BORKO 1(0216

ZDRAVKO SIMEUftlOVlC
TEHNOLOGIJA
OBRADE
a
RAZi
MASINSKS"
STRUKE
. SVJETLOST. ZAVOD ZA UDZBENtKE I NASTAVNA SREDstvA
SARAJI\V,0

BORKO KOZIC, dip!. inf o
ZDRA VKO SIMEUNOVIC, dip!. info
TEHNOLOGIJA
OBRADE
ZA CETVRTI RAZRED STRUKE
ZA ZANIMANJA TEHNICARA
Peto izdanje
IP "SVJETLOST, D. D.
Zavod za udzbenike i nastavna sredstva,
SARAJEVO, 1991.

Odgovorni urednik
Miodrag Hamovie
Recenzenti ;
dr Edhem Selerovie, dip!. inf., fakultet Sarajevo
Marija Carie, dip!. inf. , Elektro-maSinski centar Mostar
Hilrnija NikSie, dip!. inf .. RO . Pretis, OOUR . roM. VogoS6I
Lektor
] rmja Vanovac
Ilustrator
Orner Salara
urednik
Vladimira Dildarevic
' Koreklori
Branislava Varicak i Gordano Borovlanin
IP .SYJETLOST, D. D. Sarajevo,
direktor Savo Zirojevie
Zavod za udfbenike i nastavna sreds!va
Za
Ramil D[mtanovie
Tiraf: 2 000 primjeraka
realizacija : Svjetiost, Slamparija Sarajevo, Sarajevo
Za Fikret Diepar
CIP - Kalalogizaeija u publikaciji
Narodna i univerzitetna biblioteka Bosne
i Hercegovine
Sarajevo
621.9(075.3)
KOZIC, Borko
Tebnologij a obrade : za tetvrti razred
ma!inske struke : za zanimanja ma! inskih
lehnitara 1 Borko Kozic, Zdravko
Simeunovit ; [ilustrator Orner Satara]. -
5. izd. - Sarajevo : Svjetiosl , 1991. -
295 SIr. : ilu5tr. ; 24 em
ISBN 86-01-02903-5
1. Simeunovi", Zdravko
Savjet za unapredivanje vaspitno-obrazovnog rada Bosne i Hereegovine odobrio je izdavaoje
i upolrebu ovog udf benika svojom odlukorn broj 07-76/85 od 24. V 1985. godine.
Na osnovu mHljenja Ministantva za obrazovanje, nauku. kulturu i kuituru SRBiH. br. 0241345. od 19. 3. 1991.
godine, na ovaj proizvod primjenjuje se povlatcna poreska stopa iz mrifnog brojn 8, tal!ka 1. alineja 11. i 12.
Tame osnovnog poroza nn pro met (51. hst SFRJ br. 4/91).
ISBN 86-01-02903-5

1. UVOD
Za neprekidan razvoj vd iku ul,)g: u ima naucna disciplina
tehnologija. Razvojem tehnologij e i standard liudi na zemlji .
Nekada su ljudi . maStali da iskoristc snagu gorivu, \'odenu energiju,
snagu masina koje ce zamijeniti cO\'jeka u radu i sli'::nc) . Covjek ie maStao
kako bi se mogao odvojiti od Zcm Ije, u cemu je i uspio, a kada je to postigao
i usavrSio, tdio je da se odvoji od utkaja Zemlie i prodre u kosmos. Svjedoci
smo prvoga leta covjeka na Mjcsec, a raketa - i dalje od Mjeseca. Ta do-
stignuea obezbijedila jc savremena cehnologija.
U stara vremena procesi obrade i izrade raznih dijdova i oruda bili su
veoma primitivni . U to doba orude je prayljeno oJ kamena, zatim od drveta,
kosti i njihovom kombinacijom. Mnogo kasnije, pr0nalaskom metala, covjek
je poceo da izraduje alat od metala i njihovih leguru. Na raj naCin je napre-
dovalo covjecanstvo, jer je doslo do poboljsanja sredstava za proizvodnju.
Daljim razvojem doslo se do saznanja da se obrtno kretanje moze iskoristiti
pri izradi nekih" Iotacionih pr edmeta od gline; pronadena je prva . maSina
- grnearski toeak (preteca danasnjih strugova). Grncarski toeak koristen
je prije nove ere. DaIji razvoj masina kojima bi se oblikovali predmeti bio je
veoma spor sve pronalaska masine koja je hila izradena od metala. Tako
je 1794. godine u Engleskoj izraden pr.d strug, a vee za krntko nijeme, 1810.
godine strug dobija, . pored nosaca alata sa kLiznim povrsinamo, i mjenjac
broja obrtaja.
Preciznost tih masina bila jc mala -- cdstupanja su se izrazavala u mili-
mctrima, da bi se krajem 19. \-ijeka 5vela na 1 desetinu milimetra do 1 mili-
metra. Sadasnje' masjne alatke mogu da ostvare cakvu taen(\st masinskih
dijelova da se 'odstupanje mjeri (}.till).
Produktivnost prvih masina bila je veoma mala. Alar se drzao rukom,
brzina obrade bila je' takodc mala, marerijaI masina i alata imao je slabe me-
hanicke osobine i slicno. Pronalaskom materijala boljeg kvalitera mogle su se
poveeavati brzine rezanja, a time znatno i produktivnost rada.
Mehanicka tehnologija je naucna diseiplina koja se bavi proucavanjem
proeesa dobijanja poluproizvoda i proizvoda mehanickim putem, rj. promje-
nom oblika. Naziv tehnologija potice od grckih rijeci ("tehne" - sto znaci
vjdtina i "logos" - sto ;maci nauka). Promjena oblika predmera (komada)
moze se ostvariti bez skidanja strugorine i strugotine (obrada
rezanjem).
U obradu bez skidanja strugorine spadaiu : livcnje, kovanje, presovanje,
valjanjc i izv1acenje.
5

Pored gore navedcnih naeina formiranja poluproiz\'lldU i proizvoda
postoje i postupci spajanja dijelova u jednu cjclinu, kao sto su : lemljenje,
zavarivanje i zakivanje.
Mnogim materijal ima mogu se pobolj;ati mehani(:ke osobine ako se n:l
nj irna izvrsi toploma iii termicka obrada (kaljenje, popustanje, poboljsanje
i zarenje). U izvjesnim slucajevima termicka obrada moze biti kombinovana
s hemijskim promjenama u sloju uvodenjem ugljenika, azota,
hroma i drugih elemenata.
OSNOVNI POJMOVI OOBRADI
./ SA SKIDA. IJEM STRUGOTINE
Obrada sa skidanjem strugotine je postupak pomocu koga dobijamo
oblik predmeta skidanjem sitnih djeliCa materijala u obliku strugotine. Ti
djeliti skinutog materijala (strugotine) tak\-og su oblika dn se vise ne mogu
upotrijebiti u postoj ecoj proizvodnji.
Obradu sa skidanjem strugotine, s obzirom na naein izv<ldenja, mozemo
podijeliti u dvije grupe :
ruenu i
- masinsku obradu .
U rucnu obradu spadaju: sjecenje, turpijanje, tuSiranje (grecanje),
urezivanje i narezivanje navoja itd.
MaSinska obrada je takav proces u kojem se strugotina skid a alatom
koji se nalazi na maSinama alatkama. U masinsku obradu spadaju: struganje,
rendisanje, buSenje, glodanje, testerisanje, brusenje, provlacenje, lepovanje,
honovanje, superfinis i poliranje. Koju cemo obradu rczanjem upotrijebiti,
tavisi od oblika, materijala, k1ase taenosti i haliteta obradene povrSine pred-
meta.
U savremenC'm maSinstvu razliciti masinski elementi dobivaju svoj
konaean oblik i dimenzije razlicitim vrstama obrade, kao sto su: struganje,
rendisanje, busenje, glodanj e, testerisanje, provlacenje, brusenje i slieno.
Kod nabrojanih vrsta obrade dolazi do rezanja materijala. Da bi se to
postiglo, primjenjuju se razlicite maSine alatkc, a takode i veliki broj alata
(strugarski nO;Gcvi, burgije i drugo). Strugotina se skida s povrSine
iIleta relativnim kretanjem alata u odnosu na obradivani predmet. Vrste
obrade zavise od primijenjenog alata, a takode i od kinematike rezanja, tj.
od kombinacije radnih kretanja koje dobija alat i obradivani predmet od
maSine.
Ako zanemari mo postojanje razlika u vrstama obrade rezanjem i geo-
metrijlJ alata, proces obrade je u sustini isti 70a sve maS inc alatke.
PODJELA MASINA ALATKI
Masinom alatkom nazivamo maSinu koja obradivanom predmetu daje
oblik sa zadanim stepenom tacnosti putem skidanja strugotine.
MaSine alatke se dijele prema razlicitim karakteristikama.
6

r-
Prema univerzalnosti i rada dijele se na:
produkcione (obicne),
- univerzalne i
- specijalne.
Produkcione ma.ine alatke su prostije konstrukcije, i na njima se moze
'izvesti manji broj operacija.
Univerza1ne alatke su one koje slufe za izvodenje razlicitih
operacija Da ma.inskim elementima - razlicitih po dimenzijama i obliku
(03 primjer: univerzalni strug na kome se, pored svih operacija koje se mogu
izvesti Da obicnom strugu, moZe izraditi i navoj). Ove po konstrukciji
'su sloienije, a time i skuplje.
SpecijaJne ma.ine alatke su one koje se primjenjuju za dobijanje same
jednog oblika predmeta. One se upotrebljavaju, uglavnom, u serijskoj i
,masovnoj proizvodnji, na primjer: kopirni strug, glodalica za izradu zupcaniku
i SHOlO.
, '2:) Prema stepenu automatizacije ma.ine se dijele na:
U - ma.ine alatke s ruCnirn upravljanjem,
- poluautomatske ma.ine alatke i
- automatske ma.ine alatke.
Maine alatke s ruCnirn upravljanjem su one kod ko)h se sve manl-
pulacije s predmetom obrade i ma.inom izvode rucno.
Poluautomatske ma.ine alatke su one kod kojih se predmet dovodi,
namjclta, steie i otpwta ruCDO, Stavljanje u pogon i zaustavljanje polu-
llutomatske ma.ine takode je rueno. Sve operacije obrade izvode se automatski.
Primjer ove ma.ine je poluautomatski strug.
Automatske ma.ine alatke su one na kojima se predmet steie, obraduje
ta automatskim putem. Kao primjer moie poslufiti automatski strug.
3. Prema taenosti izrade, ma.ine alatke se dijele na:
- ma.ine alatke normalne taenosti,
cJ
- ma.ine alatke tacnosti i
- ma.ine alatke visoke tacnosti.
Prema masi same ma.ine alatke, dijele se na:
- lake ma.ine alatke, cija je masa do 1 t,
- srednje ma.ine alatke, tija je masa do 10 t i
- tclke ma.ine alatke, cija je masa preko 10 t.
Prema vrsti glavnog kretanja, alatke, dije1e se na:
- ma.ine alatke s glavnim kru7.nim (obrtnim) kreranjem i
- ma.ine alatke s glavnim pravolinijskim kretanjem.
Prema poloiaju radnog vretena, ma.ine alatke dijele se na:
- ma.ine alatke s horizonta1nim radnim vretenom 1
- ma.ine alaT ke s vertikalnim radnim vretenom.
Prema vrst 0 i l (' de,
- strugove,
- bwilice,
ma.ine alatke dijele se na:
7

- glodalice,
- rendisaljke,
- testere,
- maAine za provlal:enje i
- brusilice i maine za glal:anje.
1.3. ALATI ZA OBRADU SKIDANJEM STRUGOTINE
Da bi predmet obrade dobio svoj konacan oblik i dimenzije prema
radionil:kom crteZu, potrebno je, pored maSine alatke, obezbijediti i alat ..
~ A 1 a t se dijeli na: stezni, rezni i mjerni (kontrolni).
Stezni alat je onaj pomocu koga vciimo stezanje (pridriavanje) pred-
meta.
@ Rezni alat je onaj kojim vrsimo skidanje strugotine.
(jJ Mjerni iii kontrolni alat je onaj kojim "rsimo mjerenje iii kon trolu dok se
predmet izraduje iIi poslije izrade.
@ Alati mogu biti standardni (stezne gJave, strugarski nozevi, zavojne
burgije, glodala, pomicna mjerila, mikrometri i 51. ) i specijalni (stege, profilna
gJodaia i s1.).
Standardni alati su znatno jeftiniji od specijalnih. J ednostavnije su kon-
strukcije i izraduju se u serijama.
: .. : : ~ . : '.;:
C!NH:
.::::.': ... .. ~ .
@J.
SI. 1.1. Najce1te IwriIC."i rezni alali: a - strUgarski n02; b - spiralna burgija; c - glodalo;
d - tocilo
8

(7) Rezni sis ti se dijel e premo vrsti rada koji obavljaju na: alarc za struganje,
';jfa'te za rendi anj e, alate za buSenj e, alatc za glodanje, zatim za provlacenje,
za zo rC:lsnj c navoja, za izradu zupcallika i slicno.
@ Na slic i 1.1. date su skice e upotrebljavanih reznih aJata.
o pojedinim reznim alatima bi e govora prilikom obrade vake nste
posebno.
Posto alatka i al at Ci ne cjelinu, potrebno jt. __
i alate stalno usavrsavat i kako bi se 6mogucila lakSa i brZa obrada. Ekono-
micnost zahtij eva da se izrade takvi alati cij a ce izdrZati velika opte-
recenj a pri velikim brzinama rezanj a. Rezni aJati se izraduju u specijali zova-
nim fabrikama za izradu reznog alata. Najpoznatije fabrike za izradu reznog
alata u Jugoslnviji su :
Industrija aJata - Trebinje,
Fabrika re]' nog aiata - eacak,
J ugoalat - Novi Sad i
Sintal - Zagreb.
Rezni alat je u toku izrade izlozcn raziicitiOl opterecenjiOla. l'ajcesca
optcrecenja su mchanicka i toplotna.
Mehanicka opterecenja su obicno slozena od : savijanja, pritiska, smi-
canja, torzij e i izyijanj a. RazliCiti rezni alati su optcreceni kombinacijoOl me-
hani ckih optcrecenja (npr. strugarski noz: savijanjem, pritiskom, smicanjem;
spiralna burgija : torzijom, pritiskom i izvijanjem).
Toplotna optcrcccnja imaju veli ki uticaj na ekonomicnost obrade.
S povecanjem brzine rczsnja rastc temparalUra, sto dovodi do smanjenja
mehanickih osohina alata. (Npr., smanjuje sc tvrdoca, pa se zbog toga po-
vccava habanjc - troscnje alata, cime alat postsje neupot rebljiv.) T oplotna
optcreccnj a ogranicavaju brzinu rezanja.
Osim navedenih optcrcccnja, alat je izlozen agresivnoOl djelovanju sredine
u kojoj radi o Agresivno djelovanjc sredine oglcda se u hemij skom sjedinjavanju
alatnog matcrijala i kisconika iz vazduha (oksidacij a), po povrsini.
Na osnovu mehanicJ.-ih o!'terecenja vrsi se dimcnzionisanje reznih alata.
80SKOVNA GEOMETRIJA REZKOG ALATA
o toku rezanja vai nu ulogu ima i geometrij a alata za rezanje. Radni dio
vecine alata ima obl ik klina (sl. 1.2.). Na Oyoj slici prikazane su osnovne
povrsinc bilo kojcg reznog alma. Grudna iii prcdnja povrsina (1) je povrsina
po kojoj klizi strugotinu. Lcdna iii zadnja povrsina (2) je povrsina koja je
nkrenuta prema ohradenoj povrsini predmeta. Presjek grudne i ledne povrsine
da; e rcznu ivicu (sjci:ivo) alata.
U zavisnost i od konstrukcije i namjene, alati mogu imati jednu iii nekoliko
Ic<.lnih i grudnih i sjeciva.
Ugao izmedu ledne povrsine alata i obradene povrsine (4) predmeta
naziva se Icdni iii zadnji ugao (ot).
Ugao koji obrazu ju gr udna i ledna rovrsina naziYa st: ugao klina 8.
9

Ugao izmedu grudne povrsine i normale povucene na obradenu povr-
sinu predmeta naziva se grudni iii prednji ugao y.
$1. 1.2. Klin - osnavni ob/ik a/ala ;::a
Tezanj. : I - grudn. povrsin. ; 2 - ledn"
povriina; IX - ledni ugao; 3 - n. obrade-
n. povrsina; 4 - obraden. povrsina; {J -
ugao klin.; y - grudni ug.o; b - ugao
Ugao koji zaklapa grudna povrsina
i obradena povrsina radnog predmeta
naziva se ugao rezanja ~ .
Zbir grudnog, lednog i ugla klina
iznosi 90 , tj.
oc + {J + y = 90 .
Pored navedenih povrsina i u ~
lova, svaki rezni alat, zavisno od svoje
konstrukeije i namjene, moze imati i
dodatne povrsine i uglove. Geometrija
najceSce primjenjivanih alata bice po-
sebno obradena.
Djelovanje radnog dijela reznog
rezanja
alata na obradivani predmet zavisi
od ugla klina {J, sirine klina, polozaja klina U odnosu na obradivani predmet
i pravea djelovanja sile rezanja F.
- - Ako je ugao klina fJ manji, klin lakse prodire u predmet. Ukoliko je sirina
klina veca, i sirina strugotine je veca, pa je potrebna veca sila za skidanje
strugotine.
1.5. PITAN}A ZA PONAVLJANJE
1. Gime se obr.d. rez.njem r.zlikuje od ostalih vidov. obr.d.?
2. Koje su osnovne k.rakteristike metoda obrade rezanjem?
3. Nabrojte kakv. kretanja se ostvaruju u procesu rezanja pri razlicitim vrstama obrade
na masinama alatkama!
4. Definisite glavno Jeretanje pri obradi rezanjem!
5. Kod kojih vrsta obrade alat vrSi glavno kretanje, a kod kojih pomocno? .
6. Pri kojim vrstama obrade alat vrsi obrtno kretanje, a pri kojim pr.volinijsko?
7. Kod kojih metoda obrade predmet mimjc?
8. Na osnovu kretanja alata i predmeta, odredite kakav so oblik predmeta dobiva pri
razlicitim vrstama obrade metala rez.njem?
9. Kakvu ulogu ima rezni alat u proeesu rezanj.?
1 O. Kakva je uloga steznog alata u proeesu obrade?
11. Kojim je vrstama opterecenja izlozen rezni alat i kako on. uticu na alat u procesu
rezanja?
12. Koji j( --.. -vni oblik a1ata za rezanje?
13. Koje povrsir - rezni alat?
14. Sta je grudni, st. , e ledni, a st. ugao klina?
15. Kako ugao klin. utice na proces rezanj.?
16. Cemu je jednak zbir uglova IX, {J i y?
17. Sta je ugao rezanja?
18. Koje temperature dOzVoljavaju razlicite vrste alatnih materij.I.?
10

@ TEORl]A REZANJA
/
Teorija rezanja proueava faktore koji u tieu na obradu materijala reza-
njem. Ona prouCava us love po:! kojim se moze ostvariti najveca ekonomicnost
obrade i najbolji kvalitet obradene povrsine. Na obradu rezanjem utice niz
fak"tora, a najvaZniji su brzina rezanja i otpori rezanja, dok su ostali u vezi s
ovim faktorima .
.2.1. PROCES NASTANKA STRUGOTINE
Rezanje sarno po sebi predstavlja veoma slozen proces deformacije i
odvajanja povdinskog sloja obradenog predmeta. Alati za obradu skidanjem
strUgotine irnaju razlieit oblik, ali proces nastanka strugotine, pri upotrebi
bilo kojega, uvijek je isti.
Ma kojirn alatom se radilo, strugotina
se pojavljuje kao rezultat plastienih de-
formacija povrsinskog sloja obradivanog
predmeta. Prema tome, za shvatanje pro-
cesa nastanka strugotine potrebno je poz-
navanje plastienih deformacija materijala .
.Alat se pomjera u odnosu na predmet,
i pod dejstvom sile F utiskuje se u nje-
govu povrsinu (sloj), slika 2.1.
Pod dejstvom te sile rezni sloj pred-
meta se deformise. U poeetku se po-
javljuju elastiene deformacije, koje vrlo
-brzo prelaze u plasticne. Pri pomjeranju
SI: 2.1. Dubi/Ja rasprostirallja plastil-
/Jill defonllacija pri rezanju: d - dubj-
na rezanja; x - dubioa rasprostiranja
plastitnih deform.clj.; I' - ugao
smicanja
- ' b)'-
G l Faze naslajanja slrugoli,..: a - bijanje materijaJa; b
V pravcu A - B; c - smicanje materija
1a
--
c)
stvaranje pukotine u
11

alala plaslicnc deformacije rastu, naprezanja u reznom sloju se pO\'eca-
vaju, i u momentu kada ona dostigne jaeinu materijal a koj i se obraduje, nastaje
odvajanj e (smicanj e) malih elemenata strugotine.
Sam proces nast 2nka 5tr ugOline teee u tri faze (51. 2.2.). U prvoj fazi
(a) matcrijal se sabija na pr(dnjoj (grudnoj) alata. U drugoj fazi (b)
stvara se pukotina nerosr(dno vlha alata cok u treeoj fazi (c) naslajc
I SmiCanje (odvajanj e) materijala.
J 2. 1.1. VRSTE STRUGOTINE
Strugotina je dio materijala koji se skida u procesu obrade. Razlikuj emo
tri vrste strugotine, i to:
kidana iii lomljena,
rezana i
trakasta iii
Nabrojene vrste strugotine prikazane su
na slici 2.3.
Kod kidanc (Iomljene) strugotinc (a)
zastupljene su sve tri faze procesa naslanka
strugotine. Pukotina ispred vrha n02a je ve-
lika, tako da je hrapavost obradene povrsinc
veoma velika. (Ugao smican;a Je: J.L - IV
Kod rezane strugotine (b) treca faza
nastanka strugotine nije izvedena do kraja.
Pukotina ispred vrha n02a je manja, stru!,!o-
tina je duza, a obradena ima manju
hrapavost i bolji kvalitet obrade. Ugao smi-
canja je: I' = 25.
Kod trakaste (ljuStene) strugotine (c)
pukotina ispred vrha n02a veoma je mala,
tako da se strugotina javlja u obliku trake.
Obradena povrsina je glatka. U gao smicanja
dostiZe maksimalnu vrijednost: II = 32' .
SI. 2 Vrs,. Slrugo/i"e: a - kida-
na ' b - rezana ; c - trakasta
@Np osnovu izlozenog mozemo zaklju':iti
da najbolji kvalitet obradene po.vrsine
postize kod trakaste strugotine, a najlosiji
kod kidane.
2.2. FAKTORI KOli UTICu NA OBLIK I VRSTU STRUGOTI!\E
12
Na oblik strugotine utiee niz fsktora, i to :
vrsta materijala predmeta,
brzina rezanja,
oblik alata,
vibracije za vrijeme rada i
ugao postavljanja alata prema predmetu.

J<rti materiiali da;lI ohiton kjdao!l srr"gorio" \Team1 p'asrj,"oi O) la e rjjaii
bakar, Cist; a
illrn
joijnm) daju trakastu srrll goti nu.
fi/Na celiku i slicnim mater ijalima mozemo dobiti sva tri oblika slru{!otinc
. - ,
mijenjajuci brzinu rezanja pri konstantnom grudnom uglu ,'.
@j Ako je brzina rezanj a v mala, dobivamo kidanu strugotinu.
S ovecanjem brzine rczanja relazi sc nn rezanu dn ' . _
gotmu. ako na prtffiJer, kod obicmh celika, koji se najvise primjenj uju u
masinstvu, trakastu strugotinu dobivamo pri brzinama iznad 80 m/min.
Ako je konstantna brzina rezanja, promjenu obIika strugotine mozemo
dobiti mij enj anj em grudnog ugla. Povecanjem grudnog ugJa " prelazi se
s kidane na rezanu, odnosno trakastu strugotinu.
Zavisnost izmedu vrste strugotine, brzine rezanja, grudnog ugla i ugla
smicanj a I' data je u tabeli 2.1.
Tabel. 2.1.
Brzina Grudni Ugoo
Vnta strugotine rezanja ugao srnicanja
(I y }J
kidana strugotina mala do 10' 19
rezana strugotina ve6t
,....., 17 2S
tnlwta strugotina najveCa rw 30 32'
Ispitivanjem je utvrdeno da je ugao smicanja I' konstantan za sve vrste
materijala ako je vrsta ista.
Sa smaojeojem ugla postavljanja noza 'P povecava se brzina rezanja,
a time se prelazi sa kidane na rezanu, odnosno trakastu strugotinu. Ugao
postavljanja noza 'P je ugao pod kojim je postavljeno glavno sjecivo prema
predmetu.
2.3. NASLAGA NA vruru SJECIVA I NJEN UTICAJ
NA KVALITET OBRADENE POVRSlNE
U procesu abrade na grudnoj povrsini alata, na samom sjeCivu formira
se malo uzviSenje od obradivanog materijala, koje je cvrsto vezano s grudnom
povdinom alata. To uzvisenje zovemo naslaga na vrhu sjeciva (slika 2.4.).
Naslaga se formira prilikom obrade svih vrsta celika, aluminijuma i drugih
metala i legura. TvrdoCa naslage na vrhu sjeciva je 2- 3 puta veea od rvrdoce
obrad;vanog materijala, od koga je i sarna naslaga nastala. Zbog yeoma velike
tvrdoee, i sarna naslaga rde materijal.
U zavisnosti ad toga sto zelimo postici pri izvodenju odredene operacije,
naslaga moze imati 'korisno iii stetno dejstvo .
. >Z Korisno dejstvo naslage ogleda se u tome sto ana povecava grudni
ugao y. Ponekad se grudni ugao moze povecati i do 45.,Zbog povecanja grud-
nag ugIa smanjuju se deformacije obradenog predmeta, a osim toga se sma-
13

njuje i snaga potrebna za savladivanje otpora rezanja. Pored toga, naslaga
na vrhu sj eCiva prekriva not i stiti ga od habanja koje izaziva strugotina
prilikom klizanja po grudnoj
NASLAGA
b)
SI. 2.4. Nas/aga i njeni paTamt,n: a - izgled nasl.g.; b - utieaj naslage na grudni ugao;.
b - visina naslage; y grudni ugao; y' - grudni ugao koga obrazuje nasl_ga
Stetno dejstvo naslage ogleda se u' tome sto ona poveeava hrapavost
obradene povrSine, mijenja geometriju alata i osteeuje povrsinu. Sarna naslaga
ima nepravilan. oblik, uslijed cega je obradena povrsina hrapavija nego pri
rezanju reznom ivicom (sjeCivdm) alata. U procesu rezanja naslaga se poveeava,.
cime se poveCava i dubina rezanja. Poslije izvjesnog vrernena naslaga otpada,
cime se srnanjuje dubina rezanja a naslaga ponovo raste, je prikazano
na slid 2.5.
Ispitivanja su pokazala da se pri
vrlo malim brzinarna rezanja naslaga
ne pojavljuje. Pri brzinarna v = 1 - 3
m/min pocinje formiranje naslage. S
povecanjem brzine rezanja poveeava.
se naslaga i grudni ugao y. Ako je
dubina rezanja 0,2-1 rom a brzina.
SI. 2.S. Promjena Wine naslag. u F oe.... 15 -40 m/min, naslaga dostife svoju.
nzanja maksimalnu vrijednost. Ako nastavi-
rno poveeavati brzinu, naslaga poCinje
opadati. Poveeavanje brzine rezanja mote nam pornoCi da nademo najmanju
brzinu rezanja pri kojoj naslaga nastaje. Isto tako, s povetanjem grudnog ugla
y naslaga se smanjuje, tako da pri uglu y = 45 ona potpuno
SlIp' j) 16"'
ff), POJAVA TOPLOTE PRI REZANJU I NJENO DEJSTVO
'CJ NA ALAT I PREDMET
Toplotne pojave su jedan od osnovnih fiziCkih faktora u procesu rezanja.
One odreduju dozvoljenu brzinu rezanja, utieu na postojanost alata, smanjuju
taenost obrade, a time i kvalitet obradene povriine. I!
Boja strugotine po pravilu se razlikuje od boje metala od koga je dobive-
na. Promjena boje nastaje zbog toga lito se u procesu rezanja stvara toplota,
ciji najveei dio odvodi strugotina. UsIijed zagrijavanja strugotine, na Cistim
14

povriinama formira se tanal< sloj (opna) oksida, koji ima razliatu boju _
zavisno od stepena za grijanosti.
"f!U procesu rezanja dolazi do sabijanja i plastienih deformacija materi-
jala, uslijed cega se ja v Ija toplota. h .
Osim toga, toplota nastaje uslijed trenja strugotlne i grudne povrnine-
nota, kao i zbog trenja koje nastaje izmedu ledne pomine nofa i obradene
0
vrnine predmeta (slika 2.6.).
y-.. Sva mehanicka energija [koja se
oi na skidanje strugotine pretvara
se u toplotu (zakon 0 odrtanju ener-
gije). Na osnovu toga mozemo odrediti
kolianu toplote (Q) koja se oslobodi
u jedinici vremena:
gdje 1e:
Q=P'v[W]
60
F - sila rezanja u N,
v - brzina rezanja urn/min.
, SI. 2.6. Dsnooni iZf)ori i raspodjela toplor ..
Toplotni bilans procesa rezanja moze se izraziti slijedecom jednacinom:.
gdje je:
Q,
Q.
Q = Q, + Q. + Q"
koli&a top lote koja nastaje uslijed plastiene deformacije,
kolicina toplote koja nastaje uslijed trenja strugotine 0 grudnu
povdinu alata,
kolicina toplote koja nastaje uslijed trenja ledne povrine alata
i obrad ivanog predmeta.
Vrh alata se nalazi ispod linije rezanja za veliCinu elastiene deformacije
materijala koji se refe (slika 2.6.) zbog cega i nastaje trenje 0 lednu povrinu.
Toplota Q, oslobodena u procesu rezanja, ne ostaje na mjestu gdje se
pojavljuje, nego se prenosi od taeaks vise temperature na taeke niZe tem-
perature. Nastala toplota Q prenos i se na strugotinu, predmet, alat i
prema jedna&i:
gdje je:
Q{ -
Q;
Q = + Q; + +
kolicina toplote koju odnosi strugotina,
kolieina toplote koja prelazi na predmet,
kolieina toplote koja pre1azi na alat i .
koliCina toplote koja pre1azi nepesredno u okolni prostor.
Ispitivanja su pokazala da raspodjela toplote (vidi tabe1u 2.2.) izmedu
strugotine, predmeta i alata zavisi od brzine rezanja. Pri velikim brzinama
rezanja toplota ne uspijeva preei sa strugot ine na alat i predmet, tako da se
koli&e toplote i smanjuju.
is

.Raspodjda lop/ote izmedu strugotint, prtdmeta i a/ala u % T.bcJ. 2.2.
Materijal
Brzina rezan;a.
obnldivanog
Q; Q; Q;
predmeta
tJ - m/min
C. 4131 20-50 45 49,S 4,S
loo-3S0 74 24,2 1,6
C. I S30 30 69 211 10
Liveno g\"oide 100 42 SO I ,S
20 50 39 0,8
Kako se vidi iz prilozcne tabele, toplota koja o:llazi u okolni prostor
moze se zanemariri.
2.5. SREDSTVA ZA HLADENJE I PODMAZIVANJE
Toplota oslobodena u procesu rezanja povisuje temperatur u alutu i
predmeru, a sile tenja pojacavaju habanje alara, sto sma njuje nje-
govu postojanost i kvalitet obradene bi se smanjila
negativna dejsrva sile treoja i visokih temperatura na rad alata, upot rebljavaju
se rashladna sredsrva. Ona imaj u ulogu podmazivanj a - sto doprinosi sma-
njenju trenja, spreeavaju obrazovanje naslage, a samim tim p oveeavaju
kvalitet obradene povrsine. Odvodeei i dio toplote sa sobom, rashl a dno sred-
.srvo sniZava temperaturu alata, poveeava njegovu postojanost.
Sredsrvo za hladenje treba da ispuni slijedeee uslove:
da dobro odvodi toploru,
da dobro podmazuje odgovarajuee povrsine,
da oema stetno dejsrvo na zdravlje radnika,
da ne nagriza a1at i predmet,
ds obezbijedi hemijsku zaAtitu 0 bradene i a1ata od stetnog
dejsrva atmosfere i
r . - da olakSa odvodenje strugotine iz zone rezanja.
Efikasnost hladenja ne zavisi sarno od sredsrva i svojstva tecnosti nego i
dovodenja tog sredstva u zonu rezanja, te brzine i debljine rezanja.
nacin dovodenja sredstava za hladenje jcste slobodno padaj uei mlaz
\Y(slika 2.7.). Osim toga, u novije vrijeme primjenjuje se dovodenje sredstva
za hJadenje pod pritiskom.
M1az rashJadnog sredstva pada u zonu rezanja, hladi strugotinu, predmet
i a1at, pri temu temperatura na mjesru rezanj a opada za 50C-100C. Posto-
janost a1ata u zavisnosti od materijala koji se obraduje i brzine rezanja po-
veCava se 2-4 puta.
16

Ako je velika brzina rezanja, efekat ovog naeina h1adenja vrlo je mali.
oj
c)
S1. 2. 7. Metode IUadenja : a - slobodno padajuc; mlaz ; b - b1adenje mlazom pod pritiskom
sa ledne strane; c - hladenj e mJazom pod pritiskom .a grudne povriine
(jj) Hladenje strujom teenosti pod pritiskom vrsi se pri vecim brzinama
Tezanja. Ovaj naein hladenja sastoji se u tome sto se teenost dovodi kroz
mlaznicu eiji je preenik 0,2-0,6mm, pod pritiskom 147 -196 Njm' na
lednu iii grudnu povrSinu noza. S obzirom na to da se teenost za hladenje
.krece velikom brzinom i prodire u zonu najveeeg trenja ledne i grudne
povrSine, ona efi kasno hladi i podmazuje. U poredenju sa hladenjem slobodno
padajucim mlazom, postojanost alata kod brzoreznih eelika povecava se
3-7 puta. .
r.1':>specijalni naein hladenja pod pritiskom postiZe se kada se sredstvo za
hbiaenje rasprSava pomoCu vazduha na male eestice u vidu magie, i to na
lednu povrSinu a1ata. Padajuci na zagrijanu povrSinu strugotine, a1ata i
-obradenog predmeta, teenost brzo isparava i intenzivno oduzima toplotu
predmetu i a1atu. Postojanost a1ata hladenjem na ovaj naein, u odnosu na
prethodni, poveCava se do dva puta.
@ Kao za hladenje primjenjuju se:
- sapumca,
emulzija,
ulje za rezanje 1
- petrolej.
Sapunica je smjeSa vode i 5 -10% kalcinirane sode, s dodatkom kalijevog
s apuna. Ona ima dobre osobine hladenja, ali slabo podmazivanje. Rijetko
i to uglavnom pri ma1im brzinama rezanja.
I ttl Emulzija predstavlja mjeSavinu dviju teenosti od kojih je jedna rasprSena
u drugoj u vidu simih kapljica. NajceSCe primjenjivana emulzija je hidrol.
To je mjeSavina jednog dijela ulja i deset dijelova vode. Pri spremanju emul-
zije uvijek sipamo ulje u vodu, a ne obmuto.
. Da bi se poveCaia stabilnost emulzije, dodaju se specijalne materije
koje se zovu emulgatori iIi stabilizatori, a da bi se poveCaia rashladna moc
dodaju se rastresita tvrda tijela koja imaju visoku provodljivost
toplote, (na primjer: a1uminijev prah). Emulzija se upotrebljava, uglavnom
17

pri obradi s vecim brzinaina rezanja i pri upotrebi prostih alata. Emulzije
dobro hlade, ali slabije podmazuju .
. Ulja za rezanje imaju dobre osobine podmazivanja, a slabije odvode
toplotu. Mogu biti mineralna, biljna i zivotinjska.
Mineralmi ulj3 se primjenjuju pri gruboj obradi uz upotrebu boljih
alata. .
Bil jna ul ja (ricinus, repica i dr.) kao i zivotinjska (riblj e, i dr.)
primjenjuju se pri finoj i Cistoj obradi (na primjer: pri izrad i navoja) i pri
veeim brzinama rezanja.
Odlul,u koje cemo sredstvo upotrijebiti donosimo na os novu :
- generalne preporuke proizvodaca ulja,

- preporuke konstruktora alatne maine i
- propisanog postupka.
W Ako se upotrebljava emuIzija. obradivana povrlina je sla bij eg kvaliteta
. od povrline koja se dobije obradom uz primjenu ulja za rezanje . Kod obicnih
maina alatki, za hladenje i podmazivanje najce1ice se primjenjuju emuIzije
i sapunica, dok se kod poluautomatskih i automatskih alatki primj e-
njuju u1j a za rezanje.
2.6. DEFEKTNI SLOJ OBRADENE POVRSINE
Fizicko-mehanicka svojstva pominskog sloja obradenog predmeta
karakteriSe poveeanje tvrdoce u odnosu na tvrdocu osnovnog materijala,
velicina i znak zaostalih unutranjih naprezanj a, oblik mikro-pukotina.
struktumi preobraZaj i drugi pokazatelji.
- Za razliku od teoretske (geometrijske}
18
SI. 2.8. De/.klni sloj obrad.".
pOfJTIiIU
povrline elementa, koja je prikazana na radi-
oniCkom crteZu, realna povrina uvijek ima
neravnine razliCitog oblika i veliCine, koje su
nastale u procesu obrade. Sloj koji je pret-
rpio promjene zove se defektni sloj . K vali-
tet pominskog sloja odreduje eksploataci-
ona svojstva odredenog komada.
Fizicko-mehanicka svo;stva pominskog
sloja odredena su sa tri osnovna pokazatelja
(slika 2.8.):
1. stepenom deformacije pominskog
sloja .1H,
2. debljinom deformacionog sloja C, te
3. velicinom, karakterom raspod;ele i
znakom zaosta1ih unutranjih nap-
rezan;a.
Stepen deformacije pominskog sloja
.1H, izraZen kao odnos izmedu razlike mik-

rotvrdote deformisanog sloj a HI i mikrotvrdoce osnovnog materijala iua-
iene u procentima, glasi :
= H, - H .100'1' 0'
H
Promjene fizicko-mehanickih osobina povrSinskog sloja nastaju uslijed
dejstva visokog pritiska, koji izvodi a1at u rnccsu rezanb, a takode i uslijed
temperature. Obradena povrlHna koja je dobivena kao rezultat
dejsrva reznog alata na radni predmet pretrpjcla jt' izvjesne deformacije.
Vrh a1ata koji klizi po obradivanoj povrSini vrSi uslijed sile rezanja,
i u zoni skidanja strugotine stvara deformacije materi;ala (slika 2.8.). Sile
rezanja, kretanje a1ata i predmeta izazivaju tcenje, sto u povrSinskom sloju
izaziva trajne deformacije, a to dovodi do st varanja z1!Ostalih naprezanja .
Veliki uticaj u formiran;u l'0vr'inskq : SI("1j'1 ima toplota koja se ClSlobada
u procesu obrade, Kao rezultat dejslva sil.l. _ mja, !renja i toplore for ira se
pominski slo; B izmijcnjenim fi zi ko-meh,uuckilT svoistvima, prij e svega
s vecom tvrdoeom u porede !L r\' rdoeom osn0vcug materijald.
Tabela 2.3.
VIsta i kvalite(
Debljie defektnog
sloja C
(I'm')
kovanje u kalupima -
--
Soo
valjanje
. 00
grubo 40-80
struganje
-
fino 30- 40
grubo 40-50
rendisanje
fi no 25-40
bulenje 50-60
grubo 25-30
razvrtanje
.
fino . 10-20
grubo 4C - 60
glodanje
fino
25-40
Spotjnje Jau!no
15-25
.
brulenje
UDutra!nje
20-30
ravno
15- 25
1 1 pm = 0,001 mm
19

Znak zaostalih naprezanja u povrsinskom sloju odteden je znakom
naprezanja koj a se javljaju u procesu obrade. Proces deformisanja i zaostala
naprezanja u povrinskom sloju nastaju uslijed pritiska i smicanja. Ove dvije
vrste naprezanja, kod alata s vecirn grudnim uglom y, dovode do intenzivnog
rastezanja materijala u zoni II. Na taj proces nadovezuj e se deformacija
uslijed pritiska povrsinskog sloja (zona 1). Pojavu zone III objaSnjavamo kao
neophodnost uravnoteZenja zaostalih naprezanj a u zonama I i II.
Metode obrade, reZirn ' rada, geometrij a alata i sredstva za hladenje
znatno utifu na dubinu deformacionog sloj a a takode i na velicinu zaostalih
naprezanja. Podaci 0 velicini deformacionog sloja dati su u tabeli 2.3.
Defektni sloj materijsla koji se obraduje ima jakog uticaja oa eksploatacio-
Da svojstva maSinskih elemenata. Zbog toga je potrebno preduzeti sve mjere
da se on smanji Da najmanju vriiednost, a u izvjesnim slucajevima mora se
predvidjeti dopunsko otpustanje materijala.
((.j) BRZINA REZANJA
Da bi se obradio neki predmet na nekoj maSini aiatki, potrebno je da
predmet i alat izvedu odredena kretanja. T a kretanja mogu biti radna i do-
punska. U radna kretanja spadaju glavno i pomoeno kretanje. 0 vrstama
kretanja bice govora kasnije. Postoj i onoliko brzina koliko iroa vrsta kre-
tanja. Za nas je najvafuij a brzina glavnog kretanja: (brzina rezanja) i brzina
pomoenog kretanja.
Brzina glavnog kretanja iii brzina rezanj a v je predeni put alata po
predmetu ili p,-edmeta po slatu u smjeru glavnog kretanja u jedinici vremena.
Ova brzina .ctgovara perifemoj brzini predmeta ili alata.
Brzina r ezanja pojavlj uj e se kao osnovni faktor procesa obrade rezanjem.
Poveeanje brzine rezanja smanjenje vremena obrade, a time povetanje
ekonomicnosti rada ns IDaSinama slatkama. Medutim, brzinu rezanja ne
IDoZernO poveCavati Brzina rezanja ogranieena je s jedne
strane konstrukcijom maSine, a s druge postojanosCu slata.
Brzina pomoenog kretanja v. je predeni put alata iii predmeta u smjeru
pomoenog kretanja u jedinici vremena.
2.7.1. ZAVISNOST BRZINE REZANJA I BROJA OBRTAJA
Kod maSina slatki, kod kojih je glavno kruroo kretanje, brzina rezanja
se odreduje po obrascu:
D nn [/.]
V = mmm,
1000
gdje je :
D [IlltJl] - pretnik predmeta ili slata,
n [min-I] - broj obrtaja predmeta iii aiata,
iii:
v = D 7t n [m/min],
gdje je:
D [m] ,
n [min- I].
20

Pooto u masinstvu kao 0 snovna jedinica za du t inu slufi 1 rom, to
brzina rezanja odreduje prema prvom obrascu. Ako je poznata brzina rezan
i premik predmeta ili alata, onda se broj obrtaja odreduje na nal:in :
n = 1000 v [min- I] .
D 7t
Ako su poznati brzina rezanja i broj obrtaja predmeta ili alata, onda se moze
odrediti preenik D po obrascu:
D = 1 000 . v [mm].
;c ' n
~ ~ ~ ~ ~ Odredi brzinu rezanja nB strugu ako se obraduje predmet
ciji I 00 mm, a broj obrtaja glavnog vretena (predmeta) je 140 min- I.
R ;esenje :
D - 100mm
n - 140 min- I
v - ? Koristeci se obrascom za brzinu rezanj a, imamo:
D . 7t n 100 . 7t 140 .
v = --- = = 44m/mm.
1000 1000
Brzina rezanja je: v = 44 m/min.
Primjer 2.2. Odredi brzinu glodanja ako je pretnik gJodala 80 mm,
2 bro) ala g odala 185 min-I.
RjeSenje :
D - 80mm
n = 185 min- I
v - ?
Koristeei se obrascom za brzinu rezanja, imarno :
D . 7t . n 80 . 7t 185 46 5 / .
'V - = = J m min.
[1000 1000
.J2jTIljer ~ Ako se obraduje predmet preroik a 100 mm na strugu
brzinom rezanla od 33 m/min, izracunaj broj obrtaja predmeta.
RjeSenje :
D - 100mm
v - 33m/min
n - ? Koristeei se obrascom za broj obrtaja, imamo:
n = 11 000 v = 1 000 33 = 105 min- I.
D . 7t 1003,14
Primjer 2.4. Izracunati precnik burgije kojom treba buSiti telik. pri
brzini rezanja: v = 44,6m/min ako je broj obr t aj a burgije : n = 710mm-
1

21

Rjclcnje:
v - 44,6 m/min
" - 710 min- I. Koris teei se obrascem za preenik alata ili predmeta,
unamo:
D = 1 000 . v = 1 000 . 44,6_ = 20
n' " n710
D = 20mm.
2.7.2. FAKTORI KO]I UTICU NA BRZINU REZANJA . V
. . . - Dnll'
J
I
Iz Izraza za brzLOu rezanJa v = [m/nun ne mogu se sag e-
- 1000
dati stvarni faktori od kojih zavisi brzina kojom se radi na mas4Jama alatkama.
Ovaj izraz za brzinu rezanja povezuj e dimenzije predmeta 'ili alata s jedne
strane, i broj obrtaja koji se postize na masi ni alatki s druge strane. Srvarna
brzina rezanjG zavisi od slijedecih faktora:
- materij ala ko; i se obraduje,
- materijala rezne ivice alata,
- presjeka strugotine,
- ugla postavljanja alata prema predmetu,
- sredstva za hladenje i naCi na hladenja.
Materijali koj i se upotreblj avaju u masinsrvu imaju razliCita mehanicka
fizicka svojsrva. S poveeanjem jacine na kidanje i tvrdoce obradivanog
materijala, povecavaju se otpori rezanj a i raste kolicina oslobodene toplote.
Time se povecava t emperatura alata, sto izaziva nj egovo jaee habanje, i kao
posljedica svega toga smanjuje se postojanost alata.
Prema tome, s povecanjem jacine na kidanje i tvrdoee obradivanog
materijala, smanjuje se brzina rezanja. Do danas nije pronadena prava veza
koja postoji izmedu brzine rezanja i mehanickih osobina obradivanog mate-
rijala. Mnogobrojna ispitivanja u tom pravcu nisu dala pravi rezultat, sto se
objasnjava slozenosCu ovog pitanja. U vezi s tirn, brzina rezanja u sadasnje
vrijeme izraZava se pomocu uslovnih koefi cijenata. T i koeficijenti su odre-
deni opitima u laboratorijama za svaki odredeni materijal i ulaze u obrazac
brzine rezanja u vidu konstante.
a " Srvarna brzina rezanja umnogome zavisi od materijala rezne ivice alata.
~ a o nominalni materijal uzima se brzorezni celik, pa se prema njemu prave
poredenja. Kvalitetniji a1atni materijali od brzoreznog celika omogueavaju veee
brzine rezanja, i obrnuto. Sto je veea brzina rezanja, veea je i temperatura
zagrij avanja alata, a time se alat brZe haba.
Presjek strugotine ima manj i uticaj na brzinu rezanja nego materijal
alata i predmeta. S poveeanjem presjeka strugotine, opada brzina rezanja,
i obrnuto. Presjek strugotine je odreden sa dvije velicine (dubinom i sirinom
rezanja), koje razlicito utifu na brzinu rezanja. Ako je konstantan presjek
strugotine, a razlicite vrijednosti dubine i sirine rezanja, mijenja se postoja-
22

nost alata. Ako se poveCava irina, a smanjuje dubina rezan a, srnanjuje se
i brzina rezanja, i obrnuto.
Ugao postavljanja alata prema predrnetu ima uticaj nB brzinu rezanja.
Sa smanjenjem ugla postavljanja rp, poveeava se brzina rezanja, i obrnuto.
n ri odredivanju brzine rezanja neophodno je uzeti u obzir i rashladno
sredstvo. Efikasoost primjene rashladnog sredstva u procesu obrade karak-
se koeficijentom K
R3
, koji je jednak kolicoiku brzine rezanja s hla-
denjern v. i brzine rezanja bez hladenja v, tj.:
Primjena rashladnog sredstva najefikasoija je pri obradi mekih celika,
a oajmanje efikasoa pri obradi tvrdih celika i livenog gvoZda. Na primjer,
brzina rezanja mekih ce1ika uz obilno hladenje alata moze se povecati do
40%, celika srednje tvrdoce do 30%, celika visoke tvrdoce do 20%, te livenog
gvoZda do 15%. Po pravilu, efikasoost hladenja raste s poveeanjem presjeka
strugotine. Zbog toga pri zavclnirn obradaroa brzinu rezanja na racun ras-
hladoog sredstva ne poveeavamo od 10%.
0.3. ;OSTOJANOST ALATA J;
Alat kojim se obraduje predrnet poslije izvjesoog vremena rada vrlo
slabo skida strugotinu. Uzrok tome je habanje alata zbog kJizanja strugotioe
po ojegovoj grudnoj povclini i klizanja predrneta po ledooj povclini alata.
Zbog toga je potrebno povremeno alat Postojanost (vijek trajaoja)
alata je vrijerne rada alata izmedu dva Postojanost ozoaeavamo sa
T, a mjerimo je u minutama.
Na postojanost alata utieu slijedeCi faktori:
- materijal predrneta,
- materijal rezne ivice alata,
brzina rezanja,
sredstva za hladenje i
- geometrija alata.
Iz ovoga moiemo izvcsti zak1juCak da oa postojanost alata utieu iati
fuiilri b o I na brzinu rezanja. Kod razliCitih reznih alata i alatki
postOjanost alata je razlicita i moze biti od 10 do 600 miouta. Tako oa primjer,
prosjel:na vrijednost postojanosti alata kod produkcionog struga iznosi:
T = 60 min, revolvera struga: T = 240 min, automatskog struga: T = 480
minuta. Promjenom rclima rada navedene vrijednosti postojanosti alata se
mijenjaju.
Kod oekih kao na primjer kod bwilica, postojanost alata izra-
bva se ukupoom duZinom bwenja izmedu dva burgije. Ovakva
postojanost oznaeava se sa L, a mjeri se u milimetrima.
23

.:;) KONSTRUKCIJA DIJAGRAMA POSTOJANOSTI I
BRZINE REZANJA ( T - v)
Ako u procesu obrade poveeavamo brzinu rezanja pri nepromij enje-
nim e1ementima strugotine i geometrije alata, dolazi do opadanja postoja-
nosti alata, i obrnuto.
Ako na osu y pravouglog koordinatnog sistema nanesemo postojanost
. alata T u min, a na osu x brzinu rezanja v u metrima u minuti, dobicemo
grafikon zavisnosti postojanosti alam od brzine rezania, ti. diiagram T - v
(stika 2.9.).
oj T
[mil))
60
20
o
,
\
\
'\
710 180 210
. ,
-
b
J
Vmj,.;.
T
[miti]
'0
50
40
30
1 5
10
IS
10
,
,

, --
100 ISO 100 nD V,.,mi
SI. 2.9. Zavimost postojanost; alara ad brz;ne rezanja: a - u normalnom koordinatnom
sistemu; b - u logaritamskom koordinatnom sistemu
Iz grafikona se vidi da se veza izmedu postojanosti i brzine moze izraziti
pomocu formUle:
T = [min],
v'
gdje je:
T [min] - pos tojanost alata,
v - brzina rezanja,
C - konstanta koja zavisi od vrste obradivano g materijala, presjeka
strugotine, vrste materijala reznih iviea alata, geometrije i uslova rada a1ata.
Stepen iii koeficijent z pokazuje intenzitet promjene p ostojanosti brzine
rezanja. Odreden je eksperimentalno i iznosi: z = 6 - 9. Pri obradi
treba birati manje vrijednosti koeficijenta z, a pri obrad i Iivenog gvozda
vece.
24

Logaritmovanjem prethodnog izraza dobivamo jepnaanu:
log T = log C - z log tJ,
koja u duplologaritamskom koordinatnom sistemu predstavlja pravu liniju
(slika 2.9.b).
Ovakav nacin zavisnosti izmedu dvije velicine olakAava
ispitivanje, jer je zavisnost data pravom linijom, koja se moze definisati sa
dvij e TaCke. .
Na postoj anost alata utice i presjek strugotine, 5 ve1icinom dubine i
rezanja.
Dubina rezanja utice u manjem stepenu na postojanost alata nego br-
zina rezanja, i zbog toga kriva 2 na grafikonu opada sporlje (slika 2.10.).
r
fni,y
100 ...
,+---+--+--+---1
80 I-\l\-Plo:

\
1\
'0 \--+---1
2 0
"", I'
SJ. 2. 10. ZtnJisnost poslojanosti alala od
brziTit TtZanja (kriva 1); dubine rezanja
(Im'va 2); korak (kriva J)
,ij
" ..
..
41
,
" ..


" If II " " " " .,..
51. 2.11. Zavimost postojanosti alala ad
WSle matenj"ala a - za najtvrde
materijale; b - za tvrde materi;a1c; c -
7..8 mekle materijalej d - za najmc.kk
mtltcrijale
Postojanost alata zavisi dakle, od brzine rezanja (kriva 1), dubine rezanja
(kriva 2) i rezanja (kriva 3). Sirina rezanja utice manje na postoja-
nost alata nego brzina i dubina rezanja. Zato kriva 3 na grafikonu opada
sporije. Takav razlicit uticaj e1ernenata rd.ima obrade na postojanost alata
rezultat je mnogih pojava koje se javljaju u procesu obrade.
Na postojanost alata veliki utica;' ima toplota nastala u procesu obrade
i materijal predmeta koji se obraduje. Ukoliko je jacina na kidanje materijala
predmeta veeB, to je kriva postojanosti alata bliZa ordinati (slika 2.11.).
Iz formule za postojanost alata T = moze se zakljuciti da svakoj
if
brzini rezanja odgovara odredena postojanost alata, tj.
itd.
C
T. = - .
if .. ,
25

Ako podijelimo jednu jednatinu, dobicemo :
iIi
Tl = (tiT. )',
T!t fJ,..
gdje je:
tiT. i tI... - odgovarajuce brzine rezanja,
T, i Ta - odgovarajuce postojanosti alata.
iJ Odrediti hrzinu rezanja za obradu osovinice od t elika na
r evo ver-strugu ako je poznata brzina rezanja na produkcionom StTUgu :
"fi ... = 110 m/min (alat od brzoreznog celika).
RjeSenje :
T, = 60 min
(I ... = 110 m/min
T
t
= 240 min
z = 6
. - :;-
2 Tl 6 1
-v ... = (I ... . T = 110 . "4 = 87,3
. 2
lI ... = 87,3 m/min.
Primjer 2.6. RijeSi prethodni primjer uslovom da se osovinica obra-
duje na automatskom StTUgu.
RjeSenje :
Tl = 60 min
T. = 480 min
liT. = 110 m/min
Tl . = T . v ...
:J
T1 6/ 60 . 7 /.
fI ... = (I... T. = 110 ,J 480 = 7 ,8 m mm.
fI ... = 77,8 mfmin.
Iz prethodnog primjera vidi se da se s poveeanjem postojanosti alata
smanjuje brzina rezanja i ohmuto.
T,< T. < T.
26

a BRZrNA . .
Pn obradi rezanJem alat positJe lZvJesnog vremena otupl. Zato ga je po-
trebno skinuti, zatim naostriti i ponovo postaviti. Procentual ni gub itak vre-
mena na skidanj c, oStrenjc i ponovno postavlj anjc alata moze biti jako velik.
to je ovaj gubitak veei, to je ekonomicnost obrade manja, i obrnuto.
Ekonomska brzina rczanja je ona brzina kod koj e je naj manji procentual-
ni gubitak vrcmena utrokn na skidanje, ostrenje i postavlj anj c alata pri najvecoj
postojanosti, tj . to je ona brzina rezanj a koj a daj c minimalne troskove obrade.
Ispitivanjem jc utvrdeno da se najveCa ekonomicnost maSina za pojedi-
nacnu proizvodnju (produkcioni strugovi) postiZe s postoj anoscu alata od
60 minuta. Ova brzina oznaeava se sa v i predstavlj a ekonomsku brzinu
rezanja. Postojanost alata pri ovoj brzini je : T = 60 minuta.
Postojanost a1ata na maSinama za serijsku proizvodnju (revolver-strugovi,
visesjecni strugovi i drugi), gdj e je skidanje, ostrenje i postavljanje alata u
radni polozaj slo:ienije, znatno je veca i iznosi : T = 240 minuta. 0 vo po-
stojan03ti odgovara ekonomska brzina rezanja V. ,o'
Kod maSina za masovnu proi7. vodnju (poluautomatske i automatske
maSine) skidanjc, ostrenje i postavlj anje alata znatno je slozenije, pa je kod
ovih masina postojanost alata: T = 480 minuta.
Primjer 2.7. Odrediti procentualni gubitak vremena na produkcionom
strugu ako je vrijeme potrebno za skidanje, ostrenje i postavljanje alata
3 minuta.
Rjesenj e :
T = 60 min
( = 3min
G - ?
G _ _ _ t _ ,100%
T+I
G -
3
- - - ' 100 = 4,76
60 + 3
G = 4,76% - gubitak vremena.
Primjer 2.8. Odrediti procentualni gubitak n?
kod koga se u revolversku glavu stavlja 8 alata ako Je za skldanJe, ostrenJe 1
postavljanje jednog alata potrebno 3 minuta.
Rjesenje:
T - 240min
z = 8 - broj alata
( - 3 min
G - )
G -
G -
t z
--- '100%
T + t z
100 = 8,95
240+3'8
G = 8,95%.
27

Primjer 2.9. prelhccni udaT2k pI rOTojer.csli alala: T =
minuta.
Rje enje:
T = 60 min
z = 8
t = 3 min
G - ,
G -
t . z . 100%
T + cz
38
G - - --- . 100 = 28,57
60 + 3 8
G = 28,57%.
Ako uSJ:oredimo rezultate primjera 2.8. i primjera 2.9, zakljucujemo da
su gubici za postojanost plata od T = 60 min veCi tza 3,19 puta (28,57 =
8,95
=3,19).
lz navedmih primjera "idi se da kod rr.asina ked kojih je za skidanje,
i J:ostavljanje alata J:otrebno vremena, treba raditi s manjom
brzinom rezanja da bi dobiJa veta J:0stojanost alata, a time i veca ekono-
mienost obrade.
2.7.6. VALIHS-DABRINGHAUSOV DIJAGRAM
Ispitivanja su pokazala da na ekonomicnost obrade rezanjem utieu mno-
gobrojni faktori, od kojih su najvazniji: brzina rezanja, presjek strugotine i
postojanost alata.
Presjek strugotine je veliCina koja zavisi od dubine 15 i rezanja S,
tj. A = 15 . S (n:m
2
). Ukoliko je veta dubina rezanja, a manja (posmak),
za isti presjek stfugotine J:ostojanost alata je veta, pa je i ekonomicnost obrade
takode veta.
Ovim problm,cm su se bavil VaJihs i Dabringhaus, koji su izvclili
mnogobrojna ispitivanja zavisnosti brzine rezanja od vrste materijala i od
presjeka strugotine. Na osnovu lih ispitivanja napravili su tabliee, na osnovu
kojih su izradili dijagrame koji se zovu Valihs-Dabringhausovi dijagrami.
Radeni su J:osebno za celik, a rosebno za liver.o gvoZde i za obradu na raz-
Iieitirn mainama a1atkama.
Valihs-Dabringhauwv dijagHm za obradu celika na strugu dat je na
slici 2.12.
28

Ovaj dij agram je rad.en pod uslovom da se o':>rada izvoji na novoj ma.ini
alatom od brzoreznog te1ika, pri temu je ugao postavlj anja noza prema pred-
metu 'P = 45.



H' ,,,,,, /ur
l
10 lO 10 IIJ E ICID 1OO.JI2D _ I IXIO' '" IS 50 60 10 " '0 IIIl
- - ..... ,..I}"" 6N Not""
SI. 2.12. Vali"s-Dabringhausov dijagram za lelik
Primjer 2.10. Odrediti ekonomsku brzinu rezanja na obradu na strugu
telika C. 0645 ako je dubina rezanja 2 mm, a korak 2 mm. Uz primj er objasniti
natin otitanja.
RjeSenje:
aM = 60 kN/em' - jatina na kidanje C.0645
6 =2mm
S = 2mm
v =?
U presjeku linije koraka: S = 2 mm i linij e dubine rezanj a: 6= 2 mm nala-
zimo tatku A. Ako kroz tat ku A povut emo pravac paralelan s kosim lini-
jama na dijagramu vertikale koj a odgovara jat ini materijala: 6,, =60 kN/cm',
dobivarno tatku B. Kroz tat ku B povlat imo horizontalnu liniju i na ordinati V
otitavarno brzinu rezanja, koja za na.e podatke iznosi v = 21,5 m/min.
Primjer 2.11. Odrediti zaprerninu skinute strugotine za odred.enu eko-
nomsku brzinu rezanja iz prethodnog primjera.
RjeSenje:
v = 21,5 m/min
Q - ?
29

Najprije odreduj emo presj ek strugotine A:
A = .5 . S = 2 2 = 4 mm' .
Na lij evom dij agramu (slika 2. J 2.) koso nagnute lini je predstavljaju
konstantne presjeke strugotinc : A mm
2
.
HRB 'tN/em'


o 0 ' 0 '" '5 ' 0 IS 90 9S
o

. ."
li'.
, .....
0
C
[') /
11'.
K

r-.....
l"-
i'
0 I
$

,
f

5;0-
fo""
""
,. "
, .. "".
HB HH/cm
l
'00
,
>

I
I>
"
l-
"" , ,
S1. 2.13. Valilu-Dabn"nghausov dijagrallJ
za liveno gvozde
Rj clenje :
Na ordinati : v= 2J,5 m/min POV-
laeirno horizontalu do presjeka s li-
ni jom koja odgovara presjeku strugo-
tine : A = 4 mm! i nalazimo presjel:nu
ta&u C. Kroz tacku C povucemu
vertikalu.
Na donjcm dij elu dij agrama, u
E ocitavamo zapreminu skinucc
scrugotine, koja je za ova) slucaj :
o = 86 cm
2
/rnin.
Na slici 2.13. dat je Valihs-
-Dabringhausov dij agram za obradu
livenog gvoZda pod istim uslovirna kao
i za celik .
Primjer 2.12. Odrediti ekonomsku
brzinu rezanja za obradu na strugu
livenog gvoZda SL. 18 ako je dubina
rezanj a 4 mm, a korak 2 rnrn.
HB = 170 kN/cm
2
- tvrdoca po Brine1u
IS = 4mm
S =2mm
II = ?
Presjekom linija IS = 4 mm i Itoraka S = 2 mm dobiva Be tacka A_
Kroz m&u A pravu paralelnu s kosim linijama DB dijagramu do
presjeka nonnale DB tv1'dobl 170kN/an
l
, i dobivamo taau B.
Kroz tB&u B povJaamo horizontBIu pa na ordinati dobivamo tal:ku C, u
kojoj je brzina rezanja: II = 16,5 m/min.
\ 2.8. ' TPORI REZANJA J
Da bi Be izvriUo rezanje, potrebno je alatom djdovati DB predrnet. SUa
Itojom djduJemo a1atom DB predmet naziva se l ila sila ima isti
intenzitet i pravac, a suprotan smjer od otpora predstava
o otporima rezanja Itoji se pojavJjuju u procesu obrade i nJihovo taeno odre-
divanje imaju veoma vdiki znafaj za proizvodnju. Pri proj ektovanju maAina
alatki, alam za obradu i pribora otpori rezanja imaju velik znacaj . Zbog toga
konstruktor mora poznavati vdiene svih sila koje djeJuju na alat za obradu.
Da bi iskljuoo mogu61ost preopteretenja uWine alatke, tehnolog proracu-
nava takav reZim obrade koji omogublje maksirnalno maAine
30

alatke. Zbog toga, njemu je potrebno da zna silu kojom se obradivani materi-
jal suprotstavlja a1atu.
(iJ Na grudnoj povrnini bilo kog a1ata djeluju dvije sil e (s li ka 2. 14.): F'-
sila pritiska materijala koji se skida (deformaciona sil a) i sila F' = f'F' _
sila trenja strugotine 0 grudnu alats. "
y
y
x
v
81. 2.14. SMtna sila 1Ioj. djduju na alat u procssu Ttzanja
Kao rezultat e1asticrllh deformacija metala ispod skinutog sloja materi-
jala javljaju se sile koje djeluju na lednu povriinu a1ata i to: sila F", koja tcli
da odvoji a1at od obradene povriine, i silo JJ,F" - silo trenja na leduoj po-
vriini alata.
Realnost postojanja sila F" i JJ,F" potvrc1uje se pojavom habanja na led-
noj povriini alata. Sila F" djeluje normalno na obrodenu povrninu, a sila

JJ,F" paralelno s vektorom brzine.

Dejstvo svih silo koje se javljaju na grudnoj i leduoj povriini alata lako
o::!emo zarnijeniti so dvije sile F, i Fl.
Sila F, je paralelno s brzinom rezanja, 0 silo F. djeluje normolno no
obradenu povriinu. Sile F', F" , JJF' i JJ,F" mo::!emo razlucrti na dva medu-
sobna normalna pravca (osu X paralelnu s brzinom rezanja i osu Y normalnu
na obradenu povrninu).
Silu Fi> koja djeluje u pravcu vektora brzine, nazivamo glavnim otpD-
rom rezanja, 0 silu F. nazivamo otporom prodiranjo alata u materijal.
C$.? Glavni otpor rezanja dobivamo projekcijom svih sila na pravac ose X,.
F , = F' cos y + flF' sin y + fl,F".
3t.

Otpor prodiranja dobivamo projekcijom svih sila ns osu Y, tj.:
@ F" + I-'F' cos Y - F' sin y,
gdje je: V
1-'1 - koeficijent trenja obradenog predmeta 0 lednu povr5inu alata,
I-' - koeficijent trenja strugotine 0 grudnu alam.
Veea od ove dvij e sile je glavni otpor rezanja Fl ' Prema tome, energija
potrebna za rezanje uglavnom zavisi od glavnog otpora rezanja.
U pravcu otpora prodiranja F 2 nema nikakvih kretanja, pa je
rad na savladivanju ovog otpora jednak nuli.
Pored otpora FI i F., su komponeme date na slici 2. 14., postoji i
otpor iii otpor pomocnog Fa.
Ovaj otpor (Fa) ima isti pravac kao i pomocno kretanje a suprotan
smjer. Ukoliko u procesu rezanja nema pomoenog kretanja, bocni otpor Fa
jednak je nuli.
Jtpori rezanja zavise od faktora, i to:
vrste materij ala,
presjeka strugotine,
brzine rezanja,
grudnog ugla y i
zatupljenja alat a.
-<0
(:j SNAGA POTREBNA ZA POGON MASINA ALATKI
Ranije smo pokazali da se pri obradi rezanjem javljaju dva kretanja, i
to glavno i pomoCno kretanje. Osim toga, i otpor rezanja, koji je prostorna
.sila, razlozen je na komponente koje djeluju u pravcu odgovarajueih kretanja.
Da bi se savladali otpori rezanja, potrebno je ostvariti pogon maSine
alatke. U veeini pogonska maSina je elektromotor. N jedan
elektromotor simi za pogon i glavnog i pomoCnog kretanja. Kod nekih maSina
alatki jedan elektromotor se koristi za pogon glavnog kretanja, a drugi za
'pogon pomoenog kretanja. Ukupna snaga koju daje elektromotor P'M' trosi
se na savladivanje glavnog otpora rezanja, otpora pomoenog kretanja i otpora
unutar same a1atke (otpori trenja).
Snaga potrebna za savladivanje glavnog otpora rezanja i otpora pomoe-
nc1g kretanja zove se snaga rezanja Po tj.:
P, = P, + Pp'
.gdje je:
P, - snaga potrebna za savladivanje glavnog otpora rezanja,
PI' - snaga potrebna za savladivanje otpora pomoenog kretanja.
Poznato je da je snaga cad izvrsen u jedinici vremena i izraZava se u kW,
'pa je snaga potrebna za savladivanje glavnog otpoca rezanja P, jednaka:
P = FI . V [kW],
, 60
.32

gdje su :
F, [leN] - gJavni otpor rezanja,
v [ ~ ] - brzina gJavnog kretanja.
Snaga potrebna za savJadivanje pomoCnog kretanj a jednaka je :
P = F,'v,
, 60
gdje su:
F,'S . n ![kW]
601000
F. [kN] - otpor pomoCnog kretanja,
S [mml - korak (posmak),
n [min-'] - broj obnaja predmets iii slats.
Prema tome, snaga rezanja daje se slijedeCim obrascom:
p. = F, . fI F.' S n [kW].
60 + .60 1000
Nije teko pokazati da je snaga otpora pomotnog kretanja P, ~ (0,01 -
- 0,02) P" Zbog toga ~ e s t o OVU snagu zanemarujemo i snagu potrebnu za
rezanje odredujemo po slijedeeem obrascu:
P = P = FI . fI [kW] ' .
, 60
Snaga pottebna za savladivanje otpora unutar same maSine slatke zavisi
od njene konstrukcije i pohabanosti dijelova.
Kod milAina s glavnim pravolinijskim kretanjem ova snaga je u principu
vea nego kod mdina s glavnim kruZnim kretanjem.
Snagu gubitaka odredujemo eksperimentalnim putem i obuhvatamo je
stepenom iskoriAtenja milAine alatke f). Na osnovu toga snagu elektromotora
p ... odredujemo prema obrascu:
gdje su:
p., [kW] - snaga rezanja
p ... = p. [kW],
f)
f) = 0,6 - 0,8 - koeficijent iskoriStenja (stepen korisnog dejstva) ma-
ine alatke.
Manje vrijednosti odnose se na milAine s glavnim .pravo1inijskim kre-
tanjem (rendisaljke), a veCe vrijednosti - na milAine s glavnim kruZnim kre-
tanjem (strugovi).
33

2.9. KRITERlJUMI ZA ODREDIVANJE ZATUPLJENJA ALATA
Zatupljenje alata naziva se granicnom habanja alata, pri
kojoj se postiZe odredeni kvalitet obradene povrsine. Najcclci krilerijum
zatupljenja alsta (noza) je habanja na njegovoj lednoj povrsini h\ (slika
2.15.). Dopunski parametar habanja alata jeste dubina }" i b kratera
se javlja na grudnoj povrsini alata, koji nastaje uslijed klizanja strugotine.
Iskustvo je pokazalo da se kod vetine
alata najvece habanje pojavljuje na lednoj
dok grudna ostaje gotovo
na primjer, kod provlakaca, glo-
daca, razvrtaca i slicnih alata. Kao rezultat
habanja ledne povrsine pojavljuje se povrsina
u neposrednoj blizini sjeciva ciji je ledni
ugao ex = O. Do izvjesnog vremena rada
habanja hi na lednoj povrSini
se ravnomjerno povecava, a poslije toga -
vrlo brzo raste.
u
J.
Sl. 2.15. Elemenri habanja nota
Odnos veliCine habanj a hi prema vremenu rada aluta naziva se intenzitet
habanja. Sto duze alat radi, yeti je intenzitet njegovog habanja. Tako na prim-
jer, ako za 40 minuta rada habanje na lednoj iznosi hi = 0,8 mm
kod jednog strugarskog noZa, a kod drugog 0,4 mm, tad a kaiemo da je in-
tenzitet habanja prvog noza 2 puta yeti nego drugoga.
Intenzitet habanja svakog alata zavisi od svojstva samog alata, od geo-
metrije rezne ivice, reZima rezanja, tj. od brzine rezanja, dubine i koraka
(sirine rezanja).
Materijal alata utice na habanje tako da s poveeanjem tvrdoce alata opada
intenzitet habanja za isti rdim rada.
Brzina rezanja utice na intenzitet habanja.
Intenzitet habanja bilo kog para tarut ih povrsina (u ovom slucaju ledna
alata i obradivana povrsina) zavisi od brzine trenja. Sto je veta
brzina trenja, veti je intenzitet habanj a. Brzina trenja na lednoj povrSini alata
jednaka je brzini rezanja.
Sa poveeanjem dubine rezanja i rezanja, habanje alata takode se
poveCava.
DoptiStena velicina habanja alata zavisi od namjene i uslova rada.
Ako alat izvodi grubu obradu, tacnost i cistoca obradene povrSine ne
igraju znacajnu ulogu. Tada mozemo dozvoliti vece habanj e alata. Nasuprot
tome, pri zuvrSnoj obradi alat moze da radi dotle dok se ne dobije
odredenog kvaliteta i klase tacnosti.
Pored navedenog kriterijuma odredivanja zatupljenja alata, postoji i
drugi. Tako na primjer, pri obradi sa zatupljenim nozem povrSina dobija
svijetle tragove (sjajna mjesta) i cesto mijenja boju (pri obradi celika tvrdim
metalom dobija se povrSina zuckaste boje). Kad prilikom obrade rezanjem
alat dostigne zatupljenje, rad postaje oteian: pojavljuje se karakteristican
zvuk.
Momenat zatupljenja alata moze se taCno odrediti mjerenjem otpora
prodiranj a alata u predmet, i otpora pomoCnog kretanja (Fa) . Dok je alat ostar,
34

.orpori su kons.rantni (stalni). Dostizanj ':n1 dopwtcne vrijC!dnosti Ultup-
IJenJa hI> OVI orpon naglo rastu (slika 2. 16.). Mjerenje otpora vr i sc posebnim
rnjemi rn urednjima, ugradcnim na nosacu alata.
FJ
r min
S1. 2. 16. Slezingcrov kntmjlnn odrediuanja
zotuplJtnja a/fi la
2.10. PITANJA ZA PONAVLJANJE
J. Kako nastaju strugoone r
2. Koic 8U vntc strogotine?
3. Kakva se strugotina dobiva pn obr..di alummijuma, balera i mekcg b!Wro? Kakva ;e
razlika medu njimn?
4. Kako bruns rezanj a n8 vntn stTugvtine?
S. Kako utifu uglovi nofa na vnru
6. Kako vrs le StrugOtillC na kvalitct obradene povrinc?
7. Sta jt naslag. i kako nastajc?
8. Kakav jt uticaj nasl.gc na kvalitct obradeoe povriine?
9. Koji su izvori toplate u procu u rezan;a?
10. Kako se roplota raspodjeljuje u proccsu rez:mja?
11 . Kalev. jt utoga sredstv. za bladenj. i podmaziv.nje?
12. Kojc Be metode koriste pri bl.denju?
13. Sta je emuJzjj a i koje su nj ene karaklerisrike?
14. Kad. se korist. utj . .. rezanje i bladenje?
IS. Od tega zavisi izOOr sredstva za bladenj. i podmuzivanje?

nkve promjene nnstaju povriinskom sioju u procesu abrade?

Od tega zavisi dubin. defektnog sloj.?
I Kako sredstvo za bladenje i podmazivanje utite n. dubinu defektnog sloja?
19. Sta je brzina rczanja i u a:mu se ona jzrafava?
20. Sta je brzinn pomoenog kretanj a i u temu se on. izm1av.?
21. Kakva je zavisnost izmedu brzine rezanja i broja obrtaja?
22. Kako vrsta materijala od koga je: predmet izrnden util:c na bninu rczanja?
23. OpiAi uticaj materijala al8ts na brzinu rezanja?
24. Sta je presjek strugotine i kako on utite na brzinu r<zanj.?
A Rako sredstvo za bl.denje i podmazivanje utia: na brzinu rezanj. ?
(3:1 Sta je postojanost alars?
27. Nabroj faktore koji utifu na postojnnost a1ala?
28. Opi!i zavisnost brzine rezanj. od postojanosti aJam?
29. Prika!i graft&; zavisnost brzine rezanj. i postojanosti alata!
30. Rako m.terijaJ predmcta utite n. postojanost aJ. m?

31. Sta je ekonomska brzina rczanja?
32. ZOOg a:ga se s povefanjcm brzine rezanj. i presjeka strogotine smanjuje postojanost
alata?
3S

33. Koj; alat Una veCu postojanost: Onaj od brzoreznog Clelita iii onaj od tvrdog mruia,
; zalto?
34. Wto slut; Valibs-DabringhaU5ov dijagram?
35. Koj e sile djeluju na grudnu povriinu alata?
36. Koje sile djeluju no lednu povriinu alata?
37. Sta je olpor rezanja i kako se nWde?
38. Obj asm koj; su olpOri rezanjal
39. Koji r.klori utib! no olpOre rezanja?
40. Objasm zbog 6ega g1avni olpOr i olpOr prO<iiranja zavise od vnte m&terijala aIata I
41. Kako sredstvo za Wadenje utiCle no vcliw.u olpOra?
42. Sta je snaga?
43. ::oj; se olpOr rezanja koristi za proratun mehanizama za pomoClo kreWlje, a koji za
proraeun mcbAn;zm. za g1avno kretanje?
44. Sta je stepen iskori!tenj a?
45. Sta je alata?
46. Kako zarupljenje alara utiCle no I..";';tet obradene povriine?
47. Koji sn kriterijurni za odredivanje zatupljenja alata?
48. KakO utiCle zaNpljenje alola no otporc = j.?
49. Kako uti6e sredstvo za hladenje i podmazivanjc no habanje aIata?
36

3. KlNEMA TIKA MEHANIZAMA
NA MASINAMA ALATKAMA
G VRSTE POGONA
Kinematika m ehanizoma 'prouCava sva kretanja kod ma!ina aJat:k.i. M.aina
alatka dobiva kretanja od pogonske mliine, koj a je eleknolIlotor.
Ova kretanja maAina m01e dobiti direktno (neposredno) ili indirekmo (po-

J., ' Direktni pog on (slika 3.1.) je tokav pogon kada se maAina aJatka di-
o vezuje s vratilom pogonske pomoeu spojnice.
Sl 3.1. Direlttni pog01l : 1 - e1ektromotor; 2 - 'pojnicn; 3 - malin. alatka
V -direkmi pogon (sJika 3.2.) je tokav pogon kod koga vratilo pogonske
i ma!ine aJatke nisu u istoj osi, nego se naJaze na izvjesnom rastojanju
jedno od drugog, a e su paralelno. U praksi se pretemo indi-
rektni pogon.
Indirekmi pogon ima neke prednosti u odnosu na direkmi pogon, pa
se &:Aee prirojenjuje u praksi. Ovaj pogon se najcriee ostvaruje pomoCu re-
mens (kai!a). Ukoliko u toku obrade dode do preoptereeenja maAine alatke
(pOM otpora rezanja) ili udara, remen ee poCeti da klizi, pa je maAina obez-
bijedena od ndeljenog lorna.
Pogon POInOCnog kretanja kod maAina alat:k.i pomoCu remena irns ne-
dostatak jer se u toku rada (obrade) istde, pa se ne dobiva ravnomjeran
posmak.
37

U novije vrijemc pogon glavnog i pomocnog kretanja maina alatki
osrvarui e se hidraulicnim putem. Ovaj pogon je narocito pogodan za pomoc-
retanje jer daje ravnomjeran posmak.
\I? Unutar same maine pre nos do glavnog i pornocnog kretanja osrvaruj e
e najcclce pornocu rernens i zupcanika, a mogu se sresti i ostali elementi za
prenos snage (na primjer : lancanici, frikcioni tockovi itd.).
. .
/ .
51. 3.2. ltu1!"rektni pogon: 1 - elektromotor; 2 i 4 - remcnici (kajinici) ; 3 - remefl;
5 - ma!i na a1atka
8PRENOS REMENlMA
Prenos rernenima rnoze biti : orvoreni, ukdteni i poluukrSteni. Ovaj
prenos se osrvaruj e pomocu siIe trenj a koja se javlja izmedu rernena i re-
mernce.
Otvoreni prenos se osrvaruje pornocu sile trenja koja se javlja izrnedu
remena i remenice. Ovaj prenos se osrvaruje kada je pogonsko (vodece) i
gonjeno (vodeno) vratilo paralelno i kada se obrcu u istom smjeru (slika
3.3.).
f
3 t I.
r
SI. 3.3. O/voTen; pr."os romenom: I - pogonsko vratilo; II - gon;eno vratilo; 1 - pogonska
remenica; 2 - gonjena remenica j 3 - radoi krak; 4 - neradni krait; Cl, P - obuhvatni uglovi
38

P iii
D,n n,
er erna brzma remeni ce jedan je : V , = -''--'
60
gdje je :
D, precnik remenice,
n, broj obrtaja pogonske remenice,
D, precnik gonjene remenice i
n, broj obrtaja gonjene remenice.
a remenice dva :
Uz pretpostavku da izmed.u remenice i remena nema klizanj a, mozemo
zakljuciti da je brzina remena jednaka perifernoj brzini remenice, tj . da je:
. Dl1t1Z1 D 2 7t1Z';!
VI = Vv ---- = '--- , D .. n 'l, = Din
l
-
60 60
brojeva obrtaja zove se prenosni odnos i oznacava se sa i . Prema
tome, moze se napisati:
S1. 3.4. UkrIteni preuos rell/ m om : I - pogonsko veaulo j II - gonjeno vratilo; 1 - pogonska
remenicB; 2 - gonjena remenica j 3 - radni krak; 4 - neradni krak; Cl i f1 - obuhvatni
uglovi
Ukrsteni prenos remenom (slika 3.4.) primjenjuje se kada je pogonsko i
gonjeno vratilo paralelno i kada se obreu u suprotnim smjerovima. Kod ovog
prenosa obuhvatni uglovi (I. i P poveeavaju se, pa se moze prenijeti veea snaga.
P
. d . . . . 'n, D.
renosru 0 nos ostaJe lSt!: I = - = - - .
n
z
D,
Prenos ravnim remenom se danas, zbog njegovih nedostataka, rijetko
koristi. Kod savremenih maSina za pogon koristi se klinasti remen, a u pre-
nosniku zupcanici.
39

B PRBNOS ZUPCANIClMA
Prenos zupbmicima obezbjeduje miran rad, konstantan prenosni odnos
i veei prenos snage. Prirnjenjuje se za promjenu broja obrtaja i koraka u
prenosnicima za glavno i pomoeno kretanje.
Kada su pogoosko i gonjeno vratilo paralelni, primjenjuje se prenos S
cilindriroirn zupbmicima (slika 3.5.).
1
,
~ "
~ f I : : : l : t : : : ~
SI. 3.S. ?rmos sa cilindribrim zuplanicima: I -
pogonsko vratilo; II - gonjeno vratilo; %1 i z. -
zupWtici
Brzina zupOmika z 1
Poto je V
1
= v., zakljurujerno da je:
Tada nam je prenosni odnOS:
gdje je:
m - modul zupCanika;
III 1> z. - brojevi zuba.
D
1
n
1
= n. D .
. In1 D
t
Zt
'=-=-=-,
n. D1 Zl
U ovom slutaju gonjeno vratilo obree se u suprotnom smjeru od pogon-
skog vratila.
Kada je potrebno da se gonjeno vratilo obrce u istom smjeru kao i po-
gonsko, u prenos se ubacuje meduzupOmik z. (51 ika 3.6.).
MeduzupOmik ne utice na prenosni odnos, pa. je:
. "1 D. Z.
1=- == - =_.
no D1 Zl
40

Kada se ose pogonskog i gonjenog vratila sijeku, za prenos se koriste
konicni zupeanici (stika 3.7.).
1 . ~ p l
11
~ z
-"':,,-,
111 111
Z ~
SI. 3.6. Prmos sa metluzuplanilrom SI. 3.7. Prmos konibrim ~
Pren06ni odnos
. "1 D. Z.'
1=-=-=-.
n. D, Zl
Prenos frikcionim tOCkovima (to&ovi no trenje), a posebno lancanicime.
vrlo rijetko se primjenjuje,
Y.2. PROMIENA BROIA OBRTAIA KOD MASINA ALATKI
, Da bi se obezbijedila ekonomitnost obrade, potrebno je raditi s ekonorn-
skorn brzinom rezanja. Ovo je moguce ostvariti pogodnom konstrukcijom
prenosnika za glaVDo kretanje. Ovaj pretrosnik omogueuje da se ostvare
razliciti brojevi obrtaja od nmln do n",... Iz obrasC8 za brzinu rezanja - pri
b d
_x' alatkam 1 . ._....... kr' D . :n; . n
o ra 1 na rn""mama a s g avrum JUu:Gulffi etl/PJem: v = ,
1000
vidi se da brzina rezanja zavisi od pretnika D i od broja obnaja n. Ako se
zahtijeva da preCnik D obradujemo pn konstantnoj ekonomskoj brzini rezanja,
D :n;n :n;
trebalo bi da bude: v = = cobstanta. PoSto je = cons-
1000 1000
tanta, to je proizvod D . n = constanta.
Na osnovu ovoga zakljueujemo da se prilikorn obrade smanjenjem pret-
nika D poveeava broj obnaja n, i obratno.
Broj obnaja kod matina alatki moze se mijenjati na dva natina:
- kontinualno i
- stepenasto.
41

Kod kontinualne promjene broja obrtaja (slika 3.8.) svakom pretniku D
odgovara broj obrtsja n, tako da se moze 0 tvariti ekonomska brzina rezanja.
1z dijagrama se zakljutuje da je proizvod :
D, . n
l
= D.' t . ~ = D
3
n3 = . . . = D . n. = constanta.
~ Stepenasta promjena broja obrtaja jeste takva promjena kod koje se za
C(?ciredeni raspon precnika D primjenjuje jedan bro j obrtaja n, a za drugi raspon
- drugi broj obrrnja itd. (51. 3.9.).
c:
'" o
-
nJ
: I
I I
n1 __ ____ 1 __ _
I I
I I
I I I e,
n, - : - - - - - ~ ---F -
I I I I
I I I I
I I I
Dr OJ 01 D, log 0
J
n ~
nJ
n
,
,--
I
1-- i -
I
I
- -1-+-
I I I
- - i ' -+- + -
:
I I I
I I I
Ox . 0. 0 0
0,
mm
) ~
51. 3. 8. Kominual1la promjel1Q broja obrtaja Steptnasta promjena broja obrloja
1z dijagrama se vidi da se svi precnici od D 2 do D3 obraduju pri broju
obrtaja "" a precnici D. do D. obraduju se pri broju obrtaja n
J
, pa se, prema
tome, u tim razmacima radi 5 prosjecnom ekonomskom brzinom rezanja.
Sa stanovista ekonomske brzine rezanja, kontinualna promjena broja
obrtaja pogodnija je od stepenaste. Medutim, posto je ova promjena teSko
izvodljiva, najcesce se u praksi koristi stepenasta promjena broja obrtaja.
Stepenasta promjena broja obrtaja moze biti: aritmeticka, geometrijska
i logaritamska.
Brojevi obrtaja kod maSina a1atki su standardizovani .
@ARITMETICKA PROMJENA BROJA OBRTAJA
Aritmeticka promjena broja obrtaja jeste takva promjena kod koje je
razlika izmedu dva susjedna broja obrtaja konstantna, tj. to je takva promjena
broja obrtaja kod koje svaki naredni broj obrtaja dobivamo ako prethodnom,
dodamo stalan priraStaj broja obrtaja a .
o vakav nacin promjene broja obrtaja odgovara aritmetickom redu (nizu)
pO kome je i dobila naziv.
Ako maSina alatka ima slijedece brojeve obrtaja rasporedene pO aritme-
tickom redu:
42

gdje je tIt = "mln; ", = "m .. , Z - broj promjena broja obrtaja, onda se za
aritmeti&i red moze napisati:
tIt
n2 = n
1
+ a
". = ". + a = tIl + a + a = tIl + 2a
". = ". + a = ", + 2a + a = ", + 3a
". = ". + a = ", + 3a + a = ", + 4a
", = ",_, + a = ", + (z - 2) a + a = ", + (z - 1) a
", = ", + (z - 1) a.
Ako su poznati ", i "" kao i broj pr.) .nie:ll h ;Jjl z, prirast broin
obrtaja mo'Ze se po obrascu:
n. - n
1
a = ---'---'
z-1
(frir>rjer }J:? Odrediti sve brojeve obrtaja step!nastog prenosnika s
aritmetlcKom promjenom broja obrtaja, ako prenomik ima 6 razlititih bro-
jeva obrtaja, pri cemu je najmanji broj obrtaja: tIl = 140 min-' i ako je pri-
rast obrtaja: a = 60 min- '.
RjeScnje:
", = 140 min- '
a = 60 min-
1
z = 6
" 2 = ", + a = 140 + 60 = 200 min-
1
"3 = ". + a = 200 + 60 = 260min-'
", = "3 + a = 260 + 60 = 320 min- '
". = ", + a = 320 + 60 = 380 rhin-'
". =". +a = 380 + 60 = 440min- '.
(frimjer 3.2) Kod prenosnika (mjenjaca) s arirmetitkom promjenom
broja obrtaja, s 8 razli6tih brojeva obrtaja, poznat je najmanji broj obrtaja:
", = 50 min- ', i broj obrtaja: ". = 250 min-'. 0 drediti ostale bro-
jeve obrtaja.
RjeSenje:
", = 50 min-'
". = 250 min-'
no - n,
a -
6 - 1
a - 40o/min.
250 - 50 = 200 = 40
6 -1 5
43

Ostali brojevi obrtaja jesu :
n. = n
1
+ 0 = 50 + 40 = 90 min-
1
n3 = n. + 0 = 90 + 40 = 130 min-
1
n, = n, + 0 = 130 + 40 = 170 min- I
n. = n, + 0 = 170 + 40 = 210 min- I
n. = n. + 0 = 210 + 40 = 250 min- I
n. = n. + a = + 40 = 290 min- I
n, = n, + 0 = 290 + 40 = 330 min-I.
Primier 3.3. Dat je s 8 brojevB obrtaja s
promjenom. (';etvrti broj obrtaja je: n, = 300 min-I, a sedmi bro; obrtaja
;e: n. = 525 min-I. Odrediti sve ostale brojeve obrta;a.
44

"' = 300 min-I.
no = 525 min-
1
z = 8
n, = n
1
+ 30
n
1
+ 30 = 300 ... . (1)
n. = n
1
+ 60
nl + 6a = 525 , , (2),
Ako prvu jednaanu oduzmemo od druge, tj. aka od:
n
1
+ 6a = 525 oduzmemo
nl + 30 = 300, dobivamo:
30 = 22S
225
75
' 1
0=- = nun-, pa je:
3
n, = "l + 30
"l = n, - 30' = 300 - 3, 75 = 75 min-
1
n, = "l + 0 = 7:i + 75 = 150 min-I
n, = ". i' a = ISO + 75 = 225 min-
1
n, = II, +.1 = 225 + 75 = 300 min-I
n. = n, + 0 .= 300 + 75 = 375 min-
1
II, = n. + 0 = 375 + 75 = 450 min-l
no = lis + 0 = 450 + 75 = 525 min-I
n8 = no + 0 = 525 + 75 = 600 min-I,

G GRAFICKO PRIKAZNANJB ARITMBTICKB PROMJBNE BROJA
V OBRTAJA KOD MASINA ALATKI
Da bi se izradio dijagram zavinosti brzine rezanj a od pretnika predmeta
koji se obraduje, potrebno je RDRlizi.rati jednatinu za brzinu rezanja f),
Ova jedna&la )e ' f) - D
, ' D ' n ' n =8' n- --"'> C
, - 1 000 1 000 '
n'n
Poto je broj obrtaja n = coost, to lie izraz = const = G,
1000
Prema tome, jednatina za brzinu rezanja dobiva oblik: = C ' D, Ova jed-
natina je jedna&la prave koja prolazi kroz koordinatni potetak sistema
8 koordinatama v i D, Prava je nagnuta po:i uglom "', Ugao n'lgiba '" zavisi od
broja obrtaja n, te je za n = n1> '" = "' t> Zil n = Ita' at = "'I itd. (slika 3.10')i
U jednatini v = C D, C = tg at' = nn ,pa je, prema tome:
1000
C
1
=
n
1000
.
C
1
=
n
' n
1000
c. = tg "'I
C.=
n
1000' '''
C. = tg at.
itd. itd.
Kada se za odredene vrijednosti n" n., IS:! itd. izvrli z'lmjena prethodnim
jednatinama, dobiee se vrijednosti konstanti C" C., C., odnosno dobiee se
uglovi at
1
, "'., oc.. itd.
Na osnovu navedenih podataka mo:te se nacrtati dijagram zavisnosti
brzine rezanja i preCnika, iii dijagram v-D.
Na-grafikonu se mo:te lako odrediti odgovarajuCa brzina rezanja za svaki
pretnik '.p i za svaki broj obrtaj a n.
o Dmm
SL [3.10. GrtViOti priluut jedna&u:
" - CD
:.

",

SL 3.11. GrafiOti priluut jldnaliM:
t1 - CD," 11 - 1011
45

Crtanje pravaea U v - D di jagramu se izvesti na slijedeci nacin :
C9Ako se usvoji pogodna brzina rezanja: v = I On m/min (zbog lakSeg ra-
.. . ). D "it n 0 .
-.unanJa Imamo : v = = I . n, pa Je :
1000
D = ' 1 000 . :: = I 000 . 10 "it = 000 .
n -n
n' n
n
10 000 (za v __
Dakle, precni k predrneta D rnijenja se po zakonu D = ---
n
= 10]1;) . U presjeku horizontale: v = I On i vertikale : D = dobiva
n
se tacka A (sli ka 3.11. ), kroz koju prolazi prava v = CD.
Da bi se naertao cio dijagram v - D, potrebno je odrediti sve brojeve
obrtaja n (n" II " n" .. . n, ) i odgovarajuce precni ke D (od Dmox do Dmln).
Na osnovu dobiveni h vri jednosti erta se dijagram.
Q RADNI ILl TESTERASTI DIJAGRAM ZA ARITMETI L: KU PROMJENU
V BROJA OBRTAJA
Koristeci se prethodnim razmatranjem, konstrukeiju radnog ili teste-
rastog dijagrama prikazacemo na slijedecem primjeru.
Primjer 3.4. Naertari radni dijagram za aritmeticku promjenu broj a
obrtaja kod mjenj aca iz primjera 3.2.
Iz primjera 3.2. imamo slijedece podarke :
n, = 50 min- '
n. = 90 min- I
n. = 130 min- '
n, = 170 min-
1
ns = 210 rnin-
I
n. = 250 min- '
n7 = 290 min-'
n8 = 330 min-I
Ekonomska brzina rezanja se proracunava na osnovu faktora koji uticu.
na nju iii se bira iz tabliea. Radi racunanja usvojimo da je ekonomska
brzina rezanja v = IOn [m/min]. Na osnovu toga mozemo izraeunati odgo-
varajuce pfeenike D, i to:
D, =
10000 10000
= 200mm -
n, 50
D. =
10000 10000
= 111,11 mm
-
nl
90
Da=
10000 10000
= 76,92 mm
-
n, 130
46

D, =
10000 10000
-
= 58,82 mm
n.
170
10000 10 000
D. = .----= = 47,62mm
n.
210
D. =
10000 10 000
= 40mm
n. 250
D, = .to 000 = 10000 = 34,48 mm
'" 290
D. = 10000 = 10000 = 30,30 mm
n. 330
Na osnovu dobivenih vrijednosti erta se dijagram v - D (slika 3.12.).
~ Iz dijagrama prikazanog na slid 3.12. vidi se da se iinije brojeva obrtaja
l..:;7" n" n3 itd. sijeku s vertikalama Dv D" DB u tackama 1,2, 3, koje se nalaze
oa pravoj liniji '" - m. Spajanjem taeaka A, 1, B, 2, C, 3, D, 4 dobiva se
izlomljena linija u obliku testere, pa se navedeni dij agram zove testerasti ili
radoi di jagram.
V mJm;n
50
oi 0; 0, 0; 0, 0; oj 0;
I
4S
I
I
<0
I

I
J5 I
I
r .....
25 .......
....... .
' ~
IS
'10
5
o
1S so 75 100 125 ISO /15 200 215 150 115 lOO D "'",.
D. Dr
SI. 3.12. Radni iii IdSterasti dijagram za antme,ilku promj.nu broja obrll1ja
47

Predmeti preenika D, do D. obraduju se pri broju obrtaja n" a predmeti
preQllka D, do D, obraduju se pri broju obrtaja n., itd.
je potrebno izraditi predmet D = 150 mm, onda se on
pri broju obrtaja n,. Pri OVOID broju obrtaja stvarna brzina rezanja
(visina taate M u dijagramu) je:
D 'I . n, .
v, = = 23,55 m/mm, -
1 000
dok je brzina gubitaka v, :
v, = v - v, = 10]1" - 23, 55 = 7,85 m/min.
Gubitak brzine rezanja je: v, = v - v" dok je relativni gubitak brzine
rezanja:

v. = v - v, = l ' _ Vi
v v v
Ako bi se predmet preCnika D = 150 = obradivao pri broju obrtaja.
n" brzina rezanja bi bila: v = 42,5 m/min. je ova brzina veta od usvO'-
jene ekonomske brzine rezanja (0 = 42,5 m/min > v = 10'1 m/min), posto-
janost alata znatno se smanjuje, to se ne smije dopustiti.
Ukoliko bi se poveCala ekonomska brzina rezanja na v = 50 m/min,
pri postojeeim brojevima obrtaja n" n., 7Ia n. mogli bi se obradivati pred-
meti preenika -9;, D;, D; ...
Iz dijagrama se vidi da je:
> D,; It. > D,; > Ds D; > D.
(J} Iz izloienog se vidi da p romjena broja obrtaja ima slijedeee
karakteristike :
- u zoni velikih preenika gubici brzine rezanja su velila, dok se iduci
ka zoni manjih preCnika ovi gubici smanjuju,
- za predmete velikih precnika ima mo malu 1Ilogucnost mijenjanja
broja obrtaja,
- za male preenike imamo veliku moguenost mij enjanja broja obrtaja,
to je a limje broja obrtaja se gomilaju, pa je i dijagram ne-
pregledan.
Bolie ovih problema daie geometriiska promiena broja obrtaia.
PROM]1!NA BROJA OBRTAJA
Kod geometrijske promjene broja obrtaja svaki naredni broj obrtaja
dobiva se ako se pretho:ini broj obrtaja pomnoti s odredenim stalnim fak-
torom Vi. Dakle, ko:! ove promiene broja obrtaja kolienik izmedu bilo koga
broia obrtaja i njcgovog pretho;inog broja obrtaja jeste stalan, konstantan, ti.:
= ns = PIt = .. = n, = Vi = const.
n. -1
48

a or eomet" e promjene broja obrtaja 'P standardizovan je i iznosi :
, 1'2; 1) ; , j , . 2
ave ena osobina svrstava brojeve obrtaja po geometrijskom redu, tj .:
n" n .. n., .. . n, - I, n, . Ako je poznat najmanji broj obrtaja nmln = n, i fmor
geometrijske promjene 'P, naredni brojevi se mogu odrediti na slijedeei naM:
n. = n, . 'P
n, = n . 'P = n, . 'P . 'P = n, . 'P!
n, = n . 'P = n, . 'P . 'P = n, . 'P"
n. = n, . 'P = n, . 'PI . 'P = n, . 'P'
n, = n, - 1 . 'P = n, . tp'- . 'P = n, . tp'-"
gdje je z - broj promjena br,!jeva obrtaja.
Ukoliko je kod prenosnika poznat broj promjena broja obrtaja, najmanji
i najveCi broj obrtaja, onda se fsktor geometrijske promjene odreduje iz
posljednje
Primjer 3.5. ad mjenjaCi s geometrijskom promjenom broja obrtaja
sa - 6-hraJmanjeg broja obrtaja: n, = 100 min-', fsktora 'P = 1,12 odre-
di ostaIe brojeve obrtaja!
Rjclenje:
n, = 100 o/min
n. = n, . 'P = 100 . 1,12 = 112 min-
1
nl = n . 'P = 112 1,12 = 125,4 min-'
n. = n . 'P = 125,4 . 1,12 = 140,4 min-
l
n. = n . 'P = 140,4 . 1,12 = 157,2 min-
l
"" = n . 'P = 157,2 . 1,12 = 176,1 min-l.
Primjer 3.6. Odredi sve brojeve obrtaja mjenjaCi 8 8 promjena broja
ob ., e poznat najmanji broj obrtaja: n, = 45 min-', a "" = 5 760
min-
l
, kad geometrijske promjene broja obrtaja.
Rjclenje:
_ _ ')5760 _ 2
tp- -- --
n, 4S
n. = n, . 'P = 45 . 2 = 90 min-
1

11, = n . 'P = 90 . 2 = 180 min-
1
n, = n . 'P = 180 . 2 = 360 min-
1
n6 = n . 'P = 360 2 = 720 min-
1
no = n6 . 'P = 720 . 2 = 1440 min-
1
n., = n . 'P = 1 440 . 2 = 2 880 min-
1
n. = n7 . 'P = 2880 . 2 = 5 760 min-
1
.
( Primjer iJ) Kod mjenjaca s geometrijskom promjenom sa 9 promjena
bro/eva ObI tala poznata su dva broja obrtaja ito: n3 = 128 min-
1
i n7 = 838,9
min-
1
. Odredi sve ostale brojeve obrtaja i nacrtaj radni ili testerasti dijagram.
RjeSenje:
no = 128 min-
1
n., = 838,9 min-
1
.
Poznato je da je no = n
1
'P' i n7 = n
1
. ' P . ~ te na osnovu toga dijeJjenjem
druge jednaCine s prvom dobivamo :
r.. n m'
y_.., = 1 T = rp', pa je:
n. n
1
. 'P'
_ 4 rn:, _ 4/
838
,9 - 1 6 . .. I
'P -,Jn;.-,J 128 - , IJ(j
n, = no = 128 = 50 min-1
'P' 1,6'
n. = n
1
. 'P = 50 . 1,6 = 80 min-
1
11, = n. 'P = 801,6 == 128 min-
1
n, = n3 . 'P = 128 1,6 = 204,8 min-
1
n6 = n, . 'P = 204,8 . 1,6 = 327,7 min-
1
n, = n6 'P = 327,7 . 1,6 = 524,3 min-
1
n., = n . 'P = 524,3 . 1,6 = 838,9 min-
1
n. = n, . 'P = 838,9 . 1,6 = 1342,2 min-
1
n. = n . 'P = 1342,2 1,6 = 2147,5 min-
1

Da bi se nacrtao radni dijagram, potrebno je odrediti odgovarajute
preCnike: Du D .. . D . Ako usvojimo da je ekonomska brzina rezanja v =
"" 10 n[m/min], tj. v = D n n = 10 n, mogu se dobiti ovi preCnici:
100
so
10000
D
1
= - -
10 000 = 200 mm
50

D, =
10000 10000
- - = 125 mm
n , 80
D. = . 10 000
\0 000
= 78.2 mm
-
n. 128
D, =
10000 10000
-. - = .
--- = 491 mm
n.
204,8 '
D. =
10000 to 000
=---- = 30, 25 mm
n. 327,7
10000 10000
D. =--- = ----=19,lmm
n. 524,3
10000 10 000
D7 = -= =1 1,9 mm
117 838,9
DR = ~ 000 = 10000 = 7,45 mm
"8 I 342,2
D. = ~ ~ 000_ = to 000 = 4,65 mm.
ng 2 147,5
Povrsina u dijagramu (slika 3.13.) izmedu testeraste linije i ose D pred-
stavlja povrsinu korisnih brzina rezanja, dok povrsina izmedu testeraste linije
i brzina rezanj a v = 10 :n m/min predstavlja povrsinu " bitaka brzine rezanja.
Pri obradi predmeta, na primjer predmeta ei ji je precnik D = 160 mm,
koristimo se brojem obrtaja n, = 50 min-' i radimo sa stvarnom brzinom v"
koj a je manja od ekonomske brziae rezanja {(v, = 25,12 m{min < v =
= 10 7t lm/min]).
Ako bi se predmet preenika D = 160 mm obradivao pri broju obrtaja:
n. = 80 min-', brzina rezanja bi bila v = 40,3 m{min, STO je vece od eko-
nomske brzine rezanja v = 10 :n. Ovo ne smijemo dopustiti jer postojanost
alata opada. Zato predmet navedenog preenika obradujemo pri broju obrtaja:
n, = 50 min-l Na taj naein imamo gubitak brzine rezanja v. = 6 m/min.
Gubitak brzine rezanja v. mozemo izraziti na slijedeCi nai:in :
v ~ = v - V"
dok je relativni gubitak brzine rezanja:
V g _ v-v. = 1 _ v.
- .
v v v
NajveCi gubitak brzine je u neposrednoj blizini precnika D., u trenutku
kad treba da predemo na obradu s brojem obrtaja n2. Taj maksimatni rela-
51

. ; ~ - - - . - . - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -----
~ - - - - - - - - - - ; -
II ~ ~ ~ ~ ~ ; ~
tivni gubitak brzine rezanja mozemo izraziti ovako:
D. :If; n
1
1000 nl 1
- =1--=1--
D. :If; n. n. fjJ
1000
fJ. fjJ - 1
-=
52

Na osnovu ovoga vidimo da je relativni gubitak brzine konstantan i
da ZQvis i od faktora geometrijske promjene cp. Naravno, sto je cp veee, veei
je i gubitak brzinc( i obrnuto.
Uporeciivanjem dijagrama za aritmeticku i geometrijsku promjenu broja
obrtaja dolazimo do ovih zaklj ucaka :
- maksimalni gubitak brzine rezanja za sve preen ike konstantan jc pri
geometrijskoj promjeni, dok je kod aritrneticke promjene promjenljiv i najveCi
je u zoni velikih prccnika;
- u zoni velikih precnika neto je veea mogucnost izbora broja obrtaja
kod geometrijske nego kod aritrneticke pramjene;
- u zoni malih precnika manje je nagomilavanj e braja obrtaja kod
geometrijske nego kod aritmcticke, pa je ekonomicniji rad, a dijagram pre-
gleclniji.
Ukoliko bi se poveCala ekonomska brzina rezanj a na : n = 55 m/min,
pri postojecim brojevima obrtaja n" n., ... , tl. in., mogli bi sc obradivati
predmeti prccnika D; i D;, i pri tome bi bilo: D; > D" D; > D, ... ,
D ~ > D, i D; > D. dok bi maksimalni relativni gubitak brzine ostao isri.
Zbog velikih gubitaka brzine rezanja, vrsi se ponekad dvostruko geome-
trijsko stepenovanje, i to tako da u zoni velikih prccnika upotrebljavamo
faktor cp" a u zoni manjih precnika CPo, pri cemu je '1' , < 'Po. Najcescc se uzima
da je cp, = <p;.
Pored aritrneticke i geometrijske promjene postoji i logaritamska pro-
mjena broja obrtaja. Kod ove promjene faktor 'P mijenja se po zakonu loga-
ritamske krive, pri cemu je za manje brojeve obrtaja cp manje, a za "ecc brojeve
obrtaja rp je vece. Mjenjac broja obrtaja (mjenjacka kUlija) pri logaritamskoj
promjeni je komplikovaniji od mjenjaca za geometrijsku promjenu, pa se
rjede koristimo logaritamskom promjenom.
Pri konstrukci"i masine slatke . 'il' eometrijska ro-
53

r:.-:J
o MEHANIZMI ZA GLAVNO KRETANJE
Mehanizmi za glavno kretanje dijele se na:
- mjenjace broja obrtaja i
- mehanizme za pretvaranje kruznog u pravolinijsko kretanje.
Mjenjaci broja obrtaja prema naci nu promjene mogu se podij eliti u
dvije grupe, ito: .
- stepellaste mjenjace broja obrtaja i
- kontinual lle mjelljaee broj a obrtaja.
Stepellast i mjenj aCi broja obrtaja obezbjeduju za odredeno podrucje
precnika jedan broj obrtaja, a za drugo podrucje drugi broj obrtaja itd. Prema
tome, ovdje se obrada razllih precllika izvodi pri srednjoj ekonomskoj brzini
rezanj a. Ovih mjenjaca ima vise vrsta:
mjenj ac sa stepenastom remenicom,
prosti zupcasti mjenjac,
kombinovani mjelljac,
slozeni zupcasti mj ellj ac i
elektriclli mjenjac.
3.3.1.1. Mjetljac sa slepenasLOm remetil COm
Ako su maSine alarke s malim zahtjevima s obzirom na podrucje regu-
lacije i na broj promjena broja obrtaja, upotreblj ava se mjenjac sa stepellastom
remenicom (slika 3.14.).
7
I
~
t-
l-
ii-

ItS
I
-
I
Cl
-
P
!-I
no
I-
-
Vo
... ~
1----
3
~
~ p
~ i
/'-
r-
~
-
11
~
~
- -
-
cS
-
~
...
~
n
,/ ~
... ....
...
...
Sl. 3.1 4. MjcTljal sa sl epe1UlJtirn re",."icama: I - pogonsko vratilo; II - gonjeno vratilo;
1 - pogonska remeniesj 2 - gonj cna remenicaj 3 - remen; 4 - stezna glava
54

a pogonskom vratilu (1) nalazi se evrsto vezana pogonska remeni ea
(1), koja ima konstantan broj obrtaja no. Pomocu remena (3) prenosi se kre-
tanje na gODj enu remenicu (2), koja je cvrsto vezana za gonj eno vratilo (11),
Da cijem se kraju nalazi stezna glava (4).
Periferna brzi na remeni ce, pod uslovom da nema proklizavanja remen a,
;ednaka je brzini rernena. Prema tome ;e :
Vo =
D it 'll
1 0
1000
D n n , ,
1000
Posto ;e Vo = v,, imamo:
D
,
n no
D . nn
1 1
=
1000
iIi :
Dino = D ~ nl '
odnosno:
no D ~ .
-=- = I I '
n, Dl
100
Ako remen (3) prebacimo na remenicu precnika D, i D;, dobicemo bro;
obrtaja n" kome odgovara prenosni odnos :
Na isti Dacin prebacivanjem kaisa mozemo dobiti broj obrtaja 11. ill"
kojima odgovaraju prenosni odnosi:
. no D;
1 .... = -=- - ;
oJ n3 D3
Na osnovu navedenog mozerno napisati brojeve obrtaja:
D.
n ... = --= n
o
- D;
D.
na = - no
D'

D.
n .. = - tlo'
D'

Rastojanje izmedu remeniea L mora biti L ;;. 10 (D.' - D,), da ne bi
rem en spadao s remenice.
Da bi se jedan remen mogao primijeniti za ostvarivanje sva cetiri broja
obrtaja, potrebno je ispuniti ova; uslov:
Dl -I D; = D, + D; = D. + D; = D. + D ~ .
Iz konstrukcionih razloga usvaja se da je:
D, = D ~ ; D. = D;; D. = D; ; D. = D;.
55

S obzirom na to da se ne moze ostvariti taean prenosni odnos (zbog
klizanja i istezanja remena i maJog broja promjena broj eva obrtnja -
ovaj se mjenjac rjede upotrebl java za promjenu broja obrtaja kod ma-
sina alatki.
3.3.1.2. Prosei zupcasci mj ellj ac
Prosti zupcasti mjenj ae s promj enljivim zupcanicima koji ima najHru
primjenu kod automata, poluautomata i alatki za serijsku i masovnu
proizvodnju, priknzan je na slici 3.15.
no
I
TIl
1
Prenos kretanja od pogon-
skog vratila (I) na gonjeno vra-
tilo (Ill) ostvaruje se preko pro-
mjenljivih zupcanlka z;, z; I
zupcastog para z , i z .
Prenosni odnosi gJasc :
. "0 z%
t\ = - = -
n
1
Z l
,
z,
,
. no Z2 Z1
12 = - = - . --; .
n 2 Z l Z2
Broj eve obrtaj a glavnog
SI. 3. 15. Prosti zuplasl i mjenjal sa promjenljivim (radnog) vratila odreduj emo po
zupltJnicima: obraseima :
Za broj obrtaja "1 i prenosni odnos i 1 raspored zupeanika je prema
slici, a za broj obrtaja "2 i i2 zupcaniej z; i z; zamjenjuju svoja mjesta.
Ako mijenjamo brojeve zubaea zupcanika z; i z; pri istom osnovnom
rastojanju izmedu vratila I i II, mozemo uvijek dobiti nova dva broj a obrtaja
itd.
3.3.1.3. KombimnJ>{mi mjelljae
Kombinovani mjenjac se pnmJenJuJe kod aJatki male snage
(stika 3.16.). Predstavlja kombinaciju premodna dva mjenjaea, po cemu
je i dobio naziv. Sastoji se od pogonske remeniee (1), koja se nalazi na pogon-
skom vratilu (I), evrsto vezana za njega. Pomoeu remen\S3) prenosi se kre-
tanje Da remenicu (2), koja je evrsto vezana za zupcanik ZI' slobodno oslonjen
ria vratilo (III), na kome se nalazi evrsto vezan zupcanik z. i stezna glava (5).
Sa zupCanieima Z l i z. vezuju se zupcanici z. i z" koji se nalaze sJobodno
oslonjeni na koljenastom vratilu (II). Zupcanici z. i z. su medusobno po-
vezani sa supljim vratilom (7).
56

Pomoeu ovoga mjenjaea mozemo ostvariti 8 brojevB obnaja,
i to : 4 direktna i 4 indirektna broja obrtaja. lndirektne brojeve obrtaja do-
bivamo tako da podesirno kao na slici, pri cemu klin (6) odvajamo od
remenice (2).
no
J
11
,
SJ. 3.16. Kombinuvani mjwjal: I - pogonsko vratilo; II - pomoCno vratilo; III - radno
vratilo; I - pogonska re.menica ; 2 - gonjena remenica; 3 - remen; 4 - ruaca; S - stem.
glava; 6 - klin ; 7 - suplje vratiJoj =1 do .l'. - cilindrifni zupa..ruci
Prenosni odnosi koji odgovaraju indirektnom pr.::nosu jesu:
nu D; Z2
' 1 = -=-.-
n, D, z,
nu D; z.
13=-=---- --
n3 D'J fZ
1
Zlt

. no Z2
'2= -=_.-
n, D, z,
. no D; Z2 z.
1,=-=- --.
n. D. 12", z,
Direktne brojeve obrtaja dobivamo kada rucicu (4) koljenastog vratila
obrnemo za 180, pri cemu se ;;2 i z, odvoje od zUpCanikB ;;, i z.,
a klin (6) potisnemo i spojirno zupcanik (4) s remenicom (2).
Prenosni odnosi koji odgovaraju direktnirn brojevirna obrtaja su:
no D; . no D;
'5 = - -- = .. - 'I; = - = -
n, D, n. D.
no
, = - = - .
n., D,
. no
'tl = - =-.
n. D,
57

Na osnovu prethodnih izraza m Zemo odrediti brojeve obrtaja koje
postizemo pomoeu ovoga mjenjaea, t j.:
D. z , z.
"3= n
O
' - 0- -
D ~ z. z.
D.
n - n '-
8 - 0 D ~
D3
n
7
= ' 10' -
D'

D.
n.=no -
D'

Kombinovani mjenjac obezbj eduje dvostruko viSe brojeva obrtaja od
broja stepenica stepenaste remenice.
3.3.1.4. Slozeni ztlplasli mjenjaCi
SloZeni zupeasti mjenjaci mogu biti razlicitih konstrukcija. Prema
naCinu kako se ostvaruju pojedini brojevi obrtaja, mjenjace ovog tipa mozemo
podijeliti u tri grupe, i to:
- slozeni zupCasti mjenjac sa spojnicama,
slozeni zupeasti mjenjac s pomjerljivom grupom zupeanika,
sloZeni zupeasti kombinovani mjenjac.
3.3.1.4.1. Si ozeni zupcas ti mjen ja:c sa spo jni cama
Na slici 3.17. prikazan je mjenj ac IV fP,. Rimski broj oznacava broj
vratila, a arapski - broj promjena broja obrtaja koji daje mjenjac. Mjenjac
se sastoji od pogonskog vratila (I), na kome se nalaze cvrsto vezani zupeanici
Zv .11'" Z ", .11',. supljeg vratila (II), na kome se nalaze slobodno oslonjeoi zup-
Canici z .. z" z. i Z8 i evrsto vezani zupcanik Z8' Na istom vratilu se nalaze
spojnice S 1 is., koje se mogu pomjerati u lijevu iii desnu stranu i oa ta j
naCin mogu evrsto vezati odgovarajuce zupeanike za vratilo II.
Na pomOCnom vrari1u (III) nalaze se Cvrsto vezani zupCanici Z10 i Zu '
Kroz auplje vratilo (II) prolazi glavno vratilo (IV). na kome se nalazi stema
glava i slobodni zupCanik Z1I, i spojnica Sa, koja se moze pomjeriti Iijevo iii
desno.
Mjenjac obezbjeduje 8 razllcitih brojeva obrtaja, i to 4 direkma i 4
indirekma . -
58

Prenosni odnosi, brojevi obrtaja i polozaj S,. S, i Sa dati su
u tabeJi 3. l.
Indirektni brojevi obrtaja jesu : II" II,. ,,,. Il , a direktni : "., " "7 n .
r- n.
Z,
ZJ
Z5
. Z,
l[
l'r
lz1 5 ,
f4 51
Z,

,-- z,
l/ ;-;-,
'--


r-'"
1

Z'D
OJ
flit
.
J
SI. 3.17. Slozen; :;uplasci mjcfljac sa spojllicom l V!8
Tabel. 3. 1.
Stepen
Polo:!.; spo;ruca
Prcnosni odnos Bro;evi obrta;a
I
pren.
S. S.
S,
.
n Z. Z .. ZII
z, . Z, . ZI1
slobodna desni dcsni J. i
1
==-!'::::.-- -;
"I = n.
"1 Z, X, Zu
Z, . Z 10 Z I t
n, Z. z .. ZIt
z, . Z, %11
1ijevi 2. is ...: - := - - . - ;
n. = n, '
" " n. z. z.
z"
Z,' Z1O' %"
no.
z,
z"
% .. z, ' Z,'ZI I
desni slobodna 3.
i ,c=.- ;:;:;.- __;
n, = ". '
" n. Z, z,
z"
Z" Z IO . Zu
no Z.
z" Z"
%1: Z, . Z11
lijevi
"
4. i.=-=-__; = n,'
" n,
Z. z. ZI1
Z . %1 %11
no z. z,
slobodna desru 1i;evi
5. - j
n. =-- n. -
n. z,
1J.
no z. Z,
1i;evi
"
6. i,t:E -_ -j
n,=".-
" n.
=.
z.
n. Ir, ....
desni slobodna
"
7.
i, _-
=-j n, = n,' -
n,
Ir. z .
.
&'.
...
Ir
li;evi
"
8. n .. -n,'-
"
n. &'.
Z.
59

3.3.1.4.2. Slozeni zupcasti mjenjac s pomj er Jji vim grupama
zupcanika
Promjenu broja obrtaja postizemo pomjeranjem grupa zupcanika.
Izgled mjenjaca IIl/6 dar je na slid 3.18. Mjenjac se sastoji od pogonskog
watila (1), na kome se nalazi pomjerljiva grupa zupcanika (1), koja se moze
pomjerati po vratilu 1. Na pomoCnom vratilu nalaze se .:vcsto vezani zupca-
/ '\
r-
Z, b_}'
"
n.
. - . [
'--
-------------I'l -----
.Zs Zl
Z7
Z6
n
~ - - -
.-
3-7
Z,
iZ9
ZJ
.-
r 11
2

' - - ~
"\..
SI. 3.18. Zllplmtr".jmjal sa pomj.,ljitJom grupom ZIlpl4nika lII/6
nid z., z,' Z,' Z,. Na glavnom vratilu (Ill) nalazi se pomjerljiva grupa zupca-
nika (2) i stezna glava (3). Pomjeranjem grupa pomjerljivih zupcanika (1)
ili (2) u odredene polozaje mozemo ostvariti 6 razlicitih brojeva obrtaja.
Prenosni odnosi, brojevi obrtaja i polozaj pomjerljivih grupa zupcanika (1)
i (2) dati su u tabeJi 3.2.
60

--
- --,....
----
!
5t<pcn
Prenosnl Q1.Iaosi Brojevi obr(aja
,Poloiaj grupe
,
prcnosa
I
2-.-J

n, z,
""
z,
=,
l- " .,.- = -'- ", =
IJ. - '- Itjevi Iijc\' i
",
z . x, z,
=,
...
",
%, .%' 1 Z,
2. i, ... - -=- -'-
", -
"0 ' -- '- desni J ijevi
",
%, Z, %,
=,
3.
".
z, z, z, z,
Jijc\'; I, ." - -=
-' -
fls = 110 . - - srednj l
'"
%. Z, Z, z,
...
z, z, z,
=,
srcdnji 4. i. =- = -' -
n, = "0' _ . - desnj
".
z , %, Z,
-.
",
%, Z, %. %.
lijevi dcsni S. i.=- =-- tI, = Itt - ' -
".
%, %. Z. z.
6.
... z Z. %. ...
desni d"oi
1,0::::- = _0-
n, = n. - ' -
n,
,
z. z. z.
z,
3.3.1.4.3. Slozeni zupcast;i kombin ovani mjenj ac
To je mjenjac kombinovan od spojnice i grupa pomjerijivih zupcanika.
Na slici 3.19. prikazan je slozeni kombinovani mjenjac IV/9. Glavni dijelovi
,
"
r--
g;
Z,I
JZ1
1
1 1 _______
'7
-
------ ZI
Z"
Zz Zs
5
TZi

,
..
,.
IV
r-
II
1
<
..
Z,

111

Z'fl
'-

51. 3.19. Siozem Iwmhinovani mjenjallV/9
61

ovog mjenjaca su: pogonsko vratilo (I), na kome se nalazi pomjerJji\" a grupa
zupeanika (1), pomocno upljc vratilo (II), ns kome se nalaze cvrsto vezani
. zupcanici a., a., =8 i z., pomocno vratilo (III), na kome se nalazi pomjer-
Ijiva grupa zupcanika (2) i evrsto vezani zupcanik Z'0' te glavno vratilo (IV),
koje prolazi kroz uplje vratilo (II) na kome je slobodno oslonjen zupcanik
all' Na glavnom vretenu (IV) nalazi se stezna glava i spojnica S, koja moze
Cvrsto vezati vratilo II za vratilo IV iIi zupcanik a ll sa vratilom IV.
Mjenjac obezbjeduje 6 indirektnih brojeva okretaja i to: n I> nt, n., n.,
n" n. i 3 direktna broj s obrtaja: n
7
, n8 in .

Prenosni odnosi, brojevi obrtaja i polotaj pomjerljivih grupa zupcanika ( 1)
i (2), te spojnice (S) dati su u tabeli 3.3.
Tabcla 3.3.
Stepen
Poloiaj grope zuptanika
pre- Prenosni odnosi lIro;e i obrtaja
J i 2 i spojnice S
nosa
1 2 S
.
!.
_ n. zoZ.z" Z,Z,Z10
desni desni desni
' L= - =
n
1
= no
n, z,ztZ1O z.,z,Zu
2.
n. ztZ.Zll :':1%10
lijevi desni desni
'Is = - = n. = no
n, Zl%,zl O
n., z .... zlJ
Zjr,Z10
srednji desni desni
3. " = - =
-
", =:I n.
n,

Z,Z.Zu
n. 11,%3%11
Z'%.%10
desni Ii;evi desni
4.
i, = - =
n, = no
n, %7%.%10
ZoZoZ ..
n. Zt8.zu ZtZtZ10
Hjevi desni
S.
i, = - = n. = no Hjevi
n,
ZtZsZ10
Z,Z,Z11
n. %.%'%11
.8'.z,.r:io
srednji lijevi desni
6. I, =- = ", :;= no
n.,

Z,Z,Zll
n., II.
z,
desni neutralni lijevi
1. iTl:I:I-=- n, = no-
'"
II, z.
n. II, II,
lijevi neutralni lijevi
8. i. =- =- n, = n.,-
-.
.1', Z
-
n., .1', z,
arednji neutralni lijevi
9. i, =- =- n.,=n.,-
n. .1', Z.
3.3.1.5. SZezinger()f) dijagram
Za proraeun broja zuba zupCanika i osnog rastojanja vratila upotrebljava
s!! Slezingerov dijagram.
Slezingerov dijagram (slika 3.20.) crta se na slijedeei nacin: najprije
se povuce onoliko horizontalnih linija koliko mjenjac ima vratila, pri cemu
razmak izmedu Jinija nije vaZBn, ali se najceSce, radi pregleclnosti, uzima
da bude isti. Prva horizontalna linija predstavlja pogonsko vratilo (I), a
posljeclnja horizontalna linija predstavlja glavno (raclno) vratilo (IV). Zatim
62

se povlaci onoliko vertikalnih li ni ja koliko mjenjac ima brojeva obrtajs, pri
cemu prva vcrtikalna linij a predstavl ja najmanji broj obrtaja "I' a sJij edcce
vertikalne li nijc predstavlj aju ostale brojeve obrtaja. Rasrojanjc izmedu dvij e
susjedne vertikalne linij e jeste logaritam faktora cp. Kod geometrijske promjene
rastojanj e izmedu ven ikala je konstamno, a kod aritrnet ickc i logaritamske
promj ene ono je promjcnlji\o posto odnos izmedu dva susjedna broja obrtaja
nij e konstaman.

IV
n, n]
nJ nl ns n6 n7
na
10
,.
log'l' logY' lo gY' /og 'l ( og", /og'f
SI. 3. 20. S f. zinger"" dijagram za lIIjeIJjai! lV/8
Linije koje spajaju dva vratila predstavljaju prenosne faktore i oznaca-
. z IZ z .
vaJu se sa : -2; -2 ;
,Z2 Z, Z6
Ako je linija vertikalna, vratila imaju isti broj obrtaja, ako je linija nagnuta
ulijevo, smanjuje se broj obrtaja, a ako je nagnuta udesno, povecava se broj
obrraja.
Primjer 3. 8. Odrediti brojeve obrtaja, nacrtati Slezingerov dijagram i
odrediti brojeve zuba zupcanika za mj enjac IV /8 (prcma slid 3.17.) ake
je najmanji broj obrtaja 11 I = 22,5 min- I. Promjena broja obrtaja je geo-
metrijska, s faktorom cp = 2, ako mjenjac ima os am promjena.
Rj eSenje:
n, = 22, 5 rnin-
J
'" = n, . q> = 22,5 . 2 = 45 min-
1
713 = n . rp = 45 2 = 90 min- I
71, = n . q> = 90 . 2 = 180 min- '
n5 = n, . q> = 180 . 2 = 360 min- '
n. = n, . rp = 360 . 2 = 720 min-'
"1 = n . rp = 720 . 2 = 1 440 min-
'
71
8 = n, . rp = 14402 = 2880 min-I.
63

Da bismo lalcle odredili broj eve zuba zupcanika, koristimo se Slezinge-
rovim dijagramom, konstruisanim za ovaj mjenjac (slika 3.20.).
Usvojimo da je broj obrtaja na pogonskom vratilu (I) ". = ", = 1 440
min-
1
Ulazni broj obrtaja no pogodno je birati tako da padne u Cvomu
tacku dijagrama.
Prenosni faktori su reciprocne vrijednosti prenosnih odnosa (i' , ~ ) .
Prenos s vratila I na vratilo II ostvaruje se pomoCu 4 para \upcartika, 'l:ije
brojeve zuba odredujemo na slijedeci nacin:
". ". "1' qP z 1
-=-= =flI=-
"0 n, "1' qi" z.
z. = 30 - usvojeni broj zuba,
Z1 = 2 . 30 = 60 zuba,
n, __ z.
- - 1 --,
"0 z,
z. = z.
Poito je rastojanje izmedu osa vratila stalno, mora biti ispunjen uslov:
.1'1 + z. = .1', + .1',
z. + .1', = 60 + 30 = 90
2.1', = 90
.1', = .1', = 4S zuba.
Zu)Xasti par .1', i .1',:
.8', + .1', = .8', + .1', = 90
", "1' rp' 1 z.
-= -=-
"' "1' <p' qi .1',
.8', 1
-=-j .1',=2.1',
.8', 2
z, + 2 = 90
3., = 90
.8', == 30 mba
.,=2.,=60zuba,

Zupeasti par z, i z.:
z, + z. = z. + z. = 90
no n 1 . ",' 1 z,
- = = - = -
n, n, . "," "," z.
z, 1
- =-
z. ",'
z. = z, . ",. = 4 z,
90
z , = - = 18
5
z, = 18 zuba
z. = 4 . 18 = 72 zuba.
Prenos s vratila II na vratilo III ostvaruje se pomocu zupcastog para
.%0 1 %10-
ns n
1
q;2
1 z.
-

11, n, ",'
",' z '0
z. 1
-=-j zI0=4z"
z'o 4
z. = 18 zuba usvojeno
z,o = 4 . 18 = 72 . z,o = 72 zuba.
Prenos s vratila III na glavno vratilo (IV) ostvaruje se pomotu
para Zl1 i z".
n, nl 1 Zl1
-= =-=-
.n. n, 'P2 ",' z lt
Zl1 1
- =-;%u=4z
11
zn 4
Zl1 + z" = z. + z'o
Zl1 + 4 Zl1 = 18 + 72 = 90
90
Zl1 = - = 18; Zl1 = 18 zuba
5
Z1I = 4 Zl1 = 4 . 18 = 72; zll = 72 zuba.
Prema tome, brojevi zuba zupCanika jesu:
z, = 60 z. = 30 z. = 18
z. = 30 z. = 60 z,o = 72
o8'. = 45
z. = 45
z, = 18
o8'. = 72
Zl1 = 18
08'12 = 72.
65

3.3.1.6. Eicken'cni mjenjaCi broja obrcaja
Stcpenasta promjena broja obrtaja vrSi se pomocu elektricnog mjenjata
- motora koji koristi naizmjenim u struju. Razlikujemo trofazne asinhrone-
motore s k1iznim prstenovima i asinhrone motore s krstkospojnim rotorom.
Asinhroni motori s k1iznim prstenovima mijenjaju broj obrtaja pomocu
otpornika. Kod ovih motors je malo podrutje regulacij e (na primjer 1 000
do 1 400 o/min).
Asinhroni motori s kratkospojnim rotorom v r ~ e promjenu broja obrtaja
prema obrascu:
n = 60 f (1 - S.),
p
gdje je:
f frekvencija,
p broj pari polova,
SA - od 0,02 do 0,08 - k1izanje
Na taj nacin broj obrtaja mozemo regulisati promjenom frekvencije,
promjenom brojs pari polova, a ponekad i promjenom veli6ne k1izanja.
Kod nas se upotrebljava struja frekvencije : f = 50 Hz. Da bi se pro-
mijenio broj obrtaja promjenom frekvenci je, potrebno je irnati poseban
generator za napajanje motora.
Najcclce se vdi promjena broja obrtaja promjenom broja pari polova
motora. Broj pari polova moze biti od 1 do 6.
Ako zanemarirno k1izanje motora S. , brojeve obrtaja motora, u zavisnosti
od broja poIova, mozemo dobiti ovako:
n1 = 60 f = 60 50 3 000 min- 1
P 1
n. = 60 f = 60 50 = 1 500 min-1
P 2
no = 60 f = 60 50 = 1 000 min-1
P 3
n, = 60 f = 60 . 50 = 750 min-1
p 4
_ 60 f _ 60 50 _ 600 '-1
n5--- - rom
p 5
n. = 60 f = 60' 50 500 min-I,
p 6
66

U praksi, zbog kbzanja rotora, srvarni brojevi obrtaja manji su, 1, 10 se
moze vidjeti u katalozima proizvodab e1ektromolora (.,Sever" Subotica,
" Rade Kontar" -. Zagreb).
3.3. 1.7. Konrilluo.llli mjenjal broja olntaJo y-
Kod ovih mjenjal'a promjena broja obrtaja vrs i s ~ kL' nli nualno iIi nc-
stepenasto u cijelom podruc;u regulacije. Rdzlikujerno <IiJedecc kontinual ne
mjenjace :
mjenjac s frikcionim tockovima,
mjenjac sa dvije konusnc femen!.:c,
mjenjac sa dva para pomil' ih r rr. :. lJ,
hidrauticni mjenjac i
elektricni mjenja .
3.3.1.7.1. Mjenjac s f tikcionim tockovima
Ovi mjenjaCi rade n3 principu lTenja koje se javlj d Izm<!du frikclOnih
toekova - slika 3.21.
1
SI. 3.2t. Mjmjal sa /rikcionim ,olkbuima: 1 i 2 - frikdoni to&ovi; 3 - mali frikcion
tOCak; 4 - pogon,ka rem.niea; 5 - . tezoo g1ava
Pogonsko vratilo (1) dobija konstantan broj obrtaja 110 ad pogonske
remenice (4). Na kraju vratila I nalazi se frikcioni toesk (1). Obrtno kreranje
s frikcionog toeka 1 prenosi se na frikcioni totak 2 posredstvom malog frikcio-
nog tOCka 3.
67

"C tacki dod ira frikc ionih tockllvU bl'7.ine su iste, tj .:
iii :
D,., no D":J: II
----=-_.-
1000 I 000
iii :
2 . " , . 110 = 2 ", . n
= od 0,96 do 0,98
F. - stepen prokEzavunja.
Na osnovu obrasca vidimo da se b, vj obrtaja mijenja U ' za'visnosti od
rastojanja Tl i r . Kada je T. malo, broj obrtaja radnog vratila je yeti, i obmuto.
Podrucje promjene broja obrtaja ovog mjenjaca je maleno. S druge strane,
trenje koje se moze ostvariti izmedu frikcionih tockova 'je takode maleno,
pa ova; mjenjac moze slu;titi za prenosenje malih snaga, zbog cega se rjede
primjenjuje.
3.3.1. 7.2. Mjen jac sa dvi j e konusne remenice
Mjenjuc sa dvije konusne remenice ima veoma jednostavnu konstrukeiju
(slika 3.22.). Na pogonskom vratilu (I) nalazi se pogonska remenica (4),
koja ima broj obrraja no = const., i konusna remeniea (1). Na radnom vra-
tilu (II) nalazi se gonjena konusna remeniea (2) i stezna glava (5). Prenos
se ostvaruje pomoeu rernena (3). Da bi se srnanjilo habanje remena, ugao
konusnih remenica treba da bude manji ill jednak 6. Iz konstrukcionih
razloga duZina konusne remeniee ne smije biti velika, pa je podruCje regu-
,...., "
, 1
~ n o
' ' . "r
I
l'7IH ;:
. .
~
. ~ ! ~
;.
.5-1
>:
3
2 5
,
I
P
111'111
n
1ff1Y/."
. . 1
.... ~ !
.si
: ::
,
fl.
, ~
~
\!:'
.
"
~
1
SI. 3.22. Mjenjal sa dvije konum. remeni,.
68

lacije broja obrtaja malo, a slOga je malo i podruc;e n;ene prim; ene. Broi
obrtaja radnog vratila odrec1uje se prema obrascu:
S = od 0,96 do 0,98 - stepen
proklizavanja.
I,

SI. 3.23. Hidraulilni mjenjal: 1 - c1ck-
tromotor; 2 - pumpa; 4 - hidromotor;
3 i 7 - cjcvovod ; 5 - fC'7..crvoar; 6 - filter
3.3.1.7.3. HidrauJieni mjenjae :/"
PreimuCstva hidrauJicnog pogona nad mehanickim ogledaju se u mo-
gUCnosti regulisanja broja obrtaja pod optereeenjem, tihom radu, smanjenju
vibracija, dugom vijeku trajanja hidrauliene instalacije i vecoj soazi. .
Na slici 3.23. prikazan je hidraulicni mehanizam za dobi;anje obrtnog
kretanja. Od elektromotora (1), pomocu zupeanika Zl i Z: prenosi se. kre-
tanje na vratilo I pumpe (2). Pumpa (2) crpi ulje iz rezervoara (5) preko
filtera (6) cjevovoda (7). Iz pumpe (2) ulje pod pritiskom i.I hidro-
motor (4), koji daje izJazni broj obrta;a zupeanika Zs. Pomocu zupcastog
para z. i Z3 dobijamo obrtno kretanje na vratilu III. Ulje koje prolazi. kroz
hidromotor vraea se u rezervoar. Uredaj je snabd;even manometrom i si-
gurnosnim ventiJom. Prom;ena broja obrta;a se na bazi prom;ene protoka
ulja. Ukoliko pumpa saJ;e vecu koJicinu ulja u hidromotor, koji je u vezi s
glavnim vratilom masine, povecava se broj obrtaja, i obrnuto.
3.3.1. 8. Mehanizllli za prclvarallje obrl1log krelanja " pravolinijsko
Kod maSina aJatki s gJavnim pravolinijskim kretanjem potrebno je pre-
tvoriti krui:no kretanje u pravolinijsko kretanje alata iii predmeta (rendisaljke,
testere i masine za provlacenje).
Prema konstrukciji, ovi mehanizmi se mogu podijeliti na:
krivajni mehanizam,
mehanizam oscilatornog klatna (mehanizam krivaje s klatnom),
mehanizam sa dJindricnim zupcanicima i zupcastom polugom i
hidraulicni . mehanizm i.
3.3.1.8. 1. Kriva;ni mehanizam
Krivajni mehanizam ;e proste konstruk<:i;e (slika 3.24.). SaslOji se od
pogonskog vratila (0), kriva;e 1 duzinc R, koja ima konstantan broj dbrtaja
/10. Za kriva;u, u tacki A, zglobno ;e vezana kriva;na pO!1,lga 2 duzine L koja
;e u tacki B zglobno vezana 70a klizac. Klizac se krece po vodicama ' (4).
Kruzno kretanje krivaje (1) pretvara se u pravoliniisko kretanje klizaca (4).
Ovaj meh anizam se primjcn;u;e kod okvirnih testera.
69


S1. 3.24. KritJajni mchallizam: 0 - pogonsko vraliloj 1 - krivaja ; 2
3 - k 1 j z a ~ ; 4 - vodice klizaea
kretn. polug.;
Dok je brzina Vo konstanma, dode je brzina kretanj a a1ata v promjenljiva.
U tacki A djeluje tangencijalna sila Fp koja se moze razloziti na dvije
komponente: komponenta FN djeluje u pravcu poluge (krivaje) 1, a kompo-
nenta Fp u pravcu kretne poluge 2.
Sila u poluzi F p u tacki B se razla:ie n a horizontatnu komponentu Fit
I vertikalnu komponentu F .
Horizontalna komponenta F H savladava glavni otpor rezanja.
1z slike se vidi da je
. ( n) FT
sm 'f. + II = -,
Fp
pa je
FCI'
F p = ---..!--- ,
sin (r + 0)
dok Je:
cos 0
FJI = Fp cos 0 = FT
sin (q> + (1)
. .
Da bismo odredili brzinu rezanja v, koristimo se uslovom jednakosti
snags, t;.:
. F, . v" = F H V
FCI' . v _ vosin(tp + 0)
o -
FT cos /1 cos 0
sin (tp + 0)
Dnn"
v -
0- 1000
Rn'l
o
[ I .]
mmm.
500
Hod a1ata Ii ;ednsk je dvostrukoj duZini krivaje (1), t;. h = 2 R.
U trenutku kada a1at mijenja smjer kretanja, brzina je jednaka nuli,
sto se naziva mrtVom tackom krivajnog mehanizma. S obzirom na to da se
brzina alata stalno mijenja, to ;e ova; mehanizam optereeen inercijainim si-
lama.
70

3.3.1.8.2. Mehani z am oscilatorn'og klatn a t--
Mehanizam oscilatomog klatna sluZi za pretvaranje kruZnog kretanja
11 pravolinijsko kod kratkohodnih rendisaljki (slika 3.25.). Pogonsko vratilo
(0,) daje obrtno kretanje krivaji (1), koja se obrce konstantnim brojem obrtaja
'. no' PomoCu glavnog klizaea (4) vezana je krivaja za oscilatomo kl atno (2).
Glavni klizac klizi po kulisi (3). OsciJatorno klatno (2) osciluje oko zgloba
(0.). Drugi kraj klatna je zglobno vezan s pomocnim klizacem (5). Voc1ice
<6) evrsto su vezane za nosac alata (7), koji nosi alat (8). Obrranje krivaje (1)
izaziva osciJovanje klatna (2), koji prenosi kretanje na klizac (5), odnosno na
voc1ice (6), koje izvode pravolinijsko kretanje.
Dok krivaja (1) ucini jedan obrtaj, dotle nosac alata izvede radni i po-
vratni hod. Kretanje glavnog klizaca (4) od tacke A do tacke B po luku polu-
precnika R odgovara radnom hodu, a kretanja od tacke B do tacke A odgovara
povratnom hodu. Sa slike se vidi da je radni i povratni hod H isti, dok je put
(mjeren po luku) klizaea (4) razlicit. Povratnom hodu odgovara luk ugla {J,
a radnom luk ugla IX. Ako sa t, oznaCimo vrijeme radnog hoda, a sa t p vrijeme
povratnog hod a, mozemo napisati
t, IX
-=-
tp {J
Izvedba mehanizma najceSce je takva da je:..!:. = od 1,3 do 2,0. Ako
{J
je poznat broj obrtaja krivaje no [min-
l
] , vremena za jedan obrtaj krivaje
01
SI. 3.25. Skma "..hanitma krivaj. S kia/nom: 0, - pogonsko vratiJ0i I - mvaja;
2 - k1atno ; 3 - kulisa; 4 - g1avni S - pomocni 6 - yodice; 7 -
a1ata; 8 - a1at
71

odreduju se ovako:
1 po
t =- ' - --
no 360
0
'
Na osnovu ovoga mozemo odrediti srednje brzine radnog i povratnog
hoda - v" 1 v.p:
_ H _ H . no . 360
0
V,r - - -
t
a,
0
,
H
v'P = -
t.
H 11
0
' 360
0
po
Broju obrtaja 110 krivaje ( \) odgovara broj duplih hodova alata (8). DupJi
hod se sastoji od radnog i povratnog hoda. Na istoj sliei dat je i dijagram
brzina radnog i povratnog hoda.
3.3.1. 8.3. Hidr auJi cni mehanizmi /
Hidraulicni mehanizmi slufe za glavno kretanje kod masina za povlace-
nje, kod kratkohodnih rendisaljki, i za pomocno kretanje kod drugih masina
alatki. Princip rada hidraulicnog me-
hanizma prikazan je na slici 3.26.
SI. 3.26. HidrauJilni meham'zam: I - re-
te'tvosr; ' 2 - . zuPq,$!a' pumpa; ~ ~ , i-
gumosoi ventil; 4 .:... regulator; s. ~ ~
vodnik; 6 - radni ciJindar; 7 - kllp; Ii -
poluga; 9 - ndoi sto; 10 - grmiailll:;
II - klatno
72
Iz rezervoara (1) ulj e se pomoCu
zupcaste pumpe (2) i regulatora brzine
(4) dovodi u razvodnik (5), odakle se
salje na jednu ill drugu stranu radnog
cilindra (6). U razvodniku se nalazi di-
ferencijalni klip, koji je polugom vezan
za klatno (11). U polozaju koji je prika-
zan na sliei, prostor razvodnika s uljem
pod pritiskom vezan je s prostorom (1)
radnog cilindra. Ulje pod pritiskom
u radnom cilindru potiskuje kJip (7),
koji je vezan s kJipnom polugom (8),
a ona je vezana s radnim stolom. Na
radnom stolu nalaze se dva granicnika
(10), koji se mogu pomjerati da bi se
mogla reguJisati dufina hoda. Pri kre-
tanju radnog stola uJijevo, grnnienik
nailazi na klatno (11), koje pomjera
difereneijalni klip. KJip zatvara ulaz
ulja u radni eilindar s ceone strane,
. a otvara ulaz ulja s njegove Jijeve stra-
ne. Ulje kojc je obavilo rad vraea se cje-
vovodom nazad u rezervoar. U slu-

caju da pritisak ulja u cilindru prec1e dozvoljenu vrijednosr, kao i u slucaje-
virna kada radni sro (alat) mijenja smjer, orvara se sigurnosni ventil (3) i
ulje se vraea u rezervonr.
3.3.2. MEHANIZMI ZA POMOCNO KRETANJE
Za obezbjedivanje razlicitih velicina koraka (brzinn pomocnog kretanja)
kod strugova, buSilicn, glodalicn i drugih rnMina a1atki koristimo se meha-
nizmima koji se sastoje od razliCitih elemenat a prenosa. Moferno ih po-
dijeliti na:
- mjenjace broja obrtaja i
- mehanizme za prervaranje kruznog kretanja u pravolinijsko.
Mjenjaci broja obrtaja imaju zadarak da obezbijede odrec1eni broj pro-
mjena broja obrtaja. Mogu biti:
mjenjaCi s promjenljivim zupcanicima,
Nortonov mjenjac,
kombinovani mjenjac i
mjenjac s povlacnim klinom.
3.3.2.1. lWje/ljac s promje/lljivim zl/peanicil/la
Mjenjac s promjenljivim zupcanicima se sastoji od dvije poluge (1 i 2),.
vratila: I, II, III, IV, V, VI i sistema zupcanika. Pre nos obrtnog kretanja od
S'
(''-
Sl. 3.27. Mj.njal sa promjemjjuim zupCanicima: I - glavno vratiJo; II, I . I ~ , IV, V - po-
motna vratila; VI - zayoJne vretcnoj %1 do z. - ZUpfaniCI

glavnog vratila (1) do zavo;nog vratila (VI) 0 tvaru;c sc zup anicima: z , .
ZIJ %3' Z., ZGt Z. , %7) Zs (stika 3.27).
Promjena smj era obrta;a zavojnog vratila (V I ) ostvaruje se u zavisnosti
od polotaja (BC). U gomjem polozaj u B' zupcanik z. je spregnut
sa z , dok je meduzupeanik z . slobodan. Ova sprega
odgovara radnom hodu. Ako B pornj erirno u polozaj B". spreie se
zupcanik Z2 sa zupcanikorn z " pa se prenos vd i preko zupcanika z " z z ..
z. itd. do zs. Na ovaj nacin dob ije se suprotan srnj er kreranja.
tj . :
Ukupni prenosni odnos ovoga glasi :
. In} n
1
ns n, no Z8
t=- =_ _ _, - =- , -
.
n. "" n. n. n. z , Z3
. Z. z. Zs
1 =-_ -
Z 1 Z 5 Z7
Za Z8
-,
25 %7
Mjenjac se najeeSce izvodi sa z , = z" pa je prenosru odnos:
. z. Zs n,
1 = - - = -
z. Z 7 n.
Z5 Z7 [ - 1]
n6 = n
1
. - - ffi1I1 ,
z. Zs
gdje je:
n
1
broj obrtaja vratila I,
n. - broj obrtaja vratila VI,
z., Z. , Z7 i Zs - promjenljivi zupl:anici.
Drugi broj obrtaja (n
2
) zavojnog vratila (VI) mozerno dobiti ako pro-
mijenimo zupcanike : z., z., Z7' Zs' koje nazivamo prornjenljivim zupeanicima.
3.3.2.2. NOTtOnov mjenjal
Nortonov mjenjac ima najveeu primjenu kod strugova. Zauzima malo
prostora i pomocu njega se mofte lako ostvariti ft eljeni prenos. Izgled jednog
Nortonovog mjenjaca prikazan je na slici 3.28.
Od prenosnika za glavno kretanje prenosi se kretanje pomocu zupcanika:
Zt, Z '0' Zll i Zu na oilijebljeno vratilo (III), na kome se nalazi zupeanik Z2
Zupl:anik Z2 mofte se aksijalno pomjerati po vratilu III, a spregnut je sa zupca-
.nikom Z t . Na vratilu V nalazi se snop zupcanika razlicitih brojeva zuba -
od Z3 do Zs. Zupeasti par: Z, i Z2 nalazi se u okviru koji se moze obrtati oko
vratila III i pomjerati se duft njega. Podizanjem rueice R i pomjeranjem po
vratilu III mozemo spregnuti Z 1 s bilo kojim iz snopa zupeanika -
74

,
SI. 3.28. NorlortCIV mje'ljal
- od z. do z. (slika a) . Brojevi obrtaja koji se mogu postici ovim mjenj acem
jesu:
I
z,
Il 3 = no . - ,
z.
z.
l' = no . .....:. )
z.
gdje je n, - ulazni broj obrtaja na vratilu III.
3.3.2.3. Mjenjac s povlaenim klinom
Mjenjac s povlacnim k1inom najceSce se primjenjuje kod buSilica i gloda-
lica za promjenu broja obrtaja pomocnog kretanja. Shematski izgled ovog
mjenjaca dat je na slid 3.29.
Na pogonskom vratilu (I) nalaze se cvrsto vezani zupcanici: ZI' z.,
Z, i z,' a na glavnom vratilu (II) slobodno aslonjeni zupcanid: z,' z., z. i z .
Spajanje zupcanika z" z" z. i Z. s vratilom II vri se pomocu povlacnog
klina (1) (slika 3.30.). Brojevi obrtaja koji se mogu dobiti pomocu ovoga
mjenjaca jesu :
75

Z7
Zs
ZJ
Z,
n. I
J n.
,

IZI
IZf
t-
.
J-
,
Z2
. ,
SI. 3.29. Mjenjai! sa povlalnim klinom: I - pogonsko vr.ti lo; II - glavno vrutil e; =, J"
z, - zupt anici ; I - povlatni k1in; 4 - rut ica
SI. 3.30. K OTlStrukcija povla{nog klina : 1 - k1in; 2 - prsten; 3 - opruga; 4 - ruCicu
Obrtanje rucice (4) izaziva obrtanje zupeanika (z.) koji aksijalno pomjera
zupcastu polugu, koja na svom kraju nosi klin s kukom. Klin s kukom (1)
krece se u supljini vratila (II) i ukljueuje samo jedan slobodno oslonjeni
zupcanik. Da se ne bi desilo da se klinom istovremeno vezu dva zupcanika,
stavlja se prsten - osigurac (2). Krajevi klina su srubljeni da bi klin lakse
ulazio u zljebove, a opruga (3) stalno ga potiskuje u zJijeb zupcanika.
76

e Mellanizmi za prewaranje krulnog 1/ pravolill ijsko krelDnje
Kod mehanizama za pomocno kretanje, krutno krctanjc najcece se
pretvara u pravolinijsko pomocu zavojnog vretena i navrtke (slika 3.31.).
-
Zavojno vreteno dobij a broj obrtaja n, od mjenjaca za pomocno kretanje.
Sa zavojnim vretenom spregnuta je navrtka (2), koja je vezana za nosac alata
(3). Nosac alata klizi po vodicama (4) i nosi noz (5), koji obraduj e prcdmet (6).
Zavojno vreteno obrce se u svom lezitu, a navrtka s nosacem alata izvodi
pravolinij sko kretanje. Brzina kretanj a nosaca alata ujedno je brzina pomocnog
kretanj a, a odreduje se prema obrascu :
II ."
v" = ' , [m/min],
1000
gdje je: h, - korak zavojnog vretcna radnog stoia; ", [mi n- l] - broj obrtaja
zavojnog vretena. Pored ovog mchanizma, za pretvaranje obrtnog u pravo-
linijsko kretanje sluZe slijedeci mehanizmi :
mehanizam s bregastom plocom,
mehanizam doboa s kulisom i
hidraullcni mehanizrni.
SI. 3.31. Mehanizam sa TUlvrlkom: 1 - Z3\1Ojno vreteno; 2 - navrtka; 3 - nosaf alata;
4 - vodice; 5 - oaf; 6 .:..... predrnc:t
o ovim mehanizmima bice govora kasnije, i to kad sc budu obradivale
maine alatke kod kojih se oni nalaze.
3.4. PITANJA ZA PONAVLJANJE
pogoni mogu biti kod md ioa alatki? .;..J
W Koia ie osnovna uJoga pogona kod mdina alatki?
3. Koje su osnovne karakteristike prenosa remenom?
4. S:ta jt atvoreni remeni pIenos?
S. Koje su karakteristike ukdtenog prenosa remenom?
6. Koje au osnovne karakteristike prenosa
7. Sta ie prenosni odnos i kako se odreduie?
8. Koia ie uJoga meduzupeanika?
77

9. Kada sc kori')tc kOl1icni zupc!allici?
10. Koji Je razlog promjcne obrtaJa?
11. Kako se ostvuriti promjcna broja obrwja kad masina nlatki?
12. Sta jc: kontinualna promjena br ju obnaja i koje su njenc karakteriSlike?
13. Koje Sll Qsno\"ne karaklcrislike slcpenaStc promjcne brajn obrtaja ?
14. 1>ri kojoj se promjem braja obnaja postite najbolje iskorillcnjc alata i ma.i na, te visoka
produktivnost abrade?

Sra je promjen8 broja obnaja?
Kojc su karaktedstike aritmeriCke promjene brojn obrtaja?
J K.ko se odreduju pojedini broj evi obrtaj.?
ta jt radni iH tt:"terasti dijagrnm?
fJl. Kakav je izgled radnog dijagramo ZQ :llltmcli ku protnjenu?

Sta je gubitak buille?
1 Koje su osnovne gVmetrljske pro.-mene broja obnaja?
. Sro je foklor gc:.ornctnjskc brajn obrtajoJ i kako se on odreduje?
23. Kako se crta dijagmm ge.:>mctdj,ke rromjene braja obmj.?
24. Rakav je gubitak bmnc rezanja ked geomctrijske pramjene?
25. Sta jc logaritamska promj na?
26. Sra su mehani7.InI i kako sc dijele?
..lb Sta je dvostruko geometrijsko stepcno\'anje?
[;W... Kako izglcda sa stepenaslom remenicom?
{!J St. je prosti zupClsti
30. Kako Mstaje kombinovani mjenjac?
31. Koliko prikazan na slid 3.16. moie da obezhijedi brzina?
32. Sra su sloieni mjenjaCi?
33. Kako se sloicni zupClsti mjenjaCi?
34. Sta je Slezingerov dij agram i zasro se upotrebljava?
35. Sta predstavljaju ' pojne linijc u Slezingerovom dijagramu?
36. Koje su osnovne karakterisrike
37. Sta su konrinualni
38. Na kome priodpu je zasnovan rad frikcionih taCkova?
39. Kakav je prenosni odnos frikcionih taCkova?
40. Koje su karakterisrike sa dvije konible remenice?
41. Sta su hidrauJifui mjenjac?
42. Kako se VIii pretvaranje obrtnog kretanja u pravolinijsko?
43. Sta je krivajni mehanizam?
44. Kako Be mijenja brzina kod krivajnog mehanizma?
45. Od se aastoji mehanizam osciJatomog lclatna?
46. Kakav je odnos brzina radnog i povratnog hoda?
47. Za sta slufe mehanizmi za pomoeno kretanje?
48. Gdje so koristi mjenjac s promjenljivim zupcanicima?
49. Koje au karakterisrike Nononovog
50. Sta je mjenjac s povlal'nim ldinom?
51 . Na koji ae naBo krufno kretanje pomoru zavojnog vretena i navrtke pretvara u pravo-
linijsko kretanje alata?
52. Gdje se primjenjuje mehanizam zavojnog vretena i navrtke?
78

4. OBRADA STRUGANJEM ~
Obrada struganjem primjenjuje se prilikom izrade predmeta rotacionog
oblika. Struganjem se mogu obradivati spoljne i unutraSnje povrine. Prema
kvalitetu obradene povrine predmeta, struganj e moze biti grubo i fino.
Prema tome, razlikui emo grubu i finu obradu struganjem.
{j VRSTE KRETANJA NA STRUGU.
Da bi se obradio neki predmet
na strugu, potrebno je obezbijediti
odredena kretanja predmeta i alata.
Shema uzdu.znog struganja data je
na slid 4.1. ' Glavno kretanje pri
obradi na strugu izvodi predmet.
Ovo kretanje je krutno i oznaceno
je sa 1. PomoCno kretanje izvodi
alat. Ovo kretanje (2) je pravoli-
ni;sko.
Osim ovih kretan;a postoji i
dodamo pomoCno kretan;e (3). Ono
se izvodi rueno prije pocetka rezan;a,
radi zauziman;a odredene dubine.
1
Sl. 4.1. Shomo uzduinog stn/ga,ria: 1 - g1av-
DO kretanje; 2 - pomoCno kretanjc; 3 - za-
uzimanje dubio.
/f4.l}1. OPBRACIJE KOJB SB IZVODE NA STRUGU
( V Na strugu se mogu izvoditi slijedece operacije:
- uzdumo struganje,
- popreeno (ceono) struganje,
- odsijecanje,
- izrada zljebova,
- profilno struganje,
- b ~ e n j e na strugu,
- bMenje na strugu,
- izradB konUSB i
- izrada zavojnica.

UzduZno struganje je prikazano na slici 4.2, i to:
a) spoljnje struganje,
b) unutraSnje struganj e.
b
SI.). Uzduifno st ruganj e: a - spoljnje; b - unutra!njc
UzduZno struganje se primjenjuje pri obradi na strugu.
Ceono (popreeno) struganj e je prikazano na slici 4.3. Ono se najceUe
llrimjenjuje pri poravnavanju ceonih povrsina. Preclmet se uevrSCuje u steznu
glavu i izvodi glavno kruZno kretanje (1), dok alat koji je uevrscen u dnac
.-a1ata izvodi pomoCno kretanje, koje je pravolinijsko (2).
1

-
il-- .'-',
" j
' :' I
r
I
I
,
struganje ) /
U;V- \.
Odsijecanje je prikazano na slici 4.4. Sli 0 je ceonom, sarno je nox
-za odsijecanje specijalne izvedbe. Noz se krece do ose predrneta, kada nastupi
prelom tog preclmeta. Poslije toga potrebno je izvditi poravnavanje pred-
meta.
Izrada zljebova prikazana je na slici 4.5, i to :
a) spoljna izrada,
b) unutrasnja izrada.
Predmet izvodi glavno kruZno kretanje (1), dok nox izvodi
pravolinijsko kretanje (2). Prema obliku vrha noza, mogu se izradivati razliciti
oblici xlijeba. .
80

Profi lno struganjc je prikazano na slid 4.6. Ovim struganjem se izraduju
predmeri manjih dimenzija rotacionog oblika. Profil noza odgovara profilu
predmem koji se obraduje.
0 )
r-
i'-..
/'
Nc
d

- -.
L-c/
]1
-
Sl. @ Iz rada z/jebova: I - spolj nja izrada; b - izradB
PRESJEI<
1

Sl.8 ProjillJo stntganje
BuSenj e na srrugu prikazano je na slici 4.7. Burgi ja se postavi u konjic
umj esto siljka konjica. Predmet se stegne u steznu glavu. U ovoj operaciji
predmet izvodi glavno obrtno kretanje ( I), a alat izvodi pomocno pravoli-
nijsko kretanj e (2). Pomocno kreranj e se izvodi rueno, i to pri malim brzinama
rezanj a i malim korakom. Umj esro
burgij e moze se postaviti razvrtac,
pa se onda moze izvesti r azvrt ava-
nj e.
Kod izrade konusa predmet
izvodi glavno kruzno kretanje
(I ), a noz izvodi pomocno pra-
volinijsko kretanj e (2). U ovom
slueaju potrebno je obezbijediti
da se noz krece paral elno sa iz-
Sl.r!} Brtlenj e no stmcu J /
81

vodnicom konusa (slika 4.8.). Razlikuj emo izradu spoljnog konusa (a) 1
izradu konusa (b).
oj
b)
2
-
Sl.ty l zrada konusa: a - spoljni konus; b - unutrasn; i konus
I
-?-


SI. f) I zrada nafJoja
)
I zrada navoja prikazana je na slici 4.9.
Pril ikom izrade zavojnice potrebno je uspos-
taviti odredenu zavisnost izmedu broja obrtaja
predmeta i uzduznog pomjeranja a1ata. Dok
se predmet obrne jedanput, noz se pomjeri za
1 korak navoja.
QALATI ZA OBRADU NA STRUGU
\... \(7
Kao alat za obradu na srrugu upoueb-
Ij ava se srrugarski noz. Izgled najceSce prim-
jenjivanog strugarskog noza dat je na slici 4. 10.
SI. Strugarski no!:,' 1 - glava no1a; 2 - tij elo no1a; 3 - grudna povrina; 4 -
5 - pomoena ledna povrina; 6 - gl avno 7 - pomocno I jetivo
82

Noz se sasloji od glave ( I) i li jela (2), kojc slu)!;. za n07.3 u
GlavD noza sastoji se od grudne po\'rsine (3) , po knjoi khzi strtl!!olina,
glavnc lednc (4) i pomocnc ledne (5) T I presj"ku grIJdnc i
glavne ledne dobiva se [.:!a"no jec' ''o (6), [, U pr ,icku J!llldne i
pomoene ledne povrsine dob'V3 pomocno . jec;,'o ('I) Pn;sJek
i pomocnog sjeCiva daje vrh noz,1.
Da bi se dobila obradena r ovrs ina "8 manic h, Jp,I\'vs ti , 'Th nui,\ se
izraduje s rad i;usom zaoblj enja R , Gl"vl1C1 ,i cc;vo "rSI ,anjc u proccsu
obrade,
B UGLOV! STRUGARSKOG NOZ, J
Na strugarskom nozu razlikujemo ghvne 1 p mocnt" uglove, Gcumet rij a
3U'Uga"kog nota data je na sli('i II
" e
"-,
<o/-
Sl.& Uglovi nola ; I - glavno s;eti\'o; 2 - pomotno sjel:ivo
Ako glavu noza presi;ecemo ravninom B - B, koja je normalna na glavno
sjecivl) (1), dobicemo osnovne uglove strugarskog noia:
Y - , grudni ugao, ko;i zaklapa grudna povrsina noZo i normala povu-
cena na obradenu povrninu u tacki dod ira,
P - ugao klina, koji se nalazi izmeciu grudne i glavne ledne povrsine,
'" - ledni iIi zadnji ugao, koji se nalazi timedu glame It,dne povrnine
i tangente povucene na obradenu povrSinu u tatku dodira,
(\ - ugao r'ezanj a, koji zaklapa grudna povrsina i tangenta povucena
na obradenu povrsinu, '
Ako presi;ecemo glavu noza sa ravni A - A, koj a je normalna na po-
mocno s;eCivo (2), dobivamo pomocne uglove strugarskog noza:
Y 1 pomocni grudni ugao,
- "'1 pomoeni ledni ugao,
83

Osim ovih uglova, pojavljuju se:
fI' - napadni ugao iii ugao postavl janja noza, koji zaklapa glavno sje-
civo (1) i osa predmeta,
'PI - pomocni napadni ugao, koji zaklapa pomoCno sjecivo (2) i osa
predmera,
e - ugao vrha noza iii ceoni ugao, koji za klapaju glavno sjecivo ( 1)
i pomocno sjecivo (2),
A ugao nagiba sjcciva (ostrice noza),
T - bocni ugao, koji se javlja kod nozeva za odsij ecanje.
4.2.1.1. VeliCine i zTUleaj ltg/ova noza
Osoovni uglovi sttugarskcg :loZa: ex, p, 'Y i {} dati su na slici 4. 12.
@Od velicioe uglova zavise otpori rezanja, brzina rezanja i kvalitet obra-
dene pOVlsine. -9(-
Ve1ieina lednog ugla a. iznosi 6 _ 12. Od velicine ugla a. zavisi velicina
treoja izmedu ledue povrline noza i obradene povrsine predmeta. S poveca-
SL 4.12. Uglwi nota
ojem ugla a. smanjuje se presjek
ooza, te je ojegova otpornost manja.
Za obradu tvrdih materijala ugao
ex treba da je manji, a za mekSe
materijale - da je yeti.
Grudni ugao 'Y zavisi od mate-
djala koji se obraduje i vrste stru-
gotine koju zelimo dobiti. Pri obra-
di tvrdih materijala ugao 'Y je mali
(moze biti jedoak nu1i), a za obra-
du jako tvrdih materjala ugao 'Y je
negativan. S povecanjem grudnog
ugla 'Y olakSava se odvod strugoti-
oe, ali se slabi presjek ooza. U za-
visoosti od tvrdoce materijala koji
se obraduje ugao 'Y se krece u grani-
cama od + 15 do _10, a za meke
materijale ugao 'Y je od 15 do 30.
NOZevi s malim uglom 'Y daju kidanu .strugotinu, sa srednjim - rezanu, a s
najvecim uglovima 'Y daju trakasru strugotinu.
Ugao klina p predstavlja dopunu uglovima ex i 'Y do 90, posto je a. +
+ p + 'Y = 90. Sa smanjenjem ugla p smaojuju se otpori rezanja, ali je i
popreCni presjek ooZa manji.
S poveeanjem ugla vrha noza e povecava se postojaoost alata. Ugao
je povezan sa uglovima 'P i rpl relacijom:
e = 180 - (rp + rp,) .
NajceSct: je ugao vrha noza e = 90, a prilikom izrade zavojoica ovaj
ugao je jednak uglu profila, tj. za milimetarsku zavojnicu e = 60, a za Vitvor-
tovu zavojoicu e = 55. Velieina oapadnog ugla rp krece se od 0 do 90.
84

Kod noZa za odsijecanje rp = 0 , a kod bocnog noza 'P = 90 . NajceSce vri-
jednosti ugla rp krecu se u granicama od 40 do 60 , pri cemu je za tvrc!e pred-
mete ugao 'P manji, a za materij alc veCi.
Ugao rp mice na brzinu rezanja. Sa srri anj enjem ugla rr povceava se
dodima povrsina izmedu sjeCiva no:i.a i predmeta (slika 4. 13.), pa je sped-
fi cni pritisak po jedinici manj i, tc se na raj nacin moze povecati
brzina rezanj a.
'f'i. 'f'
Ii') b'
S1. 4.13. Uticaj ugla rp 710 akti1.l11l duziml sjelivQ
Pomocni napadni ugao rp , dat je
na slid 4. 11. Velieina ovoga ugla se
krece u granicama od 10 do IS .
Bocni ugao T dat je na slid 4.14.
Ovaj ugao je karakteristican kod
nozeva za odsijecanje i kod nozeva za
izradu zlijeba. Da se noz ne bi zag-
lavio i da se smanji trenj e bocnih
strana noza i obrac!ene boc-
ne strane su nagnute pod uglom T.
VeliCina ovoga ugla iznosi 1 do 4 ,
4.2.1.2. Visinsko poscavljanje noza
,.
c: ' .,'0
z:
\*'
'l'
S1. 4.14. Boen; ugao
Pri obradi na strugu noz se moze postaviti t\ osi predmeta, iznad i ispod
ose predmeta (slika 4. 15.) .
b)
S1. 4.1 S. Visi,lSko poslavlja"je 110Z0
85

PodizanJem n o ~ a iznad ose za ve\icinu h poveeavu se gr uJni ugau l' ,
a smanjujl: k tlli ugua 0::
l' , = Y + , Ii' ,; 0: , = 0: - d o: , ; 0: , + fJ + l' , = 90 '
0: , - Jo: , + fJ + Y + i l l' , = 90' ; 0: + {J + l' = 90'
LI<x , = J l' , .
Postavljanjem noi a ispod ose predmeta za veliCinu " smanjuje se grudni
ugao I', a povecava ledni ugao 0: .
l'. = Y - .1i' "; 0: . = 0: + -1 0:, ; 0: , + {J + y, = 90
'" + Jx, + fJ y - .1l'. = 90' ; (J. + {J + l' = 90'
J0:
2
= y, .
Prema tome, koliko se povecava grudni ugao y, toliko se smanjuje ledni
ugao 0: , i obrnuto. Velicina II = (od 0,002 do 0,01) . D, gdje je D precnik
predmela.
No? se izdize i spusta radi manjih korekcija uglova noia i radi olaksanja
obrade.
4.2.2. KONSTRUKTlVNI OBLICI STRUGARSKIH NOZEVA
S obzirom na naCin izrade, strugarski nozevi se mogu podijeliti u tri
grupe:
nozevi izradeni od jednog komada,
noievi sa zalemlj enom plocicom i
nozevi 5 plocicama koje su mehanickim putem vezane za drsku noza.
Nozevi od jednog komada izraduju se od alatnog uglj enicnog celika,
niskolegiranih alatnih celika i visokolegiranih alatnih (brzoreznih) celika.
Tvrdi metali sluie za izradu plociea koje se Ierne ili mehanicki vezuju za
drsku noza koja je izradena od konstrukcionog celika. Keramicke, di jamantske
plocice i plotice od vrdog melala mehanickim putem se vezuju za specijalne
drske nozeva.
Prema obliku glave, nozevi se mogu podijeliti na prave i savijene, a prema
smjeru pomocnog krelanja - na desne i Iijeve (slika 4.16.).
, . .
DESNI
b)
L IJEVI
DESNI
0) LIJEVI .
SI. 49. S,rugarski no!!.,,; : a - pravi ; b - s.vijeni
86

Prema vrsti obradene nozevi se dijel e na nozeve za grubu ob-
radu i na nozeve za obradu.
Prema povrsinama koje obraduju, nozcve mozemo podijeliti na:
nozeve za spolj nu obradu i
nozeve za unutrasnju obradu.
Nozevi za spoljnu obradu mogu biti pravi i savijeni , dok su za unutrasnju
obradu savi jeni.
Prema operacijama koje se izvode na strugu, imamo nozeve za : uzduznu
obradu, poprecnu (ceonu) obradu, za zlj ebove, za odsijecanj e, za paralelno
struganje, za izradu zavoj ni ca, itd.
Drska noza moze biti okruglog, kvadratnog i pravougaonog prcsjeka.
Najcdce je pravougaoni presjek b . Iz.
Veliki broj strugarskih nozeva je standardizovan, dok se za pojedine
specifi tne operacij e izraduju specij alni nozevi.
Prikazacemo nekoliko najceSce primj enj ivanih nozeva.
Na slid 4.1 7. dat je pravi noz za grubu obradu - JUS K.Cl.OI0.
b
prrsjrk A-B
SI. 4. 17. Prav j "II Z ::;a grubll obradu prc:ma J US- fl K.C 1.0 10
87


No sl ici 4. 18. dat je bocni noz - JUS K.Cl. 016.
Na slici 4.19. prikazan je savij eni noz za grubu obrndu - JUS K. Cl. 011.
prujtk A-8
prtsjtk C-D
S1. 4. 18. Boclli /loJ! prc1lla J CS-"
K.G/ .O/6
p,ujck C-.D
p,tsjck A-a
SI. 4.19. Savijeui noz za grubul obradll prema
JUS-" K.G/.on
51. 4.20. Sot =a j::radu =at'{rjnica
Na slici 4.20. prikazan je 1102 za izradu zavojnice.
Vezivanje keramicke iii dijamantske plocice moze se izvesti na razne
nacine. Jedan od mehanickih naCina prikazan je na slici 4.21.
88

L
51. 4.21. VezivQ,lje plolice meham"l kim putem: 1 - drSka nofaj 2 - pritezna ploea; 3 - Z3VC-
tan;; 4 - 5 i 6 - podmeta6
4.3. PARAMETRI OBRADE NA STRUGU
Proces rezanja pri obradi nn strugu Qdlikuje se slij edeCi m parametrima :
korakom, dubinom rezanja, brojcm prolaza i hrzinom rezanj a. Od izbora
parametara obrade zavisi ekonon'licnost ohrade. Paramctr i obrade medu-
sobno su povezani i vrse uticaj jedan na
8 KORAK PRJ STRUGANJU
Pomjeraj noza u smjeru obrade dok se
predmet obrne jedanput naziva se korak
(posmak iii pomak) (slika 4.22.). Oznacava
se sa S, a mjeri se u milirnetrima po obr-
taju (S - mm).
Korak se moze proracunati, a moze se
birati iz tabela. Kod proraeuna koraka uzi-
rna se u obzir otpornost alata, krutost rad-
nog predmeta i kvalitet obradene povrsine.
Orijentacione vrijednosti koraka za gru-
bu i finu obradu date su u tabelama 4.1.
i 4.2.
/
\ , 1'\
'b
c ...
, .....
(r-t
2
1 I

!. I
I L
'--- -)
I
--
--
SI. 4.22. Korak i dubina struganja:
I - glavno krctan;e; 2 - pomoeno
kretan;e; s - korak; 6 - dubina
rezanja
89

Orijft1laclOnt vrijtJnosli itQra/uJ za grulru uzdu!:nu I poprtlnu obradu
pri s,""anju za alaI ad ItITdog ""'Iaia i braor.znog {t/i/uJ Tabel. 4.1
Prefuik
Materij al radnog pcedmetll
radoog
i t elifui li v
I
. ivi Jiv i baltame Jegure
prcdmeta
D [mm]
Koralt S [mm] pri dubini rezanja 6 [mm]

< 3 3- 5 5-8 8- 12 <3
3- 5 5- '8 8- 12
<20
0,3- 0,4 - - - - -
- -
20-40 0,4- 0,5 0,3 - 0,4 -
-
0,4 - 0,5 - -
-
40- 60 0,5 - 0,9 0,4 - 0,8 0,3 - 0,7 - 0,6- 0,9 0,5- 0,8 0,4 - 0,7 -
60 - 1"00
1,2 0,5-1 0,5- 0,9 0,4- 0,8 0,8 - I ,4 0,7- 1,2 0,6-1 0,5- 0,9
100-400
0,7- 1,2 0,6- 1 0,5- 0,9 1,0- 1,5 0,9 - 1,4 0,8- 1,1 0,6- 0,9
400- 500 1,1 -1,4 1,0- 1,3 0,7- 1,2 0,6- 1,2 1,3- 1,6 1,2 - 1,5 1,0- 1,3 0,8 - 1,0
500-600 1,2- 1,5 1,0- 1,4 0,8 - 1,3 0,6- 1,3 1,5 - 1, 8 1,2 - 1,6 1,0- 1,4 0,9- 1,2
600- 1000
1,2- 1,8 1, 1- 1,5 0,9- 1,4 0,8- 1,4 1, 5- 2,0 1,3 - 1,8 1,0- 1,4 1,0 1,3
1000-2500 1,3 -2,0 1,3- 1,8 1.2- 1,6 1,1 - 1,5 1,6- 2,4 1,6- 2,0 1,4- 1,8 1,3- 1,7
..
..
Nap 0 me n a : J. Monje vnJednostl koralta treba b,ratl za man,e dunenzl,e alata I
veCe vrijednosti a M radoog predmeta, dok vete yrij edno, ti koralta
treba birati za vete dimenzij e alata i manje vri;ednosti C! M radnog
predmera. . .
2. Ako se pri obrncli javliaju udam. opteretenj a, korad se mnoi e koef,Cl-
jentom od 0,75 do 0,85.
Orijentaciont v rijtdnosti koraka z a f inu obradu pn' siruganj u,
Z4 alat ad brzoreztJog { l lika i tvrdog mttala ' Tabela 4.2.
Kocak S [ mm J pri zaobljenju R [mm]
Kl asa Materijal radnog
hrapavosti predmet.
0,5 1,0 1,5 2,0
90
Colik 0,4- 0,56 0,56- 0,65 0,65-0,70 0,65 - 0,70
10
Sivi liv i bakarne legure 0, 25- 0,40 0,40 - 0,50 0,50
Colik 0,20-0,30 0,30- 0,45 0,30- 0, 50
9
Sivi liv i bakarne legure 0,15-0,25 0,20 - 0,40
Colik 0,11 - 0,18 0,14-0,24 0,16-0,28 0,18-0,32
8
Sivi liv i bakarne legure 0,10-0,15 0,12- 0,20 0, 15-0,30 0,20-0,30
Napomena: I. Podad u tabeli dati su za pomocne napadoe uglove '1'1 = od 10 do
15. Z. manje vrijednosti pomot nog n.padnog ugla tabelaroe
vrijcdnosti koraka povetavaju sc za 20%.
2. Tabelarne vrijednosti koraka, U zBvisnosli ad brzine mnof e
8e popravnim koeficijemom (K), za brzine rezanja : v < SO m/min.
U ovom slutaju K iznosi 0,8. Za v = od SO do 100 m/min, K
iznosi J ,0. Za v > 100 m/min K iznosi 1, 2.

\'rij<!dnosti koraka za obradu se proracunavaju na osnovu
dozvoljene hrapavosti obradene prema sl. 4.23.
00, = R - H
R' - 2RH H' = R'
4
Posto je hrapuvost H vrlo mala
(H je mnogo manie oLi I mm), to j e
H ' 0, pa je
S'
2 RH = --
4
S' = SRH
S = J s RH,
gdje su :
R - radijus zaoblj enja vrha nozu i
H - hrapavost predmeta.
51. 4.23. Hrapavosl obradme potJr,ill e
Dozvolj eni korak, s obzirom na dozvolj enu visinu neravnina, odreduje-
01 0 prcma obrascu:
g. Dt..:BINA REZAN)A T BRO) PROLAZA
Dubina rezanja je debljina sloja materij ala koji se moze skinuti pri jed-
nom rrolazu noZa (slika .\.22.) . Oznacava se sa 6, a mjeri se u mm. lzra-
cunava se prema obrascu:
D - d
0 = .
2
Ukoliko je razlika izmedu precnika neobradenog i obradenog predmeta
veli ka, pot.rebno je obradu izvoditi s prolaza.
Bro; prolaza i odreduj emo prema obrascu
. 0'
1 = - ,
lJ
gdjc ie:
6' [mm) - ukupna dubina rezanj a,
" [mm) - dubina rezanj a po jednom prolazu.
91








Tabcla 4.3.
Nc1eJirani konmuJr:. &lit l.qirani ItonltluJr:. ttlik Cclit ni Iiv Liveno svofdc
.:I

0

50-60 60-70 70-15 85-100 70-85 85-100 100-140
30-50 I .$0-70
do 200 2OO-lOG

ltN/nun' kNfmm' kNfmm
t
Wfmnl' ItN/mm' tN/mm
l
kNlmml kN/mm" kN/mml Brinel. Brinela


..
Bn.ina rnanj. tI m/min Bnina rezanja tI m/min Bmn. JUanja tI mlmin

::!
"
..,60 1..,240 V6. V140 V60 \'140 I \'60 I \'14Cl
V" VI" V60 VU' V60 IV240 V60
Vl"
V60
Vl"
V60 VI" V60 VI"
0,'
"
3J ... 28 32
"
17 28 20 22 16 14 10
'0
"
Jl
" "
" "
17
0,8
" "
30 21
"
17 18 13 20
"
I'
II 10 7 37 2'
"
17 24 17 17 12
g
1,2 ,0 21 2. 18 21 14
I' II
I'
Il 13 9 JI 2J 21
"
20
"
14 10
ill
<J
I,' 2'
18 22
I'
17 12 14 10 14 10 II 8
"
20 18 13 18 I. 12 9
2,4 22 I. 20 14
"
10 12 8 12 8 24 17 I. II
"
II 10 7
',2 20 14 17 12 13 9 10 7 10

21 14 14 10 12 9 8

0,4
"
"
4J
'0
34
"
27 18
'0
21 24 17 I. II
"
J8
"
"
J8 27 2'
18
0,8
"
27 JI 2J 2. 18 20 14 21 I. 17 12 II 8 ...
"
27 18 I. 18 18 13
M
1,2 3J 2J 27 20 22
"
17 12 18 13 I. 10 34
"
2'
I. 22
I' I'
II w


<J I,'
"
20 24 17 18 13
"
10 I. II 12 8
'0
21 20 14 20
"
14 9
2,4 24 18 21
"
I'
11 IJ 9 IJ 9 2'
18 17 12 I. 12 11 8
3,2
" "
18 J3 14

11 8 11 8 2l
" "
1 lJ

,
Napomenl: brzine reunj. v .. i tim jesu one koje d02voljavaju neprekinud rad otlricc U Injlnju od 60 odnosno 240
nuu. U siuaju d. ae ndi s brzinom tI"" odgov.rajute vrijednosti U tI ... ueba wnanJiti mnoleti ih .(utorom 0,83.
ci vrijede urad all110m tlji je na""dni ugao" _ 40 . Za da Ie primjenjuje alat sa Ullom 9' _ 60". Ive bnine rezanj_
treba um.njili mnotcti ih furorom 0,8. Ukoliko se ndi .Iatom usia" _ 30 bninu treba povebti mnoiea je sa

B BRZINA REZANJA
Brzina rezanja pri obradi na strugu moze se birati iz tabela i di jagrama
iii se odrediti racunskim putem. Kakva se god strugotina skid a - malog iii
velikog presjeka - mora se odrediti brzina rezanj a - uskl adena s postoja-
nocu alata. Isto tako, brzina rezanja mora se uskladiti s tvrdooom materijala
od koga je predmet izraden, a ona znvisi i od toga da Ii se hladenj e vri iii ne.
Rrzina rezanja imn velik uticaj nn ekonomicnost obrade. S poveeanjem
brzine rezanj a, uz odredenu postojanost alata, smanj uje se mainsko vrij eme
obrade, a lime i uk up no vrijeme izrade:
Preporucene brzine rezanja za rad s nozevima od brzoreznog celika
date su u tabeli 4.3.
Brzina rezanj a zavisi od niza faktora. Najuticajniji faktori brzine rezanja
jesu : vrsta materijala predrneta i al ata, dubina rezanja, korak, geometrija
alata, uslovi rada i sredstva za hJadenj e. Veoma je teko sve faktore koji uticu
nn brzinu rezanja povezati u jedan obrazac.
Obrazac koji povezuje naj uticajnije faktore brzine rezanja dat je izra-
zorn :
C K
v = [mfmin] ,
T'" . lJ" . S
gdje je :
C, - koefici jent brzi ne rezanja, koji zavisi od mehanickih osobina od-
redivanog materij ala i alata,
T [min] - postojanost alata,
lJ [mm] - dubina rezanja,
S [mm] - korak,
x" >,,, m - eksponenti brzine rezanj a koji zavise od vrste materi jala
predmeta i alata,
K - opW koeficij ent popravke koji uzima u obzir sve ostale faktore.
Obrazac nam omogueava odredivanj e brzine rezanja za bilo koju posto-
janost alata, pr i obradi bilo koga materij ala, za presjek strugotine A = () . S.
Da bi se moglo koristiti obrascem,. je
koeficijenata C. i K, te stepena In, X. I Y . 001 se IsplUvanJem u
laboratorijama i mogu se naCi u tabelama 4.4; 4. 5; 4.6. I 4.7.
Tabela 4.4.
Ugljen. felik Sivi liv
Materijal obradivanog
aM [kN/em' ] HB [kN/em' )
predmeta
60- 70 70-80 80- 90 160-180 180- 200 200 220
Materiial alata PIO KOS
Co 405 349 310 300 262 215
93

Materij. 1 alala
Materijal obradivanog
brzorezni t.:lik
r
tvrdi
predmeta
telik
' 0, 125
eelik'
'0,1
liveno gvoide'
Napomena: I. rad s hladeniem
2. rad hladenj.
Materijal
Materijal koii se
alata obraduje
PIO j
P30
eelik i
liv
K20
liveno gvoide
0, 1
m
.
-
0,2
0,2
Kocak
S [mmJ
Xu
< 0,75 0, 15
> 0,75 0, 15
- 0,2
Materijal obradivanog predmeta
4.5.
rnateri jal
--
Tabela 4.6.
y,
0,35
0,45
0,4
T abc1a 4.7.
telik
I
liveno gvofde
Koeficij enti
A1at cd rvrdog metala
P30 PIO POL2 M20 K05 K20
<po
10 20 30 45 60 90
Ktp
2,3 1,56 J,3 1,13 J ,0 0,92 0,8
R[mm} 1 2 3
KR
0,94 J,O 1,03
Stanje obradene povdine
KN
bel kore livena kora okolina
1 0,8- 0,85 0, 9
Popravni koeficijent u obrascu za brzinu rezanja predstavlja proizvod
parcijalnih popravnih koeficijenata, tj. :
K = KN . . K/i . K
RS
'
gdje je:
KN koeficijent koji uzima u obzir scanje obradene povrsine,
koeficijent koji uzima u obzir napadni ugao 'P,
94

KH koefici jcnt koji uzima u obzir radijus R zaobljenja vrha i
Kns koeii cij ent koji uzima u obzir rashladno sredstvo. Vrij ednosti
ovih koeficiJenata biraj u sc prema t: odacima dat im u poglavlju
2. 7. 2.
Brzina rezanj a se moze odred iti i putem, pomocu Valiks-Dab-
ri nghausovog dij agrama. Ovaj dijagram je dat u poglavlju 2. 7.6. brzina
rezanja mnozi se popravni m koefi cij entom K.
Usvojena brzina rezanja iz tabele, iii proracunata prema obrascu, ii i
ot itana iz di jagrama uzima u obzir dimenzijc predmeta i broj obrtaja pred-
meta, ti . :
D " n .
v = -- lm/mm).
1000
Iz gornjeg izraza moze se odrediti broj obrtaja predmcta '
n = . v = _ 320 . K
1< D D . Tm <iT, . S"
C?rimje>' 4. 1) Odrediti brzinu rezanj a i brzinu pomotnog kretanja pri
obradi t elika jacine aM = 70 kN/cm' alatom od tvrdog mctala PIO (pJoCica
od tvrdog metala) ako je korak S = 0,5 mm pri dubini 6 = 3 mm, pret-
nik predmeta D = 80 mm, ugao postav Ij nnj a n07.3 T = 20 a radijus zaob-
Ijenja vrha noza R = 1 mm. Polufabrikat je dobiven valjanjem u toplom
stanju, a povrsina je bez kore. Postojanost alata T = 180 min, a obrada se
vrSi bez hladenja.
Rjeilenj e :
Brzina rezanja:
C. K
v= --''----
C. = 349 - prema tabeli 4.4.
m = 0,2 - prema tabeli 4.5.
x. = 0, 15; Y. = 0,35 - prema tabeli 4.6.
Popravni koefici jent za brzinu rezanja :
K = K" . . Kn . K
RS
KN = 1,0; K. = 1, 3; KH = 0,94 - prema tabeli 4.7.
Kns = 1,0
K = 1,0 . 1,3 . 0,94 . 1,0 = 1,222
349 ' 1,222
v = ------'--
180,2. 3 .
6
. 0,5
0

f) = 163 m/min.
= 163
95

Broj okretaja predmeta :
1000 v
n
1000 163
= 648,88
80 7t
n = 630 [min- l] - usvojeni standardni broj okretaja.
Brzina pomocnog kretanja:
vp = S . n = 0,5 630 = 315
vp = 315 mm/min.
G OTPORI REZANJA
Predmet koji se obraduje suprotstavlja ' se otporom rezanja, i na alat
djeluje silom F, cij a velicina zavisi od vrste materijala koji se obraduje, presjeka
strugotine (koraka S i dubine Il), geometrije alata, rashiadnog sredstva i drugih
faktora. Smjer djejstva otpora rezanja suprotan je smjeru djejstva sile pritiska
rezne ivice a l a t a ~ o s t o je otpor rezanja prostorna sila i posto djejstvuje pod
odredenim uglom, on se radi lakSeg posmatranj a razlale na tri medusobno
normalne komponente: F
"
F, i Fa (slika 4.24.).
't Komponenta F l zove se glavni ot-
por rezanja i ima isti pravac i smjer kao
i brzina rezanja v. Ovaj otpor slliZi za
proracun snage potrebne za savladivanje
glavnog kretanja i pomocu njega vrsimo
proraeun mehanizma za glavno kretanje.
($ Komponenta F , zove se otpor pro-
diranja i tezi da odvoji alat od predmeta.
Ovaj otpor je normalan na pravac po-
mocnog kretanja. Nema znatnog uticaja
na snagu masine, ali izaziva deformacije
alata i predmeta, sto utice na kvalitet
obradene povrsine.
r;ijJ Komponenta Fa zove se otpor po-
nYocnog kretanja i irna suprotan smjer od
Olpori rezanja smjera pomoCnog kretanja. Ovaj otpor tdi
da zaustavi pomocno kretanje. On je os-
nova za proraeun snage potrebne za sav-
ladivanje pomocnog kretanja i proraeun mehanizma za pomocno kretanje.
Ova tri otpora rezanja nisu medusobno jednaka: najveci je FI> zatim
dolazi FI> a najmanji je F . Za grubu obradu i normalno ostar alat pribliZan
odnos izmedu ovih otpora glasi:
Pi : p. : Fa = 5 : 2 : 1, dok se pri zatupljenju alata ovaj odnos mijenja,
s_tim sto F, ostaje konstantan, a p . i Fa rastu.
~ G la vni otpor rezanja zavisi od vrste materijala i presjeka strugotine.
\!y Odreduje se prema obrascu:
F, = A 'K
s
[N),
96

gdje je :
A = {) . S [mm' ] - presjek strugotine,
Ks [NimmO] - specificni otpor rezanj a.
Kronenberg jc na osnovu mnogobrojnih ispitivanj a dosao do zakljutka
da se specificni otpor rezanja K. moze odrediti prema obrascu :
C" [Ni mmO)
'
gdje je :
C" - specificni otpor rezanja - za {) = 1 mm i S = 1 mm,
A [mm
O
) - presjek strugotine i
E" - koeficijent koji zavisi od materijala.
U tab eli 4.8 date su vrijednosti koeficijenata C" i E
K

T abela 4.8.
Materijal
obradivanog
eK OK
predmeta
-
elektron 233,5 17,6
hrom-nikl a:lik 2364,2 10,4
mesing 686,7 6,8
bromo 784,8 4
Simens-Maron a:lik 1569,6 7,8
liv 1726,6 6,7
TaCnije odredivanje otpora rezanja vrsi se prema prosirenim obrascima:
F
= C . 0', . S, . K (N]
1 Kl
F
- C . ", . S, . K [N) i
- V
F
-C {) SK (N]
a-K. p,'
gdje su :
C
x
,; C
x
,; 9K. [N/mm2) - specifiCni otpor rezanja za 0 = 1 mm
is = 1 mm,
c5 [mm) - dubinl\ rezanja,
S [rom] - korak,
97




I
Tabda 4 9
Matijal
a- - Glu ni orpm Orpor proqi ranj l Otpor pomoenog
Vn .. Mater; jal
..
ndnog
obrade alata.
E 0
lczanja F, F. kretanjl PI
predmeta.


C .. x. y, C x. Y. CK. x. Y.
T yrdl
10 3000 1,0 0,75 2430 0,' 0,' ll90 1,0
0,'
metal
0 3840 0,' 0,'
Spol;no
3550 0,8 2410 1,05 0,2
lUdufno Brzora.ni
10 2000 1,0 o,n 1250 0,'
0,75 670
Ugl jenitni
Itnlganje t<el ilr.
1,2 0,65
kanstrukci jski
eelik i
Ker.mi ka 10 2670 0,95 o, n 1080 0,7 0,45 780
IX:libli Iiy
0,' 0,35
O"M- 1S kN(
Tyrdl
/='
metal
-
4$)SO 0,72 0, 8 1730 0.73 0,67
- - -
Odl ijecanje
i usijecanje
Brzoremi
t-el ilr.
- 2470 1.0 1,0
- - -
- - -
T yrdl
10 920 1,0 0,75
'40
0,' 0,75 460 1,0 0,4
mrul
0
Spoljno
J230 1,0 O,SS 610 0,' 0,' 240 1,05 0,2
uzduino
Bnorezni
Sivi liy
struganje
fe lik
10 1140 1,0 0,75 11 90 0,' 0,75
"0
1,2 0,65
HB _ 190
kN/tm' Keramika 10 1040 0,' 0,65 110 0,7 O,)S 410 1,0 O,H
Odsijeanje Bn:orezni
.
i usijecanje fe lik
- 1580 1,0 1,0
-
- -
- - -
Bilim,
Spol jno
legure Bn:ol"ezni
HB= I OO- 140
uzd.uino
fc li k
10
" 0
1,0 0,66
- - - - - -
kN/tm'
stfl18an je
Pri spoljn"j uzdu! noj obradi i liva u:t.!ml sc koefici,cnt P"I,pra\ko: za otrore
relanja u u\,jsnuni od brzine fezanja i 10 7.a;
Br:rorel.ni
Kr ! . "'" Ky . _
K,. - I
K r - I
T vrdi mel a.!
= K y , ... 0,4 - O,S
X" ... 0,20 - 0,35
K,, - 0,02 - 0, 15
.... hlljc Yrijcdnosli z.a. vde bnino: reunJB
Kellimiku
K",. ... X", .... 0.4 - a,s
Kn ... 0,3-0,,1
K". 0,21i - 0.35
Gl avni o!"pOr tezanjll Oqx>r pl 'Jlflnja
Materijal n.dnog:
Br:zorczni ir%on:z.ni
'preWncta
T vrdi metal
t<elil:
K<=1W\1'U
T""'I
mett
'
=lik
--'
Kodidjent poprtvke YF/l.f' .. K p,Af K ,A
OM .:::
{ ;;t"
UalPcniOli
.::;: 60 kNlall-

(;;t
U
1, )
fO"AI):
kanat ;ukcijski /!eJik
\" i fclin;i liv (1M >

:> 6O kNlan
' I


i
HB
Sivi liv -
190
Tlobeia 4 10
Otpor poml>tnog m a!lja
metal l
BruJrc:z.ni
Tvnji
t<elik
K P.M
".II
(
-
"



T.bela 4.11.
Maltrija' J'ldUOI
Ctlik
A1wninijum.
Duraluminijurn
I
prtdmtll i ai1wnin
Brute valjani
"M- tiM - " M>
SISIIY i crupa mtta'. tareni 1 Hladno yuftni
-
normalizovani
'25 [W/an') 15 (kN/an' J )5 [kN/an']
Kotfici;rnt Kps 1,0 0,30 0,20 O,JO 0,40 O,S S
Malerija' radnoz;
Batar nt lelurt
prtdmtll
Hcttrogcnt
Sa sadrbjem l . ..
S. ndrtajtm
0""
-e .; 0
SlStiV j grup. metal.
Srtdnjt Poyiltnt
cinka Homoz;cnc
manic od 10% " ~ r
h t l c ~ e

tvrdote Ivrdote
homoz;cnt
~
:v 1
~
~
Kocricijtnt Kp$ 1,0 0,75 0,65 1,8-2,2 0,SS-0,70
I,'
0,25 - 0,45


Vnj"tdnosci KF", KF1, KpR s obzirom
ntJ glomecrijslte razmje.r' alala
Parametri utica;a
Tab<la 4.12.
Materijal alats
na sile rezanja
Tvrdi metal
I
Brzorezni t cl ik
Napadni ugaa 'Po
30 45 60 75 90 30 45 60
Koeficijent popr. z.
glavni atpor rez.

KFl f' = K Ftp 1,08 1,0 0,94 0,92 0,89 J ,08 1,0 0,98
,
Kooficij.nt popr. za
otpor 1,30 1,0 .0,77 0,62
'0, 50
1, 63 1,0 0,71
Koeficijent popr. za
otpor pomoc. krelanja
0,78 1,0 1,11 I, I 3 1, 17 0,70 1,0 1,27
Ugao nagiba glavnog
).
- 5 a + 5 + 10 +15 - - -
Kooficijent popr. za
glavni atpor rez.
Kp,A=Kn 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 - - -
Kooficijent popr. za
otpor prodiranja Kp,l. 0, 75 1,0 1,25 1,0 1,0 - - -
.
pop;. lo
otpor pomoe. kretanj.
Kp,A 1,07 1,0 0,85 0,75 0,65
-
- -
Radijus lOobljenj.
- - -
- - 0,5 1,0 2,0
Koeficijent popr. za
glavni otpor rez.
Kp,R= KpR - -
- -
- 0,87 0,93 1,0
Kooficijent popr. za
otpor prodiranj. KF,R - -
- - - 0, 66 0, 82 1, 0
K
F
.; Kp,; Kp, - popravni koeficijenti otpora reunja i
x 1> Y" x" y " x" Y3 - koeficijenti zavisni od vrste materijala.
Popravni koeficijent otpora rezanja je:
75 90
1,03 1,08
0,54 0,44
1, 51 1,82
- -
- -
-
-
- -
3,0 5,0
1,04 1,10
.
1,14 1,33
KF = K,.v . K
p M
KPf . KFJ. . K
PR
K
ps
' a zaV1SI od brzine rezanja
(Kpv), materijala koji se obraduj e (Km ), napadnog ugla noh (Kn), ugla
nagiba sjeciva (K
n
), polupreCnika zaobljenja noza (K" II) te stanja i vrste
materijala (Kps).
Vrijednosti pojedinih koefi cijenata mogu se naci u tabelama 4.9; 4.10;
4.11 i 4.12. Uz popravni koeficijent indeks 1 odnosi se na glavni otpor, 2
no otpor prodiranja, a indeks 3 na otpor pomocnog kretanja.
101

Pri ohradi no strtlgu ukupna snaga koju daje cleJ.:tromotor t r o ~ i se no
ostvarenj(' rlavnClg i pomocnog kretanja i nn savladivanjc Olpora unut ar
same 111 sine (Vidi poglavlje 2.8. 1. )
rlJ Snagu potrebnu za savladivanje glavnog otpora rcz3nja odredujemn
prema obrascu :
P = F, ' ~ [kWj ,
, 60
gdje je :
F, [kNj - glavni otpor rezanja,
v [m/min] - brzina rezanj a.
Snaga potrebna za savladivanje pomocnog kretanja je:
F . S' II
P = -' -- [kWJ,
p 60 . 1 000
gdje je:
t j . :
F3 [kN] - otpor pomocnog kretanj a,
S [mm] - korak,
n [min- l] - broj obrtaja predmeta.
Prema tome, snaga potrebna za rezanj e jednaka je zbiru ovih dviju snaga,
P, = P, + P
v
F v F'S'II '
P, = -' - + - ' - ---- [kW].
60 60 1 000
S obzirom na to da je snags P p vrlo mala u pore<lenju sa snagom P"
ona se zanemaruj e, a proracun snage vrsimo prema glavnom otporu rezanja.
Snagu potrebnu za savladivanje unutrasnjih otpora obuhvatamo stc-
penom iskoristenj a '1, koji je za strugove oko 0,8.
Snaga elektromotora
P, F , ' V
PE.I! = - = --- [kW].
'1 60 . '1
Primjer 4.2. Odrediti snagu potrebnu za pogon struga ako se obraduje
pre . a D = 120 mm koji je od celika jaeine a.
lf
= 75 kN/cm' .
Poznato je da se obrada vrsi sa sljedecim parametrima : dubina rezanja {) =
= 4 mm, korak S = 1,4 mm, a broj obrtaja predmeta n = 45 min- I, na-
padni ugao ({' = 60 , a polupreenik zaobljenja vrha R = 2 mm. Alat je od brzo-
reznog celika, a stepen iskoristenj a struga 'i'J = 0,8.
102
Rjesenjc :
Brzina rezanja:
'lt D II
V =
1000
7r' 12045
1000
v = 16,96 m/min.
- 16,96

Glavnj otpor rezanja :
P
l
, el(, . d
z
, . Sil , . K
p
\ .
Iz tabel e 4.9. biramo koefi cijente: C".t = 2 000; x , = 1,0; )" = 0,75.
Ukupni popravni koefi cij ent glavnog ot pora rezanj a :
gdje je:
K
F
" = 1,0 - za alat od brzoreznog celika iz tabele 4. 9.,
K, .. lf - - = - - 1 - prema rabeli 4 10,
_ (UM)O'" (75)0.,, _
75 75
K
F
,. -:- 0,98 - iz tabele 4.12,
Kp , ). = 1,
K
F

R
= 1,0 - iz tabele 4. 12,
Kp,s = 1,0 - iz tabele 4. 11 (za vrute valj ani materij al),
K. ,. = 1.0 1,0 . 0,98' 1 . I . I = 0,98,
F , -- 2000 , 4
'
,0 1,4
0
. ... 0,98 = 10090,0 N,
F , = J 0 ;-.; = J 0,09 ki\ .
Otpor krcranjn :
P , = C . . f) ' , . S, . ;.:
n S / .
CIi , = 670 ; x, = 1,2; Ya = 0.65 - iz tabele 4.9.
Popravni koeficij ent K,., :
K
F J
= K
p JU
. K,.' .. \I . Kf' l'f' . K
F
,} . . K
f vr
. K
p,s
gdje je:
K
F
= 1.0 - za alat od brzoreznog celika - iz tabele 4.9.
K F ,, = ..E. = - = 1,0 - iz tabele 4.10.,
(
U.)" 5 (75)' .'
. 75 75
K
F
= 1,27 - prema tabeli 4.1 2.,
K
F

1
= 1,0; K F.r. = 1,0 ; K ,,s = 1,0 - prema rabeli 4.11.,
K
F
= 1 . 1 . 1,27 . 1 . 1 . 1 = 1,27,
Po = 670 . 4' ,2 . 1,4
0
;6 1,27 = 5587 N = 5,587 kN.
Snaga glavnog kretanja :
P, . v 10,09'16,96
P = -- = = 2,852 kW.
60 60
Snaga pomocnog kretanj a :
p -
.-
Fo . S . n = 5, 587 . . 1,4 . = 6,0059 kW.
60 . 1 000 60 . 1 000
103

Snaga rezanja:
P, = p. + Pp = 2,852 + 0,0059 = 2,858 kW.
Snaga elektromotora:
P,w = P, = 2,858 = 3,57 kW.
'YJ 0,8
e ZRACUNAVANJE VREMENA OBRADE
Ekonomicnost proizvodnj e zavisi od vremena izrade predmeta i direktno
utice na eijenu Za izradu serije od z komada potrebno je
vrijeme Tu' Ovo vrijeme T. zove se ukupno vrijeme i sastoji se od pripremnog
vremena c. , i vremena pot rebnog za izradu pojedinih komada, tj .:
T" = c., + z . c. [min) ,
gdj e je:
c., - pripremno vri jeme za cij etu seri ju,
c. - vrijeme izrade jednog komada ,
z - broj komada u seriji .
@ Pripremno vrij eme obuhvata vrijeme potrebno da se proizvodnj a pri-
premi . U ovo vrijeme spada: vrijeme potrebno za proucavanje enda i po-
stupka izrade, vrij eme pou ebno za pripremu materijala; maine i alata,
vri jeme potrebno za izradu probnog komada i njegovu kontrolu, vrijeme po-
trebno za raspremanje po izrade i vrijeme gubitaka zbog organi-
zacije pripreme.
Pripremno vrij eme pojav Ijuje se sarno jedanput u toku izrade serije od
z komada.
M Proizvodno vrijeme izrade jednog komada c. jeste ukupno vri-
'j-dhe za izradu jednog komada. Ono se sastoji od :
- glavnog iii mainskog vremena c. i
- pomocnog vremena c
p

Prema tome, komadno vrijeme je : c. = c. + c
v
'
Masinsko vrijeme c. jeste vrijeme koje je potrebno da se izvri obrada
komada na m\lsini.
Pomocno vrijeme sastoji se od pripremnog pomocnog vremena c; (pri-
prema uredaja za stezanje predmeta i alata) i vremena 1;', potrebnog za ste-
zanje predmeta, promj enu broja obrtaja, pomjeranje nosaca alata, promjenu
alata, namjdtanje i skidanje predmeta, mjerenje i kontrolu i dr. Prema tome je:
, + "
tp = tp lp .
Na osnovu izlozenog vidi se da ukupno vrijeme T. umnogome zavisi
od pripreme proizvodnje i vremena potrebnog za izradu jednog komada.
U svakoj proizvodnji t reba teziti da se ukupno vrijeme obrade smanji
kako bi proizvod bio sto jeftiniji.
104

Pripremno vrijeme svedeno na jedan komad, rj. I" je utoliko manjc
z
ukoliko je broj komada :; u seriji veei. Poveeanjem serijc neznatno se po-
veCava ukupno pripremno vrijeme, pa se vrijeme po jednom komadu smanjuje.
Najveei uticaj na smanjenje ukupnog vremena ima komadno vrij eme I .
MASmSKO VRIJEME UZDt;LNOG STRUGANJA
Da bi se obrodio predmet na preenik d na duiini I skidaj uci sloj debljine
/J (slika 4. 25.), potrebno je utrositi izvjesno vri jeme. PoSto se noz krece provo-
lini jski i za jedan obrtaj predmet a pomj eri za posmak S, to je brzina pomotnog
kretanj a :
fI, = S . n [mm/min].
L
"\ 11
I II
- r +

-
J
'V
;--
"
.
. . .
Q

,
IV '-
(
A

.,
V ..... I
r I
( I
VI
o I
I I I-
4-
l+J
L. J
r I
SI. g. UzduZna obTatia
Vrijeme koje je potrebno da noz prede put L zove se maSinsko iii glavno
vrijeme I " koje odredujemo prema obrascu:
L I + I , + I.
I , = - = -'---''---'--=- [ min],
fI, S . n
gdje je :
I[mm] duiina predmeta,
I, [mm] ulaz noZa,
I, [mm] izIaz noZa,
S [mm] korak noza I
n [min- I] broj obrtaja predmeta.
Ulaz noza zavisi od dubine rezanja li i napadnog ugla <p . On se odreduje
prema obrascu :
I, = IJ erg 'P + (od 0,5 do 2 mm) [mm] .
I zlaz noZa I . zavisi od pretnika predmeta i on je neopbodan da bi se
izbjeglo stvaranj e zareza na obradenoj povrSini . Vclitina tog izIaza kreCe se
u granicama od 1 do 3 mm.
105

Ako predmet nismo u stanju obradit i iz jednog prolaza zbog velike razlike
izmedu preenjka neobradenog i preeni ka obradenog predmeta, obradu izvo-
dimo u prolaza, pa se tad a vri jeme ratuns prema obrascu :
L . [ . )
19 = --. I mln t
S II
gdj e je i - broj prolaza.
4. 5.2. MASIN5KO VRIJ EME POPRECNOG 5TRL' GANJA
Kod poprecne obrade ukupan put noza (slika 4.26.) je :
L = I, + D/2 + I.,
gdj e je:
!l -,
-
-f--'=o,!- / ',
. ,
D [mm) - precnik predmeta,
I. [rom) - izlaz noza,
I, [mm] - ulaz noza .
, ,
, ,
.. . '

Ulaz noza
I, = 6 . tg 'P + (od 0,5 do 2 mm) [mm).
gdje je:
I
v,
.-
51. 4.26. PopTeina
ObTtuUJ
/J [mm] - dubina rezanja,
'P - napadru ugao.
Izlaz noza
I . = od 0,5 do 2 rom.
MUinsko vrijeme odredujemo prema obrascu :
c. = ' L = I, + D/2 + I. [min}.
v S . II
Primjer 4.3. Izracunati' mMinsko vrijeme za obradu predmeta prema
') slici 25 ako je'D = 90 rom, d = 70 mm i 1 = 200 mm. Obrada se izvodi
sa slijedecim parametrima:
106
./J = 2,5 rom, S = 0,5 mm, n = 280 min- ', 'P = 45.
Rjdenje:
Broj prolaza:
D -d
, 2
1 = --::--
/J
D - d 90 - 70
4 prolaza.
2Cl 22,5
Ulaz noza:
I, = /J ctg 'P + (od 0,5 do 2 rom) = 2,5 . 1 + 1,5 = 4 rom.

IzJaz noh :
I, = od 1 do 3 mm;
usvajamo:
I, = 2mm.
Masinsko vrijeme:
I + I, + I , . 200 + 4 + 2
t, = . 1= 4 =
S ' n 0,5 ' 280

206
. 4 = 5,88 min.
140
( Primjer vrijeme za odsijecanjc ciievi kod koje je
spoljni-PteenrlC D = 100 mm, a unurrasnp d = SO mm. Pozn.lto je :
S = 0,71 mm; n = 90 min- ' (slika -1.27.).
RjeSenje:
Ulaz noh:
I, = () rg<p + od 0,5 do 2mm

<p = 0; I, = 1 mm - usvojeno.
DliZina obrade:
D - d 100 - 80
1 = _. -- = ---- = 10mm.
2 2
Izlaz noza:
I , = od 0,5 do 2mm
12 = 1 mm - usvojeno.
MaSinsko vrijeme:
t , = 1 + I. = 10 + 1 + 1 = 0, 188
S . n 0,71 90
t, = 0,188 min.
4.6. IZRADA KONUSA NA STRUGU
Konusi na strugu mogu se izradivati na slij edece nacine: I
zaokretanjem obrtnog klizaca nosaea a1ara,
pomjeranjem siljka konjica izvan ose,
pomocu sirokog noZa i
pomocu sablona.
4.6. 1. IZRADA KONUSA ZAOKRETANJEM OBRTNOG KLI ZACA
Po ovom nacinu na strugu se mogu izrac1ivati sarno kratki konusi (slikB
4.28.). Duzina konusa mora biti manja od hoda obrtnog kl izaca nosaca a1ata.
107

Da bi se obradio konus nagiba Ct., potrebno je zaokrcnuti obrtni klizac
za ugao Ct. odreden prema obrascu:
gdje je:
Did
I
tg :r. =
D - d
2 I
precnik konusa u mm,
duzina konusa u mm.
SI. 4.28. I::rada kratkog kOl/llsa Obrada se izvodi rucnim pomjeranjem,
tj . obrtanjem rucice (2). Pri tome se nof
pomj era rucno duf izvodnice konusa. Po yom naCinu obraduju se spoljni i
unutraSnj i konusi male duzine a velikog nagiba.
4.6. 2. IZRADA KONUSA POMJERANJEM SILJKA KONJICA IZVAN OSE
Dugacki konusi ciji je nagib mali, tj . konusi ugla Ct. manjeg od go obicno
se izraduju pomjeranjem siljka konjica izvan ose (slika 4.29.).
Pri izradi ovog konusa siljak konjiea
pomjerarno za velicinu h, koja se odre-
duje prema obrascu:
Pornjeranjern siljka konjica za veli-
tinu h dovodimo izvodnicu konusa para-
lelnu s osom radnog vretena struga, pa se
obrada svodi na obicno uzdufno struga-
nje. S obzirom da velicina pomjeranja
h ne prelazi 15 do 20 mm (sto zavi-
si od raspona siljaka) na ovaj natin se ne
nagiba.
SI. 4.29. Izrada dugalkog kOl/usa
pomjeralljellJ l iijka kClIIjica
mogu obradivati konusi velikog
4.6.3. IZRADA KONUSA POMOCU SIROKOG N02A
SI. 4.30. Izrada komua
pomottl Iirokog noza
108
Na ovaj naCin se izraduju vrlo kratki konusi rna-
Jih i veJikih ugJova (sJika 4.30.). GJavno krufno
kretanje izvodi predrnet, a aJat 'izvodi pomocno
radijaJno krelanje.
Sirina noh je neSto veca od dufine konusa koji
se obraduje.

4.6.4. IZRADA KONUSA POMOCU SABLONA
se najlakSe i izraduju pomocu sablona (slika 4.31.). U
tom ureda.l za kOplran)e postavlj a se na postolje iza struga. Na nosac
(2) ureda)a za kOplran)e postavlja se 1
vodica (3), koj a se moze zakretati
oko ose yodice i poprecnog kl izaca.
Po vodici klizi klizac (4), koji je
vezan za nosac alata (5).
Pri uzduZnom pomj eranju no-
saca alata, klizac (4) kl izi po vodici
(3) i izaziva dopunsko pomj cranj <:
noza. Prema tome, noz izvodi u isto
vrijeme dva ravnomjema krclanja,
s koracima SiS', Cija veliCina za-
visi od nagiba konusa, tj . tg {J =
= S' ;S, pri cemu je 0: = {J; S'
- poprecni korak; S - uzduzni
korak.
ovog uredaja je
mali otklanjanj a yodice (3).

51. 4.31. Izrada kmmsa P OlliO":,, lablona
4.7. l.:REDAJI ZA STEZANJE PREDMETA
Ucvrscivanj e predmeta koji se obradujc mora biti izvedeno pravilno i
sigurno da ne bi doslo do povreda radnika i ostecenja masina i alata. Premg
obliku predmeta koji se obraduju, postoji vise uredaja za ucvriiCivanje. Naj-
ceiici nacini stezanja predmeta jesu: stezanje izmedu siljaka i stezanje u ce-
Ijusne glave (stezne glave).
Predmeti kod kojih je duZina znatno veea od precnika stefu se izmedu
siljaka, a kratki predmeti - u celjusne glave. Osim toga, izmedu siljaka
stezemo i kratke predmete koji moraju imati .tacno centriranu cilindricnu
povdinu. Predmeti na kojima posJije struganja treba obaviti i bruSenje moraju
se takode stezati izmedu siljaka.
Da bi se predmet postavio izmedu siljaka, potrebno je prethodno izbusiti
srediSnja 'gnijezda, u koja pri stezanju dolaze siljci radnog vretena i konjiea.
SrediSnja gnijezda se btiSe prema obliku Wjaka i veliCini predmeta,
(slika 4.32.).
a b
SL 4.32. Vrst. srediJnjih gnijezda: a, b - obitno gnijezdo; c - zaAtiteno gnijezdo
109

Najvecu prunJ cnu ima obicno sredisnj e gnijezdo (a), koje ima valjkasti
otvor precnika d i konusnu radnu povrsinu, s ugJom od 60. pOlrebJjava
se pri gruboj i obicnoj obradi Jakih i srcdnj e teskih prcdmeta Hednje
i onda kad sc sredisnja gnij czda za ldrcdcnc
operaeij e obrade, posJi jc koj ih sc odsijeca ju.
Za obradu predmcta, kao na primj cr \'uJjaka u 1,lljuonilunHI .
brodskih osovina it d., sJuze srcdisnj a gnij czda (premu slici - b)
sredisnj a gnij ezda (sJika - e), pored otl'ora precnika d i konu nc raJne
povrsine s ugJom od 60, izrndena je i dodatna konLsna pOITsinJ s u" lnm
konusa 120. Ova povrsina ima ulogu zas titc od udara na r.1Linu
povrSinu. Koristi se pri tacnoj obradi predmcra slfIIganJcm, bl usclljcm i
za predmete koje posJij c uporrebe treba po novo nbradiv3ti .
ObJici i dimenzije srcd isnjih gnijc"da nhuhl'dccni Stl JUS-om. :,1.A5.21 0
do 212.
Siljd se izraduju od alatnog ceJiku struganjem, posJije cega se izvodi
kaljenj e, a potom bruscnje. Na slid 4. 33. prikaz:m je normal ni koji
ima dvije konusne povrsine. Jedna od njih, s ugJom od 60, nalijezc na radnu
povrsinu sredisnjeg gni jczda, a druga, s Morze-konusom, ulazi u odgovarajuci
Morze-konus radnog vretena iii konjica.
<l +-- 1 -
B
SI. 4.33. Siljak sa IIl11etkom
od wrdog metaJa
Siljak koji se nalazi u radnom vretenu obrce se skupa s predmetom,
dok silj ak u konjicu ostaje nepokretan. Zbog toga je silj ak u konjicu izJozen
jakom trenj u i habanju, zbog cega ga treba podmazivati. Da bi se umanjiJo
habanj e, primjenjuje se silj ak s umetkom od tI' rdog metala (b).
Na mjesto normal nog Wjka u konjic se najceSce post avlja Jeteci iii obrtni
siljak (slika 4.34.). Mana leteceg siljka je u tome sto pri velikim brojevima
obrtaja i pri obradi teskih predmeta mogu nastati vihracij e koje se odraZavaju
na kvalitet obradene povrSine.
SJ. 4.34. Letm liljak
Da bismo prenijeli obrtni momenat s glavnog vretena na radni predmet
stegnur izmedu silj aka, koristimo se strugarski m srcem (slika 4.35.). Kretanje
se prenosi preko place (7) s cepom (6) i preko strugarskog srca (4) na obra-
110

divani predmet (3). Strugarsko srce Ie pric\'rkeno za predmet pomocu
zavrtnja (5).
SI. 4.35. Slrugarsko sree: L - silj ak radnog vrctenaj 2 - sil jak konju:a; 3 - predmcl;
4 -- STee; 5 - zavrl enj j 6 - ccp ; 7 - pl oca.
Stezne glave sluze za stezanj e kratki h prcdmeta. Postoji vise vrsta steznih
glava, od koj ih se najeesce primjenj uju samocemrirajuce stczne glave s Hi
celjusti i raYne ploce s cetiri celjusti.
Na slici 4. 36. prikazana je stezna glava s tri celjusti . U steznoj ploci (4)
nalaze se tri zlij eba, u kojima se krecu radijalno stezne ccljusti (3). Unutar
ploce smjestena su dva konicna
zupcanika : (1) i (2). Konicni zup-
cani k (2) na ceonoj strani ima ure-
zan spi ralni zlij eb, u koji ulaze zubi
steznih celjusti. Obrranjem \.:onic-
nog zupcanika (1) obrce se koni cni
zupcanik (2), i tako se jednovre-
meno pomjeraju celjusti (3). Zavis-
no od smjera obrtanja konicnih
zupcanika imamo stezanje iii ot-
pustanje predmeta. S ovim celjus-
tima posti zemo dobro cemriranje
(dodir u tri tacke), ali je ne!ito sla-
bije stezanje.
Stezanje predmeta moze se
vrsiti i pomocu ravnih ploca s cetiri
celjusti. Svaka cel just se moze po-
mjerati posebno. Ovim natinom
stezanja postizemo veliku silu ste-
zanja, ali je centriranje nesto slabije.
Ravna ploca upotrebljava se pri ob-
radi predmeta veliki h precnika.
SI. 4.36 S"ZII3 glava do lri lelju"i: I i 2 -
konicni zupcanici ; - J - stczne celjusti;
4 - pIce .
Pored navedenih natina stezanja, postO)! I stezanj e predmeta pomocu
ravnih ploca bez celjusti. Takve ploce sluze za stezanje predmeta velikog
precnika i nepravilnog oblika.
Ravna ploca se postavlja na radno vreteno struga. Pomocu specijalnih
zavrtnjeva, koji se mogu pomjerati po radijalnim zljcbovima, vrsimo pnevrs-
Civanje predmcta.
111

4.8. STRUGOVI
Strugovi su maSine alatke koje slufe za obradu predmeta rotacionog
oblika. Stegnuti predmet izvodi glavno obrtno kretanje, dok alat izvodi
pomoCno pravolinijsko kretanje. Posto se struganjem mogu dobiti predmeti
razlicitog oblika (razliCitim operacijama), to su ove maSine nasle cestu primjenu
u obradi materijala.
Prema tipu proizvodnj e, strugove mozemo podijeliti na:
strugove za pojedinacnu proizvodnju,
- strugove za serijsl.:u proizvodnju i
- strugove za masovnu proizvodnju.
Strugovi za pojedinacnu proizvodnju su maSine alatke koje sluze za
obradu predmeta razlicitog oblika. U ove strugove spadaju : produkcioni ili
obiem strug, univerzalni i ceeni strug.
Strugovi za serijsku proizvodnju upotreblj avaJu se za obradu veceg
broja predmeta istog oblika i dimenzija. U ovu grupu strugova spadaj u :
vertikalni, revolver, kopirni i visesjeeni strug.
Strugovi za masovnu proizvodnju primj enjuju se za izradu velikog
broja precimeta manjih dimenzija. Ovu grupu sacinjavaju poluautomatski
i automatski strugovi.
Glavne karakteristike svakog struga su:
- razmak (raspon) izmedu siljaka, L - rom i
- visina siljaka, h - rom.
Razmak izmedu siljaka L je najveee rastojanje izmedu siljka radnog
vretena i ~ i l j k a konjiea - kada se siljak konjiea nalazi u krajnjem desnom
poloZaju. Ovaj razmak pokazuje maksimalnu duZinu predmeta koji se moze
obraditi na strugu.
Visina siljaka h je najkraee rastojanje od ose siljaka do gomje povcline
postolja. Ovo rastojanje nam odreduje maksimalni preCnik predmeta koji se
moze obraditi na strugu.
4.8.1. PRODUKCIONI ILl OBICNI STRUG
Produkcioni ill obieni strug cesto nosi naziv strug s vuenirn vretenom
ill strug sa siljcima. Na ovom strugu mogu se izvoditi sve strugarske operacije
izuzev izrade navoja. Na slici 4.37. data je shema produkcionog ill obienog
struga.
Na postolju (1) smjeteni su ostali dijelovi struga i to: prenosnik za
glavno kretanje (2), prenosnik za pomoCno kretanje (3), nosac alata (4), konjie
(5) i vucno vreteno (6).
Postolje (1) mora da obezbijedi miran i pravilan rad ostalim dijelovima
struga. Konstruktivno mora biti izvedeno tako da obezbijedi dobru sta-
bilnost i krutost. NajceSCe se izraduje od livenog gvoZda i livenog celika.
Odliveno postolje se obraduje na potrebne mjere tek poslije izvclene stabiliza-
cije materijala, tj. starenja. Starenje se moze izvcliti vjeStacki ill prirodno.
112

starenjc jc krace i sas toji se od zagrijavanja n3 '\,ise i
zadrza . an)a na . tim temperaturama Izv)esno vrijeme da bi se izj dnacila
struktura materl)ala.
Prirodno smrenj c je . watno duze. Obicno traje jednu do ui godine.
Postol)e se OSlaVI da odlezl na otvorcnom prostoru, pod uticajem atmosfcre.
c:'ornji di o postolj a su vodicc, po koj ima klizi nosa': alata i konjic. One
da paralelnost vodenja nosaca alata uzduz postolja i od
n!lhove l3CnOSti Izradc zavisl tacnos t rada mas ine. Osim toga, vodice moraju
bltl otporne na habanj e.
I
I I
I I
I I
1 5
51. A.3-i'JF,odll kcioni iIi obitni llmg: 1 - postoljc; 2 - prenosnik za glavno kretan; e; 3 -
za pomoCno kretanjc; 4 - nlJsaf alata; S - konjic; 6 - vreteno; 7 - meha
nizam za vczu glavnog i pomocnog krctanja; 8 - stezna glava
Najcesce izvedbe vodiea date su na slid 4.38. Klizne vodice najcece
su prizmaticnog oblika iii su kao V-vodice. Yodice oblika V zadrzavaju i
tokom habanja sposobnost vodenja bez zazora. Na slici 4.39. prikazane su
prizmaticne vodice, koje mogu irnati oblik lastinog repa.
Prenosnik za glavno kretanje (2) sluZi za promjenu broja obrtaja glavnog
(radnog) vretena, koji nosi Wjak i steznu glavu.
Prenosnik za glavno kretanje prima konstantan broj obrtaja no najcece
pomocu klinaste remenice. Kao prenosnik za glavno kretanje sluZe slozeni
zupcasti mjenjaci. Kinematske sheme prenosnika za glavno kretanje obradene
Su u poglavlju Kinematika mehanizama na mainama alatkama.
Prenos kretanja od prenosnika za glavno krelanje (2) na prenosnik za
pomocno kretanje (3) 0 srvaruje se naj cece zupeastim prenosom (7) (slika
4.37.).
113

C
SI. 4.38. Klizn. "odice slroga:
postolje, 2 - pokretne vodice
a
b
SI. 4.39. Klizne vodice: J - postolj c,
2 - pokrerne yodice
Prenosnik za pomocno kretanje (3) omogucava prornjenu broja obrtaja
vuCnog (6). Prornjenorn broja obrtaja vucnog vretena rnijenja se
brzina pomoCnog kretanja vp'
Kao prenosnik za pornocno kretanje struga najceSce sluZe zupcasti
mjenjat i (posebno obradeni u poglavlju Kinernatika mehanizama na rnaSinama
al) ltkama).
Za prenos kretanja od prenosnika za pornoCno kretanje na nosac alata
koristi!?o se vucnim vretenorn (6). Vucno vreteno je glatko, a na odredeno)
- - ------ -+---.
... -.,-. .;... - - - ---- 1---
81. 4.40. Nosal alala : I - pm; 2 - pmni tOCak; 3 do 9 - zupamici; 10 - zupblsta.
letva; 11 - uzdm ni klizac; J 2 - poprecni klizac; 13 - obrtni klizac; 14 - driac nob;.
15 - rucica; A; B, C - rucica
114

njegovoj duzini je izraden zlijeb za klin. U :i.l ijebu je smje. ten klin koji po-
vezuJe vueno vreteno S puf.em smje1i tcnim u nosacu alma.
Nosae alata (4) (s li ka 4.40.) slu7.; za pri'vrWvnnj e alata i (lbebjcdenje
potrebnih kretanja za uduznu i j::oprecnu obradu.
Nosac alal a se sasloji od u,.dl lznog kli7.aCa (1 1), koji siu?! za uzdui nu
obradu, popreenog kiizaca (12), koj i SlllZi 7. 3 poprCCllll llbradu i obrtnog
klizaea (13).
Na obrtnom kiizaeu jc SICZ(!C ( 14). r'<mncll koga Be steze
alat. Obrtni k1izac (13) slui i za zaokrctanje alam pri izrJJI honll,a
Nosai: alam moze imati rll eni i mas inski pog .m
Rueni pogon uzduzilog kretanja ost varuJc se pomoclJ ruCice C. Obn a-
njem rueice C prenosi e krelanj e pomocu 7.upcanii'a (6) ns zupcanik (5).
Na vratil u zupcanika (5) nalazi se zupean;k (7) spregnut 53 ZUphll tom ietvom
( 10), koj a je tvrsto vezana za posrolje. 'Ot"'li"1l' lllpl3nika (7) dobijamo
uzduino kretanje nosaea alal a.
Poprecno f ucn kretanje oSCVt rujr..no brtan V'" ! fucice A. Ova rucica
je vezana za zavojno 'fereno, kOJIC una navrtku \'eZl1fJ'! ;:d pnprctni kllza.: ( 12).
uzduzno i poprecno krelenje dobii amn 0<.1 yucn{)g vretena.
Pomocu klina ko ji klizi u zlijebu vucnog vretena obrlno klewole se prenosi
na pui (1 ), ko ji je spregnur sa put ni 1 rockom (2). Na vratilu puznog tocka
nalazi se' zupcanik (3), koji je spregoul a zupi:anikom (4). Zupcanik (4) n3m
omogucava uzduzno i popreeno kretanje. Zupeanik (4) se na kraju
dvokrake poluge. Pokrclanjem poluge (rui:i ce) B, zupcanik (4) moze se
kotrljanj em po zupcaniku (3) dovesti u spregu sa zupcanikom (5 iii 8).
Na slici je prikazan polotaj pri uzduznom kretanju. Sa z ;pcanika (4)
preI:osi se kretanj e na zupcanik (5), na cijem se vratilu naiazi zupeanik (7),
koji je spregnut sa zupcaslom letvom.
Pomjeranjem rucice u polozaj B', dovodimo zupcani k (4) u spregu sa
zupeanikom (8) . Sa zupcanikom (8) spregnut je zupcanik (9), koji obrce
zavojno vreteno poprecnog klizaca ( 12).
Pored navedenih, glavnih dij elova, Strug ima uredaj za h1adenje, osvjet-
ljenje i sigurnosne uredaj e. Pod sigurnosnim uredajima podrazumijevamo
osiguranje m$ine od preopterecenja. Ovi uredaji mogu biti u obliku elektricne
i mehanicke spojnice i posebno konstruisani uredaji . I pogonsko remenje sluii
za osiguranje od preopterecenja.
4.8. 2. UNIVERZALNJ STRUG l.,..--./
Univerzalni strug je sliean obienom strugu, s tim je u njemu ugradeno
zavojno vreteno, koje omogucava izradu zavojnice. U odnosu na druge
strugove ima najvecu primj enu - zbog toga sto se na njemu mogu obaviti
sve strugarske operacije. Naj cece se susrece u mal im i remontnim radioni-
cama. Izraduj e se kao mali strug, koji se moze posta viti na sto i koji sluzi u
preciznoj mehanici. Isto tako izraduje se kao srednji i teski univerzalni Strug
- za obradu velikih predmeta. J
Na slici 4.41. dat je izgled univerzalnog struga. Na postolju (21)
Ij en je prenosnik za glavno kretanje (4), koji omogucava promjenu brola
115

obrtaja stezne glave. Prenosnik za glavno kretanj e vezan je s elektromotorom
posredst om remenog prenosa (3). Promjena brojeva obrtaja stezne glave
ostvaruje se ru1':icama (5, 8), a uklj ucivanje i iskljucivanje, a takode i oromjena
smj era ohrtanja stezne glove, vrsi se ruCicom (13). .
21
S1. e. Univa zalni strllg
Prenosnik za glavno kretanj e snabdjeven je uredajem za promj enu smjera
kretanja, n\.:Oyhodnim za izradu li jeve i desne zavojnice, sto ostvarujemo
ruCicom (6j .
U konjieu (16) smjeSten je siljak (15). Predmeti koji se obraduju mogu
biti postavljeni i z m ~ u siljka radnog vretena (9) i siljka konjica (15). Osim
ovoga naCina, predme'. i se mogu stezati, s jedne strane, u steznu glavu, a
s druge strane, oslanjati na silj ak konjica.
Alat koji se upotrebljava pri obradi ucvrscuje se u stezae (11), koji je
smjeSten na obrtnom klizaeu (10).
Obrtni kliza1': (10) je postavljen na nosae alata l20), koji se krece po
vodicama posredstvom zavojnog (vodeceg) vretena (18) koje sluZi za nare-
zivanje navoja, iIi posredstvom vucnog vretena (19) - pri uzduZnoj iIi po-
pre1':noj obradi . Zavojno vreteno se koristi sarno pri izradi zavojnica, a vu1':no
- za sve ostale operacijc.
Nosae alata se pomjera automatski pomocu prenosnika za pomocno
kretanje (22). Pomoeu izmjenljivih zupcanika prenosi se obrtno kretanje
od radnog vretena na prenosnik za pomoCno kretanje (22), koji je povezan
sa zavojnim vretenom (17) i vuCnim vretenom (18). Ova vretena ostvaruju
kretanje nosaea alata.
Prenosnik za pomocno kretanje (22) ima dvije kinematske veze: jednu
za narezivanje milimetarskog i modulnog navoja, a drugu za izradu Wit-
vortovog navoja.
Za dobivanje zadanog koraka koristimo se rueicarna (1 i 2), a za pustanje
u pogon i zaustavljanje motora sluZe narn prekida1':i (19).
116

4.8.3. EONI ILl POPRE N1 STRUG
iii poprecni slrug sluii za ceono sl ruganje prcdmeta velikih pret-
nika a male duzine, kao sto su : remenicc, lockovi, zamajci, bandaZc i dr.
Zhog velikih precnika i male duzi nc predmcta (velika krulost), ovaj
strug sc izraduj e bel. konji':a. Ima iste dijc10vc kao i obicni strug.
Nosac alata ima mnlo uzduzno pomjernnje, dok poprecni kl izac ima
\' cliko pomjeranje da hi se mogli obradiv3li predmeti velikog precnika.
Visina si ljka najcesce jc velika. Zbog velikih dimenzija i tezine predmeta,
ravna ploea sa zljebovima, za koju je pric\Tscen prcdmet, treba da sc obrce
s malim hrojem obrt aja. Zbog st abil nos li konstrukcij e, ceoni strug ima naj-
"cSee ni sko posroljc. lzraduje sc sa jednim postoljem iii s dva odvojena postolj a.
Na sli ci 't42. dal je ceoni strug s jednim postoljem. Ovaj strug ima nosac
alata koji sc moze Ll zdw.no pomjerati po vodicama. Na nosaeu alala postavljeni
su popreeni kli zaci, koji obezbjeduju poprccnLl obradu. Na poprecnim kliza-
tima smj ei; lcni su obrtni klizaci, koji se upolrebljavaju pri obradi konusa.
Strug (prcma sli ci J.42.) ima dva popreena kl iza(a.
je nedostatak ceonih strugova !ito jc postavljanj e, centriranje i
uc\"rscivanjc predmeta veoma tdko (zbog tdine predmcta i polofaja ploce
za slczanjc).
Da bi sc rad na ceo nom strugu mogno obavlj al i bez veeih teskoea, po-
Ircbno ic obezbijediti opsluzivanj e radnog mj csla dinli com. Osim toga,
;:otrehan je i pomoeni radnik.
117

.48.4. \"ERTIKALNI ILl KARUSEL-, TRt.:G
\ ,tikalni strug imn horizontaln polozenu steznu gla\'u (plotu), cij a ;c
osa vcrtikalna, zbog cega je i d hio imc. Sluzi za obradu predmcta vel ikih
dimenzij a, kao sto su : veliki toekovi, bandaze, zupcanici, kucista, prirubnice,
zamaj ci i slicno. Na ovom strugu mogu se obradivati prcdmeti prccnib i
do 25 m, u zavisnosti od konst rukc ij e struga. Ovaj strug u potpunosti za-
mjenjuje ceoni strug.
t.; odnosu na ceoni strug, verti kalni strug ima niz prednosti ito :
omogucava lakse postavljanj e i centriranjc radnog predmeta,
tdina predmeta i stezaca prenose se na sn:lzno aksijalno leziste,
sto omogucava vecu tacnost obrade,
ima mirniji rad i omogutava obradu s vise alata, pa se moze primj e-
njivati u serijskoj proizvodnji .
U odnosu na ceoni strug, vertikalni strug ima lose odvodenje
a slici 4.43. prikazan je shematski verti kalni iii karuscl-strug. Pred-
met ( I) se ucvrk uj e na ravnu plocu (2) i izvodi glavno kru:i:no kretanje. Preko
aksij a\nih i radij alnih ld ista stezna ploca je postavlj ena na postolje (3). Radni
11
7
------,

'-__ --4---..,.-J
- ----,
13
SJ. Ver:ikalni iii karusel-S1T14g
118

predmet dobiva krui no kretanje od elektromotora i to preko stepenaste
remcni ee ( 13), koni cnih zupeanika ( 14) i eilindricnih (15 i 16) .
Zbog toga 8(0 se na ovom Strugu obraduju predmeti velikih dimenziJa,
prenosnik za glavno kretanj e imn mali broj promjena broja obrraja, pri cemu
su brojevi obrtaja mal i.
Pomocno kretanj e alam ko ji je stegnut u stezac (7) dobivamo obrtanj em
zavojnih vretena (8), koja pomjcraj u poprecni nosae (5), na kome je prievd cen
nosae alata (6) .
Na sliei je prikazano rueno pomj eranj e alata, koje se ostvaruj e obrtanjem
rucice ( 10). Obrtno kretanje sc prenosi preko koni enih zupcanika ( 11 i 12)
na zavojna vretena (8). pomj eranj e nosaea alaea ostvaruj e se pomocu
posebnog uredaja koji daje laguno obrtanje zavoj nih vretena (8). Ovaj uredaj
nije dat na sliei .
Popreeno pomj eranj e nosaea alata ostvaruj e se obrtanj em ruCiee (9) koja
je vezana za zavojno vreteno (7), koje ima navrtku u nosaeu alata.
U nosae alata moze biti postav lj eno vise nozeva (na primjer jedan noi:
izvodi grubu obradu, a drugi finu). Osim toga, na nosae alata se moze posta-
viti revolverska glava, t ime se poveeava produktivnost struga.
4.8. 5. REVOLVER- STRUGOVI
Na revolver-strugovima obraduju se predmeti uz pnmJ enu razli Ci tih
al aea za struganj e, busenj e, rnvrtanj e i rezanj e navoja u serij skoj proizvodnji.
Ekonornienost proizvodnj e se zoatno povecava zalwaljujuci skraCivanju
masinskog vremena (pri mjenom alaea s vise sjeCiva, kombinovanih alats i
dr. ) i pomocnog vremena (brza promj ena alata, brzo stezanje i skidanje
predmeta, vracanj e u poeet ni polozaj i sl. ).
Strug je dobio ime prema revolverskoj glavi, u koju se
smje.ltaju a1ati prema redoslijedu operacij a. Poslij e zavrsetka jedne operaeije,
obrtanj em revolverske glave dovodi se drugi alat u radni polotaj.
1
,
r-- r--
J
I' I

.,
-
j
,
51. B S hama revolver-strllga sa verlikalnom revolv.,-glavom
119

U zavisnosti od polozaja ose, revolverske glave mogu biti horizontalne i
vertikal ne.
N a slici 4.44. data je shema revol ver-struga na vertikalnom revolver-
-postolju (4) je prenosnik za glavno kretanje (5), nosac alata (7)
i revolverska glava (1). Revolverska glava se moze okretati oko vertikalne ose,
zbog cega je dobila ime vertikalna revo lver-glava. U revolversku glavu se
smjeStaju a1ati (2) prema redoslijedu operacija. Kad jedan alat rad,
obrtanjem revolverske glave dovodimo slijedeci alat u radni polotaj . U re-
volverskoj glavi je onoliko alata koliko odgovara broju operacija
predvidenih za rad na revolver-strugu.
Za poprecnu i uzdtiZnu obradu korisrimo se alatima smjdtenim u dda-
cima koji se nalaze na poprecnim klizacima (3). Stezna glava (6) je konstruisana
prema obliku predmeta koji se obraduje. Pri obradi sipkastog materijala
koristimo se steznim cahurama, a za obradu komadnog materijala - steznim
glavama.
N a slici 4.45. data je shema revolver-struga sa horizontalnom revolver-
-glavom. Na postolju ( 1) smj d ten je prenosnik za glavno kretanje (2) i nosac
revolverske glave (3). Na nosacu revolverske glave nalazi se revolverska glava
cija je osa obrtanja u horizontalnoj ravni, zbog cega je dobila ime - hori-
SJ. 4.45. Shema struga sa horizolllainom revolver-glavom
SJ. 4.46. Hon'zontaJ"a revolverska glava
120
zontalna revolver-glava. Nosai: revol-
verske glave ima sarno uzduzno po-
mjeranje.
Revolverska glava moze uzdtiZno
da se pomjera i obrce oko horizontal-
ne ose. U revolverskoj glavi izbuseni
su otvori u koje postavljamo ddace
alata.
Na slici 4.46. dat je izgled hori-
zontalne revolverske glave. U horizon-
talnu revolversku glavu moze se
smjestiti 12 do 16 alata.

4.8.6. \'I ESjE NI STRUt;
.. U scrij skoj i masovnoj proizvodnji upolreblj avaju se viSesjctni slrugovi ,
elJa Je produkllvnost veoma velika zbog loga u iSlO vrijeme obradu izvodi
vi e alam. Broj "lara moze biti do 20, pa cak i vise, to zavi si od brdja operaeij a.
O" i strugovi obit no imuj u dva nos sen alma :
- prednji nosae alma s uzduznim kretanjem i
- zadnji nosac alata za popreeno kretanje.
Zadnji nosse alata sluzi '" obarnnjc idea, izradu zljebova, radi jusa zaoblje-
nj a. kratkih cilindricnih, koni eni h i fazonski h
Kod vi esjecnih strugova s ve- 1 } 3 ,
likim rasponom i vis inom sil jaka
koriste se dve nosaea alata za uz-
duzno i dva nosaea alata za poprcc-
5
no kretanje.
Na ovim strugovima se obra-
duju stepenasta vrat ila, eahure, blo-
kovi zupcanika i slicno.
Na sli ei 4.47. data je shema
vi sesjecnog struga.
Visesjecni strug je sli can obic-
- .. ..
..i.L
7 6
nom strugu. Predmet (7) postavlja se izmcdu sil jaka ( I i 6) i automotski
se steze stezacem (3).
Da bi se izvrWo baziranje po duZini, koristimo se diskom (2).
Pradmet izvodi glavno obrtno kretanje, dok alati smjesteni u uzdui nom
(4) i poprecnom (5) nosaeu izvode pomoeno pravolini jsko kretanj e.
Visesjeeni strugovi se pojavljuju kao poluauromati, s ra7.1iCi tim stepenom
automatizacij e. Na jednoj vrs ti ovih strugova radnik, poslije postavljanja i
ucvrUivanja predmeta, mora dovest i oba nosaes alata u radni polozaj i ukljuciti
automatsko kretanje. Poslij e obrade, kretanje se automatski iskl jucuje,
zadnji nosae alara se vrae. u polazni polozaj, a prednji nosac se vraea rut no
nazad. Na drugoj vrsti visesjecni h strugova radnik postavlj . i skida predmet
i ukljucuje i isklj ucuj e masinu, dok se ostala sva kreranja izvode automatski.
Pri postavljanju al ata za uzdliZnu obradu treba voditi racuna do svaki
alar ima pribli zno ism duZinu struganj a. Ovo se radi zbog smanjenj a masinskog
vremena.
strugovi imaju najvecu primj enu pri obradi vratil a s vise
oJ 10 alamo Srednj e vrij eme postavlj anj a jednog alata je oko 5 minuta. Ukup-
nom vremenu postavlj anj a svi h alam treba dodati jos 10 minura. Ovi strugovi
se upotrcbljavaju kako za grubu, tako i za ti nu obradu. Gruba obrada odgo-
vara klasi 9, a obrada - kl asi 8 obradene povrsine.
4.8.7. KOPI RNI STRUG
Kopirni strug se upotrebljava u serijskoj proizvodnji predmeta rotacionog
obli ka, kao sto su stepenasta vratila, fazonske povrsine, konusi i slicno. Ovi
strugovi su vrl o ekonomicni zato sto je vrijeme pripreme masine veama
121

kratko. Za rad nu ovom strugu potrebno je prelhodno izrnditi hblon. Umjcsto
moze se primij eniti i prototip radnog predmetu, pa je, zbog toga,
ovaj strug ekonomican i pri manjim serijama.
Kopirni ii i sablonski strug je sliean obicnom strugu, a ima poseban uredaj
za knpi runj c.
l' rindp kopiranja dat je na slici 4.48. Predmet (8) se steze pomocu
automat. kog stczaca (3) i pridrzava se konjica ( \0). Paralelno s pred-
mctom postavljen je sablon (7) ii i prototip. Na uzduznom kli zacu (4) postavlj en
je popr ccni klizac (5) na kome je postavljen noz (6). Takode, na uzduZnom
klizacu postavl jen je Wjak za vodenj e (9) po
8 5 6 7 9 10 11
SI. e Princip kopirallja lIa ,truc"
Ako se nosae alata pomocu siljka (9) evrsto priljubi uz sablon (7), tada
ce pri uzduZnom kretanju klizaea (4) noz (6) izvoditi isto kretanje kao i vrh
siljka (9), tj . noz ee kopirati oblik predmeta koji odgovara sablonu. Rueica
(11) sluZi za regulisanje pritiska izmedu siljka (9) i sablona (7). Pritisak se
najceSce regulise hidraulicnim putem iii pomocu opruga. Pri kopiranju, vrh
noxa (6) i siljka (9) izvode slozeno kretanje, koje se sastoji od uzduznog pravo-
linijskog kretanja, u smj eru S 1 i poprecnog pravolinijskog kretanja, u smjeru S ,.
4. 8.8. POLUAUTOMATSKI I AUTOMATSKI STRUGOVI
Sva kretanja na masinama alatkama mozemo podijeliti na radna i neradna
(prazni hod). Radna kretanja su takva kretanj a za Cije vrijeme se izvodi ne-
posredna obrada predmeta. Sva os tala kretanja za Ci je vrijeme se ne izvodi
proees rezanja, kao na primj er dovodenje alata u radni polozaj, vraeanje
alata u pocetni polozaj, promjena broja obrtaj a, promjena alata, stezanje i
otpuStanje predmeta itd., nazivaju se kretanja neradnog hoda.
122

alatke na kojima se svn radnn i neradna kretanja izvode bez
r adnika nazivaju se automatske iIi automati . Rudnik u procesu pro-
izvodnj e sarno rad automata.
Ako bilo koje kretanje nije automatizovano, na primjer posmvljanje i
skidanje predmeta, tad a se takva naziva poluautomatskom
iIi poluaut omat .
Prednost automatskih i poluautomatskih u odnosu oa os tale
alatke je u tome sto jedan priuceni radni k moze da snabdijeva mate-
rijalom vise masina kojc je prcthodno regulisao visokokvalifikovani radnik.
Na ovim vise alam radi u isto vrij eme, cime se znatno smanjuje
masinsko Hijeme a ekonomicnost postaje veca. Priprema traje duze
vremena, ali posto se radi 0 vcoma velikom broju, to je pri premno vrijeme
po jedncm komadu veoma malo.
Prema nacinu dovodenja i stezanja radnog predmeta, razlikujemo auto-
mate za sipkasti materij al i automate za komadni (isjeceni komadi, odlivci,
otkovci i slicno) materij al.
Prema broju Hetena mogu se podijeliti na:
automate sa jednim vretenom (jednovreteni) i
automate sa dva i viSe vretena (visevreteni).
Prema polotaj u vretena, razl ikuj e-
mo vert ikalne i horizontalne automate.
Upravljanje na automatima i polu-
automatima moze biti mehanicko, hid-
raulicno i elektricno.
Za mehani cko automatsko uprav-
ljanje i ncradnim kretanjima
na automatima i poluautomatima ko-
ri stimo se razvodnim vratilom. Na
razvodnom vratilu (8) (s lika 4.49.)
postavlj ene su bregaste ploce (5, 6, 7)
(ploce sa brijegom) koje preko sistema
prenoso upravljaju posebnim meha-
nizmima masine. Za jedan puni obrtaj
razvodnof! vratila izradi se jedan ko-
mad, tj . obavi se puni ciklus obrade
a daljnim obrtanjem razvodnog vratila
zapoCinje obrada drugog komada. .
Prilikom mehanickog upravlj anja
naj eesce se koristimo bregastim plo-
cama. Izmedu mehanizama i bregastih
place postoji neposredna veza. Redos-
lijed kretanja svake veze odreden je
polClzaicm bregaste plote, postavlj ene
na razvodnom vratilu. Zakon kretanj a
odreJuie se profilom brijcga bregaste
plat e.
SI. 4.49. Shema poprccm: abrade 1Ia
a"tmlJU1U
123

Najvecu primjenu imaju bregaste ploce, tiji je profil konstruison po
Arhimedovoj spiroli i cilindricni na kojima je urezan za\'ojni
zlijeb.
Za uzduzno struganje najcclce sluzi revolverska glaya. Automati koji
imaju revolversku glavu zovu se revolverski automati.
4.8.9. STRUGOVI ZA SPECIj ALNE SVRHE
Strugovi za specij alne svrhe imaju posebne uredaje koje ne posjeduju
ostali strugovi i slute sarno za odredenu vrstu obrade. Ovi strugoyi su veoma
skupi pa se upotreblj avaj u u seri jskoj proi zvodnji. U o,' u grupu
strugova spadaj u :
strug za ledno struganj e,
- brzorezni strug,
- strug za obradu koljenastih vratila i dr.
Od navedenih strugova je u primjeni strug za ledno struganjc,
dok se ostali upotrebljavaj u u specijalizovanim fabrikama.
Strug za ledno struganje sluzi za obradu zubaca, glodala i drugih krivo-
linijskih povrlina. Na slici 4.50. data je shema lednog struganja.

5 -
SI. 4.50. Shema lednog srruganja: I -- 2 - 1m; 3 -- 4 - lockie; 5 - bre-
gasls
Glodalo (1) se prethodno pripremi na strugu i glodalici. Ka strugu se
obave strugarske operacije da bi se dobila ploca precnika koji odgovara
precniku glodala. Zatim se oa glodalici izraduju radijaloi zljeboyi . Broi zljc-
bova odgovara broju zuba glodala z. Ovako pripremljeno glodalo p0stavlja
se oa trn (2), koji se ucvrscuje oa strug za ledno struganje. Strug za ledno
struganje obezbjeduje broj obrtaja glodala n, (glavno kretanje). Da bi se
obradila ledna zupca glodala, tj. da se obradi srafiraoa povrsina,
potrebno je obezbijediti radijalno pomjeranje noza (3). Ovo postizemo pomocu
124

bregaste plot e (5). Bregasta ploca se okrece sa brojem obrtaja " I ' Ova ploca
ima brijeg ekscentricnosti e koji odgovara dubini led.nog struganja glodala.
Obrtanj em bregaste ploce pomjera se, preko tocki ea (4), not (3) u radi-
jalnom smjeru 5 " Vracanje noza u smj eru 5, izvodi se za kratko vrijeme
i to pomocu opruge ill hidraulike.
'f': Dok se obradi jedan zubac glodala, bregssta ploes ucini jedan obrtaj,
pa se moze usposraviti veza izmedu broja obrtaja predmeta (glodala) i bre-
gasre ploce:
n,
- =8.
n
l
Pri lednom struganju glodala ' vece duzine, kao na primjer valj kastih
glodale sa pravim zubima, nij e moguce upotrij ebiti noz odgovarajuce sirine
te se, pored radijalnog kretanja, now mora obezbij editi i aksij alno pomjeranje.
4.9. PITANJ A ZA PONAVLJANJE
<[JKaJevi oblici prcdmera se obraduju Da strugu ?
2. Koja kretanj a izvodi alar, a koja predmcr pri struganju?
G> Objasni ko jo! operacije se mogu izvesti oa strugu!
'I. Kako se izvodi bwenj e na strugu?
S. Koje Sll osnovne povdine strugarskog nof s ?
6. UgJovi st rugarskog nota?
-1:'1<ako nas raje sjetivo suugarskog noia?
Kakav je znataj lednog, a kakav grudnog ugla noh ?
-9: Koji nofevi imaju negativni grudni ugao?
10. St. je napadni ugao Dofa?
11. Kakav je vrh 001a i kako n a kvalitet obradene
12. Koliko ima strugarski n01?
13. Ugao nagiba sjeav8 i njegov utica; Da proces rezanja?
14. Sta je ugao?
15. Kako se mote postaviti noi u odposu na osu predmeta?
16. Sta se postife izdizanjem, a Ita spwtanjem
17. Koliko je dozvoljeno izdizanje iii
18. Sta je lijevi, sia desni no!?
19. Kakvi mogu biti strugarski no!evi?
20. Kakvi su za unutra.nju obradu?
21. Koje su karakteristike noieva za izrndu zavo;nica?
22. Kako se mofe vezivati plofica od tvrdog metala?
23. St. jc dubina, a st. dodatak pri obradi srruganjem?
24. Kako se odteduje broj prolaza?
@ Sta je korak i u kojim se jedinicama izrafava? .
26. Zato se pri grubo; abradi radi sa velikom dubinam rezanja i velikim korakom, a pn
zavrlnaj obradi sa mnlim korakom i malom dubinom?
_ 27. Kako sc odreduje korak pri zavr!noj obradi?
(21!) St. jc brzina rezanj. pri obradi na . trugu?
Koji faktori urittl na brzinu rezan; 9 ?
r:n- Po kome se obrnscu odreduje brzinn rczanja?
Yt. Kako utife grudni ugao oa brzinu rezanja?
125

32. Kako ulile radijus za bljenj. no1.. na brzi nu r<zanjal
33. Kako ul ilX ugao postavljanja nola na brzinu zanjo I
34. St. je oepor rezanja I
C3n Faktori koji utilu na olpore rczonj. ?
'n.( J<akav odnos postoji izmcdu komponcnahl otpora rezsnja?
37. Sta je spccifilni otpor rezanja i kako se odredujel
38. Napi!i prol irene iua.e za otPOrt ftzanj.1

Kako se odreduje snaga struga? . /

. Sta je vrijeme obrade? V
. Kako St odreduje mainsko vrijcmc pri uzdu1no; obradi?
42. Kako se odreduje mal insko Hijeme pri obradi I
43. Kako sc izraduju kratk; kanu. ; I
44. Kako se izraduju dugal ki konu.i?
45. Na koji nafin sc vrAi izradn konp!.u pomoeu
46. Na koji nalin 5C mogtl uQ", riti pleomeri nu sttugu?
47. Kakva mogu hit. gnijczda>
48. Kakve POStojc kOllStrukciJc Iiljakal
49. St. su . tezne glave?
50. Kuda se kor;'te ravne plote?
f (5T) Kojc su osnovne karakterislike struga I
@ _ Kakva jc ra.lik. izmedu i univerzal nog struga?
53. Koji se prenosnici koriste za glavno kret3njc kod . trugal
54. Koji so prenosnik najtcUe koristi za pomocno kletanjel
5$. Kada 5e predmeu ulvdluju izmedu ' iljaka, a kada u steme glave I
56. St. je a1ata i na koji nolin astvaruje uzduJ. no kretonjel
57. Knko se ostvaruie poprelno kretanjcl
58. Sta jc konjic i za I ta slu1. i?
Za koje operacije obr.de se koristi zavojno vretcno struga?
60. U kojim slulajevima sc upotrebljavaju linete I
61. Kakva mo!e biti Iinetal
62. Karakteristike roda leonog . truga I
Koje predmete obradujemo no strugu?
Kakvi se predmeti obraduju na karusel-strugu I
Za kakve radove St kori.ne rcvolver-strugovi?
Sta je revolverska glava i kakva m01e biti I
Kada 6e upotrebljllvaju strugovi I
Kad. Ie upotrebljava kopirni strug I
o Kakva je razlika izmedu automata i poluaulomata I
. ,

pr incip rada kopinrog struga.

I. Kako su automati. ovana radna i povratna kletanja kod automata i poluautomata?
72. Za ta se Ui>0trebljavaju specijal ni 'trugovi I
126

5. OBRADA BUSENJEM, PROSIRIVANJEM
I RAZVRTANJEM
BuSenj e je vrsta obrade skidanjcm strugotine kojom u prcdmetu izra-
duj emo cilindricne otvore (rupe) razlicitih dimen2ija i obru-
dom se mogu izraditi rupe, iJi postojece prosiriti nn tacnu mjeru. Eusenje
moze biti grubo i zavrsno (fi no). Pri busenju burgij a iz punog komada isijeea
visak materijala stvarajuCi Olvor. Na ovaj nacin postizemo kvaJitet koji odgo-
vara klasama obradene povrsine od 9 do 12. Izbusene otvore mozemo pro-
sirivati i razvrtati .
Prosirivanjem se dobij a povdii na s klasama od 8 do 12. Tacnije dimenzije
obradene rupe i bolji kvalitet obradene povrsine postiiemo razvrtanjem, koje
moze biti grubo i fino. Na ovaj nacin postizemo kval itete obradene povrSine
koji odgovaraj u klasama od 5 do 8.
5.1. VRSTE KRETANJA NA BUSlLICAMA
I GLA VNE OPERACIJE PRlLIKOM BUSENJA
Pri obradi buSenjem, prosirivanj em i razvrtanj em, glavno kretanje je
obrtno i izvodi ga al at, dok je pomocno kretanj e pravolinijsko, koje, takode,
izvodi alat (sli ka 5. 1.).
Predmet koji se obraduje ucvrscuj e se za radni sto buSiliee i u procesu
rezanja ostaje nepokretan. Alat izvodi oba kretanja a rezultat t ih kretanja je
proces rezanja.
oj b) ts
C)
/ (; ..... kreUJlIja: a - bu!enje ; b - pro!irivanje; c - raxvrtanje
127

NajtesCa operaeija koja se izvodi na busilieama je buSenj e ONora (slika
. 1. a) . Alat (spiralna burgija) buSi Olvor pret nika D.
Na rupama, od kojih se zahtijeva dobor kvalitet obradene povrsine i
tame mjere poslije buSenja i prosirivanja, moramo izvrniti operaeiju raz-
vrtanja (sli ka 5. 1. e). .
G Osim navedenih osnovnih operaci ja koje se izvode na busilieama, u ope-
racij e busenja spadaju upustanje i urezivanj e navoja. Operaeija upustanja
izvodi se radi obaranja iviea iii za izradu gnijezda za smjcltaj glave zavrtnja
ii i zakivka (stika 5.2.).
5
0)
b)
)
,-
sg. a - upu!tanje ivic<; b - upu!ranje gnijezda
Da bismo izradili navoj na busiliei, potrebno je prethodno izbusiti
rupu, oboriti ivieu, zatim pomocu masinskog ureznika izvrsiti llrezivanje
navoja (slika 5.3.).
c) d)
/
s l . ~ . Izrada navoja na s ~ Cl II 11 c.. l ei
Na otvorirna od kojih se ne trui glatka povrsina i velika tatnost rupe,
vrsirno sarno buSenje burgijom odredenog pretnika, koji odgovara precniku
izradene rupe. Na otvorirna od kojih se trui dobar kvalitet obradene povrsine
i tatne mjere, prvo vrsirno busenje, zatim prosirivanje i, konacno, razvrtanje.
Pretnik izbuSene rllpe je pribliZno za 1 men manji od pretnika gotove rupe.
Pomocu prosirivaCa prosirujemo rupu na pretnik koji je za 0,2 -0,4 mm mallji
od precnika gotovog otvora. Ostatak materijala do gotovog otvora skidarno,
prvo grubirn, a zatim finim razvrtanjem.
128
j

5,2, PARAMET RI RElIMA RADA
Osnovni parametri rezanj a pri bu!enju su : dubina rezanja, korak i brzina
rezan) a, _-
e' \. DUBI NA I DODACI PRI t '/
, Da bismo u PU?om materijalu izradili rupu precnika D od koje se traii
velika tacnost I kvahtet obradene povrine, potrebno je predvidjeti odredene
dodatke za obradu proirivanjem (",),
grubim razvrtanjem (" ,) i finim raz-
vrtanjem (6
3
) (slika 5.4,),
Pod dubinom rezanja prilikom
busenj a podrazumijevamo odstojanje
obra' do ose bur-
gl) e, tj, CJ = D, / 2 mm
Dubma p s nja jednaka je po-
lovini dod atka za prosirivanje i iznosi
CJ, D, - D,
- - = - mm,
2 2
Nn slici 5,4, oznake su: Sl. 5.4. Dodaci pri obradi buIenj em
D, precnik rupe poslije busenja,
D, precnik rupe poslije prosirivanja,
D, precnik rupe poslije grubog razvrtanja,
D precnik rupe poslije finog razvrtanja, to je ujedno i traieni
__ --!p:.::r.:.ec.;..nik rupe.
U 5.1 dati su dodaci za obradu bu!enjem, proirivanjem i raz-
rtan' e
Rupe koje se izraduju sa kvalitetom tolerancije ITI2, IT13 itd, izradu-
jemo, iz punog materijala, busenjem jednom iii sa dvije burgije, dok rupe
kvaliteta tolerancije ITII izradujemo bu!enjem i prosirivanjem. Kvalitete
tolerancije IT9, ITIO postiZemo buenjem, prosirivanjem i grubim razvrta-
njem, a kvalitete IT7 i ITS - busenjem, prosirivanjem, grubim i finim raz-
vrtanjem,
Ukoliko klasa tacnosti iii nedovoljna snaga maine zahtijevaju upotrebu
dvije burgije pri izradi rupe, tada se precnik prve burgije H, odreduje prema
obrascu:
D, 0,6 D"
gdje je D, precnik konacnog otvora (druge burgije).
(0C2,
Korak pri bu!enju predstavlja velicinu uzdufnog pomjeranja a1ata za
jedan obrtaj alata.
129

.
...
Tabd a 5. 1.
. Dodaci n. preauk pri obradi
Dodatak za proirivanje Dodatak za grubo
Nomillalni 0, [mrn] razvrtanje 6% (mm]
preatik rupe
Grubo
[mmJ

razvrtanje
Fino

pos lije Grubo
pos lije
razvrcanje
posli;e
grubog razvrtanje
prosi:;vanja
D, [mml

prosiri vanja poslije

prosirivat-em
j Ii no1.c_m za
od do iI i nozem

-
6 - - 0, 1 - 0,03

6 10 - - 0,2 - 0,04
10 15 1,5 1,0 0, 3 0,15 0,04
15 18 1, 7 1,0
,
0,4 0, 15 0,04
18 30 2,4 1,5 0,4 0,20 0,05
30 50 3,0 2,0 0,5 0, 25 0,06
50 80 4,0 2, 5 0,6 0, 30 0,08
80 JOO 5,0 3,0 0,7 0,35 0,09
Napomena: Vri;ednosti dod.taka 6" 6" 6, odnose se na predmete izradene od
eelika i sivog Jiva. .
Ako alat ima vise sjeciva, korak koji otpada na jedno sjeCivo jednak je:
S, = [mrn!sjecivu],
z
gdje je:
S [nun] - korak a1ata,
z - broj sjeeiva a1ata.
Brzina pomoCnog kretanja (brzina napredovanja alata) u smjeru koraka
izraZava se sa mm/min, a odreduje se prema ;obrascu: v p = S n [nun/min],
gdje je: S [nun] - korak i n [min-l] - broj obrtaja alata.
Velicine koraka se biraju iz tabela u zavisnosti od vrste materijala, pret-
nika a1ata i uslova obrade.
Burgije vecih pret nika su tvrsce, pa dozvoljavaju vece korake.
U tabeli 5.2. date su vrijednosti koraka i broja obrtaja za burgiju od
brzoreznog telika, u zavisnosti od precnika burgije i vrste obradivanog ma-
terijala.
Odabrane vrijednosti koraka se provjeravaju:
s obzirom na cvrstocu burgije,
- s obzirom na maksimalnu dozvoljenu silu koraka i
- s obzirom na najveCi obrtni moment glavnog vretena btiSilice.
Ukoliko se btiSenje rupa vrsi kroz yodice sa vise burgija istovremeno,
iii ukoliko se buse rupe vecih vrijednosti koraka treba umanjiti.
130



Tabela S.l.
Rednl\ Materijal
OvnIXlta Redni
MaterijaI
OvnIXlta
broj i Mdoal broj i tvrdota
,
ilelJbIi Iiv > 200
1 !!elik
<50 . . 7
Iiveno gvol4e HB (' -I
Vnta hladeDja
2 !!elik 50-70 8 meoina >60
3 telik 70-90 9 meaina >80

..",.wja
B
I
mlneraIno ulje
4 !!elik 90-1\0 10 ItJIUC bakra
c
I
. uvo
nerdajuQ.
aI. ltJIUC
S
11
.. dugim
.. Iik
iverom
nlje .. bulalje
h !etpentin.
liven<> <200
at legwe
6
12 II kntkim
gyotcle HB
iverom
F sapunia
G vuduh
Nutavak tabele 5 '4
-
Preblik
OBR A D IV AN I MAT E R I J AL
buraiic
1 2 l 4
,
d u mm
6 1 8

I II 12
l-1. l S
n 7500 7500 3750 2360 6000 47SO 11 800 8000 8000 10000 11800

0,027 0,022 0,012 0.009 0,032 0,0)2 0,027 0,034 0,027 0,0]2 O,OU
1,25-1 ,6
n 6300 6000 3150 2000 2000 $300 '000 11200 7500 1500 9500 11200

0,034 0,028 0,01 6
O,QI I 0.016 .,040 0,040 0,034 '0,034 0,040 0,045
1,6- 2
n
" 00 '000 " SO
1100 1700 4'00 "SO
10600 '700 6700 9000 10600

. ,040 0,036 0,022 0,QI 8 0,022 0,053 0,050 0,0..0
.,06.
0,040 0,05] 0,056
2- 205
n 4'00 4250 2240 1400 1400 ) 750 2800 10000 8000 6000 8SOD
' SOD

O,OS] O,04S 0,028 0,024 0,028 0,067 0,063 o,o.n oms O,OS] .,1)61 o,on
2, S- ),15
n l1SO
" SO 1900 1180 II S0 )ISO
,,,.
900(,
'000 ' 000 8000 9000

0,063 0,056 0,0)7 0.012
0,0)7 0,08S 0.075 .,D6J 0,095 0,063 0,085 O,OOS
3. 15- 4
n JIS. 2100 1600 'SO
9). 2650 2000 8000 4250
4' SO 1SOD 8000

0,080 0,067 O,OSO 0,040 a,oro 0, 106 0,095 a,oao 0,125 0,080 0,106 0, 125
4 - '
n
2630 2)80 1320 800 800 2500 1100 7500 3350 3lS0 .,00
1 SOD

0,095 0,085 0,061 0,Oj3 0,063 0, 140 0, 112 0,095 0, 160
.,09'
0,140 0, 160
5 - 6, 3
n 2120 1900 1120 67. 61. 1800 1400 .,00 2800 2aoo 6000 ' 700

0, 11 2 0,100 0,080 0,067 0,080 0,170 O, ISO 0,112 0,130 0, 112 0, 170 0, 190
6,3- 1
1100 I SOD 900
". ".
1400 1120 6000 2240 2240 SOOO 6000

0, 118 0, 100 0,085 0, 100 0,200 0, 180 0,1 SO 0,236 0,1 SO 0,200 0,236
1-10
n
1400 1220 11. 42l 42l 1180 900
'000
1800 1800 4250 SOOO

0,170 O, ISO 0,111 0, 106 0, 111 0,236 . ,200 0,110 0,280 0,170 0,236 0.280
10-12,5
n
H2O 1000
'60
)Jl III 900 11. 4000 1400 1400 3llO "SO

0, 190 0, 180 0,150 Q,ll l O, ISO 0,280 0, 236 0, 190 0,336 0,190 0,2110 O,l3S
12,5-16
n
8SO '800 42S 2SO 2l. 11.
".
3000 1120 11 20
'SOD
lllO

0,224 0,200 0,180 0,160 0, 180 0,335 0, 265 0,224 0,400 0,224 O,JH 0,400








Nastavak Iabele 5.2
Prel!nik
OBRADIVANJE MATERIJALA
burgije
I
dumm
1 2 3 4 5
16-20
n 710 630 315 190 190
s 0,265 0,224 0,200 0,190 0,200
20-25
n 530 475 236 ISO ISO
s 0,300 0,265 0,236 0,212 0,236
25-31,5
"
425 375 170 112 Jl2
s 0,335 0,300 0,265 0,236 0,265
31,5- 40
"
335 300 125 85 85
s 0,375 0,315 0,280 0,265 0,280
40-50
n 250 236 90 63 63
s 0,400 0,355 0,315 0,280 0,315
50-63
/I 180 180 67 45 45
s 0,450 0,375 0,355 0,315 0,353
Tip burgije N N N N T
Upo /rha
118 118 130 130 140
Hladivo
A A A
A D
B E
Broj obna n (mln-
l
) pomak (mm). Burgij. od brzoreznog BB
T - bllr$i;a .. obradu tvrdih nalm/. II,
N - bursija .. obradu arednje tvrdih (nornalnih)
M - burgija .. obradu mekih malmjala,
6 7 8 9
530 400 2350 850
0,375 0,335 0,265 0,475
400 300 1800 670
0,425 0, 375 0,300 0,530
300 224 1320 530
0,475 0,425 0,335 0,600
224 165 950 400
0,530 0,450 0,375 0,630
160 125 670 300
0,560 0,500 0,460 0,670
Jl8 90 475 236
0,600 0,530 0,450 0,710
N N T(N) N
118 11 8 Jl 8 Jl S
C C
A
C
G A B
I
I
I
10
I
II 12
850 1900 2800
0,265 0,375 0,475
670 lSOO 2120
0,300 0,425 (),330
530 1120 1600
0,335 0,475 0,600
400 850 11"80
0,375 0,530 0,630
300 630 800
0,400 0,560 0,670
236 475 580
0,450 0,600 0,7)0
M(N) M(N) N
140 140 140
I
F F F
A A A

\'::2.3. BRzrNA REZAN.E0
Proc rezanja pri obradi buSenjem je mnogo slozeniji nego pri obradi
8truganjem. U slucaju kad se obrada vri busenjem strugotina je stijdnjena
u zljebovima, alata za bueoje, pri cemu se otezava odvodenje toplote i stru-
gotine, 5to smanjuje postojanost alata. Zagrijana strugotina ostaje du:ze u
dodiru sa aiatom, to dovodi do jo ja{:eg zagrijavanja. Uslovi odvodenj a
toplote primjenom rashladni h sredstava prilikom buSenja su oteZani zbog
toga to se prodiranju rashladnog sredstva ka reznoj ivici suprotstavlja stru-
gotina - zbog cega je cirkulacij a veoma slaba.
Brzina rezanja (v) je razliCita za razne tacke rezne ivice alata. Alat, pored
glavnih sjeciva, ima i pomoCno sjecivo, koje u toku obrade gnj eCi materijal i
koje je izlozeno vrlo nepogodniro uslovima rada, 5tO znatno umanjuje brzinu
rezanja. Najvecu brzinu rezanja imaju vanjske ivice sjeciva, pa se prema njima
odreduj e brzina busenj a, tj.
D n t!
v = [m/min],
1000
gd;e je:
D[mm]
n [min- i]
- prefuik alata,
- broj obrtaja alata.
Vrij ednosti broja obrtaja (t!), u zavisnosti od vrste obradivanog ma-
terijaia, pre{:nika i materijala burgije, date su u tabeli 5.2.
Ekonomska brzina rezanja pri busenju zavisi od materijala alata i pred-
meta, prefuika aiata, koraka, postojanosti , odnosa du:zine i precnika bU5enja,
kao i sredstva za hJadenje.
Trenutak zatupljenja alata se odreduje oa osnovu porasta otpora po-
mocnog kretanja, kao i obrtnog momenta. U trenutku zatupljenja nastaje
5kripanje.
Postojanost a1ata zavisi od istih faktora od kojih zavisi i brziea rezanja
i krete se za spiralne burgije precnika 50 mm - od 8 do 60 minuta, a za
upuhace pre{:nika 10 -50 mm - od 60 do 120 minuta.
U zavisnosti od navedenih faktora brzina rezanja se odreduje prema
obrascu :
c. IY K [ / . ]
v = - -- - ' t' m mm )
Tm. s"
gdje je :
134
C.
D [mm]
koeficijent koji zavisi od vrste materijala alata i predrneta,
geometrijskih parametara aiata i uslova obrade,
pre{:nik alata,
T [min] postojanost aiata,
S [rom] korak,
m, x, y - koeficijer.ti koji zavise od vrste materijaia predrneta,
K. opti popravni koeficijent koji uzima u obzir stvarne uslove
cada.















T.bda: 5. )
M.tttij.1 prtdmttl
I Ptetnik burtiic
Burtiia
d_IO_)Omm
1.1
ad tvr.tneU.
u.a1jcnimi ttHk
I
lctirani etlik kovano ,,'olde
I
liveno ",otde Aluminljum
Pretnik burgije
d - 12 .... J6 mm
Kocfid,imli
'M!:.j
Cvrstob <1M (kNfcm') Tvrdo6a HB [kNfcm'J
livcno gvofde
H8 [kNfcm')
" "
130
1
i
4S
" " "
'0'
m ]70
'90 '50
170 210 e <16 >16 170 210 210
,

C, 11,1
'.1
8,0 6,1 ',2 J.J5 2,75 2,35 14,6 10,9
',6 17,4 14,4 10,5 17,4 26,1
"
J2
x 0,4
0,'
0,1 0,25 0,25 0,2>
y 0,> 0,>
0,5 -
0,' 0,' 0,' 0,>
m 0,2 O, I2S 0, 126 0, 125 0,25 0, 126 0,4
N. pom en .: Vri,ier:1nosti koeridjenta u. tcJik i liveno gvofek odnole Ic.na prcbUkc burJij. od 10 do 60 mm,

U tabe1i 5.3. date su vrijednosti koeficijenata C . , x, y i m.
Opti popravni koeficijent ( Ku) uzima u obzir stvarne us love rada i
zavisi od materijala rezne ivice ( K
u
.), odnosa duzine buk nja I, prccnika
burgij e (K.,) kao i od rnshladnog srcdstva ( K . ,) pa je :
Vrijednosti popravnih koeficijenata K
u
, K . , date su u tabel ama 5.4.
i 5.5.
Tabd. 5.4.
Matenjal burgij.
I
Ku.
ugljenimi alatni 0,5
legirani .latni 0,65
brzo=ni bolik 1,0
burgija sa ploOcom 2-25,
od tvrdog metala
Tabela 5.5.
I
- 2,5 2,5-4 4-5 5-6 6-8 8-10
D

1 0,90-0,80 0,80-0,70 0,70-0,65 0,65-.0,60 0,60-0,50
Primjenom sredstava za hJadenje smanjuje se trenje, olaksava odvodenje
strugotine i toplote, to dozvoljava povecanje brzine rezanja za istu posto-
janost alata.
Vrijednost koeficijenta K.., krece se od 1 do 1,3, pri cemu je :
K., = 1 - 7.a busenje be? hladenja
K., = 1,2 -1,3 - za praviJno odabrano sredstvo za hladenje, prema
tabeli 5.2.
5.Y Odrediti brzinu rezanja pri busenju rupe precnika 15 mm'
du me 60 mm u celiku (:.0745. Ostali podaci:
136
S = 0,8mm
T = 25 min
korak burgije,
postojanosti burgije.
Burgija je od brzoreznog celika, a obrada se izvodi bez hladenja.
RjeSenje:
Brzina rezanja se odreduje prema obrascu:
C . D"
v = _ u _ . K. em/min],
Tm. S.

gdje su o
C, = 7,8,
x = 0, 4, prema tabeli 5.3.
y = 0,5,
m = 0, 2.
Popravni koefi cij ent :
Kc = K" . . K", . K
fJ
,)
gdje suo
K ,. = 1,0 - iz tabele 5.4.
I 60
za - = - = 4 - iz tabele 5.5,
D 15
K" = 1,0 - za bez hladenja,
K, = 1 . 0,8 . 1 = 0,8,
7,5 ' 15'" 7,5' 2,96' 0,8
v = . 0,8 = -- = 22,
25
0

2
. 0,8
0
1,9 . 0,424
v = 22 mlmin.
5.3. ALAT! ZA BUSENJE, PROSIRIVANJE, UPUSTANJE
I RAZVRTANJE
Rupe se izraduju pomoCu burgija, a obraduju pomoCu prooirivaOi,
i razvrtaea. NajceUe primjenjivani a1at pri buenju je zavojna burgija.
Spiralna burgija (slika 5.5.) je cilindrienog oblika sa dva ukopana spiralna
zlijeba, koji sluze za odvodenje strugotine i dovod sredslVa za hladenje.
Sastoji se od radnog dijela (I) i ddaea (II). Radni dio se sastoji od reznog
dijela (III) i dijela za vodenje i kalibriranje (IV).
N a radnom dijelu burgije urezana su dva zavojna zlijeba (6 i 7), a takode
i dvije vO<1ice (4 i 5), koje slufe za vO<1enje burgije' u izbwenom OlVOru.
Rezni dio burgije ima dva glavna sjeeiva (! i 2), koja su povezana pomoenim
sjeeivom (3) i sa dvije ledne (8 i 9), kao i sa dvije grudne
(10). U procesu obrade glavna sjeeiva rezanje, dok pomoCno sjeCivo
gnjeei materijal i potpomaZe vO<1enje burgije.
Drfac burgije (II) slufi za a1ata u glavnom vretenu bwi-
lice iii u steznoj cahuri. Ddac burgija manjih preCnika je cilindriean, i ove
burgije se steZu pomoeu steznih Cahura. Burgije veCih preCnika izraduju se
s konusnim drZacem, koji se postavlja u gIavno vreteno iii steznu blhuru.
137

II
1

, ........ ...................

IV
I
8 10
'"
-,
1
6
'9
C-
11
7
1
SL .<fO Eleme",i spiral". burgije : I - radoi dio; II - drzac ; III - rezoi dio; I V - dio za
V - di D za izbijanje ; 1 i 2 - glavna sjetiva; 3 - pomocno sjecivo; 4 j 5 - yodice ;
61i 7_ - spi ralni zljebovi ; 8 i 9 - leduc povdinc ; 10 - grudna povrsi na ; rp - ugao vrha;
138
C1 - ugao zavojnice; 'P - ugao pomocnog sjet iva ; D - prccnik
pru j e'k A-A
Ug/O'Vi spiralne burgijc
Dio za izbij anj e ( II ) na burgij ama
s konusnim drzacem sluzi za izbij anje
burgije iz konusnog otvora glavnog
vretena, Na slici 5,6, dati su uglovi
spiralne burgij e,
Ugao vrha burgij e rp obrazuju
glavna sj eciva, Od velicine ovog ugla
zavise i velicine grudnog y i lednog
ugla Cl , a takode on utice i na oblik
rezne ivice. Ovaj ugao utice na otpor
pomocnog kretanja, a zavisi i od vrste
materijala koji se obraduj e.
Vrij ednosti ugla vrha burgije da-
te su u tabeli 5.6.
Ledni ugao Cl pokazuje nagib led-
ne povrsine prema obradenoj povrsini
predmeta i iznosi od 6 do 8,
Tabela S.6.
Materijal koji se obraduje
U gao vrha burgije Grudni ugao
'I'
"
lelik i liveno gvofde 116-118 20-30

mesing i bronza 130-140
10-IS
o
balcar 12So
3So-400
bakelit i mramor 90
10-ISo
aluminijake Iegure 140
3so-40

klina f3 oobrazuju ledna i grudna povrina, a njegova sredoja vri-
)ednost )e oko 60 . Grudni ugao y obrazu)e tangenta na grudnu povrsinu
1 normal a povucena na obradenu povrinu, a zavisi od vrste materijala koji se
obraduj e.
nagiba zavojnih zljebova w ima uticaj na velieinu grudoog ugla y.
S po.vcan)em ugla w smanjuj e se otpornost burgije, zbog eega je pri obradi
tvrdlh materijala ovaj ugao manji, i obrnuto. Bira se u granicama od 18
do 30 za obradu srednje tvrdih i tvrdih materijala, a za obradu mekih ma-
terijala - od 35 do 40.
Poto se s povecanjem ugla w smanjuje krutost burgije i otpornost sje-
Civa, to se za burgije manjih precnika biraju manje vrijednosti ugla w.
Ugao nagiba pomocnog sjeeiva tp uti ee na otpor pomocnog kretanja.
Velieina ovog ugla zavisi od precnika burgij e i iznosi:
tp = 50
tp = 55
za burgije precnika D < IS mm i
za burgije preenika D > IS mm.
Da bi se smanjilo trenje izmedu obradene povrine rupe i dijela burgije
za vodenje, preenik burgije se postepeno smanjuj e iduCi od vrha ka drZaeu.
Konusnost preenika je u granicama 0,03- 0,10 mm na svaki 100 mm duiine
burgije.
Za prosirivanje rupa koriste se prosirivaei. Na slici 5.7. dat je prosi-
rivae. SaslOji se i7. radnog dijela (I), vrata (IV) i drZaea (V). Radni dio se
dijeli na rezni dio (II) i dio za vodenje iii kalibriranje (III). Rezni dio prosi-
rivaca sastoji se iz jezgra (3) i tri ill eetiri sjeeiva (2). Svako sjeCivo je oastalo
presjekom grudoe povrsine (1) i ledne povrsine (4) . Ugao vrha prooirivaea
'P iznosi od 90 do 120. Dio za vodenje ima tri iii eetiri zlijeba i yodice (5).
SI.U ProIirival
Yodice omogucavaju pravilno vodenje prosirivaea i obezbjeduju veCu
taenost obrade. Ugao nagiba zavojnih iljebova w iznosi od 10 do 30.. . ..
Prosirivaci, prema obliku otvora koji se mogu s.e podl)e!ltI
na ciliodricne, konicne i kombioovane. Za proslrlvan)e rupa veCih preenika
139

uporreblj avaju se nasadni pros irivaCi i prosirivnl:i s ploCicama od tvrdih
metala.
Za t aenu obradu rupa sluie razvrt aci. Na slici 5.8. prikazan je r3Z\Ttac.
b)
SI. tJ. Ra::vrtal ut./
Razvrtac se sastoji iz radnog dijela (I), vrata (II) i drzaca ( Il I). Radni
dio se sastoji od zaobljenog dijela (IV), reznog dijela (V), kalibrirajuceg dij ela
(VI) i obrnutog konusa (VII).
Rezanje osrvaruju sjeeiva (1) ciji je broj jednak broju zuba. Obli k zuba
vidi se na slici 5.8., a irna lednu povrsinu (4) i grudnu povrsinu (2) uglo-
virna <1. , fJ i y. Po grudnoj povrsini klizi strugotina. Da bi se smanjilo rrenj e,
ledna povrsina je podbrusena (3). Zaobljeni dio je konican, s uglom vrha
'P, koji iznosi od 1_3 - za ruene razvrtaee, a za mas inske razvrt acc pri
obradi eelika 'P iznosi od 8 do 10. Za liveno gvoide q je od 20 do 30.
KalibrirajuCi dio omogucava kalibriranje otvora na zadatu mj eru. Obr-
nuti konus (s razlikom izmedu najveceg i najmanjcg precnika 0,01 mOl
-0,08 mm) omogucava smanjenje trenja razvrtaea u obradenoj povrsini.
Razvrtaei mogu biti cilindrieni i koni eni, rucni i masinski .
L
SI. 5.9. BUTIJIJa za centriTanje
Za bliSenje sredisnjih gnij ezda
sluzi specijalna burgija, prema slici
5.9. Oblik burgije za zabuSivanjc za-
visi od oblika gnijezda za centriranj e.
Da bismo povecali produktivnost u
serijskoj i masovnoj proizvodnji stepe-
nastih rupa, koristimo se stepcnas-
tom burgijom s dva razliCita prccnika.
U alate za busenje spadaju i bur-
gije za urezivanje navoja - ureznici.
Upotrebljavaju se tako sto se prethodno izbusi rupa, a zatim se pomocu urez-
nika urezuje navoj. Za rueno urezivanje navoja ureznici dolaze u garnituri
s dva iii tri ureznika. Za maSinsko urezivanje upotrebljava se maSinski urez-
nik.
140

5.4. OTPORI REZANJA
Prili kom obrade buSenjem materijal se suprotstavlj a kreranju burgij e,
tako da jc burgij a optereeena silarna. Na svako sjecivo burgij e djeluje rezul -
tanta sila Fm koj a se moze razloziti u tri komponente 5.10.), i to na:
F l glavni otpor rezanja,
F , otpor prodiranja burgij e u materi jal i
F, otpor pomocnog kretanj a.
Glavni otpor rczanja ima pravae brzine rezanja, a sup rotan smj er, i
leii u horizontal noj ravni. Zavisi od presjeka strugotine i vrste materijala
predmeta. Glavni otpor rezanja F l stvara obrtni momenat koj i se suprot-
stavlja obrtanju burgij e.
G? Odredivanje obrtnog momenta vrsimo na osnovu proirenog izraza :
l
M, = C .. IYS' K .. [Nem],
gdj e je: _
D [mm] preenik burgije,
S [mm] - korak,
C ... x, y i K.. - koe/icijenti koji zavise od vrste materijala a dati su u
tabeLi 5.7 i '
Glavili otpor rezanj a F, dj eluj e na polovini sjeeiva i styara obrtni moment
M , : D \
Ir' = z F,' [Ncm].
Tabela 5.7.
Vrijeanosti za C x Y OF' xI> Y, pri hulenju
m'
, ,
Materij al
Vrijednosti konstanti
Materijal
r adnog Zahvat
alata
obrtnog momenta aksijalnog olpora
predmeta
0",
I
x y
OF
I
x,
I
y,
konst rukci iski
brzorezni
0,7 i li v Bu!en;e

34,S 2,0 0,8 68 1,0
aM = 7S KN/on'
nerdajuCi
37 2,0 0,7 130
1,0 0,7
C. 4171 \
Bu!enje
brzorezni
vatrootpomi cXli\
41 2,0 0,7 143 1,0 0,7
C. 4S72
brzorezni
21 2,0 0,8 42,7 1,0 0,8

sivi li v
Bul enje
H8 = 190
tvrdj
12 2,2 0,8 42 1,2 0,75
metal
bronza
Bulen;e
brzorezni
12 2,0 0,8 31,S 1,0 0,8
H8 = 100 - 140
141
,.1

Vrij ldtwsti IuJejieijmald 11M = Ill' Tabela 5.8.
Materijl1i
radnog Cclik Sivi Iiv
prulmeu
K... = Kp
eMf''' IK .. = K p = 75 eMf K .. = KF = 190
Na osnovu prcrhodnog odrcdujemo glavni orpor
F
_ 4 . M, 4 . C., . D' . S . Km
1 - [N),
z 'D z' D
gdje je:
z - braj sjeeiva.
O/pori pri buIenju
Orpor prodiranj a (F 2) je normal an
na glavno sjecivo i ld i u vertikalnoj
ravni. Ispitivanjem je utvrdeno da se
ovaj orpor kreee u granicama od 0,7
do 0,9 od glavnog otpora, rj.:
F. = od 0,7 F l do 0,9 F "
Zbog sigurnosti u proracunima,
obicno se uzima da je F . = F"
Otpor pomocnog kretanja (F, )
nastaje projekcijom otpora pradiranja
na pravac pomocnog kretanja. Na slici
5.4.1 vidi se da je:
. fIl Fs/2
510 - = '--,
2 F.
odakle je:
Fa = 2F . sin !!.- .
2
Posto je F. = F" to je :
F. = 2F, . sin !!.- ,
2
gdje je:
fIl o - ugao vrha burgije.
Otpor pomocnog kretanja u toku rezanja nije stalan. Ovaj otpor raste
s prodiranj em burgij e u materijal sve dode dok glavna sjeeiva u potpunosti
ne zahvate puni presjek strugotine, kada otpor postaje konstantan i ostaje
takav sve do izlaska pomoCnog sjeciva iz materijala.
142

8 obzirom na odnose izmcdu glavnog otpora rezanja i otpora pomocnog
kretanja, raste obrtni momenat, usljed povecanog kraka otpora F 1 pri izlazu
burgij e iz materij ala, moze dovesti do loma burgij e ukoliko se ne smanji
brzina pomocnog kretanj a.
@ 8 obzirom na vaznost otpora pomocnog kretanja, su ispitivanja
pa se doolo do prosirenog izraza koji uzima u obzir vrstu materijala pred-
meta i al ata, korak, precnik burgije, tj .:
gdje je:
F, = l OCp D', S Kp [N] ,
D [mm] precnik burgije,
S (mm] - korak,
koeficij enti koji zavise od vrste materijala, a dati su
u tabelama 5. 7 i 5.8.
5.4.1. SNAGA POTREBNA ZA POGON BUSILICE
8naga potrebna za pogon P'
M
se na lsavl adivanje otpora
rezanja P i savladivanje otpora u ffiMini. 8naga potrebna za
otpora rezanja sastoji se iz dva dijela i to :
snage potrebne za savladivanje glavnog otpora rezanja P, i
snage potrebne za posmak burgije p., tj .:
P, = p. + p .,
gdje je :
gdje je:
P = ,
M, n
955 . 10' ,
M, (Ncm] - obrtni momenat;
n (min- I] - broj obrtaja burgije;
I
(kW] ,
P = Fa . S . n [kW] ,
6 . 10'
gdje je:
Fa (N] - otpor pomocnog kretanja,
S [mm] - korak burgije,
n [min- I] - broj obrtaja burgije.
8naga pomocnog kretanja je vrlo mala i se u
do 0,01 snage glavnog kretanja, pa se u prakticnun proracurum
ruje. . .
Prema tome, snaga rezanJa Je:
M. n
P - P - --'--:-::-;-
, - , - 9,55 10'
[kWJ.
143

. Otpori kO!i se javlj aju unutar bwilice obuhvaceni su stepenom korisnog
dJeJstva ." pa Je potrebna snaga elektromotora koji daje pogon bui lici :
P BM = _P, = M, . "
., 9,55 . 10'.,
[kW],
gdj e je :
., - stepen iskoritenja, a krece se od 0,7 do 0,85.
5.5. MAS INSKO (GLAVNO) VRIJEME PRI OBRADI NA BUSILlCI
Pri bWenju slijepih rupa (slika 5. 11.) mainsko vrijeme odreduj emo pre-
rna obrascu :
gdj e je :
t , = ! + 1, [min),
S'n
I [mm) - dubina rupe,
1, = D etg!!'" + (od 0,5 do 2 mm) [mm) - ulaz burgije,
2 2
D [mm] - precnik rupe,
'1'0 - ugao vrha burgije,
S [nun) - korak burgije,
n [min- i) - broj obrtaja burgije.
SI. 5.11. SI. 5.12.
Pri bwenju otvora po cijeloj dubini predmeta (prema slici 5. 12.) mainsko
vrijeme se izraeunava prema obrascu:
t = I + 1, + I. [min],
, S n
gdje je:
I. = od 1 do 3 rom - izlaz burgije, dok su ostale velicine kao u prethod-
nom slucaju.
144

5.6. PRIBOR ZA STEZANJE I VODENJE PREDMETA I ALATA
Da bi se s uspjehom busenj e, prosirivanjc i razvrtanj e otvora,
potrebno. Je predmet obrade pravilno pri?:vrstiti na radni sto busilicc. Siabo
.) nepravllno pncvrM:ivanje predmeta moze dovesti do lose obrade lorna
alata i povreda radnika. '
. Ako j.e u pojedina?:na proizvodnja, predmcti se pricYrscuju po-
mocu speclJalmh zavrtnJeva I priteza?:a (slika 5.13.).
SI. 5.13. AlaI za Slezanje
SI. 5. 14. Alat za slezQnje u serijskoj
masm)1loj proizvod"ji
Naj lakSi na?:in pri?:vrsCivanja predmeta je pomocu maSinskih stega
(srkip). U serijskoj i masovnoj proizvodnji stezanje predmeta vrsi se pomocu
specijalno izradenih stega. Ove stege se odlikuju brzim i sigurnim stezanjem,
kao i ta?:nim vodenjem alata (slika 5.14.).
U gornjem dijelu stezaca nalaze se kaljene yodice (3), koje sluze za ta?: no
vodenj e burgije, tako da se izbusene rupe nalaze na odgovarajucim mjestima
predmeta.
Stezanje alata prilikom bliSenja vrnimo na bazi trenja, i pomocu posebnih
stezaca.
Ako je stezanje na bazi trenja, a1at ima konusnu drsku, koja u1azi u od-
govarajuCi konusni otvor (slika 5.15.). Konusni otvori u radnom vretenu
. bliSilice su standardizovani, i izraZavaju se brojevima met-
SI. 5. 15.
rickog iii Morzeovog konusa.
Vanjski konus na alatu mora odgovarati unutrasnjem
konusu {:ahura radnog vretena.
Da bi se mogle postavljati burgije razliCitog konusa -
koje ne odgovaraju dimenzijama konusa u radnom vretenu,
koristimo se redukcionim {:ahurama (slika 5.16.).
51. 5.16. Redukciona konicna eahura
145

5.7. BUSILICE
Bu.ilice su maSine 5 gJavnim obrtnim kretanjem, koje sluZe za bu.enje.
prOOirivanje, upustanje, razvrtanje rupa, urezivanje navoja i sl. Prema po-
lozaju radnog vretena, di jeJimo ih na vertikalne i horizontalne bu.ilice, dok
prema broju radnih vretena mogu biti jednovretene i vievretene builice.
5.7.1. VERTIKALNE BUSILICE
Prema konstN:ciji, namjeni . i velioni vertikalne busilice mozemo po-
dfeliti na :
- stone,
stubne,
radijiUne,
univerzalne i
koordinatne.
5.7.1.1. ScOM buIilica
' J
J
Stona bu.ilica je malih dimenzija i proste je konstrukcije. Ona se moze
postaviti na sto, po cemu je i dobila naziv. SluZi za buSenj e manjih rupa
- najcece do 13 rom pri buSenju celika. Poto su precnid burgija za buSenj e
mali, ove buSilice imaju velike brojeve obrtaja da bi se obezbijedila potrebna
brzina rezanja. Promjena broja obrtaj a se ostvaruje pomoCu remenog pre-
nosa, zupCastog prenosa iii prenosnika za kontinualnu promjenu broja obrtaja.
5.7.1.2. Stubna buIilica \f
Stubna buSilica je dobila naziv po stubu na kome su smjeteni: pre-
nosnik za glavno i pomoCno kretanje, i radni Upotrebljava se za buSenje
rupa preCnika do 40 rom.
Na slici 5.17. data je kinematska shema stubne busilice.
Elektromotor pokreee stepenastu remenicu (2), koja pomoCu remena
prenosi obrtni momenat na remenicu koja se nalazi na supljem vratilu (3).
Kroz suplje vratilo proiazi vratilo (II) na kome se nalaze zupCanici Zl' Z,' z"1
puZ P
l
i rucica sa spojnicom K
1
PomoCu stepenastih remenica, na vratilu.
(II) mozemo dobiti 4 brzine glavnog kretanja ito, pomjeranjem ruoce Kl
u desnu stranu, Cime se direktno povezuje remenica (3) s vratilom (2). Pomocu.
rucice sa spojnicom Kl i zupeastih prenosa Zl/Z, i zs/z, (pomjeranjem rucice
sa spojnicom Kl uJijevo) mozemo dobiti 4 indirektna broja obrtaja.
Brojevi obrtaja vratila (II), preko konu.snih zupCanika Z 5' ze i z" prenose
se na glavno vreteno (5), u koje se postavlja alat za buSenje. PomoCu rucice
K. mijenjamo smjer obrtanja glavnog vti:tena.
PomoCno kretaUJe 8C o.stvaruje pomoeu prcnosnika (4), koji je' naj6elc!e
izveden keo s povlacnim klinem.
146

.t . P"
$ IZ QI. d.P
Ie,
1
8
2
SI. &illelllarSka shellla sr"b"e bu1ilice
Vratilo (III) dobiva posredstvorn puZnog prenosa P1IP" od vratila (II}
8 razlicitih brojeva obrtaja. Vratilo (Ill) pomoCu prenosnika za pornoeno
kretanje (4) i konusnih zupeanika Z7 i z. moze dobiti 48 brzina (8 . 6).
Konusni zupcanili: z. predaje obrtno kretanje puZu p., koji je spregnur
s puZnim tockom P.., na cijem se vratilu nalazi zupcanik Z 7' spregnut sa
zupcastorn lervom (6). Zupeasta lerva je vezana za cahuru (8), kroz koj u pro-
lazi glavno vreteno (5).
5.7.1.3. Radijalna buIilica J
Radijalne busilice se upotrebljavaju za buSenje rupa u tclkim predmeti-
rna, koje zbog teZine nije pogodno pornjerati. Alat za buSenje podesavam()
pornjeranjern nosaea a1ata (1), koji je srnjclten na konzoli (2) (stika 5.18.).
Konzola (2) se rnoze pornjerati po stubu (3) u srnjeru I - I i obrtati oko stuba
u srnjeru III - Ill.
Nosac alata (1) rnoze sc pornjerati po konzoli (2) u srnjeru II - II.
Osrvarivanjern navedenih kretanja dovodi se a1at iznad orvora koji treba
busiti .
147

Slicna rudi jalnoj busil ici je
univcrzalna buWica. Pored kretanja
koja se mogu izvesti na radijalnoj
buWici, kod univerzalne buWice
omoguceno je i zaokretanje nosaca
alata oko konzole. Na ovaj nacin
mozc se busiti rupa pod nekim
uglom ne pomj erajuci predmct.
11 II
3 2

I
'lU-
I ::U"' . 1
51. 5. l 8. K;:;,'lnatJka slt cma radlja/ne
I>uIilice
5. 7. 1. 4. K ourdinacne blJSilice
3
r-
r-
-
7
,
'-
-
.L
-

r-
....
...."
I
I
i
I
I
I

1
...I
"'t""
LQ.I
51. 5. 19. Shema krelollja hod kOlJTdi"alllc
bul ilice
Koordinatne buSilice spadaju u grupu specijal nih buSilica koje mogu
busiti rupe bez prethodnog mjerenja i obilje:!:avanj a na radnom predmem.
Ove buSilice su veoma i upotreblj avaju se pri izradi alata i drugih
predrneta od kojih se zahtijeva velika taenost. Ove masine su masivne, a
postavljaju se u zasebne . prostorije
-1f- izolovane od potresa, gdje se odrZava
.
-+
-$.

,.
>:
.
4,-,

I
I

-$
i
x, I
. )(,
'-

S1. 5.20. Primjer buIenja na koordil1atnoj
buIilici
148
stalna temperamra (20C) i stalna
vlaZnost vazduha (50%).
Pri radu na ovim buSilicama skida
se mala kolieina strugotine zbog cega
su olpori rezanja mali, a i naprezanja
i deformacije su svedeni na minimum.
Tacnost pozicioniranja koordinatnih
buSilica je od 1 do 5 pm.
Kod ovih busiliea omogucena su
tri medusobna normalna pomjeranja.
Dva pomj eranja izvodi nosal: alata
a trece radni sto skupa s predmetom
(slika 5.19.).

ima glavnog vretena ( I), koji se mozc pomjerati duZ po_
nosa& (2), a koj i se vi s,inski moze duZ stubova (3).
Sto (4) ima horizontalno kretanj e - normal no na pravnc kretanja
glavnog vretena . Sva tri kretanja su paralelna sa koordinatnim osama, zbog
je i dobila ime - koordinatna. Kombinovanjem kretanja (uz-
dufnog i poprecnog) moze se alat dovesti u bilo koji polozaj - po Ci tavoj
duzini i irini radnog stoia.
Na slici 5.20. prikazan je predmet na kome je potrebno izbusiti pet rupa.
Pri odre<livanju koordinata usvajaju se polazne ravni u odnosu na koje
ce se vrsiti pomjeranj e u pravcu osa X i Y (X" X, ... Y" Y, ... ).
Na busilicu su postavljeni posebni optieki iii uredaji, koji
nam sluZe za tamo odredivanje pomjeranja nosaca alata i radnog stoia. Po-
mjeranje radnog stoia u pravcu ose Y, i pomjeranje nosaca alata u pravcu
ose X vrsimo rueno, uz istovremeno posmatranje kroz optieki sistem.
Shema optickog uredaja, koji sluzi za ocitavanje pomj eranja radnog stoia
iii nosaca alata, data je na slici 5.21. Na nepokr.etnom postolju (1) pricvrScen
je lenjir (2) koji ima milimetarsku podj elu. Preko lenjira klizi klizac (3) koji
je vezan za radni sto (4), a sto se moze uzduzno pomjerat i.
81. 5.21. ShcmQ uredaja za mjerenje na koordilJ awoj buIili.:i
U unutrasnjosti stoia postavljen je stap (5), koji ie pri<:vrc7n za
a mote se obrtati bez uzdufnog pomjeranja. Stap Je pohran I na Je
narezana zavojna linija odre<lenog koraka, najceSce h. 2 mID. ZavoJfl1ca
se osvjetljava pomot u sijalice (6) i posmatra u okuIaru uve:
canjem 40 puta. U okuIaru se vidi sa 200 Jednakih podlo a, prt
cemu zavojnica na stapu (5) tangtra podloke . . . .. ve
Velicinu pomjeranja u mm oCitavamo na lenJlru (2), a hllJadlte di)elo
u okularu. . .. I . . b senje
Na radni sto busiIice moze se postaviti i obrtnl sto, k-o)1 s UZI za u
rupa rasporedenih po krugu.
149

a koordinatnim busi licama moze se iz"rsiti obrada i glodanjem ako
se umjesto burgije postavi glodalo. Pogon rndnog stoIa mora se ostvariti
pomocu zascbnog pogona, :I ne pomocu pogona za mj erenjc pri
Glodanjc na k00rdinatnoj busili ci iZ"; sc sarno za precizne radove.
5. 7.1. 5. Vi evretet; e bllsi/icc
BliSili ce sa jednim vretenom ne mogu dati odgovarajucu produl.:tivnost
u serij skoj i masovnoj proizvodnji, naroCito kada se jedna te ista rupa obra-
duje u vise operacija (bliSenje, prosirivanje, grubo i fino razvrtanje) iii kada
se na radnom predmetu busi vise rupa s tacno odredcnim rasporedom. U
tim slueajevima kori ste se: visevretene i agregatne bliSilice.
- --- .
;' ,
\,
,
i
,
I
\. "'<, . /
. I' ,
' . I
'-" .... - ..
"'--- .- '
SI. 58 Glava za buSelije sa v ,f, ",elena
Visevretene busilice upotreblj a-
vaju se u serijskoj i masovnoj proiz-
vodnji pri buSenju vise rupa jednakog
iIi razlicitog preenika na jednom pred-
memo Vretena ove busilice imaju za-
jednicki pogon. Postoje dva tip a ovih
buililica :
buSilice s glavom za busenje i
- busilice s nosacem radnih vre-
tena.
Glava za builenje visevretene bu-
Silice prikazana je na slici 5.22. Glava
je postavljena na glavno vreteno bu-
silice. Preko centralnog zupeanika (1)
pogone se zupcanici (2) kojih ima
onoliko koliko i vrctcna za busenje.
Sa zupcanicima (2) spregnuri su zup-
eanici (3) koji se nalaze na vretenima
za busenje. Vretena se mogu obrtati
oko zupcanika (2), te ih je moguce po-
desiti prema razlicitom rasporedu
rupa.
Busi/ice S 110sacem l'adnih vrecena
imaju veliku primjenu u serijskoj i
masovnoj proizvodnji zbog lakog po-
deilavanja i postavljanja veceg broj a
radnih vretena. Busilice ovoga tipa
izraduju se s 12, 18, 24, 32 i vise vre-
tena.
Na slici 5.23. - data je konstrukcija nosaea radnih vrerena visevretene
buililice. S glavnog vreter. a prenosi se kretanje preko centralnog zupeanika
(1) za zupcanike (2) koji pogone radna vrerena u Kojima je smjesren alar za
busenje.
Raspored vretena Sl: podesava prema rasporedu rupa na predmetu.
Podesavanje omogucavaju teleskopska vratila (3) zajedno s kardanskim zglo-
bovima.
150

Na slici 5.23.b. dat JC rasporcd radnih vretena koja sluze :to buenje
rupa po krugu i liniji.
51. 5.23. Konsl rukcija nosala radm'll vretena viJevreten8 buIiljclJ
5.7.1.6. Agregacne blllilice
Agregatne buAilice predstavlj aju kombinaciju dvi ju iii vie prostih bui-
lica postavljenih na zajedni&om postolju. Svaka od ovih bUi1ica iroa zase-
ban elektromotor s kojiro ani jedan agregat . Upotrebljavaju se u specijalne
151

\The ri crijskoj i masovnoj proizvodnji . Pomocu njih jednoHcmenO ~ < : !
buse rupe u vise razlicitih pravaca.
Na slici 5.24. dat je shematski izglcd nekoliko primj cra agrcga tnih
busilica, a na sli ci 5.25. izgled viScvretene agrcga.ne busilice.
a)
c)
r
~
,.
j
d )
Sl. 5.24. Shemalski i:;g/edi agregawilz buli/iea
SI. 5. 25. Vilevretel1a agregatrla buIilica
Agregati se izraduju kao standardizovane jedinice, dok se posrolja izra-
duju za svaki specij alni slucaj. Postavljanjem agregata na postolj e dobijamo
odgovarajucu agregamu busilicu, namij enj enu za specij alne svrhe.
Pomocno kretanj e kod manjih agregatnih busilica ostvaruje se meha-
nickim putem, dok se kod vecih ovo kretanje ostvaruj e hidraulicnim putem.
152

5.7.2. HORI ZONTALNE BUSILICE
Horizontalne busilice se upotrebljavaju za obradu teSkih i dugackih
predmeta. Pored buSenja, sluie za razvrtanje, glodanje, rezanje navoja, uz-
duzno 1 str.uganje,. obradu konusa, rezanje unutraSnjih zljebova,
a ponekad 1 za brusenJe. Nazlv su dobile po tome sto im jc glavno vreteno u
horizontali.
Horizonralne busilice su teske i stabilne, a imaju garantovanu tal:nost
do 0,0 I mm a tacnost pojedinih je nekoliko mikrona. Podrucje regulacije
bro)s obeta)a 1m )e od 20 do 1600 mm- ' , broj promjena glavnog kretanja je
od 20 do 30, a veliCi ne koraka su od 0,02 do 12 mm.
,
6
s
-_. -
I

I
C
I


SI.@Shcma horizOllla/ue bllfilice
Horizontalna busilica prikazana je na slici 5.26. Predmet koji se ob-
raduje postavlja se na radni sto (4). Radni sto moze se. pomjerati uzdu.zno i
poprecno. Na nj emu je postavljen obrtni nosac, koji se moze okretati oko-
vertikalne ose za 360. Nosac alata (1) smjeSten je na vertikalnom stubu (2),
po kome se moze pomjerati u vertikalnoj ravni . Osim toga, uzduzno i popreeno
kretanje ostvaruju se rueno iii automatski.
Radi postizanj a tacnije obrade, na postolje (3) se postavlja pomocni'
stub (6) koji se moze pomjerati aksijalno po njemu. Na pomocnom stubu (6}
postavljen je pomocni oslonac (5), koji se moze pomjerati u vertikalnom pravcu.
Razmak izmedu stubova (2 i 6) mora biti veti od dvostruke duzine pred-
meta.
Glavno kretanje je kruino i izvodi ga alat, dok je pomocno kretanje pra-
volinijsko a izvodi ga predmet skupa s radnim stolom.
Pored redovnog pribora za buS enje, buSilica je snabdjevena pomoCnim
priborom za struganje i glodanje.
153-

. Pril/ljcr 5.3. Odrediti maSinsko vrij eme za rope po cij eloj du-
bini prcJmcta prcma slici 5. 12, za slj edecc ' podatke :
D = IS mm - preenik burgije,
1 = 60 mm - debljina predmeta,
S = 0, 18 mm - korak burgije,
n = 425 min- ' - broj obrtaja burgij e
9' = 116
0
- ugao vrha burgije.

MaSinsko vrijeme odredeno prema obraseu :
1 + / , + /
2
I. = [min],
S 'n
gdje je:
D q; 15 116
11 = - erg - + (od 0,5 do 2 mm) = - . etg - + (od 0,5 do 2mm)=
2 2 2 2
= 6mm
ulaz burgije,
I . = 2 rom izlaz burgije,
I , = 60 + 6 + 2 = 0,89 min,
0,18' 425
I g = 0,89 min = 53,4 s.
5.8. PITANJA ZA PONAVLJANJE
..::f 1. Sta je buSenje a Ata proirivanje i razvnanje?
2. Koje klase obrade mofemo postici bUenjem i razvrtanjem?
3. Koja kretanja izvodi alat a koja predmet pri bUenju?
4. Koje operacije se izvode na bwilici?
5. Odredi redoslijed opcracija pri izradi navoja M 16.
Q. Sta je korak pri busenju?
7. Koliko sjeeva moze imati zavojoa burgija?
Za kakvu se obradu upotrebljava
9. Objasni izradu rope 0 16 H 7.
10. Sta je brzina pomoCnog kretan;a i kako se odreduje?
11. Koji faktori utiro na brzinu rezan;a?
12. Kako se odreduje vi;ek tra;an;a burgi;e?
13. Napii izraz za odredivan;e brzine rezan; ..
i1ifl Nacrtaj zavo;nu burgiju i ob;asni elemente burgi;e
'!-S. Od zavisi ugao vrha burgije?
16. Ko;i elementi utiro na zarupljenost alata - burgije?
17. Kako se vrii bUenje srediAnjih gnijezda?
18. Kojim aJatom se vd i urezivanje navoja?
19. Sta je otpor rezanja koji nastaje prilikom buSenja?
20. Kako se odreduje glavni otpor do kojeg dolazi prilikom bUcnja?
154

21. Nnpi l i izraze za odredivanje otpora IllIl'tIliog pri bul enju?
22. Stn izazivn obrtni moment u toku bulenja?
23. Sta je snags rezanja i kako se i z r a ~ v a ?
24. Kako so vrii stezanje predmeta a kako alatll prilikom bu!enja?
25. Sta su stone bulilice?
26. Objasni kinematsku shemu stubne bumice.
27. Kako se mijenjD smjer obrtanja alatll no stubnoj bulilici?
'28. Koji element pretvara knUno kretanje vratila u pravolinijsko kretanje burgije?
29. Kako se ostvaruje malinsko pomoCno kretanje kod stubnc bulilice?
30. Nacrtaj shemu radija1ne bulilice i objasni sva kretanja?
.31. Sta su koordinatne bulilice i kada se upotrebljavaju?
.32. Kako se obavljaju mjerenja pomjeranja predmeta i alata na koordinatnoj buiilici?
33. Kada se primjenjuje vilevretena buiilica?
.34. Sta su agregatne bulilice?
.35. Kada se uporrebljavaju horizontalne bulilicc?
.36. Koja kretanja postoje u toku rada na horizontalnoj bu!i1ici te!kog tipa i Ita ih izvodi?
ISS

6. OBRADA RENDISANJEM ..w1o, J(
.. e \I rY'f'c. 0 lr;yy v- cA . I
Rendisanje iii blanjanje.1e primjenjuje pri obradi horizontalnih, verti-
kalnih i pod nagibom ravnih povrina, razliCitih zljebova i kanala, vodica
kod maina alarki, plot a, nosaea zupeanika i slicnih predmeta. Obrada se
izvodi pomocu alata za rendisanje postavljenog na hori zontalnim iii vert ikal-
nim rendisaljkama. Ova obrada je sliena obradi struganj em.
moze biti grubo i fino. Grubim rendisanjem se postizu
k1ase od 9 do J 4, a finim od 6 do 8. ;J..
Rendisanje je obrade koji u poredenju s glodanjem ima manju
r roduktivnost rada, pa se sve manje i manje upotrebljava, narocito ako se
, kiJll velika kolitina strugotine.
Rcndisanje je najpogodnije za obradu dugackih a uskih predmeta i
zup':llnika. Primjenjuje se pri maloserijskoj i pojedinacnoj proizvodnji, a
I1llm'it" U rcmontnim radionicama.
8 \RSTE KRETANJA
rcndisanja se ostvaruje kao rezultat slozenog kretanja, koje izvodi
cd ll t i rlldni predmet. Glavno kretanje i pomoCno kretanje su Ilravolinijskn,
- - a mogu ih izvodirj alar iii predmet.
Prema tome ta izvodi glavno kre-
tanje, raziikujemo kratkohodne i
dugohodne rendisaljke.
Pri radu na kratkohodnirn ren-
disaljkama, glavno kretanje izvodi
alat (slika 6.1.). Ovo glavno kreta-
nje je pravolinijsko - u pravcu brzi-
ne rezanja v. Sastoji se od radnog
hoda (kada se izvodi rezanje) i pov-
ratnog hod a (kada se alat vraea u
pocetni polozaj). Na zavretku pov-
ratnog hoda, radni sto, skupa s
predmetom, pomjeri se za velicinu
koraka S. To je pomoeno kretanje
i ono je perioJic:no, a iz\odi sc nn zavretku povratnog hoda. Vertikalnim
pomjeranjem cad no!! prcdmcla (predmeta koji se obraduje) zauzima se dubina
rezanJa.
156

U toku rada na dugohodnim rendisaljkama glamo kretanje izvodi radni
predmet skupa s....radnim stolom (stika 6.2.). Kretanje se sastoji od radnog i
Na povratnog hoda alat izvodi pomocno pravo-
kretanJe za vehcmu koraka S (periodicno kremnje). Vertikalnim po-
mJeranJem alata zauzima se dubina rezanja.
51. @ Shema kreuuzja kod dugohodne
rendisaljke
SI& Shema krela"ja kod vertikalne
re"disaljke
@ Pri radu na vertikalnim rendisal jkama alat izvodi glavno pravolinijsko
kretanje u vertikalnoj ravni, dok radni predmet izvodi pomocno kretanje u
smjeru koraka S (periodicno kretanje) - slika 6.3.
Na slikama 6.1., 6.2. i 6.3. date su oznake :
1 neobradena povrnina,
2 rezanja i
3 obradena povrsina.
@ OPERACI]E PRJ RENDJSAN]U
Na rendisaljkama se najceUe obraduju rayne (slike 6.1., 6.2.
i 6.3.). Osim toga na rendisaljkama se mogu razne vrste
Na slici 6.4. data je shema izrade 1. zlijeba, a na shel 6.5. shematskl Je PrI-
kazana izrada pravougaonog zlijeba.
Shema i:radc
l.7.J.. i lijeba ----"
Shema iz rade pravougii-
onog zlijeba
Rendisanje kosih povrsina, pod nagibom IX u odnosu na vertikalnu
ravsn, vrni se na horizontalnim rendisaljkama zakretanjem nosses slata za
ugao IX (stika 6.6.).
157

Na slici 6.7: prik.azana. je shema izrade zupcanika. Ovdje je aiar u obliku
zupCaste letve 1 on Izvodl glovno kretanje.
J II:
t TV rEI:)
!
SI. 6.7. S1rema izrad. zuplanika reT.diralljelll
e ALATI ZA RENDISANj'E
Poto je obrada rendisanjem sli0J8 obradi struganjem, to je i oblik
alata za rendisanje u osnovi sliean strugarskom noZu. Geometrija glave noza
za rendisanje je ista kao kod strugarskog noZl!, dok su mu oblik i dimenzije
tije1a prilagodeni rendisanju. Glava noza se izraduje od brzoreznog celika
a tije10 od konstrtikeionog celika.
Pronalaskom tvrdih metala, koji imaju dobru kombinaeiju ziIavosri i
tvrdoCe, pocela je izrada plociea za rendisanje.
158

Na slici 6.8. dat je noz za ravnu obradu na horizontalnoj rendisaljki
a na slici 6.9. nozevi 2:.1 rendisan,ie na vertikalnim rendisaljkama. >
o
o
b)
t
za horizomaltlo ren-
;sauj : a - pravi; b - savijeni
o


J

r L..J......I
a b
Nozeui =a vertikablO rendisaJij',,' a - za
grubu ohradu; b - za finu obradu
Nozevi za vertikalno rcndisanje razlikuju se od nozeva za horizontalno.
rendisanje po polozaju ledne i grudne povrine.
Na slid 6.10. prikazan je noz za izradu zl jebova na horizontalnoj ren-
disaljki.
Na slid 6.11. prikazan je noz za kratkohodnu rendisaljku s plocicom od
tvrdog metala.
o .
"),0 20
I
8 Savijeni noz za izradu z ljebova 81. 6.11. No! sa plo/Hearn ad tflTdog metala-
tyPARAMETRI OBRADE RENDISANJEM
NajvaZniji parametri koji utifu na proces obrade rendisanjem au: dubiDi ..
korak, broj duplih hodova i brzina rezanja. Izmeciu obrade po8IICIJl
ZIIvisnost, tako da njihovim 1"ravilnim izborom moiemo utll:Btt n& ekollA!llfi!..
'Ilost rendisanja.

6.3. 1. DUBI NA RENDISANj A r t ODACI ZA OBRADU
L
SI. 6.1 2. Dodaci za obradu
Dodaci za obradu rtndisanjem
Sirina
Dod.tal< Z. obradu
b [mm]
< 200
Dod.tal<; za grubu obradu
6, [mm]
200-400
<200
Dod.tal<; za finu obradu
6, [mm]
200-400
Dubina rendisanja jc sloj materi-
j ~ l a koji skida not u jed nom prolazu.
o zavisnosti od dimenzija gotovog
predmeta, propisane taenosti, klase
povrsinske hrapavosti i naeina izrade
sirovog komada, odreduj u se dodaci
za grubu i finu obradu. Dodaci za
grubu ti , i lnu tl2 obradu (slika 6.12.)
dati su u tabeli 6.1 .
Tahel. 6. 1.
Debljina h [mm]
Dulin.
6-30 I 30- 50 >50
I [mm]
Dod.tak u m(n
n. debljinu
90-100 1,0 1,0 1,5
100-250 1,2 1,5 1,7
2S0-4OO I,S 1,7 2,0
90-100 1,2 I,S 1,7
l00-2S0 1,5 1,5 2,00
2S0-400 1,7 2,0 2,5
90-100 0,7 1,0 1,0
l00-2S0 1,0 1,0 1,3
2S0-400 1,0 1,2 I,S
90-100 1,0 1,0 1,3
100-250 1,0 1,2
] ,S
250-400 1,0 1,2 1,5
Ukoliko nije moguce cijelu dubinu skin uti u jednom prolazu, odredujemo
brojEijrol i, prema obrascu:
tJ'
= -,
fJ
gdje je:
tJ' ukupna dubina koju treba skinuti,
tJ dubina rezanja pri jednom prolazu.
160

6.3. 2. KORAK PRI RENDISANJU I BROJ DUPLIH HODOVA
Korak S je veli&a pomjeranja a1ata iii predmeta po zavrietku uplog
hoda. Zavisi od: yrste obrade (grub a iii fina), vrste materijala a1ats i predmeta,
geometrije alata, nage maAine itd.
Ako je u pitanju gruba obrada, korak se odreduj e oa osnovu otpornosti
alata, kvaliteta obradene povr)ne (ako je gruba obrada zavdoa) i krutosti
maine.
Pri odredivanju koraka s obzirom na otpornost alata, uzirna se u obzir
poprecni presjek ooza, veliCina prepusta i vrsta materijala alata i predrneta.
Korak, 5 obzirom oa kvalitet obradene povdine, se odreduje prema
obrascu:
S .:;;: ../8 HR [mml,
gdje je:
H [mml - propisana hrapavost povrine (zavisi od klase),
R [mml - poluprecnik zaoblj enja vrha ooza.
Preporucene vrijednosti koraka S za grubu obradu date su u tabell 6.2.
a za finu obradu u tabeli 6.3.
Dupll hod predstavlja zbir radnog i povratoog hoda. Da bismo obradili
predmet irine b pri koraku S, potreboo je da alat ucini n
L
duplih hodova, tj.
b
nL= -'
S
Koliko Ce maSina uciniti duplih hodova za jedan minut n
L
zavisi od
przine radnog i povratoog hoda i 0. broju duplih hodova
bice govora pri objaojenju terne MaJinsko VTlJeme rendJSanJa.
Vrijednosti lwraJra za grubu oI1radu
Tabela 6.2.
Napadni
Dubina Iezanj. 6 [mm]
Materij.1
ugao do 6 6-12 12-20 I 20-30 < 30
za obradu
cp (0)
korak S [mm]
30 3,S- S,S 3,S - S,O 2,8- 4 2,1-3,S
4S-7So 2,S-4 2,S - 3,S 2-3 I,S - 2,S 1,2-1,8
90 2,S-4 2-3 I,S-2,S 1,2 -2 I - I,S
30 4-6 4-S,S 3,S-S 2,S-4
.
Hveno
4S-7S 3-4,S 3-4 2,S- 3,S 1,8-2,8 1,4-2
gvoide
90 3-4,S 2,S- 3,S 2-3 1,4- 2,3 1,2 1,8
.
161

Vnjtdnosri koraha ::a fillu obradu
Tabcla 6.3.
Materijal
Kvalitet
Dubina
Korak
:ta obradu
Vrsta noza
obrade
rezan;a
S (mmJ
6 [mmJ
1,0 0,25 - 0,8
nof za finu
fina

obradu
1,5 0,3-1
zavrna 2 0,5-1,5
1,0 0,2- 0,6
liveno noi za finu
Iina
i ,5
gvofde obradu
0,25- 0,8
zavdna 2 0,4-1.2
6.3.3. BRZINA REZANJA
Iako je obrada rendisanjem slicna obradi struganjem, brzine im se znatno
razlikuju. Raztike u brzini javljaju se zbog periodicnosti kretanja kod rend i-
saljki, zbog cega se javljaju ubrzanja, odnosno usporenja, koja pri velikim
brzinama izazivaju potrese. Osim toga, pojavljuju se udari pri ulasku noza
v
/

"'
,adn; hod
-
povra tn; hod

)
L
SL 6.13. Dijagram br::ine hod lridrardienog
pogona
L
u materijal i naglo rasterecenje pri
izlaslm alata iz materijala. Brzine
rezanja oa kratkohodnim i dugo-
hodnim rendisaljkama biraju se u
zavisposti od konstrukcije rendi-
saljke i naCina pogona. Rendisaljke
hidraulicnim pogonom imaju br-
zine radnog hoda v, i povratnog
hoda v. pribliZno konstantne (stika
6.13.), osim na pocetku i na kraju
svakog hoda, tj. kada se mijenja
smjer kretanja. Kod takvih
za brzinu rezanja v uzima se br-
zina radnog hoda.
Kod kratkohodnih rendisaljki s mehanickim pogonom (najcclee je to
kulisni mehanizam) brzine radnog i povratnog hoda nisu konstantne, vee se
mijenjaju u toku citavog vremena kretanja.
8R{oces rezan'a vUna 'c sarno brzina racinog hoda, zbog toga ito alat
povratnom Ii n Ie,
Postojanost alata u tom slucaju zavisi od srednje brzine radnog hoda,
Brzina rezanja zavisi od presjeka strugotine S ' .5, vrste materijala alata i
predmeta. Vrijednosti brzine rezanja v pri rendisanju date su u tabeli 6.4.
Vrijednosti su date za alat od brzoreznog celika i materijal predmeta jacine
(1M = od 50 do 60 [kN/em
l
],
162

OrijtntOcionl vn"jednosti brzine rtzonja prilikom rt ndisanja ia
i maurijaJ predmt la jalin. aM=ad 50 do 60 [kN/cm'J.
alai ad br;oorrzllog
Tabtl. 6.4.
,
Dubin, rezanja
5 [mml
- -
Korak
1,0
I
1,5
I
2
I
3
I
5
I
8
I
/ 0
I Iz F IT20
S [mm]
Brzina rezan;a v (m/min}
-
I 47
I
0,2 SO 45
1 42
39

35 -
- -
I ---
0,3 44, 5 42 40 38 35 32,S 3/ ,5 - - -
0,4 41 39 37 35 32.5 30 29 28 27, 5
26
0, 5 39 37 35 33 30,S 28.5 2"1,5 26, 5 26 24, 5
0,6 36,S 34,S
1
33 31.2 28.9 I "!-67 25,7
1
25 24 22,S
0,7 36 33 32 30 27, 5 25,5 24,S 23,5 22,5
21 .2
0,8 33,5 32 30,5 .
28.7 26,5 24,1 23,2 22,3 21 ,4
20
0,9 32,S 30, 5 30 27,5 26.3 23,3 22 21,2 20,3 19
1 31,S 30 28,5 26,6 24,3 22.2 21 , 1 20,3 19,5 18
1,25 - 28 26,5 24,5 22,0 20. 5 19 / 8,3 17,4 16
1,5 -
26 24, S 23 20,S 18,5 17,5 16,6 5.5 14.5
2,0 - - 22 20,5 18, 5 15,8 14,7 14 13 11,8
2,25 -
-
- 19 17 IS .i.3,S 13 12 10,S
2,5
-
- - 18 16 14 - 13 12 11 9, 8
2,75 - - - 17,5 IS 13. 12 11 ,5 la,s 9
3,0
-
-
-
17 14,5 12,5 11 , 5 10,2 10 8
Ukoliko se obrada drugog materijala slatom koji nije od brzoreznog
celika, vrijednosti brzine rezanja, date u tabeli 6.4. treba mnoZi.ti popravnim
koeficijentima K, i K., datim u tabelama 6.5. i 6.6.
Poprmmi kotjidjrnt K, za brzin" rtzanja,
" zamnumi ad matmjaJa radnog predmtta
Materijal
Celik aMfkN/cm' ]
radnog
40- 50 50-60 65 - 75
predmeta
X,
I
1,26
I
1,0 0,84
Tabela 6.5.
Sivi Iiv HB [kN/cm'l
120-160 160-200 >200
0,82
I
0,65
0,48
163

Poprat'ni ko./icij.m Xl> U zaw nolli od malmi'ala alala
T ab' l a 6.6.
Brzorezni ~ e i i l c Tvrdi metal
Materijal a l3t3
<:: .6880
<::.1940
pri obradi pri obr2di
<:: .6882 felika sivog liva
-
K, 1,0 0,5 1, 5-1,8 2, 1- 3,4
6.4. OTPORI RbZANJA I SNAGA PRI RENDISANJU
Pri obradi rendisanj em javlja se otpor materij ala koj i se obraduje. To je
prostorna sila koj a se moze razloziti na tri medusobne normalne kompo-
nente (sJika 6.14.), ito: glavni otpor rezanja F
"
otpor prodiranja F, i otpor
pomotnog kretanja Fo.
Komponente otpora re:zanja koji nastaje u toku rendisanja odredujemo
na isti nacin kao pri obradi na strugu, s t im sto ove vrijednosti treba uvecati
za 18%, zbog toga sto je brzina rendisanj a manj a nego brzina struganj a.
-......::::: .,."""-.L'
SI. ffi) Otpori rezanja pri
~ Jwn'zontalnim ren-
disa1jkama
,
SI. ti1! Ctpori rezanja
p r i ~ ~ i na 'fJerlikalnim
rendisa1jkama
Komponente otpora rezanja odredujemo prema obrascima:
F, = 1,18 ex, 15', . S', . K", [N],
F. = 1,18 e
g
, 6", . S" . K", [N] i
F. = 1,18 ex, . 15', . S" . K" [N]
gdje je:
eg" ex" ex, [N/mm"] - specificni otpor za 5 = 1 mm i S = 1 mm
5 [mm] - dubina rezanja,
S [mm] - korak,
K" , K", K", - popravni koeficijent re:zanja,
Xl> y" X., Y .. X., Y. - koeficijent koji zavisi od vrste materijaJa.
Vrijednosti koeficijenata date su u tabelama u poglavlju 4.4 . .
Pri obradi na vertikainoj rendisaJjki pojavljuju se sarno dva otpora re:zanjB
(slika 6.15.).
164

Snagu rendisanja odredujemo prema obrascu:
gdje je:
P = Fl" V [kW],
60
F t [leN] - glavoi otpor rezanja,
v [m/min] - brzina rezanja.
Snaga potrebna za rad rendisaljki je :
P
PeAl = - [kW]
1J
1J = od 0,60 do 0,80 - stepen rendisaljke.
Manje vrijednosti 1J treba birati pri obradi teZih predmeta jer se sa
povecanjem te-.:tine poveeava trenje.
6. 5. MASINSKO (GLAVNO) VRlJEME PRI RENDISANJU
iii glavno vrijeme je vrijeme potrebno da se obave svi hodovi
pri obradi predmeta b (slika 6.16.).
Iz
Vr -
Vp
I
L
ri-I
I . (
, .
, ,
, I '
I
!
II
r- .... r-
r-"1
I I
I I
I I
I I
I I I I

I
\.

,
'"
.L-
b1 b
B
51. 6.16. Shtma ulaza i izlaza nola pri rendt"Ja"ju
vrijeme se odreduje prema obrascu :
. B . [ . ]
l SI = - - . 2 mIn,
nL S
gdje je :
B [mm] - sirina rendisanja,
n,. [dh/min] - broj duplih hodova u minuti,
S [mm/dh] - korak po duplom hodu,
j - broj prolaza.
bl
Sirioa rendisanja B veea oct predmeta b za veliCinu u1aza
i izlaza noh s bocne strane, tj. :
B = b + (b
l
+ b.),
165

gdje je:
b, = .5 . elg f{' [mm) ,
.5 [mm) - dubina rendisanja,
rpO _ napadni ugno,
b. = od 2 do 5 mm [mm) - izlaz noZ<!.
Broj duplih hod ova u minuti n
L
zavisi od brzine radnog i povralnog
hod a i duzine hoda. Odreduje se prema obrascu :
1 000 . v, [dl / . )
nt, = 1 min ,
L ( 1 + 1/1)
gdje je:
v
L
[m/min) - brzina radnog hoda,
v, d d' b .
m = - - 0 nos ra ne 1 povrame rzme,
vp
m = od 0,5 do 0,75.
DuZina hoda L:
L = I + (/1 + I..) [mm],
gdje je :
I [rom) - duZina predmeta,
(I. + I.) = od 35 do 75 [mm) - ulaz i izlaz noia pri radu na kratko-
hodnoj rendisaljki, dok je
(/1 + I.) = od 200 do 475 rom - za rad na dugohodnim rendisaljkama.
6.6. REND ISALJKE
Rendisalj ke su alatke koj e su namijenjene za obradu ravnih i
profilnih povrsina. Prema duZini hods dije1e se na : kratkohodne (alat izvodi
glavno kretanje) i dugohodne (glavno kretanje izvodi predmet). Glavno kre-
tanje moze biti horizontal no iii vertikalno, pa, prema tome, i rendisaljke mogu
biti vertikalne i horizontalne. Dugohodne rendisaljke su uvijek horizontalne.
Vertikalne rendisaljke se zovu i dubiliee. Rendisaljke mogu biti namije-
njene i za specijaIne svrhe, kao na primjer, 7.a izradu alata: za za
matrice, za zupCanike, zupcaste poluge itd. Kod nekih specijalnih rendisaljki
alat izvodi i glavno i pomocno krelanje (rendisaljke za obradu rubova dugac-
kih limova). Rendisaljke za obradu kopirnih mogu biti snabdjevene
kop:rnim uredajem.
166

6.6. 1. KRATKOHODNE RENDISAL]KE
.. rendisaljke se najceUe izraduju s kulisnim mehanizmom
Iii hldrauhcmm pogonom. Kod rendisaljki s kulisnim mehanizmom duzina
?oda .Iznosi do 700 mrn, a kod hidraulicnih do 1 000 mm. Na slici 6.17.
data )e kmematska shema kratkohodne horizontalne rendisalj ke.
Killomauka shema kratkoltodlle relldisaljke
Pravolinij sko (glavno) kreranje alata dobiva se od elektomotora posred-
stvom prenosnika za glavno kretanje i J.:uli snog mehanizma. Od elektromotora
(EM) kretanje se prenQsi na vratilo (1) na kome se nalazi puZ (P) koji je spreg-
nut puinim tockom (P,), a ovaj se nalazi na vratilu (II). Vratilo (II) je ozlijeb-
Ijeno i po njemu se krece pomjerljiva grupa zupcanika: Z " Z3 i Zo' koji se
mogu sprezati sa zupcanicima z,' Z, I i z,. Na taj nacin vrarilo III dobij u 3
razlicita broja obrtaja. Sa vratila Il I obrtno kretanje prenosi se nu vratilo
IV na kome se nalazi grupa zupcanib z" z. i zupcanik ':; ". Zupcanici z.
i z. se sprezu sa zupcanicima Z2 i ,:;" \ako da vrat il o IV dobiva 6 razlicirih
brojeva obrtaja. Zupcanik z,u spregnul sa zU[l i::a nikom ZIt (kulisni zupcanik),
koji se nalazi na zajednickom vratilu s kri\',ljol11 kuliSl1t)g mchuni zma. Krivaja
je vezana za kuIisni kamen (M) koji klizi po ku lisi klatna (K).
Broj duplih hodova n
L
jednak je broju ohrmja kulisnog zupcanika i
moze se odrediti iz obrasca :
n
L
= nCAt j [dh/min),
gdje je:
n EM - broj obrtaja elektromotora,
j - prenosni odnos spregnutih zupcanika.
167

Pri razlititim varijantama ukljucivanja zupcanika prenosnik za glavno
kretanje moze dobiti 6 razlieitih duplih hodova .
Kulisni mehanizam sluZi za pretvaranje obrtnog kretanja u pravolinijsko
naizmjenieno kretanje alata. Obrtno kretanje kulisnog zupcanika preko kri-
vaje i kul isnog kamena prenosi se na oscilatorno kretanje klatna (K), eiji je
kraj zglobno vezan za kli zae (D) a ovaj za nosae aluta.
Regul acij u hod a alata vdimo smanjivanj em iIi povecanjem poluprecnika
krivaje, se ostvaruje preko konusnog para zupeanika z .. i zu, zavojnog
vretena 01,) i navrtke (A) koja je na kulisnom kamenu.
Polozaj krajnjih mrtvih taeaka alata se pomocu klizaes, koji je
navrtkom vezan za zavojno vreteno (V. ). Obrtanjem rucice (J) preko konusnih
zupeanika z; i obrtanje zavojnog vretena (V.).
PomoCno kretanje ostvaruje se na
H,' : zavrktku povratnog hoda, prij e ulaska
noza u materijal. Na vratilu kulisnog zup-
canika Z II nalazi se zupcanik z ,2, koji je
spregnut sa zupcanikom Z13 (slika 6.18.).
Sa zupcanikom z , s vezana je ploes (F)
1: koja ima zlij eb (Q), u kome je smj clten
\ klizac (M.) s osovinicom. Za klizac je ve-
zana poluga (B). Ova pol uga je vezana nn
Z/l drugom kraju s dvokrakom polugom (C),
SI. 6. 18. Mehallizam za pomak stoia koja osciluje na kraju zavojnog vretena
za popreeno pomjeranje stoia. Na istom
vretenu nalazi se nazubljeni toeak (E), koji je u zahvatu sa skakavicom (H)
vezanom za polugu (C).
PoluZni mehanizam (BC) periodicno zakretanje ozubljenog tocks
(E) za jedan iii zubaca, zavisi od velicine koraka S . Smanjenje iii po-
veeanje koraka vdi se smanjenjem ili povecanjem ekscentrienosti e. Kada
je ekscentrienost e mala, mali je i korak, i obrnuto.
Vertikalno pomjeranje radnog stoIa (s1. 6.17.) bstvaruje se obrtanjem
rucice (R, ), preko konusnih zupcanika z; i i zavojnog vretena 01.).
Vertikalno pomjeranje alata moze biti rucno i automatsko. Rucno po-
mjeranje ostvaruje se pomocu rucice (RJ i zavojnog vretena (V.). Automatsko
vertikalno pomjeranje alata se ostvaruje preko oslonca (1), poluZnog meha-
nizma (1 a) sa skakavicom (e'), nazubljenim toekicem (1 b) i konicnim zupca-
nicima z;, z;, z; i Pri povratnom hodu poluga (1 a) nailazi na oslonac
(1), podlZe se, pri cemu skakavica (c') zaokrece nazubljeni tocak (1 b), koji
se nalazi na vratilu zupcanika z;.
Pored kratkohodnih horizontalnih rendisaljki postoje i vertikalne krat-
kohodne rendisaljke - dubilice.
Na slid 6.19. prikazan je spoljni izgled vertikalne kratkohodne ren-
disaljke.
Na postolju (1) postavljen je stub koji je u obliku konzole (8), a unutar
stuba postavljen je elektromotor (11), koji daje pogon rendisaljki. Na vodi-
cama konzole (8) postavljena je glava za rendisanje (7), koja ostvaruje verti-
kalno naizmjenicno kretanje. Na donjoj strani postavljen je dnac za koji je
ucvrcen noz za rendisanje.
168

G lavno kreranje se osrvaruj e pomocu elektromotora - preko zuptastog
prenosnika i krivajnog mehanizma (prost prenos krivaje). DuZinu hoda regu-
liemo povecanjem ili skracenjem kri-
vaje, se osrvaruje pomocu stezata
(6) .
7
Radni sro ima mehanizam za uz- 8
duzno i poprecno kreranje. Na srolu se
nalazi okTugla ploca koja sluZi za ste-
zanje predmeta. Ona se moze obrtati
oko vertikalne ose, tako da se mogu
obradlvati predmeti kruZnog oblika,
vertikalni zlj ebovi i po obimu
kruZnog radnog predmeta. Sva kre-
tanj a stoia osrvaruju se pomocu meha-
. nizma za pomocno kretanjc - posred-
srvom vratila (9), razvodne kutije ( 10)
i vratila (2). Ovo kretanje moze se osr-
variri i rucno, pomocu ruCica (3) koje SI. 6. 19. Izgled vertilwlne rendiJaljke
su postavljene na odgovarajucim vra- - dubilice
tilima za pomocno kretanje.
. Pri radu na dubiEcama alat izvodi sarno glavno pravolinijsko-naizmje-
nicno kreranje, dok sva pomocna kretanja izvodi radni predmet.
Da bismo obradili zljebove iE povrine u upljinama radnog predmera,
noz mora biri dovoljno dug da bi nesmetano prosao kroz cijeli orvor. Pomocu
posebnog mehanizma vri se periodieno odmicanje noza od povrine koja se
obraduj e u povratnom hodu (da ne bi n02 otetio obradenu povrSinu).
Vertikalne rendisaljke sluZe za obradu ravnih i cilindrienih vanjskih i
unutrasnjih povrina, raznlh zljebova i slieno.
Pri obradi kosih povrina, postoji mogucnost zaokretanj a klizaea (po
kome kli zi alat) u lijevu i desnu stranu do 45.
Osim mehanickog pogona, kod vertikalnih rendisaljki postoje konstrukcije
s hidraulienim pogonom. Alat dobija pogon preko diferencijalnog klipa, dok.se
pomocno kretanje radnog srola osrvaruje posebnim hldrauliCnim sistemom.
6.h. 2. IJUGOHODNE RENDISAL]KE .
Dugohodne rendisaljke sluie za obradu dugackih i tekih predmeta. Pri
radu na ovim rendisaljkama glavno pravolinijsko kretanje izvodi predmet,
dok alar izvodi sva pomocna kretanja. Po svojoj konstrukciji mogu biti por-
ralne i konzolne (slika 6.20.).
Na posrolju ( I) postavljen je nosae radnog predmeta (2) (radni sto), na
koji se ucvrscuje predmet (3). Radni sto klizi po vodicama i izvodi glavno
pravotinij sko kreranj e. Pogon stoIa moze biti hldrauEcni iii pomocu zupeanlka
i zupcasre lerve. Pogon glavnog kreranja opisan je u poglavlju 3.3.1.8.3. (slika
3.26 .).
Duzina hode radnog srola moze biti i do 15 merara. Na vertikalnlm
stubovima (6) postavljena je traverza (8), po kojoj klizi nosac alata za uzduinu
obradu. Alati se mogu kretari po traverzi u popreenom pravcu, dok traverza,

S1. 6.20. Shem. dugohodm rondisaJjke: I - pos tol je; 2 - radni sto; 3 - predmet; 4 - v.rti -
kaloi ruata; 5 - horizontalni alatB; 6 - stub ; 7 - vcznik stubovaj 8 - traverza ;
9 -
skupa s nosaCima alata, moze se pomjerati u vertikalnoj ravni. Sa strane, na
stubove postavljaj u se jedan iii dva nosaca aJata (5) koji slufe za obradu pred-
meta s bokova. Ovi a1ati mogu se pomjerati vertikalno - za dobijanj e koraka
S, i horizomalno - za postizanj e dubine. Pomocu granicnika (9) regul iSe
se dufina hoda.
6.7. PITAN] A ZA PONAVL1ANJE
!\I)Kada se primjeojuje obrada renclisanjem?
2. Kojc klase obradene povrsine post iZemo rend isanjem?
3. Objasni kretanja kod kratkohodne i dugohodn c rcndisalj ke !
.J @ Koje su glavne operacije koje se izvode na rendisalj kama?
5. Kako izgleda alat za rendisanj e?
6. Objasni uglove za rendisanje!
CY Koji su parametri abrade rendisanjem?
(j?Objasni dodatke za obradu rendisanjem!
9. Sta je dupli hod ?
10. Kako sc odreduje korak pri zavd noj obradi rendisanjem?
(TO Sta je brzina rezanja U obradi rendisanjem i od fegn zavisi ?
'r2. Cime je brzina rezanja?
13. Sta je orpor rezanja pri rendisanju i od zavisi?
14. NapBi obrasce za otpor rezanja!
15. Kako se izracunava snaga za pogon rendisaljke?
16. Kako se odreduje md insko vrijeme pri obradi rendisanjem?
17. Na koji se naein odreduje broj duplih hodova?
18. Kako se mijenja smj er kretanja alata kod kratkohodnih rendisaljki?
19. Koja je razlika izmedu kratkohodne i dugohodne rendisaljke?
20. Obj asni prenos glavnog kretanja kod kratkohodne rendisaljke, prema slici 6.17.1
21. Objasni prenos pomocnog kretanja kod kratkohodne rendisaljke, prema slici 6.17.!
22. Kako se ostvaruje autom.tsko vertikalno pomjeranje alata, prema sliei 6.17.?
23. KaJcve operacije se izvode n. vertikalnoj rendisaljki?
24. Koj e su karakteristike ren:lisalj ki?
25. On Ii je opravdana upotreba rendisatjki u serijskoj i masovnoj proizvodnji i zalto?
"170

7. OBRADA GLODANJEM
Glodanje je visokoproduktivan metod obrade materijala, a izvodi se
pomocu visesjecnog alata - glojala. Glojanje;n se obrac1uju spoljne i
unutras nje rayne povrsine, ravni zlj ebovi, profilne povrsine (zupeanici),
zavojni zlj ebovi i dr .
Obradom putem glodanj a u mnogim slucajevima mozemo znatno po-
veeati produktivnost rada, jer sc primj enjuj e vise glodala slozenih u slog
iii se jednovremeno obraduje vise predmeta.
Broj faktora koji uticu na obradu glodanjem veei je od broja faktora ko ji
uticu na obradu koja se izvodi na strugu i busilici, zbog cega je ova vrsta obra-
de slozenij a i teza za izucavanje.
Glodanje moze biti grubo i fino. Pri grubom glodanju postiZe se klasa
obradene povrsine 9 do 14, a pri finom: 6 do 8. Klase 6 i 7 mozemo postiei
pri maloj brzini pomocnog kretanja i velikoj brzini rezanja, uz odredenu
krutost sistema maSine i alata.
7. 1. VRSTE KRETANJA I OPERACIJE KOJE SE IZVODE NA GLO-
DALICAMA
Proces glodanja osrvaruje se kao rezultat slozenog kretanja koje izvodi
alat i radni predmet . Glavno kretanje je obrtno i izvodi ga alat - glodalo, dok
je pomocno kretanje pravolinij sko i izvodi ga predmet.
Glodanje se moze izvoditi na horizontalnim i vertikalnim glodalicama.
Na slici 7. 1. prikazane su operacije koje se mogu izvesti na horizontalnoj
glodalici.
abe
SI . Karakcer;stic"e operacije koje se iZf.Jodc IIa horizofltabloj glodalici: a -: obrada rayne
U ' povrsine ; b - izrada Uijebaj C - izrada meduzublja zupeamka
171

Pored ovih, karnkteristicnih operacij a, na horizontalnoj glodalici mo:i.emo
vditi odsijecanjc pomocu testerastog glodala, obradu raznih profi lisanih
povdina i slicno.
Na slici 7.2. prikazane su karakteristicnc opcracij e koje se izvode na
vertikaJnim glodal icama.
-
oj
d )
b) -
SJ./}.' Karakren'stifne operacaje koje se izvode na vertikaJl1im glodaJicama: a - obrada
raYne povrline; b, c - izrada zlijeba; d - izrada meduzublja
Pored navedenih operacija, na vertikalnoj glodalici se mogu izradivati
zljebovi U obliku lastinog repa, razne profilne povdine i slicno.
7.2. METODE OBRADE GLODANJEM
U zavisnosti od mec1usobnog smjera kretanja a1ata i predmeta u tacki
doc!lra, razlikujemo dvije metode obrade glodanjem, i to:
suprotnosmjerno glodanje i
- istosmjemo glodanje.
-s
. SupTolnosmjtmo g/odanje SJ. 7.4. ISloImjeTnO gwdanjc
172

( .. glodanj e vise se primjenjuje nego isrosmjerno. Na

shcl 7.3. pnkazana shema glodanja. Smjer krcranja
glodaca u ovom suproron JC smJeru kreranja radnog predmcta.
. . Kod istosmjernog glodanja (slika 7.4.) smjcr kreranja nlata i prcdmeta je

r,tJ Prilikom suprotnosmjernog glodanja zub glodala postepeno zadire u
marcrijal, pri cemu nasrajc shugotina cija se debljina poveeava od nule do
maksimalne vrijednosti. Kada zub naide na povrsinu predmcta, dolazi do nj e-
govog klizanja po obradivanoj povdini. Uslijed pomo(;nog kretanja dolazi
do gnjecenja i sabijanja materijala na grudnoj povrsini zuba glodala. Prcka-
racenjem graoice otporoosti materijala oastaje pukotina, a potom rezanje
materijala uz klizanje strugotine (ciji je oblik sl iean zarezu) po grudnoj po-
mini zuba.
Prilikom prodiranja zuba u materijal, sila rezanja se postepeno poveeava
- s poveeanjem strugotine, i dostize maksimalou vrij ednosr pri izlasku zuba
iz zahvata s marerijalom, kada se naglo smanjuje. Rezultujuea sila rezanja,
koja djeluje na zub P
R
, moze se razloziti na dvije komponente: horizontalnu
PH i vartikalnu P
v
. Horizontalna komponenta PH ima suprotan smjcr od
brzine pomoCnog kretanja i ooa teii da zaustavi radni predmct. Vcrtikaloa
komponenta P v djeluje Davise i teii da odvoji radni predmet od stoia maSine.
Zbog toga, ako se primjenjuje ovaj metod obrade, pottebDo je posvetiti po-
sebnu patnju stezanju predmeta. Ovom metodom nismo u moguenosti ob-
radivati tanke limove zbog pojave vitoperenja.
(if) Ako je glodanje istosmjerno, zub glodala odmab zahvata maksimalni
presjek strugotine, a u toku daljeg kretanja presjek se smanjuje da bi pri
izlasku zuba iz materijala bio jednak nuli. Uslijed naglqg ulaska zuba u ma-
terijal dolazi do udara, sto moze da dovede do vibracija pogonskog vretena
- ako ovo nije dovoljno dimenzionisano. Zato je i preCnik vretena glodalice,
na kome se Dalazi glodalo, veei kod istosmjernog nego kod suprotnosmjernog
glodaIi ja.
Horizontaloa komponeDta sile rezanja PIf ima isti smjer kao i brzina
pomoCnog kretanja. Ova komponenta sile rezanja teii da poveea brzinu po-
mOCnog kretanja, tj . da se predinet krece istom brzinom kao i glodalo. Ovome
se suprotstavlja zavojno vreteno radnog stoia, zbog cega kod njega De srnije
biti zazora i mrtvih hodova.
@ Vertikalna kompoDenta sile rezanja P
v
usmjerena je DaniZe i pritiskuje
predmet uza sto, je olakSano stezanje predmera. Ovom metodom mozemo
obradivati i tanke limove.
Ako uporedimo suprotnosmjerno i istosmjerno glodanje, vidjeeemo da
istosmj erno glodanjc ima preimuestva u odnosu Da suprotnosmjerno. Ako je
glodanj e istosmjerno, obradu mozemo izvoditi s veeom dubinom rezanja
- zbog smjera djelovanja vertikalne komponente sile rezanja. Postojanost
alata prilikom istosmjernog glodanja je veea - zbog toga sto se u proeesu
obrade zub glodala De kliZe kao prilikom suprotnosmjernog glodanja. Za
istu postojanost alata, brziDa rezaDja v je veea kod istosmjerDog glodanja.
Kvalitet obradene povdine bolji je ako je obrada izvrsena istosmjernim
nego suprotnosmj ernim glodanjem. Deformacioni sloj pri supromosmjernom
173

5
-
0)
b)
c)
Sl. 7.5. CWtlO glodatlje : a - suprotnos-
mjemo ; b - istosm;emo; c - kombino-
vane
glodanj u znatno je veci - zbog kliza-
nja zuba po obradivanoj povrSini pri je
nego zahvati materijal.
lako istosmjerno glodanje ima niz
preimucstava u odnosu na suprotno-
smj erno, ipak se ograniceno primje-
njuje zbog konstrukcij e maSine.
Pri obradi na vertikalnim gloda-
licama mogu se poj aviti sJucajevi sup-
rotnosmjernog, istosmjernog i kombi-
novanog glodonja (slika 7.5.).
Suprotnosmjerno gIodanje javlja
se u slui:aju Kada se osa glodala nalazi
na izluzooj strani zuba koji zavrhva
rezanje.
Istosmjerno glodanje javlj a se pri
obradi predmeta kada se osa glodala na-
lazi na stram ulaza zuba u materijal .
Kombinovano glodanje javija se
u slucajevima kada se osa glodala i
predmetn podudaraju. U praksi se naj-
cclce primjenj uje istosmj erno i kom-
binovano ceono glodanje.
7.3. PARAMETRI OBRADE GLODANJEM

tri koji definisu proces obrade glodanjem
kog . brzina .r ja. izborom parametara obrade mozemo znat-
I na nJenu ekonomlCnost .
( 0)oUBINA GLODANJA r DODAeI ZA OBRADU
Dubina rezanja {j je debljina sloja materijala koji se skida u jednom pro-
lazu. Ona zavisi od dod atka za obradu, krutosti materijala i snage maSine.
Pri obradi ravnih povrSina glodanjem moraju se predvidjeti odgovara-
juCi dodaci. U zavisnosti od dimenzija gotovog predmeta propisane tacnosti i
naCina izrade poluproizvoda koji ce se obradivati glodanjem, odreduju se
dodaci za grubu i finu obradu glodanjem. Ako je poslije fi ne obrade potrebno
izvrSiti brtiSenje, mora se ostaviti dodatak za brtiSenj e.
Sl. 7.6. Dodaci za obradu prj gloda..ju
174

Na slici 7.6. dati su dodaci za obradu glodanjem, pri cemu je:
<5 , - dodatak za grubu obradu,
<5, - dodatak za fi nu obradu,
<5. - dodatak za bru.senj e.
U slucaju da je potrebna j o ~ 11 nija obrada mora se predvidjcti i dodatak
za glacanje iii ruiranje.
Orij entacione vrijednosti dodataka date su u tabeli 7. 1.
Ukoliko radni predmet nismo u mogucnosti obraditi odj edanput na go-
tovu mjeru, tada obradu izvodimo u viSe prolaza.
e KORAK PRI GLODANJ U
Pri obradi glodanjem razli kujemo tr i vrste koraka :
korak po jednom zubu S, [mm/zub],
- korak po obrtaju glodaca S (nunJ i
- minutni korak S.\! (nun/min].
Dodaci d" 6, za ObTadU glodanjem i d, za obradu bruIenj em - u mm
Debljina Sirina radnog predmcta
Sirina radnog predmeta
predmeta <: 200mm
> 200mm
poslije
obrade
nun
Duiina radnog predmeta mm
100 250 400 630 100 250 400
do do do do do do do do do
100 250 630 630 1000 100 250 400 630
d,
do 18 1,9 2,4 - - - 2,2 2,1 - -
18-30 1,9 2,5 3,0
- - 2,2 2,7 3, 2
-
30-50 2,0 2,5 3,1 3,9 - 2,2 2,8 3, 3 4,1
iznad 50 2,1 2,6 3, 2 4,0 5,3 2,4 2,9 3,4 4,2
d.
do 18 1,0 1,1 - -
-
1,2 1,3 - -
18-30 1,0 1,1 1,2 -
-
1,2 1, 3 1,4
-
30-50 1,1 1,2 1,3 1,4 - 1,3 1,4 1,5 1,6
iznad 50 1,1
1, 2 .
1, 3 1,4 1,8 1,3 1,4 1,5 1,6
d,
.
do 18 0,3 0,4 - - - 0,3 0,4
-
-
18-30 0, 3 0,4 0,4 - - 0,4 0,4 0,5
-
30-50 0,4 0,4 0,5 0,6 - 0,4 0,4 0,5 0,6
lmad 50 0,4 0,5 0,6 0,6 0,8 O,S 0,5 0,6 0,7
630
do
1000
-
-
-
5,6
-
-
-
1,9
-
-
-
0,8
Napomena: Vrijednosti date u tabeli odnose se na pojedinaClu i maloserijsku
proizvodnju, dok za masovnu proizvodnju navedene vrijednosti
mba smanjiti za 30%.
175








Tibet. 7.2.
Tip ,Ioct.&.
Vclltina kDrab S. (mmlzubJpri dubini rc:unj .5 [nun]
005 : 1,0 1 : 3 3 : 6 6+10 10+1.5 15: 30 >30
OliDdrib:l.i:
_ limlm zubima
0,os -O,05 O,OS-O,OS 0,05 - 0,03
- - -
t Iaupnim rubima

-
0,15-0,10 0,10-0,01 0,01-0,04
-
-
-
Ceoai ,
u .Itaim zubima O,l l-O,IO 0,10-0,05 0,06- 0,03 - - -
-
bupmm zubima
- O,IS-0, 10 0,10-0,01 0,01-0,04 0,01-0,04
- -
.-.,
pnvim zubima
- 0,01-0,05 0,05-0,04 0,04 - 0,02 0,02-0,015
- -
klxim zubima - -
0,06-0,04 0,05- 0,03 0,0]-O,Q15 0,Q2 -0,o1
-
umctnutim zubima -
- 0, 10- 0,07 0,08-0,05 0,06-0,0] 0,04-0,03 0,03-0,02
Ceoai ..........
D _ 4-10 mm
0,03-0,015 O,Ol-O,OIS 0,015 - 0,008 O,QIS-O,OO8 0,008-0,005 - -
D _ 1t - 20mm
O,OS-O,Ol 0,05 - 0,03 O,03- 0,OIS 0,020-0,010 0,0"-0 .... O,OIS-O,Q8 0,015-0,008
D -ll-40mm 0,10-0,06 0,10-0,06 O,OI-0,oS 0,07-0.04 0,05-0.03 0,04- 0,02 0,02-0,01
NlpomUI: Pr1. obrldiUwoop a:vofda i bnxuc date vrijcdnosti u konlr; tf'C'ba ~ II 1,5 do 2 puts. zatimo od Ullovt. obtldc

U praksi se koristimo sa sve rr i vrste koraka. Medu njima postoj c slje-
deci odnosi :
S,
__ S __ S., ,.
S = S, . z; S.II = S . n = S, . n . z
Z 11 . Z
gdje je :
z - broj zuba gJ odala,
n [min- I) - broj obrtaja glodala.
Za odredivanje koraka pri glodanju s vaJjkasti m glodalom, uzimaj u se
tri kri terijuma, i to: dozvolj eni ugib vratiJa, toleraneija radnog predmeta i
kvalitet obradene
Korak se moze odrediti I IZ tabela - u zavisnosti od dubine rezanja
materi jala predmeta i aJata i vrste glodal a.
U tab eli 7. 2. date su vrij ednosti koraka koje se preporucuju za obradu
celika pri uporrebi alata od brzoreznog celika.
Korat po zubu S, nije standardi zovan, vee su staodardizovani koraei

Ako )e obrada glodan)em zavrsna ill fina, gdj e se zahtijeva odredena
klasa hrapavosti obradene povrsine, korak se odreduj e prema obrascu:
S ./2,7 . H D [mm],
gdje je :
H [mm) - hrapavost obradene povrsine,
D [nun) - precnik glodala.
Hrapavost obradene povrsine pri obradi glodanjem zavisi od fak-
tora, ito: od brzine pomoCnog i glavnog kretanja, precnika glodaca, broja
zuba, ekseentrienosti zuba i naslage na grudnoj zuba. Na hrapavost
najvise utice ekscentricnost zuba i brzina pomoCnog i glavnog kretanja.
7.3.3. BRZINA REZANJA
Brzina rezanja glodanjem jednaka je perifernoj brzini glodaJa. Ova
brzina zavisi od postojanosti glodaJa, od svojstava obradivanog predmeta
od materijaJa glodata, pret nika glodaJa, koraka po zubu, od dubine i
glodanja i sredstva za hladenje.
Orijentacione vrijednosti brzine rezanja date su u tabeli 7.3. - u zavis-
nosti od materijala glodala i predmeta i vrste obrade.
Brzina pomocnog kretanja takode zavisi od vrste obrade. Za grubu obradu
biraju se veee brzine pomocnog kretanja, dok se za finu obradu biraju manje.
Brzina pomocnog kretanja krece se od 100 do 500 mm/min za grubu, a za
finu obradu od 10 do 50 nun/min.
T acnije odredivanje brzine rezanja se pomocu prosirenog obrasca,
u kojem se uzimaju u obzir faktori.
177

BTlti", Tt zanja pri g/odanju
Tabe1n 7.3.
I
B rzi nn roznnja glodaJa [mlmin]
G!odalo od brzoreznog
MSleri jal za obradu
telika
Gruba Fina
obrada obrada
ugljenifui ~ e l i k 10- 15 15- 20
nelegicani telik
za cementiranje
8- 12 12- 20
telifui liv
hrom-nikl telik
liveno gvoMe
8 - 12 12-20
tcmper-liv
mes ing i bronza 20- 25 30- 50
bakar
loki metali do 200 de 700
izolacioni materi jali
Prosireni obrazac se moze napisati u obliku:
C D'
v = ___ -=3: "-==-__ _
S v . Tm . 6% . b' . Z U e
W
,
gdje je:
D [mm] - precnik glodala,
S, [mm/zub] - korak po zubu,
T [min] - postojanost glodala,
6 [mm] - dubina glodanja,
b [mm] - sirina glodanja,
z - broj zuba glodala,
Glodalo od rvrdog
metala
Gruba Fina
obrada obeada
50- 80 do- 130
30 - 50 60- 90
50-80 80 - 100
90- 120 do 300
do 450'
I
do 700
[m/min] ,
eO - ugao nagiba zavojoice kod glodala sa zavojoim zubima,
-
C., i, y , m, x, g, u, w - konstante koje zavise od vrste materijala.
Vrijednosti konstanti odreduju se prema tabeli 7.4, u zavisnosti od
materijala predmeta i koraka po zubu S" a vaZe za : S. 0,16 - za obradu
livenog gvoZda i S, 0,10 - za obradu celika.
Postojanost alata T zavisi od istih faktora od kojih zavisi i brzina rezanja.
Poto je glodalo slozen alat, to je potrebno birati manje ekonomske brzine
rezanja prilikom glodanja - da bi postojanost glodala bila veta . .
~ Primjer 7.1. Odrediti brzinu rezanja pri radu na horizontalnoj -glodalici
aRb se obraduje celik (:.0545 s valjkastim glodalom 80 x 100 x 32 - JUS
K.D2.020.
178

l 'r(;tdnoSli kfllulumi " J, )', III, X, g, II) n
-
.
,

Liveno S"oZde
Materijal
HB [kN/an'] "M [kN;cm']
prcdmeta
150 1 200 1 230 40 1 50 1 60 1 70
Ct.
50 1 37, 51
30
61,51 64 174,51 66
I 0,72 0,50
y 0,58 0,30
m 0, 33 0, 30
x 0,46 0,27
g 0,31 0,09
"
0,32 0, 10
w 0,13 0, 18
Os tali podaci :
z = 16 - broj zuba glodala,
E = 40 - ugao nagiba zuba glodala,
T = 220 min - postojanost alata,
b = 80 mm - sirina glodanja
" = 3 mm - dubina glodanj a,
S, = 0, 14 rnm/zubu - korak po jednom zubu.
Rjeenje:
Brzinu rezanja odredujemo prema obrascu
C . D'
v = [m/min).
1',.1>,1. 7A .

Hrom-niIt1
aM [kN/cm']

[kN/an' j
55
1
75 55
1
80
64,5 1
53,8
41 ,51
26,3
0,50 0,50
0,35 0,40
0,33 0,22
0,27 0,27
0,09 0,09
0,10 0,10
0, 18 0,18
S' ' T m . '" . b' . z" . t
W

Vrijedn;sti koefi cij enata C., i, y, Ill, X, g, tI, w biramo iz tabele (9
C. = 64 x = 0,27
I = 0,5
Y = 0,3
m = 0,3
g = 0,09
u = 0,1
w = 0,18
64 . 80"'"
v = ---------------------------------
0,14.
3
220,3 . 3Q.27 800,00 . 160.1 . 400,18
V = 40,95 m/min.
179

Prim}"r 7.2. Z. podatke iz prcthodnoj! zadatka odredll i brzinu pomocnog
kretani u i korak po jednom obrtaju j!lodab .
Rjesenje :
Broj obrtaja glodaln n odreduj emu prcma obrascu :
/I = L 000 v = 1 00040,95 = 163
D n 803,1 4
n = 163 min- I.
Brzi na pomocnog kretnnja odreduje sc prema 0 braslu :
S = s z "
Jl f z
S." != 0, 14 . 16 . 163 = 365,12 mm/ min.
Korak po jednom obrtaj u gloddla:
S = S, . z = 0, 14 . 16 = ::,14 mm.
GAL ATI ZA OBRADU GLODAN]EM
Za obradu predmeta na glodalicamn upotrebljavaju se alati koj i se zov u
gloda1a. Glodalo je viesjecni alat, kod koga svaki zub u osnovi predstavlj a
strUgarski noz (slika 7.7.).
SI.@ Stitrw" slrugarskog no!fa i
gwdala
I
..
Alat i za obradu glodanj em su u obliku
valj aka iii okruglih ploCe, na cijem se obodu
nalaze pravilno rasporedeni zubi.
Na slici 7.8. prikazani su elementi glo-
dala, koji imaju iste oznake kao i strugarski
noz.
Grudna povrina (6) zuba glodala (5)
obrazuje sr normalnom na obradenu
povrsm 4 grudni ugao . edna povdina
zuba (7) sora en om povrinom predmeta
eJ!IT)ormlra ledrn ugao iX ;' grudna POVd:p.
(6) i lednu (7(furmlraJu ugao :t<1iha
SI. ctodala: 1 - neobradena povr!ina; 2 - strugotina; 3 - 4 -
ravan; 5 - glodalo; 6 - grudna povdina; 7 - ledna povrina; 8 - obradena
povdina; 9 - traka
180

Sj ecivo (3) se formira presjekom grudne i ledne povrsine. Prakticno,
sj ecivo zuba nije u obliku linije, nego u obliku uske trake, Cija je irina oko
0,1 mm. Ta traka (9) obezbjeduje pravilnij e rezanj e glodalom.
Osim ovih osnovnih elemenata, pojavljuju se jos : spoljni precnik glodala
D, visina i profil zuba, broj zuba z sirina glodala i oblik meduzublja. Nave-
deni elementi cine geometriju glodala.
Grudni i ledni ugao zavise od vrste materij ala predmeta.
Ledni ugao ex iznosi od 5 do go, dok se grudni ugao )' krece od - 20'
do + 25. I kod glodaca vazi veza: ex + (i + y = 90.
U zavisnosti od vrste materijala predmeta, moramo pravilno odabrati
glodalo. Nairne, ono treba da bude 5 odgovarajucom geometr ij om i malerijalom
kako bi mu habanje bilo manj e a time dui:i vijek trajani a.
Glodala mozemo podijeliti na vise nacina:
prema nacinu izrade,
prema obliku glodala,
prema obliku zuba i
prema materijalu.
Prema nacinu izrade, glodala mozemo podijeliti na:
- glodala s glod#irn zubima,
- glodala s podstruganim zubima i
- glodala s umetnutim zubima (sl. 7. 15.).
Prema obliku, glodala dijelimo na :
- valjkasta iIi cilindricna (slika 7.9.),
bi
C)
0)
s&alikasta g/odala : a -
sa pravirn zubima; b - sa z3volni rn lijc\'im zubima; c - sa
zavoinim desni m zubima
koturasta (slika 7.10.),
testerastG (slika 7. 11.),
r ' -
Kotllrasla ~ / o d a l a
-
181

valjkasta teona (slikJ 7. 12 ),
vretenasta (slika 7. 13.),
profilna (slika 7. 14.).
-
-
SI. r3 Valjkaslo ceollo glodalo
r
Vrcr. enaSIQ glodala
Prema obliku zuba, glodala
dijelimo na :
glodala s pravim zubima
(slika 7.9. a),
glod,ua s ukrstenirn zubima i
glodala sa zavojnim zubima
(slika 7.9. b i c).
c)
0) b)
SI. 9. Profilna glodala
Prema materijalu, glodala dijeli-
mo na :
glodala od brzoreznog telika i
- gJodala s plocicama od tvrdog
metala (slika 7.15.).
Svi va;i;niji oblici glodala su stan-
dardizovani prerna JUS-u K.D.2.
F:osebnu grupu glodala cine glo-
dala za izradu navoja, zupcanika i lan-
canika.
182
SI. e. G I O d ~ / o sa IImet/lUlim zubima

7,5, OTPORI REZANJA
J
Otpori rezanja u procesu glodanja poticu od plasticnih deformacija
materijala i trenja koje nastaje izmedu ledne povrine zuba i obrartene povrine
materijala, kao i zbog trenja izmertu strugotine i grudne povrine a1ata,
Velicina otpora zavisi od vrste ob-
ra<1ivanog materijala, presjeka stugo-
tine, geometrije glodala i koraka po
zubu S,.
UI-:upna siJa potrebna za glodanje
je sastavljena od svih otpora i mora
bin saoptena maini da bi se moglo
Qstvariti rezanje.
PosmatrajuCi glodala u procesu v
rezanja (slika 7.16.), mozemo da na
svaki zub glodala koji je u zahvatu s
predmetom djejstvuju dva otpora re-
zanja: F I - glavni otpor rezanja, s
koj im se obradivani materijal suprot-
stavlja obrtnom ,kretanj u glodala, i F.
- otpor prodiranja koji tezi da od-
makne glodalo od predm&a obrade. iJ
(. v
+'- '--t--:-' --,
\ +---.....,
,5
F,
SIB Sh.",a atpara pri glodanju
RezultirajuCi otpor rezanja FR mozemo razloziti na dvije mertusobno
normalne komponente: horizontalnu FIf (otpor pomocnog kretanja) i ver-
tikalnu F .
~ U praksi glavnu ulogu igraju tri otpora: glavni otpor rezanja F l' otpor
prodiranja F 2 i otpor pomocnog kretanja F/I'
c;;) Glavni otpor rezanja F 1 izaziva uvijanj e i ugib glavnog (radnog) vretena
i prema njemu se vrsi proracun mehanizma za glavno kretanje i odrertuje
snaga porrebna za pogon glodalice,
@ Otpor prodiranja F. djeluje normalno na glodalo, te izaziva ugib radnog
vretena i opterecuje lezist&.
(j Otpor pomocnog kretanja FIf se suprotstavlja mehanizmu posmaka.
Prema velieini ovog otpora, proraeunava se mehanizam za pomocno kretanj e,
kao i pribor za stezanje,
Ispitivanjem je utvrdena veza koja postoji izmedu glavnog otpora i
otpora pomocnog kretanja - pri glodanju valjkastim glodalom
Ta veza moze biti:
FH = od F, do 1,1 F
"
Za sirnetricno ceono glodanje ta veza je :
FIf = od 0,3 F, do 0,4 F
"
Otpor prodiranj a takode zavisi od glavnog otpora rezanja 1 odreduje
se prema formuli:
F. = od 0,6 F, do 0,8 F"
Da bismo odredili otpore F, i FIP potrebno je odrediti otpor F"
183

Glavni otpor rezanja zavisi od glodala, broja zuba, dubine
i glodanja, koraka po zubu, brzine rezanja i uglova glodala.
Odreduje se prema obrascu:
C . 6' . S" . b' . Z
Fl =" , . K [N) ,
D'
gdje je :
C. koeficijem koji zavisi od vrste mehanickih svojstava
materijala koji se obraduje,
" [mmJ
dubina rezanja,
S, [mm/zubJ - korak po zubu,
b [mm)
z
D[mm)
x,y, g, 1
K
glodanja,
broj zuba glodala,
glodala,
kODstame koje zavise od vrste materijala koji se obra-
duje,
popravni koeficijent otpora rezanja.
Vrrjednosti za C.:, i, X , y, g date su u tabeli 7.5. i vaze za brzinu rezanja :
'/) = 50 m/min i grudni ugao : y = 10
0

Tabcla 7.5.
Materijal
radnog Vrsw glodala
C.
I x y g
predrneta
<Scona pri nesimetrifnoj
obradi, cilindriQ,a i
vretenasta glodala 68 0,86 0,86 0,74 1,0
t elik
teona pri
obradi, kolutasw i tes- 82 1,1 1, 1 0,80 0,95
terasw glodala
teona pri nesimetritnoj
obradi, ciliodriQ,a i 48 0,83 0,83 0,65 1,0
vretenasw glodala
sivi tiv
teooa, pri simetriQ,oj
0,9
obradi, koluwra i tes- 70 1, 14 1, 14 0,70
teruw glodala
Napomena: I. Ako se obraduju radni predmeti koji su od legura aluminijuma, tablitne
I<J"ijednosti za telik treba smanjiti za 75%.
2. Pri obradi radnih predmelll od bronze, wblicou vrijednost za sivi liv
C. treba smanj iti za 25 %.
Ako se obrada vdi glodalom je ugao y t-10 i ako je pritom brzina
rezanja '/) > 50 m/min, vrijednosti otpora rezanja F 1 treba mnoziti s po-
pravmm koeficijentom K:
K .= Ky' K.,
184

gdje je :
K, - popravni koeficijent u kojem je uzet u obzir grudni ugao,
K . - popravni koeficijent u kojern je uzeta u obzir brzina rezanja v_
Vrijednosti ovih koeficijenata date su u rabeJi 7.6.
Tabcla 7.6.
Itoofo;ijmti .a glatmi Olpqr r"atrja
Brzina
rezan;a 50 75 100 125 150 175 200 250
[m/min) .
K.
1,0 0,98 0,96 0,94 0,94 0,90 0, 88

Grudni ugao
y'
+15 +10 +5

-5 -10. -15 -20
K, 0,9 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6
@ SNAGA POTREBNA ZA POGON GLODALICE
Posto kod glodalica nije potrebna direktna veza izmedu glavnog i po-
mOCnog kretanja (kao i iz konstruktivnih razloga), to i glavno i pomocno
kretanje imaju, najtece, poseban pogon.
Snagu glavnog kretanja odredujemo na osnovu glavnog otpora rezanja
F l> koji stvara obrtni momenat M,:
D
M, = F, . - [Nmml,
2
gdje je:
F 1 [N] - glavni otpor rezanja i
D [mml - pretnik glodala.
Snaga glavnog kretanja P, :
P = M,' n [kW],
9,55' 10'
gdje je:
M, [Nmml
n [min-1l - broj obrtaja glodala.
Elektromotor koji daje pogon za glavno kreranje trosi jedan dio snage-
na savladivanje unutrasnjih otpora u sarnoj masini, koji su obuhvaeeni stc-
penom iskoriStenja mdine T/. Stepen iskoriStenja glodalica krete se u gra-
nicama: T/ = od 0,65 do 0,85.
18>

Snaga elektromoto ra potrcbna za pogon glavnog kretanja glodalice je
P M,'n
P
lJ
., = --! = [kW).
11 9,55' 10 ' 1]
Snaga potrebna z a pogon radnog stoia, na kome se nalazi predmet obrade,
-uoi se za savlac1iva nje otpora pomoCnog kretanja P" i savlac1ivanje trenj a
koje nastaje unutar mehanizma za pomocno kretanje, pa je:
P
_ PH ' SAl [kW)
i!MP - )
6 . 10' . 11
.gdje je:
P
PH [N1
S AI [nun/min]
11 = od 0,6 do 0,8
- snaga elektromotora za pomocno kretanje,
otpor pomoCnog kretanja,
minutni korak,
stepen iskoritenja.
/ 7.6. MASINSKO (GLAVNO) VRIJEME PRI OBRADI GLODANJEM
Z a odredivanje mainskog ili glavnog vremena pri obradi glodanjem
osnovni obrazac je :
&lje je:
L[mm1
S [ mm]
n [min- I]
I
L i .
t. = -- [mln1,
S' n
put predmeta,
korak po obrtaju glodala,
broj obrtaj a glodala,
broj prolaza.
s
. - ~
L
SI. 7. 17. SIwna obrade fJa/jkasli m gledalolll
Pri obradi na giodalici, put predmeta L odrec1ujemo prema slici 7.17. :
L = I, + 1 + /
2
,
g dj e je:
186,
I [mm]
Idmm]
I . [mm]
- duzina glodanja,
ulaz glodala,
- izlaz glodala.

Ulaz glodala moze se izracunati prema obrascu :
I, = J tJ (D - 6) + (od 0, 5 do 3 mm) [mm].
I zlaz glodala se uzima u grani cama:
I , = od 2 do 5 mm.
7.7. GLODALI CE vf/ )
Glodalice imaju veoma veliku primjenu, naroCito u obradi ravnih povr-
s ina, zlj ebova razli citog profila, zupearuka, laneanika i slieno. Pored toga ,
.najsiru primjenu su nns le pri izradi alata.
Prema polozaju radnog vretena, mozemo ih podij eliti nn:
- horizontalne glodalice i
- vertikalne glodalice.
Prema konstrukciji i naeinu rada, glodalice se dijele na :
obicne,
univerzalne i
specijalne.
7.7.1. HORIZONTAJ,.NE GLODALICE
Horizontalne glodalice imaju glavno vreteno u horizontalnoj ravni.
Upotreblj avaju se za obradu ravnih povrsina - valjkastim gloflalom, za
izradu zlj ebova - ploeastim glodalom, za usijecanje i odsijecanje materijala
- pomocu testerastog glodala, za izradu zupcanika i lancanika 1- uz upotrebu
podionog aparata. Mogu biti obiene i univerzal ne.
Kod obicnih gJodalica osa uzduZnog klizaca uvij ek stoji normalno na
osu glavnog vretena. Univerzalne glodal ice su sli cne obienim glodalicama,
s tom razlikom sto se radni sto univerzalne glodalice moze zaokrenuti u
horizontalnoj ravni, tako da uzduzni klizac bude pod nekim uglom prema
glavnom vretenu, sto omogucava izradu zavojnih zljebova, zupcanika s
kosim zubima, razvrraea, glodala i slieno. Ove glodalice su snabdjevene
dodatnim priborima, koji obezbjeduju prosirenje njihovih radnih moguc-
nosti.
7.7.1.1. Obic/Ul horizomal/Ul glodalica
Na slici 7. 18. prikazan je spoljni izgled obicne horizontalne glodalice.
Na vertikalnom stubu (2) smjeSten je raclni sto (9), koji se moze po-
mjerati u vertikalnom pravcu. Na radn0m stolu smjeSten je poprecni klizac
(8), koji omogucava pomjeranje radnog predmeta paralelno sa osom glodala.
Poprecni klizae nosi uzdui:ni klizac (7), na koji se pricvrscuje predmet . G1oda-
lien ima prenosnik za glavno kretanje i prenosnik za pomoCno kretanje. Glodalo
se postavlja na glavno vreteno (5), koje je oslonjeno jednim krajem u glavnom
1&7

lei:gru (4), a drugim - u pomocnom osloncu (6). Pomocni oslonac (6) se
moi:e pomjerali po konzoli (3).
se Spoijtli izgi<d obiltle horiz01llain< glodaiic<
Postolje (1) stub (2) u kome je smjeSten prenosnik za glavno kretanje,
konzola (3) i radni sro (9) najcece se izraduju od livenog gvoi:da.
7.7.1.2. Univerzalne horizontalne glodalice
Univerzalne horizontalne glodalice se razlikuju od obicnih po mogucnosti
zaokretanja uzduinog klizaca u horizontalnoj ravni. Ovo zaokreranje omo-
gUCava izradu zavojnih i:ljebova, cime se proiruje podrucje primjene gloda-
Iica. Spoljni izgled univerzalne glodalice dat je na slici 7.19.
Uzduini klizac ove glodalice se okrece na popreenom klizacu pomocu
obrtnog postolja, koje ima podjelu u stepenima. Uzduini klizac se moze
zaokrenuti u jednom i drugom smjeru do 45.
Da bismo izradili zavojni i:lijeb nagiba Cl, potrebno je zaokrenuti radni
sto za ugao : f3 = 90 - Cl .
188

SI. 7. 19. Umoverz alna hon'z omalna glodalica
7.7.2. VERTlKALNE GLODALICE
Vertikalne glodalice imaju vertikalan polozaj glavnog vretena, koje se
u veCini slucajeva moze nagnuti, to omogucava obradu predmeta s razlicitih
strana. Upotrebljavaju se za obradu ravnih povrsina - pomocu ceonih
glodala, izradu zljebova - pomocu vretenastih glodala, zupcanika, lancanika
itd. Mogu biti : obiene, univerzalne i specijalne.
Obicna vertikalna glodalica ima iste dijelove kao i obicna horizontalna
glodalica, s tom razlikom to je glavno vreteno vertikalne glodalice vertikalno.
Na slici 7.20. data je kinematska shema glavnog kretanj a ove glodalice.
Prenosnik za pomocno kretanje isti je kao na horizontalnoj glodalici.
189

c
A
SI @ Kinelllalika shellla glavnog krclanja kod vertikaill c e glodaJice
Od elektromotora (A), posredstvom cilindricmh zupeanika od 1 do 17,
dobijamo na horizontalnom vratilu (B) 18 razlil:itih brojeva obrtaja.
Da bismo dobili obrtno kretanje glavnog vretena (C), na koji se postavlja
glodalo, koristinlo se parom konusnih zupcanika 18 i 19.
Kod vel1ikalnih glodalaca, koje imaju mogucnost zaokretanja glave za
zaokretanje se vrSi oko ose konusnog zupcanika 18, pri cemu se
konusni zupcanik 19 kotrlja po zupcaniku 18.
Na slici 7.21. prikazan je spoljni izgled univerzalne vertikalne gledalice.
Ova glodalica ima dva glavna vretena: jedno horizontalno (neke: glodalice
horizontalno vreteno nemaju), a drugo vertikalno.
Vertikalno vreteno univerzalne moze 'se zaokrenuti za ugao
90 oko horizontalne ose. Na taj nacin se mogu obradivati zavojni zIjebovi.
UzduZni klizac radnog stoia ove glodalice moze se zaokretati oko verti-
kalne ose za 45 (sUeno kao kod horizontalne univarzalne glodalice).
190

S1. 7.21. Univerzaltla fJertika/na gwda/ica
7.7.3. SPECIJALNE GLODALICE
Specijalne glodalice su maSine kojim se koristimo u serij skoj i masovnof
proizvodnji iii u alamicama za izradu alata. Ove glodalice imaju posebne-
uredaje koje ne susreeemo kod prethodnih glodalica. Namijenjene su za izvo-
denje manjag broja operacija.
U specijalne glodalice spadaju:
- glodalice za izrad u zuptBnika,
glodalice za izrad u navoja,
kopirne glodalice,
univerzalne alame glodalice,
viSevretene glodalice i
agregame gloda lice.
191

Glodalice za izradu zupcanika i glodalice za izrJdu navoja bice poscbno
-Qbradene u poglavlju lzrado. navajo i zlIplanika .
KOPIRNE glodalice se upotreblj avaju pri obradi zatvorenih profi lnih
povrnina, profilnih povrsina vece duiine i drugi h profilnih povrsina koje
nismo u mogucnosti obraditi profilnim glodacem, kao, n3 primjer, kod izrade
bregaste ploce.
Proces obrazovanja profi lne povrhne zasnovan je na taenom kret anju
a1ata u odnosu na obradenu povrsinu predmeta.
Na slici 7.22. data je shema kopiranja na glodalici. Kopir (5), ciji oblik
odgovara obliku obradenog predmeta, i obradivani predmet (3) postavljeni
su na uzduznom klizacu radnog stoIa. Tockie (6) stalno je u dodiru s kopirom
0( 5), a vretenasto glodalo (4) s predmetom koji se obraduje.
Sl. 7.22. ShmIa Iwpiranja na glodalici pri
pratJolim'jskom pomjeranju stoia
Stalni pritisak tockies (6) na ko-
pir (5) i glodala na radni predmet (3)
ostvaruj e se pomoeu tega, opruge iIi
hidraulike.
Prilikom poprecnog pomj eranja
nosaca al ata i uredaja kopira (8) po no-
saeu (7), rastojanje (a) izmedu ose toc-
kiea i glodala ostaje isto u toku obrade.
Pri uzduinom kretanju stoIa br-
zinom S [mm/min] , tockie (6) slijedi
konruru kopira (5), a glodalo (4) ob-
raduje predmet po zahtijevanoj kon-
. .
run.
Pri ovoj obradi glodalo izvodi
glavno obrtno kretanj e i dopunsko po-
preeno pomj eranje, dok predmer iz-
vodi pravolinijsko uzdw.no kretanje.
ALA TNA univerzalna glodalica
je pogodna za izradu alata, jer se moze
lako pretvoriti u horizontalnu iIi ~ e
tikalnu glodalicu, busilicu iii vertikal u
rendisaljku (dubilica). Kod ove gl i:la-
lice radni sto je rnoguee obrtati u verti-
kalnoj ravni oko horizontalne ose. Osirn toga, vertikalni nosal: alata, tj. glavnog
vretena moze da se okrece oko horizontalne ose.
Izgled alame univerzalne glodalice s uredajirna prikazan je na slid
7.23 .
Ako na vertikalnoj glodalici zamijenimo nosac a1ata (a) sa konzolom (b),
vertikalna glodalica postaje horizontalna. Isto tako, ako postavljanjem glave za
buSenje, rnaSina postaje vertikalna bwilica, a ako joj postavirno uredaj za
rendisanje, masina postaje vertikalna rendisaljka.
vrSEVRETENE glodalice se prirnjenjuju u serijskoj i masovnoj pro-
izvodnji tclkih predmeta. Veorna su produktivne, jer predstavljaju kombi-
naciju horizontalnih i vertikalnih glodalica. Na njirna se u isto vrijeme obra-
duje predmet s vise strana, pa se vrijeme obrade znamo skracuje.
192

~ ___ ---I0)

b )
'--... c )
=

d)
SI. 7.23. Alatna univerzalna gkxialica
Pored navedenih glodalica, u novije vrijeme se koriste i agregatne glo-
dalice. To je sklop viSe agregata postavljenih na zajednickom postolju. Koriste
se za masovnu proizvodnju.
7.8. PODIONI APARATI
Podioni aparati su uredaji koji se upotrebljavaju za periodirno okretanje
predmeta oko svoje ose, t j. prilikom dijeijenja obima predmeta na jednake
iii razliCite dijeiove. Primjenjuju se prilikom izrade oZlijebljenih vratila, zupea-
nika! za izradu navoja na glodalici, zavojnih burgija, razvrtaea, glodala itd.
Podioni aparat se postavlja na radni sto univerzalne glodalice. Predmet se
uCvr8Cuje izmedu i1jka konjiea i i1jka podionog aparata. Prema konstrukciji
i namjeni, dijeie se na:
obicne podione aparate,
univerzalne podione aparate i
opticke podione aparate.
7.8. 1. OBICNI PODIONI APARAT
ObiCni podioni aparat ima veliku primjenu u serijskoj i masovnoj pro-
izvodnji. Jednostavne je konstrukcije, jeftin je, a omogueava brzo i efikasno
dijeijenje. Na slici 7.24. data je sherna obienog podionog aparata.
193

, '.1 poslolju ( I) postovlj en ic konjic (2) i ' Iub (3), na kome sc nulazi
SI CZSC prcdmera i pod ions ploea (5). Predme.l (6) jc postnvli en na Irn koj i je
oslonjcn s jedne stranc na a s drugc strane pricvrUen u sleznoj
glavi. Podiona ploeo jc dircktno veZ3na S prcdmclom pomocu radnog vre-
lena (4).
51. 7. 24. Obieni podionj apara( .' I - postoljc; 1: - konjit; 3 - stub; 4 - radno vreteno
podionog aparata; 5 - podiona plota ; 6 - prcdmeti 7 - glodalo ; 8 - klin
Na podionoj ploei su izbusene rupe, ciji je broj najceSce : 12, 18, 24 ill
36. Ako imamo ploeu s 36 rupa, lada predmet mozemo podij eliti na 2, 3,
4, 6, 9, 18 i 36 podjeJa. To znaci, broj rupa na ploCi, podijeljen s brojem
podjela predmeta, mora biti cij eli broj. Od taenosti izrade rupa na ploCi
zavisi i taenost dijeljenj a.
Radni predmet .zajedno sa stolom izvodi pomocno pravolini!sko kre-
tanje brzinom S [mm/minl, dok glodaJo (7) izvodi glavno kruZno kretanje.
Kada se zavrsi izrada jednog zlijeba, radni stO se vrati u pocemi polofaj,
oslobodi podiona ploea (5) od osiguraea (8). Podiona pioes se zaokr ene za
jednu .podjelu i ponovo osigura osiguraeem (8).
Ovaj naein dijeij enj a naziva se nepos red no dijeljenje zbog toga sto se
i predmet i podiona pioes nalaze na istom vretenu, tako da se okretanjem
podione ploce nepos red no okrece i radni predmet. .
Nedostatak u radu obienim podionim aparatom je potreba za vetim
brojem podionih ploes, zbog eega je iskljueena njegova primjena u poje-
dinaenoj proizvodn ji.
7.8. 2. UNIVERZALNI PODlON! APARAT
194
Univerzalni podioni aparat sluZi za:
a) postavijanje predmeta pod potrebnim ugJom u odnosu na radni sto
glodalice (horizontalno, vertikalno i pod nagibom),
b) periodieno okretanje predmcta oko svojc ose za odredeni ugao,
c) kontinuirano obrtanj e predmeta pri glodanju zav',ojnih zijebova (na-
voja, zupeanici s kosim zubima i dr.).
PomoCu ovog aparata mozemo vrsiti neposredno i posredno dijeljenje.

Na sli ci 7.25. prikazan je spoljni izglcd apa-
rata.
S1. 7.25. spo4"j i::r:led ll nivcrzainog podionog aparala
Univerzalni podioni aparat se sastoj i od tijcla (6), u kome je smjclten
zupcasti i putni prenos, glavnog vretena sa siljkom (2), ruCi ce (8), osiguraca,
(9), podione ploce (7), ceonog diska s podjelom u sTepenima (1), nonijusa (4),
konjiea (11) sa siljkom (12), obrtata (3) i male dizalice (10).
Predmet se ucvrscuje izmedu si ljaku konjiea i glavnog vretena podionog
aparata, na koj i se moze posraviti stezna glava iii neki drugi uredaj za stezanje.
Dizalica sluZi kao dopunski oslonac predmeta u njegovoj naj niZoj tacki.
Na slici 7.26. data je kinematska shema uni verzalnog podionog aparata.
Univerzalni podioni aparat ima
puZni prenos. Vratilo putnog tocka
je glavno vreteno za koje se pricvrscuje
radni predmet. Okretanje puZnog toeka,
tj. raOOog predmeta ostvaruje se ruci-
com (R) . Njenim okretanjem prenosi
se kretanje preko cilindricnih zupca-
nika (3 i 4) na ruZ (P).
Cilindricni zupcanici imaju isti
broj zuba (Z3 = zJ.
PuZ je jednohodan, a broj zuba
pUZnog tocka (P,) naj ceSce je: z., =40,
a mo:!:e biti 60 iii 80.
Prenosni odnos izmedu puZa 1
pu:!:nog tocka je :
. z, 1
= - = -.
- z.' 40
J
R
--,
,... U f. i.J.LJ ,..
P
SI. 7.26. Kincmatska shema ImiverzaJflog
podiolwg aparata
T o znaci, dok se rucica (R) okrene jedanput (pu:!: se okrene takode jedan-
put), puzni toeak se okrene za 1 cetrdeseti dio kruga.
Ispred rucice (R) nalazi se podiona ploca (M), koj a je vezana za konusni
zupcanik (\). Ploea se pomocu osiguraca (J) fiksira za oklop podionog aparata.
195

Padiana ima izbu.ene rupe po kancentritnim krugavima s jedne
iii s abje strane. Radi lakSeg adbrajavanja rupa, na platu su pastavljene dvije
kazaljke.
Univerzalni padiani aparati snabdjeveni su s vie na kajima su
izbu.ene rupe po krugavima. su u primjeni
s brajem rupa u jednam redu:
I placa:
II plata:
III
15 16 17 18 19 20
21 23 27 29 31 33
37 39 41 43 47 49 .
.,Nepasredna dijeljenje pamacu univerzalnag padianag aparata abavlja se
na t51 da se rastavi veza izmedu puza i pui;nag Obrtanjem
diska (1) (slika 7.25.), kaji je podijeljen na 360 jednakih dijelava, vdima nepas-
redna dijeljenje abima predmeta.
P,jrnjer 7.3. Padijeliti abim predmeta na: z = 24 padjele.
Rjclenje: Ugaa zakretanja diska je:
x = 360 = 360 = 15
z 24
x = 15.
Za svaku padjelu patrebna je disk abrnuti za 15.
Pasredna dijeljenje se astvaruje preka pui;nag prenasa. Ona maze bili:
prosta,
dvastruka i
diferencijalno dijeljenje.
Pri prastam dijeljenju, braj akretaja padianag aparata (R) ad-
reduje se prema abrascu:
k
x= -,
z
gdje ie:
z - braj podjela predmeta,
k faktar padianag aparata.
Faktar podia nag aparata ie:
1
k= -
'.
gdje ie:
i. - prenasni adnos izmedu pui;a i pui;nag tatka.
Izraz x = !!.. treba proiriti iIi skratiti taka da se u nazivniku poiavi
z
neki braj sadrlan u brajevima rupa I, II iii III.
196

Prosto dijeJjenje primjenjuje se u slueajevima kada se podjela moze
ostvariti na jednom od krugova podionih plota.
Primjer 7.4. Odrediti broj obrtaja rutice (R) univerzalnog podionog
aparata pri izradi zupCanika od 36 zuba ako je prenosni odnos izmedu pliZa i
pufuog tOCka i . = I : 40.
Rjclenje:
k
x = -
z
I I
k = - = - = 40; z = 36
i . I
40
40 I 2 2
x=-=I+--=I + -
36 9 2 18
2
x=I + -.
18
Prema tome, ruticu treba okrenuti za jedan okretaj i jos za dvije rupe
po krugu koji ima 18 rupa.
Primjer 7.5. Na univerzalnoj glodalici se izraduje sestougaona glava
zavrtnja. Ako je faktor podionog aparata k = 40, odrediti broj obrtaja rucice.
Rjclenje:
k 40 4 2 7 14
x=-=- =6+- = 6 + - - =6 + -
z 6 6 3 7 21
14
x=6+-.
21
Poslije obrade jedne strane glave zavrtnja, rut icu aparara treba zaokre-
nuti za 6 krugova i jos za 14 rupa po krugu k oji ima 21 rupu.
DVOSTRUKO dijeljenje se primjenjuje u slueajevima ako nemamo
dovoljno podionih plota, a nismo u mogucnosti izvr!liti prosto dijeljenje.
MoZe se koristiti kada je podiona 'ploc.Q podijeljena s jeilhe 1 druge strane.
Potreban broj obrtaja rutice x razlaie se na dva obrtaja. J edan obrtaj
izvodi rucica (R) po odabranom spoljasnjem krugu. Posto se posravi osigurac
(L) (slika 7.26) u odgovarajucu rupu, vadi se koljenasti osigurac (J) koji
je vezivao podionu ploCu aparata na odabranom drugom krugu, a zatim se
ploCo okrece skupa s rucicom (R) za odredeni broj podjela i osigurac (J)
se stavlja u novu rupn.
Prjmjer 7.6. Odrediti broj Gkretaja rntice pri izradi zuptanika od 57
zuba, ako je faktor podionog aparata: k = 40.
197


k 40
--= - .
:: 57
Ovaj odnos treba razloziti na d,a sabirka tako da se u nazivniku pojave bro-
jevi sadrzani u podionoj ploCi .
40 19 + 21 19 21 1 7 6 7
x = 57 = - 3 -. -19- = 3 -:-19- + 3 . 19 = 3" + 19 = 18 + 19
6 7
x= - + - .
18 19
RuCicu (R) treba zaokrenuti za 6 rupa po krugu od 18 rupa, a zatim je
jos zaokrenuti u istom smjeru za 7 rupa po krugu od 19 rupa, koji se nalazi
sa suprotne strane ploce.
Primj,,. 7.7. Na glodalici treba da se izradi zupcanik od 69 zuba. Ako je
prenosni odnos izmedu puZa i puZnog tocka i, = 1 : 40, odrediti broj okre-
taj a ruCice.
RjeSenj e:
1
k = - = 40
lZ
k 40 46 - 6 46 6
X =-=-= - - - - - _.-
z 69 69 3 23 323
2 2 14 2
X=-- -=-- - .
3 23 21 23
U ovom slucaju potrebno je, za svaku podjelu, ruclcu zaokrenuti u
jednom smjeru za 14 rupa - po krugu koji ima 21 rupu, a zatim je zaokrenuti
u suprotnom smjeru za 2 rupe - po krugu koji ima 23 rupe (krugovi rupa
21 i 23 su na suprotnim stranama ploce).
Dvostruko dijeljenjc je dosta teSko, pa se zbog toga ceSce koristi di-
ferencijaJno dijeJjenje, pomocu koga se moze postiCi bilo koja podjela.
DIFERENCIJALNIM dijeljenjem se koristimo u slucajevima kada
ne mozemo primijeniti ni peosto ni d,ostruko dijcljenjc. Pri ovom dijeljenju
podiona ploca je rastavljena od oklopa (osigurac J izvucen), tako da se moze
slobodno okretati skupa s koni cnim (1). Glavno vrarilo podionog
aparata, pomocu nastavka N i cilindricnih zupcanika (5, 6, 7 i 8) i para ko-
nienih zupcanika (1 i 2), spojeno je s podionom plotom (slika 7.27. a).
Obrtanjem (R) dolazi do obrtanja podione ploce u odnosu na
rucicu. Pri tome postoje dva obrtanja: Xl - obrtanje ruCice i x. - obrtanje
ploce (slika 7.27. b).
Postupak pri diferencijalnom dijeljenju je slijedeCi: biramo broj zuba
z' - veei iii manj i od zadanog, tako da se moze ovim brojem dobiti podjela
198

na l'odionoj ploci . Broj ObnUla rucke Ie x,
k
z
z vec i od s!vurnog :::, 1'10':0 mor" tlJ ~ e obrce u is! m 'mleru kJO I rutila za
R
a
!/d
J,4
b
~
r-- - -, I
,
, ,
~
,
,
./
'---
_..J I
I
,
2
N
8 . 7 5
SI. 7. 27. Shcma podionog aparara 1:a dijerencij allto dij eljetlje
vciicinu "' . Ako smo odabrali broj zuba z' tako da je manji od stvarnog,
tad a je obrtanje rucice vece od potrebnog, pa se podiona ploCa mora obrtati
u supromom smjeru od smjera kretanja ruCice. Broj obrtaja podione ploce
x ! je :
. _ k,
.'\: :! - - ,
Z
gdje je:
k, prenosm faktor promjenljivih zupcanika (5, 6, 7 8),
gdje je :
I, - prenosm odnos zupcanika (5, 6, 7 1 8).
199

Ako zamijenimo vrijednosti: x, x, ix, u obrascu x = x, + x., dobieemo :
kkk,
-=- + - .
- ' ~
1z ovog lZraza odredujemo prenosni faktor promjenljivih zupeanika:
'k . (z' - -)
k
-' ~
1 - , )
z
a potom brojeve zuba zupcanika (z " z" z, i z.) na osnovu Izraza:
z . z. k . (z' - z)
--
Z
,. ~ '
5 "'7 -
Podioni aparati su snabdjeveni grupama promjenijivih zupcanika s
razliCitim brojevima zuba, sto zavisi od proizvodaca. Cesto se kod podionih
aparata koriste grupe promjenljivih zupeanika (sastavijene od 13 zupeanika)
sa slijedecim brojevima zuba : 25, 30, 35, 40, 45, 50, 55, 60, 65, 70, 75, 80,
85, 90, 95, 100, iii grupa od 16 zupcanika s brojevima zuba: 20, 24, 25, 28,
32, 36, 40, 44, 48, 56, 64, 72, 80, 86, 96, 100.
Prill/jer 7.8. Izvrsiti podjeiu i odrediti promjenijive zupCanike pri izradi
zupcanika sa z = 83 zuba, ako je faktor podionog aparata h = 40.
Rjcienje :
Posto 83 nije djeljivo s 40, usvajamo zamisijeni zupcanik: z' = 85 zuba.
Za ovaj zupeanik broj obrtaja rucice Xl je:
k 40 8
Xl = - = - =-.
z' 85 17
Prenosni faktor promjenljivi h zupeanika k, je:
k . (z' - z) 40 . (85 - 83)
h, = -- - = -
z' 85
80 16
- =-
85 17
16 4 4
h, =-=
17 8,; 2
100 40 40 z.
=_0_= _ 0
85 20 100 z-

z,
pa je:
z. = 40;
z, = 85;
- - 40 ' ..:.s - ,
z, = 20.
Da bi se zupcanici mogli postaviti na svoja vratiia, mora biti ispunjen
uslov :
Z5 + z, > z,
200
85 + 40>20
20 + 40> 40.

Broj obrtaja podione ploce je:
16
k, 17 16 16
XI = - =-= =--
z 83 8317 1411
Ako u prenos ubacimo izraeunate zupCanike, a rucicu podionog aparata
(R) okrenerno za 8 rupa po krugu koji ima 17 rupa, tada ce St; podiona ploca
kr
16 x d uk .. 40
o enut! za: x, = - - , .to 0 govarn upnorn pornJeranJu: - .
1411 83
Primjer 7.9. Na univerzalnoj glodalici treba izraditi zupcanik sa z =
= 103 zuba. pripremu podionog aparata za izradu zupcanika ako je
faktor podionog aparata k = 40.
Rjclenje:
broj 103 nije djeljiv s 40, to usvajarno zarnisljeni zupcanik : z ' =
= 100 zuba .
Tada je broj obrtaja
k 40 2 4 8
x
t
= - = - -=- ' - =-
z' 100 5 4 20
8
X l = - .
20
Prenosni faktor prornjenljivih zupCanika:
fk . (z' - 'z)
k, = ---'-----'-
z'
40 . (100 - 103) 120 6
= --- =-
100 100 5
k, = _ . 2 = _130.
5 5 ,25
je prenosni faletor negativan, znaci da ce se podiona ploCa obrtati
supromo od srnjera obnanja rucice. Da bisrno ovo postigli, iz prenosa (prema
slici 7.27.) izbacujerno zupCanike (6 i 7), a ubacujemo umemuti zupCanik
iii rneduzupcanik (slika 7.28.). Meduzupcanik ne utice na prenosni odnos,
a rnijenja smjer obrtanja podione plQce.
Brojevi zuba zupcanika su: z. = 30 i z. = 25.
Broj obrtaja podione ploce je:
6
k, -5
x
2
=-=_ -= ---
z 103 515
6
6
X
2
= - --
515
201

Pri
Dakle, ruCicu aparala trcba okrenuti za 8 rupa na krugu s 20 rupo.
6
lome sc podiona ploca vraCa za: x, =
515
SI. 7.28. Shema d'jerclIctjalll og dijeljcl/ja
7.8.3. OPTICKI PODIONI APARAT
Pri operacijama od kojih se zahtijeva visoka taenost podjele (izrada
skala, podionih diskova, narezivanj e zuba veoma lacnih zupcanika i slicno)
upotreblj ava se opticki podioni aparat. Okretanje glavnog vretena, za koje se
vezuje predmet, ostvaruje se pilZnim prenosom, slieno kao kod univcrzalnog
podionog aparata. Medutim, taj prenos se pojavljuje sarno kao mehanizam
koji okreee vreteno, a u procesu dij eljenj a ne utesrvuje.
( Opticki poclioni aparat nema podione ploce, vee ima staklenu plocu
"podijeljenu na 360 jednakih dijelova. Staklena ploca se postavlja direktno
na glavno vreteno podionog aparata .
Uprosceni presjek optickog poclionog aparata dat je na slici 7.29. Na
glavnom vretenu (2) postavljen je pilZni tocak (3), za koji je vezana staklena
ploea (5). Staklena ploca podijeljena je sa 360 podjela (svaka podjela odgo-
vara 1). Oeitavanje ugla zaokretanja ploce, a time i radnog predmeta, v r ~ i m o
u okularu (8), koji daje uveeanje podjele na staklenoj ploei .
Osvjetljavanje staklene ploce vrsi se pomoeu sijalice (7) - preko ogle-
dala (6). Svjetiosni snop pada sa sij alice (7) na ogledalo (6) i, odbijajuci se,
dolazi aa staklenu ploeu. Odbijeni svjetiosni snop dolazi u okular. U okularu
postoji dopunska podjela od 60 podjela to odgov8[8 jednoj podjeli staklene
ploce. To znaei da je taenost oeitavanja optickog poclionog aparata 1' .
202 ,

POS to je podjel3 od I' (' = minura, rj . jedinica za mjercnje uglova)
U okul aru dosts uvecana, tQ se pri oCiravanju moze ocijeni ti i pOdjela do ~
4
o 30 '0 SO 60
I
I
S1. 7.29. Shema optilkog podionog aparata :
I - oklop; 2 - glavno vrcteno j 3 - puzni
cocak; 4 - pui ; 5 - staklena plata; 6 -
S1. 7. 30. Ol;cavanje podje/c " 0 okularu na
opt ilkom podiollom aparaclI
oglcdalo; 7 - si;alica; 8 - okular
Ako je zadat ugao C1. izmedu osa kanala koje obraduj emo glodanjem, to
ce ugao zaokretanj a glave podionog aparata biti jednak uglu C1..
Kada je zadat broj podjela z na predmetu koji odgovara punom obrtaju
predmera, rada se ugao zaokretanja radnog vretena podionog aparata odreduje
prema obrascu :
gdj e je :
C1.
0
ugao zaokretanj a,
z zadati broj podjela.
360
C1.= -- ,
Z
Primjer 7.10. Odtediri podjelu na optickom podionom aparatu pn
izradi zupcanika s 3 ~ zuba.
Rj eSenje :
z = 32.
Ugao zaokretanja radnog vretena podionog aparata je:
C1. = 360 = 360 = 11 015' .
z 32
Otitavanje ugla C1. = 1115' dato je na shemi 7.30.
203

7.9. PITANJA ZA PONAVLJANJE
I. Sta je glodanje i kada se prim)enjuje?
2. Koje kl nse posOfemo glodnnjem?
(J) Koja kretanja izvodi alat, a koja predmC:l?
4. Koj e su glavne operacije pri obradi Da' glodalicnma?
5. Da Ii se na gJodalicama mogu obradiv.ti predmeti rotacionog oblika? J
f!j Sta je istosmj erno, a suprotnosm;erno glodanje?
7. Koje su glavne istosmjernog, a koje supromosmic.rnog glodan;a?
8. St. je kombinovano glodln>jc)./
9. Koj i su parametri obrade glodanjem?
10. Sta je dubin. glodanj., a ,. broj prolaza?
II. Kakvi koraei postoje pn glodanju i kakva je zavisnost izmedu njih?
12. Kako se odreduje korak za zamnu obradu?
13. Sta je brzina.rezanja pri glodanju?
14. Koji fakt ori utiru na brzinu rezanja?
15. NapHi izraz za brzinu rtunja pri obradi glodanjem!
16. Sta je postojanost glodal. i od ona zavisi?
@ Kakvi se aJati upotrebljavaju za obradu glodanjem?
18. Koji su osnovni clementi gJodaJa?
19. Kad. se koristimo profilnim glodalima?
20. Objasni otpon: n:zanj. pri glodanju!
21. Kako sc odredujc glavni olpor rezanja?
22. Koji faktori utiru na otpor rezanja?
23. Kako se odreduje snaga rezanja pri glodanju?
24. Kako se odreduje malinsko vnjeme pri obradi na horizontalnoj gJodaJici?
t2s:)<ako se odreduje ma!insko vrijeme pri obradi na vertikalnoj gJodaJici?
su glavni dijelovi glodaJice? .
27. Objasni n. koje se naOne dobiv. glavno !-.ndno kretanje glodalJ na horizon-
talnoj gJodaJici!
28. Objasni na koji naan se ostvaruje pomoeno mtanje na horzontalnoj glodalici.
29. Koje su karakteristike univerzaJne glodalicc?
30. Kako se ostvaruje glavno kru!no kretanje kod vertikalnih glodalica?
31. Sta su specijalne glodaJice?
32. Objasni princip rad. kopirne glodalict!
33. Sta je a1atna univerzaJna glodaJica?
34. Koje su karakteristike vHevn:tenih glodalica?
35. Sta je podioni aparat?
36. Karla se upotrebljava podioni aparat?
31. Nacrtati shemu obimog podionog aparatal
38. Za !ta sluti univerzalni podioni aparat?
39. Nacrtaj kinematsku shemu univerzaJnog podionog. aparata i objuni princip racial
40. Sta je prenosni faktor podionog aparata?
41. Kako se odn:duje broj omtaja ruace podionog aparata?
42. Sta je prosto, a ta dvostruko dijeljenje?
43. Sta je diferencijalno dijeljenje?
44. Kako se odreduju promjenijivi zupanici?
45. Koje su karakteristike opti&og podionog aparata?
46. Obj .. ni princip rada opti&og podionog aparatal
41. Kako Be odreduje ugao zamranja pri dijeljenju optifkim podionim Iparatom?
48. N. kojim glodaJicama se vrii izrada zavojnih iljebov. i na koji nKin?
204

ru t ' BRADA TESTERISANJEM V

Testerisanje pil'enje je vrsta obrade rezanjem pri kojoj se predmet
dijeli - presijeca na a dijela pomoCu viesjecr,og alata koji se zove testera.
To je prva tehnol ka operacija u procesu izrade radnog predmeta.
8.1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE OBRADE TESTERISANJEM
U obradi testerisanjem glavno kretanj e izvodi alat, dok pomocno kretanje
mofe izvoditi alat ill predmet.
Prilikom rada kndnim testerama (slika 8.1.) glavno kretanje (t) je
krufno, a pomoeno (2) je pravolinijsko - radijalno. Oba kretanja izvodi alat.
S / ahnna kraanja kod knd,..
WIne
,

+--. . '
I . ..L
I .. ",
{-.+.;}

SlfJ2 Shnna kretanja Iwd trakast,
testcre
Alto se cadi trakastim testerama (slika 8.2.), testera izvodi glavno pravo-
linijsko kretanjc (1), dok predmet izvodi pomoCno pravolinijsko kretanje (2).
20S

Pri radu okvirnim lester ma (sl ika 8.3.) gla\ n i pomocno krclanj
izv di alat. 'Iavn kret:mjc ( I) je pravolinij ko, a pomoeno krelanjc (2) JC
takodc pra\'olinij ko.

----
2 ...
J. 8.3. , " .. ma krttanja kod okvlrne rcJUTe .
B ALATI ZA TESTERISA JE
U zavisnosti od vrste glavnog kretanja, testere sc mogu podijeliti na
kruzne, trakaste i lis nate.
Kruzne testere mogu biti nazubljene i bez zuba. Nazubljene se dijele na
testere za rad u hladnom i na testere za rad u toplom stanju.
Testere bez zuba rade na principu trenja.
KruZne testere za rad u hladnom stanju izraduju se iz jednog di jela ili
s uinetnutim zubima.
Kod tester a iz jednog dijela debljina zuba se smanjuje iduci od vrha ka
centru, da bi se smanjilo trenje bocnih strana i izbj eglo zaglavljivanj e pri
radu (sl ika 8.4).
--t.(Y oj b) C).
\ S . . Kruzne restere: a, b - testere izradene iz jcdnog dijela; c - testera sa umetnutun
. zubima
,
Za povecanje produktivnosti rada iz:aduju se test:re s zu-
bima. Ti zubi su izradeni od visokokvalitetnog matenJala, dok Ie ploCa za
206

kaju su oni vezani izradena od kon truktivnog celika. Osirn navedenih testera,
primjeojuj u se i testerc s umetnutim zupcastim se!,"mentima. One se koristc
pri izradi testera ciji jc precnik veei od 200 mm.
I Kruine testere za rad u toplom sTanju upotrebljavaju se za rezanje me-
tala koji Sl1 zagrijani na temperaturu 850 - 1050C. Ove testere rade pri ve-
li kirn obimnim brzinama. Velika brzina, jako strujanje vazduha i dopunsko
hladenje vodom znut no smanj uju zagrijavanje testere.
Kruine testere za rad na bazi trenja (bez zuba) razmeksavaiu i tope
materij al us ljed vi sake temperature koja se javlja kao rezuitat jakog trenja
izmedu kruzne testere i materijala. U ovom slucajl1 nema formiranja gtrugo-
t ine. lstopljeni materijal se izbacuje iz proreza usljed vel ike brzine koju ima
testera. Testera se vrlo malo zagrijava zahvaljujuci veoma velikoj brzini,
strujanjll vazduha i vodenom htadeoju.
m Lisnate testere dijele se oa rucne i maSinskc. Na slici 8.5. dat je izgled
'Wasinske Iisnate testerel Karakteristike ove testere su: debtjina, duZina i
visina lista i broj zuba na duzini od 100 mm. Broj zuba bira se u zavisnosti od
vrste rezanog materijala. Pri obradi mekseg materijala upotreblja aju se
testere s manji..qJ brojem zuba, dok za obradu tvrdog materijala sluie testere
s vecim brojem zuba.
Trakast e testere su slicne tisnat im, stirn 8to su manje debljine i visine
zuba, a znamo veee duiine. Trakasta testera ima oblik beskrajne trake. Mogu
biti sa zubima i bez zuba.
Sl. 8.5. Mafinska limaca ceSCera
SI. 8.6. Uglovi zlIba leslere
Trakaste testere bez zuba rade na istom principu kao i kruzne testere na
trenje.
Konstruktivne karakteristike testere su :
odnos izmedu debljine i precnika (sirine),
velicina koraka,
broj zuba,
profil meduzublj a 1
uglovi .
Na slici 8.6. dati su uglovi zuba testere, pri cemu je ex + P + 'Y . 90.
VeliCine uglova daju se u tabeli 8.1.
. 207

T.bela 8.1
Mamijal predmeIa
y.

lellt jaeIae do
18-22
6-8
5OltN/em'
eetlk jaeIae ad
50 do 1S ltN/em'
1S-20
$-7
eetIk jatiDt ;m.d
75ltN/CIIl' I Iqpnni
10-IS
5-6
lellcl
8 PARAMETRI OBRADE I BRZINA REZANJA TESTERISAN]EM
Proces testerisanja karakteri!u sljedeei parametri: irina rezanja, bl2ina
pomoenog kretanja i brzina rezanja.
Sirina rezanja zavisi od debljine odabrane testere.
Poto je sita prodiranja testere u materijal stalna (zavisi od presjelta
strUgotine materijala), to se stalno mijenja brzina pomoenog kretanja.
Brzina kretanja zavisi od vrste materijala predmeta i a1ata i broja zuba oa
duZini od 100 mm. U tabeli 8.2. date su orijentacione vrijednosti brzine re-
zanja za rad sa kruZnim testerama od brzoreznog celika, a u tabeli 8.3. brziDe
rezanja za trakaste testere.
Br1li ... rezanja za TIruJn4 ,,,lIr. "" """""""'" i,lilta [m/minJ
.,
T.bela 8.2.
Fini rubi Srednje fini Grubi zubi
Materijal prcdmeta
tonka zubi ltoraka konka
t = odldo t = od3do t = od 7,S do
Smm 10mm 14mm
lelik do 50 kN/an' gO-loo 70-80 40- 50
lelik od SO do
70- 90 60- 70 30-40
70kN/em'

lelik od 70 do
50- 60 20-30
9OkN/em'
40-50
lelik od 90 do
30- 40
110 kN/em'
2S-4O 15-20
Nel:a1jeni alatni lellk,
brzorezni lelik illCfda 30- 40
jua b:lik
25-40
JS-20
208

Tabela 8.3.
Materijal predmeta
Brzina rezanja Bro; zuba
[m/minJ na lOOmm
do SO tN/an' 40- 45 20-40
od 50 do 70 tN/an' 30- 49 30-50
.
od 70 do 90 tN/an' 20- 30 50-70
.
od 90 do 110 tN/an' 8-10 70- 90
,
ncbljcru alatni i brzo:rezni 8-10 70- 90
Pri obradi sivog i temper liva na kruznim testerama brzipa rezanja se
krece u granicama od 20 do 40 m/min, a za rczanje mesinga i bakra od 200
m/min. Pri obradi zilavih lakih metala brzina rezanja je 200 do 400 m/min,
dok pri obradi tvrdih lakih metala ta brzina iznosi od 200 do 800 m/min.
Brzina pomocnog kretanja kod kruznih testera se krece u granicama od
10 do 1400 mm/min.
Kod trakastih testera, pri bakra i mesinga brzina rezanja se krece
do 200 m/min, a pri obradi lakih metala - od 1 000 do 2500 m/min.
Ako se reze testerama na trenje, brzine tezanja Sll znatno vece i krecu
se: kod kruZnih - do 120 mis, a kod trakastih - od 25 do 82 m/s .
Kvalitet obradene povrsine, ako se radilo testerama na trenje, je slabiji
zbog visokih temperatura koje se javljaju u zoni rezanja i koje izazivaju pro-
mjenu strukture.
Kod ovakvih testera brzine rezanja su znatno manje i krecu se od 10
do 30 m/min. Ovo je vezano za konstrukciju masine i nacin izvodenja glavllog
netanja. .
Otpori rezanja i snaga potrebna za pogon kruzne. testere se odreduju
isto kao pri 'obradi na glodalici.
Pri radu s trakastim i okvirnim testerama, otpore i snagu rezanja izra-
cunavamo na isti nacill kao kod provlacenja.
8.4. MASINSKE TESTERE
Prema konstrukciji, mailinske testere mogu bili razlicite. Dijele se na:
kruZne, trakaste, okvirne i testere na trenje.
8.4.1. KRulNE TESTERE
KruZne testere mogu biti testere za rad u h1adnom i testere'.za rad u
top 10m Stanju. Na slici 8.7. prikazana je kinematska sbema kruZne testere
za rad u hladnom stanju. Glavno kruZno kretanje testera ostvaruje pomoCu
dektromotora preko remenog prenosa, konusnih zupcanika (2 i 3) i zupCanika
209
--

81. n-./J<:ru"na tescera
Sl.@. Kinematsluz shema trakaJte testere
210
(4), Ciji zubi zahvataju izreze u krui-
noj testeri. Testera je pomoCu nosaa
testere (1) zglobno vezana za postolje.
tako da se testera moze kretati po
luku. Pomocno kretanje ostvaruje se
hidraulicnim cilindrom (5). u kame se
krete klip vczan za klipnu polugu (6).
koja potiskuje testeru prema materijB-
lu (odozdo naville).
Predmet je stegnut u stegu i u
toku rada ne izvodi nikakvo kretaIIje.
Kruzne testere za rad u toplOIl1
stanju primjenjuju se najceilCe u valja-
onicama, kovacnicama i slieno. za re-
zanje raznih profila i blokova.
8.4.2. TRAKA8TA TE8TERA
Na slici 8.8. data je kinematSka
shema trakaste testere. Na postoljll
(1) sa stubom smjeilten je radnism(2)

i dva toka pogonski (3) i gonjeni (4) preko kojih je prebacena testern koja
JC u obliku trake (5). PomoCu dva loCkica (6) vri sc vodenje trake. Gonjeni
tocak se moie pomjerati u veniknlnoj ravni radi zatezanja Irake.
Trakasle teslere su pogodne za izradu sabloM alata za prosijcCil nje i
slieno. Pored otvorenih kOOluro mogu se radili i zalvorene kOOlure aka se
tfaka prekine i provucc kro7. izhuseni onor i ponovo tvrdo zalemi.
8.4.). OKVIRNE TESTEI{E
Okvirne test ere sc upotreblj avaju za rezanj e materij ala i raz-
. nih proftla manji h dimenzii n No sliei 8.9. data je kinemarska shema okvir-
ne resterc.
shema tu lere
Na postolju (1) smjeSten je elektromotor koji daje pogon vratilu (2
preko remenice (3).
Na vralilu (2) nalazi se zupCanik (4), koji je spregnul sa zupeanikom (5)
koji je smjeSlen na vralilu (6). Nosac alata sastoji Se od poluge (7) i okvira
lestere (8), zbog eega je lestera i dobila ime.
Okvir testere izvodi pravolinijsko kretanje. Ovo kretanje se ostvaruje
posredstvom poluge (10) koja je zglobno vezana s jedne strane za okvir te-
stere, a s druge strane za zupCanik (5). Kruino kretanje zupcanika (5) pretvara
se u pravolinijsko kretanje okvira testere po nosaeu (7).
Predmet (I) je stegnut u stegu (12).
8.S. PITANJA ZA PONAVLJANJE
J. Sta jc testcrisan;e?
2. Koje su osnovne karakteristike testcrisanja?
3. Objasni kretanja kod okvirne testere!
4. Objasni kretanja kOO kruine 'estere I
S. Nacrtaj shemu ttakaste testere i objasni kretanja I
211

6. Kaleav Blat se koristi za testerisanje?
7. Kaleva je razlika izmedu testera za rad u toplom i testera za rad u hladnom slanju?
8. Objasni princip rada testere na trenje I
9. Koje su konstruktivnc karakteristike testcrc?
-
10. Koji su pararoetri obrade testerisanjem?
11. Od r:ega zavisi brzina rezanja pri testerisanju?
12. Objasni rad kruZne tcstere.
13. Objasni rad okvirne testere.
14. Objasni rad trakaste testerc.

o OBRADA PROVLACENJEM
Obrada provlacenjem je obrada sa skidanjem strugotine, u kojoj alat iz-
vodi glavno pravolinijsko kretanje, dok predmet obrade miruje (slika 9.1.).
1
SI& Shema pravlacenja: 1 - 2 - radni 5tO; 3 - preclmet
Ako se provlacenjem izraduju zavojni zljebovi, alat, pored pravolinij-
skog, izvodi i lagano obrtno moze hiti unutraAnje i
spoljnje. Kod unutraAnjeg provlal:enja prethodno se izradi otvor kroz koji
prolazi provlakac ci ja sjeCiva formiraju zeljeni oblik predmeta.
Provlacenje spada u grupu produktivnih procesa obrade.
Iako je obrada provlacenjem prosta, a maAine za provlacenje jednostavne
konstrukcije, ipak se ova obrada primjenjuje sarno u serijskoj i masovnoj
proizvodnji, jer je alat veoma komplikovan i t<!Ako se izraduje. Ovom obradom
najtdce izl'adtlrn::PJ:tdmet-j...od tvrdih sto su: celik, liveno
gvoZde, bronza i dr. Klase obradene povrsine koje se mogu postici provlace-
njem su od 6 do 11.
CJ PROFILI KOJI SE IZRADUJU PROVLACENJEM
Provlacenjem se mogu izradivati razliciti zljebovi i fazonske povrsine.
Na slici 9.2. dati su karaktl:risticni profili koji se izraduju unutraAnjim provla-
cenjem. U svim ovim slucajevima potrebno je prethodno izraditi otvor kroz
koji prolazi provlakac, koji ujedno sltiZi za njegovo pravilno vodenje.
213

d)
f}
g)
1/
k)
J
SID Profili kojj se izraduju ulllllraInjilll prOfJialenjem
Unutrasnj e provlacenje se vise primjenjuje nego spoljnj e, zbog toga
se predmeti koji bi se mogli obraditi spoljnirn provlacenjem mogu brze i
taCnije obraditi na nekim drugirn maSinama alatkama.
(j) ALATI ZA OBRADU PROVLACENJEM
Pri obradi provlacenjem razlikujemo alate za unutraSnje i alate za spolj-
nj e provlacenje. Oblik alata zavisi od profila predmeta koji se. obraduje. Po-
stoje prodakaci za grubu i provlakaci za finu obradu.
Provlakac (igla za provlacenje) za unutrasnje provlacenje (slika 9.3.),
sastoji se od slijedeCih elemenata: hvataca (1), vrata (2), prelaznog konusa (3),
yodice (4), reznog dijela (5), kalibrirajuceg dijela (6) i zavdetka (7).
Svaki od elemenata provlakaca irna svoje konstruktivne karakteristike,
koje zavise od uslova rada u toku provlacenja.
. t :1 3 5 6 7
,
..1.......1..
-
-
.
Aiat
z a unutra1nje prOfJlalenje: I - hvatac; 2 - vrat; 3 - prelazni konus; 4-
vodice; 5 - rezni dio; 6 - kalibrira;uCi dio; 7 -
214

(1) simi za provlakaca u dij elu mas inc za
provlacenje. Precnik je manji za 0,5 do 1 mm od preenika otvora
koji se provla6.
Vodka (4) slufi za vodenje provlakaca i njen precnik odgovara precniku
otvora na predrnetu.
Rezni dio (5) je Na njemu su izradeni zubi - prvi za grubo, a
posljednji za zavrSno rezanje.
Kalibrirajuci dio (6) je i daje zavrsni oblik profila. Ovaj dio
ne vrSi rezanje, nego deformacijom dotjeruje profil.
Profil zuba provlakaca mora biti
pravilno izveden da bi se obezbijedilo
dobro odvodenje strugotine i kvali-
tetna obrada. Na slici 9.4. dat je ka-
rakteristifui profil zuba ..c:
Ledni ugao Gt zuba za rezanje
krece se u granicarna od 2 do 330',
a ledni ugao kalibrirajucih zuba SI. 9.4. Profil zuba provlakaca
030' _1.
Grudni ugao y odreduje se u zavisnosti od vrste materijala, prema ta-
beli 9.1.
Ugao zadnje ledne povrsine Gt
l
krece se u granicama od 40 do 60.
Visina zuba h zavisi od debljine strugotine po jednom zubu i duZine
provlacenja.
Korak zuba odreduje se u zavisnosti od visine zuba, prema obrascu :
l = (od 2,5 do 2,8) . h.
Vrijtdnosti grudnog ugla y
TabeJa 9.1.
Materijal ](oji Ie obl1lduje
Grudni ugao
y.
6:lik OM < 6OkN/cm
l
lS+18
Oelik ja&1e tiM = 60 do 12+15
Oelilt jafule OM > 100 kN/an
l

liveDo gvoide tvrdote HB < ISO 8..,..10
liveDO gvoide tvrdote HB > 1$0 4+8
alwninijum 12..,..15
bronza 0+5
mesin, IS
215

9 3. 'BI. I BRZI ' PH.
, vi p\)I i predm ta k i i
pr mitt u pr hodnun tehnnl< \..im n
red ni I j rn.l rijal kojl pro,1 . rr"
provlak ta kid' odredeni I j m leni 1
r
c
\1.1" nJ In. m)r IU rri -
Z r n \ I nit: ( t \ 1/1
J ' me P turn . \ I zu
. '8 liet 9.5. data je h ma iuaJ.: /l,d w u la\( iOl ZUp..ilOl Iz
like se vidi r PQred poJedinih loi .I k, II id iu r i In m zubu ( ) ,I.
dok ie 6 ukupna dubina sloj k ii I eha
-
-
I. 9. 5. Dr.l>ina re:anja
l:kupna dubi na provlacenja b dijeli sc na debljine (S.) koji skidaju po-
jedini zubi .
Debl jina strugotine po jed nom zubu (S.) bira se prema tabeli 9.2. Iz-
borom veee debljine strugotine smanjuje e vrijeme, provlakac je
kraCi, ali znatno rastu otpori rezanja.
Brzina rezanja pri provlacenju predstavlja brzinu pravolini jskog kretanja
provlakaca. Brzina zavisi od materijala predmeta i materijala rezne ivice
provlakaca. Pored toga, brzina rezanja zavisi od uglova alata (geometri ja
alata), duiine provlacenja, preCnika predmeta koji se provlaCi, profi la pred-
meta, naCina hladenja i podmazivanja, od toga da Ii je provlacenje spoljnje
iJi unutrafuj e, i od ma.sine za provlacenje.
Kod ma.sina za unutra.snje provlacenje sa mehaniCkim pogonoID brzina
rezanja se krece od 1 do 4 m/min za radni hod dok je za povratni hod od 3
do 5 m/min. Za IDa.sine sa hidrauliCnim pogonom brzina rezanja za cadni hod
iznosi do 14 m/min, a za povratni hod - od 15 do 30 m/min.
U tabeli 9.3. date su orijentacione vrijednosti brzine rezanja za unutraS-
nje provlacenje. Savremene ma.sine za provlacenje omogueavaju i mnogo
veee brzine rezanja (do 60 m/min).
216











Talxla 9.2.
DebIUDa 'tnJ&OtiDe po zubu S. [nun)

ObZ*fa konsfn1ttlvnos
Ob"'"
Ob_

i niakolttitlnol Obrade. vidoleainnol eclib.
IlvnlOf alwninijuma bronze i
"'Ib
""""
mesin,a
Tip prov1ab&
11M (tN/em'] tiM [kNfem")
-
,,50 5O-7S
>7'
" ..
>,.
O,OIS ,,0"
O,OIS . .." 0,01 0,0) . .., O,OS
-
do do do do do do do do
. ..,. , ,030
. .." 0,0) O,02S
O.JO
... , 0,12
....
,.0'
'.0'
'."
O,02S
'."
... '
O,OS
..... ,""'"
,.,
do do do do do do do
.... -
'." '."
.... O,OS 0,10 0,10 0,12
' ,oJ
....
'.0' ... ' ... '
....
... '
0, 11
.... -
do do do do do do do do
W' ....
',0'
... ,
.... .... .... ....
-
zall;eboft
0,0' .... ',0'
... ' '.0'
'."
0." '.00
do do do do do do do do
......
O,IS D,2O
... "
0,12
0."
,,20
0."
0.20
-
... ' ... '
... ,
,,0' ,,0' O,OS 0,02 ....
.--J-
do do do do do do do do
0,11
"I'
0,12 0, 11 0,10 , ,20
... '
0,15
, ,01 ,,0'
,,01
,,0'
... '
',oJ
... '
0,0'
_ ....
do do do do do do do do
''"'
....
. .., . ..,
....
0."
O,OS 0,11
... "
. ..,
O,oU O,oIS 0,015
',0'
... ' '.OJ
-.... do do do do
do-
do do do
....
"I'

0,10
' .00
0,15 ....
.., .

TabeJa 9.3.
Brzina r,zanja za unu/raInje pr(1f)lalmje
Materijai radnog Brzina rezanja
predmeta f} [m/min]
l:elik 3,0
3,0
legirani 2,0
liveno gvoZde 3,0
bronza i mesing 2,0
Jaki metali do 14,0
OTPORI I SNAGA PRI REZANjU PROVLACENjEM
@Posto se u toku rezanja javljaju veliki otpori, potrebno je izvrsiti pro-
racun potrebne sile za provlacenje, da bi se utvrdilo da Ii postojeca maSina
alatka moze izvrSiti odredenu radnu operaciju.
-<f( I kod ove obrade, kao i kod dru-
gih ukupni otpor rezanja je prostoma
sila koja se sastoji od tri komponente
(stika 9.6.).
Otpori F2 i F3 vrse pritisak na
alat za stezanj e, pa zbog toga u pro-
eesu rezanja izazivaju otpore trenja:
\ 9.6. O/pori rezanja pri prO'll/aeenj"
= f'F2 i F; = p.F
3

Velicine i pravae ovih sila zavise
od oblika i konstrukcij e provlakaea.
Otpor koji se javlja pri provlacenju je:
a F = F 1 + + .]
Otpor provlatenJa P, koji se javlja u toku obrade, mora da je manji od
raspolozive sile maSine F
M
, tj.: F < F
M
.
Otpor provlacenja nije konstantan, nego se u toku rezanja mijenja.
Intenzitet otpora provlacenja zavisi od vrste materijala predmeta, pre-
sjeka strugotine po jednom zubu, broja zuba koji istovremeno rezu, geometrije
rezne iviee, stepena zatupljenja alata, sredstva za hladenje i podmazivanje i
slicno.
Otpor pri provlacenju moze se odrediti prema obraseu:
Fmu = CN. . S, . E b . Z mu . Ky . K . K u [N],
gdje je:
C" [N/mmU] - specificni otpor rezanja,
S. [mm] - debljina strugotine koju skid a jedan zub,
218

!:b [mm) - zbir svih duiina k je skida jedna rezna iviea,
=m .. - maksimalni broj zuba koji isrovremeno rei:u,
K , koeficijent koji uzima u obzir grudni ugao,
K . - koeficijent koji uzima u obzir zaruplj enje
K. - koeficijent sredstva za Wadenje i podmazivs nje.
Maksimalni broj zuba Z m .. zavisi od duiine provYacenj a L koraka
provlakaca c, pa je:
gdje je :
L
Z mQX = - + 1,
(
L [mm] - stvarna duzina provlacenj a,
c [mm) - korak provlakaca.
-f. Speciiicni otpor rezanja C K zavisi od vrste msterijala predmeta i vrste
materij al:J provlakaca. Vrijednost ovog otpora daje se u tabeli 9.4. a vrijednosti
koeficijenata K
y
, K,> K. - u tabeli 9.5.
Sptcifil ni olpor pri pruvlalmju.
T.bela 9.4.
Debl;ma
Specifitni otpor
Debljina
SpecifiOti otpor
strugoline
rezan;a Cx [N/mm' ]
strugotine
rezan;a CK [N/mmlJ
po zubu hromnikiv-.. " po zubu ugljcnifui hromniklov
[mm] i hromov i niklov [mm]
i bromov i hromov
relik relik c!elik:
0,0125 6000 7800 0,08 2800 3900
0,01 5 5800 7500 0,09 2700 3750
0,020 5100 6500 0,10 2600 3600
' 0,025 4750 6300 0,12 2450 35QO
0,030 4300 5800 0,14 2270 3220
0,035 4100 5300 0,1/! 2170 3140
0,040 3800 5000 0,i 8 2090 3060
0,045 3700 0, 20 2050 3000
0,050 3500 4600 0, 22 2020 2990
0,055 3400 4400 0,25 2000 2970
0,060 3200 4300 0,28 1990 2950
0,070 2900 4100
0, 3'0 ]970 2930
Napomena : Pri obradi Jivenog gvo!da, bronze i mcsinga gornje vrijednosti se
mnoie sa '0,5, a pri obradi alwninijuma - sa 0,2.
219

Tabcla
--
Ky
Ku Xc
Materi;al
sredSlvo
predmeta
grudni ugao

1:a podmazl\'anjc
o!tra zatup-
5 10 15 20 ivica Ijena SF EM BM Br
ivica
},13
1 0,93 0,85
'1
J ,15 1 J 0,9
1,)4
l iveno
1,1 1 0,95 I 1,15 0,9 1
gvoide
-
- -
Napomena: SF - sulsofrezol; EM - 10% emulzija; BM - bil;na mast :'
BP - bez sred. za podmazivanje
Da bi se savladali otpori rezanja, potrebno jc ostvariti pogon masine za
provlacenje, Kao pogonska masina sluzi elektromotor. Ukupna snaga koju
daje elektromotor P E.lJ trosi se na savladivanje otpora rezanja i otpora koji
nastaje unutar same masine (otpori trenja),
Snaga koja je potrebna za pogon glavnog pravolinijskog kretan:a oder-
d'ti(e se prema obrascu :
P
g
= Fmax . v [kW],
60
gdje je:
F max [kN] - maksimalni otpor rezanJa,
V [m/min) - brzina rezanja,
Snaga e1ektromotora:
P
EM
= P
a
= Fmax_' [kW) ,
1] 60 ' 'T]
gdje je :
'T] = od 0,6 do 0,7 - stepen iskoristenja.
9.5, HORIZONT ALNE MASINE ZA PROVLACENJE
220
Shema maSine za horizontalno provlacenje data je na slici 9,7.
Shema maIine za Iwrizontalno pruvlalenje : 1 - stezac; 2 - oslonac; 3 - prcJrnct;
4 - 5 - stezac; 6 - klipna poluga; 7 - kli p; 8 - cilindar

Predmet (3) sc oslanja na oslonac (2), koji je za radni sto ho-
rizontalne masine za Provlakac (4) prolazi kroz otvor i, stegnut
u (1), izvodi glavno kretanje, u smjeru brzine rezanj a v .
Stezae (1) je vezan za klipnu polugu (6), na eijem se kraju nalazi klip
(7), koji klizi u cilindru (8) . Pri radnog hoda, se krece
pravolinijski u odnosu na predmet koji se obraduje i ostvaruje proces rezanja.
Po zavrsetku radnog hoda provlakac se vraca u pocetni polohj brzinom v .
Povratni hod se ostvaruje posl ij e skidan;a obradenog predmeta, u po-
cetku pomocu cilindra za radni hod - - dok (5) ne uhvati provlakae,
a zatim pomocu stezaca.
Horizontalne ma&ine su pristupacne, ali zahtijevaju posebno stezanje i
centriranje radnog predmeta.
9.6. VERTlKALNE MASINE ZA PROVLACENJE
Shema ma&ine za vcrtikalno provlacenje data je na slid 9.8.
Radni predmet (1) ucvrscuje se
na radnom stolu (2). Provlakac za
spol jnje (3) vezan za
nosae (4) koji klizi po vodicama.
Nosae je vezan pomocu klipne po-
luge (5) za klip (6) koji se moze
kretati u cilindru (7) . Na slici 9.8.
razvodnik za ulje nije prikazan.
Kretanjem provlakaca u smjeru
brzine rezanja v ostvaruje se radni
hod, a kretanjem u smjeru povratne
brzine v. - povratni hod. Masine
mogu biti za unutrasnje i spoljnje

Pored prikazanog
pogona, horizontalne i vertikalne
masine za provlacenje mogu 'biti i
s mehanickim pogonom.
Sl. 4J Shema ma.iine za vcrtikaJ1W prov-
1 - predmet; 2 - 8tO; 3 - pro-
4 - n08at 5 - klipna
poluga; 6 - klip; 1 - cilindar
9.1. PITANJA ZA PONAVLJANJE
@ Sta je provlacenje?
2. Kada se primjenjuje
3. Koji karakteristicni profili se izraduju
. 4. Kako sc izvodi spoljnje
221

S. Nacrtaj i objasm shemu
6. Koji su elementi provlakata?
7. Nacrtaj profiJ zuba i objasm veJitine!
8. Sta je dubina
9. Od /!:ega zavisi dodatak za provlacenje?
10. Koji faktori utifu na brzinu rezanja?
11. Koje su komponente otpora provlatenja?
12. Od cega zavisi otpor provlaCenja?
13. obrazac za otpor provlatenja!
14. Kako se odreduje snaga porrebna za pogon za provlacenje?
1 S. Objasni shemu msSi ne za horizontalno provlat enje!
16. Objasm shemu masine za vertikalno 1
17. Kakvi se pogoni kori'ste kod za provlacenje?
222

10. OBRADA BRUSENJEM I GLACANJEM_ (
je vrsta obrade sa skidanjem strugotine pomocu koga se dobiva
kvalitetno obradena povrsina, s visokom Ovom obradom se postizll
klase tacnosti obradene povrsine od 4 do 11, dok se glacanjem mogu postiCi
klase od 1 do 8.
Brusenjem se obraduju kaljeni i nekalj eni predmeti. Najekonomicnij e
brusenje postize se pri obradi zakalj enih i tvrdih predmeta, sto je u vecini
slucajeva i jedini moguci nacin obradetNaj ceU:e se izvodi kao za-
vdna operacij a - kojoj su prethodile obrade na drugim masinama alatkama,
i poslije t errnicke obrade. Pri tome se skid a dodatak za brusenj e, cij a se dubina
krece u grani cama od 0,05 do 0 5 mm. Pri tome, dubina brusenja u jednom
prolazu iznosi 0,01 do 0,05 mm, a pri najfmij em od 0,002 do
0,005 mrn.
Pored brusenja kao zavdne obrade, brusenje se moze, u nekim sluea-
jevima, primjenjivati kao metoda grube obrade, sa skidanjem velike kolicine
materijala. Ovakvo je bruSenje pri obradi odlivaka koji imaju tvrdu koru
(odlivci u kokilama).
BMenje se moze primijeniti i kao zavrsna obrada, onda kad nije bilo
prethodne obrade rezanjem predmeta izradenih livenjem pod pritiskom, i
predmeta koji su presovani a koji imaju male dodatke za obradu.
Proces brusenja je slozen, a u osnovi je sliean glodanju koje se izvodi
pri velikim brzinama.
U svim slucajevima obrade bMenjem, upotrebljavaju se mnogosjecni
alati - brusne ploce iii toeiJa.
Glaeanje je najfinije koje .omogucava k,:a-
liteta i najvece tacnosti obradene Obrada se lZvodl na Speel)alrum
maSinama Zll glacllBje.
10.1. VRSTE KRETANJA I OPERACIJE PRI BRUSENJU
Proces bruSenja se ostvaruje bo rezultat slozenog kretanja, koje izvodi
alat i radni predmet.
Glavno kretanje je k.nv.no i izvodi ga alat. Pomocno kretanje je slozeno
od kruZnog i pravolinijskog, a moze ga izvoditi alat iJi predmet.
it Prema obliku predmeta koji se obra.duje, bMenje moze biti: okrugio,
ravno i profiino.
223

okruglom razlikujemo vanjskih i unutrasnjih

e!9 Na sliei 10.1. data je shema okruglog spolj nj eg Predmet koji
se obraduje (1) u(:vrscen je izmedu siljaka (3) . Brusenje sc ostvaruje tocilom
(2). Da bismo skinuli sloj materijala = Do - Dl mm, neophodno je
2
ostvariti sljedeea kretanja: kruZno kretanje toei la (2) brzinom v, kruino
kretanje predmeta (1) brziDom v"' UZdUZDO pomjeranj e toeila iii redmeta
S i rOQrecno pomjeranje predmeta iii toeila c. _ avno kr tan e
kretanje toe a Kruino kretanje predmeta, uzduino kretanJe tocila
iIi predmeta i poprecno pomjeranje toclla iii predmeta su pomocna kretanja.
I .
q
s-
-
. .. . '
. ..
.: '
. ' ..
Vp
""""aJ-- 1--1-- ---
Shema okruglog bruJenja .' . 1 - predmet;
W 2 - tocilo; 3 - iljak
2
1
b
I Vp
SI. SJ Shema radijalnog bruJenja.'
1 Uredmet ; 2 - tocilo; 3 -
iljei
Predmet kruZoog presjeka, male dufine bruSenja, obraduje se metodom
radijaInog brusenja (slika 10.2.) . .
Sirina tocila b je veca od dufine (l) povrsine koja se obraduje. Pri ovoj
obradi tocilo izvodi glavno kruZno kretanje brzinom v i pomoCno radijalno
kretanje brzinom S, dok predmet izvodi pomocDo kruino kretanje brzinom v".
Pri obradi kratkih i glatkih osovinica u serijskoj i masovnoj proizvodnji
primjenjuje se bruSenje bez slljaka (slika 10.3.).
1 , 3.
'If,.
51. bruIenja bez Iiljaka: ) ' - raclno todlo; 2 - vodeee todlo; 3 -
4 - predmet
224

Predmer kOJI obraduje (4) lobodno 5e lan' n'
-se oa1azi izmedu dva locil., R dno 1 '00 ( I) viii hruJenje, d
(2) predme i d je mu uulutno rztoom . D
vanIa uzduino pomJeranje prWm ta, "odele r (2) je nagn tll
ex od 1 do So, Glavno kretan;e izvodi radn lOC110, d II. rum
odi predmet.
I Pri bruAenju unutrJ!njih okruglih povrimn ISlB.U rerani
. poljnie bruAenja Na slici 10.4. prikazano je unu nje brWiCIljie.
olrruglo bruJ.nj. : I -
predmet ; 2 - toc.lo I /
Glavno kretanje je kruZno i izvodi ga tocilo (2) brzinom t, J ' U ['0-
motnn kretanja : krumo Itretanje prrometa brzinom v. i' uWufno pomjeranje
alata brzinom S.
- Pri bruAenju tclkih i glomaznih predmeta oba lc:rufna kreranja izvodi
tocilo. Na slici 10.5, prikazano je planelarno bruAenje. U ovom sJutaju pred-
mel se utvcltuje na radni sto. U procesu bruAenja predmet miruje, Glavno
kretanje izvodi todlo. Osim toga, toeilo izvodi i krutno pomotno krelanje
oko ose predmeta brzinom lip i uWuzno pomjeranje brzinom S.
U nekim slutajevima uzduZno pomjeranje, brzinom S, izvodi radni SIO
skupa s predmetom.
ravnih povcl ina moze se izvoditi nn dva nat ina :
- obodom tocil a i
- teonom povrSinom tocila.
obodom toeila dato je na slici {(j'6') Glavno krelanje u ovom
-slut aj u je krutno kretanje toeila (3) brzinom vYok pomocna kretanja izvodi
:radni predmet. Radni predmet (1) se najtece utvrsti na magnetnu plotu (2)
. '
'. ,
....
,
. '.
.'.

81. 10.6. Bru!enje obod"", IOcila
11 ! 11 " (r4:=i\
rl ....... -ti-_ ......... I I
1f! '

8L 10,7. c-.o bruJenj.
225

i IZV0ru uzduZno pomjeranje brzinom S. Da bi se izvrSilo bruknje po cijeloj
pr dmeta B
fI
, potrebno je po zavrSetku svakog hoda predmet pomjeriti
popreeno Z3 velicinu koraka Sft. Kada se zavrsi skidanje jednog sloja (jedan
prolaz), 'radni predmet se mora pomjeriti po vertikali za dubinu rezanja d.
Pri ceonom brusenju rayne povrSine (slika 10.7.) razlikujemo dva slu-
caja. U prvom slueaju osa todla stoji normalno na obradenu povrsinu, dok je
u drugom slueaju nagnuta pod malim uglom.
se vrsi s loneastim iii zvonastim tocilom. U prvom slueaju
tj. onda kad osa todla stoji normalno na obradenu povdinu, tocilo ostavlja
ukrstene trago e na obradenoj povrsini pa se takvo bruSenje zove ukrsteno.
U drugom slueaju - kad je osa tocila nagnuta pod malim uglom, bruSenje
se vrSi jednim dijelom tocila, koje na obradenoj povrsini ostavlja luene tra-
gove, pa se ovo bruSenje zove lueno ceono brusenje. U oba slueaja glavno
kretanje je kruzno i izvodi ga tocilo brzinom v, a pomocno kretanje je pravo-
lioijsko i izvodi ga predmet brzinom S.
Ukrsteno bruSenje se najeesce prirnjenjuje pri gruboj obradi, a lueno
pri taenom i finom bruSenju.
Konuse mozemo brusiti na tri naCin a :
za pola ugla konusa,
konusnim tocilom i
zaokretanjem ose tocila za pola ugla konusa.
Na slid 10.8. prikazani su naeini bruSenja unutraSnjeg konusa. U svim
slueaj(!virna tocilo izvodi glavno krufuo kretanje brzinom v. Pomocno kruZno
kretanje izvodi predmet brzinom v
p
' dok uzduZno pomocno kretanje izvodi
predmet iii tocilo brzinom S.
v

abe
SI. f). BruIenje unutraInjeg konusa ,
Profilno bruSenje izvodi se pomoCu spedjalno Ovo
bruSenje sluZi za obradu ozlijebljenih vratila, zupCanika, navoja i
SliOlO.
Na slid 10.9. prika7.ano jo brulenje oZ\ijebljenih vratila. Ovdje glavno
kretanie u.vodi [Qcilo, dok predmet izvodi uzduZno pomjeranje. Po zavdetku
bruknja jednog tlijeba, pomoCu podionog aparata dovodi se drugi Zlijeb u
radni polotaj.
Pri obradi fazonskih povrSina (slika 10.10) tocilo izvodi
kruZno kretanje, i radijalno pomocno pomj.eranje brzinom S,
predmet izvodi pomoeno lcruZno kretanje. Profil tocila odgovara profilu kOJ1.
ae brusi.
226

/
hd III 11 rn /. n I':
/
I.
'u t t'
0\'001 m"ll' 1m bru n <:
do\'oljnc la n SII, hrz. I.
keet nle 1 pomoen(
1\
1 .2. ALATI ZA BRl.: . E. "J E - l '
.. U ... I:<rn
,. .
Kao ah,u :t:l bru en)e, olre I) " .1' 1,. C t. r ne ,I. ' wci! 1" Ibllku
i dimcnzl;ama mo)!U bili rJZlitllJ, III Z8"i . i 0.1 mln1) n . bhka 1 olmenzi ja
predmeta. T()(' ila 5C :ISIO;C ad dVJju novnih m:llen, Id:
- red Iva za bruAenje, koj ie u obli u rJzlit ltih zrna i
- vezivnog redsrva .
S ako brusno zrno iroa ulogu sjeeiva koj ojim tnm ivicam , u
procesu brwenja, skida QlJlak sloj materijaln.
Vezivna reds tva slufe za povezivanje bru nih zma u jcdnu tvrslu
c;elinu. Izmedu brusnih zma i vezivnog red tva postoj pore koje orno -
cavaju brusnirn zrncima da vr e ulogu sjeeiv3, te kupljanje i odvod tru orine.
10.2.1. SASTAV I OZNAtAVANJE TOCILA
Toeila se sastoje od sredstva za br usenje i vezivnog sred tva Sredstv()
za bruenje mogu biti prirodna j
Prirodna sredstva za brwenje su: kvaT<.. pje! ar), mirgl, i di-
jamsnt.
""'" Kvarc mofe biti OS! (SiO,) iii obojen oksidima metals . Tvrdoea mu je
bliska tvrdoCi smirgla. SJuZi za bruenje metala, drvets, stakla i kamena.
-'I Smirgl predstavlja mjellsvinu korunda, kvarca i raznih silikata. (NsjviJe
ima korunda.) Boja smirgla je tamnosivs do erne, sto zavisi od saStava, a
tvrdoCa mu je, po Mosovoj skali, do 7,5. Nekad je slufio za izradu tOOla, a
sada se uglavnom primjenjuje u prahu ill nalijepljen oa plamo (brusni papiri).
Prirodni korund (Al
2
0
a
) saddi u sebi izvjesnu koliOnu neOstoea koje
mu daju karakteristirnu boju, i tvrdoCu koja je veea od tvrdoee Amirgla.
227

Upotrel;>ljava s.e u o.bliku praSka za i oprav\..u. Narocim veliku pri-
mJenu Ima prt prolZvodnji 0pliCkih instrumenata.
. Dijamam je kristalno stanje ugljenika. Moze biti bczbojan iii fut, (rven
ltd: !rna vi.soku koja, po .\1 so\'oj kali, iznosi 10. Zbog voje
vehke tvrdoce, pnmJenJuJe se za najfinij e brusenje, naroato tvrdih predmeta
kao, na primjer, nozcv3 sa plocieom od tvrdog metala. Slut.i i za oblikovanje
toeila.
Priwdna sred tva 7.a bru enje sve sc manjc primjenjuju. Danas su vise

\'jc. t(l('ka brusna sr dstva, koja imaju bolje brusnc karakteristike.

Vjd wcka za brusenie su : vjestatki dij amant, silieijum-karbid,
c ektrokorund i horov karbid.
Vjest:ll:ki ciijamant ima sve veeu primjenu u industriji , a narotito pri
obradi tvrdih iegura i metala. Dobiva se iz grafita pri visokim temperatu-
rama (okn 2 500' C) i ycoma visokim pritiscima.
Silicijum-karbid di karborundum (SiC) dobiva se, uglavnom, topljenjem
koksa, r ijeska i soh u el ktrienoj peei. Kristali silicijum-karbida su
bezhojni , ali se mogu bojiti u erno iii zeleno. Silicijum-karbid ima veliku
tvrdoeu, a malu zi lavost i primjenjujc se Z<i izradu tocila koja sluZe za bru-
senje tvrdih metala, kao sto su Hveno gvoZde, tvrdi metali, staklo i sm:no.
Elektrokorund se dobiva u elektricoim pecima - od boksita i koksa.
S obzirom na adrtaj aluminijum-oksida, razlikuju se dvi;e vrste elektroko-
runda i to : normalni i speci;alni . Tvrdoca rou je do 9,2 - po Mosovoj skali,
veoma je zila,', a upotrebljava se za brusenje celika, temper-Iiva, tvrde bronze
i sl.
Borov karbi d dobija se u elektricnim peoma pri temperaturama oko
2 500C, i to vezivanjem bora i ugljenika. Veoma je tvrd i, po Mosovoj skill,
tvrdoea mu Je veoma blizu tvrdoci dijamanta. Upotrebljava se u prahu za
brusenje veoma tvrdih materijala i sluZi kao zamjena za dijamantski prah.
Vezivno sredstvo je materijal ko;i sredstvo za bruSenje vde u jednu
cjeIinu. Od vezivnog sredstva u znarnoj mjeri zavisi i kvalitet tocila. U za-
visnosti od vrste materijala koji se brusi, operacije koj a se izvodi, upotreblja-
se razIieita vezivna sredstva.
"ji} Vezivna sredstva se dijele u dvije grupe : neorganska i organska.
Y NeorgartSka vezivna sredstv3 su : keramicka, silikatna, magnezitna i
metalna, a orgartSka: bakelit, selak i guma.
Kerarnieko vezivo (V) se najvise upotrebljava, i gotovo 90% tocila izra-
dena je ovim vezivnim sredstvom. Otporno je na vodu, hemikalije i toplotu.
Pogodno je za sve vrste busenja.
Silikatno vezivno sredstvo (S) se sastoji od vodenog stakla sa dodacima fino
roljevenih razlieitih minerala.
vezivno sredstvo (0) sastoji se od mljevenog magnezita i
rastvora ml!gnezijum-hlorida u vodi. Ima malu tvrdoeu, i pogodno je za
suho bru&enje.
Silikatno i magnezitno vezivo se rjede upotrebljavaju jer su osjetljiva
na vJM' i toplotu.
, vezivo (M) sluZi pri izradi tocila dijamanta. . .
J vezivo (B) je veoma eyrsto i elasucno. UpotreblJava se prl
tankih tocila za sjecenje. .
Selakovo vczivo (E) koristi se pri veoma cis tom bruSenJu.
228

Gumena veziva (R) sastoje se od vulkanizirane prirodne ili sintetil:ke
gume sa raznim dodacima. Veoma su elastiOla, i pogodna su za izradu toci1a
za sjeeenje. Siabo su otpOma na ulja, masti, alkalije i toplotu.
Osnovne karakteristike tocila su: btuSoo_ sredsrvo, .krupnota zma (ti-
noca), tyrdoea, struktura i vrsta veziva.
I}rnsno l/redstvo ima oznake:
normalni korund A,
specijalni korund B,
silicijum-karbid C,
dijamant O.
Brusno sredstvo se melje i prosijava kroz specijalna sita. Krupnoca zm3
se odreduje prema broju rupica na povrnini jednog kvadramog cola sita.
lPrema broju rupa na situ, sva zrna su svrstana u sest grupa (tabela 10.1.) . .
KrupnOla zrlla
Tabela 10.1.
.
vrlo gruba
8 10 12
gruba
14 16 20 24
srcdnja
30 36 46 54 560
fina
70 80 90 100 120
vrlo fina
ISO 180 220 240
osobito fina 280 320 400 500 600
(j;5) Ivrdoa IOcila je mjerilo za otpor zrna iz vezivnog s.re,d-
Ona zavisi od vezivnog sredstva. Tvrdocu toclla oznaeavamo velikim
s lovima latinice.
U tab eli 10.2. date su oznake tvrdoce tocila. Sto je veta tvrdoca tocila,
brusna zmca tde ispadaju pri zatupljeniu, i tocilo duze traje, ali kvalitet
obradene povrnine postaje los.
TlJTdota loola
Tabela 10.2. /
vrlo melea E F G
.
H
I .
I
K meko
srednje L M N 0
tvrdo P R S
vrlo tvrdo
..
T U V
..
osobito tvrdo X Y Z


Struktura toeila je karakteristika koja pokazuj e kolicinu u na i veziva u
jedinici zapremine toci1a.
Struktura se oznacliva brojevima od 1 do 9. U tabeli lO.3. date su oznske
te strukture.
O::naka Slruklure locila
Tabel:i 10.3.
Zatvorena - mala !upljikavost
1 2 3
Srednja - srednja !upljikavost
4 S 6
Otvorena - velika !upljikavost 7 8 9
Gil : Toeila se oznaeavaju prema obliku, dimenzijama i osnovntm karakte-
T1stikama.
Tako na primjer, kolutasto tocilo ciji je precnik 100 mm, siriua 40 mm
i preenik rupe 20 mm, i koje je od korunda B, . vrlo fine krupnoce
we) II. ; .. 1 s(:L1, G P;
@4:
J
[lJa.f"'j
@) ls,SJ
D
,
I
:-.
.
'd
D
I
,
"
: .

..
, ' ..
I d I
D
,
/
f)
g)
j)
Sl. Ob/ici tocila : G'I - kolutaSto; u::\ - konusno iii kupasto; @ - za odsijecanje i
d <g) - valjkasto; fi- profilno; g - kolutasto sa upustom; h -
obruOlo; j - konusno; - vretenasto
230

zrna 180, mekog vezivnog sredstva K, zatvorene strukture 3, j koje je sa
keramickim vezivnim sredstvom V - ima oznaku :
TociJo 100 X 40 X 20 B180K3V.
r TOCILA
Tocila se razlikuju prema obliku i dirnenzijama, vrsti brusnog sredstva,
krupnoci zrna, vrsti vezivnog sredstva, tvrdoci i unutrunjoj strukturi.
Oblik i dimenzije zavise od oblika predmeta koji se obraduje, operacije
koja se izvodi i od toga da Ii je unutraSnja iIi spoljnj a obrada.
Na slici 10. 12. dati su izgIedi najceSce koriscenih tocila. Toeila su stan-
dardizovana standardom JUS' K.Fl. ... Pored standardnih toeila, izraduju
se i specijalna tol=ila kao sto su, na primjer, razna profilna toeila.
Pravilnim izborom tociIa moze se postici zadovoljavajuci kvalitet obra-
dene povrsine. U proeesu bruSenja brusno zrno se tupi, pa vezivno sredstvo
mora omoguCiti njegovo brzo ispadanje, da bi se obezbij edilo samoostrenje
toeila. SamooStrenje toeiIa predstavlja ispadanje zatupljenih zrna i obnavljanje
novim zrnima sa oStrim ivieama.
Izlxn' tocila za Jpoljnje malinsko brulenje
Tabela 10.4.
Materijal predmeta
PrcOlik tocila D [mm]
do 350 350 do 450 450 do 600
<!elik za cementaciju, n1atni <!elik,
legirani <!elik, kaljeni - tvrdoCe
B60L B 54L B46L
do 63 HCR
legirani <!elik, kaljeni .i poboljWl
B 60K .B 54 K B46K
- tvrdo6l iznad 63 HCR
bnorezni kaljen, tvrdoce
'do 63 HCR
B 60J B 54J B46K
B B B
46 i
brzorezni kaijen, tvrdoee
601 54 I
iznad 63 HCR
C C C
tvrdi metal C80H C60H -
nebljen zatezne tvntoCe
A60M AS4M A46M
do 70 leN/em'
poboljlan .!elik, zatezne tvntote
A 60L AS4L A46L
do 120 1eN/CJ?l'
.
C C C
sivo Iiveno gvofde 60J 54J
46J
B B B
cinkove legure i lUi metali

C601 C461
C46I
)
231

Ukoliko se za bruSenje tvrdog matedjala odabere suvie tvrdo tocilo.
tada se brusna zrna brzo tupe, a vezivno sredstvo ne dozvoljava im bero
ispadanje. Zbog toga brusna zrnca ne rclu, vee dcformiu matecijal, i, usljed
trenja, povd;inski sloj se jako zagrijava, to je veoma tetno za zakaljene
povdine. Zato se obicno za bruenje tvrdih materijala upotrebljavaju tocila
sa mekim vezivnim sredstvima, a za bruenje mekih materijala - tocila
sa tvrdim vezivnim sredstvima.
U tabeli lOA. i 10.5, u zavisnosti od vrste materijala predmeta, date su.
preporuke za izbor tocila za spoljna i unutranja masinska bruSenja.
lzbor IOcila za unwraJnjt maIimko bruItnjt
Tabela 10.5.
Prctnilc locH. D [mml
Ma!erijal prcdmcta
do 16
iznad iznad iznad
16 do 36 36 do 80 80 do 125
za ccmentaciju, alami
legirani kaljeni - B80L B60K B 46 J B 46 J
tvrdoce do 53 HRC
legirani telik, kaljen, tvrdoee
B 80K B60J B 46 I 846 H
iznad 63 HRC
nekaljen &lik, zat.ezne tvrs!oCe
A80M A60L A46K A 46 J
do 70 kN/cm:
&I ik, za!ezne tvrs!oce
B SOL B60K B 46 J B 46 I
do 120 kN/cm'
si vo liveno gvoide C80K C 60 J C 46 I C 36 H
10. 2.3. POSTAVLJANJE I BALANSJRANJE TOCILA
Tocila se postavljaju direktno na rukavac glavnog vratila (slika 10.13.).
UevrCivanje se vri pomoeu navrtke (1), prirubnica (3) i podmetaca (2).
Podmetaci (2) izraduju se najceSee od kartona, koze iii gu.me. Debljina im je
od 0,5 do 2 mm. Precnik prirubnica mora biti jednak najmanje jednoj treCini
preenika toeila. je unutrMnji otvor tocila neSto veti od precnika rukavca,
to se cadi lilleg balansiranja ubacuje pesten (4).
Poslije postavljanja tocila vdi se balansiranje. Za balansiranje tocila
postoje posebni uredaji. Ukoliko toeilo nije uravnotezeno, vri se postavljanje
specijalnih tegova, koji sluZe za uravnoteZavanje toeila.
U toku rada toeilo se troi, to moze dovesti do neuravnotezenja. Tada
se pristupa ostrenju i poravnavanju toeila. Poravnavanje se vri pomoCu
posebnog rucnog alata za ciCenje iii dijamanta.
232

S obzirom. da tocilo ima veoma veliku obimnu brzinu i da postoji mo-
prskan!a mofe biti opasno po radnika). to ;e potrebno tocilo
wtltlU posebrum okJopom (slika 10.14.).
Sl. 10.13. Ulvricit)(llJj'i loci/a: 1 - nav-
nb; 2 - podmemt; 3 - prirubnica;
4 - prsten
81. 10.14. Zalri/ni uredaj za tociw
Pomirni Wtitnik moze se pomjerati zavisno od preChika tocila, tako
da rastojanje izmedu njega i tocila iznosi: C = 5 nun, dok je rastojanje od
osJonca do tocila: b = 3 mm.
Najveei ugao otvora oklopa iznosi : ex = 65.
Pri radu na brusilicama, obavezno je da se radnik koristi ztititnim
naocarima.
Osnovni parametri koji ddiniu proces bru!enja su : dubina bruenja,
broj prolaza, korak j brzina gJavnog i pomotnog kretanja. Pravilnin1 izborom
parsmetarll obrade mote e postici dobar kvalitet obradene povriine i velika
produktivnost.
-
10 .. 1. DUBINA. B1WJ PR LAZAKA J KORAK PRl BRUSb . jU
Brukoje mofe iti grubo i zavrino. Ako se izvodj sa oba kva-
litem (prvo grubo, a Ultlm zavrino), tada -se ukupni dodatak (6) dijeli Da
dve dijel , pri ternu e pri gruboj obradi kida 8JO;: 6' = 0,8 6, a pri zavrinoj
oj d bljine 6" 0,2 6.
Orijen . ne vrijodn j za dubine rezanja (l) u jednom prolazu date
u U OIbdi 10.6.
133



'r abela 10_6.
Orijtntodmre vrijedMlri .Whine, Aqraka j brine YU(lnja radn", , rtJmt ta pn ob,adi brultnjtm
Bu ina rt dnog predmell v rm/minl
Oubina 11.
Korak
Bru&tnjc jedan prolu:
NekaJ;eni l!clik.
K.l;tni &lik Mesing
t [mmJ.
S [mm)
telik. bronla
Aluminijum
sivi liv
Iiv baku
Jake Iegurc
1 2
,
4
, ,
7
1. Spoljno kndno izmcdu li ljaka
a) Uzdutao sa primicanjem
tacit. .
poslijt dvojnos hoda
t [mm/dh]: S", (mm/o]:
radl\Olltola
- prtthodno 0,02 + 0,05 8. 1S..,. 20 18+ 25 25 + 30 30+ 60
- ",nina 0,002 + 0,02 (0,2+0,5) B
t
25-::' 30 30+ 40 40+ 60 60.;.. 100
D) sa primicanjem
'"',w
poIlijc 'vUos hod, mno;
t [mm/h): Sa (mm/oJ:
stoll
-
,"""'00
0,01 + 0,025 (0,5+0.75) B, 12 : 18 JS+ 20 20 + 25 JO.;.. 60
- zavrtno 0,002+ 0,01 (0,2';" O,S) B, 25 ,, )0 30-:- 35 J5 + 55 60+ 100
,
c) S. (mm/o]:
- ............
25 + 30 30+ 35 35+40 40+ 50
-
- .. moo 0,001 + 0,005 20+25 25 + 30 30+ 35 30740
T.bdl 10.6 (rwtlvlk)
I 2 J 4
,

7
2. Spoljno krulno btl JiljUa
a) UzduIno I (mm/hJ :
-
prethodno 0,05+ 0,,2 1'+18 18 + 22 21+ 25 30+60

Zlvrlno 0,005+0,03 20 + 25 25 + 30 30-40 40 + 10
b) Popretno

S,(mm/oJ:
- prcthodno 0,002 + 0,01 10+ lS 15+ 20 20+ 25
35..!.. 45
- uvrino 0,002 + 0,005 10+ 15 U + 20 20+2.5
35.;.. 45
3. UDutralnje

t [nun/dh): $", (nun/oj :
-
prelhocino 0,01 .;..0,02 (o,.s + 0,8) St 25+30 30+ 40 4() + SO
I
- ZlVrtno 0,001 + 0,005 (0,25..,. 0,5) Br 50+ 60 60 + 80 W;!- IOO
100+ 125
. Spolino raWlO (pnvouponi
ra4ni Ito)
. ) Obimno Irmm/hJ Sa (mm/hJ :
- prethodno 0,QI5 + 0,04 (0,5+0, 8) B
t
JO+ 35 10+ )S 15 .... . 0 I h 4()
,
- ZI'f'rIno 0,c05 + 0,QI' (0,2+0,3) B, 6+ 10 6+ 10 10+ 15 15+ 20
,
















T.bd. 10.6 (aawvak)
1
,
I
,
I I
,


1
I I
b)Coooo
-p ........ 0,015+ 0,04 8+ 2S 8+ 25 20+45 20+45
- ......... O,oo5tO,Ol 6+ 8 6+8 10+ 20 U+25
S. SpoljDo moDO (bulni ndni sto)
I
.) ObilMo J (mmfh] : S.(mm/o] :
- ......... 0.01 + 0,015 (0,25+0,6) B. 20+ 30 25 + 35 3S+40 50+60
- ....... 0,005+0,01 . {O,HO,2S) S, 40+ 45
I
45 +50 5O+SS 55+60
b)c....
- .........
0.01$+ 0,03 ) 0+20 10+2' 20-;-4' 20+ 4'

- ,,""'"
0;005+0,01 10+ 2$ 10+25 20+4' 20+ 4'
. .
. 6. FUOOIto o.oU+0,02' 1+10 10+ 12" 12+ 15 12+ 15

Br.oj prolaza Y) se dijelj enjem odgovarajuceg dijela dodatka za
b ruSenj e sa USVOjenom vrlj ednoscu dubine bruSenja za jedan prolaz l pa
d' {}" ,
je za prethodno bruSenj e: j' = "(' j " = 7- za zavrlno brusenje, gdje je :
b', 6" - dodaci za prethodno i zavrlno brusenje,
1', I" - brusenj a za jedan prolaz za prethodno i zavrno bru-
senje.
pri bruse?)u se s obzirom na postojanost tocila iIi
mas me .. za odredivanj e koraka su najcclce do-
blvem emplfljskim putem 1 OUI uzimaju u obzir, uglavnom, slijedece faktore:
brzinu rezanja, 'dimenzije i materijal predmeta, dimenzije i karakteristike
toeila, dubinu brusenja i snagu masine. Orijemacione vrijednosti za korake
pri bruknju daTe su u tabeli 10.6.
/1::;. \1 \
V BRZINA GLAVNOG I POMOCNOG KRETANJA '7'
Brzina glavnog kretanja v je obimna brzina rocila. Pri brusenju, brzine
rezanja vel ike, pa se zbog toga izraiavaju u mis, umjesto u m/min, kao
kod ostahh vrsta obrade.
Obimna brzina toeila se izracunava prema obrascu:
'11=
gdje je:
D [mm) - precnik tocila,
D . n . n [m/s ],
60 . 1 000
n [mi n-' ) - broj obrtaja tociJa.
Obimna brzina tocila je razlicita za razne vrste materijala predmeta i
tocila i za razlicite vrs te i nacine brusenja.
Orijemacione vrijednosti obimne bdine tocila date su u tabeli 10.7.
a dozvolj ene brzine, zavisno od vezivnog sredstva, u tabeli 10.8.
Zbog veJike obimne brzine tocila javlja se jako naprezanje usljed centri-
fugalne si leo Ovo naprezanje caste sa kvadratom brzine i moze da izazove
raspadanje rocila, sto je veoma opasno. Zbog toga, brzine tocila su ogcanicene
- u zavisnosti od vrste vezivnog scedstva (vidi tabelu 10.8.). Osim napreza-
nja, do kojih dolazi uslijed centrifugalne sile, javljaju se i toploma naprezanja,
i to zbog razlike temperatura u slojevima tocila. Da bismo umanjili toplotna
naprezanj a, potrebno je vrsiti hladenje.
Kao sredstvo za hladenj e upotrebljavaju se: voda sa dodatkom sode
3 -5%, emulzije ulja i vode, i petroleum koji sluzi za brusenje aluminijuma.
Brzina pomotnog kretanja v. je obimna brzina radnog predmeta. Odre-
duje se prema obraseu :
Do . 7t . no [ I . 1
= _'-_....-0 m mm
1000
237

gdje je:
Do [mm) - pretnik neobrad nog predmeta,
110 [min-
i
] - broj obrtaja predmeta.
Velike brzine predmeta koji se obraduje povcCava;u presjek strugotine,
to smanjuje postojanost tocila, zbog fega treba birati umjerene brzinc radnog
predmeta.
Preporucene vrijednosti brzine radnog predmeta date su u tabcli 10.6.
Tallel. 10.7.
-
BnilllllOcila [mill
V nta nwerij(.! rsdn
-
Zavrino
BruJenje
rC'<k. . , 1'retbodno
bruJenje
bNfeaic
-
- _.
------
oi i liv 20 - ll
25- 35
apolino obualo btu!enje (uz-
dubo radl jalno bruknie ..

30-35
35-SO
-Ian radIIos predmeta
mesina, bronza, bakar 30-35 3S-SO
i brulcslje bez stezanja
alwnini;um i slil!no 20-35 35-50
aivi Jiv
10-20
25 35
unutralnje okruglo bruJcnje
25-30 35-SO
(uzduino i radi jalno II ,te-
zanjem radnog precf!:ncra i
mesing, brozna, babr 30-35 35-50
bru!enje bez stezanja)
aluminijum i lIimo 20-35 35-SO
livi Iiv 2S 35
"
20
i!elici 30-40 25-30
ravno obimno brufenje
'mesing, bakar, bronza 4O-4S 25- 30
aluminijum i slimo 45-50 30-35
sivi Jiv 25-30 JS 20
25-30 20- 25
ravno teono bruienje
mesing, bronm, buar 30-3S
20-25
alwninijum i sJieno 35-40 25-30
a1atni 20 25 20 2S
otrenje a1ata
tvtdi mctali
12-22
12- 22
ocfsijecanje
metaJi i plastiene mase 45- 80 45 80
. .
. ..
sli .
.
Napomena: - za manje kvalitetna tOCtla bu:a
U
donJ:. grarume
_ za rueno o!trenje alata brzme tOC1Ja IU v""e nego za
238

Do.".,ijOtG obiIMO Iw "" roala 0 [mill 1>"''''' Ilrrn L .... _ J,.L, ..
Oblik tocil ..
kolutasta i valjl<asla
koluwta sa dvostranim
koDUSnim upustOIn
konusna (kuputa) sa
Dim iii dvostranim
za od'ijecanje i usijecanje
loneuta
ci lindribla
iii
automatako
mehaniko iii
_utom_tsko
rumo iii mebaniko
rublo
mebaniko iii
automat.ko
rufuo
1(\
3S
- i -
30
__ I _
3S 35
50
25 30
30 35
25 lO
lona.tI.
ltonibta

tanjirasta
mehaniko iii
automatsko
zufuo
l1lehaniko iii
automatsko

10.l.3. MAS INSKO ILl GLAVNO VRUEME PRI BRUSENJU
30 35
25
30
Masinsko iIi glavno vrijeme pri brusenju zavisi od vrste Pri
obradi spoljnih okruglih povrSina (slika 10.15.). maSinsko vrijeme odre-
dujemo prema obrascu :
gdje je:
c. = L . j . K [min],
S' no
L = I + 11 + 12 [rom]
11 + 12 = (0,2 do 0,4) B [rom] - ulaz i izlaz toeila,
B [rom] - sirina tocila,
S [rom] - korak tocila,
no [min-I] - broj obrtaja predmeta,
i = !.. - broj prolaza,
t


d [mm] - ukupna dubina bruenja,
I [mm] - dubina bruenja u jednom prolazu,
K = od 1,2 do 1,7 - koeficijent troenja tocila.
f-----Ff , . L B
,
r': s=::
E
""D . ;1.... -F1f.-'.41R-
r
L
SI. 10.15 BruIenj. izmMII /iljalta
Pri bruenju raYne povdine kolutastim tocilom, prema ,slici 10.16.,
:mainsko vrijeme se odreduje prema obrascu:
t
- 2 L B. . K [ . ]
- '1' mm
, - 1000 S S. '
SI. 10.16. Rarmo i1rIIknj'
-gdje je :
L = 11 + I. + I [ann]
11 + I. = 10 do 15 [rom]
I[mm]
S[m/min]
B. [rom]
S. [rom/db]
. c5
1= -
I
- put tocila,
- ulaz i izlaz toci1a,
- duiina predmeta,
- brzina pomoenog kretanja,
- lirina predmeta,
- popreau ltoraIt,
- broj prolaza,
c5 [rom] - ukupna dubina bruenja,
I [rom] - dubina bruenja u jednom prolazu,
K = od 1,15 do 1,5 - koeficijent troenja tocila.
Pri ostalim vrstama bruenja, mainsko vrijeme odroduje Ie na slian

240

10.4. OTPORI REZANJA I SNAGA PRI BRUSENJU U
. pri nisu ve!iki, ali ih je neophodno poznavat i
radl pogona brusJllce I zbog nllhovog llti caja on kvaJitet i taenost
freba razltkovaIl ot por koji dj eluj e na I' edno brusno z n d _
zultu
. k .. d' I . r 0, 0 re
luceg otpora, 0) 1 )e ll) e na sva zrna kojn relu.
Na s lici 10.17. data je shema otpo-
m rezanla pn bruscnju. Rezultujuci ot-
por F razJa.ze se nJ tri medusobno nor-
malnc . komponente: glavni otpor rezanja
F" kO)1 pada u prm'Be obimne brzine to-
i prcdmeta, otpor prodirnnj a F
z
, koji
tezl da odmakne toeilo od predmeta, i
otpor pomocnog kretanj a Fo, koji se sup-
rMstavlja pomocnom kretanju.
,
....
...
....
Glavni olpor rezanj a F, zavisi od
vrSle materijala predmeta, dubine bru-
senja, koraka i obimne brzine radnog
predmeta.
... [ _ -.J.:, ........
" "
", I
" " F I
'- I I Moze se odrediti prema empirij skom
obrascu :
F, = C" . V.,"7 . SO,7 . zO [N],
'..J._-
SI.B Dlpori rezanja pri bruJwju
gdje )e :
C" koeficijent koji zavisi od vrste materijala radnog pred-
meta, i iznosi: 22 za zakaljeni celik, 21 za nezakaJjeoi
celik i 20 za liveno gvoZde,
vp [m/min] obirnna brzina radnog predmeta,
S [mm] aksijaJni korak,
I [mm/dh] dubina bruSenja po jednom prolazu.
Eksperirnentalno je utvrdeno da je otpor prodiranja F. veci od gIavnog
otpora i medu njirna postoji odnos:
F2 = (od 1 do 3) F,
Otpor pomocoog kretanja Fa je najmanji i moze se zanemariti.
Glavni otpor rezanja je osnova za proracun gIavnog i pomoCnog kre-
tanja. Kod brusilica je naj ceSce odvojen pogon gIavnog i pomoCnog kretanja,
i postoji elektromotor za pogon glavnog, i elektromotor za pogon pomoCnog
kretanja.
Snagu elektromotora za pogon gIavnog kretanja odredujemo prema
obrascu:
gdje je:
Fl [N]
fJ [m/s]
11 = od 0,75 do 0,80
F1'v
P"M = [kW],
1 00011
gIavni otpor rezanja,
obirnna brzina toeila,
stepen prenosnika za gIavno kre-
tonje.
241
,

n I;J d ktromotora za pogon pomocnog kretanja odreduje se prema
l)hrJ\cll
P
F, . v.
I'll: - IkWJ,
gdje je:
60 . 1 000 '7
F, [!\J
Vr fm/min)
1'] = od 0,8 do 0,85
glavni otpor rezanja,
obimna brzina rredmcta,
step en prenosnika za pomocno kre-
tanje.
10.5. GRESKE PRI BRUSENJU
U proeesu brtiSenja pojavljuju se grclke, koje poricu od toeila, mdine,
obrade, lose izvedene prethodne operaeije i sl. Sve te grclke jako
uticu na kvalitet obradene povdine. Najcclce grclke koje se pojavljuju u
toku obrade bruienjem porieu od neuravnotefenosti toeila. Zbog ove pojave
vide se oa povdini predmeta tragovi i neravnine. Nepravilnim izborom
toeila moze se dovesti do stvaranja mekog sloja oa predmeta. Ako se
bruienje tvrdog materijala izvodi tvrdim toeilom, dolazi, zbog brzog zatup-
Ijenja zrnaca, do intenzivnijeg zagrijavanja sloja, sto dovodi do
znatnog pad a tvrdoce zakalj ene povrsine. Ovo se moze izbjeCi zamjenom
toeila onim koje ima mekSe vezivno sredstvo.
Pri brusenju se mogu pojaviti pukotine - kao posljedica unutrdnjih
naprezanja. One se javljaju zbog e1asticno-plasticnih deformaeija u tankom
povriinskom sloju predmeta koji se obraduje. Plasticnim deformacijama
mijenjaju se obliei i orijentaeija zrna u strukturi predmeta, rastu unutrdnja
naprezanja, sto dovodi do promjene mehanickih i fizickih svojstava povr-
sinskog sloja.
Nepravilnim izborom Tefima rezanja cesto se javljaju greke. Tako.
na primjer, pove6mjem koraka, dubine i brzine pomocnog kretanja dobiva
se slabiji kvalitet obradene povdine.

Brusilice su maSine alatke koje slufe za zaVIinu obradu predmeta. Na
njima se obraduju okrugle unutraSoje i vanjske povriine, ravne povriine,
profilisane povriine, razni zljebasti zupCanici, navoji itd.
242
Prema obliku predmeta, brusilice se dijele na:
brusilice za okruglo bruSenje,
brusilice za ravno bruienje i
specijaloc brusilice.

10.0. 1. BRUSILICE ZA OKRUGl.O BRUSEN]E
Brusilice za okruglo bTuSenje dijele sc na
- brusilice za spoljnjc i
- brusilice za unutraSni e
Brusilice za spoljnje bruSenje molZu se pojijeilti na.
brusilice za rad izmedu i
-- brusi li ce be? iliaka.
10.6.1.1. Brusilice za raJ izmedll Hljaka
BrusLli\..e za rad izm'du iljaka UP\)[, (; ' Id "I t se Zd d'igatkih
predmeta (osovine i vratila). No \ .:'1 'n 'I n"ma mogu S Izvoditi
uzduznog I tli radijalnop. brUe0ld. N a slici t 0.18. prika-
:.ana )e brusl hca spol)n)c okruglo brusznie. PrcJmet je ut.vrscen izmedu
I 4), PI"I: cemu nosae . lijev()f( jka (3) ima ugraden prenosnik
kOlt sluZl za prom)enu bro)a obrlaJa pledmeta. Ovaj prenosnik ima poseban
pogon.
S I. za spoljnje bruJenje: I - tocilo; 2 - pn:nosnik za glavno krclanje;
3 i ; 5 - gornji 6 - donji klizac; 7 - postoljc; 8 - poluga; A, B -
graniCnici
Tocilo (1) je postavljeno na glavnom vretenu, koje dobiva obrtno kre-
tanj e od prenosnika za glavno kretanje (2). Zaseban elektromotor pokrece
prenosnik za glavno kretanje (2).
Ovaj prenosnik ima najccice mali broj promjena brojeva obrtaja. Brzina
se reguJiSe pogodnim izborom precnika toeila. Osim glavnog obrtnog kre-
tanja, toeilo ima mogucnost radijalnog primicanja prema osi radnog pred-
meta. Gornji k1izac (5), na kome se nalaze nosaei siljka (3 i 4) ima mogucnost
zaokretanja u horizontalnoj ravni za nekoliko stepeni, sto omogucava bruSenje
konusa. Donji uzduzni k1izac (6) omogucava aksij alno iii uzduZno kreta nje
radnog prcdmeta. Pomjeranj e se osrvaruje najecice hidraulienim put em.
243

Na slici 10.19. data je shema hidraulienog pogons za uzdufno pomjeranje
radnog stoia.
Ulje iz (J), zupeaste pumpe (3) i cjevovoda (2) krol
regulator (6), dovodl se u razvodmk (7). Pomocu cijevi (9 iii 10) ulje se dovodi
u radni cilindar, u kome se krece klip
II (11). Kroz koju ce cijev dolaziti ulje,
Sl 10.19. Sheina hidrouliblOg pagano: 1 -
rezervoar ; 2 - cjevovod; 3 - zupasta
pumpa; 4 - venti! sigumosti ; S - cijev;
6 - regulator; 7 - razvodnik; 8 - polu-
ga; 9 i 10 - cijevi ; 11 - k1ip
zavisi od razvodnika (7). U
polobju prikazanom na slici u1je se
pomoCu cijevi (10) dovodi u lijevu
stranu cilindra i ono potiskuje klip
(11), a klip je vezan sa uzdufnim kli-
zaeem radnog stoia (pozicija 6 sa slike
10.18.).
Ulje iz desne strane se ponovo
vrata u rezervoar, to je prikazano
strelicom.
l<.azvodnik je vezan zglobno za
polugu (8), koju pomjeraju u lijevu i
desnu stranu granienici (A i B) -
prema slici 10.18. Kada graniCnik (A)
naide na polugu (8), potiskuje polugu,
a poluga pomjera razvodnik (7) ulijevo.
Tada u1je ide kroz cijev (9) u desnu
stranu radnog cilindra i pomjera klip
(11) u lij evu manu. Ulje sa lijeve stra-
ne klipa kroz cjevovod (10) se vrata
u rezervoar (1). Daljnjim kretanjem klizaea radnog stoIa granienik (B) udara
u polugu (8), eime se radni sto vraca u supromom smjeru.
Regulator (6) simi za regulaciju kolieine u1ja koja dospijeva u radn
i
cilindar i na taj naein se regulise brzina uzduZnog stoia. Venti!
sigumosti (4) sluZi za zaStitu hidraulienog uredaja od preoptereeenja. Kada
pritisak poraste preko odredene granice, otvara se ventil sigurnosti (4) i
viAak u1ja kroz cijev (5) se vraes u rezervoar (1).
Pojedine brusilice imaju mogucnost zaokretanja klizaea, eime se posilie
moguenost bruenja konusa i zavojnih a osim toga, mogu biti
snabdjevene dopunskim uredajem za unutraSnje bruSenje. Takve maSine se
zovu univerza1nim brusilicarna.
Kod nekih brusilica uzduZno pomjeranje izvoditi nosae alata.
10.6.1 .2. Brusilice bez JiljaJuJ
Brusilice bez liljaka koriste se u visokoserijskoj i masovnoj proizvodnji
sitnih okrugJih komada. Na slici 10.20. data je shema brusilice bez i1jaka.
Ova brusilica ima dva tacila, pri eemu je tocilo (2) radno, jer brusi povriinu
predmeta, a tocilo (3) vodeee, jer daje predmetu obrtno i aksijalno kretanje.
Osa vodeteg tocila je nagnuta za ugao ex u odnosu na osu radnog tocila
(alika 10.3.).
244

Vode<:e fOcilo ima obodnu bninu v;, koja se razlue nil dvije komponente
D .n; . '7
v. = v.'7 cos or. = ' I . '7 cos or. [m/min]
1000
[
Sl. 10.20. Brusilica bez liljaka: I - postolj e; 2 - radno tacilo; 3 - vode':e tocilo; 4 -
podupirat; 5 - tOCale ; 6 - rucica; 7 - predm<[
1 aksijalnu bninu predmeta:
S = v ~ '7 sin or. = D, . n; . n, . '7 sin or. [::J.
gdje je:
D, [mm]
n, [min- I]
or. = od 1 do 5
p ~ c n i k vodeceg tocila,
broj obrtaja vodeceg tocila,
- ugao nagiba vodeceg tocila,
17 = od 0,90 do 0,98 - koeficijent proklizavanja.
Radni predmet (7) postavlja se na podupirac (4) (slika 10.20.), koji je
koso zasjecen (pod uglom 60 do 70), tako da osu predmeta izdiie iznad ose
tocila. Radno tocilo (2) je veceg precnika od vodeceg (3), a oba tocila se obreu
u istom smjeru, dok se predmet obrce u suprotnom.
Ova brusilica moze se upotrebljavati i za radijalno brusenje ako je ugao
nagiba or. = 0.
10.6.1.3. Brusilice za unucTaSnje okruglo bruJenje
.
Brusilice za unutraSnju obradu slliZe za bruSenje kako zatvorenih tako
i otvorenih cilindricnih i konienih otvora. Osim toga, na njima mozemo
izvoditi i ceono bruSenje.
Unutrasnje bruSenj e je slozenije od spoljaSnjeg bruSenja. Pri ovome
preenik tociIa mora biti manji od precnika otvora. N arooto je otdano bTU.
245

senj e predmeta sa ot. orom maloga preenika. U lovi pod kojim rade takv.
toala u eoma zbog toga sto brusna zrnca ceSce dolaze u dodir sa
' .trpe .veea opterecenja. Tocilo se brze trosi, gubi brusna
1 oblJk. Zbog toga je potrebno cesce vrsiti popravku tocila. Pri
otvora mal.og nije moguce ostvariti optimalnu brzinu
rezanJ a. Tako, na prtm)er, pC! beuSenju otvora 0 5 mm sa brzinorri rezanja
v = 30 m/s treba obezbij editi broj obrtaja tocila 120000 o/min. Zbog toga
5tO se ne mogu dobiti tako veliki brojevi obrtaja, mora se radi ti sa malim
brzinama beuSenj a, sto jako utice na kvalitet obradene povrsi ne i na ekono-
micnost rada.
Na slici 10.21. prikazana je brusili ca za unutrasnje bruSenje.
3 5 2
I
/
1
\"
SI. 10.21. Bnuilica za bruJenje: l l - prenosnik glavnog kretanj a; 2 - tod lo;
3 - stezna gl ava.;.,4 - preoosnik pomocnog kretanj a ; 5 - zdtitnik
Tocilo (2) dobij a obrtno kretanje od prenosnika za glavno kretanje (1).
Prenosnik za glavno kretanj e dobiva pogon od zasebnog elektromotora. Pred-
met se steze u steznu glavu (3), koja dobiva obrtno kretanje od prenosnika
za pomocno kretanje (4) koji takode ima zaseban pogon. Predmet se zaStieuje
zaStitnikom (5). Predmet izvodi same pomoeno obrtno kretanje, dok sva
ostala kretanja izvodi tocilo i to : glavno ourtno kretanje, uzdu:ino pomjeranje
i radij alno primicanje predmetu.
10.6.2. BRUSI LI CE ZA RAVNO BRUSENJE
Brusilice za ravno beuSenje sluZe za obradu ravnih povdina, zljebova i
slicno. Mogu biti sa horizontalnim iii vertikalnim radnim vretenom. Prema
natinu kretanja radnog stoia, mogu biti: sa pravolinijskim kretan;em (prave-
ugaoni radni sto) i obrtnim kretanjem (okrugli sto) .
Na slici 10. 22. prikazane su razlicite vrste brusilica za ravno bruSenje.
Kod svih brusilica glavno kruZno kretanje izvodi tocilo, dok su pomoena
kretanja kombinovana i izvodi ih alat i radni predmet.
246

Kod brusiliee a (51. 10.22.) radni sto skupa sa predmetom izvodi uzduino
i .dok se nosae toeila moze pomjerati u vertlkalnoj ravni
rad! zauzunanJa dubme bruSenja.
a b c
-
-
-
r
:-
I ::
"
, I
I I
;.+.,
.' ' I' ,.
1
@0
-
1 I. :J [.r

L, ,.J
d
e
51. 10.22. -Vrsle brusilica =a rG 1)IlO bruIellje: 3, h, c, d - horizontalne brusHice;
C, e - vertikalne brusHice
Na brusiliei b (ista stika) obrtni sto izvodi obrtno pomoeno kretanje,
dok tocilo izvodi glavno obrrno kretanje i skupa sa nosaeem toeila izvodi
popreeno kretanje. Tako<1e, za postizanje dubine brusenja ' radni sto moze
se pomjerati u vertikalnoj ravni.
Prema sliei d radni predmet izvodi sarno uzduino pravolinijsko kJ:etanje; .
a toeilo glavno obrtno i popreeno kretanje. Nosai: tocila moze se pomjerati
po vertikalnom stubu radi zauzimanja dubine brusenja.
Vertikalna brusiliea (51. 10.22. c) ima obrtni radni sto, koji se obrce
oko svoje ose i moze da izvodi poprecno kretanje. Toeilo izvodi glavno obrtoo
kretanje i pomjeranje u vertikalnoj ravni radi postizanja dubine bruSenja.
Kod vertikalne brusiliee sa pravougaonim stolom predmet izvodi pravo-
linijsko pornoeno kretanje, a toeilo obrtno glavno kretanje i pomjeranje po
stubu radi zauzimanja dubine brusenja.
Specija1ne brusiliee sluze za ostrenje alata, brusenje zupt snika i navoja.
e GLA(;ANJE ::. J'
Pri izradi savrernenih masina koje rade sa velikini. brzinarna i visokim
optereeenjirna, od pojedinih njihovih dijelova ;;o;ahtijevaju se posebni uslovi
vezani za kvalitet obradene povrSine i tatnost izrade. Obitno, takve kvalitete
nije moguCe postici do sada opisanim postupeima obrade.
247

Ispitivanja su pokazala da poslije obrade, kod koje je visina nera"nina
1 !'Il!' dozvoljava vece opterecenje po jcdinici povrsine,
pn ostalun Istun uslovima rada. Pri tome se vijek trajanja znatno
povecava. Tako, na primjer, pri smanjenju visina neravnina za 6 puta pri
izradi kliznih cilindra i kli pnih prstenova motora SUS smanjujc se
habanje za 9 puta, a time se i vijek trajanj a povecava za 9 puta. lz o\'oga pri-
mjera se vidi koliko je znacajna taenost izrade i kvalitet obradene
za vijek trajanja.
Da bi obradeni predmet imao taene mjere, mala odstupanja od odre-
denog oblika (ovalnost, konusnost) i dobar kvalitet obradene povrsine, po-
trebno je operacije zavrsne obrade izvoditi tako da se skida veorna tanki sloj
materijala. Ovo se postiZe specijalnim metodama obrade, koje nose
zajednieki naziv glaeanje. U zavisnosti od oblika i dimenzija povrsinc koja se
obraduje, razlikujemo sljedece vrste glacanja:
glacanje unutrMnjih valjkastih - honovanje,
glacanje spoljnih valjkastih povrsina manjih dimenzija kotrljanjem -
lepovanje,
glacanje spoljnih valjkastih povlacenjem - supcrfinis
postupkom i
poliranje spoljnih povrsina.
@ HONOVANJE \J
Honovanje je postupak fine obrade cilindricnih otvora preenika od
2 rom i vise, kod kojih je odstupanje od cilindricnosti povrsine od 0,002 do
SI. 10.23. Shema'honOlJanja: 1 - p=!-
mel; 2 - glava' za honovanje; 3-
radni sto
0,005 mm pri klasama obradene povrsine
od 2 do 6,' Ovim postupkom se obra-
duju ceiici, liveno gvozde, obojeni i tvrdi
metali. Najvise se primjenjuje pri obradi
cilindara i cahura koje slufe za motore
u automobilskoj i avionskoj industriji,
cijevi oruzja, ciIindara kompresora itd.
Honovati se mogu i konusni otvori. Veli-
cina dodatka za obradu honovanjem
krece se u granicarna od 0,02 do 0,2 rom,
pri cemu se manje vrijednosti biraju za
otvore manjih dimenzija.
Shema honovanja data je na slid
10.23.
Predmet (I) se ucvrScuje na radni
sto (3) i u toku obrade ostaje nepokretan.
Alat (glava za honovanje) (2) izvodi glavno obrtno kretanje brzinom tI
i pomoCoo pravolinijsko pomjeranje - povlacenje brzinom tI,.
Brzina glavnog kretanja zavisi od vrste materijala koji se i za
ce1ik izn08i: tI = od 45 do 60 m/min. Brzina pomOCnog kretanJa Je: tI, =
= 12 m/min. Za obradu livenog gvoMa : v = od 60 do 70 m/rnin, a tI. =
= od 15 do 23 m/min.
248

. Za honovanje se. alat. - glava za honovanje,
ko)a se .. od. 3 ill . vise brusUlh s.tapICa. Brusm su postavljeni na
giavi el)1 ): preCnik prilagoc1en preeniku otvora. Oni se potiskuju uz obrac1i-
vanu povrslfiu konstantnom silom
iii se pomjeraju radijalno za 0,25
do 1 I'm za svaki dvojni hod alata.
Brusni su izrac1eni od
korunda iii karborunduma sa kera-
mickirn '/ezivnim sredstvom, a rjede
bakelitnirn. Krupnoca zrnaca krece
im se od 120-600, sto zavisi od
toga kakav kvalitet se zeli postici.
Tvrdoca brusnih stapica bira se u
zavisnosti od vrste materijala pred-
met a, slieno kao kod obrade bru-
Senjem.
Pri honovanju predmeta od ce-
lika ili livenog gvozda potrebno je
izvoditi hladenje i podmazivanje sa
petroleumom iii smjesom petrole-
uma i ulja, dok se honovanje pred-
meta od mesinga izvodi na suho.
Na slici 10.24. prikazana je
masina za vertikalno honovanje.
Na postolju (1) posravljen je
radni sto (6), na kome se uCvrScuje
predmet i stub (2). Na stubu (2)
postavljen je prenosnik za glavno i
pomoCnO kretanj e (5), koji omogu-
cava glavnom vretenu (3), na kome
je postavlj ena glava za honovanjc
(4), obrtno i pravolinijsko pomje-
ranje.
t
SI. 10.24. MaJitl4 za hontlVanje: I - postoljc;
2 - stub; 3 - g)avoo vreteno; 4 - glava za
honovanje ; 5 - prenosoik za glavno i porno<:-
no k retanje; 6 - nldni sto
Pri honovanju treba naroeito posvetiti pB:Znju postavljanju predmeta,
tako da se osa alata i predmet podudaraju.
Ositn vertikalnih, postoje i horizontalne maSine za honovanje, a prema
broju vretena mogu biti jednovretene i visevretene. Horizontalne maSine
za honovanje primjenjuju se pri obradi dubokih otvora .
. POVANJE U
'----' Lepovanje je postupak zavrsne obrade koji omogucava postizanje velike
taenosti (sa vrlo malim odstupanjem, 0, 1-0,5 pm), sa klasama obrac1ene
povrsine od 1 do 4. To je postupak hemijsko-mehaniCke obrade.
Lepovanje se izvodi na specijalnim maSinama iIi rueno. Kao sredstvo
za obradu sluZi sitnozrnasto brusno sredstvo pomijclano sa uljem, iii spe-
cijalne paste. Sredstvo se nanosi u tankom sloju na polir-ploce, izmedu kojih
se posravljaju predmeti (slika 10.25.).
249

SI. 10. 25. Malin" _D "f>mJiUlj': I i 3 -
::! scp.arator ; 4 - vreu:no;
5 - elek.lr motor
' 1. 10.26. hnnJ ' QJpored.J 1".<1""'0 ;.,.}
Idonia polir-ploca ;
eparalor. 3 - prcdmtl
Predmeti koji rreba cia se lepuju postavljaj u se u gni:ezda separ atora (2),
i smjcltaju izmedu dvije ( 1 i 3). Gomja polir-plota ( 1) ima obrtno
kretanje koje dobiva od vertikalnog vretena (4). Obrtanje verri kalno vrelena
o n'aruje se po red tvom remenog prenoS3. Donja (3) dobi va
obrtno kretaDje od elektromot ra (5) preko konicnih zup<.'anika.
Polir-plo e ( 1 i 3) e obrcu u suprotnim smjer virna razlititim brzinama.
Na slici 10.26. prikazan je raspored cilindri nih predmeta koji se lepuju.
Cilindr icni predmeti ist ih postavl j ju se pod ugl om at u odnosu
na separatora. Pri obrtnom kr etanju polir-ploca, predmeti dobivaju
obrtno kretan je oko svoje ose. Brzina kretanj a (v) polir-diska moze se razloziti
na dvije komponente : v. - brzina kretaDja predmeta aka svoj e ose, i v, -
brzina klizanja predmeta.
Proklizavanje predmeta u odnosu na polir- ploCu omogueava proces
lepovanja. Od veliCine ugla nagi ba IX zavisi i brzina lepovan ja. Veei uglovi
skr euju vrijeme poli ranja, ali se dobiva "-val itet. Ugao IX ,,;; IS".
Lepo\'anje moze biti prethodno i zavrlno. Pri prethodnom lepovanju
brziDa kretanja ploca krece se u granicama 30 - 40 m/min, a pri zavrsnom
25 - 30 m/min.
Ako se upotrebljavaju brusna sredstva pornijciana sa uljem, tada se
lepovanje vrli mehanickim putem. Pri upotrebi pasti sa hemijski aktivnim
materijama koje ulaze u njihov sastav, lepovanje se izvodi hemijsko-meha-
nickim putem. Pod uticajem hemikalija na se stvara tanka i meka
oksidna opna, koju lako skidaju brusna sredstva.
Lepovanj em se mogu obradivati ravni i predmeti (osovinice)
koji su premodno obradeni brwenjem. (:istoea povrline mora odgo-
varati klasama obrade 5 do 7.
10.7.3. SPOLJ NJE HONOVANJE - SUPERFINIS POSTUPAK
Spoljnje honovanj e ill superfinis postupak se primjenjuje pri obradi
cilindricnih, konicnih i ravnih povdina sa klasama obradene 2 do 4.
Osim toga, superfinis se cesto koristi pri ispravljanju grciaka oblika radnog
predmeta.
250

Pri supet!inis pos\upku (slika 10.27.) nstvaruju se sl jede6J kr.:tanj ...
glanlO krctan)c (to Je obrtno kretanj c prcdmetu (2) brzinom v), uzdu7.no
pomJeranJe - po\lacenJe aiata iii predmeta brzinom S i oscilatorno po-
mjeranje a1ata.
Sl. 10.27. Sh<ma super/illl1 poswpka : 1 - brusni Stap; 2 - predmel; 3 - dna.:; 4 _
opruga
Brzina glavnog kretanja v iznosi od 40 do 90 m/min. Manje vri jednosti
brzine treba birati za celike, a vece za obojene metale i njihove legure.
Brzina uzduznog pomjeranja alam iii predmeta S iznosi oko 0,1 mm.
Alat u toku obrade izvodi oscilatorno kretanje (tarno-arnu) kako bi se
omoguCi la kvalitetnij a obrada povrsine. Pri tome, nikada jedno te isto zrnce
ne dolazi na isto mjesto na povrsini predmeta. Broj duplih hodova koj e izvodi
alat je 500 do 2 000 dh/min, sa anlpl itudom od 1,5 do 6 mm.
Brusni stapovi su prlt;snuti -uZ predmet, koji se obraduje malom silom.
Pritisak se ostvaruje pomoc: u opruge (4) .
Veliki utica; na kval itet obradene povrsine ima sredstvo za hladenje
i podmazivanje. U t u svrhu upotrebljavaju se tekuCine sa malim viskozitetom
kao sto su: petrolej iii petrolej pomi jeSan sa 10% ulja za vretena.
U procesu obrade intenzivno se skidaj u vrhovi neravnina, zbog cega se
ovaj postupak primjenjuje za skidanje veoma tankog sloja (0,005 -0,01 rnrn).
Brusni stapovi su izradeni od istog sredstva kao i stapiCi za unutrasnje
honovanj e.
Superfinis postupak se moze obavljati na strugarskim masinama ili na
specijalnim ffiaSinarna za superfinis posrupak.
8 POLIRANj J
Poliranje je postupak zavrSne obrade pri kojoj se izraduju predmeti
razlicitog oblika, na primjer : lopatice turbina, ploce, dijelovi automobila i
raznih pribora i sl. Poliranje se primjenjuje i za obradu dekorativnih povrSina,
i za obradu povrina koje se medusobno taru. Polirane povrine su otpornije
prema koroziji.
251

. Poliranje se izvOOi mckim brusnim sredm'ima, kao su 0 iJi iel)e7a,
hroms, alurninijurna i silicijurno, koji se nanG e n3 c1asritne disko,'c i7.radcne
00 drveta, koie, fileo, tkanine i trake.
Za poliranje uporrcbljavaj u se paste koje e sasloje od n'zh nog
i brusnog SrcdSfV8. Vczivna srcdsrvo kojo ulaze u saSfa,' paste su : IClIrln ka
i oleinska kisclina, vosak i rnincralna ulj a. Osiro uloge vczivnog rcdsrva,
vcziva no bazi hernijskih procesa proccs poliranja.
Poliranjem pomotu e1astimih diskova mogu se postiti klase t3cnosl i
2-6. Poliranjem se skida tanak sloj materijala deblj ine 0,01 -0,03 mm.
Obimna brzina diskova pritorn se krete 00 10 do 40 m s.
Poliranje pomoeu traka moie se izvodiri rumo ili maSinski . Trnke su
izractene od rekstilnih vlakano ili papire. Na trake se nanese paslU iii brusno
sredsfVo. Klasa obractene koja se postiie no ovaj natin ncilO je
sJabija i iznosi 3 - 6.
U zavisnosti od zaht jeva povriine, poliranje se moze izvoditi u jednom
iii prolaza. Prva poliranja se mogu izvoditi suvo, poslije tegs dolazi
poliranje sa podrnazivanjem. Svako slijedece poliranje zahtije\'a prirnj enu
sitnijeg brusnog sredsrva. Posljednj i prolazi se izvode brusnirn sredstvom
tija je krupnoCa 300-600.
Poslije rolir .!nja povrsina predmeta je glatka i sjajna kao ogledalo.
10.8 PITANJA ZA PONAVLJANJE
J. Sta je
2. Koje klase obradcne povrl ine molemo posriti bruJenjem?
3. Sta je gloCan;e i Ito). k1ase tamooti postil emo glaeanjem?
$.
Koja krelanja se j}yode pri bruk nju?
. KaI<\' o bru!enje mote biri?
. Kako se "ni ravno brut:Qje?
7. Koje su karakteril.tike bru!enja obodom tocil .?
II. Kako se vrSi brukoje Imnusa?
9. Sta je profilno bruenje?
Klikav alat se upotrebl java za bru!cnje?
Od i%ga se sastoji a1at za bru!enje?
12. Sta je brusno, & Ita vezivno srcdstvo?
13. Kola su prirodna sredsrva za bru!enje i Itoje su im karaktcristilte i'
14. Koja su vj etaB<a sredsrva za brulenje i t oje su im karaklerislilte?
(JJ Koje su vrste vezivnih sredstava?
16. Koje su osnovne ltarakteristike tociJa?
17. Sta je tvrdoea tocila i kako se oznabva?
18. Sta je krupDoea zrna i kako se
19. Sta je struktura tocila?
20. Objasni oznatavanje tocUa I
21. Kakvog su oblil<a tocila?
22. Kako se biraju locila?
23. Objasni postavljanje i balansiranje tocila.
24. Koji su osnovni parametri obrade bru!enjem?
25. Sa je dubina i broj prolaza pri bruJenju?
26. Sta je korak i Itoje vrste koraka posloje pri t:ru!enju,
252

27. Sta ie brzina r.""nia i k.ko se iuUava?
28. Kabo nap",unj. trpi tocilo?
29. Sta je otpOr pri bru!oniu i od ","vid?
30. Kako.., odroduie g'O\n. orpor rezanja?
3 \. Od teg. zsvi.si olpor prodiranja?
32. Kako se odr<duie snap bru!eDJa?
33. Kako so izr.tun,,, mdin.ko VTijeme pri obradi spoljnih okruglih povr!in.?
34. Kako se odroduj< m.sinsko vnjeme pri ohradi ruvnih po\'rtina?
35. KO'e e grdke j.\'lj.;11 pri brulenju i kako so otklaDjaju?
36. Koje su karakl<ri sti ke brusWce za r1Id izmodu l iljak. ?
37. Ob,. >ni shcmu hidrauliblog pogona kod brusiliea!
)8. Objasni princ.ip ruJa brusilice bez liljaka!
39. Kojc su karakteri stike brusilic'il Z. unutrasnje okruglo bruknje?
40. Obj.sm princip roda brusilice za ravno bru!enjc!
41. Sta je glai.lmje i kada se izvodi?
42. Sta je honovanie i koj. Klase obradeDe p, .. !in. mO.'.., mG p . niti h onovanjem?
43. Ob,.sn; princip hono\anj.!
44. St. je lepovanje i knda se primjenjuje?
45. KGje klasc obradenc povrsiDe lcpovanjem)
46. Sta ie superfini! postupak i kada so primjenjuje?
47. Koje Klase obradene poVTsiDe post i!<:mo superfini! poSlupkom ?
48. Sro je polir1lDjo i kada so koristi?
49. Koje klase obradeDe pOVTsiDe postiicmo poliranjem?
50. Koji su natini polir1lDja?
253

II, IZRADA NAVOJA I ZUP ANI KA
Izrada navoj .l 1 zupcani\.. 1 r .. I:tlidt im pnstupcima obrade sa skidunjem
tinr zovc l .l).'dniekiQl imcnom Ll zuhIjenje, Ozubl ienje je siozeni
kl'l) i zahtijc\ upotrcbu speci jainih alata i mJsina. Kretanj a
koja u ''",om sIuci)u oba\' 1!aju alat i preumct moraju imati odredenu z3visnost,
11.1. IZRADA NAVOJA
Prema vrsti navuja (spoIj ni , unutrasnj i, kratki ii i dugacki, trouglasti iii
kvadratni itd, ) j obimu njihuve proizvodnje biraju se: postupak izrade, masi ne
i al ati.
Navoj i se mogu izradivati rueno iii masinski, Masinskim putem navoj se
izraduje na : strugu, busili ci, glodalici i brusilici , Pored toga, navoj se moze
izradivati i valjanjem,
11.1.1. IZRADA NAVOJA NA STRL' GU \J
Navoj se moze izradivati na univerzalnom strugu, strugu sa vodecim
vretenom, revolveru, polu:JUtomaru i automatu. Za izradu navoja upotrebljava
se specijalno profilisani noz. Pn'o se obavlja grubo narezivanje navoja, a
zatim fino - s dotj erivanjem na odrcdenu mjeru i profi!. Obrada se izvodi
u vise prolaza, pri ('emu se serija prolaza moze osrvariti na dva naeina ulaska
noia u materijal: radijalni i uzduzni (slika 11.1.).
254

1= O,02+U.U)mm
a
1=0,'-;'0,2".".
b
t =0,3-1-0, 5 mill
C
SI. 11.1. Sht ma ,,/aska noza " I/Ullerijal: a - ra-
d,jalno ; b, c - uzduf no

Pri radijal nom ulasku nota (8) oba sje6va rezu u iSlo vnJcme i5ti pn:sjek
strugotine. Time je proces nastanka strugotine otetan, potrebne su veee
sile, izaziva intenzivno habanje vrha noza . Na taj natin obrada jc
kvaliteta, a ni mjere nisu tacne.
Pri uzduznom ulasku noia u matcrijal (b i c) sarno jedno sjeCivo vrSi
rezanje, sto olakava proces rezanj a i smanjuj e habanje noia. Ovaj nacin
daje manju tacnost profiJa, i koristi se za grubu obradu. Navoj se izraduje
kombinovanom metodom. Gruba izrada navoja vrsi se uzduinim primica-
njem nOla, dok zavrllni dio obrade dotjerivanjem profils na mj eru izvodimo
radijalnim primicanjem noia. Pri radijalnoj metodi dubine rezanja po jednom
prolazu su manje nego pri uzduznom.
Shema izradc navoja na univerzalnom strugu ili strugu s vodcCim vre-
tenom data je na slici 11.2. Radni predmet (1) stegnut je u steznoj glavi
i oslonj en 0 Sil jak. Predmet dobiva obrtno kretanj e od prenosnika za glavno
kretanj e. Nosac alata (2) koji nosi noi izvodi uzduzno pomjeranje. Ovo
pomjeranje je kontinuirano i osrvaruje ga vodece vretcno (3)
z,
T
h
. . 1 d t 2 - nosa' alat . 3 - vodel:e vreteno;
SI. 11 .2. Shema I zrad. navoJa lIa stNlgU: - pre me '. . ,
Zl -ZII - zupt anlcl /"
Pri izradi navoj a mora se uspostaviti veza izmedu glavnog obrtnog kre-
tanja predmeta (1) i uzduinog pomjeranja noia. Dok se
jedanput, noi se mora pomjeriti za velicinu narezu)e.
Zavisnost izmedu glavnog i pomotnog kreran)a moze se IZrazlb )edna-
cinom:
n . h = n . h.,
gdje je :
n [min- I]
h[mm]
n. [min-I)
h. [mm)
broj obrtaja predmera,
korak predmeta,
broj obrtaja vodeceg vretena,
korak vodeceg vretena.

Da bismo omoguCili izradu predmeta razlil:itih koraka, potrebno je
omoguciti brojeve obrtanja vodeeeg vretena i predmeta izmedu
kojih postoji odgovarajuci prenosni odnos:
n h.
1=-=-.
n. h
Ovaj prenosni odnos se ostvaruje pomocu zupl:anika od
.81 do .81' Zupl:anici od ZI do Z4 imaju prenosni odnos 1, a sluZe za promjenu
smjerova kretanja. \
Zupl:anici Z,-ZI crne grupu promjenljivih zupl:anika, koji se, zavisno
od prenosnog odnosa koji treba ostvariti, postavljaju na vratiJa, premo slici
11.2. Uz svaki strug dolazi garnitura sa brojevima zuba od 20
do 130 s poveeanjern po 5 zuba, i zupl:anici od 127 i 157 zuba.
Prenosni odnos promjenljivih odreduje sc prema obrascu:
n h. ZI.8
8
,=-=-=- ' -
n. II Z. Z7
Za odredenu maSinu korak vodeceg vretena (h.) je stalan, dok je korak
standardizovan i zavisi od predmeta.
Primjer 11.1. Odrediti promjenljive zupl:anike za izradu trapeznog
na' 50 X 8 ako je korak vodeeeg vretena struga 12 mm.
Rjdenje :
d = 50mm; h = 8mm; h. = 12mm,
. ,
Z., .8., Z 7 1 Z8 = .
Prenosni odnos promjenljivih zupt anika:
h. z. z.
'=-=-'- ,
h z .8
7
Z,.8. 12 4 , 3 100 40 30
- '-=-=--'--=- ' -
.8, Z7 8 4' 2 100 40 20
z, = 40; Z7 = 20; z. = 40; Z 8 = 30,
Provjera rastojanja medu vratilima:
z. + Z. > Z7
Z7 + %1 > Z,
40+40>20
20 + 30 > 40,
Primjer 11.2, Ako je korak vodeeeg vretena struga 12 mm, a obraduje
8C Witvortov navoj preallka 2 sa 4,5 hoda, na dufuli od 1, odrediti pormjen-
Ijive zuptanike z" z., Z7 i z.,
256
Rjeenje:
II. = 12 tom; d = 2"; ... = 4,5,
z" z.' z, i z. = ?

Korak predmeta:
h = mm.
4,5
Prenosni odnos promjenljivih zuptanika:
. h. Z l Z.
1=-=- . -
h 3 6 Z7
Z. Z 8
12
12 .
4,5 645 40
- = -- = ---- = --
-
Z 6 Z7
25,4 25,4 127 40
4,5
.z. = 120; z. = 127; Z 8 = 90; Z7 = 40.
Provjera osnog rastojanj a:
Z.+Z. > Z7
Z7 + Z8 > z.
127 + 120 > 40
40 + 90 > 120.
120 90
- - '-
127 40
?rimjer 11.3. Odrediti promjenijive zuptanike pri izradi predmeta ko-
raka 4 mm ako vodece vreteno struga ima Witvortov navoj sa 8 hodova
na dutini od 1.
:
h = 4 mm; Z = 8
.Koral< vodeceg vret.ena :
h. = 25,4 = 25,4 rom.
Z 8
PrenQsni odnos promjenljivih zuptanika:
. h. Z. Z
. 1= - =--
h Z. Z7
25,4
z. Z 8 8 25,4 127 127 60 127 60
. -=--= -- = -- = -_. - - _ . _ -
Z7 4
32 160 802 60 80 120
Z. = 80; Z. = 127; Z7 = 120; z. = 60.
Provjera osnog rastojanja:
z. + z. > Z7 80 + 127 > 120
Z7 + Z8 > z, 120 + 60 > 127.
?rimjer 11.4. Odabrati promjenijive zuptanike za izradu puta s jednim
l'otetkom tiji je modul m = 3 rom. Obrada se izvodi na univerzalnom strugu,
cije vodece vreteno ima korak 6 rom.
257

'1' 'nje
m - l mm; h. ",.. 6 mm
h z. z. i .11'8 - ?
KOTek pufa:
h = 11111: = 3 :l mm,
Prenosni odnos promjenljivih
, Be S8 h.
1=-'-=-
Z6 Z7 h
Ze .11'8 6 2 100 100 40 40 50
- ' - = = - - . = - . = - .
.11'5 Z. 3:it 3,14 100 157 40 157 20
Z 5 = 157; z. = 40; z. = 20; Z8 = SO,
Provjera osnog ra tojanja:
Z5 + z. > z.
z. + Z8 > .11'0
157 + 40 > 20
20 + 50 > 40.
Obrada navoja na strugu (stika 11.2.) vcli se pri izradi nestandardnih
navo'a i prilikom rada na stari jim konstrukcij ama strugova.
Savremeni univerzalni strugovi imaju ugraden poseban prenosnik,
koj i slufi za pomocno kretanje i koji omogucava izradu standardnih mili-
metarskih, Witvortovih i modulnih navoja jednostavnim pomjeranjerr. odgo-
varajuCih
Na slid 11.3. data je kinematska shema prenosnika koji slufi za po-
moeno izrade standardnih zavojnica.
A
1
"-
IX
*

.
,

rt-ft

""t + oj


I' .', /
. , VIII 1' ...... 1$
" \..
'.
!1 V"
v' ,
-
U IS" 11 I' K/

,

I _ VI T'I l.

:-IT
.....
f1.r r"
V 10
"
/II
10
''''
l'N
II
rz,
il1
"
II r..
!
-
f--
--


.I.""
Jl

-
'.,
_. -.-
111
J() f

-1

-
K' '
J4
11
SI. 11.3. Kinematska SMma prenomika za pomotno Itrelanj. kod unifJet'za/nog slnIIa
258

Obrtno kretanjc v dcceg \, retena (I) pO\'ezuj e se s obrr nim kretanjem
predmeta pomncu zupcastog prcnn5nika Pri obradi mil imelarsk( navoja
prcnos ' ,::la\ nog vretena (I X) na voeleee (!) o,tvarujc Se - POffi oeU
zupcani ka I , 2, 3, 4, spoj nice (K
I
) . koja jt: ukljucena sa zupcani \, om (5).
Zupcanik (5) ie sprct! nut sa zupcani kom (6) , k ji se nabzi na vrati lu (VI)
snopa 7. upcanika (nd 13 do 19) Nortonnvng mjenj aca, Sa ovih z up 'anika,
posreds[\'om umet nutog zupcanika (20) i m pcanika (21 ), spojnicc (K. )
ukl jucene u uesnu 5tranu j zupcanika (od 24 uo 30), spoj ni ce ( K ,) pomj erene
u de nu st runu I zupcani ka (31 i 32) " prcnnsi sc h Cldn je na vodcee vratil o
I). Zupbnici (oJ 13 do \9) imaj u h((ljevc zuba IjO. SO. 45, .to, 35, 30, 25 ,
k ji pomo(u grupc pomjeri)i\' ih zU!'CJnika (20 i 21) vrSr prnmjenu brojeva
obrtaj a vratDa (I V). Ova kombinaci ja zu canika pr'dstavija , orlonov mje-
nja . Zurcanik (21) mOLC da klizi po vrauiu (IV), a zupcanik (20) pomoeu
meiee (R) slika (a) moze da se sprcgn<.! s hilo k')Jim Zllp,,;,nikom (nd 13 do \9).
Osno 'ni r<!J d 7 Mand' rdnth I Ii ";d ,e kada ',e !!rupa zup-
canika (30 i 29) spreg c sa zupcanikom (2-) l'urcd navedenog snovnog
reda koraka, mogu sc dnhit i ;3 izvedena red a k.)raka S prennsom 1 : 2,
1 : 5 i 1 : 10. KaJ a grupu zupc nih (29 i 10) zupcd11lkom (27),
d hiva se 7 izvedenih koraka s rcdulrc'ijorn 1 : 2, Pomj er, nj m grupe zupca-
nike (29 i 30) i sprezanj ern '3 w pcanikom (24) dohiva se novlh 7 izvedenih
korak.! s redukci jom 1 : 5 Ukc-li kn j ;wpc,mik (29) spregnut sa zupcaniknm
128), jf.' i prikaz.lOo na shemi, dobiv3 sc jns -; izvedenih ,tandardnih ko-
raka s redukcijom 1 : 10.
Dio prenosnika koj i saCi njavaju zupcanici (od 23 do 28) te grupa pomjer-
ljivih zupcani ko (29 i 30) predsravlja kombinovani Nortonov mjenjac (Mean-
derov prenosnik) i sluzi za ostvarivanj e izvedenih koraka na OSI'OVU osnovnog
reda standardnih koraka.
U tabeli 11. L date su vrijednosri standardnih koraka za milimetarski
navo).
Standard"; Itorru:i
Tabela 11.1.
1 : 1 6 4,S
4 3,5 3 2,5
Redu-
I : 2 (3) (2,5)
-
2 1,7S 1,5 1,25
kci j&
1 : $ 1 0,9 0,8 0, 7 0,6 0,5 -
1 : 10 0,6 (0,5) 0,45 0,4 0,35 0,3 0,25
.
Witvortov navoj mo!e se izradivati po prenosu preko (1, 2,
3 i 4) i spojnice (KJ ukljucene sa zupcanikom (7), Pomocu
7 do 12) dobiva se obrtno kreranje (IV) kome se nalszl
(21) Norronovog mjenjaca. Peeko zupcanika (21 1 20), sloga (od
13 do 19) i spojruee (K,), Roja je ukIjucena na. dcsnu stranu sa
(22), a zupeanik (22) sa zuptanikom (23) mlen!B-
ta, preko koga se kao kod Izrade mlhmetarske zavo)OIce) doblva
pogon vodeteg vretena ( I).
259

.Na mogu se izradivati i nestandardne zavojnice. Ovo se
ubaClvanJem grupe promjenljivih zupanika na mjcsto A (pr=
shcl 11.3.).
Vodeee vreteno se upotrebl java sarno pri izracti zavojnica. Za ostale
strugarske .operaci!e koristi se VUOlo vreteno (II), koje dobiva obrtno kretanje
od (33 1 34) kada je spojnica (K. ) uJdjutena na lijevu stranu.
Alan za izradu zavojnice na strugu mogu biti za spoljnju i unutralnju
obradu, za grubu i zavrinu.
Na slici 11.4. prikazan je za zavr!nu obradu.
Sl 11.4. PratJi "oJ u navoj SI. II.S. CUlj,wi no1 =a rt=anj. navoja
Da bi se izbjegla neophodna Ieorekcija Ieod ovakvih noteva, grudni ugao
11 iznosi 0.
Rezanie 'spoljnih navoja mote se izvoctiti i pomotu nou koji ima me
profila (te.iasti not) (stika 11.5.). U procesu rezanja vise SjeCiY8 noia vm
obradu tako da su otpori rezanja dosta veIiki. Da bi se smanjio otpor rezanja
i ravnomjernije rasporectilo optereeenje, ovakvi noievi imaju mali nagib,
tako da pm skida;u manju dubinu rezanja (gruba obrada), dok posljednji
imaju profil navoja (zavrSna obrada). Nofevi sa zakosenim profilom
mogu se primjenjivati pri izracti navoja kod kojih nof ima dovoljno prostora
za izlaz. Poslije ostrenja profil nota ostaje neizmijenjen.
Na slici 11.6. prikazan je kruZni not za rezanje navoja. Kod ovog noia
o!trenjem po grudnoj povrSini profi I nofa ostaje neizmijenjen.
Za rezanje unutrainjih navoja koristi se profilni savijeni nof (slika 11.7.).
fM ._._j .. -$V
. 11 "
SI. 11.6. Krld"i noE :ta rlZanj. NZlJoja
SI. 11 .7. Profilni savij."j not za r",a"j.
JI1I1ltralnj., navoja
260

VaZno ' je napomenuti da profil nofa treba da odgovara profilu Ilavoja
predmeta.
Pri izradi navoja, kao sredstvo za hladenje i podmazivanje koriste se
ulja za rezanje iii petroleum. .
Mdinsko vri jeme pri obradi navoj a se prema obrascu:
c. = . i . z [min],
h'n
gdje je:
L[mm]
h[mm]
n [min- ']
z
put noXa,
korak navoja,
broj obrtaja predrneta,
braj prolaza,
broj pocetaka navoja.
11. 1. 2. IZRADA NAVOJ A NA BUSILICI
. .
Izrada mivoja na vrli se pomocu maSinskih ureznika. Primjenjuje
se u pojedinacnoj, serijskoj i masovnoj proizvodnji. Ovaj naein izrade navoja
je jedino moguc naCin izrade unutrdnjih navoja malog preenika. Urezivanje
navoja vecih preenika i krupnijih profila je pa se takvi navoji obraduju
drugim m!!todama.
Pri urezivanju navoja u rupama, zavisno od precnika i dubine rupe kao
i od toga da Ii je rupa zatvorena iii otvorena, upotrebljava se jedan iii
ureznika. U tab eli 11 .2. dat je broj kojima se izraduje jedan navoj
Broj urlZniJuI
Tabela 11.2.
l'reaillt navoja
d < 26mm d> 26mm
Rupa Nlvoj
Duiina navojo 1 [mml
I=d I>d l=d l>d
Otvorena
metti&i i Witvortov 1 2 2 3
rupa
cijevni 1 2 I 2-
.
Zatvorena
mettitlti i Witvortov 3 3 3 3
rupa
cijevni 2 2 2 2
Urezivanje navoJa pomocu ureznika moze se na: strugovima

Pri ure2Jtvanju navoja, prethodno se izvrli rupe, a zatim pomoeu
ureznika ure:ruje se navoj na mjeru. Posrupak je ekonomican i veama taean.
261

Alat ureznik) iz 'odi glavllO obrtno kreranje i pra\'olinijsko pomocn('
kretanj e.
Bruna rez.anja zavisi od vrste moterij ala alata i predmeta. Za ureznikc
izradene od nelegiranog alamog celika, koji sluZe za obradu k011Strukcionih
celika zatezne jacine do 70 kN/cm', brzina rezanja iznosi od 3 do 7 m/min.
dok za ureznike od brzoreznog celika iznosi od 9 do 15 m/min.
Korak pomotnog kretanja je odreden korakom navoja koji se obraduje
11. 1.J. IZRADA NAVOJA NA GLODALICI
U seriiskoj i masovnoj proizvodnji trouglastih i trapcznih, spoljnih i
unutni!njih navoja cesto se obrada izvodi na glodal icama. Glodanje kva-
dramog i pravougaonog navoja nije ostvariti na uslj cd
izoblicenia profila.
Izrada navoja glodanjem moze se vrSiti na univerzalnim i specijalnim
glodalicama za rezanje navoja. Razlikujemo izradu dugackih i kratkih navoja.
Na univerzalnim glodalicama vrSi se narezivanje dugaCkih navoja pomocu
plOCastih (kolutastih) profilisanih gloda1a. Za narezivanje kratkih spoljnih i
UDutrainjih navoja na predmetima veeih preenika i predmeta neokruglog
oblika konste se planetarne glodalice za rczanje navoja.
Sl 11.1. Si' I W"," notJOjD
,Iodtmjao: ! - sJodat; 2 -
gm."DO hCUOO; 3 - pm:lrDd
Pri izradi krupnog navoja (trapeznog i
modu1nog) koristimo 5e ploeastim profilisanim
glodalom i univerzalnom glodalicom uz pri-
mjenu podionog aparata. Pri radu na vertikal-
noj univerzalnoj glodalici, ploeasto glodalo (I )
se uCvrSCuje na glavno vreteno (2) i zaokreec
za ugao a., koji je jednak uglu uspona navojo
mjerenog na srednjem preeniku (slika ll .S.).
Predmet (3) 5e postavlja izmedu !i1jaka podi-
onog aparota, pri cemu sredinja gnijezda
moraju biti koncentriena u odnosu na spolj ni
ptcaJik predmeta. Predmet ima uzduZno po-
mjeranje i lagano obrrno kretanje, koje dobije
od podionog aparata. Dok se predmet obme
jedanput, sto glodalice 5kupa s predmetom sc
pomjeri za korak navoja.
Pri izradi dugaCkih navoja manjeg pree-
nika primjenjuje se pokrema lineta, koja se
pomjera ispred glodala.
Glodalo (1) izvodi glavno obrtno kretanje brzinom tI, pri cemu njegova
ekscentritllost na vratilu ne smije biti vea od 0,03 do 0,05 mm.
Izrada navoja ovom metodom ima ogranicenu primjenu, zbog toga Ato
je obradena povriinll u ovom sluOIju slabijeg kvaliteta i to je .t8Cnost profila
mala. Zbog toga Ie trapc:zne navojnice grubq obrad':lj.u dok za-
vrinu obndu izvodim.o pomobl noieva 118 strugu III brulen,em.
I
262

I
Na univerzalnoj glodalici uz upoti-ebu uni vcrzalnog podionog aparata i
p ocastog profilnog glodala mogu se izradi vati :
ZBvojna vret ena maSina alatki, dizalica i dr. ,
" ptdevi,
spiralne burgij e,
glodala sa zavojnim zubima,
gloda6 sa zavojrum zubima itd.
Z,a izradu veceg preenika upotrebljava se specijalna
za navoJa., Kao a1at ,sltdi zavojno glodalo koje je u vidu
?avoJa uzduZn,un :.l: IJ ebovuna koji sltde za izbaeivanje srrugotine
1 forrmranJe grudnih povrSlfla a1ata.
Na sliei 11. 9. data je shema izrade spoljne kratke zavojnice, Ovdje je
osa glodala (2). post avlJ cna 5 os om ( 1), a glodanje svih
navoJa se u ISro Za jedan obrtaj predmet a (1) glodalo (2)
se pomJen za Jedan koru navoJa predmeta koji se izraduje.
/
s
- --
I. 11.9. Izrad4 ,poJfroj.,lrrulirDr 1IO,,,,ja :
I - prrdmet j 2 glodat
:
0)
51. 11. 10. Ittmo i;:rode ,uwoja plallctarn;m
Irrcranjn" g/odata: a spol;n;. ; b -
unuUlIlnje
Glodal o izvodi glnvno ebrrno krelUnj e brzinom tJ i uzdu:.l:no pemjeranje
bninom s, uz prethodno radijaln primicanje za dubinu zlijeba naveja.
Predmet (1) izvodi samo pomoCne obrtno lcret anie brzinem 11,. Za potpuno
narezivanj e nllvejo potrebne je 1,2- 1,3 ebrtsja rndneg predmeta (0,2- 0,3
obrtajs potrebne je radi p<>Slizania pune uubine Zlij be neve;a), Zbog toga
je dutinB glodabl ndto vcCa oJ dtdine predmeta (ebitne 7,a 2- 3 neveja),
Pri obradi pre<!meta eii:Ux>g svogn oblika nernaju t obrtnog
POllloCnO kretanj, gloda izvooi 5\'3 kret8nja, dok rredmet mirujc (slib
11.1 0.).
Glodal , pore..! IIlav nog brtnOIZ krclllnj . 11 op tV ne ose, izvodi pla-
nctamo krnanie, rj. ohilatenje oko radnog predmeUt i u7.duU10 mjenl1l je
brz.i nom s,
263

Viehodne navoje i puteve ekonomitnije je obradivati putnim glodalom
Pu!no gJodalo ima zavojne zube. '
. Na 11.11. data je shema izrade dugatkih viehodnih navoja. Alat
(1) glavno obrtno kretanje i pravolinijsko pomjeranje, dok predmet
pomoeno obrtno kretanje. Odnos broja obrtaja predmeta i alata
Je odnosu broja zuba wata i broja hodova (potetaka) navoja predmeta.
A1at 1 predmet u procesu obrade pondaju se kao dementi putnog prenosa.
Primjer 11.5. Na univerza1noj
glodalici treba izraditi glodalo sa
zavojnim zubirna. Dimenzije glo-
dala su s/ijedece: srednji pretnik
D. = 60 mm, broj zuba z = 10 i
korak h = 300 mm. Zavojno vrete-
no univerzalne glodalice ima korak
h. = 6 mm. Prenosni faktor podi-
onog aparata k = 40 .

51. II . t t. iutJda dugaIltih viI.hodnih
natJOja
51. J 1.12. Shmuz izrad. zavojnih t lj. b(1!!a
Odreditl clemente potrebne za izradu glodala.
Rjeienje:
Pri izradi glodala potrebno se koristiti univerzalnim podionim aparatom,
postavljenim na radnom stolu gJodalice.
Radni predmet (Ill) stegnut je izmedu iljaka podionog aparata (stika
11.12.). Obrtno kretanje predmet dobiva od zavojnog vretena radnog stoIa
glodalice (1), preko cilindritnih zuptanika (5, 6, 7, 8) i podionog aparata.
Pri tome je zuptanik 5 postavljen na zavojno vreteno radnog stoia, a zuptanik
8 na vratilo konusnog zuptanika 2 podionog aparata. Prenos ide od zavojnog
vretena preko zuptanika (5, 6, 7, 8), para konitnih zuptanika (1 i 2), podione
plate, rutice (R), cilindritnih zuptanika (3 i 4) i pumog prenosa. Pri tome je
OIigurat 0) osIoboden od plate, tako da se mofe okretati skupa s konusnim
zuptanikom (l), a osigurat (L) je postavljen u rna koju rupu podione plate.
Dok se glodalo (radni predmet) okeene jedanput, radni ItO Ie pomjeri
za jedan koruk. lzmedu broja obrtaja radnog predmeta " i zavojoog vreteDII
264

radnog stoIa glodalice n. postoji sli jedeei odnos:
._ n h. 6 I
1 - - = _ = __ = _ .
n. h 300 50
. Ovakav prenosni odnos moraju da ostvare zupamici (5, 6, 7, 8), i podionf
aparat. PoAto su 4 podJOnom aparatu zuiXanici z 1 = Z liz = II to J' e pre-
nosm odnos: . I .'
. hT) Z5 , z, zp
1=-=-1 - ' _
h Ze Zs zv' J
gdje je:
- I' ~ p .
- = I ., = --' - prenosni odnos izmedu puta puznog tOCka.
Zp. - k
z, . z. = h . ~ = ~ .40 = ~
z. z. h ' 300 5
z . z, = ~ . t!. . 100 _ 40 . 80 _ 80 . 20
z. z. 5 8 100 - 50 80 - 50 40
z. = 80
z. = 50
z, = 20
z. = 40.
Provjera osnog rastojanj a:
z. + z. > z, 80 + 50 > 20
z. + z. > z. 20 + 40 > 50.
Izraeunate zupcanike treba postaviti u podioni aparat prema shemi
datoj na slici 11.12.
Poslije postavljanja zuptanika, radni sto treba zaokrenuti za ugao P =
= 90 - IX, gdje je IX ugao nagiba zavojnice preclmeta, a odreduje se prema
obrascu :
h 300
tg IX = = -- = 1,59235.
Dan 601t
Iz tablica se nalazi da je IX = 5752'.
Radni sto horizontalne univerzalne glodalice treba zaokrenuti za P =
= 90 - IX = 90 ~ 5752' = 328' .
Poslije izrade jednog zavojnog flijeba i vraeanja radnog stoia u poeemi
poloZaj, potrebno je radni preclmet (glodalo) zaokrenuti za jedan zub. Bro;
okretaja rucice (F,) podionog aparata je:
k 40
X=-=- =4.
z 10
Znae, da bi se predmet okrenuo za jedan zub, potrebDo je rucicu (R)
podionog aparata zaokrenuti za 4 okretaja po bilo kome krugu rupa podione
ploee.
265

II. I.J. RRl' E:-:JE AY0]j / L/
" je. opcraci)a u postiL.llnju \ is kog kvru' lcla i
t.Knost! . p? tiJe prelhodne obrade nu Slrugu, buitici iIi !!Iodalici,
.a mote se lzvodm dlrektno s profilnim tocilom.
BrUenje se izvodi: poslije lermi ke obrade, pri likom izrade ureznika
glodala za mjerile za navoj, t8 nih navoja, puie\'a itd.
en)em nayo)a posli)e kal)en) a odstranjuje se razuglj eniceni sloj i iskrivlienje
profila nastalo u toku termicke obrade.
. se izradivati direktno navoj malog koraka (II ,::: 1.5 mm).
Pn ve\:trO koraCl ma oblcno se pri je terrnicke obrade izradi navoj jednom od
r ani je opisanih obrada s ostavljenim dodatkom za brUenje. BrUenj e nam ja
se izvoditi uskim profilisan1m tocilom, koje brusi sarno iedan nami ,
11i ko)e Ima navoj narezan po obimu.
'.-: r
i .Iv
, .'
. '.


,
.......&..- ._-
I
SI. 11. 13. BruImj< lIIJfJoja
j . dnopro/ifnim IlXilom
(
b)
SI. J 1.14. S/umQ ,'z rade >Javoja viI. pro/il-
nim IlXi/otn: a - punim profilom; b - ne-
potpunim profiJom
Na slici 11.13. prikazano je bruknje jednoprofilnim toci1om. Pri bru-
s enju predmet dobiva lagano obrtno kretanje (slimo kao kod izrade navoja
na glodalici plocastim glodalom) i uzdutno pomjeranje, pri cemu ie osrvaren
uslov: dok sc predmet obrne jedanput, uzduino se pomjeri :ia jedan kocak.
Tocilo je pri ovome nagnuto tako da se njegova ravan pokJapa s tangentom
na profil navoja i one izvodi glavno obrtno kretanje. Bnina rezanjs ie od
3 do 8 m/min.
Pri izradi navoja malog koraka bMenjem, predmet se obree malom
brzinom u granicama 0,2 - 0,8 m/min, a izrada se oba\'i za 1-3 prolaza.
Ekonomicnost pro.izvodnje moUrne pove61ti primjenom viieprofilnih
tocila, kod kojih se kontura sastoji od vile profits, a ti profili mogu biti pot-
puni iii na poeetnom dijeJu nepotpuni (slika 11.14.).
266

V, "(' prllnln.im lo<?lom s punim pro.lfilom k ristlmo c pri iZr<ldi kralkih
nU\018, kod kOllh lOCllo nema do\"ul; no prostora Zd lzlaz.
Tm;ilolll s neporpunim profilom na potctku koristimo se prilikom iz-
rJde dugackih navoja, kod ko; ih t oei la ima dovol;ncl proSlora za izlaz.
. . O\' a; nacin izrade nij c dovol; no preei zan, a weska sc poveeava S pove-
':In.lem koraka zbog prolila. Pri .izradi \'clikog brojs zavnn;cviI
kOJl treba da tacnc ml ere , do bar k\'alttcl , ckonomieno je prelhodnu
obradu lzvodm vlseprofilOlm lOCI 10m, a zansnu iednoprofi lnim focilom.
U masovno; proizvodnii zavrtnieva kod kojih se ne rrat.i 'dika
jc obradu iz\' odir i na brusilkama b.:z
11.1. ). P lTAN j t\ ZA PONAVLj Al\ jF.
I. St. je navoj ?
, Koje vrst e nsvoja postojc ?
3. Kakva je uloga z.av rtnja ?
4. Na koje se naeme mofe iZr'Jdi\' 3ti na\'oj ?
5. Kako se izraduje navoj na strugu?
C'. Objasni nacine utaska nota u pri iuadi nJvoja !
7. Nacrtuj i obj as ni shemu izrade navoja na
8. Kako se odreduju promjentjivi zupcanici pri izradi navoja?
Q. Obj asni kinemalsku shemu prenosnika za pomocov uniyerz31nog struga.
10. Koj a je karakter istjka alal3 za izradu navo;a?
II . Kako se odrcduje masinsko vrijeme pci izradi na\'oja?
12. Objasni izradu oavoj ll M I2 oa busilici !
13. >la koje nacine izradujemo navoje na glodalici?
1.1. Kako se izraduju dugi navo;; na glodalici?
15. Objas ni izradu kratkog navoj. na glodalici!
16. Rako se na glodal ici s ptanetarnim kretaniem izradui <' kratki navo;?
17. Na koje nati ne vrsi mo bruenje navoja?
t 8. K ako se vrsi bru!enj e n3\'0;3 \"lsepr(lfi lnim toci llm
19. Kada sc bruc nje na\'oja?
] 1.2. IZRADA ZUPCANIKA
U prenosnieima savrernenih maSina \'eorna \etiku prirnjenu imBju zup-
b niei koji rnogu bili razliciti po obliku, profilu i dimenzijarna - od veoma
rnalih, koji se primjenjuju u instrumemima do \'elikih, ko;i slut.e u leSkoj
industriji. Na sliei 11.15. prikazani su osnovni oblici zupeanika.
NajceUe se koristimo eilindricnim zupcanieima s pravim (a) i kosim
(b) zubima koji sluze za prenos kreranja izmedu paralelnih vratila.
Konusni zupeaniei (slika e) sluze za pren(ls kretanja i kod njih se ose
Halila sijeku. Ugao izmedu vralila moze biti razlitil. Ovi zupcaniei
bili s pravim, kosim i krivolinijskim zubima. l- slucaiu kada se ose vratila
mimoilaze, primjenjuju se eilindricni zupcanici sa za\'ojnirn zubima (slika
..I) iIi pufni prenos (slika e).
267

P ~ n i pr.:nos predstav!ja kombinaciju zupcanika (zupcast0lt tocka) i
zavrtnla (puZa). Ovakav nacm prenosa koristi se za ostvarivanje veJikog pre-
nosnog odnosa i prenosa veJikih snaga.
0)
0)
e)
51. 11.1 S. Oblici zuptauika: a - cilindrieni sa pravim zubima; b - cilindritni sa kosim
zubima; c - k o n i ~ n i sa pravim zubima; d - cilindritni sa zavojnim zubima; t - pu:l nl
pre nos ; f - prenos sa zupcastom len'om
Na sJici f prikazan je prenos pomocu zupcaste letve. ZupCasta letva
moze imati prave iii kose zube i spreze se s cilindricnim zupcanicima s pravim
iii kosim zubima. Prenos se moze ostvarivati kako sa zu?canika na zupcaslu
letvu, tako isto sa zupcaste letve na zupcanik.
268
Cilindrieni zupcanici imaju najteSce evolventan profil (slil<a 11.16.).
Osnovni elementi zupcanika su:
51. 11.16.
'.
precnik podionog kruga D,
spoljni pretnil< D"
unutrasnji preenik D"
korak e mjeren po Juku podion(lg
kruga,
visina zuba h (h, podnozna i It .
tjemena visina) i
du7.ina zuba I.
Preenik podionog kruga D je osno,'-
na velitina i odreduje se 'prema obrascu:
ez
D = - = mz,
1t
gdje je :
z - broj zuba zupcanika,
e
m = - modul zuptanika.
1t

\' rijednosti modula su standardizo\anc.
Zupcani ci mogu obradivmi na raznim za rezanje
Obrada se izvodi na dva nacina : metodom pojedinacnog rezanja meduzublja
I metodom relati vnog kotrljanja .
\1etoda poj edinacnog rezania nije ckonomicna, a primjenjuje se u 1'0-
jcdinacnoj i maloserijskoj proizvodnji .
V serij skoj i masovnoj proiz\'odni i zupcanika primjenjujc se metoda
Tclativnog kotrij anj a.
Ako sc d\u spregnut3 zupcanika krecu ied3n po drugome he:l. kl izanja,
coda je to kotrlj anje jednog zupcanika po drugom. N1.edutirn, ako dva zup-
canika (u stvari al at zupcani k i predmet od koga treba Ju se izradi zupcanik)
koji nisu u zahvatu - izvode ista kretanja kno pri knt rli ani u kada su zupca-
niei u zahvat u, kazemn da ova dva prcdmeta ohavljaiu rebti \' no kotrl ianje.
Izradeni zupcaniei su dobrog kvaliteta i vel ike taenosti . Zupcanici se
izracluj u : glodanjem, rendisanjem i provlacenj em.
11.2. 1. I ZRADA Z UPCANI KA RENDISANjEM
Rendisanj ern se rnogu iZTadivati cilindricni zupcanici s pravim i kosirn
zubima, zupcaste lerve i konusni zupcanici s pravirn' i zavojnim zubima.
Obrada na rendisaljkarna je ekonomicna, kvalitetna i preciznn. Najstariji
nacin izrade cilindricnih zupcaniku s pravim zubima je rezanje s profilisa-
nim nozern, ciji profil odgovara profilu rneduzublja zupcanika. Poto se iz-
radi jedno meduzublje, pornocu podionog aparata izvri se zaokretanje za
jedan zub, i proces se ponovi . Ovakav naci n izrade zupcanika ne daje zup-
canike s dovoljnom tacnosri, a proces je veorna skup. Za isti modul, a za
razliciti broj zuba, potrebno je imati drugi alat. Mnogo bolji rezuIrati obrade
zupcanika se postizu na specijalnirn rendisaljkarna za izradu zupcanika. U
ove rendisal jke spadaju :
rendisaljka tipa Mag (Maag),
rendisaljka tipa Felous (Fellows),
rendisaIjka za izradu zuptanika pornoCu ablona,
rendisaljka tipa Bilgram i
rendisaljka upa GIizon (Gleason).
11.2.1.1. Izrada cilindnlnih z uptanika po metodi Moog
Metoda izrade zupcanika po Magu zasniva se na principu relativnog
kotrljanja. Alar je zuptasra leIVa, tiji su zubi i
ivice alata. Svi zupcanici istog modula, nezavlSno od brola zuba, obraduJu
se jednim alnrorn. Obrada se izvodi na specijalnoj vertikalnoj rendisaljki,
269

lIr .\1, a lWIOI m .
... "U l /r , II C'.1t rt Ol/U rul' rr
vim i ko im ubim. ,. m 'Julj 6(J mm I PI' do 12 O()O mm, II :1
11. 17. data Je hem.1 rrtallJa rn1i \ m .7< J. zu ntu I 'met. .: 1. .
.. . U r 24m a
l
.1I I ), Ul n u Jrtacu (J). u\ oJ, III prnoh-
Oll'lko k.r nle (1) ('re \ naumtcn., no'. prt cemu Ie l'lanje IUd ,I,C'
I' dOl hod - kaJ <c \T , rezani a krelJn;l nJ!:nre po 'rarn. hod.
1 I 111,1.
-s:, ' ' ;:=:=\'
SI. II . 17. SIwntd ruuiisa'lja zuplanilta
po 1NfDdJ' MIJaI: I - lin (ZUpa.11I
letva); 2 - pttdmet ; 3 - drtat .Iata
Krel.mi . ja In' 'pr m t .>d
)llll aralU r I )vn<WlI I<olfl aniU ZI'><
"'\! r ni to r tTl
,J\' medu "bn I
oh n' 'II, I rr .. :011 k
l' ""U h.: tCl\':, Zu La: I . '"
, 11.1. i u \ 3l1l"
U radn 'm hodu. dd . n f" IH Illl hI
luxIu u ro.( ,I tet\ it
odmite od I'redmeta p.>mO<.'U da
.Jiata I V)
Rc:lati\n kNrl 8qr \ I h '1 (1'(-
nutrlo kad sc zuptasta letva \'r4li u
gomji polat.ai . Za vrijeme rf: nj d-
ni SIO. skura rredmctom je nepo-
kretan. Zahl'a\jujuC:; relali, -
nul[ kotrlj nja (mehanizam raster=).
smanjeno je habanje, ; postii-e sc vco-
ma "isoka tsOlost obrade.
L'slijed dutine alata
(hroj zuba je od 6 do 8). proccs obrade
je prelUdaD, tj. posJije obrade nekoliko
meduzublja (poito je radni predmct
dospio do mja alaea) zaustadja se maAina, i to oDcia kacia alat dode u gomj i
polotaj, a radni sto sc nat; u rrvobitni polotaj - bcz relativnog Ir.otrljanja.
Na ovaj nOCin je, zbog miro\'anja alata ; radnog precimcta, medusobni polobj
zuba ostao neizmijenjen, tako da ponovnim ukljuovanjem glavnog kretanja
proces obrade se nasta\lja. Prije ukljuovanja glavnog itretanja mora sc iz-
vriiti pomjeranje radnog stola u jednu, a potom u drugu ItnIDU, cia bi se
uklonio zazor u mehanizmu za obrtno i tranalatomo itretanje precimcta.
Zupanici s kosim zubima izraduju se po ovoj metodi, la iatim alatom.
5 tim ito se po !tome k1izi nosat alata zaokrene za upe Itoji odgovara
ugIu nagiba zuptanika (slika 11.18.).
Alat za rendisanje, po metod; Mag, je pravi zuasti nen (zup&ata letva),
toji moze biti izveden trojako: za grubu, za zavrinu obradu i za obradu po-
IHje koje slijecii bruienje.
Zuptanici 5 modulom do 7 mm izraduju se iz jecinog prolaza, zupanici
modula 8-14 mID - iz d\'a prolaza, a zuptanici modula veCeg od 14 mm
- 5 tri ili viie prolaza.
Bnins rezanja kreCe se 10-20 m/min, a translatorno pomjeranje
meta po jednom dvojnom hodu alata je 0,1 mm-I mID.
270

/
-
- -- ....
1
~
,
2
51. l l . l ~ . 1zgl.d rwdisaljke lipo Maag: J - alaI; 2 - predmet; {J - ugao n.&It-a
11.2.1.2. IzratUl cilindrienih zupeanika po metodi Felous
Cilindritni zupcanici s pravim i kosim zubima po metodi Felous obra-
duju se pomocu kruZnog zupcastog noZa. U procesu obrade alat i predmet
su spregnuti kao dva cilindritna zuptanika. Da bi se omogucilo rezanje.
potrebno je da jedan od spregnutih zupcanika - aJat izvodi naizmjenicno
pravolinijsko kretanje koje dovodi do rezanja. Na slici 11.19. data je shema
kretanja pri izradi zupeanika po metodi Felous.
Alat (1) izvodi glavno pravolinijsko (naizrojenieno) kretanje (I), a po-
mocna obrtna kretanja (II) izvode istovremeno alar (1) i predmer (2).
Redoslijed kretanja je slijedeCi: alar prvo izvodi glavno pravolinijsko-
kreranje nadolje, kada se vrSi rezanje. Na zavrSetku radnog hoda, radni
predmet se izmice (kretanje III) da ne bi alat u povratnom hodu bio u zahvaru
s predmetom. Zatim se alat krece nagore (povratni hod). Po zavrSetku po-
vratnog hoda, radni predmet se primite (kretanje III). Nakon toga se isto-
vremeno alat i predmet okrenu u suprotnim smjerovima (kretanje II) za.
271

<icb1jinu strugotinc. Krctanjc (II) odgovara rdativnom kotrljanju. P r o c ~
izradc sc ponavlja.
SI. 11. 19. Shema ",tumla J>ri inodi zuplamJta po ,rutodi Felow : 1 - alaI; 2 - predmet
u poCetku. 'rczanja aJat ne mote zahvatiti punu dubinu zuba, zbog cga
se mora obczbijcditi i lagano radijaJno primicanje aJata (IV). Puna dubina
rezanja se postiZe poslije obrunja prcdmeta za 2-3 zuba.
Da bi sc izradio jcdan zupCanik potrebno je da sc radni prcdmet obme
ndto vile od jednog obruja, tj . za onoliko vile koliko je potrebno za post i-
zanjc .pune dubine rczanja.
Alat jc krutni zUpCasti not (stika 11.20.). To je zupCanik na komc 5Vaki
zub prcdst8vlja jedno sjeavo. Osnovna geomctrija ovog aJata je ista !tao i
kOO drugih, tj postoje iste povriine i uglovi. Grudni ugao i' je obino 5,
dok je ledni ugao c:t do 6. Zbir uglova c:t + {J + i' = 90.
272
Lcdni ugao c:t1 u presjeku zuba A-A iznosi 2".
Broj zuba aJata najcdce je 24 iii 35 .
..
SI. 11.20. ZwpltuIi "'" aa rmdisanj.
A-A

Na slici J 1. 21. prikazan je izgled rendisaljkr lira Fdous . . post . lju
(3) posravlJ en Je radm (8), na koj i se, pomocu dri3cn (7). p 'ed-
met (6). Na gornj em oIJelu postol;a pllsravljcoa ;e lfll\' crza (5). kpi 1
tf\
9
,
.5
=r

-
. .
-$ "
-
-/
.l....,
'-;:
I
I- -- -

-
-
F=
i"""
IV '
P
-
1
...
6
.----

J.., 111
7
1Dl<1>-
I
I
-

1"...... I
- - -JIll
::> -
8
I
I I
'-J-,D
i
D '
r
Sl. 11.21. h gl .. d rel1disaljkc lira F."11Is : 1 ,- alaI; 2 - radno VrCll?nO; 3 - pOSloJjc; 4 ..
gla\a za rend isanjcj 5 - [raverza; 6 - prcumtt ; 7 - H - seo; 9 - elekcromotor
za pomj eranj e glavc za rcndisunj e (4) i za radij alno primicanje (liata. Na gor-
njoj strani traverzc post avlj cn je elcktromotor (9), koji sluzi za ostvarivanje
svih kreranj a. Na , Iici 11.22. data
je kinematska veza izmedu potreb-
nih kreranj a.
Izmedu broja obrtaja prcdmera
(2) i alata mora poslojari odn s:
gdje jc:
II. broj obrtaja alam,
broj oilrtaja prcdmcta,
broj zuba :!I ata i
Z p broj zuba prl!dmela.
3
III
I

Sl. 1 1.22. Shcma prtltosa kod relldiJaljki
lipa Fe/ous
Ovaj rrcnosni odnos os[\'aruje puzlli prenos (3), cilindricni zupcanici
(4) i puzni prcilo (5).
Pri izradi zupcani ka s kosim wbima, alar mora imat i takode kose zube
istog ugla nagiba, sarno ,uprotnog smjera.
273

t,' ti ?d knj i se obradujc, matcriiala, a takode.
'oj 11 lIIt'vane tacnostl I ClSl<1CC ponSlnC, obr.lda se moze izvoditi u 1, 2 iii
!\ 1) ,nI.v ...
. Knrak po_ dvojn m hodu alata, koji iz\'ode prcdll1et i ala!, hira se u gra-
mcama od 0,2:> do 0,5 mm/dh - za gruhu ohradu cclika, a za obradu
0, 15-0,4 mm/dh. Pri zavrsnoj hrad i, vclicina J.. orak,\ po
hodu je 0.1-0,35 mm/dh .
Radijalno primicanje alata za postizanjc dubine rezanja krece sc od 0, 1
do 0,25 mm/dh.
Brzina rezanja pri gruboj i zavrsnoj ohradi celicnih zupcani ka jl' 10
- 26 m/min i 20- 33 m/min. Za liveno ova brzina je 14 - 32 m, min
i 30- +5 m/min.
11.2.1.3. Izrada konusni/l zupcanika pomocu Iablona
Konusni zupcaniei e mogu izradivati metodom pojedinacnog rezanja i
metodom relativnog kotrljanja.
Metodom pojedinacnog rezanja (zub po zub) konusni zupcani ci se rade
kopiranjem. Obrada se izvodi obit nim
nozem za rendisanje, Cij i profil ne
odgovara profilu zupcanika. Da bi se
dobio evolventni profil zupcanika ( 1),
upotrebl java se sablon (2) slika ( 11 .23.),
ci me je obezbij cdeno kretanje alata
po evolventi. Ovakav natin izrade
zupcanika je nerentabilan i primjenju-
je se veoma rijetko. Medutim, primje-
njuje sc u izradi velikih konusnih zup-
canika s pravim zubima, ciji je modul
veei od 20 mm.
Sablon se radi kao ploca s evol-
SI. J 1.23. ventnom povrsinom.
Da bi se povecala produktivnost
novijih konstrukcija, koristimo se sa dva noza. J edan noz obraduje jednu
stranu profila, a drugi - drugu stranu istog zuba.
11.2.1.4. Izrada konusnih zttpeanika na rendisaljki cipa Glizon
Izrada konusnih zupcanika po metodi Glizon zasnovana je na principu
relativnog kotrljanja. Po ovome prindpu mogu se izradivati konusni zupca-
nici s pravim i kosim zubima.
Obrada se izvodi s dva noza koji se krecu po izvodnieama konusnog zup-
canika koji se obraduje. Kretanje not eva je glavno pravolinijsko - naizmje-
nicno, pri cemu se notevi krecu u suprotnim smjerovima. Pri tome jedan
noi obraduje jednu stranu zuba, a drugi - drugu. Na slid 11.24. data je
shema rendisanja konusnih zupcanika s pravim zubima, po metodi Glizon.
Relativno kotrljanje nastaje pri istovremenom obrtanju radnog predmeta
(1) i ploce (kretanja I i II) po cijim se vodicama krecu noievi (2). Obrtanje
274

se .u. istom. smjeru. Velitina okretanla odgovara jcdnom
se obavi Izrada lednog medu7ublja, pi '>1 (3) i predmet 'rale
kor ku 'ada
e u rr\ uhitni
SI. 11.14. She""l rendi,anja ktmuwih ::upcanika po pri1lcipu Glizo1l: 1 - predmet; 2 - ala!;
3 - plota
poIohj (kretan;a I' tIl'). Poslije obavljenih kretanja, pomocu podionog apa-
rata predmet se ok rene za jedan zub, i postupak se ponavlja sve do potpune
izrade zupcanika.
radnog predmeta i ploce s nofevima ostvaruje se pomoeu
prom)enl)1Vlh
Pri izradi kOn'usnih zupCanika s kosirn zubima, princip je slitan, s tom
razIikom sto maina ima same jedan nof ko;i izvodi glavno pravolinijsko kre-
ran; e.
I 1.2.2. IZRADA ZUPCANIKA GLODAN]EM
Kod gIodanja se izraduju zupcanici metodom pojedinacnog rezanja
meduzublja i metodom reJativnog kotrI;anja. Na gJodalicama se mogu izra-
divati cilindriCni zupeanici s pravirn i kosim zubima, konusni zupcanici s
pravim i kosim zubima, pufni tockovi, puf i zupl':asta letva.
Izrada zupcanika gIodanjem je ekonomicnija od izrade rendisanjem,
ali ;e pritom kvalitet i taenost slabija.
11.2.2.1. Izrada zupcanika pojedinaltwm obradum meduzublja
Izrada zupcanika pojedinacnom obradom meduzublja moze se izvoditi
na horizontalnim iii vertikalnim glodalicama, uz primjenu podionog apar tao
A1at za obradu je modulno glodalo. Na slici 11.25. date su sheme izrade
zupcanika modulnim glodalom.
I Alat izvodi gl avno obrtno kretanje, dok predmet izvodi pomocno
linijsko kretanj e. Poslije izrade jednog meduzublja predmet se pomocu podi-
275

onug apar<tla ukrene za jcoan zuh. I )I'oj llcock /.upi:alllkn ima nisku
1 zahtije\'a "COlma "diki hroj alat,l. Tako I.a jcduo modul 010-
ramo Imatl komplcl modulnih /.,1 in"uu zupi:anlka razlicilOg brojn
se sasloje od 8, 1 S iii 26 Zhl'g ni kc produkl imosti
1 In.ale tacnostt prt ,uad" ova meloda Izruoe zupbnika primjcnjll) e sc u 1' 0 -
)edmacnoj proizvounji i pri remonlni", rado"i ",a.
--
0)
SI 11 Sheu;" l=. r.JJr. :;"P .. 1I -ka IIltlJut'fJIlII glt,d.;JiJ"I" a na horizuntaitl'Jj glodalicl ;
b - na "l'rtikalnoJ gltlJo.li ci
Da bi sC dobio tabn rrotil zu\l, ;,up':anika po ovoj "'etodi, bilo bi 1'0-
Hebno dJ za S" Iki mouul i bl'o) zub" posloji jcdan ,ILIt za jedan stan-
dardan modul hr ) 7.uh.l mozc hitl vcoma razliCir, 10 'C ne i'plati raditi toliki
broj ainra. AI"ri iz k001pict3 obrac\ll)u :/, upt:anikc rJ71icltoc broja zuba. Tako,
na primjer, alar, '0-1 II. komplct" ou nlma .I uil iundu zupcanika s
brojcm zuba: : 12 iii 13, dnk 10 Ill: No-R /.J zuba z = od 135
do Xl . To zmlli dJ CC ,\,-1 t aulO iz,ad i" ati zup.:anik z = 12 zuba,
a zupcnntk :; B 7.ubn am,) rril'llznn. Tn Isro \,X'I i za ostalc alate. Zbog
loga sc 7.a tllLn.ijC obradc urolrcbl,<lvuiu knrllrkti nel 15 alata, a za najtacnijc
komplcti {I,I 26 alat,\'
11.22.2. I.:rada :::IP ',(nJka /,0 mt'lnJI PI, /ller
luadn zupeanlka 1'0 metodi Pfauter zllsni\'n s: na principu rdativnog
i olrl'anja. Alat ( 1) iZVllJi lama obrtno (I) i pomjcranj e
(1), Jok prcJmct (2) iz\'odi laguno brtno krdanjL III ( lika 11.26.).
Vcrtikalno ai.lla II I) i obnno krcranj<! predmcta (III) su pomocna.
Izmedu gJa\'no,! obrtnng kretanja alata i pomocnog obrtnog kretanja prcd-
meta po,t )i kincmnbka pO\,l"zanost, kuju moze izraziti prenosnim ouno-
som'
I
gd; e Ie.
276
". [mi n '1 broj ob:'Ula alalu,
II [min 'J bro; obrtaja predmela,
::: _ bro) po('cmku alat .. (pu:Mstog I i
z. - broj zuba prcdmeln.

je neji'ece jednohodllo puza to glodalo, znati, dok se predmet
okrene Jedanput, glodaJo ucini z. obrtaja.
. Obrtno radnog predmeta povezuje se pomoc: u puinog prenosa
(415) I promJenlJlvlh zupcafllka (3) s pUZastim gJodaJom (I).
7
r'
I
I
1
I
I
" 31 .1- -
J
Sl. 11.26. S/r.ema Irwallja pri izradi Zllptallika po metodi Plaut., : I alaI; 2 - p",dmet
3 - promjenljivi rupbmici; 4 i 5 - put ni pren os
U toku rada glodalo se lagano primite predmetu (krctanje II) i u trenutku
dod ira s predmetom potinje rezanje. Poslije jednog punog obrtaja radnog
predmeta, svi su zubi na predmetu urezani do izvjesne dubine. Pri daljnjem
kreranju, zubi se produbljuju, i kada glodalo pri svom kretanju naniZe napusti
predmet, svi zubi su izradeni. Pui:no glodalo se mora postaviti na punu visinu
zuba, tj. punu dubinu rezanja ako se izrada zuptanika u jednom prolazu
iii ako se izraduju zupcanici ciji je modul veCi od 8 rom u dva prolaza. Pri
tome se u prvotb prolazu zauzirna dubina koja iznosi 0,6 visine zuba, a u
drugom prolazu 0,4 visine zuba. Za obradu se ostavlj a dodatak
0,5 rom - 1 rom na debljinu zuba mjerenu po podionom krugu.
Alat za izradu zuptanika po metodi Pfauter je puiasto glodalo (slika
11.27.). To je evolventru puz koji je ispresijecan uzduZnim zlj ebovims
koji su normalni na navoj puia. Ovi zljebovi stvaraju grudne pomine alats.
Sl. 11.27. Pldno glO<lalo
IJ
nr
Sl. 11.28. Polozaj puz,lOg glodala pri
iZTadi cilindn'bJih zuplanika sa pravi",
zumma po metodi Plauter
277

ciji profil pr,.fi lu tc I LedoC' 1"\ r'ine .1 tlbr ..
lednim trugunjem tako Jo OV3) alal PJdu u k-dllo do-
da a.
ti m glod.ilom izrJduju se ilmJritni /,upl:rn;('i pra\'i m i k,,-
s im
Pri izraJi cili nJ rknih zupt.lnlka s praVlffi zubilTlll ( Iik'l 11.2K) ru-
fasto ( I) treba ZJokrcnut i za ugan {1, je {1 Ul'l30 nm:lha nJ-
voja puia tog j!lodala tako da zubi alat3 r adaju u pravn.: zuh<l
Pri izradi .:ili ntlrinih zuptanika . kusim wbims, osa al.Jta e, wkoo(',
naginj e za ,, - {J ako i puzasto gloJ ulo i prcdmet imaju desni iIi li jc\'i
navoj (slika 11.29), gdje jc IX ugao nagiba zuba a fl ugan nagiba
navojJ puzastog gloda la.
oj IU
b)
,-
Sl. J 1.29. Izrada cilindril llih =lIplanika sa kosim =ttbima .' a - desni navoj j
b - lijevi navo;
Ako jc PUZ3StO glodalo s desnim, a predmet s .Iijevim ili obrnut?,
tada se osa glodala naginje za ugao IX + p. PuiOl tockOVI se tako(i,e
po metodu Pfautera. Osa glodala ostaje u ravni simetrije
Rad puzastog glodala je identiean radu spregnutog puia s puzrum
278

Brzina rezanj a zavisi . od vrste materijala, predmeta i alata. Za puZasta
od cehka za obradu zupeanika od livenog gvozda brzina
rez.IOJa se krece od 16 do 24 m/mlll . za obradu celika - od 20 do 40 m/min
a za obradu bronze od 25 do 50 m/min. '
Brzina kretanj a krece se od 0, 2 do 2,5 rnm po obrtaj u pred-
meta - sko se pos llJc o?rade predvida IjuAtenje, a 4,5 - 6,5 rnm po obrtaju
predmeta - ako Je pos bJe obrade pred\"ideno
cil indritnih. zupeanika s. pravim i kosim zubima pomoeu PuZastog
g!odala se na speclJalno) glodaltcl tipa Pfauter (slib 11.30.). Na postolju
( , ) postavl) enn su dva stuba (4 i 5) medusobno povezana traverzom (6) .
...
,
1 6
-
_ I ",.
1-1----..
........,
3

-
l-
S
, (

---

Jfl
t--
t--
,
V-
AS?
t
t--
,

U-
IT
2
I

.2
....-
V
I
I
-1
Sl. 11.30. Glodal ica lipa PIau/IT
::-\:\ stubu (4) nab zi se nosac alat a ( 1), koji moze da se krece u vertikalnoj
ravni po vodicama. Na postol ju (7) nalazi se t rn (2), na koji se postavlja radni
prcdmcl. Nosa': (3) sluzi kao oslonac trnu - da bi se smanj io ugib.
Obrtna kretanja preimeta i alata ki nematski su povezana (vidi sliku
11 .26. ).
1 1. 2.2 .3. /;;,.ada kom/sll i}, zup;allika po mewdi Glizan
Po met odi Glizon izraduju se konusni zupcanici s krivolinijskim zubima.
Princip rada je za no\'an na rel ativnom kotrl janju. Po ovoj metodi, poslije
izrade jcdnog meduwbl ja zaustavlj a se rad, i pomocu podionog aparata pred-
met se okrene za iedan zub, i postupak ponovi . Kao alat sluzi specijalna glava
snabdj c\'cna veliki111 brojem nozeva (specij alnog profi la) fasporedenlh rav-
nomicrno po na ceonoi strani glave. Glava za rezanje (1) (slika.11.31.)
postsYi jena je na dohosu (2) koj i ima mogucnost zaokretanj a na jednu i drugu

279

Obrranjc glave za rczanje prcdsluvlja gl.l \ nu k, ctJnjc 1." (,, !varuje ' c
pomocu posebnog pogona, i nijc vcz.m( za r('\,'I ' \"n" I'", ri,anjr, Zhu:.: lug.l
f CZ,1111. t l nl VC b
1
r;"t l prCTll U
janosri .. data i \- h U}! lnl
SI. 1 1,3 1, Sh,ma iorad. konus-
nih : uplamka po metod, GJizun.-
1 - glavD za rC7.anjt.:; 2 - do-
J - konusni zuptanik
1
Pri .. 1I11U ,.ubJ (2) kuji no-
si glavll za rew n) , i" ,.<1 , I,lc.mo (l brtno kr _
lanj c (UI), Prcdmcl i/\o.i, ,, \lnno krewnjc
(II) 01' 0 ""'jc ose ki nclll,l[ k, pO\TZanO
S obrranj clll
P zalT,,;lku iZt.ldl' ),' Jnll" Ill cuu;'uhl):l
i odlnicani a glJ\'c za rC/ Jnjc, \' fsi sc lil!..!il0l'
povratno krCl:lnie 711 pi:anika , , ) i dobnSd \ 2)
u pllcel ni ),(, 1 :laj Po PO\, I al kll u poccTlii 1' 0-
lozuj , pomo ' u pnci ipnng nrar'lI pr"dm 'I
okrene za jedan zub,
11. 2.3. IZRADt\ I. l 'P(:AS1 E L E' [ \ ' E GLOl> -
NJF. I
Zupca,r3 I(' tva moze IzraJ "' J ti gloda-
nj em na vcrtikalnim i horimntalnim glnda-
licama s profilis,mim I!: lod.llom, uz pnm
II
SI, 11.32, S/JmJa i:rrath ISUplasre le",e , UJ Iwri=olllah,oJ glodallCl' I - lupeasl. let,'a ;, 2 ..
glodalo ' l rndni 5tO' 4 - zavojno "Tet<.nO slola; 5 podlOm aparnl ; =, - c,hnd-
, . ) rifni
21'10

jenu podionog aparata. Zupcasta lend \ 1) . e na radni q" (3) f!1 _
dalice i u procesu obrade izvod i rOffil)l' no popr (:no I ..:l..vno
kruzno kretanjc izvodi gl dalo (2) (slika 1 J .32.).
Po zavrsctku izradc jednog mcduzublja, POtrCPilO )e rudnt to pom)cr iti
za velieinu koraka zupea te ktvc : e = 111:'1. ( III - modu 1\ Pomicranjc radnog
stoia ostvaruje se obrtanjcm Z3\'Ojr,O!! n ctena (-t) P0l110CU pOdionog aparata
(5). Podioni aparat je u 'rseen 70a to. a pomo':u promjcnljivih LUP Jnika
z., z., E" z. povezan je sa zavoini m \Tetenom stoia.
Obrtanjem rucicc R prcko cilindricnih zupcantka z. I Z, i puinug prenosa
i zupcanika z 0' z., Z " z., ostvaruje sc obrtanje z9vojnog vntena, a time i
pomjeranje stoia skupa s predmetom. Da bi se radni SIO pomjerio za korak
e zupcaste letve, potrebno je da se zavojno vreteno okrene II , puta, ti . :
gdje je:
",. [mm) - korak zavojno!! vretena stoia glodalice.
Ovaj broj obrtaja ostvaruje se obrtanjem rucice R. Izmcdu broja obrtaja
rucice n i brojn obrtaja zavojnog vretena n. postoji prenosni odnos (i) koji
se ostvaruje podionim aparatom i pr omjenljivim zupcanicima z.' z., z" z .
Zupcanik z . postavlfen je na vrati lu puZnog tocka, a zupcanik z. na zavoj no
vreteno (4).
Prenosn i odnos. j e :
n
1 =
e
II .
e
-.
Iz lIvog odnosa se mogu odrediti promjenljivi zupcanici, prema i7o" 7.U :
z,
. =
gdje je :
c = rna
Z }It
e . Z p,! _.'
z 11 'n
" u
- korak zupcaste letve,
- broj zuba pufnog tocka podionog aparata,
- broj hodova pula podionog aparata,
/I = 5 iii 10 - broj obrtaja rucice (usvaja se).
Na sliean nacin se izraduje zupeasta letva i na vertikalnoj glodalici.
Zupcaste letve na gJodalicama izraduju se. u i maloserij-
skoj proizvodnji, dok se u serijskoj i masovno! letva
izraduje metodama relativnog kotrljanja na rendlsalJ kama IIpa Felous I Mag.
281

4 LlRADA ZUPCANIKA PROVLACENJEM
. . e koristi za izradu zuptanika s unutraSnjim I sp Ijnim ozub-
IJclqem. Ovaj izrade ima veliku produktivnost, al i relativno malu tac-
Pnl!ljenjuje se pri izradi manjih zupcanika, narocito s unutrasnjim ozub-
I za obradu zupcastih segmenata u visokoserijskoj i masovnoj pro-
lZvodnJ!.
SL L 1. 33. l=rada k011usuih zlIplanika
krllzPlim provlakalcm
Na slici 11.33. dara je shema
izrade konusnog zupcanika krllinim
provlacenjem. Ovaj nacin daje veo-
ma veliku produktivnost, koja je
za 3 - 5 puta veea od produktiv-
nosti kod drugih metoda izrade
ovih zupeanika.
Profil zuba zupcanika odreden
je profilom zuba krui:nog provla-
cenja. 1zrada meduzublja se obav-
Ija na speeijalnim masinama. Krlli-
ni provlakac ima 15 segmenata, koji
su pricvrsceni za krtdni disk. Prvih
11 segmenata sltdi za grubu obra-
du meduzublja. Segmenti 13, 14 i
15 slllic za zavrsnu obradu i daj u
konacan profil zuba.
Pri obradi predmet je nepokretan. Provlakac izvodi glavno obrtno kre-
tanje (I) konstantnpm brzinom i horizontalno naizmj enicno kretanje (II).
Brzina naizmjenicnQg kretanj a na razlicitirn dijelovima put a je razl icita. Ta
kretanj a omoguCavjlju alatu izradu zuba odgovarajueeg profila.
Poslij e grube .6brade meduzublj a s prvih 11 segmenata pomocu posebnog
alata ( 12), koji s( nalazi na specijalnom uredaju provlakaca, vrsi se skidanje
ivica na zadnjem dijelu konusa. Poslije toga, segmenti 13, 14 i 15 vrse zavrsnu
obradu i daju konacni profil zuba. ZavrSna obrada se obavlja pri povratnom
hodu II'. Obnanj e predmeta za jedan zub vrsi se za vrijeme prolaska dijela
provlakaca 16, na kome nema segmenata.
Poslije zavrSetka obrade svih meduzublja, provlakac se odmice od pred-
meta i predmet se skida.
Brzina rezanja kreee se od 15 do 25 m/min. Vrijeme obrade jednog zuba
iznosi od 0,03 do 0,10 min.
BRUSENJE ZUPCANIKA
BruSenje je operacija zavrSne obrade, kojom se kod zupcanika postize
visoki stepen tacnosti i dobar kvalitet obradene povrSine. Izvodi sc po za-
vrsetku fine obrade rendisanjem i glodanjem, i termicke obrade.
Bruienjem se odstranjuju greSke nastale pri prethodnoj mehanickoj
obradi i greSke nastale termickom obradom. Najvise se primjcnjuje kod obrade
cllindriOtih zupeanika s pravim i kosim zubima, dok je obrada brusenjem
rjeda kod konusnih zupcanika. Zbog sloienosti ma&ina za bruScnje zupcanika,
visoke cljene dorade i relativno niske produktivnosti, bruSenjc se koristi
282

s'Jun .. za ",lma i oJ':<l\"ormh zupt,lIli ka, ,I wKnde, za izrnJu
,\ ,li d Zd ZLl Pl'ill1Ikt',
fi l' n:ICi n bfll enja zu['.:anika je hruScoje pomo';u pn-
.wCll a (s lika I n. II .) , LJ tOKU obmJe predmel je n 'pnkreIJO,
toulo IZ\ Lil glavnu llhrrno kretanl'c brzinom 30 3" ml ' ' , '
" " k"" -.> S 1 pomocno nalZ-
mlcol, ou le t an).': uzduz osc predmcl cl, koj i 'e obradujc brzinom S 0 ad 8
dn 1 rn min. u\'aj natin brusc sc mcduzubl ja zupcanikn, Svc eskc
profiiI '.I II"': lonla U n)egovnm obli ku i t!rdkc naslalc ha-
bun)cm ,>Jraza\,alu 'c na kvul ilcl "braden.; pI \'1'5111:. l'n, lijc s\'akn).! dvojno
hl)d,,: ,,; pumncu podil'no!,! aparala okrene 7..l it: dun (iii neknliko)
zul> 1 tlk' "<l u nO\'om pn\0:i:3ILl, a proccs bIll enja e ponovi .
, Pc> i, hnn pr incipu mogn se hrus it i zu[,\:,mici .' Jva jeJnllSlr:l na prntl lisana
wcIi ,] . siIkJ t
51" \'fSI u ,isc [' "la/.J PI', '. IIhi C skid' l ukllpni do .torak za
nrUSC!1jt , k,) ji iZI'" i nd 0,2 du 0,3 mm.

1
S1. 11. 34. Silwia bn, -
IC1/ja :::up{mlika so dt!o
;rdll(lSlrOI M (7rt1iilla /clei/a
\

Sl. 11. 35. Shel1la brtlIcllja =lfp,",,;ka po
mt'Codi 1\ lu('
Brusenjc zupcani ka po metodi rdativnog kOlrij anj a izvodi se s dva (iii
jednim) konusna rodin, postavijena da im hrllsna lovrsina odgovara
zuhu ZLlpcastc flolugc. TociJa iz\' ()d glavna kruzna krctanj: brzinom v.
Relatimo kotrijanje sc sastoj i od ova kretanja, koja se izvode istovremeno,
a izvodi ih radni predmet . Kretanj e I jr pomo';no obrtno kretanje prcdmeta
oko svoje ose, a kretanje 11 je pravoJinijsko uzdu1.no pomjeranje, kojc bi
odgO\'aral" pomjerunj u zupcastc Ietv . (stika 11 .35.).
Krclanj a II i I su sUflrotna.
Da hi sc obradi0 zub po ci jcloj ouzini , 1110ra sc obezbiiediti lagano uzduz-
no kn:lanj e prcdmeta duz osc. Pl)slij e bruScnja jednog meduzubJja, predmet
sc: \'r u polozaj i P01110CU pod ionog 3['aratu zaokrece 1.9 jedan
(iIi nekoli ko) zub, i pr oces se ponavlj a.
283

ma
.
\
Hah<lll)t: Ito, ILl SI! kompenzlr ... pomocu spc ' iialnog mch.miz-
A. , ... St l,lOl t<l ci", pnstd\"ljen" jc (h"llkraka poI Ui!u, no C: ijt:m $ C
kmj u nalJ.Zi di jamant , koji oSlri loci l., J ... juci
im ta';an ohl ik. 'cdostatak o\c metodc k
\'rijemc ohradl! .
' . .
. -
., . -:, -,;
Da hi s<! skrali lo ni jcme kl.l risti-
mo se pu/.nim tut: ilima. Obrada se iZ\"Lldi nep-
rekid no. " mogu se obra<.li \'ori i zupc.mi<: i s
ku im zublln.1. Puzno lOcilo je jednohodni iii
dvohodni put. a u proccsu ohra<.l <! iZ\'odi gla\"no
ohrlno kret3l1)c ( l ) oko svojc osc, brzinom <l ko
22 - 30 m,s, i uzduzno pomj eranj e el u;; ose
prcdmetJ, brzinom 0,6 mm Is zupcani).. J .
Zupi::'mk izvodi pomo':no obrTno ketonjc
i ll) \Iko svoje 0 e (s lika I 1.36. ), kojc! it: usag-
I"seno s obrtanj em puznog to,il a, rj. pu7. no
[ocilo i zUl'canil' rade kao spregnu[i par. Osim
lOgO., radni predmet iZ\'"d i peri odicno primi-
canje (Ill) ka Tocilu .
Vrijeme obrade jc vrl o malo (0,2- 0,3
min/zubu).
51. 11 S",.Ii ,.l ATllft Hlll =tlp-
t awk,,l ,a / ( I.llmH
Nedostatak ovog posrupka () brade j.: rela-
tivno niska postojanost IOcila (zbog brzog ha-
banja) i gubitak Jimcnzi ja tocila.
11.2.6. OHRADA ZUPCANIKA LJ UST ENJ H! BRIJANJEMl
Ljusten je je metod:; z3Hsne obrade pri kojoj se skida tanki sloj mate-
rij al s . Primj enjuje sc pn obradi nckaljcnih zupcanika iii termicki obradenih,
kod kojih je jos moguca obrada rezanj em.
LjuStenje se \"eoma brzo obavlj a i primjenjuj e se u masovnoj proizvodnji.
Al at je spccijalni zupcanik, koji po svojim bokovima ima vertikalno uske
zlj ebove (slika 11.37.). I v ice zlj ebova
su ostre i imaj u ulogu sjeciva. Ova
sjeCiva skidaju veoma tanak sloj mat eri-
jaJa (od 0,005 do 0, 1 mm), odgo-
SI. 11 .37. Z,J> " lata /j11l/enj D (brijanjc)
zuplcJllika
284
SI. 11. 38. S helllQ rada pri /juIttllju : I _.
donji 1 - gornji klizat; J i
7 - iljka ; 4 - trn ; 5 alat;
6 - predmet ; 8 - pos l o!ic

YBra ispupcenjima i nepravilnostima 7. upcanika. Postupak se sasloji u pre-
zanj u zupcani ka i alata, ko ji rade kao ' pregnuti par.
Na slici 11.38. prikazan je polozaj alata i zupcani ka. kao i kretanja u
proccsu obrade .
Zupcani k (6) postavljen je na 1m (4), smjcSten izmedu nosabJ
(3 i 7). Zupcanik je spregnut s alatom (5) koji izvodi obrtno krctanje brzinom
'/.', =. od 30 do 45 mJmin. Alat dovodi u obrtno.kretanje predmet (zupcanik)
hrzinom 'V
2
-
Alat e postavlja u odnosu na zupcanik pod uglom od 10 do 15. Uslijcd
ncparalcl nost i osa alara i zupcanika dol az ; do boenog klizanja izmedu ruba,
pri ('emu reznc iviec alata skidaju tanak sloj mater ijala. Zupt:ani k, pored
obrtnog krewnja, izvodi naizmjeni cno u7. duino krctanje eij" Ie brzina S,
od 0, 1 do 0,3 mmfo zuptaniku, rad i posl izanja iste debljine :tUba po cijeloj
sir ini. Pr imicanj e zupcanika ka alalu izYodi radni sto brzi nom So od 0,02
do 0,06 mmJhodu stoia.
Na kvalitet obradene povrsine m atan utieaj iOla veliCi na i oblik dod atka
I;ustenj e. Velicina ovog dodatka za zupcanike modula 2- 5 mm, iznosi
0,08 0.25 mm.
I GLACANj E ZliPCANI KA
G lat anj e je postupak zavrsne ob rade, kome se podvrgavaju zupcaniei
od koj ih se zahtij eva velika tacnost i visok kvalitet obradene povrine. Izvodi
sc poslij C' zavrsne termicke obrade.
Glacanj e se moze izvoditi na dva nacina. Po prvom naculU zupcanik
se sprdc sa specij alnim zupcanikom izradenim od sitnozrnastog sivog li venog
gvozda, t vrdoce H B = 180 - 220 kN /em'. Da bi se izbjeg!o !okalno trO-
senj e alatnog' zupcanika, broj zuba ne smij e biti dj e!jiv s brojem zuba alatnog
zupcani ka. Alatni zupeanik (1 ) (slika 1 i .39.) spreze se s predmetom (2)
i dobij a obrtno naizmjenieno kretanj e (I), koje dovodi do obrtanja predmeta.
SI. I 1.39. Sh, ,,,a gla-
t anja =urlamka.- I --
al ar ; 2 prcdml!t
SI. 11.40. Shema glalartja oupwllikn: I i 4 - alaedt sa kosim
zubima; 2 - alat sa pravim zubima ; 3 - pc met
285

Pri tome, J IJt Izvodi la!,ann ntdiJalno pr imi canjc i ( II) k" I'rccim",w .
Radni prcdmct port!J kretnnj:), izvodl uzdu7no naiLmjcnl<n(l )' <1-
mjeranjc lI II ). Za vrijeme (l havlj anj,l ovi h krl'tanj,1 pl cko zuJ ""nib rreli"a
tcenosl Z;J gla "anjc (prah loa hrusenjc pomi jdiun . uljem).
Po drugoj mClodi (prema slici 11.40.) radni predmel (3) SC p<lsladja
na vr ereno mas inc 7.3 glacanjc i spreZc s Iri c ilindri ( na zuptanika ( I, 2 i .1 )
izradena od livenog gvozda. 0 I.' alaI a ( I i .1) (s pravim iii kosi m zuhima)
nagnute su pod uglom 10- 20 prema prcdmcru (3). Osa alala (2) jc paralclna
sa osom obradivanog prcdmeta . Predmcl dobiva obrlno kreHl nje (1) od J 50
do 300 o;min u jcdnu, a zatim u Jrugu Imnll , da bi se obradila oba b ka
zuba. Posto su alat i spregnuli s predmctom, 10 ce i oni dobili kretanja ( II)
suprotna od smj era kretanja prct!mela. Osim obrtnih kreranj a, predmcr
koji se obraduj e dobiva nai zmjenicno kreranje uzduz svojc ose (40 - 200
dh
' . ,
,mm, .
Ovakav naci n obrade omogucava ve liku ekunomi cnost i tat nost. Kontala
zupcanika koji se obntduje alarima I i .j ostvarllje se po lin ijama 1 i .1 , a kon-
take alatom 2 po liniji 2. Neravn inc koje sc ostevc alatima I i 4 poramavaju
se a latom 2, koji ima pravc zube.
Za vrij cme cij elog procesa preko alata i zupcanika prc1ijeva se tel' nost za
gJacanj e. Ukupan dodatak koji se obraduj e ovim postupkom iznosi 0.02 -
- 0,05 mm. Vrijeme obrade je veoma kratko i iznosi od 0,05 do 0,1 min;zubu
za zupcani ke modula 2- 5 mm.
11.2.8. PITANJA ZA PONAVLJANJE
I. St. su zuptanici i kada sc upotrebljavaju?
2. Koji su osno\'ni oblici zupcanika?
3. St. je modul i kako sc odrcduj e?
4. Koje Sll osno\'ne velicinc zupcanika?
5. Kojc su metode lzrade zupc.nika?
f> . Sta je rel.tivn og kotrljanja?
7. Na koj im ma; inarna mog11 izradivati zupcanici ?
8. Obj a.s ni princip i7.raJe zupcanika n. rendi s.ljki tip. Mag!
9. Kak.v jc oblik al ata Z3 izr. du z up{anik. po metodi Mag?
10. K.ko so izraduju zupcanici s kosi m zubima po metodi Mag?
I J. Objo sni izradu zupeani J.a r'ndlsanj<m ):0 metodi Felous!
12. Kakav \c alar upotrebljava za obra,' u zuptanik. r o rrClodi Felous?
\.1 . Kalwa \,cZ3 postoji izmedu obn nog krelanjn alata i predmet. pri radu n. rcndi\.ljki
tipa Fciou<?
14. Kako Sc izraduju k nusni zupt.nici n. rcndisaljkama?
15. ObIs 111 mctudu pojedin.i:nog rezanja konusnih zupc.nika rendi ssnjem!
16. Objasm Juadu konusnih kopiranj cm I
17. Koj c . u karakteristike izrade konusnih zuptani ka metodom relati vnog kotrljanj a?
18. Objasm izradu konusnih zupcanika n. rcndi <uljci lipa Gli zoo.
19. KakQ mogu izradivat i zup<anici
20. Oh)asni izradu zup a nih re j< C I :i r o I j< m rr< (uI:I lia.
21. Kakva je Weno t lupeanik. izrad(ni h glodanj<m i od cega za,isi?
22. Objasni izradu nlpcaoika po metodi PCauter.
23. Kako s< izrtlduju cilindri.:11i zupe.nici po metodi PCsut cr?
286

24. Kako se izraduju puini po metodi Pfouter?
2S. Objasni glodalieu tip. Pfauter proma sliei J 1. 3S.
26. Kako se izraduju konusni zupeanici po metodi Gli zon?
27. Kako se izraduje zupwta letva?
;:28. Kada se izraduju zupeaniei provlacenjem?
K'ako se iuaduju konusni zupCanici kru!nim
30. Kada se vri bru!enje zupcanilca?
31. Objasni bru!enje zupeanika s dva jedno strana protilisana loeila!
32. Objasni bru!enje zupeanika po m ctodi Mag!
33. Objasm bru!enje zupeanika s pu!nim tocilom!
34. Sea je IjUtenj e (brijanje) zupcanik a?
3S. Kako se izvodi IjUtenje zupCanika?
36. Sta je glaeanje zupeanika?
37. Kako se izvodi glaeanje zupCanika?
281

L1TERATURA
I. S. Y. A\'rutin: Usnwi !reztTrwvo ,uta, Moskva, 1962.
2. S. S. Cet\'crikov: M.tal/oretuIfit illStrumenri, Moskva, 1965.
3. V. V. Danilevski: Te}mologija maIiIlO1troenija, Moskva, 1963.
4. A. A. Fcdotenok: Killtmatieeskaja struk/ura ",. taUorefuWh stauk"". Moskva, 1970.
5 . .I'. D. Gclin i' dr.: Tehnologija m<taU"", Minsk, 1970.
6. V. M. Gordov: Rezani. m<taJl"", Moskva, 1966.
7. S. A. Kartavov i dr.: Tehnologija ,1I41inostroellija, Kie,', 1965.
8. D. A. Loktcv: M.taJlorezuUie stanki, Moskva, 1967.
9. Inf. Miloje R. Librun: Telmologija obrade r."anj .... , Beograd, 1970.
10. A. N. Malov: T.hnologija materijalov tI priborostroenii, Moskva, 1969.
11. N. V. Muralev: Frczmw. ,ulo, Minsk, 1971.
12. V. N. Podunev: Obrabotka r. zamen! aroprolnih i ""rzavtjuUillmate,i..I",, .\losha
1965.
13. P. I. Poluhin i dr. : T.hnologija lIIttal/ov, Moskva, 1966.
14. hafttiear 2, strojarstt/o, Zagreb, 1972.
15. BuIenj., Zagreb, 1962.
16. Fedor Rajic, dip!. ini.: Konstrukcija, izrada i pri"uJfla alata, Beograd, 1969.
17. Roman i dr. : Obrabotka m</4llou rezani,,,, i sta,lki, Minsk, 1970.
18. Ms Joko i dr.: MaJinska obrada, Beograd, 1971.
19. Dr ini. Pavle P. Stankovic: MaJillt alatke i industrijska proi:roodnja ,lfaJi"2, Beograd,
1961.
20. Dr info Pavl. P. MaJi,ulla obrada, Beograd, 1964.
21. V. Timdkov: SprlJfJObwe posobit Ithnologa ,1IJJ1inoSlroi rel"",o zavada, Minsk, 1972.
289

SADRlAJ
Strana
1. Uvod .... . . .. ........ .. ..................... . ......... . .. . ... .. . . . . . . 5
t .1. OSl1o\'ni pojmovi 0 obr'ldi sa skidan;em snugotine . . .. ...... . . .. . . . . .. 6
1.2. Podjela ma!ina alatki .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... . 6
1. 3. Alati za obradu skidanjem strugot ine .. ... . . ..... .. .. . ..... . . . 8
I A. O,nO\'na geometrija reznog alata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
1.5. Pit an j. za ponavl; an;e ............. . . . ...... .. .. . . ..... . .. . .. . .. 10
(2) Teorl
j
a rezanJa . ... . ....... .. . . . ... . ...... . .. ... . . . ... . .. . . . .. . . ... .. II
:=. 1, Procc:s nastanka strugotine . . .... . . . . ,............ . ....... . . . ... ... 11
2.1.1. "rste strugotine . .... ... ....................... . ......... . .. 12
" Faktori ko;i utieu na oblik i " rstu strugotine . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . 12
na vrhu sjeeh-a i njen uti ca; na kvalitet obradenc: povrsinc: . . .... 13
.:..t. Pojav3 toplate pri rezanj u i njeno dejst\'o na alat i r redmet ...... ... ... 14
".5. Sredstva za hladen;e i podrnazivanjc . ..... . ................. . . .. 16
: .6. Defelani slo; obradene povriine ... . . .. .. . ... ... . ... . . . . . ..... 18
, -



Brzina rezan;a. .. . . . ...... . ............ . .... . ............ . .. . ...
2.7.1. Zavisnost brzine rezanja i broj. obrta;n .... .. . ...... . . . ..
, 7' Fak . k" L. b' .
_ . . _. ton 'OJI UUr..;u na rzmu rezanJa .... .. .. . . ...... _ ........ .
Posto;anost alata ........ . .. . ... .. .. . ........... . ..... . . . ... .
2.7.4. di;agrnma, postojanosti i brzine raanja ( T - v\ ... .
Ekonomska brzina r.zanja ... . . . .... , ... .. ...... . . . . ....... .
2.7.6. Valihs-Dabringhausov dijagram ....... : ............. . . .. . .. .
Otpori rezan;a .. .. .. ...... . . . ...... '" ... , .... . . . .. . . .... .. ..
1.8. \. Snags potrebna za pogon ma!ina alarki ....... . . ... .. . ...... .
Kriterij umi za odrediv.n;e zatupl;enja alata ....... . ... ... . ......
Pitan;. 7" ponavl;.n;e ..... . ...... . ..... . ...... .............. . .. .
20
20

2J
H


30
32
34
35
(DKinematika mehanizama DB mdinamB a1atkama . . . .. .. . . ..... ...... 37
}. \. "rste pugon. ... . .. .... .. ... ...... ......... . ........ .. .. .. . ... .. . .17
3. 1.1. Pre nos remcmma ............. .. .. ........ . .. . ..... . ....... 38
3.1.2. Prenos zupQ.nicim. . .... . . . . . ...... . . .. . . . . .. ... . . .. .
3. ::. Promjen. bro;a obrta;a kod maSina alatki .. ... ..... .... . . .... . ... . .. .
3.2.1. Arirmetika prom;ena bro;. obrta;a .. .. . .. .. .. . . . . . . ....... . .
3.2.2. Grnfi&o prikazivan;c arirmetike prom;.nc bro;. "bnaia k,>d m.-
Sina alatki ........ . . . ...... . ........... . ........ . . . . . . . .. .
3.2.3. Radni iii testcrasti dijagram za aritmeticku l'r\,j J \\brtaj a
3.2.4. Gcometri;ska prom;ena bra;. obrtai. . ....... , .. . ........... .
3.3. MehaniZmi za glavno i pomocno krelaok ........... .. .... . ...... . .
3.3. 1. Mehanizmi za glamo kretaoj e .......... .. . . , . . .... . . ....
40
41
42
45
46
48
53
54
291

.-:' .3. 1.1. 5a !ttepcna lOm nmcnicom ......... . ..... .. . ..
3.3.1.2. PrO>ti zupasti rrJenj,t . ... . .. .. . .. .... ....... . . . . . . .
Kombioovani mjenjat ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
: .. ' . 1.4. Siouni zuptas ti m; enj,ti ......... .. ........ .... .. .. .
3.3.1.4.1. Sioieni zupasti mjcojit .a .pojnicama .. .. . . ..
.1.3. 1.4.2. Sioieni zuptuti mjeoj_t s pomjerlj ivim arupama
zuptanika . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . . . 60
.' .. 1.1.4.3. Sioteni zuptuti kombinovani mjenjaoe . . . . . . . . . . 61
Siezingcro\' dijagram . . ... . . . . . .. . .... . . ... . . .. . .. .. 62
1.3.1. 6. Elektritni mjenjat i broj_ obnaja . . ... . ... .. . . ... . . . .. . 1:6
.t.3.1. 7. Kontinualni mjenjat i brej, obmja .. . . . . ..... . .... .... 67
3.3.1. 7. 1. Mjeojat s frikcionim totkovima .... . ..... . ... 67
3.3. 1.1.2. Mjcr.jat sa dvi je konusne remenioe . . ... . . . . . 68
3.3. 1. 7. 3. Hidraulitni mjenjat .... .. .... .. .. ..... .. ... 69
.'. J. 1. 8. Mehanizrni za peetvoranje obrtn"l kJ'etanja u pravolinijsko 69
3.3.1.8. 1. Krivajoi mehanium ............... .. ....... 69
".3.1.8.2. Mehanizam oscilatomog k1atna . .. . .. .. .. ... .. 71
3.3.1.8.3. Hidraulitni mchanizmi . .. .. . .. .... . .. .. . .... 72
.. A\ehanizrni za pomotno kretanje .. . .. .. . .. .. . .. .. .. .... . . . . .
.1.3.2. I . Mjenjat s promj enljivim zuanicima ... . .. . . . . .. . . . .. ; )
3.3.2.2. Nononol' mjenjat . ... .. . . . . .. . . . . . . . . . .. . .. . . . . . . . . 7'
3.3.2.3. Mj eoj at s povlaOlim klinom .. . ..... . . ..... .... . .. . . ..
3.3.2.4. Mehanizmi za peetvaranje kru!nog u pravolinijsko kretan;e 77
3.4. Pitanj. za ponal'ljanje . .......... . ... . ............ ....... . . . . . . .. 77
4. Olinda Ilru,aDlem ......... ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
4.l. Vrste keetan;. na strugu ... . . . .. . .............. .. ...... .. .. .... .. . 79
4.1.1. Operacije xoje se iz\'ode no strugu .. ... .. ... .. ..... ... :.... . 79'
..\Ioti za obradu na strugu ...... . .. . . ...... ... ....... . ... ... . . .. 82
4.2.1. L'glo\'i strugankog nolo .. . .. . ..... . . . . .. ....... . . .. . . . .. . . 83
4.2.1.1. Velitine i znata; uglova nofa . . ... .. ..... . .. . .. .
4.2.1.2. Visinsko postavljllIlje nof.a . ... . . . ....... ....... . . ..... SS
4.2.2. Konstrulttivni oblici strugankih nof .. a . .. ............... . 86
4.3. Parametri obrade na strugu ... . . ... . . . .......... . .. .. . ..... , . .
4.3.1. Koralt pri struganju . . .. ..... . . .. .... . ......... . . . .. ..... ...
4.3.2. Dubina cezenja i broj prolaza . . ..... . ......... . .. .. ..... .. .. . 91
4.3.3. Brzina cezanj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9J
4.4. Otpori rezan;' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Izraamavanje vremena obrade . . .... ..... ..... . .... . ......... . ..
4.S.I. Maiinalto vrijeme uzdutnog struganj ... ... . .. . .... . .. .....
Maiinsko vrijeme popcetnog struganja .... . .... . . . ........
4.f . hrada konusa n. strugu . .. .............................. . .. ... ... .
4.6.1. lznda konusa zaokretanjem obrtnog klizata ........... .. . . .
4.6.1. Izrada konusa pomjeranjem Iiljka koojita izvan' ose ..... .... .
4.6.3. hrada konusa pomoeu irokog noia . .. . .....................
4.6.4. brad. konusa pomoeu ablon . . ... .. . . .. . .. . ... ....... . .
.;. i. t;redaji za slezanje predmeta . .. ... . .. ... . ... ..... ......... . ... ..
4.P. StrullOl'i ....... .. . . . ........ .. . . .. . .... ........ . ... . .. .. ......
4.8.1. Produkcioni iii obitni strug .... ...... .... .. .............. ..
4.S.1. l"nil'erzalni strug ....... . ........ . ... . ...... . . ... . . . . ...
191

J(js.J
106
lOT
lOT
108
108
109'
109
liZ'
112
II S-

4.8. -' . (\' 11111 i ii .... . . . . , .... .. ... . . . . ...... .
4.8.4. VCrI '!.. Jlni Ii i klIrusel'Slrug .. .. .................. .... .. . .
4.8.5. i{nu!\"" , tr ugovi .. . ............. ..... . ............ . .. .
V' \Clo)et m "rug ........... .. . . . .. . ........ ........ . . ...
4.8.7. Kop"ni suug ...... .. .. .... .. . . .. . .. .. . .... . ...... ..
4.8.R. i automatski s trugovj .. . .. . ......... . ..
4.8.9. StruS,'d 7.3
4.9. Pilan;a za IWna\'ij anje ..... . . ... ...... . . .
117
I I R

J 21
121
12!
124

Obrada bulenjem, prosiri vaojem i .. . .. .. . . ... . ... .... .
127
127

129

134
1)7
141
143

145
146
5. 1. Vrsrl' krl' I.lJ1J3 na i gla\,llt operacijc ko.:i bu!enja . ... : . . .. .
5.2. n:iima rada ..... .. .. .... . ..... ..... . ... .. ........ . .. . . .
5.3.
SA.
5.5.
5.6.
5.7.
5.2.1. nubina i dod.ci rri bU,enju ..... ....... ....... .... .. .
5.2.2. Kf lrak IIi pomak
llfl.i T1o nOlan,8
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. .
.. .. . . . .. . ....... . . . .......
Al ati J;1 hu,cnj c, pros1r1\'anjc-. uputanj e i raz\ rtanlc . . . . ... .. .. . .
Olrnrl r('zanja .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .... , . .
5.4. 1. Snaga pOIre!>n. za pogon busilice . .... . ..... .. . .. . . ....... . .
l\\a:\in"ko (gla\'no) vrijemc pri obradi na busilici .. . . . . . .. . ... ... . ..
Pribor :u !o.h.'7.anje i vodcejc al ata i predmeta . ........... . . . . . . . .
HU!1ilicc
. . . . . . . . . . . . . . . . . . ... .... . . . . .. '" .. . .. . . .... . ..... .
5. 7. 1. \'erlikalnc hu<ilice .. .................... ,....... . . .... .... . 146
5.7. 1. 1. Stona buililica ... .. .. . ............ ...... ... .... ..... 146
5.7. 1.2. Stubna husili ca .. .. .. .. .. .. .... ............ .. .... . I-U;
5. 7. U. Radijalna buWi ea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . .. 147
5.7. 1.4. Koordinalne buSili ce . . . .... . .. . ..... . ..... . .. . ..... . 14&
5.7.1.5. ViScvrctene bui1ice .. . . . .. ............ . .. . . . .. . .. .. . ISO
Agreg. tne busilier
5.7.2. Hori7.0ntalne buSil ice .... .. ..... . ..... . ......... ........ . . .
5.8. Pit.oja 7.a pon.vljanje .. . . .. .. . . . .. .. .. ..... . .. ..... . ... . .... . .. .
t@0brada rendisan;em ... ... . ........ . . . . . .. . . . . . . . . . . . .. .. .... . . . . .
151
IS}
154
ISh
156
157
158

160
16.1
6.1. " rs tc kretanja .... .... . . . . . . .... .. .. . . ... ... . . .. . . ....... .
0. 1.1. Opcr.c.jc pri rendis.nju ..... . .... .......... .. .. .... . .. .... .
6.2. AJati za rcnJisanje
6.3. Parametd obrade rcndisa njem . .. .... . ... ... . ..... .. ... .. . . . . .. . ..
6.3.1. Dubina ,,ndis. nj. i podaei za obr.du . . .... . . .. . .. . . .. .. .
6. 3.2. Korak pri rendisanju i broj duplih hodo"a ... . .. . . .. .. . . ..
6.3.3. Brl.ina rezanj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16Z
6.4. Ol'pori rezanj . i snag. pri rendisanju . .... .. .... . . . . ... . . .. . . . . . 164
6.5. Ma!insko ' gl.vou) vrijeme pri rendisanju .... ..... . . .. . . . .. . ... 165
6.6. Rendis. ljkc .. . ..... . .. . ... . .. .. .. .. ... ... . .. ....... . . .. .. .. .. 166
6.6.1. Kratkohodne rendisaljke .... . ........ ..... . . ...... .. ........ 167
6.6. 2. Dugohoone rendi saljke . .. . .. .. . ..... . . .. ... . .. . .. . .. ..
6.7. Pitanja za pon.vlj.nje ...... ..... .... ............ .. .... .. . .... .... 170
(j) Obrada gloclaDjem . . .. ... . . ... . ...... . .. . . . .. . .. ......... .. . ..... . . . 17\
7. L V CSIC kret.nj. i opcracije knje se izvode na glodalicama .:. .. ... . . . ... 171
7.2. Metode obrade glodanjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . ... . In
7.3. Parametn obrade glodanjem .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174
7.3. 1. Duhin. glodanja i dodsci za obradu . . ... .. ..... . ... . ..... . . 174
293

7.3.2. Koral< pri glodanlu ... ... . ......... . . .... .... . ... .. .. . 175
7.3.3. Brzina ... zanli . ...... . ........... . .. " .. . . . . . . . . . . . . . 177
7.4. Alati za obradu g10dsnjem .. ..... . . ....... .. . ..... . . . .. . . .. 178
7.5. Orpori ... zanj. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. ..... . . . . . . .. . . . . 183
7.5.1. Snaga potr<bnn za pogon glodalice .. . . . ... . ....... . . . , . 185
7.6. Ma!insko (glamo) vrij eme pri obradi glodanjem . . . ... .......... . .. 186
7.7. Glodali"" .. ......... . .... . .. .. .. . ... . . . ...... . ....... . . ......... 187
7.7. 1. Hori zontalne glodalice . .... .. . . .. . . ......... . ... . . .. .. .... .. 187
7.7.1.1. Obitna horizontaln. glodalica ... . .... . .. . . ... . .. . . 187
7.7.l.2. Univerzalne hori zontalne glod. lice .... . ...... .. .... 188
7. 7.2. Verttkalne glodalice
7.1.3. SpeCljalne glodalict
Podi oni ap!lratJ . .. . . ..
7.8.1. Obi.ni podioni araw . .
189
191
193
193
7.8.2. Univerzaloi podioni apaul . .. . ...... ............ ... ... . .... 194
7.8.3. Opll . ; pudi ni "parat .. .... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 202
1.9. Pilanja za t.'"no,"l!an;t: . . ... . . . .... .. . . . ... . ... .. .. .. . .. ... .. . . . . 204
8. Obrade tenerisanjem . . . . . . . . . . .. .. . . . .. . .......... . . . . . . . . . . ...... . 205
S.I . Osnovnc karakterisl ike dl,..lraJe tC:O- leri!tsnjem .. .. .. . . . . .. . ... '205
8.2. Alati za testerisanje .. . . . ... ..... .. . . ..... ....... . . . . . .. . ..... 20'>
8.3.
8.4.
Parametrj obrade i brzina rczanja lCS(Cfll;janicm . . ... . .. .. . ........... .
testere
8.4.1. Kru1ne le , :er<
8.4.2. Trw". ' estera
8.4.3. Ohime tester<
8.5. Pitanja za ponavijanje . .. .. . . . .. ...... .. . .. .... ...... .. . .. .. .. .. .
@Obrada provlattnjem .. . ........... . . . . . . . .. ... . . ... . .. .. .. . .. ... . . . .
9.1 . Profi li koji se izraduju provlacenjem .... . . . . . ... ...... . . . ... ..
9.2. Alati za obradu pro\la':enjem .. . ..... . .. . . . .. . ..... . . ..... . ... . ..
208
209
209
2JO
21 I
211
213
213
214
9.3. Dubin. i hrzina prO\'lai'enja ... ... . . ....... . .. . .. . . . .... .... . 216
!I.4. Otpori i snaga pri ,ezanju pr\>vlai'cnjem .. . . .... . . . .. . . .. . . .. .. . 218
9.5. Horizonraln. rna,inc za provlai'enjc .. . .... .. .... . .. . . . .... ... . . . 220
9.6. Vertikalne ma!i ne za provl.':"njc . .. . . . . . . . .. ...... .. .. .. . . ... . 221
9.7. Pilanj. za p n.\l j.nje . . .... .. ......... .. . .... .. . . ..... . . . .. . . . .
Obrade brulenjem i glaCaDjem . . ...... . . ... . ..... . . .... ......... .
10.1. Vrste kretanja i "p_cije prj hru,enlu . .. .. . ..... . ... . .. . . . . . . .. .
10.2. Alati za hru.rnjc .. tocil. . ... . .. . . . . .. . .... . . ... . ... ........ . . .
10.2. I. Sasto, i ozna': ... vanj. locil. ........ ....... . .. . . . .. .
10.2.2. Oblici i izbor locil. ........ . ....... . . . . . . . . . . . . .. . ..
10. 2.3. Po-,a\'ljanje i halanslf"n;c wei!. . . .. ... . .. ... .... .. ... . .
10. ,;. Paramerri ohrade ... .. .. ... . . . . .. ... . . . . ... .
10.3.1. Dubina, bmj prol.z, i k"r.k prj
10.3.2. Brzina gla.nog i p"mu'::nug krel.nja ...
iii glavon \'rijeme 1''' bru.en;u
10.4. Otpora rezanj_ i 5naga pri ... .. . .. . . .
IO.S. pri . . . . . .. . . . , . . .. . ....
10 6. Rru.ilia . . . .. .......... " . .. . . .... . .
294
:!:n

227
227
2J1
232
233
23:1
237
2.19
241



10.6.1. !lrus.li"c 1" okruglo brul enj " . . .... . .. . .. . ..........
10.6. 1.1. Rrusilic,<, za rid izmodu l iljak. .... .. ... ... .... .
10.6.1.2. Brus.li Iiljaka """" " "" '" . ..... .. ... 244
10.6.1.3. !lrusilicc Z8 okrugl0 bru!.nj. . . . . . .... 145
10.6.2. Brusili za ravnn hrulen je .. . . .. . .. .. . . . . .. ... . ... . 246
10.7. GlaCinje ...... .. .... .. . .... .. .. . ... ... .... .... .. . .......
10.7.1. Honov.nj. . .. .. . . . .. . . . . .. .. ... ...... . ...... .. .. ... ... ..
10.7.2. Lepo\'.nje ... .... .. . . ..... . .... . . ..... . . . . ..... . . .. . .
10.7.3. Spoljnje honovanje-.uperfini s postupak . . ,. . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
10.7.4. Poli ranje .. . ... . . .. . . .. . . . . .. ..... .. .. .... ............... 251
10.8. Pitanja za pocavlj.nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
@ Tzrada navol a i . ... ...... .. .. . ... ... . . . ... .. . . . . .... 254
I 1.1. J zrada Davoja .. .. .. .. .... .... .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . . .. .. ..
I 1.1.1. Izrada navoJa nB strugH .............. . ........ ... ... . .. 154
11.1.2. Tzrad. navojo n. busiliCl ..... ............ .... . . ... ..... 161
11 . 1.3. [zroda navoja n. glodali ei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
11.1.4. navoj. ...... .. .. .... .... .. .. ....... ........ .... . 266
11.1.5. Pitanj_ za p,'navl)anic ..... .. ............ . .. ... .... .. ..... 167
11.2. Izrada zupeani ka . .... ... . . ... . . . ..... . . .. .. . ... . . . . . . ...... ... 267
11.2.1. Izrada zUpCanika rendisanjcm .... .. .... ...... . .. ......... 269
11.2.1.1. I zrada cilindri t nih zuptanika po metodi Maag .. . . .. 269
11. 2. 1.2. lzrada cilindricnih zupcanika po metodi Felous .. ... . 271
11.2. 1.3. brad. konusnih zupcanika pomoCu .. .. .. .. 274
11.2.1.4. Izrad_ konusni h zupcanika na rendi salj ki tip. Glizon 274
11.2.2. Izrada zupeanika g10dnnjem .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 275
J 1.2.2. 1. Jzrada zupcanika pojedi n.enom obradom mcduzublja .. 275
11.2. 2.2. Jzrada zupCanika po metodi Pfauter .. . . .. ... .... ... 276
11.2.2.3. Izrada konusnih zupCanika po metodi Glizon .. .. . ... 279
11.2.3. I zrada zupCiste letve glodanjem .. . ........... .. . . . . . . .. . . 280
11.2.4. Izrad. zupcanika provlatenj em .. ....... ... ... . .... . . 182
11.2.5. Brulenje zupcanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
11.2.6. Obrada zuptanika Ijultenjem (bri janjem) .. ... .. .. . . . . .... 184
11.2.7. Glaean;e zupCinika ..... . . . . .. . . . . . . . . . . .. .. . .. .. . .... .. . 285
J 1. 2.8. Pitanja Z8 ponavlj.njc .... .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . .. . .. .. . 286
295

, "
"
.
,

'.
!
/ ./ ...
/ " .
/
,
,
,
"
..
ISBN 860102903-5