You are on page 1of 17

Definicija psihologije: 1.

Opda psihologija kao nauka o opdoj zakonitosti psihikih procesa i osobina prouava: a)svjesne procese, b)nesvjesne procese, c)spoljne manifestacije i d) uticaje socijalnih faktora na te procese.2.Opda psihologija je nauka o mentalnim procesima i ponaanjima odraslog normalnog ovjeka.Definicije opde psihologije 1.U irem smislu opda ili generalna psihologija je cjelokupa teorijska psihologija koja sistematski prouava opde injenice, zakone,principe i teorije psihikog ivota u cjelini, za razliku od diferencijalne psihologije koja prouava individualne varijacije2.U uem smislu to je teorijska disciplina koja prouava opde, univerzalne funkcije, procese i sposobnosti tzv. normalnog, odraslog, civiliziranog ovjeka.3.U najirem smislu opda psihologija je cijela znanstvena psihologija sa svim svojim teorijama, zakonitostima i principima koji opdenito vrijede. Izraz opdaodnosi se ponajprije na principe koji se nalaze u osnovi glavnih psihikih procesa i fenomena,kao to su osjeti, percepcije, predodbe, miljenje,pamdenje, zaboravljajne, uvstva, motivacije i dr. Psiholoke grane i discipline A) Teorijske discipline 7. PSIHOPATOLOGIJA 1. OPDA ILI SISTEMATSKA 8. RAZVOJNA PSIHOLOGIJA PSIHOLOGIJA B) Primjenjive discipline 2. EKPERIMENTALNA 1. PEDAGOSKA I SKOLSKA 3. BIOLOKA PSIHOLOGIJA SA PSIHOLOGIJA NEUROPSIHIJATRIJOM 2. PSIHOLOGIJA RADA I 4. KOMPARATIVNA ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA SA PSIHOLOGIJA ZOOPSIHOLOGIJOM 3. INENJERSKA PSIHOLOGIJA 5. DIFERENCIJALNA 4. ZDRVSTVENA I KLINIKA PSIHOLOGIJA SA 5. FORENZIKA PSIHOMETRIJOM 6. PENELOA PSIHOLOGIJA 6. SOCIJALNA PSIHOLOGIJA Predmeti prouavanja psihologije: psihiki procesi (uenje, opaanje, emocije, volja, miljenja, pamdenje i zaboravljanje) i psihike osobine (sposobnost, navike, crte karaktera, temperament, stavovi). Psihiki procesi mogu biti kognitivni, motivacijski i emocionalni. TEORIJSKI PRAVCI U PSIHOLOGIJI 1.BIHEVIORIZAM- jedini predmet naune psihologije je ponaanje(eng. behaviour).Ne priznaje introspekciju, naglaava

utjecaj okoline na ponaanje.2.GETALT PSIHOLOGIJA- Getalt (oblik, lik) objanjava cjelinu kao svojstvo koje se ne moe reducirati na sastavne dijelove. Bitna je organizacija elemenata, psiholoki procesi ne utjeu na doivljaj cjeline. 3.PSIHOANALIZA-ponasanjem upravljaju nesvjesne sile, preteno agresivne i seksualne prirode.Velik utjecaj na psihologiju linosti. 4.HUMANISTIKA PSIHOLOGIJA Nastao 50-tih godina prolog stoljeda kao reakcija na psihoanalizu. Naglaavaju ljudsku prirodu i potrebu za stvaralatvom i samoaktualizacijom. Naglaavaju potrebu istrazivanju jedinstvene ljudske potrebe: ljubav, odanost,nada.5.KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA istrazuje prijem i obradu informcija. Koristi objektivne naucne metode, prizna,nasuprot biheviorizmu, djelovanje svih unutarnjih psihikh procesa. PSIHOLOKI PRAVAC (KOLA) je cjeloviti terijsko-metodoloki model zasnovan na poetnim postulatima nosilaca odreenog psiholoskog shvatanja od kojeg se polazi u procesu konceptualizacije i empirijskih istraivanja 1.Strukturalisticka psihologija, 2.Funkcionalistika 3. Getalt psihologija,4. Bihevijoralna, 5. Refleksoloka, 6. Psihoanaliza, 7. Egzistencijalistika i 8. Humanistika psihologija.TEST je standardizirani mjerni instrument kojim se na unaprijed utven nain izaziva i mjeri izvjestan uzorak ponaanja koji dobro reprezentira neku sposobnost, znanje,vjetinu ili osobinu linosti,tako da se na osnovu postignutih rezultata ispitanici mogu i uporeivati meu sobom i sa svojom referntnom grupom. Vrste testova: testovi sposobnosti,znanja i testovi linosti u uem znaenju.Testovi sposobnosti- testovi senzorskih sposobnosti, testovi psihomotornih sposobnosti i testovi mentlni sposobnosti. Tipovi testova znanja su: test alternativnogizbora, test dodavanja, test visestrukog izbora i test pridavanja. Testovi linosti: inventari linosti i projektivni testovi. METODE EKSPERIMENTALNOG ISTRAIVANJA- Pomodu eksp.metoda namjerno se, u strogo kontroliranim uvjetima, promatra kako pojava koja se mijenja utjece na drugu pojavu. Eksperimentom se utvruje uzronoposljedina veza. Metode eksperimentalnog istrazivanja sadre 3 varijable: 1.EKSPERIMENTALNA ILI NEZAVISNA VARIJALA- faktor kojim mijenjamo pojavu odnosno odreene uvjete.Ne zavisi od pojave koju istrazujemo. 2.KRITERIJSKA ILI ZAVISNA VARIJABLA- pojava za koju se zeli istraziti koliko zavisi od utjecaja nezavisne varijable. 3.KONTROLNA VARIJABLA ILI RELEVANTNI FAKTOR- U

eksperimentu se nastoji kontrolom relevantnih faktora iskljuciti njihov moguci utjecaj na zavisnu varijablu. METODE I TEHNIKE ISTRAIVANJA- DESKRIPTIVNE, KORELATIVNE I EKSPERIMENTALNE. DESKRIPTIVNE METODE su metode neeksperimentalnog istrazivanja. Primjenjuju se u opisu pojava u toku eks. istrazivanja i samostalno. U psihologiji se koriste 3 vrste deskriptivnih metoda: metoda prirodnog posmatranja, sarvej metoda i metoda sluaja. KORELATIVNE METODE su namjenjene za ispitivanje relacija izmeu 2 ili vise psiholoskih pojava. Uzronoposljedine pojave se ne utvruje ovom metodom.EKSPERIMENTALNIM METODAMA se namerno mjenjaju uvjeti. U eksperimentu postoje 3 varijable: nezavisna, zavisna i kontrolna. METODE NEEKSPERMENTALNOG ISTRAZIVANJA se primjenjuju planski i sistematski. Prednosti:1)ispitivanje se vri u prirodnim uvjetima, 2)moguce je,u relativno kratkom vremenu, prikupiti veliki broj vaznih informacija o ponasanjima i mentalnim procesima ispitanika, 3)primjena rezultata dobivenih ispitivanjem u stvarnim ivotnim situacijama su djelotvornija; 4)utjecaj psiholoskog istrazivanja na pojavu koja se ispituje je malen Nedostatci: 1) nije poznat utjecaj faktora koji se ne kontroliraju; 2) nije moguce utvrditi kauzalne veze, jer se u procesu primjene ne mijenjaju uvjeti; 3) od nacina formuliranja pitanja ovisi odgovor ispitanika.PSIHOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE TESTOVA su uvjeti koje mora zadovoljiti svaki psiholoski instrument( test, skala stavova, upitnik) kako bi se mogao koristiti kao ispravno i precizno sredstvo mjerenja. Osnovne mjerne karakteristike su: VALIDNOST (VALJANOST), RELIJABILNOST(POUZDANOST), DISKRIMINATORNOST (OSJETLJIVOST) I OBJEKTIVNOST. Validnost pokazuje da li test mjeri ono za sto je namjenjen da mjeri( zasto je konstruiran). Govori se o 3 validnosti: kongurentna, konkurentna i predikativna validnost. Relijabilnost pokazuje da li ponovljeno mjerenje iste psiholoske pojave(osobine,procesa) daje isti rezultat. Diskriminatornost pokazuje koliko jedan psiholoski instrument diskriminira sitne razlike u intenzitetu pojave koja se mjeri. Objektivnost:rezultat mjerenja ne zavisi od osobina licnosti ispitivaa (procjene mjerioca). PREDNOSTI ISPITIVANJA TESTOVIMA ZNANJA: * Velik broj zadataka pokriva cjelokupno gradivo,* iste zadatke rjeavaju svi uenici i to omogudije uporeivanje, *testovima znanja se ispituje znanje sto je i cilj kolskog

ocjenjivanja, *ocjenjivanje je objektivno i neovisno od ocjenjivaa, *ispitivanje i ocjenjivanje znanja znatno je ekonominije od obinog ocjenjivanja u skoli, *testovi znanja omoguduju utvrivanja koje oblasti gradiva su uenici dobro savladali a koja nisu, * grupno ocjenjivanje smanjuje ispitnu tremu.PRIGOVORI NA ISPITIVANJE TESTOVIMA ZNANJA * ispituje se samo poznavanje cinjenica, a ne i razumijevanje principa, primjene nauenog, nacin i ishod analiziranja,sintetiziranja i evoluiranja gradiva, * neki ucenici pokazuju bolji uspjeh usmenim odgovaranjem. GLAVNI OBLICI TESTOVA ZNANJA: 1) TESTOVI REPRODUKCIJE; 2) TESTOVI REKOGNICIJE.U testovima reprodukcije od uenika se trai da sami nau,reprodukuju odgovor na postavljeno pitanje.U testovima rekognicije ili prepoznavanja uenik treba od ponuenih odgovora odabrati ,prepoznati onaj koji je toan. TESTOVI REPRODUKCIJE: 1)ESEJSKI TESTOVI(Prelazni oblik izmeu skolskog pismenog ocjenjivanja i testova znanja.Trae se dugaki odgovori.Zadaci se ocjenjuju sa vedim brojem bodova.Ovi testovi pruaju vecu mogudnost samostalnog misljenja i odluivanja); 2)TESTOVI DOPUNJAVANJA ILI PRISJEDANJA(Ovaj oblik se sastoji iz pitanja na koje treba dati odgovor jednom ili dvije rijei ili treba dopuniti izostavljene rijei.U nekim se trae odgovori u vidu recenice,grafikona); TESTOVI REKOGNICIJE: 1)ALTERNATIVNI TESTOVI ILI TESTOVI DVOLANOG IZBORA (Ispitanici trebaju odrediti da li su tvrdnje tone ili ne.Pozitivno:testovi su bliski zivotu,esto problemi imaju samo dva rjesenja,vrlo su ekonomini,brzo se sastavljaju,rjesavaju i ocjenjuju.Negativno:zadaci su ponekad dvosmisleni, postoji velika mogucnost sluajnog pogaanja 50%(formula: R=I-N); 2)TESTOVI VIESTRUKOG IZBORA (Ovaj oblik testova se sastoji od pitanja i ponuenih odgovora. Treba utvrditi koji su odgovori toni, koji su najtoniji i koji nisu toni. Broj ponuenih odgovora se krede izmeu 1 i 7.Pozitivno: nema pogaanja,moguce je ispitati razumijevanje principa, interpretaciju injenica, potpuna je ojektivnost ocjenjivanja. Negativno: teski su za sastavljanje, rjesavanje je sporo, tesko je prinadi netona ali prihvatljiva rjesenja. 3)TESTOVI SREIVANJA I UPOREIVANJA (Ovaj oblik zadataka sastoji se od jednog ili dva niza zadataka koje treba li urediti na odreeni nacin ili meusobno povezati. Pozitivno: mogude je ispitati poznavanje veceg broja cinjenica i razumijevanje odnosa

meu zadacima. Netono: tesko se sastavljaju, potrebna je velika opreznost da se u zadacima ne sugerira moguci tocan odgovor). PERCEPCIJA(opazanje) je jedna od osnovnih kognitivnih funkcija koja predstavlja sloen i aktivan proces traenja, odabira, primanja, obrade, organiziranja i tumacenja raznovrsnih drai koje djeluju na cula i nervni sistem. Produkt opaanja je opaaj koji je vise od prostog skupa osjeta jer predstavlja organiziranu i usklaenu slozenu cjelinu u kojoj svaki elemantarni ulni podatak ima svoje mjesto i znaaj. Percepcija je psihiki proces ili psihonervna aktivnost kojom se zahvada i upoznaje objektivna realnost,a nastaje djelovanjem razlicitih fizikalnih procesa iz okoline(ukljucujuci procese u vlastitom tijelu) na osjetne organe.PERCEPCIJA OBLIKA I FORMI- Danski psiholog Edgar Rubin je 1921g. ukazao na 4 razloga percipiranja figure u odnosu na pozadinu: 1) figura ima dovren oblik, dok se pozadina cini bezoblinom; 2) ini se kao da se pozadina prostire i nastavlja iza figure; 3)figura se cini blize nama i tono je postavljenja u prostoru, dok je pozadina udaljena i nema svoje prostorne dimenzije; 4)figura je dominantnija i impresivnija od pozadine,dok je pozadina nesto sto se stapa sa okolinom. Sam Rubin je rekao da figura izgleda kao da dominira svijedu,dok pozadina postaje dio opde okoline.ODNOS IZMEU POZADINE I FIGURE OSOBNOSTI FIGURE: 1) zauzima manji dio prostora,2) istupa naprijed, 3)stabilnija je u opazanju i pamdenju-otporna na promjene, 4)bogatija detaljima, 5)svjetlije i zasicenije boje, 6) nosilac znacenja-perceptivni dogaaj. OSOBINE POZADINE:1) veci dio,nezavrsena i amorfna, 2)povlaci se od promatraca u drugi plan,3)manje je stabilna,4)siromasnija detaljima,skromnijeg sadrzaja,bezlina, 5)tamnija i manje zasicene boje, 6)za nju je vezana veca diferencijalna osjetljivost promatraa, 7)nije nosilac perceptivnog znaenja ili se u njemu njen udio ne izdvaja svjesno.PASLIKA (NAKNADNA SLIKA) ili paoset je vizualni dozivljaj koji nastaje nakon prestanka djelovanja podraaja. Postoje dvije vrste paslika:pozitivna i negativna.Pozitivna paslika je po kvaliteti jednaka prethodnom podraaju,nestabilna je,kratkog trajanja,pojavljuje se nakon kratkih i intenzivnih podraaja.Uzrok je zaostalo uzbuenje senzora.Negativna je stabilnija,duze traje i komplementarna je kvalitetu podrazaja. Po obliku odgovara prethodnom podrazaju. Pojavljuje se nakon pozitivne paslike ili nakon nekog vremena latencije. Sinonim neg.paslike je sukcesivni kontrast. RAZLIKE IZMEU PERCEPCIJA I PREDSTAVA: 1)predstave su centralnog porijekla, 2)predstave imaju svoj subjektivni okvir. Apstraktne su i mogu nastati

samostalno,a percepcije su uvijek vezane za pozadinu na kojoj predmet stoji,3)predstave su siromasnije,blijee,slabije ali dinaminije, 4)predstave su blize covjekovu iskustvu i znanju, a opazaji realnosti, 5)kod predstava postoje stalne transformacije koje se odvijaju u 3 pravca:gubljenje detalja i smanjivanje zivosti i intenziteta,dodaju se novi detalji iz ranijeg iskustva, zadrzava se opda ema slina svim kasnijim opaanjima, 6)izazivanje predstava trai vecu aktivnost i napor subjekta. GETALTISTIKI PRINCIPI: 1. PRINCIP BLIZINE-slini jednostavni likovi koji su prostorno ili vremenski blizu percipiraju se kao cjeline 2. PRINCIP SLINOSTI-sline drai se grupiraju u cjelinu 3. PRINCIP ZATVORENOSTI- nezavrene figure se opaaju cjelovitim 4. PRINCIP DOBRE FORME-odreenje konfigracije drai(simetrinost,uravnotezenost,skladnost,potpunost) se percipiraju kao cjeline 5. PRINCIP ZAJEDNICKE SUDBINE- linije,toke,are,likovi koji iduu istom smjeru se percipiraju kao cjeline 6. FIGURA-POZADINA (izgleda da figura lezi na osnovi ili ispred nje) Na nae opaanje djeluju: FIZIKI FAKTORI(intenzitet i trajanje podraaja), PSIHOLOSKI(psiholoske osobine pojedinca), FIZIOLOKI(osobine osjetnog analizatora) i SOCIJALNI FAKTORI(utjecaj drugih,motivacija,kulturne norme). FAKORI PERCEPCIJE: 1.fizike karakteristike podrazaja(intenzitet, trajanje,organizacija elemenata);2.anatomsko-fizioloki faktori (ispravnost senzorskih organa,aferentnih ivaca i odgovarajudih centara u kori velikog mozga); 3.psiholoki faktori (utjecaji motivacije,iskustva,inteligencije,emocija), 4.socijalni faktori(utjecaj vedine). PRISTUPI U TUMAENJU NASTANKA PERCEPCIJE: 1.KONSTRUKTIVISTIKO GLEDITE( centralne strukture imaju presudnu ulogu u interpretaciji informacija jer oni, obradom neuralnih informacija i njihovim tumaenjem na osnovu ranijih pohranjenih informacija( znanje i iskustvo) oblikuju percepciju) 2.DIREKTNI PRISTUP(nije potrebna centralna interpretacija, jer senzorni mehanizmi stvaraju kod u kojem su sauvane bitne karakteristike vanjskog podraaja) 3.KOMBINACIJA 1.i 2. ( percepcija je cvikliki proces u kojem postoje kognitivne srukture koje upravljaju obradom informacija i senzorne informacije kojima je potrebno vrlo malo uede centralnih struktura)

OPAANJE DRUGIH OSOBA je tehniki izraz kojim se oznaava opaanje i ocjenjivanje drugih,njihovog izgleda,ponaanja i njihovih namjera, emocija, motiva,osobina linosti.Opaanje ljudi se razlikuje od opaanja objekata po: 1)sloenije je,jer su ljudi dinamniji u mijenjanju, a objekti su stabilni u dugim vremenskim periodima; 2)osobine drugih ljudi doivljavamo kao nositelje odreenih namjera i akcija, a fizike objekte kao pasivne;3)kod opaanja drugih osoba postoji interakcija izmeu opaatelja i opaenog, dok kod opaanja predmeta nema nikakve naglaene interakcije; 4)kod opaanja osoba svjesna komponenta je vise naglaena; 5)svijest da nas drugi percipiraju mijenja nae ponaanje; 6)osobine linosti,emocije nisu neposredno paljive,o njima donosimo sudove zakljucivanjem. KARAKTERISTIKE PERCEPCIJA 1)PREDMETNOST-objekt se u svijesti odrava kao predmet koji ima sadrinu,prirodu i namjenu.To je za orijentaciju dobro;2)OSMILJENOST dopunjuje se ranijim iskustvom,utjeu vii mentalni procesi; 3)SELEKTIVNOSTaktivan proces,izbija objekt koji se opaa,a sve ostalo je pozadina; 4) CJELOVITOST; 5)KONSTANTNOST-na mrenjai slika predmeta na 10m je dva puta veda nego na 20m. Mozak uzima u obzir razliita rastojanja a zadrava konstantnost veliine objekta. GREKE U OPAANJU DRUGIH OSOBA : halo efekat,projekcija,stereotipije,greka blagost/strogost,greka kontrasta,greka uprodavanja,greka centralne tendencije, metaforika generalizacija, greka implicitne teorije.OPAANJE DRUGIH OSOBA: 1)PRINCIP BLIZINE,SELEKCIJE,ASIMILACIJE I KONTRASTA. VRSTE PAMDENJA 1) SENZORNO PAMDENJE-senzori posjeduju vlastiti sistem memorije koja zadrava informaciju iz okoline do nekoliko sec.U ulu vida zadrava se samo pola sekunde a u ulu sluha 3-4 sec. 2)KRATKOTRAJNO PAMDENJE-brzo kodiranje i selektiranje informacija koje traje do 20sec,najdalje do 1min. Naziva se i radno pamdenje zato to se u njemu odvijaju procesi kada razmiljamo ili rijeavamo problem. 3)DUGOTRAJNO PAMDENJE-jedan broj informacija iz senzornog i krat.pamdenja odlazi u dugotrajno pamdenje. Kapacitet ovog pamdenja je praktino neogranien. VRSTE UENJA: 1)KLASINO UVJETOVANJE-proces uenja se sastoji u povezivanju prirodnog neuvjetovanog stimulusa(podraaja,drai) sa neprirodnim stimulusom.Iz tog povezivanja pojavljuje se prirodna reakcija na neprirodnu dra. 2)UENJE POKUSAJIMA I POGREKAMA-u procesu uenja radnje koje vode uspjehu se uvrduju a koje vode ka pogreci se gube.U

procesu uenja putem pokusaja i pogreaka odreeni inovi organizma bivaju automatski uvrdeni ili eliminirani,u zavisnosti od posljedica tj.efekatapozizivnih ili negativnih do kojih dovode.Ovo enje se naziva i instrumentalno uenje. 3) UENJE UVIANJEM-najvisi oblik uenja koji se ispoljava uinteligentnom rjeavanju problemske situacije uvienjem bitnih odnosa u njoj.Naglo se dolazi do tonog rjeenja, u istoj situaciji naredno ostvarenje se ostvaruje direktno, dolazi do generalizacije uspjenog naina rjeavanja situacije. 4)VERBALNO UENJE-u ovom vidu uenja timulusi i odgovori su dati kao verbalni simboli-jednostavno uenje besmislenih slogova, mehanicko uenje rijenika ili stihova iliuvianje sloenih verbalnih situacija. MILJENJE je mentalni,preteno simboliki proces kojim se shvata i unosi neki poredak u spoljnu i unutranju realnost. Definira se kao proces apstrahiranja, zakljuivanja, poimanja, suenja,zamisljanja i sjecadnja. U literaturi se ukazije na ue i ire znaenje miljenja.ire znaenje se oznaava pojmovima: sjedam se,namjeravam,predstavljam sebi,mozgam,matam.U irem znaenju je ukazano da je miljenje svaki psihiki proces koji se odvija bez prethodnog draenja.Sve sto spada u apstrahovanje, poimanje, zakljuivanje, suenje,zamisljanje i sjedanje je miljenje.U uim definicijama se istie da je miljenje: 1)rjeavanje problema simbolikim sredstvima odnosno pojmovima ili opdim principima; 2)psihiki proces kojim otkrivamo sutinska svojstva stvari i pojava i zahvadamo njihov odnose,3)mentalni,pretezno simboliki procesi kojima se shvata i unosi poredak u spoljnu i unutarnju realnost. VRSTE MILJENJA:1 )MILJENJE PREMA VRSTI SIMBOLA:moe biti KONKRETNOI APSTRAKTNO2.)PREMA KORISNOSTI PRODUKATA: NEPRODUKTIVNO i PRODUKTIVNO, 3.)PREMA REALISTINOSTI: REALISTINOi IMAGINATIVNO 4.)PREMA LOGINOSTI: INDUKTIVNO I DEUKTIVNO, 5.)PREMA ASPEKTIMA STVARALATVA: KONVERGENTNO I DIVERGENTNO. KARAKTERISTIKE MILJENJA:1)misaoni procesi su prikriveni,implicitni procesi koji se ne mogu neposredno opaati 2)misaoni procesi su simboliki procesi. Obiljeava ih upotreba simbola koji predstavljaju objekte 3)pojmovi su produkt miljenja ali su oni i preduvjeti apstraktnog miljenja 4)misljenje je najsloeniji kognitivni proces po kojem se ovjek ponajvie razlikuje od ivotinja 5)fizioloku osnovu misljenja cine sloeni procesi u ivanom sustavu,osobito u kori velikog mozga 6) miljenje je oblik posrednog spoznavanja stvarnosti. TEORIJE O PORIJEKLU GOVORA: DING-DONG TEORIJA poznata je i kao mistina

teorija.Neki predmeti imaju sposobnost da kod pojedinca izmamljuju glasove.Kada se zvuci pojave ovjek ih povezuje sa predmetima i ti zvuci postaju znaci. BOU-VOU TEORIJA poznata je kao imitacijska teorija.Govor je nastao oponaanjem zvukova koje prouzrokuju ivotinje i stvari.Onomatopejske rijei se kasnije mijenjaju.PUH-PUH TEORIJA poznata kao interakcijska teorija.U raznim situacijama pojavljuju se nenaueni emocionalno glasovni odgovori.Slab mirisuh, bolau,dobar okusmmm.To je proces oznaavanja i sporazumijevanja meu ljudima. JAM-JAM TEORIJA ovu teoriju je formulirao Piaget na osnovu korisnosti izraza.Pokreti usta i grla su samo dio cjelokupnog operiranja premetima. Mljaskanje ustima je dio hranjenja.To su glasovi koji kasnije prelaze u simbole za komuniciranje.BABLE-BABLE Thorndike tvrdi da su ljudi ivedi u skupinama imali razvijene predstave o predmetima i drugim ljudima.Oni su spontano ispustali glasove koji su bili povezani sa predmetima. KLASIFIKACIJA MOTIVA: 1)UROENI-STEENI,2) PRIMARNI(koji poivaju na uroenim potrebama i oni koji su bitni za bioloku i socijalnu sigurnost)SKUNDARNI, 3) BIOLOKI-SOCIJALNI-PERSONALNI 4) BIOLOKI:uroene tjelesne potrebe ali i one koje nisu uroene:pusaci, alkoholiari,narkomani 5)SOCIJALNI-nisu izazvani nedostatkom u organizmupotreba za drutvom,za zajednistvom 6)PERSONALNI-karakteristini za pojedinca,osobna interesovanja.Bioloki motivi-glad, e, potreba za kiseonikom,seksualni nagon,potreba za snom,potreba za senzornom stimulacijom.Lini motivi-za postovanjem,samopostovanjem,samoostvarenjem,licnim identitetom,za afirmcijom. Socijalni motivi-afektivna vezanost, altruizam, druzeljubivost, agresivnost, sebinost,neprijateljstvo. MOTIVACIJA je sloen psihiki proces pokretanja,usmjeravanja i reguliranja djelatnosti usmjerene ka odreenom cilju(Renik psihologije). Motivacija je takvo stanje u kojem smo iznutra pobueni nekim potrebama, porivima, tenjama,eljama ili motivima, a usmjereni prema postizanju nekog cilja koji izvana djeluje kao podsticaj za ponaanje( Psihologijski rijenik). Motivacija je jedan specifini hipotetizirani proces koji diferencijalno energizira izvjesne odgovore, i tako ih ini dominantnim nad drugim mogucim odgovorima na istu situaciju.KLASIFIKACIJA MOTIVA-David Krech i Richard Crutchfield dijele motive prema 4 opda cilja ljudskog ponaanja( 4 opda cilja covjeka)-opstanak, sigurnost, zadovoljstvo i stimulacija- na 3 grupe:1.MOTIVI POMANJKANJAopstanak i sigurnost se ispoljavaju u ovim motivima .ovjek eli da otkloni

deficit,razaranje, neugodnost,da izbjegne opasnost, strah ,anksioznost,ustvari da reducira tenziju; 2.MOTIVI OBILJA-zadovoljenje i stimulacija izraavaju ove motive.ovjek eli da doivi zadovoljstvo, priznanje, da saznaui iotkriva.Ovi motivi povedavaju tenziju. KLASE SPECIFINIH MOTIVA- unutar opdih ciljeva se nalaze specifini motivi i to MOTIVI KOJI SE ODNOSE NA TIJELO LINOSTI, MOTIVI KOJI SE TIU ODNOSA LINOSTI I SREDINE,KOJI SE TIU ODNOSA POJEDINACA SA DRUGIM LJUDIMA I MOTIVI KOJI SE ODNOSE NA VLASTITU LINOST.KONFLIKTI: 1. Interpersonalni-intrapsihiki 2. Istovremeno javljanje uzajamno iskljuivih potreba tako da ometaj ponasanje usmjereno ka cilju 3. Privlaenje-pribjegavanje(cilj koji vezuje dvije nespojive reakcijeambivalencija 4. Dvostruko priblizavanje-konflikt 2 privlana cilja,jedan iskljuuje drugi 5. Dvostruko izbjegavanje-dvije nespojive reakcije ka izbjegavanju objekta EKSTRINZINA MOTIVACIJA(vanjska) je motivacija kojoj je porijeklo u faktorima izvan individuuma,a ne unutarnjim pobudama.Sve ono sto nas izvana navodi na aktivnost i odreuje njen smjer,intenzizet i trajanje.Ovisi o mogudim materijalnim i socijalnim dobicima INTRINZINA MOTIVACIJA (unutarnja) je ona motivacija kod koje je potreba nastala iz unutarnjih pobuda,a zadovoljstvo proizlazi iz same te aktivnosti ili njezina znaenja, a ne zbog vanjskih razloga. Sve ono sto nas iznutra navodi na aktivnost i odreuje njen smjer, intenzitet i trajanje.Neovisna je o mogudim materijalnim i socijalnim dobicima(uenje motivirano znatieljom,interesom za sadraj uenja).Naslijeena tendencija za uenjem, istraivanjem,traenjem novosti i izazova,iskoristavanjem vlastitih sposobnosti i talenata i za realizacijom svih svojih potencijala,koja je nuna za kongnitivan i socijalan razvoj i predstavlja osnovni izvor radosti i vitalnosti u ivotu. Iako je uroena,njeno odravanje i pojaavanje trai poticajne uvjete i lakomoe biti poremedena raznim nepoticajnim uvjetima. TENJE: u djetinjstvu za zadovoljstvom, u mladosti za uspjehom u zrelosti osjedajem dunosti, u starosti tenja za razumijevanjem.POTREBA ZA SAMOSTVARENJEM:elja za kontinuiranim rastom i razvojem,koristenje vlastitih mogucnosti i sposobnosti,tenja za ispunjenjem,tenja za cjelovitom spoznajom,prihvadanje i spoznaja vlastite prirode,postizanje i ouvanje integriteta ,realistina usmjerenost,prihvadanje sebe i drugih,ispoljavanje spontaniteta,usmjerenost

na problem,samostalnost i neovisnost,traenje samode i privatnosti,potivanje novih ideja i zanimljivih ljudi,ne mijeanje sredstava s ciljevima,razvijenost smisla za humor,opiranje konformizmu,preferencija stvaralatva.VRSTE MEHANIZMA ODBRANE Represija-potiskivanje neprihvatljivih sadraja iz svijesti Racionalizacija- opravdanje postupaka,neuspjeha obezvrjeivanjem cilja ili velianjem slabog uspjeha Projekcija- sopstvena negativna osjedanja ili osobine se pripisuju drugima Reaktivna formacija- ispoljavaju se suprotna osjedanja i impulsi od prvobitnih Izolacija- snani afekti se ne doivljavaju,kao da su zaleeni Negacija- osoba se prema problemu odnosi kao da ne postoji,problem se ispoljava u ponaanju a negira u svijesti(alkoholizam) Regresija- vradanje na prevaziene oblike ponaanja(enureza,tepanje) Fantazija- zadovoljenje potreba u mati,privremeno rasteredenje i zadovoljstvo Sublimacija- zreli mehanizam odbrane,ne blokira psihiku energiju, zadovoljenje potrebe usmjerava kroz drustvenu prihvatljivu aktivnost( umjetnost) Identifikacija-usvajanje tuih osobina da bi razrjeio konflikt,zadovoljile line potrebe za samovrednovanjem sa idolom, za smanjene ugronosti sa agresorom, da se smanji separaciona tuga sa izgubljenom osobom. Funkcija mehanizma odbrane-protektivna uloga u intrapsihikoj ravnotei,ovladavanje anksioznodu usljed neprihvatljivih osjecanja.Ciljouvanje samopotovanjaIzrazito primitivni mehanizmi kojima se grubo narusava princip realnosti, velik utroak energije, ekscesivno i rigidno se koriste isti mehanizmi. DEFINICIJA EMOCIJA-U najsirem psiholokom smislu termin emocija odnosi se na uzbueno stanje organizma koje se manifertira na 3 sasvim razliita aina: 1) EMOCIONALNIM DOIVLJAJEM( osoba osjeda bijes), 2)EMO.PONAANJEM(osoba grdi i napada svog muitelja) 3)FIZIOLOKIM PROMJENAMA U TIJELU(krv jurne u lice,srce ubrzano radi). BAZINE EMOCIJE: -rano se javljau tokom individualnog razvoja,-zajednike su

ljudima i visim primatima,-kulturno su univerzalne,-imaju specifinu fizioloku osnovu,-najede navoenje:strah,bijes,radost,tuga,gaenje. KLASIFIKACIJA EMOCIJA: 1. PRIMARNE EMOCIJE-strah,radost,gnjev,tuga 2. KOJE SE ODNOSE NA ULNU (SENZORNU) STIMULACIJUbol,odvratnost,uas, uzivanje 3. KOJE SE ODNOSE NA SAMOOCJENU-sram,ponos,osjedaj krivnje 4. EMOCIJE KOJE SE ODNOSE NA DRUGE LJUDEljubav,mrnja,saaljenje 5. VEZANE ZA PROCJENJIVANJE humor,ljepota,uenje 6. VEZANE ZA RASPOLOENJE anksioznost,neraspoloenost,odusevljenje FUNKCIJE EMOCIJA: pripremaju nas na akciju(veza izmeu vanjskih dogaaja i ponaanja), oblikuju nase buduce ponaanje(djeluju kao potkrepljenje),pomau nam u regulaciji socijalnih interakcija(pomau onima koji nas promatraju da nas bolje razumiju.EMOCIJE VEZANE ZA SENZORNU STIMULACIJU- stanje prijatnosti ili neprijatnosti u kontaktu sa cullnim senzacijama.BOL-povreda ili poremedaj-subjektivna osjetljivost i prag tolerancije individualan,zavisi od kognitivne procjene stepena ugroenosti i situacije.ODVRATNOST-kontak sa objektom koji izaziva otpor-ljigavo,prljavo,insekti,pacovi,moralno negativna procjena ljudi. NEZADOVOLJSTVO-fizika neprijatnost(zima), ZADOVOLJSTVOfizika prijatnost(dodir,toplina).MODIFIKACIJA CANNON-BARDOVE TEORIJE Elektrofizioloki opiti elektrinih potencijala korteksa su pokazali da u emocijama nastaje tipina aktivacija kore velikog mozga,- Lindsley ukazuje na znaaj retikularne formacije modanog stabla,- Moruzzi i Mag dolaze do znaajnog otkrida o funkciji retikularne supstance modanog stabla: otkrice onespecificnim ulaznim aktivacionim putevima koji reguliraju budnost i paznu vecim ili manjim bombardiranjem modanih delija. Ako retikularni centri na nivou mezencefanola diktiraju budnost korteksa,a na nivou talamusa panju onda je moguce i emocije tumaciti aktivacijom sa nekog drug nivoa modanog stabla.STRAH I ANKSIOZNOST STRAH je reakcija organizma na neoekivane opasne situacije u kojima covjek nije u stanju suprostaviti se opasnosti.Strah ima 3 faze:FAZU OKA, FAZU SAZNANJA O OPASNOSTI I FAZU PRILAGOAVANJA SITUACIJI. INTENZIVNI STRAH UTJEE NA DRUGE PSIHIKE FUNKCIJE:- koi intelektualne aktivnosti,-ometa miljenje,-slabi usvojene

moralne principe,-smanjuje ili povedava motorne aktivnosti. Imamo 3 vrste straha:OBINI STAH (izvor mu je u vanjskom svijetu-izbjegavanjem izvora opastosti izbjegavamo i neugodne emocije, ANKSIOZNOST(izvor je u linosti i od toga se ne moze pobjedi) i BOLESNE VRSTE STRAHA (fobije-strah bez vidljiva uzroka). Govori se jo i o strepnji,akitnom strahu,vrlo intenzivnom strahu i odloenom strahu.EMOCIJE VEZANE ZA SAMOOCJENU- poreenje vlastitog ponaanja sa postavljenjim ciljevima ili moralnim standardima.Uspjeh-ostvareni cilj,relativnost.Neuspjeh- neostvareni cilj ili prevelika cijena.Ponos- ponaanje u poreenju sa moralnim standardima,potvreno samopostovanje i vrijednosti,izuzetno,humano.Stid- prekraj normi ili uobiajenih standarda.Krivica,kajanje- nanoenje tete ili propustanje sanse da se uradi nesto dobro,unutranji potkrepljivaci.EMOCIJE VEZANE ZA DRUGE LJUDEodnos prema osobama oko nas i poreenje vlastite linosti sa drugima. LJUBAV- pozitivan odnos prema drugom,uzbuenje,njenost,odanost,dopadanje,nedostajanje. LJUBOMORAdoivljaj neuzvradene ljubavi,potencijalni gubitak,ponaanje,povrijeeno samopostovanje ili nesigurnost(trijada). ZAVIST-opaaj da drugi ima ono sto osoba nema, a zeli ili treba da joj prilpada(dijada). MRNJA-prisustvo,sjedanjem i miljenjem o osobi,elja za unistenjem. JAMES-LANGOVA TEORIJA EMOCIJA: PODRAAJ (MEDVJED) PERCEPCIJA (OPASNOST) TJELESNE PROMEJEN (LUPANJE SRCA) EMOCIJA (STRAH) Svjesno se iskustvo(emocija) pojavljuje NAKON sto kortekst primi signal o fiziolokim promjenama na periferiji Tuzni smo jer plaemo,preplaeni jer drhtimo (William James, 1884) Fizioloke se promjene javljaju prve i mozak ih interpretira kao zasebno emocionalno iskustvo Periferna teorija emocija PRIMARNE EMOCIJE- rano se javljaju,jednostavne situacije,vezane za upravljenost ponasanja ka cilju. RADOST-ostvaren znaajan cilj koji se vrednuje,dobitak,visoka tenzija. GNJEV,BIJES- prepreka u zadovoljenju cilja,napetost,praznjenje, dozivljaj prepreke, inhibicija. STRAHugroenost,borba,bjekstvo,opasnost ili nepoznato.ALOST,TUGA- gubitak neeg to se vrednuje,aljenj,depresija.OSNOVNE KOMPONENTE EMOCIONALNE INTELIGENCIJE (EIQ)-EI je sposobnost i vjestina koristenja inteligencije u poslu, meulinim odnosima i svakodnevnom ivotu.EI je

metasposobnost,osoben sloaj dispozicija linosti, koji nam omogudava da uspjesno koristimo ne samo hladnu, apstraktnu inteligenciju nego i ostale sposobnosti i vjestine koje su neophodne za skladan,uspjesan i zdrav zivot. EI ukljuuje ove sposobnosti: Mogucnost motiviranja samog sebe Ustrajanje unato poteskocama i frustracijama Razumijevanje osjedanja drugih (empatija) Uspostavljanje i odravanje skladnih odnosa meu drugim ljudima Rjesavanje interpersonalnih konflikata Samokontroliranje vlastitih emocionalnih stanja Realno sagledavanje svojih mogucnosti i ispravan nain upotrebe osjedanja, svjesnih i nesvjesnih psiho.mehanizama u interakciji sa drugim ljudima. STRUKTURA LINOSTI: SPOSOBNOSTI, TEMPERAMENT, KARAKTER, KONSTITUCIJA, POTREBE, STAVOVI. DIMENZIJE LINOSTI: 1. NOMOTENOST5. HOLIZAM-ELEMENTARIZAM IDIOGRAFINOST 6. HOMEOSTAZA-HETEROSTAZA 2. RACIONALNOST7. NASLJEE-OKOLINA IRACIONALNOST 8. SPOZNATLJIVOST3. SLOBODA-DETERMINIZAM NESPOZNATLJIVOST 4. SUBJEKTIVNOST9. REAKTIVNOSTOBJEKTIVNOST PROAKTIVNOST LINOST Linost je integrirano jedinstvo covjeka sa svim njegovim trajnim diferencijalnim karakteristikama i njemu svojstvenim oblicima ponaanja (Pieron). Linost je ono sto dozvoljava predvianje neceg sto ce neka osoba uciniti u danoj situaciji.... Linost se odnosi na cjelokupno ponasanje pojedinca kako javno tako i ono ispod koe (Cattell).Linost je vjestina drustvenog ophoenja, linost pojedinca je izvor snanog i izvanrednog utiska koje ostavlja na druge, linost pojedinca se karakterizira etikim pojmovima. NAUNO TUMAENJE:Allport je 50 razlicitih definicija linosti svrstao u izvjestan broj sirih kategorija i to: 1. BIOSOCIJALNE DEFINICIJE-linost se izjednaava savrijednoscu drustvenog stimulusa

2. BIOFIZIKE-korijeni linosti su usaeni u svojstvima linosti.Linost ima organsku stranu i stranu koja omogudava opaanje 3. OMNIBUS DEFINICIJE-nabrajanje pojmova koji su vazni za opisivanje linosti 4. INTEGRATIVNE-linost je obrazac,ustrojstvo,organizacija.Linost unosi red i sklad u sve razliite oblike ponaanja pojedinca 5. JEDINSTVENE DEFINICIJE- Linost je ono sto ovjeka predstavlja,sto ga razlikuje od drugih,ono sto ga cini onim sto zapravo on jest FORMIRANJE KARAKTERA-Za razliku od temperamenta,karakter je slabo nasljedan, mijenja se tijekom zivota i sazrijeva u odrasloj dobi.Sastoji se od vrijednosti,ciljeva,nacina suoavanja s okolnostima te uvjerenja o samome sebi i okruenju. I opet, pojedinac nema osobita utjecaja na svoj karakter, nego na njega utjeu roditelji, odgajatelji i okolina.SHVATANJA O KARAKTERUbiljeg,urezano,znak.Oznaava kljuno obiljelje, svojstvo koje daje peat nekom predmetu, fenomenu ili organizmu.Krade, svojstvo koje cini prirodu stvari ili bida. Karakter je osobeni sklop izrazitih crta linosti, emotivno-motivacijskih, socijalnih,moralnih i konativnih po kojima se jedna osoba razlikuje od svih drugih. GUILFORDOVA PODJELA KARAKTERA:1) POTREBA ZA SLOBODOM- elja za slobodom od ogranienja i potreba za stvaranjem, 2)POTREBA ZA OSLANJANJEM NA VLASTITE SNAGE- samopouzdanje,a ne povoenje za drugima. 3)TENJA ZA KONFORMIZOMOM U KULTURI I VLADAJUDIM OBILJELJIMA-prihvadanje konvencionalnih, etikih principa i povoenje za njima, 4)POTENJE-a ne varanje,ne laganje.CLONINGEROVA PODJELA TEMPERAMENTA: 1.IZBJEGAVANJE BOLI( HARM AVOIDANCE), 2.TENJE NOVOTARIJA( NOVELITY SEEKING), 3. OVISNOST O NAGRADI(REWARD DEPENDENCE) I 4. USTRAJNOST (PERSISTENCE). DEFINICIJA I KLASIFIKACIJA TEMPERAMENTA- Temperament je nacin emocionalnog reagiranja, nain mobilizacije energije kojom ovjek raspolae. HIPOKRATOVA PODJELA: o SANGVINIK-prevladava krv,brzo reagiranje,slaba i kratkotrajna osjedanja,lako mijenja raspolozenje o MELANKOLIK-prevladava crna ud,rijetko reagira ali kada reagira on reagira intenzivnim osjedanjem i dugo,a naroito u vezi sa njegovom linodu. Teko se odluuje,slabo pokretljiv,osjeda tugu i zabrinutost

o KOLERIK-prevladava zuta ud, jaka osjedanja,lako se odlucuje na akciju,cesto se uzbuuje.Lako se naljuti, esto je u sukobu o FLEGMATIK-prevladava flegma,rijetko i sporo reagira, slaba osjedanja. Miran, staloen, slabo osjetljiv i slavo pokretljiv. PAVLOVLJEVA PODJELA- sangvinik (zivahan tip), kolerik(neobuzdan tip), flegmatik (miran tip) i melankolik (slab tip) .PODJELA OSOBINA LINOSTI (Guilford): 1.TEMPERAMENT (kako, na koji nain osoba radi), 2.SPOSOBNOST (kako osoba dobro nesto radi), 3.MOTIVI (radi ega osoba nesto radi). MANIFESTACIJE TEMPERAMENTA. Guilford razlikuje 15 faktora koji lee u osnovi ponaanja covjeka.Oni se dijele na 3 grupe faktora koji s manifestiraju: 1. U razliitim aktivnostima, 2. U emociionalnim reagiranjima i 3.u ponasanju vezanom za druge ljude. RAZLIITE AKTIVNOSTI: samopouzdanje- nesigurnost, ivost- tromost, impulsivnost- promisljenost, objektivni odnos- preosjetljivost, uzdrdljivostneobuzdanost.EMOTIVNOM REAGIRANJU: vedrina-potistenost, emocionalna zrelost-emo.nezrelost, hladnokrvnost-nervoznost, trajanje raspolozenjamijenjanje raspolozenja, uravnoteenost-energicnost. PONASANJA PREMA DRUGIMA: sigurnost-plaljivost, samostalnost-oslanjanje na druge,socijalna incijativa-pasivnost, prijateljski odnos-neprijateljski, tolerantnost-kritizerstvo. GULIFORDOV MODEL INTELEKTA: Gulferd tvrdi da se inteligencija moe posmatrati vie dimenzionalno i sa 3 aspekta: SADRAJA, MENTALNE OPARACIJE I REZULTATA. Model pokazuje postojanje 120 faktora inteligencije( 4 sadraja, 5 misaonih operacija i 6 proizvoda). INTELIGENCIJA je posebna vrsta energije koju moemo razumijeti na osnovu efekata koje izaziva: uspostavljanje odgovarajucih asocijacija meu dogaajima,, pravilno izvoenje zakljucaka iz nekih tvrdnji, razumijevanje znaenja rijei, rjesavanje jednostavnih racunskih problema. Binet tvrdi da inteligenija ima 4 bitne odlike: razumijevanje datog, invencija, direkcija i cenzura. Visoko kreativne osobe imaju razvijenu divergentnu kognitivnu strukturu, a visoko inteligentni konvergentno kognitivnu strukturu.STENBERGOV KONCEPT INTELIGENCIJE- Kreativno pametne osobe su sline dobrim ulagacima: Uspjesno inteligentne osobe kupuju jeftino, a prodaju po visokim cijenama. Prkose masi a vremenom je poinju predvoditi. USPJESNO INTELIGENTNE OSOBE IMAJU OVA SVOJSTVA: svijest o vlastitoj uinkovitosti, sposobnost da se odupru negativnim oekivanjima i procjenama drugih, aktivno trae uzore, trae okolinu u kojoj de

modi djelovati uspjesno, izvlae maksimum iz svojih intelektualnih mogudnosti, a nadomjestaju i ispravljaju slabosti, ele se razlikovati od drugih...FAKTORSKA TEORIJA R.B.CATTELLA- Jezgro teorie sposobnosti ine 2 opda faktora i iri grupni faktori: fluidna intelignecija, kristalizirana, opda fluentnost, faktor vizualizacije i faktor kognitivne brzine. FLUIDNA INTELIGENCIJA je nezavisna od uenja, mjeri se testovima brzine i testovima slobodnim od kulture, ogleda se u brzom rjesavanju problema, karakterizira se brzinom uenja novih oblasti. KRISTALIZIRANA se razvija pod utjecajem obrazovanja i iskustva. Mjeri se testovima snage, dostie maksimum poslije 20 godine i ne opada sa starodu. Zavisi od kulturnih okvira, kolskih programa i godina skolovanja.

You might also like