JU POLJOPRIVREDNA I MEDICINSKA KOLA- BRKO DISTRIKT BIH

Bolesti i tetnici ljive na podruju Brko distrikta BiH

maturski rad iz predmeta: Zatita bilja

Uenik: Armin Durgut

Mentor: Samid Kurtali, prof.

11.4.2010.

Sadraj:

UVOD....................................................................................................................................................3 CILJ RADA..........................................................................................................................................4 MJESTO ISTRAIVANJA.................................................................................................................4 PREGLED LITERATURE...4 MATERIJAL I METODA RADA.......................................................................................................5 REZULTATI ISTRAIVANJA..........................................................................................................5 DISKUSIJA REZULTATA...............................................................................................................18 ZAKLJUAK.....................................................................................................................................19 LITERATURA....20

UVOD

Znaaj voarstva u svijetu i kod nas:

Poljoprivreda je jedna od najvanijih grana privrede, kako u svijetu tako i kod nas. Ona ima irok spektar grana meu kojima se nalazi i voarstvo. Prema svjetskim istraivanjima na planeti Zemlji ima 13,4 milijarde ha kopna. Od toga oko 78 % nije pogodno za obraivanje, to zbog velike hladnoe, sue, to zbog postojanja kra, odnosno kamenitih, plitkih i zaslanjenih zemljita. Krajnji rezultat je da od 13,4 milijardi ha za uzgoj poljoprivrednih kultura se obrauje svega 1,5 mil ha. U naoj dravi od 2 525 000 ha ukupne povrine obrauje se tek 1 585 000 ha (1990). Od toga pod vonjacima se nalazi samo oko 5000 ha. To je jako malo, jer voe je veoma vana i korisna namirnica, ima ljekovita i hranjiva svojstva. Kao i svaki drugi organizmi i voe ima neprijatelje a oni se mogu podijeliti na bolesti, tetoine i korove. Ovi tetni organizmi su se s raznim dogaajima kroz istoriju kao to su ratovi i seobe, poeli intenzivnije iriti. Samim tim je porastao i intenzitet zatite. S pravom se moe rei da je ovo jedan od najveih problema dananjice. Ne samo da je broj bolesti i tetoina veliki nego se svakim danom poveava. Ova injenica je podsticaj da se mora velika panja posvetiti zatiti voaka od tetnih organizama. ljiva je vrsta voa koja je najrasprostranjenija u uzgoju u BiH pa i Brko Distriktu BiH. Pored velikog broja selekcionisanih sorti ljiva koje su se uzgajale, a neke od i njih i danas uzgajaju, poznato je da postoji i nekoliko autohtonih sorti sa podruja Brkog koje su nale svoje mjesto u literaturi o ovome vou. Izmeu ostalih tu su:
SORTA VELINKA

Porijeklom iz Velina Sela kod Brkog po kojem je i dobila ime. Rasprostanjena je u samo u nekim selima na breuljcima juno od Brkog. Plod joj je krupan, uglavnom oblika poegae, meso dosta vrsto, neto suhlje od poegae, slatkokiselo bez arome. Plodovi sazrijevaju kad i plodovi poegae. Upotrebljava se za suenje i daje krupnu suhu ljivu. Drvo je mnogo bujnije od drveta poegae, kad se razmnoavaju mladicama grane elastinije pa se ne lome ni pod teretom velikog roda.

BRANSKA RANA-HODIKA

Porijeklom je iz atorovia kod Brkog. Godine 1936. u optinskom rasadniku u Brkom prvi puta su je poeli razmnoavati kalemljenjem na danariku. Ime Hodika dobila je po imenu vlasnika vonjaka iz atorovia gdje je pronaena.

Rasprostranjena je najvie u okolini Brkog u selima atorovii, Koraj i Maoa. Poto su plodovi te ljive pokazali se kao perspektivni u trgovini dat je prikaz o njoj u knjizi "Kratak pregled vanijih trgovakih sorti ljiva" objavljena 1936.godine.
DINKA IZ BODERITA

ljiva koja se prvi put poela razmnoavati kalemljenjem na anariku u mjestu Boderite kod Brkog, dobila je ime Dinka iz Boderita. Tadanji ef voarskog odsjeka pri zemaljskoj vladi u Sarajevu pri izboru imena htio je naglasiti da je slatka kao dinja i dao joj ime dinka.

CILJ RADA ljiva je veoma zastupljena na naim prostorima, moemo rei da je vodea vona vrsta kod nas. Uslov ouvanja visokog kvaliteta nae ljive moe se postaviti kao krajnji cilj. Utvrivanje i upoznavanje znaajnijih tetoina, uzronika bolesti te korova u voarstvu na naem podruju jeste osnovni ali ne i jedini cilj rada.. Sljedei korak jeste utvrivanje mjera suzbijanja ovih organizama koje se poduzimaju prilikom zatite voa. I na kraju da bi proizvodnja bila uspjena, a prije svega bioloki i ekoloki prihvatljiva, potrebno je nae voare upoznati sa svim moguim mjerama zatite. Integralna zatita bilja nalazi sve vie pristalica meu poljoprivrednim proizvoaima, mada je to jo uvijek zanemarljivo u odnosu pristalica klasine proizvodnje koji primjenjuju hemijske mjere zatite. Upotreba pesticida u poljoprivredi, koja je svoj maksimum dostigla 80-ih godina dvadesetog vijeka, imala je velike poremeaje u prirodi. Primjena pesticida irokog spektra djelovanja, prije svega insekticida, uzrokovala je unitenje kompleksa korisnih organizama. Mnogi tetni organizmi u BiH ine znaajne tete na vonim kulturama, te su na taj nain privukli panju poljoprivrednih proizvoaa i poljoprivrednih strunjaka kako bi ustanovili mjere i hemijska sredstva koja bi sprijeila dalje irenje tetoina i poveanje teta od istih.. Polazei od navedenih pretpostavki postavljeni su sljedei ciljevi istarivanja: Odabir podruja za ispitivanje i prouavanje zatite ljive; Utvrditi koje bolesti i tetnici ljive na podruju Brko Distrikta mogu da utiu na prinos; Ispitati kojim metodama i u koje vrjeme preventivno djelovati na pojavu bolesti i tetnika; Utvrivanje teta koje ine spomenuti organizmi; Utvrivanje mjera suzbijanja tetnih organizama; Upoznavanje naih voara sa svim moguim mjerama zatite (integralna zatita); Dobiti to kvalitetnije i zdravije voe.

MJESTO ISTRAIVANJA Mjesto istraivanja je sjeverni dio Bosne i Hercegovine u Brko Distriktu BiH, tanije u junom dijelu Brko Distrikta BiH, na prijelazu ravniarskog prema breuljkastom nivou. Sa sjevera Brko Distrikt granii sa republikom Hrvatskom, dok su ostale granice meuopinske: sa sjevero-zapada Opina Oraje, zapada Opina Gradaac, jugozapada Opina Srebrenik, juga Opina Lopare i istoka Opina Bijeljina. Brko pripada podruju umjereno kontinentalne klime i odlikuje se raznovrsnim tipovima geoloke podloge i zemljita. U okviru fizikih i geografskih regiona, Brko Distrikt pripada bosansko-pripanonskom-posavinskom pejzanom regionu, ili preciznije pejzanom regionu amac-Brko. Podruje od Brkog do Maoe predstavljeno je niskim kompleksom zemljita sa nadmorskim visinama do 150m, pogodno za razvoj voarstva i uzgoj ljive. 4

PREGLED LITERATURE: O odnosu istraivanja zdravog razvoja stabala ljive naveemo literaturu i nekoliko misli vezanih za taj odnos: Da bi se mogla praviti razlika izmeu zdravih i obolelih biljaka potrebno je blie odrediti sam pojam biljne bolesti. Na prvi pogled to izgleda jednostavno. Ipak je veoma teko precizno utvrditi kada jedna normalna, zdrava, biljka postaje bolesna, odnosno kojim se elementima moe odreditito bolesno stanje. U nastanku jedne biljne bolesti bitni su izazivai oboljenja i uslovi u kojima bolest nastaje - spoljna sredina. Polazei od toga moglo bi se rei da je bolest patoloki proces izazvan napadom patogena, reakcijom biljke domaina, i kontrolisan (uslovljen) faktorima spoljne sredine R. Sekuli, M. Babovi, Zatita bilja, (Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 2002.) Integralna zatita predstavlja sistem zatite koji podrazumijeva korienje svih raspoloivih pomenutih metoda suzbijanja tetoina, prouzrokovaa bolesti i korova (gajenje otpornih sorti, agrotehnike, mehanike, bioloke, hemijske mere i dr.) u cilju spreavanja porasta njihove brojnosti preko granice kod koje dolazi do ekonomski znaajnijih teta. Dakle ovim sistemom dozvoljava se izvesno prisustvo tetoina ali ispod ekonomskog praga tetnosti, ali ne i njihovo unitavanje po svaku cenu. Prag tetnosti je stepen napada tetnih organizama koji preti veim tetama na biljkama od vrednosti preduzete zatite". R. Sekuli, M. Babovi, Zatita bilja, (Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 2002.) Integralna zatita bilja treba zamijeniti dananju esto iskustvenu zatitu, koja se provodi prema ranijem iskustvu, ili iskustvu susjeda, a ne na osnovi utvrivanja sadanjeg stanja u vonjaku. No, integralna zatita moe se provesti samo ako se dobro poznaje neprijatelj kojeg treba suzbijati i oruje (sredstvo i dr.) kojim raspolaemo. Nikada nije dovoljno isticati da je znanje osnovni preduvjet uspjene zatite voaka". Kipati, Maceljski, Zatita voaka, ( Zagreb, Nakladni zavod znanje)

MATERIJAL I METODA RADA Metod rada sastojat e se prije svega u uspostavljanju osmatrakih mjesta na nekoliko lokacija vonjaka, analiza ranijih istraivanja, razgovora sa voarima i dr. Istraivanja su izvodena na nekoliko lokacija vonjaka u selima Rahi, Maoa, Bukvik i eli. U radu su koriteni poljski i statistiki metodi istraivakog rada. Na uzgojnim oglednim vonjacima primenjene su sve agrotehnike mere (ubrenje, zrela rezidba, zelena rezidba, obrada meurednog prostora, zatita od bolesti i tetoina itd.). Tokom vegetacije primenjivane su uobiajene agrotehnike mere. U toku rada koriten je metod obilaska vonjaka, razgovora sa poljoprivrednicima i konstantacija situacije u vonjacima, kao i iskustveni primjeri voara.

REZULTATI ISTRAIVANJA
B O L E S T I LJIVE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA BiH

Rezultati istraivanja pokazuju da u veoj ili manjoj mjeri svaki vonjak ima odreene bolesti i tetoine. Voari su tokom cijele godine angairani oko zatite. Koriste mnogobrojne metode zatite ali sve se ipak svodi na hemijske mjere zatite. ivotna sredina mjesta atorovii je mala i srednje naseljena. Svi stanovnici se u veoj ili manjoj mjeri bave poljoprivredom, naroito voarstvom. injenica je da u ovom mjestu nema niti jednog diplomiranog ininjera poljoprivrede. Voari svoje znanje o zatiti i uope o biljnoj proizvodnji stiu kako znaju. Neki dobijaju informacije putem TV emisija ili radija, a neki kupuju odreene asopise i knjige za poljoprivrednike. Na osnovu ovoga sa sigurnou moe se tvrditi da zatita ne moe biti dovoljno uinkovita i da e se bolesti iznova javljati i iriti. Prilikom zatite mnogi se oslanjaju na iskustvo steeno godinama ili na iskustvo drugih ljudi. Jedina pozitivna strana jeste da prilikom kupovine u poljoprivrednim apotekama dobiju kakvo takvo upustvo za primjenu pesticida. Poljoprivrednicima mjesta atorovii je postavljeno pitanje: Jeste li upoznati sa pojmom INTEGRALNA ZATITA" ? Na to pitanje niko nije znao odgovoriti. Neki su rekli da su negdje uli za taj izraz ali da neznaju ta znai. Ovaj podatak je dokaz da o integralnoj zatiti voa u atoroviima nema dovoljno znanja, a da ne pominjemo njenu primjenu. U sredinama gdje ima struno lice poljoprivredne struke bilo bi za pretpostaviti da se voari obraaju njima za savjete i struna uputstva zatite voa. No to nije tano. Istraivanja pokazuju da voari ak i u ovom sluaju primjenjuju svoje metode i naine zatite. Dakle i u ovom mjestu nema niti znanja niti primjene integralne zatite voa. Kada su upitani za razloge zbog ega je ne primjenjuju odgovorili su da nije visoko efikasna a da su hemijske metode sigurnije, uinkovitije i bre. Time se zanemaruju struni agrotehniki savjeti u proizvodnji zdrave i prirodno razvijene sorte ljive.

Suenje stabala ljive

Na svim vrstama kotiavog voa monilija dolazi u dva posve razliita oblika:

kao suenje mladice sa cvjetovima - Monilia (Monilinia) laxa kao trule plodova - Monilia (Monilinia) fructigena

Na istraivanom podruju uoena je pojava suenja stabla ljive. Prvi simptomi zapaaju se u vrijeme listanja i cvjetanja ljive na biljkama starim od dvije do etiri godine. Lie je sitnije, postaje blijedo zeleno ili ukasto i oboljele biljke se jasno uoavaju u ljiviku. Kasnije, lie i cvetovi, ukoliko su formirani, nekrotiraju, pa biljka dobija izgled kao da je oparena vrelom vodom. Sredinom devedesetih godina prolog vijeka, odnosno prije petnaest godina, u nas se pojavilo novo oboljenje ljive, koje je izazvalo suenje i propadanje stabala kod sorti stenlej i poegaa. Kasnije, ova pojava se proirila i na ostale sorte. Posljednjih godina, prema informacijama sa terena, propadanje ljive prisutno je u svim vanijim ljivarskim regionima u slabijem ili jaem intenzitetu. Poto ova pojava uzima sve vee razmjere, otpoelo se sa prouavanjem etiologije tog oboljenja.

Prvi simptomi zapaaju se u vrijeme listanja i cvjetanja ljive na biljkama starim od dvje do etiri godine. Lie je sitnije, postaje bljedo zeleno ili ukasto i oboljele biljke se jasno uoavaju u ljiviku. Kasnije, lie i cvjetovi, ukoliko su formirani, nekrotiraju, pa biljka dobija izgled kao da je oparena vrelom vodom.

Na stablu i pri osnovi ramenih grana javljaju se ulegnua kore, uz neznatnu promjenu boje, u okviru kojih unutranji dio nekrotira, a ta nekroza se prenosi na drvenasti deo. Oboleli deo uzduno puca, pri emu se stvaraju manje ili vee rak rane. Ukoliko su oboljele biljke mlae, te rane mogu da se proteu skoro du cjelog stabla, to podsjea na oteenja od izmrzavanja. Nadalje, simptomi se mogu manifestovati u vidu smeih pjega i ve pomenutih ulegnua, koja se obino proteu oko mjesta gde je kora mehaniki oteena. Na presjeku stabla i grana oboljelih biljaka zapaa se kruna ili "klinasta" nekroza drvenog djela. Oboljele biljke potpuno propadaju do kraja vegetacije ili tokom narednog proljea. Najkritinije je upravo razdoblje cvjetanja i kiovito i prohladno vrijeme s velikom koliinom vlage u to doba. Kada voka proe fazu cvjetanja i plodovi malo narastu, nema vie mogunosti prodora gljive u mladicu. Tek kasnije kada su plodovi ve veliki dolazi opet do infekcije, ali je posljedica samo trule ploda . Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvjetanja ne dolazi do zaraze i te godine nema suenja mladica. No, u sluaju uzastopnog ponavljanja kiovitog vremena vie godina u vrijeme cvjetanja, stradaju mladice, javlja se smolotok i voka se polagano slabi i sui. To se rjee dogaa kod ljive. Suenje stabala ljive predstavlja vrlo ozbiljan problem. Po intenzitetu i tetnosti ovo oboljenje skoro da prevazilazi znaaj koji ima arka ljive. Do sada je dobijeno vie izolata patogena. Po broju stabala, ljiva predstavlja najzastupljeniju voarsku vrstu u nas. ljiva se, naalost, gaji uglavnom ekstenzivno, uz minimalno korienje mjera agrotehnike i zatite od bolesti i tetoina. Ukoliko se primenjuju mjere zatite od bolesti, onda su one usmjerene prvenstveno na hemijsko suzbijanje prouzrokovaa plamenjae, trulei ploda i re ljive.

Plamenjaa ljive (Polystigma rubrum) Na istraivanom podruju uoena je pojava plamenjae ljive. Bolest je uoena u vonjaku gdje se nisu primjenjivale agrotehnike mjere zatite prskanje organskim fungicidima. Plamenjaa ljive (Polystigma rubrum), jedna je od najvanijih bolesti na ljivi uz hru ljive i naravno uz sveprisutnu arku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. Bolest posebno pridonosi periodikoj, tj. alternativnoj rodnosti ljive.

Prije svega jedna i osnovna znaajka, a to je da ljiva rodi jedne godine izvrsno, a potom idue ili ak i idue druge godine slabo i nikako. Neke sorte su tome prirodno sklone, ali kod veine drugih sorata uzrok tome je prvenstveno loa zatita. Plamenjaa ljive parazitira na svim sortama ljive, ali najjae je sklona na sortama Prunus domestice kao ta je naprimjer bistrica, tj, poegaa.

Simptomi: Lako ju je prepoznati u poetku ukastim, a kasnije crvenoutim do naranastim pjegama na listovima (veliine 2 15 mm). List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupena. Ako je broj pjega na listu velik (ak i do 10), list prerano otpada, te voka ostaje u kolovozu bez lista to utjee na dozrijevanje i kvalitetu ploda, te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduu godinu. Ako ljiva izgubi lie od plamenjae, ona esto u jesen ponovo prolista i procvate to unaprijed znai da je rod za iduu godinu izgubljen, a esto se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. Radi toga moe doi i do suenja voke. Veliina pjega varira na pojedinim sortama, a za sunih prilika su posebno velike. Boja pjega je takoer razliita kod pojedinih sorata. Biologija: Zaraeni listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive, sada saprofit, u njima i dalje raste te do proljea formira zrele peritecije. Askospore izbaene iz peritecija vre u proljee primarnu zarazu nakon to ljiva prolista. Tih askospora nalazimo u ljiviku due vrijeme, ali je utvreno da ih je najvie u periodu zavretka cvatnje ljiva. U sluaju povoljnih uvjeta tada najvie dolazi do zaraze. Osnovni preduvjet tome je dua kia. Prema tome treba prilagoditi zatitu. Ljeti nema sekundarnih zaraza. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne tokice s konidijama, ali one nemaju sposobnost zaraze. Stoga, treba voditi rauna da na listovima ljiva nalazimo onoliko pjega koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji, tj. zarazi.
Zatita: Osnovna zatita kao to je ve spomenuto se vri po zavretku cvatnje, dakle kada je maksimum infekcije. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne sprijeavamo jer ih nema mnogo, a osim toga

infektivni potencijal im je nizak. Protiv plamenjae zadovoljavaju dva prskanja. Prvo nakon cvatnje, drugo oko tri do etiri tjedna iza toga. Koriste se organski fungicidi : Polyram, Star, Dithane, Mankozeb, Kaptan, Topas C 50, Meteor, Antracol, Rubigan, Folpan, Rival, Mikal, Stoper.

Hra ljive (Ttranzschelia pruni spinosae) Na istraivanom podruju uoena je pojava bolesti hre ljive. Bolest je uoena u vonjaku gdje se nisu primjenjivale agrotehnike mjere zatite prskanje organskim fungicidima.

Hra ljive je jedna od opasnijih bolesti ljive, koja se ipak ne pojavljuje esto u razmjerima koji mogu izazvati velike tete, no meutim, njena jaa pojava, moe dovesti do propadanja cjelog roda ljive. Ovo je bolest koja u jaem napadu uzrokuje loe ili nikakvo dozrijevanje ploda, izostanak cvjetanja slijedeeg proljea, u odnosu na godinu u kojoj se pojavila, jer se biljka uslijed zime dosta iscrpi. Kao najee posljedice pojavljuju se suenje grana i stabala, odnosno propadanje cijele voke. Uslijed napada bolesti, ljiva zna izgubiti lie. Bolest se pojavljuje dosta kasno, kad na listovima moemo uoiti sitne jastuie, tamno crvene boje, u kojima se nalazi veliki broj spora, koje se dalje ire uz pomo vjetra ili nekih drugih prenositelja. Zatitu protiv ove bolesti obavlja se organskim fungicidima (POLYRAM, STAR, DITHAN, ANTRACOL i sl.) i to 5-6 tjedana nakon cvjetanja, te jo jedno prskanje 15-20 dana, nakon prve zatite. arka ljive (Plum pox virus) Na istraivanom podruju uoena je pojava bolesti arke ljive. arka ljive je najopasnija bolest kotiavih voaka. Zaraena stabla daju manji rod, a plodovi su loeg kvaliteta. Do pune zrelosti, ako su sorte osjetljive, moe veina da opadne. Protiv samog virusa ne postoji efikasan direktan lijek, pa treba znati kako se bolest moe prepoznati i sprijeiti i ukloniti iz zasada i tako onemoguiti dalje irenje na zdrave voke. Bolest je otkrivena na ljivi u Bugarskoj, izmedu 1915. i 1918. godine. Dakle, pre devet decenija. Prvi rad u kojem se opisuje kao "arka ljive" i ukazuje da je prouzrokova virus, objavljen je 1932, takoe u Bugarskoj. Ve sledee godine, u istoj zemlji, pojavio se i na kajsiji. Tridesetak godina kasnije u Maarskoj je otkriven na breskvi i kajsiji. Do sredine osamdesetih proirio se na veliki deo Evrope, zatim je dospeo do Egipta, Sirije, Kipra, ilea, Indije, SAD, Kanade, Argentine, svuda gde se gaje kotiave voke.

arka ljive je najopasnija bolest ljive, pogotovo iz razloga jer jo uvijek nisu pronaeni hemijski preparati namjenjeni njenom suzbijanju. Upravo zbog toga, veoma je vano bolest prepoznati na vrijeme i sprijeiti njeno daljnje irenje. Pored ljive, pojavljuje se i na nekim drugim kotiavim vokama (posebno na osjetljivim sortama breskve, vinji, trenji). Bolest izaziva smanjenje hlorofila, to utie na propadanje cijelog stabla. Jaina i simptomi ovise o biljnoj sorti, kao i o vrsti arke. Znaci zaraze mogu se primjetiti na listovima, plodovima, cvjetovima, granama. U proljee se na listovima uoava prstenasto arenilo, dok nekim sortama pouti i cijeli list. Kod osjetljivih sorti kotiavog voa plodovi su deformisani i izbrazdani, loeg ukusa, te opadaju do pune zrelosti ploda. Virus arke u vonjake se najee unosi zaraenim sadnim materijalom, te kao takav, ostaje izvor zaraze, koja se proiruje na nezaraene sadnice. Osim toga.lisne ui takoer prenose ovu bolest sa zaraenih, na zdrave voke. Upravo zbog svega navedenog, odabir kvalitetnog sadnog materijala i izbor tolerantnih vrsta na ovu bolest, ima najveu ulogu u njenom daljnjem irenju, kao i naravno, adekvatna zatita od lisnih ui, koji su najei prenositelj virusa arke. Proizvodnja zdravog sadnog materijala za sada je jedina mjera u borbi protiv arke, najrairenije i najopasnije bolesti ljive.

Roga ljive Taphrinia pruni Na istraivanom podruju uoena je pojava bolesti roga ljive. Roga je rasprostranjena bolest na plodovima ljive, ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Tada moe biti uniteno i do 80% plodova ljive. Takve godine kod nas i nisu ba rijetke. Roga ljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama, kulturnim kao i divljim.

Roga ljive je bolest koja se ne pojavljuje toliko esto, ali uslijed njene pojave moe doi do velikih teta u nasadu ljive. Do zaraze najee dolazi ukoliko je u vrijeme cvjetanja ljive kiovito i 10

prohladno vrijeme. Plodovi koji su zaraeni rastu puno bre od zdravih, zadebljaju se, produe i iskrive. Plod najee nema koticu, no ukoliko ju ima, ona je sasvim zakrljala. Zaraeni plodovi na kraju sasvim pocrne, osue se i otpadnu. Budui da ova bolest nastupa prije poetka vegetacije, vrlo je bitno zatitu provoditi bakrenim preparatima (NEORAM WG, NORDOX, CUPRABLAU Z i sl.)

TETNICI LJIVE NA PODRUJU BRKO DISTRIKTA BiH Lisne ui Na istraivanom podruju utvrena je pojava tetnika lisnih uiju ljive, a kojih ima vie vrsta. Pepeljasta ljivina u (Hyalopterus pruni )

Veliina ove tetoine je od 2.5 do 3 mm. Tjelo odraslih jedinki je bljedozelene boje, ovalnoizduenog oblika, prekriveno branastobelim votanim luevinama. Upravo po ovoj luevini je i dobila ime pepeljasta (branjava) u. U naoj zemlji javlja se redovno, a posebno u godinama sa vlanim proljeem. Prezimljava jaje, i to u pukotinama kore i oko pupoljka jednogodinjih lastara. Tokom marta iz jaja se pile enke-osnivaice koje zavravaju razvoj od polovine do kraja aprila. One su te koje obrazuju kolonije krilatih i beskrilatih formi. Lie napadnutih ljetorasta je sitnije u odnosu na zdrave ljetoraste. Va se masovno razmnoava tokom juna i jula. Meudomain je trska. Tokom godine se razvije 4-5 generacija. Posebno je tetna za mlade zasade i biljke u rasadnicima jer kovrda lie to za posljedicu ima zaostajanje u porastu i krivljenje ljetorasta. U lui mednu rosu koja privlai mrave, koji u ovom sluaju mogu biti pokazatelj prisustva ove tetoine. Preporuuje se zatita preparatima na bazi: acetamiprida, alfa-cipermetrina, azinfos-metila, i dr. ljivina u kovrdalica (Brachycaudus helichrysi)

11

enke ove ui mogu biti krilate i beskrilate. Krilate su veliine od 1,2 do 2,2 mm. Glava i grudi su im crne ili tamnomrke boje, abdomen zelene, a noge su im utozelene sa crnim golenjaama i stopalima. Beskrilna u je veliine od 0,9 do 2 mm, ovalna i suena na zadnejm djelu, maslinaste ili oker ute boje, a esto je i prekrivena votanim prahom. Prezimljava jaje. Poetkom marta razvijaju se larve-osnivaice koje odlaze na raspukle pupoljke i sisaju sokove iz mladog lia i peteljaka cvjetova. Na ljivi razvijaju 3-4 generacije. U maju poinje migracija na druge domaine (druge zeljaste biljke) na kojima razvijaju jo 2-3 generacije. Tokom avgusta ponovo odlaze na ljivu radi polaganja jaja. Primarni domain je ljiva, a sekundarni, veliki broj vrsta zeljastih biljaka. Napadnuo stablo moe se prepoznati po oteenim listovima koji su ukovrdani, tamne boje i opadaju. Rodnost ovakvih biljaka se smanjuje a vitalnost pogorava. Vano je znati i to da je ova tetoina prenosilac virusa arke ljive. Preporuuje se zatita preparatima na bazi: acetamiprida, alfa-cipermetrina, azinfos-metila ,betaciflutrin ,bifentrin, deltametrin, demeton-s-metila, malationa, metadiona, mineralnog ulja, i dr.

Okruglasta ljivina va (Lecanium prunastri )

12

Tjelo enke ove tetoine je poluokruglastog oblika sa titom tamnosmee boje. Tjelo mujaka je crvenkaste boje. Mlade larve su crvenkaste, a starije smee. Po nainu ivota i simptomima oteenja slina je ljivinoj titastoj vai. A isto tako se i suzbija zajedno sa ljivinom titastom vai. Preparati za suzbijanje : malation, metadion, diazinon, azinfos-meti, paration+mineralno ulje, fosmet, cimogal i dr.

ljivina titasta u ( Lecanium corni )

Tjelo ove ui je poluloptastog oblika, prekrivano smeim titom. Prenik tita enke je od 3 do 4 mm. Jaja su bjela i nalaze se ispod tita enke. Mlade larve su bez tita, sve od momenta izleganja pa do jeseni kada formiraju tit. Prezimljava na granama i stablu kao larva drugog stupnja. Najee se nalaze sa donjih strana grana i granica. Karakteristino je da su vrlo otporne na niske temperature. Tokom proljea larve prelaze na mlae grane i granice gde se hrane sisanjem sokova. Nakon polaganja jaja enka ugine, a svojim titom uva jaja od spoljnih uticaja sve do izlaska larvi. Larve iz jaja izlaze najee polovinom juna, to najvie zavisi od vremenskih uslova. Larve preko peteljke odlaze na nalije lista gde poinju da siu sokove. Ova u ima jednu generaciju godinje, a pored ljive napada breskvu i vinovu lozu. ljivina titasta u sie sokove iz svih organa voke, to moe dovesti do suenja jae napadnutih grana, pa i same voke. I ove ui lue mednu rosu koja privlai mrave. Osnovna mjera zatite je zimsko, rano proljeno i ljetnja prskanja. Ljetnja prskanja se izvode krajem juna i poetkom jula. 13

Preparati za suzbijanje: malation, metadion, diazinon, azinfos-meti, paration+mineralno ulje, fosmet, cimogal i dr.

ljivine osice (Hoplocampa flava)

enka ljivine osice odlae jaja Pripadaju skupini znaajnijih tetnika ljive koji u pojedinim godinama mogu znaajno smanjiti urod ljive. Opis tetnika: ljivine osice (crna i uta) su dosta sitni tetnici, veliine tijela 4 5 mm, raspona krila oko 1112 mm. Hrane se samo na ljivi. Tijelo crne ljivine osice je sjajno crne boje, krila su sivo prozirna s crnom nervaturom (ilicama), dok je kod ute ljivine osice tijelo utocrvenkasto, a krila ukasto prozirna s utom nervaturom pa gusjenice narastu do 8 mm. Izduenog su tijela svijetloukaste boje. Na prsitu imaju tri, a na zatku sedam pari nogu. Osice prezime u tlu na dubini 5 10 cm kao odrasle liinke. Rano u proljee liinka pree u stadij kukuljice. Pojava odraslih osica deava se kada se temperatura tla na dubini 5 10 cm ustali na 100 C. Najee se vrijeme pojave odraslih osica podudara s vremenom cvatnje danarike i ranih sorti ljiva. Osice dolijeu na stabla ljive u vrijeme cvatnje. Za vrijeme toplog vremena kada zahladi, osice prekidaju aktivnost. Nakon kraeg hranjenja slijedi kopulacija, nakon ega enke odlau jaja. U trajanju 10 15 dana, koliko obino traje vrijeme odlaganja jaja, enka odloi 3070 jaja. enke jaja odlau pojedinano, pomou leglice u aine listie, rjee u samu aicu. Liinke se obino javljaju u doba precvjetavanja i ubuuju u mladi plod gdje izgrizaju tkivo ploda i oteuju sjemenku. U toku razvoja, koji obino traje 2 3 tjedna, jedna liinka oteti 3 6, pa i vie plodova to zavisi od krupnoe ploda. Oteeni plodovi otpadaju a na njima se nalazi okrugli crni otvor kroz koji je izila gusjenica. Gusjenice odlaze u povrinski sloj tla gdje ostaju do proljea idue godine, kada prelaze u kukuljicu. 14

Suzbijanje ljivinih osica ne bi trebalo predstavljati vei problem. Naime, one su osjetljive na veliki broj insekticida. Vano je tretiranje obaviti na vrijeme, znai, dok se gusjenice jo nisu ubuile u plodove. Vano je znati da osoba koja obavlja tretiranje mora stajati uz deblo i prskati prema vanjskim dijelovima kronje kako bi se tretiralo mjesto ulaska gusjenica u plodove. Prskanje treba obaviti u ranim jutarnjim satima ili pred veer. Za tretiranje se moe primijeniti neki od sljedeih pripravaka: Chromgor 40, Fastac 10 SC, Boxer SL 200 i dr.

Moljci i savijai Leptir ljivinog smotavca je tamno siv, duine 6 - 7,5 mm. Na zadnjem, zavrnom djelu prednjih krila nalazi se svjetlo sivo polje u kome su etiri crne take. Zadnja krila su sivomrka. Gusjenice su ruiaste sa mrkom glavom. Odrasla gusjenica je veliine od 11 do 12,5 mm. Lutke su smee. Naroito je tetna druga generacija jer oteuje plodove pred berbu. Crvljivi plodovi ranije dozrjevaju i mogu se koristiti samo za proizvodnju rakije.

ljivin smotavac razvija dvje genracije godinje. Prezimljava kao odrasla gusjenica ispod ispucale kore na stablu i niem djelu debljih grana. Preobraaj u lutku nastaje krajem marta, a leptiri izljeu u aprilu, maju i poetkom juna. Leptiri prve generacije polau jaja poslje precvjetavanja ljive, kada plodovi dostignu veliinu ljenika. 15

Poslje piljenja gusjenice se, buei plod, uvlae u njegovu unutranjost. Takav plod prestaje da raste, dobija plaviastu boju i otpada. Na mjestu ubuavanja javljaju se kapljice smole. U jedan plod se moe ubuiti vie gusjenica. Po zavrenom razvoju gusjenice naputaju plod i odlaze u pukotine kore na stablu radi preobraaja u lutku. Kao mjere za smanjenje intenziteta napada smotavca mogu posluiti: sakupljanje crvljivih plodova, postavljanje lovnih pojaseva i struganje i unitavanje stare ispucale kore. Hemijski tretmani se izvode u poetku piljenja gusjenica. Zbog velike razvuenosti leta leptira neophodna su dva tretiranja. Preparati za suzbijanje : acefat, alfa-cipermetrin ,azinfos-metil ,beta-ciflutrin, bifentrion, diazinon, dimetoat, fenitrotion, fosalon, fosmet, ometoat, zeta-cipermetrin, i dr.

G r i n j e Crvena vona grinja (Panonychus ulmi Ehara) enke su crvene, ovalnog tjela duine 0.4 mm. Mlade enke su svjetlo crvene. Na lenoj strani imaju duge dlake, koje izrastaju iz bjeliastih bradavica. Mujaci imaju ukasto crveno tjelo, sueno prema zadnjem kraju, i znatno su manji od enki - duine 0,2 mm. Jaja su okruglasta, blago spljotena na polovima, crvene boje. Iz sredinjeg, povrinskog djela uzdie se mala dlaica. Larve su ukasto crvene sa tri para nogu. Prezimljava u stadijumu zimskog jajeta na stablu, granama i granicama, uglavnom oko pupoljka. Pilenje poinje krajem marta. Larve odmah prelaze na lie. U cilusu razvoja postoje tri aktivna i tri pasivna stupnja koji se naizmenino smjenjuju. U toku jedne godine crvena vona grinja moe da ima 5-8 generacija, koje se u ljetnim mjesecima sustiu i preklapaju. U toku cjele ovipozicije jedna enka poloi 25 do 30 jaja. anke poinju da polau zimska jaja obino u avgustu, a posebno intenzivno u prvoj dekadi septembra. Pored ljive napada i drugo voe. U vrijeme vegetacije intenzitet napada se utvruje pregledom lia (u proljee jednom mjeseno, a u toku ljeta na svakih 15 dana). U maju lie se uzima sa osnove, u junu sa donje treine, a u julu i avgustu iz sredine krune. Uzorak ini 100 listova sa 50 stabala. Granica tolerantnosti za proljetne mjesece je dva, a u ljetnjem periodu 2 do 5 pokretnih formi prosjeno po listu. tete se manifestuju na listu u vidu bjeliastih takica, koje se ire i meusobno spajaju. List poinje da uti, postaje bronzanocrven, sui se i opada. Asimilacija napadnutog lia je manja ili nikakva, prinos ljive je manji, a plodovi su sitni i slabog kvaliteta.

16

Potreba za prskanjem ljive se odreuje na osnovu prosjenog broja pokretnih formi po listu ili procenta listova naseljenih crvenim paukom. Kritina brojka je 60 do 70 % lia naseljenog crvenom vonom grinjom. Preparati za suzbijanje su: akrinatrin, amitraz, fenpiroksimat, paration+mineralno ulje, diazinon+mineralno ulje, metidatio, flufenzin, propargit, i dr. Grinja ikarica (Eriophyes similis Nal.) Ova grinja izaziva karakteristino erinozno oteenje na licu lista ljive. Odrasla enka ima izdueno crvoliko tjelo duine oko 0,29 mm. Bjele je boje sa smeim odsjajem u prednjem djelu. Leni tit je romboidnog oblika sa dvje uzdune linije. Prezimljava u stadijumu odraslih enki u pukotinama kore na granicama i u pupoljcima ljive. Na jednom mjestu prezimljavanja moe ih biti nekoliko desetina. Do kraja aprila prezimjele grinje masovno naputaju mjesto zimovanja i odlaze na pupoljke ili tek otvorene listove. Poslje dva dana nakon ishrane na naliju lista pojavljuje se tamno polje (pjega). Ono se postepeno poveava i obrazuje se zadebljanje u obliku trnia na licu lista. Boja zadebljenja varira u toku vegetacije od bljedozelenkaste do ruiasto-crvene. U potpuno formirana zadebljanja enka polae jaja. Jedna enka poloi oko 20 jaja. Grinja ikarica ima dvje generacije u toku godine. Druga generacija zavri svoje razvie tokom juna. Odrasle enke druge generacije naputaju zadebljanja i trae pogodna mjesta za prezimljavanje. Rjetko se javlja i trea generacija. Ako i doe do njene pojave grinje ne obrazuju nova zadebljanja. Njihovo razvie se obavlja u starim zadebljanjima (galama). Zadebljanja (gala) na listu ima od proljea do jeseni. Na jednom listu moe se nai i do 40 gala. tetnost se ogleda u smanjenju asimilacione povrine lista, poremeaja fotosinteze i transpiracije. Sve to se u cjelosti odraava na smanjenje rodnosti i kvaliteta ljive. Cvjetni i lisni pupoljci za narednu godinu obrazuju se u malom broju pa se rodnost ljiva iz godine u godinu znatno smanjuje. tete su naroito izraene na crvenoj ranki, poegai i crnoljivi. U zasadima gdje se provodi redovna zatita oteenja su beznaajna. Grinja ikarica se uspjeno suzbija zimskim prskanjem i prskanjima u toku vegetacije. Preparati za suzbijanje su : akrinatrin, amitraz, paration+mineralno ulje, fenpiroksimat, fenazakvin, klofentenzin, endosulfan,i dr. 17

Rasta grinja ljive (Aculus fockeui Nal.) Ova grinja ima izdueno tjelo duine 0,16 do 0,17 mm. Boja tijela svih razvojnih stadijuma je blijedoukasta. Prezimljavaju enke u ljuspicama lisnih pupoljaka, pukotinama kore, u upljinama, naborima kore, uglovima grana i drugim skrivenim mjestima pored potencijalno aktivnih pupoljaka. U proljee kada su temperature iznad 18C enke migriraju, a jaja polau u poetku listanja i cvjetanja ljive na naliju lista. Ukupan razvoj traje oko dvije nedjelje a onda se pojavljuje sljedea generacija. enke ove generacije polau prosjeno 50 jaja. Jaja polau na naliju lista du glavnog i bonih nerava. Kada je populacija izuzetno brojna jaja polau i na licu lista. U toku godine razvija i do 11 generacija. tetnost u starijim zasadima je znatno nia u odnosu na mlade. Simptomi oteenja se ispoljavaju na vrhovima i liu. Napadnute biljke zaostaju u porastu, deformiu se i od njih se ne mogu dobiti sadnice prve klase. Hemijsko suzbijanje raste grinje ljive je veoma teko. Sama grinja se teko otkriva zbog svoje veliine. Problem je i preklapanje generacija i veliki broj generacija. Suzbijanje treba sprovoditi im se uoe prvi simptomi. Preparati za suzbijanje su: sakrinalrin, dicofol, amitraz, fenazakvin, fenpiroksimat, klofentezin, propargit, endosulfan, i dr.

DISKUSIJA REZULTATA Sekuli i Babovi (2002) navode da je integralna zatita sistem zatite koji podrazumijeva korienje svih raspoloivih metoda (gajenje otpornih sorti, agrotehnike, bioloke i druge mjere) u suzbijanju uzronika bolesti, tetoina i korova. Dok u naem sluaju imamo uglavnom samo upotrebu hemijskih sredstava. Kada se voarima spomene upotreba drugih metoda zatite odgovori su sljedei: Ma nemam ja vremena za to, ni novca. Tu je potrebno mnogo organizacije i ulaganja a vremena je tako malo. Osim toga mislim da ostale metode nisu uinkovite kao hemijske." I jo mnogo slinih odgovora. Dakle zatita se svodi samo na hemijske, bez obzira na sve. Sljedee to navode Sekuli i Babovi (2002) jeste da se sa zatitom ne treba poinjati prije nego je preen prag tetnosti. Dok naa istraivanja pokazuju da voari ne znaju ni ta je prag tetnosti. Svake godine primjenjuju sredstva u istoj koliini. 18

Kipati i Maceljski (1979) navode da integralna zatita treba zamijeniti dananju iskustvenu zatitu i zatitu za svaki sluaj", a u naim vonjacima se upravo ovo i primjenjuje. Voari svake godine koriste iste preparate i za suzbijanje istih bolesti i tetoina koje su se prethodne vegetacije pojavile u vonjaku, bez utvrivanja stvarnog stanja. Problem koji se moe pojaviti pri stalnoj upotrebi istog sredstva jeste otpornost tetoina na taj pesticid. Jasminka Igre Bari i Milan Maceljski (2001) navode da insekticidi ne utiu samo na tetnika koji se njime suzbija nego i na mnoge druge korisne organizme. Nai voari ne obraaju panju na ovaj podatak nego se ele to prije rijeiti" bolesti, tetoina i korova nije bitno na koji nain. Kod nas se smatra da je najbolji nain obrade zemlje u vonjaku jalovi ugar te nastoje unititi korove po svaku cijenu. No injenica da na korovima ivi odreeni broj korisnih organizama pobija ovu tvrdnju. A upotreba herbicida kao i ostalih hemijskih preparata unitava ove organizme. Naroito upotreba insekticida je ubitana. Znamo da se insekticidi koriste za suzbijanje tetnih insekata ali nisu svi insekti tetni.

OSJETLJIVOST SORATA LJIVE NA PROUZROKOVAE OBOLJENJA U BRKO DISTRIKTU BiH:

SORTA VELINKA STENLEJ BRANSKA RANAHODIKA POEGAA

ARKA tolerantna tolerantna osetljiva

PLAMENJAA RA osetljiva osetljiva otporna malo osetljiva otporna malo osetljiva osetljiva

MONILIJA malo osetljiva jako osetljiva tolerantna

veoma osetljiva

osetljiva

malo osetljiva

ZAKLJUCI Na temelju rezultata provedenih istraivanja moe se zakljuiti sljedee: Proizvodnja ljive u naim podrujima ima velike prirodne mogunosti ali nije dovoljno struno agrotehniki kontrolisana. Posljedica toga su stalne pojave bolesti, tetoina te njihovo irenje. Osim toga tu su i tetni utjecaji na ovjeka i okolinu. Naime, dananje trite zahtijeva svjee voe u bilo koje doba godine. Da bi to postigli voari koriste razliite metode. Primjenjuju mnoge hemijske preparate za bre dozrijevanje plodova. Time voe dobija na izgledu i ukusu ali nije zdravo. Voare po najmanje, jer je njima cilj da dobiju to veu zaradu. Takoe i prilikom upotrebe hemijskih sredstava ne radi se na tome da se smanji njihov broj upotrebe. Naprotiv, svakim danom se poveava broj i koliina pesticida. Neprestano niu" razne hemijske industrije koje potroaima nude nove proizvode za kvalitetnu proizvodnju. U raznim asopisima te na TV kanalima mogu se vidjeti 19

reklame novih uinkovitih" sredstava. Voari vie ne znaju ni koje sredstvo da upotrijebe ba zbog toga to ima mnogo proizvoaa. Jedni nude jedno sredstvo, drugi drugo itd. tetoine i uzronici bolesti se javljaju u razliitim godinjim razdobljima tako da stalno moramo kupovati razliita sredstva namijenjena odreenom patogenu. Pored svih ovih preparata uzaludno je nagovarati voare da primjenjuju integralnu zatitu voa. Ipak, vrijedi pokuati. Tako je prilikom sprovoenja ankete o integralnoj zatiti voarima koji nisu znali ta znai ovaj pojam objanjeno njegovo znaenje. Preporueno im je da malo vie posvete panje ovom nainu zatite a da pokuaju umanjiti hemijske metode. Voarima koji su znali za integralnu zatitu je takoe preporueno njeno primjenjivanje. Vjerovatno e u buduem periodu, razvoj savjetodavnih slubi uticati na vei i kvalitetniji prinos ljive u Brko Distriktu BiH i daljem iskorjenjivanju bolesti i tetnika.

LITERATURA

1. R. SEKULI, M. BABOVI, Zatita bilja, ( Beograd, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 2002. 2. KIPATI, MACEUSKI, Zatita voaka , (Zagreb, Nakladni zavod znanje, 1979.) 3. DR. MIROSLAV RISTANOVI, DR. NENAD DIMI, DR. ANTE BE, Pesticidi i mogunosti njihove primjene, (Sarajevo, NIP Zadrugar, 1975.) 4. STAMENKOVI S., STAMENKOVI T. (2002). Atlas tetoina i bolesti ljiva sa programom mjera zatite , aak (81 strana) 20

5. TAIB ARI i et, Biljna proizvodnja (Sarajevo, Studentska tamparija univerziteta Sarajevo, 1997.) 6. DOC. DR. IVAN OSTOJI , Green garden broj 55/08. 7. TEKSTOVI SA INTERNETA

21

MILJENJE KOMISIJE I OCJENA RADA

PREZIME I IME: Armin Durgut OBRAZOVNI PROFIL: Poljoprivredni tehniar PREDMET U OKVIRU KOJEG JE NAPISAN RAD: Zatita bilja TEMA: Bolesti i tetnici ljive na podruju Brko Distrkta BiH MENTOR: Samid Kurtali, prof.

OCJENA RADA: ________________________________ (_____) OBRAZLOENJE OCJENE:

Pitanja za odbranu rada: 1.____________________________________________________________________ 2.___________________________________________________________________ 3.____________________________________________________________________ Ocjena odbrane rada___________________________(____) Zakljuna ocjena ____________________________(____)

KOMISIJA: -

Predsjednik:_____________________ Ispitiva:__________________ lan:__________________________

22