You are on page 1of 109

Proizvodne tehnologije

U procesu oblikovanja sila i rad se sa maine za obradu preko alata prenose na radni predmet. Geometrijski oblik i dimenzije izratka obezbjeuje alat. A l a t i za obradu deformisanjem su sloeni i pri njihovom projektovanju treba pomiriti" zahtjeve rentabilnosti i funkcionalnosti. P r i konstrukciji alata treba prioritet dati jednostavnijim izvedbama, sa veim brojem standardnih elemenata. Na taj nain se smanjuje cijena alata. Jednostavnost u konstruktivnoj izvedbi alata ne smije ugroziti njegovu funkcionalnost i tanost u radu. Na Slici 1.2 prikazani su alati koji se koriste u tehnolokim postupcima obrade deformisanjem.

a. Alat za probijanje i prosijecanje


Slika 1.2

b. Alat za savijanje

Alati za obradu deformisanjem

Za obradu deformisanjem koriste se univerzalne i specijalne maine. Univerzalne maine se, uz upotrebu odgovarajuih alata, mogu koristiti za razliite procese obrade deformisanjem. U univerzalne maine spadaju: krivajne, hidrauline, frikcione prese, parni i vazduni ekii, itd. Specijalne maine se koriste samo za odreene operacije, npr. maine za savijanje cijevi, maine za valjanje navoja, itd. Na Slici 1.3 dat je izgled maina za obradu deformisanjem.

Slika 1.3

Maine za obradu deformisanjem

Proizvodne tehnologije

Zastupljenost u primjeni, prednosti u odnosu na obradu skidanjem strugotine, ekspanzija u razvoju maina za obradu i novih materijala najbolji su pokazatelji znaaja obrade deformisanjem, kao modernog vida prerade materijala. Prednosti ovog naina obrade mogu se definisati sa tehniko-tehnolokog i ekonomskog aspekta, i to: 1) Izrada proizvoda komplikovanog oblika ostvaruje se u jednom hodu maine za deformaciju. Izrada istih proizvoda na drugi nain i l i ne bi bila mogua i l i bi zahtjevala vie radnih operacija. 2) Postie se velika dimenzionalna tanost proizvoda uz uske izradne tolerancije. 3) Proizvodi imaju visoke mehanike karakteristike i relativno malu teinu. 4) Postie se znaajna uteda u potronji materijala i energije. 5) V i s o k stepen produktivnosti, stabilnosti i pouzdanosti u radu. 6) Maine za obradu su jednostavne za posluivanje, tako da za proizvodnju nije neophodna visokokvalifikovana radna snaga. 7) Ekonominost u uslovima serijske i masovne proizvodnje.

Pored navedenih prednosti, mogu se uoiti i ogranienja u primjeni kao to su: 1) Neekonominost u uslovima pojedinane i maloserijske proizvodnje. 2) V i s o k i investicioni trokovi prouzrokovani upotrebom skupih maina i ureaja za obradu. 3) Sloeni i komplikovani alati, ija je konstrukcija i izrada skupa.

1.1 Podruje obrade deformisanjem


Obrada deformisanjem je v i d obrade kod kojeg se materijal dovodi u stanje plastinog teenja, tj. optereuje iznad granice razvlaenja. Deformacija koja nastaje u materijalu je trajna. U k o l i k o se optereenje poveava u nekom momentu doi e do razdvajanja estica materijala. Podruje obrade deformisanjem sa stanovita deformacije m o e se podijeliti na: plastinu deformaciju i deformaciju do razaranja materijala.

Proizvodne tehnologije

Grafika interpretacija podruja obrade deformisanjem data je preko dijagrama istezanja za elastino-plastian materijal.

Slika 1.4

Dijagram

<j- za elastino-plastian materijal

Svi procesi obrade deformisanjem odvijaju se u obiljeenom podruju, o g r a n i e n o m linijama VAiRB. Procesi obrade materijala razdvajanjem odvijaju se po liniji R B . Razdvajanje materijala se m o e vriti po otvorenoj reznoj liniji i l i po zatvorenoj konturi. Pored podjele obrade deformisanjem prema vrsti deformacije, u literaturi je prisutno vie podjela i klasifikacije prema: 1) 2) 3) 4) 5) temperaturi obrade; naponsko - deformacionom stanju; namjeni proizvoda; brzini deformacije; teenju materijala u zahvatu alata.

Sa aspekta temperature na kojoj se vri obrada, obrada deformisanjem se m o e vriti u hladnom stanju (na sobnoj temperaturi) i l i u vruem stanju (na povienoj temperaturi). Sa rastom temperature olakavaju se uslovi obrade i opada otpor kojim se materijal suprotstavlja deformaciji. Deformisanje u hladnom stanju ima niz prednosti u odnosu na deformisanje u vruem stanju. Hladnim deformisanjem se postie visok kvalitet i dimenzionalna tanost proizvoda, a proizvodni trokovi su nii u odnosu na deformisanje u vruem stanju. Prema obliku poetnog materijala obrada deformisanjem se m o e podijeliti na: - Preradu limova; - Preradu kompaktnih tijela.

Proizvodne tehnologije

Prema brzini deformacije obrada deformisanjem se m o e podijeliti na:

kvazistatiko deformisanje superplastino deformisanje

<p-\0

-5-IO
5

s
J
3

v
^ = 10~ -^10~
V

s~

visokobrzinsko deformisanje

('
V

<^>10

S v i klasini postupci obrade deformisanjem (deformisanje lima i zapreminsko deformisanje) spadaju u kvazistatiko podruje (podruje sa srednjim brzinama deformacije).

Tehnoloki postupci obrade deformisanjem (Slika 1.5), u ovoj knjizi, grupisani su u: Tehnologije oblikovanja lima; Tehnologije razdvajanja; Tehnologije zapreminskog oblikovanja i Nove tehnologije.

OBRADA DEFORMISANJEM

TEHNOLOGIJE OBLIKOVANJA LIMOVA

TEHNOLOGIJE RAZDVAJANJA

TEHNOLOGIJE ZAPREMINSKOG OBLIKOVANJA

NOVE TEHNOLOGIJE

Slika 1.5

Podjela obrade deformisanjem

U Tabelama tehnologija.

1.1 do 1.4 dati

su tehnoloki postupci

sa skicama za svaku od navedenih

Proizvodne tehnologije

TEHNOLOGIJE OBLIKOVANJA LIMOVA

Duboko izvlaenje

Savijanje

Rotaciono izvlaenje

Specijalni postupci Provlaenje

Suavanje

Proirivanje

Clinching

Razvlaenje

Tabela

1.1 Tehnologije oblikovanja limova

Proizvodne tehnologije

2. T E O R E T S K E OSNOVE
2.1 Vrste deformacija
Pod deformacijom se u postupcima obrade deformisanjem podrazumijeva promjena oblika i dimenzija radnog predmeta pod dejstvom vanjskih sila. Najjednostavniji nain za defmisanje pokazatelja (vrsta) deformacija je idealizirani sluaj sabijanja paralelopipeda (sabijanje bez trenja). Dimenzije paralelopipeda prije deformisanja definisane su visinom h , irinom b , i d u i n o m
0 0

/ . Pod dejstvom vanjske sile F paralelopided se deformie u paralelopiped dimenzija h\,


0

b i /,. (Slika2.1)
x

Slika 2.1

Sabijanje paralelopipeda

Odnos dimenzija paralelopipeda prije i nakon deformisanja m o e se iskazati relacijom:

(2.1) Promjene dimenzija paralelopipeda u pravcu osa pravouglog koordinatnog sistema mogu se izraziti preko tri pokazatelja:

13

Proizvodne tehnologije

1. Apsolutna deformacija

Apsolutne deformacije predstavljaju razliku dimenzija parelelopipeda prije i nakon deformisanja. Pozitivne deformacije su one koje dovode do poveanja poetnih dimenzija radnog predmeta, a negativne one koje prouzrokuju njihovo smanjenje. Od ovog pravila se odstupa kada to olakava analizu postupka obrade. 2. Relativna deformacija

Relativna deformacija predstavlja paralelopipeda (radnog predmeta). 3. Logaritamska deformacija

odnos

apsolutne

deformacije

poetne

dimenzije

Logaritamska deformacija predstavlja odreeni integral odnosa beskonano malog prirataja duine i trenutne duine posmatrane stranice paralelopipeda.

14

Proizvodne tehnologije

Na osnovu hipoteze o konstantnosti zapremine pri plastinom deformisanju dobija se:

Obrazac (2.5) m o e se napisati na slijedei nain:

Logaritmiranjem izraza (2.6.) dobija se:

Izraz (2.7) definie dvije karakteristike logaritamske deformacije: 1) pri plastinoj deformaciji zbir logaritamskih deformacija u tri m e u s o b n o okomita pravca je jednak nuli. 2) Jedna logaritamska deformacija po apsolutnoj vrijednosti je najvea i odgovara zbiru ostale dvije deformacije sa suprotnim predznakom.

Pored navedenih pokazatelja deformacije koristi se i kontrakcija poprenog presjeka. Kontrakcija poprenog presjeka pri sabijanju paralelopipeda data je izrazom:

Gdje su: A - povrina poprenog presjeka prije deformisanja;


0

A - povrina trenutnog poprenog presjeka.

2.2 Nominalni i stvarni naponi


U procesima hladne deformacije sa rastom deformacije raste i otpor kojim se materijal suprotstavlja deformaciji. Istovremeno dolazi i do promjene njegovih mehanikih osobina, tako da se poveavaju jaina i tvrdoa, a smanjuju istezljivost i ilavost.

15

Proizvodne tehnologije

U toku hladne obrade materijal ovrava, tj. gubi svoja plastina svojstva. Ovravanje raste sa rastom hladne deformacije, tako da pri odreenom stepenu deformacije materijal moe izgubiti sposobnost za daljnje plastino oblikovanje. K r i v a ovravanja predstavlja pokazatelj obradivosti materijala. Za iznalaenje krivih ovravanja, odreivanje mehanikih osobina materijala i ocjenu njegove plastinosti koriste se ispitivanja jednoosnim istezanjem. Ispitivanje materijala jednoosnim istezanjem vri se na kidalici, uz istovremenu registraciju zavisnosti sile od izduenja probne epruvete. Za ispitivanja se koriste epruvete od lima, standardnih dimenzija, k r u n o g i l i pravougaonog presjeka. Na S l i c i 2.2 dat je prikaz mjernog podruja epruvete i izgled epruvete prije istezanja i neposredno prije prekida. Na Slici 2.3 prikazano je ispitivanje jednoosnim istezanjem na kidalici.

a) Mjerno podruje epruvete


Slika 2.2 Probna epruveta

b) Skica epruvete

a) ematski prikaz kidalice


Slika 2.3

b)Izgled epruvete

c)Epruveta nakon prekida

Ispitivanje jednoosnim istezanjem

16

Proizvodne tehnologije

Istezanjem epruvete dolazi do promjene njenih dimenzija. Duina epruvete se p o v e a v a a popreni presjek se smanjuje deformacije Deformacije probne epruvete mogu se izraziti preko j e d i n i n o g izduzenja prvog reda, kontrakcije poprenog presjeka deformacije i l i deformacije drugog reda i logaritamske ih deformacije treeg reda, koie se definiu izrazima:

(2.9)

Dijagram istezanja je grafika interpretacija zavisnosti nominalnih napona izduzenja

od jedininog

Nominalni napon se dobije kad se sila redukuje na poetni popreni presjek probne epruvete: (2.10)

Na Slici 2.4 prikazanje dijagram nominalnih napona.

Slika 2.4

Dijagram nominalnih

napona

17

Proizvodne tehnologije

Do take P veza izmeu napona i deformacija ima linearan karakter i m o e se izraziti relacijom:

nominalni napon relativno izdueni e

modul elastinosti Jednaina (2.11.) naziva se Hook-ov zakon. Do take E deformacije su elastinog karaktera, to znai da probna epruveta nakon rastereenja ima poetnu d u i m oznaava granicu poetka plastinog teenja U taki V poinje teenje materijala. Napon materijala tj. granicu razvlaenja. K o d velikog broja materijala granica razvlaenja se ne m o e uoiti sa dijagrama, pa se, po standardu, za granicu razvlaenja uzima napon koji odgovara trajnoj deformaciji od 0,2 %.

Nain odreivanja granice razvlaenja prikazanje na Slici 2.5.

Slika 2.5

Odreivanje granice razvlaenja

18

Proizvodne tehnologije

Od take E do take Z na dijagramu (Slika 2.4) nakon rastereenja dolazi do trajnih deformacija probne epruvete. Linija rastereenja za taku deformacija epruvete iznosi: paralelna je sa linearnim dijelom krive pa trajna

(2.13)

Napon u taki M predstavlja napon u momentu poetka lokalizacije deformacije i naziva se jaina materijala na kidanje i l i zatezna vrstoa:

(2.14)

gdje je : F - maksimalno optereenje probne epruvete


m

U taki M sila istezanja je maksimalna. Zbog lokalizacije deformacije na uskom podruju od take M do take Z dolazi do pada nominalnih napona.

Stvarni naponi dobiju se kad se sila redukuje na trenutni (stvarni) presjek probne epruvete:

(2.15)

Do poetka lokalne deformacije (do take M) moe se uspostaviti veza izmeu stvarnih i nominalnih napona i deformacija I, II i III reda:

(2.16)

Kako je trenutna povrina manja od poetne, stvarni napon je vei od nominalnog Slika 2.6.

19

Proizvodne tehnologije

Slika 2.6 Dijagram nominalnih i stvarnih napona

Stvarni napon se u uslovima primjene naziva specifini deformacioni otpor, jer predstavlja otpor materijala deformaciji kojoj je izloen.

Dijagram istezanja za elik i aluminijum dat je na Slici 2.7, a na Slici 2.8 dat je dijagram istezanja za razliite materijale.

20

Proizvodne tehnologije

a) Dijagram istezanja za elike

b) Dijagram istezanja za: A - krte materijale; B - jake ali ne i istegljive (duktilne); C - istegljive (duktilne); D - plastine. Dijagram istezanja za razne materijale

Slika 2.8

2.3 Krive ovravanja


K o d hladnog deformisanja otpor kojim se materijal suprotstavlja deformaciji neprekidno raste. K r i v e ovravanja predstavljaju grafiku interpretaciju funkcionalne zavisnosti specifinog deformacionog otpora od deformacije. U zavisnosti od toga da li se ta zavisnost izraava preko deformacije prvog i l i treeg razlikuju se krive ovravanja prvog, drugog i treeg reda:

N a Slici 2.9 date su krive ovravanja prvog, drugog i treeg reda.

Slika 2.9 Krive ovravanja prvog, drugog i treeg reda

21

Proizvodne tehnologije

K r i v e ovravanja predstavljaju jedan od pokazatelja obradivosti materijala. Njihovo poznavanje je neophodno za odreivanje osnovnih parametara procesa obrade deformacione sile i deformacionog rada. Svako stanje strukture elinog materijala ima svoju krivu ovravanja. Za konstrukciju krivih ovravanja koriste se dijagrami nominalnih napona (Slika 2.4) dobijeni probama na istezanje i l i pritisak. Na svakoj krivoj ovravanja (Slika 2.9) uoavaju se dvije karakteristine take: 1) Granica razvlaenja, tj. stvarni napon poetka teenja:

Zbog malih razlika izmeu :stvarnog napona poetka plastinog teenja (k ) i nominalnog uzima se da vrijedi: napona na granici razvlaenja
0

2)

Stvarni napon u momentu poetka lokalizacije deformacije.

Na osnovu obrasca (2.16) dobija se:

U praksi se najee koristi kriva ovravanja treeg reda, koja se rauna po izrazu:

gdje su: C - konstanta koja zavisi od vrste materijala; n - eksponent krive ovravanja treeg reda.

U Tabeli 2.1 date su vrijednosti eksponenta krive ovravanja treeg reda n i koeficijenta C za razliite grupe materijala.

22

Proizvodne tehnologije

MATERIJAL Aluminij
1100-O 2024-T4 6061-0 6061-T6 7075-0

C (MPa)
180 690 205 410 400 900 580 315 530 1015 1100 640 1275 960

n
0.20 0.16 0.20 0.05 0.17 0.49 0.34 0.54 0.26 0.17 0.14 0.15 0.45 0.10

Mesing
70-30 aren 85-15 hladno valjan

Bakar (aren) elik


Niskougljenini, aren 4135 aren 4135 hladno valjan 4341 aren 304 nerajui, aren 410 nerajui aren

Tabela 2.1 Vrijednosti C i nza razliite materijale U literaturi se moe pronai veliki broj izraza za priblino izraunavanje krivih ovravanja. Neki od tih izraza su:

(2.21)

23

Proizvodne tehnologije

gdje su: A, B, C, n i n1 - konstante koje zavise od vrste materijala. Najveu primjenu imaju obrasci oblika eksponencijalnih funkcija.

2.4 Uslovi plastinog teenja


Uslov plastinog teenja definie prelaz materijala iz elastinog u plastino stanje. K o d jednoosnog naponskog stanja do plastinog teenja dolazi kada vrijednost napona istezanja (pritiska) dostigne vrijednost napona na granici razvlaenja:

Uslov plastinog teenja za jednoosno naponsko stanje za realne procese moze se napisati u obliku:

Gdje je : k - specifini deformacioni otpor materijala

Realni procesi obrade deformisanjem odvijaju se u uslovima sloenog (ravanskog i prostornog) naponskog stanja. Hipoteze o plastinom teenju definiu ponaanje materijala u uslovima sloenog naponskog stanja, ako je ono poznato u uslovima linearnog optereenja. Uslov plastinog teenja za prostorno naponsko stanje m o e se definisati funkcijom:

Funkcija (2.24) predstavlja zakonitost koju glavni naponi moraju zadovoljiti da bi dolo do plastinog teenja materijala. U literaturi postoji vie hipoteza o plastinom teenju materijala. Danas se najee koriste dvije, i to: Hipoteza najveeg tangencijalnog napona;

24

Proizvodne tehnologije

Hipoteza najvee deformacione energije utroene na promjenu oblika - energetski uslov plastinosti.

Prema hipotezi najveeg tangencijalnog napona do plastinog teenja materijala dolazi kada razlika izmeu maksimalnog i minimalnog glavnog normalnog napona dostigne vrijednost specifinog deformacionog otpora, to se definie izrazom:

Prema energetskom uslovu plastinosti, plastino teenje nastaje kada intenzivnost napona dostigne vrijednost napona teenja, tj.:

2.5 Brzina deformacije i brzina deformisanja


Brzina deformisanja predstavlja brzinu kretanja alata i zavisi od maine na kojoj se vri obrada. A k o se u vremenskom intervalu izvri sabijanje radnog predmeta za brzina deformisanja se m o e izraunati preko izraza:

(2.27)

Obzirom da se brzina deformisanja kod veine maina mijenja u toku procesa, uvodi se srednja brzina deformisanja u obliku:

(2.28)

Brzina deformacije je brzina kretanja estica materijala koji se deformie:

Srednja brzina deformacije je promjena logaritamskog stepena deformacije po vremenu za koje je deformacija izvrena:

(2.30)

25

Proizvodne tehnologije

2.6 Deformaciona sila i deformacioni rad


Deformaciona sila i deformacioni rad su osnovni parametri tehnolokog procesa obrade deformisanjem. Pri projektovanju tehnolokog postupka neophodno je odrediti maksimalnu deformacionu silu i potrebni deformacioni rad. Na osnovu tih parametara se bira maina za obradu. Deformaciona sila za idealizovani sluaj sabijanja paralelopipeda (sabijanje bez trenja) (Slika 2.1) moe se izraunati po izrazu: (2.31) Gdje su: k - specifini deformacioni otpor; A - trenutna pritisnuta povrina.

Rad ove sile na elementarnom putu dat je relacijom: (2.32)

Ukupni deformacioni rad dobije se integraljenjem izraza (2.32):

(2.33)

Specifini deformacioni otpor je konstantan za sabijanje u vruem stanju, pa se deformacioni rad rauna po izrazu:

(2.34)

Gdje je: istisnuta zapremina Najvea deformaciona sila za vrue deformisanje dobija se po izrazu: (2.35) gdje je: Ai - povrina paralelopipeda nakon sabijanja

26

Proizvodne tehnologije

K o d sabijanja u hladnom stanju specifini deformacioni otpor nije konstantan, pa se za proraun uzima njegova srednja vrijednost:

Gdje su: ko - specifini deformacioni otpor na poetku deformacije ki - specifini deformacioni otpor na kraju deformacije za

Deformacioni rad za sabijanje u hladnom stanju m o e se izraunati p o m o u izraza:

(2.37)

Najvea deformaciona sila za sabijanje u hladnom stanju iznosi:

F^=K-A

(2.38)

Dobivene vrijednosti deformacionog rada po izrazima (2.34) i (2.27) odgovaraju idealnom je vei od idealnog radu. Stvarni rad je vei od idealnog i dobije se ako se vrijednost idealnog rada podijeli sa Na taj nain se uzimaju u stepenom korisnog dejstva tj. Na taj nain se uzimaju u obzir gubici uslijed trenja. korisnog dejstva Vrijednost rj odreuje se prema Siebelu: za hladno sabijanje rj = 0,85 * 0,95 ; hladno sabijanje za vrue sabijanje rj = 0,60 H- 0,80. vrue sabijanje

2.7 Primjeri za teoretske osnove


Zadatak broj 1
Poznate su dimenzije paralelopipeda prije deformisanja: h =100 mm b = 80 mm l = 70 mm
0 0 0

i nakon deformisanja: h1, = 70 mm b1 = 100 mm /1 = 80 mm . Koje vrijednosti imaju razliiti pokazatelji promjene oblika paralelopipeda (kolike su vrijednosti razliitih stepana deformacije)?

27

Proizvodne tehnologije

Rijeenje: Apsolutne deformacije

Relativne deformacije

Logaritamske deformacije

Uslov konstantnosti zapremine:

Uslov konstantnosti zapremine je zadovoljen, jer je zbir logaritamskih deformacija u tri meusobno okomita pravca jednak nuli. Zadatak broj 2 Okrugli profil poetnog prenika do=25 mm treba vuenjem da se reducira na prenik di=20 mm. Odrediti kontrakciju presjeka i logaritamske deformacije. Rijeenje: Kontrakcija poprenog presjeka:

28

Proizvodne tehnologije

Glavne logaritamske deformacije su:


(p, = cp (p - <p
r t x

(aksijalna deformacija); (aksijalna (radijalna deformacija) i (radijalna


3

<p = (p

(tangencijalna deformacija). (tangencijalna cp =<p . Aksijalna deformacija m o e se izraunati Aksijalna deformacija e se izraunati
r t

Zbog osnosimetrinog deformisanja Zbog osnosimetrinog deformisanja je pomou izraza: / d 25 <p, = h A = l n ^ - = l n ^ - = 0,446 ' l d\ 20
2 2 2 0

Druge dvije logaritamske deformacije odreuju se iz uslova konstantnosti zapremine, pa je: (p =(p = -Q,5q>, = -0,5 0,446 = -0,223
t r

29

Proizvodne tehnologije

3. T E H N O L O G I J E O B L I K O V A N J A L I M O V A
3.1 Duboko izvlaenje

Duboko izvlaenje je tehnoloki postupak obrade deformisanjem kod koga se iz ravne ploe dobijaju posude razliitog oblika poprenog presjeka sa zatvorenim dnom. Duboko izvlaenje predstavlja jedan od najvanijih postupaka prerade lima i ima veoma iroko podruje primjene u: automobilskoj i avionskoj industriji ( dijelovi karoserije automobila, vrata, blatobrani, dijelovi tokova, itd.); elektronskoj industriji (razni dijelovi radio i tv aparata i si.); industriji aparata za domainstvo (dijelovi hladnjaka, tednjaka, itd.).

Na Slici 3.1 dati su primjeri proizvoda koji su u cjelini i l i su neki njihovi dijelovi izraeni dubokim izvlaenjem.

Slika 3.1 Primjeri primjene dubokog izvlaenja

35

Proizvodne tehnologije

Iz pripremka u obliku ravne ploe postupkom dubokog izvlaenja dobijaju se gotovi radni predmeti oblika posuda sa zatvorenim dnom. U zavisnosti od oblika i dimenzija obratka, izvlaenje obuhvata: izvlaenje cilindrinih komada sa i bez vijenca; izvlaenje komada stepenastog oblika; izvlaenje komada konusnog oblika; izvlaenje komada sfernog oblika; izvlaenje komada nerotacionog oblika; izvlaenje komada iz trake i izvlaenje komada velikih dimenzija (dijelovi karoserije automobila).

Na Slici 3.2 dat je izgled pripremka i izratka za najjednostavniji sluaj izvlaenja cilindrinih komada.

di

a pi rm k ) r e a p

bi r d k )z a a ci r d k )z a a (cilindrini kmd bz vj n a (cilindrini kmd s vj n e ) o a e ie c ) o a a ie c m


Izgled pripremka i izratka za izvlaenje cilindrinih komada

Slika 3.2

Proces se izvodi sa posebnim alatima na m e h a n i k i m i hidraulinim presama. ematski prikaz dubokog izvlaenja dat je na Slici 3.3. Sa Slike 3.3 se moe uoiti da su osnovni izvrni dijelovi alata za duboko izvlaenje izvlaka i presten za izvlaenje. Ploa draa lima koristi se da bi se sprijeilo obrazovanje nabora i guvanje lima u toku procesa izvlaenja. Za izvlaenje se koriste prstenovi sa radijusom, konusom i profdom traktrix krive.

36

Proizvodne tehnologije

U poetnoj fazi izvlaenja pripremak se postavlja na prsten za izvlaenje i fiksira p o m o u draa lima. Sila izvlaenja se preko izvlakaa prenosi na pripremak i on se pod dejstvom izvlakaa uvlai u otvor prstena za izvlaenje. Izradak se formira postepeno vertikalnim pomjeranjem izvlakaa. Rezultat izvlaenja je cilindrina posuda .(Slika 3.2.b) Debljina zida izratka je ista kao i debljina pripremka. U toku izvlaenja dolazi do raznorodne naponsko- deformacione slike u vijencu i zidu obratka, kako je prikazano na Slici 3.4.

Slika 3.4 Naponi u vijencu (a) iziu (b) obratka

u toku izvlaenja

37

Proizvodne tehnologije

Naponsku sliku u vijencu obratka ine radijalni naponi istezanja i naponi pritiska normalni na element A, zbog dejstva draa lima. U zidu obratka elemet B je podvrgnut naponima istezanja. V e l i k o istezanje m o e dovesti do razaranja materijala , iji je prikaz dat na Slici 3.5.

a) Slika 3.5

b) Greke u procesu izvlaenja

Na Slici 3.5.a uzrok razaranja je mali radijus zaobljenja na prstenu za izvlaenje, a na Slici 3.5.b malo zaobljenje na izvlakau. Do razaranja moe doi i zbog velikih napona istezanja u zidu obratka, koji su posljedica velike razlike u odnosu prenika pripremka i izvlakaa. Izvlaenje cilindrinih radnih komada izvodi se u jednoj i l i u vie operacija izvlaenja. U k o l i k o se radni predmet izrauje u vie operacija izvlaenja, analiza procesa se, zbog niza specifinosti, vri posebno za prvu operaciju izvlaenja, a posebno za ostale operacije. Na Slici 3.6 dat je ematski prikaz druge i narednih operacija izvlaenja cilindrinih komada.

Slika 3.6

Druga operacija izvlaenja

Pozicije na Slici 3.6 oznaavaju: 1 - izvlaka, 2- dra, 3- radni predmet, 4-prsten za izvlaenje.

38

Proizvodne tehnologije

Prese za drugu i naredne operacije izvlaenja moraju imati dva cilindra. Sila izvlaenja (F) se sa glavnog cilindra preko izvlakaa prenosi na radni predmet. Sila dranja (Fd) se sa p o m o n o g cilindra preko draa prenosi na radni predmet.

Pripremak za drugu operaciju izvlaenja je prethodno izraen postupkom dubokog izvlaenja.

3.1.1 Odreivanje dimenzija pripremka


Pripremak za izvlaenja rotaciono simetrinih tijela ima kruni oblik, tako da se problem odreivanja dimenzija pripremka svodi na odreivanje prenika tog kruga. K o d izvlaenja nerotacionih tijela odreivanje dimenzija pripremka je znatno sloenije, pa je postupak odreivanja dimenzija pripremka dat samo za rotaciono simetrina tijela. Uslov konstantnosti zapremine u toku deformisanja m o e se napisati u obliku: (3.1) V = V
k

Gdje su: V - volumen pripremka; Vk - volumen gotovog komada. K o d izvlaenja bez promjene debljine materijala ovaj uslov se svodi na uslov konstantnosti povrina u toku deformisanja, tj:

(3.3) Iz relacije (3.2) se moe uoiti da se povrina obratka u bilo kojoj operaciji izvlaenja ne mijenja i da je jednaka povrini pripremka:

(3.4) Gdje su:

Iz uslova (3.3) slijedi izraz za izraunavanje prenika pripremka:

(3.5)

39

Proizvodne tehnologije

Obratci sloenog oblika dijele se na niz parcijalnih rotacionih povrina: koje vrijedi:

3.1.2 Deformaciona sila i deformacioni rad


Da bi se odredila deformaciona sila izvlaenja potrebno je izvriti naponsko deformacionu analizu procesa izvlaenja. Za taj postupak su neophodne ire teoretske podloge, koje nisu predmet razmatranja u ovoj knjizi. Zbog toga e za sve postupke obrade deformisanjem biti ponueni priblini izrazi za proraun deformacione sile. Maksimalna sila izvlaenja cilindrinih komada moe se izraunati po slijedeem izrazu:

F^=M s).s.o .\,2--?^ -^1-m _ m


1 + m

[N]

(3.8)

m - stvarni odnos izvlaenja; m - maksimalni odnos izvlaenja.


m a x

Odnosi izvlaenja za prvu i naredne operacije izvlaenja raunaju se po formuli: d\ d ^=-z-\m =-f;...;m =-f2 2 n

(3.9)
x

D Gdje su:

d_
n

Gdje su: D - prenik pripremka; D - prenik pripremka; d i , d 22, . ,. .d, d --prenici izratka nakon prve,druge, n-te operacije izvlaenja di, prenici izratka nakon prve,druge, n-te
n n

40

Proizvodne tehnologije

Maksimalna vrijednost odnosa izvlaenja zavisi od osobina materijala i drugih uticajnih faktora:

U prostim proraunima m o e se uzeti daje za prvo izvlaenje maksimalna vrijednost odnosa izvlaenja m = 0 , 5 .
max

U prostim proraunima m o e se uzeti daje za prvo izvlaenje maksimalna vrijednost odnosa izvlaenja m = 0 , 5 . Deformacioni rad izvlaenja, pri izvlaenju na presama dvostrukog dejstva, m o e se dobiti kao proizvod deformacione sile, puta izvlaenja i korekcionog faktora:
max

W = x-F -h
imx

[Nm]

(3.11)

gdje su: x - korekcioni faktor Fmax - maksimalna sila izvlaenja [n] h - put izvlaenja [m] Vrijednost korekcionog faktora x zavisi od odnosa izvlaenja m i kree se u granicama od 0,5 do 0,80.

3.1.3 Alati i maine za duboko izvlaenje


Osnovni izvrni dijelovi alata za duboko izvlaenje su presten za izvlaenje i izvlaka. Geometrijski oblik prstena za izvlaenje utie na osnove parametre izvlaenja, kvalitet izratka i stepen deformacije izvlaenja. U praksi se koriste tri vrste prstenova za izvlaenje: sa radijusom; sa konusom i sa profilom traktrix krive. Izgled navedenih prstenova za izvlaenje dat je na Slici 3.7. Prsten za izvlaenje sa radijusom se najvie koristi u prvoj operaciji izvlaenja. M o e se koristiti i za ostale operacije, ako se ne upotrebljava dra lima. U k o l i k o se u slijedeim operacijama izvlaenja upotrebljava dra lima bolje je koristiti prsten sa konusom. Prsten za izvlaenje sa profilom traktrbc krive koristi se za izvlaenje debljih limova.

41

SI. 3.7 Prs tenovi za izvlaenje

Na Slici 3.8 prikazanje alat za istovremeno prosijecanje pripremka prenika D i izvlaenje cilindrinog elementa sa vijencem iz trake. Pozicije na Slici 3.8 oznaavaju: 1- izvlaka, 2- izbaciva radnog predmeta iz prstena za izvlaenje, 3- prosjeka po vanjskoj konturi i izvlaka po unutarnjoj konturi, 4- stubne vodice, 5- aura za voenje stubne vodice, 6-motka izbacivaa, 7- nosa gornjeg dijela alata, 8-gornja meuploa, 9- nosa prosjekaa odnosno prstena za izvlaenje, 10- ploa za voenje, 11-rezna ploa , 12- donja meuploa, 13-nosa donjeg dijela alata, 14 - motka izbacivaa, 15- dra lima i svlaka cilindrinog elementa sa izvlakaa. Alat je konstruisan tako da se izvlaka nalazi u donjem dijelu alata, a prsten za izvlaenje, koji je po vanjskoj konturi prosjeka, u gornjem dijelu alata. U poetnoj fazi gornji dio alata se nalazi u krajnjem gornjem poloaju, to omoguava pomjeranje trake za propisani korak do graninika, gdje se ista zaustavlja. Kretanjem pritiskivaa prese nanie, prosjeka (pozicija 3) prosjee pripremak, nakon ega poinje izvlaenje cilindrinog elementa sa izvlakaem 1, uz istovremeno dranje pripremka draem (pozicija 15). Na kraju izvlaenja gornji dio alata se vraa u svoj poetni poloaj, a svlaka (pozicija 15) i izbaciva (pozicija 2) skidaju radni predmet sa izvlakaa, odnosno izbijaju ga iz prstena za izvlaenje (pozicija 3). Nakon uklanjanja radnog predmeta sa alata, postupak se ponavlja.

42

Proizvodne tehnologije

14
Slika 3.8 Alat za izvlaenje (istovremeno prosijecanje i izvlaenje iz trake)

Na Slici 3.9 dat je izgled alata za drugu operaciju izvlaenja. Pozicije na Slici 3.9 oznaavaju: 1 - izvlaka, 2 - graninik, 3- stubne vodice, 4 - aura za voenje stubnih vodica, 5 - motka izbacivaa, 6 - nosa gornjeg dijela alata, 7- prsten za izvlaenje, 8 - dra cilindrinog elementa, 9 - donja meuploa, 10 - nosa donjeg dijela lata, 11 - motka draa, 12 - instalacija zraka. Alat za drugu operaciju izvlaenja je konstruisan tako da se izvlaka (pozicija 1) i dra pripremka (pozicija 8) nalaze u donjem dijelu alata, a prsten za izvlaenje (pozicija 7) u gornjem dijelu alata. U poetnoj fazi alata je otvoren, pa se pripremak cilindrinog oblika postavlja na dra (pozicija 8), iji je vrh u tom trenutku poravnat sa vrhom izvlakaa (pozicija 1). Kretanjem gornjeg dijela alata nanie poinje izvlaenje. Na kraju izvlaenja dra pripremka (pozicija 8) nalazi se u poloaju prikazanom na Slici 3.9. Vraanjem gornjeg dijela alata u poetni poloaj, pod dejstvom motke izbacivaa (pozicija 5) cilindrini element se izbija iz prstena za izvlaenje (pozicija 7). Nakon uklanjanja izvuenog elementa iz zone alata, postupak se ponavlja.

43

Proizvodne tehnologije

S/z&a 5.9 Alat za drugu operaciju izvlaenja Na Slici 3.10 dat je ematski prikaz i izgled mehanike prese, koja se najee koristi u obradi deformisanjem.

12

a) ematski prikaz Slika 3.10

b) Izgled prese Mehanika presa

44

Proizvodne tehnologije

3.2 Savijanje
Savijanje je tehnoloki postupak obrade deformisanjem kod kojeg se oblikovanjem lima dobijaju razliiti izratci u konanom obliku i l i se postupak koristi u kombinaciji sa drugim tehnologijama (probijanjem, prosjecanjem, izvlaenjem, itd.) za izradu istih. Postupkom savijanja mogu se preraivati i drugi poluproizvodi, kao to su: ipke, cijevi, ica, vueni i valjani profili itd. Savijanje se koristi kako u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji, tako i u maloserijskoj i pojedinanoj proizvodnji, to omoguava relativno jednostavna izvedba alata. Tehnologija se primjenjuje u: tekoj mainogradnji, u kombinaciji sa zavarivanjem, za izradu tankostjenih kotlova, kuita turbina, cijevi pod pritiskom, kuita tekih presa itd.; u izradi dijelova za laka i teka vozila, poljoprivredne maine.

Na Slici 3.11 prikazani su neki primjeri savijenih dijelova.

Slika 3.11

Primjeri savijenih dijelova

45

Proizvodne tehnologije

Na osnovu tehnolokih karakteristika procesa, oblika i dimenzija pripremka proizvodnje, savijanje se moe podijeliti na: 1) Savijanje na presama pomou alata; 2) Savijanje valjcima na rotacionim mainama za savijanje i 3) Savijanje na specijalnim mainama za savijanje. Na presama se, pomou specijalnih alata, savijaju dijelovi preko malog radijusa.

i karaktera

Na Slici 3.12 dat je ematski prikaz savijanja dvostrukog ugaonika (U profila) i savijanja V profila.

tiska

1 "t*
Y

radni predmet kalup

1 /

Mravs!

Slika 3.12 Savijanje U i Vprofila

Sa slike se moe uoiti da su osnovni izvrni dijelovi alata za savijanje tiska i kalup za savijanje. K o d savijanja V profila, zavisno od konstrukcije alata, razlikuje se slobodno savijanje i savijanje u kalupu. ematski prikaz slobodnog i savijanja u kalupu dat je na Slici 3.13.

a) Slobodno savijanje

46

Proizvodne tehnologije

b) Savijanje u kalupu Slika 3.13 Savijanje Vprofila

Za savijanje limova na jednom kraju i l i izradu dvostrukih ugaonika velikih duina koristi se jednostrano savijanje. K o d izrade dvostrukih ugaonika veih duina ekonominije je jednostranim savijanjem saviti jedan pa drugi krak nego praviti velike alate za istovremeno savijanje oba kraka. Sematska ilustracija jednostranog savijanja dataje na Slici 3.14.

Slika 3.14

Jednostrano savijanje

Profilnim savijanjem, pomou specijalnih alata na presama, oblikuju se limeni obratci velike duine. Sematska ilustracija profdnog savijanja dataje na Slici 3.15. Alat za profdno savijanje sastoji se od matrice, koja sadri vie razliitih profila i nalazi se u donjem nepokretnom dijelu alata i pritiskivaa u gornjem pokretnom dijelu alata. Pritiskiva se privruje za pokretni dio maine i izrauje se prema obliku obratka.

47

Proizvodne tehnologije

Slika 3.15

Profilno savijanje

Savijanje preko valjaka na rotacionim mainama za savijanje koristi se za savijanje preko velikih radijusa, tj. za izradu cilindrinih sudova tipa rezervoara, kotlova itd. Maina za savijanje sastoji se od gornjeg i dva donja valjka. Gornji valjak ima mogunost podeavanja po visini u zavisnosti od prenika komada koji se savija. ematski prikaz savijanja preko valjaka dat je na Slici 3.16.

predmet

Slika 3.16

Savijanje preko valjaka

K o d savijanja na specijalnim mainama za savijanje pripremak u vidu ice i l i uske trake uvodi se u automat, a na izlazu se dobijaju gotovi izratci. Postupak se koristi u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji za izradu metalne galanterije. Da bi se analizirao proces savijanja, potrebno je definisati odreene karakteristike procesa (osu savijanja, neutralnu osu) i veliine (ugao savijanja, radijus savijanja). Na Slici 3.17 prikazanje savijeni radni predmet u obliku V profda. Na Slici 3.17.a obiljeena je neutralna osa na kojoj ne dolazi do deformacije vlakana u toku savijanja, kao i osa u odnosu na koju se vri proces savijanja. Ugao savijanja (p je suplement zadanog ugla radnog predmeta a .

48

Proizvodne tehnologije

Vlakna koja se nalaze iznad neutralne ose optereena su na istezanje, a vlakna koja se nalaze ispod neutralne linije optereena su na pritisak (Slika 3.17.b ).

Zona istezanja

a) Parametri procesa

b) Naponi u savijenom dijelu Slika 3.17 Prikaz savijenog dijela

3.2.1 Odreivanje dimenzija pripremka - razvijanje elemenata


Dimenzija pripremka, tj. razvijena (poetna) duina elementa odreuje se na osnovu konstruktivnog crtea izratka. A k o se savijeni komad podijeli na n ravnih dijelova i N dijelova savijenih pod odreenim radijusom (Slika 3.18), onda se dimenzija pripremka (razvijena duina elementa) moe dobiti njihovim sumiranjem po izrazu:

^t^ivin + rs) i=i tou , ,


=

(3-12)

gdje su: li - duine ravnih dijelova; cp - uglovi savijanja;


t

r; - unutranji radijusi savijanja; - koeficijent pomjeranja neutralne linije \s ) s - debljina lima. Slika 3.18 Razvijanje elementa

=/

(A

49

Proizvodne tehnologije

3.2.2 Elastino ispravljanje


Kod projektovanja tehnolokog procesa savijanja treba uzeti u obzir injenicu da plastinu deformaciju uvijek prati elastina deformacija. Zbog toga dolazi do elastinog ispravljanja, tj. promjene dimenzija plastino deformisanog komada nakon rastereenja. Sematska ilustracija elastinog ispravljanja prikazana je na primjeru jednostranog savijanja po fazama (Slika 3.19) i savijanja V profda (Slika 3.20).

a) Poetna faza

b) Faza savijanja

c) Kraj procesa

d) Elastino ispravljanje

Slika 3.19

Elastino ispravljanje kod jednostranog savijanja

Slika 3.20

Elastino ispravljanje kod savijanja Vprofila

Sa Slike 3.19.d moe se uoiti da nakon uklanjanja alata dolazi do "vraanja" radnog predmeta u odnosu na konani poloaj nakon deformisanja ( Slika 3.19.c) tj. do elastinog ispravljanja. Elastino ispravljanje treba uzeti u obzir pri konstrukciji alata za savijanje. Na osnovu proraunate veliine elastinog ispravljanja treba dimenzionisati izvrne dijelove alata, tiska i kalup, kako bi se nakon savijanja dobili izratci zadane geometrije. Neki naini smanjenja i eliminacije elastinog ispravljanja kod savijanja dati su na Slici 3.21.

50

Proizvodne tehnologije

Slika 3.21

Metode smanjenja i eliminacije elastinog ispravljanja

3.2.3 Deformaciona sila

Maksimalna deformaciona sila u procesu savijanja moe se izraunati po priblinom obrascu:

C F =

-^.-b-s D

2 ( 3 1 3 )

gdje su: a - napon na istezanje;


m

b - irina komada; s - debljina materijala; C - koeficijent D- rastojanje oslonaca Za savijanje V profila C = 1,33 , a za jednostrano savijanje C = 0,33 .

3.2.4 Alati i maine za savijanje


Sa Slika 3.13-3.15 moe se uoiti da su osnovni izvrni dijelovi alata za savijanje tiska i kalup za savijanje. Izgled alata za savijanje V profila dat je na Slici 3.22.

51

Proizvodne tehnologije

Slika 3.22 Alat za savijanje Vprofila Na Slici 3.23 prikazanje alat za savijanje U profila na kome su prethodno probijena tri otvora. Pozicije na Slici 3.23 oznaavaju: 1 - nosa donjeg dijela alata, 2 - donja meuploa, 3 - kalup za savijanje, 4 - svlaka radnog predmeta sa tiskaa, 5 - nosa tiskaa, 6 - gornja meuploa, 7 nosa gornjeg dijela alata, 8 - cilindrini koi, 9 - cilindrini rukavac, 10 - aura za voenje stubne vodice, 11 - stubna vodica, 12 - tiska, 13 - izbaciva radnog predmeta iz kalupa za savijanje. Alat za savijanje prikazan na Slici 3.23 konstruisan je tako da se tiska nalazi u gornjem pokretnom dijelu alata, koji je preko cilindrinog rukavca (pozicija 9) vezan za pritiskiva prese. Kalup za savijanje (pozicija 3) nalazi se u donjem nepokretnom dijelu alata. Donji dio alata se pomou odreenog broja elemenata za stezanje vee za radni sto prese. Pripremak se postavlja na kalup za savijanje izmeu dva fiksna graninika. Kretanjem gornjeg dijela alata nanie, tiska izvri savijanje radnog predmeta u kalupu. Povratkom gornjeg dijela alata u poetni poloaj radni predmet se skida sa tiskaa (pozicija 12) pomou svlakaa (pozicija 4) ako je radni predmet zaglavljen na tiskau.

52

Proizvodne tehnologije

A k o radni predmet ostane u kalupu za savijanje on se pomou izbijaa (pozicija 13) izbija iz kalupa. Nakon uklanjanja radnog predmeta sa alata, postavljanjem novog pripremka, postupak savijanja se ponavlja.

Slika 3.23 Alat za savijanje U profila

Na Slici 3.24.a dat je ematski prikaz , a na 3.24.b izgled prese za profilno savijanje limova. Izgled standardnih alata za profilno savijanje limova prikazanje na Slici 3.25. Na Slici 3.25.a dat je ematski prikaz standardnog alata, a na Slici 3.25.b prikazane su faze savijanja limova na istom alatu. Mogui oblici savijanja limova na standardnom alatu prikazani su na Slici 3.25.C.

53

Proizvodne tehnologije

3.3 Rotaciono izvlaenje


Rotaciono izvlaenje je tehnoloki postupak obrade deformisanjem p o m o u kojeg se, od pripremka iz lima, dobijaju uplji rotaciono simetrini dijelovi. Rotaciono izvlaenje, uz kovanje predstavlja jedan od najstarijih postupaka obrade deformisanjem. Nagli razvoj i primjena ove tehnologije ide uporedo sa razvojem NC i C N C upravljakih sistema na mainama za rotaciono izvlaenje. Postupak se koristi u uslovima maloserijske i srednjoserijske proizvodnje. U velikoserijskoj proizvodnji ekonominije je duboko izvlaenje, zbog vee brzine deformisanja. Radne predmete dobijene rotacionim izvlaenjem karakterie visoki kvalitet povrine, tako da nije potrebna naknadna obrada. Primjeri proizvoda izraenih rotacionim izvlaenjem prikazani su na Slici 3.27.

Slika 3.27

Primjeri primjene rotacionog izvlaenja

Rotacionim izvlaenjem mogu se dobiti radni predmeti velikih dimenzija, prenika i do 6 m. Veliina izradaka najbolje je ilustrovana na Slici 3.28 gdje su oni prikazani sa radnicima, tako da se m o e napraviti komparacija.

56

Proizvodne tehnologije

Slika 3.28

Veliki radni predmeti izraeni rotacionim izvlaenjem

ematski prikaz rotacionog izvlaenja u poetnoj i krajnjoj fazi dat je na Slici 3.29.

trn

pripremak

izradak

n CL
rolnica

Slika 3.29

ematski prikaz rotacionog izvlaenja

Pripremak oblika ravnog lima oblikuje se preko trna. Zahvat alata i materijala je parcijalan, tako da se proces odvija postupno sa relativno malom silom deformisanja. Alat se moe voditi runo i l i kompjuterski. Prednost postupka ogleda se u tome to oblik rolnice nije uslovljen oblikom izratka. K o d rotacionog izvlaenja pripremak krunog oblika, privren draem uz trn, izvodi obrtno kretanje, a rolnica koja postepeno oblikuje pripremak prema obliku trna izvodi translatorno kretanje. Glavna kretanja alata i radnog predmeta kod rotacionog izvlaenja ematski su predstavljena na Slici 3.30.

57

Proizvodne tehnologije

Slika 3.30

ematski prikaz glavnih kretanja kod rotacionog izvlaenja

Rotaciono izvlaenje koristi se za dobijanje koninih i l i krivolinijskih oblika izradaka, koje je na drugi nain nemogue i l i vrlo teko dobiti. Oblikovanje se odvija na sobnoj temperaturi, iako se m o e vriti i na povienim temperaturama ukoliko se radi o debljim elementima i l i materijalu ije mehanike osobine to uslovljavaju ( poviena vrstoa i niska ilavost). Maine koje se koriste u procesu rotacionog izvlaenja su sline strugovima sa odreenim specifinostima. Izgled maina za rotaciono izvlaenje dat je na Slikama 3.31 i 3.32.

Slika 3.31

Maina za rotaciono izvlaenje

58

Proizvodne tehnologije

3.4 Specijalni postupci


3.4.1 Provlaenje

Provlaenje je tehnoloki postupak obrade deformisanjem kod koga se na radnom predmetu, sa prethodno izraenim otvorom prenika d , formira grlo prenika D i visine H. Provlaenje se koristi za izradu prstenova iz prethodno izvuenih komada, izradu aura sa vijencem i l i za spajanje komada. ematski prikaz procesa dat je na Slici 3.33.

Slika 3.33

ematski prikaz provlaenja

Sa Slike 3.33 moe se uoiti da su osnovni izvrni dijelovi alata za provlaenje provlaka (1) i prsten za provlaenje (3). Na pripremku (2) se prethodno izradi otvor buenjem i l i probijanjem u alatu na presi. Pripremak i izradak prikazani su na Slici 3.34.

a) pripremak Slika 3.34

b) izradak Pripremak i izradak za provlaenje

60

Proizvodne tehnologije

K o d dimenzionisanja pripremka potrebno je odrediti prenik otvora d, iz uslova jednakosti zapremine komada prije i poslije provlaenja. Prenik otvora se moe izraunati pomou priblinog obrasca: d = D-(DH-0,S6r -1,43*)
M

(3.14)

gdje su: D - srednji prenik grla; H - visina grla; r - radijus prstena za provlaenje; s - debljina lima prije provlaenja.
M

Vrijednost deformacione sile moe se dobiti p o m o u priblinog obrasca:


F = \,\-7r-s-CF (D-d)
m

(3.15)

gdje je: a
m

- vrstoa materijala na istezanje.

3.4.2 Suavanje
Suavanje je tehnoloki postupak obrade deformisanjem kod koga dolazi do smanjenja prenika i promjene oblika jednog kraja radnog predmeta. Na Slici 3.35 dati su primjeri proizvoda izraenih suavanjem.

Slika 3.35

Primjeri suavanja

61

Proizvodne tehnologije

K a o pripremak se kod suavanja koriste cijevi i l i dijelovi prethodno izraeni dubokim izvlaenjem. Izgled pripremka i izratka za suavanje cijevi prikazan je na S l i c i 3.36.a, a proces suavanja rotacionim kovanjem prikazanje na Slici 3.36.b. Pozicije prikazane na slici rotacionog kovanja oznaavaju: 1-struktura maine, 2-obrtni valjci, 3-nosai udaraca, 4-pogon udaraca i 5-udarai. K o d rotacionog kovanja pripremak u obliku cijevi miruje, a udarai izvode obrtno kretanje oko cijevi i translatorno kretanje u momentu udara u cijev.

Proces suavanja m o e se izvoditi: p o m o u alata na presama (u hladnom, polutoplom i toplom stanju), rotacionim kovanjem i radijalnim kovanjem. K o d alata na presama izvrni dijelovi alata za suavanje su kalup za suavanje i vodica radnog predmeta. Ugradnja grijaa oko kalupa za suavanje i hladnjaka oko cijevi o m o g u a v a suavanje u toplom stanju sa optimalnom temperaturom za materijal od kojeg je izraena cijev. Dimenzije pripremka odreuju se iz uslova jednakosti zapremine prije i poslije deformisanja. Dimenzionisanje pripremka i proraun deformacione sile zavisi od tipa suavanja. Obzirom da je ovdje proces prikazan informativno, bez dublje analize i detaljnijeg osvrta, proraun nee biti predmet razmatranja, a m o e se nai u literaturi.

62

Proizvodne tehnologije

3.4.3

Proirivanje

Proirivanje je tehnoloki postupak obrade deformisanjem kod koga dolazi do poveanja poprenih dimenzija radnog komada. Proces se najvie primjenjuje u vazduhoplovnoj industriji za izradu profdnih prstenastih elemenata. Izgled pripremka i izradaka dobivenih proirivanjem cijevi dat je na Slici 3.37.

Slika 3.37 Izgled pripremka i izradaka Kao pripremak za proirivanje koriste se cijevi i cilindrini elementi izraeni dubokim izvlaenjem. Dimenzije pripremka odreuju se iz uslova jednakosti zapremine prije i poslije deformisanja. Proirivanje se vri u alatima na hidraulinim i krivajnim presama prostog i dvostrukog dejstva. Izvrni dijelovi alata za proirivanje su tiska i nosa radnog predmeta.

3.4.4 Clinching
Clinching je tehnoloki postupak spajanja deformacijom. To je metoda mehanikog spajanja materijala, koja se sastoji od djeliminog ubadanja i naknadnog pritiska, tako da se veza ostvaruje hladnim deformisanjem. Razvoj novih materijala uticao je na poveanje primjene ovog postupka spajanja. Ovaj postupak spajanja zbog jednostavnosti sve vie zamjenjuje klasine postupke , kao to je takasto zavarivanje. Upotreba ovog postupka koristi se kod konstrukcija izloenih dinamikim optereenjima. Spojevi dobiveni na ovaj nain odlikuju se dobrim statikim i dinamikim osobinama. Clinching se danas najvie primjenjuje u: automobilskoj industriji; industriji elektronskih aparata; proizvodnji kompjutera; industriji kuanskih aparata, itd.

63

Proizvodne tehnologije

Clinchingom se spajaju materijali koji pokazuju dobru deformabilnost na sobnoj temperaturi. Na ovaj nain se mogu spajati elici, aluminijum i drugi neeljezni materijali. Spajati se mogu limovi iste i l i razliite vrste materijala i razliitih debljina (Slika 3.40). A k o se spajaju limovi od istog materijala, deblji l i m se postavlja sa strane tiskaa, a tanji sa strane kalupa. K o d spajanja limova razliitih materijala preporuka je da se tvri materijal postavlja sa strane tiskaa, a meki sa strane kalupa. A k o se spajaju limovi od razliitih materijala i razliite debljine, onda je pravilo da se deblji l i m postavlja sa strane tiskaa, a tanji sa strane kalupa.

Slika 3.40 Na Slici 3.41 prikazana je presa za clinching.

Izgled spojeva

Slika 3.41

Presa za clinching

65

Proizvodne tehnologije

3.5 Razvlaenje
Razvlaenje je tehnoloki postupak obrade deformisanjem koji predstavlja kombinaciju savijanja i istovremenog istezanja. Postupak se primjenjuje u vazduhoplovnoj industriji za izradu napadnih ivica i slinih dijelova aviona, a u automobilskoj industriji za izradu krupnih elemenata (dijelova autobusa). Pri procesu razvlaenja pripremak se oblikuje pod dejstvom isteuih sila. Fiksiran je na krajevima, a oblikovanje se vri pomou alata za oblikovanje, kako je to prikazano na Slici 3.42 u realnim uslovima.

Slika 3.42 Proces razvlaenja Faze procesa razvlaenja prikazane su na Slici 3.43.

c. Slika 3.43 Faze razvlaenja

d.

66

Proizvodne tehnologije

U poetnoj fazi procesa (Slika 3.43.a) radni sto prese sa alatom za oblikovanje nalazi se u donjem poloaju, a lim za oblikovanje se postavlja u stezne eljusti. Nakon toga vri se zatezanje lima na unaprijed proraunatu silu zatezanja (Slika 3.43.b). Kretanjem radnog stola navie zajedno sa alatom za oblikovanje, izvri se oblikovanje lima (Slika 3.43.c). Na kraju procesa, otvaraju se stezne eljusti i radni sto prese sa alatom za oblikovanje vraa se u svoj poetni poloaj zajedno sa oblikovanim limom (Slika 3.43.d). Nakon skidanja radnog predmeta sa alata za oblikovanje, process se ponavlja, postavljanjem novog lima u stezne eljusti. Kao pripremak se koriste trake od lima. Dimenzije pripremka raunaju se iz jednakosti povrina , uz dodatak povrina za stezanje. Zbog dodatka za stezanje, stepen iskoritenja materijala je znatno manji u odnosu na klasino izvlaenje. Nakon operacije razvlaenja, dodatak za stezanje se obrezuje. Deformaciona sila razvlaenja moe se dobiti po priblinom obrascu: F = k-b-s gdje su: k- specifini deformacioni otpor materijala; b - irina materijala; s - debljina lima. Razvlaenje se moe izvoditi i na hidraulinim presama, uz konstrukciju specijalnih alata za razvlaenje. Na Slici 3.44.a i b dat je izgled dvije razliite konstrukcije prese za razvlaenje sa alatom za razvlaenje za izradu radnih predmeta velikih dimenzija. (3.14)

67

Proizvodne tehnologije

4. TEHNOLOGIJE RAZDVAJANJA

4.1 Probijanje i prosijecanje


Probijanje i prosijecanje je postupak obrade deformisanjem kod koga se razdvajanje materijala vri po zatvorenoj konturi, pomou alata na presama. K o d ovog postupka iz pripremka u vidu ploa i traka od lima dobijaju se izratci razliitog oblika unutranje i vanjske konture. Tako dobijeni izratci mogu se koristiti kao gotovi proizvodi i l i kao pripremci za druge tehnoloke postupke npr. duboko izvlaenje i savijanje. Na Slici 4.1 prikazani su razliiti proizvodi izraeni ovom tehnologijom.

Slika 4.1

Primjeri probijanja i prosijecanja

Probijanje i prosijecanje su operacije koje se razlikuju samo u nainu tolerisanja alata. K o d probijanja probijeno jezgro otpadak, a kod prosijecanja prosjeeno jezgro radni komad. (Slika 4.2)

78

Proizvodne tehnologije

otpadak

radni predmet

radni predmet

otpadak

a. Slika 4.2 Prosijecanje (a) i probijanje (b) Sematski prikaz probijanja i prosijecanja prikazanje na Slici 4.3.

06
1

i i

"" 1 i i

Slika 4.3 Sematski prikaz procesa Sa Slike 4.3 se vidi da se u poetnoj fazi procesa pripremak od lima debljine (s) postavlja na prsten za probijanje (prosijecanje). Sila sa prese se preko prosjekaa (probojca), koji se nalazi u gornjem dijelu alata, prenosi na materijal. Oblik probojca (prosjekaa) i otvora prstena za probijanje i prosijecanje odreuje se na osnovu oblika izratka. Faze procesa probijanja i prosijecanja date su na Slici 4.4.

79

Proizvodne tehnologije

a.

b.

c.

d.

e.

Slika 4.4 Faze probijanja i prosijecanja Slika 4.4.a prikazuje poetnu fazu procesa kada dolazi do kantakta izmeu probojca (prosjekaa) i pripremka. Na Slici 4.4.b prikazan je trenutak nastajanja elastinih, a onda i plastinih deformacija i poetak razdvajanja materijala (Slika 4.4.c). Pomjeranjem probojca (prosjekaa) na dole dolazi do potpunog razdvajanja materijala i propadanja izratka kroz otvor prstena za probijanje (prosijecanje) (Slika 4.4.e). Na Slici 4.5.a prikazan je radni predmet dobijen probijanjem i prosijecanjem, a na Slici 4.5.b.

Slika 4.5 Izgled gotovog radnog predmeta i trake Iz prikaza trake se vidi da se izradak moe dobiti u 4 koraka. U prvom koraku izvreno je probijanje sredinjeg otvora i 12 otvora po obimu, u drugom (nakon pomicanja trake za proraunatu duinu koraka) probijena su jo etiri kruna otvora. U treem koraku izvreno je probijanje sredinjeg otvora na konanu dimenziju i na kraju je prosjeena kontura izratka.

80

Proizvodne tehnologije

Pored klasinog prosijecanja postoji i fino prosijecanje. Postupak se koristi za izradu radnih predmeta kod kojih se zahtijevaju ue tolerancije i vei kvalitet izrade. Sematski prikaz finog prosijecanja dat je na Slici 4.6.

a. Slika 4.6

b. Sematski prikaz finog prosijecanja

Sa Slike 4.6 moe se uoiti da se postupak u odnosu na klasino prosijecanje bitno razlikuje po konstrukciji alata. Radni predmet se postavlja na prsten za prosijecanje (Slika 4.6.a) i sa gornje strane pridrava pomou zateznog V rebra, koje vri zatezanje u materijalu prije prosijecanja. Sa donje strane u reznu plou se postavlja dra (izbija) radnog predmeta, koji u svim fazama prosijecanja pridrava radni predmet. Pri projektovanju procesa probijanja i prosijecanja treba voditi rauna o veliini zazora izmeu izvrnih dijelova alata (probojca i l i prosjekaa) i prstena. (Slika 4.7)

Slika 4.7

Zazor kod probijanja i prosijecanja

81

Proizvodne tehnologije

Optimalna vrijednost zazora garantuje ravnu ivicu prosjeenog (probijenog) komada i dobar kvalitet. Ukoliko se izabere mala i l i suvie velika vrijednost zazora kao posljedica se javlja neravna prekidna povrina. Na Slici 4.8 dat je izgled rezne ivice radnog predmeta. Ravni dio rezne ivice nastao je rezanjem, a neravni dio nastao je upanjem materijala.
L- SCI tUI- JO.i) Ml l.CO* i kt><m K- X :'." i riniliJ- -I

Slika 4.8 Izgled rezne ivice u radnom predmetu

Za projektovanje procesa i konstrukciju alata veoma je vano pravilno odrediti raspored radnih komada u traci. Radni predmeti se mogu u traci rasporediti u jednom redu i onda se govori o jednorednom rasporedu i l i u vie redova (vierednom rasporedu). Prikaz rasporeda radnih komada u traci dat je na Slici 4.9.

Stepen iskoritenja: 56,8%

65%

67,4%

73,2%

Slika 4.9 Primjeri jednorednog, dvorednog, trorednog i estorednog rasporeda irina trake treba da bude neto vea od irine radnog predmeta (kod jednorednog rasporeda). Sa Slike 4.9 moe se uoiti da se stepen iskoritenja trake poveava sa poveanjem redova u vierednom rasporedu. U praksi je opravdano teiti smanjenju gubitka materijala (otpatka), ali taj zahtjev treba pomiriti sa zahtjevima vezanim za konstrukciju alata. Alati za jednoredni raspored su znatno jednostavniji i njihova izrada je jeftinija od alata za vieredni raspored radnih komada u traci.

82

Proizvodne tehnologije

4.1.1. Deformaciona sila i deformacioni rad


Deformaciona sila za alate sa paralelnim reznim ivicama moe se odrediti po obrascu:

F = f L -s-r
J i

[N]

(4.1)

gdje su: ^L, - o b i m svih dijelova koji se probijaju i l i prosijecaju;


i=i

s - debljina lima; r - vrstoa smicanja.


m

Mehanike osobine limova za razliite materijale date su u Tabeli 4.1.

Materijal
C.0145 .0146 C.0147 C.0148 A l 99,5 A l 99,0 Al Mg 2 AlMg 5 C u 99,5 Cu72Zn

cr

N1 mm

NI mm

2 8 0 - 500 280 - 420 280 - 400 280 - 380 7 0 - 100 80-110 180 - 230 230 - 270 250 - 300 250 - 320

240 - 400 240 - 340 240-320 240 - 340 50-60 60-75 115-150 140-180 200 - 240 220 - 270

Tabela 4.1. Mehanike osobine limova Rad probijanja i prosijecanja za alate sa paralelnim reznim ivicama moe se odrediti pomou obrasca: W = xF s
m

[Nmm]

(4.2)

gdje su: F - maksimalna sila probijanja (prosijecanja);


m

x - faktor koji se bira u zavisnosti od debljine i vrste materijala

83

Proizvodne tehnologije

Iz izraza (4.1.) moe se uoiti daje sila direktno proporcionalana sa veliinama L, s, x . Ukoliko
m

se radi o materijalu velike debljine (s), velikih dimenzija (L) i l i tvrdom materijalu ( r ) moe
m

doi do velikog rasta sile probijanja i prosijecanja. Ukupna sila probijanja i prosijecanja moe se smanjiti na slijedee naine: 1) Upotrebom alata sa zakoenim reznim ivicama; 2) Upotrebom alata sa razliitom duinom probojaca i prosjekaa; 3) Probijanjem (presijecanjem) na povienim temperaturama. Prva dva naina smanjenja sile probijanja i prosijecanja prikazana su na Slici 4.10.

p o

p o

li
e

g po

rq

po

Slika 4.10 Naini smanjenja sile K o d probijanja se zakoenje izvodi na probojcu (Slika 4.10. b,c,d) a kod prosijecanja na prstenu (Slika 4.10 e,f). K o d alata sa razliitom duinom probojaca i prosjekaa (Slika 4.10. g) dolazi do vremenski pomjerenog kontakta izmeu probojaca i prosjekaa i pripremka. Zbog toga su i maksimumi sila probijanja i prosijecanja vremenski pomjereni, te je rezultat smanjenje ukupne sile. Pri presijecanju na povienim temperaturama opada vrstoa smicanja materijala, to direktno utie na smanjenje deformacione sile. U proraunima sile treba uvrtavati vrijednost r zadanu temperaturu.
m

za

4.1.2 Alati i maine za probijanje i prosijecanje


Proces probijanja i prosijecanja vri se najee na mehanikim ( krivajnim, ekscentar, koljenastim) presama pomou specijalnih alata. Na Slikama 4.11 i 4.12 dat je izgled alata za izradu radnog predmeta u obliku kljua i radnog predmeta u obliku ploice s otvorima.

84

Proizvodne tehnologije

3D prikaz jednog jednostavnog alata za probijanje i prosijecanje dat je na Slici 4.13.

Slika 4.13 3D prikaz alata Sematski prikaz alata za probijanje i prosijecanje dat je na Slikama 4.14 i 4.15. Pozicije na Slici 4.14 oznaavaju: 1 - nosa donjeg dijela alata, 2 - rezna ploa (prsten za prosijecanje), 3 - vodica trake i prosjekaa, 4 - opruga, 5 - nosa prosjekaa, 6 - kaljena meuploa, 7 - nosa gornjeg dijela alata, 8 - cilindrini koi, 9 - cilindrini rukavac, 10 aura za voenje stubne vodice, 11 - prosjeka, 12 - stubna vodica, 13 - imbus vijak.

13
Slika 4.14 Alat za prosijecanje

86

Proizvodne tehnologije

Pozicije na Slici 4.15 oznaavaju: 1 - nosa donjeg dijela alata, 2- rezna ploa probijanje), 3 - graninik radnog predmeta, 4- vodica probojaca i svlaka trake, probojaca, 64ialjena meuploa, 7- nosa gornjeg dijela alata, 8-zavojna opruga, svlakaa, 10-cilindrini rukavac, 11-imbus vijak, 12-aura za voenje stubne vodice, vodica, 14-probojac, 15-otpadak, 16-cilindrini koi.

(prsten za 5- nosa 9-voica 13-stubna

2 1 16

Slika 4.15 Alat za probijanje

Alati za probijanje i prosijecanje postavljaju se na mehanike prese prikazane na Slici 3.10. Donji dio alata se vee za radni sto prese i on je nepokretan, a gornji dio alata se preko cilindrinog rukavca vee za pritiskiva prese. Preko pritiskivaa prese obezbjeuje se sila potrebna za probijanje i prosijecanje.

87

Proizvodne tehnologije

4.2 Odsijecanje na makazama


Odsijecanje na makazama je postupak razdvajanja materijala pomou noeva razliitog oblika. Odsijecanjem se iz limova dobijaju trake, koje se koriste za dalju preradu u alatima na presama. Postupkom odsijecanja materijal se priprema za druge tehnoloke postupke. Na Slici 4.16 prikazanje postupak odsijecanja.

Slika 4.16 Odsijecanje na makazama Prema obliku i poloaju u toku procesa razlikuju se tri vrste noeva: ravni paralelni noevi; ravni nagnuti noevi; kruni noevi. Ravni paralelni i ravni nagnuti noevi koriste se za odsijecanje traka iz tabli lima i l i za odsijecanje komada. Pomou ovih noeva mogu se odsijecati materijali debljine do 40 mm. Sematski prikaz odsijecanja sa ravnim paralelnim noevima dat je na Slici 4.17.

a. b. Slika 4.17 Sematski prikaz odsijecanja sa ravnijn paralelnim noevima

88

Proizvodne tehnologije

Sa Slike 4.17 moe se uoiti da su rezne ivice noeva u toku procesa paralelne. Deformaciona sila pri odsijecanju na makazama s ravnim paralelnim noevima moe se dobiti pomou priblinog obrasca: F = 0,7-b-s-z gdje su: b - irina materijala; s - debljina materijala; r - vrstoa na smicanje.
m m

(4.3)

Deformacioni rad moe se dobiti pomou izraza: W = a-A-s gdje su: a - specifini deformacioni rad (4.4)

a = jrde
o

ol

- relativna dubina prodiranja noa.

Ravni nagnuti noevi koriste se za sjeenje obradaka kod kojih je debljina relativno mala u odnosu na irinu. Upotrebom ovih noeva smanjuje se sila odsijecanja, jer je u toku razdvajanja samo dio ukupne duine linije razdvajanja u procesu deformisanja. Sematski prikaz odsijecanja sa ravnim nagnutim noevima dat je na Slici 4.18.

no

-" _______ 1

donji no

Slika 4.18 Odsijecanje sa ravnim nagnutim noevima

89

Proizvodne tehnologije

Deformaciona sila pri odsijecanju sa ravnim nagnutim noevima moe se dobiti po priblinom obrascu:

F = 0,75-tga

Tm

(4.5)

gdje su: s - debljina lima; a - ugao izmeu noeva; s - relativna dubina prodiranja noa u material. Deformacioni rad za odsijecanje sa ravnim nagnutim noevima moe se dobiti po istom obrascu kao kod odsijecanja sa pravim paralelnim noevima (4.4). Kruni noevi koriste se za: odsijecanje traka iz tabli lima, uzduno i popreno odsijecanje traka i odsijecanje okruglih pripremaka. Pomou ovih noeva, zavisno od vrste maine mogu se odsijecati materijali debljine do 30 mm. Sematski prikaz procesa dat je na Slici 4.19.

Slika 4.19

Sematski prikaz razdvajanja materijala krunim noevima

Deformaciona sila odsijecanja sa krunim noevima moe se izraunati po obrascu:

F = 0,75

sr

ni

(4.6)

Izgled maine za odsijecanje dat je na Slici 4.20.

90

Proizvodne tehnologije

5. T E H N O L O G I J E ZAPREMINSKOG O B L I K O V A N J A
5.1 Izvlaenje sa redukcijom debljine zida
Duboko izvlaenje sa redukcijom debljine zida je postupak kod koga se vri istovremena redukcija po preniku i debljini zida radnog komada. K a o pripremci se najee koriste komadi dobijeni procesom dubokog izvlaenja. Ova tehnologija se najvie primjenjuje u namjenskoj industriji, za proizvodnju municije. Na Slici 5.1 dati su primjeri proizvoda dobivenih izvlaenjem sa redukcijom debljine zida.

II

III
a.
Slika 5.1

IV

VI b.

Primjeri primjene izvlaenja sa redukcijom debljine zida

Na Slici 5.1.a prikazani su pripremci (I i IV) i izratci (II, III, V, V I ) za dvije grupe proizvoda dobiveni izvlaenjem sa redukcijom debljine zida na petostepenim alatima. Na S l i c i 5.1 .b prikazanje pripremak za izradu aure i faze izrade aure u prve etiri operacije. Sematski prikaz pripremaka i izradaka za izvlaenje sa redukcijom debljine zida dat je na Slici 5.2.

Slika 5.2 Sematski prikaz pripremka i izratka

96

Proizvodne tehnologije

Na osnovu izgleda pripremka i izratka moe se uoiti da u procesu izvlaenja sa redukcijom debljine zida dolazi do redukcije prenika i debljine zida i poveanja visine radnog predmeta. Debljina dna radnog predmeta ostaje konstantna u toku procesa. Dimenzije pripremka odreuju se iz uslova jednakosti zapremine prije i poslije deformisanja. ematski prikaz procesa izvlaenja sa redukcijom debljine zida dat je na Slici 5.3.

Slika 5.3 ematski prikaz izvlaenja sa redukcijom debljine zida

Slika 5.4 Prsten za izvlaenje

U procesu izvlaenja sila se preko izvlakaa prenosi na radni predmet, koji se protiskuje kroz otvor prstena za izvlaenje. Osnovni izvrni dijelovi alata su izvlaka i prsten za izvlaenje. Njihovo dimenzionisanje vri se na osnovu zadanih dimenzija radnog predmeta kojeg treba izraditi. ematski prikaz prstena za izvlaenje dat je na Slici 5.4. Prstenovi za izvlaenje izrauju se od konstrukcionih elika sa radnim dijelom od tvrdog metala. Prenik prstena za izvlaenje odreuje se na osnovu zadanog vanjskog prenika radnog predmeta. Izvlaenje sa redukcijom debljine zida najee se projektuje tako da se prvo izvri redukcija po preniku, a zatim po debljini zida. Izvlaenje sa redukcijom debljine zida najee se izvodi na viestepenim alatima. Proces se izvodi kontinuirano kroz vie prstenova koji su u alatu postavljeni jedan iza drugog. Set prstenova ( maksimalno 6) postavlja se u nosa prstenova, koji je smjeten u donjem dijelu alata. Na Slici 5.5 prikazana je ema procesa dubokog izvlaenja sa redukcijom debljine zida na viestepenom alatu.

1-6 - prstenovi za izvlaenje; 7 - izvlaka; 8 - radni predmet (izradak)

Slika 5.5

Viestepeni alat za duboko izvlaenje sa redukcijom debljine zida

97

Proizvodne tehnologije

Tok viestepenog izvlaenja i promjena dimenzija radnog predmeta u toku procesa izvlaenja mogu se pratiti kroz faze procesa prikazane na S l i c i 5.6. Simulacijom procesa izvlaenja omoguava se odreivanje dimenzija radnog predmeta u svakom trenutku izvlaenja, pri njegovom prolasku kroz viestepeni alat.

d.

e.

f.

(a - trenutak ulaska pripremka u prvi prsten za izvlaenje; b- trenutak ulaska obratka u drugi prsten; c- trenutak ulaska obratka u trei prsten; d- trenutak izlaska dna obratka iz treeg prstena; e- trenutak deformisanja dna obratka u etvrtom prstenu;/- izgled izratka)

Slika 5.6

Simulacija procesa izvlaenja na viestepenom alatu

Izrazi za izraunavanje deformacione sile izvlaenja sa redukcijom debljine zida kod viestepenih alata su sloeni.

98

Proizvodne tehnologije

U literaturi postoji izraz za priblino izraunavanje sile izvlaenja sa redukcijom debljine zida u obliku:

A -k -(p- 1 + 2
i sr

lcp+
1

1 a

2 <p

(5.1)

gdje su: A; - povrina poprenog presjeka izratka nakon izvlaenja; k - srednja vrijednost specifinog deformacionog otpora materijala; q> - logaritamski stepen deformacije
s r

4 Ao - povrina poprenog presjeka pripremka; ju - koeficijent trenja; a - ugao prstena za izvlaenje. Deformaciona sila m o e se odrediti u toku procesa izvlaenja eksperimentalnim putem. Izgled snimljenih dijagrama sile u zavisnosti od puta izvlaenja dat je na Slici 5.7.

Dijagram sile izvlaenja prikazan na Slici 5.7.a dobijen je izvlaenjem pripremka kroz jedan prsten u alatu. Na Slici 5.7.b prikazana su tri dijagrama sile izvlaenja dobijena izvlaenjima na tri razliita petostepena alata. Sva tri istraivana petostepena alata imaju isti stepen deformacije i priblino istu ukupnu silu, ali je preraspodjela optereenja na pojedine prstenove u alatima razliita.

99

Proizvodne tehnologije

Taka 1 na dijagramu 5.7.a predstavlja maksimalnu vrijednost sile i odgovara trenutku kada dno radnog predmeta izae iz prstena za izvlaenje. Take 6 i 7 predstavljaju referentne take za deformisanje omotaa, tj. vrijednost sile u referentnim t a k a m a pri deformisanju omotaa. Take 1, 2, 3, 4, 5 (Slika 5.7.b) predstavljaju maksimalne sile koje nastaju prilikom deformisanja dna obratka pri prolasku kroz prvi, drugi, trei, etvrti i peti prsten u viestepenom alatu. Maksimalna sila koja nastaje deformisanjem dna obratka, pri prolasku kroz posljednji prsten u viestepenom alatu, je maksimalna sila na dijagramu. Brojevima 6 i 7 obiljeene su take, koje predstavljaju vrijednosti deformacione sile pri deformisanju omotaa obratka. Dijagrami prikazani na Slici 5.7 dobiveni su eksperimentalnim istraivanjima u laboratorijskim uslovima. Izvlaenje je izvreno na hidraulinoj kidalici p o m o u eksperimentalnog alata prikazanog na Slici 5.8. Svako izvlaenje je rezultiralo automatskom registracijom vrijednosti deformacione sile na pisau hidrauline kidalice.

Slika 5.8

ematski prikaz eksperimentalnog alata

Pozicije na Slici 5.8 oznaavaju: 1- izvlaka; 2- radni komad (obradak); 3- prsten za voenje; 4- nosa alata (prstenova); 5, 6, 8,10,11 - prstenovi za izvlaenje; 7,9- prstenovi za hlaenje; 12- donja ploa; 13-aura za voenje izvlakaa Istraivanja u proizvodnim uslovima daju stvarnu sliku ukupnog optereenja viestepenih alata u realnim uslovima proizvodnje. Crte petostepenog alata koji se koristi u proizvodnim uslovima dat je na S l i c i 5.9.

100

Proizvodne tehnologije

Slika 5.9 Petostepeni alat Pozicije na Slici 5.9 oznaavaju: 1-izvlaka, 2-navrtka nosaa izvlakaa, 3-steza izvlakaa, 4-podloka izvlakaa, 5-podmeta graninika svlakaa, 6-graninik svlakaa, 7-opruga svlakaa, 8-kuite svlakaa, 9-svlaka, 10-prstenovi za izvlaenje, 11-podmeta, 12-nosa prstenova, 13-voice, 14-nosa svlakaa. Nain eksperimentalnog odreivanja sile izvlaenja na viestepenim alatima prikazanje na Slici 5.10.

Slika 5.10

Skica mjernog lanca

101

Proizvodne tehnologije

Za eksperimentalno odreivanje sile izvlaenja koristi se specijalni dava na koji se lijepe mjerne trake za registraciju i mjerenje sile u toku procesa. Dava se postavlja iznad izvlakaa (na mjesto podloke izvlakaa - pozicija 4, Slika 5.9). Veza izmeu davaa i mjernog ureaja ostvaruje se pomou kablova. Signal sa davaa prenosi se na mjerni ureaj, koji je opremljen odgovarajuim softwar-om i povezan sa raunarom. Na r a u n a m se dobije prikaz dijagrama sile izvlaenja u zavisnosti od vremena.

102

Proizvodne tehnologije

5.2 Istiskivanje
Istiskivanje je tehnoloki postupak kod koga se pod dejstvom deformacione sile materijal dovodi u stanje plastinog teenja i istiskuje kroz otvor kalupa i l i kroz zazor izmeu tiskaa i kalupa. Postupkom istiskivanja mogu se izraivati izratci sloenog oblika od elika, obojenih metala i njihovih legura (cink, aluminij, legure aluminija itd.). Istiskivanje se koristi u uslovima masovne proizvodnje, a najvie se primjenjuje u: - automobilskoj; - radio i tv industriji - i vojnoj industriji (za proizvodnju naoruanja i projektila). Izvodi se u hladnom, polutoplom i toplom stanju. Najvie se koristi istiskivanje u hladnom stanju. O v i m postupkom, uz upotrebu odgovarajuih alata, mogu se u jednoj operaciji izraditi dijelovi za koje bi kod dubokog izvlaenja trebalo vie operacija. Neki primjeri proizvoda izraenih istiskivanjem dati su na Slici 5.11.

Slika 5.11

Primjeri proizvoda dobivenih istiskivanjem

U zavisnosti od kretanja materijala u toku istiskivanja razlikuju se tri postupka istiskivanja: protusmjerno istiskivanje; istosmjerno istiskivanje i kombinovano istiskivanje. K o d protusmjernog istiskivanja, pod dejstvom deformacione sile, materijal se istiskuje kroz zazor izmeu tiskaa i kalupa i tee uz tiska u suprotnom smjeru od smjera njegovog kretanja. K o d istosmjernog istiskivanja materijal se istiskuje kroz otvor u kalupu i kree se u smjeru kretanja tiskaa. Kombinovano istiskivanje predstavlja istovremenu kombinaciju protusmjernog i istosmjernog istiskivanja i koristi se za izradu sloenih oblika.

103

Proizvodne tehnologije

ematski prikaz faza protusmjernog istiskivanja dat je na Slici 5.12.

40
i I

rh
:

KVS
yV\N

a)

) U.

d)
I

Slika 5.12

Faze protusmjernog istiskivanja

U poetnoj fazi procesa (Slika 5.12. a i b) pripremak oblika gredice se postavlja u otvor kalupa. Pod dejstvom sile, koja se sa tiskaa prenosi na materijal, pripremak se istiskuje kroz zazor izmeu tiskaa i kalupa u smjeru suprotnom od smjera kretanja tiskaa (Slika 5.12. c). Nakon zavrenog istiskivanja, u posljednjoj fazi procesa, izradak se izbijaem izbacuje na povrinu kalupa. Osnovni izvrni dijelovi alata za istiskivanje su: tiska (1), kalup za istiskivanje (3) i izbija (4). Protusmjernim istiskivanjem izrauju se posude razliitih oblika poprenih presjeka kod kojih je debljina zida mala u odnosu na prenik i l i je srazmjerna preniku, pa se u tom sluaju proces naziva ubadanje. U zavisnosti od oblika izratka razlikuju se dva tipa istosmjernog istiskivanja: istosmjerno istiskivanje punih tijela i istosmjerno istiskivanje upljih tijela. Pripremak za istosmjerno istiskivanje punih tijela je gredica, a za istosmjerno istiskivanje upljih tijela komad dobiven dubokim izvlaenjem. ematski prikaz faza istosmjernog istiskivanja punih tijela dat je na Slici 5.13, a istosmjernog istiskivanja upljih tijela na Slici 5.14.

("~>

a)

b)

Slika 5.13 Istosmjerno istiskivanje punih tijela

104

Proizvodne tehnologije

r
--fi: S01
\
'
{

2 3 4 i c) d)

SI b)

m i

Slika 5.14 Istosmjerno istiskivanje upljih tijela Kombinovanim istiskivanjem izrauju se radni predmeti veoma sloenog oblika. Neki oblici koji se izrauju ovim postupkom prikazani su na Slici 5.15, a faze izrade jednog radnog predmeta kombinovanim istiskivanjem date su na Slici 5.16.

r* V
7

v 9 H m
Slika 5.15 Primjeri kombinovanog istiskivanja Slika 5.16 Faze izrade radnog predmeta kombinovanim istiskivanjem Dimenzije pripremka odreuju se iz uslova jednakosti zapremine prije i poslije deformisanja. K o d istiskivanja rotaciono simetrinih komada prenik gredice je jednak vanjskom preniku izratka. Visina pripremka odreuje se iz uslova jednakosti zapremine pripremka i izratka.

105

Proizvodne tehnologije

Deformaciona sila protusmjernog istiskivanja (Slika 5.12)

moe se izraunati po obrascu:

F = A-p=^--p gdje su: A - povrina na koju djeluje tiska; di - unutranji prenik izratka; p - radni pritisak protusmjernog istiskivanja. Radni pritisak protusmjernog istiskivanja odreuje se pomou obrasca: f p=k 1+
J \

(5.2)

3 ho j

s V

0,25 + ^=2.

(5.3)

gdje su: ko - specifini deformacioni otpor za ep = 0 ; ki - specifini deformacioni otpor za ep = <p = ln A h - visina pripremka; di - unutranji prenik izratka (prenik tiskaa); s - debljina zida izratka; p - koeficijent trenja;
x 0

A - povrina poprenog presjeka pripremka; Ai - povrina poprenog presjeka izratka.


0

Deformacioni rad protusmjernog istiskivanja odreuje se pomou izraza: W= [Nm]


J

1000

(5.4) '

gdje su: F - maksimalna sila istiskivanje; H [mm] - hod tiskaa.

106

Proizvodne tehnologije

Obrazac za izraunavanje sile istosmjernog istiskivanja punih tijela (Slika 5.13) dat je u obliku:

F = A -p = ^ - p
0

(5.5)

gdje su: A - povrina poprenog presjeka pripremka; p- radni pritisak istosmjernog istiskivanja.
0

Radni pritisak istosmjernog istiskivanja punih tijela odreuje se po obrascu: F P= =


4>

.
k

s r -

, u 2 a + 4pk ^<P\ 1 + + v 3<Pu


Q a

(5.6)

gdje su: k - srednja vrijednost specifinog deformacionog otpora; q> - glavna logaritamska deformacija;
sr x

p - koeficijent trenja; a - ugao glave izratka u radijanima; ko - vrijednost specifinog deformacionog otpora na poetku deformacije; ho - visina pripremka; D - prenik pripremka.
0

Sila istosmjernog istiskivanja upljih tijela (Slika 5.14) odreuje se po obrascu: F = A -p = ^(Dl-dl\p
0

(5.7)

gdje su: Ao - povrina poprenog presjeka pripremka; p- pritisak istiskivanja. Izraz za radni pritisak istiskivanja upljih tijela dat je u obliku: , _ u 1 a F , P = -r = -<P\ 1 + 2 ^ + a 2 (p A
k

( 5

8 )

s r

A'0
n

gdje su: k - srednja vrijednost specifinog deformacionog otpora; (p - glavna logaritamska deformacija;
sr x

107

Proizvodne tehnologije

fj. - koeficijent trenja; a - ugao glave izratka u radij anima; Do - vanjski prenik pripremka; 1- visina glave izratka; k - vrijednost specifinog deformacionog otpora na poetku deformacije.
0

Deformacioni rad istosmjernog istiskivanja punih tijela i istosmjernog istiskivanja upljih tijela moe se izraunati po priblinom izrazu (5.4), s tim to se za svaki od sluajeva uvrtava odgovarajua vrijednost hoda tiskaa. Proces istiskivanja vri se pomou specijalnih alata koji se postavljaju na prese. Pri konstrukciji alata treba voditi rauna o materijalima od kojih se rade izvrni dijelovi alata (kalup i tiska), jer se u proces istiskivanja izvodi pod dejstvom visokih pritisaka. Adekvatnim izborom materijala osigurava se dui vijek trajanja alata. Konstruktivno rijeenje alata treba da obezbjedi brzu i jednostavnu izmjenu svih dijelova alata koji su podloni troenju. Pored klasinih postupaka istiskivanja za izradu pojedinanih komada, istiskivanjem se izrauju profili (ekstruzija). Ekstruzijom se mogu izraivati otvoreni i zatvoreni profili. Ovako izraeni profili koriste se kao: profili za automobilsku industriju (za automobile, autobuse i kamione); profili za fasade u graevinarstvu; profili za izradu prozora i vrata u graevinarstvu, itd. Izgled nekih proizvoda dobivenih ekstruzijom prikazanje na Slici 5.17.

Slika 5.17

Proizvodi dobiveni ekstruzijom

108

Proizvodne tehnologije

ematski prikaz izrade profda ekstruzijom prikazanje na Slici 5.18. Pozicije na Slici 5.18 predstavljaju: 1-profil, 2-odbojnik matrice, 3-matrica, 4- trupac, 5-obloga kontejnera, 64contejner, 7-pritiskiva prese, 8-podmeta. Proces istiskivanja profda, ematski prikazan na Slici 5.19, odvija se tako da se trupac zagrije u posebnom postrojenju na priblino 450C (zavisno od vrste legure aluminijuma), nakon ega se, posebnim transportnim sistemom, automatski prebacuje u kontejner prese . Djelovanjem pritiskivaa prese, materijal trupca se istiskuje kroz matricu. Oblik profda je u potpunosti definisan oblikom otvora u matrici. Nakon istiskivanja, profd se istee za odreenu vrijednost trajne deformacije, ime se postie njegova tana geometrija. Nakon hlaenja profda, isti se ree na zahtjevanu duinu i prebacuje u postrojenje za starenje, nakon ega se profdi pakuju.

Slika 5.18 Izrada profila ekstruzijom

presa trupac pe starenje

Slika 5.19 ema linije za istiskivanje profda

109

Proizvodne tehnologije

5.3 Kovanje
Kovanje je postupak obrade deformisanjem kod koga se nizom udaraca ostvaruje oblikovanje pripremka do konanog oblika. Ovaj postupak predstavlja najstariju tehnologiju obrade deformisanjem, a poeci njegovog razvoja veu se za prvu upotrebu metala i izradu orua za rad. U prvim fazama razvoja, postupak se izvodio runo, u primitivnim k o v a k i m radionicama, uz upotrebu jednostavnih alata. N a Slici 5.23.a dat je izgled jedne stare kovanice, a na Slici 5.23.b i c. prikazanje alat koji se koristi za runo kovanje.

b. Slika 5.23

c. Poetci razvoja kovanja

Kovanjem se danas izrauju: konstrukcioni elementi za avione, automobile, brodove, maine; alati (kljuevi za vijke, ekii, itd.); hirurki instrumenti; vijci, svornjaci, navrtke; pribor za jelo, itd.

112

Proizvodne tehnologije

Na Slici 5.24 prikazani su neki proizvodi dobiveni kovanjem.

Slika 5.24 Primjeri kovanja Kovanje se m o e izvoditi u hladnom i toplom stanju. Kovanje u hladnom stanju se rjee izvodi, jer su potrebne vee sile, a materijal koji se kuje mora imati zadovoljavajuu duktilnost na sobnoj temperaturi. Hladnim kovanjem dobijaju se izratci (otkivci) sa dobrim kvalitetom povrine i veom dimenzionalnom tanou. Toplo kovanje se ee primjenjuje, a odlikuje se: manjim deformacionim silama, loijim kvalitetom povrine i dimenzionalne tanosti otkivaka. Zbog toga se nakon toplog kovanja izvodi dodatna obrada. Postupcima kovanja mogu se preraivati skoro svi metalni materijali. Najvie se kovanjem prerauju: elik, obojeni metali i njihove legure, titan i njegove legure, itd. Za sve navedene materijale definie se temperaturni interval (At) kovanja. U Tabeli 5.1 dat je temperaturni interval toplog kovanja za razliite vrste materijala.

Materijal
Legure aluminijuma Legure magnezijuma Legure bakra Ugljenini elici Legirani elici Titanove legure Tabela 5.1

Temperaturni interval ( c)
400250600 8501100700 550 350 900 1150 1250 950

Temperaturni interval kovanja razliitih materijala

Principijelno se razlikuju slijedei postupci kovanja: slobodno kovanje i kovanje u kalupu (ukovno kovanje).

113

Proizvodne tehnologije

I slobodno i ukovno kovanje se najee izvode u toplom stanju. U hladnom stanju se mogu kovati manji otkivci. Slobodno kovanje je najstariji i najjednostavniji postupak kovanja. Postupak se izvodi runo i l i pomou kovakih maina, sa univerzalnim alatom jednostavnog oblika, koji ne mora odgovarati obliku otkivka. Oblikovanje pripremka se vri uz upotrebu v e e g broja udaraca na kovakim ekiima i l i na presama u jednom hodu prese. Otkivci dobiveni slobodnim kovanjem imaju manju tanost od otkivaka dobivenih ukovnim kovanjem. Slobodno kovanje se koristi u maloserijskoj i pojedinanoj proizvodnji malih otkivaka i l i za izradu velikih otkivaka, koje na drugi nain nije m o g u e dobiti. Na Slici 5.25 dat je: a. ematski prikaz slobodnog kovanja, b. kovanje velikih vratila, c. kovanje titanovih legura, d i e. - kovanja radnih predmeta kvadratnog presjeka.

a.

b.

c.

Slika 5.25

Slobodno kovanje

Faze procesa slobodnog kovanja prikazane su na Slici 5.26.

H
a. 5.2(5

i;

Faze slobodnog kovanja

114

Proizvodne tehnologije

Na Slici 5.26.a prikazan je oblik pripremka prije slobodnog kovanja. U toku slobodnog kovanja dolazi do b o n o g irenja radnog predmeta (Slika 5.26.b), a konaan oblik radnog predmeta, nakon kovanja, dat je na S l i c i 5.26.c. Slobodnim kovanjem se moe vriti i poveanje duine otkivka. Postupak se naziva izduivanje i ematski je prikazan na Slici 5.27.

Slika 5.27. Izduivanje Ukovno kovanje i l i kovanje u kalupu je postupak kovanja koji se najee koristi u serijskoj i masovnoj proizvodnji. Obino se postupak oblikovanja radnog predmeta izvodi u vie operacija. U gornjem i donjem dijelu alata za kovanje (kalupu) nalaze se gravure koje definiu oblik otkivka. Materijal se postavlja u gravuru donjeg kalupa i pod dejstvom gornjeg kalupa on se deformie i dobija oblik gravure. Na Slici 5.28 dat je: a i b. 2D i 3D prikaz ukovnog kovanja, c. i d. ukovno kovanje u realnim uslovima.

a.

b.

c. Slika 5.28 Ukovno kovanje

d.

Faze ukovnog kovanja prikazane su na Slici 5.29.

115

Proizvodne tehnologije

U poetnoj fazi kovanja pripremak (2) se postavlja u donji kalup alata (3) (Slika 5.29.a). Nakon nekoliko udaraca kovakog ekia, pripremak poprima oblik gravure (Slika 5.29.b). Na kraju kovanja oko radnog predmeta, od vika materijala za kovanje, formira se vijenac (Slika 5.29.c). U zavisnosti od oblika kalupa koji se upotrebljava za ukovno kovanje razlikuje se: ukovno kovanje u zatvorenim kalupima i ukovno kovanje u djelimino zatvorenim kalupima. Kovanje u zatvorenim kalupima je postupak slian sabijanju. Postupak se odvija kroz nekoliko faza i zavrava u momentu kad se ostvari potpuno ispunjavanje kalupa. K o d ovog kovanja nema vijenca, ni tragova spajanja gornjeg i donjeg kalupa. Kvalitet otkivaka dobivenih na ovaj nain je bolji, pa se u ovu grupu postupaka ubraja i precizno kovanje. Nedostatak kovanja u zatvorenim kalupima je to se zahtjeva tanost u dimenzionisanju pripremka. Greke u dimenzionisanju pripremka prenose se na otkivak u vidu manjka i l i vika materijala. Kovanje u zatvorenim kalupima koristi se za izradu manjih otkivaka, npr. medicinskog pribora i l i novca. Ukovno kovanje u djelimino zatvorenim kalupima koristi se u uslovima velikoserijske proizvodnje (Slika 5.29). Zapremina pripremka za ovaj nain kovanja je vea od zapremine otkivka. Nakon zavrenog popunjavanja kalupa, viak materijala tee u slobodan prostor izmeu gornjeg i donjeg dijela kalupa, koji se naziva vijenac. Vijenac se nakon kovanja odstranjuje naknadnom obradom. Otkivci sloenog oblika izrauju se u vie operacija kovanja. Konani oblik otkivka postie se kroz vie faza, kombinacijom slobodnog kovanja u poetnim fazama i ukovnog kovanja u zavrnim fazama. Zavrna gravura definie konaan oblik otkivka i u njoj se izrauje prostor za vijenac. Gravure koje se koriste u prethodnim fazama kovanja zovu se pripremne gravure. Na Slici 5.30.a prikazane su faze kovanja otkivka sloenog oblika krunog poprenog presjeka, a na Slici 5.30.b prikazane su faze kovanja radnog predmeta u obliku viljuke .

a. Slika 5.30 Faze izrade otkivaka

b.

116

Proizvodne tehnologije

Sa Slike 5.30. a moe se uoiti da se izrada radnog predmeta vri kroz tri operacije kovanja. U prvoj operaciji vri se slobodno kovanje pripremka, nakon ega se otkivak kuje ukovnim kovanjem do finalnog oblika. N a kraju se vri obrezivanje vijenca. N a Slici 5.30.b date su faze izrade viljuke. Nakon izduivanja pripremka, postupak izrade je obuhvatao j o tri operacije ukovnog kovanja. Na kraju je sa radnog predmeta izvreno odstranjivanje vijenca. Izrada otkivaka vee duine vri se kovanjem na automatima. Na ovaj nain izrauju se izratci za potrebe automobilske industrije (vijci, navrtke, osovine, poluge, itd.). Izgled ovako dobijenih otkivaka prikazanje na Slici 5.31.

Slika 5.31 Primjeri otkivaka dobivenih kovanjem na automatima N a Slici 5.32 date su faze izrade vijka prenika 34 mm i duine 114 mm, sa estougaonom glavom kovanjem na trostepenom automatu.

TT

a.

Slika 5.32 Faze kovanja

117

Proizvodne tehnologije

Skica alata za sve tri faze data je na Slici 5.32.a , a izgled radnog predmeta poslije svake faze kovanja prikazan je na Slici 5.32.b. Dimenzije pripremka za kovanje ovog vijka su: prenik ipke 38 mm i duina ipke 147 mm. P r v i korak u projektovanju tehnolokog procesa kovanja predstavlja odreivanje dimenzija pripremka. Obzirom da se kod kovanja javljaju gubici materijala koji se odnose na vijenac i gubici uslijed izgaranja materijala u toku zagrijavanja, potrebno je zapreminu pripremka uveati za te vrijednosti. Ukupna zapremina pripremka m o e se dobiti po obrascu: ^
w

( ^ + X X l + A)=F

0 + v

( l + A)

(5.9)

gdje su: V - zapremina otkivka; V - zapremina vijenca; V - zapremina otkivka s vijencem; A - dodatak materijala za izgaranje.
0 v 0 + v

A = 0,02 - - 0,03 5 A = 0,005 t 0,01

za zagrijavanje u plamenim peima; za zagrijavanje u peima sa zatitnom atmosferom.

Deformaciona sila za slobodno kovanje moe se uzraunati po obrascu: F-k -A


k

(5.10)

gdje su: k- napon teenja ( ' \ T,<p

=k

Ak - kontaktna povrina (povrina na koju djeluje eki) Deformaciona sila ukovnog kovanja m o e se izraunati po priblinom obrascu: F = C-k -A gdje je : C - koeficijent koji zavisi od oblika radnog predmeta Za komade jednostavnog oblika uzima se daje C = 3-e-8, a za komade sloenog oblika C = 8^12.
k

(5.11)

118

Proizvodne tehnologije

Veliina deformacionog rada za ukovno kovanje moe se odrediti p o m o u izraza koji glasi: W = V-<p -k
mm sr

(5.12)

gdje su: V - zapremina otkivka; <p - maksimalni logaritamski stepen deformacije;


max

k - srednja vrijednost specifinog deformacionog otpora.


sr

Vrijednost maksimalnog logaritamskog stepena deformacije za otkivke koji imaju mnogo neravnina rauna se pomou izraza:

^ax=ln-^-

(5.13)

gdje su: h o - visina pripremka; h - srednja visina otkivka na kraju kovanja.


m

Kovanje se moe vriti runo, pomou ekia i nakovnja i ovaj nain se primjenjuje u malim kovanicama. U industrijskoj proizvodnji kovanje se vri na kovakim ekiima, presama (krivajnim, frikcionim i hidraulinim). Kovanje u ukovnjima najee se izvodi na kovakim ekiima, zbog njihove univerzalnosti i jednostavnosti u eksploataciji. Koriste se ekii prostog i dvostrukog dejstva i protuudarni ekii (ekii bez nakovnja). Najveu primjenu imaju paravazduni ekii, koji kao pogonsko sredstvo koriste pregrijanu paru i l i komprimirani vazduh. Na Slici 5.33 dat je izgled pneumatskog kovakog ekia.

Slika 5.33 Pneumatski kovaki eki

119

Proizvodne tehnologije

Kovanje otkivaka veih dimenzija vri se na mehanikim i hidraulinim kovakim presama. M e h a n i k e prese spadaju u grupu kovakih maina koje se klasificiraju prema hodu. Proces deformisanja na ovim mainama se zavrava kada alat doe u donju mrtvu taku. Razlikuju se dva osnovna tipa ovih presa, i to: ekscentar i koljenaste prese. Ove prese se odlikuju velikom produktivnou, lako se automatiziraju i ne zahtijevaju posebnu vjetinu u upravljanju. Na Slici 5.34.a prikazana je mehanika presa, a na Slici 5.34.b linija ovih presa.

a.

b. Slika 5.34 Mehanika presa

Hidrauline prese se defmiu veliinom deformacione sile. Koriste se za slobodno kovanje veih otkivaka, a manje za ukovno kovanje. Karakteristike ovih kovakih maina su: male brzine deformisanja, niska produktivnost, miran rad i visoka cijena. Najee se izvode kao vertikalne kovake maine, snadbjevene hidraulikim medijem iz akumulatorske stanice i l i p o m o u hidromotora. Tenost kao medij koristi se za prenos sile i kretanja na tiska prese i omoguava odravanje konstantne sile u toku procesa. O s i m glavnog hidraulinog cilindra, najee, imaju i j o dva manja cilindra p o m o u kojih se vri vraanje malja u poetni poloaj. Za slobodno kovanje koriste se hidrauline prese nazivne sile i do 500 kovanje u kalupu koriste prese nazivne sile do 200 M N . M N , dok se za

Na Slici 5.35 dat je izgled hidraulinih presa. Na Slici 5.35.a prikazana je presa nazivne sile od 495 MN , koja se koristi za kovanje otkivaka velikih dimenzija.

120

Proizvodne tehnologije

5.4 Vuenje ice


Vuenje ice je jedan od najstarijih postupaka oblikovanja materijala. To je tehnoloki postupak kod kojeg se kroz otvor matrice provlai ica, iji je popreni presjek vei od presjeka tog otvora. Redukcija presjeka se ostvaruje pod dejstvom zateue deformacione sile preko samog obratka. Cilj vuenja nije samo smanjenje poprenog presjeka, ve i postizanje tanih dimenzija presjeka i visokog kvaliteta povrine vuenog proizvoda. Postupak se koristi u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji. Preradom ice izrauju se: armaturne mree za graevinarstvo, mree i reetke za poljoprivredu, ice za elektro ureaje, ice za muzike instrumente, razliite vrste opruga i poluproizvoda koji se koriste za daljnju obradu. Na Slici 5.36 prikazani su neki primjeri primjene ovog postupka.

Slika 5.36 Primjeri primjene Postupak vuenja ice ima slijedee osobine: - Gubici materijala pri vuenju su minimalni; - Vuenjem se poboljavaju mehanike osobine materijala, a u kombinaciji sa t e r m i k o m obradom mogu se dobiti proizvodi sa visokim mehanikim osobinama; - Vuenjem se moe dobiti ica promjera 0,005 mm.

122

Proizvodne tehnologije

Iako se vuenjem mogu preraivati skoro svi metalni materijali, najvie se prerauje elik, aluminij i njegove legure, te bakar i njegove legure. Principijelno se razlikuju slijedei proizvodni procesi vuenja: - p o m o u matrica (matrino); - p o m o u valjaka ( valjako). Matrino vuenje izvodi se preko stacionarnih matrica, koje mogu biti cilindrine izvedbe i l i u vidu ploa. Matrinim vuenjem u hladnom stanju izrauju se profdi manjeg poprenog presjeka ( d o 100 mm ), dok se vei presjeci rade u toplom stanju. Na Slici 5.37 dat je ematski prikaz matrinog vuenja.
2

a.

b.

Slika 5.37 ematski prikaz matrinog vuenja

Za vuenje ice upotrebljavaju se vune matrice od elika, tvrdog metala i dijamanta, u zavisnosti od vrste materijala i dimenzija ice koja se vue. Na S l i c i 5.38 dat je izgled matrice od tvrdog metala.

STEEL

1 Liv: i MIN

Ni

BKKfCEB

_.

Slika 5.38

Matrica od tvrdog metala

123

Proizvodne tehnologije

Vuenje p o m o u valjaka izvodi se kroz otvor samoobrtnih valjaka, a koristi se za dobijanje punih profda i kod vuenja cijevi. Vuenje u hladnom stanju je mnogo vie zastupljeno od vuenja u toplom stanju. Hladnim vuenjem se mogu dobiti kvalitetni profili, glatke i iste povrine i uske tolerancije, koje idu i do 0,001 mm. Redukcija ulaznog presjeka zavisi od granine deformabilnosti materijala.Za postizanje traene izlazne dimenzije ice koriste se jednostepeni i viestepeni alati. Maine sa jednostepenim alatima su starijeg datuma i na njima se vuenje ice vri kroz jednu matricu. Jedinina deformacija presjeka, u tom sluaju, iznosi od 10 do 15 %. Na Slici 5.39 dat je ematski prikaz postrojenja za vuenje ice s jednom matricom.

Slika 5.39

ematski prikaz postrojenja za vuenje ice sa jednom matricom

Pozicije na Slici 5.39 oznaavaju: 1,2 - pogon (istosmjerni motor promjenljive brzine), 3 vertikalni vuni bubanj, 4 - ulazna ica, 5 - izlazna ica, 6,7,8,9 - sastavni dijelovi bubnja, 10 - kuite alata, 11 - matrica, 12 - stezni vijak, 13 - hlaenje vodom, 14 - kaseta za podmazivanje. K o d viestepenih alata proces vuenja ice se izvodi kontinuirano kroz vie matrica, koje su u alatu postavljene jedna iza druge.Viestepene maine za vuenje ice iza svake matrice imaju postavljene bubnjeve na koje se ica namotava.Ukupan broj matrica u viestepenom alatu moe da bude do 30. Meutim, u praksi se kod suhog vuenja najee koriste alati sa do 10 matrica. Primjena viestepenih alata kod vuenja ice omoguava postizanje veih ukupnih izduenja i veih brzina vuenja ( u odnosu na jednostepene alate ). Sema procesa viestepenog vuenja data je na Slici 5.40.

124

Proizvodne tehnologije

Kaseta za podmazivanje

~ Vuni bubanj

Slika 5.40

Sema procesa viestepenog vuenja

K o d veeg broja operacija vuenja, odnosno kod viestepenog vuenja potrebno je predvidjeti meuarenja zbog ovravanja materijala u toku procesa obrade. Na taj nain se materijalu vraaju plastine osobine i sposobnost za daljnu obradu. Deformaciona sila za vuenje kroz jednu matricu m o e se izraunati po priblinom obrascu:

F = A -k-cpx

l a) gdje su: Ai - povrina poprenog presjeka na izlazu iz matrice; k - specifini deformacioni otpor materijala; p - koeficijent trenja na kontaktnim povrinama; a - ugao konusa matrice; ep - logaritamski stepen deformacije , ep = ln

(5.14)

Ao - povrina poprenog presjeka na ulazu u matricu. Izgled postrojenja za vuenje ice dat je na Slici 5.41.

Slika 5.41 Postrojenje za vuenje ice

125

Proizvodne tehnologije

6. N O V E T E H N O L O G I J E 6.1 Superplastino oblikovanje


Superplastino oblikovanje je jedna od novih tehnologija obrade deformisanjem. Istraivanje superplastinosti poelo je tridesetih godina prolog vijeka u Engleskoj, kada je uoena neuobiajna duktilnost jedne ternarne eutektike legure Z n - A l - C u i isto takvo ponaanje eutektikih legura Pb-Zn i B i - Z n . Istraivanja su intenzivirana nakon drugog svjetskog rata na legurama A l - Z n . Intenzivno istraivanje plastinosti u cijelom svijetu poinje sedamdesetih godina prolog vijeka. Pod pojmom superplastinosti podrazumijeva se sposobnost materijala da pri jednoosnom istezanju dostigne izduenje i do 1000 %, a da pri tome ne nastupi vidljiva kontrakcija presjeka ili lom. Na Slici 6.1 prikazanje sluaj razvlaenja epruvete legure s 63% Sn i 37% Pb na 20 C (male epruvete) i na temperaturi superplastinog oblikovanja (izduena epruveta).

Slika 6.1 Izduenje epruvete Istraivanja superplastinosti bazirala su se na iznalaenju proizvodnih uslova pod kojima se moe oblikovati materijal u superplastinom stanju, a posebno u odreivanju uslova oblikovanja na sobnoj temperaturi. Stanje superplastinosti je od manjeg znaaja kod materijala kod kojih se u normalnim proizvodnim uslovima postie dobra deformabilnost, ali je znaajno za materijale

133

Proizvodne tehnologije

kod kojih je oblikovanje deformisanjem oteano i l i ak nemogue klasinim tehnolokim postupkom. Najpoznatije istraivane superplastine legure su: kositar-olovo, cink-aluminij, magnezijaluminij, aluminij-bakar, titan-aluminij-vanadij, titan-aluminij-kositar. Materijali za superplastino oblikovanje moraju imati sitnozrnastu strukturu (veliina zrna 2-10 pm zavisno od vrste materijala). Tehnologijom superplastinog oblikovanja mogu se izraditi sloeni predmeti, ija je masa znatno manja od istih elemenata izraenih klasinom tehnologijom, a nosivost i do 40% vea u odnosu na klasine elemente. Zbog toga se ovaj postupak najvie primjenjuje u vazduhoplovnoj industriji i u proizvodnji letjelica za svemirska istraivanja. Na Slici 6.2 dat je primjer izrade blatobrana automobila od Al legure superplastinim oblikovanjem.

a.

b. Slika 6.2 Izrada blatobrana od Al legure superplastinim oblikovanjem

Na Slici 6.2.a dat je C A D model radnog predmeta, a na Slici 6.2.b gotov radni predmet izraen superplastinim oblikovanjem. Donji kalup alata za oblikovanje prikazanje na Slici 6.2.c. Iako su karakteristike blatobrana, dobivenog superplastinim oblikovanjem, mnogo bolje od blatobrana dobivenog klasinim izvlaenjem, on se u praksi ne koristi zbog visoke cijene izrade. Superplastino oblikovanje odvija se pri niskim brzinama deformacije (^ = 10 - 10~ s~'). Zbog
5 3

male brzine deformisanja proces oblikovanja traje i po nekoliko sati (zavisno od sloenosti radnog predmeta). Alati i ureaji za superplastino oblikovanje su specijalne konstrukcije, tako da se ne mogu koristiti klasine prese za izvoenje ovog postupka. Proces oblikovanja vri se u zatvorenom alatu. Kao radni medij koristi se argon pod pritiskom. Funkcionalna zavisnost izmeu pritiska argona i stepena deformacije odreuje se eksperimentalno. Alat se u toku procesa mora vakumirati kako bi se lim lake priljubio uz kalup.

134

Proizvodne tehnologije

Na Slici 6.3 dat je ematski prikaz alata sa instalacijom za argon.

Slika 6.3 Oblikovanje argonom Zatvoreni radni predmeti sloenog oblika sa unutranjim ojaanjem mogu se izraditi superplastinim oblikovanjem i difuzionim spajanjem. Ova dva procesa se mogu spojiti u jedan zbog toga to je za neke materijale (Ti6A14V) temperatura difuzionog spajanja jednaka temperaturi superplastinog oblikovanja. Za ovakvo oblikovanje potrebno je obezbjediti prikljuak argona na vie mjesta, jer se radi o zatvorenim radnim predmetima sa unutranjim pregradama. Izgled jednog takvog radnog predmeta, izraenog superplastinim oblikovanjem i difuzionim spajanjem, prikazanje na Slici 6.4.

135

Proizvodne tehnologije

Kako se proces superplastinog oblikovanja odvija pri veoma visokim temperaturama, priblino jednakim 50% temperature topljenja materijala koji se oblikuje ( to za Al legure iznosi oko 520 C, a za Ti legure 930 C) alati za superplastino oblikovanje su masivni. Za superplastino oblikovanje limova koriste se alati u obliku dvodjelnog kalupa. Zbog visokih radnih temperatura, za njihovu izradu se koriste specijalni alatni elici. Na Slici 6.5 prikazana je ema alata za superplastino oblikovanje.

..
ARGON

,.

VAKUUM
Donja ploa

Slika 6.5 ema alata za superplastino oblikovanje

Osnovni dijelovi alata, prikazanog na Slici 6.5 su: donji nosa kalupa, dvodjelni kalup, gornji nosa kalupa, razvod argona pod pritiskom i razvod vakum pumpe. Sa Slike 6.5 se moe uoiti da donji kalup slui za obezbjeivanje oblika radnog predmeta, a gornji kalup za dovod argona pod pritiskom i zatvaranje donjeg kalupa odgovarajuom silom. Sila zatvaranja gornjeg kalupa obezbjeuje se preko pritiskivaa prese i gornjeg nosaa kalupa. Vakumiranje donjeg dijela alata je obavezno tokom cijelog procesa oblikovanja.

136

Proizvodne tehnologije

Faze superplastinog oblikovanja prikazane su na Slici 6.6.

Ploe

d. Slika 6.6 Faze superplastinog oblikovanja U poetnoj fazi oblikovanja lim se postavlja izmeu donjeg i gornjeg kalupa, zatim se prikljuuju intalacije argona i vakum pumpe. Kompletan alat se postavlja u specijalnu presu i zagrijava na propisanu temperaturu superplastinog oblikovanja za taj materijal (Slika 6.6.a). Nakon postizanja radne temperature, ukljuuje se vakum pumpa sa zadatkom da u donjem dijelu kalupa postigne zadanu vrijednost vakuma. Ukljuivanjem argona pod pritiskom dolazi do postepenog deformisanja lima (Slike 6.6. b i c ) . Nakon priljubljivanja lima uz zidove donjeg kalupa zaustavlja se dovod argona, ime je proces oblikovanja zavren. Nakon izvlaenja alata sa kompletnom instalacijom van prese za oblikovanje i hlaenja, vri se rastavljanje istog i vaenje oblikovanog radnog predmeta (Slika 6.6.d). Za superplastino oblikovanje koriste se prese specijalne konstrukcije. One u svom sredinjem dijelu imaju pe za zagrijavanje, tj. odravanje temperature oblikovanja u propisanim granicama. Kalup za oblikovanje se postavlja u presu pomou automatskog transportnog sistema, a sila zatvaranja kalupa obezbjeuje se preko glavnog cilindra prese, koji djeluje sa gornje strane. Da bi se ubrzao proces, u serijskoj proizvodnji, pored prese za oblikovanje postavlja se rezervna pe za zagrijavanje u kojoj se vri zagrijavanje slijedeeg kalupa koji dolazi na presu za oblikovanje. Obzirom da se radi o veoma velikim gabaritima kalupa, vrijeme njegovog zagrijavanja traje i po nekoliko sati dok se ne postigne propisana temperatura superplastinog oblikovanja materijala. Izgled prese za superplastino oblikovanje, sa dva rukovaoca i dijelom alata, prikazanje na Slici 6.7, a priprema alata za postavljanje na presu data je na Slici 6.8. Na alatu se mogu uoiti prikljune cijevi za argon sa kojim se vri oblikovanje. Zbog visokih radnih temperatura radnici na sebi moraju imati specijalnu zatitnu opremu.

137

Proizvodne tehnologije

Vrata

6.2 Hidrostatsko oblikovanje


Hidrostatsko oblikovanje je nekonvencionalni postupak obrade deformisanjem kod kojeg se oblikovanje radnog predmeta vri pod dejstvom nestiljivog fluida. Deformaciona sila se u procesu preko fluida prenosi na radni predmet, a finalni oblik radnog predmeta obezbjeuje geometrija kalupa. Hidrostatsko oblikovanje odvija se u uslovima poveanog pritiska (2000 do 3000 MPa), to dovodi do poveanja deformabilnosti materijala i omoguava izradu radnih predmeta od materijala koji se konvencionalnim postupcima ne mogu oblikovati. Ovaj postupak obrade razvio se uporedo sa razvojem vazduhoplovne i automobilske industrije, gdje se najvie i primjenjuje (za izradu dijelova karoserije automobila: vrata, krovova, blatobrana, itd.). Postupak se koristi i za izradu kuanskih aparata (hladnjaka, ve maina, tednjaka), razliitih vrsta ambalae, itd. Na Slici 6.9 prikazani su neki primjeri proizvoda izraenih hidrostatskim oblikovanjem.

Slika 6.9 Proizvodi izraeni hidrostatskim oblikovanjem

139

Proizvodne tehnologije

Za hidrostatsko oblikovanje koriste se specijalni ureaji, ija konstrukcija omoguava stvaranje i transport tenosti visokog pritiska. Da bi se obezbjedio i odravao, u toku procesa, potreban pritisak oblikovanja koriste se elektronski davai za njegovo mjerenje. Hidrostatskim oblikovanjem mogue je obraivati neke tvrde metale kao to su: magnetni elik, nikl, tvrdi metali i dr. Prednosti hidrostatskog oblikovanja, kao jednog od nekonvencionalnih postupaka, u odnosu na konvencionalne postupke su: - visoka tanost obrade; - obrada teko obradivih materijala; - obrada sloenih i veoma malih otvora; - obrada teko pristupanih povrina i otvora (elektronika, precizna mehanika, itd.); - manje trenje, bolji tribo uslovi kontakta; - nie cijene alata. Tehnoloki postupci hidrostatskog oblikovanja su isti kao za konvencionalno oblikovanje: duboko izvlaenje, istiskivanje, razvlaenje, oblikovanje cijevi itd. Duboko izvlaenje se najvie primjenjuje za izradu dijelova u automobilskoj i vazduhoplovnoj industriji. Postupkom dubokog izvlaenja mogu se dobiti radni predmeti razliitog oblika ( cilindrini, konini, sferni, eliptini, nesimetrini, oblici sa gravurom na povrini). Na Slici 6.10 dat je ematski prikaz faza dubokog izvlaenja.

Slika 6.10 ematski prikaz dubokog izvlaenja Sa Slike 6.10 moe se uoiti da se oblikovanje radnog predmeta vri pod dejstvom fluida koji je smjeten u donjem dijelu alata za izvlaenje. Deformaciona sila se preko izvlakaa prenosi na radni predmet, koji se pod dejstvom pritiska tenosti oblikuje i priljubljuje uz izvlaka. Hidrostatsko oblikovanje cijevi ima prednost u odnosu na klasine postupke obrade. Na ovaj nain se iz cijevastih pripremaka jednostavnog oblika mogu dobiti radni predmeti veoma sloenog oblika. Klasini postupak za dobijanje cjevnih elemenata sloenog oblika podrazumijeva tehnologije livenja i l i kovanja i zavrnu obradu skidanjem strugotine.

140

Proizvodne tehnologije

ematski prikaz postupka hidrostatskog oblikovanja cijevi prikazanje na Slici 6.11.

Slika 6.11 Oblikovanje cijevi

Pored optimizacije tehnolokog postupka izrade, hidrostatsko oblikovanje cijevi omoguava: - bolji kvalitet izradaka, - bolja mehanika i strukturna svojstva izradaka, - utedu materijala i energije. ematski prikaz faza dobijanja T-rave sa maksimalno moguom visinom odvoda dat je na Slici 6.12.

c)

d)

Slika 6.12 Faze oblikovanja T-rave

141

Proizvodne tehnologije

Faze procesa oblikovanja T-rave prikazane na Slici 6.12 oznaavaju: a - poetak procesa (otvoren alat), b - aksijalno sabijanje cijevi (zatvoren alat), c - bono pridravanje vrha odvoda (plastino oblikovanje), d - dopunsko suavanje odvoda (otvaranje alata). Alati su sloenog oblika sa osiguranim nesmetanim vaenjem komada. Izvedbe alata mogu biti dvodjelene, trodjelne i l i viedjelne, zavisno od sloenosti radnog predmeta. Na Slici 6.13 dat je ematski prikaz hidrostatskog oblikovanja razvlaenjem.

i
..VI i
i

Slika 6.13 Hidrostatsko oblikovanje razvlaenjem Postupak hidrostatskog razvlaenja koristi se kao jedna od metoda za ispitivanje obradivosti limova, odreivanje mehanikih karakteristika materijala i krivih ovravanja. Dvoosno razvlaenje se koristi kao naknadna operacija oblikovanja limenih dijelova u automobilskoj i vazduhoplovnoj industriji. Razvlaenje se najee koristi u kombinaciji sa dubokim izvlaenjem. Do razvlaenja dolazi ispod ela izvlakaa i/ili na mjestu zaobljenja ivice izvlakaa. Deformisanje se odvija unutar otvora prstena, jer se radni komad u toku obrade pritee draem. Za hidrostatsko oblikovanje se upotrebljavaju hidrauline prese viestepenog dejstva sa agregatom u koji je smjeten fluid. Razlikuju se dva osnovna tipa presa: sa elastinom membranom, pomou koje se u toku oblikovanja ostvaruje kontakt sa radnim predmetom i odvaja fluid od materijala radnog predmeta; bez membrane (tenost direktno djeluje na radni predmet).

Na Slici 6.14 dat je ematski prikaz prese za hidrostatsko oblikovanje. Pripremak se postavlja na donji dio alata. Pod dejstvom izvlakaa koji se nalazi u gornjem dijelu alata pripremak se oblikuje s gornje strane, dok se sa donje strane oblikuje pod dejstvom fluida.

142

Proizvodne tehnologije

6.3 Obrada eksplozijom


Obrada eksplozijom je nekonvencionalni postupak obrade deformisanjem kod kojeg se kao izvor energije koristi eksploziv. Ovaj tehnoloki postupak se poeo upotrebljavati poetkom prolog vijeka, a primjenjuje se u za izradu velikih komada (dance za rezervoare goriva). Za pripremke se koriste elini uzorci razliitih dimenzija i cijevi, koje se na ovaj nain mogu oblikovati. Energija eksplozije moe se uspjeno koristiti u: procesima oblikovanja limova, zapreminskom oblikovanju, oblikovanju cijevi, kalibriranju, zakivanju, platiranje itd. Prednosti oblikovanja eksplozijom u odnosu na klasine postupke obrade su: za oblikovanje nisu potrebne prese, a alati nemaju tiskae; mogunost dobijanja izradaka razliitog geometrijskog oblika, tanih dimenzija i veeg kvaliteta povrine; ovravanje je svedeno na minimum zbog velike brzine deformisanja, pa se mogu oblikovati i termiki tretirani materijali. Osnovni nedostaci i ogranienja u primjeni ove tehnologije su: neekonominost u uslovima serijske proizvodnje; neophodnost posjedovanja odvojenog radnog prostora. Na Slici 6.15 je data ematska ilustracija obrade eksplozijom.

Slika 6.15

Obrada eksplozijom

Oblikovanje lima eksplozivom (Slika 6.15.a) vri se na slijedei nain. L i m se postavlja na kalup i fiksira prstenastim draem. V a k u m pumpom obezbjeuje se vakum u kalupu za oblikovanje. Aktiviranjem eksploziva l i m se oblikuje prema obliku kalupa. Nakon oblikovanja, kompletan alat se vadi iz vode, rastavlja dra lima od kalupa, da bi se izvadio radni predmet iz alata. Postavljanjem novog lima na kalup, uranjanjem kalupa u rezervoar s vodom, prikljuivanjem vakum pumpe i postavljanjem eksploziva postupak oblikovanja eksplozijom se ponavlja. Na S l i c i 6.15. b prikazano je oblikovanje cijevi eksplozijom. Razlika u odnosu na prethodni sluaj je u obliku eksploziva koji se koristi za oblikovanje.

144

Proizvodne tehnologije

Parametri oblikovanja eksplozijom (Slika 6.16) su: masa eksploziva (prenik kuglice ro), udaljenost eksploziva od lima (R), udaljenost eksploziva od nivoa vode (H).

Slika

6.16 Parametri oblikovanja

Pozicije na Slici 6.16 oznaavaju: 1 - eksploziv, 2-lim, 3-dra lima, 4-zaptiva, 5-kalup za oblikovanje, 6- podloga, 7- crijevo za dovod zraka, 8-elastini podmeta. Eksplozijom se oslobaa odreena koliina energije, koja se dijelom predaje okolini a dijelom troi na deformisanje radnog predmeta. Pri oblikovanju je vano da udar na kalup za oblikovanje bude to manji, pa se ispod kalupa postavlja elastini podmeta (8). Radi smanjenja naprezanja u zidovima rezervoara, na dno rezervoara se postavlja crijevo za dovod zraka, koje omoguava stvaranje zrane zavjese i na taj nain znaajno smanjuje naprezanja na zidove rezervoara. U procesu oblikovanja eksplozijom za prenosnu sredinu se najee upotrebljava voda, jer je jeftina, dostupna i m o e se koristiti vie puta. Da bi se dobili radni predmeti zadovoljavajueg kvaliteta povrine, iz kalupa se, u toku oblikovanja, p o m o u vakuum pumpe izvlai zrak. Izborom vrste eksploziva m o e se uticati na brzinu eksplozije, odnosno brzinu udarnog vala u rasponu od 3-6 km/s. Koliina upotrebljenog eksploziva utie na granini odnos oblikovanja. V e l i k a koliina eksploziva moe dovesti do razaranja komada, a mala do nepotpunog oblikovanja. Oblikovanjem materijala eksplozijom mogu se dobiti radni predmeti sa uim tolerancijama izrade u odnosu na klasine postupke. Unutranja povrina izratka je potpuno ista, bez zareza, dok vanjska povrina zavisi od kvaliteta izrade kalupa. Zbog velike brzine deformisanja, struktura materijala je ujednaena, jer se sva zrna u p o p r e n o m presjeku izratka istovremeno deformiu. A l a t i za oblikovanje izrauju se od: najkvalitetnijih elika, livenog eljeza, betona, plastike, itd. Faktori koji utiu na izbor materijala za alat su: planirani broj proizvoda; optereenje; vrsta materijala za obradu, itd.

145

Proizvodne tehnologije

6.4 Elektromagnetno oblikovanje


Elektromagnetno oblikovanje pripada nekonvencionalnim postupcima obrade deformisanjem. Za oblikovanje se koristi energija elektromagnetnog polja, koja se ostvaruje pranjenjem elektrinog kondenzatora visoke voltae (3-20 k V ) , u kratkom vremenskom periodu, preko kalema. Postupak se primjenjuje u avionskoj i automobilskoj industriji, u proizvodnji rashladnih sistema i ureaja. ematski prikaz elektromagnetnog oblikovanja prikazanje na Slici 6.17.

Slika

6.17 ematski prikaz elektromagnetnog oblikovanja

Elektromagnetno oblikovanje vri se p o m o u energije elektrinog kondenzatora. Radna zona obuhvata: kalem, radni predmet i alat. Upravljakim sistemom se regulie intenzitet i vrijeme pranjenja. Ovaj postupak se koristi za spajanje cjevastih (cilindrinih) dijelova od razliitog materijala, oblikovanje limova i cijevi. Na Slici 6.18 dati su primjeri spajanja radnih predmeta metodom elektromagnetnog oblikovanja.

Slika

6.18 Primjeri elektromagnetnog spajanja

146

Proizvodne tehnologije

Neke od prednosti elektromagnetnog oblikovanja su: beskontaktna metoda mjerenja; nije potrebna klasina infrastruktura, niti prese za oblikovanje. Sistem je relativno mal i jeftin; alati za oblikovanje su jednostavni i imaju samo matricu za oblikovanje (nema tiskaa); mogunost jednostavnog ponavljanja postupka oblikovanja; elastino vraanje m o e biti smanjeno p o m o u elektromagnetnog kalibracijskog procesa, itd.

Ogranienja u primjeni postupka odnose se na elektrinu vodljivost pojedinih materijala. Za elektromagnetno oblikovanje najee se koriste C u , Al i mesing. Materijali sa v e o m elektrinom otpornou se mogu oblikovati na ovaj nain uz primjenu specijalnih tehnika.

148

Proizvodne tehnologije

6.5 Oblikovanje ultrazvukom


Ultrazvuno oblikovanje je postupak obrade deformisanjem koji se primjenjuje u posljednjih pedeset godina. Visoka frekvencija ultrazvunih oscilacija iskoritena je za specifine postupke oblikovanja. Oblikovanje ultrazvukom u obradi deformisanjem se najee primjenjuje u procesima vuenja ice, izvlaenja i oblikovanja cijevi. Sistematska istraivanja ovih procesa usmjerena su na poboljanje uticaja ultrazvuka na smanjenje sile oblikovanja i smanjenje sile trenja. Na Slici 6.21 prikazana je primjena ultrazvuka u procesu izvlaenja cijevi.

Slika 6.21 Izvlaenje cijevi Razvojni projekti obuhvataju istraivanja vuenja ice - supervodia za prenos energije na velike udaljenosti, izvlaenje ice i cijevi od materijala koji izazivaju veliko troenje prstena za izvlaenje, mikrooblikovanje medicinskih proizvoda, kao to su igle i elementi za premotenja u krvnim sudovima. Posebna panja u istraivanjima je usmjerena na procese ultrazvunog oblikovanja limova, kod kojih se tiska i sila draa lima stimuliu ultrazvukom.

149

Proizvodne tehnologije

7. MAINE ZA OBRADU DEFORMISANJEM


7.1 Hidrauline prese
Hidrauline prese su univerzalne maine koje imaju najveu primjenu u procesima obrade deformisanjem. Pripadaju grupi maina definisanih veliinom deformacione sile. Pogon se ostvaruje p o m o u hidraulinih cilindara, uz konstantno odravanje pritiska hidrauline tenosti u toku radnog hoda prese. Na taj nain se ostvaruje i odrava konstantna brzina kretanja tiskaa. Osnovne karakteristike ovih presa su: male brzine deformisanja, miran rad, niska produktivnost, visoka nabavna cijena, dui radni vijek alata i jednostavno opsluivanje. Hidrauline prese se koriste u procesima u kojima se zahtijeva velika vrijednost deformacione sile, mogunost prilagoavanja sile i hoda i tano voenje gornjeg u odnosu na donji dio alata u toku rada. Imajui u vidu navedene karakteristike hidraulinih presa, najveu primjenu nalaze u procesima: oblikovanja limova, istiskivanja i slobodnog kovanja velikih i tekih otkivaka (rjee se upotrebljavaju za ukovno kovanje).

Fluid

II0.!
3

-"

]K.MI.

c. Slika 7.1 Hidraulina presa

153

Proizvodne tehnologije

N a osnovu eme prese, date na Slici 7.1.a i b, moe se uoiti da su osnovni dijelovi hidrauline prese: ram sa dva i l i etiri stuba, klip cilindra, hidraulini pogon i pritiskiva. Pomou hidraulinog sistema vri se pokretanje pritiskivaa, na koji se postavlja gornji dio alata. Razlikuju se hidrauline prese sa jednostrukim, dvostrukim i trostrukim dejstvom. Prese sa dvostrukim dejstvom opremljene su posebnim pogonom za dranje lima, a posebnim za izvlaenje. Uvoenje pripremaka u radni prostor prese i prenos izradaka mogu biti automatizirani. U novije vrijeme upotrebljavaju se hidrauline prese sa C N C voenjem. Hidrauline prese se biraju na osnovu vrijednosti deformacione sile i raspoloivog radnog prostora za pojedine procese. Za istiskivanje i slobodno kovanje se koriste hidrauline prese koje mogu ostvariti deformacionu silu i do 400 M N .

7.2 Mehanike prese


M e h a n i k e prese se, pored hidraulinih presa, najee koriste u procesima obrade deformisanjem. Pripadaju grupi maina definisanih na osnovu hoda tiskaa. Prenos deformacione sile na radni komad ostvaruje se mehanikim putem. Pogonski mehanizam mehanike prese je osnovna karakteristika na osnovu koje se bira presa za odreeni tehnoloki postupak obrade. U zavisnosti od vrste mehanizma, koji se koristi za prenos kretanja, razlikuju se: krivajne i ekscentar prese. Na S l i c i 7.2 dat je ematski prikaz mehanizma krivajne prese.

Slika

7.2

ematski prikaz mehanizama krivajne prese

K o d krivajnih presa se preko mehanizma m o e mijenjati brzina kretanja pritiskivaa, a time i vrijednost sile u toku procesa. To je pogodno kod istiskivanja. Krivajne prese najee imaju ugraene i mehanizme koji se koriste za p o m o n a dejstva na radni predmet, kao to su : pridravanje, izbacivanje, skidanje itd.

154

Proizvodne tehnologije

Veliina hoda se kod ekscentar presa m o e podeavati promjenom veliine ekscentriciteta prese. M o g u n o s t podeavanja hoda je prednost ekscentar presa kod kovanja, jer je na taj nain omogueno kovanje otkivaka razliitih dimenzija. Mehanike prese karakterie preciznost, vea brzina, velika produktivnost i mogunost automatizacije. Koriste se za postupke gdje su potrebne manje deformacione sile. Na S l i c i 7.3.a je prikazana ekscentar presa u radu, a na Slici 7.3.b ekscentar presa sa C ramom. ematski prikaz i izgled jedne mehanike kovake prese sa nominalnom silom od 2 5 M N dat je na Slici 7.4.

a. b. Slika 7.4 ematski prikaz i izgled mehanike kovake prese

155

Proizvodne tehnologije

7.3 Kovaki ekii


Kovaki ekii spadaju u grupu jednostavnih maine za kovanje. Koriste se najee za slobodno kovanje, a rjee za ukovno kovanje. Radni predmet se oblikuje pod dejstvom malja k o v a k o g ekia, a deformacija se ostvaruje kroz nekoliko udaraca. Kovaki ekii definiu se veliinom deformacionog rada na kraju kovanja, koja se dobije sabiranjem energija svih pojedinanih udaraca. Veliina kinetike energije malja ekia zavisi od njegove mase i brzine udara u radni predmet. Da bi se postiglo bolje iskoritenje energije udaraca i sprijeilo njeno irenje na okolinu, kovaki ekii se izrauju sa masivnim temeljima, koji se postavljaju na odgovarajue podloge. Postoji vie podjela kovakih ekia, zavisno od naina njihovog rada i snage. Najgrublja podjela bi obuhvatala: slobodnopadajue ekie; ekie prostog dejstva i ekie dvostrukog dejstva. Slobodno padajui ekii rade na principu energije slobodnog pada. Energija ekia dobije se kao proizvod teine malja i radne visine. ematski prikaz jednog slodnopadajueg ekia dat je na Slici 7.5.

radni predmet

alati

Slika

7.5

ematski prikaz slobodnopadajueg ekia

Na S l i c i 7.5. data je ema slobodnopadajueg ekia sa gredom. Pored ove izvedbe postoje slobodnopadajui ekii kod koji se pogon ostvaruje sa: remenom, lancem, vazduhom (parom i uljem). ekii prostog dejstva su ekii kod kojih je pokretan samo malj. Kretanje malja ostvaruje se pod pritiskom pare, zraka i l i hidrauline tenosti. Na Slici 7.6.a prikazanje jedan pneumatski eki, a na Slici 7.6.b eki sa elektro-hidraulinim pogonom.

156

Proizvodne tehnologije

Slika

7.6

Kovaki ekii

ekii dvostrukog dejstva i l i protuudarni ekii imaju obje mase pokretne i njihovim simultanim primicanjem vri se deformisanje radnog predmeta. Kretanje malja moe biti horizonatalno i vertikalno, sa mogunou rotiranja radnog predmeta u toku oblikovanja. Pogon se ostvaruje mehanikim, hidraulinim i l i pneumatskim putem. Odlikuju se velikom brzinom deformisanja i malim prenosom vibracija na temelje.

157

You might also like