijanski autori(ce) Edo Popovi}, Ivana Sajko i Vladimir Arsenijevi}. U saop}enju Sarajevskog otvorenog centra navodi se da je cilj ovog festivala da se predstave izabrani suvremeni autori biv{eg srpsko-hrvatskog govornog podru~ja koji se intenzivno i kriti~ni suo~avaju sa sada{njicom i historijom svojih dr`ava. Edo Popovi} i Nenad Veli~kovi} predstavit }e se 24. rujna, a publika }e imati priliku pogledati i dokumentarni film “Dugo putovanje kroz istoriju, historiju i povijest Balkana“ autora @eljka Mirkovi}a, u okviru kojeg pisci Marko Vidojkovi} i Miljenko Jergovi} jugom putuju kroz historiju Jugoslavije. Narednog dana, 25. rujna, publici }e se predstaviti Ivana Sajko i Vladimir Arsenijevi}.

stru~njaci i zna~aj pojedinih prostora kao najvrednijih resursa koji su nenadoknadivi. Na taj na~in ja~amo snage koje }e sprije~iti ono {to se sada de{ava, a to je stra{no raubovanje, neplansko iskori{tavanje prostora s kojim }emo se morati boriti godinama i iznalaziti alate. A jedan od njih je i ovaj Festival. Bit }e to jedinstven Festival u svijetu, koji ima za cilj povezivanje doma}ih sa stru~njacima iz cijelog svijeta. Gosti iz Londona, New Yorka, Kuala Lumpura, Hamburga, Lihten{tajna, Be~a, Amsterdama, Den Haaga, Rotterdama, Istanbula i Zagreba odr`at }e predavanja i u~estvovati u interaktivnim debatama o temi zelenog urbanizma, arhitekture, solarne energije i drugih obnovljivih izvora energije, mobilitya, produkt-dizajna, brandinga, inclusiv designa i kulturnog naslije|a. Pored predavanja, u sklopu Festivala bit }e odr`ane i brojne izlo`be, predstavljanje knjiga, poslovni susreti, dru`enja, koncerti...
Mr. SEKULI]

5. festival kratkog filma Srebrena traka

“Prtljag“
Danas u Srebrenici, u organizaciji Udru`enja “Prijatelji Srebrenice“ po~inje 5. festival krat, kog filma Srebrena traka, koji }e trajati do 10. rujna. Organizatoru Festivala stiglo je oko 100 naslova iz cijelog svijeta, a izabrani su najbolji, uklju~uju}i film koji je dobio nagradu na Filmskom festivalu u Cannesu “Run Granny Run!” njema~kog autora Nikolausa von Uthmanna i novonagra|eni filmovi iz Azije, Evrope i Afrike. Festival }e biti otvoren filmom Danisa Tanovi}a “Prtljag“ u Kulturnom centru Srebrenica, a projekciji }e prisustvovati glumci u ovom filmu Boris Ler i Rijad Gvozden. Kratki filmovi takmi~it }e se za Srebrenu traku, nagradu koja je predvi|ena za svaku od kategorija, od fikcije, dokumentarnog, animiranog i studentskog filma. Predvi|ena je posebna sekcija za studente, kroz koju }e biti predstavljeni talenti iz svih krajeva BiH i Evrope. Sudionici Festivala i mladi Srebreni~ani prisustvovat }e filmskim radionicama koje }e voditi eminentni stru~njaci Zenit \ozi}, Ne-

Festival Literaare dio je velikog knji`evnog projekta “Absolut Zentral“, u sklopu kojeg }e se u rujnu odr`ati veliki broj ~itanja i razgovora s te`i{tem na knji`evnost isto~ne Evrope. Taj se program realizira u suradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom, OsteuropaForum Basel i Literaturhaus Basel. Tako|er, Sarajevski otvoreni centar, partner Festivala, za 2012. planira s Leteraareom organizirati zajedni~ki festival {vicarske knji`evnosti u BiH.
An. [.

Filmom Danisa Tanovi}a otvara se Festival

nad Dizdarevi} i David Pettigrew, a podr{ku za organiziranje Festivala pru`ila je Ambasada Kraljevine Holandije u BiH, navodi se u saop}enju organizatora Festivala.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 8. septembar 2011.

SCENA

27

Povodom snimanja filma “Venuto al mondo”

NOVI BROJ

Penelope Cruz

u Sarajevu!
Za ulogu udovice Gemme misli da }e biti jedna od najva`nijih u njezinu `ivotu

U narednim danima, jedna od najslavnijih glumica dana{njice snimat }e scene filma ~ija je pri~a vezana za rat u BiH

Oskarovka Penelope Cruz ju~er je stigla u Sarajevo, gdje }e u narednim danima snimati film „Venuto al mondo“ temeljen na romanu talijanske spisateljice Margaret Mazzantini, ina~e supruge redatelja filma Sergia Castellitta. Dolazak Penelope Cruz organiziran je u tajnosti, no informacija da dolazi u Sarajevo ipak je procurila u javnost i slavnu oskarovku u sarajevskoj zra~noj luci odlu~ile su do~ekati brojne novinarske ekipe. No, desilo se to da je slavna glumica iza{la na drugi izlaz, pa je kamerom ovjekovje~en samo kombi kojim je odvezena s Aerodroma. Jedna od najslavnijih glumica dana{njice Penelope Cruz }e u pri~i koja je vezana za rat u Bosni i Hercegovini ostvariti glavnu ulogu, odnosno glumi udovicu Gemmu, koja nakon rata dolazi u Sarajevo kako bi svom sinu Pietru poka-

Arminka i Merima iz @epe najmo}nije `ene u Britaniji
Bosanka Tatjana Pa{ali} 45. u svijetu

Nisam kockar, ja sam pokera{ica
Kombi kojim je Cruzova napustila sarajevsku zra~nu luku
Foto: D`. KRIJE[TORAC

zala mjesto u kojem je ro|en njegov otac. Svojevremeno je u povodu filma „Venuto al mondo“ izjavila kako ju je istoimeni roman „nau~io vi{e o ratu nego bilo koja druga knjiga. Mislim da }e uloga Gemme biti

jedna od najva`nijih u mom `ivotu“. Podr{ku u realizaciji ovog filmskog projekta pru`aju sarajevske producentske ku}e Pro.ba i Deblokada, no kao pru`atelji usluga, saznajemo, nisu u mogu}nosti davati bilo

kakve zvani~ne izjave u ime produkcijske ku}e Picomedia filma „Venuto al mondo“ . Koliko je poznato, film „Venuto al mondo“ }e se snimati na nekoliko lokacija u Sarajevu, koje se za sada dr`e u tajnosti.

Elvir Rahimi} ima ~in ruskog generala! Striper spava s Ka~avendom i prelazi na islam Kinezi ho}e da investiraju u Naomi Dru{ki} Barcelona pozvala Mirzu Mustafi}a Irfanu Smajlagi}u malo 8.000 eura mjese~no

Vikend u Travniku
Letu {tuke iz Sarajeva

Po~ela prodaja ulaznica

Koncert Cristine Branco
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu mogu se kupiti ulaznice za koncert portugalske pjeva~ice Cristine Branco, koja }e 17. septembra predstaviti svoj aktuelni projekt Fado/Tango. Cristinu Branco }e na koncertu pratiti ansambl muzi~ara na tradicionalnim i klasi~nim instrumentima: Ricardo Dias na klaviru i harmonici, Bernardo Couto na portugalskoj gitari, Carlos Manuel Proenca na klasi~noj gitari, te Bernardo Moreira na basu. Ulaznice po cijeni od 30 ma-

Code Music Fest
Radio TNT u suradnji sa UG Tolerancija, a uz veliku podr{ku brojnih sponzora, 9. i 10. septembra u strogom centru Travnika organizira ~etvrti Code Music Festival. Ove godine na Festivalu nastupa veliki broj muzi~ara iz BiH, Hrvatske i Srbije. U petak, prvog dana Festivala, nastupaju Letu {tuke iz Sarajeva, Dede Purta iz Cazina, Ispod Crte i Chill Out iz Travnika, kao i Billy Andol i Filling Silence iz Sarajeva. Drugog dana Festivala, u subotu, nastupaju KillingJazzHardCoreBaby iz Travnika, Rewolti iz Zadra, Kevlar Bikini iz Zagreba, sarajevski bend Polaroid Trip, Baltazar iz Pule i Garage in July, bend iz Osijeka. - Na ~etvrtom Code Music

Cristina Branco

U BiH 812 ljudi iznad zakona Dodika }e naslijediti k}erka Gorica Samira Hrnji~i} oprostila mu`u Harisu

raka u pretprodaji mogu se kupiti svakim radnim danom na blagajni BKC-a od 12 do 20 sati, a na dan koncerta ulaznice }e ko{tati 40 maraka.

Premijera na MTV-u
KillingJazzHardCoreBaby iz Travnika

Novi spot Dubioze kolektiv
Spot za pjesmu “Making Money“ sarajevskog benda Dubioza kolektiv je premijerno prikazan u programu MTV-a. Spot za ovu pjesmu je najavni singl novog albuma “Wild Wild East“ koji }e biti , objavljen u septembru za ameri~kuizdava~kuku}uKoolarrow Records. Pjesmagovori o rastu}ojrazlici izme|u malog procenta ekstremnobogatihljudi i ostatka populacije, koja je svakim danom sve siroma{nija. U prvom licu je ispri~ana pri~a beskrupuloznogbogata{akojipolakoshvata da i nije ba{sve u novcu, otkrili su ~lanovibenda. Spot je realizovala produkcijska ku}a DTM Qatar, producent i redatelj je MladenErjavec, direktor fotografije Stijn van der Veken i DarkoMihali}. Za monta`u i postprodukciju bila je zadu`enaLenaSaliba, a koprodukciju potpisuju Mario Lozan~i} i Dragan [utalo.

Festivalu bit }e organiziran serijal after partija za koje su zadu`eni DJ Tucca i DJ Jasnima. Slogan ovogodi{njeg festivala je “Treba nam tolerancija“ {to ukazuje na `elju , organizatora za ve}om tolerancijom u BiH i regionu, ka`e Rahela ^abro, PR menad`er Festivala. Ulaz na ~etvrti Code Music Festival je besplatan.

NEKOM

NEKOM NO]NA MORA

28

OGLASI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj
ugi je niz godina Amerika u kulturnom smislu bila samo europska kolonija. Ameri~ki pisci iz sedamnaestog i osamnaestog stolje}a uglavnom su se smatrali piscima engleske knji`evnosti. Ne treba, me|utim, smatrati da je to bio plod isklju~ivo politi~ke realnosti. Zasebnost ameri~ke kulture nije stvorila Deklaraciju nezavisnosti, stvorili su je ljudi kakav je bio Ralph Waldo Emerson! Jer Emerson je ro|en 1803. godine, dakle vi{e od ~etvrt stolje}a poslije dono{enja Deklaracije nezavisnosti; i on }e biti ~ovjek iz ~ijeg }e kaputa (da variramo onu rusku {injel-frazu) izi}i i Thoreau i Whitman i kasnije Robert Frost kao i sve one stvari koje se danas i na podru~ju masovne kulture prepoznaju kao ameri~ke: prvenstvo osobnog iskustva naspram knji{ki nau~enog znanja, prednost intuicije, instinkta i vizije nad promi{ljanjem, golemi individualizam i svijest o tome da se u svakom pojedincu krije svemir i da je svako sposoban ostvariti se i ostvariti svoj san, ameri~ki san. Isto tako, iz Emersonovog djela i djela njegovih nasljednika izbija tako|er i sumnja spram svake institucije te vjera u li~nost, u osobu, u savjest pojedinca.

D

Ralph Waldo Emerson (1803-1882)

ZLATNI RUDNIK

KUN
Prilog za kulturu, umjetnost i nauku • ^etvrtak, 8. 9. 2011. godine
nity Collegea u Cambridgeu nedjeljne ve~eri petnaestog jula 1838. godine) stvorili su kontekst u koji su se kasnije mogli uklopiti izvorno ameri~ki umjetnici. U tom je smislu i razumljivo Emersonovo favoriziranje Whitmana naspram Poea jer Whitman je bez Emersona nemogu}, a Poe je opet predvodnik onog kraka ameri~ke kulture koji je ostao vjeran Europi kao pradomovini. Ne mogu se te stvari, naravno, do kraja generalizirati, no za ovu emersonsovko-whitmanovsku liniju ameri~ke kulture

ameri~ke knji`evnosti

POPULARNA PREDAVANJA Nakon napu{tanja crkve Emerson izvjesno vrijeme provodi putuju}i po Europi, a po povratku u domovinu zapo~inje s praksom odr`avanja javnih predavanja u Bostonu, a ta su predavanja u to vrijeme imala u Americi atraktivnost kakvu danas pobu|uju valjda jedino svirke najve}ih rock zvijezda. Izuzev napu{tanja crkve i putovanja po Europi, daljnji je Emersonov `ivot oskudijevao izvanjskim uzbu|enjima
crpljuje u sopstvenoj bibliografiji nego se {iri sna`nim utjecajem na djela suvremenika te pisaca narednih epoha. Kad govorimo o Emersonu ne bismo, dakle, smjeli ne spomenuti Henrya Davida Thoreaua (1817-1862) koji je radikalnije od samog Emersona `ivio emersonovski i kod koga, ~ini se, uop}e nije bilo rascjepa izme|u `ivota i literature: on je, naime, `ivio onako kako je pisao da treba `ivjeti. Ovaj Emersonov u~enik napisao je danas ve} klasi~no djelo slobodoumlja Civil Disobedience (Gra|anska neposlu{nost) te je i sam `ivio u skladu s pogledima izlo`enim u tom eseju u kojem se, me|u ostalim, pita smije li ~ovjek, makar i u najmanjoj mjeri, svoju savjest prepustiti zakonodavcu, zatim se pita za{to bi ~ovjek u tom slu~aju uop}e imao savjest te odlu~no veli: “Mislim da najprije moramo biti ljudi, a tek poslije podanici“.

Amajlija
Nemogu}e je na malom prostoru iscrtati sliku onda{njeg ameri~kog dru{tva i na pravi na~in iskazati zna~aj i veli~inu Emersonovog iskoraka. Filmovi i historijske ~itanke opskrbili su nas inventarom slika koji pitoreskno prikazuju puritansku zajednicu u kojoj je crkva osnovni stup dru{tva. I Ralph Waldo Emerson je rastao i razvijao se u okvirima takve zajednice kao uzoran gra|anin. Kao dvadeset{estogodi{njak postao je pastor Druge bostonske crkve. No ve} tri godine kasnije napustio je tu du`nost, a najbolji dokaz hrabrosti takve odluke jest ~injenica da su njegova rodbina i prijatelji zbog takve odluke smatrali da je Emerson poludio. Nakon napu{tanja crkve Emerson izvjesno vrijeme provodi putuju}i po Europi, a po povratku u domovinu zapo~inje s praksom odr`avanja javnih predavanja u Bostonu, a ta su predavanja u to vrijeme imala u Americi atraktivnost kakvu danas pobu|uju valjda jedino svirke najve}ih rock zvijezda. Izuzev napu{tanja crkve i putovanja po Europi, daljnji je Emersonov `ivot oskudijevao izvanjskim uzbu|enjima. U svojim esejima, me|utim, i u svom dnevniku, Emerson }e razviti osebujnu filozofiju krucijalnu za dalji razvoj ameri~ke kulture. Sonja Ba{i} podsje}a nas na jedan Emersonov citat koji je Stephen Crane uvijek nosio sa sobom kao amajliju: “^estitaj samome sebi ako si u~inio ne{to neobi~no i ekstravagantno i tako razbio jednoli~nost jednog

U vremenima recesije, zlato je sve skuplje. U tom kontekstu, ameri~ki mediji ovih dana podsje}aju da se na lokalitetu Emerson Gulch, prozvanom tako u ~ast Ralpha Waldoa Emersona, u saveznoj dr`avi Colorado do ~etrdesetih godina pro{log vijeka nalazio rudnik zlata, zatvoren ne jer se `ila potro{ila, nego zbog ~injenice da za vrijeme Drugog svjetskog rata zlato nije smatrano strate{ki va`nim metalom. Po piscima se obi~no u najboljem slu~aju nazivaju ulice i trgovi, no Emerson nije tek obi~an pisac
‘pristojnog’ doba.” Sam Emerson, me|utim, nije u vlastitom `ivotu bio previ{e sklon ekstravaganciji. U tome podsje}a na Nietzschea: u svojevrsnoj suprotnosti izme|u biografije i bibliografije. Jer koliko god Emerson propagirao prednost `ivota nad knji`evno{}u, ipak se i njegov `ivot u velikoj mjeri sastojao od knji`evnosti. klju~ni je pojam upravo Emersonovo Samopouzdanje (SelfReliance) i optizam koji iz tog samopouzdanja izvire. Dekadencija je pak dijete Europe i otud su i Poe i Jim Morrison, pa mo`da i Tarantino ili Paul Auster vjerniju i zahvalniju publiku nalazili u Europi negoli na vlastitom kontinentu. Ipak, kad govorimo u Emersonovoj umjetnosti, makar njezin vrhunac vjerovatno jesu eseji, ne treba ipak zaboraviti ni poeziju. Ralph Waldo Emerson jedan je od onih rijetkih pisaca ~iji se zna~aj ne is-

Sumnja u institucije
Whitmanov dug Emersonu je tako|er golem. Emerson je prvi (bukvalno prvi) prepoznao Whitmanovu genijalnost (za ‘Vlati trave’ je napisao da se radi o najizvanrednijem, najmudrijem djelu koje je Amerika dosad pridonijela), a sam Whitman je priznao da se dugo zagrijavao, zagrijavao, zagrijavao, no da ga je Emerson doveo do klju~anja. Emersona i Whitmana }e kasnije slijediti i William Carlos Williams i bitnici, pa ~ak i Ezra Pound (I made a pact with you, Walt Whitman…). Samopouzdanje, ekstravagancija, vjera u sebe same, odbacivanje kolektivnih himera, kantovska hrabrost da se misli svojom glavom, povjerenju u vlastitu savjest, sumnja u institucije - samo su dio onoga {to je Emerson propagirao, a sve su to neprolazne vrijednosti i sada jednako zna~ajne kao i u njegovo doba.

Uticaj
Emersonovi eseji i govori (naro~ito je znamenit govor koji je odr`ao u~enicima Divi-

30 KUN ~etvrtak, 8. septembar 2011. godine 33 godine Salima Obrali}a uz Gavrankapetanovi}a kulu

Po~itelj, i zimi i ljeti
Velika ljubav prema ovom drevnom gradi}u inspirisala je prof. Salima Obrali}a na kontinuitet u stvaranju, a slike }e sigurno predstavljati vje~no svjedo~anstvo de{avanja na tom prostoru
Mirela Sekuli}
o~itelj, i zimi i ljeti, simboli~an je naziv izlo`be djela na{eg poznatog umjetnika Salima Obrali}a, koja }e biti otvorena u subotu, 10. septembra, u 17 sati, u prostorijama divanhane, galerije i avlije po~iteljske Kolonije. Obrali} }e predstaviti oko 35 radova u vezi sa Po~iteljem. I to djelima koja su nastala u svim godi{njim dobima od 1978. do 2011. Velika ljubav prema ovom drevnom gradi}u inspirisala je prof. Obrali}a na kontinuitet u stvaranju, a slike }e sigurno predstavljati vje~no svjedo~anstvo de{avanja na tom prostoru.

P

Prva ljubav
Da se radi o dugom vremenskom periodu, potvrdit }e nam sam umjetnik, ~ija stvarala~ka interesovanja polaze iz Po~itelja, odlaze u svijet, ali se i vra}aju ovom hercegova~kom gradu. Rije~ je o umjetniku koji se ogledao u slikarstvu, crte`u, grafici, skulpturi, instalaciji, uvijek uz isti izazov da poku{a na nov, autenti~an na~in povezati tradiciju i zahtjeve sofisticirane
Salim Obrali}

O umjetnidine. Srednju ku Ro|en u Maglaju 1945. go
{kolu za primijenjene umjetnosti u Sarajevu zavr{io 1965. Akademiju likovnih umjetnosti zavr{io u Beogradu 1971. Pos-

tdiplomske studije slikarstva zavr{io na istoj akademiji, u klasi profesora Mladena Srbinovi}a 1974. ^lan ULUBiH-a od 1972. Redovni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

me|unarodne umjetni~ke scene. Rezultati tih njegovih poku{aja, po dubokom uvjerenju likovnih kriti~ara, daleko prevazilaze svoj povod. U povodu ove izlo`be ka`e: - Ovaj put izla`em uglavnom slike, samo ne{to malo pastela i skulptura. Tu su ugra|ene moje 33 godine koje sam proveo u Po~itelju i uspostavio atelje. Osjetio sam potrebu da i ja ne{to vratim Po~itelju u prostorima Kolonije, gdje se i za~ela prva ljubav kada sam prvi put do{ao. A kako je sve po~elo, Obrali} pri~a: - Prvi put sam se sreo sa Po~iteljem davne 1964, jo{ kao srednjo{kolac, |ak Srednje umjetni~ke {kole. Zavod za za{titu spomenika kulture tra`io je u~enike koji }e u~estvovati u restauraciji okruglih slika u obnovi po~iteljske Medrese. Okrugle slike su bile vrlo ~udne za islamski objekt. Tada jo{ nije pro{ao ni autoput, niti postojala Kolonija. Kasnije sam, 1974, dolazio kao student da radim u Koloniji studenata postdiplomskih studija iz cijele biv{e Jugoslavije. Ova dva boravka su me na neki na~in povezala sa Po~iteljem, a 1978. kupio sam ku}u i otvorio atelje. Otada traju kontinuirani dolasci. Bavljenje po~iteljskim motivima predstavljaju zna~ajan dio u mom radu. Interesovanja je bilo raznih, ali najvi{e onih koja su vezana za Po~itelj, naro~ito u slikama, crte`ima i pastelima... Ve} ranije sam izlagao te radove. I dan-danas sam u tom motivu. I sada slikam, premda imam i druga interesovanja, ali Po~itelj ostaje zna~ajna inspiracija. [ta se de{avalo sa njegovim po~iteljskim ateljeom u ratu, Obrali} kazuje: - Ku}a i atelje su zapaljeni tokom rata, ali dr`ava je ulo`ila sredstva u obnavljanje. Obnovljeni su i ateljei drugih umjetnika. Uspostavljen je isti rad.

Affan i sahan
Podsje}amo Obrali}a na njegov davni razgovor sa Affanom Rami}em, kada ga je u zloslutnom proro~anskom nadahnu}u Rami} upitao: “[ta bi ti, Salime, da ti izgori ku}a“, Obrali} na to, k‘o sa nokta, odvratio: “Ostao bi mi ovaj sa-

Svoj prvi sahan otkrio je u Po~itelju, uzeo bakarnu plo~u...

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

KUN

31

Pogled na po~iteljsku okolinu sa Obrali}evog halvata

han“. I pri tome je izvukao starinski bakreni sahan, sav izlizan od prevelike upotrebe. - Upravo taj sahan je zna~ajan dio mog rada. Prona{ao sam ga u po~iteljskoj ku}i na tavanu. To je stari krpljen, kalaisan, ali zanimljiv sahan. Zahvaljuju}i njemu, otkrio sam krug, kojim se bavim ve} dugi niz godina. Bio sam odu{evljen kada sam ga prona{ao i danas mi je on vrlo va`an. I sada ga ~uvam. Mo`da nije slu~ajno {to je Obrali} svoj prvi sahan otkrio u Po~itelju. Odbacio ga kao motiv na slici, uzeo bakarnu plo~u i u njoj izrezao kru`ni oblik proizi{ao iz sahana. Potom je u taj metalni disk urezao crte` sa obje strane: bogat asocijacijama na kur’ansku kaligrafiju, na mikro i makro svjetove, na bezmjerno bogatstvo stvorenog svijeta... Kako se poslije diskova i alema ponovo (i uvijek) vra}ao slikama, njih izla`e sada u Po~itelju: - Odavno mi je najve}a `elja bila da cijelu godinu provedem u Po~itelju. Kao u nazivu izlo`be - i zimi i ljeti..., da pratim promjene u pejza`u, pa i svoje promjene, da nikud ne mi~em. Jednostavno da budem tu. Me|utim, `ivot je takav da to nisam mogao ostvariti, ali sam za ove 33 godine, koliko dolazim, mogao slikati sva godi{nja doba i promjene u pejza`u. Cijela izlo`ba su u biti - realisti~ni pejza`i i to ~ak sa jednog, te istog, mjesta iz moje ku}e - iz halvata. Isti motiv, samo u razli~itim godi{njim dobima. Tu su trenuci zlatne jeseni, vedrog zimskog dana ili u`arenih ljetnih dana. U potrazi za istinom, ta~no{}u... A o bojama Obrali} ka`e: - Nema dominantnih boja. Paleta i kolorit ovise o godi{njim dobima. Tu su zimski ogoljeni pejza`i, kasna jesen, sivi ili `arki ljetni tonovi. Nastojao sam ta~no pratiti taj pej-

PEJZA@I Odavno mi je najve}a `elja bila da cijelu godinu provedem u Po~itelju. Kao u nazivu izlo`be - i zimi i ljeti..., da pratim promjene u pejza`u, pa i svoje promjene, da nikud ne mi~em. Jednostavno da budem tu
za` i promjene, zato nema dominantne boje. Kako najavljuje izlo`bu sa djelima koja su ura|ena u dugom vremenskom periodu, ali sve do 2011, zna~i da ima i novih radova, jo{ neizlaganih:

Niz Neretvu
- Ove godine sam uradio zimske i rane, proljetne pejza`e. Manje-vi{e istog motiva, na kojem se vidi Neretva nizvodno od Po~itelja, prostor ka moru, brda u daljini... Publika }e u Po~itelju Obrali}evu izlo`bu mo}i pogledati u narednih sedam -10 dana, a koji su planovi dalje, umjetnik pri~a: - Ima zainteresiranosti da prenesem izlo`bu u Sarajevo. To je u pregovorima. Vidjet }emo. Duga putovanja kroz umjetnost, ~este transformacije Salima Obarli}a, njegove stvarala~ke pretvorbe u duhu zahtjeva suvremenog ~ovjek, otvorile su mu, i otvaraju nadalje, niz novih mogu}nosti. Izme|u ostalog, i povratak Po~itelju. Na njegovu veliku radost, kao i svih ljubitelja njegovih djela.

Tre{nje, kolonija, izlo`ba...
Udru`enje likovnih umjetnika BiH privodi kraju ovogodi{nje aktivnosti u Internacionalnoj koloniji Po~itelj. Nakon odli~ne realizacije Tre{njeve nedjelje u junu i radne Kolonije Po~itelj u julu, kada se okupio veliki broj doma}ih i inostranih umjetnika i ljubitelja likovne umjetnosti, uslijedit }e jo{ samostalna izlo`ba poznatog bh. umjetnika Salima Obrali}a, profesora Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo.

32
“Pergament Srbija”

KUN

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

KUN

33

Memorijski kod na jagnje}em pergamentu
u Collegium Artisticumu
U~esnici projekta su umjetnici razli~itih generacija i likovnih poetika iz Srbije, dijaspore i inostranstva (Bosna i Hercegovina, Engleska, Francuska, Gr~ka, Kanada, Ma|arska, Makedonija, Meksiko, Njema~ka, SAD)
Mr. Leposava Milo{evi} - Sibinovi}
detinjstvu, da bismo utonuli u miran san, bake su nam savetovale da brojimo ov~ice. Posle sam saznala o Jagnjetu Bo`ijem, zlatnom runu, ljudskim ume}ima, tra`enju smisla `ivota i ve~no ponavljanim pitanjima bez pouzdanog odgovora. U savremenoj umetni~koj praksi, autorski projekti i izlo`be ~ine va`an segment rada koji omogu}ava da se odre|ene teme vi{estruko sagledaju. Na{e bake su odavno preselile u Raj. Tema Jagnjeta Bo`ijeg krasi snove unuka - umetnika koji “broje“ tabake pergamenta.

Povezivanje tradicije
Nastojala sam da projekat “Pergament“ i likovna kolonija na Rtnju prona|u svoj identitet me|u umetni~kim manifestacijama. Na{li su ga u zanimljivom spoju specifi~nosti kraja u kome se odvija likovna kolonija i stvarala~ke slikarske otvorenosti. Bolje upoznav{i isto~nu Srbiju, shvatila sam da je `ivot u
Ilona P. Boros “Indukcija I”

Milo{ Sibinovi} “Ista meta - drugo rastojanje“

njoj bo ga ti ji nego {to vidimo na prvi pogled i da se daljim istra`ivanjem mogu otkriti va`ni sadr`aji za kreativno predstavljanje. Cilj projekta “Pergament“ je vi{estruko povezivanje tradicije, starih gotovo izumrlih zanata sa savremenim tendencijama i autorskim likovnim poetikama, kulturno mapiranje kraja, doprinos interkulturnom dijalogu, kontakt Srbije sa svetom i njeno afirmisanje. Pergament (lat. pergamena) je dobio ime po azijskom gradu Pergamonu gde su ga izra|ivali u starom veku u zamenu za papirus. On je neu~injena, o~i{}ena i kre~om lu`ena ugla~ana `ivotinjska ko`a. Rtanjski kraj je sto~arski, pa slikanje na jagnje}em pergamentu koji se {tavi u ku}noj radinosti mo`e da odgovori neposredno{}u materijala, nala`enjem novih mogu}nosti zanimljivog konteksta, povezivanjem drevnih zanata sa savremenim tehnologijama i slikarskim poetikama. Tradicionalne recepture, obrada pergamenta i minijatura u kombinaciji sa novim tehnikama slobodne forme i slikanja na pergamentu inspiri{u umetnike u stvaranju no-

vih dela na materijalu velikog kulturolo{kog zna~aja, milenijuma kori{}enog za pisanje i iluminaciju knjiga. Zna~aj eksperimenta koji se neguje kroz ovaj projekat jeste u istra`ivanju velikih mogu}nosti pergamenta kao likovnog medija, bilo da je kori{}en samo kao fizi~ka podloga za rad, ili da je inspirisao koncept, estetsko umetni~ka pitanja, umetni~ki zapis genetskog koda.

Umilnost, iskupljene `rtve...
Pergament kao drevni materijal zahteva specifi~an likovni pristup i zato su u selekciji likovnog projekta umetnici koji uva`avaju kulturnu ba{tinu i kulturnom nasle|u daju nove aspekte. Svaki komad pergamenta je jedinstven, ima genetski kod, naboj, perforacije i sjaj. U njegovoj sublimiranoj strukturi zabele`ene su geo-

grafske kote, livadsko bilje. Kao jedan od najcenjenijih materijala u pro{losti za pisanje perom i tintom, ovaj medij u likovnoj sferi pogodan je naro~ito za primenu razli~itih crta~kih tehnika, kao i za istra`ivanje svetlosti prostora. Uklju~uje primenu tehnika {tampe, kola`iranja i razli~itih slikarskih koncepcija od klasi~nih do konceptualnih ostvarenja. Ovaj projekat, kao zanimljiv spoj kulturnog nasle|a i geografske datosti, ostvaruje duhovni kontekst u kraju sa dominantnom piramidalnom planinom Rtanj - krovom Srbije, u kontrastu kamena i zelenila u kraju `ivih obi~aja, mitova i legendi. Na Rtnju imaju stani{te biljke lekovitih i magijskih dejstava kao {to su devesinje (samo gledanje poma`e, devoja~ka sila), tajnika (ima ~udno svojstvo), vilino sito (carlina acaulis lat.), `uta mese~ina, rtanjski ~aj (Saturija montana lat.). Posebno zanimljiva je endemska biljka Ramonda serbica, koja potpuno osu{ena o`ivi posle dugo vremena uz samo nekoliko kapi vode. Simboli~no, poput nje, suva jagnje}a ko`a dobija novi `ivot sa nekoliko umetni~kih poteza. Pretho-

Leposava Milo{evi} - Sibinovi} “Zvezdani kod”

Na izlo`bi u~estvuju 142 autora sa 250 djela, od kojih 104 srednjeg galerijskog formata nepravilnog oblika i 146 malog formata, realizovanih na jagnje}em pergamentu razli~itim li~nim izrazima. Izla`u: Katarina Alempijevi}, Milica Antonijevi}, Mom~ilo Antonovi}, Vesna Bajalska, Miodrag Mi}a Baji}, Milanka Berberovi}, Bojan Biki}, Ivana Bjelica, Miroslav Bata Blagojevi}, Karin Bohrmann Roth, Ilona P. Boros, Stefan Bozhkov, Delia Brandusescu Serban, Ljiljana Bursa}, Guillermo Ceniceros, Denica Chakalova, Valeri Chakalov, Renate Christin, Teresa Cito, Muriz ^okovi}, Iva ]iri}, Rastko ]iri}, Gordana ]iri} - Krsti}, Aleksandra ]osi} Marinkovi}, Tanja Dejanovi}, Pal De~ov, Africa Deyanira Melo, Jovana Dla~i}, Krasimir Dobrev, Julija Dra{koci, Radoman Durkovi}, Stoja D`ebri}, Muhamed \erlek Maks, Tanja \oki}, Milo{ \or|evi}, Stojanka \or|i} Nikoli}, Gordana \o{i} Oluji}, Aleksandar \uri}, Uro{ \uri}, Tijana Fi{i}, Dionisios Fragias, [emsa Gavrankapetanovi}, Zlatko Glamo~ak, Ljiljana Jari} [ebek, Esther Gonzalez - Lopez, Sne`ana Grozdanovi}, Olivera Gavri} Pavi}, Vesna Golubovi}, D`eko Hod`i}, Kaloyan Iliev Kokimoto, Slobodan Jelesijevi}, Maja Jovanovi} - Majolinica, Zoran Jovanovi} Dobrotin, Marko Kalezi}, Jasmina Kali}, Slobodan Ka{tevarac, Tatjana Kilibarda, Radomir Kne`evi}, Vesna Kne`evi}, Milica Koj~i}, Cvetan Krastev, Mirjana Krstevska, Cvetan Krastev, Nata{a Krsti}, Neboj{a Krsti}, Velizar Krsti}, Marina Lascaris, Aleksandar Lukovi} Lukijan, Ranka Lu~i} Jankovi}, Branka Mari}, Ante Marinovi}, Miona Markovi}, Vesna Markovi}, Nade`da Markovski, Ljiljana Krasimir Dobrev “Zverska varijanta“ Mi}ovi}, Goran Milanovi}, Milan Mileti}, Leposava Milo{evi} Sibinovi}, Eva Moeller, Vesna Milunovi}, Branko Milju{, @eljka Momirov, Branko Nikitovi}, Jasna Nikoli}, Vi{nja Nikoli}, Mirko Ognjanovi}, Bojan Ota{evi}, Du{an Ota{evi}, Sa{a Pan~i}, Zoran Panteli}, Ivan Pavi}, Bogdan Pavlovi}, Mi{ko Pavlovi}, Svetlana Pavlovi} - D`indo, Aleksandar Pribi}evi}, Du{ica Peji}, Mileta Prodanovi}, Simonida Radonji}, Slobodanka Raki} - [efer, Ljiljana Ran|i}, Ana Risti} - Dragovi}, Silvia Rodriguez - Rubio, Nunik Sauret, Milo{ Sibinovi}, Mustafa Skopljak, Vera Stanar~evi}, Mihailo Stanisavac, Ivana Stankovi}, Jovanka Stanojevi}, Milan Sta{evi}, Vesna Sta{evi}, Vida Stefanovi}, Zorka Stevanovi}, Ivana Stojakovi}, Ivana Stojkovi}, Sne`ana Sve~ak, Ljiljana Stojanovi}, Zagorka Stojanovi}, Jelena [alini} - Terzi}, Milan Tepavac Tarin, Zoran Te{anovi}, Selman Trtovac, Stanka Todorovi}, Zoran Todovi}, Jelena Trajkovi}, Radislav Trkulja, Vana Uro{evi}, Zdravko Velovan, Jarmila Ve{ovi}, Magdalena Vlastelica, Zoran Vrane{evi}, Suzana Vu~kovi}, @arko Vu~kovi}, Silva Vujovi}, Biljana Vukovi}, Jelena Vukovi}, Vesna Zarev, Ana Zoe Pop, Jose Zuniga, Sini{a @iki}, Ivana @ivi} - Jerkovi}, Vladeta @ivkov.

U~esnici

Ljiljana Bursa} “Reminiscence II”

dna eksperimentalna provera mogu}nosti materijala, {ire sagledavanje gra|e, definisanje i pra}enje projekta uz kreativnu komunikaciju sa umetnicima su `iv i dinami~an vid o~uvanja kulturne ba{tine. Ba{tina je ve~na riznica za sve stvaraoce koji predano tragaju za smislom postojanja. Akteri savremene likovne scene `ive u elektronskom dobu kada zraci otkrivaju mnoga svojstva a velika ubrzanost `ivota ne ~ini ljude sre}nim. Pogubni upliv u “zabranjene“ aspekte postojanja stavlja pojedinca u polo`aj
Radislav Trkulja “^e{alj“

igra~ke u imitaciji `ivota. Modernisti~ka i postmodernisti~ka idejna anga`ovanost, uz protkanost etike i estetike, u slobodnom izrazu stvaraoca na{la je pogodno tle na sve~anom neobi~nom materijalu. Putuju}i potezom po delikatnoj podlozi, umetnici je o`ivljavaju podvla~e}i ~ulnost, pikturalno je nadogra|uju kadriraju}i objekte, tela ili znake. Velikim formatima specifi~nost daje razvijeni naturalni oblik. Svaki komad deo je Bo`ijeg stada, a umetnicima duhovno uzdizanje ide od ruke. Posredovanje jagnjeta uz krajnju ~istotu i dobrotu poma`e prelaz od prirodnog fizi~kog sveta do dalekih lestvica duhovne vertikale. Dela ostvarena na pergamentu su poku{aj novih komentara mnogovekovnih tema i istina. Kroz umetni~ki rad pergament gubi upotrebnu vrednost ko`e i dobija novu dimenziju zna~enja. To novo zna~enje - smisao prethodi svakom iskustvu. Transfer mati~nog memorijskog koda i dubina umetni~kog poriva ostvaruju homogeni zapis. Znakovnost ~ini matricu u okviru koje se odvijaju odre|eni intelektualni i emocionalni procesi. U isto vreme uklju~uju}i ose}ajne i sofisticirane vrednosti, pergament - slika je polje zapisa. U~esnici projekta su umetnici razli~itih generacija i likovnih poetika iz Srbije, dijaspore i inostranstva (Bosna i Hercegovina, Engleska, Francuska, Gr~ka, Kanada, Ma|arska, Makedonija, Meksiko, Nema~ka, SAD) koji su ostvarili kontakt u vi{e pravaca i nivoa. Radovi su nasta-

Mirko Ognjanovi} “Trnci na kraju puta“

Leposava Milo{evi} Sibinovi} “Alter ego”

Leposava Milo{evi} - Sibinovi} “Greh bledi nakon sedam kolena“

li u radionici likovne kolonije u podno`ju planine Rtanj, kao i u pojedina~nim ateljeima umetnika u saradnji sa autorom projekta. Izlo`ba je prikazana u Palati UNESCO u Parizu 2010. godine, kao i brojnim muzejima i galerijama. Projekat je kontinuiran, pa obe}ava nova u~e{}a i miran san cenjenih umetnika.

34

KUN

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

Festival svjetskog kazali{ta u Zagrebu (9 - 27. rujan)

Iz Fabreove predstave “Prometej - krajolik II”

Radikalna interpretacija Shakespearova “Othella“ - berlinski redatelj Thomas Ostermeier

Povratak starih znanaca
Deveto izdanje Festivala otvaraju dobro poznata imena i ve} stari poznanici zagreba~ke publike (a i na{eg MESS-a): Thomas Ostermeier i Jan Fabre, a prvi put u Hrvatskoj gostuje Ivo van Hove, jedna od klju~nih figura novog teatra
Mladen Bi}ani}
kazali{tu se suo~avamo s neizrecivim, naravno, kao i u umjetnosti op}enito. Postoji ~arobna kontradikcija u pribli`avanju neizrecivom: a ona se o~ituje u tome da `elimo re}i ono {to ne mo`emo, a voljeli bismo... Ove rije~i mogli smo ~uti nedavno od Dubravke Vrgo~, teatrologinje i, uz Ivicu Buljana, umjetni~ke ravnateljice Festivala svjetskog kazali{ta, {to ove godine na zagreba~ke pozornice - u Gavelli, HNK-u i ZeKaEm-u - dovodi pet predstava nastalih u teatrima Berlina, Antwerpena, Amsterdama, Be~a i Genta. To neizrecivo poku{a}e nam do~arati neki stari znanci zagreba~kog festivala, {to je u proteklih osam godina u Hrvatsku doveo 48 pozori{ta i kazali{nih trupa i autore poput Tamasa Aschera, Arpada Schilinga, Eugenia Barbe, Franka Castorfa, Alvisa Hermanisa, Pippa Delbona, Eimuntasa Nekro{iusa, Andriya Zholdaka, Luc Bondya, Jana Lauwersa, da pomenemo samo neke tako dobro poznate i omiljene i publici sarajevskog MESS-a.

U

kalnog fizi~kog teatra, Ostermeierov Schaubuehne am Lehniner Platz garantira estetski i politi~ki ~in koji }e se dugo pamtiti. Me|u prijateljima Festivala je i hvaljeni flamanski umjetnik Jan Fabre. Redatelj, koreograf, scenograf i autor teksta prikazat }e autorsku viziju mita o Prometeju, jednom od prvih buntovnika koji krade oganj od Zeusa i donosi ga ljudima. Prvi put u

lom. Rije~ je o worholovskom performansu u kojem se slika Doriana Greya umno`ava do neslu}enog broja kopija. U finalu nas o~ekuje “Gardenija“ belgijskog koreografa i redatelja Alaina Platela. Pri~a je to o barcelonskom cabaretu koji zatvara svoja vrata i u zadnjoj izvedbi okuplja umirovljene zvijezde, transvestite koji pripremaju neke od najljep{ih glazbeno-plesnih to~aka, opo-

ljubomorom, sudbinom i stra{}u, Ostermeier suprotstavlja produkcijom koja se temelji na metaforama i kontrastima, u ~ijem se sredi{tu nalazi Desdemonin neokaljani krevet smje{ten u crnu vodu, u kojoj se glumci prskaju, padaju i gdje im prijeti utapljanje. ^itavu predstavu prati `iva glazba kvarteta sa saksofonom, trubom, bubnjevima i klavijaturama, koja nezaustav-

Iluzije i ~arolije
Ime koje se prvi put pojavljuje na hrvatskom kazali{nom prostoru: redatelj Ivo van Hove. U Zagreb dolazi sa predstavom “Premijera“, grupa se zove Toneelgroep, a baza mu je amsterdamsko gradsko kazali{te Stadsschouwburg, gdje nastaju njihove produkcije. Ivo van Hove glavni je ravnatelj te amsterdamske kazali{ne trupe, karijeru je zapo~eo prije 30 godina, a djelo po kojemu }emo ga upoznati nastalo je prema filmu “Opening night“ glumca i redatelja Johna Cassavetesa (1929-1989). Ivo van Hove iza sebe ima dosta predstava temeljenih na nekim od klasika sedme umje-

tnosti (Luchino Visconti, Pier Paolo Pasolini, Michelangelo Antonioni, Ingmar Bergman, Jean Cocteau), a “Premijera“ se bavi napetim odnosom izme|u dru{tva i pojedinca. Dru{tvo od pojedinca zahtijeva da se prilagodi familijarnim ulogama, oca, majke, predsjednika, glumca, nezaposlene osobe... No, pojedinac se `eli osje}ati slobodan i jedinstven... “Premijera“ ujedno nudi jedinstveni uvid u zbivanja iza pozornice, uvodi nas u tajne opstanka i djelovanja jedne kazali{ne dru`ine, otvara one tajanstvene “kov~ege pune ~e`nje“, prostire pred nama maglovite predjele sjete i snovi|enja, iluzije i ~arolije koje samo iskreni teatar mo`e iznjedriti.

ji Jan Fabre, pi{e Luk van den Dries, kre}e u potragu za tragi~nom dimenzijom gr~ke, dakle anti~ke tragedije, a Prometejeve pustolovine, naravno prema onome {to znamo prije svega zahvaljuju}i Eshilu, predstavljaju temeljnu odrednicu koja se provla~i kroz predstavu. Fabreov “Prometej - krajolik II” preispituje te vi{estruke i vremenski raznovrsne slojeve staroga mita, ali i postavlja neugodna pitanja - prije svega, gdje je Prometej danas, kamo se izgubila ta prvotna vatra, zanos i ma{ta?

Novi Dorian Grey
Alain Platel i njegova kompanija Les ballets C de la B iz belgijskog Genta sudjelovali su i na pro{logodi{njem festivalu s plesnim projektom “Pina, izvan konteksta“, {to je bio svojevrsni hommage netom preminuloj njema~koj koreografkinji i plesa~ici Pini Bausch. O predstavi “Gardenija“, redatelji Platel i Frank van Laecke, ka`u da nije fikcija. Najve}e kazali{te u Europi, be~ki Burgtheater, ~iji ansambl ~ini vi{e od 100 uglednih glumaca, u Zagreb dovodi samo jednog - Markusa Meyera. U re`iji Bastiana Krafta on }e izvesti predstavu “Dorian Grey“, nastalu prema viktorijanskom romanu Oscara Wildea, u kojem “balansiraju}i izme|u konverzacijskog romana, krimi}a i stravi~ne bajke, Wilde opisuje slu~aj sudbonosnog mije{anja umjetnosti i `ivota...” Predstava se najavljuje kao multimedijski performans koji “zastra{uju}e prikazuje kako se lako ~ovjek dade navesti da proda du{u za la`nu sliku i na jasan na~in ilustrira kako se stvarnost dana{njeg svijeta pretvorila u spektakularnu inscenaciju.”

Ostermeier i Fabre
Deveto izdanje zagreba~kog festivala otvaraju dobro poznata imena i ve} stari poznanici festivala: Thomas Ostermeier i Jan Fabre. Dubravka Vrgo~ i Ivica Buljan, u prigodnom tekstu programske knji`ice, o najavljenim predstavama zapisuju: “Miljenik zagreba~ke publike, berlinski redatelj Thomas Ostermeier, gostuje s radikalnom interpretacijom Shakespearova Othella. Izme|u performansa, ekspresionisti~kih bravura, radi-

Hrvatskoj gostuje Ivo van Hove, jedna od klju~nih figura novog teatra. Svojim originalnim spojem dramskog, videa i filma sna`no je utjecao na cjelokupnu svjetsku scenu. Predstava ’Premijera’ prema kultnom filmu Johna Cassavetesa, poziva publiku na uzbudljivu interakciju. Sudjelovat }e na gluma~koj probi, a potom i u snimanju filma u`ivo. Iz be~kog Burgtheatra sti`e ’Dorian Grey’ u re`iji Bastiana Krafta, novog glasa njema~kog kazali{ta. Viktorijanski roman o strahu od starenja preto~en je u suvremenu pri~u o opsesiji izgledom i savr{enim tije-

na{aju}i Marlene Dietrich, Dalidu, Lizu Minelli...” Iz prilo`enih kritika i osvrta o predstavama {to sti`u u Zagreb mo`e se naslutiti da nas o~ekuje pet iznimno uzbudljivih i kazali{no relevantnih doga|aja. Thomas Ostermeier, ~ijom je “Norom“ H. Ibsena otvoren i prvi Festival svjetskog teatra 2003, a tokom proteklih godina prisustvovali smo i njegovoj inscenaciji Shakespearova “Hamleta“, opet je ovdje sa svojim stalnim suradnikom, dramaturgom Mariusom von Mayenburgom. U ”Othellu“ se “mnogim Shakespearovim pitanjima u vezi s

ljivim strojem upravlja do kraja... Ako Ostermeier i ne mijenja tuma~enja Othellova ponosa i kobne sljepo}e, on premje{ta kontekst u pustinjsku oluju druga~ije vrste koja razotkriva to~ke razdora u suvremenim dru{tvima, preko roda i rase do mo}i i seksualnosti...” Jan Fabre i njegov Troubleyn tako|er su ve} dva puta gostovali na zagreba~kom festivalu: sa uznemiruju}im “An|elom smrti“ i predstavom “Another Sleppy Dusty Delta Day”, dva performansa u kojima je do punog izra`aja do{ao talent i uvje`banost plesa~ice Ivane Jozi}. U svojoj najnovijoj produkci-

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

KUN

35

Esej

Samozatajnom pjesniku Ivanu Kordi}u: Da se ne sretosmo, ne bismo se znali A kad se sretosmo, kao da se uvijek znasmo
Hidajet Repovac
ada su se Polux i Kastor, Blizanci na nebu, podudarili sa Blizancima na zemlji 22. velja~e ~etrdeset pete (pro{log stolje}a, op. pr.), rodio se pjesnik. Rodio se u ~udnom krajoliku u kojemu se za ljetnih mjeseci i kamen rastapa i puca na vrelom suncu, u krajoliku u kojemu je nebo sasvim blizu ili dodiruje blistavobijeli kr{, tamo gdje se zlate perivoji i duhani{ta, a mirisi smreke dra~a i kalopera mute razum. Nije ~udo {to se u tom sjetnom kraju ra|aju pjesnici, nije ~udo ni to {to su ih zapra{ene ceste odvele u {iroki svijet i pod drugo nebo, ali je ~udo pravo kako su obdareni {irokim pogledom i snabdjeveni filozofijom `ivota koja je i iskonska i univerzalna. Nije ~udo, jer kada sa tih visova u predve~erja izbijete nad dolinu Trebizonde/Trebi`ata/, u~ini vam se da nebo plovi a da zvijezde stoje. U~ini vam se da vidite Gospu u bijelome ruhu kako bla`eno lebdi nad jo{ vrelim kamenom dok se posljednje svjetlo dana opra{ta sa biokovskim urvinama.

Pjesnik izvan KRAJOLIKA
K
onda se uka`u neki drugi ljudi i druga~ije stvarnosti, uka`u se la`i i obmane, krhka prijateljstva, prolazne ljubavi i nesigurnost svih puteva, bez obzira na veli~inu i snagu vlastitog uloga. U pjesmi „Put“ dilema je eksplicitna: „I pouzdano: Svijet vrluda Pa da uzme{ i punu usnu Na javi stvarnoj ili tek u snu I da njome sve izljubi{ Dobiva{ li, ili pak gubi{? /“Cesta izvan krajolika“,2008/

Amajlija ili ures nepatvorenog
Ali, upravo u toj neizvjesnosti jeste dra` `ivljenja, ona stoji nasuprot i uprkos oporim izvjesnostima, jer kategorija „sigurnog“ nikada nije bila svojstvena pjesnicima-umjetnicima. Nije ni ovom samozatajnom pjesniku smirene vanj{tine i blage naravi iza koje se skriva neki ~udni `ar koji naslutite tek kad energi~no pro|e prstima kroz kosu, a u dubini oka boje hercegova~kog neba, plane raspireni unutra{nji bunt. I tada vidite da bi gazio po `eravici da propita bol spoznaje o trivijalnosti svijeta, o podlosti ideologija, o njihovim bljutavim i bezli~nim nosiocima i interpretima, o ni{tavilu sitnih du{a, o istro{enosti takozvane „kulture“. I zato ka`e: „Stani sad nogom Ivane Na `ar pepela Ili pepeo `ara Vidi ti sada Ivane [to gori a {to izgara“ /“Cesta izvan krajolika“2008/ Iz ~arobnog krajolika djetinjstva moIvan Kordi}

Op}a bol i etika zavi~aja
Ovdje je nekad najve}e i najrasprostranjenije bogatstvo bilo siroma{tvo, ali se du{a nije dala pokorit, pa je i taj krajolik pretvorila u krajolik misli, u simbol i filozofiju `ivota. Nema ni{ta mo}nije od rije~i i zato pjesnik ka`e da svaki stih bolno pora|a dok izrekne naizgled malo, a po zna~enjima puno. Mo`ete sresti vidara u tom kraju koji spravlja masti za rane od kojih ove jo{ nesnosnije bole i kada ga pitate za{to je to tako, on }e vam odgovoriti: “da znamo da postojimo“. Izgleda da je neka vrsta boli nu`na da bi se spoznalo postojanje, to je ona bezimena, op}a bol {to pora|a muziku, sliku, stih i rije~. Osjeti se to u Ivanovim stihovima posve}enim Blizancima, zavi~aju, domu, rodu, ljudima, `ivim stvorovima, kamenu, dra~u, stvarima, strojevima /“@ivi stroj“/, i ta pjesnikova reminiscencija na djetinjstvo i drage ljude, na prostore jednog posebnog na~ina `ivljenja, ima svoju etiku, etiku zavi~aja i profinjeni estetski nerv koji se ne u~i u {koli, ve} se ba{tini ro|enjem. Stoga, kad pro~itate „Gospu iz Me|ugorja“, sti~ete dojam da je to tako i nikako druga~ije, da su sva ukazanja stvarna i materijalizirana kao {to je stvaran osmijeh dojen~eta kad ugleda bla`eno lice svoje majke. I jedino su ta iskustva iskrena i opto~ena ljubavlju bez ra~una, jer kada se krene i otisne u prostranstvo svijeta,

ra se takva du{a otisnuti u svijet, ostaviti „ku}u pod nebom“ i vinograde sa dozrelim gro`|em i sa~uvati taj „sklad tek u svojoj glavi“ kao amajliju ili ures jednog nepatvorenog na~ina `ivota. Kada izbijete vijugavom cestom od Blizanaca iznad @itomisli}a, prizor je ushi}uju}i; uz smaragdnu Neretvu i zelenilo vinograda i ~empresa, provla~e se cesta i pruga i one su iz tog misti~nog kraja odvele Ivana u Svijet; prvo do Mostara, potom do Dubrovnika na studije jezika i knji`evnosti. Dio pjesnikova djetinjstva i mladosti vezani su za tu prugu, za vrevu `eljezni~kih postaja, posebno one mostarske gdje je Ivanov otac slu`bovao, za prodorni pisak parnja~a i zvon ~eki}a o to~kove vagona, za sudbine ljudi koji su dolazili i odlazili da se vi{e nikad ne vrate u taj kraj. Izvan te buke i vreve, smisla i besmisla ljudskih u`urbanosti, vremenitosti i vanvremenitosti svih pregnu}a i htijenja, u smiraj mostarskih predve~erja, sa pe}ina nad Neretvom, pjesnik pi{e sonet Starom mostu, u slavu njegovom vje~nom trajanju uprkos svim ru{enjima, pro{lim i budu}im: „Zgra|en i{~ilio u mir, sklad i zvuk Glasom sna probu|en, od neba otet Nad zelenom rijekom labudov luk Nebeski vihor vratit }e ga opet“ /“Cesta izvan krajolika“2008/ Postoji kod pjesnika vjera u vrijednosti kulture i umjetnosti koje ostaju i kada se sve izgubi, vjera u snagu ljudskoga duha u opiranju svim barbarstvima nedovr{enog ~ovjeka. I dok su noge tr~ale uskotra~nom prugom, duh je i{ao {irokom i tako je Ivan Kordi} oti{ao tamo gdje krajolik pod snjegovima sanja prolje}a i gdje se du{a mrzne u maglovitim ve~erima, u veliku varo{ sa {kripom tramvaja, pod visoke planine i zbijene klance, gdje se sudaraju ljudi i ideologije i gdje su razdoblja mira bolna kao i razdoblja ratova. Sve je to pjesnik iskusio, kako na svojoj ko`i, tako i u svojoj

poeziji koja sa novim zbirkama poprima naznake proznog izraza (mo`e se uskoro desiti propitivanje romaneskne forme).

Cesta izvan krajolika
Od mostarskih {ezdesetih, do sarajevskih devedesetih i dvije hiljaditih, Kordi} je objavio dvadesetak knjiga poezije koje su publikovane, osim u Mostaru i Sarajevu, u Zagrebu i u Ljubljani, a jedna od njih je prevedena i na poljski jezik /“Tra`ili smo ku}u“/. Ipak, ovaj tekst posve}ujem „Cesti izvan krajolika“, koja sublimira slo`en, a bogat `ivot i filozofiju, etiku pjesni~ke i ljudske du{e i estetiku specifi~nog izraza, snagu ljubavi prema `ivotu i voljenoj `eni, koje su jedine u stanju oduprijeti se silama tame. Kada su Sarajevo i svu zemlju okovali nacionalizmi i ratna pusto{enja, ovaj ~ovjek je za~u|eno ali gordo gledao izvan svega trenutnog i prolaznog, jer ga nije napu{tala nada da to na ovim balkanskim prostorima nije jedini oblik `ivota i da postoji neki vi{i smisao i neka suptilnija kultura. Poput Affana, Sidrana, Berbera, Zeca, Ljubovi}a, Tikve{e, pa Ujevi}a, Selimovi}a, Andri}a..., i ovaj ~ovjek ispisuje dubok trag u na{oj kulturi. U jednom stihu poru~uje Tinu: „@ivi smo Tine! I `ivot traje Na prizor `ene. Ili na gutljaje Od svega drugog ni~ega nema...“ /“Cesta izvan krajolika“,2008/ Osim blizana~kih i vrgora~kih visova i plave Trebizonde. I mo`da, ako vas tamo put nanese, mo`ete sresti u snovi|enju na konju fra Kamila Milasa kako zaviruje kroz raspukline u kamenu u mali perivoj djeda [imuna. Ako ga upitate uka`e li se ovdje ikada pjesnik Kordi}, on }e vam re}i: „Ne uka`e sinko osim mo`da na Sve Svete ili o profanim praznicima, kad nabreknu ba~ve od vina, on je sad izvan krajolika a njegove o~i gledaju prostranstvo svijeta“. Sarajevo, august 2011.

36
MEMENTO MORI

Prof. dr. Ibrahim Karabegovi}

KUN

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

Smrt profesora Karabegovi}a pretekla nas je da pripremimo poseban zbornik u ~ast profesora Karabegovi}a, i time iska`emo na{e po{tovanje prema njemu dok je bio `iv
Dr. Husnija Kamberovi}
„Kako je u Institutu“? – bilo je pitanje koje je jedva ~ujnim glasom izustio profesor Karabegovi} dok mi je, ve} onemo}ao, jedva dr`ao ruku za vrijeme jedne od mojih posljednjih posjeta njegovom domu. Pokazao je time svoju duboku i, rekao bih, trajnu vezanost za Institut za istoriju u Sarajevu. Ro|en 5. juna 1931. u Modri~i, Ibrahim Karabegovi} je djetinjstvo provodio poput ostale `ivahne djece u pitomoj Posavini, igraju}i fudbal i poha|aju}i osnovnu {kolu u rodnom gradu. Izbijanjem Drugoga svjetskog rata zapo~eo je gimnazijsko {kolovanje, privatno polagao prva dva razreda u Banjoj Luci, a potom nastavio {kolovanje u Derventi, te u Doboju, gdje je 1951. maturirao. Odmah je upisao studij historije u Sarajevu, a nakon diplomiranja vratio se u Modri~u i do 1963. radio kao nastavnik u osnovnoj {koli, a potom i kao profesor u Gimnaziji. Od 1963. vezan je za Sarajevo i Institut. Nakon {to je izvjesno vrijeme kao stipendista proveo na specijalizaciji u Bonu i Amsterdamu, doktorirao je u Beogradu 1976. godine. vne i razumljive. Profesor Karabegovi} je najbolji primjer da razumljivo mogu pisati samo oni koji dobro razumiju ono o ~emu pi{u. Profesora Karabegovi}a najvi{e pamtimo po onome {to je u~inio kao direktor Instituta za istoriju: u dva navrata - prvi put od 1978. do 1987, te ponovo od 1998. do 2002. godine. Uz dr. Envera Red`i}a, koji je krajem 1960-ih i po~etkom 1970-ih godina usmjerio razvoj Instituta, profesor Karabegovi} najvi{e je doprinio njegovom razvoju u najrespektabilniju nau~nu instituciju iz oblasti historijske nauke u Bosni i Hercegovini. Zato nimalo ne ~udi {to su ljudi u Institutu i u vrijeme kada je Karabegovi} 2002. oti{ao u penziju, svaki njegov dolazak u Institut karakterizirali rije~ima da je dolazio direktor. On je, jednostavno, bio „direktor“. U dana{njem dru{tvenom kontekstu, kada ta rije~ ne zna~i puno, u vremenu u`asne devalvacije svega i sva~ega, odnos prema Karabegovi}u kao direktoru i u vrijeme kada on to nije vi{e bio, a takav odnos prema njemu smo gotovo svi njegovali u Institutu, pokazuje njegovu ljudsku veli~inu, ali i po{tovanje koje smo svi iskazivali prema njemu. On je to zaslu`ivao svojim odnosom prema nama. Sje}am se na{eg putovanja u Zagreb, u zimu 2001. godine: Duboki snijeg prikovao Sarajevo, a nas dvojica vozom koji se jedva probijao iz grada kre}emo u Zagreb na odbranu moju doktorske disertacije. Za mene je prisustvo moga direktora bilo veliko ohrabrenje, a boravak u Zagrebu i po{tovanje koje su svi iskazivali prema Karabegovi}u, te njegovo izuzetno dostojanstveno i, rekao bih, gospodsko dr`anje, ~inilo me je izuzetno ponosnim. Osim kao direktor Instituta, profesor Karabegovi} je razvoju na{e historiografije doprinio svojim organizacionim aktivnostima u Dru{tvu istori~ara Bosne i Hercegovine, ~iji je predsjednik bio jedno vrijeme, a zna~ajna je i njegova uloga koju je imao kao predsjednik Zajednice institucija za noviju i najnoviju istoriju Jugoslavije. riografiji, a mnogi i dan danas svoje radove objavljuju na temelju istra`ivanja provo|enih u okviru tog projekta. Profesor Karabegovi} je, tako|er, dao zna~ajan doprinos nastanku knjige Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, koja je objavljena u opkoljenom Sarajevu 1995. godine. On je vodio ~itav posao. Sje}am se dobro toga vremena: svi su kriteriji bili poreme}eni, te{ko je bilo uspostaviti po{tovanje i ~uvati dostojanstvo nauke, ali je profesor Karabegovi} kao {ef Redakcije jednostavno nametnuo kriterij i – svi smo ga uva`avali i po{tovali. Kada sam kasnije o tome razmi{ljao shvatio sam da je jedino on tada mogao voditi tu Redakciju i „miriti“ nas tada mlade i nadobudne sa onima koji su imali puno vi{e iskustva, znanje i mudrosti od nas. U svom nau~nom radu profesor Karabegovi} je njegovao umjerenost, ali i izuzetnu temeljitost. Napisao je dvije zna~ajne knjige, priredio tri izuzetno va`ne zbirke arhivskoga gradiva, sudjelovao u izradi nekoliko hronologija, napisao blizu pedeset nau~nih ~lanaka, rasprava i priloga, niz osvrta i prikaza, a njegovi istupi na konferencijama, posebno onim organiziranim u austrijskom gradu Linzu, primjer su nau~ne korektnosti i po{tenja. Za ocjenu rezultata nau~nog rada profesora Karabegovi}a treba svakako imati u vidu vrijeme u kojemu se on nau~no razvijao: karijeru je po~eo sredinom 1960-ih godina, kada se historiografija, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i {ire, najvi{e bavila historijom radni~koga pokreta. To su teme kojima se i on najvi{e bavio, ali je zanimljivo da se profesor Karabegovi}, za razliku od drugih, u svojim istra`ivanjima fokusirao vi{e na reformisti~ku nego na revolucionarnu struju u radni~kom pokretu. Mo`emo slobodno danas re}i da je profesor Karabegovi} bio najbolji poznavatelj reformisti~kog radni~kog pokreta u Bosni i Hercegovini u razdoblju izme|u dva svjetska rata. O tome se prvi put oglasio ve} 1966, objaviv{i rad o listu Glas slobode od 1909. do 1929. kao izvoru za prou~avanje historije radni~kog pokreta u Bosni i Hercegovini. Slijedio je niz ~lanaka o revolucionarnoj {tampi u BiH, rascjepima u bosanskohercegova~kom radni~kom pokretu, saradnji bosanskohercegova~kih i srbijanskih reformista, oblicima podr{ke ra-

Odlazak dobrog profesora
dni~kog pokreta u BiH revolucijama u Rusiji i Ma|arskoj poslije Prvog svjetskog rata. Bio je to logi~an hod ka pojavi prve knjige, koju je profesor Karabegovi} objavio 1973. pod naslovom “Radni~ki pokret u Bosni i Hercegovini izme|u revolucionarne i reformisti~ke orijentacije od 1909. do 1929. godine”. Rije~ je, zapravo, o zbirci njegovih ~lanaka u kojima istra`uje nastanak, razvitak, osnove na kojima je po~ivao, organizacione forme, ideolo{ke dosljednosti i nedosljednosti, te utjecaj u radni~koj klasi i dru{tvu reformisti~kog radni~kog pokreta u Bosni i Hercegovini. Nekoliko godina nakon toga uslijedila je monografija pod naslovom “Reformisti~ki pravac u radni~kom pokretu Bosne i Hercegovine 1919-1941. godine” (Sarajevo: Svjetlost, 1979). Time je profesor Karabegovi} zaokru`io istra`ivanja o reformisti~kom radni~kom pokretu u Bosni i Hercegovini izme|u dva svjetska rata. Mada iz dana{nje perspektive mo`e izgledati da je rije~ o neinteresantnoj temi, rekao bih da je rije~ o jako va`nom aspektu bosanskohercegova~ke historije. A koliko je profesor Karabegovi} ovom knjigom doprinio ra{~i{}avanju ovog pitanja, najbolje pokazuje ~injenica da nakon toga nije napravljen nijedan novi iskorak u istra`ivanju fenomena reformisti~kog radni~kog pokreta, a profesor Karabegovi} se situirao na poziciju nespornog autoriteta za ovu tematiku.

Ugodan sugovornik
Vezu sa Institutom nije prekidao ni nakon {to je 1994, zbog op}e destrukcije i devastacije Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, pre{ao na fakultet i u zvanju redovnog profesora dr`ao nastavu iz nacionalne historije 20. stolje}a. Svi koji su u tom razdoblju slu{ali predavanja kod profesora Karabegovi}a saglasni su u ocjeni da je bio „zanimljiv predava~, vrstan pedagog i ugodan sugovornik u diskusijama vo|enim o vrlo zanimljivim, ali ~esto politiziranim temama“, kako je to zapisala jedna mlada histori~arka i biv{a studentica profesora Karabegovi}a. Uistinu, radilo se o dobrom profesoru, po{tovanom od studenata i svih kolega. ^ini mi se da je profesor Karabegovi} bio jedan od rijetkih histori~ara koga smo svi cijenili zbog njegove ljudskosti: on je svima pristupao sa nekom ljudskom toplinom, pa i kada ste s njim diskutirali o najte`im i najosjetljivijim povijesnim temama, do izra`aja je dolazila njegova prirodna jednostavnost koja mu je omogu}avala da i najslo`enije povijesne fenomene svede na svima razumljive forme. Teze koje je u nauci zastupao izgledaju tako jednosta-

Pukotine u radni~kom pokretu
[ta je, zapravo, profesor Karabegovi} u~inio u ovoj knjizi? On je uo~io postojanje pukotine u bosanskohercegova~kom radni~kom pokretu i shvatio je da se korijeni reformizma i reformisti~kih tendencija moraju tra`iti ne samo u postoje}im dru{tveno-ekonomskim i politi~kim prilikama u Bosni i Hercegovini nego i u utjecajima op}eg procesa diferencijacije u me|unarodnim okvirima. To ga je u daljoj analizi dovelo do saznanja da je reformisti~ki pokret u bosanskohercegova~kom radni~kom pokretu sastavni dio {ire pojave u me|unarodnim okvirima. Karabegovi} je dalje pratio proces transformacije socijaldemokracije prije Prvog svjetskog rata u izrazito reformisti~ku frakciju poslije Prvog svjetskog rata, te dalje grananje unutar reformisti~kog pokreta, tragaju}i za bosanskohercegova~kim specifi~nostima.

Dostojanstvo nauke
Od organizacionih doprinosa razvoju na{e historiografije valja spomenuti i njegov anga`man oko Dru{tvenog cilja DC XIII/2, koji je pokrenut upravo u vrijeme kada je Karabegovi} bio direktor Instituta. Bio je to najva`niji projekt koji je uop}e pokrenut u na{oj histo-

Istodobno je ukazivao na socijalne osnove reformizma, te odnose reformista prema parlamentarizmu, nacionalnom pitanju i revolucionarnom radni~kom pokretu. Poslije ove dvije velike i zapa`ene monografije, Karabegovi} se fokusirao na objavljivanje arhivske gra|e o djelatnosti pojedinih radni~kih aktivista (o Ivanu Krndelju i Mitru Trifunovi}u), a u suradnji sa Bo`om Mad`arom i Iljasom Had`ibegovi} pripremio je i gra|u o kongresima Glavnog radni~kog saveza za Bosnu i Hercegovinu od 1905. do 1919. godine. Tada su nastali i njegovi zapa`eni, ve}i ili manji radovi o Filipu Filipovi}u, \uri \akovi}u, kao i va`ni enciklopedijski prilozi o Vladimiru Ga}inovi}u i Trifku Grabe`u, te njegov doprinos u nastajanju Istorije Saveza komunista Bosne i Hercegovine, gdje je fakti~ki sumirao svoja istra`ivanja o radni~kom pokretu neposredno nakon Prvoga svjetskog rata. Profesor Karabegovi} je dao zapa`en doprinos izu~avanju lokalne historije. U tom smislu su posebno vrijedni njegovi radovi o razvoju Doboja i Modri~e u razdoblju izme|u dva svjetska rata. U 1990-im kod profesora Karabegovi}a se ve} osjetio odre|eni umor bavljenja naukom. Ipak, njegovi radovi o Jevrejima Bijeljine do 1941, te onaj o slici koju su o Sarajevu stvarali strani putopisci od polovine {esnaestog do kraja sedamnaestog stolje}a, ostat }e da svjedo~e o nau~nom po{tenju velikog ~ovjeka – Ibrahima Karabegovi}a. Dvadesetsedmojulska nagrada te nagrada za nau~ni doprinos „Veselin Masle{a“ samo su dio pokazatelja vrijednosti koje je u sebi imao profesor Karabegovi}. Smrt profesora Karabegovi}a pretekla nas je da dvije stvari skupa zavr{imo: namjeravali smo pripremiti poseban zbornik u ~ast profesora Karabegovi}a, i time iskazati na{e po{tovanje prema njemu dok je jo{ `iv. Nismo stigli, ali smo se dogovorili kako to treba izgledati. I drugo – u posljednje vrijeme je pisao neke vrste svojih memoara. Nije to zavr{io, ali }e trebati pogledati dijelove koje je napisao. Vjerujem da mogu biti korisni za sve nas.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

37

Na osnovu ~lana 66. ta~ka 10. Statuta TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo i Odluke Nadzornog odbora od 06.09.2011. godine, Nadzorni odbor TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo, objavljuje

O B A V J E [ T E NJ E
o sazivanju i odr`avanju DVADESETI^ETVRTE Skup{tine dioni~araTRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo Obavje{tavaju se dioni~ari TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo da }e se 28.09.2011. godine (srijeda) u Sarajevu, sa po~etkom u 12,00 sati, odr`ati Dvadeseti~etvrta Skup{tina dioni~ara TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo. Skup{tina }e se odr`ati u prostorijama TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo, ulica Dolina br. 8 u Sarajevu. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i:

D nev ni red
1. Izbor radnog tijela Skup{tine -dva dioni~ara za ovjeru zapisnika; 2. Verifikacija Zapisnika sa Dvadesetitre}e Skup{tine dioni~ara TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo; 3. Dono{enje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo; 4. Utvr|ivanje pre}i{}enog teksta Statuta; Pravo odlu~ivanja u Skup{tini TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo ima dioni~ar koji se na listi dioni~ara kod Registra vrijednosnih papira nalazio 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom ako on pada u neradni dan. Punomo} za u~e{}e u radu i odlu~ivanje u Skup{tini mora biti u obliku pisane izjave, potpisana od strane dioni~ara -vlastodavca i punomo}nika. Punomo} se predaje prije po~etka rada Skup{tine prilikom registracije dioni~ara za u~e{}e u radu Skup{tine, a najkasnije 3 dana prije odr`avanja Skup{tine u TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo. Uvid u materijale za Skup{tinu mo}i }e se izvr{iti u poslovnim prostorijama TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo u skladu sa Statutom TRIGLAV BH OSIGURANJA D.D. Sarajevo.

United Nations Development Programme

Bosnia and Herzegovina

UNDP je svjetska mre`a UN-a za razvoj, organizacija koja zagovara promjene i povezivanje dr`ava sa znanjem, iskustvom, te potencijalima kako bi se gra|anima omogu}ilo da izgrade bolji `ivot. Ako ste visoko motivisana osoba, proaktivna i energi~na, ako u`ivate u izazovima, ako ste entuzijasti~ni i sposobni da samostalno radite u kompleksnom okru`enju, molimo vas da se prijavite za slijede}u lokalnu konsultantsku poziciju na podru~ju BiH:

Izvo|a~/moderator obuke iz BiH u oblasti upravnog postupka u jedinicama lokalne samouprave
Opis posla mo`ete na}i na web stranici www.undp.ba. Molimo vas da po{aljete va{u a`uriranu biografiju uz naznaku za oglas 11-060 najkasnije do 14. septembra 2011. na slijede}u adresu: UNDP Recepcija, Mar{ala Tita 48, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax: 033/552-330 ili na registry@undp.ba.

Na osnovu ~lana 75. i ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj 10/2004, 21/2006 i 26/2008) Javna ustanova Osnovna {kola "Izet [abi}" u Hotonju na osnovu Odluke [kolskog odbora broj 01-336/11 od 6. 9. 2011. godine raspisuje:

za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. Pedagog 2. Servirka 3. Sprema~ica - 1 izvr{ilac - 1 izvr{ilac - 1 izvr{ilac

KONKURS

II Radni odnos za sva radna mjesta zasniva se na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenica sa bolovanja, a najdu`e do 15. 8. 2012. godine. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom, kandidati treba da ispunjavaju uslove u pogledu stru~ne spreme predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, Nastavnim planom i programom i Pedago{kim standardima. Profil i nivo obrazovanja Za radno mjesto pod rednim brojem 1: - pedagog - psiholog - prof. pedagogije i psihologije; - pedagog - prof. pedagogije; - psiholog - diplomirani psiholog ili profesor psihologije Za radno mjesto pod rednim brojem 2 III ili IV stepen stru~ne spreme Za radno mjesto pod rednim brojem 3 zavr{ena osnovna {kola Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti: - diplomu o zavr{enom fakultetu - {koli - uvjerenje o dr`avljanstvu; - izvod iz mati~ne knjige ro|enih. Kandidat koji bude izabran na konkursu du`an je prije zasnivanja radnog odnosa prilo`iti i ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti. Nakon izvr{enog izbora kandidati koji ne budu izabrani mogu podi}i svoja dokumenta u Sekretarijatu {kole, jer se isti ne}e vra}ati po{tom. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave dostaviti putem po{te na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola "Izet [abi}" Donji Hotonj bb 71 320 Vogo{}a

38

OGLASI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

39

40

POMO] U KU]I

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Prirodni osvje`iva~i: lavanda, ulja i kore citrusa

Latice cvije}a za
Suhe {ljive za zdrave kosti
Odavno je poznato da su suhe {ljive efikasan lijek protiv zatvora, a nova istra`ivanja pokazala su da {aka suhih {ljiva dnevno {titi i od osteoporoze. Desetak suhih {ljiva dnevno smanjuje rizik od osteoporoze i preloma, koji sa godinama raste, naro~ito kod `ena koje su iza{le iz menopauze, pokazalo je istra`ivanje provedeno na Univerzitetu Floride. Tokom istra`ivanja ljekari su pratili zdravstveno stanje 100 ispitanica, koje su iza{le iz menopauze, a koje su bile podijeljene u dvije grupe. Prva grupa, u kojoj je bilo 55 `ena, godinu je dana jela oko 100 grama, ili desetak suhih {ljiva dnevno, a u drugoj, kontrolnoj grupi bilo je 45 `ena koje su jele su{ene jabuke. Sve `ene uzimale su preporu~ene dnevne doze kalcija i vitamina D. Analize su pokazale da `ene koje su konzumirale suhe {ljive imaju znatno bolji kvalitet i gustinu kostiju od onih u kontrolnoj grupi. S obzirom na to da se tokom prvih pet godina nakon menopauze gustina kostiju zna~ajno smanjuje, {to pove}ava rizik od preloma, ljekari preporu~uju da se u svakodnevnu ishranu uvrste i suhe {ljive.

MIRISAN DOM
Ako pravite osvje`iva~ za sprej-bocu, pazite da ne mije{ate vi{e od tri vrste esencijalnih ulja
Ku}u }ete brzo i lako osvje`iti uz prirodne osvje`iva~e u spreju, ali i doma}e potpurije, koji }e upiti lo{e mirise te dom osvje`iti na prirodan i nimalo {tetan na~in. Umjesto da kupujete mirisne jelkice za auto, od stare odje}e ili pe{kira isijecite oblik koji `elite. Zatim ga zalijepite

za karton istog oblika, a onda samo tkaninu natopite omiljenim esencijalnim uljem. Objesite ga u automobilu ili u prostoriju koju `elite da osvje`ite, a kada miris izlapi, ponovno natopite tkaninu. Ako pravite osvje`iva~ za sprej-bocu, pazite da ne mije{ate vi{e od tri vrste esencijalnih ulja i nikada ne mije{ajte istovremeno alkohol, ulja i destilovanu vodu.

Ako `elite da se u trenutku rije{ite neprijatnih mirisa u ku}i, pomije{ajte ~etvrtinu {oljice sode bikarbone s vodom i dobro protresite. Soda }e upiti lo{e mirise, a dodate li ekstrakt vanile, lijepo }e i mirisati.

Dodajte destilovanu vodu i dobro protresite. Ostavite da odstoji nekoliko dana.

Prirodni potpuri
Dom }e biti svje`iji i mirisniji i uz doma}i potpuri. Ako imate ba{tu, u teglu ili posudu stavite latice cvije}a poput gardenije, jasmina, jorgovana, ru`e ili lavande. Tako|er, kao potpuri mo`ete iskoristiti i za~ine, naprimjer, cimet, koru smreke ili limuna, ruzmarin ili korijander.

Osvje`iva~ u spreju za dom
U sprej-boci izmije{ajte alkohol i do tri esencijalna ulja.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Povratak bubi kragne
Za{to ne stavljati parfem iza uha?
Kada stavljamo parfem, prvo po~injemo od vrata, kap ili dvije nanesemo iza u{iju kako bi pramenovi kose raznosili njegovu aromu. Me|utim, ameri~ki dermatolozi smatraju da bi predio iznad vrata trebalo da zaobilazite u {irokom luku. Svaki parfem sadr`i visok procenat alkohola, a ko`a oko u{iju je izuzetno osjetljiva, s godinama ona postaje suha i br`e stari tako da su bore na vratu neminovna pojava! Parfemi }e samo ubrzati ovaj proces. Stoga bi trebalo da je izbjegavate i da mirise nanosite direktno na vrat, stru~njaci savjetuju da je najbolje nekoliko kapi staviti tik ispod klju~ne kosti. Osim toga, dobro je i da iz bo~ice prsnete malo i na zadnji dio vrata, odnosno na prelazu izme|u ko`e i kose, kao i na kragnu odje}e ukoliko ste sigurni da ne}e ostati fleke.

Kola~ od {ljiva, oraha i ~okolade
Potrebno:
250 g maslaca 250 g sme|eg {e}era 6 jaja 250 g bra{na 30 g kakaa u prahu 450 g narezanih suhih {ljiva 180 g cijelih oraha 70 g ~okolade

Priprema:
Umu ti te ma slac i {e}er dok smjesa ne pobijeli i dok ne zapjeni. Dodajte istu~ena jaja, pa po malo bra{na za svako jaje kako biste sprije~ili zgru{avanje smjese. Pomije{ajte preostalo bra{no i kakao pa spojite sa smjesom, dodaju}i {ljive, orahe i komadi}e ~okolade. Smjesu stavite u nama{}eni lim i pecite 2 sata na 180 stupnjeva.

Duh dvadesetih se vra}a u vidu vi{e nego simpati~ne bubi kragne, koja je postala sastavni dio kolekcije za jesen/zimu presti`nih modnih ku}a. Takav okovratnik podjednako dra`esno stoji na haljinama mladih djevojaka, kao i na bluzama poslovnih dama, {ire}i oko sebe da{ak romantike. Od krojeva haljina, koje najvi{e li~e na stroge {kolske uniforme, a u kojima tako predivno izgledaju djevojke, do bluza koje su savr{ene za poslovne sastanke, koje odgovaraju starijim damama. Naj~e{}a kombinacija boja je bijela kragna na crnoj haljini, me|utim, i pastelni tonovi su vi{e nego dobrodo{li na jesenjem suncu. Bilo da se nosi sa vezanom ma{nom ili bez, uz crni kreon na o~ima i za~e{ljanu kosu sa {i{kama koje nemarno padaju na stranu, nemogu}e je da budete neprimije}eni gdje god da se pojavite.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

41

42

FELJTON

nedjelja, 31. juli ~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sje}anja na te{ke i lijepe dane (14)

U nedo|iji bile}ke visoravni
Pi{e: Ferid BUTUROVI]

Dok poku{avam dohvatiti pikavac, vidim Milu i njegovu ~vornatu {aku, osjetih `estok udarac. Evo razaznajem njegovo bri`no lice dok mi oslonjenom o zid pojate vla`nom krpom prelazi preko lica. ^ujem mu glas, kao da dopire iz daljine
najradije u tu odvratnu labrnju... Ustat }u, bacit }u se na njega, prikratiti ovu priredbu... Krenuo sam, on je sko~io, gurnuo me ustranu i meni nadohvat ruke na{ao se njegov pikavac. Zgrabit }u ga, raspaliti njime po tom mrskom licu, zadriglom mom~i}u, tom ljubimcu ekonoma i referenta saniteta ({to se svakog dana pred ru~ak motaju oko kazana, dobijaju ve}e komade mesa, borci tvrde da ~ak i soli imaju), {to me danima kinji, odre|uje na prekoredna de`urstva i u najnepo`eljnije vrijeme odre|uje na stra`u, nikad zadovoljan s onim {ta radim... Pokazat }e on meni, {kolarcu - ~ujem ga u magnovenju - {ta je prava {kola... i ja se na najneposredniji na~in uvjeravam da je moj grijeh, uz ostalo, {to sam poha|ao gimnaziju dok su djeca radnika i seljaka batala za stokom po ledinama u mraku i neznanju. Dok poku{avam dohvatiti pikavac, vidim Milu i njegovu ~vornatu {aku, osjetih `estok

Dok bauljam po o{trom {kriljcu, poni`enje me podsjeti... Prije rata stanovali smo na mostarskom Mejdanu, pored oficirskog doma. Na prostranom trgu uvje`ba va ne su i izvo|ene vojni~ke vje`be i smotre povodom dr`avnih i vjerskih praznika. Mi, djeca, bili smo revni gledaoci, ali i svjedoci maltretiranja mladih vojnika, psovki i {amaranja, grubih kazni koje su s o~iglednim zadovoljstvom upra`njavali podoficiri. Pamtili smo jednog od njihovih `rtava - regruta te{kih selja~kih kretnji, velike glave i klempavih u{iju, koje nije mogla pokriti uma{}ena {ajka~a. Zvali smo ga „klempo“. Bio nam je drag i simpati~an, radovali smo se i trpjeli s njim, rugali se i izazivali narednika - vodnika, nemilosrdnog utjeriva~a discipline u vod koji mu je povjeren, a ~iju je uigranost remetio nama dragi „klempo“... Ova vje`ba s Mustafom, u ne-

do|iji bile}ke visoravni, podsjetila me na poni`enja „klempe“ i drugih regruta nenarodne starojugoslovenske vojske, kakva na{a, partizanska, navodno, nikad ne}e biti. I ja sam bio uvjeren da ne}e, ali mi Mustafa tokom „zanimanja“ pokrenu lavinu netrpeljivosti prema vojsci. I dok izgovara naredbe izrazom lica - strogog, nemilosrdnog, izobli~enog oli~enjem sile i vlasti podsjeti me na narednika - vodnika, „klempina“ progonitelja. Shvatih u trenu, osjetih, ~ini mi se vi{e ~ulima, da su Mustafa i njemu sli~ne starje{ine, puni sebe i vlasti koju oli~avaju, prepreka na putu stvaranju svijeta bez nasilja.

Krenuo sam...
Prekipjelo je u meni kada je vodnik zatra`io da sam nastavim sa „zanimanjem“ po njegovim komandama - ponovno prepu`em odstojanje od desetak metara, od stijene do stijene. Osje}am svakim pokretom kako mi o{tri {kriljci gule ko`u na

Autor je ro|en 1926. godine u Mostaru, gdje je zavr{io osnovnu i srednju {kolu te obuku ilegalca - skojevca. Kraj Drugog svjetskog rata proslavio je sa saborcima na granici s Austrijom. Nosilac je Spomenice 1941. i vi{e ratnih odlikovanja - tri za hrabrost. Demobilizirao se iz JNA kada je „prestala biti i moja“ doktorirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, vrijedno sku, pljao dnevni~ke zapise, ali ih do sada nije objavljivao. Nije (mada je predlagan) biran za ministra (hvala D`emalu Bijedi}u!), ni za profesora na Pravnom i Fakultetu politi~kih nauka (hvala profesoru ^emerli}u!), ni za ~lana Glavnog odbora antifa{ista, ni za sudiju Vrhovnog suda BiH, mada je ispunjavao sve formalne uslove za izbor. Bio je „nepodoban i nepogodan za saradnju“, takav je i ostao. Zavr{io je karijeru pravnika i pomogao da Unis postane vrhunska evropska ma{inoprera|iva~ka firma. @ivi u Sarajevu, o`enjen je, otac dva sina i dedo troje unu~adi. Ovi zapisi i feljton u Oslobo|enju su poziv zainteresiranim izdava~ima da publiciraju ovo izuzetno zanimljivo i emotivno svjedo~enje. Ferid Rido Buturovi} se nada da }e neko pro~itati njegove zapise, kojima se odu`uje palim drugovima, a posve}uje ih mladima. koljenima i laktovima; vidim mu lice, ceri se i likuje, jer, eto, pokazuje svima da ne znam ono {to svi znaju i izvode besprijekorno. - Savij lakat, izravnaj le|a, privuci pu{ku sebi! - vi~e, razme}e se vla{}u i silom. Svi su se borci okupili, tako mi se ~ini, posmatraju... Vodnik me poni`ava. Ceri se, otkriva niz bijelih zuba - pljunuo bih mu

Vidi, vidi: Kako je ]i}o gledao televiziju (7)

Savez kasnog paljenja
Vidi se Lui|i u posteji, ni{to ronja, a na dno ekrana ide tekst: „Kako se zove redatelj serije iz koje gledate ovaj insert?“ Ma, {ta redatelj? Ma, koji redatelj?! Zabe{tima san, a onda se ugriza za jezik. Mo`da san ja mrvu paranoi~an i svugdi vidin cenzuru. Jer ja, ~in vidin Malo misto, odma to vezujen uz Smoju
Pi{e: \ermano SENJANOVI]

Motri{ta
Petak, 29. 1. Ivan uz mene. Gledamo Motri{ta. Silovanje ekrana nakon saobra}ajne nesri}e u Karlovcu, koju je skrivija esforovac. Miroslav [eparovi} da ostavku na sve dr`avne du`nosti, na ~lanstvo u HDZ, te na ~lanstvo u ku}nom savjetu, a u~lanija se u Savez kasnog paljenja. Spiker spominje ni{to Markicu Rebi}a... Gasin televizor i govorin Ivanu: - O}emo li na{ ritual? On gasi svitlo, okri}emo se le|a-le|a, pokrijemo se dekon do brade, onda on re~e: - @ivija visoki kukuruz! - I male pantagane.

ku}nog zujanja, negativnih vibracija i {umova na traci. Film me tako puka da san se zamalo raspa. Toliko ljubavi, romantike, muzike, senzualnosti... I onda me po~ela pe} savjest {ta ne pla}an pretplatu. Jer da HRT nije ni{ta dala cili misec nego samo ovi film, zaslu`ili su ne jednu, nego tri pretplate. A nisam ja kriv. Kriv je HDZ. Kad su u tre}i misec ‘93. oteli Slobodnu i zauzeli zadnju crtu boji{nice nezavisnog novinarstva, reka san: „E, ne}e{!“ I osta san karakter.

medvidom spavan.

Vijesti
Ponedjeljak, 1. 2. Sidin na trosjedu, Mile prosipa puder po podu, onda se zaleti, baci se na prsi i sklizne po palketima. Pitan ga: - Je li se to sprema{ za maturu? - Nije, ovo mi je za gu{t. - Dobro, du{o, makni se, bit }e sve u redu. Idu vijesti, vidi se vatra, a spiker govori da to u Pekingu gori nika ku}a. Zoven televiziju i govorin: - A za{to niste objavili da mi je danas bratu ro|endan? - Oprostite, ali to nije od op}eg zna~aja. - A ona ku}a iz Pekinga je?

Umjetni~ko klizanje
Nedjelja, 31. 1. Nakon neizbje`ne Opere Box, vrtija san malo programe i naletija na klizanje iz Praga. Prije dvadesetak godin to san gleda s velikin gu{ton, a sad me ve} malo pro{lo. Ali, kad god je klizanje, sitin se oca kako je jedan put za vrime prenosa reka: - Vidi ovih an|ela, a s kojim ja

Don Juan de Marco
Subota, 30. 1. Nekako se namistilo da sam odgledan film Don Juan de Marco, tako da nije bilo uobi~ajenog

Motri{ta
Ponedjeljak, 1. 2. Pu{tena je Nada [aki}. Spiker govori da nije bilo dokaza, da se ~ak jedna svjedokinja sje}a da joj

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 8. septembar 2011.

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
- Pusti me s mirom, molim te - ka`em {to mogu hladnije. Htio bih da ga otjeram. Za{to me ne pusti da u miru odbo lu jem uda rac i po ni`enje? Uostalom, {ta ga se ti~e poznajem li Ibru ]i{i}a? To je isto, on to sigurno ne zna i otkud bi znao, kao kad bi pitao za moje djetinjstvo, mahalu moje mladosti i radosti. Ibro je to, dani bez briga, puni igre, sokaci Brankovca, haremski zid oko d`amije, prvi mrak, u`arene dje~je o~i, Ibrin glas, gitara, ruske romanse, Sonjina divna kosa, no` u ruci prevarenog mu`a, ljubavnik u krvi, beskraj Volginih dola, neizmjerna tuga ubice zbog razorene sre}e... Pa bi se javio Danilo Vukovi}, „pjesnik“ sa svojim sastavima o pupoljcima ru`a i procvalom {ipku, neostvarenim snovima... Niko nije znao recitirati kao on pjesme ~ika Alekse [anti}a - „Lijepa Emina“ prije svih, pa desetine dru gih, „\aur ko li je pa“ Osmana \iki}a, „Poletarke“ Svetozara ]orovi}a, pjesnika ro|enih u Brankovcu, tu u krugu od stotinjak metara. Sve njihove pjesme Danilo je znao napamet i da po~ne recitirati nije ga trebalo moliti. Bili smo ponosni da su svi ti slavni pjesnici „na{i“ i {to smo mi, djeca Brankovca, njihova.
(Sutra: Tri ga puta Bunuru opalimo!) Ro|en engleski kralj Ri~ard I Plantagenet, Lavlje srce, junak srednjovjekovnih legendi, jedan od vo|a u Tre}em krsta{kom ratu. Vladao je od 1189. do smrti 1199. Na dr`avnom saboru u Svr~inu na Kosovu, arhiepiskop Danilo II krunisao je 23-godi{njeg Du{ana Stefana Nemanji}a za kralja srpskih i primorskih zemalja. Za prvog srpskog cara Du{an Nemanji} krunisan je 1346. u Skoplju, tada srpskoj prijestonici. Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovi~ Donski u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku. To je bila prva pobjeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. vijeku zagospodarili ve}im dijelom Rusije. [panski doseljenici osnovali na Floridi, na mjestu dana{njeg St. Avgustina, prvo katoli~ko naselje u Americi. Umro {panski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, jedan od velikana zlatnog vijeka {panske knji`evnosti i jedan od najzna~ajnijih satiri~ara u svjetskoj knji`evnosti (“Snovi|anja“, “@ivot lupe`a“). Predvo|eni pukovnikom Ri~ardom Nikolsom, Englezi zauzeli holandsko naselje na ameri~kom kontinentu Novi Amsterdam, potom nazvano Njujork - u ~ast vojvode od Jorka, budu}eg engleskog kralja D`ejmsa II. U sedmogodi{njem ratu, koji se iz Evrope pro{irio i na Sjevernu Ameriku, Britanci pod komandom D`efrija Amhersta porazili Francuze i zauzeli Montreal. Ruske trupe pod komandom generala Paskevi~a u bici za Var{avu pobijedile Poljake koje je predvodio general Henrik Dembinjski. U trodnevnoj bici poginulo je vi{e od 9.000 Poljaka. To je bio i kraj Poljskog ustanka. Mirovnim ugovorom u Parizu zavr{en Krimski rat Rusije protiv Turske (1853-56) i njenih saveznika - Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevine Sardinije (od 1855) za prevlast na Balkanu, Dardanelima i Bliskom istoku. Rusija je izgubila dio Besarabije i protektorat nad dunavskim kne`evinama i pravo dr`anja ratne flote u Crnom moru. Uragan u teksa{kom gradu Galveston razru{io vi{e od 2.500 ku}a, a poginulo je najmanje 8.000 ljudi. Dru{tvo naroda jednoglasno primilo Njema~ku u ~lanstvo. Nijemci u Drugom svjetskom ratu po~eli blokadu Lenjingrada. Opsada grada, tokom koje je od iscrpljenosti i gladi umrlo 620.000 ljudi, okon~ana je u januaru 1944. pobjedom sovjetske Crvene armije. Objavljena bezuslovna kapitulacija Italije u Drugom svjetskom ratu. Prva njema~ka raketa ’Fau 2’, ispaljena iz Haga, u Drugom svjetskom ratu pala je na London. Nijemci do kraja rata na Veliku Britaniju ispalili vi{e od 1.000 tih raketnih bombi, od kojih je 660 palo na London. U San Francisku potpisan mirovni ugovor Japana i 49 zemalja. Tim ugovorom Japanu su oduzete sve teritorije koje je osvojio u prethodnih 80 godina. U Manili SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska osnovali SEATO pakt, zami{ljen kao karika u ameri~koj globalnoj strategiji okru`ivanja SSSR-a. Prestankom hladnog rata taj pakt je izgubio zna~aj. Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine prihvatili u @enevi mirovni plan za BiH, {to je bio uvod u okon~anje rata. Dogovoreno da }e BiH ostati u svojim me|unarodno priznatim granicama i sastoja}e se iz dva entiteta: Federacije BiH (51 posto) i Republike Srpske (49 posto teritorije). U blizini zapadne obale Haitija poginulo je 150 ljudi kad je potonuo pretrpani feribot “La Fierte Gonavienne“ koji je plovio ka ostrvu Gonava. Od eksplozije podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule su 94 osobe. U seriji eksplozija narednih dana u vi{e gradova u Rusiji poginulo je oko 300 ljudi. Izraelski premijer Ariel [aron doputovao u zvani~nu posjetu Indiji. To je prva posjeta jednog izraelskog premijera toj zemlji od 1992, kada su te dvije dr`ave uspostavila pune diplomatske odnose. Umrla njema~ka rediteljka i fotograf Leni Rifen{tal (101) ~ija je karijera dostigla vrhunac u vrijeme nacisti~ke vladavine, zahvaljuju}i propagandnim nacisti~kim filmovima koje je re`irala. Najpoznatije njeno ostvarenje je “Trijumf volje“ sa poznatim scenama hiljada nacista koji slave Hitlera.

43

1157. 1331. 1380. 1565. 1645. 1664. 1760. 1831. 1856. 1900. 1926. 1941. 1943. 1944. 1951. 1954. 1995. 1997. 1999. 2003. 2003.

Antonjin Dvor`ak

Hama Grebo i antifa{isti Mostara 1999. godine

udarac. Evo razaznajem njegovo bri`no lice dok mi oslonjenom o zid pojate vla`nom krpom pre la zi pre ko li ca. ^ujem mu glas, kao da dopire iz daljine. Jedva razaznajem {to govori: - Tako je bilo u Mudrikama, isto tako... Ne `elim ni da ga vidim. [ta }e on tu? Ne}u ni da ga ~ujem, {ta me se ti~u Mudrike, jedno od desetina bosanskih sela u kojima je boravila brigada po povla~enju iz Hercegovine poslije ~etni~ke izdaje i udara. Poku{avam se sjetiti {ta mi se upravo dogodilo. Prisje}am se sva|e s Mustafom, Milinog udarca, neo~ekivanog. Vidio sam zamah njegove ruke, pikavac, skoro sam ga dohvatio...

Osje}am kako mi topla krv pu ni de sni. Gu tam je, ne `elim da to Mile vidi, ne treba mi njegova su}ut. Za{to me je udario, i to tako jako? Kako je mogao? - Ibro je isto tako... Vodnik mu dodijo... - ~ujem Milu. Posl’o ga je u tri materine - dodaje. Odmi~em se od nje ga. Uvla~im glavu dublje u {injel. Ne dam mu priliku da se pravda, ne `elim ga tu, pored sebe. Kako je mogao mene, neza{ti}ena? Za{to nije udario Mustafu? Svi znaju, ni on ga ne trpi. A on - mene...

1841. Ro|en ~e{ki kompozitor Antonjin Dvor`ak, jedan od tvoraca ~e{ke nacionalne {kole. Iz njegovog bogatog opusa se izdvaja devet simfonija, od kojih je najpoznatija “Simfonija iz novog `ivota“, Koncert za ~elo i “Slovenske igre“.

Dani bez briga
- Znao si Ibru ]i{i}a? - pita, o~ito `eli da me ~uje... - Bezbeli si znao, {kolarac k’o i ti...

Rihard [traus

Press klub
\ermano]i}oSenjanovi}, pisac, novinar, humorist, satiri~ar, najduhovitijifakovac i jedinidostojannasljednikMiljenkaSmoje, ro|en je 1949. u Splitu, gdje i danas `ivi. Bio je jedan od stubova Ferala, pisao za Slobodnu Dalmaciju, a posljednjih godina radi za rije~ki Novi list. Prijateljica Nada Ga{i} predstavlja ga ovako: „Lud je i nasilan, nje`an i sentimentalan, ra{~upan i izmeandriran... Onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovi}ev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija, umjesto olak{anja, zasko~it }e ~isti destilat nostalgi~nih emocija”. U izdanju zagreba~kog Durieuxa Senjanovi} je do sada objavio ~etiri knjige: apsurdisti~ku montipajtov{tinu na splitski na~in u kultnom „Dorinu dnevniku“; „US&A“ romansirani , putopisno-humoristi~ki prikaz dvomjese~nih pute{estvija po SAD-u, u imaginarnomdru{tvuvelikogame{tra, mentora i prijateljaMiljenkaSmoje; zbirkudnevni~kihzapisa o vlastitojobiteljskoj, ali i kulturnoj, politi~koj i dru{tvenoj svakodnevici gradaSplita, zakamufliranih u `anr TV kolumne, koje, nimaloslu~ajno, tvore hroniku zadnjih 365 dana desetogodi{nje HDZ-ove vlasti, od 5. januara 1999. do istog dana 2000, „Vidi, vidi - Teletina '99“; te posljednji uradak “Evo me u posteju”. Nada Ga{i} je od 12 kilogramaSenjanovi}evihtekstovaobjavljenih u raznim medijima sastavila svojevrsnu best of kompilaciju. ]i}ini uraci se ili vole, ili ne vole; nema sredine. A ko ih voli (i ~ita), zasigurno ne ostaje emocionalno ravnodu{an. Za ~itaoce Oslobo|enja evo izbora iz “Teletine”, neka je probaju i sami prosude njen kvalitet. je gospo|a Saki} dala kruha. I spiker nam dalje tuma~i da je Nada [aki} bezrazlo`no optu`ena, a samo zato {ta je sestra najpoznatijeg usta{e Maksa Luburi}a. Nema mi Ivana da u~inemo ritual. Vidi se Lui|i u posteji, ni{to ronja, a na dno ekrana ide tekst: „Kako se zove redatelj serije iz koje gledate ovaj insert?“ Ma, {ta redatelj? Ma, koji redatelj?! Zabe{tima san, a onda se ugriza za jezik. Mo`da san ja mrvu paranoi~an i svugdi vidin cenzuru. Jer ja, ~in vidin Malo misto, odma to vezujen uz Smoju. Utorak, 2. 2. Svi su na oku pu. Mi las, Branko Horvat, Lini}, pa sindikalac Juri}, tu je Valenti}, poslodavac Ivan~evi}, onda Ivankovi} i neizbje`ni Milan Kova~. A da nije u Ameriku, i Jure Radi} bi bija tu. Govori se o radni~kim kriznim {tabovima, o privatizaciji, o privredi. Puno ih je. Jedan drugome upadaju u ri~, vi~u, ljute se. I svi sve znaju. I svak je pametan. A narod u...

1949. Umro njema~ki kompozitor i dirigent Rihard [traus, direktor Be~ke opere, autor popularnih opera “Kavaljer s ru`om“, “Kapri~o“, “Arabela“ i simfonijske poeme “Tako je govorio Zaratustra“, koja je kori{}ena u filmu “Odiseja 2001“.

Motri{ta
Srijeda, 3. 2. ^itan Godine nove i di`en glavu tek kad je na Motri{tima dalo sport. Kosteli}ka dvadesetdruga, Zadar izgubija od Asvela, Mladost izgubila u odbojci od Bjelogorja, Majoli od Fernandez 1:6, 2:6, a ja od Berija Bo`i}a 6:7, 4:6. Danas sve naopako.

Makedonija

TV interview
Srijeda, 3. 2. Branko Bili} pita dr. Sanju Kupe{i}: „[ta za Vas zna~i `ivot i koji je njegov smisao?“ , a ona odgovara: „@ivot je najve}a vrijednost koju imamo.“ Eto, {ta ti je pametan svit.
(Sutra: [ta Tu|man ima s Milo{evi}em?)

Pretplatni~ka pitalica
Utorak, 2. 2.

1991. Makedonci na referendumu izjasnili se za suverenu Republiku Makedoniju, ~ime je ona postala tre}a od {est republika SFR Jugoslavije koja je izabrala samostalnost.

44

OGLASI

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON / KANTON SREDI[NJA BOSNA OP]INA FOJNICA OP]INSKI NA^ELNIK

Broj: 02- 11 Fojnica, 13.7.2011. godine Na osnovu ~lana 56. Zakona o gra|enju (“Slu`bene novine SBK/KSB“ broj: 11/05) i ~lana 39. Statuta op}ine Fojnica, op}inski na~elnik objavljuje:

za podno{enje prijava za rad komisije za tehni~ki pregled gra|evina I Pozivaju se zainteresovana lica sljede}ih struka: gra|evinske, arhitektonske, elektroinstalacijske, ma{inske, saobra}ajne, telekomunikacijske, poljoprivredne, za{tite na radu, sanitarne, kao i osobe ovla{tene za za{titu od po`ara i eksplozija, osobe ovla{tene za kontrolu sanitarnih uvjeta, osobe ovla{tene za oblast za{tite okoli{a, za podno{enje prijava za u~e{}e u radu Komisije za vr{enje tehni~kog pregleda gra|evina na podru~ju op}ine Fojnica. II Na javni poziv mogu se prijaviti lica koja ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u radu Komisije, tj. da su diplomirani in`injeri s pet godina radnog sta`a i polo`enim stru~nim ispitom. III Uz prijavu potrebno je prilo`iti original ili ovjerenu kopiju: diplome o zavr{enoj VSS, dokaz o radnom sta`u iz ta~ke II javnog poziva, dokaz o polo`enom stru~nom ispitu, kopiju CIPS li~ne karte, broj transakcijskog ra~una i naziv banke. IV Dokaze o ispunjavanju tra`enih uvjeta dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Prijave sa svim tra`enim dokumentima dostaviti li~no ili po{tom preporu~eno sa naznakom „Prijava za u~e{}e u radu Komisije za tehni~ki pregled gra|evina na podru~ju op}ine Fojnica“, na adresu: Op}ina Fojnica, ul. Bosanska - Slu`ba za urbanizam, obnovu, gra|enje, katastar i imovinskopravne poslove. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. OP]INSKI NA^ELNIK Merd`ani} Salkan, dipl. ing.
Bosanska 94, 71270 Fojnica Web: www.fojnica.ba E-mail: opcina@fojnica.ba Tel.: **387 (30) 54 77 35 **387 (30) 54 77 00 Fax: **387 (30) 54 77 40

J AV N I P OZ IV

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

45

46

SPORT

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Bernd Strange, selektor Bjelorusije

BiH zaslu`ila

Treba li nam u dane slavlja s

POBJEDU
Nje ma~ki stru~njak Ber nd Strange, selektor nogometne reprezentacije Bjelorusije, ~estitao je bh. reprezentaciji na pobjedi i ostvarenom plasmanu u play off, te za`elio puno sre}e i da se na{ tim plasira na Evropsko prvenstvo. “BiH je jedina ekipa koja nas je dva puta pobijedila. Oni su to zaslu`ili. Vidjeli smo u Zenici jednu napetu utakmicu, sa dobrom ekipom Bjelorusije. Glavni momenti utakmice su crveni kartoni mojim igra~ima. Bili smo iritirani jer smo morali pobijediti. Ali, sa deset igra~a je bilo te{ko igrati. Bilo je i nekoliko situacija gdje nije sudija sankcionisao kartonima. Na kraju svega toga ni{ta nam nije pomoglo. Nedostajalo nam je nekoliko kvalitetnih igra~a, a na{a mala zemlja nema toliko kvalitetnih igra~a da bismo ih nadomjestili. Na{ put ide dalje. Ovo je jedna mla da eki pa“, re kao je Strange. Na pitanje novinara da prokomentari{e prvi crveni karton koji su dobili Bjelorusi, Strange je odgovorio da se ne smije igra~ima dati karton u takvim situacijama, pogotovo na sredini terena. Smatram da sudija nije imao isti kriterijum prilikom davanja kartona. “Ne mogu kritizirati svoju ekipu za igru u Zenici niti imam razloga za to. Poku{ali smo izdr`ati, ali se nismo mogli kontrolisati do kraja i primili smo gol u fini {u su sre ta“, is ta kao je Strange.
Mi. D.

ali mora ig
Mo`e li Su{i} zasjati u svom Parizu? • Bh. selektor tvrdi da ne postoji sukob izme|u njega i Misimovi}a, koji je javno izrazio nezadovoljstvo malom minuta`om, nagovijestiv{i nam ~ak i to da bi se mogao (opet) oprostiti
Mo`e li Safet Su{i} u gradu svjetlosti u kojem je do`ivio neke od najblistavijih trenutaka u svojoj karijeri, jo{ jednom zasjati? Naravno, govorimo o Parizu, gdje je Pape kao igra~ ostavio dubok trag. Uostalom, progla{en je za najboljeg igra~a ovog kluba svih vremena, a sad mu se otvara prilika da kao selektor Bosne i Hercegovine ba{ u svom Parizu ostvari pobje du nad Fran cus kom i odvede nas direktno na Euro.
GRUPA
1. Francuska 2. BiH 3. Rumunija 4. Bjelorusija 5. Albanija 6. Luksemburg

D
8 8 8 9 8 9 5 5 3 3 2 1 2 1 3 3 2 1 1 2 2 3 4 7 11:3 11:7 10:6 6:5 6:10 3:16 17 16 12 12 8 4

Bernd Strange: Nismo izdr`ali pritisak

REZULTATI BiH - Bjelorusija 1:0 (Misimovi} 87) Rumunija - Francuska 0:0 Luksemburg - Albanija 2:1 (Bettmer 27, Joachim 78 - Bogdani 64) IDU]E KOLO (7. OKTOBAR) BiH - Luksemburg Rumunija - Bjelorusija Francuska - Albanija

Iz Pariza u Ukrajinu i Poljsku
Naravno, prije toga moramo pobijediti Luksemburg, koji nije nimalno naivna ekipa, ali u ovim trenucima bilo bi zaista glupo da nas jedan autsajder zaustavi na putu do sna. Trijumfom nad Bjelorusima obezbijedili smo barem bara`, ali za{to se u Parizu ne bismo borili za direktan odlazak u Poljsku i Ukrajinu? Dan poslije odigrane utakmice i pobjede nad Bjelorusima Su{i} nam je priznao kako ga je cijeli dan boljela glava od nervoze, te da je bdio u hotelu Hercegovina do 2 ujutro sa Ivicom Osimom. Ipak, tvrdi da ni je umoran... “U ovim kvalifikacijama imamo zaista dosta sre}e. Dobili smo Rumuniju u fini{u, a sada i Bjelorusiju, a poklopio nam se i rezultat iz Bukure{ta (Rumunija - Fran-

BiH na Euro mo`e kao prva ili kroz bara`

Foto: M. TUNOVI]

BiH ne mo`e na Euro kao najbolja druga

cuska 0:0, op.a.) i mo`da je to neki nagovje{taj“ smatra Su, {i}, koji tvrdi kako se sve idealno poklopilo. Me|utim, ono {to nije idealno je sukob izme|u njega i Misimovi}a, koji je postigao jedini gol protiv Bjelorusije i doveo nas na korak do sna. Veznjak bh. selekcije, upitan za komentar nakon utakmice, otvoreno je zamjerio Su{i}u malu minuta`u... “Mislim da selektor treba da se zamisli kad se jednom igra~u koji je toliko dao za reprezentaciju ka`e da se treba stiditi svog malog doprinosa u klubu“ kazao je Misimovi} , u TV ka me re, a pri li kom odlaska u svla~ionicu nagovijestio nam je kako bi ovo mogao biti njegov opro{taj od bh. dresa!?

Misimovi}evo iznena|enje
Ukoliko je stvarno to mislio (nadamo se da je to rekao u afektu i vru}e glave), onda bi to bio po tre}i put da se opra{ta od bh. selekcije. I dok je prva dva puta mo`da i imao osnova za to, sada definitivno nema. Potpisniku ovih redova Misimovi} je jedan od najdra`ih igra~a, a uz to i jedan od najboljih, bez kojeg je na{a selekcija nezamisliva. Uostalom, Miske je rekorder po broju nastupa za na{ dr`avni tim i definitivno nam je potreban, {to je i pokazao protiv Bjelorusije, ali sukob, ukoliko ga uop{te ima, sa se-

reprezentacija
Na Euro 2012. ne mo`emo oti}i kao najbolja drugoplasirana reprezentacija, iako u ovom trenutku imamo 13 bodova (ne ra~unaju se bodovi protiv posljednjeplasirane selekcije), koliko i Danci, koji se nalaze na vrhu najboljih drugoplasiranih selekcija u ovom trenutku. Naime, ve}u {ansu da ode kao najbolja drugoplasirana selekcija zapravo ima Hrvatska, koja je trenutno vode}a u svojoj grupi sa 19 bodova, ali predstoji joj me~ sa Grcima u Atini. Ukoliko Grci trijumfuju, onda }e oni preuzeti ~elo, a Hrvati }e biti vjerovatno najbolji drugoplasirani. Da bi BiH bila najbolja druga selekcija po grupama, mora pobi je di ti Fran cu ze, ali u tom slu~aju svakako idemo na EP kao prvoplasirani tim iz grupe D. Dakle, na Euro idemo kao prvi ili kroz bara`, ali nikako kao najbolja drugoplasirana ekipa.
J. Li.

Su{i} i dalje ozbiljno ra~una na Misimovi}a

Reuters

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

sukob Su{i} vs. Misimovi}?

Navija~i
polo`ili ispit
Bh. navija~i su polo`ili jedan veliki ispit, ljudski i moralni. Ne samo da nisu zvi`dali protivni~koj himni preksino} na Bilinom polju nego su ~ak velikim aplauzom pozdravili nacionalnu selekciju Bjelorusije i njihovu nacionalnu himnu. Naravno, kada je po~ela utakmica, svi su se okrenuli da podr`e na{e momke da do|u do toliko `eljene pobjede i gotovo osiguraju, u najmanju ruku, bara` za plasman na Evropsko prvenstvo koje je naredne godine u Poljskoj i Ukrajini. Na ovaj na~in bh. navija~i su pokazali da cijene ono {to su priredili u Minsku, bjeloruski navija~i na{ima. Naime, oni su stotinjak ljudi iz BiH, u koje ubrajamo igra~e, popratne ljude oko reprezentacije, grupu BH fanatikosa i 15-ak bh. novinara, ispratili sa stadiona u Minsku na najbolji mogu}i na~in. Mi. D.

grati vi{e!
Koga je Misimovi} pokosio mitraljezom?
Postignuti pogodak Misimovi} je odlu~io proslaviti na veoma specifi~an na~in. Naime, u trenucima slavlja okrenuo se prema zapadnoj tribini i glume}i da dr`i mitraljez, “ispalio cijeli spremnik“. Slu~ajno ili ne, na toj strani se nalazi i klupa na{eg tima, pa je tako ispalo da je rafal bio namijenjen stru~nom {tabu, s tim {to ostaje nejasno kome je poslije zavr{enog slavlja na engleskom vi{e puta izgovorio “fuck you” . le kto rom tre ba ri je {i ti u svla~ionici. Razumijemo nezadovoljstvo Misimovi}a, koji je toliko toga dao za bh. reprezentaciju, ali isto tako shvatamo potez Su{i}a, koji ga je ostavio na klupi, jer je nespreman. Sada, mo`emo polemisati o tome da li je Misimovi} trebao igrati prije Ibri~i}a, ili u}i prije [tili}a, ali najbitnije je da smo pobijedili, ili mo`da nije? “Sukob izme|u mene i Misimovi}a ne postoji. Meni nije rekao ni{ta, niti da se opra{ta niti da ne{to zamjera. Istina, oti{ao je brzo nakon utakmice, jer su on i Ibri~i} imali let iz Beograda za Moskvu, tako da nismo stigli razgovarati“, obja{njava nam Su{i} i dodaje kako ne bi htio sa svojim igra~ima i njihovim potezima polemisati preko novina. Ipak, dodao je kako je ve} ranije naglasio da kod njega ne}e igrati nespremni igra~i... “U Minsku sam imao razgovor sa Ibri~i}em i Misimovi}em, gdje sam im rekao da kod mene ne}e igrati nespremni igra~i. Objasnio sam im da u Minsku ne ra~unam na njih. Ibri~i} je to prihvatio, ali Misimovi} je bio iznena|en. Ne znam, uostalom, odakle je i do{ao na pripreme. Posljednju utakmicu za Dinamo nije igrao, a meni je rekao da je imao stoma~nih problema. Uz to, svakako malo igra za Dinamo. Iznenadilo me je da neko ko igra jako malo za svoj klub mo`e biti nezadovoljan, pogotovo jer smatram da takav igra~ ne mo`e igrati dvije fizi~ki zahtjevne utakmice u ~etiri dana“ obja{njava Su{i} i nas, tavlja: “Protiv Bjelorusije u Zenici dilema je bila Misimovi} ili Ibri~i}, ali za Senijada sam se odlu~io jer je spremniji. Uz to, htio sam ostaviti Medunjanina na istoj poziciji na kojoj je igrao u Minsku.” Su{i} tvrdi kako niko nije pretpla}en na mjesto u po~etnom sastavu, a selektora smo podsjetili da je Misimovi}a u ekipu stavljao od prve minute kada ovaj nije imao kluba. U ~emu je sada razlika? “I tada sam ga stavljao kako bih mu pomogao, kako bi imao utakmica u nogama i kako bi lak{e prona{ao novi klub. Bio sam jako strpljiv s njim, jer nam je bitan igra~. Me|utim, kod njega ne postoji kontinuitet i ne mogu ga staviti da igra od prve minute. To {to je dao gol protiv Bjelorusije i donio nam vrijednu pobjedu je zaista sjajno, ali nije garancija da }e igrati u narednom me~u. Dolaze novi igra~i, uz to i spremniji i kako bih ja sada mogao iz ekipe izbaciti Zahirovi}a, koji je odigrao dosta dobro?! Mogu ljudi misliti {ta `ele i {ta ho}e, ali ja znam da radim po{teno“, ka`e Su{i}, kojeg smo upitali da li namjerava razgovarati sa Misimovi}em.

Istorija se ponavlja
Pobjeda nad Bjelorusijom stigla je na isti datum kada smo prije osam godina na istom stadionu pobijedili Norve`ane sa 1:0. Da slu~ajnost bude ve}a, i tada smo gol postigli u fini{u susreta (u 86. minuti), s tim {to je strijelac bio Zlatan Bajramovi}. I u tim kvalifikacijama smo bili u grupi sa Rumunima i Luksemburgom, a bili smo i na korak do Eura. U posljednjem kolu, podsje}anja radi, trebala nam je pobjeda nad Dancima i to na Ko{evu. Ipak, odigrali smo samo 1:1 i na kraju smo zavr{ili kao tre}i, odnosno bez Eura. Sada, osam godina poslije, istorija kao da se ponavlja. Ponovo pobje|ujemo u fini{u, ponovo smo u grupi sa Rumunijom i Luksemburgom i ponovo nam treba pobjeda za odlazak na veliko nogometno takmi~enje, s tim {to smo ovaj put najmanje drugi, ukoliko naravno pobijedimo Luksemburg, u {to ne sumnjamo.

Princip...
“Naravno da ho}u. Njegovo ime je na spis ku za me~eve protiv Luksemburga i Francuske, bez obzira na to igrao ili ne igrao za Dinamo. Me|utim, koliko }e igrati u naredne dvije utakmice, zavisi prvenstveno od njega i minuta`e u klubu. Evo, re}i }u da je blizu ekipe, ali jako bitan segment je fizi~ka pripremljenost“, rekao nam je Safet Su{i}, koji se dr`i svojih principa da mu ne}e igrati igra~i koji ne nastupaju za svoje klubove. U tu kategoriju ne spada Elvir Rahimi}, koji u posljednje dvije godine ima vi{e utakmica u dresu reprezentacije nego u dresu moskovskog CSKA, s tim {to na njegovom mjestu i nemamo mnogo alternativa, dok se Misimovi} za mjesto u ekipi mora boriti sa Pjani}em, Medunjaninom, Ibri~i}em i [tili}em.
J. LIGATA

Olimpic raskinuo
Nakon {to u novu sezonu nisu u{li onako kako su o~ekivali, ~elnici Olimpica odlu~ili su raskinuti ugovore sa ~etvoricom igra~a. Najmla|eg sarajevskog premijerliga{a napustili su Kresser, Aljuki}, Bla`eski i Salki}, a najvjerovatnije da je u pitanju standardna politika kluba, te rezanje bud`eta. Najve}e iznena|enje sigurno je

ugovore sa ~etiri igra~a
raskid ugovora sa Kresserom koji je bio jedan od ponajboljih igra~a vukova u proteklim sezonama. Aljuki} i Bla`eski su trebali biti poja~anja Olimpica u ovoj sezoni, ali o~ito da se nisu uspjeli nametnuti treneru Jusufbegovi}u. [to se ti~e Salki}a, on je propustio pripreme zbog bolesti i nije uspio da se spremi za izazove u prvenstvu. A. M.

Foto: M. TUNOVI]

Misimovi} je nezadovoljan sjedenjem na klupi u dresu bh. selekcije

Foto: M. TUNOVI]

48

su plasman na Evropsko prvenstvo 2012. godine i tako se pridru`ile Njema~koj koja je nastup na EP-u osigurala u pro{lom kolu. Na korak do plasmana na Euro su Holan|ani i Englezi. Italijani su u Firenci savladali Sloveniju sa 1:0 i imaju osam nedosti`nih bodova ispred Srbije u grupi C. Slovenska odbrana je kapitulirala u 85. minuti kada je pogodio napada~ Intera Giampaolo Pazzini na asistenciju Claudija Marchisija. Gianluigi Buffon odu{evljen je ~injenicom da su Azzurri ve} osigurali plasman na EP-u. “Ovog puta smo prkosili istoriji. Obi~no smo se mu~ili do zadnje utakmice u kvalifikacijama. Vjerujem da ni najve}i optimisti nisu vjerovali da }emo ovako lako i brzo ostvariti svoj plasman na Euro. To je rezultat koji }e nam dati puno samopouzdanja“ rekao je Buffon. , U grupi C Srbija je preuzela drugo mjesto nakon trijumfa nad Farskim Ostrvima sa 3:1. U igri za drugo mjesto i dodatne kvalifikacije je i Estonija koja je, nakon slavlja u Sloveniji, u Tallinnu pobijedila Sjevernu Irsku s 4:1 i sada ima bod manje, ali i me~ vi{e od Srbije. Uvjerljivom pobjedom od 6:0 nad Lihten{tajnom u Logronu u grupi I, aktuelni svjetski i evropski prvaci [panci osigurali su odbranu naslova na evropskoj smotri. Dvostruki strijelci za Furiju bili su Alvaro Negredo u 34. i 37. minuti, te David Villa u 60. i 79. minuti, dok su po jedan pogodak postigli Xavi Hernandez u 44. i Sergio Ramos u 52. minuti. “Ostvarili smo na{ cilj. Mo`da ni mi sami ne cijenimo to dovoljno, jer smo navikli pobje|ivati, ali meni li~no je to jako va`no“ re, kao je selektor [panije Vicente Del Bosque. Holandija je u Helsinkiju pobijedila Finsku rezultatom 2:0 pogocima Kevina Strootmana u 29. minuti i Luuka de Jonga u tre}oj minuti sudijske nadoknade. Matemati~ki osigurani plasman Holan|ana sprije~ila je [vedska koja je u gostima nadigrala San Marino sa 5:0 i zadr`ala {est bodova minusa. Engleska je na Wembleyu pobijedila Wales sa 1:0 i stigla nadomak plasmana u Poljsku i Ukrajinu. Doma}i su do pobjede stigli u 35. minuti, kada je Stewart Downing pro{ao po desnoj strani i poslao o{tru loptu prema Ashleyu Youngu koji je bez oklijevanja pucao i pogodio u bli`i ugao vel{kog vratara. Englezi su u~vrsti-

N

SPORT ogometne selekcije Italije i [panije obezbijedile Kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2012.
GRUPA
1. Njema~ka 2. Turska 3. Belgija 4. Austrija 5. Azerbejd`an 6. Kazahstan

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
E

A
8 8 8 8 8 8 8 4 3 2 2 1 0 2 3 2 1 0 0 2 2 4 5 7 28:5 24 11:8 14 16:11 12 12:16 8 9:21 7 5:20 3

GRUPA
1. Rusija 2. Irska 3. Armenija 4. Slova~ka 5. Makedonija 6. Andora

B
10:4 11:6 17:7 6:8 6:9 1:17 17 15 14 14 7 0

GRUPA
1. Italija 2. Srbija 3. Estonija 4. Slovenija 5. S. Irska 6. Farska O.

C
16:1 22 12:10 14 13:13 13 10:7 11 8:8 9 6:26 4

GRUPA
1. Holandija 2. [vedska 3. Ma|arska 4. Finska 5. Moldavija 6. San Marino

8 5 2 1 8 4 3 1 8 4 2 2 8 4 2 2 8 2 1 5 8 0 0 8 Rezultati

8 7 1 0 8 4 2 2 9 4 1 4 9 3 2 4 8 2 3 3 10 1 1 8 Rezultati

Rezultati Azerbejd`an - Kazahstan 3:2 (Aliyev 53, Shukurov 62pen, Javadov 68 Ostapenko 20, V. Yevstigneyev 77) Austrija - Turska 0:0 Idu}e kolo (7. oktobar): Azerbejd`an - Austrija, Turska - Njema~ka, Belgija - Kazahstan.

Rusija - Irska 0:0 Makedonija - Andora 1:0 (Ivanovski 59) Slova~ka - Armenija 0:4 (Movsisjan 57, Mhitarjan 70, Ghazarjan 80, Edigarjan 90) Idu}e kolo (7. oktobar): Armenija - Makedonija, Slova~ka - Rusija, Andora - Irska.

Italija - Slovenija 1:0 (Pazzini 85) Srbija – Farska Ostrva 3:1 (Jovanovi} 6, To{i} 22, Kuzmanovi} 69 Benjaminsen 37) Estonija - Sjeverna Irska 4:1 (Vunk 28, Kink 32, Zenjov 60, Saag 90 - Piiroja 40ag) Idu}e kolo (7. oktobar): Srbija - Italija, Sjeverna Irska - Estonija, Slovenija - Srbija.

8 8 0 0 34:5 24 8 6 0 2 26:8 18 9 6 0 3 22:14 18 8 3 0 5 15:14 9 8 2 0 6 8:15 6 9 0 0 9 0:49 0 Rezultati Finska - Holandija 0:2 (Strootman 29, L. de Jong 90) Moldavija - Ma|arska 0:2 (Vanczak 7, Rudolf 83) San Marino - [vedska 0:5 (Källström 64, Wilhelmsson 70, 90, M. Olsson 81, Hysen 89) Idu}e kolo (7. oktobar) Finska - [vedska, Holandija - Moldavija.

GRUPA
1. Hrvatska 2. Gr~ka 3. Izrael 4. Gruzija 5. Latvija 6. Malta

F
8 6 1 1 8 5 3 0 9 4 1 4 9 2 4 3 8 2 2 4 8 0 1 7 Rezultati 16:5 10:4 11:11 6:7 7:10 4:17 19 18 13 10 8 1

GRUPA
1. Engleska 2. Crna Gora 3. [vicarska 4. Bugarska 5. Vels 7 6 6 7 6

G
5 3 2 1 1 2 2 2 2 0 0 15:3 17 1 5:3 11 2 10:8 8 4 3:12 5 5 3:10 3

GRUPA
1. Por tugal 2. Danska 3. Norve{ka 4. Island 5. Kipar 6 6 7 7 6

H
4 4 4 1 0 1 1 1 1 2 1 1 2 5 4 15:7 9:4 7:6 3:9 5:13 13 13 13 4 2 2:0 1:0

GRUPA
1. [panija 2. ^e{ka 3. [kotska 4. Litvanija 5. Lihten{tajn

I

Hrvatska - Izrael 3:1 (Modri} 47, Eduardo 55, 57 - Hemed 44) Latvija - Gr~ka 1:1 (Cauna 19 - Papadopoulos 84) Malta - Gruzija 1:1 (Mifsud 25 - Kankava 15) Idu}e kolo (7. oktobar): Latvija - Malta, Gr~ka - Hrvatska.

Rezultati [vicarska - Bugarska 3:1 (Shaqiri 45, 62, 9 - I. Ivanov 9) Engleska - Vels 1:0 (Young 35) Idu}e kolo (7. oktobar): Vels - [vicarska, Crna Gora - Engleska.

Rezultati Danska - Norve{ka (Bendtner 24, 44) Island - Kipar (Sigthórsson 5) Idu}e kolo (7. oktobar): Kipar - Danska, Por tugal - Island.

6 6 0 0 21:5 18 6 3 1 2 8:5 10 6 2 2 2 7:7 8 7 1 2 4 3:9 5 7 1 1 5 3:16 4 Rezultati [kotska - Litvanija 1:0 (S. Naismith 50) [panija - Lihten{tajn 6:0 (Negredo 34, 37, Xavi Hernández 44, Sergio Ramos 52, Villa 60, 79) Idu}e kolo: (7. oktobar) ^e{ka - [panija, (8. oktobar) Lihten{tajn - [kotska.

Italija i [panija se pridru`ile Njema~koj
Na korak do plasmana na Euro su Holan|ani i Englezi • Hrvatska pobjedom nad Izraelom preuzela prvo mjesto u grupi • Armenija pobijedila Slova~ku sa 4:0

Prijateljske utakmice: Nijemci izbjegli poraz
Nogometne reprezentacije Poljske i Njema~ke odigrale su bez pobjednika 2:2 u prijateljskoj utakmici u Gdansku koja je ponudila dosta mirno prvo, ali vrlo `ustro i zanimljivo drugo poluvrijeme. Poljaci, koji su ponudili odli~nu predstavu, dva puta su vodili, ali su se na kraju ipak morali zadovoljiti samo “jednim bodom“ protiv selekcije koja je ve} osigurala plasman na Euro, jer je u svojoj kvalifikacijskoj skupini dobila svih 8 utakmica. Robert Lewandowski zabio je u 55. minuti gol za prvo vodstvo doma}e selekcije, ali je Toni Kroos izjedna~io 13 minuta kasnije iz penala. Glowacki je u 81. minuti bio isklju~en (drugi `uti) zbog prekr{aja na Götzeu. Poljaci su svejedno jo{ jednom poveli u 90. minuti, kada je Blaszczykowski iskoristio kazneni udarac. No, u ~etvrtoj minuti sudijske nadoknade je Cacau na ubacivanje Müllera iz blizine poentirao za kona~nih 2:2. Belgija je, pak, u Bruxellesu pobijedila SAD s 1:0. Belgijanci su bili dominantni i zaslu`eno su slavili, a pogodak je iz poluvoleja postigao Nicolas Lombaerts u 56. minuti.

Negredo proslavlja pogodak sa saigra~ima

Reuters

li vodstvo na tabeli i imaju {est bodova vi{e od Crne Gore. Senzacionalnu pobjedu ostvarila je reprezentacija Armenije u grupi B, savladav{i u @ilini Slova~ku sa 4:0.

Zahvaljuju}i Latviji koja je u Rigi igrala nerije{eno sa Grcima, Hrvatska je dva kola prije kraja kvalifikacijskog ciklusa vode}a u grupi F. Izabranici Slavena Bili}a su sa 3:1 slavili nad Izraelom.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Upravni odbor KK Sloboda podnio ostavku

49

EUROBASKET Francuskoj pripala drama protiv Turske

Bra}a Gasol
sredila i Nowitzkog
Litvanija je nadigrala Srbiju sa 100:90, te na taj na~in napravila veliki korak ka ~etvrtfinalu. Doma}in Eurobasketa postao je prva selekcija koja je na ovom prvenstvu ubacila 100 poena [panski ko{arka{i otvorili su GRUPA E drugi krug takmi~enja na
Europskom prvenstvu u Litvaniji pobjedom protiv Njema~ke sa 77:68. Bio je to dvoboj dvojice, vjerojatno najboljih europskihko{arka{adana{njice, Paua Gasola sa {panske, odnosno Dirka Nowitzkog s njema~ke strane. Obojica su utakmicu zavr{ila s identi~nom statistikom, po 19 ko{eva, sedam skokova i jednom asistencijom, ali vi{e je razloga za zadovoljstvo, dakako, na kraju imao Gasol. Nijedan od spomenutih nije, me|utim, bio prvi strijelac utakmice. Taj je status pripao Pauovommla|embratuMarcu, koji je ubacio 24 ko{a i uhvatio pet lopti pod ko{evima. Kod Nijemaca, pak, treba izdvojiti i u~inakChrisaKamanakoji se istaknuo s 15 poena i 12 skokova. Francuzi su nastavili niz pobjeda na Evropskom prvenstvu, a do svoje {este pobjede su do{li u utakmici s Turskom koju su savladali rezultatom 68:64. Francuska je krajem tre}e ~etvrtine imala 13 poena vi{ka (57:44), ali Turcima predaja nije bila ni na kraj pameti. Strpljivo su smanjivali zaostatak i izborili se za dramati~nu zavr{nicu. Ipak, za veliki preokret nisu imali snage. U pobjedni~koj ekipi prvo ime susreta bio je Tony Parker s 20 poena, {est skokova i pet
1. Francuska 2. [panija 3. Litvanija 4. Srbija 5. Turska 6. Njema~ka 3 3 3 3 3 3 3 2 2 1 1 0 0 1 1 2 2 3 241:225 225:212 254:249 261:261 197:200 197:228 6 5 5 4 4 3

Tuzlanski ko{arka{ki gigant na koljenima

Ga{enje ili amaterizam!?
Dug Slobode, nakon rukovo|enja Marijanka Divkovi}a i njegovog tima, iznosi tri i po miliona KM • ^etvero~lana komisija predlo`i}e plan sanacije poslovanja
Upravni odbor KK Sloboda na ~elu sa Marijankom Divkovi}em u utorak nave~er je podnio neopozivu ostavku. U svom referatu, prije podno{enja ostavke, ~lanovi uprave su nabrojali svoje rezultate, ne libe}i se u isto vrijeme govoriti i o nov~anom dugu, koji su, prema rije~ima sada ve} biv{ih ~elnika Slobode, napravile ranije uprave. Re~eno je da dug Slobode, nakon rukovo|enja Marijanka Divkovi}a i njegovog tima, iznosi tri i po miliona maraka, a da su klub naslijedili sa dugom od ~etiri miliona KM. Navodno je dug smanjen za oko pola miliona maraka!? Ina~e, kakoklub ne bi ostao bez rukovodstva,imenovana je ~etvero~lana komisija, koja }e u narednim sedmicamapredlo`itiplansanacijeposlovanja nekada{njeg ko{arka{kog giganta iz Tuzle. U odbor su u{li Vedran Laki}, direktor Javnog preduze}a “Saobra}aj i komunikacije“ ko, {arka{ki trener Adnan Hod`i}, te Boris Nikoli}, bliski saradnik op}inskog na~elnika Jasmina Imamovi}a. Naknadno je timu dodan i Emir Pa{ali}. Prema najavama, komisija }e predlo`iti dva na~ina prevazila`enja aktuelne situacije. Po jednom scenariju izvjesno je ga{enje KK Sloboda i start od A2 lige pod imenom omladinski ko{arka{ki klub Sloboda. Drugiplan je da KK Slobodanastavi takmi~enje u eliti, ali sa igra~ima iz omladinskog pogona, koji bi potpisali stipendijske ugovore sa klubom. U tom slu~ajubud`etskinovac, koji Sloboda dobija od Op}ine i Tuzlanskog kantona, bio bi preusmjeren na sanaciju dugova. Odluka Komisije o~ekuje se u narednih 30 dana. A. [e.

Dirk Nowitzki u duelu sa Pau Gasolom

Reuters

asistencija, dok je Tursku predvodio Turkoglu s 13 poena i osam skokova. Litvanija je savladala reprezentaciju Srbije sa 100:90 i na taj na~in napravila veliki korak prema ~etvrtfinalu. Ujedno, doma}in Eurobasketa postao je prva reprezentacija koja je na

ovom prvenstvu ubacila 100 poena. Kalnietis je ubacio 19 poena uz 7 asistencija, Jasikevi~ius 14 uz 7 asistencija, dok je Valan~iunas zabio 18 ko{eva. Kod Srbije je Krsti} ubacio 21, a Savanovi} (sve u drugom poluvremenu) i Teodosi} po 16.
A. MEHANOVI]

[iroki osvojio doma}i memorijalni turnir

@rijeb odbojka{ke Premijer lige

Veli}: Bili smo
predobri protiv Cibone
Pobjednik tradicionalnog memorijalnog turnira u [irokom Brijegu je doma}in [iroki koji je u finalu savladao Cibonu 80:71. Tre}e mjesto osvojila je Cedevita koja je savladala {ibenski Jolly 92:68. Trener bh. prvakaIvanVeli}zadovoljan je igrom svojih igra~a, posebno u finalnoj utakmici: “Zadovoljan sam, ne samo zbog rezultata, nego i zbog toga kako smo reagirali protiv Cibone. Sve je izgledalo dobro, pogotovo u odbrani, mo`da ~ak i predobro. Igra~i su pokazali na terenu sve ono {to smo radili u danima prije turnira. Naravno, ima stvari za popraviti, moramo puno raditi na nekim obrambenim detaljima, ali ima dosta vremena“ kazao je Veli}. , U narednim danima u [irokom o~ekuju da rije{e pitanje jo{ jednog visokog igra~a ~ime bi roster za idu}u sezonu bio kompletiran. “Nadam se da }emo u danima koji slijede rije{iti i to, odnosno na}i kvalitetnog igra~a koji }e se mo}i uklopiti u na{ sistem. Onda mo`emo u miru odraditi ostatak priprema“ za,

Kakanjci u prvom
kolu protiv Mladosti
U prostorijama Odbojka{kog saveza BiH ju~er je obavljeno `rijebanje parova Premijer lige BiH u mu{koj i `enskoj konkurenciji. Nova sezona po~inje utakmicama prvog kola koje su na programu 30. septembra i 1. oktobra. Titulu prvaka na{e zemlje branit }e odbojka{i Kaknja, dok }e u konkurenciji odbojka{ica to biti Jedinstvo. Parovi 1. kola Premijer lige za odbojka{e (30. septembar/1. oktobar): Br~ko Jedinstvo - 7 Lu ka vac, Ka kanj - Mla dost Br~ko, Radnik - Napredak, Modri~a Optima - Student BO, Borac - ^apljina. Parovi 1. kola Premijer lige BiH za odbojka{ice (30. septembar/1. oktobar): Gacko - HE na Drini, Jahorina - Hercegovac, Kula Grada~ac - Radnik, Biha} Mladost Sarajevo. A. K.

Ramljak i [aki} u akciji: Odli~no izdanje bh. prvaka

klju~io je trener [irokobrije`ana Ivan Veli}. [iroki je sino} odigrao jo{ jednu prijateljsku utakmicu na Pecari. Podgori~ka Budu}nost slavila je pobjedu 76:64. M. I.

Kakanj brani titulu prvaka BiH

50

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

BROJ: 65 0 Ps 163064 10 Ps Sarajevo, 5. 9. 2011. godine

O G L AS
Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Radivoje Stani{i}, u pravnoj stvari tu`itelja K & Data d.o.o. Sarajevo, ul. Put Famosa 38, protiv tu`enog "Icon Computers" d.o.o. Sarajevo, ul. Splitska do broja 67, radi duga, v.s.p. 9.612,13 KM na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku Federacije BiH objavljuje sljede}u: zbog propu{tanja Tu`eni Icon Computers d.o.o. Sarajevo, ul. Splitska do broja 67, du`an je tu`iocu K & Data d.o.o. Sarajevo, ul. Put Famosa 38 - Hrasnica, na ime duga isplatiti iznos od 9.612,13 KM, uve}an za zakonske zatezne kamate i to: - na iznos od 1.497,13 KM po~ev od 30. 6. 2007. godine pa do isplate - na iznos od 8.115,00 KM po~ev od 31. 7. 2007. godine pa do isplate te naknadi tro{kove postupka u iznosu od 762,26 KM, sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvr{enja. SUDIJA RADIVOJE STANI[I] POUKA: Protiv presude zbog propu{tanja nije dozvoljena `alba, ali se mo`e podnijeti prijedlog za povrat u prija{nje stanje u skladu sa odredbama ~lana 328. i 329. ZPP-a. Obavje{tava se tu`eni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama FBiH i na oglasnoj tabli Suda.

P RE SUD U

Jaja~ki planinari na Triglavu

Prijatelji prirode u

Julijskim Alpama
Tradicionalni pohod na Veliki Vilinac • Pokazna vje`ba GSS-a • Sportsko penjanje na Vilsonovom
Ure|uje: Ramo KOLAR

OBAVIJEST KORISNICIMA USLUGA BH TELECOMA SA PODRU^JA CAZINA, SANSKOG MOSTA, ZAVIDOVI]A, ZENICE, VISOKOG I TE[NJA
Obavje{tavamo korisnike BH Telecoma da je 8.9.2011. godine, u terminu od 7.30 do 9.30 sati, mogu} ote`an rad BH Line mre`e na pojedinim podru~jima op}ina Cazin, Sanski Most, Zavidovi}i i Zenica zbog radova na centrali Zenica. Tako|e, obavje{tavamo korisnike da je istoga dana, 8.9.2011. godine, u terminu od 16 do 24 sati, mogu} ote`an rad BH Line mre`e na pojedinim podru~jima op}ina Te{anj, Visoko, Zavidovi}i i Zenica. Zahvaljujemo na{im korisnicima na razumijevanju. BH Telecom

PLANINARSKO-STUDIJSKI POHOD U JULIJSKE ALPE izveli su ~lanovi jaja~kog kluba Prijatelji prirode. Krenuli su iz pravca ku}e na Savici do doma na sedam triglavskih jezera, gdje su i preno}ili. Sutradan su preko Hribarica, Doli}a pa do doma Planika (2.401 m.n.v.), a potom i do samog vrha Velikog Triglava (2.846 m.n.v.). No}ili su u Vodnikovom domu, a u nedjelju si{li do Stare Fu`ine... • BAJ RAM SKI PO HOD NA VELIKI VILINAC (2.118 m, ^vrsnica) izveli su u pro{lu nedjelju jablani~ki planinari. Izvje{}e je poslao Nihad [iri}: “U~estvovalo je preko 100 planinarki i planinara svih uzrasnih kategorija iz Jablanice, Konjica, Sarajeva i Mostara. Mar{ruta pohoda je bila Vitlenica dom na Vilincu - Veliki Vilinac. Pohod je protekao po lijepom vremenu

U~esnici Bajramskog pohoda na ^vrsnici

bez problema. U domu u~esnici su bili po~a{}eni ~ajem i kafom. Jedan dio planinara se vratio u Jablanicu preko Velikog Vilinca istim putem na Vitlenicu, ostali preko Hajdu~kih vra ta i Pla se. Sponzor pohoda je bila Op}ina Jablanica...” • ZDRU@ENO-POKAZNA VJE@BA GSS-a (svih stanica) odr`at }e se 25. septembra na lokalitetu [trba~ki buk, NP Una. Broj u~e sni ka je najvi{e ~etiri spasioca po sta ni ci. Do ma}in vje`be, sta ni ca Bi ha}, obezbijedit }e opremu

za vje`bu i ru~ak na dan vje`be. U~esnici-stanice snose tro{kove prevoza, spavanja i ishrane u pla ni nar skom do mu Plje{evica. Prijave do 19. septembra na broj telefona 061/ 14 42 48 ili putem e-ma il-a li pa3@ bih.net.ba... • SARAJEVSKI KLUB NO COMMENT je nedavno re ali zi rao pro jekt prezentacije sportskog penjanja na Vilsonovom {e ta li {tu, uz po mo} Op}ine Novo Sarajevo. Kom ple tan pro jekt je osmi slio i or ga ni zi rao Damir Kova~evi}...

30 godina Kutka
“U povodu 30-godi{njice izla`enja Planinarskog kutka u Oslobo|enju, upu}ujem iskrene ~estitke i zahvalnost za sve ono {to nam je Kutak podario. Svojim napisima edukovao je posebno mlade; propagirao je i ukazivao na vrlo zna~ajan zdravstveni aspekt planinarenja; zna~ajno se trudio da uti~e na ispravan odnos prema za{titi prirode, njenom o~uvanju i unapre|ivanju. Veliki doprinos Kutak daje sportskom dijelu djelatnosti, {to je osobito va`no za mlade. Kutak je imao i odre|en pogled na dru{tveni aspekt planinarske organizacije – Savez i planinarska dru{tva, na njihovu organizaciju, op}edru{tvene uvjete za rad... Kako se od Planinarskog saveza BiH o~ekuje puno an-

ga`ovanje u organizaciji proslave 30godi{njeg jubileja, mo`da je prilika da se sada preduzmu koraci ka poku{aju ponovnog izdavanja glasila PSBiH u formi koja bi zadovoljila i objektivno raspolo`iva sredstva, a i potrebe, posebno mladih. Kutak i urednik za dugogodi{nji uspje{an rad zaslu`uju najvi{a planinarska priznanja – priznanja za `ivotno djelo, pa se sa zadovoljstvom pridru`ujem onim aktivistima, dru{tvenim radnicima, planinarskim dru{tvima i svim pojedincima koji to priznanje predla`u“ , napisao je E{ref Korjeni}, ex-predsjednik Planinarskog saveza Jugoslavije i Bosne i Hercegovine. Sli~nog tona je i pismo planinarskog veterana i na{ega suradnika Hajre Gromili}a iz Livna, koji tako|er ~estita jubilej.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

51

Na osnovu ~lana 2.12. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine («Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine», broj: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10), ~lana 7. stav 1. ta~ka a) Uputstva o utvr|ivanju kvalifikacija, broja i imenovanju ~lanova op}inske izborne komisije, Izborne komisije Grada Banja Luka, Izborne komisije Grada Mostara i Izborne komisije Br~ko distrikta Bosne i Hercegovine («Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine», broj: 09/10), ~lana 32. Statuta op}ine ^eli} („Slu`beni glasnik op}ine ^eli}“, broj: 4/03) u skladu sa ~lanom 1. i 2. Zaklju~ka o pokretanju procedure imenovanja ~lanova Op}inske izborne komisije ^eli} („Slu`beni glasnik Op}ine ^eli}“, broj: 4/11), Op}insko vije}e Op}ine ^eli} raspisuje

za imenovanje Op}inske izborne komisije ^eli} I Raspisuje se javni oglas za imenovanje ~lanova Op}inske izborne komisije ^eli} - tri ~lana. Prijavljeni kandidati, pored op}ih uvjeta za ~lana izborne komisije propisanih ~lanom 2.2 i 2.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine“, broj: 23/01, 7/02, 9/02, 20/02, 25/02, 4/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08, 37/08 i 32/10) moraju ispunjavati sljede}e posebne uvjete: a) da ima prebivali{te u op}ini ^eli} b) da ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera ili zavr{enu vi{u {kolu, odnosno VI/1 stepen stru~ne spreme dru{tvenog smjera, c) da posjeduje iskustvo u provo|enju izbora — pod iskustvom u provo|enju izbora podrazumijeva se:1) ~lanstvo u izbornoj komisiji 2) ~lanstvo u bira~kom odboru 3) rad u stru~nim organima koji su pru`ali pomo} u provo|enju izbora 4) objava stru~nih i nau~nih radova iz oblasti izbora. U sastavu Op}inske izborne komisije nastojat }e se osigurati da broj ~lanova manje zastupljenog spola bude najmanje 1/3 (jedna tre}ina) od ukupnog broja ~lanova Komisije. Sastav Op}inske izborne komisije u skladu sa mogu}nostima i strukturom prijavljenih kandidata treba odra`avati nacionalnu strukturu stanovni{tva op}ine ^eli} prema posljednjem popisu stanovni{tva. ^lan izborne komisije mo`e biti osoba koja ima zavr{en pravni fakultet, odnosno VII/1 stepen stru~ne spreme pravnog smijera, iako ne posjeduje iskustvo u provo|enju izbora. Uz prijavu na oglas kandidati su du`ni dostaviti slijede}a dokumenta (original ili ovjerene kopije): - prijavu na javni oglas - dokaz o prijavljenom prebivali{tu na podru~ju op}ine ^eli} ili neke dr. op}ine, - diplomu o zvanju diplomiranog pravnika, ili o drugom zvanju VII stepena stru~ne spreme dru{tvenog smjera, ili vi{e {kole, odnosno VI stepena stru~ne spreme dru{tvenog smjera i - dokaz o iskustvu u provo|enju izbora (~lanstvo u izbornoj komisiji i ~lanstvo u bira~kom odboru, rad u stru~nim organima koji su pru`ali pomo} u provedbi izbora, objavljivanje stru~nih i znanstvenih radova). ^lanove Op}inske izborne komisije ^eli} imenuje Op}insko vije}e ^eli}, uz saglasnost Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine na period od 7 godina. II Javni oglas za imenovanje ~lanova (tri ~lana) Op}inske izborne komisije ^eli} ostaje otvoren 21 (dvadeset jedan) dan od dana objavljivanja u dnevnom listu „Oslobo|enje“. Pisane prijave zainteresirani kandidati sa dokazima o ispunjavanju uslova iz javnog oglasa podnose putem po{te na adresu “Op}ina ^eli}, A. Izetbegovi}a 60-2, 75246 ^eli}, Slu`ba za stru~ne poslove Op}inskog vije}a i op}inskog na~elnika“ ili neposredno putem Centra za pru`anje usluga gra|anima op}ine ^eli} sa naznakom „Prijava na oglas za imenovanje Op}inske izborne komisije ^eli} — ne otvarati“. Obrazac prijave zainteresirani kandidati mogu preuzeti u zgradi Op}ine ^eli}, na info - pultu Centra za pru`anje usluga gra|anima ({alter-sala). Nakon isteka roka od 21 (dvadeset jedan) dan i zatvaranja javnog oglasa predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Op}ine ^eli} }e u skladu sa odredbama Uputstva o utvr|ivanju kvalifikacija, broja i imenovanju ~lanova Op}inske izborne komisije, Izborne komisije Grada Banja Luka, Izborne komisije Grada Mostara i Izborne komisije Br~ko distrikta Bosne i Hercegovine zadu`iti Komisiju za izbor i imenovanje Op}inskog vije}a ^eli} da provede intervju sa kandidatima, a nakon odr`avanja istog da utvrdi listu kandidata za ~lanove Op}inske izborne komisije i istu dostavi Op}inskom vije}u na nadle`no postupanje. III Javni oglas za imenovanje dva ~lana Op}inske izborne komisije ^eli} bit }e objavljen u dnevnom listu „Oslobo|enje“, na zvani~noj web stranici Op}ine ^eli} i oglasnoj tabli Op}ine ^eli}. PREDSJEDAVAJU]I Op}inskog vije}a Op}ine ^eli} mr. Edin Ajanovi}

J AVNI O G LAS

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE ZENI^KO-DOBOJSKI KANTON OP]INSKI SUD U KAKNJU Broj: 036-0-Su-11-000163 Kakanj, 7. 9. 20l1. godine Na osnovu ~l. 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u FBiH („Sl. novine FBiH“ br. 49/05), predsjednica objavljuje

ZA POPUNU UPRA@NJENOG RADNOG MJESTA U OP]INSKOM SUDU U KAKNJU NA ODRE\ENO VRIJEME 1. Vi{i referent — zapisni~ar — daktilograf (1) jedan izvr{ilac, na odre|eno vrijeme, za vrijeme trajanja mandata stru~nog saradnika, a najdu`e dvije godine U radni odnos u Op}inskom sudu u Kaknju na radno mjesto namje{tenika mo`e biti primljena osoba koja ispunjava op}e uvjete iz ~l. 24. Zakona o namje{tenicima i to: 1. 2. 3. 4. da je dr`avljanin BiH, da je punoljetan, da ima op}u zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, da ima {kolsku spremu potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema Pravilniku o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Op}inskog suda u Kaknju, 5. da u posljednje dvije (2) godine nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji BiH, 6. da nije obuhva}en odredbom ~l. IX l. Ustava BiH. i posebne uvjete utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Op}inskog suda u Kaknju: - IV stepen {kolske spreme gimnazija, upravno-administrativno-tehni~ka, poslovno-pravni tehni~ar, ekonomska {kola, poznavanje daktilografije (A ili B klasa), poznavanje rada na ra~unaru, deset (10) mjeseci radnog sta`a. Sa svim kandidatima koji budu ispunjavali uvjete javnog oglasa bit }e obavljeno testiranje iz poznavanja daktilografije. Uz prijavu na oglas potrebno je podnijeti: uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), izvod iz mati~ne knjige ro|enih, diplomu ili svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli navedenoj u oglasu, pisanu izjavu kandidata ovjerenu kod nadle`nog organa Op}ine da nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, pisanu izjavu kandidata ovjerenu kod nadle`nog organa Op}ine da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, potvrdu o radnom sta`u ili ovjerenu kopiju radni~ke knji`ice, uvjerenje — certifikat za poznavanje daktilografije uvjerenje — certifikat za poznavanje rada na ra~unaru.

JAVNI OGLAS

Broj: ----/11 Br~ko, 1.9.2010. god. Temeljem odredbe ~lana 224. i 227. Zakona o preduze}ima Br~ko distrikta BiH (Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH broj: 11/01, 10/02, 14/02, 1/03, 8/03, 4/04, 19/07, 34/07), Nadzorni odbor i Uprava DD „Biljana“ Mao~a

O SAZIVANJU SKUP[TINE DIONI^ARA DD „BILJANA“ MAO^A Skup{tina DD „Biljana“ Mao~a odr`at }e se 10.10.2011. godine, u 12 sati u prostorijama Dru{tva, Mao~a bb, Br~ko distrikt BiH. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i dnevni red: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Imenovanje radnih tijela Skup{tine, Razmatranje i usvajanje financijskog izvje{taja za prethodni period, Usvajanje odluke o izboru i imenovanju ~lanova Nadzornog odbora Dru{tva, Verifikacija odluka Nadzornog Odbora, Usvajanje odluke o raspore|ivanju dobiti, Razno.

O BAVJE[TAVA

Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na navedenoj Skup{tini imaju svi dioni~ari registrirani u Centralni registar dioni~ara Br~ko distrikta BiH. U slu~aju odsutnosti ili sprije~enosti, dioni~are mogu zastupati osobe koje predo~e originalnu punomo} ovjerenu kod nadle`nog organa u BiH. Pravo predlaganja izmjena i dopuna predlo`enog dnevnog reda i odluka imaju dioni~ari ili grupe dioni~ara sa najmanje 5% glasa~kih prava. Prijedlozi se podnose pismeno najkasnije 10 dana prije odr`avanja Skup{tine Upravi Dru{tva. Najkasnije 10 (deset) dana prije odr`avanja Skup{tine, svi dioni~ari ili njihovi zastupnici du`ni su Upravi Dru{tva potvrditi svoje sudjelovanje u radu Skup{tine. Predsjednik Uprave, direktor dipl. ing. Peki} Ferhat

Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od posljednjeg dana objavljivanja u dnevnim listovima „Dnevni avaz“, „Oslobo|enje“ i „Dnevni list“. Prijave slati na adresu: Op}inski sud u Kaknju, Ulica Alije Izetbegovi}a 48, sa naznakom „za Javni oglas“. Predsjednica Suda Hasnija Ljubojevi}

52

MALI OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD SARAJEVO

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine
IZDAJEM ili prodajem, povoljno dvosoban konforan stan na du`i rok, namje{ten, II sprat, Hrasno. Tel. 061/ 55 00 48. NA BA[^AR[IJI kod taxi {tanda povoljno izdajem poslovni prostor 30 m2. Tel: 061/745-525. KO[EVSKO brdo, jednosoban ili dvosoban stan namje{ten, studenticama i zaposlenim `enama, kablovska, internet. Mob. 061/253-382. IZDAJEM stan jednosoban. Tel: 033/541-071. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u centru, studenticama. Tel. 209-670. Hamza IZDAJEM namje{tene stanove, studentima, ^. Vila, trosoban, Grbavica, Vraca-trosoban. Mob. 065/294840. IZDAJEM namje{ten dvosoban renoviran stan, Hrasno, na du`i period. Tel. 655-264, 062/366-076. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, centar. Mob. 061/517-468. IZDAJEM stan 40m2+balkon, garsonjera 30m2, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665. IZDAJEM sobu studentici, strogi centar, odli~ni uslovi. Tel. 222-615. IZDAJEM jednosoban stan, grijanje. Tel. 203-761. JEDNOKREVETNA soba studentu (mu{karcu), blizina med. i gra|. fakulteta, nova Breka. Tel. 443282, 062/147-525. POSLOVNI prostor 18m2 u Papagaj ci, iz da jem-pro da jem. Mob. 062/139-054. IZDAJEM jednosoban stan, studenticama, iznad Muzi~ke {kole. Mob. 061/390-826. SOBA u centru, cen. grij. mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564. IZDAJEM garsonjeru namje{tenu Ali fa ko vac. Tel: 033/238-142 i 061/809-763. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, Socijalno. Mob. 062/943-021, 659.-895. GRBAVI^KA, kod [umarskog fak. namje{tena soba, cen. grij. kabl. studentima, sve uklju~eno u cijenu 150 KM. Mob. 062/436-603. IZDAJEM sobu blizu med. i gra|. fakulteta. Tel. 205-396. IZDAJEM gara`u na Grbavici kod Doma zdravlja. tel. 061/158-507. IZDAJEM ~etverosoban i dva ve}a dvosobna stana na Vratniku sve namje{teno. Tel. 061/016-605. IZDAJEM studentima sobu sa upotrebom kuhinje, kupatila, stogi centar grada. Tel. 207-232. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, blizu med. fakulteta. Mob. 061/100437. IZDAJEM dvosoban stan, Hrasno, studenticama. Tel. 643-515. TROSOBAN stan, studentima, kod FDS. Tel. 654-385. IZDAJEM dvosoban stan, studenticama. Tel. 643-515. IZDAJEM garsonjeru studentici kod Doma Ljubica Ivezi}, Bjelave. Tel. 212-814. NAMJE[TENE jednokrevetne i dvokrevetna soba za studente, Ul. Olovska. Mob. 062/878-502. IZDAJEMO dvosoban stan u naselju “Park“; dvije sobe, kuhinja, kupatilo, centralno grijanje, telefon,TV-internet. Preferiramo studentice, blizina Arhitektonsko gradjevinskog, Medicinskog i Stomatolo{kog fakulteta. Tel. 061/130 995. IZDAJEM frizerski salon opremljen u Sokolovi} Koloniji. Tel. 062/723-249. IZDAJEM tri poslovna prostora 20m2, Papagajka. Tel: 535-165 i 061/141-676. IZDAJEM stan 110m2, M.M. Ba{eskije br. 9. Mob. 061/826-550.

OSLOBO\ENJE

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. Tel. 065/674-417, 052/753-292. DO BRI NJA IV, mi je njam stan 89m2 I sprat za manji u Sarajevu, ku}u/stan u Novom Travniku ili prodajem. Mob. 061/381-918. MI JE NJAM stan 120m2+ pp 60m2+gara`a+200m2 ba{~a Sarajevo Kova~i}i za Beograd. Tel: 061866-143 i 033-646-812. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva od go va ra ju}a. Tel. 070210971. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

Broj: 65 0 P 126146 10 P Sarajevo, 29. 8. 2011. godine Op}inski sud u Sarajevu, i to sudija Nermina Sijer~i}, u pravnoj stvari tu`itelja UNICREDIT BANK DD MOSTAR, Kardinala Stepinca bb, sa sjedi{tem u Sarajevu, ul. Zelenih beretki 24, SARAJEVO, protiv tu`enih VELJOVI] MILOMIR iz Vi{egrada, Ulica Podkozara bb i MARKOVI] SLOBODANA iz Vi{egrada, Ulica U`i~kog korpusa br. 28, radi duga, v.s.p. 5.615,42 KM, dana 29. 8. 2011. godine objavljuje sljede}i

IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Mob. 061/375-168. IZDAJEM tri poslovna propstora u Papagajci po 20m2. Tel. 535-165. IZDAJEM garsonjeru namje{tenu, ima plin, Ohridska br. 3 A Novo Sarajevo. Tel. 033/443-620. IZDAJEM trosoban stan u Bu}a potoku ozbiljnoj porodici na du`i vremenski period, cijena po dogovoru. Tel. 062/251-589, 033/213-309. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru po vo ljno na Ko {ev skom. Tel. 061/145-361. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 061/812-084. IZDAJEM namje{ten stan studenticama - u~enicama na Bjelavama-[ekerova. Tel. 062/220-516. IZDAJEM namje{ten stan u ul. Ispod Budakovi}a 5 A, studenticama. Mob. 061/161-333. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan sa gara`om. tel. 061/812046. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Tel. 033/200-455. IZDAJEM namje{ten stan u [vrakinom kod trolebuske stanice. Mob. 061/508-404. IZDAJEM jednoiposoban stan 5 sprat st. zgra da Bre ka. Mob: 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor u Osijeku kod Ilid`e 150m2. Tel. 062/223710. IZDAJEM jednosoban stan 40m2, povoljno, Aerodromsko naselje, ul. Akifa [eremeta. mob. 061/897-959. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbego vi} bb (bli zu Ro bo ta). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. ZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici i dvoiposoban u centru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM stan u ku}i zaseban ulaz. Mob: 061/410-723. IZDAJEM dvosoban stan Novo Sarajevo kvadrant dugoro~no ozbiljnoj osobi. Mogu}a prodaja. Mob: 061/701-128. IZDAJEM stan Dobrinja I kod Ferex pumpe jednosoban. Mob: 061410-723. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. JEDNOSOBAN, renoviran stan, Hrasno, par. grijanje, na 10 mjeseci. Tel. 655-264, 062/366-076. IZDAJEM dvosoban stan, Ko{evsko brdo, centar, useljiv odmah. Mob. 061/387-571.

OGLAS
Poziva se tu`eni VELJOVI] MILOMIR iz Vi{egrada, Ulica Podkozara bb, da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tu`bu od 3. 2. 2010. godine, kojom je tu`itelj predlo`io da se obave`u tu`eni Veljovi} Milomir i Markovi} Slobodan solidarno tu`iteljicu UniCredit bank d.d. platiti iznos od 5.615,42 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana podno{enja tu`be pa do isplate te platiti tro{kove sudskog postupka, sve u roku od 30 dana, pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. "Ukoliko tu`eni u zakonskom roku ne dostavi pisani odgovor na tu`bu, tu`itelj predla`e da sud donese presudu zbog propu{tanja kojom }e usvojiti tu`beni zahtjev u cijelosti (~l. 182. stav 1. ZPP-a)." Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadr`avati oznaku suda, ime i prezime, naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranke, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositelja (~l. 334. ZPP-a). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora da sadr`i razloge osporavanja, ~injenice na kojima zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov. U odgovoru na tu`bu tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se u skladu sa ~l. 71. stav 1. ZPP-a. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protivtu`bu u skladu sa ~lanom 74. stav 1. ZPP-a. Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaju sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranku pozivom na broj gornji. Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja. Sudija Nermina Sijer~i} s. r.

JU O[ DOBRO[EVI]I SARAJEVO Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", broj 10/04, 21/06 i 26/08), ~lana 11. Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka, Saglasnosti ministra obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Odluke [kolskog odbora od 24. 8. 2011. godine, ogla{ava

JAVNI KONKURS
ZA PRIJEM NASTAVNIKA/NASTAVNICA NA UPRA@NJENA RADNA MJESTA 1. nastavnik/nastavnica tehni~kog odgoja/kulture na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. godine (6 ~asova sedmi~no nastavne norme) 2. nastavnik/nastavnica matematike na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. godine (6 ~asova sedmi~no nastavne norme) 3. nastavnik/nastavnica razredne nastave na odre|eno vrijeme do 15. 8. 2012. godine 4. nastavnik/nastavnica razredne nastave na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa bolovanja, a najdu`e do 15. 8. 2012. godine USLOVI KONKURSA: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom za osnovne {kole. Uz prijavu na konkurs kandidati trebaju prilo`iti (originalne dokumente ili ovjerene kopije): - Diplomu kao dokaz stru~ne spreme - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - Uvjerenje o dr`avljanstvu - Kra}u biografiju sa adresom i brojem telefona Prijave s potpunom dokumentacijom o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti na adresu: JU O[ DOBRO[EVI]I Ahatovi}ka 41, SARAJEVO Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. - 1 izvr{ilac - 1 izvr{ilac - 1 izvr{ilac - 2 izvr{ioca

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. AGENCIJI potrebno vi{e nekretnina u Sarajevu, kupujemo ili posredujemo uz proviziju 3%. Tel. 033/654-793. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi, opremljenih i praznih za iznajmljivanje za poznate klijente. Tel. 062/677-488. POTREBNO vi{e stanova za izdavanje poznatim klijentima, agenciji Sigenx. Mob. 062/959-129. STUDENT tra`i cimera (zasebna soba) kod Islamskog fakulteta. 061/ 958-368. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
IZDAJEM namje{ten dvosoban stan bra~nom paru, Mojmilo. Mob. 061/390-645. IZ DA JEM ku}u u Cen tru kod OHR-a. Mob. 062/337-925. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan. Dvije jednokrevetne i soba dnevni boravak, TV, kuhinja, centralno grijanje, zaseban ulaz. pogodno za studente medicine i gra|evine. Mob. 061/252-782. IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod pozori{ta Sarajevo, zasebno grijanje, kablovska, satelitska, klima, blind vrata, mjesto za parkiranje. Mob. 061/133-191. KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvori{te, parking prostor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, dvijema studenticama, Vogo{}a. Mob. 061/724-574. IZDAJEM dvosoban konforan, namje {ten stan na Ma rin Dvo ru, eta`no grijaanje. Tel. 033/200-902, 033/208-471.

Broj: ----/11 Br~ko, 1.9.2010. god. Temeljem odredbe ~lana 224. i 227. Zakona o preduze}ima Br~ko distrikta BiH (Slu`beni glasnik Br~ko distrikta BiH broj: 11/01, 10/02, 14/02, 1/03, 8/03, 4/04, 19/07, 34/07), Nadzorni odbor i Uprava DD „Bosnaplod“ Br~ko, na osnovu odluke broj: 106/10 od 1.9.2011. godine

OBAVJE[TAVA
O SAZIVANJU SKUP[TINE DIONI^ARA DD „BOSNAPLOD“ BR^KO Skup{tina DD „Bosnaplod“ Br~ko odr`at }e se 11.10.2010. godine, u 12 sati u prostorijama Dru{tva, Bijeljinska 64, Br~ko, Br~ko distrikt BiH, BiH. Za Skup{tinu se predla`e sljede}i dnevni red: 1. 2. 3. 4. Imenovanje radnih tijela Skup{tine, Razmatranje i usvajanje financijskih izvje{taja za prethodni period, Usvajanje odluke o raspore|ivanju dobiti, Razno.

Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na navedenoj Skup{tini imaju svi dioni~ari registrirani u Centralni registar dioni~ara Br~ko distrikta BiH. U slu~aju odsutnosti ili sprije~enosti, dioni~are mogu zastupati osobe koje predo~e originalnu punomo} ovjerenu kod nadle`nog organa u BiH. Pravo predlaganja izmjena i dopuna predlo`enog dnevnog reda i odluka imaju dioni~ari ili grupe dioni~ara sa najmanje 5% glasa~kih prava. Prijedlozi se podnose pismeno najkasnije 10 dana prije odr`avanja Skup{tine Upravi Dru{tva. Najkasnije 10 (deset) dana prije odr`avanja Skup{tine svi dioni~ari ili njihovi zastupnici du`ni su Upravi Dru{tva potvrditi svoje sudjelovanje u radu Skup{tine. Predsjednik Uprave, direktor dipl. ing. Levi} Ned`ad

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PONUDA

MALI OGLASI
PRODAJA
PRODAJEM zemlji{te za vikendice Osenik Pazari}. Tel: 417-089. PRODAJEM dvosoban stan 55 m2 na Ko{evskom brdu kod {kole, cijena 1.650,00 KM po m2. Tel. 061/571-129. PRODAJEM 8+2 dunuma zemlje pogodne za gradnju na Poljinama. Tel. 066/669-696. TROSOBAN stan 74m2, na Grbavici kod mosta ARS Evi, 14 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/080-257, od 18-20 sati. TROSOBAN renoviran stan 72m2, kod Socijalnog. Mob. 063/327-456. ILID@A-Plandi{te, objekat P+1+P 150m2, ba{ta 150m2, kod nove d`amije, uredni papiri, 1/1. Mob. 062/319-563. U RAKOVICI, vikend ku}a na sprat+ljetna ku}a, pogodno za stano va nje i no vo gra dnju. Mob. 061/213-278. PRODAJEM povoljno ku}u naselje Bare ul. Abdurahmana DVA dunuma vo}njaka uz sami put, Sar. Ilija{, Male{i}i, prilaz, voda, stru ja, doz. gra dnja. Mob. 061/217-897. GRBAVICA-[OPING, troiposoban stan 85m2/2000KM (renoviran) sa gara`om. Tel. 033/617-742, 061/964797. STARI Grad kod Op}ine 72 m2/I i 40 m2 na istom spratu adaptirano po 3.000KM. gornje ciglane dvoeta`ni 73 m2 trosoban sre|en 2.300 KM.ko{evsko ul. Nusreta Si{i}a 69m2/p+balkon, trosoban stanje odli~no po 1.800 KM/m2. Tel: 061/269-835. PRODAJEM ku}u sa prate}im obje kti ma, Se dre nik, sa uku pno 2.500m2 oku}nice, ba{te, vo}njaka, ju`na strana, cijena povoljna. Zvati petkom, 061/144-607. PRODAJEM na Poljinama 3 dunuma zemlje sa kompletnom infrastrukturom i gra|evinskom dozvolom. Tel. 00387 63 611-856. MARIJIN dvor, ul. V. Peri}a 2/3, trosoban sa trpezariom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, cijena po dogovoru. Mob. 062/254-859. PRODAJEM vikend - ku}u u Resniku kod Pazari}a, Ul. Resnik 50, struja, voda, oku}nica, pored glavnog puta. Tel. 061/224-704. CRNA GORA \enovi}i stanovi od 20-60m2, 100 metara od mora, uknji`eni, cijena od 1000 eura/m2. Tel. 061/205-235. CENTAR strogi 72m2, II sprat, trosoban, Ul. Buka. tel. 061/205-235. CEN TAR stro gi Ke mal be go va 96m2, I sprat, luksuzno adaptiran, 2 kupatila, balkon, sve novo. Tel. 061/205-235. PRODAJEM stan 86m2, usseljen pred rat, obnovljen, naselje Kova~i}i. Tel. 810-132. CEN TAR — Dal ma tin ska, stan 121m2/2.500KM, VP, mogu}a kombinacija stambeno — poslovna. Tel. 033/221-533. CENTAR strogi 40m2, jednoiposoban exstra sre|en, Ul. Tina Ujevi}a. tel. 061/205-235. MARIJIN Dvor 100m2, Ul. Valtera Peri}a, potkrovlje useljivo, IV sprat, 75.000 eura. tel. 061/205-235. CENTAR kod Lovca, Petrakijina 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235. [OPING `uti neboderi 80m2 + gara`a 8000 eura. Tel. 061/205-235. MARIJIN DVOR, Ul. Kotromani~eva 116m2, II sprat + 2 parking mjesta, 230.000KM. Tel. 061/205-235. LUKAVICA — Tilava vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice, struja, voda, asfalt, 35.000KM. Tel. 061/205235. KISELJAK Lepenica vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen + ljetnikovac exstra stanje, 30.000 eura. Tel. 061/205-235. ALEJA LIPA Hrasno 53m2 renoviran 106.000KM. Tel. 061/205-235. BJELA[NICA adaptiran 40m2, I sprat, odli~an, po vo ljno. Tel. 061/205-235. ^ENGI] VILA Grada~a~ka 34m2, IV sprat, 30.000 eura. tel. 061/205235. PRODAJEM na Vracama Avde Smajlovi}a 67 m2 I sprat trosoban, odli~no sta nje + ga ra`a. Mob: 061/205-235. PRODAJEM Ko{evsko Brdo, 54 m2 dvoiposoban prizemlje, novija 26 zgrada. Tel: 061-205-235. PRODAJEM poslovni prostor od 400 m2 i 190 m2 na Dobrinji. Mob: 061/968-986. STAN centar, ul. Marcela [najdera, 76m2, dvoeta`ni. Mob. 061/299911. PRODAJEM vikend imanje, 2 dunuma vo}njaka i ba{te, nova ku}a 10x8, 2 gara`e zidane, cijena po vi|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. DVOIPOSOBAN stan 74m2, B. Sarajeva, kod Doma armije. Tel. 445371, iza 15 sati. POSLOVNI prostor, centar, 150m2, 180m2, 40m2. Mob. 061/299-911. GRA\EVIN SKO ze mlji {te od 1.800m2 do 5.000m2. Mob. 061/299911. STAN, Ko{evsko brdo, 53m2, VI kat. Mob. 061/299-911. STANOVI, ul. Mar{ala Tita, 121m2, 147m2 i 123m2. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. Patriotske lige, 66m2, IV kat. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad, Kova~i, 150m2, ga ra`a na 300m2 pla ca. Mob. 061/299-911. STAN centar, 57m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, 76m2, II kat, Alipa{ina ulica. Mob. 061/299-911. KU]U duplex s oku}nicom, centar. Mob. 062/994-613. STAN Grbavica, 96m2, troiposoban, I kat. Mob. 061/299-911. STAN centar, ^obanija, 84m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ciglane, 60m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ci gla ne, 79m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan 54m2 kod pivare, ul. Fra nje va~ka 15, ci je na 140.000 KM. Mob. 061/986-629. PRODAJEM poslovni prostori od 400 m2 i 190 m2 na Dobrinji iza pijace. Tel: 061/968-986. PRODAJEM trosoban stan na Marijin Dvoru dva kupatila, dva balkona drugi sprat. Mob: 061/968-986. PRO DA JEM dvo so ban stan 51+6m2 lo|a, centar, Zvjezda B — PRODAJEM trosoban stan na Donjim Ciglanama, 106m2, cijena 270.000 KM. Tel. 033/665-256. PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 69 m2 prvi sprat, plin, 2750 KM/m2 mo`e zamjena za Vi{njik Bjelave. Tel: 061-211-303.¸ PRODAJEM vikendicu u Rakovici — Kakrinje, dunum i 700m2, mo`e i za mje na za stan. Mob. 061/169-900. STAN 65m2, (dnevni boravak, dvije sobe, kuhinja, trpezarija, WC, osta va, bal kon, Sta ri Grad, Ul. Glo|ina. PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656270. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM adaptiran jednosoban stan, 40m2, ul. Pofali}ka (kod FDS). Tel. 065/294-840. PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod studentskih domova na Bjelavama. tel. 061/911-324. PRODAJEM zemlji{te 2100 m2 sa svim prikju~cima pored ceste Faleti}i. Tel: 033/200-829. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 061/199-845, 665-845. PRODAJEM na Ni{i}ima dvije parcele u crnogori~noj {umi idealno za odmor dobar prilaz, struja, voda. Tel. 061/169-863. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi centar, kod alipa{ine d`amije. Mob. 061/183-171. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101969. CENTAR 70 m2 drugi sprat renoviran 1800 KM/m2. Tel: 065/365160. CENTAR Skenderija ku}a oku}nica ekstra lokacija 120.00 KM. Tel. 065/361/160 DVOIPOSOBAN stan 72 m2 na Dobrinji. Tel: 061/501-417. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230748. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. KU]A, P+S, Vrba nju {a 106, 130.000 eura. Mob. 062/139-054.

53

IZDAJEM ~etverosoban namje{ten stan, Kranj~evi}eva, kod Holidejina. Tel. 445-371, iza 15 sati. IZ DA JEM so be za spa va nje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru, Te{anjska. tel. 061/273-995. IZDAJEM ili prodajem gara`u na Pofali}ima. Tel. 061/497-592. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM poslovni prostor 150 m2 Alipa{ino polje na „B“ fazi ul. Trg Zavnobiha br. 21. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM povoljno pos. prostor 32m2, u Papagajci. Mob. 063/639691. STARI Grad, jednoiposoban stan, poseban ulaz, privatna ku}a, 150 KM, na du`i period. Mob. 061/206345. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, studentici, cen. grij. Tel. 615582. IZDAJEM samcima trosoban komforan stan, cen. grij. plin, TV, kod FDS, Pofali}i. Tel. 657-979. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan kod Vje~nice, povoljno. Mob. 061/160-439. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, privatna ku}a, Marindvor, cijena 250 KM. Mob. 061/933-401. TROSOBAN stan, privatna ku}a, Marindvor, namje{ten, cijena 500 KM. Mob. 061/933-401. IZDAJEM pos. prostor 38m2, pogodan za kancelariju ili servis, Grbavica-Radni~ka. Mob. 061/140-525. GRBAVICA, Kova~i}i, 40m2, jednosoban, namje{ten stan, plinsko grijanje, 300 KM. Mob. 061/899209. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. MANJA, lijepo namje{tena soba, kupatilo, strogi centar, zaseban ulaz, samcu, studentu. Mob. 061/217897. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. NAMJE[TEN stan 50m2, Ferhadija. Tel. 204-086. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZ DA JEM ga ra`u, Ma rin dvorCentar. Mob. 062/253-712. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883.

HI TNO, pro da jem eta`no stan, u Papagajci, 100m2, cijena povoljna. Tel. 033/202955, zvati od 18-21 sat.

ALIPA[INOV-C faza: 77m2 sa dvije spava}e sobe i 2 balkona, jednom spava}om sobom, balkon, povoljno. Mob. 061/072-845, 063/556-886. VIKEND ku}a devastirana, Trnovo, 1000m2 zemlje. Mob. 061/200-699. PRODAJEM devastiranu ku}u ili mijenjam za Beograd ili Banja Luku. Mob. 065/185-108. STAN 71m2 na Mejta{u, centar. Mob. 061/251-367. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145122. PRODAJEM stan 60m2, povoljno, dva balkona. Mob. 066/843-158. KU]A useljiva, 200m2 u Busova}i, sa zemlji{tem, 30.000 eura. Mob. 061/176-730. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, proda jem u stro gom cen tru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321760. STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel. 441-879, od 16 sati. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM manju ku~u, 150m2 oku~ni ce, bli zu cen tra. Mob. 061/358-772. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan 74m2, Doma armije, ul. Branilaca Sarajeva i dvoiposoban stan 67m2, Dolac Malt. Tel. 445-371, iza 15 sati PRODAJEM ~etverosoban stan u Titovoj ulici. Tel: 061/548.-278.

PRODAJEM poslovni prostor — apartman, Sutomore, 100m od mora. Mo`e i zamjena za stan — poslovni prostor u Sarajevu. Tel. 0038761 202-213.

PRODAJEM stan u centru 89m2, I sprat, ul. Mehmeda Spahe 8. Tel. 061/229-086.

PRODAJEM trosoban stan u odli~nom stanju, lokacija u No vom Sa ra je vu, 72m2, Lo`ioni~ka 5/VI, dnevni boravak, dvije sobe, kuhinja, kupatilo, ostava. Zgrada u kojoj se stan nalazi je u neposrednoj blizini ve}eg broja tr`nih centara i sa odli~nom povezano{}u sa ostalim dijelovima gra da, sa grad skim saobra~ajem. Osim toga, ispred zagrade se nalazi veliki parking prostor. Cijena stana je 133.000 KM. Tel. 062/430-698. PRODAJEM vikend plac 870 m2, Igman-U{ivak-Had`i}i, voda, struja, gra|. dozvola. Tel: 061/274-189. PRODAJEM hitno ku}u, prizemlje+sprat+potkrovlje+450m2 ba{te, urbanis. saglasnost, gra|. dozvola, Ul. Abdurahmana Muharemije, Bare, 70.000 KM. Mob. 061/552-163. PRODAJEM u~uvan i funkcionalan trosoban stan, 67m2, na II katu sa {upom u podrumu, u kvalitetno gra|enoj zgradi, na vrlo povoljnoj lokaciji u Jajcu, cijena 900KM/m2. Tel. 061/851-964 od 8 do 18 sati. PRODAJEM dvosoban stan, 59m2, Alipa{ino B faza. tel. 033/468-326 i 063/974-824. PRODAJEM stan u Ul. Branilaca Sarajeva i stan u Ul. Kranj~evi}a. Mob. 066/201-411. PRODAJEM stan u Pofali}ima, blizu tramvajske, I sprat, 60m2. Mob. 061/201-411. STARI Grad, Gazin han, ku}a 80m2, ba{ta 1300m2, sve 1/1, cijena 70.000 eura. Tel. 0033670235267, email:nermina,fazlic@hotmail.fr PRODAJEM trosoban stan 72m2, Bjelave - [ekerova 36, emil. bjelave36@hotmail.com Tel. 208-471. PRODAJEM gara`u 14 m2 Nade`de Petrovi}a 10. Tel: 061/897-959. VELE[I]I, novogradnja, 66m2-5 sprat i ^. Vila 54m2, VP. Mob. 061/079-751. MULAMUSTAFE Ba{eskije 109m2, 3 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 061/079-751. GRBAVICA 53m2, 3 sprat, 47m2 na VP. Mob. 062/156-882. ALIPA[IANA ul. 66m2, 2 sprat, plin u stanu, sa samom po~etku ulice. Mob. 062/156-882. AZIZE [. 50m2, 15 sprat i Trg heroja< 36m2, 9 sprat. Mob. 061/079751. PRODAJEM stan 100m2, u Papagajci, Penthaus. Mob. 061/558-932. PRODAJEM stan 54m2, ^engi} vila. Mob. 061/558-932. KU]E: Vasin han, Vratnik kod Hendek d`amije, Podlugovi, Ilid`a, Mostarsko raskr{}e, vikend ku}e: Pale: Potoci, G. Pribanj, Kriva}e. Mob. 061/375-787. HRASNO: 29, 38m2, Pofali}i 40m2, Dobrinja 53, 64, 88m2, N. Sarajevo 32m2, Ko{evsko brdo 28m2, Alipa{ino polje 53, 64m2, Grbavica 73, 131m2, Isto~no Sarajevo 47m2. Mob. 0661/488-818.

54

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM 2.500m2, (2,5 dunuma) kvalitetnog zemlji{ta na Kobilja~i — Rakovica. Tel. 033/616-787. PRODAJEM idealnu lokaciju za vikendicu, 650m2 u Miljevi}ima, sva infrastruktura, papiri uredni, cijena po dogovoru. Tel. 066/616-597 ili 057/343-015. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRO DA JEM ku}u s ba {tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, use lji va. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. PRO DA JEM tro ipo so ban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I - Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, grada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRO DA JEM je dno so ban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - po vo ljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRO DA JEM je dno so ban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine
POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445037. POTREBNI saradnici iz cijele BiH, za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel. 644-178, 061/225-424. POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni, uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

OSLOBO\ENJE

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. GRIJA^ i relej, zub~asti i ilinasti remen, filter goriva i dr. originalni dije lo vi Golf I/D. Tel. 619-184, 061/449-822. PRODAJEM ma{inu za su|e Gorenje, 150 KM. Mob. 061/080-257. PRODAJEM zamrziva~ ladi~ar i ve{ ma{inu Gorenje, upotrebljavana, ispravna. Mob. 061/350-156. PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

KUPOVINA
KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM malu tu~enu {amotiranu pe}icu na drvo i }umur. Tel. 061/719-714, 066/169-570. KUPUJEM deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku obaveznice ratne od{tete. Mob: 061/526-918. KUPUJEM {kolske ud`benike za osnovne (devetogodi{nje) {kole i srednje {kole. Mob. 061/533-792. KUPUJEM dionice, obveznice, staru deviznu {tednju, certifikate, ratnu od{tetu iz FBiH, isplata odmah. Mob. 066/969-370. KUPUJEM dionice, obveznice, staru deviznu {tednju, certifikate, ratnu od{tetu iz FBiH i RS, isplata odmah. Mob. 061/279-971. KUPUJEM malu tu~anu {amotiranu polovnu pe}icu. Mob. 061/719714, 066/169-570. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323906. KU PU JE MO 100% naj bo lje pla}amo staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice svih firmi, fondova isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 063/595-640. KUPUJEM staru deviznu {tednju i ratne {tete iz Federacije i RS. Tel. 061/140-521, 066/003-691. KUPUJEM i prodajem certifikate, dionice, strau deviznu {tednju i obveznice ratne od{tete iz FBiH i RS, isplata odmah. Tel. 062/358-344. KUPUJEM deviznu {tednju, ratnu od{tetu i dionice firmi, fondova FBiH i RS najbolje pla}am, isplata i dolazak odmah. Tel. 062/788-739. KUPUJEM deviznu {tednju obveznice dionice ratna od{teta ispalta i dolazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob: 063/351-572. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara, ulje, akvarel, pastel. Mob. 062/969-693. AGENCIJA za nekretnine Sigenx kupuje stanove u Sarajevu, uz proviziju od 3%. Mob. 061/170-254. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah, u FBiH i RS. Mob. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, obveznice, certifikate iz FBiH i RS, isplata odmah. Mob. 061/375-634. KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864.

EXSPERT za hidro-termo izolaciju krovova, podova, zidova i gara`a. Tel. 061/098-579, 033/653-396. BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668. KLI MATI ZI RA NIM kom bi jem vr{im prevoz putnika na svim destinacijama. Mob. 062/214-690, 220402. MOLER Dino, jednosoban stan 200 KM sa pripremom zidova, bijelo ili u bojama, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. Popust za {ehidsku porodicu. INSTRUIRAM matematiku za sve {kole i fakultete. Mob. 061/800-259. SERVIS Zdrav lja, uni {ta va mo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjeni ce, ko marce i mi {e ve. Mob. 062/136-248. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233880 i 061/141-676. INSTRUKCIJE iz matematike, za sve {kole, fakultete, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472, 062/391715. PARKETAR, postavlja, brusi, lakira parkete, {ipod, postavlja laminat. Mob. 062/177-796. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravke sanitarnih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. MOLERI profesionalci, nude usluge gletovanja, stolarija, tapete. Ozbiljni pozivi 061/219-768, 456-979. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840. RADIM sve vrste molersko farbarske i druge poslove. Tel: 061-382219. SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija, windowsa, ~i{}enje od virusa. Tel. 062/654140. INSTRUIRAM matematiku, prvi ~as besplatan, dipl. ing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. PREVOZ putnika za Neum, Makarsku i druge relacije, sa klimatiziranim autom do 6 oso ba. Mob. 063/943-445. INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Garantujem uspjeh. primam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5 u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261, 061/511-149. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914014, 204-453.

PRODAJA
BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM trosoban stan 76m2, Grbavica I, ul. Dervi{a Numi}a br. 1. Mob. 062/227-192. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501515. TROSOBAN stan 79m2, na Ilid`i kod Pejtona, useljiv. Mob. 061/101950. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 665-966 i 061/199-845. STAN 38m2+balkon, cen. grij. A. Lipa, Hrasno. Mob. 061/838-055. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM trosoban stan 101m2, i sprat, centar, ul. \oke Mazali}a. Mob. 061/243-923. PRODAJEM vikendicu 41m2 na Jablani~kom jezeru. Mob. 061/243923. NI[I]I, prodajem 21.000m2 {ume, 300m od regionalnog puta Semizovac-Olovo. Mob. 061/166-612. PRODAJEM stan 130m2, u strogom centru, kod BBI centra. 217-158, 066/898-703. LI JE PA ku}a na Mi hri vo da ma 130m2, gara`a 28m2, ba{ta 400m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/262336. POSLOVNI prostor-hala u Vogo{}i, 2 mok. ~vora, kuhinja, 2 kancelarije. Mob. 062/649-370. PRODAJEM ku}u u Donjem Hotonju na glavnoj cesti. Mob. 061/243923. PRODAJEM zemlji{te uz samu obalu Jablani~kog jezera. Mob. 061/243-923. U CENTRU Prijedora, kod robne ku}e hitno prodajem useljiv poslovni prostor 31m2, po cijeni od 2.800 KM/m2. Mob. 066/777-998. PRODAJEM motel na Jablani~kom jezeru. Mob. 061/243-923. PRODAJEM dvije devasirane ku}e na 1.100m2 na Gazinom hanu. Mob. 061/243-923. PRODAJEM ku}u u centru, ul. Patriotske lige. Mob. 061/243-923. PRODAJEM ku}u u Starom gradu, 250m2 + 200m2 parking. Mob. 061/243-923.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447.

VOZILA
LAN DRO VER,du gi ben zi nac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483561. PRODAJEM Fiat punto grande 1,4, 2010. goddina, full oprema. Tel. 061/158-507. PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PRODAJEM Alfa Romeo 146 Twinspark 2000 godina, srebreni etalik, neregistrovan. Mob. 061/210700. PRODAJEM [kodu feliciju 1.6, 1997. god, pre{la 90.000 km, cijena 3.500KM. Tel. 061/190-255. D@ETA 1,6B, 1986. godina, kao nova, registrovana do 23.6.2012 godine, samo 47.000 KM, nove ljetne i zimske gume, akumulator, auspuh, zup~asti remen, 3.200KM. Mob. 062/254-859. PRODAJEM Reno 4, Gtl, 1991. godina, registrovan, cijena 1.000 KM, ispravan. Mob. 062/210-128. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla {te nog ser vi se ra. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Passat 1.9 TDI, 2006. godina 11 mjesec, u odli~nom stanju, tek registrovan, cijena 11.000 eura. Mob. 061/161-333. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. ALFA 156 sw, 1.9 JTD dizel, registrovana pr. 10.2002, kupljena u PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. Tel. 033/537949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385 99 8304357. MOTOCIKL 125ccm Chopper 15 ks nov, marke Hyosung, uvezen iz AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM za Golfa alnaser, altenator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 531-996, 062/693-470. GOLF 2 benzin, 1986. registrovan, 2.600 KM. Mob. 061/130-348.

„MIKADO„ d.o.o. Najpovoljnije, najkvalitetnije, aluminijske `aluzine, trakaste zavje se, BLIN DO har mo ni ka vrata i vanjske roletne. Tel/fax 033/655-600 i 061/551-515. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410 „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. VR[IMO molerske radove: gletovanje, farbanje, stolarije i rigips, kvalitetni radovi, povoljna cijena, obezbje|ujemo `ene za ~i{}enje. Mob. 062/373-186. RADIM POVOLJNO zidarske radove, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. PRU@AM usluge manuelne terapeutske i{ijacu masa`e u svom stanu i dolazim na adresu. Tel: 061/299230. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. .TEPSER S.O.D. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone, unutra{njost auta, tvde podove (za{tita9. Tel. 033/200-003 i Mob. 061/524-461. VODOINSTALATER — elektri~ar, popravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, el. pe}i. Mob. 061/180-120. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 033/621-976. KLESARSKA radnja obavlja sve vrste radova na ni{anima i ostalo, po vo ljno. Mob. 061/171-860 i 033/416-133. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292 i 063/121-524. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292.

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neum-bih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villabi an ca@ho tma il.com; in fo@villa-bianca-neum.com Telefon. 387(0)36 884-125, Fax. 387(0)36 884-128. U PRELIJEPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Blizu glavne pla`e. Iskoristite ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Ugodno se odmorite. Tel. 00385 20 713-884 i Mob. 061/252-782. U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, blizu pla`e. Tel. 0038521611523, 00385915406089.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju (crna eko ko`a u kombinaciji sa drvetom). Tel. 061/159-875. HITNO prodajem komplet namje{taj dvosobnog stana, dnevni boravak, spava}u sobu, kuhinju, mo`e se pogledati od 18 do 20 sati. Tel. 033/521-187. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

ZAPOSLENJE
SALONU namje{taja „Udobnost“ doo u Tuzli, potreban poslovo|a sa radnim iskustvom. Prijave slati na email:noviposao@udobnost.ba ili na adresu Hasana Brki}a 14, 71000 Sarajevo.

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Danas se navr{ava pola godine otkako nije sa nama na{ voljeni

MUSTAFA MUJO TORLAK

HAMO MUHAMED HAD@I]
8. 3. 2011 — 8. 9. 2011.

Povodom smrti supruga, vama, gospo|o Semka Torlak, i porodici izra`avamo iskreno sau~e{}e. STRANKA ZA BiH, OP]INSKI SAVJET STARI GRAD SARAJEVO
5568

Hvala na velikoj ljubavi i pa`nji. Mnogo nam nedostaje{. Zauvijek ostaje{ u na{im mislima i srcima. Porodica
5563

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom

Tu`nim srcem obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i znance da je na{ dragi

SJE]ANJE na na{u dragu i plemenitu kom{inicu

JOSIP (JURE) NUI]
preminuo 7. septembra 2011. u 77. godini.

HARETU
“.. . sve bi da da si tu.. . da tren nam vi~nost bude, da ti pratim trag u beskraju... sve bi da da si tu.. .”

Sahrana dragog nam pokojnika obavit }e se 9. septembra 2011. godine u 13 sati na gradskom groblju Sveti Josip. O`alo{}eni: supruga Nada, k}er Vesna, sestre Marija i Nevenka, brat Marko, snaha Branka, unuka Arijana, porodice Nui}, ]uri}, Vu~ko, Biljecki, ^apelj, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

AJKUNU ME[I]
Sau~e{}e porodici. Branka Bo{kovi}, Nina i Slaven

Tvoji: Samir, Snje`a, Adi i Deni
71104

POSLJEDNJI POZDRAV dragom kolegi

5574

APARTMANI
DUBOKA, izdajem apartmane. Tel. 0038520691493 i 00385989974826. IZNAJMLJUJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mora, Kemo. Mob. 063/219-027. PODACA, izdajem apartmane i sobe, 50m od mo ra. Tel. 00385921473119. ULCINJ - apartmani, polupansion, pun pansion, balkon, klima, tv, parking najpovoljnije. Tel: 00387-(0)62-559-303. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 063/327-098 i 036/884-169. PODGORA izdajem apartman za 2 osobe. Tel: 00385992349220. BRIST izdajem apartman za 5 osoba. Tel: 0038520220261. MAKARSKA apartmani, blizina pla`e strogi centar, klima, kuhinja, poseban ulaz. Tel: 0038531280295 i 00385919379506. ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322271 i 036/884-711. IZDAJEM sobe i apartmane u Makarskoj — centar. Tel. 00385 91 7984396.

HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350149 i 036/880-320. PODACI — Makarska rivijera,, izdajem dvokrevetni apartman sa posebnim ulazom 200 metara od pla`e. Tel. 00385 21 699-170. GRADAC povoljno izdajem sobe sa balkonom, pripadaju}im kupatilom i wc-om i upotreba kuhinje. Tel. 00385 21 697-340. IZDAJEM komforne apartmane uz more, cijena vansezonska, povoljno. Tel. 036/880-719, 062/788-933. IZDAJEM sobe za ljetovanje sa upotrebom kuhinje, Zelenika. Tel. 0038231678850. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM apartmani konforni klimatizirani blizu mora parking. Tel. 036/884-493, 061/141-752, 061/183981. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433. APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sre se ru na Pe lje {cu. Tel. 0038520741246. SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Srebrenom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218.

SADIKU HABULU

MILAN SRDI]
30. 7. 2011 — 8. 9. 2011.

Kolege iz nekada{njeg saziva kolektiva osnovne {kole u Hotonju: Hamza, Hajrudin, Jovo, Smilja, Jasna, Emira, Divna, Besima
26015

U ~etvrtak, 8. septembra 2011. godine, navr{ava se 40 dana praznine, tuge i bola koji nam ostaju, jer s nama nije vi{e na{ voljeni Milan. Na taj dan, u 18 sati, posjetit }emo njegovo vje~no po~ivali{te i u na{im mislima biti s njim. Porodica

POSLJEDNJI POZDRAV
SJE]ANJE

5573

STANI ZUROVAC
Porodici upu}ujemo sau~e{}e.

g|i

MILOJKA ^ABRAJI]
8. 9. 1986 — 8. 9. 2011.

S po{tovanjem,

Isabella, Edisa, Zlatko i Rusmira
5567

Numan
5572

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Sa dubokim bolom obavje{tavamo rodbinu, kumove, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{ dragi

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga i plemenita

STEVO (MILANA) JANKOVI]
1929 - 2011.

MILENKO (RISTE) MAJMUNOVI]
preminuo 6. septembra 2011. godine. Sahrana }e se obaviti 8. septembra 2011. godine u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Ankica, sin @eljko, k}erke Sanela i Karmela, unu~ad Jan, Ena i Darija, zetovi Darko i Zoran, obitelji Majmunovi}, Bo{njak, Samard`ija, Malnar, Vikljancev, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

preminuo 7. septembra 2011. godine. Sahrana dragog nam pokojnika obavit }e se 8. septembra 2011. godine na gradskom groblju Gradac. Povorka kre}e ispred crkve Svetog proroka Ilije u 14 sati. O`alo{}eni: supruga Stoja, sin Mile, sestra Nada, snaha Nada, unuci Vuk i Marko i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, prijatelji i kom{ije
5571

NAD@IDA (SALKE) KARAMEHMEDOVI]
preselila na ahiret u utorak, 6. septembra 2011, u 69. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. septembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sestra Sad`ida, brati~ne Sibila i Vanda, snaha Franka, tetka Esma, daid`a Mustafa, rodice i ro|aci, te porodice Karamehmedovi}, Braj~i}, Arslanagi}, Pra{o, Sijer~i}, Had`iomerovi}, [i{i}, kao i mnogi prijatelji i kom{ije. RAHMETULAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SJE]ANJE

na dragog i dobrog ~ovjeka

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

UGLJE[U UZELCA
1997 - 2011.

JASMIN (ZLATKA) AKMAD@I]
preselio na ahiret u utorak, 6. septembra 2011, u 26. godini.
5564

SJE]ANJE

na dobre i plemenite ljude, na{e drage prijatelje

UZELAC

S ljubavlju i po{tovanjem,
Omer Hubana

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. septembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo.
POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

O`alo{}eni: otac Zlatko, majka Fatima, sestra Lejla, dedo Eniz i nana Ziza, amid`e, tetke, strine, tetci, amid`i}i i amid`i~ne, teti}i i teti~ne, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.

UGLJE[A
6. 9. 1997 - 6. 9. 2011.

LJERKA
2004 - 2011.

KUNI

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u d`amiji Brije{}e brdo.
000

S ljubavlju i po{tovanjem, Bo`o Pa{agi} sa porodicom

SJE]ANJE Uspomene zaborava nemaju. Tvoji: Reuf, Almir, Maja i D`an
26012

5557

Pola godine nije sa nama na{ dragi prijatelj

VELJKO KONTI]
8. septembar 1999 - 8. septembar 2011.

Umro je moj dragi i po{tovani kolega

dr. AHMO ^OLI]
Bio je ~estit ~ovjek i neumorni prosvjetni radnik. S tugom, Hasnija Muratovi} i njena porodica
AX

Porodica Konti}
5545

SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA
Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

HAMZA (MU[ANA) AVDI]
8. 9. 2001 - 8. 9. 2011.

HAMO HAD@I]
Stalno si sa nama, u na{im mislima, u na{im pri~ama i u na{im srcima. Aganovi} Midhat i Musi} Salem

Dina i ]iva sa djecom
4710

5555

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
SJE]ANJE
SJE]ANJE

na drage roditelje

na na{e drage roditelje

IDRIZ MUSLIJEVI]
8. 9. 2000 - 8. 9. 2011.

[AHZA MUSLIJEVI]
1999 - 2011.
26009

NEVREZA ^IZMI]
septembar 2010.

E[REF ^IZMI]
april 1971.

S ljubavlju i po{tovanjem, Srebrenka i Husein Zlatan
5553

Sin Meho sa porodicom

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Danas se navr{ava godina od tragi~ne smrti na{eg voljenog supruga i oca

Osmog septembra 2011. navr{avaju se tri godine od smrti mog dragog supruga i oca

RAHIMA (SULJE) FERI], ro|. KARI[IK
preselila na ahiret u utorak, 6. septembra 2011, u 92. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 8. septembra 2011. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi [efik i Refik, k}erka [evala, unuci Edin i Eldin, unuke Adisa, Adnana, Eldina i Edita, praunu~ad, snahe i zetovi, te porodice Feri}, Kari{ik, Ibi{evi}, Bajramovi}, Kadri}, Ramovi}, Gu{o, Tuco, [ehi}, Radon~i}, Kurspahi}, Memi{evi}, Poljo, Rastoder, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. Mehe Porobi}a 54, Doglodi. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

SENAHID ZONA (MUHAREMA) ZONI] VLAJKE JOVI]A

Kako dani prolaze, sve nam vi{e nedostaje{. Zauvijek }e{ biti dio nas, na{ veliki borac, ponos i na{ putokaz ~estitosti koji s ponosom slijedimo. Tvoji: sinovi Fe|a, D`enan Braco i supruga [efika
26004

Tvoja supruga Lipka, sinovi ^edomir i Marko
26011

Osmog septembra 2011. navr{avaju se dvije tu`ne godine od prelaska na ahiret na{e nikad pre`aljene

TU@NO SJE]ANJE

IN MEMORIAM

MIHAJLOVI]

HAZEMA (HASANA) KR[LAK, ro|. SMAJLOVI]
iz Tuzle

MILORAD MI[O ANDRI]
8. 9. 2009 - 8. 9. 2011.

Zauvijek }e{ ostati u na{im mislima i srcima.
Uvijek sa svojima: suprug Muharem, sin Hamdija, k}erka Zlata, zet Marinko, unuka Lara, porodice Kr{lak, Vincek, Dervi{evi}, Smajlovi}, Stoji}
030

S ljubavlju, supruga Vasilija Vaska sa djecom
010

SJE]ANJE

Osmog septembra 2011. navr{ava se {est godina otkako je preselila na ahiret moja draga majka

VLASTA
8. 9. 2005 - 8. 9. 2011.

NIKOLA
17. 4. 1984 - 8. 9. 2011.

MIJO IVANI[EVI]
8. 9. 2006 - 8. 9. 2011.

Zauvijek su sa nama na{i najmiliji mama i tata - baka i deda. Sa ljubavlju, ponosom i divnim uspomenama, porodica
5554

had`i RABIJA KARI], ro|. LJUBOVI]
8. 9. 2005 - 8. 9. 2011.

S ponosom te se sje}amo i ~uvamo uspomenu na tebe. Supruga Zdravka i sinovi Miodrag i Zlatko sa porodicama
5399

Tvoj sin Enver Kena sa porodicom
5517

58

PREDAH

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Osoba koja vam je naklonjena u privatnom `ivotu ima pozitivan uticaj i na va{e poslovne planove. Ukoliko ste sposobni da se nametnete pred saradnicima, predstoji vam dvostruki dobitak. Va`no je da izvu~ete pouku iz nekih susreta. Pa`ljivo posmatrajte {ta se de{ava u okolini. U dobrom dru{tvu sve {to je lijepo i dobro, postaje jo{ bolje. Potreban vam je dobar podsticaj, uljep{ajte raspolo`enje. Preokupirani ste poslovnim obavezama, {to se negativno odra`ava na va{u koncentraciju ili na zdravstveno stanje. Nemojte dozvoliti nekome da vam name}e nove obaveze ili da remeti va{ uobi~ajeni na~in rada. U susretu sa bliskom osobom lako mo`ete da dobijete ono {to `elite, ali to vam ne pri~injava neko posebno emotivno zadovoljstvo. Izbjegavajte stresne ili naporne situacije, opustite se. U prilog vam idu ne~ije izjave i moralna podr{ka. Ipak, to ne zna~i da se do poslovno-finansijskog uspjeha sti`e na jednostavan na~in. Va`no je da izbjegavate instant-recepte u rje{avanju poslovnih dilema. Nema razloga da gubite emotivno samopouzdanje, partner }e ubrzo promijeniti svoje mi{ljenje na va{u veliku radost. Prija}e vam relaksiraju}a zabava u odabranom dru{tvu, opustite se. Neko vas navodi na pogre{an zaklju~ak ili na lo{ izbor. Stoga, budite oprezniji pred osobom koja ima dvostruka mjerila ili poku{ava da ograni~i va{e poslovno-finansijske mogu}nosti. Sa~uvajte prisebnost duha. Va`no je da pravilno razumijete ne~ije emotivne `elje. Pa`ljivije analizirajte voljenu osobu ili stvari koje djeluju zagonetno. Obratite pa`nju na pravilniji na~in ishrane. Dostojanstvo ili veliki ponos vam ne dozvoljavaju da prihvatite ne~iju pomo}. Me|utim, nalazite se u zabludi i precjenjujete li~ne mogu}nosti. Nema razloga za profesionalnu sujetu kada je potrebno da donesete razumnu odluku. Partner poku{ava da umanji zajedni~ku tenziju i da vas oraspolo`i nekim novim idejama. Poka`ite dobru volju. Prija}e vam aktivan odmor i vi{e sati zdravog sna. Neko od saradnika o~ekuje da se pridr`avate zacrtanih pravila o poslovno-finansijskoj saradnji. Ne~ija rigidnost ili nepovjerenje predstavljaju glavni problem koji vas ometa da zavr{ite zapo~eti posao. Potrebno vam je ne~ije prisustvo, ali za sada dobijate samo rije~i utjehe. Tra`ite siguran oslonac i emotivno povjerenje. Izbjegavajte osobu koja ima negativan uticaj na va{e raspolo`enje. Neizvjesnost u poslovnim pregovorima uti~e na va{u koncentraciju. Izbjegavajte pretjerivanja ili neskromne zahtjeve u susretu sa saradnicima. Poka`ite dovoljno razumijevanja za druga~ije mi{ljenje. Svi problemi mogu da se koriguju, ali isklju~ivo u dogovoru sa bliskom osobom. Oprostite svom partneru na sitnim propustima. Pobolj{ajte svoju psihofizi~ku kondiciju. Primje}ujete da saradnici djeluju nezainteresovano za zajedni~ki posao, svako se trudi da zadr`i svoju poziciju ili interese. Na sre}u, vi imate ubjedljive argumente za odluke koje provodite. Nema potrebe da prikrivate slabost pred osobom koja vas dobro poznaje. Sve je mogu}e rije{iti uz ne~iju emotivnu naklonost. Potrebno je da pravilno usmjeravate svoju kreativnu energiju. Ukoliko ne razumijete ne~iju poslovnu ponudu, onda zatra`ite dodatno obja{njenje. Nemojte predvi|ati neizvjesne situacije i donositi zaklju~ak na osnovu djelimi~nih informacija. Budite promi{ljeni pred saradnicima. Partner jasno izra`ava svoje negodovanje, {to ukazuje na zajedni~ke sumnje ili na novi talas neraspolo`enja. Potrudite se da prevazi|ete svoje unutra{nje konflikte. Stalo vam je da prevazi|ete komplikacije ili poslovni nesporazum. Me|utim, va{ izraz lica dovoljno govori o va{em raspolo`enju. Uporno poku{avate da promijenite svoju poziciju u krugu saradnika. Nemojte dozvoliti da neko namjerno zloupotrijebi va{e emotivno povjerenje ili da se zaklanja iza va{ih obe}anja. U ve~ernjim satima prija}e vam opu{tena atmosfera i relaksacija. Pristojnost vam nala`e da ostanete uzdr`ani pred saradnicima i da mudro prepustite prednost ne~ijoj inicijativi. Sve ima svoju dobru i lo{u stranu, stoga na vrijeme odlu~ite ~emu dajete prednost u poslovnoj saradnji. Privla~e vas neobi~ne situacije koje nose neku skrivenu ~ar. Sa~uvajte umjerenost i diskreciju u emotivnim susretima. Prija}e vam dijetalna ishrana i relaksacija. Ukoliko vam je stalo da izgladite poslovni nesporazum sa saradnicima, budite razumni. Nemojte dozvoliti da neko drugi govori u va{e ime, procijenite u kojem trenutku treba da preuzmete kontrolu nad va`nim doga|ajima. Potrebno je da objasnite partneru {ta uti~e na va{u iznenadnu zabrinutost. Nemojte potiskivati svoja osje}anja. Va`no je da akumulirate pozitivnu energiju, opustite se.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: derati, aleman, sagovi, ebur, c, voleji, orator, propadati, a, razoriti, at, ananas, vani, dirona, ara, obirati, ama, oti, iribar, ksi, emiteri, a, sanatorij, trebo, i, ija, ap, atest, an.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas prete`no sun~ano i toplo. Puha}e slab do umjeren isto~ni vjetar, na jugu slab zapadni. Minimalna temperatura od 11 do 20, maksimalna dnevna od 25 do 29, na jugu do 33°C. Narednih dana prete`no sun~ano i toplo, u ponedjeljak sredinom dana naobla~enje sa ki{om i pljuskovima, prvo na sjeverozapadu. U Sarajevu prijepodne sun~ano, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 13, maksimalna dnevna 27° C.

Danas }e prete`no sun~ano biti u Gr~koj, Italiji, [paniji, Portugalu i na jugu Francuske. Obla~no sa ki{om, pljuskovima i vjetrovito o~ekuje se na Britanskim ostrvima, Skandinavskom poluostrvu, u centralnoj i isto~noj Evropi. Najhladniji glavni evropski grad bi}e Var{ava sa 16, a najtopliji Podgorica sa 35°C. Danas na Balkanu prete`no sun~ano, u sjevernim predjelima umjereno obla~no. Maksimalna temperatura od 24 do 30, u primorskim gradovima do 35°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
ZVIJER

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

PLANET MAJMUNA

BANJA LUKA

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

KINA
CINEMA CITY
PUT BEZ POVRATKA 5

fantazija, romansa, re`ija: Daniel Barnz, uloge: Vanessa Hudgens, Mary Kate Olsen, Neil Patrick Harris, Alex Pettyfer, Kyle Kingson, LisaGay Hamilton, Peter Krause... po~etak u 16.20, 18.20 i 20.20 sati..

PONO] U PARIZU
romanti~na komedija, re`ija: Woody Allen, uloge: Owen Wilson, Rachel McAdams, Kathy Bates, Kurt Fuller, Michael Sheen, Carla Bruni... po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

BO[NJA^KI
Stalna postavka galerije i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od devet do 16 sati. Najava grupa putem telefona 033/279-800.

akcija, triler, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto... po~etak u 14.30,16.30,18.30 i 20.30 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
PLANET MAJMUNA: POSTANAK
akcija, avantura, nau~na fantastika, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto... po~etak u 18, 20 i 22.15 sati.

PUT BEZ POVRATKA 5
horor, re`ija: Steven Quale, uloge: Nicholas D'Agosto, Emma Bell, Arlen Escarpeta, Miles Fisher... po~etak u 18, 20 i 22 sata.

ZENICA

KAUBOJI I VANZEMALJCI
SF, akcija, triler, re`ija: Jon Favreau, uloge: Daniel Craig, Harrison Ford, Olivia Wilde... po~etak u 19.45 i 22 sata.

horor, re`ija: Steven Quale, uloge: Nicholas D'Agosto, Emma Bell, Arlen Escarpeta, Miles Fisher... po~etak u 19 i 21 sat

KRITERION
KRITERION
NEGDJE drama, re`ija: Sofia Coppola, uloge: Stephen Dor ff, Elle Fanning, Chris Pontius... po~etak u 20.20 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

PUT BEZ POVRATKA 3D
horor, re`ija: Steven Quale, uloge: Emma Bell, Nicholas D’Agosto, Miles Fisher, Arlen Escarpeta... po~etak u 22.30 sati.

AUTI 2

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba PERGAMENT SRBIJA (Me|unarodni autorski projekat mr. Leposave Milo{evic Sibinovi}), za posjete je otvorena do 24. septembra. animirana komedija, re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mor timer... po~etak u 14.40 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PRVI OSVETNIK: KAPETAN AMERIKA

NO] MORSKIH PASA 3D
horor, re`ija: David R. Ellis, uloge: Sara Paxton, Dustin Milligan, Chris Carmack, Katharine Mcphee, Chris Zylka, Alyssa Diaz, Joel David Moore, Sinqua Walls... po~etak u 20.30 sati..

TUZLA

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Nerimane-Narde Nik{i}, studentice Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, odsjek Produkt dizajn. Galerija je otvorena za posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

SPY KIDS: U VRTLOGU VREMENA

SPY KIDS: U VRTLOGU VREMENA

GALERIJE
akcija, ratni, re`ija: Joe Johnston, uloge: Chris Evans, Hugo Weaving, Stanley Tucci, Tommy Lee Jones... po~etak u 19 i 21.30 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

akcija, komedija, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Jessica Alba, Jeremy Piven, Joel McHale, Rowan Blanchard... po~etak u 16.30 sati.

BRENDAN I TAJNA KELTA
animirani, akcija, re`ija: Tomm Moore, glasovi: Brendan Gleeson, Evan McGuire, Mick Lally, Christen Mooney... po~etak u 16.30 sati.

GABRIJEL
akcija, komedija, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Jessica Alba, Jeremy Piven, Joel McHale, Rowan Blanchard... po~etak u 17.00 sati. Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

CONAN BARBARIN

BIHA]

MOSTAR

MAK
Opro{tajna izlo`ba fotografija autora Franka Levasseuera, prodajnog je karaktera, a sav prihod namijenjen je Udru`enju Obrazovanje gradi BiH. Izlo`ba je za posjete otvorena do 10. septembra, a mo`e se pogledati svakog dana od 10 do 19 sati.

KAKO SE RIJE[ITI [EFA

NOVI HRAM
Izlo`ba dokumentarne fotografije i projekcija dokumentarnog filma Edwarda Serotte "Pre`ivjeti u Sarajevu: prijateljstvo u vrijeme rata", za posjete je otvorena do 25. septembra. Izlo`ba je otvorena povodom Evropskog dana jevrejske kulture 2011.

komedija, re`ija: Seth Gordon, uloge: Jason Bateman, Charlie Day, Jason Sudeikis, P.J. Byrn, Kevin Spacey, Jennifer Aniston, Jamie Foxx... po~etak u 16.35, 18.40 i 20.45 sati.

avantura, re`ija: Marcus Nispel, uloge: Jason Momoa, Ron Perlman, Rose McGowan, Rachel Nichols, glasovi: Joe Gat ta, Avi Lerner, Danny Lerner, po~etak u 16 sati.

KINA
UNA
SUPER 8
avantura, triler, re`ija: J.J. Abrams, uloge: Joel Cour tney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler... po~etak u 19 i 21 sat.

OKC ABRA[EVI]
Sedmica holandskog filma, po~etak u 20 sati.

ZVORNIK

AUTI 2
animirana komedija, re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mor timer... po~etak u 14 sati.

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME

KUNG FU PANDA 2

ZLO^ESTA U^ITELJICA

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi. akcija, avantura, animirani, re`ija: Jennifer Yuh, uloge: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh, po~etak u 18 i 20 sati.

DOM OMLADINE
Sedmica holandskog filma, u 20 sati.

akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 14, 17.20 i 20 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

crna komedija, satira, re`ija: Jake Kasdan, uloge: Cameron Diaz, Jason Segel, Justin Timberlake, Lucy Punch... po~etak u 15 i 17 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine ~etvrtak, 8. septembar 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Zamra~enje
TRILER/HOROR
Re`ija: Rigoberto Castaneda Uloge: Amber Tamblyn, Aidan Gillen, Armie Hammer, Katie Stuart, Eloisa Bennetts

HIT
DANA
00.00
PINK
DRAMA/TRILER
Re`ija: Irwin Winkler Uloge: Robert de Niro, Annette Bening, George Wendt, Patricia Wettig, Sam Wanamaker

00.30
TV1

Claudia je mlada `ena koja se `uri kako bi stigla u bolnicu i bila uza baku koja umire. Tommy je mladi huligan koji se sprema pobje}i sa svojom djevojkom Francescom i spasiti je od zlostavljanja pijanoga oca. Karl je mu` i otac koji ima tajne kojih se mora rije{iti iz stana prije negoli onamo stignu supruga i k}i. Sve troje moraju biti negdje drugdje. Ali svi su zarobljeni u dizalu napu{tene zgrade tokom jednoga blagdanskog vikenda.

Jedna posebna djevoj~ica
DRAMA
Re`ija: Jean-Pierre Prévost Uloge: Alexandra Vandernoot, Jacques Perrin, Monique Spaziani, Genevieve Morin-Dupont

13.50
HRT 2

Pedesetih godina Hollywood prolazi kroz najsramotniju epizodu u povijesti. Pododbor za ispitivanje protuameri~ke djelatnosti, predvo|en senatorom Josephom Raymondom McCarthyem, pokrenuo je niz istraga da razotkrije navodne komunisti~ke simpatizere me|u filma{ima. Suo~eni s optu`bama i mogu}im zatvorskim kaznama, nedu`ni su ljudi mogli birati izme|u dviju opcija priznati naj~e{}e izmi{ljenu pripadnost komunisti~kome pokretu ili zavr{iti na ulici...

Lucie prati svoju majku na avion, a majka joj na rastanku daruje listi} lota s brojevima svog ro|endana, 0712. Avion se sru{io i majka je poginula. Utu~ena, Lucie zaboravlja na listi}. Sad `ivi u Quebecu, radi u poduze}u za proizvodnju i prodaju bi`uterije. Vlasnica poduze}a Marie-France zanemaruje svoju k}er Annette, djevoj~icu koja je ro|ena s Downovim sindromom, iako je jako voli. Kad joj MarieFrance dovede Annette na ~uvanje, Lucie zabavlja djevoj~icu tako {ta prave kola~e...

SPORT

Glasnici 2
HOROR
Re`ija: Martin Barnewitz Uloge: Norman Reedus, Heather Stephens, Darcy Fowers, Michael McCoy, Erbi Ago

23.15
OBN

Gruzija Makedonija
Ko{arka

O~ajan da spasi svoje usjeve, John - farmer iz Sjeverne Dakote, smje{ta misteriozno stra{ilo u svoja polja, samo da otjera "zlo" iz svojih njiva. No, ubrzo }e se boriti da spasi svoju obitelj i sebe od mnogo ve}eg i mnogo smrtonosnijeg zla...

EP Litvanija 2011

Finska Rusija
Ko{arka

EP Litvanija 2011

Slovenija Gr~ka
Ko{arka

EP Litvanija 2011

FILMOVI

14.20 BHT

16.50 BHT

23.10 BHT

Divlja igra 2
TRILER
Re`ija: Jack Perez Uloge: Susan Ward, Katie Stuart, Leila Arcieri, Dorit Wolf, Brett Gilbert

01.00
NOVA

Murjak do kraja Posebna no}
DRAMA
Re`ija: Roger Young

Dobro upoznaj prijatelje, a neprijatelje jo{ bolje. Djevojke iz Blue Baya su se vratile i nikada nisu bile divlje i odlu~nije u namjeri da zavode. U ovom erotskom trileru nitko nije nevin i ni{ta nije onako kako se ~ini. 17-ogodi{njakinja o~ekuje veliko nasljedstvo od svoga o~uha te se na|e u turbulentnom odnosu sa {kolskom kolegicom koja se odjednom pojavljuje tvrde}i da je nezakonita k}i i prava nasljednica.

KRIMINALISTI^KI

Re`ija: J. S. Cardone

Robert odlazi u posjetu svojoj bolesnoj supruzi u bolnicu i u povratku ne mo`e da na|e taksi zbog snje`ne oluje. Jedan od doktorica, Katherine, nudi mu prevoz, ali nakon {to automobil stane, prinu|eni su no} provesti u jednoj praznoj kolibi u blizini. Razgovaraju i zbli`avaju se. Da li je po~etak veze prevelik korak?

23.20 HAYAT

Odsje~ena ruka pluta u jezercu u Centralnom parku. Komu pripada? Kako je onamo dospjela? Od samog po~etka, ovaj slu~aj ubojstva povla~i vi{e pitanja nego odgovora. Detektiv Rem Macy iskusan je policajac ~ija }e ga istraga odvesti od opasnog podzemlja bandi iz kineske ~etvrti do najutjecajnijih gradskih mo}nika. U strahu za vlastiti `ivot, `rtvina cimerica zamoli Macya da odsjedne kod njega. Isprva, Macy joj rado otvori vrata svoga doma. No ubrzo joj otvori i svoje srce. Sada ga ona ima u {aci i ne da se zaustaviti.

23.15 NOVA

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
06.15 Gospo|a Barbara, igrana serija 07.00 Dobro jutro, jutarnji program 09.00 Vijesti 09.10 Sve }e biti dobro, igrana serija, 8. epizoda Dje~iji program 10.00 Spretno - sretno!, tv igra 10.25 Mali spasioci 10.35 Artur 11.00 X - man 11.25 Harveytoons 11.50 Tomica i prijatelji 12.00 Dnevnik 1 12.15 Viza za budu}nost, doma}a igrana serija 13.20 Larin izbor, igrana serija, 3. epizoda 14.10 Abeceda zdravlja: Krvne `ile, obrazovni program 14.40 Piplinzi, crtana serija 15.05 Vijesti 15.15 Na{a mala klinika, igrana serija

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 07.00 09.00 09.10 10.05 10.35 10.50 11.00 11.25 12.00 12.20 14.00 14.10 15.10 16.00 16.30 17.05 18.00 Muzi~ki program Jutarnji program Vijesti Larin izbor, ˘ serija U no}noj ba{ti, crtana serija Angelina balerina, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Med i djetelina, crtana serija Sviraj ne{to narodno Dnevnik 1 Kaktus, film Vijesti - sa tuma~em gestovnog jezika Prislu{kivanje, serija Kenedijevi, serija Reporta`a Srpska danas Larin izbor, serija Dragulj u carskoj palati, serija

HAYAT
06.30 Dobro jutro svima, jutarnji program 08.30 Hipp, koga pitati za savjet i {ta pitati 08.40 Crtani film 09.00 Bumba, crtani film 09.10 Garfield, crtani film 09.25 Lijeni grad, crtani film 09.50 Jagodica Bobica, Jago sitne pustolovine 10.15 Sirene, crtani film 10.45 Plavi zmaj, crtani film 11.10 Winx, serija, 22. ep. 11.30 Bestseller 11.32 Bioclinica 11.45 Vijesti 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Najbolje godine, serija 13.00 Miljenica, serija, serija 14.00 Moj dom, magazin 14.30 Muzi~ki program 14.58 Bestseller 15.00 Bioclinica 15.10 Top shop 15.45 Kad li{}e pada, serija, 84. ep.

TV1
06.00 Nijemi svjedok, serija 07.00 Jutarnje vijesti tv1 07.05 Ostrvo kornja~a, crtani film 07.35 Hello Kitty, crtani film 08.00 Vijesti 08.05 Eliza, 52/68 (r) 09.00 Vijesti 09.05 Zakon ljubavi, serija (r) 10.00 Flash news 10.05 Ukradeni `ivoti, serija (r) 11.05 Biznis vijesti 11.15 Superstars, 31/52 12.00 Vijesti plus 12.20 Doga|aji koji su promijenili svijet, 1/14 13.00 Flash biznis-sport 13.05 Ostrvo kornja~a, crtani film (r) 14.00 Flash news 14.05 Igra, 27. i 28. ep. (r) 15.00 Flash news 15.05 Zakon ljubavi, serija

PINK
06.00 Sestre, serija (r) 07.00 Crtani film 07.30 Udri mu{ki, jutarnji program 10.00 Naslije|e jedne dame, serija (r) 10.40 Kupi.ba, emisija 11.00 Zabranjena ljubav, telenovela 12.00 Info top, info-program 12.20 City, zabavni program 13.00 Brze pare, kviz 14.00 Info top, info.program 14.20 Grand hitovi, muzi~ki program 15.00 Sestre, telenovela 15.45 Kupi.ba, emisija

07.00 Dobro jutro Program za djecu i mlade (r) 09.10 Be Ha Te bebe 09.15 Mumijevi, animirana serija, 48/71 09.40 Robot Robi, animirana serija, 49/52 10.00 BHT vijesti 10.15 Ples `ivota, igrana serija, 115/125 11.00 Gorko-slatko, igrana serija, 182/229 (r) 11.25 Hodoljublje: Bitolj 12.00 BHT vijesti 12.15 Dru{tvo znanja, dokumentarna serija (r) 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Odli~an, 5+, edukativna serija 13.20 Mumijevi, animirana serija, 49/71 13.50 Gorko-slatko, igrana serija, 183/229 14.20 Ko{arka: EP Litvanija 2011: Gruzija - Makedonija, prijenos 16.15 Eurobasket 2011, specijalna emisija 16.50 Ko{arka: EP Litvanija 2011: Finska - Rusija, prijenos 18.50 Pim i Pom, animirana serija, 20/26 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.30 Retrovizor, muzi~ki program 19.50 Atletika: Diamond League: Weltklasse Zurich, prijenos 22.00 BHT vijesti 22.20 Otpad je hrana, strani dokumentarni program 23.10 Ko{arka: EP Litvanija 2011: Slovenija - Gr~ka, snimak 00.50 Kafa sa... Cary Joji Fukunaga, reditelj i Michael Fassbender, glumac 01.20 Savana, igrana serija, 29/33

Odgovorite ljudima
DIJALO[KA EMISIJA

20.10

Tomica i prijatelji
CRTANA SERIJA

19.10

Garfield
CRTANI FILM

09.10

Eliza
SERIJA

[trumfovi
08.05
CRTANI FILM

19.20

16.05 Sve }e biti dobro, igrana serija, 9. epizoda 17.00 Federacija danas 17.25 Ranjeni orao, igrana serija 18.25 Larin izbor, igrana serija, 4. epizoda 18.50 Dnevnik, najava 19.20 Harveytoons, crtani film 19.26 Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 Odgovorite ljudima, dijalo{ka emisija 21.10 Slomljena krila, igrana serija 22.05 Dnevnik 3 Finansijske novosti 22.35 Ezel, igrani serija /12/ 00.25 Viza za budu}nost, igrana serija 01.20 Dnevnik 3 (r) 01.50 Pregled progama za petak

19.10 Tomica i prijatelji, crtana serija 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Kenedijevi, serija 21.05 Pe~at, politi~ki magazin 22.00 Drevni Rim, dok. erijal 22.55 Dnevnik 3 23.17 Sport 23.30 Tahan, dje~ak sa bombom, film 01.05 Prislu{kivanje, serija 02.00 Pe~at, politi~ki magazin 02.50 Dnevnik 2 03.15 Drevni Rim - Nneron, dok. serijal 04.05 Moj tata je premijer, humoristi~ka serija 04.30 Zelena, zelena trava, humoristi~ka serija 05.00 Dragulj u carskoj palati, serija

16.45 Staklena ku}a, serija 17.45 Zvijezda mo`e{ biti ti, zabavno-muzi~ki program 18.15 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski tv show 18.48 Hipp, prvi zubi}i 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.38 Horizonti 20.00 Kad li{}e pada, serija 21.00 Ispuni mi `elju, zabavni program 22.00 @elja plus 22.20 Staklena ku}a, 8. ep. 23.20 Posebna no}, film Reprizni program Hayat TV-a 01.30 Zvijezda mo`e{ biti ti, zabavno-muzi~ki program 02.00 Vijesti 03.00 Ispuni mi `elju 04.00 @elja plus 04.20 Muzi~ki program

16.00 Ukradeni `ivoti, serija 17.00 Vijesti plus 17.15 Predaj se srce, serija (r) 18.15 Biznis vijesti 18.20 Superstars, 32/52 18.50 Igra, serija (r) 19.00 Najava dnevnika 019.10 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Predaj se srce, serija 21.10 Igra, serija, 29. i 30. ep. 22.10 Vijesti plus 22.35 Hrabrost jedne princeze, film 00.15 Pono}ne vijesti plus 00.30 Zamra~enje, film 01.58 No}ni program

15.50 Info top, info-program 16.00 More ljubavi, telenovela 16.55 Kupi.ba 17.00 Trijumf ljubavi, serija 19.00 Info top 19.15 Biometerolo{ka prognoza 19.17 Za zdrav i lijep osmijeh 19.20 [trumfovi, crtani film 19.45 City, zabavna emisija 20.00 Naslije|e jedne dame, serija 21.00 Zabranjeni forum, emisija 23.00 Kraljica juga, serija 00.00 Sumnjiv, dakle kriv, film

RTS
11.05 11.30 12.00 12.14 12.15 12.25 12.30 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 17.20 17.45 18.24 18.25 19.00 19.17 19.30 20.05 21.10 21.25 22.10 22.40 23.10 23.55 00.10 00.15 Slagalica, kviz (r) Srbija na vezi (r) Dnevnik For{pan Sport plus Vrijeme Zmajeva biblioteka, 4/10 (r) Trezor Kosmos, dok. program Ovo je Srbija Vru} vetar: Brodolom, 9/10 (r) Dnevnik RT Vojvodina [ta radite, bre, info-program Beogradska hronika Najava dnevnika 2 Oko magazin, info Tema Srbije na vezi Vrijeme Dnevnik Vru} vetar: [ampion, 10/10 7 RTS Sat dana Magazin Srbije na vezi Mjesto za nas Ad libitum (r) Muzi~ki program (r) Dnevnik Evronet Obrazovno ogledalo: Bra}a i sestre

RTCG
07.00 Jutarnji program 10.00 Dnevnik u 10.00 10.15 Nau~no obrazovni program 11.00 Vijesti 11.05 Dokumentarna emisija 11.35 Stil 12.00 Vijesti 12.35 Profil 13.05 Stil (r) 13.30 Dokumentarna emisija 14.00 Vijesti 14.05 Obrazovna emisija (r) 14.35 Etno 15.30 Dnevnik 1 15.45 Muzika 16.15 Obrazovna emisija 17.00 Lajmet 17.15 Crna Gora u`ivo 18.00 Vijesti 18.05 Muzika 18.30 Sat TV (r) 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat TV 20.30 Muzika 21.00 Dokumentarni program 21.30 Stadion 22.00 Drama 23.00 Dnevnik 3 23.30 Argument klimaks

FOX LIFE
12.20 D`oi, serija 12.40 Svita, serija 13.05 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 13.30 Sve {to niste znali o ljubavi, serija 14.15 Ali Mekbil, serija 15.05 Da, draga, serija 15.30 Da, draga, serija 15.55 D`oi, serija 16.20 D`oi, serija 16.45 Do posla i nazad, serija 17.10 Do posla i nazad, serija 17.35 Kako sam upoznao va{u majku, serija 18.00 [apat duhova, serija 18.50 Tra`im djevojku, reality show 19.15 Da, draga, serija 19.40 Da, draga, serija 20.05 Ali Mekbil, serija 20.55 Seks i grad, serija 21.23 Seks i grad, serija 22.00 Sretni zavr{eci, serija 22.25 Sretni zavr{eci, serija 22.55 Kako sam upoznao va{u majku, serija 23.20 Prava krv, serija 00.05 [apat duhova, serija 00.50 Seks i grad, serija 01.18 Seks i grad, serija 01.40 Ali Mekbil, serija 02.25 Prava krv, serija

UNIVERSAL
08.20 09.20 10.20 12.20 13.20 Ne{ Brid`iz, serija Dijagnoza: Ubistvo, serija Ubistva u Midsomeru, serija Ne{ Brid`iz, serija Voker, teksa{ki rend`er, serija 14.20 Dijagnoza: Ubistvo, serija 15.20 Ubistva u Midsomeru, serija 17.20 Urgentni centar, serija

TV1000
06.10 Bijela palata 08.00 Lud za mambom 10.00 U akciji 11.40 Havana 14.00 Jedan krug 16.00 Poljubi me za zbogom

EUROSPORT
03.00 Tenis, US Open Live, ~etvrtfinale (@) 05.00 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (@) 08.30 Snuker, Shanghai, Kina 09.00 Snuker, Shanghai, Kina, live 11.30 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (@) 13.45 Snuker, Shanghai, Kina, live 16.00 Biciklizam, Tour of Spain, live 17.45 Tenis, US Open Live, ~etvrtfinale (M) 01.00 Tenis, US Open Live, ~etvrtfinale (M)

Voker, teksa{ki rend`er
SERIJA

18.20

Sve ili ni{ta
FILM

21.50

18.20 19.20 20.20 21.20 23.10 01.10 02.10 03.10

Voker, teksa{ki rend`er, serija Ne{ Brid`iz, serija Urgentni centar, serija Titanik, film Uhvati Kartera, film Panduri novajlije, serija Erika, serija Doma}ice iz okruga Orind`, serija

18.00 U no}i 20.00 Slu~ajni {pijun 21.50 Sve ili ni{ta 00.00 Topla ~okolada 02.00 Bili Medison

~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1
07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.07 09.53 10.00 10.09 10.10 11.02 11.16 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.18 14.10 14.19 14.20 14.50 15.39 15.54 16.01 16.03 16.47 16.50 17.00 17.51 17.53 18.38 19.30 19.55 20.00 20.03 20.11 21.08 22.03 22.56 23.05 23.30 23.33 23.38 23.45 00.17 01.48 02.36 02.46 03.10 03.40 04.30

TV PROGRAM
NOVA
06.50 Neustra{ivi Scooby Doo, crtana serija 07.15 Jumanji, crtana serija 07.40 Tomica i prijatelji, crtana serija 07.55 TV izlog 08.10 Nate Berkus show 09.05 Pobjeda ljubavi, serija (r) 10.05 Teresa, serija (r) 11.05 TV izlog 11.20 Kad li{}e pada, serija (r) 12.20 Ljubav i kazna (r) 13.20 IN magazin (r) 14.00 Tereza, serija 16.00 Larin izbor, serija (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.00 Ljubav i kazna, serija 21.00 Larin izbor, dramska serija 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Provjereno, informativni magazin 23.15 Murjak do kraja, film 01.00 Divlja igra 2, film

63
Iz dana u dan... Vrijeme danas... Svje`i u dan... Vijesti Pop corn, skrivena kamera Svijet tajni, serija Zakon ljubavi, serija Vijesti Ukradeni `ivoti, serija Vijesti u 16 Zakon ljubavi, serija Dnevnik Ljetno kino, film Ukradeni `ivoti, serija Dnevnik (r)

HRT2
Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Hotel dvorac Orth 8, serija Vijesti iz kulture (r) Vijesti Vrijeme danas Svemirska istra`ivanja: Izvanzemaljski safari, dokumentarna serija (r) Kod Ane (r) Oprah show (r) Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) Gospodarica tvoga srca, serija Capri 3, serija (r) Vijesti uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Kraljevi Rike, dokumentarni film ^udom pre`ivjeli 3: No}na mora na planini, dokumentarna serija (r) Kulturna ba{tina: Muzej Staro Selo (r) Vijesti iz kulture (r) ZABA - 90 sekundi (r) Alisa, slu{aj svoje srce serija Pastel... Vijesti Hrvatska u`ivo HAK - Promet info Sve }e biti dobro, Serija (r) Ljetna slagalica: Cro ego Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi Capri 3, serija Boje turizma Reporteri - izbor: Tajni rat protiv terorizma, dokumentarni film @ivjeti zdravije Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Klasici hrvatskog dokumentarizma: Branko Marjanovi} Jedna posebna djevoj~ica, francuski film (r) Kojak 3., serija (r) Skica za portret (r) City Folk 2011.: Banglade{ (r) Kraljevi Rike, dokumentarni film (r) Boje turizma (r) Hotel dvorac Orth 8, serija (r) 07.02 Gospodarica tvoga srca, serija (r) 07.48 Einstein~i}i, crtana serija (r) 08.12 @utokljunac: Zaljubljeni Jo`a (r) 08.39 Istrage Mladog Mjeseca, serija za djecu 09.04 Iznad crte: Sun~ani dje~ji otok (r) 09.18 Kokice 09.35 Obi~na klinka, serija za djecu 10.00 Alisa, slu{aj svoje srce serija (r) 10.44 Puna ku}a Raftera 2, serija (r) 11.30 Tree Hill 6, serija (r) 12.11 @deronja 2, crtana serija (r) 12.33 @utokljunac: Zaljubljeni Jo`a (r) 12.59 Pipi Duga ^arapa, crtana serija 13.26 Hannah Montana 2, serija za mlade (r) 13.50 Jedna posebna djevoj~ica, film (r)

OBN
07.10 Atomska Betty, crtani film 07.35 Roni, Olly, Roni, crtani film 08.50 Bunny Maloney, crtani film 08.05 Iron Man, crtani film 08.30 Gorki `ivot, serija 09.15 Stol za 4, kulinarski show 09.45 Bilo jednom u Turskoj, serija 11.55 OBN Info 12.15 Ludo srce, serija 13.25 Ljubav - vjera - nada, serija 14.40 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 15.50 Ukleta Marijana, {panjolska telenovela 17.00 Stol za 4, kulinarski show, nova sezona 17.40 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.50 OBN Info 19.05 OBN Sport 19.15 Vox special, talk show 20.00 Ljubav - vjera - nada, serija 21.00 Zakon bra}e, kriminalisti~ka serija 22.00 Dolina vukova, serija 23.10 Vox populi 23.15 Glasnici 2, film 01.00 Dolina vukova, serija 02.10 OBN Info 02.25 OBN Sport 02.30 Vox populi 02.35 Glasnici 2, film

TVSA
07.00 Sarajevsko jutro, informativno-revijalni program, u`ivo 10.02 Mala princeza, program za djecu (r) 10.15 Medo Rupert, program za djecu (r) 10.25 Bo on the go, program za djecu (r) 11.00 Vijesti TVSA 11.05 Pansion Fali~nih, igrana serija (r) 11.35 Pomorska tehnologija, dok. program (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Sevdah, muzi~ki program 13.45 Pod la`nim imenom, film (r) 16.00 Yusuf, igrana serija 17.00 Dobre vibracije, revijalni program, u`ivo 18.15 Tarih, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.02 Mala princeza, program za djecu 19.15 Medo Rupert, program za djecu 19.25 Bo on the go, program za djecu 20.00 Pansion Fali~nih, serija 20.30 Pomorska tehnologija, dok. program 21.00 Sarajevdisanje, dok. program 22.00 Ve~ernje vijesti 22.30 Yusuf, igrana serija 23.20 Dokumentarni program 00.10 Pogre{an ~ovjek, film 01.30 Dnevnik TVSA (r)

TV TK
06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 09.00 09.30 12.00 12.15 16.00 17.15 19.00 22.40 00.00 01.00

MRE@A
14.05 Igra, 27. ep. (r) 14.30 Igra, 28. ep. (r) 15.05 Zakon ljubavi, 59. ep. 16.00 Ukradeni `ivoti, 51. ep. 17.15 Predaj se srce, 3. ep. (r) 20.05 Predaj se srce, 4. ep. 21.10 Igra, 29. ep. 21.35 Igra, 30. ep. 22.35 Hrabrost jedne princeze 1, film 00.30 Hrabrost jedne princeze 2, film (r)

Tree Hill
SERIJA

11.30

Kad li{}e pada
SERIJA

11.20

15.20 Debbie Travis preure|uje 3 (r) 16.05 James Martin u Bretanji, dokumentarna serija (r) 16.30 City Folk 2011: Banglade{ 16.56 Kojak 3, serija 17.46 [apta~ psima 4 (r) 18.38 Silvestrove i ^i~ijeve tajne, crtana serija (r) 18.58 Mali roboti, crtani film (r) 19.10 Kod ku}e je najljep{e: Ba{ka 19.23 Gara`a: Valetudo (r) 20.00 Zürich: Atletika Dijamantna liga, prijenos 22.06 La`i mi 2, serija (r) 22.52 Zovem se Earl 4, humoristi~na serija (r) 23.14 Retrovizor: Specijalna postrojba 4, serija 23.56 Retrovizor: Prikra}eni 3, humoristi~na serija (r) 00.18 Retrovizor: Skladi{te 13, serija (r) 01.00 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi

TV MOSTAR
08.05 Eliza, serija 09.05 Zakon ljubavi, serija, 10.05 Ukradeni `ivoti, serija 14.05 Igra, serija 14.30 Igra, serija15.00 Flash news 15.05 Zakon ljubavi, serija 16.00 Ukradeni `ivoti, serija 17.00 Vijesti plus 17.15 Predaj se srce, serija 18.15 Grad, revijalni program RTM 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Predaj se srce, serija 21.10 Igra, serija 21.35 Igra, serija 22.15 Vijesti plus 22.35 Hrabrost jedne princeze 2, film 00.30 Hrabrost jedne princeze 1, film

TV KAKANJ
09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 Svjedok prirode 10.30 Kolijevka 11.00 Biografije 12.00 Uljep{aj svoj `ivot 13.00 Svjedok prirode 13.30 Islam u Evropi 15.00 Jusuf a.s., serija 16.00 Biografije 17.00 Flash vijesti 17.05 No}ni talasi, film 18.30 Svijet tajni, serija 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Zanimljive pri~e 21.00 Svijet tajni, serija 21.40 Jusuf a.s., serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Glas Amerike 00.00 Vijesti IC (r)

RTV USK
12.00 Vijesti 12.05 Velikani na{e pro{losti: ^arobnjak svjetla: Edison, dok. serijal (r) 13.05 Cirkus, zabavni program (r) 14.00 Bloopers (r) 14.30 Vijesti 4.40 Biografije (r) 15.35 Pod suncem St. Tropea, serija 16.30 Najd`ela, zabavni program 17.10 Gordost, serija 18.10 TV Liberty 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Portreti: Stjepan Kljuji} 21.00 Iz bisaga Vehida Guni}a 21.30 Dnevnik 2 22.00 Gordost, serija 22.45 Turisti~ki putokaz (r) 23.20 Najd`ela, zabavni program (r)

TV SLON
16.02 Vijesti 16.10 Sredinom sedmice, info. program 16.40 @uta minuta, zabavni program 16.45 Pitajte - tra`imo odgovore 17.15 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, info. program 18.25 Vje`bajmo zajedno, sportsko rekreativni program 19.00 Muzi~ki Salto, muzi~ki program 19.30 Sanjalica, pr. za djecu 20.00 Kviz Extra 20.30 Ko zna, zna, obrazovni program 21.35 Op~injeni, serija 22.25 Extra DJ, muzi~ka emisija 23.20 Slon extra Info

TV ZENICA
09.00 Dobro jutro 10.00 Zenica danas (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Program za djecu 11.30 Frejzer (r) 12.00 Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Ja sam tvoja sudbina, serija 15.40 Muzi~ki spotovi 16.05 Ljeto u gradu 17.10 Dokumentarni program 17.30 Dje~iji program 18.00 Frejzer, serija 20.40 Klinika, serija 21.40 Razglednica 23.30 Glas Amerike 00.00 Klinika, serija

RTV VOGO[]A
12.00 Serijski program 13.00 Magazin Plus (r) 13.30 Istina, emisija o povratku (r) 14.00 Program za djecu i mlade 15.00 Serijski program (r) 16.00 Otvoreni program, u`ivo 17.50 Crtani film 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS music 19.30 Hronika sedmice TV Jablanica 20.00 Igrani film 22.00 Vogo{}anska hronika (r) 22.30 Revijalni program 23.00 I.R.I.B. 23.30 Glas Amerike 00.00 Otvoreni program (r) 02.00 Vogo{}anska hronika (r) 02.30 Hronika sedmice TV Jablanica (r) 03.00 Revijalni program

RTV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Kasandra, serija (r) 09.15 Svijet na dlanu 10.00 Novosti 10.05 Stem 011 12.00 Novosti u podne 12.15 Van dometa, film 14.00 Novosti 14.05 Zna{-ima{, interaktivni kviz 16.00 Dnevnik 1 16.25 Sve za ljubav, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.30 Monitornig 19.00 Sport fles 19.30 Dnevnik 2 20.10 Kasanda, serija 21.00 Zavjera 22.30 Dnevnik 3 23.00 Turbulencija 3, film 00.30 Dan apokalipse, film

ATV
09.50 Jagodica Bobica, crtani film 10.20 Sirene, crtani film 10.50 Bakugan, crtani film 11.10 Winx, crtani film 11.55 Vijesti 12.10 Najbolje godine 2, serija 13.00 Miljenica, serija 14.30 Vizita 16.00 Kad li{}e pada, serija 17.00 Staklena ku}a, serija 18.15 Nepobjedive Banzuke, zabavni program 18.50 Arena sport, sportski program 19.00 ATV vijesti 20.05 Kad li{}e pada, serija 21.00 Kursad`ije 22.10 Vijesti 22.20 Staklena ku}a, serija 23.20 Posebna no}, film

EUROSPORT 2
03.30 Snuker, Shanghai, Kina 05.30 Fudbal na pijesku, SK Italija: Italija - [vajcarska 06.15 Fudbal na pijesku, SK Italija: Portugal Oman 07.30 Snuker, Shanghai, Kina 09.00 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (M) 11.30 Speedway, Bydgoszcz, Poljska 12.30 Watts 12.45 Surf 13.00 Tenis, US Open, ~etvrtfinale (M) 15.30 Fudbal na pijesku, SK Italija Live, ~etvrtfinale 21.30 All sports 22.00 Freestyle motocross 23.00 Obaranje ruku 23.30 Kuglanje 01.00 Snuker, Shanghai, Kina

SPORT KLUB
07.30 09.15 09.45 10.00 11.00 13.00 15.00 17.00 18.00 18.30 19.00 19.15 21.15 21.45 22.15 22.45 23.00 23.30 01.45 02.00 03.00 04.00 Klupske TV Vijesti Premier League News FullTilt Poker Kvalifikacije za EP: England - Wales Premier League: Tottenham - Manchester City Kvalifikacije za EP: Scotland - Lithuania Pregled argentinske lige Premier League Magazin Vijesti Premier League News Super cup: Real Madrid Barcelona Mobil 1 The Grid Atletix Vijesti Premier League News Premier League Magazin Super cup: Barcelona Real Madrid Vijesti FullTilt Poker Pentathlon World Cup China Men Najbolja utakmica Premier League

DISCOVERY
06.00 Peta brzina 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Opasan lov 08.10 Razotkrivanje mitova 09.05 Vrhunsko graditeljstvo 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Limarska radionica: London 12.45 Dodaj gas 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Opasan lov 16.25 Razotkrivanje mitova 17.20 Vrhunsko graditeljstvo 18.15 Pre`ivljavanje 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 U djeli}u sekunde - 2 epizode 21.00 Nevolje u raju 21.55 Kako izvu}i `ivu glavu 22.50 Duhovi 23.45 Razotkrivanje mitova

N. GEOGRAPHIC
10.00 Kad p~ele utihnu 11.00 Drevne megastrukture 12.00 Skriveni svjetovi 12.30 Zemlja zmajeva 13.00 Drevni X fajlovi: Hristova krv 14.00 Katedrala u [artru 15.00 Uticaj `ivotinja: D`ungla 16.00 Tamna strana nilskih konja 17.00 Sekunde do katastrofe 18.00 [apta~ psima: Badi 19.00 Pijesak me|u prstima 19.30 Crveni majmun iz Zanzibara 20.00 Opasni susreti: ^ovjeko`deri 21.00 Unutar 11. septembra: Rat se nastavlja 22.00 Iznutra: Talibanistan 23.00 Opasni susreti: ^ovjeko`deri

VIASAT HISTORY
12.00 @ivotinje koje su u{le u istoriju 12.30 Bri`it Bardo - francuska ikona 13.00 Dani katastrofe - teror na aerodromu 14.00 Mumija koja je do{la iz leda 15.00 Lovci na naciste 16.00 Verdijevim stopama 17.00 Izgubljeni topovi Kraljice Elizabete 18.00 Mane: ^ovjek koji je izmislio modernu umjetnost 19.30 Velike britanske vojskovo|e 20.00 Atina: Istina o demokratiji 21.00 Zavjera na ostrvu Ustika 22.00 [kotski klju~ 23.00 Lovci na naciste 00.00 Verdijevim stopama 01.00 Izgubljeni topovi Kraljice Elizabete 02.00 ^ovjek koji je izmislio modernu umjetnost 03.30 Velike britanske vojskovo|e 04.00 Atina: Istina o demokratiji 05.00 Zavjera na ostrvu Ustika

ANIMAL PLANET
06.00 Posjed merkata: Sljede}a generacija 06.25 Upoznajte divljinu 06.50 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija - 2 ep. 07.40 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 08.10 Paklene ma~ke 09.05 Sve o psima 10.00 Policija za `ivotinje 10.55 Veterinari sta`isti 11.20 Spa{avanje divljih `ivotinja 11.50 Veterinari novog kova sa Stivom Irvinom 12.45 Lovac na krokodile 13.40 Invazija ajkula 14.30 [kola za gorile 15.00 Upoznajte divljinu 15.30 Lovac na krokodile 16.25 Zaljubljenici u ma~ke 17.20 Psi - jedna rasa, jedna pri~a 17.45 Lovac na krokodile 18.40 Kraljevstvo geparda 19.10 Sve o psima 20.05 Napad ajkule - dosje 3 21.00 Velika petorka 21.55 ^udo da sam `iv 22.50 Velika trka u Savani

EUROBASKET Francuskoj pripala drama protiv Turske

Bra}a Gasol sredila i Nowitzkog
49. strana

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 8. septembar 2011. godine

Prezentiran projekat Uredi svoju {kolu

Izgradnja mostova

kroz obrazovanje
U prostorijama ACIPS-a, u okviruKampusaUniverziteta u Sarajevu, ju~er je prezentiran projekat Uredi svoju {kolu (FixMySchool). Tim povodom odr`ana je pres-konferencija na kojoj su govorili Patrick Moon, ambasador SAD-a u BiH, dr. Enes Osman~evi}, predsjednik US Alumni asocijacije u BiH, zatim Darko Brkan, koordinator projekta, te Nadija Bandi}, pomo}nica federalnog ministra za obrazovanje i nauku. Koordinator projekta Darko Brkan naglasio je da simboli~ni naziv ozna~ava i sam cilj projekta, a to je rje{avanje svih problemavezanih za obrazovanje u BiH.

Komemoracija Midhatu Us~upli}u
Akademija nauka i umjetnosti BiH i [umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu na zajedni~koj komemoraciji odali su po~ast nedavno preminulom akademiku Midhatu Us~upli}u, klasiku integralne za{tite {uma i stru~njaku kojeg je upoznala Evropa. O `ivotnom putu preminulog akademika i njegovom doprinosu obrazovanju, nauci i kreiranju odgovornog odnosa prema prirodnim resursima govorili su akademik Taib [ari} i prof. dr. Mirza Dautba{i}. Akademik Us~upli} je na [umarskom fakultetu izveo 40 generacija i jedanaest doktora nauka, a iza sebe ostavio 14 knjiga, ud`benika i monografija. Akademik Midhat Us~upli} (ro|en 1933. u Tuzli) preminuo je 12. avgusta u Sarajevu gdje je i sahranjen. H. A.

Pobolj{anje kvaliteta obrazovanja u BiH o~ekuje se kroz pru`anje prilike u~enicima, studentima i nastavnicima da prijave problem, ali i diskutuju o njemu i tako na|u rje{enje

Prilika za sve
Istaknuto je da je razvojobrazovanja u na{ojzemlji od izuzetnog zna~aja, te da }e pomenuti projekat, uz intenzivno kori{tenje novih tehnologija, kreirati modele za rje{avanje specifi~nih problema u obrazovnom procesu. Ti specifi~ni problemi obuhvataju sve one zastupljene u jednoj obrazovnoj ustanovi, a to su infrastrukturalni (popucale plo~ice, o{te}ene klupe...), pa sve do onih koji se ti~u korupcije i svih oblika diskriminacije. - Ovim projektom `elimo pobolj{ati kvalitet obrazovanja u na{oj zemlji i pru`iti priliku u~enicima, studentima i nastavnicima da prijave problem, ali i diskutuju o njemu i na taj na~in na|u rje{enje. Ovaj projekat je ve} dobio nagradu US Alumni Innovation Funda, rekao je Brkan. Bandi} je kazala kako federalno Ministarstvo dijeli istu viziju kao i koordinatori projekta, te da je borba protiv korupcije i svih oblika segregacije u obrazovnom sistemu u BiH neophodna. Na konferenciji je naro~ito nagla{ena aktivna podr{ka Ambasade SAD-a projektu, a ambasador Moon je kazao da je i sam bio svjedok raznih pri~a nastavnika i studenata o nezadovoljstvu obrazovnim sistemom u na{oj zemlji.

Foto: A. KAJMOVI]

Pirati oslobodili danske turiste
Somalski pirati su oslobodili sedam nauti~kih turista, me|u kojima je porodica s trojedjece, koje su oteli u Indijskomokeanu24. februara i odtada ih dr`ali kao taoce, saop}io je u srijedu danski MIP, prenosiFena. Ministarstvo ne precizira pod kakvimokolnostima su oslobo|eni taoci. Jan Quist Johansen, njegova supruga Birgit Marie i njihovo troje djece od 13 do 17 godina Rune, Hjalte i Naja, krenuli su iz Danske u augustu 2009. na put oko svijetajedrilicom, s namjerom da se vrate krajem ljeta. S njima su na jedrilici bila i dva saputnika.

Razmjene studenata
- Sudionici ovog projekta dolaze iz svih dijelova zemlje. Redovno imamo razmjene studenata i ti ljudi su kroz poha|anje nastave u ameri~kim {kolama i univerzitetima usavr{ili znanje i profesionalne vje{tine. Sada }e zajedni~ki ra-

diti na izgradnji mostova izme|u naroda u BiH tra`e}i rje{enja za probleme u {kolama i fakultetima {irom ove zemlje. Ubije|en sam u uspjeh ovog projekta, kazao je Moon. Projekat Uredi svoju {kolu bit }e realiziran u formi online platforme koja }e na principu socijalnih mre`a omogu}iti prijavljivanje problema, uvezivanje u~enika i studenata sa sli~nim problemima, diskusije i traganje za adekvatnim rje{enjima.
E. GODINJAK

POSLJEDNJE VIJESTI
MAGLAJ: UTOPILA SE DVA DJE^AKA - U rijeci Bosni u Maglaju ju~e oko 18 sati utopila su se dva maloljetna dje~aka, bra}a Koki}, potvr|eno je u MUP-u ZDK-a. Dje~aci su imali 10 i 11 godina, a nesre}a se dogodila u naselju Omerdino polje, ispod starog grada u Maglaju. Prema rije~ima o~evidaca ubrzo su na mjesto nesre}e stigli vatrogasci i hitna pomo}, ali na`alost, za dje~ake nije bilo spasa. Tijela nesretnih dje~aka su izvu~ena iz vode, a istraga }e pokazati kako je do{lo do utapanja. ^ETVERO OBJE[ENIH U IRANU - ^etiri osobe optu`ene za trgovinu drogom obje{ene su u zatvoru Kerman u jugoisto~nom dijelu Irana, objavio je ju~er dnevnik [arg. Dnevnik navodi da su ~etvorica obje{enih posjedovala vi{e desetina kilograma opijuma ili heroina. Od po~etka godine u Iranu su izvr{ene 184 smrtne kazne. SAD ZATRA@ILE OD PALESTINE DA ODUSTANE OD UN-a - SAD su ju~e zvani~no zahtijevale od Palestinske uprave da odustane od plana da zatra`i priznanje nezavisne Palestine ovog mjeseca u UN-u. Zahtjev je palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu prenio ameri~ki izaslanik David Hale za vrijeme sastanka u Ramali, na Zapadnoj obali, prenose izraelski mediji. Isti izvori navode da tom prilikom nisu dati nikakvi novi prijedlozi za obnavljanje mirovnog procesa.

Dom zdravlja u Kalesiji

Na svadbi se otrovalo 19 osoba
U proteklih nekoliko dana u Slu`bu hitne pomo}i kalesijskog Doma zdravlja javilo se ukupno 19 osoba, koje su se otrovale hranom 3. septembra na svadbi, koja je organizovana u jednom od ugostiteljskih objekata u ovom gradu. Kako je saop{teno iz Kantonalnog operativnog centra Civilne za{tite Tuzla, a koji se pozvao na izvje{taj Doma zdravlja Kalesija, 4. i 5. septembra u Slu`bi hitne pomo}i je pregledano 19 osoba. Tri pacijenta sa te`im simptomima trovanja upu}ena su na Infektivnu kliniku Univerzitetsko-klini~kog centra Tuzla, odakle su nakon tretmana pu{tena na ku}no lije~enje, uz nadzor epidemiologa. “Prema nalazu HES slu`be Doma zdravlja Kalesija i sani-

Simboli~na 2014. za Sarajevo
Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Denis Be}irovi} uputio je pismo predsjedniku Evropskog parlamenta JerzyuBuzeku. Be}irovi} je u pismu izrazio zadovoljstvo usvajanjem rezolucije u Evropskomparlamentu o dodjeli titule Evropske prijestolnice kulture Sarajevu 2014. godine. Be}irovi} isti~e da 2014. ima posebnu simboliku za grad Sarajevo: dva doga|aja u historiji obilje`ila su i dala neizbrisiv pe~at bh. prijestolnici u svjetskim okvirima. Te godineobilje`avamostogodi{njicu od po~etkaPrvogsvjetskog rata i tridesetogodi{njicu^etrnaestih zimskih olimpijskih igara. Time bi Sarajevu bila omogu}ena rekonstrukcijapostoje}einfrastrukture te osna`en urbani ritam `ivota.

tarnog inspektora Op}ine Kalesija, progla{ena je epidemija Toxiinfectio alimentaris (A05,9). Prema trenutno raspolo`ivim informacijama, nijedna osoba nije zadr`ana

na klini~kom lije~enju, a ve}ina pacijenata se nakon ukazane pomo}i osje}a bolje“ , saop{teno je iz Kantonalnog operativnog centra Civilne S. K. za{tite.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->