BORKO 1(0216 ZDRAVKO SIMEUftlOVlC TEHNOLOGIJA OBRADE a RAZi MASINSKS" STRUKE . SVJETLOST. ZAVOD ZA UDZBENtKE I NASTAVNA SREDstvA • SARAJI\V,0 BORKO KOZIC, dip!. inf o ZDRA VKO SIMEUNOVIC, dip!. info TEHNOLOGIJA OBRADE ZA CETVRTI RAZRED STRUKE ZA ZANIMANJA TEHNICARA Peto izdanje IP "SVJETLOST«, D. D. Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, SARAJEVO, 1991. Odgovorni urednik Miodrag Hamovie Recenzenti ; dr Edhem Selerovie, dip!. inf., fakultet Sarajevo Marija Carie, dip!. inf. , Elektro-maSinski centar Mostar Hilrnija NikSie, dip!. inf .. RO . Pretis«, OOUR . roM. VogoS6I Lektor ] rmja Vanovac Ilustrator Orner Salara urednik Vladimira Dildarevic ' Koreklori Branislava Varicak i Gordano Borovlanin IP .SYJETLOST«, D. D. Sarajevo, direktor Savo Zirojevie Zavod za udfbenike i nastavna sreds!va Za Ramil D[mtanovie Tiraf: 2 000 primjeraka realizacija : »Svjetiost«, Slamparija »Sarajevo«, Sarajevo Za Fikret Diepar CIP - Kalalogizaeija u publikaciji Narodna i univerzitetna biblioteka Bosne i Hercegovine Sarajevo 621.9(075.3) KOZIC, Borko Tebnologij a obrade : za tetvrti razred ma!inske struke : za zanimanja ma! inskih lehnitara 1 Borko Kozic, Zdravko Simeunovit ; [ilustrator Orner Satara]. - 5. izd. - Sarajevo : Svjetiosl , 1991. - 295 SIr. : ilu5tr. ; 24 em ISBN 86-01-02903-5 1. Simeunovi", Zdravko Savjet za unapredivanje vaspitno-obrazovnog rada Bosne i Hereegovine odobrio je izdavaoje i upolrebu ovog udf benika svojom odlukorn broj 07-76/85 od 24. V 1985. godine. Na osnovu mHljenja Ministantva za obrazovanje, nauku. kulturu i kuituru SRBiH. br. 02·413·45. od 19. 3. 1991. godine, na ovaj proizvod primjenjuje se povla§tcna poreska stopa iz mrifnog brojn 8, tal!ka 1. alineja 11. i 12. Tame osnovnog poroza nn pro met (51. hst SFRJ br. 4/91). ISBN 86-01-02903-5 1. UVOD Za neprekidan razvoj vd iku ul,)g: u ima naucna disciplina tehnologija. Razvojem tehnologij e i standard liudi na zemlji . Nekada su ljudi . maStali da iskoristc snagu gorivu, \'odenu energiju, snagu masina koje ce zamijeniti cO\'jeka u radu i sli'::nc) . Covjek ie maStao kako bi se mogao odvojiti od Zcm Ije, u cemu je i uspio, a kada je to postigao i usavrSio, tdio je da se odvoji od utkaja Zemlie i prodre u kosmos. Svjedoci smo prvoga leta covjeka na Mjcsec, a raketa - i dalje od Mjeseca. Ta do- stignuea obezbijedila jc savremena cehnologija. U stara vremena procesi obrade i izrade raznih dijdova i oruda bili su veoma primitivni . U to doba orude je prayljeno oJ kamena, zatim od drveta, kosti i njihovom kombinacijom. Mnogo kasnije, pr0nalaskom metala, covjek je poceo da izraduje alat od metala i njihovih leguru. Na raj naCin je napre- dovalo covjecanstvo, jer je doslo do poboljsanja sredstava za proizvodnju. Daljim razvojem doslo se do saznanja da se obrtno kretanje moze iskoristiti pri izradi nekih" Iotacionih pr edmeta od gline; pronadena je prva . maSina - grnearski toeak (preteca danasnjih strugova). Grncarski toeak koristen je prije nove ere. DaIji razvoj masina kojima bi se oblikovali predmeti bio je veoma spor sve pronalaska masine koja je hila izradena od metala. Tako je 1794. godine u Engleskoj izraden pr.d strug, a vee za krntko nijeme, 1810. godine strug dobija, . pored nosaca alata sa kLiznim povrsinamo, i mjenjac broja obrtaja. Preciznost tih masina bila jc mala -- cdstupanja su se izrazavala u mili- mctrima, da bi se krajem 19. \-ijeka 5vela na 1 desetinu milimetra do 1 mili- metra. Sadasnje' masjne alatke mogu da ostvare cakvu taen(\st masinskih dijelova da se 'odstupanje mjeri (}.till). Produktivnost prvih masina bila je veoma mala. Alar se drzao rukom, brzina obrade bila je' takodc mala, marerijaI masina i alata imao je slabe me- hanicke osobine i slicno. Pronalaskom materijala boljeg kvalitera mogle su se poveeavati brzine rezanja, a time znatno i produktivnost rada. Mehanicka tehnologija je naucna diseiplina koja se bavi proucavanjem proeesa dobijanja poluproizvoda i proizvoda mehanickim putem, rj. promje- nom oblika. Naziv tehnologija potice od grckih rijeci ("tehne" - sto znaci vjdtina i "logos" - sto ;maci nauka). Promjena oblika predmera (komada) moze se ostvariti bez skidanja strugorine i strugotine (obrada rezanjem). U obradu bez skidanja strugorine spadaiu : livcnje, kovanje, presovanje, valjanjc i izv1acenje. 5 Pored gore navedcnih naeina formiranja poluproiz\'lldU i proizvoda postoje i postupci spajanja dijelova u jednu cjclinu, kao sto su : lemljenje, zavarivanje i zakivanje. Mnogim materijal ima mogu se pobolj;ati mehani(:ke osobine ako se n:l nj irna izvrsi toploma iii termicka obrada (kaljenje, popustanje, poboljsanje i zarenje). U izvjesnim slucajevima termicka obrada moze biti kombinovana s hemijskim promjenama u sloju uvodenjem ugljenika, azota, hroma i drugih elemenata. OSNOVNI POJMOVI OOBRADI ./ SA SKIDA. IJEM STRUGOTINE Obrada sa skidanjem strugotine je postupak pomocu koga dobijamo oblik predmeta skidanjem sitnih djeliCa materijala u obliku strugotine. Ti djeliti skinutog materijala (strugotine) tak\-og su oblika dn se vise ne mogu upotrijebiti u postoj ecoj proizvodnji. Obradu sa skidanjem strugotine, s obzirom na naein izvZ Korisno dejstvo naslage ogleda se u tome sto ana povecava grudni ugao y. Ponekad se grudni ugao moze povecati i do 45°.,Zbog povecanja grud- nag ugIa smanjuju se deformacije obradenog predmeta, a osim toga se sma- 13 njuje i snaga potrebna za savladivanje otpora rezanja. Pored toga, naslaga na vrhu sj eCiva prekriva not i stiti ga od habanja koje izaziva strugotina prilikom klizanja po grudnoj NASLAGA b) SI. 2.4. Nas/aga i njeni paTamt,n: a - izgled nasl.g.; b - utieaj naslage na grudni ugao;. b - visina naslage; y grudni ugao; y' - grudni ugao koga obrazuje nasl_ga ¥ Stetno dejstvo naslage ogleda se u' tome sto ona poveeava hrapavost obradene povrSine, mijenja geometriju alata i osteeuje povrsinu. Sarna naslaga ima nepravilan. oblik, uslijed cega je obradena povrsina hrapavija nego pri rezanju reznom ivicom (sjeCivdm) alata. U procesu rezanja naslaga se poveeava,. cime se poveCava i dubina rezanja. Poslije izvjesnog vrernena naslaga otpada, cime se srnanjuje dubina rezanja a naslaga ponovo raste, je prikazano· na slid 2.5. Ispitivanja su pokazala da se pri vrlo malim brzinarna rezanja naslaga ne pojavljuje. Pri brzinarna v = 1 - 3 m/min pocinje formiranje naslage. S povecanjem brzine rezanja poveeava. se naslaga i grudni ugao y. Ako je dubina rezanja 0,2-1 rom a brzina. SI. 2.S. Promjena Wine naslag. u F oe.... 15 -40 m/min, naslaga dostife svoju. nzanja maksimalnu vrijednost. Ako nastavi- rno poveeavati brzinu, naslaga poCinje opadati. Poveeavanje brzine rezanja mote nam pornoCi da nademo najmanju brzinu rezanja pri kojoj naslaga nastaje. Isto tako, s povetanjem grudnog ugla y naslaga se smanjuje, tako da pri uglu y = 45° ona potpuno SlIp' j) 16"' ff), POJAVA TOPLOTE PRI REZANJU I NJENO DEJSTVO 'CJ NA ALAT I PREDMET Toplotne pojave su jedan od osnovnih fiziCkih faktora u procesu rezanja. One odreduju dozvoljenu brzinu rezanja, utieu na postojanost alata, smanjuju taenost obrade, a time i kvalitet obradene povriine. I! Boja strugotine po pravilu se razlikuje od boje metala od koga je dobive- na. Promjena boje nastaje zbog toga lito se u procesu rezanja stvara toplota, ciji najveei dio odvodi strugotina. UsIijed zagrijavanja strugotine, na Cistim 14 povriinama formira se tanal< sloj (opna) oksida, koji ima razliatu boju _ zavisno od stepena za grijanosti. "f!U procesu rezanja dolazi do sabijanja i plastienih deformacija materi- jala, uslijed cega se ja v Ija toplota. h . Osim toga, toplota nastaje uslijed trenja strugotlne i grudne povrnine- nota, kao i zbog trenja koje nastaje izmedu ledne pomine nofa i obradene 0 vrnine predmeta (slika 2.6.). y-.. Sva mehanicka energija [koja se o§i na skidanje strugotine pretvara se u toplotu (zakon 0 odrtanju ener- gije). Na osnovu toga mozemo odrediti kolianu toplote (Q) koja se oslobodi u jedinici vremena: gdje 1e: Q=P'v[W] 60 F - sila rezanja u N, v - brzina rezanja urn/min. , SI. 2.6. Dsnooni iZf)ori i raspodjela toplor .. Toplotni bilans procesa rezanja moze se izraziti slijedecom jednacinom:. gdje je: Q, Q. Q = Q, + Q. + Q" koli&a top lote koja nastaje uslijed plastiene deformacije, kolicina toplote koja nastaje uslijed trenja strugotine 0 grudnu povdinu alata, kolicina toplote koja nastaje uslijed trenja ledne povr§ine alata i obrad ivanog predmeta. Vrh alata se nalazi ispod linije rezanja za veliCinu elastiene deformacije materijala koji se refe (slika 2.6.) zbog cega i nastaje trenje 0 lednu povr§inu. Toplota Q, oslobodena u procesu rezanja, ne ostaje na mjestu gdje se pojavljuje, nego se prenosi od taeaks vise temperature na taeke niZe tem- perature. Nastala toplota Q prenos i se na strugotinu, predmet, alat i prema jedna&i: gdje je: Q{ - Q; Q = + Q; + + kolicina toplote koju odnosi strugotina, kolieina toplote koja prelazi na predmet, kolieina toplote koja pre1azi na alat i . koliCina toplote koja pre1azi nepesredno u okolni prostor. Ispitivanja su pokazala da raspodjela toplote (vidi tabe1u 2.2.) izmedu strugotine, predmeta i alata zavisi od brzine rezanja. Pri velikim brzinama rezanja toplota ne uspijeva preei sa strugot ine na alat i predmet, tako da se koli&e toplote i smanjuju. is .Raspodjda lop/ote izmedu strugotint, prtdmeta i a/ala u % T.bcJ. 2.2. Materijal Brzina rezan;a. obnldivanog Q; Q; Q; predmeta tJ - m/min C. 4131 20-50 45 49,S 4,S loo-3S0 74 24,2 1,6 C. I S30 30 69 211 10 Liveno g\"oide 100 42 SO I ,S 20 50 39 0,8 Kako se vidi iz prilozcne tabele, toplota koja o:llazi u okolni prostor moze se zanemariri. 2.5. SREDSTVA ZA HLADENJE I PODMAZIVANJE Toplota oslobodena u procesu rezanja povisuje temperatur u alutu i predmeru, a sile tenja pojacavaju habanje alara, sto sma njuje nje- govu postojanost i kvalitet obradene bi se smanjila negativna dejsrva sile treoja i visokih temperatura na rad alata, upot rebljavaju se rashladna sredsrva. Ona imaj u ulogu podmazivanj a - sto doprinosi sma- njenju trenja, spreeavaju obrazovanje naslage, a samim tim p oveeavaju kvalitet obradene povrsine. Odvodeei i dio toplote sa sobom, rashl a dno sred- .srvo sniZava temperaturu alata, poveeava njegovu postojanost. Sredsrvo za hladenje treba da ispuni slijedeee uslove: da dobro odvodi toploru, da dobro podmazuje odgovarajuee povrsine, da oema stetno dejsrvo na zdravlje radnika, da ne nagriza a1at i predmet, ds obezbijedi hemijsku zaAtitu 0 bradene i a1ata od stetnog dejsrva atmosfere i r . - da olakSa odvodenje strugotine iz zone rezanja. Efikasnost hladenja ne zavisi sarno od sredsrva i svojstva tecnosti nego i dovodenja tog sredstva u zonu rezanja, te brzine i debljine rezanja. nacin dovodenja sredstava za hladenje jcste slobodno padaj uei mlaz \Y(slika 2.7.). Osim toga, u novije vrijeme primjenjuje se dovodenje sredstva za hJadenje pod pritiskom. M1az rashJadnog sredstva pada u zonu rezanja, hladi strugotinu, predmet i a1at, pri temu temperatura na mjesru rezanj a opada za 50°C-100°C. Posto- janost a1ata u zavisnosti od materijala koji se obraduje i brzine rezanja po- ·veCava se 2-4 puta. 16 Ako je velika brzina rezanja, efekat ovog naeina h1adenja vrlo je mali. oj c) S1. 2. 7. Metode IUadenja : a - slobodno padajuc; mlaz ; b - b1adenje mlazom pod pritiskom sa ledne strane; c - hladenj e mJazom pod pritiskom .a grudne povriine (jj) Hladenje strujom teenosti pod pritiskom vrsi se pri vecim brzinama Tezanja. Ovaj naein hladenja sastoji se u tome sto se teenost dovodi kroz mlaznicu eiji je preenik 0,2-0,6mm, pod pritiskom 147 -196 Njm' na lednu iii grudnu povrSinu noza. S obzirom na to da se teenost za hladenje .krece velikom brzinom i prodire u zonu najveeeg trenja ledne i grudne povrSine, ona efi kasno hladi i podmazuje. U poredenju sa hladenjem slobodno padajucim mlazom, postojanost alata kod brzoreznih eelika povecava se 3-7 puta. . r.1':>specijalni naein hladenja pod pritiskom postiZe se kada se sredstvo za hbiaenje rasprSava pomoCu vazduha na male eestice u vidu magie, i to na lednu povrSinu a1ata. Padajuci na zagrijanu povrSinu strugotine, a1ata i -obradenog predmeta, teenost brzo isparava i intenzivno oduzima toplotu predmetu i a1atu. Postojanost a1ata hladenjem na ovaj naein, u odnosu na prethodni, poveCava se do dva puta. @ Kao za hladenje primjenjuju se: - sapumca, emulzija, ulje za rezanje 1 - petrolej. Sapunica je smjeSa vode i 5 -10% kalcinirane sode, s dodatkom kalijevog s apuna. Ona ima dobre osobine hladenja, ali slabo podmazivanje. Rijetko i to uglavnom pri ma1im brzinama rezanja. I ttl Emulzija predstavlja mjeSavinu dviju teenosti od kojih je jedna rasprSena u drugoj u vidu simih kapljica. NajceSCe primjenjivana emulzija je hidrol. To je mjeSavina jednog dijela ulja i deset dijelova vode. Pri spremanju emul- zije uvijek sipamo ulje u vodu, a ne obmuto. . Da bi se poveCaia stabilnost emulzije, dodaju se specijalne materije koje se zovu emulgatori iIi stabilizatori, a da bi se poveCaia rashladna moc dodaju se rastresita tvrda tijela koja imaju visoku provodljivost toplote, (na primjer: a1uminijev prah). Emulzija se upotrebljava, uglavnom 17 pri obradi s vecim brzinaina rezanja i pri upotrebi prostih alata. Emulzije dobro hlade, ali slabije podmazuju . . Ulja za rezanje imaju dobre osobine podmazivanja, a slabije odvode toplotu. Mogu biti mineralna, biljna i zivotinjska. Mineralmi ulj3 se primjenjuju pri gruboj obradi uz upotrebu boljih alata. . Bil jna ul ja (ricinus, repica i dr.) kao i zivotinjska (riblj e, i dr.) primjenjuju se pri finoj i Cistoj obradi (na primjer: pri izrad i navoja) i pri veeim brzinama rezanja. Odlul·,u koje cemo sredstvo upotrijebiti donosimo na os novu : - generalne preporuke proizvodaca ulja, • - preporuke konstruktora alatne ma§ine i - propisanog postupka. W Ako se upotrebljava emuIzija. obradivana povrlina je sla bij eg kvaliteta . od povrline koja se dobije obradom uz primjenu ulja za rezanje . Kod obicnih ma§ina alatki, za hladenje i podmazivanje najce1ice se primjenjuju emuIzije i sapunica, dok se kod poluautomatskih i automatskih alatki primj e- njuju u1j a za rezanje. 2.6. DEFEKTNI SLOJ OBRADENE POVRSINE Fizicko-mehanicka svojstva pominskog sloja obradenog predmeta karakteriSe poveeanje tvrdoce u odnosu na tvrdocu osnovnog materijala, velicina i znak zaostalih unutra§njih naprezanj a, oblik mikro-pukotina. struktumi preobraZaj i drugi pokazatelji. - Za razliku od teoretske (geometrijske} 18 SI. 2.8. De/.klni sloj obrad.". pOfJTIiIU povrline elementa, koja je prikazana na radi- oniCkom crteZu, realna povr§ina uvijek ima neravnine razliCitog oblika i veliCine, koje su nastale u procesu obrade. Sloj koji je pret- rpio promjene zove se defektni sloj . K vali- tet pominskog sloja odreduje eksploataci- ona svojstva odredenog komada. Fizicko-mehanicka svo;stva pominskog sloja odredena su sa tri osnovna pokazatelja (slika 2.8.): 1. stepenom deformacije pominskog sloja .1H, 2. debljinom deformacionog sloja C, te 3. velicinom, karakterom raspod;ele i znakom zaosta1ih unutra§njih nap- rezan;a. Stepen deformacije pominskog sloja .1H, izraZen kao odnos izmedu razlike mik- rotvrdote deformisanog sloj a HI i mikrotvrdoce osnovnog materijala iua- iene u procentima, glasi : = H, - H .100'1' 0' H Promjene fizicko-mehanickih osobina povrSinskog sloja nastaju uslijed dejstva visokog pritiska, koji izvodi a1at u rnccsu rezanb, a takode i uslijed temperature. Obradena povrlHna koja je dobivena kao rezultat dejsrva reznog alata na radni predmet pretrpjcla jt' izvjesne deformacije. Vrh a1ata koji klizi po obradivanoj povrSini vrSi uslijed sile rezanja, i u zoni skidanja strugotine stvara deformacije materi;ala (slika 2.8.). Sile rezanja, kretanje a1ata i predmeta izazivaju tcenje, sto u povrSinskom sloju izaziva trajne deformacije, a to dovodi do st varanja z1!Ostalih naprezanja . Veliki uticaj u formiran;u l'0vr'inskq : SI("1j'1 ima toplota koja se ClSlobada u procesu obrade, Kao rezultat dejslva sil.l. _ mja, !renja i toplore for ira se pominski slo; B izmijcnjenim fi zi ko-meh,uuckilT svoistvima, prij e svega s vecom tvrdoeom u porede !L r\' rdoeom osn0vcug materijald. Tabela 2.3. VIsta i kvalite( Debljie defektnog sloja C (I'm') kovanje u kalupima - -- Soo valjanje . 00 grubo 40-80 struganje - fino 30- 40 grubo 40-50 rendisanje fi no 25-40 bulenje 50-60 grubo 25-30 razvrtanje . fino . 10-20 grubo 4C - 60 glodanje fino 25-40 Spotjnje Jau!no 15-25 . brulenje UDutra!nje 20-30 ravno 15- 25 1 1 pm = 0,001 mm 19 Znak zaostalih naprezanja u povrsinskom sloju odteden je znakom naprezanja koj a se javljaju u procesu obrade. Proces deformisanja i zaostala naprezanja u povr§inskom sloju nastaju uslijed pritiska i smicanja. Ove dvije vrste naprezanja, kod alata s vecirn grudnim uglom y, dovode do intenzivnog rastezanja materijala u zoni II. Na taj proces nadovezuj e se deformacija uslijed pritiska povrsinskog sloja (zona 1). Pojavu zone III objaSnjavamo kao neophodnost uravnoteZenja zaostalih naprezanj a u zonama I i II. Metode obrade, reZirn ' rada, geometrij a alata i sredstva za hladenje znatno utifu na dubinu deformacionog sloj a a takode i na velicinu zaostalih naprezanja. Podaci 0 velicini deformacionog sloja dati su u tabeli 2.3. Defektni sloj materijsla koji se obraduje ima jakog uticaja oa eksploatacio- Da svojstva maSinskih elemenata. Zbog toga je potrebno preduzeti sve mjere da se on smanji Da najmanju vriiednost, a u izvjesnim slucajevima mora se predvidjeti dopunsko otpustanje materijala. ((.j) BRZINA REZANJA Da bi se obradio neki predmet na nekoj maSini aiatki, potrebno je da predmet i alat izvedu odredena kretanja. T a kretanja mogu biti radna i do- punska. U radna kretanja spadaju glavno i pomoeno kretanje. 0 vrstama kretanja bice govora kasnije. Postoj i onoliko brzina koliko iroa vrsta kre- tanja. Za nas je najvafuij a brzina glavnog kretanja: (brzina rezanja) i brzina pomoenog kretanja. Brzina glavnog kretanja iii brzina rezanj a v je predeni put alata po predmetu ili p,-edmeta po slatu u smjeru glavnog kretanja u jedinici vremena. Ova brzina • .ctgovara perifemoj brzini predmeta ili alata. Brzina r ezanja pojavlj uj e se kao osnovni faktor procesa obrade rezanjem. Poveeanje brzine rezanja smanjenje vremena obrade, a time povetanje ekonomicnosti rada ns IDaSinama slatkama. Medutim, brzinu rezanja ne IDoZernO poveCavati Brzina rezanja ogranieena je s jedne strane konstrukcijom maSine, a s druge postojanosCu slata. Brzina pomoenog kretanja v. je predeni put alata iii predmeta u smjeru pomoenog kretanja u jedinici vremena. 2.7.1. ZAVISNOST BRZINE REZANJA I BROJA OBRTAJA Kod maSina slatki, kod kojih je glavno kruroo kretanje, brzina rezanja se odreduje po obrascu: D nn [/.] V = mmm, 1000 gdje je : D [IlltJl] - pretnik predmeta ili slata, n [min-I] - broj obrtaja predmeta iii aiata, iii: v = D 7t n [m/min], gdje je: D [m] , n [min- I]. 20 Pooto u masinstvu kao 0 snovna jedinica za du t inu slufi 1 rom, to brzina rezanja odreduje prema prvom obrascu. Ako je poznata brzina rezan i premik predmeta ili alata, onda se broj obrtaja odreduje na nal:in : n = 1000 v [min- I] . D 7t Ako su poznati brzina rezanja i broj obrtaja predmeta ili alata, onda se moze odrediti preenik D po obrascu: D = 1 000 . v [mm]. ;c ' n ~ ~ ~ ~ ~ Odredi brzinu rezanja nB strugu ako se obraduje predmet ciji I 00 mm, a broj obrtaja glavnog vretena (predmeta) je 140 min- I. R ;esenje : D - 100mm n - 140 min- I v - ? Koristeci se obrascom za brzinu rezanj a, imamo: D . 7t • n 100 . 7t • 140 . v = --- = = 44m/mm. 1000 1000 Brzina rezanja je: v = 44 m/min. Primjer 2.2. Odredi brzinu glodanja ako je pretnik gJodala 80 mm, 2 bro) ala g odala 185 min-I. RjeSenje : D - 80mm n = 185 min- I v - ? Koristeei se obrascom za brzinu rezanja, imarno : D . 7t . n 80 . 7t • 185 46 5 / . 'V - = = J m min. [1000 1000 .J2jTIljer ~ Ako se obraduje predmet preroik a 100 mm na strugu brzinom rezanla od 33 m/min, izracunaj broj obrtaja predmeta. RjeSenje : D - 100mm v - 33m/min n - ? Koristeei se obrascom za broj obrtaja, imamo: n = 11 000 · v = 1 000 · 33 = 105 min- I. D . 7t 100·3,14 Primjer 2.4. Izracunati precnik burgije kojom treba buSiti telik. pri brzini rezanja: v = 44,6m/min ako je broj obr t aj a burgije : n = 710mm- 1 • 21 Rjclcnje: v - 44,6 m/min " - 710 min- I. Koris teei se obrascem za preenik alata ili predmeta, unamo: D = 1 000 . v = 1 000 . 44,6_ = 20 n' " n·710 D = 20mm. 2.7.2. FAKTORI KO]I UTICU NA BRZINU REZANJA . V . . . - Dnll' J I Iz Izraza za brzLOu rezanJa v = [m/nun ne mogu se sag e- - 1000 dati stvarni faktori od kojih zavisi brzina kojom se radi na mas4Jama alatkama. Ovaj izraz za brzinu rezanja povezuj e dimenzije predmeta 'ili alata s jedne strane, i broj obrtaja koji se postize na masi ni alatki s druge strane. Srvarna brzina rezanjG zavisi od slijedecih faktora: - materij ala ko; i se obraduje, - materijala rezne ivice alata, - presjeka strugotine, - ugla postavljanja alata prema predmetu, - sredstva za hladenje i naCi na hladenja. Materijali koj i se upotreblj avaju u masinsrvu imaju razliCita mehanicka fizicka svojsrva. S poveeanjem jacine na kidanje i tvrdoce obradivanog materijala, povecavaju se otpori rezanj a i raste kolicina oslobodene toplote. Time se povecava t emperatura alata, sto izaziva nj egovo jaee habanje, i kao posljedica svega toga smanjuje se postojanost alata. Prema tome, s povecanjem jacine na kidanje i tvrdoee obradivanog materijala, smanjuje se brzina rezanja. Do danas nije pronadena prava veza koja postoji izmedu brzine rezanja i mehanickih osobina obradivanog mate- rijala. Mnogobrojna ispitivanja u tom pravcu nisu dala pravi rezultat, sto se objasnjava slozenosCu ovog pitanja. U vezi s tirn, brzina rezanja u sadasnje vrijeme izraZava se pomocu uslovnih koefi cijenata. T i koeficijenti su odre- deni opitima u laboratorijama za svaki odredeni materijal i ulaze u obrazac brzine rezanja u vidu konstante. a " Srvarna brzina rezanja umnogome zavisi od materijala rezne ivice alata. ~ a o nominalni materijal uzima se brzorezni celik, pa se prema njemu prave poredenja. Kvalitetniji a1atni materijali od brzoreznog celika omogueavaju veee brzine rezanja, i obrnuto. Sto je veea brzina rezanja, veea je i temperatura zagrij avanja alata, a time se alat brZe haba. Presjek strugotine ima manj i uticaj na brzinu rezanja nego materijal alata i predmeta. S poveeanjem presjeka strugotine, opada brzina rezanja, i obrnuto. Presjek strugotine je odreden sa dvije velicine (dubinom i sirinom rezanja), koje razlicito utifu na brzinu rezanja. Ako je konstantan presjek strugotine, a razlicite vrijednosti dubine i sirine rezanja, mijenja se postoja- 22 nost alata. Ako se poveCava §irina, a smanjuje dubina rezan a, srnanjuje se i brzina rezanja, i obrnuto. Ugao postavljanja alata prema predrnetu ima uticaj nB brzinu rezanja. Sa smanjenjem ugla postavljanja rp, poveeava se brzina rezanja, i obrnuto. n ri odredivanju brzine rezanja neophodno je uzeti u obzir i rashladno sredstvo. Efikasoost primjene rashladnog sredstva u procesu obrade karak- se koeficijentom K R3 , koji je jednak kolicoiku brzine rezanja s hla- denjern v. i brzine rezanja bez hladenja v, tj.: Primjena rashladnog sredstva najefikasoija je pri obradi mekih celika, a oajmanje efikasoa pri obradi tvrdih celika i livenog gvoZda. Na primjer, brzina rezanja mekih ce1ika uz obilno hladenje alata moze se povecati do 40%, celika srednje tvrdoce do 30%, celika visoke tvrdoce do 20%, te livenog gvoZda do 15%. Po pravilu, efikasoost hladenja raste s poveeanjem presjeka strugotine. Zbog toga pri zavclnirn obradaroa brzinu rezanja na racun ras- hladoog sredstva ne poveeavamo od 10%. 0.3. ;OSTOJANOST ALATA J; Alat kojim se obraduje predrnet poslije izvjesoog vremena rada vrlo slabo skida strugotinu. Uzrok tome je habanje alata zbog kJizanja strugotioe po ojegovoj grudnoj povclini i klizanja predrneta po ledooj povclini alata. Zbog toga je potrebno povremeno alat Postojanost (vijek trajaoja) alata je vrijerne rada alata izmedu dva Postojanost ozoaeavamo sa T, a mjerimo je u minutama. Na postojanost alata utieu slijedeCi faktori: - materijal predrneta, - materijal rezne ivice alata, brzina rezanja, sredstva za hladenje i - geometrija alata. Iz ovoga moiemo izvcsti zak1juCak da oa postojanost alata utieu iati fuiilri b o I na brzinu rezanja. Kod razliCitih reznih alata i alatki postOjanost alata je razlicita i moze biti od 10 do 600 miouta. Tako oa primjer, prosjel:na vrijednost postojanosti alata kod produkcionog struga iznosi: T = 60 min, revolvera struga: T = 240 min, automatskog struga: T = 480 minuta. Promjenom rclima rada navedene vrijednosti postojanosti alata se mijenjaju. Kod oekih kao na primjer kod bwilica, postojanost alata izra- bva se ukupoom duZinom bwenja izmedu dva burgije. Ovakva postojanost oznaeava se sa L, a mjeri se u milimetrima. 23 ¢.:;) KONSTRUKCIJA DIJAGRAMA POSTOJANOSTI I BRZINE REZANJA ( T - v) Ako u procesu obrade poveeavamo brzinu rezanja pri nepromij enje- nim e1ementima strugotine i geometrije alata, dolazi do opadanja postoja- nosti alata, i obrnuto. Ako na osu y pravouglog koordinatnog sistema nanesemo postojanost . alata T u min, a na osu x brzinu rezanja v u metrima u minuti, dobicemo grafikon zavisnosti postojanosti alam od brzine rezania, ti. diiagram T - v (stika 2.9.). oj T [mil)) 60 20 o , \ \ '\ 710 180 210 . , - b J Vmj,.;. T [miti] '0 50 40 30 1 5 10 IS 10 , , , -- 100 ISO 100 nD V,.,mi • SI. 2.9. Zavimost postojanost; alara ad brz;ne rezanja: a - u normalnom koordinatnom sistemu; b - u logaritamskom koordinatnom sistemu Iz grafikona se vidi da se veza izmedu postojanosti i brzine moze izraziti pomocu formUle: T =£ [min], v' gdje je: T [min] - pos tojanost alata, v - brzina rezanja, C - konstanta koja zavisi od vrste obradivano g materijala, presjeka strugotine, vrste materijala reznih iviea alata, geometrije i uslova rada a1ata. Stepen iii koeficijent z pokazuje intenzitet promjene p ostojanosti brzine rezanja. Odreden je eksperimentalno i iznosi: z = 6 - 9. Pri obradi treba birati manje vrijednosti koeficijenta z, a pri obrad i Iivenog gvozda vece. 24 Logaritmovanjem prethodnog izraza dobivamo jepnaanu: log T = log C - z log tJ, koja u duplologaritamskom koordinatnom sistemu predstavlja pravu liniju (slika 2.9.b). Ovakav nacin zavisnosti izmedu dvije velicine olakAava ispitivanje, jer je zavisnost data pravom linijom, koja se moze definisati sa dvij e TaCke. . Na postoj anost alata utice i presjek strugotine, 5 ve1icinom dubine i rezanja. Dubina rezanja utice u manjem stepenu na postojanost alata nego br-· zina rezanja, i zbog toga kriva 2 na grafikonu opada sporlje (slika 2.10.). r fni,y 100 ... ,+---+--+--+---1 80 I-\l\-Plo: \ 1\ '0 \--+---1 2 0 "", I' SJ. 2. 10. ZtnJisnost poslojanosti alala od brziTit TtZanja (kriva 1); dubine rezanja (Im'va 2); korak (kriva J) ,ij " .. .. 41 , " .. • • " If II " " " " .,.. 51. 2.11. Zavimost postojanosti alala ad WSle matenj"ala a - za najtvrde materijale; b - za tvrde materi;a1c; c - 7..8 mekle materijalej d - za najmc.kk mtltcrijale Postojanost alata zavisi dakle, od brzine rezanja (kriva 1), dubine rezanja (kriva 2) i rezanja (kriva 3). Sirina rezanja utice manje na postoja- nost alata nego brzina i dubina rezanja. Zato kriva 3 na grafikonu opada sporije. Takav razlicit uticaj e1ernenata rd.ima obrade na postojanost alata rezultat je mnogih pojava koje se javljaju u procesu obrade. Na postojanost alata veliki utica;' ima toplota nastala u procesu obrade i materijal predmeta koji se obraduje. Ukoliko je jacina na kidanje materijala predmeta veeB, to je kriva postojanosti alata bliZa ordinati (slika 2.11.). Iz formule za postojanost alata T = £ moze se zakljuciti da svakoj if brzini rezanja odgovara odredena postojanost alata, tj. itd. C T. = - . if .. , 25 Ako podijelimo jednu jednatinu, dobicemo : iIi Tl = (tiT. )', T!t fJ,.. gdje je: tiT. i tI... - odgovarajuce brzine rezanja, T, i Ta - odgovarajuce postojanosti alata. iJ Odrediti hrzinu rezanja za obradu osovinice od t elika na r evo ver-strugu ako je poznata brzina rezanja na produkcionom StTUgu : "fi ... = 110 m/min (alat od brzoreznog celika). RjeSenje : T, = 60 min (I ... = 110 m/min T t = 240 min z = 6 . - :;- 2 Tl 6 1 -v ... = (I ... . T = 110 . "4 = 87,3 . 2 lI ... = 87,3 m/min. Primjer 2.6. RijeSi prethodni primjer uslovom da se osovinica obra- duje na automatskom StTUgu. RjeSenje : Tl = 60 min T. = 480 min liT. = 110 m/min Tl . = T • . v ... :J T1 6/ 60 . 7 /. fI ... = (I... • T. = 110· ,J 480 = 7 ,8 m mm. fI ... = 77,8 mfmin. Iz prethodnog primjera vidi se da se s poveeanjem postojanosti alata smanjuje brzina rezanja i ohmuto. T,< T. < T. 26 a BRZrNA . . Pn obradi rezanJem alat positJe lZvJesnog vremena otupl. Zato ga je po- trebno skinuti, zatim naostriti i ponovo postaviti. Procentual ni gub itak vre- mena na skidanj c, oStrenjc i ponovno postavlj anjc alata moze biti jako velik. to je ovaj gubitak veei, to je ekonomicnost obrade manja, i obrnuto. Ekonomska brzina rczanja je ona brzina kod koj e je naj manji procentual- ni gubitak vrcmena utrokn na skidanje, ostrenje i postavlj anj c alata pri najvecoj postojanosti, tj . to je ona brzina rezanj a koj a daj c minimalne troskove obrade. Ispitivanjem jc utvrdeno da se najveCa ekonomicnost maSina za pojedi- nacnu proizvodnju (produkcioni strugovi) postiZe s postoj anoscu alata od 60 minuta. Ova brzina oznaeava se sa v •• i predstavlj a ekonomsku brzinu rezanja. Postojanost alata pri ovoj brzini je : T = 60 minuta. Postojanost a1ata na maSinama za serijsku proizvodnju (revolver-strugovi, visesjecni strugovi i drugi), gdj e je skidanje, ostrenje i postavljanje alata u radni polozaj slo:ienije, znatno je veca i iznosi : T = 240 minuta. 0 vo po- stojan03ti odgovara ekonomska brzina rezanja V. ,o' Kod maSina za masovnu proi7. vodnju (poluautomatske i automatske maSine) skidanjc, ostrenje i postavlj anje alata znatno je slozenije, pa je kod ovih masina postojanost alata: T = 480 minuta. Primjer 2.7. Odrediti procentualni gubitak vremena na produkcionom strugu ako je vrijeme potrebno za skidanje, ostrenje i postavljanje alata 3 minuta. Rjesenj e : T = 60 min ( = 3min G - ? G _ _ _ t _ ,100% T+I G - 3 - - - ' 100 = 4,76 60 + 3 G = 4,76% - gubitak vremena. Primjer 2.8. Odrediti procentualni gubitak n? kod koga se u revolversku glavu stavlja 8 alata ako Je za skldanJe, ostrenJe 1 postavljanje jednog alata potrebno 3 minuta. Rjesenje: T - 240min z = 8 - broj alata ( - 3 min G - ) G - G - t· z --- '100% T + t· z 100 = 8,95 240+3'8 G = 8,95%. 27 Primjer 2.9. prelhccni udaT2k pI rOTojer.csli alala: T = minuta. Rje enje: T = 60 min z = 8 t = 3 min G - , G - t . z . 100% T + c·z 3·8 G - - --- . 100 = 28,57 60 + 3· 8 G = 28,57%. Ako uSJ:oredimo rezultate primjera 2.8. i primjera 2.9, zakljucujemo da su gubici za postojanost plata od T = 60 min veCi tza 3,19 puta (28,57 = 8,95 =3,19). lz navedmih primjera "idi se da kod rr.asina ked kojih je za skidanje, i J:ostavljanje alata J:otrebno vremena, treba raditi s manjom brzinom rezanja da bi dobiJa veta J:0stojanost alata, a time i veca ekono- mienost obrade. 2.7.6. VALIHS-DABRINGHAUSOV DIJAGRAM Ispitivanja su pokazala da na ekonomicnost obrade rezanjem utieu mno- gobrojni faktori, od kojih su najvazniji: brzina rezanja, presjek strugotine i postojanost alata. Presjek strugotine je veliCina koja zavisi od dubine 15 i rezanja S, tj. A = 15 . S (n:m 2 ). Ukoliko je veta dubina rezanja, a manja (posmak), za isti presjek stfugotine J:ostojanost alata je veta, pa je i ekonomicnost obrade takode veta. Ovim problm,cm su se bavil VaJihs i Dabringhaus, koji su izvclili mnogobrojna ispitivanja zavisnosti brzine rezanja od vrste materijala i od presjeka strugotine. Na osnovu lih ispitivanja napravili su tabliee, na osnovu kojih su izradili dijagrame koji se zovu Valihs-Dabringhausovi dijagrami. Radeni su J:osebno za celik, a rosebno za liver.o gvoZde i za obradu na raz- Iieitirn ma§inama a1atkama. Valihs-Dabringhauwv dijagHm za obradu celika na strugu dat je na slici 2.12. 28 Ovaj dij agram je rad.en pod uslovom da se o':>rada izvoji na novoj ma.§ini alatom od brzoreznog te1ika, pri temu je ugao postavlj anja noza prema pred- metu 'P = 45°. H' ,,,,,, /ur l 10 lO 10 IIJ E ICID 1OO.JI2D _ I IXIO' '" IS 50 60 10 " '0 IIIl - - ..... ,..I}"" 6N Not"" SI. 2.12. Vali"s-Dabringhausov dijagram za lelik Primjer 2.10. Odrediti ekonomsku brzinu rezanja na obradu na strugu telika C. 0645 ako je dubina rezanja 2 mm, a korak 2 mm. Uz primj er objasniti natin otitanja. RjeSenje: aM = 60 kN/em' - jatina na kidanje C.0645 6 =2mm S = 2mm v =? U presjeku linije koraka: S = 2 mm i linij e dubine rezanj a: 6= 2 mm nala- zimo tatku A. Ako kroz tat ku A povut emo pravac paralelan s kosim lini- jama na dijagramu vertikale koj a odgovara jat ini materijala: 6,, =60 kN/cm', dobivarno tatku B. Kroz tat ku B povlat imo horizontalnu liniju i na ordinati V otitavarno brzinu rezanja, koja za na.§e podatke iznosi v = 21,5 m/min. Primjer 2.11. Odrediti zaprerninu skinute strugotine za odred.enu eko- nomsku brzinu rezanja iz prethodnog primjera. RjeSenje: v = 21,5 m/min Q - ? 29 Najprije odreduj emo presj ek strugotine A: A = .5 . S = 2 · 2 = 4 mm' . Na lij evom dij agramu (slika 2. J 2.) koso nagnute lini je predstavljaju konstantne presjeke strugotinc : A mm 2 . HRB 'tN/em' • • o 0 ' 0 '" '5 ' 0 IS 90 9S o . ." li'. , ..... 0 C [') / 11'. K r-..... l"- i' 0 I $ • , f • 5;0- fo"" "" ,. " , .. "". HB HH/cm l '00 , > I I> " l- "" , , S1. 2.13. Valilu-Dabn"nghausov dijagrallJ za liveno gvozde Rj clenje : Na ordinati : v= 2J,5 m/min POV- laeirno horizontalu do presjeka s li- ni jom koja odgovara presjeku strugo- tine : A = 4 mm! i nalazimo presjel:nu ta&u C. Kroz tacku C povucemu vertikalu. Na donjcm dij elu dij agrama, u E ocitavamo zapreminu skinucc scrugotine, koja je za ova) slucaj : o = 86 cm 2 /rnin. Na slici 2.13. dat je Valihs- -Dabringhausov dij agram za obradu livenog gvoZda pod istim uslovirna kao i za celik . Primjer 2.12. Odrediti ekonomsku brzinu rezanja za obradu na strugu livenog gvoZda SL. 18 ako je dubina rezanj a 4 mm, a korak 2 rnrn. HB = 170 kN/cm 2 - tvrdoca po Brine1u IS = 4mm S =2mm II = ? Presjekom linija IS = 4 mm i Itoraka S = 2 mm dobiva Be tacka A_ Kroz m&u A pravu paralelnu s kosim linijama DB dijagramu do presjeka nonnale DB tv1'dobl 170kN/an l , i dobivamo taau B. Kroz tB&u B povJaamo horizontBIu pa na ordinati dobivamo tal:ku C, u kojoj je brzina rezanja: II = 16,5 m/min. \ 2.8. ' TPORI REZANJA J Da bi Be izvriUo rezanje, potrebno je alatom djdovati DB predrnet. SUa Itojom djduJemo a1atom DB predmet naziva se l ila sila ima isti intenzitet i pravac, a suprotan smjer od otpora· predstava o otporima rezanja Itoji se pojavJjuju u procesu obrade i nJihovo taeno odre- divanje imaju veoma vdiki znafaj za proizvodnju. Pri proj ektovanju maAina alatki, alam za obradu i pribora otpori rezanja imaju velik znacaj . Zbog toga konstruktor mora poznavati vdiene svih sila koje djeJuju na alat za obradu. Da bi iskljuoo mogu61ost preopteretenja uWine alatke, tehnolog proracu- nava takav reZim obrade koji omogublje maksirnalno maAine 30 alatke. Zbog toga, njemu je potrebno da zna silu kojom se obradivani materi- jal suprotstavlja a1atu. (iJ Na grudnoj povrnini bilo kog a1ata djeluju dvije sil e (s li ka 2. 14.): F'- sila pritiska materijala koji se skida (deformaciona sil a) i sila F' = f'F' _ sila trenja strugotine 0 grudnu alats. " y y x v 81. 2.14. SMtna sila 1Ioj. djduju na alat u procssu Ttzanja Kao rezultat e1asticrllh deformacija metala ispod skinutog sloja materi- jala javljaju se sile koje djeluju na lednu povriinu a1ata i to: sila F", koja tcli da odvoji a1at od obradene povriine, i silo JJ,F" - silo trenja na leduoj po- vriini alata. Realnost postojanja sila F" i JJ,F" potvrc1uje se pojavom habanja na led- noj povriini alata. Sila F" djeluje normalno na obrodenu povrninu, a sila JJ,F" paralelno s vektorom brzine. Dejstvo svih silo koje se javljaju na grudnoj i leduoj povriini alata lako· o::!emo zarnijeniti so dvije sile F, i Fl. Sila F, je paralelno s brzinom rezanja, 0 silo F. djeluje normolno no obradenu povriinu. Sile F', F" , JJF' i JJ,F" mo::!emo razlucrti na dva medu- sobna normalna pravca (osu X paralelnu s brzinom rezanja i osu Y normalnu na obradenu povrninu). Silu Fi> koja djeluje u pravcu vektora brzine, nazivamo glavnim otpD- rom rezanja, 0 silu F. nazivamo otporom prodiranjo alata u materijal. C$.? Glavni otpor rezanja dobivamo projekcijom svih sila na pravac ose X,. F , = F' cos y + flF' sin y + fl,F". 3t. Otpor prodiranja dobivamo projekcijom svih sila ns osu Y, tj.: @ F" + I-'F' cos Y - F' sin y, gdje je: V 1-'1 - koeficijent trenja obradenog predmeta 0 lednu povr5inu alata, I-' - koeficijent trenja strugotine 0 grudnu alam. Veea od ove dvij e sile je glavni otpor rezanja Fl ' Prema tome, energija potrebna za rezanje uglavnom zavisi od glavnog otpora rezanja. U pravcu otpora prodiranja F 2 nema nikakvih kretanja, pa je rad na savladivanju ovog otpora jednak nuli. Pored otpora FI i F., su komponeme date na slici 2. 14., postoji i otpor iii otpor pomocnog Fa. Ovaj otpor (Fa) ima isti pravac kao i pomocno kretanje a suprotan smjer. Ukoliko u procesu rezanja nema pomoenog kretanja, bocni otpor Fa jednak je nuli. Jtpori rezanja zavise od faktora, i to: vrste materij ala, presjeka strugotine, brzine rezanja, grudnog ugla y i zatupljenja alat a. -<0 (:j SNAGA POTREBNA ZA POGON MASINA ALATKI Ranije smo pokazali da se pri obradi rezanjem javljaju dva kretanja, i to glavno i pomoCno kretanje. Osim toga, i otpor rezanja, koji je prostorna .sila, razlozen je na komponente koje djeluju u pravcu odgovarajueih kretanja. Da bi se savladali otpori rezanja, potrebno je ostvariti pogon maSine alatke. U veeini pogonska maSina je elektromotor. N jedan elektromotor simi za pogon i glavnog i pomoCnog kretanja. Kod nekih maSina alatki jedan elektromotor se koristi za pogon glavnog kretanja, a drugi za 'pogon pomoenog kretanja. Ukupna snaga koju daje elektromotor P'M' trosi se na savladivanje glavnog otpora rezanja, otpora pomoenog kretanja i otpora unutar same a1atke (otpori trenja). Snaga potrebna za savladivanje glavnog otpora rezanja i otpora pomoe- nc1g kretanja zove se snaga rezanja Po tj.: P, = P, + Pp' .gdje je: P, - snaga potrebna za savladivanje glavnog otpora rezanja, PI' - snaga potrebna za savladivanje otpora pomoenog kretanja. Poznato je da je snaga cad izvrsen u jedinici vremena i izraZava se u kW, 'pa je snaga potrebna za savladivanje glavnog otpoca rezanja P, jednaka: P = FI . V [kW], , 60 .32 gdje su : F, [leN] - gJavni otpor rezanja, v [ ~ ] - brzina gJavnog kretanja. Snaga potrebna za savJadivanje pomoCnog kretanj a jednaka je : P = F,'v, , 60 gdje su: F,'S . n ![kW] 60·1000 F. [kN] - otpor pomoCnog kretanja, S [mml - korak (posmak), n [min-'] - broj obnaja predmets iii slats. Prema tome, snaga rezanja daje se slijedeCim obrascom: p. = F, . fI F.' S· n [kW]. 60 + .60 ·1000 Nije te§ko pokazati da je snaga otpora pomotnog kretanja P, ~ (0,01 - - 0,02) P" Zbog toga ~ e s t o OVU snagu zanemarujemo i snagu potrebnu za rezanje odredujemo po slijedeeem obrascu: P = P = FI . fI [kW] ' . • , 60 Snaga pottebna za savladivanje otpora unutar same maSine slatke zavisi od njene konstrukcije i pohabanosti dijelova. Kod milAina s glavnim pravolinijskim kretanjem ova snaga je u principu vea nego kod mdina s glavnim kruZnim kretanjem. Snagu gubitaka odredujemo eksperimentalnim putem i obuhvatamo je stepenom iskoriAtenja milAine alatke f). Na osnovu toga snagu elektromotora p ... odredujemo prema obrascu: gdje su: p., [kW] - snaga rezanja p ... = p. [kW], f) f) = 0,6 - 0,8 - koeficijent iskoriStenja (stepen korisnog dejstva) ma- §ine alatke. Manje vrijednosti odnose se na milAine s glavnim .pravo1inijskim kre- tanjem (rendisaljke), a veCe vrijednosti - na milAine s glavnim kruZnim kre- tanjem (strugovi). 33 2.9. KRITERlJUMI ZA ODREDIVANJE ZATUPLJENJA ALATA Zatupljenje alata naziva se granicnom habanja alata, pri kojoj se postiZe odredeni kvalitet obradene povrsine. Najcclci krilerijum zatupljenja alsta (noza) je habanja na njegovoj lednoj povrsini h\ (slika 2.15.). Dopunski parametar habanja alata jeste dubina }" i b kratera se javlja na grudnoj povrsini alata, koji nastaje uslijed klizanja strugotine. Iskustvo je pokazalo da se kod vetine alata najvece habanje pojavljuje na lednoj dok grudna ostaje gotovo na primjer, kod provlakaca, glo- daca, razvrtaca i slicnih alata. Kao rezultat habanja ledne povrsine pojavljuje se povrsina u neposrednoj blizini sjeciva ciji je ledni ugao ex = O. Do izvjesnog vremena rada habanja hi na lednoj povrSini se ravnomjerno povecava, a poslije toga - vrlo brzo raste. u J. Sl. 2.15. Elemenri habanja nota Odnos veliCine habanj a hi prema vremenu rada aluta naziva se intenzitet habanja. Sto duze alat radi, yeti je intenzitet njegovog habanja. Tako na prim- jer, ako za 40 minuta rada habanje na lednoj iznosi hi = 0,8 mm kod jednog strugarskog noZa, a kod drugog 0,4 mm, tad a kaiemo da je in- tenzitet habanja prvog noza 2 puta yeti nego drugoga. Intenzitet habanja svakog alata zavisi od svojstva samog alata, od geo- metrije rezne ivice, reZima rezanja, tj. od brzine rezanja, dubine i koraka (sirine rezanja). Materijal alata utice na habanje tako da s poveeanjem tvrdoce alata opada intenzitet habanja za isti rdim rada. Brzina rezanja utice na intenzitet habanja. Intenzitet habanja bilo kog para tarut ih povrsina (u ovom slucaju ledna alata i obradivana povrsina) zavisi od brzine trenja. Sto je veta brzina trenja, veti je intenzitet habanj a. Brzina trenja na lednoj povrSini alata jednaka je brzini rezanja. Sa poveeanjem dubine rezanja i rezanja, habanje alata takode se poveCava. DoptiStena velicina habanja alata zavisi od namjene i uslova rada. Ako alat izvodi grubu obradu, tacnost i cistoca obradene povrSine ne igraju znacajnu ulogu. Tada mozemo dozvoliti vece habanj e alata. Nasuprot tome, pri zuvrSnoj obradi alat moze da radi dotle dok se ne dobije odredenog kvaliteta i klase tacnosti. Pored navedenog kriterijuma odredivanja zatupljenja alata, postoji i drugi. Tako na primjer, pri obradi sa zatupljenim nozem povrSina dobija svijetle tragove (sjajna mjesta) i cesto mijenja boju (pri obradi celika tvrdim metalom dobija se povrSina zuckaste boje). Kad prilikom obrade rezanjem alat dostigne zatupljenje, rad postaje oteian: pojavljuje se karakteristican zvuk. Momenat zatupljenja alata moze se taCno odrediti mjerenjem otpora prodiranj a alata u predmet, i otpora pomoCnog kretanja (Fa) . Dok je alat ostar, 34 .orpori su kons.rantni (stalni). Dostizanj ':n1 dopwtcne vrijC!dnosti Ultup- IJenJa hI> OVI orpon naglo rastu (slika 2. 16.). Mjerenje otpora vr i sc posebnim rnjemi rn urednjima, ugradcnim na nosacu alata. FJ r min S1. 2. 16. Slezingcrov kntmjlnn odrediuanja zotuplJtnja a/fi la 2.10. PITANJA ZA PONAVLJANJE J. Kako nastaju strugoone r 2. Koic 8U vntc strogotine? 3. Kakva se strugotina dobiva pn obr..di alummijuma, balera i mekcg b!Wro? Kakva ;e razlika medu njimn? 4. Kako bruns rezanj a n8 vntn stTugvtine? S. Kako utifu uglovi nofa na vnru 6. Kako vrs le StrugOtillC na kvalitct obradene povr§inc? 7. Sta jt naslag. i kako nastajc? 8. Kakav jt uticaj nasl.gc na kvalitct obradeoe povriine? 9. Koji su izvori toplate u procu u rezan;a? 10. Kako se roplota raspodjeljuje u proccsu rez:mja? 11 . Kalev. jt utoga sredstv. za bladenj. i podmaziv.nje? 12. Kojc Be metode koriste pri bl.denju? 13. Sta je emuJzjj a i koje su nj ene karaklerisrike? 14. Kad. se korist. utj . .. rezanje i bladenje? IS. Od tega zavisi izOOr sredstva za bladenj. i podmuzivanje? nkve promjene nnstaju povriinskom sioju u procesu abrade? Od tega zavisi dubin. defektnog sloj.? I Kako sredstvo za bladenje i podmazivanje utite n. dubinu defektnog sloja? 19. Sta je brzina rczanja i u a:mu se ona jzrafava? 20. Sta je brzinn pomoenog kretanj a i u temu se on. izm1av.? 21. Kakva je zavisnost izmedu brzine rezanja i broja obrtaja? 22. Kako vrsta materijala od koga je: predmet izrnden util:c na bninu rczanja? 23. OpiAi uticaj materijala al8ts na brzinu rezanja? 24. Sta je presjek strugotine i kako on utite na brzinu r z. - brojevi zuba. D 1 n 1 = n.· D •. . In1 D t Zt '=-=-=-, n. D1 Zl U ovom slutaju gonjeno vratilo obree se u suprotnom smjeru od pogon- skog vratila. Kada je potrebno da se gonjeno vratilo obrce u istom smjeru kao i po- gonsko, u prenos se ubacuje meduzupOmik z. (51 ika 3.6.). MeduzupOmik ne utice na prenosni odnos, pa. je: . "1 D. Z. 1=·- == - =_. no D1 Zl 40 Kada se ose pogonskog i gonjenog vratila sijeku, za prenos se koriste konicni zupeanici (stika 3.7.). 1 . ~ p l 11 ~ z -"':,,-, 111 111 Z ~ SI. 3.6. Prmos sa metluzuplanilrom SI. 3.7. Prmos konibrim ~ Pren06ni odnos . "1 D. Z.' 1=-=-=-. n. D, Zl Prenos frikcionim tOCkovima (to&ovi no trenje), a posebno lancanicime. vrlo rijetko se primjenjuje, Y.2. PROMIENA BROIA OBRTAIA KOD MASINA ALATKI , Da bi se obezbijedila ekonomitnost obrade, potrebno je raditi s ekonorn- skorn brzinom rezanja. Ovo je moguce ostvariti pogodnom konstrukcijom prenosnika za glaVDo kretanje. Ovaj pretrosnik omogueuje da se ostvare razliciti brojevi obrtaja od nmln do n",... Iz obrasC8 za brzinu rezanja - pri b d · _x' alatkam 1 . ._....... kr' D . :n; . n o ra 1 na rn""mama a s g avrum JUu:Gulffi etl/PJem: v = , 1000 vidi se da brzina rezanja zavisi od pretnika D i od broja obnaja n. Ako se zahtijeva da preCnik D obradujemo pn konstantnoj ekonomskoj brzini rezanja, D · :n;·n :n; trebalo bi da bude: v = = cobstanta. PoSto je = cons- 1000 1000 tanta, to je proizvod D . n = constanta. Na osnovu ovoga zakljueujemo da se prilikorn obrade smanjenjem pret- nika D poveeava broj obnaja n, i obratno. Broj obnaja kod matina alatki moze se mijenjati na dva natina: - kontinualno i - stepenasto. 41 Kod kontinualne promjene broja obrtaja (slika 3.8.) svakom pretniku D odgovara broj obrtsja n, tako da se moze 0 tvariti ekonomska brzina rezanja. 1z dijagrama se zakljutuje da je proizvod : D, . n l = D.' t . ~ = D 3 · n3 = . . . = D •. n. = constanta. ~ Stepenasta promjena broja obrtaja jeste takva promjena kod koje se za C(?ciredeni raspon precnika D primjenjuje jedan bro j obrtaja n, a za drugi raspon - drugi broj obrrnja itd. (51. 3.9.). c: '" o - nJ : I I I n1 __ • ____ 1 __ _ I I I I I I I e, n, - : - - - - - ~ ---F - I I I I I I I I I I I Dr OJ 01 D, log 0 J n ~ nJ n , ,-- I 1-- i - I I - -1-+- I I I - - i ' -+- + - : I I I I I I Ox . 0. 0 0 0, mm ) ~ 51. 3. 8. Kominual1la promjel1Q broja obrtaja Steptnasta promjena broja obrloja 1z dijagrama se vidi da se svi precnici od D 2 do D3 obraduju pri broju obrtaja "" a precnici D. do D. obraduju se pri broju obrtaja n J , pa se, prema tome, u tim razmacima radi 5 prosjecnom ekonomskom brzinom rezanja. Sa stanovista ekonomske brzine rezanja, kontinualna promjena broja obrtaja pogodnija je od stepenaste. Medutim, posto je ova promjena teSko izvodljiva, najcesce se u praksi koristi stepenasta promjena broja obrtaja. Stepenasta promjena broja obrtaja moze biti: aritmeticka, geometrijska i logaritamska. Brojevi obrtaja kod maSina a1atki su standardizovani . @ARITMETICKA PROMJENA BROJA OBRTAJA Aritmeticka promjena broja obrtaja jeste takva promjena kod koje je razlika izmedu dva susjedna broja obrtaja konstantna, tj. to je takva promjena broja obrtaja kod koje svaki naredni broj obrtaja dobivamo ako prethodnom, dodamo stalan priraStaj broja obrtaja a . o vakav nacin promjene broja obrtaja odgovara aritmetickom redu (nizu) pO kome je i dobila naziv. Ako maSina alatka ima slijedece brojeve obrtaja rasporedene pO aritme- tickom redu: 42 gdje je tIt = "mln; ", = "m .. , Z - broj promjena broja obrtaja, onda se za aritmeti&i red moze napisati: tIt n2 = n 1 + a ". = ". + a = tIl + a + a = tIl + 2a ". = ". + a = ", + 2a + a = ", + 3a ". = ". + a = ", + 3a + a = ", + 4a ", = ",_, + a = ", + (z - 2) a + a = ", + (z - 1) a ", = ", + (z - 1) a. Ako su poznati ", i "" kao i broj pr.) .nie:ll h ;Jjl z, prirast broin obrtaja mo'Ze se po obrascu: n. - n 1 a = ---'---' z-1 (frir>rjer }J:? Odrediti sve brojeve obrtaja step!nastog prenosnika s aritmetlcKom promjenom broja obrtaja, ako prenomik ima 6 razlititih bro- jeva obrtaja, pri cemu je najmanji broj obrtaja: tIl = 140 min-' i ako je pri- rast obrtaja: a = 60 min- '. RjeScnje: ", = 140 min- ' a = 60 min- 1 z = 6 " 2 = ", + a = 140 + 60 = 200 min- 1 "3 = ". + a = 200 + 60 = 260min-' ", = "3 + a = 260 + 60 = 320 min- ' ". = ", + a = 320 + 60 = 380 rhin-' ". =". +a = 380 + 60 = 440min- '. (frimjer 3.2) Kod prenosnika (mjenjaca) s arirmetitkom promjenom broja obrtaja, s 8 razli6tih brojeva obrtaja, poznat je najmanji broj obrtaja: ", = 50 min- ', i broj obrtaja: ". = 250 min-'. 0 drediti ostale bro- jeve obrtaja. RjeSenje: ", = 50 min-' ". = 250 min-' no - n, a - 6 - 1 a - 40o/min. 250 - 50 = 200 = 40 6 -1 5 43 Ostali brojevi obrtaja jesu : n. = n 1 + 0 = 50 + 40 = 90 min- 1 n3 = n. + 0 = 90 + 40 = 130 min- 1 n, = n, + 0 = 130 + 40 = 170 min- I n. = n, + 0 = 170 + 40 = 210 min- I n. = n. + 0 = 210 + 40 = 250 min- I n. = n. + a = + 40 = 290 min- I n, = n, + 0 = 290 + 40 = 330 min-I. Primier 3.3. Dat je s 8 brojevB obrtaja s promjenom. (';etvrti broj obrtaja je: n, = 300 min-I, a sedmi bro; obrtaja ;e: n. = 525 min-I. Odrediti sve ostale brojeve obrta;a. 44 "' = 300 min-I. no = 525 min- 1 z = 8 n, = n 1 + 30 n 1 + 30 = 300 ... . (1) n. = n 1 + 60 nl + 6a = 525 , , •• (2), Ako prvu jednaanu oduzmemo od druge, tj. aka od: n 1 + 6a = 525 oduzmemo nl + 30 = 300, dobivamo: 30 = 22S 225 75 ' 1 0=- = nun-, pa je: 3 n, = "l + 30 "l = n, - 30' = 300 - 3, 75 = 75 min- 1 n, = "l + 0 = 7:i + 75 = 150 min-I n, = ". i' a = ISO + 75 = 225 min- 1 n, = II, +.1 = 225 + 75 = 300 min-I n. = n, + 0 .= 300 + 75 = 375 min- 1 II, = n. + 0 = 375 + 75 = 450 min-l no = lis + 0 = 450 + 75 = 525 min-I n8 = no + 0 = 525 + 75 = 600 min-I, G GRAFICKO PRIKAZNANJB ARITMBTICKB PROMJBNE BROJA V OBRTAJA KOD MASINA ALATKI Da bi se izradio dijagram zavinosti brzine rezanj a od pretnika predmeta koji se obraduje, potrebno je RDRlizi.rati jednatinu za brzinu rezanja f), Ova jedna&la )e ' f) - D , ' D ' n ' n =8' n- --"'> C , - 1 000 1 000 ' n'n Po§to je broj obrtaja n = coost, to lie izraz = const = G, 1000 Prema tome, jednatina za brzinu rezanja dobiva oblik: = C ' D, Ova jed- natina je jedna&la prave koja prolazi kroz koordinatni potetak sistema 8 koordinatama v i D, Prava je nagnuta po:i uglom "', Ugao n'lgiba '" zavisi od broja obrtaja n, te je za n = n1> '" = "' t> Zil n = Ita' at = "'I itd. (slika 3.10')i U jednatini v = C • D, C = tg at' = nn ,pa je, prema tome: 1000 C 1 = n 1000 . C 1 = n ' n 1000 • c. = tg "'I C.= n 1000' ''' C. = tg at. itd. itd. Kada se za odredene vrijednosti n" n., IS:! itd. izvrli z'lmjena prethodnim jednatinama, dobiee se vrijednosti konstanti C" C., C., odnosno dobiee se uglovi at 1 , "'., oc.. itd. Na osnovu navedenih podataka mo:te se nacrtati dijagram zavisnosti brzine rezanja i preCnika, iii dijagram v-D. Na-grafikonu se mo:te lako odrediti odgovarajuCa brzina rezanja za svaki pretnik '.p i za svaki broj obrtaj a n. o Dmm SL [3.10. GrtViOti priluut jedna&u: " - CD :. ", SL 3.11. GrafiOti priluut jldnaliM: t1 - CD," 11 - 1011 45 Crtanje pravaea U v - D di jagramu se izvesti na slijedeci nacin : C9Ako se usvoji pogodna brzina rezanja: v = I On m/min (zbog lakSeg ra- .. . ). D· "it · n 0 . -.unanJa Imamo : v = = I . n, pa Je : 1000 D = ' 1 000 . :: = I 000 . 10 "it = 000 . n -n n' n n 10 000 (za v __ Dakle, precni k predrneta D rnijenja se po zakonu D = --- n = 10]1;) . U presjeku horizontale: v = I On i vertikale : D = dobiva n se tacka A (sli ka 3.11. ), kroz koju prolazi prava v = CD. Da bi se naertao cio dijagram v - D, potrebno je odrediti sve brojeve obrtaja n (n" II " n" .. . n, ) i odgovarajuce precni ke D (od Dmox do Dmln). Na osnovu dobiveni h vri jednosti erta se dijagram. Q RADNI ILl TESTERASTI DIJAGRAM ZA ARITMETI L: KU PROMJENU V BROJA OBRTAJA Koristeci se prethodnim razmatranjem, konstrukeiju radnog ili teste- rastog dijagrama prikazacemo na slijedecem primjeru. Primjer 3.4. Naertari radni dijagram za aritmeticku promjenu broj a obrtaja kod mjenj aca iz primjera 3.2. Iz primjera 3.2. imamo slijedece podarke : n, = 50 min- ' n. = 90 min- I n. = 130 min- ' n, = 170 min- 1 ns = 210 rnin- I n. = 250 min- ' n7 = 290 min-' n8 = 330 min-I Ekonomska brzina rezanja se proracunava na osnovu faktora koji uticu. na nju iii se bira iz tabliea. Radi racunanja usvojimo da je ekonomska brzina rezanja v = IOn [m/min]. Na osnovu toga mozemo izraeunati odgo- varajuce pfeenike D, i to: D, = 10000 10000 = 200mm - n, 50 D. = 10000 10000 = 111,11 mm - nl 90 Da= 10000 10000 = 76,92 mm - n, 130 46 D, = 10000 10000 - = 58,82 mm n. 170 10000 10 000 D. = .----= = 47,62mm n. 210 D. = 10000 10 000 = 40mm n. 250 D, = .to 000 = 10000 = 34,48 mm '" 290 D. = 10000 = 10000 = 30,30 mm n. 330 Na osnovu dobivenih vrijednosti erta se dijagram v - D (slika 3.12.). ~ Iz dijagrama prikazanog na slid 3.12. vidi se da se iinije brojeva obrtaja l..:;7" n" n3 itd. sijeku s vertikalama Dv D" DB u tackama 1,2, 3, koje se nalaze oa pravoj liniji '" - m. Spajanjem taeaka A, 1, B, 2, C, 3, D, 4 dobiva se izlomljena linija u obliku testere, pa se navedeni dij agram zove testerasti ili radoi di jagram. V mJm;n 50 oi 0; 0, 0; 0, 0; oj 0; I 4S I I <0 I • I J5 I I r ..... 25 ....... ....... . ' ~ IS '10 5 o 1S so 75 100 125 ISO /15 200 215 150 115 lOO D "'",. D. Dr SI. 3.12. Radni iii IdSterasti dijagram za antme,ilku promj.nu broja obrll1ja 47 Predmeti preenika D, do D. obraduju se pri broju obrtaja n" a predmeti preQllka D, do D, obraduju se pri broju obrtaja n., itd. je potrebno izraditi predmet D = 150 mm, onda se on pri broju obrtaja n,. Pri OVOID broju obrtaja stvarna brzina rezanja (visina taate M u dijagramu) je: D · 'I . n, . v, = = 23,55 m/mm, - 1 000 dok je brzina gubitaka v, : v, = v - v, = 10]1" - 23, 55 = 7,85 m/min. Gubitak brzine rezanja je: v, = v - v" dok je relativni gubitak brzine rezanja: • • v. = v - v, = l ' _ Vi • v v v Ako bi se predmet preCnika D = 150 = obradivao pri broju obrtaja. n" brzina rezanja bi bila: v = 42,5 m/min. je ova brzina veta od usvO'- jene ekonomske brzine rezanja (0 = 42,5 m/min > v = 10'1 m/min), posto- janost alata znatno se smanjuje, §to se ne smije dopustiti. Ukoliko bi se poveCala ekonomska brzina rezanja na v = 50 m/min, pri postojeeim brojevima obrtaja n" n., 7Ia ••• n. mogli bi se obradivati pred- meti preenika -9;, D;, D; ... Iz dijagrama se vidi da je: > D,; It. > D,; > Ds D; > D. (J} Iz izloienog se vidi da p romjena broja obrtaja ima slijedeee karakteristike : - u zoni velikih preenika gubici brzine rezanja su velila, dok se iduci ka zoni manjih preCnika ovi gubici smanjuju, - za predmete velikih precnika ima mo malu 1Ilogucnost mijenjanja broja obrtaja, - za male preenike imamo veliku moguenost mij enjanja broja obrtaja, §to je a limje broja obrtaja se gomilaju, pa je i dijagram ne- pregledan. Bolie ovih problema daie geometriiska promiena broja obrtaia. PROM]1!NA BROJA OBRTAJA Kod geometrijske promjene broja obrtaja svaki naredni broj obrtaja dobiva se ako se pretho:ini broj obrtaja pomnoti s odredenim stalnim fak- torom Vi. Dakle, ko:! ove promiene broja obrtaja kolienik izmedu bilo koga broia obrtaja i njcgovog pretho;inog broja obrtaja jeste stalan, konstantan, ti.: = ns = PIt = .. = n, = Vi = const. n. -1 48 a or eomet" e promjene broja obrtaja 'P standardizovan je i iznosi : , 1'2; 1) ; , j , . 2 ave ena osobina svrstava brojeve obrtaja po geometrijskom redu, tj .: n" n .. n., .. . n, - I, n, . Ako je poznat najmanji broj obrtaja nmln = n, i fmor geometrijske promjene 'P, naredni brojevi se mogu odrediti na slijedeei naM: n. = n, . 'P n, = n • . 'P = n, . 'P . 'P = n, . 'P! n, = n • . 'P = n, . 'P • . 'P = n, . 'P" n. = n, . 'P = n, . 'PI . 'P = n, . 'P' n, = n, - 1 . 'P = n, . tp'-• . 'P = n, . tp'-" gdje je z - broj promjena br,!jeva obrtaja. Ukoliko je kod prenosnika poznat broj promjena broja obrtaja, najmanji i najveCi broj obrtaja, onda se fsktor geometrijske promjene odreduje iz posljednje Primjer 3.5. ad mjenjaCi s geometrijskom promjenom broja obrtaja sa - 6-hraJmanjeg broja obrtaja: n, = 100 min-', fsktora 'P = 1,12 odre- di ostaIe brojeve obrtaja! Rjclenje: n, = 100 o/min n. = n, . 'P = 100 . 1,12 = 112 min- 1 nl = n • . 'P = 112· 1,12 = 125,4 min-' n. = n • . 'P = 125,4 . 1,12 = 140,4 min- l n. = n • . 'P = 140,4 . 1,12 = 157,2 min- l "" = n • . 'P = 157,2 . 1,12 = 176,1 min-l. Primjer 3.6. Odredi sve brojeve obrtaja mjenjaCi 8 8 promjena broja ob ., e poznat najmanji broj obrtaja: n, = 45 min-', a "" = 5 760 min- l , kad geometrijske promjene broja obrtaja. Rjclenje: _ _ ')5760 _ 2 tp- -- -- n, 4S n. = n, . 'P = 45 . 2 = 90 min- 1 11, = n • . 'P = 90 . 2 = 180 min- 1 n, = n • . 'P = 180 . 2 = 360 min- 1 n6 = n • . 'P = 360 ·2 = 720 min- 1 no = n6 . 'P = 720 . 2 = 1440 min- 1 n., = n • . 'P = 1 440 . 2 = 2 880 min- 1 n. = n7 . 'P = 2880 . 2 = 5 760 min- 1 . ( Primjer iJ) Kod mjenjaca s geometrijskom promjenom sa 9 promjena bro/eva ObI tala poznata su dva broja obrtaja ito: n3 = 128 min- 1 i n7 = 838,9 min- 1 . Odredi sve ostale brojeve obrtaja i nacrtaj radni ili testerasti dijagram. RjeSenje: no = 128 min- 1 n., = 838,9 min- 1 . Poznato je da je no = n 1 • 'P' i n7 = n 1 . ' P . ~ te na osnovu toga dijeJjenjem druge jednaCine s prvom dobivamo : r.. n · m' y_.., = 1 T = rp', pa je: n. n 1 . 'P' _ 4 rn:, _ 4/ 838 ,9 - 1 6 . .. I 'P -,Jn;.-,J 128 - , IJ(j n, = no = 128 = 50 min-1 'P' 1,6' n. = n 1 . 'P = 50 . 1,6 = 80 min- 1 11, = n.· 'P = 80·1,6 == 128 min- 1 n, = n3 . 'P = 128· 1,6 = 204,8 min- 1 n6 = n, . 'P = 204,8 . 1,6 = 327,7 min- 1 n, = n6· 'P = 327,7 . 1,6 = 524,3 min- 1 n., = n • . 'P = 524,3 . 1,6 = 838,9 min- 1 n. = n, . 'P = 838,9 . 1,6 = 1342,2 min- 1 n. = n • . 'P = 1342,2· 1,6 = 2147,5 min- 1 • Da bi se nacrtao radni dijagram, potrebno je odrediti odgovarajute preCnike: Du D • .. . D •. Ako usvojimo da je ekonomska brzina rezanja v = "" 10 n[m/min], tj. v = D n n = 10 n, mogu se dobiti ovi preCnici: 100 so 10000 D 1 = - - 10 000 = 200 mm 50 D, = 10000 10000 - - = 125 mm n , 80 D. = . 10 000 \0 000 = 78.2 mm - n. 128 D, = 10000 10000 -. - = . --- = 491 mm n. 204,8 ' D. = 10000 to 000 =---- = 30, 25 mm n. 327,7 10000 10000 D. =--- = ----=19,lmm n. 524,3 10000 10 000 D7 = -= =1 1,9 mm 117 838,9 DR = ~ 000 = 10000 = 7,45 mm "8 I 342,2 D. = ~ ~ 000_ = to 000 = 4,65 mm. ng 2 147,5 Povrsina u dijagramu (slika 3.13.) izmedu testeraste linije i ose D pred- stavlja povrsinu korisnih brzina rezanja, dok povrsina izmedu testeraste linije i brzina rezanj a v = 10 :n m/min predstavlja povrsinu " bitaka brzine rezanja. Pri obradi predmeta, na primjer predmeta ei ji je precnik D = 160 mm, koristimo se brojem obrtaja n, = 50 min-' i radimo sa stvarnom brzinom v" koj a je manja od ekonomske brziae rezanja {(v, = 25,12 m{min < v = = 10 7t lm/min]). Ako bi se predmet preenika D = 160 mm obradivao pri broju obrtaja: n. = 80 min-', brzina rezanja bi bila v = 40,3 m{min, STO je vece od eko- nomske brzine rezanja v = 10 :n. Ovo ne smijemo dopustiti jer postojanost alata opada. Zato predmet navedenog preenika obradujemo pri broju obrtaja: n, = 50 min-l Na taj naein imamo gubitak brzine rezanja v. = 6 m/min. Gubitak brzine rezanja v. mozemo izraziti na slijedeCi nai:in : v ~ = v - V" dok je relativni gubitak brzine rezanja: V g _ v-v. = 1 _ v. - . v v v NajveCi gubitak brzine je u neposrednoj blizini precnika D., u trenutku kad treba da predemo na obradu s brojem obrtaja n2. Taj maksimatni rela- 51 . ; ~ - - - . - . - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ----- ~ - - - - - - - - - - ; - II ~ ~ ~ ~ ~ ; ~ tivni gubitak brzine rezanja mozemo izraziti ovako: D. :If; n 1 1000 nl 1 - =1--=1-- D. :If; n. n. fjJ 1000 fJ. fjJ - 1 -= 52 Na osnovu ovoga vidimo da je relativni gubitak brzine konstantan i da ZQvis i od faktora geometrijske promjene cp. Naravno, sto je cp veee, veei je i gubitak brzinc( i obrnuto. Uporeciivanjem dijagrama za aritmeticku i geometrijsku promjenu broja obrtaja dolazimo do ovih zaklj ucaka : - maksimalni gubitak brzine rezanja za sve preen ike konstantan jc pri geometrijskoj promjeni, dok je kod aritrneticke promjene promjenljiv i najveCi je u zoni velikih prccnika; - u zoni velikih precnika ne§to je veea mogucnost izbora broja obrtaja kod geometrijske nego kod aritrneticke pramjene; - u zoni malih precnika manje je nagomilavanj e braja obrtaja kod geometrijske nego kod aritmcticke, pa je ekonomicniji rad, a dijagram pre- gleclniji. Ukoliko bi se poveCala ekonomska brzina rezanj a na : n = 55 m/min, pri postojecim brojevima obrtaja n" n., ... , tl. in., mogli bi sc obradivati predmeti prccnika D; i D;, i pri tome bi bilo: D; > D" D; > D, ... , D ~ > D, i D; > D. dok bi maksimalni relativni gubitak brzine ostao isri. Zbog velikih gubitaka brzine rezanja, vrsi se ponekad dvostruko geome- trijsko stepenovanje, i to tako da u zoni velikih prccnika upotrebljavamo faktor cp" a u zoni manjih precnika CPo, pri cemu je '1' , < 'Po. Najcescc se uzima da je cp, = {mi mjelljae Kombinovani mjenjac se pnmJenJuJe kod aJatki male snage (stika 3.16.). Predstavlja kombinaciju premodna dva mjenjaea, po cemu je i dobio naziv. Sastoji se od pogonske remeniee (1), koja se nalazi na pogon- skom vratilu (I), evrsto vezana za njega. Pomoeu remen\S3) prenosi se kre- tanje Da remenicu (2), koja je evrsto vezana za zupcanik ZI' slobodno oslonjen ria vratilo (III), na kome se nalazi evrsto vezan zupcanik z. i stezna glava (5). Sa zupCanieima Z l i z. vezuju se zupcanici z. i z" koji se nalaze sJobodno oslonjeni na koljenastom vratilu (II). Zupcanici z. i z. su medusobno po- vezani sa supljim vratilom (7). 56 Pomoeu ovoga mjenjaea mozemo ostvariti 8 brojevB obnaja, i to : 4 direktna i 4 indirektna broja obrtaja. lndirektne brojeve obrtaja do- bivamo tako da podesirno kao na slici, pri cemu klin (6) odvajamo od remenice (2). no· J 11 , SJ. 3.16. Kombinuvani mjwjal: I - pogonsko vratilo; II - pomoCno vratilo; III - radno vratilo; I - pogonska re.menica ; 2 - gonjena remenica; 3 - remen; 4 - ruaca; S - stem. glava; 6 - klin ; 7 - suplje vratiJoj =1 do .l'. - cilindrifni zupa..ruci Prenosni odnosi koji odgovaraju indirektnom pr.::nosu jesu: · nu D; Z2 ' 1 = -=-.- n, D, z, · nu D; z. 13=-=---- -- n3 D'J fZ 1 Zlt • . no Z2 '2= -=_.- n, D, z, . no D; Z2 z. 1,=-=- ·-·-. n. D. 12", z, Direktne brojeve obrtaja dobivamo kada rucicu (4) koljenastog vratila obrnemo za 180·, pri cemu se ;;2 i z, odvoje od zUpCanikB ;;, i z., a klin (6) potisnemo i spojirno zupcanik (4) s remenicom (2). Prenosni odnosi koji odgovaraju direktnirn brojevirna obrtaja su: no D; . no D; '5 = - -- = .. - 'I; = - = - n, D, n. D. · no • , = - = - . n., D, . no 'tl = - =-. n. D, 57 Na osnovu prethodnih izraza m Zemo odrediti brojeve obrtaja koje postizemo pomoeu ovoga mjenjaea, t j.: D. z , z. "3= n O ' - 0- - D ~ z. z. D. n - n '- 8 - 0 D ~ D3 n 7 = ' 10' - D' • D. n.=no ·-· D' • Kombinovani mjenjac obezbj eduje dvostruko viSe brojeva obrtaja od broja stepenica stepenaste remenice. 3.3.1.4. Slozeni ztlplasli mjenjaCi SloZeni zupeasti mjenjaci mogu biti razlicitih konstrukcija. Prema naCinu kako se ostvaruju pojedini brojevi obrtaja, mjenjace ovog tipa mozemo podijeliti u tri grupe, i to: - slozeni zupCasti mjenjac sa spojnicama, slozeni zupeasti mjenjac s pomjerljivom grupom zupeanika, sloZeni zupeasti kombinovani mjenjac. 3.3.1.4.1. Si ozeni zupcas ti mjen ja:c sa spo jni cama Na slici 3.17. prikazan je mjenj ac IV fP,. Rimski broj oznacava broj vratila, a arapski - broj promjena broja obrtaja koji daje mjenjac. Mjenjac se sastoji od pogonskog vratila (I), na kome se nalaze cvrsto vezani zupeanici Zv .11'" Z ", .11',. supljeg vratila (II), na kome se nalaze slobodno oslonjeoi zup- Canici z .. z" z. i Z8 i evrsto vezani zupcanik Z8' Na istom vratilu se nalaze spojnice S 1 is., koje se mogu pomjerati u lijevu iii desnu stranu i oa ta j naCin mogu evrsto vezati odgovarajuce zupeanike za vratilo II. Na pomOCnom vrari1u (III) nalaze se Cvrsto vezani zupCanici Z10 i Zu ' Kroz auplje vratilo (II) prolazi glavno vratilo (IV). na kome se nalazi stema glava i slobodni zupCanik Z1I, i spojnica Sa, koja se moze pomjeriti Iijevo iii desno. Mjenjac obezbjeduje 8 razllcitih brojeva obrtaja, i to 4 direkma i 4 indirekma . - 58 Prenosni odnosi, brojevi obrtaja i polozaj S,. S, i Sa dati su u tabeJi 3. l. Indirektni brojevi obrtaja jesu : II" II,. ,,,. Il , a direktni : "., " •• "7 n . r- n. Z, ZJ Z5 . Z, l[ l'r lz1 5 , f4 51 Z, ,-- z, l/ ;-;-, '-- r-'" 1 Z'D OJ flit . J SI. 3.17. Slozen; :;uplasci mjcfljac sa spojllicom l V!8 Tabel. 3. 1. Stepen Polo:!.; spo;ruca Prcnosni odnos Bro;evi obrta;a I pren. S. S. S, . n Z. Z .. ZII z, . Z, . ZI1 slobodna desni dcsni J. i 1 ==-!'::::.-·- · -; "I = n.· "1 Z, X, Zu Z, . Z 10 • Z I t n, Z. z .. ZIt z, . Z, • %11 1ijevi 2. is ...: - := - • - . - ; n. = n, ' " " n. z. z. z" Z,' Z1O' %" no. z, z" % .. z, ' Z,'ZI I desni slobodna 3. i ,c=.- ;:;:;.- · _·_; n, = ". ' " n. Z, z, z" Z" • Z IO . Zu no Z. z" Z" %1: Z, . Z11 lijevi " 4. i.=-=-·_·_; = n,' " n, Z. z. ZI1 Z • . %1 •• %11 no z. z, slobodna desru 1i;evi 5. - j n. =-- n.· - n. z, 1J. no z. Z, 1i;evi " 6. i,t:E -_ -j n,=".·- " n. =. z. n. Ir, .... desni slobodna " 7. i, _- =-j n, = n,' - n, Ir. z . . &'. ... Ir • li;evi " 8. n .. -n,'- " n. &'. ·Z. 59 3.3.1.4.2. Slozeni zupcasti mjenjac s pomj er Jji vim grupama zupcanika Promjenu broja obrtaja postizemo pomjeranjem grupa zupcanika. Izgled mjenjaca IIl/6 dar je na slid 3.18. Mjenjac se sastoji od pogonskog watila (1), na kome se nalazi pomjerljiva grupa zupcanika (1), koja se moze pomjerati po vratilu 1. Na pomoCnom vratilu nalaze se .:vcsto vezani zupca- / '\ r- Z, b_}' " n. . - . [ '-- -------------I'l ----- .Zs Zl Z7 Z6 n ~ - - - .- 3-7 Z, iZ9 ZJ .- r 11 2 • ' - - ~ "\.. SI. 3.18. Zllplmtr".jmjal sa pomj.,ljitJom grupom ZIlpl4nika lII/6 nid z., z,' Z,' Z,. Na glavnom vratilu (Ill) nalazi se pomjerljiva grupa zupca- nika (2) i stezna glava (3). Pomjeranjem grupa pomjerljivih zupcanika (1) ili (2) u odredene polozaje mozemo ostvariti 6 razlicitih brojeva obrtaja. Prenosni odnosi, brojevi obrtaja i polozaj pomjerljivih grupa zupcanika (1) i (2) dati su u tabeJi 3.2. 60 ·-- - --,.... ---- ! 5t nt, n., n., n" n. i 3 direktna broj s obrtaja: n 7 , n8 in •. • Prenosni odnosi, brojevi obrtaja i polotaj pomjerljivih grupa zupcanika ( 1) i (2), te spojnice (S) dati su u tabeli 3.3. Tabcla 3.3. Stepen Poloiaj grope zuptanika pre- Prenosni odnosi lIro;e i obrtaja J i 2 i spojnice S nosa 1 2 S . !. • _ n. zoZ.z" Z,Z,Z10 desni desni desni ' L= - = n 1 = no n, z,ztZ1O z.,z,Zu 2. n. ztZ.Zll :':1%10 lijevi desni desni 'Is = - = n. = no n, Zl%,zl O n., z .... zlJ Zjr,Z10 srednji desni desni 3. " = - = - ", =:I n. n, Z,Z.Zu n. 11,%3%11 Z'%.%10 desni Ii;evi desni 4. i, = - = n, = no n, %7%.%10 ZoZoZ .. n. Zt8.zu ZtZtZ10 Hjevi desni S. i, = - = n. = no Hjevi n, ZtZsZ10 Z,Z,Z11 n. %.%'%11 .8'.z,.r:io srednji lijevi desni 6. I, =- = ", :;= no n., Z,Z,Zll n., II. z, desni neutralni lijevi 1. iTl:I:I-=- n, = no- '" II, z. n. II, II, lijevi neutralni lijevi 8. i. =- =- n, = n.,- -. .1', Z • - n., .1', z, arednji neutralni lijevi 9. i, =- =- n.,=n.,- n. .1', Z. 3.3.1.5. SZezinger()f) dijagram Za proraeun broja zuba zupCanika i osnog rastojanja vratila upotrebljava s!! Slezingerov dijagram. Slezingerov dijagram (slika 3.20.) crta se na slijedeei nacin: najprije se povuce onoliko horizontalnih linija koliko mjenjac ima vratila, pri cemu razmak izmedu Jinija nije vaZBn, ali se najceSce, radi pregleclnosti, uzima da bude isti. Prva horizontalna linija predstavlja pogonsko vratilo (I), a posljeclnja horizontalna linija predstavlja glavno (raclno) vratilo (IV). Zatim 62 se povlaci onoliko vertikalnih li ni ja koliko mjenjac ima brojeva obrtajs, pri cemu prva vcrtikalna linij a predstavl ja najmanji broj obrtaja "I' a sJij edcce vertikalne li nijc predstavlj aju ostale brojeve obrtaja. Rasrojanjc izmedu dvij e susjedne vertikalne linij e jeste logaritam faktora cp. Kod geometrijske promjene rastojanj e izmedu ven ikala je konstamno, a kod aritrnet ickc i logaritamske promj ene ono je promjcnlji\·o posto odnos izmedu dva susjedna broja obrtaja nij e konstaman. IV n, n] nJ nl ns n6 n7 na 10 ,. log'l' logY' lo gY' /og 'l ( og", /og'f SI. 3. 20. S f. zinger"" dijagram za lIIjeIJjai! lV/8 Linije koje spajaju dva vratila predstavljaju prenosne faktore i oznaca- . z IZ z . vaJu se sa : -2; -2 ; ,Z2 Z, Z6 Ako je linija vertikalna, vratila imaju isti broj obrtaja, ako je linija nagnuta ulijevo, smanjuje se broj obrtaja, a ako je nagnuta udesno, povecava se broj obrraja. Primjer 3. 8. Odrediti brojeve obrtaja, nacrtati Slezingerov dijagram i odrediti brojeve zuba zupcanika za mj enjac IV /8 (prcma slid 3.17.) ake je najmanji broj obrtaja 11 I = 22,5 min- I. Promjena broja obrtaja je geo- metrijska, s faktorom cp = 2, ako mjenjac ima os am promjena. Rj eSenje: n, = 22, 5 rnin- J '" = n, . q> = 22,5 . 2 = 45 min- 1 713 = n • . rp = 45 ··2 = 90 min- I 71, = n • . q> = 90 . 2 = 180 min- ' n5 = n, . q> = 180 . 2 = 360 min- ' n. = n, . rp = 360 . 2 = 720 min-' "1 = n • . rp = 720 . 2 = 1 440 min- ' 71 8 = n, . rp = 1440·2 = 2880 min-I. 63 Da bismo lalcle odredili broj eve zuba zupcanika, koristimo se Slezinge- rovim dijagramom, konstruisanim za ovaj mjenjac (slika 3.20.). Usvojimo da je broj obrtaja na pogonskom vratilu (I) ". = ", = 1 440 min- 1 • Ulazni broj obrtaja no pogodno je birati tako da padne u Cvomu tacku dijagrama. Prenosni faktori su reciprocne vrijednosti prenosnih odnosa (i' , ~ ) . Prenos s vratila I na vratilo II ostvaruje se pomoCu 4 para \upcartika, 'l:ije brojeve zuba odredujemo na slijedeci nacin: ". ". "1' qP z 1 -=-= =flI=- "0 n, "1' qi" z. z. = 30 - usvojeni broj zuba, Z1 = 2 . 30 = 60 zuba, n, __ z. - - 1 --, "0 z, z. = z. Poito je rastojanje izmedu osa vratila stalno, mora biti ispunjen uslov: .1'1 + z. = .1', + .1', z. + .1', = 60 + 30 = 90 2.1', = 90 .1', = .1', = 4S zuba. Zu)Xasti par .1', i .1',: .8', + .1', = .8', + .1', = 90 ", "1' rp' 1 z. -= -=- "' "1' : 3 2 5 , I P 111'111 • n 1ff1Y/." . . 1 .... ~ ! .si : :: , fl. , ~ ~ \!:' . " ~ 1 SI. 3.22. Mjenjal sa dvije konum. remeni,. 68 lacije broja obrtaja malo, a slOga je malo i podruc;e n;ene prim; ene. Broi obrtaja radnog vratila odrec1uje se prema obrascu: S = od 0,96 do 0,98 - stepen proklizavanja. I, SI. 3.23. Hidraulilni mjenjal: 1 - c1ck- tromotor; 2 - pumpa; 4 - hidromotor; 3 i 7 - cjcvovod ; 5 - fC'7..crvoar; 6 - filter 3.3.1.7.3. HidrauJieni mjenjae :/" PreimuCstva hidrauJicnog pogona nad mehanickim ogledaju se u mo- gUCnosti regulisanja broja obrtaja pod optereeenjem, tihom radu, smanjenju vibracija, dugom vijeku trajanja hidrauliene instalacije i vecoj soazi. . Na slici 3.23. prikazan je hidraulicni mehanizam za dobi;anje obrtnog kretanja. Od elektromotora (1), pomocu zupeanika Zl i Z: prenosi se. kre- tanje na vratilo I pumpe (2). Pumpa (2) crpi ulje iz rezervoara (5) preko filtera (6) cjevovoda (7). Iz pumpe (2) ulje pod pritiskom i.I hidro- motor (4), koji daje izJazni broj obrta;a zupeanika Zs. Pomocu zupcastog para z. i Z3 dobijamo obrtno kretanje na vratilu III. Ulje koje prolazi. kroz hidromotor vraea se u rezervoar. Uredaj je snabd;even manometrom i si- gurnosnim ventiJom. Prom;ena broja obrta;a se na bazi prom;ene protoka ulja. Ukoliko pumpa saJ;e vecu koJicinu ulja u hidromotor, koji je u vezi s glavnim vratilom masine, povecava se broj obrtaja, i obrnuto. 3.3.1. 8. Mehanizllli za prclvarallje obrl1log krelanja " pravolinijsko Kod maSina aJatki s gJavnim pravolinijskim kretanjem potrebno je pre- tvoriti krui:no kretanje u pravolinijsko kretanje alata iii predmeta (rendisaljke, testere i masine za provlacenje). Prema konstrukciji, ovi mehanizmi se mogu podijeliti na: krivajni mehanizam, mehanizam oscilatornog klatna (mehanizam krivaje s klatnom), mehanizam sa dJindricnim zupcanicima i zupcastom polugom i hidraulicni . mehanizm i. 3.3.1.8. 1. Kriva;ni mehanizam Krivajni mehanizam ;e proste konstruk<:i;e (slika 3.24.). SaslOji se od pogonskog vratila (0), kriva;e 1 duzinc R, koja ima konstantan broj dbrtaja /10. Za kriva;u, u tacki A, zglobno ;e vezana kriva;na pO!1,lga 2 duzine L koja ;e u tacki B zglobno vezana 70a klizac. Klizac se krece po vodicama ' (4). Kruzno kretanje krivaje (1) pretvara se u pravoliniisko kretanje klizaca (4). Ovaj meh anizam se primjcn;u;e kod okvirnih testera. 69 • S1. 3.24. KritJajni mchallizam: 0 - pogonsko vraliloj 1 - krivaja ; 2 3 - k 1 j z a ~ ; 4 - vodice klizaea kretn. polug.; Dok je brzina Vo konstanma, dode je brzina kretanj a a1ata v promjenljiva. U tacki A djeluje tangencijalna sila Fp koja se moze razloziti na dvije komponente: komponenta FN djeluje u pravcu poluge (krivaje) 1, a kompo- nenta Fp u pravcu kretne poluge 2. Sila u poluzi F p u tacki B se razla:ie n a horizontatnu komponentu Fit I vertikalnu komponentu F •. Horizontalna komponenta F H savladava glavni otpor rezanja. 1z slike se vidi da je . ( n) FT sm 'f. + II = -, Fp pa je FCI' F p = ---..!--- , sin (r· + 0) dok Je: cos 0 FJI = Fp cos 0 = FT sin (q> + (1) . . Da bismo odredili brzinu rezanja v, koristimo se uslovom jednakosti snags, t;.: . F, . v" = F H • V FCI' . v _ vosin(tp + 0) o - FT cos /1 cos 0 sin (tp + 0) Dnn" v - 0- 1000 Rn'l o [ I .] mmm. 500 Hod a1ata Ii ;ednsk je dvostrukoj duZini krivaje (1), t;. h = 2 R. U trenutku kada a1at mijenja smjer kretanja, brzina je jednaka nuli, sto se naziva mrtVom tackom krivajnog mehanizma. S obzirom na to da se brzina alata stalno mijenja, to ;e ova; mehanizam optereeen inercijainim si- lama. 70 3.3.1.8.2. Mehani z am oscilatorn'og klatn a t-- Mehanizam oscilatomog klatna sluZi za pretvaranje kruZnog kretanja 11 pravolinijsko kod kratkohodnih rendisaljki (slika 3.25.). Pogonsko vratilo (0,) daje obrtno kretanje krivaji (1), koja se obrce konstantnim brojem obrtaja '. no' PomoCu glavnog klizaea (4) vezana je krivaja za oscilatomo kl atno (2). Glavni klizac klizi po kulisi (3). OsciJatorno klatno (2) osciluje oko zgloba (0.). Drugi kraj klatna je zglobno vezan s pomocnim klizacem (5). Voc1ice <6) evrsto su vezane za nosac alata (7), koji nosi alat (8). Obrranje krivaje (1) izaziva osciJovanje klatna (2), koji prenosi kretanje na klizac (5), odnosno na voc1ice (6), koje izvode pravolinijsko kretanje. Dok krivaja (1) ucini jedan obrtaj, dotle nosac alata izvede radni i po- vratni hod. Kretanje glavnog klizaca (4) od tacke A do tacke B po luku polu- precnika R odgovara radnom hodu, a kretanja od tacke B do tacke A odgovara povratnom hodu. Sa slike se vidi da je radni i povratni hod H isti, dok je put (mjeren po luku) klizaea (4) razlicit. Povratnom hodu odgovara luk ugla {J, ·a radnom luk ugla IX. Ako sa t, oznaCimo vrijeme radnog hoda, a sa t p vrijeme povratnog hod a, mozemo napisati t, IX -=- tp {J Izvedba mehanizma najceSce je takva da je:..!:. = od 1,3 do 2,0. Ako {J je poznat broj obrtaja krivaje no [min- l ] , vremena za jedan obrtaj krivaje 01 SI. 3.25. Skma "..hanitma krivaj. S kia/nom: 0, - pogonsko vratiJ0i I - mvaja; 2 - k1atno ; 3 - kulisa; 4 - g1avni S - pomocni 6 - yodice; 7 - a1ata; 8 - a1at 71 odreduju se ovako: 1 po t =- ' - -- • no 360 0 ' Na osnovu ovoga mozemo odrediti srednje brzine radnog i povratnog hoda - v" 1 v.p: _ H _ H . no . 360 0 V,r - - - t a, 0 , H v'P = - t. H· 11 0 ' 360 0 po Broju obrtaja 110 krivaje ( \) odgovara broj duplih hodova alata (8). DupJi hod se sastoji od radnog i povratnog hoda. Na istoj sliei dat je i dijagram brzina radnog i povratnog hoda. 3.3.1. 8.3. Hidr auJi cni mehanizmi / Hidraulicni mehanizmi slufe za glavno kretanje kod masina za povlace- nje, kod kratkohodnih rendisaljki, i za pomocno kretanje kod drugih masina alatki. Princip rada hidraulicnog me- hanizma prikazan je na slici 3.26. SI. 3.26. HidrauJilni meham'zam: I - re- te'tvosr; ' 2 - . zuPq,$!a' pumpa; ~ ~ , i- gumosoi ventil; 4 .:... regulator; s. ~ ~ vodnik; 6 - radni ciJindar; 7 - kllp; Ii - poluga; 9 - ndoi sto; 10 - grmiailll:; II - klatno 72 Iz rezervoara (1) ulj e se pomoCu zupcaste pumpe (2) i regulatora brzine (4) dovodi u razvodnik (5), odakle se salje na jednu ill drugu stranu radnog cilindra (6). U razvodniku se nalazi di- ferencijalni klip, koji je polugom vezan za klatno (11). U polozaju koji je prika- zan na sliei, prostor razvodnika s uljem pod pritiskom vezan je s prostorom (1) radnog cilindra. Ulje pod pritiskom u radnom cilindru potiskuje kJip (7), koji je vezan s kJipnom polugom (8), a ona je vezana s radnim stolom. Na radnom stolu nalaze se dva granicnika (10), koji se mogu pomjerati da bi se mogla reguJisati dufina hoda. Pri kre- tanju radnog stola uJijevo, grnnienik nailazi na klatno (11), koje pomjera difereneijalni klip. KJip zatvara ulaz ulja u radni eilindar s ceone strane, . a otvara ulaz ulja s njegove Jijeve stra- ne. Ulje kojc je obavilo rad vraea se cje- vovodom nazad u rezervoar. U slu- caju da pritisak ulja u cilindru prec1e dozvoljenu vrijednosr, kao i u slucaje- virna kada radni sro (alat) mijenja smjer, orvara se sigurnosni ventil (3) i ulje se vraea u rezervonr. 3.3.2. MEHANIZMI ZA POMOCNO KRETANJE Za obezbjedivanje razlicitih velicina koraka (brzinn pomocnog kretanja) kod strugova, buSilicn, glodalicn i drugih rnMina a1atki koristimo se meha- nizmima koji se sastoje od razliCitih elemenat a prenosa. Moferno ih po- dijeliti na: - mjenjace broja obrtaja i - mehanizme za prervaranje kruznog kretanja u pravolinijsko. Mjenjaci broja obrtaja imaju zadarak da obezbijede odrec1eni broj pro- mjena broja obrtaja. Mogu biti: mjenjaCi s promjenljivim zupcanicima, Nortonov mjenjac, kombinovani mjenjac i mjenjac s povlacnim klinom. 3.3.2.1. lWje/ljac s promje/lljivim zl/peanicil/la Mjenjac s promjenljivim zupcanicima se sastoji od dvije poluge (1 i 2),. vratila: I, II, III, IV, V, VI i sistema zupcanika. Pre nos obrtnog kretanja od S' (''- Sl. 3.27. Mj.njal sa promjemjjuim zupCanicima: I - glavno vratiJo; II, I . I ~ , IV, V - po- motna vratila; VI - zayoJne vretcnoj %1 do z. - ZUpfaniCI glavnog vratila (1) do zavo;nog vratila (VI) 0 tvaru;c sc zup anicima: z , . ZIJ %3' Z., ZGt Z. , %7) Zs (stika 3.27). Promjena smj era obrta;a zavojnog vratila (V I ) ostvaruje se u zavisnosti od polotaja (BC). U gomjem polozaj u B' zupcanik z. je spregnut sa z , dok je meduzupeanik z . slobodan. Ova sprega odgovara radnom hodu. Ako B pornj erirno u polozaj B". spreie se zupcanik Z2 sa zupcanikorn z " pa se prenos vd i preko zupcanika z " z •• z .. z. itd. do zs. Na ovaj nacin dob ije se suprotan srnj er kreranja. tj . : Ukupni prenosni odnos ovoga glasi : . In} n 1 ns n, no Z8 t=- =_· _ · _, - =- , - . n. "" n. n. n. z , Z3 . Z. z. Zs 1 =-·_ · - Z 1 Z 5 Z7 Za Z8 -, 25 %7 Mjenjac se najeeSce izvodi sa z , = z" pa je prenosru odnos: . z. Zs n, 1 = - · - = - z. Z 7 n. Z5 Z7 [ • - 1] n6 = n 1 . - • - ffi1I1 , z. Zs gdje je: n 1 broj obrtaja vratila I, n. - broj obrtaja vratila VI, z., Z. , Z7 i Zs - promjenljivi zupl:anici. Drugi broj obrtaja (n 2 ) zavojnog vratila (VI) mozerno dobiti ako pro- mijenimo zupcanike : z., z., Z7' Zs' koje nazivamo prornjenljivim zupeanicima. 3.3.2.2. NOTtOnov mjenjal Nortonov mjenjac ima najveeu primjenu kod strugova. Zauzima malo prostora i pomocu njega se mofte lako ostvariti ft eljeni prenos. Izgled jednog Nortonovog mjenjaca prikazan je na slici 3.28. Od prenosnika za glavno kretanje prenosi se kretanje pomocu zupcanika: Zt, Z '0' Zll i Zu na oilijebljeno vratilo (III), na kome se nalazi zupeanik Z2· Zupl:anik Z2 mofte se aksijalno pomjerati po vratilu III, a spregnut je sa zupca- .nikom Z t . Na vratilu V nalazi se snop zupcanika razlicitih brojeva zuba - od Z3 do Zs. Zupeasti par: Z, i Z2 nalazi se u okviru koji se moze obrtati oko vratila III i pomjerati se duft njega. Podizanjem rueice R i pomjeranjem po vratilu III mozemo spregnuti Z 1 s bilo kojim iz snopa zupeanika - 74 , SI. 3.28. NorlortCIV mje'ljal - od z. do z. (slika a) . Brojevi obrtaja koji se mogu postici ovim mjenj acem jesu: I z, Il 3 = no . - , z. z. l' = no . .....:. ) z. gdje je n, - ulazni broj obrtaja na vratilu III. 3.3.2.3. Mjenjac s povlaenim klinom Mjenjac s povlacnim k1inom najceSce se primjenjuje kod buSilica i gloda- lica za promjenu broja obrtaja pomocnog kretanja. Shematski izgled ovog mjenjaca dat je na slid 3.29. Na pogonskom vratilu (I) nalaze se cvrsto vezani zupcanici: ZI' z., Z, i z,' a na glavnom vratilu (II) slobodno aslonjeni zupcanid: z,' z., z. i z •. Spajanje zupcanika z" z" z. i Z. s vratilom II vr§i se pomocu povlacnog klina (1) (slika 3.30.). Brojevi obrtaja koji se mogu dobiti pomocu ovoga mjenjaca jesu : 75 Z7 Zs ZJ Z, • n. I • J n. , • IZI IZf t- . J- , Z2 . , SI. 3.29. Mjenjai! sa povlalnim klinom: I - pogonsko vr.ti lo; II - glavno vrutil e; =, J" z, - zupt anici ; I - povlatni k1in; 4 - rut ica SI. 3.30. K OTlStrukcija povla{nog klina : 1 - k1in; 2 - prsten; 3 - opruga; 4 - ruCicu Obrtanje rucice (4) izaziva obrtanje zupeanika (z.) koji aksijalno pomjera zupcastu polugu, koja na svom kraju nosi klin s kukom. Klin s kukom (1) krece se u supljini vratila (II) i ukljueuje samo jedan slobodno oslonjeni zupcanik. Da se ne bi desilo da se klinom istovremeno vezu dva zupcanika, stavlja se prsten - osigurac (2). Krajevi klina su srubljeni da bi klin lakse ulazio u zljebove, a opruga (3) stalno ga potiskuje u zJijeb zupcanika. 76 e Mellanizmi za prewaranje krulnog 1/ pravolill ijsko krelDnje Kod mehanizama za pomocno kretanje, krutno krctanjc najce§ce se pretvara u pravolinijsko pomocu zavojnog vretena i navrtke (slika 3.31.). - Zavojno vreteno dobij a broj obrtaja n, od mjenjaca za pomocno kretanje. Sa zavojnim vretenom spregnuta je navrtka (2), koja je vezana za nosac alata (3). Nosac alata klizi po vodicama (4) i nosi noz (5), koji obraduj e prcdmet (6). Zavojno vreteno obrce se u svom lezi§tu, a navrtka s nosacem alata izvodi pravolinij sko kretanje. Brzina kretanj a nosaca alata ujedno je brzina pomocnog kretanj a, a odreduje se prema obrascu : II ." v" = ' , [m/min], 1000 gdje je: h, - korak zavojnog vretcna radnog stoia; ", [mi n- l] - broj obrtaja zavojnog vretena. Pored ovog mchanizma, za pretvaranje obrtnog u pravo- linijsko kretanje sluZe slijedeci mehanizmi : mehanizam s bregastom plocom, mehanizam dobo§a s kulisom i hidraullcni mehanizrni. SI. 3.31. Mehanizam sa TUlvrlkom: 1 - Z3\1Ojno vreteno; 2 - navrtka; 3 - nosaf alata; 4 - vodice; 5 - oaf; 6 .:..... predrnc:t o ovim mehanizmima bice govora kasnije, i to kad sc budu obradivale ma§ine alatke kod kojih se oni nalaze. 3.4. PITANJA ZA PONAVLJANJE pogoni mogu biti kod md ioa alatki? .;..J W Koia ie osnovna uJoga pogona kod mdina alatki? 3. Koje su osnovne karakteristike prenosa remenom? 4. S:ta jt atvoreni remeni pIenos? S. Koje su karakteristike ukdtenog prenosa remenom? 6. Koje au osnovne karakteristike prenosa 7. Sta ie prenosni odnos i kako se odreduie? 8. Koia ie uJoga meduzupeanika? 77 9. Kada sc kori')tc kOl1icni zupc!allici? 10. Koji Je razlog promjcne obrtaJa? 11. Kako se ostvuriti promjcna broja obrwja kad masina nlatki? 12. Sta jc: kontinualna promjena br ju obnaja i koje su njenc karakteriSlike? 13. Koje Sll Qsno\"ne karaklcrislike slcpenaStc promjcne brajn obrtaja ? 14. 1>ri kojoj se promjem braja obnaja postite najbolje iskorillcnjc alata i ma.§i na, te visoka produktivnost abrade? Sra je promjen8 broja obnaja? Kojc su karaktedstike aritmeriCke promjene brojn obrtaja? J K.ko se odreduju pojedini broj evi obrtaj.? ta jt radni iH tt:"terasti dijagrnm? fJl. Kakav je izgled radnog dijagramo ZQ :llltmcli ku protnjenu? Sta je gubitak buille? 1 Koje su osnovne g»Vmetrljske pro.-mene broja obnaja? . Sro je foklor gc:.ornctnjskc brajn obrtajoJ i kako se on odreduje? 23. Kako se crta dijagmm ge.:>mctdj,ke rromjene braja obmj.? 24. Rakav je gubitak bmnc rezanja ked geomctrijske pramjene? 25. Sta jc logaritamska promj na? 26. Sra su mehani7.InI i kako sc dijele? ..lb Sta je dvostruko geometrijsko stepcno\'anje? [;W... Kako izglcda sa stepenaslom remenicom? {!§J St. je prosti zupClsti 30. Kako Mstaje kombinovani mjenjac? 31. Koliko prikazan na slid 3.16. moie da obezhijedi brzina? 32. Sra su sloieni mjenjaCi? 33. Kako se sloicni zupClsti mjenjaCi? 34. Sta je Slezingerov dij agram i zasro se upotrebljava? 35. Sta predstavljaju ' pojne linijc u Slezingerovom dijagramu? 36. Koje su osnovne karakterisrike 37. Sta su konrinualni 38. Na kome priodpu je zasnovan rad frikcionih taCkova? 39. Kakav je prenosni odnos frikcionih taCkova? 40. Koje su karakterisrike sa dvije konible remenice? 41. Sta su hidrauJifui mjenjac? 42. Kako se VIii pretvaranje obrtnog kretanja u pravolinijsko? 43. Sta je krivajni mehanizam? 44. Kako Be mijenja brzina kod krivajnog mehanizma? 45. Od se aastoji mehanizam osciJatomog lclatna? 46. Kakav je odnos brzina radnog i povratnog hoda? 47. Za sta slufe mehanizmi za pomoeno kretanje? 48. Gdje so koristi mjenjac s promjenljivim zupcanicima? 49. Koje au karakterisrike Nononovog 50. Sta je mjenjac s povlal'nim ldinom? 51 . Na koji ae naBo krufno kretanje pomoru zavojnog vretena i navrtke pretvara u pravo- linijsko kretanje alata? 52. Gdje se primjenjuje mehanizam zavojnog vretena i navrtke? 78 4. OBRADA STRUGANJEM ~ Obrada struganjem primjenjuje se prilikom izrade predmeta rotacionog oblika. Struganjem se mogu obradivati spoljne i unutraSnje povr§ine. Prema kvalitetu obradene povr§ine predmeta, struganj e moze biti grubo i fino. Prema tome, razlikui emo grubu i finu obradu struganjem. {j VRSTE KRETANJA NA STRUGU. Da bi se obradio neki predmet na strugu, potrebno je obezbijediti odredena kretanja predmeta i alata. Shema uzdu.znog struganja data je na slid 4.1. ' Glavno kretanje pri obradi na strugu izvodi predmet. Ovo kretanje je krutno i oznaceno je sa 1. PomoCno kretanje izvodi alat. Ovo kretanje (2) je pravoli- ni;sko. Osim ovih kretan;a postoji i dodamo pomoCno kretan;e (3). Ono se izvodi rueno prije pocetka rezan;a, radi zauziman;a odredene dubine. 1 Sl. 4.1. Shomo uzduinog stn/ga,ria: 1 - g1av- DO kretanje; 2 - pomoCno kretanjc; 3 - za- uzimanje dubio. /f4.l}1. OPBRACIJE KOJB SB IZVODE NA STRUGU ( V Na strugu se mogu izvoditi slijedece operacije: - uzdumo struganje, - popreeno (ceono) struganje, - odsijecanje, - izrada zljebova, - profilno struganje, - b ~ e n j e na strugu, - bMenje na strugu, - izradB konUSB i - izrada zavojnica. UzduZno struganje je prikazano na slici 4.2, i to: a) spoljnje struganje, b) unutraSnje struganj e. b SI.€). Uzduifno st ruganj e: a - spoljnje; b - unutra!njc UzduZno struganje se primjenjuje pri obradi na strugu. Ceono (popreeno) struganj e je prikazano na slici 4.3. Ono se najceUe llrimjenjuje pri poravnavanju ceonih povrsina. Preclmet se uevrSCuje u steznu glavu i izvodi glavno kruZno kretanje (1), dok alat koji je uevrscen u dnac .-a1ata izvodi pomoCno kretanje, koje je pravolinijsko (2). 1 - il-- .'-', • " j ' :' I r I I , struganje ) / U;V- \. Odsijecanje je prikazano na slici 4.4. Sli 0 je ceonom, sarno je nox -za odsijecanje specijalne izvedbe. Noz se krece do ose predrneta, kada nastupi prelom tog preclmeta. Poslije toga potrebno je izvditi poravnavanje pred- meta. Izrada zljebova prikazana je na slici 4.5, i to : a) spoljna izrada, b) unutrasnja izrada. Predmet izvodi glavno kruZno kretanje (1), dok nox izvodi pravolinijsko kretanje (2). Prema obliku vrha noza, mogu se izradivati razliciti oblici xlijeba. . 80 Profi lno struganjc je prikazano na slid 4.6. Ovim struganjem se izraduju predmeri manjih dimenzija rotacionog oblika. Profil noza odgovara profilu predmem koji se obraduje. 0 ) r- i'-.. /' Nc d - -. L-c/ ]1 - Sl. @ Iz rada z/jebova: I - spolj nja izrada; b - izradB PRESJEI< 1 Sl.8 ProjillJo stntganje BuSenj e na srrugu prikazano je na slici 4.7. Burgi ja se postavi u konjic umj esto siljka konjica. Predmet se stegne u steznu glavu. U ovoj operaciji predmet izvodi glavno obrtno kretanje ( I), a alat izvodi pomocno pravoli- nijsko kretanj e (2). Pomocno kreranj e se izvodi rueno, i to pri malim brzinama rezanj a i malim korakom. Umj esro burgij e moze se postaviti razvrtac, pa se onda moze izvesti r azvrt ava- nj e. Kod izrade konusa predmet izvodi glavno kruzno kretanje (I ), a noz izvodi pomocno pra- volinijsko kretanj e (2). U ovom slueaju potrebno je obezbijediti da se noz krece paral elno sa iz- Sl.r!} Brtlenj e no stmcu J / 81 vodnicom konusa (slika 4.8.). Razlikuj emo izradu spoljnog konusa (a) 1 izradu konusa (b). oj b) 2 - Sl.ty l zrada konusa: a - spoljni konus; b - unutrasn; i konus I -?- SI. f) I zrada nafJoja ) I zrada navoja prikazana je na slici 4.9. Pril ikom izrade zavojnice potrebno je uspos- taviti odredenu zavisnost izmedu broja obrtaja predmeta i uzduznog pomjeranja a1ata. Dok se predmet obrne jedanput, noz se pomjeri za 1 korak navoja. QALATI ZA OBRADU NA STRUGU \... \(7 Kao alat za obradu na srrugu upoueb- Ij ava se srrugarski noz. Izgled najceSce prim- jenjivanog strugarskog noza dat je na slici 4. 10. SI. Strugarski no!:,' 1 - glava no1a; 2 - tij elo no1a; 3 - grudna povr§ina; 4 - 5 - pomoena ledna povr§ina; 6 - gl avno 7 - pomocno I jetivo 82 Noz se sasloji od glave ( I) i li jela (2), kojc slu)!;. za n07.3 u GlavD noza sastoji se od grudne po\'rsine (3) , po knjoi khzi strtl!!olina, glavnc lednc (4) i pomocnc ledne (5) T I presj"ku grIJdnc i glavne ledne dobiva se [.:!a"no jec' ''o (6), [, U pr ,icku J!llldne i pomoene ledne povrsine dob'V3 pomocno . jec;,'o ('I) Pn;sJek i pomocnog sjeCiva daje vrh noz,1. Da bi se dobila obradena r ovrs ina "8 manic h, Jp,I\'vs ti , 'Th nui,\ se izraduje s rad i;usom zaoblj enja R , Gl"vl1C1 ,i cc;vo "rSI ,anjc u proccsu obrade, B UGLOV! STRUGARSKOG NOZ, J Na strugarskom nozu razlikujemo ghvne 1 p mocnt" uglove, Gcumet rij a 3U'Uga"kog nota data je na sli('i II " e "-, 100 m/min K iznosi 1, 2. \'rij,,, m - eksponenti brzine rezanj a koji zavise od vrste materi jala predmeta i alata, K - opW koeficij ent popravke koji uzima u obzir sve ostale faktore. Obrazac nam omogueava odredivanj e brzine rezanja za bilo koju posto- janost alata, pr i obradi bilo koga materij ala, za presjek strugotine A = () . S. Da bi se moglo koristiti obrascem,. je koeficijenata C. i K, te stepena In, X. I Y •. 001 se IsplUvanJem u laboratorijama i mogu se naCi u tabelama 4.4; 4. 5; 4.6. I 4.7. Tabela 4.4. Ugljen. felik Sivi liv Materijal obradivanog aM [kN/em' ] HB [kN/em' ) predmeta 60- 70 70-80 80- 90 160-180 180- 200 200 220 Materiial alata PIO KOS Co 405 349 310 300 262 215 93 Materij. 1 alala Materijal obradivanog brzorezni t.:lik r tvrdi predmeta telik ' 0, 125 eelik' '0,1 liveno gvoide' Napomena: I. rad s hladeniem 2. rad hladenj. Materijal Materijal koii se alata obraduje PIO j P30 eelik i liv K20 liveno gvoide 0, 1 m . - 0,2 0,2 Kocak S [mmJ Xu < 0,75 0, 15 > 0,75 0, 15 - 0,2 Materijal obradivanog predmeta 4.5. rnateri jal -- Tabela 4.6. y, 0,35 0,45 0,4 T abc1a 4.7. telik I liveno gvofde Koeficij enti A1at cd rvrdog metala P30 PIO POL2 M20 K05 K20 ' 4. 1) Odrediti brzinu rezanj a i brzinu pomotnog kretanja pri obradi t elika jacine aM = 70 kN/cm' alatom od tvrdog mctala PIO (pJoCica od tvrdog metala) ako je korak S = 0,5 mm pri dubini 6 = 3 mm, pret- nik predmeta D = 80 mm, ugao postav Ij nnj a n07.3 T = 20· a radijus zaob- Ijenja vrha noza R = 1 mm. Polufabrikat je dobiven valjanjem u toplom stanju, a povrsina je bez kore. Postojanost alata T = 180 min, a obrada se vrSi bez hladenja. Rjeilenj e : Brzina rezanja: C. ·K v= --''---- C. = 349 - prema tabeli 4.4. m = 0,2 - prema tabeli 4.5. x. = 0, 15; Y. = 0,35 - prema tabeli 4.6. Popravni koefici jent za brzinu rezanja : K = K" . . Kn . K RS KN = 1,0; K. = 1, 3; KH = 0,94 - prema tabeli 4.7. Kns = 1,0 K = 1,0 . 1,3 . 0,94 . 1,0 = 1,222 349 ' 1,222 v = ------'-- 180°,2. 3° .• 6 . 0,5 0 ••• f) = 163 m/min. = 163 95 Broj okretaja predmeta : 1000 v n 1000· 163 = 648,88 80· 7t n = 630 [min- l] - usvojeni standardni broj okretaja. Brzina pomocnog kretanja: vp = S . n = 0,5 ·630 = 315 vp = 315 mm/min. G OTPORI REZANJA Predmet koji se obraduje suprotstavlja ' se otporom rezanja, i na alat djeluje silom F, cij a velicina zavisi od vrste materijala koji se obraduje, presjeka strugotine (koraka S i dubine Il), geometrije alata, rashiadnog sredstva i drugih faktora. Smjer djejstva otpora rezanja suprotan je smjeru djejstva sile pritiska rezne ivice a l a t a ~ o s t o je otpor rezanja prostorna sila i posto djejstvuje pod odredenim uglom, on se radi lakSeg posmatranj a razlale na tri medusobno normalne komponente: F " F, i Fa (slika 4.24.). 't Komponenta F l zove se glavni ot- por rezanja i ima isti pravac i smjer kao i brzina rezanja v. Ovaj otpor slliZi za proracun snage potrebne za savladivanje glavnog kretanja i pomocu njega vrsimo proraeun mehanizma za glavno kretanje. ($ Komponenta F , zove se otpor pro- diranja i tezi da odvoji alat od predmeta. Ovaj otpor je normalan na pravac po- mocnog kretanja. Nema znatnog uticaja na snagu masine, ali izaziva deformacije alata i predmeta, sto utice na kvalitet obradene povrsine. r;ijJ Komponenta Fa zove se otpor po- nYocnog kretanja i irna suprotan smjer od Olpori rezanja smjera pomoCnog kretanja. Ovaj otpor tdi da zaustavi pomocno kretanje. On je os- nova za proraeun snage potrebne za sav- ladivanje pomocnog kretanja i proraeun mehanizma za pomocno kretanje. Ova tri otpora rezanja nisu medusobno jednaka: najveci je FI> zatim dolazi FI> a najmanji je F •. Za grubu obradu i normalno ostar alat pribliZan odnos izmedu ovih otpora glasi: Pi : p. : Fa = 5 : 2 : 1, dok se pri zatupljenju alata ovaj odnos mijenja, s_tim sto F, ostaje konstantan, a p . i Fa rastu. ~ G la vni otpor rezanja zavisi od vrste materijala i presjeka strugotine. \!y Odreduje se prema obrascu: F, = A 'K s [N), 96 gdje je : A = {) . S [mm' ] - presjek strugotine, Ks [NimmO] - specificni otpor rezanj a. Kronenberg jc na osnovu mnogobrojnih ispitivanj a dosao do zakljutka da se specificni otpor rezanja K. moze odrediti prema obrascu : C" [Ni mmO) ' gdje je : C" - specificni otpor rezanja - za {) = 1 mm i S = 1 mm, A [mm O ) - presjek strugotine i E" - koeficijent koji zavisi od materijala. U tab eli 4.8 date su vrijednosti koeficijenata C" i E K • T abela 4.8. Materijal obradivanog eK OK predmeta - elektron 233,5 17,6 hrom-nikl a:lik 2364,2 10,4 mesing 686,7 6,8 bromo 784,8 4 Simens-Maron a:lik 1569,6 7,8 liv 1726,6 6,7 TaCnije odredivanje otpora rezanja vrsi se prema prosirenim obrascima: F = C . 0', . S·, . K (N] 1 Kl F - C . ", . S·, . K [N) i • - V F -C ·{)·· ·S···K (N] a-K. p,' gdje su : C x ,; C x ,; 9K. [N/mm2) - specifiCni otpor rezanja za 0 = 1 mm is = 1 mm, c5 [mm) - dubinl\ rezanja, S [rom] - korak, 97 I Tabda 4 9 Mat«ijal ·a·- - Glu ni orpm Orpor proqi ranj l Otpor pomoenog Vn .. Mater; jal .. ndnog obrade alata. E • 0 lczanja F, F. kretanjl PI predmeta. C .. x. y, C • • x. Y. CK. x. Y. T yrdl 10 3000 1,0 0,75 2430 0,' 0,' ll90 1,0 0,' metal 0 3840 0,' 0,' Spol;no 3550 0,8 2410 1,05 0,2 lUdufno Brzora.ni 10 2000 1,0 o,n 1250 0,' 0,75 670 Ugl jenitni Itnlganje tr pl 'Jlflnja Materijal n.dnog: Br:zorczni ir%on:z.ni 'preWncta T vrdi metal t :> 6O kNlan ' I i HB Sivi liv - 190 Tlobeia 4 10 Otpor poml>tnog m a!lja metal l BruJrc:z.ni Tvnji t SISIIY i crupa mtta'. tareni 1 Hladno yuftni - normalizovani '25 [W/an') 15 (kN/an' J )5 [kN/an'] Kotfici;rnt Kps 1,0 0,30 0,20 O,JO 0,40 O,S S Malerija' radnoz; Batar nt lelurt prtdmtll Hcttrogcnt Sa sadrbjem l . .. S. ndrtajtm 0"" -e .; 0 SlStiV j grup. metal. Srtdnjt Poyiltnt cinka Homoz;cnc manic od 10% " ~ r h t l c ~ e • tvrdote Ivrdote homoz;cnt ~ :·v 1 ~ ~ Kocricijtnt Kp$ 1,0 0,75 0,65 1,8-2,2 0,SS-0,70 I,' 0,25 - 0,45 • Vnj"tdnosci KF", KF1, KpR s obzirom ntJ glomecrijslte razmje.r' alala Parametri utica;a Tab Y" x" y " x" Y3 - koeficijenti zavisni od vrste materijala. Popravni koeficijent otpora rezanja je: 75 90 1,03 1,08 0,54 0,44 1, 51 1,82 - - - - - - - - 3,0 5,0 1,04 1,10 . 1,14 1,33 KF = K,.v . K p M • KPf . KFJ. . K PR • K ps ' a zaV1SI od brzine rezanja (Kpv), materijala koji se obraduj e (Km ), napadnog ugla noh (Kn), ugla nagiba sjeciva (K n ), polupreCnika zaobljenja noza (K" II) te stanja i vrste materijala (Kps). Vrijednosti pojedinih koefi cijenata mogu se naci u tabelama 4.9; 4.10; 4.11 i 4.12. Uz popravni koeficijent indeks 1 odnosi se na glavni otpor, 2 no otpor prodiranja, a indeks 3 na otpor pomocnog kretanja. 101 Pri ohradi no strtlgu ukupna snaga koju daje cleJ.:tromotor t r o ~ i se no ostvarenj(' rlavnClg i pomocnog kretanja i nn savladivanjc Olpora unut ar same 111 sine (Vidi poglavlje 2.8. 1. ) rlJ Snagu potrebnu za savladivanje glavnog otpora rcz3nja odredujemn prema obrascu : P = F, ' ~ [kWj , , 60 gdje je : F, [kNj - glavni otpor rezanja, v [m/min] - brzina rezanj a. Snaga potrebna za savladivanje pomocnog kretanja je: F . S' II P = -' -- [kWJ, p 60 . 1 000 gdje je: t j . : F3 [kN] - otpor pomocnog kretanj a, S [mm] - korak, n [min- l] - broj obrtaja predmeta. Prema tome, snaga potrebna za rezanj e jednaka je zbiru ovih dviju snaga, P, = P, + P v F · v F'S'II ' P, = -' - + - ' - ---- [kW]. 60 60· 1 000 S obzirom na to da je snags P p vrlo mala u pore Objasni ko jo! operacije se mogu izvesti oa strugu! 'I. Kako se izvodi bwenj e na strugu? S. Koje Sll osnovne povdine strugarskog nof s ? 6. UgJovi st rugarskog nota? -1:'1 48. Kakve POStojc kOllStrukciJc Iiljakal 49. St. su . tezne glave? 50. Kuda se kor;'te ravne plote? f (5T) Kojc su osnovne karakterislike struga I @ _ Kakva jc ra.lik. izmedu i univerzal nog struga? 53. Koji se prenosnici koriste za glavno kret3njc kod . trugal 54. Koji so prenosnik najtcUe koristi za pomocno kletanjel 5$. Kada 5e predmeu ulvdluju izmedu ' iljaka, a kada u steme glave I 56. St. je a1ata i na koji nolin astvaruje uzduJ. no kretonjel 57. Knko se ostvaruie poprelno kretanjcl 58. Sta jc konjic i za I ta slu1. i? Za koje operacije obr.de se koristi zavojno vretcno struga? 60. U kojim slulajevima sc upotrebljavaju linete I 61. Kakva mo!e biti Iinetal 62. Karakteristike roda leonog . truga I Koje predmete obradujemo no strugu? Kakvi se predmeti obraduju na karusel-strugu I Za kakve radove St kori.ne rcvolver-strugovi? Sta je revolverska glava i kakva m01e biti I Kada 6e upotrebljllvaju strugovi I Kad. Ie upotrebljava kopirni strug I o Kakva je razlika izmedu automata i poluaulomata I . , pr incip rada kopinrog struga. I. Kako su automati. ovana radna i povratna kletanja kod automata i poluautomata? 72. Za §ta se Ui>0trebljavaju specijal ni 'trugovi I 126 5. OBRADA BUSENJEM, PROSIRIVANJEM I RAZVRTANJEM BuSenj e je vrsta obrade skidanjcm strugotine kojom u prcdmetu izra- duj emo cilindricne otvore (rupe) razlicitih dimen2ija i obru- dom se mogu izraditi rupe, iJi postojece prosiriti nn tacnu mjeru. Eusenje moze biti grubo i zavrsno (fi no). Pri busenju burgij a iz punog komada isijeea visak materijala stvarajuCi Olvor. Na ovaj nacin postizemo kvaJitet koji odgo- vara klasama obradene povrsine od 9 do 12. Izbusene otvore mozemo pro- sirivati i razvrtati . Prosirivanjem se dobij a povdii na s klasama od 8 do 12. Tacnije dimenzije obradene rupe i bolji kvalitet obradene povrsine postiiemo razvrtanjem, koje moze biti grubo i fino. Na ovaj nacin postizemo kval itete obradene povrSine koji odgovaraj u klasama od 5 do 8. 5.1. VRSTE KRETANJA NA BUSlLICAMA I GLA VNE OPERACIJE PRlLIKOM BUSENJA Pri obradi buSenjem, prosirivanj em i razvrtanj em, glavno kretanje je obrtno i izvodi ga al at, dok je pomocno kretanj e pravolinijsko, koje, takode, izvodi alat (sli ka 5. 1.). Predmet koji se obraduje ucvrscuj e se za radni sto buSiliee i u procesu rezanja ostaje nepokretan. Alat izvodi oba kretanja a rezultat t ih kretanja je proces rezanja. oj b) ts C) / (; ..... kreUJlIja: a - bu!enje ; b - pro!irivanje; c - raxvrtanje 127 NajtesCa operaeija koja se izvodi na busilieama je buSenj e ONora (slika . 1. a) . Alat (spiralna burgija) buSi Olvor pret nika D. Na rupama, od kojih se zahtijeva dobor kvalitet obradene povrsine i tame mjere poslije buSenja i prosirivanja, moramo izvrniti operaeiju raz- vrtanja (sli ka 5. 1. e). . G Osim navedenih osnovnih operaci ja koje se izvode na busilieama, u ope- racij e busenja spadaju upustanje i urezivanj e navoja. Operaeija upustanja izvodi se radi obaranja iviea iii za izradu gnijezda za smjcltaj glave zavrtnja ii i zakivka (stika 5.2.). 5 0) b) ) ,- sg. a - upu!tanje ivic<; b - upu!ranje gnijezda Da bismo izradili navoj na busiliei, potrebno je prethodno izbusiti rupu, oboriti ivieu, zatim pomocu masinskog ureznika izvrsiti llrezivanje navoja (slika 5.3.). c) d) / s l . ~ . Izrada navoja na s ~ Cl II 11 c.. l ei Na otvorirna od kojih se ne trui glatka povrsina i velika tatnost rupe, vrsirno sarno buSenje burgijom odredenog pretnika, koji odgovara precniku izradene rupe. Na otvorirna od kojih se trui dobar kvalitet obradene povrsine i tatne mjere, prvo vrsirno busenje, zatim prosirivanje i, konacno, razvrtanje. Pretnik izbuSene rllpe je pribliZno za 1 men manji od pretnika gotove rupe. Pomocu prosirivaCa prosirujemo rupu na pretnik koji je za 0,2 -0,4 mm mallji od precnika gotovog otvora. Ostatak materijala do gotovog otvora skidarno, prvo grubirn, a zatim finim razvrtanjem. 128 j 5,2, PARAMET RI RElIMA RADA Osnovni parametri rezanj a pri bu!enju su : dubina rezanja, korak i brzina rezan) a, _- e' \. DUBI NA I DODACI PRI t '/ , Da bismo u PU?om materijalu izradili rupu precnika D od koje se traii velika tacnost I kvahtet obradene povr§ine, potrebno je predvidjeti odredene dodatke za obradu pro§irivanjem (",), grubim razvrtanjem (" ,) i finim raz- vrtanjem (6 3 ) (slika 5.4,), Pod dubinom rezanja prilikom busenj a podrazumijevamo odstojanje obra' do ose bur- gl) e, tj, CJ = D, / 2 mm Dubma p s nja jednaka je po- lovini dod atka za prosirivanje i iznosi CJ, D, - D, - - = - mm, 2 2 Nn slici 5,4, oznake su: Sl. 5.4. Dodaci pri obradi buIenj em D, precnik rupe poslije busenja, D, precnik rupe poslije prosirivanja, D, precnik rupe poslije grubog razvrtanja, D precnik rupe poslije finog razvrtanja, §to je ujedno i traieni __ --!p:.::r.:.ec.;..nik rupe. U 5.1 dati su dodaci za obradu bu!enjem, pro§irivanjem i raz- rtan' e Rupe koje se izraduju sa kvalitetom tolerancije ITI2, IT13 itd, izradu- jemo, iz punog materijala, busenjem jednom iii sa dvije burgije, dok rupe kvaliteta tolerancije ITII izradujemo bu!enjem i prosirivanjem. Kvalitete tolerancije IT9, ITIO postiZemo bu§enjem, prosirivanjem i grubim razvrta- njem, a kvalitete IT7 i ITS - busenjem, prosirivanjem, grubim i finim raz- vrtanjem, Ukoliko klasa tacnosti iii nedovoljna snaga ma§ine zahtijevaju upotrebu dvije burgije pri izradi rupe, tada se precnik prve burgije H, odreduje prema obrascu: D, 0,6 D" gdje je D, precnik konacnog otvora (druge burgije). (0C2, Korak pri bu!enju predstavlja velicinu uzdufnog pomjeranja a1ata za jedan obrtaj alata. 129 . ... Tabd a 5. 1. . Dodaci n. preauk pri obradi Dodatak za pro§irivanje Dodatak za grubo Nomillalni 0, [mrn] razvrtanje 6% (mm] preatik rupe Grubo [mmJ razvrtanje Fino pos lije Grubo pos lije razvrcanje posli;e grubog razvrtanje prosi:;vanja D, [mml prosiri vanja poslije prosirivat-em j Ii no1.c_m za od do iI i nozem - 6 - - 0, 1 - 0,03 • 6 10 - - 0,2 - 0,04 10 15 1,5 1,0 0, 3 0,15 0,04 15 18 1, 7 1,0 , 0,4 0, 15 0,04 18 30 2,4 1,5 0,4 0,20 0,05 30 50 3,0 2,0 0,5 0, 25 0,06 50 80 4,0 2, 5 0,6 0, 30 0,08 80 JOO 5,0 3,0· 0,7 0,35 0,09 Napomena: Vri;ednosti dod.taka 6" 6" 6, odnose se na predmete izradene od eelika i sivog Jiva. . Ako alat ima vise sjeciva, korak koji otpada na jedno sjeCivo jednak je: S, = [mrn!sjecivu], z gdje je: S [nun] - korak a1ata, z - broj sjeeiva a1ata. Brzina pomoCnog kretanja (brzina napredovanja alata) u smjeru koraka izraZava se sa mm/min, a odreduje se prema ;obrascu: v p = S· n [nun/min], gdje je: S [nun] - korak i n [min-l] - broj obrtaja alata. Velicine koraka se biraju iz tabela u zavisnosti od vrste materijala, pret- nika a1ata i uslova obrade. Burgije vecih pret nika su tvrsce, pa dozvoljavaju vece korake. U tabeli 5.2. date su vrijednosti koraka i broja obrtaja za burgiju od brzoreznog telika, u zavisnosti od precnika burgije i vrste obradivanog ma- terijala. Odabrane vrijednosti koraka se provjeravaju: s obzirom na cvrstocu burgije, - s obzirom na maksimalnu dozvoljenu silu koraka i - s obzirom na najveCi obrtni moment glavnog vretena btiSilice. Ukoliko se btiSenje rupa vrsi kroz yodice sa vise burgija istovremeno, iii ukoliko se buse rupe vecih vrijednosti koraka treba umanjiti. 130 Tabela S.l. Rednl\ Materijal OvnIXlta Redni MaterijaI OvnIXlta broj i Mdoal broj i tvrdota , ilelJbIi Iiv > 200 1 !!elik <50 . . 7 Iiveno gvol4e HB (' -I Vnta hladeDja 2 !!elik 50-70 8 meoina >60 3 telik 70-90 9 meaina >80 ..",.wja B I mlneraIno ulje 4 !!elik 90-1\0 10 ItJIUC bakra c I . uvo nerdajuQ. aI. ltJIUC S 11 .. dugim .. Iik iverom nlje .. bulalje h !etpentin. liven<> <200 at legwe 6 12 II kntkim gyotcle HB iverom F sapunia G vuduh Nutavak tabele 5 '4 - Preblik OBR A D IV AN I MAT E R I J AL buraiic 1 2 l 4 , d u mm 6 1 8 • I • II 12 l-1. l S n 7500 7500 3750 2360 6000 47SO 11 800 8000 8000 10000 11800 • 0,027 0,022 0,012 0.009 0,032 0,0)2 0,027 0,034 0,027 0,0]2 O,OU 1,25-1 ,6 n 6300 6000 3150 2000 2000 $300 '000 11200 7500 1500 9500 11200 • 0,034 0,028 0,01 6 O,QI I 0.016 .,040 0,040 0,034 '0,034 0,040 0,045 1,6- 2 n " 00 '000 " SO 1100 1700 4'00 "SO 10600 '700 6700 9000 10600 • . ,040 0,036 0,022 0,QI 8 0,022 0,053 0,050 0,0..0 .,06. 0,040 0,05] 0,056 2- 205 n 4'00 4250 2240 1400 1400 ) 750 2800 10000 8000 6000 8SOD ' SOD • O,OS] O,04S 0,028 0,024 0,028 0,067 0,063 o,o.n oms O,OS] .,1)61 o,on 2, S- ),15 n l1SO " SO 1900 1180 II S0 )ISO ,,,. 900(, '000 ' 000 8000 9000 • 0,063 0,056 0,0)7 0.012 0,0)7 0,08S 0.075 .,D6J 0,095 0,063 0,085 O,OOS 3. 15- 4 n JIS. 2100 1600 'SO 9). 2650 2000 8000 4250 4' SO 1SOD 8000 • 0,080 0,067 O,OSO 0,040 a,oro 0, 106 0,095 a,oao 0,125 0,080 0,106 0, 125 4 - ' n 2630 2)80 1320 800 800 2500 1100 7500 3350 3lS0 .,00 1 SOD • 0,095 0,085 0,061 0,Oj3 0,063 0, 140 0, 112 0,095 0, 160 .,09' 0,140 0, 160 5 - 6, 3 n 2120 1900 1120 67. 61. 1800 1400 .,00 2800 2aoo 6000 ' 700 • 0, 11 2 0,100 0,080 0,067 0,080 0,170 O, ISO 0,112 0,130 0, 112 0, 170 0, 190 6,3- 1 • 1100 I SOD 900 ". ". 1400 1120 6000 2240 2240 SOOO 6000 • 0, 118 0, 100 0,085 0, 100 0,200 0, 180 0,1 SO 0,236 0,1 SO 0,200 0,236 1-10 n 1400 1220 11. 42l 42l 1180 900 '000 1800 1800 4250 SOOO • 0,170 O, ISO 0,111 0, 106 0, 111 0,236 . ,200 0,110 0,280 0,170 0,236 0.280 10-12,5 n H2O 1000 '60 )Jl III 900 11. 4000 1400 1400 3llO "SO • 0, 190 0, 180 0,150 Q,ll l O, ISO 0,280 0, 236 0, 190 0,336 0,190 0,2110 O,l3S 12,5-16 n 8SO '800 42S 2SO 2l. 11. ". 3000 1120 11 20 'SOD lllO • 0,224 0,200 0,180 0,160 0, 180 0,335 0, 265 0,224 0,400 0,224 O,JH 0,400 Nastavak Iabele 5.2 Prel!nik OBRADIVANJE MATERIJALA burgije I dumm 1 2 3 4 5 16-20 n 710 630 315 190 190 s 0,265 0,224 0,200 0,190 0,200 20-25 n 530 475 236 ISO ISO s 0,300 0,265 0,236 0,212 0,236 25-31,5 " 425 375 170 112 Jl2 s 0,335 0,300 0,265 0,236 0,265 31,5- 40 " 335 300 125 85 85 s 0,375 0,315 0,280 0,265 0,280 40-50 n 250 236 90 63 63 s 0,400 0,355 0,315 0,280 0,315 50-63 /I 180 180 67 45 45 s 0,450 0,375 0,355 0,315 0,353 Tip burgije N N N N T Upo ·/rha 118 118 130 130 140 Hladivo A A A A D B E Broj obna n (mln- l ) pomak • (mm). Burgij. od brzoreznog BB T - bllr$i;a .. obradu tvrdih nalm/. II, N - bursija .. obradu arednje tvrdih (nornalnih) M - burgija .. obradu mekih malmjala, 6 7 8 9 530 400 2350 850 0,375 0,335 0,265 0,475 400 300 1800 670 0,425 0, 375 0,300 0,530 300 224 1320 530 0,475 0,425 0,335 0,600 224 165 950 400 0,530 0,450 0,375 0,630 160 125 670 300 0,560 0,500 0,460 0,670 Jl8 90 475 236 0,600 0,530 0,450 0,710 N N T(N) N 118 11 8 Jl 8 Jl S C C A C G A B I I I 10 I II 12 850 1900 2800 0,265 0,375 0,475 670 lSOO 2120 0,300 0,425 (),330 530 1120 1600 0,335 0,475 0,600 400 850 11"80 0,375 0,530 0,630 300 630 800 0,400 0,560 0,670 236 475 580 0,450 0,600 0,7)0 M(N) M(N) N 140 140 140 I F F F A A A \'::2.3. BRzrNA REZAN.E0 Proc rezanja pri obradi buSenjem je mnogo slozeniji nego pri obradi 8truganjem. U slucaju kad se obrada vr§i busenjem strugotina je stijdnjena u zljebovima, alata za bu§eoje, pri cemu se otezava odvodenje toplote i stru- gotine, 5to smanjuje postojanost alata. Zagrijana strugotina ostaje du:ze u dodiru sa aiatom, §to dovodi do jo§ ja{:eg zagrijavanja. Uslovi odvodenj a toplote primjenom rashladni h sredstava prilikom buSenja su oteZani zbog toga §to se prodiranju rashladnog sredstva ka reznoj ivici suprotstavlja stru- gotina - zbog cega je cirkulacij a veoma slaba. Brzina rezanja (v) je razliCita za razne tacke rezne ivice alata. Alat, pored glavnih sjeciva, ima i pomoCno sjecivo, koje u toku obrade gnj eCi materijal i koje je izlozeno vrlo nepogodniro uslovima rada, 5tO znatno umanjuje brzinu rezanja. Najvecu brzinu rezanja imaju vanjske ivice sjeciva, pa se prema njima odreduj e brzina busenj a, tj. D· n· t! v = [m/min], 1000 gd;e je: D[mm] n [min- i] - prefuik alata, - broj obrtaja alata. Vrij ednosti broja obrtaja (t!), u zavisnosti od vrste obradivanog ma- terijaia, pre{:nika i materijala burgije, date su u tabeli 5.2. Ekonomska brzina rezanja pri busenju zavisi od materijala alata i pred- meta, prefuika aiata, koraka, postojanosti , odnosa du:zine i precnika bU5enja, kao i sredstva za hJadenje. Trenutak zatupljenja alata se odreduje oa osnovu porasta otpora po- mocnog kretanja, kao i obrtnog momenta. U trenutku zatupljenja nastaje 5kripanje. Postojanost a1ata zavisi od istih faktora od kojih zavisi i brziea rezanja i krete se za spiralne burgije precnika 50 mm - od 8 do 60 minuta, a za upuhace pre{:nika 10 -50 mm - od 60 do 120 minuta. U zavisnosti od navedenih faktora brzina rezanja se odreduje prema obrascu : c. · IY K [ / . ] v = - -- - ' t' m mm ) Tm. s" gdje je : 134 C. D [mm] koeficijent koji zavisi od vrste materijala alata i predrneta, geometrijskih parametara aiata i uslova obrade, pre{:nik alata, T [min] postojanost aiata, S [rom] korak, m, x, y - koeficijer.ti koji zavise od vrste materijaia predrneta, K. op§ti popravni koeficijent koji uzima u obzir stvarne uslove cada. T.bda: 5. ) M.tttij.1 prtdmttl I Ptetnik burtiic Burtiia d_IO_)Omm 1.1 ad tvr.tneU. u.a1jcnimi ttHk I lctirani etlik kovano ,,'olde I liveno ",otde Aluminljum Pretnik burgije d - 12 .... J6 mm Kocfid,imli 'M!:.j Cvrstob <1M (kNfcm') Tvrdo6a HB [kNfcm'J livcno gvofde H8 [kNfcm') " " 130 1 i 4S " " " '0' m ]70 '90 '50 170 210 e <16 >16 170 210 210 , C, 11,1 '.1 8,0 6,1 ',2 J.J5 2,75 2,35 14,6 10,9 ',6 17,4 14,4 10,5 17,4 26,1 " J2 x 0,4 0,' 0,1 0,25 0,25 0,2> y 0,> 0,> 0,5 - 0,' 0,' 0,' 0,> m 0,2 O, I2S 0, 126 0, 125 0,25 0, 126 0,4 N. pom en .: Vri,ier:1nosti koeridjenta u. tcJik i liveno gvofek odnole Ic.na prcbUkc burJij. od 10 do 60 mm, U tabe1i 5.3. date su vrijednosti koeficijenata C •. , x, y i m. Op§ti popravni koeficijent ( Ku) uzima u obzir stvarne us love rada i zavisi od materijala rezne ivice ( K u .), odnosa duzine buk nja I, prccnika burgij e (K.,) kao i od rnshladnog srcdstva ( K •. ,) pa je : Vrijednosti popravnih koeficijenata K u , K •. , date su u tabel ama 5.4. i 5.5. Tabd. 5.4. Matenjal burgij. I Ku. ugljenimi alatni 0,5 legirani .latni 0,65 brzo=ni bolik 1,0 burgija sa ploOcom 2-25, od tvrdog metala Tabela 5.5. I - 2,5 2,5-4 4-5 5-6 6-8 8-10 D 1 0,90-0,80 0,80-0,70 0,70-0,65 0,65-.0,60 0,60-0,50 Primjenom sredstava za hJadenje smanjuje se trenje, olaksava odvodenje strugotine i toplote, §to dozvoljava povecanje brzine rezanja za istu posto- janost alata. Vrijednost koeficijenta K.., krece se od 1 do 1,3, pri cemu je : K., = 1 - 7.a busenje be? hladenja K., = 1,2 -1,3 - za praviJno odabrano sredstvo za hladenje, prema tabeli 5.2. 5.Y Odrediti brzinu rezanja pri busenju rupe precnika 15 mm' du me 60 mm u celiku (:.0745. Ostali podaci: 136 S = 0,8mm T = 25 min korak burgije, postojanosti burgije. Burgija je od brzoreznog celika, a obrada se izvodi bez hladenja. RjeSenje: Brzina rezanja se odreduje prema obrascu: C . D" v = _ u _ . K. em/min], Tm. S. gdje su o C, = 7,8, x = 0, 4, prema tabeli 5.3. y = 0,5, m = 0, 2. Popravni koefi cij ent : Kc = K" . . K", . K fJ ,) gdje suo K ,. = 1,0 - iz tabele 5.4. I 60 za - = - = 4 - iz tabele 5.5, D 15 K" = 1,0 - za bez hladenja, K, = 1 . 0,8 . 1 = 0,8, 7,5 ' 15'" 7,5' 2,96' 0,8 v = . 0,8 = -- = 22, 25 0 • 2 . 0,8 0 •• 1,9 . 0,424 v = 22 mlmin. 5.3. ALAT! ZA BUSENJE, PROSIRIVANJE, UPUSTANJE I RAZVRTANJE Rupe se izraduju pomoCu burgija, a obraduju pomoCu prooirivaOi, i razvrtaea. NajceUe primjenjivani a1at pri bu§enju je zavojna burgija. Spiralna burgija (slika 5.5.) je cilindrienog oblika sa dva ukopana spiralna zlijeba, koji sluze za odvodenje strugotine i dovod sredslVa za hladenje. Sastoji se od radnog dijela (I) i ddaea (II). Radni dio se sastoji od reznog dijela (III) i dijela za vodenje i kalibriranje (IV). N a radnom dijelu burgije urezana su dva zavojna zlijeba (6 i 7), a takode i dvije vO<1ice (4 i 5), koje slufe za vO<1enje burgije' u izbwenom OlVOru. Rezni dio burgije ima dva glavna sjeeiva (! i 2), koja su povezana pomoenim sjeeivom (3) i sa dvije ledne (8 i 9), kao °i sa dvije grudne (10). U procesu obrade glavna sjeeiva rezanje, dok pomoCno sjeCivo gnjeei materijal i potpomaZe vO<1enje burgije. Drfac burgije (II) slufi za a1ata u glavnom vretenu bwi- lice iii u steznoj cahuri. Ddac burgija manjih preCnika je cilindriean, i ove burgije se steZu pomoeu steznih Cahura. Burgije veCih preCnika izraduju se s konusnim drZacem, koji se postavlja u gIavno vreteno iii steznu blhuru. 137 II 1 , ........ ................... IV I 8 10 '" -, 1 6 '9 C- 11 7 1 SL . IS mm. Da bi se smanjilo trenje izmedu obradene povr§ine rupe i dijela burgije za vodenje, preenik burgije se postepeno · smanjuj e iduCi od vrha ka drZaeu. Konusnost preenika je u granicama 0,03- 0,10 mm na svaki 100 mm duiine burgije. Za prosirivanje rupa koriste se prosirivaei. Na slici 5.7. dat je prosi- rivae. SaslOji se i7. radnog dijela (I), vrata (IV) i drZaea (V). Radni dio se dijeli na rezni dio (II) i dio za vodenje iii kalibriranje (III). Rezni dio prosi- rivaca sastoji se iz jezgra (3) i tri ill eetiri sjeeiva (2). Svako sjeCivo je oastalo presjekom grudoe povrsine (1) i ledne povrsine (4) . Ugao vrha prooirivaea 'P iznosi od 90° do 120°. Dio za vodenje ima tri iii eetiri zlijeba i yodice (5). SI.U ProIirival Yodice omogucavaju pravilno vodenje prosirivaea i obezbjeduju veCu taenost obrade. Ugao nagiba zavojnih iljebova w iznosi od 10° do 30°.. . .. Prosirivaci, prema obliku otvora koji se mogu s.e podl)e!ltI na ciliodricne, konicne i kombioovane. Za proslrlvan)e rupa veCih preenika 139 uporreblj avaju se nasadni pros irivaCi i prosirivnl:i s ploCicama od tvrdih metala. Za t aenu obradu rupa sluie razvrt aci. Na slici 5.8. prikazan je r3Z\Ttac. b) SI. tJ. Ra::vrtal ut./ Razvrtac se sastoji iz radnog dijela (I), vrata (II) i drzaca ( Il I). Radni dio se sastoji od zaobljenog dijela (IV), reznog dijela (V), kalibrirajuceg dij ela (VI) i obrnutog konusa (VII). Rezanje osrvaruju sjeeiva (1) ciji je broj jednak broju zuba. Obli k zuba vidi se na slici 5.8., a irna lednu povrsinu (4) i grudnu povrsinu (2) uglo- virna <1. , fJ i y. Po grudnoj povrsini klizi strugotina. Da bi se smanjilo rrenj e, ledna povrsina je podbrusena (3). Zaobljeni dio je konican, s uglom vrha 'P, koji iznosi od 1°_3° - za ruene razvrtaee, a za mas inske razvrt acc pri obradi eelika 'P iznosi od 8° do 10°. Za liveno gvoide q je od 20° do 30°. KalibrirajuCi dio omogucava kalibriranje otvora na zadatu mj eru. Obr- nuti konus (s razlikom izmedu najveceg i najmanjcg precnika 0,01 mOl -0,08 mm) omogucava smanjenje trenja razvrtaea u obradenoj povrsini. Razvrtaei mogu biti cilindrieni i koni eni, rucni i masinski . L SI. 5.9. BUTIJIJa za centriTanje Za bliSenje sredisnjih gnij ezda sluzi specijalna burgija, prema slici 5.9. Oblik burgije za zabuSivanjc za- visi od oblika gnijezda za centriranj e. Da bismo povecali produktivnost u serijskoj i ·masovnoj proizvodnji stepe- nastih rupa, koristimo se stepcnas- tom burgijom s dva razliCita prccnika. U alate za busenje spadaju i bur- gije za urezivanje navoja - ureznici. Upotrebljavaju se tako sto se prethodno izbusi rupa, a zatim se pomocu urez- nika urezuje navoj. Za rueno urezivanje navoja ureznici dolaze u garnituri s dva iii tri ureznika. Za maSinsko urezivanje upotrebljava se maSinski urez- nik. 140 5.4. OTPORI REZANJA Prili kom obrade buSenjem materijal se suprotstavlj a kreranju burgij e, tako da jc burgij a optereeena silarna. Na svako sjecivo burgij e djeluje rezul - tanta sila Fm koj a se moze razloziti u tri komponente 5.10.), i to na: F l glavni otpor rezanja, F , otpor prodiranja burgij e u materi jal i F, otpor pomocnog kretanj a. Glavni otpor rczanja ima pravae brzine rezanja, a sup rotan smj er, i leii u horizontal noj ravni. Zavisi od presjeka strugotine i vrste materijala predmeta. Glavni otpor rezanja F l stvara obrtni momenat koj i se suprot- stavlja obrtanju burgij e. G? Odredivanje obrtnog momenta vrsimo na osnovu pro§irenog izraza : l M, = C .. IYS' K .. [Nem], gdj e je: _ D [mm] preenik burgije, S [mm] - korak, C ... x, y i K.. - koe/icijenti koji zavise od vrste materijala a dati su u tabeLi 5.7 i ' Glavili otpor rezanj a F, dj eluj e na polovini sjeeiva i styara obrtni moment M , : D \ Ir' = z · F,' [Ncm]. Tabela 5.7. Vrijeanosti za C x Y OF' xI> Y, pri hulenju m' , , Materij al Vrijednosti konstanti Materijal r adnog Zahvat alata obrtnog momenta aksijalnog olpora predmeta 0", I x y OF I x, I y, konst rukci iski brzorezni 0,7 i li v Bu!en;e 34,S 2,0 0,8 68 1,0 aM = 7S KN/on' nerdajuCi 37 2,0 0,7 130 1,0 0,7 C. 4171 \ Bu!enje brzorezni vatrootpomi cXli\ 41 2,0 0,7 143 1,0 0,7 C. 4S72 brzorezni 21 2,0 0,8 42,7 1,0 0,8 sivi li v Bul enje H8 = 190 tvrdj 12 2,2 0,8 42 1,2 0,75 metal bronza Bulen;e brzorezni 12 2,0 0,8 31,S 1,0 0,8 H8 = 100 - 140 141 ,.1 Vrij ldtwsti IuJejieijmald 11M = Ill' Tabela 5.8. Materijl1i radnog Cclik Sivi Iiv prulmeu K... = Kp eMf''' IK .. = K p = 75 eMf K .. = KF = 190 Na osnovu prcrhodnog odrcdujemo glavni orpor F _ 4 . M, 4 . C., . D' . S· . Km 1 - [N), z 'D z' D gdje je: z - braj sjeeiva. O/pori pri buIenju Orpor prodiranj a (F 2) je normal an na glavno sjecivo i ld i u vertikalnoj ravni. Ispitivanjem je utvrdeno da se ovaj orpor kreee u granicama od 0,7 do 0,9 od glavnog otpora, rj.: F. = od 0,7 F l do 0,9 F " Zbog sigurnosti u proracunima, obicno se uzima da je F . = F" Otpor pomocnog kretanja (F, ) nastaje projekcijom otpora pradiranja na pravac pomocnog kretanja. Na slici 5.4.1 vidi se da je: . fIl Fs/2 510 - = '--, 2 F. odakle je: Fa = 2F • . sin !!.- . 2 Posto je F. = F" to je : F. = 2F, . sin !!.- , 2 gdje je: fIl o - ugao vrha burgije. Otpor pomocnog kretanja u toku rezanja nije stalan. Ovaj otpor raste s prodiranj em burgij e u materijal sve dode dok glavna sjeeiva u potpunosti ne zahvate puni presjek strugotine, kada otpor postaje konstantan i ostaje takav sve do izlaska pomoCnog sjeciva iz materijala. 142 8 obzirom na odnose izmcdu glavnog otpora rezanja i otpora pomocnog kretanja, raste obrtni momenat, usljed povecanog kraka otpora F 1 pri izlazu burgij e iz materij ala, moze dovesti do loma burgij e ukoliko se ne smanji brzina pomocnog kretanj a. @ 8 obzirom na vaznost otpora pomocnog kretanja, su ispitivanja pa se doolo do prosirenog izraza koji uzima u obzir vrstu materijala pred- meta i al ata, korak, precnik burgije, tj .: gdje je: F, = l O·Cp· D', ·S·· · Kp [N] , D [mm] precnik burgije, S (mm] - korak, koeficij enti koji zavise od vrste materijala, a dati su u tabelama 5. 7 i 5.8. 5.4.1. SNAGA POTREBNA ZA POGON BUSILICE 8naga potrebna za pogon P' M se na lsavl adivanje otpora rezanja P i savladivanje otpora u ffiMini. 8naga potrebna za otpora rezanja sastoji se iz dva dijela i to : snage potrebne za savladivanje glavnog otpora rezanja P, i snage potrebne za posmak burgije p., tj .: P, = p. + p ., gdje je : gdje je: P = , M, · n 955 . 10' , M, (Ncm] - obrtni momenat; n (min- I] - broj obrtaja burgije; I (kW] , P = Fa . S . n [kW] , • 6 . 10' gdje je: Fa (N] - otpor pomocnog kretanja, S [mm] - korak burgije, n [min- I] - broj obrtaja burgije. 8naga pomocnog kretanja je vrlo mala i se u do 0,01 snage glavnog kretanja, pa se u prakticnun proracurum ruje. . . Prema tome, snaga rezanJa Je: M. ·n P - P - --'--:-::-;- , - , - 9,55 · 10' [kWJ. 143 · . Otpori kO!i se javlj aju unutar bwilice obuhvaceni su stepenom korisnog dJeJstva ." pa Je potrebna snaga elektromotora koji daje pogon bu§i lici : P BM = _P, = M, . " ., 9,55 . 10'., [kW], gdj e je : ., - stepen iskori§tenja, a krece se od 0,7 do 0,85. 5.5. MAS INSKO (GLAVNO) VRIJEME PRI OBRADI NA BUSILlCI Pri bWenju slijepih rupa (slika 5. 11.) ma§insko vrijeme odreduj emo pre- rna obrascu : gdj e je : t , = ! + 1, [min), S'n I [mm) - dubina rupe, 1, = D etg!!'" + (od 0,5 do 2 mm) [mm) - ulaz burgije, 2 2 D [mm] - precnik rupe, '1'0 - ugao vrha burgije, S [nun) - korak burgije, n [min- i) - broj obrtaja burgije. SI. 5.11. SI. 5.12. Pri bwenju otvora po cijeloj dubini predmeta (prema slici 5. 12.) ma§insko vrijeme se izraeunava prema obrascu: t = I + 1, + I. [min], , S· n gdje je: I. = od 1 do 3 rom - izlaz burgije, dok su ostale velicine kao u prethod- nom slucaju. 144 5.6. PRIBOR ZA STEZANJE I VODENJE PREDMETA I ALATA Da bi se s uspjehom busenj e, prosirivanjc i razvrtanj e otvora, potrebno. Je predmet obrade pravilno pri?:vrstiti na radni sto busilicc. Siabo .) nepravllno pncvrM:ivanje predmeta moze dovesti do lose obrade lorna alata i povreda radnika. ' . Ako j.e u pojedina?:na proizvodnja, predmcti se pricYrscuju po- mocu speclJalmh zavrtnJeva I priteza?:a (slika 5.13.). SI. 5.13. AlaI za Slezanje SI. 5. 14. Alat za slezQnje u serijskoj masm)1loj proizvod"ji Naj lakSi na?:in pri?:vrsCivanja predmeta je pomocu maSinskih stega (srkip). U serijskoj i masovnoj proizvodnji stezanje predmeta vrsi se pomocu specijalno izradenih stega. Ove stege se odlikuju brzim i sigurnim stezanjem, kao i ta?:nim vodenjem alata (slika 5.14.). U gornjem dijelu stezaca nalaze se kaljene yodice (3), koje sluze za ta?: no vodenj e burgije, tako da se izbusene rupe nalaze na odgovarajucim mjestima predmeta. Stezanje alata prilikom bliSenja vrnimo na bazi trenja, i pomocu posebnih ·stezaca. Ako je stezanje na bazi trenja, a1at ima konusnu drsku, koja u1azi u od- govarajuCi konusni otvor (slika 5.15.). Konusni otvori u radnom vretenu . bliSilice su standardizovani, i izraZavaju se brojevima met- SI. 5. 15. rickog iii Morzeovog konusa. Vanjski konus na alatu mora odgovarati unutrasnjem konusu {:ahura radnog vretena. Da bi se mogle postavljati burgije razliCitog konusa - koje ne odgovaraju dimenzijama konusa u radnom vretenu, koristimo se redukcionim {:ahurama (slika 5.16.). 51. 5.16. Redukciona konicna eahura 145 5.7. BUSILICE Bu.§ilice su maSine 5 gJavnim obrtnim kretanjem, koje sluZe za bu.§enje. prOOirivanje, upustanje, razvrtanje rupa, urezivanje navoja i sl. Prema po- lozaju radnog vretena, di jeJimo ih na vertikalne i horizontalne bu.§ilice, dok prema broju radnih vretena mogu biti jednovretene i vi§evretene bu§ilice. 5.7.1. VERTIKALNE BUSILICE Prema konstN:ciji, namjeni . i velioni vertikalne busilice mozemo po- dfeliti na : - stone, stubne, radijiUne, univerzalne i koordinatne. 5.7.1.1. ScOM buIilica ' J J Stona bu.§ilica je malih dimenzija i proste je konstrukcije. Ona se moze postaviti na sto, po cemu je i dobila naziv. SluZi za buSenj e manjih rupa - najce§ce do 13 rom pri buSenju celika. Po§to su precnid burgija za buSenj e mali, ove buSilice imaju velike brojeve obrtaja da bi se obezbijedila potrebna brzina rezanja. Promjena broja obrtaj a se ostvaruje pomoCu remenog pre- nosa, zupCastog prenosa iii prenosnika za kontinualnu promjenu broja obrtaja. 5.7.1.2. Stubna buIilica \f Stubna buSilica je dobila naziv po stubu na kome su smje§teni: pre- nosnik za glavno i pomoCno kretanje, i radni Upotrebljava se za buSenje rupa preCnika do 40 rom. Na slici 5.17. data je kinematska shema stubne busilice. Elektromotor pokreee stepenastu remenicu (2), koja pomoCu remena prenosi obrtni momenat na remenicu koja se nalazi na supljem vratilu (3). Kroz suplje vratilo proiazi vratilo (II) na kome se nalaze zupCanici Zl' Z,' z"1 puZ P l i rucica sa spojnicom K 1 • PomoCu stepenastih remenica, na vratilu. (II) mozemo dobiti 4 brzine glavnog kretanja ito, pomjeranjem ruoce Kl u desnu stranu, Cime se direktno povezuje remenica (3) s vratilom (2). Pomocu. rucice sa spojnicom Kl i zupeastih prenosa Zl/Z, i zs/z, (pomjeranjem rucice sa spojnicom Kl uJijevo) mozemo dobiti 4 indirektna broja obrtaja. Brojevi obrtaja vratila (II), preko konu.snih zupCanika Z 5' ze i z" prenose se na glavno vreteno (5), u koje se postavlja alat za buSenje. PomoCu rucice K. mijenjamo smjer obrtanja glavnog vti:tena. PomoCno kretaUJe 8C o.stvaruje pomoeu prcnosnika (4), koji je' naj6elc!e izveden keo s povlacnim klinem. 146 .t . P" $ IZ QI. d.P·· Ie, 1 8 2 SI. &illelllarSka shellla sr"b"e bu1ilice Vratilo (III) dobiva posredstvorn puZnog prenosa P1IP" od vratila (II} 8 razlicitih brojeva obrtaja. Vratilo (Ill) pomoCu prenosnika za pornoeno· kretanje (4) i konusnih zupeanika Z7 i z. moze dobiti 48 brzina (8 . 6). Konusni zupcanili: z. predaje obrtno kretanje puZu p., koji je spregnur s puZnim tockom P.., na cijem se vratilu nalazi zupcanik Z 7' spregnut sa zupcastorn lervom (6). Zupeasta lerva je vezana za cahuru (8), kroz koj u pro- lazi glavno vreteno (5). 5.7.1.3. Radijalna buIilica J Radijalne busilice se upotrebljavaju za buSenje rupa u tclkim predmeti- rna, koje zbog teZine nije pogodno pornjerati. Alat za buSenje podesavam() pornjeranjern nosaea a1ata (1), koji je srnjclten na konzoli (2) (stika 5.18.). Konzola (2) se rnoze pornjerati po stubu (3) u srnjeru I - I i obrtati oko stuba u srnjeru III - Ill. Nosac alata (1) rnoze sc pornjerati po konzoli (2) u srnjeru II - II. Osrvarivanjern navedenih kretanja dovodi se a1at iznad orvora koji treba busiti . 147 Slicna rudi jalnoj busil ici je univcrzalna buWica. Pored kretanja koja se mogu izvesti na radijalnoj buWici, kod univerzalne buWice omoguceno je i zaokretanje nosaca alata oko konzole. Na ovaj nacin mozc se busiti rupa pod nekim uglom ne pomj erajuci predmct. 11 II 3 2 • I 'lU- I ::U"' . 1 51. 5. l 8. K;:;,'lnatJka slt cma radlja/ne I>uIilice 5. 7. 1. 4. K ourdinacne blJSilice 3 r- r- - 7 • , '- - .L - r- .... ...." I I i I I I 1 ...I "'t"" LQ.I 51. 5. 19. Shema krelollja hod kOlJTdi"alllc bul ilice Koordinatne buSilice spadaju u grupu specijal nih buSilica koje mogu busiti rupe bez prethodnog mjerenja i obilje:!:avanj a na radnom predmem. Ove buSilice su veoma i upotreblj avaju se pri izradi alata i drugih predrneta od kojih se zahtijeva velika taenost. Ove masine su masivne, a postavljaju se u zasebne . prostorije -1f- izolovane od potresa, gdje se odrZava . -+ -$. ,. >: . 4,-, I I -$ i x, I . )(, '- S1. 5.20. Primjer buIenja na koordil1atnoj buIilici 148 stalna temperamra (20°C) i stalna vlaZnost vazduha (50%). Pri radu na ovim buSilicama skida se mala kolieina strugotine zbog cega su olpori rezanja mali, a i naprezanja i deformacije su svedeni na minimum. Tacnost pozicioniranja koordinatnih buSilica je od 1 do 5 pm. Kod ovih busiliea omogucena su tri medusobna normalna pomjeranja. Dva pomj eranja izvodi nosal: alata a trece radni sto skupa s predmetom (slika 5.19.). ima glavnog vretena ( I), koji se mozc pomjerati duZ po_ nosa& (2), a koj i se vi s,inski moze duZ stubova (3). Sto (4) ima horizontalno kretanj e - normal no na pravnc kretanja glavnog vretena . Sva tri kretanja su paralelna sa koordinatnim osama, zbog je i dobila ime - koordinatna. Kombinovanjem kretanja (uz- dufnog i poprecnog) moze se alat dovesti u bilo koji polozaj - po Ci tavoj duzini i §irini radnog stoia. Na slici 5.20. prikazan je predmet na kome je potrebno izbusiti pet rupa. Pri odre o o b) t za horizomaltlo ren- ;sauj : a - pravi; b - savijeni o J r L..J......I a b Nozeui =a vertikablO rendisaJij',,' a - za grubu ohradu; b - za finu obradu Nozevi za vertikalno rcndisanje razlikuju se od nozeva za horizontalno. rendisanje po polozaju ledne i grudne povr§ine. Na slid 6.10. prikazan je noz za izradu zl jebova na horizontalnoj ren- disaljki. Na slid 6.11. prikazan je noz za kratkohodnu rendisaljku s plocicom od tvrdog metala. o . "),0 20 I 8 Savijeni noz za izradu z ljebova 81. 6.11. No! sa plo/Hearn ad tflTdog metala- tyPARAMETRI OBRADE RENDISANJEM NajvaZniji parametri koji utifu na proces obrade rendisanjem au: dubiDi .. korak, broj duplih hodova i brzina rezanja. Izmeciu obrade po8IICIJl ZIIvisnost, tako da njihovim 1"ravilnim izborom moiemo utll:Btt n& ekollA!llfi!.. 'Ilost rendisanja. 6.3. 1. DUBI NA RENDISANj A r t ODACI ZA OBRADU L SI. 6.1 2. Dodaci za obradu Dodaci za obradu rtndisanjem Sirina Dod.tal< Z. obradu b [mm] < 200 Dod.tal<; za grubu obradu 6, [mm] 200-400 <200 Dod.tal<; za finu obradu 6, [mm] 200-400 Dubina rendisanja jc sloj materi- j ~ l a koji skida not u jed nom prolazu. o zavisnosti od dimenzija gotovog predmeta, propisane taenosti, klase povrsinske hrapavosti i naeina izrade sirovog komada, odreduj u se dodaci za grubu i finu obradu. Dodaci za grubu ti , i £lnu tl2 obradu (slika 6.12.) dati su u tabeli 6.1 . Tahel. 6. 1. Debljina h [mm] Dulin. 6-30 I 30- 50 >50 I [mm] Dod.tak u m(n n. debljinu 90-100 1,0 1,0 1,5 100-250 1,2 1,5 1,7 2S0-4OO I,S 1,7 2,0 90-100 1,2 I,S ·1,7 l00-2S0 1,5 1,5 2,00 2S0-400 1,7 2,0 2,5 90-100 0,7 1,0 1,0 l00-2S0 1,0 1,0 1,3 2S0-400 1,0 1,2 I,S 90-100 1,0 1,0 1,3 100-250 1,0 1,2 ] ,S 250-400 1,0 1,2 1,5 Ukoliko nije moguce cijelu dubinu skin uti u jednom prolazu, odredujemo brojEijrol i, prema obrascu: tJ' • = -, fJ gdje je: tJ' ukupna dubina koju treba skinuti, tJ dubina rezanja pri jednom prolazu. 160 6.3. 2. KORAK PRI RENDISANJU I BROJ DUPLIH HODOVA Korak S je veli&a pomjeranja a1ata iii predmeta po zavrietku uplog hoda. Zavisi od: yrste obrade (grub a iii fina), vrste materijala a1ats i predmeta, geometrije alata, nage maAine itd. Ako je u pitanju gruba obrada, korak se odreduj e oa osnovu otpornosti alata, kvaliteta obradene povr§)ne (ako je gruba obrada zavdoa) i krutosti ma§ine. Pri odredivanju koraka s obzirom na otpornost alata, uzirna se u obzir poprecni presjek ooza, veliCina prepusta i vrsta materijala alata i predrneta. Korak, 5 obzirom oa kvalitet obradene povdine, se odreduje prema obrascu: S .:;;: ../8 HR [mml, gdje je: H [mml - propisana hrapavost povr§ine (zavisi od klase), R [mml - poluprecnik zaoblj enja vrha ooza. Preporucene vrijednosti koraka S za grubu obradu date su u tabell 6.2. a za finu obradu u tabeli 6.3. Dupll hod predstavlja zbir radnog i povratoog hoda. Da bismo obradili predmet §irine b pri koraku S, potreboo je da alat ucini n L duplih hodova, tj. b nL= -' S Koliko Ce maSina uciniti duplih hodova za jedan minut n L zavisi od przine radnog i povratoog hoda i 0. broju duplih hodova bice govora pri obja§ojenju terne MaJinsko VTlJeme rendJSanJa. Vrijednosti lwraJra za grubu oI1radu Tabela 6.2. Napadni Dubina Iezanj. 6 [mm] Materij.1 ugao do 6 6-12 12-20 I 20-30 < 30 za obradu cp (0) korak S [mm] 30 3,S- S,S 3,S - S,O 2,8- 4 2,1-3,S 4S-7So 2,S-4 2,S - 3,S 2-3 I,S - 2,S 1,2-1,8 90 2,S-4 2-3 I,S-2,S 1,2 -2 I - I,S 30 4-6 4-S,S 3,S-S 2,S-4 . Hveno 4S-7S 3-4,S 3-4 2,S- 3,S 1,8-2,8 1,4-2 gvoide 90 3-4,S 2,S- 3,S 2-3 1,4- 2,3 1,2 1,8 . 161 Vnjtdnosri koraha ::a fillu obradu Tabcla 6.3. Materijal Kvalitet Dubina Korak :ta obradu Vrsta noza obrade rezan;a S (mmJ 6 [mmJ 1,0 0,25 - 0,8 nof za finu fina obradu 1,5 0,3-1 zavr§na 2 0,5-1,5 1,0 0,2- 0,6 liveno noi za finu Iina i ,5 gvofde obradu 0,25- 0,8 zavdna 2 0,4-1.2 6.3.3. BRZINA REZANJA Iako je obrada rendisanjem slicna obradi struganjem, brzine im se znatno razlikuju. Raztike u brzini javljaju se zbog periodicnosti kretanja kod rend i- saljki, zbog cega se javljaju ubrzanja, odnosno usporenja, koja pri velikim brzinama izazivaju potrese. Osim toga, pojavljuju se udari pri ulasku noza v / "' ,adn; hod - povra tn; hod ) L SL 6.13. Dijagram br::ine hod lridrardienog pogona L u materijal i naglo rasterecenje pri izlaslm alata iz materijala. Brzine rezanja oa kratkohodnim i dugo- hodnim rendisaljkama biraju se u zavisposti od konstrukcije rendi- saljke i naCina pogona. Rendisaljke hidraulicnim pogonom imaju br- zine radnog hoda v, i povratnog hoda v. pribliZno konstantne (stika 6.13.), osim na pocetku i na kraju svakog hoda, tj. kada se mijenja smjer kretanja. Kod takvih za brzinu rezanja v uzima se br- zina radnog hoda. Kod kratkohodnih rendisaljki s mehanickim pogonom (najcclee je to kulisni mehanizam) brzine radnog i povratnog hoda nisu konstantne, vee se mijenjaju u toku citavog vremena kretanja. 8R{oces rezan'a vUna 'c sarno brzina racinog hoda, zbog toga ito alat povratnom Ii n Ie, Postojanost alata u tom slucaju zavisi od srednje brzine radnog hoda, Brzina rezanja zavisi od presjeka strugotine S ' .5, vrste materijala alata i predmeta. Vrijednosti brzine rezanja v pri rendisanju date su u tabeli 6.4. Vrijednosti su date za alat od brzoreznog celika i materijal predmeta jacine (1M = od 50 do 60 [kN/em l ], 162 OrijtntOcionl vn"jednosti brzine rtzonja prilikom rt ndisanja ia i maurijaJ predmt la jalin. aM=ad 50 do 60 [kN/cm'J. alai ad br;oorrzllog Tabtl. 6.4. , Dubin, rezanja 5 [mml - - Korak 1,0 I 1,5 I 2 I 3 I 5 I 8 I / 0 I Iz F IT20 S [mm] Brzina rezan;a v (m/min} - I 47 I 0,2 SO 45 1 42 39 35 - - - I --- 0,3 44, 5 42 40 38 35 32,S 3/ ,5 - - - 0,4 41 39 37 35 32.5 30 29 28 27, 5 26 0, 5 39 37 35 33 30,S 28.5 2"1,5 26, 5 26 24, 5 0,6 36,S 34,S 1 33 31.2 28.9 I "!-67 25,7 1 25 24 22,S 0,7 36 33 32 30 27, 5 25,5 24,S 23,5 22,5 21 .2 0,8 33,5 32 30,5 . 28.7 26,5 24,1 23,2 22,3 21 ,4 20 0,9 32,S 30, 5 30 27,5 26.3 23,3 22 21,2 20,3 19 1 31,S 30 28,5 26,6 24,3 22.2 21 , 1 20,3 19,5 18 1,25 - 28 26,5 24,5 22,0 20. 5 19 / 8,3 17,4 16 1,5 - 26 24, S 23 20,S 18,5 17,5 16,6 5.5 14.5 2,0 - - 22 20,5 18, 5 15,8 14,7 14 13 11,8 2,25 - - - 19 17 IS .i.3,S 13 12 10,S 2,5 - - - 18 16 14 - 13 12 11 9, 8 2,75 - - - 17,5 IS 13. 12 11 ,5 la,s 9 3,0 - - - 17 14,5 12,5 11 , 5 10,2 10 8 Ukoliko se obrada drugog materijala slatom koji nije od brzoreznog celika, vrijednosti brzine rezanja, date u tabeli 6.4. treba mnoZi.ti popravnim koeficijentima K, i K., datim u tabelama 6.5. i 6.6. Poprmmi kotjidjrnt K, za brzin" rtzanja, " zamnumi ad matmjaJa radnog predmtta Materijal Celik aMfkN/cm' ] radnog 40- 50 50-60 65 - 75 predmeta X, I 1,26 I 1,0 0,84 Tabela 6.5. Sivi Iiv HB [kN/cm'l 120-160 160-200 >200 0,82 I 0,65 0,48 163 Poprat'ni ko./icij.m Xl> U zaw nolli od malmi'ala alala T ab' l a 6.6. Brzorezni ~ e i i l c Tvrdi metal Materijal a l3t3 <:: .6880 <::.1940 pri obradi pri obr2di <:: .6882 felika sivog liva - K, 1,0 0,5 1, 5-1,8 2, 1- 3,4 6.4. OTPORI RbZANJA I SNAGA PRI RENDISANJU Pri obradi rendisanj em javlja se otpor materij ala koj i se obraduje. To je prostorna sila koj a se moze razloziti na tri medusobne normalne kompo- nente (sJika 6.14.), ito: glavni otpor rezanja F " otpor prodiranja F, i otpor pomotnog kretanja Fo. Komponente otpora re:zanja koji nastaje u toku rendisanja odredujemo na isti nacin kao pri obradi na strugu, s t im sto ove vrijednosti treba uvecati za 18%, zbog toga sto je brzina rendisanj a manj a nego brzina struganj a. -......::::: .,."""-.L' SI. ffi) Otpori rezanja pri ~ Jwn'zontalnim ren- disa1jkama , SI. ti1! Ctpori rezanja p r i ~ ~ i na 'fJerlikalnim rendisa1jkama Komponente otpora rezanja odredujemo prema obrascima: F, = 1,18 ex, ·15', . S', . K", [N], F. = 1,18 e g , • 6", . S" . K", [N] i F. = 1,18 ex, . 15', . S" . K" [N] gdje je: eg" ex" ex, [N/mm"] - specificni otpor za «5 = 1 mm i S = 1 mm «5 [mm] - dubina rezanja, S [mm] - korak, K" , K", K", - popravni koeficijent re:zanja, Xl> y" X., Y .. X., Y. - koeficijent koji zavisi od vrste materijaJa. Vrijednosti koeficijenata date su u tabelama u poglavlju 4.4 . . Pri obradi na vertikainoj rendisaJjki pojavljuju se sarno dva otpora re:zanjB (slika 6.15.). 164 Snagu rendisanja odredujemo prema obrascu: gdje je: P = Fl" V [kW], 60 F t [leN] - glavoi otpor rezanja, v [m/min] - brzina rezanja. Snaga potrebna za rad rendisaljki je : P PeAl = - [kW] 1J 1J = od 0,60 do 0,80 - stepen rendisaljke. Manje vrijednosti 1J treba birati pri obradi teZih predmeta jer se sa povecanjem te-.:tine poveeava trenje. 6. 5. MASINSKO (GLAVNO) VRlJEME PRI RENDISANJU iii glavno vrijeme je vrijeme potrebno da se obave svi hodovi pri obradi predmeta b (slika 6.16.). Iz Vr - Vp I L ri-I I . ( , . , , , I ' I ! II r- .... r- r-"1 I I I I I I I I I I I I I \. , '" .L- b1 b B 51. 6.16. Shtma ulaza i izlaza nola pri rendt"Ja"ju vrijeme se odreduje prema obrascu : . B . [ . ] l SI = - - . 2 mIn, nL • S gdje je : B [mm] - sirina rendisanja, n,. [dh/min] - broj duplih hodova u minuti, S [mm/dh] - korak po duplom hodu, j - broj prolaza. bl Sirioa rendisanja B veea oct predmeta b za veliCinu u1aza i izlaza noh s bocne strane, tj. : B = b + (b l + b.), 165 gdje je: b, = .5 . elg f{' [mm) , .5 [mm) - dubina rendisanja, rpO _ napadni ugno, b. = od 2 do 5 mm [mm) - izlaz noZ 200mm poslije obrade nun Duiina radnog predmeta mm 100 250 400 630 100 250 400 do do do do do do do do do 100 250 630 630 1000 100 250 400 630 d, do 18 1,9 2,4 - - - 2,2 2,1 - - 18-30 1,9 2,5 3,0 - - 2,2 2,7 3, 2 - 30-50 2,0 2,5 3,1 3,9 - 2,2 2,8 3, 3 4,1 iznad 50 2,1 2,6 3, 2 4,0 5,3 2,4 2,9 3,4 4,2 d. do 18 1,0 1,1 - - - 1,2 1,3 - - 18-30 1,0 1,1 1,2 - - 1,2 1, 3 1,4 - 30-50 1,1 1,2 1,3 1,4 - 1,3 1,4 1,5 1,6 iznad 50 1,1 1, 2 . 1, 3 1,4 1,8 1,3 1,4 1,5 1,6 d, . do 18 0,3 0,4 - - - 0,3 0,4 - - 18-30 0, 3 0,4 0,4 - - 0,4 0,4 0,5 - 30-50 0,4 0,4 0,5 0,6 - 0,4 0,4 0,5 0,6 lmad 50 0,4 0,5 0,6 0,6 0,8 O,S 0,5 0,6 0,7 630 do 1000 - - - 5,6 - - - 1,9 - - - 0,8 Napomena: Vrijednosti date u tabeli odnose se na pojedinaClu i maloserijsku proizvodnju, dok za masovnu proizvodnju navedene vrijednosti mba smanjiti za 30%. 175 Tibet. 7.2. Tip ,Ioct.&. Vclltina kDrab S. (mmlzubJpri dubini rc:unj • .5 [nun] 005 : 1,0 1 : 3 3 : 6 6+10 10+1.5 15: 30 >30 OliDdrib:l.i: _ limlm zubima 0,os -O,05 O,OS-O,OS 0,05 - 0,03 - - - t Iaupnim rubima • - 0,15-0,10 0,10-0,01 0,01-0,04 - - - Ceoai , u .Itaim zubima O,l l-O,IO 0,10-0,05 0,06- 0,03 - - - - • bupmm zubima - O,IS-0, 10 0,10-0,01 0,01-0,04 0,01-0,04 - - .-., • pnvim zubima - 0,01-0,05 0,05-0,04 0,04 - 0,02 0,02-0,015 - - • klxim zubima - - 0,06-0,04 0,05- 0,03 0,0]-O,Q15 0,Q2 -0,o1 - • umctnutim zubima - - 0, 10- 0,07 0,08-0,05 0,06-0,0] 0,04-0,03 0,03-0,02 Ceoai .......... D _ 4-10 mm 0,03-0,015 O,Ol-O,OIS 0,015 - 0,008 O,QIS-O,OO8 0,008-0,005 - - D _ 1t - 20mm O,OS-O,Ol 0,05 - 0,03 O,03- 0,OIS 0,020-0,010 0,0"-0 .... O,OIS-O,Q8 0,015-0,008 D -ll-40mm 0,10-0,06 0,10-0,06 O,OI-0,oS 0,07-0.04 0,05-0.03 0,04- 0,02 0,02-0,01 NlpomUI: Pr1. obrldiUwoop a:vofda i bnxuc date vrijcdnosti u konlr; tf'C'ba ~ II 1,5 do 2 puts. zatimo od Ullovt. obtldc U praksi se koristimo sa sve rr i vrste koraka. Medu njima postoj c slje- deci odnosi : S, __ S __ S., ,. S = S, . z; S.II = S . n = S, . n . z Z 11 . Z gdje je : z - broj zuba gJ odala, n [min- I) - broj obrtaja glodala. Za odredivanje koraka pri glodanju s vaJjkasti m glodalom, uzimaj u se tri kri terijuma, i to: dozvolj eni ugib vratiJa, toleraneija radnog predmeta i kvalitet obradene Korak se moze odrediti I IZ tabela - u zavisnosti od dubine rezanja materi jala predmeta i aJata i vrste glodal a. U tab eli 7. 2. date su vrij ednosti koraka koje se preporucuju za obradu celika pri uporrebi alata od brzoreznog celika. Korat po zubu S, nije standardi zovan, vee su staodardizovani koraei Ako )e obrada glodan)em zavrsna ill fina, gdj e se zahtijeva odredena klasa hrapavosti obradene povrsine, korak se odreduj e prema obrascu: S ·./2,7 . H · D [mm], gdje je : H [mm) - hrapavost obradene povrsine, D [nun) - precnik glodala. Hrapavost obradene povrsine pri obradi glodanjem zavisi od fak- tora, ito: od brzine pomoCnog i glavnog kretanja, precnika glodaca, broja zuba, ekseentrienosti zuba i naslage na grudnoj zuba. Na hrapavost najvise utice ekscentricnost zuba i brzina pomoCnog i glavnog kretanja. 7.3.3. BRZINA REZANJA Brzina rezanja glodanjem jednaka je perifernoj brzini glodaJa. Ova brzina zavisi od postojanosti glodaJa, od svojstava obradivanog predmeta· od materijaJa glodata, pret nika glodaJa, koraka po zubu, od dubine i glodanja i sredstva za hladenje. Orijentacione vrijednosti brzine rezanja date su u tabeli 7.3. - u zavis- nosti od materijala glodala i predmeta i vrste obrade. Brzina pomocnog kretanja takode zavisi od vrste obrade. Za grubu obradu biraju se veee brzine pomocnog kretanja, dok se za finu obradu biraju manje. Brzina pomocnog kretanja krece se od 100 do 500 mm/min za grubu, a za finu obradu od 10 do 50 nun/min. T acnije odredivanje brzine rezanja se pomocu prosirenog obrasca, u kojem se uzimaju u obzir faktori. 177 BTlti", Tt zanja pri g/odanju Tabe1n 7.3. I B rzi nn roznnja glodaJa [mlmin] G!odalo od brzoreznog MSleri jal za obradu telika Gruba Fina obrada obrada ugljenifui ~ e l i k 10- 15 15- 20 nelegicani telik za cementiranje 8- 12 12- 20 telifui liv hrom-nikl telik liveno gvoMe 8 - 12 12-20 tcmper-liv mes ing i bronza 20- 25 30- 50 bakar loki metali do 200 de 700 izolacioni materi jali Prosireni obrazac se moze napisati u obliku: C · D' v = ___ -=3: "-==-__ _ S v . Tm . 6% . b' . Z U • e W , gdje je: D [mm] - precnik glodala, S, [mm/zub] - korak po zubu, T [min] - postojanost glodala, 6 [mm] - dubina glodanja, b [mm] - sirina glodanja, z - broj zuba glodala, Glodalo od rvrdog metala Gruba Fina obrada obeada 50- 80 do- 130 30 - 50 60- 90 50-80 80 - 100 90- 120 do 300 do 450' I do 700 [m/min] , eO - ugao nagiba zavojoice kod glodala sa zavojoim zubima, - C., i, y , m, x, g, u, w - konstante koje zavise od vrste materijala. Vrijednosti konstanti odreduju se prema tabeli 7.4, u zavisnosti od materijala predmeta i koraka po zubu S" a vaZe za : S. » 0,16 - za obradu livenog gvoZda i S, » 0,10 - za obradu celika. Postojanost alata T zavisi od istih faktora od kojih zavisi i brzina rezanja. Po§to je glodalo slozen alat, to je potrebno birati manje ekonomske brzine rezanja prilikom glodanja - da bi postojanost glodala bila veta . . ~ Primjer 7.1. Odrediti brzinu rezanja pri radu na horizontalnoj -glodalici aRb se obraduje celik (:.0545 s valjkastim glodalom 80 x 100 x 32 - JUS K.D2.020. 178 l 'r(;tdnoSli kfllulumi " J, )', III, X, g, II) n - . , • Liveno S"oZde Materijal HB [kN/an'] "M [kN;cm'] prcdmeta 150 1 200 1 230 40 1 50 1 60 1 70 Ct. 50 1 37, 51 30 61,51 64 174,51 66 I 0,72 0,50 y 0,58 0,30 m 0, 33 0, 30 x 0,46 0,27 g 0,31 0,09 " 0,32 0, 10 w 0,13 0, 18 Os tali podaci : z = 16 - broj zuba glodala, E = 40· - ugao nagiba zuba glodala, T = 220 min - postojanost alata, b = 80 mm - sirina glodanja " = 3 mm - dubina glodanj a, S, = 0, 14 rnm/zubu - korak po jednom zubu. Rje§enje: Brzinu rezanja odredujemo prema obrascu C . D' v = • [m/min). 1',.1>,1. 7A . Hrom-niIt1 aM [kN/cm'] [kN/an' j 55 1 75 55 1 80 64,5 1 53,8 41 ,51 26,3 0,50 0,50 0,35 0,40 0,33 0,22 0,27 0,27 0,09 0,09 0,10 0,10 0, 18 0,18 S' ' T m . '" . b' . z" . t W • Vrijedn;sti koefi cij enata C., i, y, Ill, X, g, tI, w biramo iz tabele (9 C. = 64 x = 0,27 I = 0,5 Y = 0,3 m = 0,3 g = 0,09 u = 0,1 w = 0,18 64 . 80"'" v = --------------------------------- 0,14°. 3 • 220°,3 . 3Q.27 • 800,00 . 160.1 . 400,18 V = 40,95 m/min. 179 Prim}"r 7.2. Z. podatke iz prcthodnoj! zadatka odredll i brzinu pomocnog kretani u i korak po jednom obrtaju j!lodab . Rjesenje : Broj obrtaja glodaln n odreduj emu prcma obrascu : /I = L 000 · v = 1 000·40,95 = 163 D · n 80·3,1 4 n = 163 min- I. Brzi na pomocnog kretnnja odreduje sc prema 0 brasl·u : S = s ·z· " Jl f z S." != 0, 14 . 16 . 163 = 365,12 mm/ min. Korak po jednom obrtaj u gloddla: S = S, . z = 0, 14 . 16 = ::,14 mm. GAL ATI ZA OBRADU GLODAN]EM Za obradu predmeta na glodalicamn upotrebljavaju se alati koj i se zov u gloda1a. Glodalo je vi§esjecni alat, kod koga svaki zub u osnovi predstavlj a strUgarski noz (slika 7.7.). SI.@ Stitrw" slrugarskog no!fa i gwdala I .. Alat i za obradu glodanj em su u obliku valj aka iii okruglih ploCe, na cijem se obodu nalaze pravilno rasporedeni zubi. Na slici 7.8. prikazani su elementi glo- dala, koji imaju iste oznake kao i strugarski noz. Grudna povr§ina (6) zuba glodala (5) obrazuje sr · normalnom na obradenu povrsm 4 grudni ugao . edna povdina zuba (7) sora en om povr§inom predmeta eJ!IT)ormlra ledrn ugao iX ;' grudna POVd:p. (6) i lednu (7(furmlraJu ugao :t<1iha SI. ctodala: 1 - neobradena povr!ina; 2 - strugotina; 3 - 4 - ravan; 5 - glodalo; 6 - grudna povdina; 7 - ledna povr§ina; 8 - obradena povdina; 9 - traka 180 Sj ecivo (3) se formira presjekom grudne i ledne povrsine. Prakticno, sj ecivo zuba nije u obliku linije, nego u obliku uske trake, Cija je §irina oko 0,1 mm. Ta traka (9) obezbjeduje pravilnij e rezanj e glodalom. Osim ovih osnovnih elemenata, pojavljuju se jos : spoljni precnik glodala D, visina i profil zuba, broj zuba z sirina glodala i oblik meduzublja. Nave- deni elementi cine geometriju glodala. Grudni i ledni ugao zavise od vrste materij ala predmeta. Ledni ugao ex iznosi od 5° do go, dok se grudni ugao )' krece od - 20' do + 25°. I kod glodaca vazi veza: ex + (i + y = 90°. U zavisnosti od vrste materijala predmeta, moramo pravilno odabrati glodalo. Nairne, ono treba da bude 5 odgovarajucom geometr ij om i malerijalom kako bi mu habanje bilo manj e a time dui:i vijek trajani a. Glodala mozemo podijeliti na vise nacina: prema nacinu izrade, prema obliku glodala, prema obliku zuba i prema materijalu. Prema nacinu izrade, glodala mozemo podijeliti na: - glodala s glod#irn zubima, - glodala s podstruganim zubima i - glodala s umetnutim zubima (sl. 7. 15.). Prema obliku, glodala dijelimo na : - valjkasta iIi cilindricna (slika 7.9.), bi C) 0) s&alikasta g/odala : a - sa pravirn zubima; b - sa z3volni rn lijc\'im zubima; c - sa zavoinim desni m zubima koturasta (slika 7.10.), testerastG (slika 7. 11.), r ' - Kotllrasla ~ / o d a l a - 181 valjkasta teona (slikJ 7. 12 ), vretenasta (slika 7. 13.), profilna (slika 7. 14.). - - SI. r3 Valjkaslo ceollo glodalo r Vrcr. enaSIQ glodala Prema obliku zuba, glodala dijelimo na : glodala s pravim zubima (slika 7.9. a), glod,ua s ukrstenirn zubima i glodala sa zavojnim zubima (slika 7.9. b i c). c) 0) b) SI. 9. Profilna glodala Prema materijalu, glodala dijeli- mo na : glodala od brzoreznog telika i - gJodala s plocicama od tvrdog metala (slika 7.15.). Svi va;i;niji oblici glodala su stan- dardizovani prerna JUS-u K.D.2. F:osebnu grupu glodala cine glo- dala za izradu navoja, zupcanika i lan- canika. 182 SI. e. G I O d ~ / o sa IImet/lUlim zubima 7,5, OTPORI REZANJA J Otpori rezanja u procesu glodanja poticu od plasticnih deformacija materijala i trenja koje nastaje izmedu ledne povr§ine zuba i obrartene povr§ine materijala, kao i zbog trenja izmertu strugotine i grudne povr§ine a1ata, Velicina otpora zavisi od vrste ob- ra<1ivanog materijala, presjeka stugo- tine, geometrije glodala i koraka po zubu S,. UI-:upna siJa potrebna za glodanje je sastavljena od svih otpora i mora bin saop§tena ma§ini da bi se moglo Qstvariti rezanje. PosmatrajuCi glodala u procesu v rezanja (slika 7.16.), mozemo da na svaki zub glodala koji je u zahvatu s predmetom djejstvuju dva otpora re- zanja: F I - glavni otpor rezanja, s koj im se obradivani materijal suprot- stavlja obrtnom ,kretanj u glodala, i F. - otpor prodiranja koji tezi da od- makne glodalo od predm&a obrade. iJ (. v +'- '--t--:-' --, \ +---....., ,5 F, SIB Sh.",a atpara pri glodanju RezultirajuCi otpor rezanja FR mozemo razloziti na dvije mertusobno normalne komponente: horizontalnu FIf (otpor pomocnog kretanja) i ver- tikalnu F •. ~ U praksi glavnu ulogu igraju tri otpora: glavni otpor rezanja F l' otpor prodiranja F 2 i otpor pomocnog kretanja F/I' c;;) Glavni otpor rezanja F 1 izaziva uvijanj e i ugib glavnog (radnog) vretena i prema njemu se vrsi proracun mehanizma za glavno kretanje i odrertuje snaga porrebna za pogon glodalice, @ Otpor prodiranja F. djeluje normalno na glodalo, te izaziva ugib radnog vretena i opterecuje lezist&. (j Otpor pomocnog kretanja FIf se suprotstavlja mehanizmu posmaka. Prema velieini ovog otpora, proraeunava se mehanizam za pomocno kretanj e, kao i pribor za stezanje, Ispitivanjem je utvrdena veza koja postoji izmedu glavnog otpora i otpora pomocnog kretanja - pri glodanju valjkastim glodalom Ta veza moze biti: FH = od F, do 1,1 F " Za sirnetricno ceono glodanje ta veza je : FIf = od 0,3 F, do 0,4 F " Otpor prodiranj a takode zavisi od glavnog otpora rezanja 1 odreduje se prema formuli: F. = od 0,6 F, do 0,8 F" Da bismo odredili otpore F, i FIP potrebno je odrediti otpor F" 183 Glavni otpor rezanja zavisi od glodala, broja zuba, dubine i glodanja, koraka po zubu, brzine rezanja i uglova glodala. Odreduje se prema obrascu: C . 6' . S" . b' . Z Fl =" , . K [N) , D' gdje je : C. koeficijem koji zavisi od vrste mehanickih svojstava materijala koji se obraduje, " [mmJ dubina rezanja, S, [mm/zubJ - korak po zubu, b [mm) z D[mm) x,y, g, 1 K glodanja, broj zuba glodala, glodala, kODstame koje zavise od vrste materijala koji se obra- duje, popravni koeficijent otpora rezanja. Vrrjednosti za C.:, i, X , y, g date su u tabeli 7.5. i vaze za brzinu rezanja : '/) = 50 m/min i grudni ugao : y = 10 0 • Tabcla 7.5. Materijal radnog Vrsw glodala C. I x y g predrneta 50 m/min, vrijednosti otpora rezanja F 1 treba mnoziti s po- pravmm koeficijentom K: K .= Ky' K., 184 gdje je : K, - popravni koeficijent u kojem je uzet u obzir grudni ugao, K . - popravni koeficijent u kojern je uzeta u obzir brzina rezanja v_ Vrijednosti ovih koeficijenata date su u rabeJi 7.6. Tabcla 7.6. Itoofo;ijmti .a glatmi Olpqr r"atrja Brzina rezan;a 50 75 100 125 150 175 200 250 [m/min) . K. 1,0 0,98 0,96 0,94 0,94 0,90 0, 88 Grudni ugao y' +15 +10 +5 ° -5 -10. -15 -20 K, 0,9 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 @ SNAGA POTREBNA ZA POGON GLODALICE Posto kod glodalica nije potrebna direktna veza izmedu glavnog i po- mOCnog kretanja (kao i iz konstruktivnih razloga), to i glavno i pomocno kretanje imaju, najte§ce, poseban pogon. Snagu glavnog kretanja odredujemo na osnovu glavnog otpora rezanja F l> koji stvara obrtni momenat M,: D M, = F, . - [Nmml, 2 gdje je: F 1 [N] - glavni otpor rezanja i D [mml - pretnik glodala. Snaga glavnog kretanja P, : P = M,' n [kW], • 9,55' 10' gdje je: M, [Nmml n [min-1l - broj obrtaja glodala. Elektromotor koji daje pogon za glavno kreranje trosi jedan dio snage- na savladivanje unutrasnjih otpora u sarnoj masini, koji su obuhvaeeni stc- penom iskoriStenja mdine T/. Stepen iskoriStenja glodalica krete se u gra- nicama: T/ = od 0,65 do 0,85. 18> Snaga elektromoto ra potrcbna za pogon glavnog kretanja glodalice je P M,'n P lJ ., = --! = [kW). 11 9,55' 10· ' 1] Snaga potrebna z a pogon radnog stoia, na kome se nalazi predmet obrade, -uo§i se za savlac1iva nje otpora pomoCnog kretanja P" i savlac1ivanje trenj a koje nastaje unutar mehanizma za pomocno kretanje, pa je: P _ PH ' SAl [kW) i!MP - ) 6 . 10' . 11 .gdje je: P PH [N1 S AI [nun/min] 11 = od 0,6 do 0,8 - snaga elektromotora za pomocno kretanje, otpor pomoCnog kretanja, minutni korak, stepen iskori§tenja. / 7.6. MASINSKO (GLAVNO) VRIJEME PRI OBRADI GLODANJEM Z a odredivanje ma§inskog ili glavnog vremena pri obradi glodanjem osnovni obrazac je : &lje je: L[mm1 S [ mm] n [min- I] I L · i . t. = -- [mln1, S' n put predmeta, korak po obrtaju glodala, broj obrtaj a glodala, broj prolaza. s . - ~ L SI. 7. 17. SIwna obrade fJa/jkasli m gledalolll Pri obradi na giodalici, put predmeta L odrec1ujemo prema slici 7.17. : L = I, + 1 + / 2 , g dj e je: 186, I [mm] Idmm] I . [mm] - duzina glodanja, ulaz glodala, - izlaz glodala. Ulaz glodala moze se izracunati prema obrascu : I, = J tJ (D - 6) + (od 0, 5 do 3 mm) [mm]. I zlaz glodala se uzima u grani cama: I , = od 2 do 5 mm. 7.7. GLODALI CE vf/ ) Glodalice imaju veoma veliku primjenu, naroCito u obradi ravnih povr- s ina, zlj ebova razli citog profila, zupearuka, laneanika i slieno. Pored toga , .najsiru primjenu su nns le pri izradi alata. Prema polozaju radnog vretena, mozemo ih podij eliti nn: - horizontalne glodalice i - vertikalne glodalice. Prema konstrukciji i naeinu rada, glodalice se dijele na : obicne, univerzalne i specijalne. 7.7.1. HORIZONTAJ,.NE GLODALICE Horizontalne glodalice imaju glavno vreteno u horizontalnoj ravni. Upotreblj avaju se za obradu ravnih povrsina - valjkastim gloflalom, za izradu zlj ebova - ploeastim glodalom, za usijecanje i odsijecanje materijala - pomocu testerastog glodala, za izradu zupcanika i lancanika 1- uz upotrebu podionog aparata. Mogu biti obiene i univerzal ne. Kod obicnih gJodalica osa uzduZnog klizaca uvij ek stoji normalno na osu glavnog vretena. Univerzalne glodal ice su sli cne obienim glodalicama, s tom razlikom sto se radni sto univerzalne glodalice moze zaokrenuti u horizontalnoj ravni, tako da uzduzni klizac bude pod nekim uglom prema glavnom vretenu, sto omogucava izradu zavojnih zljebova, zupcanika s kosim zubima, razvrraea, glodala i slieno. Ove glodalice su snabdjevene dodatnim priborima, koji obezbjeduju prosirenje njihovih radnih moguc- nosti. 7.7.1.1. Obic/Ul horizomal/Ul glodalica Na slici 7. 18. prikazan je spoljni izgled obicne horizontalne glodalice. Na vertikalnom stubu (2) smjeSten je raclni sto (9), koji se moze po- mjerati u vertikalnom pravcu. Na radn0m stolu smjeSten je poprecni klizac (8), koji omogucava pomjeranje radnog predmeta paralelno sa osom glodala. Poprecni klizae nosi uzdui:ni klizac (7), na koji se pricvrscuje predmet . G1oda- lien ima prenosnik za glavno kretanje i prenosnik za pomoCno kretanje. Glodalo se postavlja na glavno vreteno (5), koje je oslonjeno jednim krajem u glavnom 1&7 lei:gru (4), a drugim - u pomocnom osloncu (6). Pomocni oslonac (6) se moi:e pomjerali po konzoli (3). se Spoijtli izgi z, 200 85 + 40>20 20 + 40> 40. Broj obrtaja podione ploce je: 16 k, 17 16 16 XI = - =-= =-- z 83 83·17 1411 Ako u prenos ubacimo izraeunate zupCanike, a rucicu podionog aparata (R) okrenerno za 8 rupa po krugu koji ima 17 rupa, tada ce St; podiona ploca kr · 16 x d uk .. 40 o enut! za: x, = - - , .to 0 govarn upnorn pornJeranJu: - . 1411 83 Primjer 7.9. Na univerzalnoj glodalici treba izraditi zupcanik sa z = = 103 zuba. pripremu podionog aparata za izradu zupcanika ako je faktor podionog aparata k = 40. Rjclenje: broj 103 nije djeljiv s 40, to usvajarno zarnisljeni zupcanik : z ' = = 100 zuba . Tada je broj obrtaja k 40 2 4 8 x t = - = - -=- ' - =- z' 100 5 4 20 8 X l = - . 20 Prenosni faktor prornjenljivih zupCanika: fk . (z' - 'z) k, = ---'-----'- z' 40 . (100 - 103) 120 6 = --- =- 100 100 5 k, = _ . 2 = _130. 5 5 ,25 je prenosni faletor negativan, znaci da ce se podiona ploCa obrtati supromo od srnjera obnanja rucice. Da bisrno ovo postigli, iz prenosa (prema slici 7.27.) izbacujerno zupCanike (6 i 7), a ubacujemo umemuti zupCanik iii rneduzupcanik (slika 7.28.). Meduzupcanik ne utice na prenosni odnos, a rnijenja smjer obrtanja podione plQce. Brojevi zuba zupcanika su: z. = 30 i z. = 25. Broj obrtaja podione ploce je: 6 k, -5 x 2 =-=·_ -= --- z 103 515 6 6 X 2 = - --· 515 201 Pri Dakle, ruCicu aparala trcba okrenuti za 8 rupa na krugu s 20 rupo. 6 lome sc podiona ploca vraCa za: x, = 515 SI. 7.28. Shema d'jerclIctjalll og dijeljcl/ja 7.8.3. OPTICKI PODIONI APARAT Pri operacijama od kojih se zahtijeva visoka taenost podjele (izrada skala, podionih diskova, narezivanj e zuba veoma lacnih zupcanika i slicno) upotreblj ava se opticki podioni aparat. Okretanje glavnog vretena, za koje se vezuje predmet, ostvaruje se pilZnim prenosom, slieno kao kod univcrzalnog podionog aparata. Medutim, taj prenos se pojavljuje sarno kao mehanizam koji okreee vreteno, a u procesu dij eljenj a ne utesrvuje. ( Opticki poclioni aparat nema podione ploce, vee ima staklenu plocu "podijeljenu na 360 jednakih dijelova. Staklena ploca se postavlja direktno na glavno vreteno podionog aparata . Uprosceni presjek optickog poclionog aparata dat je na slici 7.29. Na glavnom vretenu (2) postavljen je pilZni tocak (3), za koji je vezana staklena ploea (5). Staklena ploca podijeljena je sa 360 podjela (svaka podjela odgo- vara 1°). Oeitavanje ugla zaokretanja ploce, a time i radnog predmeta, v r ~ i m o u okularu (8), koji daje uveeanje podjele na staklenoj ploei . Osvjetljavanje staklene ploce vrsi se pomoeu sijalice (7) - preko ogle- dala (6). Svjetiosni snop pada sa sij alice (7) na ogledalo (6) i, odbijajuci se, dolazi aa staklenu ploeu. Odbijeni svjetiosni snop dolazi u okular. U okularu postoji dopunska podjela od 60 podjela §to odgov8[8 jednoj podjeli staklene ploce. To znaei da je taenost oeitavanja optickog poclionog aparata 1' . 202 , POS to je podjel3 od I' (' = minura, rj . jedinica za mjercnje uglova) U okul aru dosts uvecana, tQ se pri oCiravanju moze ocijeni ti i pOdjela do ~ 4 o 30 '0 SO 60 I I S1. 7.29. Shema optilkog podionog aparata : I - oklop; 2 - glavno vrcteno j 3 - puzni cocak; 4 - pui ; 5 - staklena plata; 6 - S1. 7. 30. Ol;cavanje podje/c " 0 okularu na opt ilkom podiollom aparaclI oglcdalo; 7 - si;alica; 8 - okular Ako je zadat ugao C1. izmedu osa kanala koje obraduj emo glodanjem, to ce ugao zaokretanj a glave podionog aparata biti jednak uglu C1.. Kada je zadat broj podjela z na predmetu koji odgovara punom obrtaju predmera, rada se ugao zaokretanja radnog vretena podionog aparata odreduje prema obrascu : gdj e je : C1. 0 ugao zaokretanj a, z zadati broj podjela. 360 C1.= -- , Z Primjer 7.10. Odtediri podjelu na optickom podionom aparatu pn izradi zupcanika s 3 ~ zuba. Rj eSenje : z = 32. Ugao zaokretanja radnog vretena podionog aparata je: C1. = 360 = 360 = 11 015' . z 32 Otitavanje ugla C1. = 11°15' dato je na shemi 7.30. 203 7.9. PITANJA ZA PONAVLJANJE I. Sta je glodanje i kada se prim)enjuje? 2. Koje kl nse posOfemo glodnnjem? (J) Koja kretanja izvodi alat, a koja predmC:l? 4. Koj e su glavne operacije pri obradi Da' glodalicnma? 5. Da Ii se na gJodalicama mogu obradiv.ti predmeti rotacionog oblika? J f!j Sta je istosmj erno, a suprotnosm;erno glodanje? 7. Koje su glavne istosmjernog, a koje supromosmic.rnog glodan;a? 8. St. je kombinovano glodln>jc)./ 9. Koj i su parametri obrade glodanjem? 10. Sta je dubin. glodanj., a §,. broj prolaza? II. Kakvi koraei postoje pn glodanju i kakva je zavisnost izmedu njih? 12. Kako se odreduje korak za zamnu obradu? 13. Sta je brzina.rezanja pri glodanju? 14. Koji fakt ori utiru na brzinu rezanja? 15. NapHi izraz za brzinu rtunja pri obradi glodanjem! 16. Sta je postojanost glodal. i od ona zavisi? @ Kakvi se aJati upotrebljavaju za obradu glodanjem? 18. Koji su osnovni clementi gJodaJa? 19. Kad. se koristimo profilnim glodalima? 20. Objasni otpon: n:zanj. pri glodanju! 21. Kako sc odredujc glavni olpor rezanja? 22. Koji faktori utiru na otpor rezanja? 23. Kako se odreduje snaga rezanja pri glodanju? 24. Kako se odreduje malinsko vnjeme pri obradi na horizontalnoj gJodaJici? t2s:) 100 kN/an l liveDo gvoide tvrdote HB < ISO 8..,..10 liveDO gvoide tvrdote HB > 1$0 4+8 alwninijum 12..,..15 bronza 0+5 mesin, IS 215 9 3. 'BI. • I BRZI ' PH. , vi p\)I i predm ta k i i pr mitt u pr hodnun tehnnl< \..im n red ni I j rn.l rijal kojl pro,1 . • rr" provlak ta kid' odredeni I j m leni 1 r c \1.1" nJ In. m)r IU rri - Z r n \ I nit: ( t \ 1/1 J ' me P turn . \ I zu . '8 liet 9.5. data je h ma iuaJ.: /l,d w u la\( iOl ZUp..ilOl Iz like se vidi r PQred poJedinih loi .I k, II id iu r i In m zubu ( ) ,I. dok ie 6 ukupna dubina sloj k ii I eha - - I. 9. 5. Dr.l>ina re:anja l:kupna dubi na provlacenja b dijeli sc na debljine (S.) koji skidaju po- jedini zubi . Debl jina strugotine po jed nom zubu (S.) bira se prema tabeli 9.2. Iz- borom veee debljine strugotine smanjuje e vrijeme, provlakac je kraCi, ali znatno rastu otpori rezanja. Brzina rezanja pri provlacenju predstavlja brzinu pravolini jskog kretanja provlakaca. Brzina zavisi od materijala predmeta i materijala rezne ivice provlakaca. Pored toga, brzina rezanja zavisi od uglova alata (geometri ja alata), duiine provlacenja, preCnika predmeta koji se provlaCi, profi la pred- meta, naCina hladenja i podmazivanja, od toga da Ii je provlacenje spoljnje iJi unutrafuj e, i od ma.sine za provlacenje. Kod ma.sina za unutra.snje provlacenje sa mehaniCkim pogonoID brzina rezanja se krece od 1 do 4 m/min za radni hod dok je za povratni hod od 3 do 5 m/min. Za IDa.sine sa hidrauliCnim pogonom brzina rezanja za cadni hod iznosi do 14 m/min, a za povratni hod - od 15 do 30 m/min. U tabeli 9.3. date su orijentacione vrijednosti brzine rezanja za unutraS- nje provlacenje. Savremene ma.sine za provlacenje omogueavaju i mnogo veee brzine rezanja (do 60 m/min). 216 Talxla 9.2. DebIUDa 'tnJ&OtiDe po zubu S. [nun) ObZ*fa konsfn1ttlvnos Ob"'" Ob_ i niakolttitlnol Obrade. vidoleainnol eclib. IlvnlOf alwninijuma bronze i "'Ib """" mesin,a Tip prov1ab& 11M (tN/em'] tiM [kNfem") - ,,50 5O-7S >7' " .. >,. O,OIS ,,0" O,OIS . .." 0,01 0,0) . .., O,OS - do do do do do do do do . ..,. , ,030 . .." 0,0) O,02S O.JO ... , 0,12 .... ,.0' '.0' '." O,02S '." ... ' O,OS ..... ,""'" ,., do do do do do do do .... - '." '." .... O,OS 0,10 0,10 0,12 ' ,oJ .... '.0' ... ' ... ' .... ... ' 0, 11 .... - do do do do do do do do W' .... ',0' ... , .... .... .... .... - zall;eboft 0,0' .... ',0' ... ' '.0' '." 0." '.00 do do do do do do do do ...... O,IS D,2O ... " 0,12 0." ,,20 0." 0.20 - ... ' ... ' ... , ,,0' ,,0' O,OS 0,02 .... .--J- do do do do do do do do 0,11 "I' 0,12 0, 11 0,10 , ,20 ... ' 0,15 , ,01 ,,0' ,,01 ,,0' ... ' ',oJ ... ' 0,0' _ .... do do do do do do do do ''"' .... . .., . .., .... 0." O,OS 0,11 ... " . .., O,oU O,oIS 0,015 ',0' ... ' '.OJ -.... do do do do do- do do do .... "I' 0,10 ' .00 0,15 .... .., . TabeJa 9.3. Brzina r,zanja za unu/raInje pr(1f)lalmje Materijai radnog Brzina rezanja predmeta f} [m/min] l:elik 3,0 3,0 legirani 2,0 liveno gvoZde 3,0 bronza i mesing 2,0 Jaki metali do 14,0 OTPORI I SNAGA PRI REZANjU PROVLACENjEM @Posto se u toku rezanja javljaju veliki otpori, potrebno je izvrsiti pro- racun potrebne sile za provlacenje, da bi se utvrdilo da Ii postojeca maSina alatka moze izvrSiti odredenu radnu operaciju. - K. - u tabeli 9.5. Sptcifil ni olpor pri pruvlalmju. T.bela 9.4. Debl;ma Specifitni otpor Debljina SpecifiOti otpor strugoline rezan;a Cx [N/mm' ] strugotine rezan;a CK [N/mmlJ po zubu hromnikiv-.. " po zubu ugljcnifui hromniklov [mm] i hromov i niklov [mm] i bromov i hromov relik relik c!elik: 0,0125 6000 7800 0,08 2800 3900 0,01 5 5800 7500 0,09 2700 3750 0,020 5100 6500 0,10 2600 3600 ' 0,025 4750 6300 0,12 2450 35QO 0,030 4300 5800 0,14 2270 3220 0,035 4100 5300 0,1/! 2170 3140 0,040 3800 5000 0,i 8 2090 3060 0,045 3700 0, 20 2050 3000 0,050 3500 4600 0, 22 2020 2990 0,055 3400 4400 0,25 2000 2970 0,060 3200 4300 0,28 1990 2950 0,070 2900 4100 0, 3'0 ]970 2930 Napomena : Pri obradi Jivenog gvo!da, bronze i mcsinga gornje vrijednosti se mnoie sa '0,5, a pri obradi alwninijuma - sa 0,2. 219 Tabcla -- Ky Ku Xc Materi;al sredSlvo predmeta grudni ugao 1:a podmazl\'anjc o!tra zatup- 5 10 15 20 ivica Ijena SF EM BM Br ivica },13 1 0,93 0,85 '1 J ,15 1 J 0,9 1,)4 l iveno 1,1 1 0,95 I 1,15 0,9 1 gvoide - - - Napomena: SF - sulsofrezol; EM - 10% emulzija; BM - bil;na mast :' BP - bez sred. za podmazivanje ® Da bi se savladali otpori rezanja, potrebno jc ostvariti pogon masine za provlacenje, Kao pogonska masina sluzi elektromotor. Ukupna snaga koju daje elektromotor P E.lJ trosi se na savladivanje otpora rezanja i otpora koji nastaje unutar same masine (otpori trenja), Snaga koja je potrebna za pogon glavnog pravolinijskog kretan:a oder- d'ti(e se prema obrascu : P g = Fmax . v [kW], 60 gdje je: F max [kN] - maksimalni otpor rezanJa, V [m/min) - brzina rezanja, Snaga e1ektromotora: P EM = P a = Fmax_' [kW) , 1] 60 ' 'T] gdje je : 'T] = od 0,6 do 0,7 - stepen iskoristenja. 9.5, HORIZONT ALNE MASINE ZA PROVLACENJE 220 Shema maSine za horizontalno provlacenje data je na slici 9,7. Shema maIine za Iwrizontalno pruvlalenje : 1 - stezac; 2 - oslonac; 3 - prcJrnct; 4 - 5 - stezac; 6 - klipna poluga; 7 - kli p; 8 - cilindar Predmet (3) sc oslanja na oslonac (2), koji je za radni sto ho- rizontalne masine za Provlakac (4) prolazi kroz otvor i, stegnut u (1), izvodi glavno kretanje, u smjeru brzine rezanj a v . Stezae (1) je vezan za klipnu polugu (6), na eijem se kraju nalazi klip (7), koji klizi u cilindru (8) . Pri radnog hoda, se krece pravolinijski u odnosu na predmet koji se obraduje i ostvaruje proces rezanja. Po zavrsetku radnog hoda provlakac se vraca u pocetni polohj brzinom v •. Povratni hod se ostvaruje posl ij e skidan;a obradenog predmeta, u po- cetku pomocu cilindra za radni hod - - dok (5) ne uhvati provlakae, a zatim pomocu stezaca. Horizontalne ma&ine su pristupacne, ali zahtijevaju posebno stezanje i centriranje radnog predmeta. 9.6. VERTlKALNE MASINE ZA PROVLACENJE Shema ma&ine za vcrtikalno provlacenje data je na slid 9.8. Radni predmet (1) ucvrscuje se na radnom stolu (2). Provlakac za spol jnje (3) vezan za nosae (4) koji klizi po vodicama. Nosae je vezan pomocu klipne po- luge (5) za klip (6) koji se moze kretati u cilindru (7) . Na slici 9.8. razvodnik za ulje nije prikazan. Kretanjem provlakaca u smjeru brzine rezanja v ostvaruje se radni hod, a kretanjem u smjeru povratne brzine v. - povratni hod. Masine mogu biti za unutrasnje i spoljnje Pored prikazanog pogona, horizontalne i vertikalne masine za provlacenje mogu 'biti i s mehanickim pogonom. Sl. 4J Shema ma.iine za vcrtikaJ1W prov- 1 - predmet; 2 - 8tO; 3 - pro- 4 - n08at 5 - klipna poluga; 6 - klip; 1 - cilindar 9.1. PITANJA ZA PONAVLJANJE @ Sta je provlacenje? 2. Kada se primjenjuje 3. Koji karakteristicni profili se izraduju . 4. Kako sc izvodi spoljnje 221 S. Nacrtaj i objasm shemu 6. Koji su elementi provlakata? 7. Nacrtaj profiJ zuba i objasm veJitine! 8. Sta je dubina 9. Od /!:ega zavisi dodatak za provlacenje? 10. Koji faktori utifu na brzinu rezanja? 11. Koje su komponente otpora provlatenja? 12. Od cega zavisi otpor provlaCenja? 13. obrazac za otpor provlatenja! 14. Kako se odreduje snaga porrebna za pogon za provlacenje? 1 S. Objasni shemu msSi ne za horizontalno provlat enje! 16. Objasm shemu masine za vertikalno 1 17. Kakvi se pogoni kori'ste kod za provlacenje? 222 10. OBRADA BRUSENJEM I GLACANJEM_ ( je vrsta obrade sa skidanjem strugotine pomocu koga se dobiva kvalitetno obradena povrsina, s visokom Ovom obradom se postizll klase tacnosti obradene povrsine od 4 do 11, dok se glacanjem mogu postiCi klase od 1 do 8. Brusenjem se obraduju kaljeni i nekalj eni predmeti. Najekonomicnij e brusenje postize se pri obradi zakalj enih i tvrdih predmeta, sto je u vecini slucajeva i jedini moguci nacin obradetNaj ceU:e se izvodi kao za- vdna operacij a - kojoj su prethodile obrade na drugim masinama alatkama, i poslije t errnicke obrade. Pri tome se skid a dodatak za brusenj e, cij a se dubina krece u grani cama od 0,05 do 0 5 mm. Pri tome, dubina brusenja u jednom prolazu iznosi 0,01 do 0,05 mm, a pri najfmij em od 0,002 do 0,005 mrn. Pored brusenja kao zavdne obrade, brusenje se moze, u nekim sluea- jevima, primjenjivati kao metoda grube obrade, sa skidanjem velike kolicine materijala. Ovakvo je bruSenje pri obradi odlivaka koji imaju tvrdu koru (odlivci u kokilama). BMenje se moze primijeniti i kao zavrsna obrada, onda kad nije bilo prethodne obrade rezanjem predmeta izradenih livenjem pod pritiskom, i predmeta koji su presovani a koji imaju male dodatke za obradu. Proces brusenja je slozen, a u osnovi je sliean glodanju koje se izvodi pri velikim brzinama. U svim slucajevima obrade bMenjem, upotrebljavaju se mnogosjecni alati - brusne ploce iii toeiJa. Glaeanje je najfinije koje .omogucava k,:a- liteta i najvece tacnosti obradene Obrada se lZvodl na Speel)alrum maSinama Zll glacllBje. 10.1. VRSTE KRETANJA I OPERACIJE PRI BRUSENJU Proces bruSenja se ostvaruje bo rezultat slozenog kretanja, koje izvodi alat i radni predmet. Glavno kretanje je k.nv.no i izvodi ga alat. Pomocno kretanje je slozeno od kruZnog i pravolinijskog, a moze ga izvoditi alat iJi predmet. it Prema obliku predmeta koji se obra.duje, bMenje moze biti: okrugio, ravno i profiino. 223 okruglom razlikujemo vanjskih i unutrasnjih e!9 Na sliei 10.1. data je shema okruglog spolj nj eg Predmet koji se obraduje (1) u(:vrscen je izmedu siljaka (3) . Brusenje sc ostvaruje tocilom (2). Da bismo skinuli sloj materijala = Do - Dl mm, neophodno je 2 ostvariti sljedeea kretanja: kruZno kretanje toei la (2) brzinom v, kruino kretanje predmeta (1) brziDom v"' UZdUZDO pomjeranj e toeila iii redmeta S i rOQrecno pomjeranje predmeta iii toeila c. _ avno kr tan e kretanje toe a Kruino kretanje predmeta, uzduino kretanJe tocila iIi predmeta i poprecno pomjeranje toclla iii predmeta su pomocna kretanja. I .• q s-· - . .. . ' . .. .: ' • . ' .. Vp """"aJ-- 1--1-- --- Shema okruglog bruJenja .' . 1 - predmet; W 2 - tocilo; 3 - §iljak 2 1 b I Vp SI. £SJ Shema radijalnog bruJenja.' 1 Uredmet ; 2 - tocilo; 3 - §iljei Predmet kruZoog presjeka, male dufine bruSenja, obraduje se metodom radijaInog brusenja (slika 10.2.) . . Sirina tocila b je veca od dufine (l) povrsine koja se obraduje. Pri ovoj obradi tocilo izvodi glavno kruZno kretanje brzinom v i pomoCno radijalno kretanje brzinom S, dok predmet izvodi pomocDo kruino kretanje brzinom v". Pri obradi kratkih i glatkih osovinica u serijskoj i masovnoj proizvodnji primjenjuje se bruSenje bez slljaka (slika 10.3.). 1 , 3. 'If,. 51. bruIenja bez Iiljaka: ) ' - raclno todlo; 2 - vodeee todlo; 3 - 4 - predmet 224 Predmer kOJI obraduje (4) lobodno 5e lan' n' -se oa1azi izmedu dva locil., R dno 1 '00 ( I) viii hruJenje, d (2) predme i d je mu uulutno rztoom . D vanIa uzduino pomJeranje prWm ta, "odele r (2) je nagn tll ex od 1° do So, Glavno kretan;e izvodi radn lOC110, d II. rum odi predmet. I Pri bruAenju unutrJ!njih okruglih povrimn ISlB.U rerani . poljnie bruAenja Na slici 10.4. prikazano je unu nje brWiCIljie. olrruglo bruJ.nj. : I - predmet ; 2 - toc.lo I / Glavno kretanje je kruZno i izvodi ga tocilo (2) brzinom t·, J ' U ['0- motnn kretanja : krumo Itretanje prrometa brzinom v. i' uWufno pomjeranje alata brzinom S. - Pri bruAenju tclkih i glomaznih predmeta oba lc:rufna kreranja izvodi tocilo. Na slici 10.5, prikazano je planelarno bruAenje. U ovom sJutaju pred- mel se utvcltuje na radni sto. U procesu bruAenja predmet miruje, Glavno kretanje izvodi todlo. Osim toga, toeilo izvodi i krutno pomotno krelanje oko ose predmeta brzinom lip i uWuzno pomjeranje brzinom S. U nekim slutajevima uzduZno pomjeranje, brzinom S, izvodi radni SIO skupa s predmetom. ravnih povcl ina moze se izvoditi nn dva nat ina : - obodom tocil a i - teonom povrSinom tocila. obodom toeila dato je na slici {(j'6') Glavno krelanje u ovom -slut aj u je krutno kretanje toeila (3) brzinom vYok pomocna kretanja izvodi :radni predmet. Radni predmet (1) se najte§ce utvrsti na magnetnu plotu (2) • . ' '. , .... , . '. .'. 81. 10.6. Bru!enje obod"", IOcila 11 ! 11 " (r4:=i\ rl ....... -ti-_ ......... I I 1f! ' 8L 10,7. c-.o bruJenj. 225 i IZV0ru uzduZno pomjeranje brzinom S. Da bi se izvrSilo bruknje po cijeloj pr dmeta B fI , potrebno je po zavrSetku svakog hoda predmet pomjeriti popreeno Z3 velicinu koraka Sft. Kada se zavrsi skidanje jednog sloja (jedan prolaz), 'radni predmet se mora pomjeriti po vertikali za dubinu rezanja d. Pri ceonom brusenju rayne povrSine (slika 10.7.) razlikujemo dva slu- caja. U prvom slueaju osa todla stoji normalno na obradenu povrsinu, dok je u drugom slueaju nagnuta pod malim uglom. se vrsi s loneastim iii zvonastim tocilom. U prvom slueaju tj. onda kad osa todla stoji normalno na obradenu povdinu, tocilo ostavlja ukrstene trago e na obradenoj povrsini pa se takvo bruSenje zove ukrsteno. U drugom slueaju - kad je osa tocila nagnuta pod malim uglom, bruSenje se vrSi jednim dijelom tocila, koje na obradenoj povrsini ostavlja luene tra- gove, pa se ovo bruSenje zove lueno ceono brusenje. U oba slueaja glavno kretanje je kruzno i izvodi ga tocilo brzinom v, a pomocno kretanje je pravo- lioijsko i izvodi ga predmet brzinom S. Ukrsteno bruSenje se najeesce prirnjenjuje pri gruboj obradi, a lueno pri taenom i finom bruSenju. Konuse mozemo brusiti na tri naCin a : za pola ugla konusa, konusnim tocilom i zaokretanjem ose tocila za pola ugla konusa. Na slid 10.8. prikazani su naeini bruSenja unutraSnjeg konusa. U svim slueaj(!virna tocilo izvodi glavno krufuo kretanje brzinom v. Pomocno kruZno kretanje izvodi predmet brzinom v p ' dok uzduZno pomocno kretanje izvodi predmet iii tocilo brzinom S. v • abe SI. f). BruIenje unutraInjeg konusa , Profilno bruSenje izvodi se pomoCu spedjalno Ovo bruSenje sluZi za obradu ozlijebljenih vratila, zupCanika, navoja i SliOlO. Na slid 10.9. prika7.ano jo brulenje oZ\ijebljenih vratila. Ovdje glavno kretanie u.vodi [Qcilo, dok predmet izvodi uzduZno pomjeranje. Po zavdetku bruknja jednog tlijeba, pomoCu podionog aparata dovodi se drugi Zlijeb u radni polotaj. Pri obradi fazonskih povrSina (slika 10.10) tocilo izvodi kruZno kretanje, i radijalno pomocno pomj.eranje brzinom S, predmet izvodi pomoeno lcruZno kretanje. Profil tocila odgovara profilu kOJ1. ae brusi. 226 / hd III 11 rn /. n I': / I. • 'u t t' 0\'001 m"ll' 1m bru n <: do\'oljnc la n SII, hrz. I. keet nle 1 pomoen( 1\ 1 .2. ALATI ZA BRl.: . E. "J E - l ' • .. U ... I:ljava s.e u o.bliku praSka za i oprav\..u. Narocim veliku pri- mJenu Ima prt prolZvodnji 0pliCkih instrumenata. . Dijamam je kristalno stanje ugljenika. Moze biti bczbojan iii fut, (rven ltd: !rna vi.soku koja, po .\1 so\'oj kali, iznosi 10. Zbog voje vehke tvrdoce, pnmJenJuJe se za najfinij e brusenje, naroato tvrdih predmeta kao, na primjer, nozcv3 sa plocieom od tvrdog metala. Slut.i i za oblikovanje toeila. Priwdna sred tva 7.a bru enje sve sc manjc primjenjuju. Danas su vise \'jc. t(l('ka brusna sr dstva, koja imaju bolje brusnc karakteristike. Vjd wcka za brusenie su : vjestatki dij amant, silieijum-karbid, c ektrokorund i horov karbid. Vjest:ll:ki ciijamant ima sve veeu primjenu u industriji , a narotito pri obradi tvrdih iegura i metala. Dobiva se iz grafita pri visokim temperatu- rama (okn 2 500' C) i ycoma visokim pritiscima. Silicijum-karbid di karborundum (SiC) dobiva se, uglavnom, topljenjem koksa, r ijeska i soh u el ktrienoj peei. Kristali silicijum-karbida su bezhojni , ali se mogu bojiti u erno iii zeleno. Silicijum-karbid ima veliku tvrdoeu, a malu zi lavost i primjenjujc se Z"''''' Ilrrn L .... _ J,.L, .. Oblik tocil .. kolutasta i valjlmJiUlj·': I i 3 - ::! scp.arator ; 4 - vreu:no; 5 - elek.lr motor ' 1. 10.26. hnnJ ' QJpored.J 1".<1""'0 ;.,.} Idonia polir-ploca ; eparalor. 3 - prcdmtl Predmeti koji rreba cia se lepuju postavljaj u se u gni:ezda separ atora (2), i smjcltaju izmedu dvije ( 1 i 3). Gomja polir-plota ( 1) ima obrtno kretanje koje dobiva od vertikalnog vretena (4). Obrtanje verri kalno vrelena o n'aruje se po red tvom remenog prenoS3. Donja (3) dobi va obrtno kretaDje od elektromot ra (5) preko konicnih zup<.'anika. Polir-plo e ( 1 i 3) e obrcu u suprotnim smjer virna razlititim brzinama. Na slici 10.26. prikazan je raspored cilindri nih predmeta koji se lepuju. Cilindr icni predmeti ist ih postavl j ju se pod ugl om at u odnosu na separatora. Pri obrtnom kr etanju polir-ploca, predmeti dobivaju obrtno kretan je oko svoje ose. Brzina kretanj a (v) polir-diska moze se razloziti na dvije komponente : v. - brzina kretaDja predmeta aka svoj e ose, i v, - brzina klizanja predmeta. Proklizavanje predmeta u odnosu na polir- ploCu omogueava proces lepovanja. Od veliCine ugla nagi ba IX zavisi i brzina lepovan ja. Veei uglovi skr euju vrijeme poli ranja, ali se dobiva "-val itet. Ugao IX ,,;; IS". Lepo\'anje moze biti prethodno i zavrlno. Pri prethodnom lepovanju brziDa kretanja ploca krece se u granicama 30 - 40 m/min, a pri zavrsnom 25 - 30 m/min. Ako se upotrebljavaju brusna sredstva pornijciana sa uljem, tada se lepovanje vrli mehanickim putem. Pri upotrebi pasti sa hemijski aktivnim materijama koje ulaze u njihov sastav, lepovanje se izvodi hemijsko-meha- nickim putem. Pod uticajem hemikalija na se stvara tanka i meka oksidna opna, koju lako skidaju brusna sredstva. Lepovanj em se mogu obradivati ravni i predmeti (osovinice) koji su premodno obradeni brwenjem. (:istoea povrline mora odgo- varati klasama obrade 5 do 7. 10.7.3. SPOLJ NJE HONOVANJE - SUPERFINIS POSTUPAK Spoljnje honovanj e ill superfinis postupak se primjenjuje pri obradi cilindricnih, konicnih i ravnih povdina sa klasama obradene 2 do 4. Osim toga, superfinis se cesto koristi pri ispravljanju grciaka oblika radnog predmeta. 250 Pri supet!inis pos\upku (slika 10.27.) nstvaruju se sl jede6J kr.:tanj ... glanlO krctan)c (to Je obrtno kretanj c prcdmetu (2) brzinom v), uzdu7.no pomJeranJe - po\lacenJe aiata iii predmeta brzinom S i oscilatorno po- mjeranje a1ata. Sl. 10.27. Shni shcmu hidrauliblog pogona kod brusiliea! )8. Objasni princ.ip ruJa brusilice bez liljaka! 39. Kojc su karakteri stike brusilic'il Z. unutrasnje okruglo bruknje? 40. Obj.sm princip roda brusilice za ravno bru!enjc! 41. Sta je glai.lmje i kada se izvodi? 42. Sta je honovanie i koj. Klase obradeDe p, .. !in. mO.'.., mG p .• niti h onovanjem? 43. Ob,.sn; princip hono\·anj.! 44. St. je lepovanje i knda se primjenjuje? 45. KGje klasc obradenc povrsiDe lcpovanjem) 46. Sta ie superfini! postupak i kada so primjenjuje? 47. Koje Klase obradene poVTsiDe post i!<:mo superfini! poSlupkom ? 48. Sro je polir1lDjo i kada so koristi? 49. Koje klase obradeDe pOVTsiDe postiicmo poliranjem? 50. Koji su natini polir1lDja? 253 II, IZRADA NAVOJA I ZUP ANI KA Izrada navoj .l 1 zupcani\.. 1 r .. I:tlidt im pnstupcima obrade sa skidunjem tinr zovc l .l).'dniekiQl imcnom Ll zuhIjenje, Ozubl ienje je siozeni kl'l) i zahtijc\ upotrcbu speci jainih alata i mJsina. Kretanj a koja u ''",om sIuci)u oba\' 1!aju alat i preumct moraju imati odredenu z3visnost, 11.1. IZRADA NAVOJA Prema vrsti navuja (spoIj ni , unutrasnj i, kratki ii i dugacki, trouglasti iii kvadratni itd, ) j obimu njihuve proizvodnje biraju se: postupak izrade, masi ne i al ati. Navoj i se mogu izradivati rueno iii masinski, Masinskim putem navoj se izraduje na : strugu, busili ci, glodalici i brusilici , Pored toga, navoj se moze izradivati i valjanjem, 11.1.1. IZRADA NAVOJA NA STRL' GU \J Navoj se moze izradivati na univerzalnom strugu, strugu sa vodecim vretenom, revolveru, polu:JUtomaru i automatu. Za izradu navoja upotrebljava se specijalno profilisani noz. Pn'o se obavlja grubo narezivanje navoja, a zatim fino - s dotj erivanjem na odrcdenu mjeru i profi!. Obrada se izvodi u vise prolaza, pri ('emu se serija prolaza moze osrvariti na dva naeina ulaska noia u materijal: radijalni i uzduzni (slika 11.1.). 254 1= O,02+U.U)mm a 1=0,'-;'0,2".". b t =0,3-1-0, 5 mill C SI. 11.1. Sht ma ,,/aska noza " I/Ullerijal: a - ra- d,jalno ; b, c - uzduf no Pri radijal nom ulasku nota (8) oba sje6va rezu u iSlo vnJcme i5ti pn:sjek strugotine. Time je proces nastanka strugotine otetan, potrebne su veee sile, izaziva intenzivno habanje vrha noza . Na taj natin obrada jc kvaliteta, a ni mjere nisu tacne. Pri uzduznom ulasku noia u matcrijal (b i c) sarno jedno sjeCivo vrSi rezanje, sto olak§ava proces rezanj a i smanjuj e habanje noia. Ovaj nacin daje manju tacnost profiJa, i koristi se za grubu obradu. Navoj se izraduje kombinovanom metodom. Gruba izrada navoja vrsi se uzduinim primica- njem nOla, dok zavrllni dio obrade dotjerivanjem profils na mj eru izvodimo radijalnim primicanjem noia. Pri radijalnoj metodi dubine rezanja po jednom prolazu su manje nego pri uzduznom. Shema izradc navoja na univerzalnom strugu ili strugu s vodcCim vre- tenom data je na slici 11.2. Radni predmet (1) stegnut je u steznoj glavi i oslonj en 0 Sil jak. Predmet dobiva obrtno kretanj e od prenosnika za glavno kretanj e. Nosac alata (2) koji nosi noi izvodi uzduzno pomjeranje. Ovo pomjeranje je kontinuirano i osrvaruje ga vodece vretcno (3) z, T h . . 1 d t · 2 - nosa' alat • . 3 - vodel:e vreteno; SI. 11 .2. Shema I zrad. navoJa lIa stNlgU: - pre me '. . , Zl -ZII - zupt anlcl /" Pri izradi navoj a mora se uspostaviti veza izmedu glavnog obrtnog kre- tanja predmeta (1) i uzduinog pomjeranja noia. Dok se jedanput, noi se mora pomjeriti za velicinu narezu)e. Zavisnost izmedu glavnog i pomotnog kreran)a moze se IZrazlb )edna- cinom: n . h = n • . h., gdje je : n [min- I] h[mm] n. [min-I) h. [mm) broj obrtaja predmera, korak predmeta, broj obrtaja vodeceg vretena, korak vodeceg vretena. Da bismo omoguCili izradu predmeta razlil:itih koraka, potrebno je omoguciti brojeve obrtanja vodeeeg vretena i predmeta izmedu kojih postoji odgovarajuci prenosni odnos: · n h. 1=-=-. n. h Ovaj prenosni odnos se ostvaruje pomocu zupl:anika od .81 do .81' Zupl:anici od ZI do Z4 imaju prenosni odnos 1, a sluZe za promjenu smjerova kretanja. \ Zupl:anici Z,-ZI crne grupu promjenljivih zupl:anika, koji se, zavisno od prenosnog odnosa koji treba ostvariti, postavljaju na vratiJa, premo slici 11.2. Uz svaki strug dolazi garnitura sa brojevima zuba od 20 do 130 s poveeanjern po 5 zuba, i zupl:anici od 127 i 157 zuba. Prenosni odnos promjenljivih odreduje sc prema obrascu: · n h. ZI.8 8 ,=-=-=- ' - n. II Z. Z7 Za odredenu maSinu korak vodeceg vretena (h.) je stalan, dok je korak standardizovan i zavisi od predmeta. Primjer 11.1. Odrediti promjenljive zupl:anike za izradu trapeznog na' 50 X 8 ako je korak vodeeeg vretena struga 12 mm. Rjdenje : d = 50mm; h = 8mm; h. = 12mm, . , Z., .8., Z 7 1 Z8 = . Prenosni odnos promjenljivih zupt anika: · h. z. z. '=-=-'- , h z • .8 7 Z,.8. 12 4 , 3 100 40 30 - '-=-=--'--=- ' - .8, Z7 8 4' 2 100 40 20 z, = 40; Z7 = 20; z. = 40; Z 8 = 30, Provjera rastojanja medu vratilima: z. + Z. > Z7 Z7 + %1 > Z, 40+40>20 20 + 30 > 40, Primjer 11.2, Ako je korak vodeeeg vretena struga 12 mm, a obraduje 8C Witvortov navoj preallka 2 sa 4,5 hoda, na dufuli od 1, odrediti pormjen- Ijive zuptanike z" z., Z7 i z., 256 Rje§enje: II. = 12 tom; d = 2"; ... = 4,5, z" z.' z, i z. = ? Korak predmeta: h = mm. 4,5 ·Prenosni odnos promjenljivih zuptanika: . h. Z l Z. 1=-=- . - h 3 6 Z7 Z. Z 8 12 12 . 4,5 6·45 40 - = -- = ---- = -- - Z 6 Z7 25,4 25,4 127 40 4,5 .z. = 120; z. = 127; Z 8 = 90; Z7 = 40. Provjera osnog rastojanj a: Z.+Z. > Z7 Z7 + Z8 > z. 127 + 120 > 40 40 + 90 > 120. 120 90 - - '- 127 40 ?rimjer 11.3. Odrediti promjenijive zuptanike pri izradi predmeta ko- ·raka 4 mm ako vodece vreteno struga ima Witvortov navoj sa 8 hodova na dutini od 1. : h = 4 mm; Z = 8 .Koral< vodeceg vret.ena : h. = 25,4 = 25,4 rom. Z 8 PrenQsni odnos promjenljivih zuptanika: . h. Z. Z • . 1= - =-·- h Z. Z7 25,4 z. Z 8 8 25,4 127 127 60 127 60 . -=--= -- = -- = -_. - - _ . _ - Z7 4 32 160 80·2 60 80 120 Z. = 80; Z. = 127; Z7 = 120; z. = 60. Provjera osnog rastojanja: z. + z. > Z7 80 + 127 > 120 Z7 + Z8 > z, 120 + 60 > 127. ?rimjer 11.4. Odabrati promjenijive zuptanike za izradu puta s jednim l'otetkom tiji je modul m = 3 rom. Obrada se izvodi na univerzalnom strugu, cije vodece vreteno ima korak 6 rom. 257 '1' 'nje m - l mm; h. ",.. 6 mm h z. z. i .11'8 - ? KOTek pufa: h = 11111: = 3 :l mm, Prenosni odnos promjenljivih , Be S8 h. 1=-'-=- Z6 Z7 h Ze .11'8 6 2 100 100 40 40 50 - ' - = = - - . = - . = - . .11'5 Z. 3:it 3,14 100 157 40 157 20 Z 5 = 157; z. = 40; z. = 20; Z8 = SO, Provjera osnog ra tojanja: Z5 + z. > z. z. + Z8 > .11'0 157 + 40 > 20 20 + 50 > 40. Obrada navoja na strugu (stika 11.2.) vcli se pri izradi nestandardnih navo'a i prilikom rada na stari jim konstrukcij ama strugova. Savremeni univerzalni strugovi imaju ugraden poseban prenosnik, koj i slufi za pomocno kretanje i koji omogucava izradu standardnih mili- metarskih, Witvortovih i modulnih navoja jednostavnim pomjeranjerr. odgo- varajuCih Na slid 11.3. data je kinematska shema prenosnika koji slufi za po- moeno izrade standardnih zavojnica. A 1 "- IX * . , rt-ft ""t + oj I' .', / . , VIII 1' ...... 1$ " \.. '. !1 V" v' , - U IS" 11 I' K/ , I _ VI T'I l. • :-IT ..... f1.r r" V 10 " /II 10 '''' l'N II rz, il1 " II r.. ! - f-- -- • .I."" Jl • - '., _. -.- 111 J() f -1 - K' ' J4 11 SI. 11.3. Kinematska SMma prenomika za pomotno Itrelanj. kod unifJet'za/nog slnIIa 258 Obrtno kretanjc v dcceg \, retena (I) pO\'ezuj e se s obrr nim kretanjem predmeta pomncu zupcastog prcnn5nika Pri obradi mil imelarsk( navoja prcnos ' ,::la\ nog vretena (I X) na voeleee (!) o,tvarujc Se - POffi oeU zupcani ka I , 2, 3, 4, spoj nice (K I ) . koja jt: ukljucena sa zupcani \, om (5). Zupcanik (5) ie sprct! nut sa zupcani kom (6) , k ji se nabzi na vrati lu (VI) snopa 7. upcanika (nd 13 do 19) Nortonnvng mjenj aca, Sa ovih z up 'anika, posreds[\'om umet nutog zupcanika (20) i m pcanika (21 ), spojnicc (K. ) ukl jucene u uesnu 5tranu j zupcanika (od 24 uo 30), spoj ni ce ( K ,) pomj erene u de nu st runu I zupcani ka (31 i 32) " prcnnsi sc h Cldn je na vodcee vratil o I). Zupbnici (oJ 13 do \9) imaj u h((ljevc zuba IjO. SO. 45, .to, 35, 30, 25 , k ji pomo(u grupc pomjeri)i\' ih zU!'CJnika (20 i 21) vrSr prnmjenu brojeva obrtaj a vratDa (I V). Ova kombinaci ja zu canika pr'dstavija , orlonov mje- nja . Zurcanik (21) mOLC da klizi po vrauiu (IV), a zupcanik (20) pomoeu meiee (R) slika (a) moze da se sprcgn<.! s hilo k')Jim Zllp,,;,nikom (nd 13 do \9). Osno 'ni r 26mm Rupa Nlvoj Duiina navojo 1 [mml I=d I>d l=d l>d Otvorena metti&i i Witvortov 1 2 2 3 rupa cijevni 1 2 I 2- . Zatvorena mettitlti i Witvortov 3 3 3 3 rupa cijevni 2 2 2 2 Urezivanje navoJa pomocu ureznika moze se na: strugovima Pri ure2Jtvanju navoja, prethodno se izvrli rupe, a zatim pomoeu ureznika ure:ruje se navoj na mjeru. Posrupak je ekonomican i veama taean. 261 Alat ureznik) iz 'odi glavllO obrtno kreranje i pra\'olinijsko pomocn(' kretanj e. Bruna rez.anja zavisi od vrste moterij ala alata i predmeta. Za ureznikc izradene od nelegiranog alamog celika, koji sluZe za obradu k011Strukcionih celika zatezne jacine do 70 kN/cm', brzina rezanja iznosi od 3 do 7 m/min. dok za ureznike od brzoreznog celika iznosi od 9 do 15 m/min. Korak pomotnog kretanja je odreden korakom navoja koji se obraduje· 11. 1.J. IZRADA NAVOJA NA GLODALICI U seriiskoj i masovnoj proizvodnji trouglastih i trapcznih, spoljnih i unutni!njih navoja cesto se obrada izvodi na glodal icama. Glodanje kva- dramog i pravougaonog navoja nije ostvariti na uslj cd izoblicenia profila. Izrada navoja glodanjem moze se vrSiti na univerzalnim i specijalnim glodalicama za rezanje navoja. Razlikujemo izradu dugackih i kratkih navoja. Na univerzalnim glodalicama vrSi se narezivanje dugaCkih navoja pomocu plOCastih (kolutastih) profilisanih gloda1a. Za narezivanje kratkih spoljnih i UDutrainjih navoja na predmetima veeih preenika i predmeta neokruglog oblika konste se planetarne glodalice za rczanje navoja. Sl 11.1. Si' I W"," notJOjD ,Iodtmjao: ! - sJodat; 2 - gm."DO hCUOO; 3 - pm:lrDd Pri izradi krupnog navoja (trapeznog i modu1nog) koristimo 5e ploeastim profilisanim glodalom i univerzalnom glodalicom uz pri- mjenu podionog aparata. Pri radu na vertikal- noj univerzalnoj glodalici, ploeasto glodalo (I ) se uCvrSCuje na glavno vreteno (2) i zaokreec za ugao a., koji je jednak uglu uspona navojo mjerenog na srednjem preeniku (slika ll .S.). Predmet (3) 5e postavlja izmedu !i1jaka podi- onog aparota, pri cemu sredi§nja gnijezda moraju biti koncentriena u odnosu na spolj ni ptcaJik predmeta. Predmet ima uzduZno po- mjeranje i lagano obrrno kretanje, koje dobije od podionog aparata. Dok se predmet obme jedanput, sto glodalice 5kupa s predmetom sc pomjeri za korak navoja. Pri izradi dugaCkih navoja manjeg pree- nika primjenjuje se pokrema lineta, koja se pomjera ispred glodala. Glodalo (1) izvodi glavno obrtno kretanje brzinom tI, pri cemu njegova ekscentritllost na vratilu ne smije biti vea od 0,03 do 0,05 mm. Izrada navoja ovom metodom ima ogranicenu primjenu, zbog toga Ato je obradena povriinll u ovom sluOIju slabijeg kvaliteta i §to je .t8Cnost profila mala. Zbog toga Ie trapc:zne navojnice grubq obrad':lj.u dok za- vrinu obndu izvodim.o pomobl noieva 118 strugu III brulen,em. I 262 I Na univerzalnoj glodalici uz upoti-ebu uni vcrzalnog podionog aparata i p ocastog profilnog glodala mogu se izradi vati : ZBvojna vret ena maSina alatki, dizalica i dr. , " ptdevi, spiralne burgij e, glodala sa zavojnim zubima, gloda6 sa zavojrum zubima itd. Z,a izradu veceg preenika upotrebljava se specijalna za navoJa., Kao a1at ,sltdi zavojno glodalo koje je u vidu ?avoJa uzduZn,un :.l: IJ ebovuna koji sltde za izbaeivanje srrugotine 1 forrmranJe grudnih povrSlfla a1ata. Na sliei 11. 9. data je shema izrade spoljne kratke zavojnice, Ovdje je osa glodala (2). post avlJ cna 5 os om ( 1), a glodanje svih navoJa se u ISro Za jedan obrtaj predmet a (1) glodalo (2) se pomJen za Jedan koru navoJa predmeta koji se izraduje. / s - -- I. 11.9. Izrad4 ,poJfroj.,lrrulirDr 1IO,,,,ja : I - prrdmet j 2 glodat : 0) 51. 11. 10. Ittmo i;:rode ,uwoja plallctarn;m Irrcranjn" g/odata: a spol;n;. ; b - unuUlIlnje Glodal o izvodi glnvno ebrrno krelUnj e brzinom tJ i uzdu:.l:no pemjeranje bninom s, uz prethodno radijaln primicanje za dubinu zlijeba naveja. Predmet (1) izvodi samo pomoCne obrtno lcret anie brzinem 11,. Za potpuno narezivanj e nllvejo potrebne je 1,2- 1,3 ebrtsja rndneg predmeta (0,2- 0,3 obrtajs potrebne je radi p<>Slizania pune uubine Zlij be neve;a), Zbog toga je dutinB glodabl ndto vcCa oJ dtdine predmeta (ebitne 7,a 2- 3 neveja), Pri obradi preg svogn oblika nernaju t obrtnog POllloCnO kretanj, gloda izvooi 5\'3 kret8nja, dok rredmet mirujc (slib 11.1 0.). Glodal , pore..! IIlav nog brtnOIZ krclllnj . 11 op tV ne ose, izvodi pla- nctamo krnanie, rj. ohilatenje oko radnog predmeUt i u7.duU10 mjenl1l je brz.i nom s, 263 Vi§ehodne navoje i puteve ekonomitnije je obradivati putnim glodalom Pu!no gJodalo ima zavojne zube. ' . Na 11.11. data je shema izrade dugatkih vi§ehodnih navoja. Alat (1) glavno obrtno kretanje i pravolinijsko pomjeranje, dok predmet pomoeno obrtno kretanje. Odnos broja obrtaja predmeta i alata Je odnosu broja zuba wata i broja hodova (potetaka) navoja predmeta. A1at 1 predmet u procesu obrade pondaju se kao dementi putnog prenosa. Primjer 11.5. Na univerza1noj glodalici treba izraditi glodalo sa zavojnim zubirna. Dimenzije glo- dala su s/ijedece: srednji pretnik D. = 60 mm, broj zuba z = 10 i korak h = 300 mm. Zavojno vrete- no univerzalne glodalice ima korak h. = 6 mm. Prenosni faktor podi- onog aparata k = 40 . • 51. II . t t. iutJda dugaIltih viI.hodnih natJOja 51. J 1.12. Shmuz izrad. zavojnih t lj. b(1!!a Odreditl clemente potrebne za izradu glodala. Rjeienje: Pri izradi glodala potrebno se koristiti univerzalnim podionim aparatom, postavljenim na radnom stolu gJodalice. Radni predmet (Ill) stegnut je izmedu §iljaka podionog aparata (stika 11.12.). Obrtno kretanje predmet dobiva od zavojnog vretena radnog stoIa glodalice (1), preko cilindritnih zuptanika (5, 6, 7, 8) i podionog aparata. Pri tome je zuptanik 5 postavljen na zavojno vreteno radnog stoia, a zuptanik 8 na vratilo konusnog zuptanika 2 podionog aparata. Prenos ide od zavojnog vretena preko zuptanika (5, 6, 7, 8), para konitnih zuptanika (1 i 2), podione plate, rutice (R), cilindritnih zuptanika (3 i 4) i pumog prenosa. Pri tome je OIigurat 0) osIoboden od plate, tako da se mofe okretati skupa s konusnim zuptanikom (l), a osigurat (L) je postavljen u rna koju rupu podione plate. Dok se glodalo (radni predmet) okeene jedanput, radni ItO Ie pomjeri za jedan koruk. lzmedu broja obrtaja radnog predmeta " i zavojoog vreteDII 264 radnog stoIa glodalice n. postoji sli jedeei odnos: ._ n h. 6 I 1 - - = _ = __ = _ . n. h 300 50 . Ovakav prenosni odnos moraju da ostvare zupamici (5, 6, 7, 8), i podionf aparat. PoAto su 4 podJOnom aparatu zuiXanici z 1 = Z liz = II to J' e pre- nosm odnos: . I .' . hT) Z5 , z, zp 1=-=-1 - ' _ h Ze Zs zv' J gdje je: - I' ~ p . - = I ., = --' - prenosni odnos izmedu puta puznog tOCka. Zp. - k z, . z. = h • . ~ = ~ .40 = ~ z. z. h ' 300 5 z • . z, = ~ . t!. . 100 _ 40 . 80 _ 80 . 20 z. z. 5 8 100 - 50 80 - 50 40 z. = 80 z. = 50 z, = 20 z. = 40. Provjera osnog rastojanj a: z. + z. > z, 80 + 50 > 20 z. + z. > z. 20 + 40 > 50. Izraeunate zupcanike treba postaviti u podioni aparat prema shemi datoj na slici 11.12. Poslije postavljanja zuptanika, radni sto treba zaokrenuti za ugao P = = 90° - IX, gdje je IX ugao nagiba zavojnice preclmeta, a odreduje se prema obrascu : h 300 tg IX = = -- = 1,59235. Dan 601t Iz tablica se nalazi da je IX = 57°52'. Radni sto horizontalne univerzalne glodalice treba zaokrenuti za P = = 90° - IX = 90° ~ 57°52' = 32°8' . Poslije izrade jednog zavojnog flijeba i vraeanja radnog stoia u poeemi poloZaj, potrebno je radni preclmet (glodalo) zaokrenuti za jedan zub. Bro; okretaja rucice (F,) podionog aparata je: k 40 X=-=- =4. z 10 Znae, da bi se predmet okrenuo za jedan zub, potrebDo je rucicu (R) podionog aparata zaokrenuti za 4 okretaja po bilo kome krugu rupa podione ploee. 265 II. I.J. RRl' E:-:JE AY0]j / L/ " je. opcraci)a u postiL.llnju \ is kog kvru' lcla i t.Knost! . p? tiJe prelhodne obrade nu Slrugu, bu§itici iIi !!Iodalici, .a mote se lzvodm dlrektno s profilnim tocilom. BrU§enje se izvodi: poslije lermi ke obrade, pri likom izrade ureznika glodala za mjerile za navoj, t8 nih navoja, puie\'a itd. §en)em nayo)a posli)e kal)en) a odstranjuje se razuglj eniceni sloj i iskrivlienje profila nastalo u toku termicke obrade. . se izradivati direktno navoj malog koraka (II ,::: 1.5 mm). Pn ve\:trO koraCl ma oblcno se pri je terrnicke obrade izradi navoj jednom od r ani je opisanih obrada s ostavljenim dodatkom za brU§enje. BrU§enj e nam ja se izvoditi uskim profilisan1m tocilom, koje brusi sarno iedan nami , 11i ko)e Ima navoj narezan po obimu. '.-: r i .·Iv , .' . '. , .......&..- ._- I SI. 11. 13. BruImj< lIIJfJoja j . dnopro/ifnim IlXilom ( b) SI. J 1.14. S/umQ ,'z rade >Javoja viI. pro/il- nim IlXi/otn: a - punim profilom; b - ne- potpunim profiJom Na slici 11.13. prikazano je bruknje jednoprofilnim toci1om. Pri bru- s enju predmet dobiva lagano obrtno kretanje (slimo kao kod izrade navoja na glodalici plocastim glodalom) i uzdutno pomjeranje, pri cemu ie osrvaren uslov: dok sc predmet obrne jedanput, uzduino se pomjeri :ia jedan kocak. Tocilo je pri ovome nagnuto tako da se njegova ravan pokJapa s tangentom na profil navoja i one izvodi glavno obrtno kretanje. Bnina rezanjs ie od 3 do 8 m/min. Pri izradi navoja malog koraka bMenjem, predmet se obree malom brzinom u granicama 0,2 - 0,8 m/min, a izrada se oba\'i za 1-3 prolaza. Ekonomicnost pro.izvodnje moUrne pove61ti primjenom viieprofilnih tocila, kod kojih se kontura sastoji od vile profits, a ti profili mogu biti pot- puni iii na poeetnom dijeJu nepotpuni (slika 11.14.). 266 V, "(' prllnln.im lola koje nacine izradujemo navoje na glodalici? 1.1. Kako se izraduju dugi navo;; na glodalici? 15. Objas ni izradu kratkog navoj. na glodalici! 16. Rako se na glodal ici s ptanetarnim kretaniem izradui <' kratki navo;? 17. Na koje nati ne vrsi mo bru§enje navoja? t 8. K ako se vrsi bru!enj e n3\'0;3 \"lsepr(lfi lnim toci ll·m 19. Kada sc bru§c nje na\'oja? ] 1.2. IZRADA ZUPCANIKA U prenosnieima savrernenih maSina \'eorna \·etiku prirnjenu imBju zup- b niei koji rnogu bili razliciti po obliku, profilu i dimenzijarna - od veoma rnalih, koji se primjenjuju u instrumemima do \'elikih, ko;i slut.e u leSkoj industriji. Na sliei 11.15. prikazani su osnovni oblici zupeanika. NajceUe se koristimo eilindricnim zupcanieima s pravim (a) i kosim (b) zubima koji sluze za prenos kreranja izmedu paralelnih vratila. Konusni zupeaniei (slika e) sluze za pren(ls kretanja i kod njih se ose Halila sijeku. Ugao izmedu vralila moze biti razlitil. Ovi zupcaniei bili s pravim, kosim i krivolinijskim zubima. l- slucaiu kada se ose vratila mimoilaze, primjenjuju se eilindricni zupcanici sa za\'ojnirn zubima (slika ..I) iIi pufni prenos (slika e). 267 P ~ n i pr.:nos predstav!ja kombinaciju zupcanika (zupcast0lt tocka) i zavrtnla (puZa). Ovakav nacm prenosa koristi se za ostvarivanje veJikog pre- nosnog odnosa i prenosa veJikih snaga. 0) 0) e) 51. 11.1 S. Oblici zuptauika: a - cilindrieni sa pravim zubima; b - cilindritni sa kosim zubima; c - k o n i ~ n i sa pravim zubima; d - cilindritni sa zavojnim zubima; t - pu:l nl pre nos ; f - prenos sa zupcastom len'om Na sJici f prikazan je prenos pomocu zupcaste letve. ZupCasta letva moze imati prave iii kose zube i spreze se s cilindricnim zupcanicima s pravim iii kosim zubima. Prenos se moze ostvarivati kako sa zu?canika na zupcaslu letvu, tako isto sa zupcaste letve na zupcanik. • 268 Cilindrieni zupcanici imaju najteSce evolventan profil (slild )llll aralU r I )vn< "'\! r ni to r tTl ,J\' medu "bn I oh n' 'II, I rr .. :011 k l' ""U h.: tCl\':, Zu La: I . '" , 11.1. i u \ 3l1l" U radn 'm hodu. dd . n f" IH Illl hI luxIu u ro.( ,I tet\ it odmite od I'redmeta p.>mO<.'U da .Jiata I V) Rc:lati\n kNrl 8qr \ I h '1 (1'(- nutrlo kad sc zuptasta letva \'r4li u gomji polat.ai . Za vrijeme rf: nj d- ni SIO. skura rredmctom je nepo- kretan. Zahl'a\jujuC:; relali, - nul[ kotrlj nja (mehanizam raster=). smanjeno je habanje, ; postii-e sc vco- ma "isoka tsOlost obrade. L'slijed dutine alata (hroj zuba je od 6 do 8). proccs obrade je prelUdaD, tj. posJije obrade nekoliko meduzublja (poito je radni predmct dospio do mja alaea) zaustadja se maAina, i to oDcia kacia alat dode u gomj i polotaj, a radni sto sc nat; u rrvobitni polotaj - bcz relativnog Ir.otrljanja. Na ovaj nOCin je, zbog miro\'anja alata ; radnog precimcta, medusobni polobj zuba ostao neizmijenjen, tako da ponovnim ukljuovanjem glavnog kretanja proces obrade se nasta\·lja. Prije ukljuovanja glavnog itretanja mora sc iz- vriiti pomjeranje radnog stola u jednu, a potom u drugu ItnIDU, cia bi se uklonio zazor u mehanizmu za obrtno i tranalatomo itretanje precimcta. Zupanici s kosim zubima izraduju se po ovoj metodi, la iatim alatom. 5 tim ito se po !tome k1izi nosat alata zaokrene za upe Itoji odgovara ugIu nagiba zuptanika (slika 11.18.). Alat za rendisanje, po metod; Mag, je pravi zu¢asti nen (zup&ata letva), toji moze biti izveden trojako: za grubu, za zavrinu obradu i za obradu po- IHje koje slijecii bruienje. Zuptanici 5 modulom do 7 mm izraduju se iz jecinog prolaza, zupanici modula 8-14 mID - iz d\'a prolaza, a zuptanici modula veCeg od 14 mm - 5 tri ili viie prolaza. Bnins rezanja kreCe se 10-20 m/min, a translatorno pomjeranje meta po jednom dvojnom hodu alata je 0,1 mm-I mID. 270 / - - -- .... 1 ~ , 2 51. l l . l ~ . 1zgl.·d rwdisaljke lipo Maag: J - alaI; 2 - predmet; {J - ugao n.&It-a 11.2.1.2. IzratUl cilindrienih zupeanika po metodi Felous Cilindritni zupcanici s pravim i kosim zubima po metodi Felous obra- duju se pomocu kruZnog zupcastog noZa. U procesu obrade alat i predmet su spregnuti kao dva cilindritna zuptanika. Da bi se omogucilo rezanje. potrebno je da jedan od spregnutih zupcanika - aJat izvodi naizmjenicno pravolinijsko kretanje koje dovodi do rezanja. Na slici 11.19. data je shema kretanja pri izradi zupeanika po metodi Felous. Alat (1) izvodi glavno pravolinijsko (naizrojenieno) kretanje (I), a po- mocna obrtna kretanja (II) izvode istovremeno alar (1) i predmer (2). Redoslijed kretanja je slijedeCi: alar prvo izvodi glavno pravolinijsko- kreranje nadolje, kada se vrSi rezanje. Na zavrSetku radnog hoda, radni predmet se izmice (kretanje III) da ne bi alat u povratnom hodu bio u zahvaru s predmetom. Zatim se alat krece nagore (povratni hod). Po zavrSetku po- vratnog hoda, radni predmet se primite (kretanje III). Nakon toga se isto-· vremeno alat i predmet okrenu u suprotnim smjerovima (kretanje II) za. 271 ri inodi zuplam·Jta po ,rutodi Felow : 1 - alaI; 2 - predmet u poCetku. 'rczanja aJat ne mote zahvatiti punu dubinu zuba, zbog ¢cga se mora obczbijcditi i lagano radijaJno primicanje aJata (IV). Puna dubina rezanja se postiZe poslije obrunja prcdmeta za 2-3 zuba. Da bi sc izradio jcdan zupCanik potrebno je da sc radni prcdmet obme ndto vile od jednog obruja, tj . za onoliko vile koliko je potrebno za post i- zanjc .pune dubine rczanja. Alat jc krutni zUpCasti not (stika 11.20.). To je zupCanik na komc 5Vaki zub prcdst8vlja jedno sjeavo. Osnovna geomctrija ovog aJata je ista !tao i kOO drugih, tj postoje iste povriine i uglovi. Grudni ugao i' je obi¢no 5°, dok je ledni ugao c:t do 6°. Zbir uglova c:t + {J + i' = 90°. 272 Lcdni ugao c:t1 u presjeku zuba A-A iznosi 2". Broj zuba aJata najcdce je 24 iii 35 . .. SI. 11.20. ZwpltuIi "'" aa rmdisanj. A-A Na slici J 1. 21. prikazan je izgled rendisaljkr lira Fdous . . post .• lju (3) posravlJ en Je radm (8), na koj i se, pomocu dri3cn (7). p 'ed- met (6). Na gornj em oIJelu postol;a pllsravljcoa ;e lfll\' crza (5). kpi 1 tf\ 9 , .5 =r -£ . . -$ " - -/ .l....,£ '-;: I I- -- - - - F= i""" IV ' P - 1 ... 6 .---- J.., 111 7 1Dl<1>- I I - 1"...... I - - -JIll ::> - 8 I I I '-J-,D i D ' r Sl. 11.21. h gl .. d rel1disaljkc lira F."11Is : 1 ,- alaI; 2 - radno VrCll?nO; 3 - pOSloJjc; 4 .. gla\·a za rend isanjcj 5 - [raverza; 6 - prcumtt ; 7 - H - seo; 9 - elekcromotor za pomj eranj e glavc za rcndisunj e (4) i za radij alno primicanje (liata. Na gor- njoj strani traverzc post avlj cn je elcktromotor (9), koji sluzi za ostvarivanje svih kreranj a. Na , Iici 11.22. data je kinematska veza izmedu potreb- nih kreranj a. Izmedu broja obrtaja prcdmera (2) i alata mora poslojari odn s: gdje jc: II. broj obrtaja alam, broj oilrtaja prcdmcta, broj zuba :!I ata i Z p broj zuba prl!dmela. 3 III I Sl. 1 1.22. Shcma prtltosa kod relldiJaljki lipa Fe/ous Ovaj rrcnosni odnos os[\'aruje puzlli prenos (3), cilindricni zupcanici (4) i puzni prcilo (5). Pri izradi zupcani ka s kosim wbima, alar mora imat i takode kose zube istog ugla nagiba, sarno ,uprotnog smjera. 273 t,' ti ?d knj i se obradujc, matcriiala, a takode. 'oj 11 lIIt'vane tacnostl I ClSl<1CC ponSlnC, obr.lda se moze izvoditi u 1, 2 iii !\ 1) ,nI.v ... . Knrak po_ dvojn m hodu alata, koji iz\'ode prcdll1et i ala!, hira se u gra- mcama od 0,2:> do 0,5 mm/dh - za gruhu ohradu cclika, a za obradu 0, 15-0,4 mm/dh. Pri zavrsnoj hrad i, vclicina J.. orak,\ po hodu je 0.1-0,35 mm/dh . Radijalno primicanje alata za postizanjc dubine rezanja krece sc od 0, 1 do 0,25 mm/dh. Brzina rezanja pri gruboj i zavrsnoj ohradi celicnih zupcani ka jl' 10 - 26 m/min i 20- 33 m/min. Za liveno ova brzina je 14 - 32 m, min i 30- +5 m/min. 11.2.1.3. Izrada konusni/l zupcanika pomocu Iablona Konusni zupcaniei e mogu izradivati metodom pojedinacnog rezanja i metodom relativnog kotrljanja. Metodom pojedinacnog rezanja (zub po zub) konusni zupcani ci se rade kopiranjem. Obrada se izvodi obit nim nozem za rendisanje, Cij i profil ne odgovara profilu zupcanika. Da bi se dobio evolventni profil zupcanika ( 1), upotrebl java se sablon (2) slika ( 11 .23.), ci me je obezbij cdeno kretanje alata po evolventi. Ovakav natin izrade zupcanika je nerentabilan i primjenju- je se veoma rijetko. Medutim, primje- njuje sc u izradi velikih konusnih zup- canika s pravim zubima, ciji je modul veei od 20 mm. Sablon se radi kao ploca s evol- SI. J 1.23. ventnom povrsinom. Da bi se povecala produktivnost novijih konstrukcija, koristimo se sa dva noza. J edan noz obraduje jednu stranu profila, a drugi - drugu stranu istog zuba. 11.2.1.4. Izrada konusnih zttpeanika na rendisaljki cipa Glizon Izrada konusnih zupcanika po metodi Glizon zasnovana je na principu relativnog kotrljanja. Po ovome prindpu mogu se izradivati konusni zupca- nici s pravim i kosim zubima. Obrada se izvodi s dva noza koji se krecu po izvodnieama konusnog zup- canika koji se obraduje. Kretanje not eva je glavno pravolinijsko - naizmje- nicno, pri cemu se notevi krecu u suprotnim smjerovima. Pri tome jedan noi obraduje jednu stranu zuba, a drugi - drugu. Na slid 11.24. data je shema rendisanja konusnih zupcanika s pravim zubima, po metodi Glizon. Relativno kotrljanje nastaje pri istovremenom obrtanju radnog predmeta (1) i ploce (kretanja I i II) po cijim se vodicama krecu noievi (2). Obrtanje 274 se .u. istom. smjeru. Velitina okretanla odgovara jcdnom se obavi Izrada lednog medu7ublja, pi '>1 (3) i predmet 'rale kor ku 'ada e u rr\ uhitni SI. 11.14. She""l rendi,anja ktmuwih ::upcanika po pri1lcipu Glizo1l: 1 - predmet; 2 - ala!; 3 - plota poIohj (kretan;a I' tIl'). Poslije obavljenih kretanja, pomocu podionog apa- rata predmet se ok rene za jedan zub, i postupak se ponavlja sve do potpune izrade zupcanika. radnog predmeta i ploce s nofevima ostvaruje se pomoeu prom)enl)1Vlh Pri izradi kOn'usnih zupCanika s kosirn zubima, princip je slitan, s tom razIikom sto ma§ina ima same jedan nof ko;i izvodi glavno pravolinijsko kre- ran; e. I 1.2.2. IZRADA ZUPCANIKA GLODAN]EM Kod gIodanja se izraduju zupcanici metodom pojedinacnog rezanja meduzublja i metodom reJativnog kotrI;anja. Na gJodalicama se mogu izra- divati cilindriCni zupeanici s pravirn i kosim zubima, konusni zupcanici s pravim i kosim zubima, pufni tockovi, puf i zupl':asta letva. Izrada zupcanika gIodanjem je ekonomicnija od izrade rendisanjem, ali ;e pritom kvalitet i taenost slabija. 11.2.2.1. Izrada zupcanika pojedinaltwm obradum meduzublja Izrada zupcanika pojedinacnom obradom meduzublja moze se izvoditi na horizontalnim iii vertikalnim glodalicama, uz primjenu podionog apar tao A1at za obradu je modulno glodalo. Na slici 11.25. date su sheme izrade zupcanika modulnim glodalom. I Alat izvodi gl avno obrtno kretanje, dok predmet izvodi pomocno linijsko kretanj e. Poslije izrade jednog meduzublja predmet se pomocu podi- 275 onug apar - NJF. I Zupca,r3 I(' tva moze IzraJ "' J ti gloda- nj em na vcrtikalnim i horimntalnim glnda- licama s profilis,mim I!: lod.llom, uz pnm· II SI, 11.32, S/JmJa i:rrath ISUplasre le",e , UJ Iwri=olllah,oJ glodallCl' I - lupeasl. let,'a ;, 2 .. glodalo ' l rndni 5tO' 4 - zavojno "Tet<.nO slola; 5 podlOm aparnl ; =, - c,hnd- , . ) rifni 21'10 jenu podionog aparata. Zupcasta lend \ 1) . e na radni q" (3) f!1 _ dalice i u procesu obrade izvod i rOffil)l' no popr (:no I ..:l..vno kruzno kretanjc izvodi gl dalo (2) (slika 1 J .32.). Po zavrsctku izradc jednog mcduzublja, POtrCPilO )e rudnt to pom)cr iti za velieinu koraka zupea te ktvc : e = 111:'1. ( III - modu 1\ Pomicranjc radnog stoia ostvaruje se obrtanjcm Z3\'Ojr,O!! n ctena (-t) P0l110CU pOdionog aparata (5). Podioni aparat je u 'rseen 70a to. a pomo':u promjcnljivih LUP Jnika z., z., E" z. povezan je sa zavoini m \Tetenom stoia. Obrtanjem rucicc R prcko cilindricnih zupcantka z. I Z, i puinug prenosa i zupcanika z 0' z., Z " z., ostvaruje sc obrtanje z9vojnog vntena, a time i pomjeranje stoia skupa s predmetom. Da bi se radni SIO pomjerio za korak e zupcaste letve, potrebno je da se zavojno vreteno okrene II , puta, ti . : gdje je: ",. [mm) - korak zavojno!! vretena stoia glodalice. Ovaj broj obrtaja ostvaruje se obrtanjem rucice R. Izmcdu broja obrtaja rucice n i brojn obrtaja zavojnog vretena n. postoji prenosni odnos (i) koji se ostvaruje podionim aparatom i pr omjenljivim zupcanicima z.' z., z" z •. Zupcanik z . postavlfen je na vrati lu puZnog tocka, a zupcanik z. na zavoj no vreteno (4). Prenosn i odnos. j e : n 1 = e II . e -. Iz lIvog odnosa se mogu odrediti promjenljivi zupcanici, prema i7o" 7.U : z, . = gdje je : c = rna Z }It e . Z p,! _.' z · 11 'n " u - korak zupcaste letve, - broj zuba pufnog tocka podionog aparata, - broj hodova pula podionog aparata, /I = 5 iii 10 - broj obrtaja rucice (usvaja se). Na sliean nacin se izraduje zupeasta letva i na vertikalnoj glodalici. Zupcaste letve na gJodalicama izraduju se. u i maloserij- skoj proizvodnji, dok se u serijskoj i masovno! letva izraduje metodama relativnog kotrljanja na rendlsalJ kama IIpa Felous I Mag. 281 4 LlRADA ZUPCANIKA PROVLACENJEM . . e koristi za izradu zuptanika s unutraSnjim I sp Ijnim ozub- IJclqem. Ovaj izrade ima veliku produktivnost, al i relativno malu tac- Pnl!ljenjuje se pri izradi manjih zupcanika, narocito s unutrasnjim ozub- I za obradu zupcastih segmenata u visokoserijskoj i masovnoj pro- lZvodnJ!. SL L 1. 33. l=rada k011usuih zlIplanika krllzPlim provlakalcm Na slici 11.33. dara je shema izrade konusnog zupcanika krllinim provlacenjem. Ovaj nacin daje veo- ma veliku produktivnost, koja je za 3 - 5 puta veea od produktiv- nosti kod drugih metoda izrade ovih zupeanika. Profil zuba zupcanika odreden je profilom zuba krui:nog provla- cenja. 1zrada meduzublja se obav- Ija na speeijalnim masinama. Krlli- ni provlakac ima 15 segmenata, koji su pricvrsceni za krtdni disk. Prvih 11 segmenata sltdi za grubu obra- du meduzublja. Segmenti 13, 14 i 15 slllic za zavrsnu obradu i daj u konacan profil zuba. Pri obradi predmet je nepokretan. Provlakac izvodi glavno obrtno kre- tanje (I) konstantnpm brzinom i horizontalno naizmj enicno kretanje (II). Brzina naizmjenicnQg kretanj a na razlicitirn dijelovima put a je razl icita. Ta kretanj a omoguCavjlju alatu izradu zuba odgovarajueeg profila. Poslij e grube .6brade meduzublj a s prvih 11 segmenata pomocu posebnog alata ( 12), koji s( nalazi na specijalnom uredaju provlakaca, vrsi se skidanje ivica na zadnjem dijelu konusa. Poslije toga, segmenti 13, 14 i 15 vrse zavrsnu obradu i daju konacni profil zuba. ZavrSna obrada se obavlja pri povratnom hodu II'. Obnanj e predmeta za jedan zub vrsi se za vrijeme prolaska dijela provlakaca 16, na kome nema segmenata. Poslije zavrSetka obrade svih meduzublja, provlakac se odmice od pred- meta i predmet se skida. Brzina rezanja kreee se od 15 do 25 m/min. Vrijeme obrade jednog zuba iznosi od 0,03 do 0,10 min. BRUSENJE ZUPCANIKA BruSenje je operacija zavrSne obrade, kojom se kod zupcanika postize visoki stepen tacnosti i dobar kvalitet obradene povrSine. Izvodi sc po za- vrsetku fine obrade rendisanjem i glodanjem, i termicke obrade. Bruienjem se odstranjuju greSke nastale pri prethodnoj mehanickoj obradi i greSke nastale termickom obradom. Najvise se primjcnjuje kod obrade cllindriOtih zupeanika s pravim i kosim zubima, dok je obrada brusenjem rjeda kod konusnih zupcanika. Zbog sloienosti ma&ina za bruScnje zupcanika, visoke cljene dorade i relativno niske produktivnosti, bruSenjc se koristi 282 s'Jun .. za ",lma i oJ': S 1 pomocno nalZ- mlcol, ou le t an).': uzduz osc predmcl cl, koj i 'e obradujc brzinom S 0 ad 8 dn 1 rn min. u\'aj natin brusc sc mcduzubl ja zupcanikn, Svc eskc profiiI '.I II"': lonla U n)egovnm obli ku i t!rdkc naslalc ha- bun)cm ,>Jraza\,alu 'c na kvul ilcl "braden.; pI \'1'5111:. l'n, lijc s\'akn).! dvojno· hl)d,,: ,,; pumncu podil'no!,! aparala okrene 7..l it: dun (iii neknliko) zul> 1 tlk' " i, hnn pr incipu mogn se hrus it i zu[,\:,mici .' Jva jeJnllSlr:l na prntl lisana wcIi ,] . siIkJ t 51" \'fSI u ,isc [' "la/.J PI', '. IIhi C skid' l ukllpni do .torak za nrUSC!1jt· , k,) ji iZI'" i nd 0,2 du 0,3 mm. 1 S1. 11. 34. Silwia bn, - IC1/ja :::up{mlika so dt!o ;rdll(lSlrOI M (7rt1iilla /clei/a \ Sl. 11. 35. Shel1la brtlIcllja =lfp,",,;ka po mt'Codi 1\ lu(' Brusenjc zupcani ka po metodi rdativnog kOlrij anj a izvodi se s dva (iii jednim) konusna rodin, postavijena da im hrllsna lovrsina odgovara zuhu ZLlpcastc flolugc. TociJa iz\' ()d glavna kruzna krctanj:· brzinom v. Relatimo kotrijanje sc sastoj i od ova kretanja, koja se izvode istovremeno, a izvodi ih radni predmet . Kretanj e I jr pomo';no obrtno kretanje prcdmeta oko svoje ose, a kretanje 11 je pravoJinijsko uzdu1.no pomjeranje, kojc bi odgO\'aral" pomjerunj u zupcastc Ietv . (stika 11 .35.). Krclanj a II i I su sUflrotna. Da hi sc obradi0 zub po ci jcloj ouzini , 1110ra sc obezbiiediti lagano uzduz- no kn:lanj e prcdmeta duz osc. Pl)slij e bruScnja jednog meduzubJja, predmet sc: \'r u polozaj i P01110CU pod ionog 3['aratu zaokrece 1.9 jedan (iIi nekoli ko) zub, i pr oces se ponavlj a. 283 ma . \ Hah " lata /j11l/enj D (brijanjc) zuplcJllika 284 SI. 11. 38. S helllQ rada pri /juIttllju : I _. donji 1 - gornji klizat; J i 7 - §iljka ; 4 - trn ; 5 alat; 6 - predmet ; 8 - pos l o!ic YBra ispupcenjima i nepravilnostima 7. upcanika. Postupak se sasloji u pre- zanj u zupcani ka i alata, ko ji rade kao ' pregnuti par. Na slici 11.38. prikazan je polozaj alata i zupcani ka. kao i kretanja u proccsu obrade . Zupcani k (6) postavljen je na 1m (4), smjcSten izmedu nosabJ (3 i 7). Zupcanik je spregnut s alatom (5) koji izvodi obrtno krctanje brzinom '/.', =. od 30 do 45 mJmin. Alat dovodi u obrtno.kretanje predmet (zupcanik) hrzinom 'V 2 - Alat e postavlja u odnosu na zupcanik pod uglom od 10 do 15°. Uslijcd ncparalcl nost i osa alara i zupcanika dol az ; do boenog klizanja izmedu ruba, pri ('emu reznc iviec alata skidaju tanak sloj mater ijala. Zupt:ani k, pored obrtnog krewnja, izvodi naizmjeni cno u7. duino krctanje eij" Ie brzina S, od 0, 1 do 0,3 mmfo zuptaniku, rad i posl izanja iste debljine :tUba po cijeloj sir ini. Pr imicanj e zupcanika ka alalu izYodi radni sto brzi nom So od 0,02 do 0,06 mmJhodu stoia. Na kvalitet obradene povrsine m atan utieaj iOla veliCi na i oblik dod atka I;ustenj e. Velicina ovog dodatka za zupcanike modula 2- 5 mm, iznosi 0,08 0.25 mm. I GLACANj E ZliPCANI KA G lat anj e je postupak zavrsne ob rade, kome se podvrgavaju zupcaniei od koj ih se zahtij eva velika tacnost i visok kvalitet obradene povr§ine. Izvodi sc poslij C' zavrsne termicke obrade. Glacanj e se moze izvoditi na dva nacina. Po prvom naculU zupcanik se sprdc sa specij alnim zupcanikom izradenim od sitnozrnastog sivog li venog gvozda, t vrdoce H B = 180 - 220 kN /em'. Da bi se izbjeg!o !okalno trO- senj e alatnog' zupcanika, broj zuba ne smij e biti dj e!jiv s brojem zuba alatnog zupcani ka. Alatni zupeanik (1 ) (slika 1 i .39.) spreze se s predmetom (2) i dobij a obrtno naizmjenieno kretanj e (I), koje dovodi do obrtanja predmeta. SI. I 1.39. Sh, ,,,a gla- t anja =urlamka.- I -- al ar ; 2 prcdml!t SI. 11.40. Shema glalartja oupwllikn: I i 4 - alaedt sa kosim zubima; 2 - alat sa pravim zubima ; 3 - pc met 285 Pri tome, J IJt Izvodi la!,ann ntdiJalno pr imi canjc i ( II) k" I'rccim",w . Radni prcdmct port!J kretnnj:), izvodl uzdu7no naiLmjcnl . Sta je rel.tivn og kotrljanja? 7. Na koj im ma; inarna mog11 izradivati zupcanici ? 8. Obj a.s ni princip i7.raJe zupcanika n. rendi s.ljki tip. Mag! 9. Kak.v jc oblik al ata Z3 izr. du z up{anik. po metodi Mag? 10. K.ko so izraduju zupcanici s kosi m zubima po metodi Mag? I J. Objo sni izradu zupeani J.a r'ndlsanjd m.- Sina alatki ........ . . . ...... . ........... . ........ . . . . . . . .. . 3.2.3. Radni iii testcrasti dijagram za aritmeticku l'r\,j J \\brtaj a 3.2.4. Gcometri;ska prom;ena bra;. obrtai. . ....... , .. . ........... . 3.3. MehaniZmi za glavno i pomocno krelaok ........... .. .... . ...... . . 3.3. 1. Mehanizmi za glamo kretaoj e .......... .. . . , •.• . .... . .• .... 40 41 42 45 46 48 53 54 291 .-:' .3. 1.1. 5a !ttepcna lOm nmcnicom ......... . ..... .. . .. 3.3.1.2. PrO>ti zupasti rrJenj,t . ... . .. .. . .. .... ....... . . . . . . . Kombioovani mjenjat ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . : .. ' . 1.4. Siouni zuptas ti m; enj,ti ......... .. ........ .... .. .. . 3.3.1.4.1. Sioieni zupasti mjcojit .a .pojnicama .. .. . . .. .1.3. 1.4.2. Sioieni zuptuti mjeoj_t s pomjerlj ivim arupama zuptanika . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . . . 60 .' .. 1.1.4.3. Sioteni zuptuti kombinovani mjenjaoe . . . . . . . . . . 61 Siezingcro\' dijagram . . ... . . . . . .. . .... . . ... . . .. . .. ..• 62 1.3.1. 6. Elektritni mjenjat i broj_ obnaja . . ... . ... .. . . ... . . . .. . 1:6 .t.3.1. 7. Kontinualni mjenjat i brej, obmja .. . . . . ..... . .... .... 67 3.3.1. 7. 1. Mjeojat s frikcionim totkovima .... . ..... . ... 67 3.3. 1.1.2. Mjcr.jat sa dvi je konusne remenioe . . ... . . . . . 68 3.3. 1. 7. 3. Hidraulitni mjenjat .... .. .... .. .. ..... .. ... 69 .'. J. 1. 8. Mehanizrni za peetvoranje obrtn"l kJ'etanja u pravolinijsko 69 3.3.1.8. 1. Krivajoi mehanium ............... .. ....... 69 ".3.1.8.2. Mehanizam oscilatomog k1atna . .. . .. .. .. ... .. 71 3.3.1.8.3. Hidraulitni mchanizmi . .. .. . .. .... . .. .. . .... 72 .. A\ehanizrni za pomotno kretanje .. . .. .. . .. .. . .. .. .. .... . . . . . .1.3.2. I . Mjenjat s promj enljivim zu¢anicima ... . .. . . . . • .. . . . .. ; ) 3.3.2.2. Nononol' mjenjat . ... .. . . . . .. . . . . . . . . . .. . .. . . . . . . . . 7' 3.3.2.3. Mj eoj at s povlaOlim klinom .. . ..... . . ..... .... . .. . . .. 3.3.2.4. Mehanizmi za peetvaranje kru!nog u pravolinijsko kretan;e 77 3.4. Pitanj. za ponal'ljanje . .......... . ... . ............ ....... . . . . . . .. 77 4. Olinda Ilru,aDlem ......... ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 4.l. Vrste keetan;. na strugu ... . . . .. . .............. .. ...... .. .. .... .. . 79 4.1.1. Operacije xoje se iz\'ode no strugu .. ... .. ... .. ..... ... :.... . 79' ..\Ioti za obradu na strugu ...... . .. . . ...... ... ....... . ... ... . . .•.• 82 4.2.1. L'glo\'i strugankog nolo .. . .. . ..... . . . . .. ....... . . .. . . . .. . • . 83 4.2.1.1. Velitine i znata; uglova nofa . . ... .. ..•.•.. . • .. . • .. . • 4.2.1.2. Visinsko postavljllIlje nof.a . ... . . . ....... ....... . . ..... SS 4.2.2. Konstrulttivni oblici strugankih nof .. a . .. •.•...•........... . 86 4.3. Parametri obrade na strugu ... . . ... . . . .......... • . • .. .. . .....• , . . 4.3.1. Koralt pri struganju . . .. ..... . . .. .... . ......... . . . .. ..... ... 4.3.2. Dubina cezenja i broj prolaza . . ..... . ......... . .. .. ..... .. .. . 91 4.3.3. Brzina cezanj. . . . . . . . . . . . . . . . . • . • . • . • . • . . . . . . . . . . . • . • . . . • . 9J 4.4. Otpori rezan;' . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 Izraamavanje vremena obrade . . .... ..... ..... . .... . .•........ • . .. 4.S.I. Maiinalto vrijeme uzdutnog struganj •... •... . .. . •....• . .. ..... Maiinsko vrijeme popcetnog struganja .... . .... . . • . •...•...•.. 4.f . hrada konusa n. strugu . .. .............................. . .. ... ... . 4.6.1. lznda konusa zaokretanjem obrtnog klizata ...........• .. . •. . 4.6.1. Izrada konusa pomjeranjem Iiljka koojita izvan' ose ..... .... . 4.6.3. hrada konusa pomoeu §irokog noia . .. . ...............•...... 4.6.4. brad. konusa pomoeu §ablon •. . ... .. . . .. •. ..•• •. ... ....... •. . .;. i. t;redaji za slezanje predmeta . .. ... . .. ... •. ... ..... ......... •. ... .. 4.P. StrullOl'i •....... .. . . . ........ .. . . .. . .... ........ . ... . .. .. ....•.. 4.8.1. Produkcioni iii obitni strug .... ...... .... .. .............. .. 4.S.1. l"nil'erzalni strug ....... . ........ . ... . ...... . . ... . . . .• .•.. 191 J(js.J 106 lOT lOT 108 108 109' 109 liZ' 112 II S- 4.8. -' . (\' 11111 i ii .... . . . . , .... .. •... . • . . . •...... . 4.8.4. VCrI '!.. Jlni Ii i klIrusel'Slrug .. .. • .•................. .... .. . . 4.8.5. i{nu!\"" ·, tr ugovi .. . ..........•... .•.... . ............ . .. . V' \Clo)et m "rug ........... .. . . . .. . ........ .......•.• . . ... 4.8.7. Kop"ni suug ...... .. .. .... .. . . .. . .. .. . .... . ...... .. 4.8.R. i automatski s trugovj .. . .. . .......•.. . .. 4.8.9. StruS,'d 7.3 4.9. Pilan;a za IWna\'ij anje ..... . . ... ...... . . . 117 I I R J 21 121 12! 124 Obrada bulenjem, prosiri vaojem i .. . .. .. . . ... . ... .... . 127 127 129 134 1)7 141 143 145 146 5. 1. Vrsrl' krl' I.lJ1J3 na i gla\,llt operacijc ko.:i bu!enja . ... : . . .. . 5.2. n:iima rada ..... .. .. .... . ..... ..... . ... .. ........ . .. . . . 5.3. SA. 5.5. 5.6. 5.7. 5.2.1. nubina i dod.ci rri bU,enju ..... ....... ....... .... .. . 5.2.2. Kf lrak IIi pomak llfl.i T1o nOlan,8 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .. . .. .. . . . .. . ....... . . . ....... Al ati J;1 hu,cnj c, pros1r1\'anjc-. upu§tanj e i raz\ rtanlc . . . . •... .. .. . . Olrnrl r('zanja .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . .... , . . 5.4. 1. Snaga pOIre!>n. za pogon busilice . .... . ..... .. . .. . . ....... . . l\\a:\in"ko (gla\'no) vrijemc pri obradi na busilici .. . . . . .• .. . ... ... . .. Pribor :u !o.h.'7.anje i vodcejc al ata i predmeta . .........•.. • . •. . . . . . . HU!1ilicc . . . . . . . . . . . . . . . . . . ... .... . . . . .. '" .. . .. . . .... . ..... . 5. 7. 1. \'erlikalnc hu 8.3. 8.4. Parametrj obrade i brzina rczanja lCS(Cfll;janicm . . ... . .. .. . ........... . testere 8.4.1. Kru1ne le , :er< 8.4.2. Trw". ' estera 8.4.3. Ohime tester< 8.5. Pitanja za ponavijanje . .. .. . . . .. ...... .. . .. .... ...... .. . .. .. .. .. . @Obrada provlattnjem .. . ........... . . . . . . . .. ... . . ... . .. .. .. . .. ... . . . . 9.1 . Profi li koji se izraduju provlacenjem .... . . • . . . ...• ...... . .• .• ... .. 9.2. Alati za obradu pro\·la':enjem .. . ..... . .. . . . .. . ..... . . ....•.• . ... . .. 208 209 209 2JO 21 I 211 213 213 214 9.3. Dubin. i hrzina prO\'lai'enja ... ... . . ......•. • . .•. • . .. . . .• .... .... . 216 !I.4. Otpori i snaga pri ,ezanju pr\>vlai'cnjem .. . . •.... . . . .. . . • .•. . . .. .. . 218 9.5. Horizonraln. rna,inc za provlai'enjc .. . .... .. .... . .•. . . . .... ... . . . 220 9.6. Vertikalne ma!i ne za provl.':"njc . .. . . •. . . . • . .. ...... .. .. •.. . • . ... . 221 9.7. Pilanj. za p n.\l j.nje . . .... .. ......... .. . .... .. . . ..... . . . .. . . . . ® Obrade brulenjem i glaCaDjem . . ...... . . ... . ..... . . .... ......... . 10.1. Vrste kretanja i "p«_cije prj hru,enlu . .. .. . ..... . ... . .. . . . . . . .. . 10.2. Alati za hru.rnjc .. tocil. . ... . .. . . . . .. . .... . . ... . ... ........ . . . 10.2. I. Sasto, i ozna': ... vanj. locil. ........ ....... . .. . . . .. . 10.2.2. Oblici i izbor locil. ........ . ....... . . • . . . . . . . . . . .. . .. 10. 2.3. Po-,a\'ljanje i halanslf"n;c wei!. . . .. ... . .. ... .... .. ... . . 10. ,;. Paramerri ohrade ... .. .. ... . . . . .. ... . . . . ... . 10.3.1. Dubina, bmj prol.z, i k"r.k prj 10.3.2. Brzina gla.nog i p"mu'::nug krel.nja ... iii glavon \'rijeme 1''' bru.en;u 10.4. Otpora rezanj_ i 5naga pri ... .. . .. . . . IO.S. pri . . . . . .. . . . , . . .. . ....• 10 6. Rru.ilia . . . .. ........•.. " . .. • . . ...•.• . . 294 :!:n 227 227 2J1 232 233 23:1 237 2.19 241 10.6.1. !lrus.li"c 1" okruglo brul enj " . . .... . .. . • .. . .......... 10.6. 1.1. Rrusilic,<, za rid izmodu l iljak. .... .. ... ... .... . 10.6.1.2. Brus.li« Iiljaka """" " "" '" . ..... .. ... 244 10.6.1.3. !lrusilicc Z8 okrugl0 bru!.nj. . . . . . .... 145 10.6.2. Brusili« za ravnn hrulen je .. . . .. . .. .. . . . . .. ... . ... •. • 246 10.7. GlaCinje ...... .. .... .. . .... .. .. . ... ... .... .... .. . ..•..... 10.7.1. Honov.nj. . .. .. . . . .. . . . . .. .. ... ...... . ...... .. .. ... ... .. 10.7.2. Lepo\'.nje ... .... .. . . ..... . .... . . ..... . . . . ....•.• . • . .. . . 10.7.3. Spoljnje honovanje-.uperfini s postupak . . ,. . . . . . . . .• . . . . . . . . . 150 10.7.4. Poli ranje .. . ... . . .. . . .. . . . . .. ..... .. .. .... ............... 251 10.8. Pitanja za pocavlj.nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . . • . . 152 @ Tzrada navol a i . ... ...... .. .. . ... ... . . . ... .. . . . • . .... 254 I 1.1. J zrada Davoja .. .. .. .. .... .... .. .. .. .. .. • .. .. .. .. .. .. . • . .. .. .. I 1.1.1. Izrada navoJa nB strugH .............. . ........ ... ... . .. 154 11.1.2. Tzrad. navojo n. busiliCl ..... ............ .... . . ... ..... 161 11 . 1.3. [zroda navoja n. glodali ei . . . . . . . . . . • . • . • . • . . . . . • . • . . . . • . . 262 11.1.4. navoj. ...... .. .. .... .... .. .. ....... ........ .... . 266 11.1.5. Pitanj_ za p,'navl)anic ..... .. ............ . .. ... .... .. ..... 167 11.2. Izrada zupeani ka . .... ... . . ... . . . ..... . . .. .. . ... . . . . . . ...... .•.. 267 11.2.1. Izrada zUpCanika rendisanjcm .... .. .... ...... . .. ......... 269 11.2.1.1. I zrada cilindri t nih zuptanika po metodi Maag .. . . .. 269 11. 2. 1.2. lzrada cilindricnih zupcanika po metodi Felous .. ... . 271 11.2. 1.3. brad. konusnih zupcanika pomoCu .. .. .. .. 274 11.2.1.4. Izrad_ konusni h zupcanika na rendi salj ki tip. Glizon 274 11.2.2. Izrada zupeanika g10dnnjem .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. 275 J 1.2.2. 1. Jzrada zupcanika pojedi n.enom obradom mcduzublja .. 275 11.2. 2.2. Jzrada zupCanika po metodi Pfauter .. . . .. ... .... ... 276 11.2.2.3. Izrada konusnih zupCanika po metodi Glizon .. .. . ... 279 11.2.3. I zrada zupCiste letve glodanjem .. . ........... .. . . . . . . .. . . 280 11.2.4. Izrad. zupcanika provlatenj em .. ....... ..•. • .•.•.• . .... . • . 182 11.2.5. Brulenje zupcanika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . • . • . . . . . . . . . . . . 282 11.2.6. Obrada zuptanika Ijultenjem (bri janjem) .. ... .. •.. .• . • . . .... 184 11.2.7. Glaean;e zupCinika ..... . . . . .. . . . . . . . . . . .. .. . .. .. . .... .. . 285 J 1. 2.8. Pitanja Z8 ponavlj.njc .... • .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . .. . .. .. . 286 295 , " " . , • '. ! / ./ ... / " . / , , , " .. ISBN 86·01·02903-5
Sign up to vote on this title
UsefulNot useful