Europski Fondovi Za Hrvatske Projekte

EUROPSKI FONDOVI ZA HRVATSKE PROJEKTE
PRIRUNIK O FINANCIJSKOJ SURADNJI I PROGRAMIMA KOJE U HRVATSKOJ PODUPIRE EUROPSKA UNIJA

Izrada ove publikacije omoguena je uz potporu Europske unije

Prirunik o nancijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija
Ova je publikacija nastala uz pomo programa Europske unije PHARE 2005-0707-010101, Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj
Glavni cilj programa PHARE 2005-0707-010101, Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj jest unapreenje planiranja, programiranja i provedbe instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) u Hrvatskoj te ubrzanje provedbe pravne steevine EU-a (acquis communautaire). Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije glavni je korisnik toga projekta. Projekt je proveden u tri meuovisne komponente: U I. komponenti sredite aktivnosti bilo je pisanje i izdavanje ovoga Prirunika koji e sluiti kao vana pomo svima ukljuenima ili zainteresiranima za proces pristupanja EU-u, jer sadrava relevantne izvore informacija i internetske adrese; II. komponenta bavi se pruanjem pomoi u izgradnji kapaciteta i pruanju savjetodavnih usluga za iru skupinu korisnika u dvama glavnim podrujima: programiranju IPA 2008 i nabavi. III. komponenta odnosi se na obuku. I aktivnosti obuke podijeljene su s jedne strane na programiranje, razvoj i upravljanje projektom, te na pitanja nabave, s druge strane. Program Izgradnja kapaciteta i priprema projekata u Hrvatskoj provodi Metis GmbH u suradnji s GTZ GmbH. Projekt je trajao 13 mjeseci, od sijenja 2008. do veljae 2009.
Odricanje od odgovornosti: Namjena je ove publikacije da dodatno pomogne u pruanju opih informacija o nancijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire EU. U njoj sadrani podaci ne zamjenjuju niti dopunjuju ijedan slubeni ugovor, sporazum, dokument ili izvjetaj. Za sadraj ove publikacije odgovaraju iskljuivo autori i ona ni na koji nain ne odraava miljenje Europske unije. Prirunik je izvorno napisan na engleskome, hrvatska je verzija prijevod.
Autorska prava: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, 2009. Ako nije izriito reeno drukije, umnoavanje za osobnu upotrebu (tj. za obrazovne svrhe, istraivanje, privatnu studiju ili internetsku cirkulaciju unutar neke organizacije) ili za daljnju nekomercijalnu diseminaciju krajnjim korisnicima doputeno je uz navoenje izvora i Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije.

Prirunik o nancijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija
Zagreb, 2009.
Autori: Slaana Novota, Ivana Vlai, Rumiana Velinova, Kiril Geratliev, Olga Borissova Urednici: Hrvoje Dolenec Zvonimir Savi Tomislav Belovari Iva Frki Nika Tkalec Borislav Bogunovi Maja akarun Tatjana orlija Ivana Buri Suzana Grizelj Dravni tajnik, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a Zamjenik dravnoga tajnika, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Sredinji dravni ured za upravu
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 688833 ISBN 9789537443085
Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije Radnika cesta 80/V 10000 Zagreb, Hrvatska Tel.: (+ 385 1) 4569 179 Fax: (+ 385 1) 4569 150 E-mail: strategija@strategija.hr http://www.strategija.hr
Predgovor SDURF-a Predgovor SAFU-a I. poglavlje II. poglavlje III. poglavlje IV. poglavlje V. poglavlje VI. poglavlje VII. poglavlje 1. dodatak 2. dodatak 3. dodatak 4. dodatak 5. dodatak Financijska suradnja izmeu Europske unije i Hrvatske OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD IPA - novi pretpristupni nancijski instrument Programi Zajednice u Hrvatskoj Mogunosti nanciranja iz EU-ovih fondova nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji Kako iskoristiti pomo EU-a Kako pripremiti prijedlog projekta Kako uspjeno upravljati projektom O SDURF-u Popis tablica, slika i karata Popis kratica s hrvatskim prijevodom i kraticom Korisne poveznice i literatura Rjenik pojmova
7 9 11 37 75 111 139 155 183 197 198 200 202 206
PREDGOVOR SDURF-a
Potovani itatelji, U rukama drite prvo izdanje prirunika Europski fondovi za hrvatske projekte u k kojem su predstavljeni projekti nancijske suradnje i programi nancirani iz sredstava E Europske unije u Republici Hrvatskoj. Ova je publikacija objavljena uz pomo Europske u unije i njezin je cilj osigurati bolji uvid i pomoi vam u boljem razumijevanju naina na koji se europski fondovi planiraju i raspodjeljuju, kako se fondovima upravlja te kako k oni mogu poduprijeti vau ideju, projekt, zajednicu ili organizaciju. o Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije S (SDURF) zaduen je za koordinaciju fondova EU-a u Hrvatskoj, te za pripremu ( nacionalne razvojne strategije. On je sredinja institucija Republike Hrvatske za n planiranje i nadzor fondova EU-a. On je isto tako kljuni posrednik izmeu Vlade p R Republike Hrvatske i Europske komisije u nancijskom upravljanju fondovima EU-a, z zajedno s nacionalnim dunosnikom za ovjeravanje i Nacionalnim fondom u sklopu M Ministarstva nancija. Dok Ministarstvo nancija treba osigurati da se fondovi EU-a troe u skladu s pravilima i na nancijski opravdan nain, u irem je mandatu SDURF-a nadgledanje njihova ekasnog troenja, priprema programa i projekata koji su u stanju apsorbirati sredstva iz fondova, te osiguranje pune iskoritenosti nacionalnih i sredstava EU-a. Ve nekoliko desetljea Europska je unija jedan od glavnih imbenika u meunarodnoj suradnji i najvei donator razvojne pomoi u svijetu. Kako bi podupro svoju politiku meunarodne pomoi, EU je razvio irok spektar nancijskih instrumenata koji su veini ljudi poznati kao programi pomoi EU-a ili europski fondovi. Neki od tih instrumenata usklaeni su sa specinim razvojnim prioritetima onih zemalja kojima su namijenjeni. Drugi instrumenti oblikovani su kako bi se odgovorilo na hitne potrebe partnerskih zemalja i regija. U Republici Hrvatskoj taj je proces nancijske potpore pokrenut s uspostavom njezine neovisnosti. U svakoj fazi tog procesa Europska unija svoju je potporu usklaivala s potrebama zemlje. Trenutno, Europska unija prua pretpristupnu pomo Republici Hrvatskoj kako bi poduprla politike, gospodarske i institucionalne reforme, prekograninu suradnju, regionalnu konkurentnost, regionalni razvoj, razvoj ljudskih resursa, te poljoprivredu i ribarstvo. Na taj nain Europska unija pomae Hrvatskoj u ispunjavanju europskih standarda, da u najveoj moguoj mjeri pripremi svoje institucije, administraciju, tvrtke i civilno drutvo za lanstvo. U priruniku Europski fondovi za hrvatske projekte predstavljene su i nancijske mogunosti koje za Hrvatsku ve postoje, kao i one koje e se otvoriti u budunosti kad postane lanica Europske unije. U ovom ete priruniku pronai: to su pretpristupni instrumenti i kako se mogu iskoristiti; Pregled programa Europske zajednice koji predstavljaju dodatnu mogunost za financiranje vezano uz razliite europske politike; to su Strukturni i Kohezijski fondovi, Europski fondovi za ruralni razvoj i ribarstvo, te kako e oni djelovati za Hrvatsku; Objanjenje razliitih vrsta procedura javne nabave za dodjeljivanje bespovratnih sredstava i javnih ugovora u sklopu Europskih fondova; Preporuke o tome kako korak po korak pretvoriti neku ideju u prijedlog projekta, sluei se pristupom logike matrice i drugim pomagalima za upravljanje projektnim ciklusima, Smjernice o tome kako uspjeno razviti europski projekt, te savjete o upravljanju, nadzoru i ocjeni projekata. Vjerujemo da bi vam ovaj prirunik mogao biti koristan te da bi vam mogao pomoi da saznate kako Europska unija svojim nancijskim instrumentima moe dodatno pridonijeti pozitivnim promjenama u vaoj zajednici, organizaciji, gradu i upaniji. Hrvoje Dolenec Dravni tajnik Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije
PREDGOVOR SAFU-a
Potovani itatelji, Pred vama je prirunik "Europski fondovi za projekte u Hrvatskoj", prvi takve vrste u Hrvatskoj, koji transparentno i razumljivo objanjava to je i komu je namijenjena nancijska pomo Europske unije, dostupna kroz pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD i IPA te Programe Zajednice. Prema nainu na koji mediji izvjetavaju o fondovima EU-a, ini se da postoji nerazumijevanje i cijelog programa i neposrednih koristi koje pruaju projekti iz EU-ovih fondova. Ovaj prirunik stoga daje jasne i konkretne primjere kojima se pokazuje kako se novac poreznih obveznika Europske unije troi, te kako je snaan njegov utjecaj na cijelu nau zajednicu, ali i na ivot svakog graanina Hrvatske. Projekti koji se nanciraju tim sredstvima odnose se primarno na izgradnju institucija, prilagodbu pravnim steevinama EU-a i na velike infrastrukturne investicije, no ne treba zaboraviti ni niskobudetne projekte, koje ponekad ne primjeujemo, a rije je o raznim projektima nevladinih organizacija usmjerenima prema izgradnji civilnog drutva. Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, u decentraliziranom sustavu upravljanja pretpristupnim fondovima EU-a ima ulogu provedbene agencije. To znai da je nadlena za upravljanje sredstvima iz programa pomoi, odnosno za raspisivanje i provedbu natjeaja. Agencija je nadlena i za plaanja i za izvjetavanje o nanciranju procesa nabave, a naposljetku i za osiguravanje uspjene provedbe projekata, prema odredbama ugovora i inicijalnih projektnih ciljeva, a sve u skladu s pravilima i procedurama EU-a. Hrvatskoj je kroz pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodijeljeno 289,80 milijuna eura, od ega je dosad ugovoreno 217,8 milijuna eura. Stope ugovaranja po programima od 2003. do 2008. kreu se izmeu 85% i 95%. Tako dobri rezultati potvruju da su postavljeni ciljevi i metode kojima se Agencija sluila bili ispravni i dobro strateki usmjereni. elim istaknuti da su decentralizirani projekti iz programa CARDS 2003 i 2004, a zatim i svi projekti iz programa PHARE i ISPA navedeni u prvom poglavlju, u nadlenosti Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije. U narednim godinama slijedi isti zadatak ugovaranja i provedbe projekata iz novog pretpristupnog programa IPA, iji su ciljevi, namjena i struktura opisani u drugom poglavlju. Program IPA bit e Hrvatskoj dostupan sve do stupanja u punopravno lanstvo EU-a, nakon ega slijede Strukturni i kohezijski fondovi dostupni svim zemljama lanicama, o emu govori etvrto poglavlje. Vjerujem da e vam ovaj prirunik biti zanimljiv i informativan i pomoi vam da bolje shvatite prednosti EU-ove nancijske pomoi za sve graane Hrvatske. Marija Tufeki Ravnateljica Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije
10
Europski fondovi za hrvatske projekte
U OVOM SE POGLAVLJU NALAZI:

Kratak pregled:
humanitarne pomoi EU i programa OBNOVA, Programa CARDS i Pretpristupnih instrumenata PHARE, ISPA i SAPARD.
Europska unija (EU) utjee na nae ivote na mnogo vidljivih i nevidljivih naina. Koristei samo 1% ukupnog bogatstva Unije na godinu, proraun EU-a osigurava sredstva za izgradnju cesta, eljeznica, mostova, zranih luka, plovnih puteva, dalekovoda, plinovoda i naftovoda; promie razvoj informatikog drutva te kulturnu i jezinu raznolikost; pomae izobrazbu nezaposlenih i nancira stvaranje novih radnih mjesta; bori se protiv diskriminacije, ukljuujui i diskriminaciju osoba s posebnim potrebama; odrava na ivotu ruralna gospodarstva; nancira istraivanja djejih bolesti, prirodnih stanita, opasnih kemikalija, sigurne hrane, ekoloki prihvatljivijih vozila, novih izvora energije i sigurnosti na moru; potie studentsku razmjenu i razmjenu mladih; nancira urbanu obnovu; pomae osnivanje i razvoj malih poduzea. Odluke o nanciranju i potpori razliitim projektima usmjerene su na odgovaranje izazovima modernog svijeta u interesu boljeg ivota svih njezinih graana. Ispravna, transparentna i uinkovita potronja prorauna EU-a provodi se kroz paljivo planiranje temeljeno na razliitim vrstama dokumenata. EU prua podrku strategijama i programima nacionalnog razvoja kroz odgovarajue nancijske instrumente koje odreuje Europska komisija: Instrumente namijenjene zemljama lanicama poput Strukturnih fondova EU-a, Kohezijskog fonda, fondova EU-a u podruju ruralnog razvoja i ribarstva1, Pretpristupne instrumente namijenjene zemljama koje se pripremaju za prikljuenje EU-u, primjerice PHARE, ISPA i SAPARD, koji su nakon 2007. zamijenjeni Instrumentom za pretpristupnu pomo2 (IPA), Financijske instrumente namijenjene treim zemljama, primjerice OBNOVA i CARDS.
Od 1991. do 2000. pomo koju je Europska unija pruila Hrvatskoj iznosila je ukupno 381,6 milijuna eura. U razdoblju od 1991. do 1995. kriza u regiji zahtijevala je sveobuhvatnu mobilizaciju nancijskih sredstava u obliku humanitarne pomoi kroz Ured za humanitarnu pomo Europske komisije poznat kao ECHO. Ta pomo (243,2 milijuna eura od ukupno 244,8 milijuna eura) veim je dijelom bila usmjerena na rjeavanje kriznih situacija i obnovu. Osim toga, pruana je medicinska pomo i pomo u hrani onima kojima je bila potrebna. Potom, izmeu 1996. i 2000. pomo Europske unije preusmjerena je na potporu nastojanjima hrvatske vlade usmjerenima na obnovu privatne i javne infrastrukture, kao i ivota u zajednici, kroz promicanje potovanja ljudskih prava i pomirbe. Od 1996. kroz program OBNOVA realizirane su brojne aktivnosti usmjerene na poticanje povratka i reintegracije izbjeglica i prognanika. Pomo kroz program OBNOVA bila je usmjerena na povratak izbjeglica te ostvarenje uvjeta za njihov normalan ivot. Obnova kua odvijala se paralelno s ponovnom izgradnjom domova zdravlja i kola. Manji radovi na vodoopskrbnim sustavima, mreama za opskrbu elektrinom energijom i objektima lokalne uprave nancirani su u sklopu programa obnove kua, te javne i socijalne infrastrukture. Osim toga, OBNOVA je u manjoj mjeri pomagala revitalizaciju gospodarstva usmjerenog na svakodnevni ivot povratnika, u prvom redu kroz pakete nancijskih poticaja i pomoi u obnovi malog poduzetnitva, osobito u sektorima turizma, poljoprivrede i obrtnitva. 2000. godine, Europska komisija je proirila opseg pomoi Hrvatskoj. Proraun programa OBNOVA osigurao je sredstva za tehniku pomo odabranim ministarstvima u ukupnoj vrijednosti od 4,5 milijuna eura. Poele su postupne pripreme za program CARDS. Hrvatska se kvalicirala i za pomo u podruju visokog obrazovanja, kroz program Tempus te u podruju zatite okolia kroz program LIFE za tree zemlje. Tablica 1 prikazuje pomo Europske unije pruenu Hrvatskoj od 1991. do 2000. godine
KAKO JE EU POMOGAO HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1990. DO 2001. GODINE

Podrka Europske unije Hrvatskoj poela je tijekom vrlo tekog razdoblja rata i tranzicije nakon ratnih sukoba poetkom devedesetih godina 20. stoljea.
1 2
Strukturni i Kohezijski fondovi, te EU fondovi u podruju ruralnog razvoja i ribarstva predstavljeni su u Poglavlju IV Pretpristupni instrumenti na raspolaganju Hrvatskoj i detaljni pregled IPA instrumenta predstavljeni su u Poglavlju II
12
FINANCIJSKA SURADNJA IZMEU EUROPSKE UNIJE I HRVATSKE - OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD
Tablica 1. Pomo EU-a Hrvatskoj od 1991. do 2000. godine (u milijunima eura) 1991. - 1995.
Humanitarna pomo (ECHO) Povratak izbjeglica (OBNOVA) Razminiranje Demokracija I ljudska prava, mediji (nacionalni programi) Demokracija I ljudska prava, mediji (regionalni programi) Carina Tempus (s pripremnim aktivnostima) Zatita okolia (LIFE) Jaanje institucija (OBNOVA) Pravosue (OBNOVA) Malo i srednje poduzetnitvo (OBNOVA) Operacije manjeg opsega Ukupno
Izvor: Europska komisija
1996.
21,15 7,02
1997.
14,5 8,59 6,59 0,2
1998.
6,95 14,0 1,0 5,5 0,3
1999.
8,0 13,6 0,5
2000.
Ukupno
293,8
243,2
10,0 0,96
53,21 1,5 15,56 7,14 1,0
0,77 0,2
1,74
6,44 1,0 0,1 1,5
1,6 1,46
0,7
0,76 3,0 0,6 2,34 0,4
3,0 0,6 2,34 0,4
244,87
29,91
29,88
28,51
30,64
17,8
381,61
Program: OBNOVA - Program za povratak prognanih osoba u ratom razorena podruja Banovine i Istone Slavonije koji je proveo UNDP-UNOPS (Program Ujedinjenih naroda za razvoj/Ured UN-a za projektne usluge) Proraun: 1,5 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Cilj je bio povratak prognanih osoba pruanjem potpore obiteljima s niskim primanjima (osnovni paketi izravne pomoi povratnicima), revitalizacija regionalnog gospodarstva (Jamstveni fondovi za zajmove i uspostava dviju lokalnih agencija za gospodarski razvoj (LEDA) radi pruanja pomoi malim tvrtkama/poduzeima, promicanja stvaranja radnih mjesta i zapoljavanja, te identikacija prilika za ulaganja, ne samo u smislu kapitala ve i u proizvodnu infrastrukturu potrebnu regijama u kojima se odvijao povratak). Tko je imao koristi od tog projekta? Ukupno je posjeeno 1080 obitelji a osnovne pakete izravne pomoi dobilo je njih 566. Na temelju prosjeka od 3 osobe po obitelji, pomo programa primilo je nekih 1700 osoba.
13
Program: OBNOVA Obnova lokalnog gospodarstva ratom pogoenih podruja i drugih nerazvijenih regija Hrvatske Potpora malom poduzetnitvu Proveo ga je UNDP-UNOPS (Program Ujedinjenih naroda za razvoj/Ured UN-a za projektne usluge) Proraun: 2,34 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Cilj projekta bio je poveati razinu zaposlenosti i prihoda u ratom pogoenim podrujima i drugim manje razvijenim regijama Hrvatske Dalmaciji, Banovini i zapadnoj Slavoniji te tako pridonijeti odrivom procesu povratka kroz: Aktivnosti jaanja kapaciteta (Lokalne razvojne agencije i obuka za poduzetnike) Kredite za male poduzetnike putem hrvatskog bankarskog sustava Regionalne podsektorske projekte odnosno seoski turizam i proizvodnju zdrave hrane Tko je imao koristi od tog projekta? Projekt je pomogao malim poduzetnicima (postojeim i novim), lokalnim agencijama za gospodarski razvoj, lokalnim i povratnikim obiteljima te lokalnim pruateljima turistikih usluga.
Doprinos Europske unije aktivnostima humanitarnog razminiranja u Republici Hrvatskoj Programi pomoi Europske unije sudjeluju u hrvatskim projektima razminiranja od 1998. godine. Vijee Europske unije 9. studenoga 1998. godine usvojilo je odluku o posebnom djelovanju Europske unije u podruju pomoi u razminiranju. Tom odlukom Vijea, Europska unija je zahtijevala, pod lankom J.4.2 Sporazuma iz Maastrichta, da zemlje Zapadnoeuropske unije (WEU) provedu akcije koordinacije, nadzora i obuke strunjaka za razminiranje te instruktora za razminiranje u Hrvatskoj. Potpisivanjem memoranduma o razumijevanju izmeu Vlade Republike Hrvatske i WEU-a u travnju 1999. godine, u Hrvatsku je mjesec dana poslije upuena WEU-ova misija za pomo u razminiranju (WEUDAM).
Od 1998. do 2001. godine Europska unija osigurala je sredstva za ciljeve programa UN-a, djelovanje WEUDAM-a i znanstvena istraivanja. Sredstva su alocirana kroz UN Voluntary Fund i WEUDAM, s izuzetkom sredstava za znanstvena istraivanja razminiranja koja su usmjeravana izravno Hrvatskom centru za razminiranje (HCR). Ukupna vrijednost odobrenih sredstava za te projekte u razdoblju od 1998. do 2001. g godine iznosi 3,1 , milijun eura. Zahvaljujui nancijskom doprinosu Europske unije za aktivnosti razminiranja u Hrvatskoj, u razdoblju od 2001. do 2008. godine provedeno je vie od 60 projekata, kojima je uklonjena opasnost od mina na podruju veliine 12 km2. Ukupan doprinos Europske unije aktivnostima razminiranja u Hrvatskoj od 1998. godine do danas premauje 14,8 milijuna eura.
14
KAKO JE HRVATSKOJ KORISTIO PROGRAM CARDS U RAZDOBLJU OD 2001. DO 2004. GODINE

Europska unija je Hrvatskoj 2000. godine ponudila novi program pomoi nazvan CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization Pomo Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju). Program CARDS sluio je kao instrument potpore i provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Openiti cilj programa CARDS jest puna integracija Hrvatske u Europsku uniju te kao takav ima jasno pretpristupno usmjerenje. Pravni je temelj uspostave programa CARDS Uredba (EC) 2666/20003 o pomoi Hrvatskoj i drugim zemljama u regiji. Pomo je prije svega usredotoena na izgradnju institucionalnih, zakonodavnih, gospodarskih i socijalnih temelja u skladu s vrijednostima Europske unije te promoviranje razvoja trinog gospodarstva. Preduvjet za dobivanje pomoi bilo je potivanje demokratskih naela, vladavine prava, potovanje ljudskih i manjinskih prava i temeljnih sloboda. Ukupni iznos nancijskih sredstava Nacionalnog programa CARDS za razdoblje od 2001. do 2004. u Hrvatskoj je bio 260,0 milijuna eura. U Tablici 2. prikazani su godinji iznosi pomoi kroz Nacionalni program CARDS od 2001. do 2004.
Tablica 2. Pomo EU-a kroz nacionalnu komponentu programa CARDS u Hrvatskoj od 2001. do 2004. godine (u milijunima eura) Sredstva alocirana po godinama (u milijunima eura) 2001.
1. Demokratska stabilizacija 2. Gospodarski i socijalni razvoj 1.1. Povratak izbjeglica i prognanika 1.2. Civilno drutvo 2.1. Trgovina 2.2. Poticanje ulaganja 2.3. Socijalna kohezija (ukljuuje i Tempus) 3. Pravosue i unutranji poslovi 3.1. Modernizacija pravosudnog sustava 3.2. Policija i organizirani kriminal 3.3. Integrirano upravljanje granicama 4. Izgradnja administrativnih kapaciteta 4.1. Reforma dravne uprave 4.2. Nacionalni, regionalni i lokalni razvoj 4.3. Javne nancije 5. Zatita okolia i prirodnih resursa UKUPNO:
Izvor: Delegacija EK-a u Hrvatskoj
Prioritet
Mjere
23,2 1,0 3,0 3,3 7,6 1,5 12,6 2,5 1,5
2002.
14,0 2,0 3,0 9,0 6,0 4,0 2,0 4,0 6,0 2,0 4,0
2003.
15,0 2,0 2,5 6,15 8,85 4,0 3,0 5,0 6,0 3,0 2,8 3,7
2004.
14,0 3,5 4,75 6,0 7,0 4,5 3,4 18,95 9,1 3,0 3,0 3,8
Ukupno
66,2 8,5 13,25 24,45 29,45 14,0 8,4 40,55 23,6 9,5 9,8 12,3
1,8
3,0
58,0
59,0
62,0
81,0
260,0
Osim u Nacionalnom CARDS programu, Republika Hrvatska je u razdoblju od 2001. do 2006. godine sudjelovala i Regionalnom CARDS programu. Drave korisnice Regionalnog CARDS programa bile su sve drave koje su koristile nacionalnu komponentu CARDS programa (Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Biva Jugoslavenska Republika Makedonija (BJRM) i Srbija), a priprema i provedba Regionalnog CARDS programa
Europska Komisija, Generalna uprava za proirenje: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/nancial_assistance/cards/general/2666_00_en.pdf
15
provodila se prema centraliziranom modelu, to znai da su za pripremu, provedbu i praenje provedbe regionalnih projekata bila zaduena sredinja tijela Europske komisije iz Bruxellesa, koja su na tim poslovima suraivala s nacionalnim dravnim tijelima drava korisnica programa. Aktivnosti unutar Regionalnog CARDS programa zamiljene su kao komplementarne aktivnostima koje se provode unutar nacionalnih programa u
podrujima u kojima zajedniko djelovanje moe dovesti do boljih rezultata (kao npr. na podruju borbe protiv organiziranog kriminala, upravljanja graninim prijelazima, zatite okolia i sl.). Ukupan iznos nancijske pomoi kroz Regionalni program CARDS za razdoblje od 2001. do 2006. iznosi 183,7 milijuna eura (vidi Tablicu 3).
Tablica 3. Pomo Europske unije kroz Regionalni program CARDS dravama korisnicama programa (Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, BJRM, Srbija) od 2001. do 2006. godine (u milijunima eura)
Program 2001.
Regionalni program CARDS 14,0
Godinja alokacija (u milijunima eura) 2002.

43,5
2003.
31,5
2004.
15,0
2005.
47,9
2006.
31,8
Ukupno
183,7
Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije
Pomo je odreena dvama glavnim dokumentima za Hrvatsku Strategijom EK za zemlju-korisnika (SEK) i Viegodinjim indikativnim programom (VIP). Strategija EK za zemlju-korisnika (SEK) za Hrvatsku odreuje ciljeve suradnje, politiku i prioritetna podruja suradnje.
Kao dopuna SEK-u, VIP utvruje programe s odreenim ciljevima i oekivanim rezultatima, koji e se nancijski podrati kroz program CARDS, kao i pokazateljima za ostvarivanje tih prioriteta i rezultata.
U okviru programa CARDS svi su projekti u cijelosti nancirani iz EU-ovih fondova bez uvjetovanog sunanciranja, izuzev manjih potpora za koje su korisnici morali osigurati dodatna sredstva u iznosu od 20%. Modernizacija hrvatskih carinskih slubi potaknula je trgovinu. Ojaana je sposobnost djelovanja policije, osobito hrvatske granine policije. U podruju zatite okolia, zakonodavstvo vezano uz kljune sektore (otpad, voda, zrak) usklaeno je s EU-ovim zahtjevima, s glavnim naglaskom na horizontalna podruja Procjene utjecaja na okoli investicijskih projekata te Strateke procjene utjecaja na okoli planova i programa. Takoer je znatna potpora usmjerena na pomo organizacijama civilnog drutva aktivnima u podruju zatite okolia.
16
Neki primjeri projekata CARDS prikazuju opseg nancijske pomoi EU-a i postignutih rezultata.
Program: CARDS 2002-2004 - Odrivi razvoj u ratom pogoenim podrujima CARDS 2002 - Odrivi razvoj u ratom pogoenim podrujima Zadarske i ibensko-kninske upanije Proraun: 12,2 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Glavni cilj projekta bio je pruiti doprinos auriranju i provedbi Regionalnih operativnih programa (ROP), kojima su denirani prioriteti razvoja Zadarske i ibensko-kninske upanije. U skladu s praksom Europske unije, u obje su upanije uspostavljena Regionalna partnerstva za razvoj, sastavljena od 36 predstavnika lokalnih vlasti, socijalnih partnera, lokalnih agencija i civilnog drutva. Kljuni ishod njihovih nastojanja jest identikacija i odabir projekata koji e se nancirati iz prorauna programa CARDS 2002 te auriranje Regionalnog operativnog programa. U skladu s odlukom Partnerstva koju su podrale vlasti ibensko-kninske i Zadarske upanije, projekt je nancirao niz velikih infrastrukturnih radova (vodovod, poslovna zona, poslovni inkubator Mandalina u ibeniku), koji su pridonijeli poboljanju uvjeta ivota lokalnog stanovnitva. U Zadru, Partnerstvo za regionalni razvoj odluilo je nancirati razminiranje vanih poljoprivrednih podruja u mjestima Nadin Luci, Babin Dub, Kai, Tinj, Benkovac, Islam Latinski, Kai Veljane, Tinj-Gubavice te u stambenoj etvrti Bazdarici i Islamu Latinskom. Projekt je takoer nancirao glavni i marketinki plan turizma ibensko-kninske upanije koji je pruio korisne preporuke za razvoj turistikih potencijala upanije bez opasnosti po njezin jedinstven okoli. Lokalne regionalne razvojne inicijative takoer su potaknute kroz program bespovratnih sredstava, kojim se nanciralo 15 projekata u podruju turizma, malog i srednjeg poduzetnitva (SME) te poljoprivrede, u skladu s prioritetima koje su parnerstva utvrdila za 2004. godinu. Devet ih se provelo u Zadarskoj upaniji, etiri u ibenskokninskoj te jo po dvije u objema upanijama zahvaljujui sljedeim nositeljima projekata: u ibensko-kninskoj upaniji: Turistike zajednice Skradina i Knina, Toscana Promozione (Italija) i Regionalna razvojna agencija 'Mura' iz Slovenije; u Zadarskoj upaniji: Gradska knjinica, Grad Benkovac, opine Polaa, Novigrad, Galovac i Kukljica, Nacionalni park Paklenica i Park prirode Vransko jezero, kao i Obrtnika komora Zadarske upanije. Gradovi Knin i Drni dobili su tehniku pomo u pripremi natjeajne dokumentacije za modernizaciju svojih sustava vodoopskrbe i odvodnje, a grad Benkovac dobio je pomo u pripremi natjeajne dokumentacije: studije izvedivosti i prijavnog obrasca za bespovratna sredstva za izgradnju poslovne infrastrukture. Projekt je takoer posluio kao vano iskustvo uenja za lokalne dionike koji su prvi put dobili priliku primijeniti naela i mehanizme Regionalne politike Europske unije u svojoj upaniji. Pritom su ibensko-kninska i Zadarska upanija daleko odmakle na putu pripreme za budue Strukturne fondove koji e biti dostupni nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Projekt je takoer osmislio i proveo poseban program edukacije za lanove Partnerstva kako bi se upoznali s institucijama i politikama Europske unije te utvrdili svoje znanje na podruju politike regionalnog razvoja. Tko je imao koristi od tog projekta? Lokalne i regionalne vlasti, poljoprivrednici, mali poduzetnici, javne institucije, razne organizacije i stanovnici toga podruja.
17
Program: CARDS 2004 Odrivi razvoj ratom pogoenih podruja Razvoj kapaciteta i upravljanja upanijom Proraun: 11,1 millijuna eura Ciljevi i rezultati: Opi je cilj ovoga projekta osigurati jaanje kapaciteta i edukaciju za identikaciju, pripremu, upravljanje i nadzor lokalno voenih razvojnih projekata na upanijskoj i opinskoj razini. Prema prioritetima utvrenima u svakom od upanijskih Regionalnih operativnih programa (ROP), upanijski Odbori za partnerstvo (CPC) odabrali su i uz tehniku potporu upanijske Jedinice za upravljanje projektima (PMU) pripremili projekte koji su bili u skladu s ROP-om te tako pridonosili cjelokupnom razvoju upanije. Jedan od specinih ciljeva bio je pripremiti projekte za sudjelovanje u natjeajima u skladu s procedurama javne nabave Europske unije. Trinaest projekata pripremljenih i predanih u skladu s procedurama javne nabave Europske unije uspjeno je prolo natjeaj te su u lipnju 2007. godine ugovoreni putem Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje (SAFU). Neki su projekti bili vezani uz infrastrukturu, dok su drugi bili usmjereni na poboljanje poslovnih ulaganja, razminiranje, pruanje tehnike potpore visokokolskim obrazovnim ustanovama ili jednostavno na turistiku promidbu. Tko je imao koristi od tog projekta? Od ovoga su projekta koristi imala etiri ratom pogoena podruja: Karlovaka upanija (Karlovac), Liko-senjska upanija (Sveto Brdo, Krasno), Poeko-slavonska upanija (Poega, Pakrac) te Brodsko-posavska upanija (Slavonski Brod, Nova Gradika), lokalne i regionalne vlasti, javne institucije (kole, tehniki fakulteti, turistike institucije, bolnice), gradske tvrtke, mali poduzetnici te stanovnitvo tih regija.
Program: CARDS 2003 Potpora reformi dravne uprave i dravne slube Proraun: 1,7 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Cilj je projekta pruanje snane potpore razvoju profesionalne dravne slube - transparentne, pouzdane, odgovorne, uinkovite, eksibilne i praktine. Rie je o jednom od najveih izazova s horizontalnim i transsektorskim djelovanjem na razvoj gospodarstva i drutva u cjelini, koji je stvorio temelje za uspostavu funkcionalne i uinkovite dravne uprave s novom kulturom orijentiranom prema graanima. Projekt je slijedio zahtjeve Europske unije i primjenu novih rjeenja u razmjeni podataka i komunikacijskim tehnologijama (organizacija "e-administracije" i "one-stop-managementa") te modernizirano upravljanje ljudskim potencijalima. Njegovi su kljuni rezultati novi nacrt Zakona o opem upravnom postupku, pilot-provedba Zakona o dravnim slubenicima, te razvoj upravljanja ljudskim potencijalima. Tko je imao koristi od tog projekta? Izravni je korisnik projekta Sredinji dravni ured za upravu, ali i cijela dravna uprava i dravne slube. U ovom konkretnom sluaju ciljevi projekta srednjorono takoer utjeu na svakodnevni ivot svakog graanina Hrvatske.
18
KAKVA JE POTPORA HRVATSKOJ PRUENA KROZ PHARE, ISPA I SAPARD U RAZDOBLJU OD 2005. DO 2006. GODINE?
Nakon to je Europska komisija objavila pozitivno miljenje o hrvatskoj aplikaciji za lanstvo u Europskoj uniji, Hrvatska je u lipnju 2004. postala zemlja kandidat. Strateki dokument Europske komisije o napretku u procesu proirenja4 sadri elemente pretpristupne strategije za Hrvatsku i temelj je za koritenje pretpristupnih fondova (instrumenata) PHARE, ISPA i SAPARD, koji za cilj imaju poticanje vanih politikih, gospodarskih, socijalnih i institucionalnih reformi. Potpora u okviru pretpristupnih fondova za postupnu integraciju u Europsku uniju, u usporedbi s programom CARDS, postaje znatno vea te usmjerena na nancijski opsenije projekte, uz obavezno sunanciranje zemlje korisnika. Za provedbu triju programa u 2005. godini alocirano je 105 milijuna eura, a u 2006. godini 140 milijuna eura. (vidi Tablicu 4).
Tablica 4. Pomo Europske unije kroz CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, od 2001. do 2006. (u milijunima eura)
Programi
CARDS nacionalni Pretpristupni: PHARE ISPA SAPARD UKUPNO
2001.
58,00
2002.
59,00
2003.
62,00
2004.
81,00
2005.
105,00 80,00 25,00 0,0
2006.
140,00 80,00 35,00 25,00 140.00
Ukupno
260,00 245,00 160,00 60,00 25,00 505.00
58.00
59.00
62.00
81.00
105.00
Pretpristupna strategija namijenjena je pripremanju Hrvatske za budue lanstvo. Osim pretpristupne pomoi, primijenjeni su sljedei okvirni dokumenti i mehanizmi: Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, Pristupno partnerstvo, Sudjelovanje u programima Zajednice5, Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji, Godinja izvjea o napretku.
4 5
Europska komisija: COM(2004), Miljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji, Bruxelles, 2004 vie o programima Zajednice u III. poglavlju
19
to je izvjee o napretku Hrvatske?

To je godinje izvjee o pripremama Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji. Napredak se mjeri na temelju donijetih odluka, usvojenih zakona te provedenih mjera. Izvjee se temelji na informacijama koje prikuplja i analizira Komisija. Upotrebljava se i niz drugih izvora, ukljuujui podatke hrvatske Vlade, zemalja lanica, izvjea Europskog parlamenta te informacije od raznih meunarodnih i nevladinih organizacija. Izvjee u osnovi:
ukratko opisuje odnose izmeu Hrvatske i
to je Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji (NPPEU)?

Nacionalni program predstavlja godinji plan mjera zakonskih, administrativnih i institucionalnih - nunih za ostvarenje politikih i gospodarskih kriterija te sposobnosti preuzimanja obveza lanstva u EU. NPIEU mjere denirane su u skladu s prioritetima navedenima u Pristupnom partnerstvu i pregovarakom okviru Hrvatske.
Europske unije;
analizira situaciju u Hrvatskoj prema politikim
kriterijima za lanstvo (demokracija i vladavina prava, ljudska prava i zatita manjina); analizira situaciju u Hrvatskoj na temelju gospodarskih kriterija za lanstvo (postojanje funkcionalnog trinog gospodarstva i sposobnost suoavanja s pritiscima konkurencije i trinim silama unutar Europske unije); procjenjuje sposobnost Hrvatske da preuzima obveze lanstva, odnosno pravnu steevinu utvrenu u Ugovorima, sekundarno zakonodavstvo te politiku Europske unije.
Trima pretpristupnim programima upravljaju nacionalna tijela, no njihovu provedbu nadzire Europska komisija kroz svoje slube u Bruxellesu (Opa uprava za proirenje, Opa uprava za regionalnu politiku, Opa uprava za poljoprivredu) te Delegacija Europske komisije u Zagrebu. Iako svaki od tih pretpristupnih programa ima svoje specine ciljeve, svi slue pripremi Hrvatske za buduu upotrebu nancijskih instrumenata namijenjenih zemljama lanicama Europske unije: PHARE je pripremni program za Strukturne fondove Europske unije koji podupiru projekte usmjerene na regionalni razvoj i razvoj ljudskih resursa. ISPA je prethodnik Kohezijskog fonda Europske unije koji se bavi velikim infrastrukturnim projektima u sektorima prometa i zatite okolia. SAPARD je program zagrijavanja za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj.
Akumulirano iskustvo u upravljanju pretpristupnim programima, ukljuujui propise i procedure Europske unije bit e od nedvojbene koristi u buduem upravljanju Instrumentom za pretpristupnu pomo (program IPA) te Strukturnim i Kohezijskom fondovima Europske unije.
20
PROGRAM PHARE
Program Phare glavni je nancijsko-tehniki instrument pretpristupne strategije za drave kandidatkinje, ija je korisnica i Republika Hrvatska od proraunske godine 2005. Program je uspostavljen Uredbom Vijea 3906/1989/ EC6, a kratica PHARE dolazi od francuskog: Pologne et Hongrie - Aide Restructuration Economique (Poljska i Maarska Pomo za ekonomsku obnovu), jer je Phare prvobitno zamiljen kao potpora procesu reformi u Poljskoj i Maarskoj. Financiranje iz programa Phare za Hrvatsku provodi se u dva glavna smjera: Glavni dio financijskih sredstava namijenjen je jaanju institucionalnih/ljudskih potencijala u procesu ujednaavanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom steevinom (acquis) Europske unije te njezinom primjenom i provedbom. Drugi dio financija namijenjen je potpori aktivnostima i ulaganjima u gospodarsku i socijalnu koheziju. Svrha programa Phare bila je poduprijeti viegodinje projekte, primjerice projekte koji se odvijaju u fazama kroz viegodinje procese programiranja, meutim u sluaju Hrvatske viegodinje programiranje nije bilo primjenjivo zbog ograniene raspoloivosti programa za Hrvatsku od samo dvije godine. Za obje godine - 2005. i 2006. potpisani su odvojeni Sporazumi o nanciranju. Sporazumi o nanciranju koje su potpisali predstavnici Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske pravni su temelj za nanciranje projekata u tim razliitim proraunskim godinama.
Saznajte vie
Prioriteti koji se odnose na nanciranje za Hrvatsku, u sklopu pretpristupnih instrumenata Phare, ISPA i SAPARD, temelje se na posebnom dokumentu o kojemu su se usuglasili EU i Hrvatska, a zove se Pristupno partnerstvo. Tim su dokumentom odreeni kratkoroni i srednjoroni prioriteti za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji i u osnovi predstavlja podruja kojima su usmjerena nancijska sredstva. Povremeno se dopunjava kako bi to bolje odraavao razvojne procese odreene zemlje.
Projekti Phare podupiru osam prioriteta ustanovljenih Pristupnim partnerstvom: 1) demokratizaciju i vladavinu prava, 2) ljudska prava i prava manjina, 3) gospodarske kriterije, 4) unutarnje trite i trgovinu, 5) sektorske politike, 6) suradnju na podruju pravosua i unutarnjih poslova, 7) programe potpore i 8) gospodarsko-socijalnu koheziju. Veina projekata koja se provodi u sklopu programa Phare nancira se putem tehnike pomoi i twinning mehanizma, najee upotpunjena nabavom roba to ih zahtijeva provedba acquisa7.
to je Acquis communautaire ili skraeno acquis (pravna steevina)?

Rije je o francuskom izrazu koji u osnovi znai "EU, onakav kakav jest". Drugim rijeima, izraz se odnosi na prava i obveze koje dijele sve zemlje EU-a. "Acquis" ukljuuje sve ugovore i zakone EU-a, sve deklaracije i rezolucije, meunarodne sporazume o poslovima EU-a iIi presude Suda pravde. Ukljuuje i aktivnosti to ih zajedno poduzimaju vlade zemalja lanica EU-a na podruju pravosua i unutarnjih poslova te u zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici. "Prihvatiti acquis" znai prihvatiti EU onakvim kakav jest. Zemlje kandidatkinje moraju u cijelosti prihvatiti "acquis" i tek potom se mogu pridruiti EU-u, nakon ega zakoni EU-a postaju dijelom njihova nacionalnog zakonodavstva.
Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Phare, http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=35 7 Vie o javnim ugovorima koje nancira EU u V. poglavlju
6
21
to je tehnika pomo?
To je vrsta aktivnosti koja buduoj zemlji lanici poput Hrvatske pomae u razvoju javnih struktura, strategija reformi, ljudskih potencijala i menaderskih znanja, kako bi se ojaao gospodarski, socijalni, zakonodavni i administrativni kapacitet zemlje. Tehnika pomo uglavnom se osigurava transferom znanja, primjerice pruanjem pomoi u procesu ujednaavanja i provedbe zakonodavstva, izravnom pomoi pri izradi strateki vanih dokumenata, obrazovnim aktivnostima itd.
to je twinning?
Twinning projekti jo su jedan instrument tehnike pomoi. Daju mogunost dravnoj upravi i polujavnim organizacijama u zemlji kandidatkinji da surauje s dravnom upravom i kolegama iz jedne ili vie zemalja lanica EU-a. Twinning model obino je najprikladniji pristup u procesu prihvaanja standarda i najboljih praksi u provedbi acquisa.
Saznajte vie
Uz pretpristupne programe EU-a, Hrvatskoj je dostupan jo jedan nancijski instrument - TAIEX ili instrument za tehniku pomo i izmjenu podataka. Rije je o instrumentu Ope uprave za proirenje Europske komisije. TAIEX pomae dravama u procesu pribliavanja, primjene i provedbe EUovih zakona. Uglavnom funkcionira na zahtjev i kanalizira zahtjeve za pomo ime pridonosi pruanju specine strune pomoi radi brzog rjeavanja problema.
Popis projekata CARDS i Phare koji se provode u Hrvatskoj moe se pronai na internetskim stranicama Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, zaduenog za ukupnu koordinaciju EU-ovih fondova8.
Program: PHARE 2005. Poveanje administrativnog kapaciteta za pomorsku sigurnost Sredstva: 0,6 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Cilj je ovoga projekta uspostava slube za nadzor i upravljanje pomorskim prometom uz odgovarajui sustav informiranja i u skladu s preporukama Meunarodne pomorske organizacije (MPO) te Direktive 2002/59/EC o primjeni Informacijskog sustava nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS) na Jadranu. Primjena sustava VTMIS trebala bi omoguiti: nadzor nad pomorskim prometom, manje nesrea na moru, bolje rezultate u akcijama potrage i spaavanja na moru, manju zagaenost mora koja dolazi od plovila, bolji nadzor i upravljanje lukim resursima i operacijama te poboljanu uinkovitost u kombiniranom prometu. Projekt je poeo u sijenju 2008. i trebao bi zavriti za 18 mjeseci. Tko ima koristi od ovoga projekta? Korisnici projekta su Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, nadlene luke vlasti te Nacionalna sredinjica za usklaivanje traganja i spaavanja na moru.
Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije - http://www.strategija.hr
22
Program: PHARE 2005. Provedba ekoloke mree - NATURA 2000. u Hrvatskoj Sredstva: 2,5 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Cilj je poduprijeti hrvatske vlasti u njihovu pribliavanju Direktivama EU-a o stanitima i Direktivama o pticama u odreenim zatienim podrujima. Unato tomu to je Dravni ured za zatitu prirode ve pripremio prijedlog provedbe ekoloke mree NATURA 2000. u Hrvatskoj, mrea e se poeti doista provoditi i biti operativna tek za nekoliko godina, nakon to Hrvatska postane lanicom EU-a. Projekt je stukturiran na sljedei nain: definiranje konanog prijedloga za ekoloku mreu NATURA 2000. priprema provedbenog plana za Park prirode Vransko jezero i Jasen razvoj i primjena provedbenog plana za velike mesodere u Gorskom Kotaru posebni teaji o procjeni uinka projekata i programa o ekolokim podrujima NATURA 2000.
Tko ima koristi od ovoga projekta? Glavni su korisnici Dravni ured za zatitu prirode, Ministarstvo kulture i Uprava za zatitu prirode. Istodobno su korisnici i lokalne i regionalne vlasti, turistike organizacije, mali poduzetnici, poljoprivrednici, stanovnici spomenutih podruja i posjetitelji. www.natura2000.hr
PROGRAM ISPA
Od 1. sijenja 2005. Hrvatska je korisnik programa ISPA (Instrument for Structural Policies for PreAccession, ili Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) koji je uspostavljen Uredbom Vijea 1267/1999/EC9, a cilj mu je ustanoviti nacionalne prioritete kad je rije o okoliu i prometnoj infrastrukturi10. ISPA se temelji na naelima Kohezijskog fonda koji djeluje u zemljama lanicama Unije Program ISPA podupire velike investicije, a za njega je odgovorna Opa uprava za regionalnu politiku Europske komisije. Osnovu za koritenje nancijskih sredstava programa ISPA ine nacionalne ISPA strategije za promet i zatitu okolia koje odraavaju sektorske prioritete, prijedloge projekata i kriterije za selekciju.
Saznajte vie
Kad je rije o sektoru zatite okolia, fokus programa je na investicijski zahtjevnim direktivama (eng. Heavy investment directives). Stoga su prioritet projekti koji se odnose na: kvalitetu i opskrbu pitkom vodom; prikupljanje i gospodarenje otpadnim vodama; prikupljanje i zbrinjavanje krutog otpada; smanjenje zagaenosti zraka.
Kad je rije o transportnom sektoru u pro sektoru, programu ISPA preferiraju projekte prometne infrastrukture koji potiu odrive naine prijevoza osoba i dobara, posebice projekte od zajednikog interesa za cjelokupnu zajednicu, poput projekata uzdu paneuropskih prometnih koridora. ISPA pridonosi i razvoju eljeznice, cesta, pomorskih luka i zranih luka uzimajui u obzir i zahtjev za odrivim razvojem.
Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, ISPA http://www. strategija.hr/Default.aspx?sec=36 10 vie podataka o Kohezijskom fondu u IV. poglavlju
9
23
U nastavku predstavljamo tri infrastrukturna projekta iz sektora zatite okolia i prometa, odabrana za nanciranje u skladu s programom ISPA za 2005. i 2006. godinu, uz ravnomjernu podjelu raspoloivih sredstava od 50%:50% na dva sektora:
ISPA infrastrukturni projekti u Hrvatskoj sektor zatite okolia: Sektor voda Naziv projekta: Program za vode i otpadne vode Karlovac Ukupna vrijednost investicije: 36 milijuna eura (ISPA: 22,5 milijuna eura) Krajnji korisnik: Vodoopskrba d.o.o. Karlovac, Karlovaka upanija Opis projekta: Ciljevi projekta su proiavanje otpadnih voda, smanjenje trenutno relativno visokih gubitaka i nenaplaene potronje vode te smanjenje inltracije podzemnih voda u vodoopskrbni sustav. Predviena je izgradnja ureaja za proiavanje koji e biti smjeten nizvodno od Karlovca, izgradnja crpnih stanica, 10 km nove kanalizacijske mree i izmjena dijela postojee kanalizacije. Projekt ukljuuje i izmjenu deset kilometara vodovodnih cijevi, nabavu opreme i obuku zaposlenih za rukovanje njome. Sektor krutog otpada 1. 2. 3. Naziv projekta: upanijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac (RWMC), Faza 1 Ukupna vrijednost investicije: 8,8 milijuna eura (ISPA: 6 milijuna eura) Krajnji korisnik: Gradska istoa d.o.o. ibenik, ibensko-kninska upanija
Opis projekta: Ova se investicija realizira kao potpora prvoj fazi izgradnje modernog, za okoli nekodljivog regionalnog sustava upravljanja otpadom u ibensko-kninskoj upaniji. Projektom e se poduprijeti I) izgradnja novog upanijskog centra za gospodarenje otpadom Bikarac (RWMC) i zatvaranje postojeeg sustava koji se nalazi na toj lokaciji, II) provedba pilot-projekta razdvajanja i recikliranja prikupljenog otpada, III) zatvaranje i popravak postojeeg odlagalita otpada u Pirovcu i IV) tehnika pomo za provedbu projekta te poduku osoblja budueg RWMC-a. Svrha projekta je zatvaranje i obnova postojeih osam neodrivih odlagalita krutog otpada te njihova zamjena RWMC-om koji e se koristiti iduih 25 godina. Nakon provedbe ovog projekta slube koje se bave prikupljanjem otpada moi e pokriti sve gradove i opine te smanjiti za najmanje 25% koliinu opinskog krutog otpada do 2025. te ubrzano uvesti proces recikliranja i razdvajanja otpada, a do 2025. trebalo bi pokriti sve gradove i opine u upaniji. Projekt tehnike pomoi: ukljuuje pripremu investicijskih projekata koji se odnose na koritenje pitke vode i otpadnih voda te gospodarenje podsektorima za otpad, u sklopu budueg nanciranja (IPA, Kohezijski fond).
24
ISPA infrastrukturni projekti u Hrvatskoj sektor prometa: Naziv projekta: Vinkovci - Tovarnik - dravna granica - Obnova eljeznike pruge Ukupna vrijednost investicije: 75,761 milijun eura (ISPA: 28,8 milijuna eura) Krajnji korisnik: Hrvatske eljeznice Infrastruktura Opis projekta: Ovaj projekt podupire nanciranje modernizacije eljeznike infrastrukture i sigurnosnog sustava na relaciji Vinkovci-Tovarnik-dravna granica, a dio je X. koridora Transeuropske mree. Projekt vrijedan preko 60 milijuna eura sunancira se iz pretpristupnog fonda ISPA. Europska komisija sunancira projekt u iznosu od 28,789 milijuna eura (38%) u sklopu programa ISPA, a ostala sredstva idu iz dravnog prorauna Hrvatske. Rekonstrukcija eljeznike pruge od Vinkovaca preko Tovarnika do dravne granice, prvi je projekt ovih razmjera u Hrvatskoj koji e se nancirati u sklopu pretpristupnog fonda i prvi u ijem e se investiranju u eljezniku infrastrukturu realizirati i sunanciranje. Korisnik projekta su Hrvatske eljeznice, a koordinira ga Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Radovi na modernizaciji ukljuuju: I) radove na obnovi eljeznike infrastrukture, II) elektrikaciju, III) novi signalizacijski sustav, IV) obnovu eljeznikih prijelaza, V) telekomunikacijski sustav i VI) ulaganje u eljeznike postaje. Provedbom ovoga projekta, brzina kretanja vlakova trebala bi se sa sadanjih 40 km/h poveati na 160 km/h. Hrvatski ministar nancija, ministar mora, prometa i infrastrukture te ef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj u rujnu 2008. na eljeznikoj postaji eletovci obiljeili su poetak radova na rekonstrukcijji eljeznike pruge Vinkovci - Tovarnik - dravna granica, od eletovaca do dravne granice. Tehnika pomo projektima ukljuuje i pripremu investicijskih projekata u transportnom sektoru za budue nanciranje (IPA, Kohezijski fond)
25
Za svaki projekt koji se realizira u sklopu programa ISPA predstavnici Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske potpisuju Memorandum o nanciranju. Svakim memorandumom deniraju se obveze i modaliteti provedbe pojedinog projekta, raspodjela nancijskih sredstava koje osigurava ISPA te udio kojim e u sunanciranju sudjelovati Hrvatska. Udio u sunanciranju varira od projekta do projekta i temelji se na specinoj analizi trokova i koristi.
Dodatne informacije o programu ISPA u Hrvatskoj dostupne su na internetskim stranicama Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, zaduenog za ukupnu koordinaciju EU fondova u Hrvatskoj.
PROGRAM SAPARD
SAPARD Posebni pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj (Special Accession Programme for Agriculture & Rural Development (Uredba Vijea 1268/1999/EC11) cilj mu je pomoi Hrvatskoj da se uhvati ukotac s problemima strukturne prilagodbe na podruju poljoprivrede i razvoja ruralnih krajeva te da povea konkurentnost na tritu EU-a. Uz to, SAPARD priprema zemlju kandidatkinju za provedbu acquisa na podruju Zajednike poljoprivredne politike EU-a tako to relevantnim tijelima prua zakonodavnu, administrativnu i institucionalnu potporu. Primjena programa SAPARD u Hrvatskoj temelji se na Dravnom planu za poljoprivredu i ruralni razvitak za razdoblje od 2005. - 2006. godine, a u skladu s Viegodinjim sporazumom o nanciranju (VSoF). Program se provodi u skladu s decentraliziranim modelom, a cjelokupna odgovornost za upravljanje programom prenesena je na nacionalna tijela. Operativna provedba SAPARD programa i Plana za poljoprivredu i ruralni razvitak u Republici Hrvatskoj, odnosno funkciju SAPARD agencije, obavlja Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi unutar Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U provedbi svojih zadaa ministarstvo usko surauje s Upravom za poljoprivredu Europske komisije. U skladu s programom SAPARD u Hrvatskoj se nanciraju sljedee mjere: Mjera 1 - poboljanje kakvoe proizvoda, smanjenje proizvodnih trokova, poveanje konkurentnosti, moderniziranje proizvodnog sustava, smanjenje zagaenja okolia, dostizanje standarda EU-a vezanih za higijenska, veterinarska i pitanja zatite okolia; Mjera 2 - moderniziranje pogona za preradu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, poboljanje zbrinjavanja otpada ivotinjskog podrijetla, poveanje konkurentnosti trita i dostizanje standarda EU-a vezanih za higijenska, veterinarska i pitanja zatite okolia. Dva primjera u nastavku predstavljaju projekte nancirane u sklopu navedenih mjera.
Program: SAPARD Mjera 1 - Ulaganje u poljoprivredna gospodarstvasektor itarica i uljarica Korisnik projekta: Poljoprivredna zadruga akovec Godina ugovaranja: 2007. Ukupna vrijednost investicije: 591.767 eura Opis projekta: projekt e nancirati izgradnju objekata i kupnju opreme za suenje i skladitenje itarica i uljarica Ciljevi projekta: Poveanje skladinih kapaciteta za 990 tona Poveanje broja zaposlenih i stvaranje 5 novih radnih mjesta Poveanje proizvodnje i prodaje itarica za 997 tona, uljarica za 7 tona, povra za 96 tona, eerne repe za 9 tona i proizvonje svinja za 93 tone
11
Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, SAPARD http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=37
26
Program: SAPARD Mjera 2 - Unapreenje prerade i trenja poljoprivrednih i ribljih proizvoda sektor ribarstva Korisnik projekta: Arbacommerce Zadar Godina ugovaranja: 2006. Ukupna vrijednost investicije: 818.071 eura Opis projekta: projekt e nancirati izgradnju i adaptaciju pogona za preradu, koji e izvriti poetnu pripremu i preradu ribe i koljaka, izgradnju i adaptaciju centra za ienje koljaka i njihovih objekata za zagrijavanje. Oprema kupljena u sklopu ovog projekta bit e za hlaenje, preradu i pakiranje ribljih proizvoda. Cilj projekta je poveanje proizvodnje morske ribe, svee i smrznute, za 1423 tone.
Dodatne informacije o programu SAPARD u Hrvatskoj dostupne su na internetskoj stranici Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova koji je zaduen za cjelokupno koordiniranje EU fondova u Hrvatskoj te na stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja12. Svi spomenuti nancijski instrumenti, programi CARDS, Phare, ISPA i SAPARD, imaju zakonske temelje uspostavljene na razini EU-a. Uz to, iri politiki kontekst (primjerice, proirenje okvira za pretpristupne programe) i zahtjevi politike EU-a (poput politike zatite okolia, politike koja se odnosi na promet) prebaeni su u dio to ih podupire poseban nancijski instrument za odreenu zemlju. Te aktivnosti trebale bi biti u skladu s nacionalnim stratekim i razvojnim dokumentima.Tablica 5. donosi saetak dokumenata relevantnih za razliite programe:
Tablica 5. Relevantni dokumenti za EU-ove pretpristupne programe Program
Pravna osnova
CARDS
Uredba Vijea br. 266/2000/EC Godinji sporazumi o nanciranju (2002. 2004.)
PHARE
Uredba Vijea br. 3096/1989/EC Godinji sporazumi o nanciranju (2005. i 2006.)
ISPA
Uredba Vijea br. 1267/1999/EC Memorandumi o nanciranju
SAPARD
Uredba Vijea br. 1268/1999/EC VIegodinji sporazum o nanciranju Godinji sporazum o nanciranju Plan za poljoprivredu i ruralni razvitak za program SAPARD
Strateki dokumenti
Strategija EK-a za zemlju korisnika VIegodinji indikativni program
Opi strateki dokumenti u pretpristupnom procesu Pristupno partnerstvo, NPPEU, Izvjea o napretku Smjernice za programiranje za 2005. i 2006. Prirunik o nadzoru provedbe projekata
ISPA Strategija za okoli ISPA Prometna strategija
Operativni dokumenti
Operativni prirunici Prirunik o nadzoru provedbe projekata ISPA Prijave projekata Natjeajna dokumentacija (Opisi posla, tehnike specikacije, trokovnici, prijave) Izvjea o praenju projekta Evaluacijska izvjea
Uputstva za provedbu SAPARD-a
Provedbeni dokumenti
Saeci projekata Natjeajna dokumentacija (Opisi posla, tehnike specikacije, trokovnici, prijave) Izvjea o praenju projekta Evaluacijska izvjea
Prijave projekata Natjeajna dokumentacija (Opisi posla, tehnike specikacije, trokovnici, prijave) Izvjea o praenju projekta Evaluacijska izvjea
12
http://www.mps.hr/projekti/projekt.asp?PID=42
27
Unato tomu to dokumenti nose razliite nazive i u pojedinostima se razlikuju od programa do programa, svima je zajedniki isti nazivnik - viegodinje strateko planiranje i transparentna primjena programa u skladu sa standardiziranim pravilima. Svi projekti koji se ostvaruju pod Nacionalnim programom CARDS 2001. 2004. i Nacionalnim programom Phare 2005. 2006. prikazani su u sljedeim tablicama (Tablice od br. 6 do br. 11).
Tablica 6. Popis projekata iz nacionalne komponente programa CARDS 2001 Nacionalna komponenta programa CARDS za 2001. godinu
1. Politiki prioriteti 1.1. Povratak izbjeglica 2. Gospodarski razvoj 2.1. Ljudski resursi 2.1.1. Strukovno obrazovanje i osposobljavanje 2.1.2. TEMPUS 2.1.3. Restrukturiranje trita radne snage 2.2. Industrijski standardi EU 2.3. Jaanje institucionalne sposobnosti i poboljanja infrastrukture u segmentu zatite okolia, a u opinama koje se nalaze na podrujima od posebne dravne skrbi 3. Obaveze iz SSP-a 3.1. Pravosue i unutarnji poslovi 3.2. Integrirano upravljanje granicama 3.3. Reforma dravne uprave 3.4. Statistika 3.5. Intelektualno vlasnitvo 3.6. Politika trinog natjecanja 4. Komplementarne mjere 4.1. Operacije malih razmjera 4.2. Razvoj sposobnosti za strateko planiranje UKUPNO
Sporazum o nanciranju programa CARDS 2001 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 12. srpnja 2002. godine
milijuna eura
23,20 19,00 4,20 12,40 0,60 4,00 3,00 3,00 1,80 20,40
1.1.1. Obnova i srodna pitanja 1.1.2. Gospodarska odrivost
3.1.1. Reforma sudstva 3.1.2. Reforma politike azila
1,50 12,60 1,50 1,50 1,80 1,50 2,00 1,00 1,00 58,00
28
1. Demokratska stabilizacija 1.1 Povratak izbjeglica i raseljenih osoba 1.2 Civilno drutvo 2. Gospodarski i drutveni razvoj 2.1 Trgovina 2.1.1 Jaanje sposobnosti na podruju poljoprivrede i prehrambenih proizvoda 2.1.2 Jaanje sposobnosti na podruju zatite potroaa 2.2 Investicijska klima 2.2.1 Potpora reformi zemljinih knjiga i katastra 2.2.2 Poticanje klime pogodne za poslovanje i ulaganja u Hrvatskoj 2.2.3 Jaanje hrvatskog sustava javne nabave 2.2.4 Podrka hrvatskom sustavu dravnih potpora 2.3 Socijalna kohezija 2.3.1 Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Modernizacija i jaanje institucija 2.3.2 Lokalna partnerstva za zapoljavanje mladih 2.3.3 Mobilnost u visokom obrazovanju: politika i zakonodavstvo o priznavanju diploma 2.3.4 Program TEMPUS 3. Pravosue i unutarnji poslovi 3.1 Modernizacija pravosua podrka uinkovitijem radu i funkcioniranju hrvatskih sudova 3.2 Policija i organizirani kriminal 3.3 Intgrirano upravljanje granicama 3.2.1 Kriminalistiki obavjetajni sustav - faza I 3.3.1 Razvoj nacionalnog informacijskog sustava za upravljanje dravnim granicama 3.3.2 Jaanje granine sanitarne inspekcije i kontrole kvalitete prehrambenih namirnica 3.3.3 Jaanje sustava tosanitarne inspekcije 4. Jaanje upravnih sposobnosti 4.1 Reforma dravne uprave 4.1.1 Pomo u jaanju sposobnosti hrvatskih dravnih institucija 4.1.2 Jaanje sposobnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) 4.1.3 Fiskalna decentralizacija, jednakost i mjerenje sposobnosti 4.2 Nacionalni, regionalni i lokalni razvoj 4.3 Javne nancije 4.2.1 Izrada strategije i jaanje sposobnosti za regionalni razvoj 4.3.1 Razvoj javne nancijske kontrole i unutarnjeg nadzora 4.3.2 Jaanje sposobnosti za upravljanje javnim dugom 4.3.3 Jaanje carinskog sustava i postupaka 5. Okoli i prirodni resursi 5.1 Strategija usklaivanja zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a na podruju zatite okolia 5.2 Ogledna strategija gospodarenja otpadom u Dalmaciji 5.3 Informacijski sustav za vode standardizacija i praenje 5.4 Potpora mrei nevladinih organizacija na podruju zatite okolia UKUPNO
Sporazum o nanciranju programa CARDS 2002 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 17. prosinca 2002. godine
milijuna eura
16,00 14,00 0,50 1,50 18,00 1,75 1,25 5,00 1,80 1,00 1,20 1,50 0,90 0,60 3,00 10,00 4,00 2,00 2,50 0,75 0,75 12,00 3,50 1,00 1,50 2,00 1,50 1,50 1,00 3,00 1,20 0,80 0,80 0,20 59,00
1.1.1 Odriv razvoj u podrujima povratka 1.2.1 Promicanje demokracije i ljudskih prava 1.2.2 Pruanje socijalnih usluga od strane neprotnog sektora
29
1. Demokratska stabilizacija 1.1 Povratak izbjeglica i raseljenih osoba 1.2 Civilno drutvo 1.1 Odrivi razvoj u podrujima povratka 1.2.1 Bespovratna pomo nevladinim organizacijama koje djeluju na podruju ljudskih prava, demokracije i medija 1.2.2 Pruanje socijalnih usluga od strane neprotnog sektora 2. Gospodarski i drutveni razvoj 2.1 Trgovina 2.1.1 Razvoj sustava akreditacije i podrka nacionalnim laboratorijima za standardizaciju i mjeriteljstvo 2.1.2 Jaanje sposobnosti na podruju zatite bilja 2.1.3 Jaanje hrvatske veterinarske slube 2.2 Ulagaka klima 2.2.1 Registriranje vlasnitva u obalnom podruju 2.2.2 Strateki plan za dugoroan razvoj postojeih slobodnih zona u Hrvatskoj 2.2.3 Daljnje jaanje Agencije za zatitu trinog natjecanja i provoenje zakona i politike o zatiti trinog natjecanja 2.2.4 Jaanje sustava za provedbu prava intelektualnog vlasnitva 2.2.5 Razvoj infrastrukture za intelektualno vlasnitvo na podruju istraivanja i razvoja 2.3 Socialna kohezija 2.3.1 Unapreivanje kola za strukovno obrazovanje i osposobljavanje - uspostavljanje centara kvalitete 2.3.2 Decentralizacija i modernizacija Hrvatskog zavoda za zapoljavanje 2.3.3 Unapreenje statistike trita rada 2.3.4 Daljnje unapreivanje Agencije za osiguranje kvalitete i prateeg informacijskog sustava u visokom obrazovanju 2.3.5 TEMPUS III 3. Pravosue i unutarnji poslovi 3.1 Modernizacija pravosua 3.1.1 Obuka i obrazovanje tuitelja 3.1.2 Nastavak podrke uinkovitijem radu i funkcioniranju hrvatskog sudskog sustava 3.2 Policija i organizirani kriminal 3.3 Integrirano upravljanje granicama 3.2.1 Kriminalistiki obavjetajni sustav - faza II 3.2.2 Spreavanje i borba protiv pranja novca 3.3.1 Jaanje institucionalne sposobnosti graninog sanitarnog inspektorata 3.3.2 Jaanje sposobnosti tosanitarne inspekcije 3.3.3 Jaanje sustava tosanitarne inspekcije 3.3.4 Daljnja obuka granine policije i meunarodna suradnja 3.3.5 Izgradnja sposobnosti na polju ilegalnih migracija 4. Jaanje upravnih sposobnosti 4.1. Reforma dravne uprave 4.1.1 Potpora decentralizaciji hrvatske dravne uprave 4.1.2 Provedba programa reforme tijela dravne uprave 4.1.3 Potpora hrvatskim dravnim tijelima u koordinaciji pomoi EU i EU integracijskim procesima 4.1.4 Daljnja potpora jaanju kapaciteta odabranih hrvatskih dravnih institucija 4.2 Nacionalni, regionalni i lokalni razvoj 4.2.1 Planiranje nacionalnog i regionalnog razvoja i jaanje institucija 4.2.2 Suradnja u pograninim podrujima 4.3 Javne nancije 4.3.1 Jaanje vanjskog nadzora nad koritenjem prorauna 4.3.2 Razvoj metodologije za izradu kljunih statistikih pokazatelja na polju javnih nancija 4.3.3 Jaanje carinskog sustava i postupaka
milijuna eura
17,00 15,00 0,50 1,50 17,50 1,30 0,60 0,60 2,00 2,10 0,45 1,00 0,60 4,00 0,50 0,35 1,00 3,00 12,00 1,00 3,00 2,00 1,00 0,50 0,85 0,75 0,50 1,15 11,80 1,50 2,00 0,50 2,00 2,00 1,00 2,00 0,80 1,00
30
5. Okoli i prirodni resursi 5.1 Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva o upravljanju vodama s pravnom steevinom EU 5.2 Procjena uinka razvojnih strategija na okoli 5.3 Provedba smjernica o procjeni uinka na okoli i obuka 5.4 Promicanje pristupa informacijama i javnog sudjelovanja u pitanjima zatite okolia u skladu s Arhukom konvencijom 5.5 Potpora nevladinim organizacijama na podruju zatite okolia 5.6 Procjena izvora energije od vjetra i solarnih izvora energije u hrvatskoj pilot regiji UKUPNO
Sporazum o nanciranju programa CARDS 2003 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 2. rujna 2003. godine
3,70 0,80 1,00 0,70 0,30 0,20 0,70 62,00
31
1. Demokratska stabilizacija 1.1 Odrivi razvoj u podrujima posebne dravne skrbi 1.2. Razvoj civilnog drutva 2. Gospodarski i drutveni razvoj 2.1 Jaanje sposobnosti na podruju poljoprivrede, uzgoja ivotinja i prehrambenih proizvoda 2.2 Nastavak jaanja sposobnosti na podruju zatite potroaa 2.3 Razvoj nacionalnih sustava mjeriteljstva, standardizacije, ocjene sukladnosti i ovlaivanja/akreditacije 2.4 Potpora reformi zemljinih knjiga i katastra - faza II 2.5 Unapreivanje informiranja hrvatske poslovne zajednice 2.6 Obrazovanje odraslih 2.7 Lokalna partnerstva za zapoljavanje - faza II 2.8 Program TEMPUS III 3. Pravosue i unutarnji poslovi 3.1 Unapreivanje sustava upravljanja sudovima i spisima na Visokom prekrajnom sudu i odabranim prekrajnim sudovima 3.2 Potpora uinkovitijem djelotvornijem i modernijem djelovanju Upravnog suda Republike Hrvatske 3.3 Poboljanje mogunosti pristupa pravosuu kroz jaanje sustava pravne pomoi u Hrvatskoj 3.4 Borba protiv trgovine ljudima 3.5 Jaanje sposobnosti za borbu protiv trgovine drogama i zlouporabe droga 3.6 Borba protiv nedoputene trgovine orujem, streljivom i eksplozivnim sredstvima 3.7 Reforma politike azila II 3.8 Jaanje sposobnosti veterinarske granine inspekcije 3.9 Modernizacija nadzora dravne granice 3.10 Suradnja u graninim regijama 4. Jaanje upravnih sposobnosti 4.1 Jaanje poreznog sustava u Hrvatskoj 4.2 Program za jaanje institucionalne sposobnosti i pripremu projekata 4.3 Jaanje sposobnosti Hrvatske agencije za telekomunikacije 4.4 Jaanje sposobnosti za upravljanje sredstvima za regionalni razvoj 4.5 Jaanje unutarnje nancijske kontrole u javnom sektoru 4.6 Modernizacija Carinske uprave 5. Okoli i prirodni resursi 5.1 Potpora daljnjem usklaivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom Zajednice u podruju zatite okolia 5.2 Jaanje sposobnosti i izrada smjernica za provedbu Okvirne direktive na podruju voda (WFD) 5.3 Usklaivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom steevinom Zajednice u podruju obnovljivih izvora energije i oznaavanje energetske uinkovitosti UKUPNO
milijuna eura
17,50 14,00 3,50 17,75 1,50 1,25 2,00 4,50 1,50 1,50 1,50 4,00 21,85 2,50 1,00 1,00 1,00 1,00 1,40 1,20 0,75 8,00 4,00 15,10 1,50 6,60 1,00 3,00 1,50 1,50 3,80 2,10 1,20 0,50 76,00
Sporazum o nanciranju programa CARDS 2004 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 29. studenog 2004. godine, a njegove izmjene i dopune 4. veljae 2005. godine
32
Tablica 10. Popis projekata iz nacionalne komponente programa PHARE 2005 Iznos sunanciranja RH u EUR
32.000 0
Br.
Institucija nositelj
Naziv projekta
Jaanje mirenja kao alternativnog naina rjeavanja sudskih sporova Potpora pravosudnoj akademiji: Razvoj sustava sudskog vjebenitva Projekt potpore Romima Modernizacija zemljine uprave u RH i pilot projekt za 324 opine u sjevozapadnoj Hrvatskoj Sustav nadzora nad tritem u podruju tehnikih proizvoda Jaanje sposobnosti za primjenu politike EU na podruju trinog natjecanja i dravnih potpora Podrka Poreznoj upravi RH u razvoju aktivnosti koje se temelje na dokumentu Fiscal Blueprint Meusobna operativnost IT sustava s EU carinskim sustavom Institucionalno jaanje i potpora provoenju programa SAPARD/ IPARD Potpora VRH u pripremi i implementaciji Strategije za razvoj sektora ribarstva u kontekstu usklaivanja i provedbe pravne steevine EU ukljuujui i CFP Sigurnost na moru:Jaanje upravne sposobnosti za upravljanje i nadzor nad plovilima Aktivne mjere zapoljavanja za skupine kojima prijeti socijalno iskljuivanje Institucionalno jaanje malog i srednjeg poduzetnitva i razvoj politike za usklaivanje s Europskom poveljom o malom i srednjem poduzetnitvu i poglavljem acquis communatairea za malo i srednje poduzetnitvo TEMPUS Tehnika pomo Dravnom zavodu za statistiku RH pri usvajanju acquisa Jaanje inspekcije za zatitu okolia u svrhu primjene novog zakonodavstva na podruju zatite okolia NATURA 2000 u Hrvatskoj Jaanje sustava za upravljanje ljudskim potencijalima, obrazovanje i usavravanje
Phare iznos u EUR

1.112.000 1.200.000
Ukupno u EUR
1.144.000 1.200.000
1 Ministarstvo pravosua 2 Ministarstvo pravosua
3 Ured za nacionalne manjine 4 Dravna geodetska uprava i Ministarstvo pravosua 5 Dravni inspektorat 6 Agencija za zatitu trinog natjecanja 7 Porezna uprava Ministarstva nancija 8 Carinska uprava Ministarstva nancija 9 Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva 10 Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva
1.300.000 5.165.000
167.000 361.158
1.467.000 5.526.158
1.300.000 1.800.000
75.000 100.000
1.375.000 1.900.000
3.000.000
3.000.000
7.075.000 4.045.000
1.625.000 15.000
8.700.000 4.060.000
4.500.000
1.313.750
5.813.750
11 Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka 12 Hrvatski zavod za zapoljavanje
2.150.000
400.000
2.550.000
2.000.000
250.000
2.250.000
13 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
2.500.000
2.500.000
14 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 15 Dravni zavod za statistiku
5.000.000 4.660.000
0 140.000
5.000.000 4.800.000
16 Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
2.060.000
196.700
2.256.700
17 Dravni zavod za zatitu prirode i Ministarstvo kulture 18 Ministarstvo unutarnjih poslova i Policijska akademija
2.500.000 1.700.000
100.000 87.500
2.600.000 1.787.500
33
Br.
Naziv projekta
Uspostavljanje sustava upravljanja granicama sukladno Schengenskom sporazumu Program jaanja sposobnosti i pripreme projekata Sudjelovanje Hrvatske u programima Zajednice Komponenta institucijskog jaanja Shema dodjele bespovratne pomoi za poslovnu infrastrukturu
Phare iznos u EUR

3.300.000
Iznos sunanciranja RH u EUR

770.000
Ukupno u EUR
4.070.000
19 Ministarstvo unutarnjih poslova
20 Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 21 Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 22 Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 23 Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka UKUPNO
4.515.000 3.618.000 2.000.000 5.000.000 71.500.000,00
0 5.199.250 0 1.660.000 12.492.358,00
4.515.000 8.817.250 2.000.000 6.660.000 83.992.358,00
Sporazum o nanciranju programa PHARE 2005 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 17. svibnja 2006. godine
34
Table 11. List of projects under the PHARE National Programme 2006 Phare iznos u EUR
1.560.000 3.000.000 2.525.000
Br.
Naziv projekta
Harmonizacija i objavljivanje sudske prakse Potpora sudskoj administraciji i potpora upravljanju predmetima Jaanje kapaciteta dravne i javne uprave za pruanje usluga korisniku

190.000 0 175.000
Ukupno u EUR
1.750.000 3.000.000 2.700.000
1 Vrhovni sud Republike Hrvatske 2 Ministarstvo pravosua 3 Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku (nositelj),
4 Sredinji dravni ured za Projekt potpore Romima upravu, Ministarstvo pravosua, Financijska agencija i dr. ukljuena administrativna tijela 5 Ured za nacionalne manjine Omoguavanje aktivnog doprinosa sektora civilnog drutva u pretpristupnom procesu Unapreenje proraunskih procedura u cilju postizanja uinkovitog upravljanja nancijama Jaanje kapaciteta za provedbu prava intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj Jaanje i unapreenje informacijskog sustava Porezne uprave RH u cilju postizanja standarda EU na podruju PDV-a
2.500.000
1.071.429
3.571.429
2.400.000
600.000
3.000.000
6 Ured za udruge
3.071.250
1.023.750
4.095.000
7 Ministarstvo nancija, Dravna riznica 8 Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, Ministarstvo pravosua, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo nancija Carinska uprava, Dravni inspektorat 9 Ministarstvo nancija, Porezna uprava 10 Ministarstvo nancija, Carinska uprava 11 Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
1.472.500
157.500
1.630.000
3.000.000
3.000.000
Integriranje informacijskih sustava Carinske uprave RH s carinskim informacijskim sustavima EU Restrukturiranje i razvoj hrvatskog eljeznikog sustava u okviru europskog zakonodavstva Pomorska sigurnost: Unapreenje administrativnih kapaciteta u nadzoru i upravljanju brodovima Faza II Generalna revizija klasikacija i unapreenje odabranih granskih statistika TEMPUS Uspostava sustava za nadzor i upravljanje kvalitetom zraka Razvoj sustava upravljanja opasnim otpadom ukljuujui identikaciju i upravljanje lokacijama u okoliu visoko optereenima opasnim otpadom Nadzor plave granice Razvoj institucionalnih sposobnosti za upravljanje Strukturnim fondovima EU nakon pristupanja Programi Zajednice
5.275.000
1.175.000
6.450.000
2.800.000
200.000
3.000.000
4.725.000
1.375.000
6.100.000
12 Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka 13 Dravni zavod za statistiku 14 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 15 Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva
2.000.000
38.000
2.038.000
4.500.000 2.387.000 2.425.000 563.000 75.000
4.500.000 2.950.000 2.500.000
16 Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva 17 Ministarstvo unutarnjih poslova
1.292.500 7.000.000
97.500 0
1.390.000 7.000.000
18 Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju
4.500.000
4.500.000
35
Br.
Razna resorna ministarstva
Naziv projekta
Priprema projekata za program IPA
Phare iznos u EUR

2.628.750

0
Ukupno u EUR
2.628.750
19 Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju (nositelj), Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Institucije RH korisnici EU sredstava pomoi na nacionalnoj i regionalnoj razini 20 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva UKUPNO
Potpora podizanju konkurentnosti i izvoza hrvatskih malih i srednjih poduzea
2.000.000
700.000
2.700.000
61.062.000
7.441.179
68.503.179
Sporazum o nanciranju programa PHARE 2006 izmeu Vlade RH i Europske komisije potpisan je 31. sijenja 2007. godine.
36
U OVOM ETE POGLAVLJU NAI:

Iscrpan pregled Instrumenta pretpristupne pomoi Iscrpan pregled Operativnih programa u Hrvatskoj
Politiki put pristupanja Republike Hrvatske uvijek je bio popraen odgovarajuim nancijskim instrumentima kako bi joj se pomoglo da pravovremeno i djelotvorno ispuni pristupne prioritete. Ovakvim se postupkom, Europska komisija na najbolji nain slui prijanjim iskustvima proirenja i ugrauje prethodno steena iskustva u svoje budue aktivnosti s ciljem da prole nedostatke svede na najmanju moguu mjeru. Slika 1 prikazuje razvoj pretpristupnih nancijskih instrumenata dostupnih Republici Hrvatskoj.
Slika 1. Razvoj nancijske pomoi Hrvatskoj
CARDS
2000.-2004./2006.
PHARE i ISPA + SAPARD
2005.-2006.
I PA
2007. -
STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FOND FONDOVI ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ
nakon pristupanja EU-u
U tom pogledu, Europska komisija je razvila novi pretpristupni instrument nazvan IPA. Novim pristupom ovog instrumenta racionalizira se pretpristupna pomo tj. usmjeravaju se aktivnosti i napori unutar cjelokupnog procesa i usredotouje se na ono to e se uskoro oekivati od Hrvatske kao zemlje lanice13. Kao novi instrument, IPA takoer jasno razlikuje dvije skupine zemalja korisnica, tj. zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate. Zato? Za zemlje kandidate, kao to je Hrvatska, dio sredstava IPA-e namijenjen je pripremi dravnih institucija za upravljanje fondovima EU-a nakon pristupanja, to e zemljama potencijalnim kandidatima biti potrebno znatno poslije. U tim dvjema skupinama zemalja razliit je i administrativni, programski i upravljaki kapacitet. U Hrvatskoj, na primjer, odgovorne javne institucije ve djeluju u decentraliziranom sustavu upravljanja i razvile su autonomne programske i upravljake kapacitete to nije sluaj u zemljama potencijalnim kandidatima za pristupanje EU-u.
Saznajte vie
IPA osigurava usmjerenu pretpristupnu nancijsku pomo sljedeim skupinama zemalja:
zemljama kandidatima - Hrvatskoj, Turskoj i
Bivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji i

zemljama potencijalnim kandidatima - Albaniji,
Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu. Svrha ove nancijske pomoi jest da pomogne tim zemljama da provedu potrebne politike, gospodarske i institucionalne reforme u skladu sa standardima EU-a.
13
vie o fondovima EU-a za zemlje lanice u IV. poglavlju
38
IPA - NOVI PRETPRISTUPNI FINANCIJSKI INSTRUMENT
OKVIR PROGRAMA IPA PRAVNI, PROGRAMSKI I INSTITUCIONALNI ASPEKTI

Program IPA zamiljen je kao pomo Hrvatskoj u provedbi potrebnih reforma da postane zemlja lanica Europske unije, ali s jasnom perspektivom i naglaskom na izgradnji sustava, kako bi mogla upravljati buduim fondovima EU-a, znatno veima i irima. Glavni cilj IPA-e jest kanalizirati svu pretpristupnu pomo EU-a Hrvatskoj kako bi se postigli prioriteti navedeni u i) dokumentu o Pristupnom partnerstvu, ii) godinjem Izvjeu Europske komisije o napretku Hrvatske u procesu pristupanja Europskoj uniji i iii) godinjem Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruivanje Europskoj uniji. IPA je uspostavljena Uredbom Vijea br. 1085/200614 koja odreuje cjelokupni okvir pomoi i opa naela pomoi. Detaljnija pravila provedbe iznesena su u Uredbi br. 718/200715. Osim toga, nancijski okvir programa odreen je Viegodinjim indikativnim nancijskim okvirom Europske komisije (VIFO) s podacima nancijske raspodjele po zemljama korisnicama i komponentama IPA-e (vidi Sliku 2) i Viegodinjim indikativnim planskim dokumentom (VIPD) koji navodi prioritete za svaku zemlju po raznim sektorima.
Slika 2. Tri razine okvira za provedbu IPA
PAKET ZA PROIRENJE, S viegodinjim nancijskim okvirom (VIFO) podijeljenim po zemljama i komponentama IPA
Viegodinji indikativni planski dokument (VIPD) po zemljama za sve relevantne komponente
Komp. I
Komp. II
Komp. III
Komp. IV
Komp. V
Nacionalni ili regionalni projekti
8 operativnih programa 2007. 2013. Maarska - Hrvatska Slovenija - Hrvatska Jadranska prekogranina suradnja Hrvatska-Bosna i Hercegovina Hrvatska Crna Gora Hrvatska Srbija Mediteran Jugoistona Europa
3 operativna programa 2007. 2009.
1 operativni program
1 plan ruralnog razvitka
Saeci pojedinanih projekata za svaku nancijsku godinu 2007., 2008., 2009.
III a) Promet III b) Okoli III c) Regionalna konkurentnost
Operativni program Razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2009.
IPARD program - Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj 2007. - 2013.
14 15
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_210/l_21020060731en00820093.pdf http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/l_170/l_17020070629en00010066.pdf
39
IPomo programa IPA osigurava se u skladu s VIPD-om odreene zemlje putem viegodinjih i godinjih programa ovisno o komponenti programa, to je relativno nov pristup kad je rije o potpori EU-a Hrvatskoj. Ovaj pristup omoguuje bolje planiranje sredstava i postizanje veeg uinka kad je u pitanju modernizacija onih podruja koja pokriva pomo Europske unije. Po svojoj prirodi program IPA je viegodinji instrument, ali se revidira na godinjoj osnovi, a iznosi po prioritetnim sektorima takoer se planiraju na godinjoj osnovi. Novost programa IPA jest da predstavlja strukturne fondove malog kapaciteta, te je stoga pripremni instrument za uporabu fondova Europske unije kao to su kohezijski i strukturni fondovi koji e Hrvatskoj postati dostupni kad postane lanica EU-a. IPA u velikoj mjeri odraava uredbe o strukturnim instrumentima. Nakon to se utvrde prioriteti, imenuje se odgovarajua struktura iz postojeih javnih administrativnih tijela za provedbu programa. Nova institucionalna struktura zasniva se na dvjema glavnim razinama odgovornosti: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a (SDURF), tijelo je zadueno za koordinaciju cjelokupnog procesa pripreme i koordinaciju koritenja sredstava IPA-e u Hrvatskoj. Ministarstvo financija odgovorno je za ukupno financijsko upravljanje IPA-om, i Resorna ministarstva i dravna tijela zaduena za upravljanje i provedbu razliitih komponenta IPA-e; ova tijela nazivaju se operativnim strukturama. U gotovo svim sluajevima, operativne strukture, tj. odgovorna ministarstva, delegiraju svoje zadatke (ali ne svoju odgovornost!) u raznim dijelovima provedbe programa. Naravno, institucionalna struktura mora biti takva da bude sposobna za provedbu deniranih prioriteta. Slika 3 daje pregled institucionalne strukture IPA-e u Hrvatskoj u skladu s uredbama i odlukama Vlade16.
16
Uredba o opsegu i sadraju odgovornosti te ovlastima tijela nadlenih za upravljanje IPA-om (NN 18/07, 82/07, 34/08); Odluka o imenovanju osoba nadlenih za upravljanje IPA-om (OG 18/07, 82/07, 24/08, 34/08)
40
Slika 3. Institucionalna struktura upravljanja programom IPA u Republici Hrvatskoj
Nacionalni koordinator za IPA-u
Dunosnik nadlean za akreditaciju (DNA)
Revizijsko tijelo Samostalni odjel za reviziju EU fondova pri Ministarstvu nancija
Dravni tajnik Ministarstvo nancija Samostalni odjel za reviziju Ministarstvo nancija
Ministar nancija
Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a
Strateki koordinator za komponente III i IV Dravni tajnik
Nacionalni dunosnik za ovjeravanje (NDO)
Naelnik
Zamjenik dravnog tajnika
Legenda: Ministrstvo nancija Nacionalni fond Naelnik odjela Koordinacija Provedba
Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Odjel za programe EU namijenjene promicanju gospodarske i socijalne kohezije
IPA komponenta I Pomo u tranziciji I izgradnja institucija
IPA komponenta II Prekogranina suradnja
IPA komponenta III a Regionalni razvoj Promet
IPA komponenta III b Regionalni razvoj Okoli
IPA komponenta III c Regionalni razvoj Regionalna konkurentnost
IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala
IPA komponenta V Ruralni razvoj
Zamjenik dravnog tajnika Dravni tajnik Ministarstvo regional. razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva (MRRVG) Odjel za vodno gospodarstvo Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Uprava za strateke i integracijske procese u zatiti okolia Dravni tajnik
Dravni tajnik
Dravni tajnik
Dravni tajnik Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Odjel za pripremu i provedbu EU programa i projekata
Dravni tajnik
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Uprava za rad i trite rada
Dravni tajnik Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Uprava za socijalnu skrb
Dravni tajnik Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) Uprava za srednje obrazovanje
Dravni tajnik Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Uprava za ruralni razvoj
Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a Odjel za programe EU namijenjene jaanju institucionalne sposobnosti za pridruivanje
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva (MRRVG) Uprava za integrirani regionalni razvoj
Ministrstvo mora, prometa i infrastrukture Uprava za strateke infrastrukturne objekte
Pomonik ministra Zamjenik generalnog direktora Hrvatske vode Ravnatelj Dravni tajnik, MZOS Ravnatelj Ravnatelj
Ravnatelj
Predsjednik Uprave
Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije
Hrvatske eljezniceInfrastruktura
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva (MRRVG)
Hrvatski zavod za zapoljavanje
Agencija za strukovno obrazovanje
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi
Izvor: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije
41
DJELOKRUG I CILJEVI IPA-E

Sredstva IPA-e dirigirana su u pet smjerova koji se nazivaju komponentama. Svaka komponenta pokriva jedno ili vie podruja politike: Komponenta I - Pomo u tranziciji i izgradnja institucija - IPA TAIB Ova komponenta nastavak je aktivnosti koje su se provodile u okviru programa PHARE, osim njegova gospodarskog dijela i dijela koji se odnosi na socijalnu koheziju.
to je gospodarska i socijalna kohezija?

Gospodarska i socijalna kohezija znai ujednaen i odriv razvoj, reduciranje strukturnih nejednakosti meu regijama i zemljama, te promoviranje jednakih mogunosti za rad i ivot svih pojedinaca. U praktinom smislu, ona se postie raznim nancijskim operacijama/inicijativama za koje je osigurana potpora nancijskih instrumenata EU-a kao to su IPA, strukturni fondovi i dr. Komponenta V - Razvoj ljudskih potencijala - IPA HRD IPA-HRD, pretea Europskog socijalnog fonda, nancirat e uglavnom projekte iz podruja obrazovanja, zapoljavanja i socijalne kohezije. Komponenta V Development Ruralni razvoj - IPA - Rural
to je izgradnja institucija?
Vaan dio pomoi EU-a jaanje je institucionalnih kapaciteta, ili izgradnja institucija. Ona ukljuuje prilagodbu i jaanje demokratskih institucija, javne administracije i organizacija koje su odgovorne za primjenu i provedbu zakonodavstva EU-a. Proces pridruivanja nije samo pitanje usklaivanja zakonodavstva zemlje kandidata sa zakonodavstvom Unije (pravnom steevinom Unije). Taj proces treba osigurati i uinkovitu provedbu zakonodavstva, to podrazumijeva aktivnosti koje jaaju znanje, sposobnosti, vjetine i ponaanje dravnih slubenika, javnih dunosnika, strunjaka i djelatnika iz nevladina i privatnog sektora i osposobljava ih za uinkovito djelovanje . Savjeti o provedbi pravne steevine esto se pruaju putem programa twinning. Komponenta II - Prekogranina suradnja - IPA CBC Financiranje za ovu komponentu obuhvaat e zajednike prekogranine projekte koje e provoditi Hrvatska s jedne strane i druge zemlje korisnice IPA-e ili zemlje lanice s druge strane. Komponenta III - Regionalni razvoj - IPA-RD IPA-Regionalni razvoj nastavak je programa ISPA i dijela programa PHARE koji se odnosi na gospodarsku i socijalnu koheziju. Financijska sredstva bit e osigurana za: velike infrastrukturne projekte iz podruja prometa i zatite okolia, projekte koji promoviraju regionalnu konkurentnost i ujednaeni regionalni razvoj. Ova komponenta IPA-e prethodi uporabi Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda koji e Hrvatskoj biti otvoren nakon pristupanja.
Ova komponenta oslanja se na program SAPARD i osigurava nancijska sredstva za projekte koji se bave provedbom pravne steevine EU-a iz podruja poljoprivrede kao i projekata koji potiu razvoj u ruralnim podrujima. Sljedei dijagram (vidi sliku 4) prikazuje razvoj programa: od programa CARDS, preko programa PHARE, ISPA, SAPARD, razliitih komponenti IPA-e i buduih strukturnih fondova Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj (ESF, EFRR), Kohezijskog fonda (KF), Europskih poljoprivrednih fondova za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog ribarskog fonda (ERF) koji se temelje na prihvatljivom podruju djelovanja i mehanizmu funkcioniranja.
42
Slika 4. Veze meu raznim pretpristupnim programima i instrumentima kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike
CARDS
Pretpristupni programi
PHARE
ISPA
SAPARD
I. komponenta Pomo u tranziciji & Jaanje institucija
II. komponenta Prekogranina suradnja
III. komponenta Regionalni razvoj
IV. komponenta Razvoj ljudskih potencijala
V. komponenta Ruralni razvoj
ESF EFRR EPFRR ERF
EFRR
KOHEZIJSKI FOND
ESF
EPFRR ERF
Instrumenti kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike
OD PROGRAMIRANJA DO PROVEDBE IPA-e

Postupak programiranja poetni je korak prije nego to neki program EU-a postane operativan. Openito, svaki nancijski instrument EU-a, ukljuujui programe vanjske pomoi kao to je IPA, prolazi kroz navedeni postupak. Kao to je spomenuto u vezi s drugim programima - programom CARDS i pretpristupnim programima, IPA je odreena i viegodinjim stratekim dokumentima koji utvruju prioritete koje treba ostvariti. Osim toga, za razliku od drugih prijanjih pretpristupnih programa, IPA uvodi pristup programiranja kojim se izrauju viegodinji programi - tzv. operativni programi, na isti nain kao za nancijske instrumente koji e se koristiti nakon pristupanja. To je jasna prednost ovog novog instrumenta. 1. faza - Formuliranje Stratekog okvira IPA-e Programiranje sredstava, prije svega, iziskuje izradu okvira stratekih dokumenata koji utvruju i detaljno razrauju utvrene sektore nacionalnog prioriteta te aktivnosti za koje je potrebno nanciranje. Financijska pomo IPA pomo je Hrvatskoj za pristupanje i aktivnosti proizlaze iz prioriteta koji su utvreni u dokumentu Pristupno partnerstvo, u stratekom dokumentu EK o proirenju i izvjeima o napretku koji su dio tzv. paketa proirenja17. Osim toga, pripremljeni su i Strateki razvojni okvir za Hrvatsku za razdoblje od 2006. do 2013., te razliite sektorske strategije na nacionalnoj razini koje tvore kljuni dio stratekog okvira koji stvara temelj za IPA-u. S obzirom na to da se Hrvatska priprema da postane lanica EU-a, prioriteti razvoja zemlje u potpunosti su u skladu sa prioritetima strateke politike EU-a, kao to su npr. socijalna i gospodarska kohezija, odrivi razvoj, istraivanje i inovativnost, ruralni razvoj itd. Nadalje, na osnovi temeljnih stratekih dokumenata EU-a i Hrvatske razrauju se daljnji konkretni programski i planski dokumenti IPA-e kako bi se olakala njezina praktina provedba. Glavni dokumenti ukljuuju:
Glavne faze postupka programiranja IPA-e obuhvaaju:

1.faza - Izrada Stratekog okvira. 2. faza - Pripremanje strategije - razvijanje konkretnih programskih i planskih dokumenata kao osnove za provedbu IPA-e, deniranje strukture i operativnih programa IPA-e, konkretiziranje projektnih parametara kroz projektne saetke ili individualne mjere. 3. faza - Objavljivanje natjeaja i poziva za projektne prijedloge.
http://ec.europa.eu/enlargement/key_documents/reports_ nov_2007_en.htm
17
43
Godinji program za komponentu I i viegodinji program za ostale komponente zajedniki izrauju Europska komisija i hrvatske institucije. Opi strateki dokument nazvan Okvir za usklaenost strategija za razdoblje od 2007. do 2013.18 daje okvir za provedbu komponente III i IV IPA-e koje pripremaju Hrvatsku za upravljanje i primjenu strukturnih fondova EU-a nakon pristupanja. Nadalje, ti prioriteti su utvreni u skladu s opim smjernicama Lisabonske strategije EU-a. Intervencije u podruju ruralnog razvoja u okviru komponente V regulirane su posebnim dokumentom naslovljenim IPARD program: Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj od 2007. do 2013.19 koji je Hrvatska razradila u suradnji sa sektorskim slubama Europske komisije. Dodatni programski dokumenti u okviru komponente II razraeni su za programe prekogranine suradnje IPA-e20 s razliitim zemljama partnerima. Glavnu odgovornost za koordinaciju programiranja i cjelokupnu provedbu IPA-e u Republici Hrvatskoj ima Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a (SDURF)21. Daljnje informacije o programiranju IPA-e mogu se nai na internetskoj stranici Glavne uprave za proirenje22. 2. faza - Pripremanje strategije: od strateke do operativne razine U sklopu komponente I strunjaci ovu aktivnost znaju kao postupak identikacije i pripreme projekta. Provode je odgovarajue dravne institucije uz potporu Sredinjeg dravnog ureda za razvoj strategije i koordinaciju fondova EU-a. Jednostavnije reeno, to znai razvijanje projektnih ideja u projekte i pripremanje tzv. projektnih saetaka. Svaki projektni saetak denira glavne projektne parametre, npr. ciljeve koje treba ostvariti, oekivane rezultate i uinak, nain provedbe, planirana sredstva, ukljuene institucije itd. Za druge komponente programa IPA, koje funkcioniraju u veoj mjeri na temelju aktivnosti tipa strukturnih instrumenata, operacionalizacija znai razradu Operativnih programa na razini individualnih mjera.
to je Operativni program (OP)?

U kontekstu IPA-e, to je viegodinji dokument koji izrauje mjerodavna dravna institucija zemlje korisnice, a odobrava Europska komisija. OP iscrpno denira prioritetna podruja i odgovarajue mjere i potrebne resurse. Prioriteti OP-a moraju biti zasnovani na odgovarajuem dokumentu politike EU-a, nacionalnim stratekim dokumentima, odgovarajuim socijalno-gospodarskim analizama i procesu partnerskih konzultacija. OP je pravno obvezujui dokument usvojen odlukom Europske komisije. 3. faza - Objavljivanje natjeaja i poziva za projektne prijedloge: od institucija do drutva i ljudi Mogunosti IPA-e otvorene su svim zainteresiranim organizacijama kao to su regionalne i lokalne vlasti, privatne tvrtke, nevladine organizacije, akademske institucije itd. U nekim sluajevima pozivi za podnoenje ponuda i prijedloga otvoreni su samo za organizacije iz Republike Hrvatske, dok je u drugim sluajevima mogue sudjelovanje organizacija iz drugih europskih zemalja, posebno kad se radi o pozivima za podnoenje prijedloga za prekograninu suradnju ili natjeaja koje se odnose na tehniku pomo, razmjenu iskustava ili najbolje prakse. Kao to je ranije spomenuto, odabrana sektorska ministarstva prikazana na slici 4. imaju sveukupnu odgovornost za upravljanje OP-ima, ali mogu odluiti da delegiraju neke svoje zadatke provedbenim agencijama. Ti su zadaci obino raspisivanje javnih natjeaja i ugovaranje projekata ili mjera za razliite prioritete u Operativnim programima. Komponente programa IPA provode se kroz razne projekte. U skladu s projektnim dokumentom i mjerom Operativnog programa, neki od njih se planiraju na nain da budu provedeni putem poziva za podnoenje prijedloga, a kod drugih se predvia da slijede postupak nabave. Vie informacija o postupcima nabave nalazi se u Poglavlju V.
18 19 20 21 22
www.strategija.hr/lgs.axd?t=16&id=473 www.strategija.hr/lgs.axd?t=16&id=515 http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=140 http://www.strategija.hr/Default.aspx?sec=108 http://ec.europa.eu/enlargement/how-does-it-work/nancial-assistance/programming-ipa_en.htm
44
TO JE PLANIRANO U SKLOPU SVAKE KOMPONENTE U HRVATSKOJ?

IPA Komponenta I Pomo u tranziciji i izgradnja institucija
Komponenta I - Pomo u tranziciji i izgradnja institucija (IPA-TAIB) - ukljuuje mjere izgradnje institucija i s njima povezanog ulaganja u Republiku Hrvatsku s ciljem ispunjavanja kriterija za pristupanje EU-u. Napori su uglavnom usmjereni na potpuno usklaivanje s pravnom steevinom EU-a. Prioritetni projekti odreuju se svake godine u okviru Godinjeg akcijskog plana, a formalno se usvajaju u okviru Financijskog sporazuma koji e potpisati Europska komisija i Vlada Republike Hrvatske. Kao i programi CARDS i PHARE, IPA TAIB je programiran u dogovorenom formatu projektnog saetka. IPA TAIB nije glavno, ve dopunsko sredstvo potpore za potrebe izgradnje kapaciteta institucionalnih struktura u Republici Hrvatskoj koje e biti zaduene za upravljanje, provedbu, koordinaciju i nadzor strukturnog nanciranja EU-a. Ova komponenta nije namijenjena usmjeravanju nancijskih sredstava za projekte iz podruja gospodarske i socijalne kohezije. U 2007. godini projektni prijedlozi iz podruja energije, socijalne politike i zapoljavanja, poljoprivrede, okolia, pravosua itd. utvreni su sukladno dogovoru s Europskom komisijom. Kroz te projekte osigurava se pomo za usklaivanje sa standardima EU-a i njihova provedba u Republici Hrvatskoj. Openito, pomo kao i u veini projekata programa CARDS i PHARE ima oblik tehnike pomoi, twinninga i nabave opreme. Provedba programa IPA-TAIB Sveukupnu odgovornost za provedbu Godinjeg akcijskog programa TAIB ima Sredinji dravni ured za razvoj strategije i koordinaciju fondova EU-a, a kao takav intenzivno surauje s drugim javnim institucijama i korisnicama projekata kroz sve to je potrebno za uspjeno upravljanje i provedbu projekata. Informacije o natjeajima za IPA-u u sklopu komponente I IPA programa potraite na internetskoj stranici Sredinje agencije za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije23.
IPA komponenta II Prekogranina suradnja

IPA komponenta II - Prekogranina suradnja (IPA-CBC) - prua potporu programima koji se odnose na prekograninu suradnju graninih regija Hrvatske i susjednih zemalja lanica EU-a te zemalja potencijalnih kandidata. U okviru programa IPA 2007. 2013. Hrvatska sudjeluje u sljedeih 6 programa prekogranine suradnje: Prekogranini program Maarska - Hrvatska Prekogranini program Slovenija - Hrvatska Jadranska prekogranina suradnja Prekogranini program Hrvatska - Bosna i Hercegovina Prekogranini program Hrvatska - Crna Gora Prekogranini program Hrvatska - Srbija Takoer, Hrvatska sudjeluje i u dvama programima transnacionalne suradnje: Jugoistona Europa Mediteran
OPERATIVNI PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE MAARSKA - HRVATSKA, 2007. - 2013.

Operativni program prekogranine suradnje izmeu Maarske i Hrvatske bit e proveden unutar nancijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Strateki dokument temelji se na zajednikom stratekom planiranju hrvatske i maarske strane i podlijee konanom odobrenju Europske komisije. Prihvatljivo podruje Podruje na koje se program odnosi nalazi se na jugozapadnoj granici Maarske i sjeveroistonoj granici Hrvatske (vidi kartu 1). Dvije zemlje odvojene su rijekom Dravom koja ini najvei dio njihove granice. Na hrvatskoj strani osim graninih upanija - Meimurske, Koprivniko-krievake, Virovitikopodravske i Osjeko-baranjske, jo etiri druge upanije iskazale su interes za sudjelovanje u ovom programu s Maarskom. Temeljem zajednike odluke, program se odnosi i na Varadinsku, Bjelovarsko-bilogorsku, Poeko-slavonsku i Vukovarsko-srijemsku upaniju.
23
http://www.safu.hr/en/tenders
45
Karta 1. Podruje na koje se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Maarska - Hrvatska 2007. - 2013.24
Prioriteti Dvije su zemlje u zajednikom programskom dokumentu iskazale svoje strateke razvojne prioritete. Temeljem njihove zajednike situacijske analize i SWOT analize utvrena su potencijalna podruja regije za nancijsku intervenciju. Utvrena su tri zajednika prioriteta, prikazana u tablici 12:
Tablica 12. Prioriteti i mjere Operativnog programa prekogranine suradnje Hrvatske i Maarske, 2007. - 2013. Prioritet 2 Razvoj gospodarske suradnje i zajednikih ljudskih potencijala
Mjera 2.1. Gospodarska suradnja Mjera 2.2. Razvoj zajednikih ljudskih potencijala
Prioritet 1 Odrivi razvoj i razvoj turizma

Mjera 1.1. Odriv razvoj i atraktivan okoli Mjera 1.2. Odriv turizam u podruju rijeka Mure, Drave i Dunava
Prioritet 3 Tehnika pomo

Mjera 3.1. Provedba programa, potpore i kontrolne aktivnosti Mjera 3.2. Informiranje i promidba
Prioritet 1 - Odrivi okoli i razvoj turizma potaknut e odrivost i sigurnost okolia u graninoj regiji kao i mnogostruki razvoj ekoturizma rijenog podruja Mura-Drava-Dunav i njegove bliske okolice. Kao posljedica bit e kreiran zajedniki ekoturistiki proizvod na temelju odrive bogate prirode i kulturne batine tog podruja. U sklopu ovog prioriteta sljedee e aktivnosti biti prihvatljive za nanciranje:
Razrada plana regionalnog turistikog proizvoda, Razvoj infrastrukture za aktivan odmor i ekoturizam u graninom rijenom podruju, razvoj tematskih putova kulturne batine, Promoviranje rijenog podruja kao jedinstvenog turistikog proizvoda, Privlaenje privatnih ulaganja.
24 Podruje na koje se odnosi program prekogranine suradnje Maarske i Hrvatske 2007. - 2013., veliki gradovi i cestovna infrastruktura (Izvor: Sredinji statistiki ured Maarske; Republika Hrvatska - Sredinji dravni ured za statistiku, CROSTAT; ESRI
46
Prioritet 2 - Razvoj gospodarske suradnje i zajednikih ljudskih potencijala olakava gospodarske veze, ukljuujui poslovne kontakte, mogunosti prekograninog zapoljavanja i prekogranine aktivnosti istraivanja, razvoja i inovacija (RDI). Ovaj e prioritet promovirati i uspostavljanje obrazovnih i kulturnih veza, kao i dvojezinost u maarsko-hrvatskom graninom podruju. Mjere u okviru ovog prioriteta pruit e potporu lokalnim imbenicima koji ponovno grade prekinute veze u graninoj regiji kako bi stvorili ivotne, usklaene i vitalne socijalno-gospodarske odnose. U okviru ovog prioriteta sljedee e aktivnosti biti prihvatljive za nanciranje: Nalaenje prekograninih poslovnih partnera Usluge promoviranja prekogranine mobilnosti trita rada Zajednika istraivanja, razvoj i inovacije Zajedniko lokalno-regionalno planiranje, strategije koje zajedniki izrade opine i/ili decentralizirana dravna tijela Projekti zajednikog prekograninog obrazovanja i drugi projekti obuke obrazovnih institucija Aktivnosti izravne suradnje ljudi (sportski i kulturni dogaaji, gastronomski festivali) Dvojezine aktivnosti Prioritet 3 - Tehnika pomo osigurat e uspjeno odvijanje programa i pridonijet e ekasnom stvaranju programa, te na taj nain unaprijediti kvalitetu projekata koje program nancira. Provedba Prekogranini program funkcionira kroz sheme bespovratne pomoi koje se temelje na jedinstvenim pozivima za podnoenje prijedloga i jedinstvenom postupku izbora koji se odnosi na podruja s obiju strana granice. Postupci dodjeljivanja potpora moraju biti u skladu s odredbama Uredbe o provedbi IPA-e.
Zajednika raspoloiva nancijska sredstva u sklopu Programa koristit e se u okviru otvorene natjeajne procedure. Program e provoditi zajednika struktura kroz zajednike projekte zajednikim donoenjem odluka. Pozivi za dostavu projektnih prijedloga objavljivat e se redovito do 2013. godine ili do potpune iskoritenosti predvienih sredstava. Komu koristi program prekogranine suradnje? Program je namijenjen neprotnim organizacijama i institucijama (regionalne i lokalne vlasti, kole, istraivake i obrazovne ustanove, turistike organizacije, ustanove za zatitu prirode, nevladine organizacije) koje ele raditi na prekograninom projektu s najmanje jednim prekograninim partnerom.
OPERATIVNI PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE SLOVENIJE I HRVATSKE, 2007. - 2013.

Operativni program prekogranine suradnje Slovenije i Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2013. razvojni je program koji su zajedniki osmislile Slovenija i Hrvatska kako bi se uhvatile u kotac sa zajednikim problemima i iskoristile zajednike potencijale. Operativni program sastoji se od razvojne strategije i mjera za njezinu provedbu za prihvatljivo podruje (vidi kartu 2) koje ukljuuje regije NUTS 3 razine du slovensko-hrvatske granice: Pomursku, Podravsku, Savinjsku, Spodnjeposavsku, regiju Jugovzhodne Slovenije, Notranjsko-kraku, Obalnokraku i Osrednjeslovensku regiju u Sloveniji te Meimursku upaniju, Varadinsku, Krapinskozagorsku, Zagrebaku, Karlovaku, Primorskogoransku, Istarsku i grad Zagreb u Hrvatskoj.
Karta 2. Podruje na koje se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Slovenije i Hrvatske, 2007. - 2013.
47
Prioriteti Program e nancirati prekogranine projekte koji e se birati na temelju kvalitete i koji pripadaju barem jednom od prioriteta i mjera prikazanih na slici 5:
Slika 5. Prioriteti i mjere Operativnog programa prekogranine suradnje Slovenija - Hrvatska, 2007. - 2013.
Prioriteti
Prioritet 1 Ekonomski i socijalni razvoj
Prioritet 2 Odrivo upravljanje prirodnim resursima
Turizam i ruralni razvoj
Zatita okolia
Mjere
Razvoj poduzetnitva
Ouvanje zatienih podruja
Socijalna integracija
Prioritet 1 - Ekonomski i drutveni razvoj usredotoen je na potporu poduzetnitvu, te unapreenje turizma, ruralnog razvoja, te kulturne i drutvene razmjene. Prioritet Odrivo upravljanje prirodnim resursima usredotoen je na pruanje potpore suradnji na podruju zatite okolia, zatite prirodnih resursa i odrivog razvoja, a posebno zatite okolia i ouvanja i revitalizacije prirodnih dobara u pograninom podruju. Cilj treeg prioriteta 'Tehnika pomo' potpora je brzoj i glatkoj provedbi Programa. Horizontalne teme ovog programa, Razvoj ljudskih potencijala i Informacijsko drutvo, potrebno je integrirati u svaku vrstu aktivnosti ukoliko je mogue. Navedene horizontalne teme predstavljaju horizontalne alate za pomo u ostvarenju ciljeva izabranih prioriteta. Razvoj ljudskih potencijala povezan je s formalnim i neformalnim obrazovanjem ili obukom onih koji su ukljueni u projekt (partneri, ciljne skupine). Program potie uporabu informacijskih tehnologija ne samo u poslu, ve i u svrhu upravljanja i zatite okolia, ouvanja i revitalizacije prirode i kulture, te za uspostavljanje i provoenje mehanizama koordinacije. Provedbeni aspekt Prekogranini program funkcionira kroz sheme bespovratne pomoi koje se temelje na jedinstvenim pozivima za podnoenje prijedloga i jedinstvenom postupku izbora koji se odnosi na podruja s obiju
48
strana granice. Postupci dodjeljivanja potpora moraju biti u skladu s odredbama Uredbe o provedbi IPA-e. Projekti e biti izabrani putem jedinstvenih poziva za dostavu prijedloga koji e obuhvatiti cijelo podruje na koje se program odnosi. Sve pojedinosti o pripremi projekata, podnoenju i izboru bit e ukljuene u vodiu za prijavitelje, koji e biti sastavni dio poziva za dostavu prijedloga. Pozivi za dostavu projektnih prijedloga objavljivat e se redovito do 2013. godine ili do potpune iskoritenosti predvienih sredstava. Komu program koristi? Korisnici prioriteta 1 i 2 - Gospodarski i drutveni razvoj i odrivo upravljanje okoliem mogu biti iskljuivo neprotne organizacije i institucije koje ele raditi na prekograninom projektu s najmanje jednim prekograninim partnerom, a pripadaju u jednu od sljedeih skupina: Regionalne i lokalne vlasti; Javna tijela i tijela ekvivalentna javnim tijelima kao to su: fondovi, ustanove, agencije koje je osnovala drava ili opina, istraivake ili razvojne ustanove, obrazovne ustanove i ustanove za obuku, zdravstvene ustanove, ustanove za zatitu prirodne i kulturne batine, agencije za lokalni i regionalni razvoj itd.; Nevladine organizacije kao to su udruge, zaklade; Slobodni djelatnici u umjetnosti/slobodni umjetnici; Gospodarske komore, poljoprivredna
udruenja, obrtnika komora, udruenja u industriji, klasteri registrirani kao neprofitne pravne osobe; Pravni entiteti osnovani privatnim pravom (drutva) neprofitnog statusa i svrhe djelovanja, kao to su agencije za lokalni i regionalni
razvoj registrirane kao tvrtke, lokalne turistike organizacije, organizacije za obuku itd. Korisnici prioriteta Tehnika pomo prvenstveno su institucije koje upravljaju programom.
OPERATIVNI PROGRAM JADRANSKE PREKOGRANINE SURADNJE, 2007. - 2013.

Operativni program Jadranske prekogranine suradnje prua potporu zajednikim projektima izmeu drava koje okruuju Jadransko more: Hrvatske, Italije, Slovenije, Grke, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Albanije. Operativni program bit e proveden u sklopu nancijskog okvira Europske unije za razdoblje 2007. - 2013. Operativni program sastoji se od razvojne strategije i provedbenih mjera za prihvatljivo podruje (vidi kartu 3 i tablicu 13).
Karta 3. Podruje na koje se odnosi Operativni program Jadranske prekogranine suradnje, 2007. - 2013.
Tablica 13. Regije koje mogu dobiti nancijsku pomo u sklopu Operativnog programa Jadranske prekogranine suradnje, 2007. - 2013.
Italija Nuts 3 Pescara, Teramo, Chieti, Ferrara, Forl-Cesena, Rimini, Ravenna, Trst, Gorizia, Udine, Pesaro-Urbino, Ancona, Macerata, Ascoli Piceno, Campobasso, Foggia, Bari, Brindisi, Lecce, Venecija, Rovigo, Padova Obalno-kraka Kerkyra, Thesprotia Dubrovako-neretvanska, Istarska, Liko-senjska, Primorsko-goranska, ibenskokninska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska upanija Bilea, apljina, itluk, Gacko, Grude, Jablanica, Konjic, Kupres, Livno, Ljubinje, Ljubuki, Mostar, Neum, Nevesinje, Posuje, Prozor/Rama, Ravno, iroki Brijeg, Stolac, Berkovii, Tomislavgrad, Trebinje i istoni Mostar Bar, Budva, Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kotor, Niki, Podgorica, Tivat, Ulcinj Fier, Dra, Lee, Skadar, Tirana, Vlore
Slovenija Grka Hrvatska Bosna i Hercegovina Crna Gora Albanija Srbija
Nuts 3 Nuts 3 Podruja koja odgovaraju Nuts 3 Podruja koja odgovaraju Nuts 3 Podruja koja odgovaraju Nuts 3
Podruja koja odgovaraju Nuts 3
49
Prioriteti Zemlje su zajedniki utvrdile tri glavna prioriteta za provedbu prikazana u tablici 14.
Tablica 14. Prioriteti i mjere Operativnog programa jadranske prekogranine suradnje, 2007. - 2013.
Prioritet 1 - Gospodarska, socijalna i institucionalna suradnja
Mjera 1.1. Istraivanje i inovacije Mjera 1.2. Financijska podrka za malo i srednje poduzetnitvo Mjera 1.3. Socijalno, radno i zdravstveno umreavanje Mjera 1.4. Institucionalna suradnja
Prioritet 2 - Upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i sustav upravljanja rizicima
Mjera 2.1. Zatita i poboljavanje pomorskog i obalnog okolia Mjera 2.2. Upravljanje prirodnim i kulturnim resursima i spreavanje prirodnih i tehnolokih rizika Mjera 2.3. tednja energije i obnovljivi izvori energije Mjera 2.4. Odrivi turizam
Prioritet 3 - Dostupnost i mree
Mjera 3.1. Fizika infrastruktura Mjera 3.2. Odrivi sustavi mobilnosti Mjera 3.3. Komunikacijske mree
Prioritet 4 - Tehnika pomo
Mjera 4.1. Upravljanje i provedba Mjera 4.2. Informiranje, promidba i evaluacija
Opi cilj prioriteta 1 - Gospodarska, socijalna i institucionalna suradnja - jaanje je istraivake i inovacijske djelatnosti kako bi se pridonijelo konkurentnosti i unaprijedio razvoj jadranskog podruja kroz gospodarsku, socijalnu i institucionalnu suradnju. Mogue aktivnosti ukljuuju: uspostavljanje mrea suradnje meu sveuilitima, istraivakim centrima i drugim kvaliciranim organizacijama; razvijanje mehanizama konkurentnosti i suradnje kako bi se zajamila sredstva za istraivae koji najvie obeavaju; pruanje potpore i facilitiranje naprednih istraivakih aktivnosti; poticanje mobilnosti istraivaa i, posebno, razmjene istraivaa i tehnikog osoblja izmeu poduzea i sveuilita; jaanje sustavne suradnje izmeu istraivake djelatnosti i privatnih/javnih tvrtki; stvaranje meunarodnih tehnolokih platformi; izgradnja kapaciteta i prijenos znanja i iskustva; promicanje irenja najbolje prakse; stvaranje znanstvenih i tehnolokih mrea na jadranskom podruju radi razmjene informacija, podataka i iskustava u istraivanju i inovacijama; stvaranje informacijskokomunikacijskih preduvjeta (ICT) za podrku malom i srednjem poduzetnitvu i procesu osnivanja novih poduzea i proanje podrke stvaranju regionalnih i meuregionalnih klastera izvrsnosti; promicanje zajednike istraivake aktivnosti poduzea i sveuilita i razvijanje partnerstva za inovacije, te pruanje potpore stvaranju regionalnih i transregionalnih klastera izvrsnosti.
50
Cilj prioriteta 2 - Prirodni i kulturni resursi i spreavanje rizika - jest promicanje, unapreenje i zatita prirodnih i kulturnih resursa putem zajednikog upravljanja tehnolokim i prirodnim rizicima. Mogue inicijative ukljuuju: jaanje kompetencija lokalnih vlasti u zajednikom upravljanju morskim i obalnim okoliem promicanjem zajednike politike planiranja; provedba konkretnih istraivanja sustava obalnog okolia; razvijanje zajednikih instrumenata za integrirano upravljanje obalnom zonom; nadzor pomorsko-obalnog okolia i zajednikim Geografskim informacijskim sustavom (GIS); zajedniki projekti zatite kopnenih voda od rairenog zagaenja, invazivnih stranih vrsta i kontrole kvalitete morske vode; jaanje ekolokih sustava i zatita bioloke raznolikosti kako bi se poboljala kvaliteta okolia i promicanje odrivog gospodarskog i socijalnog razvoja; prevencija obalne erozije; znanstvena istraivanja s ciljem unapreenja odrivog i odgovornog koritenja morskih izvora hrane kako bi se jamila kvaliteta hrane, zatita lokaliteta NATURA 2000. Cilj prioriteta 3 - Dostupnost i mree - jaanje i integriranje postojeih infrastrukturnih mrea, promicanje i razvoj prometa, informacijskih i komunikacijskih usluga. Primjeri moguih inicijativa: modernizacija objekata i unapreenje opreme luka i zranih luka, te unapreenje sigurnosti roba i prijevoznika.
Prioritet 4 - Tehnika pomo - osmiljen je kao potpora uspjenoj provedbi cjelokupnog programa. Provedba Prekogranini program funkcionira kroz sheme bespovratne pomoi koje se temelje na jedinstvenim pozivima za podnoenje prijedloga i jedinstvenom postupku izbora koji se odnosi na podruja s obiju strana granice. Postupci dodjeljivanja potpora moraju biti u skladu s odredbama Uredbe o provedbi IPA-e. Cilj je programa ostvariti projekte strateke prirode, usmjerene na rezultate visoke kvalitete, koji su relevantni za programsko podruje. Projekti e se birati putem otvorenih i ogranienih poziva za dostavu projektnih prijedloga.
Pozivi za dostavu projektnih prijedloga objavljivat e se redovito do 2013. godine ili do potpune iskoritenosti predvienih sredstava. Komu program koristi? Program je namijenjen neprotnim organizacijama i institucijama koje ele raditi na prekograninom projektu s najmanje jednim prekograninim partnerom. Istraivaki centri i ustanove, sveuilita, javne organizacije i tijela, te vlasti ekvivalentne javnim vlastima (luke vlasti i vlasti zranih luka) glavni su korisnici projekata. Takoer, lokalne i regionalne vlasti imati e koristi od osigurane nancijske potpore kao i stanovnici regija.
OPERATIVNI PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE HRVATSKA - BOSNA I HERCEGOVINA, 2007. - 2013.

Operativni Program podupire zajednike projekte Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji e biti provedeni u razdoblju od 2007. do 2013. Ovaj se strateki dokument temelji na zajednikom planskom naporu hrvatske i bosanskohercegovake strane. Podruje na koje se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine 2007. - 2013. prikazan je na karti 4.
Karta 4. Prihvatljivo podruje, Operativni program prekogranine suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina, 2007. - 2013.
51
Prioriteti Temeljem situacijske analize regije utvreni su sljedei prioriteti prikazani u tablici 15:
Tablica 15. Prioriteti i mjere Operativnog programa prekogranine suradnje Hrvatska- Bosna i Hercegovina, 2007. - 2013. Prioritet 1 Stvaranje zajednikog gospodarskog prostora
Mjera 1.1. Jaanje zajednike turistike ponude Mjera 1.2. Poticanje poduzetnitva
Prioritet 2 Poboljana kvaliteta ivota i socijalne kohezije

Mjera 2.1. Zatita okolia Mjera 2.2. Poboljana dostupnost svih usluga u lokalnoj zajednici

Mjera 3.1. Potpora upravljanju programom i provedbi. Mjera 3.2. Potpora informiranju o programu, promidbi i evaluaciji
Prioritet 1 - Stvaranje zajednikog gospodarskog prostora U sklopu ovog prioriteta cilj je razviti zajednike turistike pakete temeljene na zajednikoj prirodnoj i kulturnoj batini i poboljati konkurentnost lokalnog turistikog gospodarstva. Osim toga cilj je i potaknuti razvoj regionalnog gospodarstva jaanjem sektora malog i srednjeg poduzetnitva, te institucija i slubi za potporu poslovanju. Prioritet 2 - Poboljana kvaliteta ivota i socijalne kohezije Prema planu ovaj prioritet treba ostvariti zatitom i ouvanjem okolia i ohrabrivanjem odrive uporabe prirodnih resursa u graninim regijama putem zajednikih akcija i kampanja za obavjetavanje javnosti; osim toga, omoguavanjem pristupa svim uslugama u lokalnoj zajednici koje imaju utjecaj na dobrobit i socijalnu koheziju lokalnog stanovnitva i zajednica. Prioritet 3 - Tehnika pomo za provedbu programa - namijenjen je strukturama koje su odgovorne za uspjenu realizaciju programa. Provedba Prekogranini program funkcionira kroz sheme bespovratne pomoi koje se temelje na jedinstvenim pozivima za podnoenje prijedloga i jedinstvenom postupku izbora koji se odnosi na podruja s obiju strana granice. Postupci dodjeljivanja potpora moraju biti u skladu s odredbama Uredbe o provedbi programa IPA. Cilj programa je ostvariti projekte strateke prirode, usmjerene na rezultate visoke kvalitete, koji su relevantni za programsko podruje. Projekti e
se birati putem otvorenih i ogranienih poziva za dostavu projektnih prijedloga. Pozivi za dostavu projektnih prijedloga objavljivat e se redovito do 2013. godine ili do potpune iskoritenosti predvienih sredstava. Komu program koristi? Program je namijenjen neprotnim organizacijama i institucijama koje ele raditi na prekograninom projektu s najmanje jednim prekograninim partnerom, a pripadaju u jednu od sljedeih skupina: regionalne i lokalne javne vlasti; javna tijela (fondovi, ustanove, agencije) koje je osnovala drava ili regionalna/lokalna samouprava kao to su: istraivake i razvojne institucije, obrazovne ustanove i ustanove za obuku, zdravstvene ustanove, institucije za zatitu prirodne i kulturne batine, agencije za lokalni i regionalni razvoj, turistike agencije i udruge itd.; privatni instituti osnovani privatnim pravom, kao to su obrazovni ili istraivaki instituti, pod uvjetom da djeluju na neprofitnoj osnovi; nevladine organizacije kao to su udruge i zaklade; trgovake komore, poljoprivredne, obrtnike i industrijske komore, klasteri registrirani kao neprofitne pravne osobe; poljoprivredne udruge i zadruge; nacionalni i regionalni parkovi, pejzani parkovi.
52
OPERATIVNI PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE HRVATSKA - CRNA GORA, 2007. - 2013.

Operativni program prekogranine suradnje izmeu Hrvatske i Crne Gore provest e se u razdoblju 2007. - 2013. godine. Ovaj strateki dokument temelji se na zajednikim planskim naporima hrvatske i crnogorske strane. Regije na koje se odnosi program prikazane su na karti 5 i tablici 16.
Karta 5. Podruje na koje se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatska - Crna Gora, 2007. - 2013.
Tablica 16. Podruja na koja se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatska - Crna Gora, 2007. - 2013.
Hrvatska (NUTS III, upanije)

Podruje na koje se odnosi (l. 88) Dubrovako-neretvanska upanija Susjedno podruje (l. 97) Splitsko-dalmatinska upanija
Crna Gora (opine)

Podruje na koje se odnosi (l. 88) Herceg Novi Kotor Tivat Budva Bar Ulcinj Cetinje Susjedno podruje (l. 97) Niki Podgorica Danilovgrad
53
Prioriteti Temeljem situacijske analize i SWOT analize podruja na koje se odnosi program utvreni su sljedei prioriteti (vidi Tablicu 17):
Tablica 17. Prioriteti i mjere Operativnog programa prekogranine suradnje Hrvatska - Crna Gora, 2007. - 2013. Prioritet 1 Stvaranje povoljnih ekolokih i socio-ekonomskih uvjeta
Mjera 1.1. Zajednike akcije za zatitu okolia, prirode i kulturne batine Mjera 1.2. Zajedniki turistiki i kulturni prostor Mjera 1.3. Mali prekogranini projekti razvoja zajednice

Mjera 2.1. Upravljanje programom i provedba Mjera 2.2. Informiranje o programu, promidba i evaluacija
U sklopu prioriteta 1 - Stvaranja povoljnih ekolokih i socio-ekonomskih uvjeta - sljedee aktivnosti mogu biti nancirane: aktivnosti zajednikog planiranja i izgradnje kapaciteta za upravljanje krutim otpadom i sustava upravljanja otpadnim vodama; aktivnosti zajednikog planiranja i izgradnje kapaciteta sustava vodoopskrbe, sustava odvoda otpadnih voda i zbrinjavanja krutog otpada koji imaju prekogranini uinak; planiranje i uspostavljanje mrea za zajednike ekoloke intervencije na kopnu i moru (zajedniki vatrogasni planovi rada, zajednike intervencije u sluaju zagaenja mora, nabava opreme od zajednikog interesa/za zajedniku uporabu itd.); zajedniki ekoloki programi i inicijative (upravljanje rijenim slivovima, zagaenje zraka, zagaenje mora itd.); utvrivanje i ienje 'divljih' odlagalita otpada i razvoj preventivnih mjera; prekogranine studije i izravne akcije o primjenjivosti obnovljivih izvora energije; prekogranine studije o uinku okolia na ljudske aktivnosti; aktivnosti podizanja svijesti javnosti; javno informiranje i sudjelovanje; obrazovanje i prijenos znanja i iskustava u vezi sa zatitom okolia; razrada prekograninih regionalnih planova i programa intervencija koje se odnose na zatitu okolia; razrada zajednikih planova i programa upravljanja zatienim podrujima i lokalitetima mree NATURA 2000; manja obnova kulturne/arhitektonske batine. Prioritet 2 - Tehnika pomo prvenstveno je namijenjen strukturama koje su imenovane za provedbu programa s ciljem podupiranja uspjenog upravljanja programom i njegove uspjene provedbe.
Provedba Program prekogranine suradnje u najveoj mjeri funkcionira kroz sheme bespovratne pomoi koje se temelje na jedinstvenim pozivima za podnoenje prijedloga i jedinstvenom postupku izbora koji se odnosi na podruja s obje strane granice. Postupci dodjeljivanja pomoi moraju biti u skladu s odredbama Uredbe o provedbi IPA. Komu program koristi? Izravni korisnici su neprotne pravne osobe uspostavljene javnim ili privatnim pravom, koje pripadaju u jednu od sljedeih skupina: Javne tvrtke zaduene za komunalnu infrastrukturu i upravljanje otpadom (komunalna poduzea) Hitne slube Jedinice lokalne i regionalne samouprave Agencije i druga javna tijela zaduena za zatitu okolia i prirode Javne obrazovne i istraivake institucije Nevladine organizacije Agencije za lokalni/regionalni razvoj itd.
54
OPERATIVNI PROGRAM PREKOGRANINE SURADNJE HRVATSKA - SRBIJA, 2007. - 2013.

Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Srbije bit e proveden tijekom razdoblja od 2007. do 2013. Ovaj strateki dokument temelji se na zajednikim planskim naporima hrvatske i srpske strane. Regije na koje se program odnosi prikazane su na Karti 6 i u Tablici 18.
Karta 6. Podruja na koja se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatska - Srbija, 2007. - 2013.
Tablica 18. Podruja na koja se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatska - Srbija, 2007. - 2013. lanak 88. Podruje na koje se odnosi OP
Hrvatska Osjeko-baranjska upanija Vukovarsko-srijemska upanija Poeko-slavonska upanija Brodsko-posavska upanija Srbija Srijem Juna Baka Zapadna Baka Sjeverna Baka Mavanski okrug Podruje koje odgovara NUTS 3 Podruje koje odgovara NUTS 3 Podruje koje odgovara NUTS 3 Podruje koje odgovara NUTS 3 Podruje koje odgovara NUTS 3 Podruje koje odgovara NUTS 3 Podruje koje odgovara NUTS 3 Podruje koje odgovara NUTS 3 Podruje koje odgovara NUTS 3
Podruje
lanak 97. Susjedno podruje
55
Prioriteti za ulaganja Temeljem zajednike analize situacije i SWOT analize regije utvreni su zajedniki prioriteti (vidi tablicu 19).
Tablica 19. Prioriteti i mjere Operativnoga programa prekogranine suradnje Hrvatska - Srbija, 2007. - 2013.
Prioritet 1 Odrivi drutveno-gospodarski razvoj
Mjera 1.1. Gospodarski razvoj Mjera 1.2. Zatita okolia Mjera 1.3. 'People to people'

Mjera 2.1. Upravljanje programom i provedba Mjera 2.2. Informiranje o programu, promidba i evaluacija
U sklopu prioriteta 1 - Odrivi drutvenogospodarski razvoj ciljevi su promicanje poslovne suradnje, poveanje prekogranine trgovine, razvijanje mobilnosti trita rada, prekogranini razvoj istraivanja i inovacija i zajedniko ekonomsko planiranje; poticanje razvoja turizma temeljenog na prekograninom regionalnom identitetu i prirodnim i kulturnim dobrima prekogranine regije; zatita i ouvanje prirodnih dobara prekogranine regije poduzimanjem zajednikih akcija i poveanjem javne svijesti, te promicanjem dobrosusjedskih odnosa meu zajednicama s obiju strana granice. Cilj prioriteta 2 - Tehnika pomo jest poveati kapacitete relevantnih struktura odgovornih za uspjeno upravljanje programom i uspjenu provedbu programa. Provedba Prekogranini program funkcionira kroz sheme bespovratne pomoi koje se temelje na jedinstvenim pozivima za podnoenje prijedloga i jedinstvenom postupku izbora koji se odnosi na podruja s obiju strana granice. Cilj programa je ostvariti projekte strateke prirode, usmjerene na rezultate visoke kvalitete, koji su relevantni za programsko podruje. Projekti e se birati putem otvorenih i ogranienih poziva za dostavu projektnih prijedloga. Pozivi za dostavu projektnih prijedloga objavljivat e se redovito do 2013. godine ili do potpune iskoritenosti predvienih sredstava. Komu program koristi? Izravni korisnici su neprotne pravne osobe uspostavljene javnim ili privatnim pravom, koje pripadaju u jednu od sljedeih skupina:
56
regionalne/lokalne javne vlasti trgovaka komora, poljoprivredna, industrijske udruge, obrtnika komora klasteri registrirani kao neprofitni pravni subjekti javne/neprofitne organizacije (fondovi, ustanove, agencije) koje je osnovala drava ili regionalna/lokalna samouprava kao to su: istraivake i razvojne institucije, obrazovne ustanove i ustanove za obuku, zdravstvene ustanove, agencije za lokalni i regionalni razvoj, turistike agencije i udruge itd.; nevladine organizacije kao to su udruge i zaklade; privatne institucije koje su osnovali privatni pravni subjekti za zadovoljavanje potreba od opeg interesa pod uvjetom da djeluju na neprofitnoj osnovi; poljoprivredne udruge i zadruge.
SUDJELOVANJE HRVATSKE U TRANSNACIONALNIM PROGRAMIMA SURADNJE

Uspostava i razvoj transnacionalne suradnje jedan je od prioriteta cilja 3 - Europska teritorijalna suradnja u sklopu Strukturnih fondova 2007. - 201325. Operativni programi za transnacionalne programe Jugoistona Europa i Mediteran navode prioritete suradnje i akcije koje zemlje sudionice trebaju provesti. Prioriteti se provode putem jedinstvenih poziva za podnoenje prijedloga koji obuhvaa teritorij na koji se odreeni program odnosi26.
Vie o cilju Europska teritorijalna suradnja i strukturnim fondovima u IV. poglavlju 26 Vie o pozivu za podnoenje prijedloga u V. poglavlju
25
Cijeli teritorij Republike Hrvatske prihvatljiv je za programe Jugoistona Europa i Mediteran, koji se temelje na odluci Europske komisije da usvoji program za nanciranje participacije Hrvatske u navedenim transnacionalnim programima Europske teritorijalne suradnje u sklopu IPA komponente II prekogranina suradnja.
OPERATIVNI PROGRAM JUGOISTONA EUROPA, 2007. - 2013.

Transnacionalni program suradnje Jugoistona Europa dio je cilja 3 - Europska teritorijalna suradnja za programsko razdoblje od 2007. do 2013. godine. Podruje koje obuhvaa Operativni program Jugoistona Europa veliko je geografsko podruje od 2,7 milijuna etvornih kilometara i ukljuuje 17 zemalja s ukupnim stanovnitvom od 269 milijuna (vidi kartu 7).
Karta 7. Podruje na koje se odnosi Operativni program Jugoistona Europa, 2007. - 2013.
57
Podruje ukljuuje sve tri vrste ranije navedenih regija: regije zemalja lanica (zemlju osnivaa, zemlje koje su pristupile u razliitim etapama razvoja Unije kao i zemlje nove lanice), regije zemalja kandidata i potencijalnih kandidata kao i treih zemalja (vidi Tablicu 20).
Tablica 20. Regije na koje se odnosi Operativni program Jugoistona Europa, 2007. - 2013. Drava
Albanija Austrija Bosna i Hercegovina Bugarska Rumunjska Hrvatska Biva Jugoslavenska Republika Makedonija Grka Maarska Italija Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Lombardija, Autonomna pokrajina Juni Tirol, Autonomna pokrajina Trento, Veneto, Furlanija-Julijska krajina, Emilia Romagna, Umbrija, Marke, Abruzzo, Molise, Apulija, Basilicata Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Cijeli teritorij Regije: Bati Marmara, Istanbul Cijeli teritorij ernivaka oblast, Ivano-Frankivska oblast, Zakarpatska oblast, Odeka oblast
Podruje
Srbija Crna Gora Slovaka Slovenija Turska Moldova Ukrajina
Prioriteti Temeljem zajednike analize situacije i SWOT analize regije utvreni su zajedniki prioriteti. Ovi su prioriteti nadalje detaljno podijeljeni u posebna podruja intervencije kao to je prikazano na slici 6:
58
Slika 6. Prioriteti i podruja intervencije u Operativnome programu Jugoistona Europa, 2007. - 2013.
Prioritet 1 Potpora inovacijama i poduzetnitvu
Prioritet 2 Zatita i unapreenje okolia
Prioritet 3 Poboljanje dostupnosti
Prioritet 4 Razvitak transnacionalnih sinergija u cilju odrivog razvoja regije

Pl 4.1 Baviti se vanim problemima koji utjeu na gradska podruja I na regionalne sustave naselja Pl 4.2 Zagovarati uravnoteen obrazac privlanih i dostupnih podruja rasta Pl 4.3 Poticati upotrebu kulturnih vrijednosti za razvoj
Prioritet 5 Tehnika pomo za potporu provedbi i izgradnju kapaciteta
Pl 1.1 Razviti tehnologiju & inovacijske mree u specinim poljima
Pl 2.1 Unaprijediti integrirani sustav upravljanja vodoopskrbom i prevencije poplava
Pl 3.1 Poboljati koordinaciju u promoviranju, planiranju i upravljanju primarnim i sekundarnim prometnim mreama Pl 3.2 Razviti strategije za borbu protiv digitalnoga jaza Pl 3.3 Unaprijediti okvirne uvjete za multimodalne platforme
Pl 5.1 Osigurati osnove upravljanja provedbom programa
Pl 1.2 Razviti poticajan okoli za inovativno poduzetnitvo Pl 1.3 Poboljati okvirne uvjete i utrti put inovacijama
Pl 2.2 Poboljati spreavanje ekolokih rizika
Pl 5.2 Provoditi dodatne aktivnosti ()
Pl 2.3 Unaprijediti suradnju u upravljanju prirodnim resursima i zatienim podrujima Pl 2.4 Zagovarati tednju energije i resursa
Prioritet 1 - Potpora inovacijama i poduzetnitvu - posebno e pridonijeti buduem razvoju jugoistone Europe kao mjesta inovacija. Cilj je olakati inovacije, poduzetnitvo, gospodarstvo znanja i poticati integraciju i gospodarske odnose na podruju suradnje. Prioritet 2 - Zatita i unapreenje okolia pridonijet e unapreenju ekolokih uvjeta i boljem upravljanju zatienim i drugim prirodnim/poluprirodnim podrujima. Cilj je obii ogranienja nametnuta nacionalnim barijerama, predvidjeti budue prijetnje okoliu, kao i mogunosti, te razviti zajednike transnacionalne akcije za zatitu prirode i ljudi. Prioritet 3 - Poboljanje dostupnosti - posebno e pridonijeti poboljanju dostupnosti lokalnih i regionalnih aktera europskim mreama. To ukljuuje ziku infrastrukturu kao i pristup informacijskom drutvu. Cilj je promicati koordinirane pripreme za razvitak mrea dostupnosti i potporu multimodalnosti. Prioritet 4 - Razvitak transnacionalnih sinergija u cilju odrivog razvoja regije - pridonijet e ujednaenim i policentrinim obrascima programskog podruja. Cilj je razviti i provesti integrirane strategije za gradska podruja i regionalne sustave naselja, optimizirati policentrine strukture podruja i koristiti kulturne vrijednosti za odrivi razvoj.
Prioritet 5 - Tehnika pomo za potporu provedbe i izgradnje kapaciteta - pridonijet e glatkoj provedbi programa, a programskom tijelima, zainteresiranim stranama, promicateljima projekata i krajnjim korisnicima omoguiti da u potpunosti koriste mogunosti koje nudi cilj 3 - Europska teritorijalna suradnja, te posebno transnacionalna suradnja. Provedba Operativni program transnacionalne suradnje Jugoistona Europa funkcionira putem shema bespovratne pomoi koje se temelje na pozivima za prijedloge. Komu program koristi? Projektni partneri koji mogu dobiti pomo su javne vlasti; tijela ekvivalentna javnim tijelima i sva pravna tijela ureena javnim ili privatnim pravom koja nisu industrijske ili komercijalne prirode.
59
U razdoblju od 2004. - 2006., sredstva CARDS nancirala su participaciju zemalja Zapadnog Balkana u Susjedskom programu "Prostor sredinje, jadranske, podunavske i jugoistone Europe" (CADSES), jednom od podruja Europske transnacionalne suradnje u razdoblju 2000. -2006. obuhvaenih inicijativom INTERREG IIIB. Participacija u programu CADSES, pretei Programa Jugoistona Europa u razdoblju 2007. - 2013., pruio je zemljama Zapadnog Balkana prvu priliku da se ukljue u transnacionalnu suradnju s dravama lanicama EU-a i da se, istovremeno, upoznaju s procedurama programa INTERREG.
OPERATIVNI PROGRAM MEDITERAN, 2007. - 2013.

Operativni program transnacionalne suradnje Mediteran za razdoblje 2007. - 2013. obuhvaa sljedee zemlje i regije (vidi i kartu 8): Cipar: cijela zemlja Francuska: etiri regije - Korzika, LanguedocRoussillon, Provansa-Alpe-Azurna obala, Rhne-Alpes Grka: cijela zemlja Italija: 18 regija : Abruzzo, Apulija, Basilicata, Kalabrija, Kampanija, Emilia-Romagna, Furlanija-Julijska krajina, Lacij, Ligurija, Lombardija, Marke, Molise, Umbrija, Pijemont, Sardinija, Sicilija, Toskana, Veneto. Malta: cijela zemlja Portugal: dvije regije - Algarve, Alentejo Slovenija: cijela zemlja panjolska: est autonomnih regija i dva autonomna grada - Andaluzija, Aragon, Katalonija, Balearski otoci, Murcia, Valencija, Ceuta i Melilla Ujedinjeno Kraljevstvo: jedna regija gospodarskog programiranja - Gibraltar Osim ovih regija, prihvatljivo je sudjelovanje zemalja kandidata i zemalja potencijalnih kandidata, ali s njihovim vlastitim sredstvima iz Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA).
Karta 8. Podruja na koja se odnosi Operativni program Mediteran, 2007. - 2013.
60
Prioriteti Temeljem zajednike situacijske analize i SWOT analize regije utvreni su zajedniki prioriteti kao to slijedi (vidi sliku 7):
Slika 7. Prioriteti i mjere strukture Operativnoga programa Mediteran, 2007. - 2013.
Opa orijentacija programa Med Jaanje konkurentnosti sredozemnoga prostora (Med) radi poticanja rasta i zapoljavanja za budue generacije Poticanje teritorijalne povezanosti i zatite okolia, uz odriv razvoj
Prioritet 1
Prioritet 2 Zatita okolia i poticanje odrivog teritorijalnog razvoja
Prioritet 3 Unapreivanje pokretljivosti i teritorijalne dostupnosti
Prioritet 4 Poticanje policentrinog i integriranog razvoja prostora Mediterana
Prioriteti
Jaanje kapaciteta za inovativnost
Cilj 1.1 irenje inovativne tehnologije i znanja
Cilj 2.1. Zatita i poboljanje prirodnih resursa i batine Cilj 2.2. Zagovaranje obnovljive energije i unapreenje energetske uinkovitosti
Cilj 3.1. Poboljanje pomorske dostupnosti i tranzitnih kapaciteta kroz multimodalnost i intermodalnost
Cilj 4.1. Koordinacija razvojne politike i unapreenje teritorijalnog upravljanja
Mjere
Cilj 1.2. Jaanje strateke suradnje izmeu inilaca gospodarskog razvoja i dravnih vlasti
Cilj 3.2 Cilj 2.3. Prevencija pomorskih rizika i jaanje pomorske sigurnosti Potpora upotrebi informacijske tehnologije radi bolje dostupnosti i teritorijalne suradnje
Cilj 4.2. Jaanje identiteta i unapreivanje kulturnih bogatstava radi bolje integracije prostora Mediterana
Cilj 2.4. Spreavanje i borba protiv prirodnih rizika
Provedba Operativni program transnacionalne suradnje funkcionira putem shema bespovratne pomoi koje se temelje na jedinstvenim pozivima za prijedloge. Komu program koristi? Izravni korisnici su neprotne pravne organizacije uspostavljene javnim ili privatnim pravom, koje pripadaju u jednu od sljedeih skupina: tijela javne uprave udruge opina i lokalnih vlasti regije rezervati i parkovi prirode agencije i institucije specijalizirane za podruja na koja se program odnosi istraivake institucije specijalizirane za podruja na koja se program odnosi agencije za razvoj poduzea ili privatne agencije koje se bave djelatnostima sektora na koje se program odnosi organizacije za promidbu turizma itd.
61
Provedba programa prekogranine suradnje u sklopu programa IPA Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva zadueno je za provedbu programa prekogranine suradnje (IPA-CBC). Na internetskoj stranici Ministarstva27 najnovije su vijesti u vezi s ovom komponentom. Cjelokupni tekst svih programa dostupan je na internetskoj stranici Ope uprave za proirenje Europske komisije28.
OPERATIVNI PROGRAM REGIONALNA KONKURENTNOST, 2007. - 2009.

Operativni program Regionalna konkurentnost namijenjen je rjeavanju razvojnih problema u nerazvijenim regijama, osiguravanju modernog i odgovarajueg okvira za suradnju poslovnog sektora i akademske zajednice te podupiranju razvoja malog i srednjeg poduzetnitva. Gotovo polovica nancijskih sredstva u sklopu operativnog programa bit e usmjerena na nerazvijena podruja Hrvatske, posebice na 10 upanija u kojima je vie od 50% povrine kategorizirano kao podruje od posebne dravne skrbi (prema prijedlogu Nacionalne strategije regionalnog razvoja). Tih 10 upanija nalazi se i unutar dviju regija NUTS II iji je bruto domai proizvod (BDP) nii od nacionalnog prosjeka (Istono-panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska)30. Financiranje u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost usmjereno je u trima prioritetnim smjerovima, prikazanima u Tablici 21.
Komponenta III - Regionalni razvoj

Komponenta III - Regionalni razvoj (IPA-RD) priprema Hrvatsku za koritenje Europskog fonda za regionalni razvoj, jednog od strukturnih fondova koji e Hrvatskoj biti dostupni nakon ulaska u punopravno lanstvo Europske unije.. Sukladno Uredbi Vijea kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoi (IPA)29, IPA komponenta III - Regionalni razvoj, bit e provedena putem Operativnih programa (OP), koji su praktini instrument za izvoenje svih komponenti na operativnoj razini. Program IPA Regionalni razvoj (IPA-RD) obuhvaa tri Operativna programa: OP Regionalna konkurentnost, OP Promet i OP Zatita okolia.
Tablica 21. Prioriteti i mjere Operativnog programa Regionalna konkurentnost, 2007. - 2009.
Prioritet 1 Poboljanje razvojnog potencijala slabije razvijenih podruja Prioritet 2 Jaanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva Mjera 1.1. Poslovna infrastruktura Operacija 1.1.1 Poslovna infrastruktura
Mjera 2.1. Poboljanje poslovne klime
Operacija 2.1.1. Jaanje administrativne uinkovitosti na nacionalnoj razini Operacija 2.1.2. Program poboljanja poslovne konkurentnosti putem e-business usluga Operacija 2.1.3. Pruanje savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzeima Operacija 2.1.4. Razvoj investicijskog okruja Operacija 2.1.5. Potpora razvoju klastera
Mejera 2.2. Transfer tehnologije i usluge potpore novoosnovanim poduzeima utemeljenima na znanju Prioritet 3 Tehnika pomo Mjera 3.1. Upravljanje Operativnim programom i izgradnja kapaciteta
Operacija 2.2.1. Fond za ulaganje u znanost i inovacije Operacija 2.2.2. Inkubacijski centar za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije (BioCentar) Operacija 3.1.1. Tehnika pomo za horizontalna pitanja upravljanja Operativnim programom Operacija 3.1.2. Priprema sektorskih studija, priprema buduih programskih dokumenata i pripadajuih zaliha projektnih prijedloga
27 28 29 30
http://www.mrrsvg.hr/ http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/croatia/ipa_en.htm#comp2 http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/I_210/I_21020060731en00820093.pdf Vie informacija o regijama NUTS i ispunjavanju uvjeta za nancijsku pomo nai ete u IV. poglavlju
62
Kroz prioritet 1: Poboljanje razvojnog potencijala slabije razvijenih podruja nancirat e se ulaganja u infrastrukturu u kombinaciji sa ulaganjima u ljudske potencijale potrebne za jaanje baze poslovne potpore i poticanje oslobaanja potencijala gospodarskog rasta. Spomenuta ulaganja koncentrirat e se na postojeu i novu poslovnu infrastrukturu, i to u rasponu od osnovne komunalne infrastrukture unutar postojeih poslovnih zona do infrastrukture i usluga namijenjenih proizvodnji vie vrijednosti. Mjera 1.1. Poslovna infrastruktura predvia nancijska sredstva za uspostavljanje i unapreenje javne poslovne infrastrukture u deset najnerazvijenijih upanija u dvjema NUTS II regijama (Istono-panonskoj i Jadranskoj Hrvatskoj). Ovom e se mjerom pruiti potpora uglavnom projektima regionalnih i opinskih vlasti. Ulagat e se u razvoj sustava poslovne podrke, tj. u poslovnu infrastrukturu i pratee usluge. Sredstva e se prvenstveno dodjeljivati za razvoj nove i postojee poslovne i pratee infrastrukture kao potpora perspektivnim gospodarskim sektorima odreene regije.
Cilj prioriteta 2: Jaanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva jest ojaati konkurentnost cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, te posebno ojaati potencijal rasta malog i srednjeg poduzetnitva. Stoga je ovaj prioritet usredotoen na nekoliko elemenata koji podupiru te potencijale: omoguavanje vee dostupnosti kvalitetnih savjetodavnih poslovnih usluga, ukljuujui e-poslovanje, za malo i srednje poduzetnitvo; poticanje suradnje izmeu poduzea i suradnje poduzea i javnog, obrazovnog i istraivakog sektora putem jaanja klastera; jaanje kapaciteta prijenosa tehnologije i inkubacije u sektorima visoke dodane vrijednosti; jaanje uinkovitih kapaciteta za podrku poslovanju i poticanju ulaganja na regionalnoj razini. Izraz SME (malo i srednje poduzetnitvo) ima specino znaenje u jeziku Europske unije. Tablica 22 opisuje parametre prema kojima su kategorije poduzea denirane.
Tablica 22. Kategorije poduzea Kategorija poduzea

srednje malo mikro
Broj zaposlenih
< 250 < 50 < 10
Promet
50 milijuna eura 10 milijuna eura 2 milijuna eura
Ili
Ukupno po zavrnom raunu

43 milijuna eura 10 milijuna eura 2 milijuna eura
to su sektori dodane vrijednosti?

To su sektori temeljeni na visokoj razini znanja koji ostvaruju vie razine proizvodnje kao rezultat strunosti vie razine, veeg ulaganja i primjene istraivanja vie razine inovativnosti. Takvi sektori ukljuuju proizvodne tvrtke srednje/ visoke tehnologije (npr. na podruju komunikacija, informacijskih tehnologija, farmaceutskih proizvoda) i poslovne usluge visoke dodane vrijednosti (npr. nancijske usluge, e-usluge itd.). Mjera 2.1. Poboljanje poslovne klime usredotoena je na usluge potpore postojeem malom i srednjem poduzetnitvu, posebice poduzeima s potencijalom rasta i izvoza. Budui projekti trebaju biti usmjereni na jaanje konkurentnosti malih i srednjih poduzea temeljene na informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT) (e-poslovanje), razviti poslovne vjetine i usluge i potaknuti klastering, odnosno grupiranje tvrtki slinog prola. Pomo e biti usmjerena na individualna mala i srednja poduzea kao i relevantnu institucionalnu
infrastrukturu kako bi se poboljale poslovne usluge i uinile dostupnije malom i srednjem poduzetnitvu. Mjera 2.2. Transfer tehnologije i usluge potpore novoosnovanim poduzeima utemeljenima na znanju razvit e suradnju ustanova vieg obrazovanja i javnih istraivakih organizacija s ciljem poticanja znanja i inovativnosti kao osnove gospodarskog razvoja. Pomo e biti osigurana i za prijenos tehnologije kao i njezinu komercijalizaciju. Ova e mjera ojaati i klastering malih i srednjih poduzea i novoosnovanih poduzea u sektorima visoke dodane vrijednosti, javnim istraivakim sektorima i sveuilitima. U sklopu oba prioriteta, sredstva su namijenjena i za pripremu projekata potencijalnih korisnika - tj. generiranje projektnih ideja, njihovu daljnju razradu u zrele projektne prijedloge visoke kvalitete, pripremu natjeajne dokumentacije itd. Kao i u drugim operativnim programima, prioritet 3: Tehnika pomo predviena je kao potpora unaprijed odreenim upravljakim strukturama za djelotvorno upravljanje operativnim programom.
63
Komu program koristi? Korisnici su, u odreenoj mjeri, ministarstva zaduena za upravljanje razliitim prioritetima i mjerama - Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta. Ostali korisnici: Jedinice regionalne i lokalne samouprave Javne ustanove ili udruge u vlasnitvu regionalnih/lokalnih tijela, javne tvrtke u vlasnitvu lokalne uprave i samouprave Regionalne/lokalne turistike zajednice Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, Hrvatska gospodarska komora itd. Centri za potporu malom i srednjem poduzetnitvu i njihovi partneri - lokalne i regionalne poduzetnike i obrazovne ustanove koje pruaju pomo u uspostavljanju centara e-poslovanja Regionalne razvojne agencije Visokokolske ustanove (za odreenu pojedinanu ustanovu i/ili kao dio ponude konzorcija) Javne organizacije u sektoru istraivanja (za odreenu pojedinanu ustanovu i/ili kao dio ponude konzorcija) Poslovno-inovacijski centar Hrvatske, d.o.o. (BICRO) - javno nacionalno tijelo koje je osnovala Vlada RH, a koje djeluje kao izvrna agencija. Provedba Operativnog konkurentnost programa Regionalna Dravna tijela zaduena za ostale konkretne prioritete i mjere Operativnog programa: Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva32. Ovo ministarstvo odgovorno je za provedbu mjere 1.1. u okviru prioriteta 1. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta33. Ovo ministarstvo odgovorno je za provedbu mjere 2.2. u okviru prioriteta 2. Agencija zaduena za objavu natjeaja i ugovaranje jest Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
OPERATIVNI PROGRAM PROMET, 2007. - 2009.

Program je usmjeren na rjeavanje problema u prometnom sektoru Hrvatske, posebno nedostatnih ulaganja u eljezniku mreu koja je oteena tijekom oruanog sukoba devedesetih godina, loeg stanja rijenih luka u unutranjosti, nedostatnih ulaganja u modernizaciju zranih luka, te slabe komercijalne konkurentnosti morskih luka. Imajui u vidu analizu stanja u sektoru prometa te cilj uravnoteenog razvoja mree koja ukljuuje sve vrste prometa, ovaj program usmjeren je prvenstveno na modernizaciju eljeznike mree i sustava unutarnjih vodenih putova. Financiranje u sklopu Operativnog programa Promet strukturirano je u smjeru triju prioriteta koji obuhvaaju nekoliko mjera usredotoenih na pojedina sektorska podruja, kao to je prikazano u Tablici 23.
Glavna dravna institucija odgovorna za cjelokupni operativni program (OP) jest Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva31. Ono je takoer direktno nadleno za provedbu mjere 2.1. u okviru prioriteta 2 te za provedbu prioriteta 3. Na svojoj internetskoj stranici donosi aktualne informacije o programu.
Tablica 23. Prioritet i mjere Operativnoga programa Promet, 2007. - 2009.

PRIORITET 1 Mjera 1.1 Mjera 1.2 PRIORITET 2 Mjera 2.1 PRIORITET 3 Mjera 3.1
31 32 33
Unapreenje eljeznikog sustava u Hrvatskoj Modernizacija i nadogradnja pruga Poboljanje sigurnosti i uinkovitosti rada eljeznice Unapreenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj Modernizacija i obnova rijenih plovnih putova i luke infrastrukture Tehnika pomo Upravljanje Operativnim programom i jaanje institucionalne sposobnosti
http://www.mingorp.hr http://www.mrrsvg.hr http://www.mzos.hr
64
Prioritet 1: Unapreenje hrvatskoga eljeznikog sustava promicat e obnovu i razvoj eljeznike mree u Hrvatskoj koja e moi odgovoriti veim zahtjevima eljeznikog prometa ubudue i koja e biti usklaena sa EU standardima, a ulaganja e se usredotoiti na X. paneuropski koridor. U ovaj prioritet ukljuene su aktivnosti unapreenja i modernizacije pruga, poboljanje sigurnosti i djelotvornosti rada eljeznice te priprema buduih projekata koji e biti nancirani u sklopu Operativnog programa Promet 2007. 2009. Prioritet 2: Unapreenje sustava unutarnje plovidbe u Hrvatskoj pomoi e u pripremi infrastrukturnih projekata na podruju unutarnjih vodenih putova za njihovu provedbu u razdoblju od 2010. do 2013. godine.
Cilj prioriteta 3: Tehnika pomo jest osigurati djelotvorno upravljanje operativnim programom i razviti potreban institucionalni kapacitet za upravljanje i koritenje sredstava u okviru programa IPA i buduih strukturnih fondova. Mjera predvia nekoliko vrsta tehnike pomoi i obuke za relevantne institucije na nacionalnoj i regionalnoj razini. Osim toga, Operativni program Promet sadri unaprijed denirane prioritetne aktivnosti tj. indikativni popis buduih projekata (vidi Tablicu 24) koje e se provoditi u narednom razdoblju, ukljuujui i razdoblje nakon 2009.
Tablica 24. Popis buduih projekata u Operativnom programu Promet, 2007. - 2009. Procijenjena vrijednost projekta u eurima
17,900,000 38,500,000 135,000,000 25,000,000 40,000,000 40,000,000
Broj projekta
PRIORITET 1 1 2 3 4 5 6
Ime projekta
Mjera
Sustav signalno-sigurnosnih ureaja na zagrebakom Glavnom kolodvoru Rehabilitacija pruge dionica Okuani-Novska Rehabilitacija pruge dionica Novska-Dugo Selo Rehabilitacija pruge dionica Zaprei-Savski Marof PRIORITET 2 Obnova i unapreenje plovnih putova rijeke Save Rekonstrukcija luke Vukovar nova luka Istok
Mjera 1.2 Mjera 1.1 Mjera 1.1 Mjera 1.1 Mjera 2.1 Mjera 2.1
Komu program koristi? S obzirom na to da vrijednost projekata koji e biti nancirani u sklopu Operativnog programa Promet mora iznositi vie od deset milijuna eura, projekti se izabiru na nacionalnoj razini i provode ih tvrtke koje imaju prijanje iskustvo u provedbi ovakve vrste projekata u Hrvatskoj. Korisnik sredstava kojima e se nancirati pojedine aktivnosti navedene u programu jest Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava eljeznikog prometa i H Infrastruktura za sektor eljeznikog prometa te Agencija za plovne putove unutranjih voda i luke kapetanije za sektor unutarnje plovidbe. S obzirom da se radi o projektima od javnog interesa, kao korisnik projekata denira se i hrvatska javnost openito.
Provedba Operativnog programa Promet, IPARegionalni razvoj (IPA-RD) Glavna dravna institucija odgovorna za cjelokupni Operativni program Promet je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture34. Na internetskoj stranici ministarstva nalaze se aurirani podaci o programu. Provedbena agencija zaduena za objavu natjeaja i ugovaranje je H Infrastruktura d.o.o.35.
34 35
http://www.mmpi.hr. http://www.hznet.hr/iSite3/Default.aspx?sec=29
65
OPERATIVNI PROGRAM ZATITA OKOLIA, 2007. - 2009.

Operativni program Zatita okolia namijenjen je poboljanju sustava vodoopskrbe, razvoju odgovarajueg sustava za zbrinjavanje otpadnih voda u skladu sa standardima EU, poboljanju sustava gospodarenja otpadom, i dugorono, spreavanju zagaenja zraka. Financijska sredstva predviena u operativnom programu osigurana su za razvoj zatitne infrastrukture u dvama podrujima: infrastruktura za upravljanje otpadom i infrastruktura vodoopskrbe i proiavanja otpadnih voda. Ova podruja izabrana su zato to u Hrvatskoj ona ne odgovaraju u potpunosti EU standardima, a njihovo usklaivanje zahtijeva iznimno visoka nancijska ulaganja. Financiranje u sklopu Operativnog programa Zatita okolia usmjerava se prema trima prioritetima prikazanima na slici 8.
Slika 8. Prioriteti i mjere Operativnog programa Zatita okolia, 2007. - 2009.
Prioriteti i mjere OP Zatita okolia
Prioritet 1 Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspstave integriranog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj
Prioritet 2 Zatita hrvatskih vodnih resursa kroz poboljanje vodoopskrbe te iintegriran sustav upravljanja otpadnim vodama
Mjera 1.1. Uspostava novih centara za zbrinjavanje otpada na upanijskoj/ regionalnoj razini
Mjera 2.1. Uspostava modernih vodoopskrbnih sustava i mrea
Mjera 3.1. Upravljanje Operativnim programom i jaanje institucionalne sposobnosti
Mjera 1.2. Potpora omoguavanju zapoljavanja skupina u nepovoljnu poloaju
Mjera 2.2. Izgradnja ureaja za proiavanje otpadnih voda iz domainstava i industrije i poboljanje kanalizacijske mree
Prioritet 1: Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj ukljuuje uspostavu centara za upravljanje otpadom izgradnju novih opinskih odlagalita, objekata za odvajanje otpada po kategorijama i obradu otpada s ciljem smanjivanja bioloke komponente otpada. Ovi e centri biti glavni element novog integriranog sustava upravljanja otpadom koji e biti u skladu sa hrvatskim i EU zakonodavstvom o okoliu koje se odnosi na obradu i zbrinjavanje otpada. Ovaj se prioritet odnosi i na sanaciju lokacija veoma zagaenih otpadom (tzv. hot spots) koje mogu biti i zatvorene (u sluajevima kad su prijetnja zdravlju i okoliu). Pomo za prioritet 2: Zatita hrvatskih vodnih resursa kroz poboljanje vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama ukljuit e uspostavu modernih sustava vodoopskrbe i mrea koje e pridonijeti zatiti
66
vodnih resursa i opskrbu dovoljnom koliinom vode dobre kvalitete poboljanjem postojeeg sustava vodoopskrbe, zatitom izvora pitke vode, i racionalnim koritenjem vodnih resursa, ukljuujui smanjenje gubitaka i poboljanja vodoopskrbne mree. Obuhvatit e i ulaganja u skupljanje i obradu otpadnih voda, npr. u izgradnju stanica za proiavanje otpadnih voda, izgradnju novih kanalizacijskih mrea i modernizaciju postojeih kako bi se smanjila istjecanja. Cilj prioriteta 3 - Tehnika pomo jest osigurati uinkovito upravljanje operativnim programom i razviti potrebne institucionalne kapacitete za upravljanje programom IPA i buduim strukturnim fondovima te njihovo uinkovito koritenje. Mjera predvia nekoliko vrsta tehnike pomoi i obuke za relevantne institucije na nacionalnoj i regionalnoj razini. Operativni program sadri i indikativni popis glavnih projekata u sklopu prioriteta 1 i 2 (tablice 25 i 26):
Tablica 25. Popis projekata prioriteta 1 za Operativni program Zatita okolia, 2007. - 2009. Procijenjena vrijednost projekta (u milijunima eura)
41,78
Prioritet
Ime projekta
Mjera
Pomo za pripremu projekta
PRIORITET 1 Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Mariina, Primorsko-goranska upanija Regionalni centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske upanije Regionalni centar za gospodarenje otpadom Istarske upanije
Mjera 1.1
Mjera 1.1 Mjera 1.1
CARDS 2002 Europska banka za obnovu i razvoj
55,7 45
Tablica 26. Popis projekata prioriteta 2 za Operativni program Zatita okolia, 2007. 2009. Procijenjena vrijednost projekta (u milijunima eura)
27
Prioritet
Ime projekta
Mjera
Pomo za pripremu projekta

DABLAS/DISF Studija izvedivosti s cost benet analizom EC potpora CARDS ROP Studija izvedivosti s cost benet analizom DABLAS/DISF Studija izvedivosti s cost benet analizom
Slavonski Brod
PRIORITET 2 Zatita hrvatskih vodnih resursa kroz poboljanje vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama
Mjera 2.1. Mjera 2.2.
Knin - Drni Mjera 2.2. Osijek
16,4
Mjera 2.1. Mjera 2.2.
20
Komu program koristi? Glavni korisnici sredstava u okviru programa su jedinice lokalne i regionalne uprave i samouprave na teritoriju na kojem se izabrani projekti provode. Program e koristiti i opinske tvrtke zaduene za provedbu izabranih projekata i naknadno upravljanje postrojenjima. Provedba programa IPA Regionalni razvoj (IPA-RD), Operativni program Zatita okolia Glavna dravna institucija odgovorna za cjelokupni operativni program je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva36. Na internetskoj stranici ministarstva nalaze se aurirane informacije o tijeku aktivnosti u okviru programa. Osim toga, ministarstvo je direktno nadleno za upravljanje i provedbu mjera iz prioriteta 1 i 3. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva zadueno je za provedbu prioriteta 2 i s njim povezanih mjera operativnog programa37. Provedbena agencija za prioritet 1 jest Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost38. Provedbeno je tijelo za prioritet 2 Hrvatske vode39, dok je to u sluaju prioriteta 3 Sredisnja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije40.
36 37 38 39 40
http://www.mzopu.hr http://www.mps.hr http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=ipa http://www.voda.hr/Default.aspx http://www.safu.hr/en/tenders
67
Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala

Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala (IPA HRD) - ukljuuje mjere koje e unaprijediti sustave i administrativni kapacitet na podruju zapoljavanja, obrazovanja i socijalne inkluzije skupina i pojedinaca u nepovoljnu poloaju te umreenje s partnerima iz nevladinog sektora. IPA HRD ukljuuje aktivnosti sline onima koje su obuhvaene Europskim socijalnim fondom, jednim od strukturnih fondova Europske unije. Ova je komponenta osmiljena s ciljem sjedinjavanja ciljeva Lisabonske strategije41.
OPERATIVNI PROGRAM RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA, 2007. - 2009.

Ukupni cilj Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala stvaranje je vie i boljih radnih mjesta, privlaenje i zadravanje veeg broja ljudi u statusu zaposlenih poveanjem ulaganja u ljudski kapital, jaanjem socijalne inkluzije i promoviranjem prilagodljivosti poduzea i radnika. Prioriteti i mjere Operativnog programa prikazani su na slici 9.
Slika 9. Pregled prioriteta i mjera Operativnoga programa Razvoj ljudskih potencijala, 2007. - 2009.
Prioritet 1
Prioritet 2 Jaanje socijalnog ukljuivanja osoba kojima je otean pristup tritu rada
Prioritet 3 Unapreivanje ljudskog kapitala i zapoljivosti
Prioriteti
Unapreenje pristupa zapoljavanju i odrivo ukljuivanje na trite rada
Mjera 1.1 Potpora u osmiljavanju provedbi aktivne i preventivne politike trita rada
Mjera 2.1 Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom pristupa zapoljavanju
Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalikacijskog okvira
Mjera 4.1. Priprema projekta
Mjere
Mjera 3.2. Jaanje sustava obrazovanja odraslih Mjera 1.2. Potpora uinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih slubi nadlenih za zapoljavanje Mjera 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom pristupa obrazovanju Mjera 4.2. Upravljanje programom i izgradnja kapaciteta
Mjera 3.3. Jaanje institucija odgovornih za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te njihovih partnera
Kako bi se sprijeila nezaposlenost i promovirala integracija nezaposlenih, nancijska potpora u sklopu prioriteta 1 Unapreenje pristupa zapoljavanju i odrivo ukljuivanje na trite rada bit e osigurana dravnoj upravi i drugim
zainteresiranim stranama kako bi se poveao raspon i sadraj obuke i savjetodavnih usluga koje nude ljudima koji trae posao uzimajui u obzir posebne zahtjeve hrvatskog gospodarstva.
41
Za dodatne podatke o Lisabonskoj strategiji: http://europa.eu/scadplus/leg/en/cha/c10241.htm
68
Pomo u sklopu Mjere 1.1. Potpora u osmiljavanju i provedbi aktivne i preventivne politike trita rada bit e izravno dodijeljena za potporu i razvijanje aktivnih i preventivnih programa za trite rada koje e provesti javne slube za zapoljavanje u Hrvatskoj. Ovi programi trebaju biti namijenjeni i nezaposlenima i onima koji su suoeni s vjerojatnom nezaposlenou. Ova e mjera promovirati i razvoj partnerstava za osmiljavanje i realizaciju aktivnosti zapoljavanja. Partnerstva trebaju ukljuivati javne slube za zapoljavanje i druga javna tijela, predstavnike poduzea, radne snage i zajednice. Indikativne aktivnosti u sklopu ove mjere usredotoit e se na razvijanje partnerskih odnosa za zapoljavanje na upanijskoj i meuupanijskoj razini s ciljem: provoenja analiza trita rada; razrade lokalnih strategija razvoja ljudskih potencijala (HRD); poduzimanja inicijativa lokalnog zapoljavanja; razvijanja sredstava za generiranje i artikulaciju projekata u sklopu HZZ-a na regionalnoj razini, i provedbe shema bespovratne pomoi u skladu s ciljevima i strategijom Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala (OP HRD) Glavni e naglasak biti na nezaposlenima (posebno onima koji ive u nerazvijenim regijama), ljudima koji su suoeni sa vjerojatnom nezaposlenosti, ljudima koji rade u industrijama u nazadovanju ili industrijama u postupku restrukturiranja. Cilj e biti i osobe koje rade na odreeno vrijeme. Mjera 1.2. Potpora uinkovitosti i kvaliteti hrvatskih javnih slubi nadlenih za zapoljavanje usredotoit e se na pruanje potpore Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva i Hrvatskom zavodu za zapoljavanje HZZ (na nacionalnoj i lokalnoj razini) kojima su potrebni struniji kapaciteti da bi ispunili odgovarajue zahtjeve za pristupanje EU. Indikativne aktivnosti ukljuuju: Stvaranje kapaciteta za formuliranje jedinstvenog zakonodavnog okvira za pruanje cjeloivotnog profesionalnog usmjeravanja. Potpora radu budueg Nacionalnog foruma za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje. Uspostava pilot centra za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje u partnerskom odnosu s odgovarajuim institucijama koje pruaju potporu poduzetnitvu. Uspostava centra za obuku u okviru HZZ-a za stjecanje kljunih vjetina savjetnika koji se bave nezaposlenima, i one koji se bave poslodavcima, savjetnika za cjeloivotno profesionalno usmjeravanje i specijaliziranih
savjetnika za skupine u nepovoljnu poloaju, te stjecanje vjetina za druge aktivosti HZZ-a. Jaanje analitikih kapaciteta HZZ-a i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP) i uvoenje veza s akademskom zajednicom s ciljem razvijanja istraivanja. Osmiljavanje i provedba sveobuhvatne informacijske strategije za HZZ koja uzima u obzir zahtjeve Europske strategije zapoljavanja i odgovarajuih integriranih smjernica Osmiljavanje potpore i provedba poboljanih poslovnih postupaka sustavom informacijske tehnologije (IT) HZZ-a i jednostavnih informatikih rjeenja, ukljuujui modernizaciju opreme i softvera informacijske tehnologije Stvaranje sustava jamstva kvalitete, monitoringa, evaluacije i procjene potreba za obukom za poslovne procese HZZ-a.
Prioritet 2 - Jaanje socijalnog ukljuivanja osoba kojima je otean pristup tritu rada osmiljen je za odreene skupine (npr. za mlade, ene i invalide) koji imaju posebne potekoe u nalaenju zaposlenja. Integracija ovih skupina u trite rada temeljit e se na stimuliranju njihova sudjelovanja u obrazovnim programima obrazovanja i programima zapoljavanja, te na pruanju usluga psiholoke i socijalne potpore. S obzirom na visoku stopu nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, predvia se da se ciljane inicijative bave iskljuivo tim problemom. Projekti u sklopu Mjere 2.1. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom pristupa zapoljavanju trebaju se usredotoiti na formalna i neformalna iskustva uenja koja stvaraju personalizirani put stjecanja kvalikacija i zapoljavanja. Indikativne aktivnosti u sklopu ove mjere ukljuivat e: Stvaranje novih meuinstitucionalnih modela i meusektorskih poslovnih rjeenja za rad sa skupinama u nepovoljnu poloaju; Obuka osoblja (osnovna i napredna) u slubama za zapoljavanje i socijalnu skrb za rad sa skupinama u nepovoljnu poloaju; Obuka i prekvalifikacija skupina u nepovoljnu poloaju; Uspostava mree 'Mentora za socijalnu integraciju' u privatnom sektoru i organizacijama civilnog drutva ukljuujui osiguranje institucionalnih mjera za njezin uinkovit rad; Provedba shema bespovratne pomoi javnim institucijama i nevladinim/neprofitnim organizacijama koje potiu zapoljavanje i pruaju druge relevantne usluge skupinama u nepovoljnu poloaju.
69
Projekti u sklopu Mjere 2.2. Potpora skupinama koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom pristupa obrazovanju predviena je kao pomo za smanjenje broja onih koji su neuspjeni u koli i koji naputaju kolovanje, te za poboljanje izgleda mladih u nepovoljnu poloaju na tritu rada. Aktivnosti mogu ukljuivati: Potporu za osmiljavanje i provedbu obrazovnih programa koji su posebno usmjereni na skupine u nepovoljnu poloaju (ukljuujui modernizaciju objekata i opreme gdje je to potrebno). Izgradnja sposobnosti obrazovnih strunjaka za pruanje novih usluga osobama u nepovoljnom poloaju, prvenstveno u sektoru za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO). Prioritet 3 - Unapreivanje ljudskog kapitala i zapoljivosti pomoi e u uspostavi bliskih veza izmeu obrazovnog i poduzetnikog sektora. Cilj je da uenici steknu vjetine potrebne za rad. Poticat e se istraivanja koja pospjeuju gospodarski i socijalni razvoj. Podupirat e se provedba praksi cjeloivotnog uenja. Hrvatskim mjerodavnim tijelima bit e pruena pomo za uspostavu standarda i primjenu jamstva kvalitete u vezi s mnogim inicijativama koje su nedavno poduzete (npr. nastavni program i kvalikacije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje). Mjera 3.1. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalikacijskog okvira ima za cilj razvoj sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) u Hrvatskoj kako bi on postao eksibilniji i lake odgovarao potrebama trita rada. Takoer bi trebao pripremiti ljude svih dobnih skupina za zapoljavanje i cjeloivotno uenje. Planira se stvaranje temeljne mree ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje e biti prikladno opremljene i koje bi trebale pruiti obuku visoke kvalitete kako bi osposobile odrasle da steknu potrebne vjetine i sposobnosti. Predvia se i pomo za razvoj Hrvatskog nacionalnog kvalikacijskog okvira i institucija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje. Neke od predvienih aktivnosti su: Potpora za uvoenje sustavnog postupka ocjenjivanja Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) sa zajednikim sudjelovanjem nacionalnih strunjaka i strunjaka zemalja lanica EU i osiguravanje redovitog uvoenja mjerodavnih izmjena (postupak, rezultati) Daljnja poboljanja procesa konzultacija i usmjeravanja HKO-a na regionalnoj/ nacionalnoj razini i povezanih kampanja poveanja svijesti/izgradnje kapaciteta (ukljuujui izradu prirunika lakih za koritenje za potporu zainteresiranim stranama na regionalnoj/nacionalnoj razini)
70
Ciljana potpora za kontinuirani razvoj Sektorskih vijea za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, metodologije za razvoj kvalifikacija i okvirnog nastavnog programa i daljnje intervencije u nastavnim programima u izabranim skupinama zanimanja Potpora za osmiljavanje i provedbu 'Fonda za inovacije u SOO-u' u odnosu na tekue inicijative koje e provesti ustanove za SOO na regionalnoj i lokalnoj razini (ovisno o konkretnim prioritetima - npr. inovacije nastavnog programa za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, inovativne sheme obuke uz rad, kontrola kvalitete); Potpora institucionalnom razvoju i razvoju politike u podruju kontrole kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; Daljnja izgradnja kapaciteta relevantnog osoblja strukovnih srednjih kola i drugog kljunog osoblja i zainteresiranih strana; Uspostava/konsolidacija partnerskog odnosa izmeu strukovnih srednjih kola i gospodarskih/socijalnih dionika na lokalnoj i nacionalnoj razini. Postoji evidentna potreba za jaanjem ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Hrvatskoj. U sklopu Mjere 3.2. Jaanje sustava obrazovanja odraslih pomo e biti usmjerena na jaanje institucionalnih kapaciteta Agencije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Agencije za obrazovanje odraslih, Agencije za obrazovanje i osposobljavanje nastavnika i samih nastavnih ustanova. Aktivnosti su uglavnom sljedee: Stvaranje institucionalnog okvira za lokalne centre/tijela za poduzetnike i druge vjetine; Izgradnja osnovnih kapaciteta izbranih lokalnih centara/institucija; Nabava opreme za izabrane lokalne centre/ institucije; Sveobuhvatni razvoj programa osnovnih kompetencija u skladu s Referentnim okvirom Europske unije za kljune kompetencije. Prioritet 4 obuhvaa Tehniku pomo za pripremu projekata u sklopu mjera koje podupire ovaj operativni program i osigurava uinkovito upravljanje ovim operativnim programom razvijanjem institucionalnih kapaciteta ukljuenih tijela na nacionalnoj i regionalnoj razini. Komu program koristi? Krajnji e korisnici biti regionalni zavodi za zapoljavanje i lokalna (upanijska) partnerstva za zapoljavanje, Hrvatski zavod za zapoljavanje na nacionalnoj i lokalnoj razini, srednje kole, pedagoke akademije, organizacije mladih, obrazovne ustanove na svim razinama (ukljuujui
one koji pruaju neformalno obrazovanje), institucije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, institucije za obrazovanje odraslih, nevladine organizacije na podruju obrazovanja odraslih, vie tehnike kole i ustanove visokog obrazovanja. Osim toga, korisnici su i dravna mjerodavna tijela - ministarstva i agencije odgovorne za te politike Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Agencija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje i Agencija za obrazovanje odraslih. Provedba programa IPA Razvoj ljudskih potencijala (IPA HRD) Glavna dravna institucija odgovorna za cjelokupnu komponentu IV programa IPA je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva42. Na internetskoj stranici ministarstva auriraju se informacije o programu. Osim toga, ministarstvo ima konkretne odgovornosti u vezi s prioritetom 1, mjerama 1.1 i 1.2 i prioritetom 4, mjerama 4.1 i 4.2. Druga dravna tijela zaduena za ostale konkretne prioritete i mjere programa IPA Razvoj ljudskih potencijala (IPA HRD):
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi43. Ono je odgovorno za prioritet 2, mjeru 2.1., a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta44 odgovorno je za prioritet 2, mjeru 2.2 i prioritet 3, mjere 3.1, 3.2 i 3.3. Provedbene agencije zaduene za natjeaje i ugovaranje su Hrvatski zavod za zapoljavanje45 za prioritete 1 i 4, i prioritet 2, mjeru 2.1, te Agencija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje46 za prioritet 2, mjeru 2.2 i za prioritet 3.
Komponenta V - Ruralni razvoj

Komponenta V - Ruralni razvoj (IPARD) - prua potporu Hrvatskoj u razvijanju politike ruralnog razvoja i pripremi za provedbu i upravljanje Zajednikom poljoprivrednom politikom EU-a. Glavni je naglasak komponente IPA-e Ruralni razvoj na proizvodnji hrane i ruralnom razvoju. Komponenta se oslanja na program SAPARD i slina je postpristupnom Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj (vidi IV. poglavlje).
IPA - PLAN POLJOPRIVREDNOG I RURALNOG RAZVITKA, 2007. 2013.

IPA - Plan poljoprivrednog i ruralnog razvitka, 2007. - 2013. pripremljen je u bliskoj koordinaciji hrvatskih dravnih tijela i slubi Europske komisije, a njime su utvreni prioriteti i mjere prikazane u tablici 27:
Tablica 27. Prioriteti i mjere Plana poljoprivrednog i ruralnog razvitka, 2007. - 2013.
Prioritet 1 Unapreenje trine uinkovitosti i primjena standarda Zajednice Prioritet 2 Pripremne radnje za provedbu poljoprivrednoekolokih mjera i strategija lokalnog ruralnog razvoja Prioritet 3 Razvoj ruralnoga gospodarstva Prioritet 4 Tehnika pomo Mjera 1.1. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva radi restrukturiranja i prilagodbe standardima Zajednice Mjera 1.2. Ulaganje u preradu i marketing poljoprivrednih i ribarskih proizvoda radi restrukturiranja tih aktivnosti i prilagodbe standardima Zajednice Mjera 2.1. Aktivnosti u svrhu poboljanja okolia i krajolika Mjera 2.2. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja Podmjera 2.2.1. Stjecanje vjetina, animiranje stanovnika lokalne akcijske grupe (LAG) Podmjera 2.2.2. Provedba lokalnih razvojnih strategija Podmjera 2.2.3. Projekti suradnje Mjera 3.1. Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture Mjera 3.2. Diverzikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti Mjera 4.1. Upravljanje programom i jaanje kapaciteta Otprilike 30% mjera Tehnike pomoi na godinu bit e alocirano za podmjeru 2.2.1
42 43 44 45 46
http://www.mingorp.hr http://www.mzss.hr/ http://www.mzos.hr http://www.hzz.hr/dfc/default.asp?id=68 http://www.aso.hr/Item.htm?sp=884
71
Prioritet 1 usredotoen je na unapreivanje trine uinkovitosti i provedbu pravne steevine u podruju poljoprivrede. Ulaganja se planiraju za: Restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrednih gospodarstava u skladu sa standardima Zajednice, Preradu i marketing poljoprivrednih i ribarskih proizvoda. Krajnji su korisnici ovih mjera poljoprivredna gospodarstva (obiteljska gospodarstva, obrti i pravni subjekti) denirani Zakonom o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02 vidi str. 304), registrirani u Registru poljoprivrednih gospodarstava i oni koji plaaju PDV. Prioritet 2 podupire aktivnosti unapreenja okolia i krajolika (Mjera 2.1), i pripremne akcije za provedbu strategija lokalnog ruralnog razvoja (Mjera 2.2). Krajnji korisnici u sklopu Mjere 2.1 su obrti i poduzea u stopostotnom privatnom vlasnitvu ili oni koji su najvie 25% u dravom vlasnitvu, koji su u sustavu PDV-a i registrirani te koji spadaju u mikro, mala i srednja poduzea prema deniciji Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva (NN 29/02 od 22. oujka 2002.). Krajnji korisnici u sklopu Mjere 2.2 su lokalne vlasti, poljoprivredno gospodarstvo i poljoprivrednici udrueni u Lokalne akcijske skupine - koje izvode zajednike akcije potujui naela odrivog ruralnog razvoja. Prioritet 3 usredotoen je na razvoj ruralnog gospodarstva na sljedee naine: unapreenjem i razvijanjem ruralne infrastrukture - npr. obnova lokalnih nerazvrstanih cesta i poarnih putova, kanalizacijskih sustava i toplana itd. diverzifikacijom i razvojem ruralnih gospodarskih aktivnosti - npr. potpora ruralnom turizmu, tradicionalnim obrtima, izgradnji preraivakih pogona za gospodarstva koja proizvode mlijene proizvode i meso, i koritenju obnovljivih izvora energije. Krajnji korisnici su jedinice lokalne samouprave; opine i gradovi s najvie 10.000 stanovnika prema popisu stanovnitva iz 2001.
Komu program koristi? Regionalne i lokalne vlasti, vlasnici poljoprivrednih gospodarstava i druge pravne ili privatne osobe (poljoprivrednici) potencijalni su korisnici programa ovisno o prioritetu. Provedba programa IPA Ruralni razvoj Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR)47 u Republici Hrvatskoj je odgovorno za cjelokupno upravljanje i provedbu komponente programa IPARD. Na internetskoj stranici ministarstva auriraju se informacije o ovoj komponenti. Provedbena agencija zaduena za natjeaje i ugovaranje (tzv. Agencija IPARD48) je Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi u sklopu MPRRR-a.
47 48
http://www.mps.hr http://www.mps.hr/projekti/projekt.asp?PID=74
72
TO JE PLANIRANO U PRORAUNU EU-a ZA PROGRAM IPA-e U HRVATSKOJ?

Kao to se vidi u tablici 28, EU e smanjiti pomo za tranzicijski proces i izgradnju institucija u navedenom razdoblju, ali e istovremeno poveati iznos za prekograninu suradnju, regionalni razvoj i razvoj ljudskih potencijala.
Tablica 28. Viegodinji indikativni nancijski okvir za IPA za Hrvatsku, 2010. do 2012. (u milijunima eura)49
Viegodinji indikativni nancijski okvir za IPA u Hrvatskoj
I. POMO U TRANZICIJI I IZGRADNJA INSTITUCIJA II. PREKOGRANINA SURADNJA III. REGIONALNI RAZVOJ IV. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA V. RURALNI RAZVOJ UKUPNO (u milijunima eura)
2007.
49,61 9,69 45,05 11,38 25,50 141,23
2008.
45,37 14,73 47,60 12,70 25,60 146,00
2009.
45,60 15,90 49,70 14,20 25,80 151,20
2010.
39,48 16,22 56,80 15,70 26,00 154,20
2011.
39,96 16,54 58,20 16,00 26,50 157,20
2012.
40,87 16,87 59,35 16,04 27,27 160,40
Ukupno
260,89 89,95 316,70 86,02 156,67 910,23
Iznos namijenjen regionalnom razvoju iznosi od 32 do 36,8% ukupnog iznosa dodijeljenog Hrvatskoj. Od 2008. nadalje iznos za regionalni razvoj vii je od iznosa za sve druge komponente programa IPA, to jasno pokazuje vanost koja se pridaje ravnomjernom razvoju hrvatskih regija i upanija. Financijska vrijednost IPA-e za Hrvatsku do 2012. iznosi 910,23 milijuna eura, poevi s 141,23 milijuna eura u 2007., s predvienim trajnim poveanjem godinjeg nanciranja. Odobrena su dodatna sredstva za regionalne i horizontalne programe tj. Viekorisnike programe IPA-e, te za administrativne trokove hrvatskih institucija za upravljanje IPA-om. Tako se za poetnu 2007. godinu oekuje da cjelokupni iznos IPA-e, ukljuujui dodatno nanciranje bude na razini od najmanje 151 milijuna eura s daljnjim godinjim poveanjem tijekom nadolazeih godina.
potpunosti iskoristila predviene resurse, oekuje se da hrvatska dravna uprava uspjeno upravlja IPAom, istovremeno mobilizirajui sve zainteresirane organizacije, tj. tvrtke, nevladine organizacije, kole i pojedince da sudjeluju u provedbi IPA-e. to je apsorpcijska sposobnost? Ovaj termin obino znai sposobnost neke zemlje ili organizacije da primi pomo i upotrijebi je djelotvorno i na odgovarajui nain. U kontekstu IPA-e i strukturnog nanciranja EU-a, kapaciteti apsorpcije predstavljaju stupanj u kojem je zemlja sposobna uinkovito potroiti nancijska sredstva od Unije. Drugim rijeima, sposobnost apsorpcije mjeri sposobnost odreene zemlje (zemlje lanice ili partnerske zemlje) da probavi i konzumira sredstva koja je primila kako bi unaprijedila svoj razvoj s ciljem poboljanja gospodarske i socijalne situacije. Ova sposobnost obuhvaa znanje i vjetinu nacionalne administracije da planira i provede vanjsku pomo kao i kapacitete korisnika diljem zemlje da pripreme kvalitetne projekte to bi rezultiralo iskoritenou dodijeljenih sredstava i daljnjim pozitivnim uincima modernizacije kao posljedice realiziranih projekata.
JE LI POMO EU-A U SKLOPU PROGRAMA IPA-e ZAJAMENA?

Iznosi IPA-e indikativni su to znai da Europska unija ne jami njihovu iskoritenost. EU openito, nudi priliku za pomo, a nacionalne institucije i hrvatsko drutvo glavni su akteri u postupku uinkovite apsorpcije planiranih fondova EU-a. Kako bi zemlja u
49 Izvor: Komunikacija Komisije Vijeu i Europskom Parlamentu: Instrument za pretpristupnu pomo (IPA) Viegodinji indikativni nancijski okvir za razdoblje 2010. - 2012.
73
TO MOETE NAI U OVOM POGLAVLJU:

Strukturiranu prezentaciju programa Zajednice Korisne kontakte u Hrvatskoj i linkove na ope informacije o programima Zajednice
Europska unija je uspostavila programe Zajednice kako bi promovirala suradnju prvenstveno meu dravama lanicama, na podrujima razliitih politika Europske unije (istraivanje, konkurentnost i inovacije, mediji, obrazovanje, zdravstvo, mladi, kultura, itd.). Programi Zajednice viegodinji su programi s jasno formuliranim ciljevima i proraunom. Pravila sudjelovanja u programu utvruju se za svaki program posebno. U naelu u programima Zajednice mogu sudjelovati sve drave lanice. Zemlje kandidati u odreenom programu Zajednice mogu sudjelovati potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, meunarodnog sporazuma za odreeni program sa slubama Europske komisije i uplaivanjem nancijskog doprinosa u proraun tog programa.
UPOZNAVANJE HRVATSKE S PROGRAMIMA ZAJEDNICE

Na sjednici Europskog Vijea odranoj 2003. u Solunu odlueno je da se programi Zajednice otvore Hrvatskoj i drugim zemljama sudionicama procesa Stabilizacije i pridruivanja, kao jo jedan oblik potpore daljnjem proirenju Europske unije. Smatra se da je u okviru ope pretpristupne strategije Hrvatske mogunost sudjelovanja u programima Zajednice jedan od najboljih naina na koji e se razni imbenici u hrvatskom drutvu dobro upoznati s politikama i metodama rada u Europskoj uniji i dobar nain potpore Hrvatskoj na putu u Europsku uniju. Sudjelovanje u programima Zajednice omoguuje prijenos dobre prakse i znanja kroz sektorske politike Europske unije. Zajednice u kojem eli sudjelovati. Visina te lanarine za sudjelovanje Hrvatske razlikuje se od programa do programa, ovisno o specinosti i obuhvatu programa, a izraunava se na temelju omjera izmeu nacionalnog bruto domaeg proizvoda i EU27 bruto domaeg proizvoda, te drugih faktora (broja stanovnika, potronje energije, itd.). Radi promicanja sudjelovanja u programima Zajednice, Europska komisija predvidjela je i mogunost sunanciranja trokova lanarine kroz pretpristupne programe, tj. I. komponentu programa IPA, uz dva ogranienja: a) sudjelovanje u programima Zajednice moe se sunancirati u visini od najvie 10 posto ukupnog godinjeg prorauna I. komponente (programi istraivanja i razvoja su iskljueni), i b) iznos sunanciranja iz IPA-e ne moe biti vii od 90 posto nanciranja odreenog programa. Ideja koja stoji iza pretpristupnih programa i programa Zajednice vrlo je razliita. Programi Zajednice strukturirani su prije svega kao potpora prioritetnim aktivnostima u dravama lanicama Europske unije u onim politikama u kojima su se dravne lanice suglasile da e u odreenom razdoblju djelovati zajedniki. Hrvatska sama odluuje hoe li im se pridruiti ili ne. Pretpristupna je pomo, naprotiv, strukturirana oko deniranih kratkoronih i srednjoronih prioriteta u postupku ulaska Hrvatske u Europsku unije i slui kao nancijski instrument realizacije tih prioriteta. Glavne razlike izmeu ovih dviju vrsta programa prikazane su na slici 10.
KAKO JE UREENO SUDJELOVANJE HRVATSKE

Osnova sudjelovanja u programima Zajednice je Okvirni sporazum koji su Europska zajednica i Hrvatska potpisale 2004., a Hrvatski sabor raticirao u lipnju 2005. Preduvjet za stvarno sudjelovanje Hrvatske u programima Zajednice jest uspostava zakonske osnove za svaki pojedini program, odnosno potpisivanje Memoranduma o razumijevanju, meunarodnog sporazuma izmeu relevantnog tijela dravne uprave i nadlene slube Europske komisije. Budui da Hrvatska kao zemlja kandidatkinja ne pridonosi proraunu Eiropske unije, obvezno mora uplatiti novani doprinos u proraun onog programa
76
PROGRAMI ZAJEDNICE U HRVATSKOJ
Slika 10. Glavne razlike izmeu pretpristupnih programa i programa Zajednice
Pretpristupni programi
Iskljuivo namijenjeni pripremi zemalja kandidata u procesu pripreme za lanstvo u Europskoj uniji Projekti su veinom namijenjeni dravnim institucijama i imaju snanu vezu s provedbom pravne steevine Europske unije Ne plaa se sudjelovanje za koritenje ovih sredstava - sunanciranje projekata obvezno je Programima upravljaju nacionalne strukture zemlje kandidatkinje - decentralizirani sustav Pravna osnova - odredbe uredbi kojima se osniva program, ista provedbena pravila usp.
Programi Zajednice
Prvenstveno namijenjeni suradnji drava lanica u raznim zajednikim podrujima politika Europske unije Projekti veinom podrazumijevaju odgovarajue partnerske institucije/organizacije iz razliitih drava lanica Plaanje lanarine na programskoj razini sunanciranje na razini pojedinanih projekata +
esto ove programe vode slube i izvrne agencije Europske komisije, ponekad se zahtijeva uspostava specinih provedbenih struktura na nacionalnoj razini Pravna osnova - svaki program ima svoju pravnu osnovu i razliita provedbena pravila
Hrvatska je ve sudjelovala u nekoliko programa Zajednice 2005. i 2006. godine, u okviru prethodne nancijske perspektive Europske unije. Na poetku nove nancijske perspektive (2007.-2013.), temeljem zakljuka iz veljae 2007., Hrvatska Vlada odredila je prioritetne programe za 2007. i 2008. godinu, te imenovala institucije dravne uprave koje e biti odgovorne za njihovu provedbu. Krajem 2008. pripremljen je i usvojen nov, obuhvatniji zakljuak Vlade. U praksi se pokazalo da je zbog visoke koncentracije kvalitetnih projektnih ideja koje drave lanice predlau javljajui se na natjeaje za nanciranje u sklopu programa Zajednice, neobino vano procijeniti odnos trokova i koristi koje bi Hrvatska imala sudjelovanjem u odabranom programu. Kako bi Hrvatska odobrenim projektima dobila najveu moguu vrijednost za nacionalna sredstva uloena u projekte izutetno je vano intenzivno i kontinuirano promicanje programa Zajednice.
77
Slika 11 prikazuje pravni i administrativni postupak koji je potrebno provesti da bi zemlja kandidatkinja mogla sudjelovati u programima Zajednice.
Slika 11. Prikaz procesa sudjelovanja Hrvatske u programima Zajednice
50
Narodne novine (NN), Meunarodni ugovori, br. 6/2005
78
PROGRAMI ZAJEDNICE NA TERENU ASPEKTI PROVEDBE

Kada se neki program Zajednice otvori Hrvatskoj, uspostavlja se poseban operativni mehanizam kojemu je svrha omoguiti da u tom programu sudjeluju zainteresirane organizacije i pojedinci. To znai stvaranje neophodnih provedbenih struktura za upravljanje programom. U veini sluaja, zemlja korisnik povjerava organizaciju i odgovornost za voenje programa odgovarajuem nacionalnom tijelu, najee pojedinoj administrativnoj strukturi u sklopu nekog ministarstva. U nekim pak sluajima provedbom cijelog programa ili nekog dijela programa za sve zemlje korisnike upravljaju slube Europske komisije (to su tzv. centralizirane mjere unutar programa). Za veinu programa Zajednice postoji zakonski zahtjev za uspostavom tzv. nacionalne kontaktne toke u okviru provedbenih agencija zemlje korisnika. Uloga nacionalne kontaktne toke ukljuuje: informiranje hrvatskih graana o programu, ukljuujui i informacije o mogunostima financiranja i odgovarajuim mehanizmima omoguavanje sudjelovanja najveeg mogueg broja hrvatskih strunjaka pomo potencijalnim kandidatima u kontaktima i razmjeni informacija s raznim nacionalnim institucijama koje pruaju potporu odgovarajuem sektoru. Ta se uloga u praksi ostvaruje na sljedei nain: organiziranjem informativnih dana o programu u hrvatskim gradovima i upanijama organiziranjem individualnih savjetodavnih sastanaka s korisnicima pruanjem tehnike pomoi potencijalnim korisnicima programa odravanjem i redovnim obnavljanjem internetske stranice koja sadri sve relevantne podatke o programu i programskim natjeajima te druge informacije s time u vezi odravanjem i redovnim obnavljanjem baze traenja partnera usmjerenim na nacionalne i meunarodne partnere, kako bi se potencijalnim kandidatima pomoglo u pronalasku partnera pripremom i distribucijom informativnih ili promotivnih materijala o programu organiziranjem zajednikih susreta s predstavnicima raznih struka, npr. s privatnim i javnim kulturnim ustanovama. Openito reeno, sudjelovanje u programima Zajednice zasniva se na projektima. Kao to smo ve spomenuli, svako administrativno tijelo koje koordinira program Zajednice ili njezin dio na nacionalnoj razini ili na razini Europske unije ima obvezu informirati potencijalne korisnike o programu, istiui koristi koje donosi sudjelovanje u programu i objanjavajui proceduru povezanu s njegovom provedbom.
Kako se prijaviti na natjeaj?

Programi Zajednice provode se putem natjeaja kojim se kandidati pozivaju da dostave projektne prijedloge ili putem natjeaja javne nabave. Za svaki program Zajednice postoji vodi s uputama o tome kako se prijavljuje projekt za program te s detaljnim informacijama o kriterijima prihvatljivosti za pojedine aktivnosti u sklopu programa. Za voenje programa zaduene su nadlene nacionalne institucije ili slube Europske komisije. One, konzultirajui se s programskim odborima, upravljaju proraunom programa te kontinuirano postavljaju prioritete, ciljeve i kriterije programa. Osim toga vode i nadziru openitu provedbu, kao i praenje i evaluaciju programa na europskoj razini. Internetske stranice nacionalnih kontaktnih toaka sadre mnogo praktinih informacija o odreenom programu: mogunosti nanciranja, pozive za prijavu projektnih prijedloga, popis dokumentacije koju je potrebno dostaviti uz prijedlog, itd. Preporuljivo je redovito provjeravati nove podatke o mogunostima nanciranja. Da bi neki projektni prijedlog bio prihvatljiv, prijavu treba podnijeti na odgovarajuem prijavnom obrascu, u naznaenom roku, i to mora uiniti "pravna osoba" registrirana u jednoj od zemalja sudionica programa. Da bi mogao postati korisnik programa, predlagatelj mora ispuniti kriterije prihvatljivosti. Prijava mora odgovarati i specinim kriterijima zadanima za odreenu aktivnost programa za koju se projekt prijavljuje. U postupku prijave i odabira projekta razlikujemo etiri faze: provjera prihvatljivosti, evaluacija, odabir i, za odabrane projekte, obavijest o odluci o dodjeli sredstava. U postupku provjere prihvatljivosti provjerava se odgovara li projektni prijedlog svim kriterijima prihvatljivosti i je li protivan kriterijima za iskljuenje. Sredstva se dodjeljuju prema kriterijima odabira i dostupnim nancijskim sredstvima. Premda se lanarina plaa na razini programa, pojedinane projekte (budu li izabrani) sunanciraju pojedinani korisnici, u skladu s pravilima predmetnog natjeaja. Jedno je od glavnih obiljeja projekata koji se nanciraju iz programa Zajednice takozvano naelo partnerstva (Europska komisija tim naelom potie suradnju i razmjenu iskustava s institucijama i organizacijama u drugim dravama lanicama). Tablica 29 sadri obuhvatan pregled programa Zajednice u kojima Hrvatska ve sudjeluje i programa Zajednice koji e uskoro postati dostupni predlagateljima iz Hrvatske.
79
Tablica 29. Programi Zajednice u Hrvatskoj
Nain sudjelovanja Hrvatske
Br.
Programi Zajednice
Razdoblje
Sredstva (u milijunima eura) 50 512
P Ukratko Sveuilita, Centri za istraivanje Poduzea-manja i srednja poduzea
Individ istrai
PROGRAMI ZAJEDNICE U KOJIMA HRVATSKA SUDJELUJE NA TEMELJU POTPISANOG MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU
1.
FP 7 - Sedmi Okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj
2007.-2013.
Jaanje istraivakih i kapaciteta za inovacije diljem EU-a, potpora istraivaima i njihovim zamislima, prekogranina suradnja. Inovacijske aktivnosti (ukljuujui i eko-inovacije), bolji pristup nancijama te potpora manjim i srednjim poduzetnicima. Poticanje boljeg starta i upotrebe informacijske i kmunikacijske tehnologije, upotrebe obnovljivih izvora energije i energetske uinkovitosti.
2.
CIP - Okvirni program za konkurentnost i inovacije
2) Program za poduzetnitvo i inovacije
2 172,78
3.
3) Inteligentna energija u Europi
2007.-2013.
720
4.
4) Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnologije PROGRESS - Program Zajednice za zapoljavanje i socijalnu solidarnost 2007.-2013.
730
5.
657,59
Poticanje zapoljavanja, borba protiv diskriminacije, borba za jednakost spolova i za socijalnu ukljuenost.
6.
Media 2007.
2007.-2013.
755
Promicanje zajednikih saznanja i razumijevanja s ciljem ouvanja i poticanja europske kulturoloke razliitosti i audiovizualnog nasljea. Promicanje kulturne suradnje meu europskim umjetnicima, kulturnim radnicima i kulturnim institucijama. Doprinos dijalogu meu kulturama i meusobnom razumijevanju, komunikacija sa stanovnitvom EU-a i promicanje aktivnog sudjelovanja stanovnitva. Pruanje bolje i bre reakcije u sluaju nesrea koje su posljedica vie sile. Zatita zdravlja graana od rizika i prijetnji koje su izvan nadzora pojedinca. Povezivanje razliitih modaliteta teretnog prometa. ii okoli i manje zaguenja na cestama. Promicanje uspostave paneuropske e-Uprave i razvoja temeljnih telematskih mrea. Tjenja suradnja meu poreznim upravama. Borba protiv poreznih prijevara i bolja primjena postojeih pravila.
7.
Kultura 2007.-2013.
2007.-2013.
400
8.
Europa za graane
2007.-2013.
215
9.
Financijski instrument za civilnu zatitu
2007.-2013.
189,8
10.
Program javnog zdravlja
2008.-2013.
322
11.
Marco Polo II
2007-2013
400
(javna poduzea i dravne tvrtke)
12.
IDABC - Interoperabilna razmjena podataka europskih eUprava za potrebe javne uprave, poduzea i graana Fiscalis 2013.
2005.-2009.
148,7
13.
2008.-2013.
175,3
14.
Carine 2013.
2008.- 2013.
323,8
Jamenje sigurnosti za graane EU-a, mogunost legitimne trgovine i spreavanje nepotene i nezakonite trgovine.
PROGRAMI ZAJEDNICE ZA KOJE HRVATSKA NAMJERAVA PROVESTI PREGOVORE U SVRHU POTPISIVANJA MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU
15. 16. 17. 18.
EURATOM Sigurniji internet 2009. - 2013. Program cjeloivotnog obrazovanja Erasmus Mundus
2007.-2011. 2009.-2013. 2007.-2013. 2009.-2013.
2 751 55 6 970 950
Potpora nuklearnim istraivanjima i edukacija. Promicanje sigurnije upotrebe interneta. Stvaranje mogunosti za veu mobilnost i stvaranje vrih veza meu obrazovnim institucijama. Promicanje razvoja centara za izvrsnost (zajedniki programi za visoko obrazovanje) i mogunost dodjele stipendija. Promicanje aktivnog sudjelovanja mladih u civilnom drutvu, poticanje solidarnosti i interkulturalnog dijaloga.
19.
Mladi na djelu
2007-2013.
885
20.
Mehanizam Zajednice za civilnu zatitu
2007.- 2013.
198,8
Cilj je olakati suradnju na podruju civilne zatite u sluaju izvanrednih situacija koje mogu zahtijevati hitne reakcije. Opsena suradnja sudova na podruju "kaznenih", "graanskih" i "trgovakih" sudskih sluajeva, potovanje temeljnih prava, borba protiv nasilja i spreavanje uporabe droga. Potpora akcijama kojima je cilj zatita nancijskih interesa Zajednice. Uspostava okvira koji omoguuje mjere zatite eura od krivotvorenja.
21. PROGRAMI ZAJEDNICE U KOJIMA HRVATSKA NAMJERAVA SUDJELOVATI BEZ POTPISIVANJA MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU 22. 23.
"Graansko pravosue - dio Okvirnog programa za temeljna prava i pravosue " "Kazneno pravosue - dio Okvirnog programa za temeljna prava i pravosue" Hercule II
2007.-2013. 2007.-2013. 2007.-2013.
106,5 199 98 525
24.
Pericles
2007.-2013.
80
Potencijalni korisnici - Indikativno, ovisno o individualnim Pozivima za dostavu prijedoga/Pozivima na natjeaj Dravna tijela Regionalna, lokalna uprava i samouprava Agencije za zapoljavanje, Uredi za rad Uredi za dravnu statistiku Pojedinci/ Strunjaci Mediji Pravosudne institucije Javne institucije, agencije UdruenjaGospodarska komora, sindikati Nevladine udruge Odgovorne institucije u Hrvatskoj Kontakt na dravnoj razini u Hrvatskoj
dualna ivanja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Radovan Fuchs, dravni tajnik www.mzos.hr Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniva Tajana Kesi api, dravna tajnica www.mingorp.hr Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Leo Begovi, dravni tajnik www.mingorp.hr Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, Ivana Andrijaevi, tajnica ureda http://e-hrvatska.hr Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniva Vera Babi, dravna tajnica www.mingorp.hr
Gordana Prutki - Penik, koordinator nacionalnih kontakt osoba Tel: +385 1 4594 364 e-mail: gordana.prutki-pecnik@mzos.hr Zoran ulj Tel: +385 1 6109 225 e-mail: zoran.zulj@mingorp.hr Domagoj Validi Tel: +385 1 6109 579 e-mail: domagoj.validzic@mingorp.hr Mario Selnik Tel: +385 1 6303 420 e-mail: mario.selnik@vlada.hr Katarina Ivankovi Kneevi Tel: +385 1 6106121 e-mail: katarina.ivankovicknezevic@mingorp.hr Gordana Dragievi e-mail: gordana.dragicevic@mingorp.hr Hrvatski audiovizualni centar, Martina Petrovi Tel: +385 1 4655-434 e-mail: martina.petrovic@havc.hr Anja Jelavi & Sandra Belko Tel: +385 1 48 66 334/326 e-mail: ccp@min-kulture.hr Marina Buza Vidas Tel: +385 1 6106500 e-mail: marina.buza-vidas@uzuvrh.hr Tamara Kopal Tel: +385 1 3650 057 e-mail: tamara.kopal@duzs.hr Dunja Skoko Poljak Tel: +385 1 4607-351 e-mail: dunja.skoko-poljak@mzss.hr Luka iovaki Tel: +385 1 6169 027 e-mail: luksa.cicovacki@pomorstvo.hr Mario Selnik Tel: +385 1 6303 420 e-mail: mario.selnik@vlada.hr Porezna uprava Dubravka Sekuli Grgi Tel: +385 1 4809 218 e-mail: dubravka.sekulic@porezna-uprava.hr Carinska uprava Miroslav Lui Tel: +385 1 6102 405 e-mail: miroslav.lucic@carina.hr Loredana Maravi Tel: +385 1 4594 455 e-mail: loredana.maravic@mzos.hr Loredana Maravi Tel: +385 1 4594 455 e-mail: loredana.maravic@mzos.hr Tina ari, v.d. ravnatelja Tel: +385 1 5005 635 e-mail: info@mobilnost.hr Marija Galovi, Tina ari Tel: +385 1 2308 510 e-mail: marija.galovic@mobms.hr Tamara Kopal Tel: +385 1 3650 057 e-mail: tamara.kopal@duzs.hr Nataa Miri Tel: +385 1 3710 776 e-mail: natasa.miric@pravosudje.hr Mirjana Juri Tel: +385 1 4591 385 e-mail: mirjana.juric@mn.hr Berislav Mance Tel: +385 1 6122-697 e-mail: bmance@mup.hr
Ministarstvo kulture Nina Obuljen, dravna tajnica www.min-kulture.hr Ministarstvo kulture Nina Obuljen, dravna tajnica www.min-kulture.hr Ured za suradnju s nevladinim udrugama Igor Vidaak, predstojnik Ureda www.uzuvrh.hr Dravna uprava za zatitu i spaavanje Damir Trut, ravnatelj www.duzs.hr "Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Ante Zvonimir Golem, dravni tajnik www.mzss.hr Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Branko Bai, dravni tajnik www.mmpi.hr Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, Ivana Andrijaevi, tajnica Ureda http://e-hrvatska.hr Ministarstvo nancija Vladimira Ivandi, ravnateljica www.mn.hr Ministarstvo nancija Vladimira Ivandi, ravnateljica www.mn.hr Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Radovan Fuchs, dravni tajnik www.mzos.hr Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Radovan Fuchs, dravni tajnik www.mzos.hr
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Stjepan Adani,dravni tajnik www.mobms.hr Dravna uprava za zatitu i spaavanje Damir Trut, ravnatelj www.duzs.hr Ministarstvo pravosua Marina Dujmovi Vukovi, dravna tajnica www.pravosudje.hr
Ministarstvo nancija Vladimira Ivandi, ravnateljica www.mn.hr Ministarstvo unutarnjih poslova Filip Dragovi, pomonik ministra www.mup.hr
81
PROGRAMI ZAJEDNICE U KOJIMA HRVATSKA SUDJELUJE NA TEMELJU POTPISANOG MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU

PROGRAMI U PODRUJU ISTRAIVANJA I TEHNOLOKOG RAZVOJA
1. Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj (FP7)
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta http://www.mzos.hr
Ovo je najvei program Zajednice s proraunom koji iznosi vie od 50 milijarda eura za sedmogodinje razdoblje od 2007. do 2013. FP7 je nancijski instrument kojim Europska unije nancira istraivanje i razvoj u Europi i drugim dijelovima svijeta. Namjena je ovog programa pomoi u ostvarivanju ambiciozno zamiljenih ciljeva Europske unije formuliranih u Lisabonskoj agendi, a posebno cilja da do 2010. godine Europska unija postane najkonkurentnije i najdinaminije svjetsko gospodarstvo temeljeno na znanju. Strategija poiva na trima stupovima koji ine tzv. trokut znanja: istraivanje, inovacija i obrazovanje. FP7 prua potporu istraivanju i razvoju, ali to ne znai da se nanciraju iskljuivo istraivanja. Ovaj program nudi mnogo vie. FP7 se sastoji od etiriju potprograma potpore razliitim vrstama aktivnosti povezanima s istraivanjem i razvojem, npr. aktivnosti potpore ili koordinacije istraivanja, jaanje istraivakih kapaciteta te izgradnja i odravanje mrea. Program podupire i pionirska istraivanja te mobilnost istraivaa. Kao najvei program Zajednice, FP7 ima sloenu strukturu i zadani skup pravila sudjelovanja. Pravila i uvjeti ovise o vrsti projekta i aktivnosti koje predlagatelji prijavljuju te su jasno denirani u dokumentima koji slue kao upute podnositeljima prijedloga.
Opseg i sadraj
Kao program namijenjen ostvarivanju najirih ciljeva politike istraivanja i tehnolokog razvoja Europske unije, FP7 se dijeli u etiri kategorije koje nazivamo specinim programima: Suradnja: Potpora meunarodnoj suradnji u istraivanjima kojima je cilj jaanje konkurentnosti europske proizvodnje. Ideje: Potpora pionirskim istraivanjima u obliku financiranja viedisciplinarnih istraivakih projekata pojedinanih timova. Ljudi: Potpora daljnjem kolovanju, mobilnosti i profesionalnom razvoju istraivaa. Kapaciteti: Potpora jaanju i optimalnom koritenju istraivakih i inovacijskih kapaciteta diljem Europe. Osim ovih etiriju kategorija dodjeljuju se i odreena sredstva Zajednikom istraivakom centru za nenuklearne aktivnosti. Vie od polovine ukupnih sredstava u proraunu FP7 predvieno je za 10 tematskih podruja (vidi sliku 12) u sklopu specinog programa Suradnja: zdravstvo, hrana, informacijska i komunikacijska tehnologija, nanotehnologije
82
Slika 12. Tematska podruja FP7: suradnja
Tko moe sudjelovati?

Na natjeaje FP7 mogu se javiti odgovarajue institucije poput sveuilita, istraivakih centara, trgovakih drutava - posebno mala i srednja poduzea - ili samostalni istraivai, iz vie drava lanica i treih zemalja. Konzorcij predlagatelja projekta obino ukljuuje komplementarne lanove iz sektora gospodarstva i znanosti. Veinom su za sudjelovanje u programu potrebne tri razliite pravne osobe iz razliitih drava lanica ili zemalja kandidatkinja. Da bi se u potpunosti shvatio program i njegovo funkcioniranje, preporuuje se itanje materijala dostupnih putem slubene internetske stranice FP7. Tek kad su struktura programa i principi tematskih podruja posve jasni, treba krenuti u sljedei korak - potraiti odgovarajui poziv na dostavu projektnih prijedloga prema svojem interesnom podruju (tj. energija, okoli, poljoprivreda, promet, itd.). Na internetskim stranicama na kojima se objavljuju pozivi na dostavu projektnih prijedloga dostupan je cijeli niz vanih i korisnih dokumenata. Jedan je od najvanijih program rada pojedinog tematskog podruja u kojem se speciciraju podteme meu kojima potencijalni predlagatelj bira temu svojeg projekta. Drugi je bitan dokument vodi s uputama za podnositelje prijedloga u kojem se objanjavaju pravila i postupak prijave.
51
Kako sudjelovati?
Pojedinci i organizacije koji ele sudjelovati u programu FP7 prijavljuju svoje projektne prijedloge javljajui se na pozive na dostavu projektnih prijedloga objavljene na slubenoj internetskoj stranici programa.51
http://cordis.europa.eu
83
Osim toga, odgovorno tijelo na nacionalnoj razini, u sluaju ovog programa Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske, putem svoje web stranice upuuje potencijalne
predlagatelje koji ele sudjelovati u natjeaju da se za daljnje informacije i specine savjete obrate relevantnim nacionalnim kontaktnim tokama. Nacionalne kontaktne toke navedene su u tablici 30.
Tablica 30. Nacionalne kontaktne toke po prioritetima FP7:
Nacionalne kontakt toke po prioritetima FP7
Ime i podaci za kontakt: Gordana Prutki Penik, koordinator nacionalnih kontakt toaka (NCP) Tel: +385 1 4594 364 Fax: +385 1 4594 316 e-pota: gordana.prutki-pecnik@mzos.hr Damir Jelii Tel: +3851 4594 457 Fax: +3851 4594 316 e-pota: damir.jelicic@mzos.hr Lana utelija Tel: +3851 4594 467 Fax: +3851 4594 316 e-pota: lana.zutelija@mzos.hr Tanja Ivanovi, Tel: +3851 4594 352 Fax: +3851 4594 316 e-pota: tanja.ivanovic@mzos.hr Suzana Karabai Tel: +3851 4594 362 Fax: +3851 4594 316 e-pota: suzana.karabaic@mzos.hr Lada Benzon Tel: +3851 4594 361 Fax: +3851 4594 316 e-pota: lada.benzon@mzos.hr Jennifer Mary Kursan Tel: +3851 5494 735 Fax: +3851 5494 720 e-pota: JenniferMary.Kursan@hit.hr Goran Zekovi Tel: +3851 6106 559 Fax: +3851 6112 017 e-pota: goran.zekovic@mzos.hr
Energija, okoli, regija, malo i srednje poduzetnitvo, informacijska i komunikacijska tehnologija
Nanoznanosti, materijali, tehnologije proizvodnje (NMP NCP), INCO, infrastruktura, transport i aeronautika
Hrana, poljoprivreda, ribarstvo i biotehnologija (FAB NCP), Zajedniki istraivaki centar (JRC NCP), EURATOM (EURATOM NCP)
Zdravlje
Ljudi (stipendije Marie Curie), ideje
Drutveno-ekonomske i humanistike znanosti (SSH NCP), znanost i drutvo, sigurnost, svemir i prostor
Financije
Pravna pitanja
84
Korisni linkovi:
Informativna sluba Zajednice za istraivanje i razvoj: http://cordis.europa.eu Europska komisija, Opa uprava Europske komisije za istraivanje i razvoj za informacije o europskoj politici istraivanja i razvoja: http://ec.europa.eu/research/index_en.cfm Sluba za upite vezane za istraivanje Ope uprave za istraivanje i razvoj: http://ec.europa.eu/research/index.cfm?pg=enquiries Zajedniki istraivaki centar: http://ec.europa.eu/dgs/jrc/index.cfm Hrvatski institut za tehnologiju - FP7: https://www.hit.hr
85
PROGRAMI NA PODRUJU KONKURENTNOSTI I INOVACIJA

2. - 4. Okvirni program za konkurentnost i inovacije
Institucija odgovorna za cjelokupnu provedbu programa:
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva http://www.mingorp.hr Tijela odgovorna za pojedine dijelove programa u Hrvatskoj: Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP): Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva http://www.mingorp.hr Program inteligentna energija u Europi (IEE): Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva: http://www.mingorp.hr Program podrke politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP): Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku: http://e-hrvatska.hr
Cilj Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) jest poticanje konkurentnosti europskog poduzetnitva. Budui da je program najvie usmjeren na malo i srednje poduzetnitvo, podupiru se inovacijske aktivnosti (ukljuujui eko inovacije), omoguava se bolja dostupnost izvorima nanciranja te se prua usluga potpore tvrtkama. Program takoer potie ire usvajanje i koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija te na taj nain podupire razvoj informacijskog drutva. Uz to promie i ire koritenje obnovljivih izvora energije i energetsku uinkovitost. Okvirni program za konkurentnost i inovaciju zamiljen je kao pomo u ostvarivanju lisabonske strategije Europske unije u vezi s ekonomskim rastom i zapoljavanjem.
Opseg i sadraj
CIP se operativno dijeli na tri programa koji su glavni stupovi ovog programa: Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP) Inteligentna energija u Europi (IEE) Program politike potpore informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT PSP)
Program za poduzetnitvo i inovacije (EIP) obuhvaa:

usluge financijskih instrumenata za pristup izvorima financiranja malih i srednjih poduzea usluge poslovne podrke kroz mreu regionalnih centara inovacijske projekte (u vezi sa sektorima, klasterima, mreama, transferom tehnologije, uslugama), ukljuujui eko inovacije analize, razvoj i koordinaciju politika koje potie poduzetnitvo i inovacije.
86
Inteligentna energija u Europi (IEE)

Program promie akcije u sljedeim glavnim podrujima: energetska uinkovitost i racionalno koritenje resursa (SAVE), npr. posebne mjere u proizvodnji i graditeljstvu, mjere za proizvode koji koriste energiju; zakonske mjere itd. novi i obnovljivi izvori energije (ALTENER), npr. potpora usvajanju novih i obnovljivih izvora energije; zakonske mjere itd. energetska uinkovitost i novi i obnovljivi izvori energije u prometu (STEER), npr. potpora energetskoj uinkovitosti i diverzifikaciji u sektoru prometa, obnovljiva goriva; zakonske mjere itd. Mogu se nancirati dvije glavne vrste projekata: projekti promicanja i irenja informacija projekti trine replikacije.
Program potpore politici informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP)

ICT PSP podupire akcije poticanja inovacije i konkurentnosti putem ireg usvajanja i to boljeg koritenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija meu graanstvom, u tijelima dravne vlasti i u gospodarskom sektoru. Tko moe sudjelovati? U Okvirnom programu za konkurentnost i inovaciju mogu sudjelovati razne institucije u zemljama korisnicama programa, npr. istraivaki centri, javne institucije, mala i srednja poduzea, agencije, gospodarske komore.
Nacionalne kontaktne toke

Program za poduzetnitvo i inovacije Zoran ulj, Tel: +385 1 61 09 225 e-mail: zoran.zulj@mingorp.hr Inteligentna energija u Europi Domagoj Validi, Tel: +385 1 61 09 579 e-mail: domagoj.validzic@mingorp.hr Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnologije Mario Selnik, Tel: +385 1 63 03 420 e-mail: mario.selnik@vlada.hr
Korisni linkovi:
Okvirni program za konkurentnost i inovaciju: http://ec.europa.eu/cip/index_en.htm Natjeaji Okvirnog programa za konkurentnost i inovaciju: http://ec.europa.eu/energy/intelligent/call_for_proposals/index_en.htm Baza podataka o strunjacima: http://ec.europa.eu/information_society/activities/ict_psp/cf/expert/login/index.cfm Baza podataka o partnerima: http://ec.europa.eu/information_society/activities/ict_psp/cf/partner/login/index.cfm Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (IEE): http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=1384 Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku (ICT PSP): http://www.e-hrvatska.hr/cip-ict/index.html
87
AKTIVNOST ZAJEDNICE U SOCIJALNOM SEKTORU

5. PROGRESS - Program Zajednice za zapoljavanje i socijalnu solidarnost
Institucija odgovorna za cjelokupnu provedbu programa: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva http://www.mingorp.hr Tijela odgovorna za specina podruja programa u Hrvatskoj:
zapoljavanje: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva:
http://www.mingorp.hr http://www.hzz.hr
Hrvatski zavod za zapoljavanje: socijalna ukljuenost i zatita: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi:
http://www.mzss.hr
radni uvjeti: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva:
http://www.mingorp.hr
borba protiv diskriminacije: Ured za ljudska prava:
http://www.ljudskaprava-vladarh.hr/default.asp http://www.ured-ravnopravnost.hr
ravnopravnost spolova: Ured za ravnopravnost spolova:
Program Zajednice za zapoljavanje i socijalnu solidarnost PROGRESS ustanovljen je u svrhu davanja nancijske potpore ostvarivanju ciljeva Europske unije na podruju zapoljavanja i drutvenih pitanja. Graani Europe oekuju od Europske unije snaniju socijalnu dimenziju politika Europske unije koje donose vei rast i vei broj radnih mjesta te postupno prevladavanje siromatva i socijalne iskljuenosti. U tom kontekstu osnovan je program PROGRESS koji prati nastojanja drava korisnica da potiu brojnija i kvalitetnija radna mjesta i jednake mogunosti za sve.
Opseg i sadraj
EU je paljivo oblikovao program koji potie razvoj i implementaciju te politike na pet podruja: zapoljavanje socijalna ukljuenost i zatita radni uvjeti borba protiv diskriminacija ravnopravnost spolova oblik informiranja i analiziranja politika i razvoja. U tom se smislu PROGRESS razlikuje od Europskog socijalnog fonda koji nancira provedbu politika zapoljavanja i socijalne ukljuenosti u dravama lanicama. Primjeri aktivnosti koje se mogu nancirati iz programa PROGRESS: studije u europskim razmjerima, kao to su istraivanja zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu prikupljanje statistikih podataka o broju nezgoda i bolesti na radnom mjestu, pregled podataka o radnoj snazi, diseminacija rezultata edukacija pravnika i osoba koje politiku provode u praksi
PROGRESS nancirata tri vrste aktivnosti: analize uzajamno uenje, podizanje diseminaciju potporu glavnim sudionicima. svijesti i
Usmjeren je na aktivnosti koje imaju snanu europsku dimenziju. Te su aktivnosti veinom zamiljene kao
88
stvaranje nacionalnih mrea strunjaka, primjerice pravnih strunjaka, razmjena i rasprava o pitanjima koja pokreu zakoni EU-a u vezi sa zapoljavanjem i pitanjima primjene tih zakona financiranje EU-ovih mrea nevladinih udruga koje se bore protiv socijalne iskljuenosti i diskriminacije zbog rase, dobi ili invalidnosti, te promiu ravnopravnost spolova kampanje za irenje svjesnosti o socijalnoj politici i politici zapoljavanja u EU-u i s njima povezanoj legislativi.
Tko moe sudjelovati? U programu PROGRESS mogu sudjelovati: tijela regionalne i lokalne uprave agencije i zavodi za zapoljavanje dravni statistiki uredi strunjaci i savjetnici za procjenu mediji nevladine udruge, najvie udruge lanice europskih mrea udruga, socijalni partneri.

Katarina Ivankovi Kneevi, Tel: +385 1 61 06 121 e-mail: katarina.ivankovicknezevic@mingorp.hr Gordana Dragievi, Tel: +385 1 61 09 763 e-mail: gordana.dragicevic@mingorp.hr
Korisni linkovi:
internetska stranica programa PROGRESS: http://ec.europa.eu/employment_social/progress/intro_en.htm podaci o natjeajima za ponude i bespovratna sredstva: http://ec.europa.eu/employment_social/emplweb/tenders/index_en.cfm
89
PROGRAMI U PODRUJU KULTURE I MEDIJA

6. MEDIA 2007
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo kulture: http://www.min-kulture.hr Hrvatski audiovizualni centar: http://www.havc.hr
MEDIA 2007 je program potpore Europske unije europskoj audiovizualnoj industriji. Program omoguava sunanciranje inicijativa za izobrazbu audiovizualnih strunjaka, razvoja produkcijskih projekata (cjeloveernji lmovi, TV drame, dokumentarni lmovi, crtani lmovi i novi mediji) i promocije europskih audiovizualnih radova.
Opseg i sadraj
Program MEDIA 2007 usmjeren je na poetnu i zavrnu fazu audiovizualnog procesa, npr. pisanje lmskog scenarija ili stvaranje produkcijskog projekta te promociju i distribuciju lmova i audiovizualnih proizvoda. Proraun programa ne doputa nanciranje trokova produkcije. U sklopu promotivnih aktivnosti program MEDIA 2007 moe nancijski pomoi organizaciji lmskih festivala.52 Tko moe sudjelovati? Namjena je programa pomoi tvrtkama i profesionalcima u podruju audiovizualnih medija.

Hrvatski audiovizualni centar, Martina Petrovi, Tel: +385 1 4655-434 e-mail: martina.petrovic@havc.hr
Korisni linkovi:
MEDIA 2007: http://ec.europa.eu/comm/avpolicy/media/index_en.html
52 Dana 13. 12. 2007. godine, Europski parlament izglasao je proraun od 2M za pripremne aktivnosti usmjerene na jaanje suradnje izmeu audiovizualne industrije u treim zemljama i europskim zemljama.
90
7. KULTURA 2007-2013
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo kulture: http://www.min-kulture.hr
Europska unija vrlo je aktivna na podruju kulture. Potie suradnju meu europskim zemljama i prati ih u njihovim aktivnostima na podruju kulture, potujui pritom nacionalnu i regionalnu raznolikost. Program Kultura 2007 nudi sredstva za nanciranje projekata kulturne suradnje u svim vrstama umjetnikog i kulturnog rada: scenskim umjetnostima, vizualnim umjetnostima, knjievnosti, kulturnoj batini, povijesti kulture itd.
Opseg i sadraj
Programom Kultura ele se postii tri vana cilja: promicanje prekogranine mobilnosti kulturnih djelatnika poticanje transnacionalnog kretanja kulturnih i umjetnikih djela njegovanje interkulturalnog dijaloga. U svrhu ostvarivanja tih triju ciljeva, program podupire tri skupine programskih aktivnosti: akcije u kulturi, europska tijela u kulturi te aktivnosti analize i diseminacije. Prva programska aktivnost: potpora akcijama u kulturi Ova programska aktivnost omoguuje kulturnim organizacijama raznih zemalja suradnju u kulturnim i umjetnikim projektima poput: viegodinjih projekata suradnje, u trajanju od tri do pet godina mjere suradnje, u trajanju od najvie dvije godine posebnih mjera povezanih s osobito istaknutim i kompleksnim akcijama poput projekta Europska prijestolnica kulture. Druga programska aktivnost: potpora tijelima u kulturi Ova programska aktivnost daje potporu ustanovama kulture koje rade ili nastoje raditi u europskim razmjerima. Sunanciraju se dugoroni programi rada takvih organizacija. Tijela u kulturi koja primaju potporu na toj osnovi trebala bi poticati suradnju meu kulturnim organizacijama razliitih europskih zemalja, prepoznati potrebe europske umjetnike zajednice, zastupati ovaj sektor u komunikaciji s institucijama Europske unije, sudjelovati u javnoj kulturnoj debati te djelovati kao ambasadori europske kulture. Trea programska aktivnost: aktivnostima analize i diseminacije potpora
Ova programska aktivnost daje potporu aktivnostima analize i irenja informacija koje na razne naine pridonose viem stupnju svjesnosti o programu Kultura i njegovim aktivnostima. Tko moe sudjelovati? Iz programa Kultura nanciraju se projekti kulturnih ustanova i drugih sudionika kulturnog ivota, poput kulturnih centara, knjinica, kazalita, glazbenih kola, glazbenih udruga, muzeja, galerija, udruga knjievnika, festivala, izdavaa, odjela za kulturu u tijelima regionalne i lokalne uprave te pojedinaca koji djeluju u sektoru kulture. Kako sudjelovati? Radi lake provedbe programa Kultura irom Europe, Europska komisija je osnovala kulturne kontaktne toke koje ekasno informiratju najiru zajednicu i pruaju praktine i korisnicima potrebne informacije u svim zemljama sudionicama programa. Kulturna kontaktna toka u Hrvatskoj poseban je odjel pri Upravi za meunarodnu suradnju Ministarstva kulture osnovan 2006. godine. Odjel je zaduen za promicanje programa Kultura u Hrvatskoj.
91

Anja Jelavi i Sandra Belko, Tel: +385 1 48 66 334/326 e-mail: ccp@min-kulture.hr
Korisni linkovi:
Program Culture: http://ec.europa.eu/culture/eac/culture2007/cult_en.html Ministarstvo kulture - Program kulture: http://www.min-kulture.hr/ccp/
PROGRAMI POTPORE RAZVOJU CIVILNOG DRUTVA

8. EUROPA ZA GRAANE
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ured za udruge Vlade RH: http://www.uzuvrh.hr
Posljednjih godina Europska komisija sve vie naglaava vanost bolje informiranosti graana o europskim institucijama i europskim temama uope. Smatra se da je izuzetno vano da graani budu u potpunosti upoznati s temeljnim pravima i obvezama graana Europske unije te da se osjeaju motiviranima za ukljuivanje u proces europske integracije i osjeaju pripadnost europskom identitetu. Zakljueno je da je razvoj aktivnog europskog graanstva jedna od prioritetnih akcija. U tom smislu pokrenut je i program Europa za graane, kao nastavak programa Aktivan graanin Europe 2004. 2006. Cilj je programa Europa za graane pribliiti Europu njezinim graanima i omoguiti im da u punom smislu participiraju u izgradnji Europske unije. Kroz ovaj program graani imaju priliku sudjelovati u aktivnostima transnacionalne razmjene i suradnje koje pridonose izgradnji osjeaja pripadnosti zajednikim europskim idealima i potiu procese europske integracije.
Opseg i sadraj
Program Europa za graane nancira etiri vrste aktivnosti: 1. aktivnost, Aktivni graani za Europu, aktivnost je u kojoj graani izravno sudjeluju, bilo kroz projekte bratimljenja gradova ili kroz druge vidove graanskih projekata. Projekti bratimljenja gradova postali su vrlo popularni u cijeloj Europi i obuhvaaju aktivnosti poput:
92
sastanaka graana tematskog umreavanja zbratimljenih gradova viegodinjih projekata za umreene zbratimljene gradove pilot projekata u obliku okruglih stolova graana.
2. aktivnost, Aktivno civilno drutvo u Europi, usmjerena je na organizacije europskog civilnog drutva koje e primati strukturnu potporu na temelju svojih programa rada ili potporu za transnacionalne projekte. 3. aktivnost, Zajedno za Europu, daje potporu za dogaaje koji imaju za svrhu jaanje vidljivosti Europske unije, za studije i informatike alate, a obraa se najiroj publici preko svih granica, pribliavajui Europu njezinim graanima. 4. aktivnost, Aktivno europsko sjeanje, daje potporu za ouvanje spomen-mjesta i arhivskih zbirki povezanih s deportacijama i odavanjem poasti rtvama nacizma i staljinizma.
Da bi neki projektni prijedlog bio prihvatljiv, mora biti predan na odgovarajuem prijavnom obrascu, u naznaenom roku i to mora uiniti "pravna osoba" registrirana u jednoj od zemalja sudionica. Predlagatelj mora biti neprotna organizacija. Prijava se mora pridravati specinih kriterija prihvatljivosti zadanih za onu aktivnost za koju se projekt prijavljuje. U postupku prijave i odabira projekta razlikujemo etiri faze: provjera prihvatljivosti, evaluacija, odabir i, za odabrane projekte, obavijest o odluci o dodjeli sredstava. U postupku provjere prihvatljivosti provjerava se odgovara li projektni prijedlog svim kriterijima prihvatljivosti i je li protivan kriterijima za iskljuenje. Sredstva se dodjeljuju prema kriterijima odabira i dostupnim nancijskim sredstvima. Tko provodi program?
Tko moe sudjelovati? Program je otvoren za sudjelovanje svim dionicima u projektima promicanja aktivnog europskog graanstva, a posebno lokalnim zajednicama, europskim organizacijama za istraivanje javnih politika, grupama graana te drugim organizacijama civilnog drutva kao to su nevladine organizacije, razne mree i sindikati. Kako program funkcionira? Vodi kroz program Europa za graane nudi detaljne informacije o kriterijima prihvatljivosti za svaku aktivnost programa. Provoenjem programa upravlja Izvrna agencija za obrazovne, audiovizualne i kulturne politike (EACEA). Internetska stranica EACEA-e sadri mnogo praktinih informacija o programu Europa za graane: mogunosti nanciranja, konkretne pozive za prijedloge projekata, popis potrebne dokumentacije, itd. Preporuljivo je redovito provjeravati nove informacije o mogunostima nanciranja. Glavna odgovornost za uspjeno odvijanje programa Europa za graane lei na Europskoj komisiji. Europska komisija, u konzultacijama s programskim odborom, kontinuirano upravlja proraunom programa te postavlja prioritete, ciljeve i kriterije programa. Osim toga rukovodi i prati openitu provedbu te kontrolira i evaluira program na europskoj razini. Europska komisija je provedbu veine aktivnosti programa Europa za graane povjerila Izvrnoj agenciji za obrazovne, audiovizualne i kulturne politike. Ta je agencija zaduena za upravljanje cijelim ciklusom trajanja ovih projekata. Uz svaku je aktivnost i mjeru navedeno da li je provodi EACEA ili izravno Komisija (Opa uprava za obrazovanje i kulturu). Drave lanice i druge zemlje sudionice, poput Hrvatske, ukljuene su u informiranje o programu Europa za graane i u njegovu promociju.

Marina Buza Vidas, Tel: +385 1 61 06 500 e-mail: marina.buza-vidas@uzuvrh.hr
93
Korisni linkovi:
Program Europa za graane: http://ec.europa.eu/citizenship/index_en.html Programski vodi: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/guide/index_en.htm Poziv za dostavu projektnih prijedloga: http://eacea.ec.europa.eu/citizenship/index_en.htm Projekti dobitnici nagrade Golden Stars Awards 2007.: http://ec.europa.eu/citizenship/best_en.html Ured za udruge Republike Hrvatske - Europa za graane: http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=45
PROGRAMI U PODRUJU CIVILNE ZATITE

9. FINANCIJSKI INSTRUMENT CIVILNE ZATITE
Institucija odgovorna za provedbu programa: Dravna uprava za zatitu i spaavanje: http://www.duzs.hr
Opseg i sadraj
Financijski instrument Civilne zatite potpora je dravama lanicama i zemljama kandidatkinjama koje su potpisale Memorandum o razumijevanju u naporima koje ulau u zatitu ljudi, okolia i imovine od posljedica prirodnih i ljudskom rukom izazvanih katastrofa. Program daje i potporu jaanju suradnje izmeu drava lanica i zemalja kandidatkinja koje su potpisale Memorandum o razumijevanju u podruju civilne zatite. Tko moe sudjelovati? Ovisno o pozivu za dostavu projektnih prijedloga, u programu mogu sudjelovati razni potencijalni korisnici - primjerice, tijela dravne uprave, sveuilita, meunarodne organizacije, nevladine udruge, komercijalne tvrtke.

Tamara Kopal, Tel: +385 1 3650 057 e-mail: tamara.kopal@duzs.hr
Korisni linkovi:
Opa uprava za okoli, nancijski instrument civilne zatite: http://ec.europa.eu/environment/civil/prote/cp03_2008_en.htm
94
PROGRAMI U PODRUJU ZDRAVSTVA

10. JAVNO ZDRAVLJE
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi: http://www.mzss.hr
Program javnog zdravlja kljuno je sredstvo kojim EU ostvaruje ciljeve u zdravstvu na razini Europe. Puni naziv novog programa javnog zdravlja glasi Drugi akcijski program Zajednice na podruju javnog zdravlja 2008. 2013. Drugi akcijski program Zajednice na podruju javnog zdravlja 2008. - 2013. trajat e 6 godina (od 1. sijenja 2008. do 31. prosinca 2013.) i slijedi nakon prvog Akcijskog programa na podruju javnog zdravlja (2003. - 2007.) u sklopu kojega je nancirano vie od 300 projekata i drugih aktivnosti. Oekuje se da Hrvatska u programu pone sudjelovati od 2009. godine.
Opseg i sadraj
Svake se godine objavljuje plan rada u kojem su naznaena prioritetna podruja i kriteriji za nanciranje aktivnosti u sklopu programa. Aktivnosti su komplementarne s nacionalnim politikama drava lanica i dodaju im europsku vrijednost. To znai da u njima trebaju sudjelovati imbenici iz raznih zemalja sudionica te da bi rezultati trebali biti primjenljivi i u drugim europskim zemljama i regijama. Glavni je cilj programa javnog zdravlja nanciranje aktivnosti koje pridonose poboljanju i zatiti ljudskog zdravlja. U sklopu programa javnog zdravlja postoji vie obrazaca nanciranja, ovisno o vrsti aktivnosti koja se nancira. U planu rada za svaku godinu navedeno je koji e se obrazac nanciranja koristiti za koju aktivnost. Namjera je osigurati ekasno ostvarivanje ciljeva uz punu suradnju svih strana zainteresiranih za ciljeve programa. Tko moe sudjelovati? Sudjelovanje u programu javnog zdravlja otvoreno je cijelom nizu institucija, primjerice: istraivakim institutima i sveuilitima javnoj upravi nevladinim organizacijama komercijalnim tvrtkama.
Na razliite sudionike primjenjuju se razliita pravila, ovisno o obrascu nanciranja predmetne inicijative. Sva su ona navedena u godinjem planu rada i pozivima za dostavu projektnih prijedloga koji se objavljuju svake godine.

Dunja Skoko Poljak, Tel: +385 1 46 07 351 e-mail: dunja.skoko-poljak@mzss.hr
Korisni linkovi:
Program javnog zdravlja: http://ec.europa.eu/health/ph_programme/health_programme_en.htm
95
11. MARCO POLO II
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture: http://www.mmpi.hr
Ciljevi programa Marco Polo jesu smanjenje optereenja cestovnog prometa, smanjenje negativnog uinka teretnog prijevoza na okoli u zemljama Europske unije i jaanje intermodalnosti, ime se eli pridonijeti uinkovitu i odrivu prometnom sustavu. U svrhu ostvarenja tog cilja program podupire aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim relevantnim tritima, ukljuujui tzv. "morske autoceste" i mjere izbjegavanja cestovnog preoptereenja. Hrvatska e u ovom programu sudjelovati od 2009. godine.
Opseg i sadraj
Postoje tri glavne vrste aktivnosti: aktivnosti izmjene modaliteta prometa, kojima je cilj preusmjeravanje to je mogue vie teretnog prometa s cestovnog na kratki pomorski promet, eljeznicu i unutarnje plovne putove katalizatorske aktivnosti, usmjerene na promjenu ponaanja u vezi s necestovnim teretnim prometom u zemljama Europske unije zajednike obrazovne aktivnosti usmjerene na unapreivanje znanja o logistici prijevoza tereta i poticanju uzajamne suradnje. Nedavno su u program uvrtene i nove projektne teme, primjerice "morske autoceste" i "izbjegavanje prometnog preoptereenja".
Tko moe sudjelovati? Program je namijenjen tvrtkama u privatnom i dravnom vlasnitvu.

Luka ioveki, Tel: +385 1 61 69 027 e-mail: luksa.cicovecki@mmpi.hr
Korisni linkovi:
Marco Polo II: http://ec.europa.eu/transport/marcopolo/home/home_en.htm
96
12. - 14. OSTALI PROGRAMI ZAJEDNICE U KOJIMA SUDJELUJU TIJELA HRVATSKE DRAVNE UPRAVE NA TEMELJU POTPISANIH MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU
12. IDABC - Isporuka interoperabilnih europskih usluga e-vlade dravnoj upravi, gospodarstvu i graanima Institucij d Institucija odgovorna za provedb programa: i ija provedbu dbu Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku: http://e-hrvatska.hr
Primarni su korisnici programa IDABC-a javne uprave, posebno tijela dravne uprave i europske institucije. Pruajui struno znanje, forum za razmjenu informacija i nanciranje informatikih rjeenja, program IDABC pomae dravnim upravama da unaprijede uinkovitost postojeih mrea. IDABC nudi i generike usluge, zajednike alate i smjernice za omoguavanje interoperabilnosti preko svih europskih granica. Graani i gospodarstvo takoer imaju sve vie koristi od raznih projekata IDABC-a, ili izravno koriste IDABC-ove mree. Osim toga, budui da program IDABC projekte provodi na temelju trino dostupnih rjeenja, informatiari i davatelji usluga mogu postati izravni korisnici programa sudjelovanjem i predajom ponude na nekom od objavljenih javnih natjeaja. Sudjelovanje u programu IDABC-u nije organizirano putem javnih poziva konzorcijima za predaju projektnih prijedloga, nego iskljuivo postupkom javne nabave kojim upravlja Eurposka komisija. Dakle, tijela javne uprave koja ele dobiti sredstva iz programa IDABC-a, trebaju se javljati na natjeaje u sustavu javne nabave. O pozivima za predaju projektnih prijedloga i natjeajima javne nabave bit e vie rijei u V. poglavlju.

Mario Selnik, Tel: +385 1 63 03 420 e-mail: mario.selnik@vlada.hr
13. FISCALIS 2013 Institucij d Institucija odgovorna za provedb programa: i ija provedbu dbu Ministarstvo nancija: http://www.mn.hr
U ovoj fazi programa, koja je nastavak programa Fiscalis 2007, cilj je stvoriti pouzdanije i bolje djelovanje poreznog sustava na unutranjem tritu poticanjem suradnje na podruju porezne politike. Program potie bolju primjenu i razumijevanje poreznih zakona u Europskoj uniji te nastoji informirati i razmjenjivati primjere dobre prakse sa zemljama kandidatkinjama, zemljama potencijalnim kandidatkinjama i zemljama lanicama Europske politike susjedstva. Program podupire sljedee vrste aktivnosti na podruju porezne politike:
razvoj komunikacijskih sustava i sustava razmjene informacija, ukljuujui Zajednike komunikacijske mree/
Zajednika suelja sustava (CCN/CSI), sustav za razmjenu podataka o PDV-u (VIES), sustave troarina, Interoperabilni informatiki sustav za upravljanje troarinama (EMCS), uspostavljanje multilateralne kontrole u vezi s oporezivanjem osoba koje podlijeu plaanju poreza u razliitim zemljama sudionicama organiziranje seminara, projektnih grupa i obrazovnih aktivnosti.
97
Program je otvoren svim dravama lanicama, zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama te odreenim zemljama koje sudjeluju u Europskoj politici susjedstva, ovisno o stupnju sukladnosti njihova sustava zakonodavstvu Europske unije.

Porezna uprava Dubravka Sekuli Grgi, Tel: +385 1 48 09 218 e-mail: dubravka.sekulic@porezna-uprava.hr
14. CARINA 2013
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo nancija: http://www.mn.hr
Kao to samo ime kae, programom Carina 2013. nastavlja se program Carina 2007. do kraja 2013. godine, a novim su programom obuhvaena znanja steena tijekom provedbe prethodne faze i nove potrebe. Jednako kao i program iz 2007. godine, i u ovoj e se fazi nastojati pojednostaviti carinski sustav i zatititi trite i graane od prijevare. Program e i dalje poticati komunikaciju i suradnju izmeu dunosnika carinskih slubi, te aktivnosti usklaene s potrebama nacionalnog trita. U programu sudjeluju drave lanice i zemlje kandidati, a u ovoj fazi pozivaju se i zemlje potencijalni kandidati i zemlje lanice Europske politike susjedstva (ENP) na irenje suradnje i razmjenu primjera dobre prakse u carinskoj politici i politici robne razmjene s drugim zemljama.

Carinska uprava Miroslav Lui, Tel: +385 1 61 02 405 e-mail: miroslav.lucic@carina.hr
98
PROGRAMI ZAJEDNICE ZA KOJE HRVATSKA NAMJERAVA PROVESTI PREGOVORE U SVRHU POTPISIVANJA MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU
15. EURATOM
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta: http://www.mzos.hr
Aktivnosti istraivanja atomske energije u sklopu programa Euratom provode se u skladu s istoimenim meunarodnim ugovorom kojim je 1957. osnovana Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Euratom je neovisan o Europskoj zajednici i ima vlastiti Okvirni istraivaki program, kojim, meutim, upravljaju zajednike institucije Zajednice. Okvirni je datum za ukljuivanje Hrvatske u ovaj program 1. sijenja 2010. godine.
Opseg i sadraj
Najvaniji ciljevi ovog specinog programa nuklearnih istraivanja i obrazovanja jesu odriv razvoj energije fuzije uz ispunjavanje zahtjeva sektora nuklearne sije u smislu sigurnosti, upravljanja otpadnim materijalnom, uinkovitosti i konkurentnosti. Program Euratom, koji e trajati do 2011. godine, dijeli se na dva specina programa. Prvi je program istraivanja atomske fuzije, energije nuklearne sije i zatite od radijacije. Drugi program ine djelatnosti Zajednikog istraivakog centra u podruju nuklearne energije.
Tko moe sudjelovati? Potencijalni su korisnici programa sveuilita, istraivaki centri, znanstveni instituti, istraivai i strunjaci.

Loredana Maravi, Tel: +385 1 45 94 455 e-mail: loredana.maravic@mzos.hr
Korisni linkovi:
EURATOM - osnove: http://europa.eu/scadplus/leg/en/lvb/i23032.htm EURATOM - sredinja adresa: http://cordis.europa.eu/fp7/euratom/home_en.html
99
16. SIGURNIJI INTERNET 2009-2013
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta: http://www.mzos.hr
Programski su ciljevi programa Sigurniji internet (2009. - 2013.) sigurnije koritenje interneta i novih on-line tehnologija, osobito meu djecom, borba protiv ilegalnog koritenja internetskih sadraja i nametanja neeljenih sadraja krajnjem korisniku te su dio usklaenog pristupa ovom problemu u Europskoj uniji.53 Okvirni je datum za ukljuivanje Hrvatske u ovaj program 1. sijenja 2010. godine.
Opseg i sadraj
Dana 27. veljae 2008. Komisija je usvojila prijedlog novog programa sigurnijeg interneta. Program Sigurniji internet 2009. - 2013. nastavak je uspjenog programa Sigurniji internet plus, koji je zapoeo 2005. Proraun ovog programa iznosi 55 milijuna eura. Program e ukljuiti i nove komunikacijske usluge weba, poput drutvenog povezivanja, i boriti se ne samo protiv ilegalnih sadraja, nego i protiv tetnih postupaka kao to su grooming i bullying. Nova je i aktivnost graenja baze znanja. Na sastanku Vijea EU-a posveenom "Obrazovanju, mladima i kulturi" odranom 21. i 22. svibnja 2008. ministri zemalja Europske unije usuglasili su zajedniki pristup i usvojili novi prijedlog viegodinjeg programa Sigurniji internet radi zatite djece koja se slue internetom i drugim komunikacijskim tehnologijama. Program e se ostvarivati kroz etiri aktivnosti: smanjenje ilegalnog sadraja i tetnih on-line postupaka, promicanje sigurnijeg on-line okolia, irenje svijesti javnosti o problemu i ustrojavanje baze znanja. Tko moe sudjelovati? Program nastoji ukljuiti i povezati razne zainteresirane strane za koje je bitno da surauju, ali esto to ne ine ako ne postoje odgovarajue strukture koje bi im to omoguile. Pritom se misli na davatelje sadraja, davatelje internetskih usluga, operatore mobilne telefonije, tijela koja donose propise, tijela koja donose standarde, upravna tijela industrije, tijela nacionalne, regionalne i lokalne uprave odgovorna za industriju, obrazovanje, zatitu potroaa, obitelj, provedbu zakona, djeja prava i djeju skrb te nevladine organizacije koje djeluju u podruju zatite potroaa, obitelji, djejih prava i djeje skrbi.

Loredana Maravi, Tel: +385 1 45 94 455 e-mail: loredana.maravic@mzos.hr
Korisni linkovi:
Safer Internet: http://ec.europa.eu/information_society/activities/sip/programme/index_en.htm http://www.saferinternet.org/ww/en/pub/insafe/index.htm
53
Konano usvajanje novog programa Sigurniji internet oekuje se poetkom 2009. godine.
100
17. INTEGRIRANI PROGRAM CJELOIVOTNOG UENJA (ILLP)
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta: http://www.mzos.hr Agencija za mobilnost i programe EU: http://www.mobilnost.hr
Novi Program cjeloivotnog uenja 2007. - 2013. zamjenjuje programe Socrates, Leonardo da Vinci i eLearning programmes, ije je trajanje isteklo krajem 2006. Cilj je ovog novog programa da naglaavanjem potrebe za cjeloivotnim uenjem pridonose razvitku Zajednice kao naprednog drutva znanja, s odrivim gospodarskim razvojem, veom stopom zapoljavanja boljim radnim mjestima i veim stupnjem drutvene kohezije. Cilj je programa njegovati interakciju, suradnju i mobilnost sustava obrazovanja i strunog usavravanja unutar Zajednice koja treba predstavljati standard kvalitete u svijetu. Ciljani je datum za ukljuivanje Hrvatske u ovaj program 1. sijenja 2010. godine.
Opseg i sadraj
Program cjeloivotnog uenja poiva na etirima stupovima, potprogramima. U sklopu svih etiriju potprograma dodjeljuju se stipendije i potpore projektima koji naglaavaju transnacionalnu mobilnost pojedinaca, promiu bilateralna i multilateralna partnerstva, i poboljavaju kvalitetu sustava obrazovanja i strunog usavravanja kroz multilateralne projekte potiui, na primjer, inovaciju. Program se sastoji od sljedeih etiriju potprograma: 1. Program Comenius (1047 milijuna eura) bavi se potrebama sudionika - uenika i nastavnika obrazovnog sustava od predkolskog odgoja, preko osnovnokolskog do srednjokolskog obrazovanja te potrebama obrazovnih institucija i organizacija u okviru tog sustava. 2. Program Erasmus (3114 milijuna eura) bavi se potrebama sudionika - studenata i nastavnika - u sustavu visokog kolstva, ukljuujui slanje studenata na usavravanje u poduzea u drugim zemljama te potrebama institucija i organizacija koje pruaju ili omoguuju takvo obrazovanje i usavravanje. 3. Program Leonardo da Vinci (1725 milijuna eura) bavi se potrebama sudionika uenika i nastavnika - u procesu strukovnog obrazovanja i usavravanja, ukljuujui smjetanje nestudentskog osoblja u poduzea te potrebama institucija i organizacija koje pruaju ili omoguuju takvo obrazovanje i usavravanje. 4. Program Grundtvig (358 milijuna eura) bavi se potrebama sudionika - uenika i nastavnika - u svim oblicima obrazovanja za odrasle te potrebama institucija i organizacija koje pruaju ili omoguuju takvo obrazovanje i usavravanje. Ova etiri stupa povezuje tzv. "transverzalni program" (369 milijuna eura), koji se bavi sljedeim etirima glavnim aktivnostima: suradnja u politici i inovacije u cjeloivotnom uenju promicanje uenja stranih jezika razvoj inovativnih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama utemeljenih sadraja, usluga, pedagogije i prakse cjeloivotnog uenja diseminacija i upotreba rezultata aktivnosti koje se financiraju iz Programa cjeloivotnog uenja i prethodnih s njim povezanih programa te razmjena primjera dobre prakse. Na ove se aktivnosti nadovezuje program Jean Monnet (170 milijuna eura) koji podupire institucije i aktivnosti na podruju europske integracije. Tko moe sudjelovati? Sudjelovanje je otvoreno za sve vrste obrazovnih ustanova, od predkolskih do visokokolskih ustanova, strukovnog obrazovanja i usavravanja, obrazovanja odraslih te pojedince - uenike, studente i nastavnike.
101

Loredana Maravi, Tel: +385 1 45 94 455 e-mail: loredana.maravic@mzos.hr Tina ari, v.d. ravnatelja Tel: +385 1 50 05 635 e-mail: info@mobilnost.hr
Korisni linkovi:
Integrirani program za cjeloivotno uenje: http://ec.europa.eu/education/programmes/llp/general/index_en.html Agencija za mobilnost i programe EU: http://www.mobilnost.hr
18. ERASMUS MUNDUS
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta: http://www.mzos.hr Agencija za mobilnost i programe EU: http://www.mobilnost.hr
Erasmus Mundus je program kojem je cilj promicanje razvoja visokokolskog sustava u partnerskim zemljama kroz uravnoteenu suradnju izmeu visokokolskih obrazovnih ustanova u partnerskim zemljama i dravama lanicama Europske unije. Prioritetna je zadaa visokokolskih sustava u zemljama jugoistone Europe realizacija ciljeva iz takozvane Bolonjske deklaracije o ostvarivanju zajednikog europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine. Neki su od ciljeva uspostavljanje zajednikih stupnjeva zvanja u cijeloj Europi (bakalaureat, magistar, doktor), uvoenje Europskog sustava za prijenos i prikupljanje studijskih bodova (ECTS), jaanje europske dimenzije u osiguravanju kvalitete i uklanjanju prepreka mobilnosti studentskog i nastavnog osoblja. Sudjelovanje u bolonjskom procesu zahtijeva strukturne reforme u upravljanju sveuilitima, menadmentu i nanciranju sveuilita, a posebno jaanje kapaciteta stratekog upravljanja sveuilita putem institucionalne integracije, uinkovite kontrole standarda kvalitete i ustrojavanja sustava za testiranje usklaenosti fakulteta i sveuilita.
Opseg i sadraj
Program podupire vrhunske diplomske studije u Europi i naglaava vidljivost i atraktivnost europskog visokog obrazovanja u treim zemljama. Program takoer omoguuje nanciranje stipendija iz fondova Europske unije studentima iz treih zemalja za sudjelovanje u tim diplomskim studijima, kao i studentima iz zemalja Europske unije za studiranje na partnerskim sveuilitima u svijetu.
102
Ciljani je datum za ukljuivanje Hrvatske u ovaj program 1. sijenja 2010. godine. Tko moe sudjelovati? Potencijalni su korisnici programa sveuilita koja predlau zajednike programe diplomskih studija i pojedinci koji trae stipendije.

Loredana Maravi, Tel: +385 1 45 94 455 e-mail: loredana.maravic@mzos.hr Tina ari, v.d. ravnatelja Tel: +385 1 50 05 635 e-mail: info@mobilnost.hr
Korisni linkovi:
Erasmus Mundus: http://ec.europa.eu/education/programmes/mundus/programme/future_en.html Agencija za mobilnost i programe EU: http://www.mobilnost.hr
19. MLADI NA DJELU
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti: http://www.mobms.hr Agencija za mobilnost i programe EU - implementacijska agencija: http://www.mobilnost.hr
Mladi na djelu (2007. - 2013.) program je namijenjen potpori mladima u dobi od 13 do 30 godina, a cilj mu je jaanje tzv. "mekih vjetina", osobne odgovornosti i inicijative pruanja pomoi, ukljuujui brigu za druge i aktivno sudjelovanje u civilnom drutvu na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.
Opseg i sadraj
Specini su ciljevi programa: promicanje aktivnog graanstva mladih uope, a posebno aktivnog europskog graanstva razvijanje solidarnosti meu mladim ljudima njegovanje razumijevanja meu ljudima kroz meusobno razumijevanje mladih razvijanje kvalitetnijih sustava potpore aktivnostima mladih i razvijanje boljih mogunosti organizacija civilnog drutva u sektoru mladih Promoviranje europske suradnje na polju politika prema mladima Radi postizanja zadanih ciljeva, program Mladi na djelu podupire sljedee aktivnosti: Mladi za Europu: glavni je cilj ove aktivnosti promocija razmjene mladih, radi poveanja njihove mobilnosti i poticaja inicijativama, projektima i aktivnostima mladih kojima je cilj razvoj graanstva meu mladima i meusobno razumijevanje. Europska volonterska sluba: cilj je ove aktivnosti potaknuti mlade na sudjelovanje u raznim oblicima volonterskih aktivnosti u Europskoj uniji i izvan Unije. Mladi svijeta: svrha je ove aktivnosti razvijanje meusobnog razumijevanja meu ljudima u duhu otvorenosti. Program je otvoren za projekte u susjednim zemljama proirene Europe i suradnji s ostalim treim zemljama u sektoru mladih.
103
Sustavi pomoi mladima: cilj je razvijanje kvalitetnijih struktura pomoi mladima. Ova akcija pomae u promicanju aktivnosti organizacija mladih na europskoj razini, posebno u Forumu europske mladei. Takoer pomae razvijanju programa razmjene, usavravanja i mree informiranja mladih zaposlenika. Europska suradnja u sektoru mladih: cilj je promicanje suradnje u politikama mladih, poticanje strukturiranog dijaloga meu mladima i onima koji su odgovorni za politike mladih, kao i izgradnja suradnje s meunarodnim organizacijama.
U sklopu ovog programa nancijsku potporu mogu dobiti pojedinci, a ovisno o aktivnosti, nancijska pomo moe biti u obliku potpora ili stipendija. Tko moe sudjelovati? Mladi u dobi od 13 do 30 godina, ili osobe aktivne u radu s mladima, ili organizacije za mlade ije je sjedite u nekoj od programskih ili partnerskih zemalja.

Marija Galovi, Tel: +385 1 23 08 510 e-mail: marija.galovic@mobms.hr
Korisni linkovi:
Opa uprava za obrazovanje i kulturu: http://ec.europa.eu/youth/index_en.htm Izvrna agencija za obrazovne, audiovizualne i kulturne politike: http://eacea.ec.europa.eu/youth/index_en.htm Agencija za mobilnost - provedbena agencija: www.mobilnost.hr
104
20. MEHANIZAM ZAJEDNICE ZA CIVILNU ZATITU
Institucija odgovorna za provedbu programa: Dravna uprava za zatitu i spaavanje: http://www.duzs.hr
Glavna je zadaa mehanizma Zajednice za civilnu zatitu olakati suradnju u intervencijama pomoi civilne zatite u hitnim sluajima, kada je potrebno reagirati urnom akcijom. To se odnosi i na situacije neposredne opasnosti od hitnih sluaja u kojima e biti potrebno urno reagirati.
Opseg i sadraj
Cilj je olakati suradnju u akcijama pomoi civilne zatite u hitnim sluajima na koje je potrebno reagirati urnom akcijom. Mehanizam Zajednice za civilnu zatitu razvio je cijeli niz instrumenata koji mogu poboljati i spremnost i uinkovit odgovor na tehnike i prirodne katastrofe na nivou Zajednice. U skladu s naelom supsidijarnosti, mehanizam moe pridodati novu vrijednost europskoj civilnoj zatiti stavljajui na raspolaganje mehanizme pomoi po potrebi i po zahtjevu zemlje kojoj je pomo potrebna. Takva se intervencija predvia u situacijama kada pripremljenost zemlje pogoene katastrofom nije dovoljna za adekvatnu reakciju jer nema dovoljno dostupnih resursa. Udruivanjem kapaciteta civilne zatite iz zemalja koje sudjeluju u ovom programu, ovaj mehanizam Zajednice moe osigurati bolju zatitu, prvenstveno ljudi, ali isto tako i prirodnog i kulturnog okolia i imovine. Da bi ekipe za pomo mogle pruiti pravovremenu i uinkovitu pomo, moraju imati sposobnost hitnog mobiliziranja. Njihov rad mora biti dobro koordiniran, uz odreeni stupanj eksibilnosti. Mehanizam raspolae instrumentima koji pomau u ostvarivanju ovog cilja. Tko moe sudjelovati? Potencijalni su korisnici mehanizma institucije civilne zatite u Hrvatskoj.

Tamara Kopal, Tel: +385 1 36 50 057 e-mail: tamara.kopal@duzs.hr
Korisni linkovi:
Opa uprava za okoli: http://ec.europa.eu/environment/civil/prote/mechanism.htm Dravna uprava za zatitu i spaavanje: http://www.duzs.hr
105
21. GRAANSKO PRAVO
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo pravosua: www.pravosudje.hr
Program Graansko pravo jedan je od pet potprograma Okvirnog programa temeljnih prava i pravde. Okvirni program podupire razvoj europskog drutva kroz potovanje temeljnih prava, borbu protiv antisemitizma, rasizma i ksenofobije, te kroz jaanje civilnog drutva.
Opseg i sadraj
Okvirni program objedinjava sljedee potprograme: i) ii) iii) iv) v) Borba protiv nasilja (Daphne) Suzbijanje droga i informiranje Temeljna prava i informiranje Graansko pravo Kazneno pravo Europske unije organizacijama: te javnim i privatnim
Cilj je programa Graansko pravo promicanje suradnje u sudstvu u graanskim parnicama i prilagoavanje postojeih pravosudnih sustava drava lanica sustavu Europske unije, u cilju poboljanja svakodnevnog ivota graana Europske unije kroz olakavanje pristupa pravosuu. Zahtjevom za suradnjom pravosudnih tijela u podruju graanskih parnica, program nastoji osnaiti kontakte i razmjenu informacija i primjera dobre prakse meu zakonodavnim, pravosudnim i upravnim tijelima. Specini su ciljevi ovog programa namijenjenog pravnicima, tijelima dravne vlasti, graanima
poboljanje pristupa pravosuu, promicanje uzajamnog potovanja sudskih rjeenja, smanjenje razlika u graanskom pravu meu zemljama i naglaavanje vanosti pravilne sudske prakse razmjena informacija o zakonskom i pravosudnom sustavu zemalja lanica, usmjerena na meusobno razumijevanje osiguravanje pravilne provedbe instrumenata Europske unije razvijanje uzajamnog povjerenja i kvalitete pravosua pomo za struno usavravanje pravosudnog osoblja. Tko moe sudjelovati? Javne institucije nadlene za navedene sektorske politike.

Nataa Miri, Tel: +385 1 37 10 776 e-mail: natasa.miric@pravosudje.hr
Korisni linkovi:
Opa uprava za pravosue, slobode i sigurnost: http://ec.europa.eu/justice_home/funding/civil/funding_civil_en.htm http://ec.europa.eu/justice_home/funding/intro/wai/funding_intro_en.htm Ministarstvo pravosua: www.pravosudje.hr
106
PROGRAMI ZAJEDNICE U KOJIMA HRVATSKA NAMJERAVA SUDJELOVATI BEZ POTPISIVANJA MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU
U daljnjem tekstu navode se programi Zajednice u kojima Hrvatska ima namjeru sudjelovati bez potpisivanja Memoranduma o razumijevanju. Za ove e programe po potrebi biti inicirani pregovori i potpisivanje memoranduma o razumijevanju. 22. KAZNENO PRAVO
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo pravosua: www.pravosudje.hr
Program Kazneno pravo ve je naveden kao jedan od pet potprograma Okvirnog programa temeljnih prava i pravde. Okvirni program promie sudsku suradnju u sustavima graanskog, trgovakog i kaznenog prava.
Opseg i sadraj
Ciljevi programa Kazneno pravo jesu promicanje suradnje pravosudnih sustava kako bi se stvorio pravi europski prostor pravosua u sustavu kaznenog prava koji e poivati na uzajamnom priznavanju i povjerenju, promicanje usklaenosti normi koje se primjenjuju u dravama lanicama radi bolje suradnje u sudstvu. Osim toga, program e pomoi u ostvarivanju boljih kontakata i razmjene informacija i primjera dobre prakse izmeu tijela zakonodavne, sudske i izvrne vlasti i pravne struke (pravnika i drugih strunjaka koji sudjeluju u radu pravosua), potiui struno usavravanje sudaca i unapreujui meusobno povjerenje u cilju zatite prava rtava i optuenika. Program e pruati nancijsku pomo putem dodjele bespovratnih sredstava i javne nabave a) projektima s europskom dimenzijom i koje inicira i njima upravlja Europska komisija, b) transnacionalnim i nacionalnim projektima koje provode organizacije u dravama lanicama, c) i/ili aktivnostima nevladinih organizacija i drugih koji ostvaruju ciljeve od opeg europskog interesa (ukljuujui dodjelu operativnih bespovratnih sredstava radi sunanciranja trokova povezanih s permanentnim programom rada Europske mree pravosudnih kola EJTN). Tko moe sudjelovati? Program je, meu ostalima, namijenjen pravnicima, predstavnicima slubi pomoi rtvama, drugim strunjacima koji sudjeluju u radu pravosua, tijelima javne vlasti i uope graanima Europske unije. Meutim, protne organizacije programu mogu pristupiti samo u suradnji s neprotnim ili dravnim organizacijama.

Nataa Miri, Tel: +385 1 37 10 776 e-mail: natasa.miric@pravosudje.hr
Korisni linkovi:
Opa uprava za pravosue, slobode i sigurnost: http://ec.europa.eu/justice_home/fsj/criminal/wai/fsj_criminal_intro_en.htm http://ec.europa.eu/justice_home/funding/intro/wai/funding_intro_en.htm
107
23. HERCULE II
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo nancija: www.mn.hr
Program HERCULE II promie aktivnosti na polju zatite nancijskih interesa Europske unije. Izvori nanciranja su do 2013. dostupni samo za aktivnosti, a ne za potporu organizacijama. Program provodi i njime koordinira Europski ured za suzbijanje prijevara i nepravilnih radnji (OLAF).
Opseg i sadraj
Program obuhvaa tri vrste aktivnosti: vanjski program edukacije o borbi protiv prijevara za policijske, sudske i carinske slube, kao i za ustanove s podruja istraivanja i obrazovanja financijska pomo europskim odvjetnikim komorama u svrhu zatite financijskih interesa Europske unije, uglavnom za studije i diseminaciju iskustava tehnika pomo nadlenim slubama unutarnjih poslova u provoenju aktivnosti borbe protiv prijevara. Primjeri aktivnosti koje se mogu nancirati: organiziranje seminara i konferencija promicanje znanstvenih studija i rasprava o politici Europske unije u ovom podruju koordinacija aktivnosti povezanih sa zatitom financijskih interesa Europske unije edukacija i inicijative za irenje svjesnosti razmjena specijaliziranih strunjaka razvoj i nabava specifinih informatikih alata razmjena podataka Tko moe sudjelovati? Program je otvoren za sudionike iz odgovarajuih tijela javne vlasti, istraivakih i edukacijskih centara, nevladinih organizacija, te pojedincima strunjacima za ovo podruje.

Mirjana Juri, Tel: +385 1 45 91 385 e-mail: mirjana.juric@mn.hr
Korisni linkovi:
HERCULE II: http://ec.europa.eu/anti_fraud/programmes/hercule/en.pdf Ministarstvo nancija: www.mn.hr
108
24. PERICLES
Institucija odgovorna za provedbu programa: Ministarstvo unutarnjih poslova: www.mup.hr
Programom Pericles uspostavlja se razmjena, pomo i program edukacije za zatitu eura od krivotvorenja u zemljama lanicama koje jo nisu uvele euro kao jedinstvenu valutu. Program provodi i koordinira Europski ured za suzbijanje prijevara i nepravilnih radnji (OLAF).
Opseg i sadraj
Svrha je ovog programa jaanje svijesti o potrebi jae suradnje izmeu mjerodavnih institucija, naroito u zemljama lanicama. Program Pericles pridonosi praktinoj obuci policije, djelatnika u sudstvu i nancijama u sferi analize krivotvorenja, suradnje u sudstvu i primjenjivog zakonodavstva. Promoviranje tjesnije suradnje meu nacionalnim strunjacima stvaranjem mree suradnika na nacionalnoj i europskoj razini takoer spada u opseg ovog programa. Tko moe sudjelovati? Nacionalne javne institucije nadlene za predmetne politike.

Berislav Mance, Tel: +385 1 61 22 697 e-mail: bmance@mup.hr
Korisni linkovi:
Program Pericles: http://ec.europa.eu/anti_fraud/programmes/pericles/index_en.html Ministarstvo unutarnjih poslova: www.mup.hr
109
U OVOM POGLAVLJU PRONAI ETE:

Kratak pregled: Strukturnih instrumenata za ostvarenje ciljeva Kohezijske politike Zajednice:
Europski fond za regionalni razvoj Europski socijalni fond Kohezijski fond
Europskih fondova za potporu provedbe Zajednike poljoprivredne politike:
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europskih fondova za potporu provedbe Zajednike ribarske politike
Europski fond za ribarstvo
to znai hrvatsko iskustvo s Instrumentom za pretpristupnu pomo (IPA) u kontekstu priprema za upotrebu Strukturnih instrumenata. Primjere uspjenih projekata i projektnih ideja financiranih iz fondova EU-a
Mogunosti nanciranja nakon pristupanja Europskoj uniji otvaraju posve novo poglavlje za Hrvatsku, u smislu koliine raspoloivih sredstava kao i opsega aktivnosti koje se mogu nancirati tim sredstvima. Meutim, to nanciranje ne bi smjelo biti samo sebi svrhom, ve mehanizam ostvarenja irih ciljeva politike EU-a. U osnovi, o ciljevima politika Unije odluuje se unutar okvira irih europskih strategija koje od zemalja lanica zahtijevaju odreene aktivnosti i jasnu deniciju njihovih dugoronih prioriteta. EU im, zauzvrat omoguuje pristup fondovima kojima se mogu sluiti u provedbi planiranih ciljeva.
Slika 13 prikazuje strateke dokumente vezane uz sektorske politike Unije (Kohezijsku, Zajedniku poljoprivrednu politiku i Ribarsku politiku) usvojene na razini EU-a, te odgovarajue nacionalne strateke dokumente koji e se razvijati kao viegodinji programi koji deniraju strateke prioritete za pojedina ulaganja i projekte nancirane unutar Strukturnih instrumenata, Zajednike poljoprivredne politike (ZPP) i Fonda za ribarstvo. Kako bi se u cijelosti shvatio smisao razliitih nancijskih instrumenata, potrebno je razumjeti smisao politike koju oni podravaju. Svako podruje djelovanja neke politike Unije i njoj odgovarajui nancijski instrumenti prikazani su u slijedeem dijagramu.
Slika 13. Hijerarhija sektorskih i stratekih dokumenata EU-a nacionalnoj razini
Europska Komisija Vijee Kohezijska politika

Strateke smjernice Zajednice o koheziji
ZPP/Ruralni razvoj
Strateke smjernice EU-a za ruralni razvoj
Ribarska politika
Strateke smjernice za odrivi razvoj ribarskog sektora i obalnih podruja ovisnih o ribarstvu
Nacionalni strateki referentni okvir
Nacionalna strategija ruralnog razvoja
Nacionalni strateki planovi
Operativni programi
112
MOGUNOSTI FINANCIRANJA IZ EU-OVIH FONDOVA NAKON PRISTUPANJA HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI
TO JE KOHEZIJSKA POLITIKA EU-a?

Kohezijska politika temelji se na pretpostavci da je nuna preraspodjela izmeu bogatijih i siromanijih regija Europe kako bi se uravnoteili uinci daljnje gospodarske integracije. Od 1988. do danas, u slabije razvijene regije uloeno je oko 480 milijarda eura. Prije proirenja 2004. glavni su korisnici bili Grka, Portugal, Irska, nove istononjemake pokrajine, Italija te panjolska. S pristupanjem dvanaest novih zemalja lanica 2004. i 2007., razvojni se jaz meu regijama udvostruio. Posljedino, veina se sadanjih korisnika Kohezijske politike nalazi u regiji sredinje i istone Europe. U 2007. dolo je do reforme Kohezijske politike i njezini su glavni ciljevi okrenuti Lisabonskoj strategiji (usmjerenoj na inovacije, rast i zapoljavanje) i Goeteborkim ciljevima (usmjerenima na odrivi razvoj).
Dodatne informacije
Niz je primjera koji dokazuju goleme drutvenogospodarske nejednakosti meu pojedinim regijama Unije, osobito nakon posljednjeg vala proirenja. U veljai 2008. EUROSTAT (Europski statistiki ured) je izvijestio da se u 2005. meu 27 zemalja lanica EU-a prosjeni BDP po stanovniku kretao u rasponu od 24% na sjeveroistoku Rumunjske, do 303% u uem gradskom podruju Londona. Druge dvije vodee regije u rangiranju regionalnog BDP-a po stanovniku u 2005. bile su Veliko Vojvodstvo Luksemburg (264% od prosjeka), te Bruxelles u Belgiji (241%). Najnie rangirane regije redom su se nalazile u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.
Odredbe Kohezijske politike EU-a utvrene su Ugovorom o Europskoj uniji: harmonian, uravnoteen i odriv razvoj gospodarskih aktivnosti u itavoj Uniji (lanak 2 Sporazuma o EU-u) Gospodarska i socijalna kohezija razvijat e se s ciljem smanjenja nejednakosti u razvoju meu regijama te zaostalosti manje povlatenih regija ili otoka, ukljuujui ruralna podruja (lanak 158 Ugovora o EU-u)
Zato je Uniji potrebna Kohezijska politika?

Radi smanjenja regionalnih nejednakosti Radi poboljanja funkcioniranja jedinstvenog
trita
Radi promicanja stabilnog i odrivog razvoja
EU-a
Hrvatska jo nije zemlja lanica tako da ne moe sudjelovati u Kohezijskoj politici te zasad nema pristup Strukturnim instrumentima. Meutim, nakon pristupanja postat e joj dostupni Strukturni fondovi Unije, kao pomo u ostvarenju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije.
to je Lisabonska strategija?
Na summitu u Lisabonu u oujku 2000., elnici EU-a dogovorili su se o novoj strategiji modernizacije Europe: strategiji utemeljenoj na konsenzusu zemalja lanica poznatoj kao Lisabonska strategija ili Lisabonski proces. Strategija je usredotoena na rast i radna mjesta. Ima dva temeljna cilja: da do 2010. ukupna ulaganja (dravna i privatna) u istraivanja i razvoj iznose 3 % europskog BDP-a, te da se u istome roku ostvari zaposlenost od 70% (od ukupnog europskog radno sposobnog stanovnitva).
to su to Goeteborki ciljevi?
Europski summit odran u Goeteborgu u lipnju 2001. dopunio je Lisabonsku strategiju pridodavi joj ekoloku dimenziju. Taj trei stup Lisabonske strategije stavlja novi naglasak na zatitu okolia i ostvarenje odrivijeg obrasca razvoja. Glavni su prioriteti te strategije:

Suzbijanje klimatskih promjena Osiguravanje odrivih naina transporta Odgovor na prijetnje po ljudsko zdravlje Odgovornije upravljanje prirodnim resursima
113
CILJEVI KOHEZIJSKE POLITIKE EU-a

Za razdoblje od 2007.-2013. Financiranje kohezijske politike strukturirano je prema trima opim stratekim ciljevima temeljenima na Lisabonskoj strategiji i Goeteborkim ciljevima, takoer poznatima i kao 3K Ciljevi: Konvergencija, Konkurentnost i Kooperacija (vidi Sliku 14).
Slika 14. Ciljevi Kohezijske politike EU-a za razdoblje 2007.-2013.
1. cilj
Konvergencija
Cilja na stimuliranje rasta i zaposlenosti u najslabije razvijenim regijama (BDP po glavi stanovnika manji od 75% EU-ova prosjeka). Stavlja naglasak na inovacije i drutvo temeljeno na znanju, prilagodljivost gospodarskim i drutvenim promjenama te na kvaliteti okolia i uinkovitost administracije.
2. cilj
Regionalna konkurentnost i zapoljavanje
Cilja na uvrivanje regionalne konkurentnosti i atraktivnostite zapoljavanja, i to predvianjem gospodarskih i drutvenih promjena. Pokriva sva podruja EU-a koja ne zadovoljavaju kriterije Cilja konvergencije.
3. cilj
Europska teritorijalna suradnja
Cilja na jaanje suradnje na prekograninoj, meunacionalnoj i meuregionalnoj razini, te nadopunjuje dva prethodna cilja. Zagovara zajednika rjeenja u sferi urbanog, ruralnog i obalnog razvoja, razvoja gospodatskih odnosa, te jaanja malog i srednjeg poduzetnitva).
Cilj konvergencije Openito, konvergencija podrazumijeva da bi strukturno nanciranje trebalo pridonositi poveanju BDP-a u regijama koje zaostaju u razvoju. To se odnosi na sve regije EU-a iji je BDP po stanovniku nii od 75% od EU-ova prosjeka. U skladu s tim ciljem, nancijska potpora mora promicati poticajne razvojne uvjete te imbenike koji pridonose razvoju i realnom pribliavanju manje razvijenih zemalja lanica i regija. Vie od 80% od ukupnih sredstava Strukturnih fondova EU-a za razdoblje od 2007.-2013. namijenjeno je zemljama i regijama koje ispunjavaju kriterije Cilja konvergencije.
Cilj regionalne konkurentnosti i zapoljavanja Aktivnosti unutar ovoga cilja usmjerene su na jaanje konkurentnosti i atraktivnosti, te zapoljavanja u ciljanim regijama. Razvojni e programi pomoi regijama u poticanju gospodarskih promjena kroz inovacije i promidbu drutva temeljenog na znanju, kroz razvoj poduzetnitva, zatitu okolia i jaanje uslunog sektora. Usporedo s tim, razvoj kvalicirane radne snage i ulaganje u ljudske resurse dovest e do stvaranja novih i boljih radnih mjesta.
114
Cilj europske teritorijalne suradnje Uvrstit e prekograninu, regionalnu i meunacionalnu suradnju u smjeru pronalaenja zajednikih rjeenja za pitanja poput urbanog, ruralnog i obalnog razvoja, razvoja gospodarskih odnosa, razmjene strunih i praktinih iskustava, te umreavanja malog i srednjeg poduzetnitva i organizacija. Ovaj je cilj temeljen na iskustvu prikupljenom kroz prethodnu inicijativu Zajednice INTERREG.
Za one koji ele znati vie

Europske regije mogu iskoristiti Strukturne fondove ovisno o njihovoj klasikaciji: Regije cilja konvergencije regije na razini NUTS 2 s BDP-om po stanovniku manjim od 75% prosjeka EU25 mogu primati sredstva u okviru Cilja konvergencije. Regije cilja konkurentnosti i zapoljavanja preostali dio EU (regije NUTS 1 ili NUTS 2 to ovisi o zemljama lanicama) mogu koristiti sredstva u okviru Cilja regionalna konkurentnost i zapoljavanje. Sve regije EU-a na razini NUTS 3 mogu iskoristiti pogodnosti Cilja europske teritorijalne suradnje
ZEMLJOPISNA PODJELA PREMA CILJEVIMA KOHEZIJSKE POLITIKE

Cijela Europska unija obuhvaena je jednim ili vie ciljeva Kohezijske politike. Za utvrivanje zemljopisne klasikacije, Komisija svoju odluku temelji na statistikim podacima. Europa je podijeljena na niz regija koje odgovaraju klasikaciji poznatoj po kratici NUTS (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku).
Karta 9. Karta europskih regija kojima su dostupna sredstva u okviru triju ciljeva kohezijske politike
Regije postupnog ukidanja Sustav postupnog ukidanja odobrava se onim regijama koje bi ispunjavale kriterije za nanciranje u okviru Cilja ostvarenja konvergencije kad bi se uzimao prag od 75% BDP-a izraunat u vrijeme kada je EU sainjavalo 15 a ne 25 zemalja lanica Regije postupnog uvoenja Ovaj sustav se odobrava do 2013. godine i to NUTS 2 regijama koje su obuhvaene ranijim Ciljem 1, ali iji BDP premauje 75% prosjenog BDP-a EU15.
115
STRUKTURNI INSTRUMENTI SREDSTVA POSTIZANJA CILJEVA KOHEZIJSKE POLITIKE

Strukturni instrumenti54 stvoreni su kako bi se pomoglo onim regijama Europske unije koje zaostaju u razvoju. Cilj je umanjiti razlike meu regijama i stvoriti bolju gospodarsku i drutvenu ravnoteu meu zemljama lanicama. U okviru postojee Financijske perspektive 2007.2013., Strukturni instrumenti su: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond. Podjela Strukturnih instrumenata meu zemljama lanicama temelji se u prvome redu na sljedeim kriterijima: stanovnitvo, nacionalni bruto domai proizvod (BDP), regionalni BDP te stopa nezaposlenosti. Strukturni instrumenti pridonose trima navedenim ciljevima Kohezijske politike prikazanima na slici 15.
Slika 15. Ciljevi i strukturni instrumenti za razdoblje 2007. - 2013. Ciljevi Strukturni instrumenti Europski fond za regionalni razvoj Europski socijalni fond
Kohezijska politika 2007.-2013.
Konvergencija
Kohezijski fond
Regionalna konkurentnost i zapoljavanje Europska teritorijalna suradnja 3 cilja
Europski fond za regionalni razvoj
Europski socijalni fond
Europski fond za regionalni razvoj 3 instrumenta
NAELA KORITENJA SREDSTAVA IZ EU-ovih FONDOVA

Aktivnosti nancirane u okviru Strukturnih instrumenata temelje se na est naela; dodatnosti, koncentracije, partnerstva, programiranja, proporcionalnosti i supsidijarnosti. Dodatnost Financijska potpora koju zemlje lanice dobivaju kroz strukturne instrumente dodaje se na sredstva iz njihovih nacionalnih prorauna za projekte drutveno-gospodarske kohezije njihovih regija to drugim rijeima znai da strukturni instrument ne smije zamjenjivati vlastito ulaganje zemlje lanice u infrastrukturu. U sluaju nepotovanja ovog naela, bit e nametnut mehanizam nancijske korekcije. Koncentracija Ovo naelo podrazumijeva postojanje jasno deniranih, strateki nanciranih ciljeva kako bi resursi bili usmjereni na strateke prioritete, primjerice: zemljopisne - oko 80% sredstava predvieno je za manje razvijene regije, tematske fokus na Lisabonsku strategiju i Goeteborke ciljeve odrivog razvoja. Partnerstvo Ovo naelo podrazumijeva najtjenju moguu suradnju meu mjerodavnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, javnim ustanovama i gospodarskim i socijalnim partnerima u zemlji lanici u svim fazama od pripreme nacionalnih stratekih dokumenata do provedbe pojedinanih projekata. Partnerstvo jami uinkovitost mjera koje se nanciraju te jaa transparentnost putem postignutog konsenzusa.
54 Izraz Strukturni instrumenti obuhvaa Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond; izraz Strukturni fond odnosi se na Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond
116
Programiranje Programiranje znai da se sve mjere koje e se nancirati deniraju na viegodinjoj razini u okviru stratekih razvojnih dokumenata. Ti bi se dokumenti morali temeljiti na procesu odluivanja proizalom iz kontinuiranih partnerskih konzultacija. Proporcionalnost Proporcionalnost znai da se obveze zadane zemlji lanici razlikuju ovisno o ukupnoj nancijskoj alokaciji po Operativnom programu (odabir pokazatelja koritenih za mjerenje uspjeha programa, obveze u smislu ocjenjivanja, upravljanja i izvjetavanja).
Supsidijarnost Naelo supsidijarnosti osigurava da se aktivnosti planiraju i provode na najnioj uinkovitoj razini, dakle ovisno o situaciji na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini (umjesto na razini EU-a).
STRATEKI PRISTUP ULAGANJIMA IZ STRUKTURNIH FONDOVA OD 2007.

Sve aktivnosti nancirane kroz strukturne instrumente razvijaju se tematski na temelju prethodno navedenih opih ciljeva i) Konvergencije, ii) Regionalne konkurentnosti i zapoljavanja i iii) Europske teritorijalne suradnje. Strateke smjernice Zajednice o koheziji Europska komisija uvidjela je nunost daljnjeg usmjeravanja prioriteta opeg i gospodarskog rasta i drutvenogospodarske kohezije Unije te je s tim u svezi, kroz redovite konzultacije sa zemljama lanicama, sastavila Strateke smjernice Zajednice o koheziji (vidi Sliku 16) s ciljem razvoja strukturiranijeg procesa provedbe Kohezijske politike na svim razinama te, u konanici, pridonoenja jaoj gospodarskoj uinkovitosti, transparentnosti i politikoj odgovornosti.
Slika 16. Strateki pristup ulaganjima iz Strukturnih fondova
Strateke smjernice Zajednice o koheziji / Financijski instrumenti Priprema ih Komisija, odobrava Vijee u suradnji s Parlamentom
Nacionalni strateki referentni okvir Pripremaju ga zemlje lanice i podnose Europskoj komisiji. U skladu je s principima partnerstva, prioritetima Stratekih smjernica Zajednice o koheziji, i s nacionalnim stratekim dokumentima. Operativi programi Posebni Operativni program za svaki fond ili sektor. Ukljuuje opis prioriteta, mjera, procedura upravljanja i provedbe itd.
Upravljanje Operativnim programom Pripremaju zemlje lanice, u skladu s principima zajednikog upravljanja = koordinacija s EK-om
Raspisivanje poziva za podnoenje prijedloga, selekciju i ugovaranje Priprema upravljako tijelo, posredniko tijelo, na temelju trinih pravila i procedura javne nabave
117
Dodatne informacije
Strateke smjernice Zajednice o koheziji usredotoene su na tri prioriteta: i) razvoj atraktivnosti regija i gradova unutar zemalja lanica; ii) poticanje inovacija, poduzetnitva i rasta u gospodarstvu temeljenom na znanju; te iii) stvaranje novih i boljih radnih mjesta. Na osnovi tih prioriteta, cilj smjernica je: uiniti Europu i njezine regije atraktivnijim odreditem za ulaganja i rad; unaprijediti znanje i inovacije; stvoriti vie novih i boljih radnih mjesta; uzeti u obzir teritorijalnu dimenziju Kohezijske politike.
Operativni programi (OP) OP utvruje prioritetne intervencije svake zemlje lanice (i/ili regije). Svaka zemlja lanica, ukljuujui regije, usuglaava se o Operativnim programima s Europskom komisijom. Komisija ve prije toga utvruje okvirne nancijske alokacije za svaku zemlju lanicu koje potom odluuju o specinim pojedinostima raspodjele sredstava meu regijama prema prioritetima.
OPERATIVNI PROGRAMI sadre:

analizu prihvatljivog podruja55 (snage, slabosti) obrazloenje definiranih prioriteta (u odnosu na Strateke smjernice Zajednice o kohezijii i Nacionalni strateki referentni okvir) specifine ciljeve kljunih prioriteta planove financiranja opis provedbe programa (odgovorne upravljake strukture, revizijskog tijela te tijela za ovjeravanje; opis sustava ocjene i praenja) indikativnu listu velikih infrastrukturnih projekata (projekti zatite okolia koji premauju 25 milijuna eura i drugi projekti koji premauju 50 milijuna eura vrijednosti)
Nacionalni strateki referentni okvir (NSRO) Nacionalni strateki referentni okvir svaka zemlja lanica priprema pojedinano, u skladu sa stratekim smjernicama i kroz kontinuirane konzultacije s EK i partnerima. Njime se utvruju dugoroni prioriteti, potrebni proraun, te broj planiranih Operativnih programa.
NSRO sadri: analizu drutveno-gospodarske situacije, snaga i slabosti itavog teritorija uzimajui u obzir trendove u europskom i globalnim gospodarstvima opravdanost odabrane strategije, popis Operativnih programa za Cilj konvergencije i Cilj regionalne konkurentnosti i zapoljavanja, te okvirni iznos godinje alokacije za svaki program doprinos NSRO-a prioritetima Lisabonske strategije za regije na koje se odnosi Cilj konvergencije: informacije o koordinaciji s EPFRR-om (Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj) te EFR-om (Europskim fondom za ribarstvo) i informacije o principu dodatnosti i operativnim planovima za razvoj uinkovitosti administracije.
Zemlja lanica i njezine regije potom imaju zadatak provedbe programa, to podrazumijeva odabir na tisue projekata, uz njihov istovremeni nadzor i procjenu. Na poetku svake godine relevantne upravljake strukture zemalja lanica na internetu objavljuju svoje Okvirne godinje programe rada za svaki OP, kako bi zainteresirane strane dobile priliku pronai odgovarajue opcije za pripremu projekata i pravovremenog podnoenja zahtjeva. Slika 17 prikazuje primjer meusobnih odnosa tijela odgovornih za Nacionalni strateki referentni okvir i Operativne programe u Bugarskoj prema usvojenim prioritetima. Broj OP-a ovisi o odluci pojedine zemalje lanice.
55
www.eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:291:0011:0032:EN:PDF
118
Slika 17. Programski dokumenti i institucionalna rjeenja za upravljanje strukturnim instrumentima u Bugarskoj
EUROPSKA KOMISIJA
SREDINJA JEDINICA ZA KOORDINACIJU, UPRAVA ZA UPRAVLJANJE EU-ovim FONDOVIMA U MINISTARSTVU FINANCIJA
NSRO NADZORNI ODBOR
TIJELO ZA OVJERAVANJE Uprava nacionalnog fonda u ministarstvu nancija
OP Nadzorni odbor
OP Nadzorni odbor
OP Nadzorni odbor
OP Nadzorni odbor
OP Nadzorni odbor
OP Nadzorni odbor
Upravljako tijelo za OP za regionalni razvoj Upravljako tijelo za OP za razvoj konkurentnosti bugarskog gospodarstva MGE MRSP MOV Upravljako tijelo za razvoj ljudskih resursa
Upravljako tijelo za OP za okoli
Upravljako tijelo za OP za promet
Upravljako tijelo za OP za administrativne kapacitete
MRRJR
MT
MDAAR
REVIZORSKO TIJELO UPRAVA U MINISTARSTVU FINANCIJA
6 Posrednikih tijela
1 Posredniko tijelo
3 Posrednika tijela
1 Posredniko tijelo
KORISNICI
Tuma kratica: MRRJR Ministarstvo za regionalni razvoj i javne radove; MGE Ministarstvo gospodarstva i energetike MRSP Ministarstvo rada i socijalne politike; MOV Ministarstvo za okoli i vode; MT Ministarstvo transporta; MDAAR Ministarstvo za dravnu administraciju i administrativne reforme
Izvor: Prirunik s procedurama za upravljanje strukturnim i kohezijskim fondovima u Bugarskoj, Uprava za upravljanje EU-ovim fondovima, Ministarstvo nancija, Bugarska
119
PRORAUN ZA KOHEZIJSKU POLITIKU

Proraun Strukturnih fondova i njihovih propisa ureuju Vijee ministara EU-a i Europski parlament na temelju prijedloga Europske komisije. Kohezijska politika Unije predstavlja oko treinu ukupnih proraunskih izdataka EU (35,7%) te je tako
Slika 18. Podjela sredstava Strukturnih fondova prema ciljevima Kohezijska politika za 2007. - 2013. Ukupno: oko 347 milijarda eura (sadanje cijene)
druga po veliini proraunska stavka za razdoblje 2007.-2013., vrijedna ukupno 347,41 milijardu eura. Raspodjela sredstava Strukturnih fondova prema ciljevima prikazana je na slici 18:
Europska teritorijalna suradnja Konvergencija (od ega 80 odlazi u Kohezijski fond) Regionalna konkurentnost i zapoljavanje
81,54% - Cilj 1 - Konvergencija 15,95% - Cilj 2 - Regionalna konkurentnost i zapoljavanje 2,52% - Cilj 3 - Europska teritorijalna suradnja
Izvor: http://ec.europa.eu/regional_policy/policy/fonds/2007-2013-by-objective_large_en.gif
KAKO SE UPRAVLJA STRUKTURNIM INSTRUMENTIMA?

Strukturnim instrumentima na operativnoj razini upravljaju nacionalne ili regionalne vlasti. Europska komisija, meutim, provodi ex-post kontrolu i ocjenu programa i nanciranih aktivnosti te uz njih vezanu potronju kroz praksu decentraliziranog upravljanja. Strateke smjernice Zajednice o koheziji kojima su utvreni politiki prioriteti nanciranja radi potpore Ciljevima Kohezijske politike, dopunjava pet uredbi usvojenih 2006. (vidi Sliku 19), kojima su utvreni pravni temelji Strukturnih instrumenata, odnosno, u koje je svrhe i na koji nain doputena potronja sredstava: Opa uredba utvruje zajednika pravila programiranja, upravljanja, kontrole i ocjene Kohezijske politike uz pojaani naglasak na ekolokim i pitanjima dostupnosti, te na principu partnerstva koji upravlja tom politikom u cjelini56. Uredba o Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR): za financiranje projekata istraivanja, inovacije, zatite okoli, spreavanje rizika te infrastrukturu u najslabije razvijenim regijama 57. Uredba o Europskom socijalnom fondu (ESF): za financiranje projekata poticanja zapoljavanja, kvalitete i produktivnosti na radu, te socijalne ukljuenosti u skladu s Europskom strategijom zapoljavanja58. Uredba o Kohezijskom fondu (KF): za ulaganje u projekte zatite okolia i transeuropske mree u zemljama lanicama s bruto nacionalnim proizvodom (BNP) niim od 90% prosjenog europskog nacionalnog dohotka (primjerice deset novih zemalja lanica plus Grka i Portugal)59. Uredba o novom instrumentu, Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS): za financiranje prekograninih projekata60.
56 Uredba Vijea (EC) Br 1083/2006 od 11. srpnja 2006. kojom se ureuju ope odredbe Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda te opoziva Uredba (EC) Br 1260/1999 57 Uredba (EC) Br 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 5. srpnja 2006. o Europskom fondu za regionalni razvoj, kojom se opoziva Uredba (EC) Br 1783/1999 58 Uredba (EC) Br 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 5. srpnja 2006. o Europskom socijalnom fondu te kojom se opoziva Uredba (EC) Br 1784/1999 59 Uredba Vijea (EC) Br 1084/2006 od 11. srpnja 2006. kojom se uspostavlja Kohezijski fond i opoziva Uredba (EC) Br 1164/94 60 Uredba (EC) Br 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 5. srpnja 2006. o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTC)
120
Slika 19. Regulatorni okvir za razdoblje 2007. 2013.
Opa uredba 1083/2006 o EFRR-u, ESF-u i Kohezijskom fondu
Uredba o EFRR-u: 1080/2006 Uredba o ESF-u: 1081/2006 Uredba o Kohezijskom fondu: 1084/2006 Uredba 1082/2006 o uspostavi Europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS) Uredba Komisije 1828/2006 za provedbu Ope uredbe 1083/2006: Informiranje i promidba, sustavi upravljanja i kontrole, nancijske korekcije
U skladu s uredbama Opih propisa EK-a, propisana upravljaka struktura za svaki Operativni program koji e se nancirati u okviru Strukturnih instrumenata utvruje se na razini zemlje lanice: Upravljako tijelo odgovorno je za cjelokupno uinkovito, djelotvorno i pravilno upravljanje i provedbu nekog Operativnog programa. Svake godine Europskoj komisiji podnosi plan izvedbe; Tijelo za ovjeravanje sastavlja i upuuje EK-u odobreni popis izdataka i zahtjeva za isplatu. Takoer mora ovjeriti tonost i sukladnost odobrenih izdataka sa nacionalnim i propisima Zajednice; Revizorsko tijelo, operativno nezavisno tijelo koje je odredila zemlja lanica provodi reviziju odgovarajueg uzorka projekata financiranih sredstvima EU-a, te sastavlja godinja kontrolna izvjea; Nadzorni odbor osigurava uinkovitost i kvalitetu provedbe Operativnog programa za vrijeme njegova trajanja. Primjer, kako je prikazan na slici 17 gore pokazuje da Upravljako tijelo u Bugarskoj ine Ministarstvo za regionalni razvoj i javne radove (OP Regionalni razvoj), Ministarstvo gospodarstva i energetike (OP Konkurentnost), Ministarstvo rada i socijalne politike (OP Razvoj ljudskih resursa), Ministarstvo zatite okolia i voda (OP Okoli), Ministarstvo prometa (OP Transport), te Ministarstvo za dravnu administraciju i administrativne reforme (OP Administrativni kapaciteti). Jedinica za sredinju koordinaciju (Koordinator nacionalne pomoi), Tijelo za ovjeravanje te Revizorsko tijelo, odvojene su uprave unutar Ministarstva nancija.
Informiranje i promidba u upravljanju Strukturnim instrumentima Propisi vezani uz informiranje i promidbu izuzetno su strogi i zemlje lanice moraju jamiti da e informacije koje se tiu njihovih graana i korisnika biti objavljene s ciljem osiguranja transparentnosti i naglaavanja uloge Unije. Financijsko upravljanje Europska komisija (EK) obvezuje proraun za izdatke svake pojedinane zemlje lanice kako bi mogle poeti provedbu programa. EK isplauje iskljuivo ovjerene izdatke, odnosno, tek nakon to je izdatke odobrilo relevantno tijelo za ovjeravanje u zemlji lanici.
121
Pravilo "N+"
U smislu nanciranja, projektima koji se nanciraju u okviru Strukturnih instrumenata upravlja se prema pravilu N+2. To znai da odobrena sredstva mogu biti upotrijebljena u roku od dvije godine od datuma poetka provedbe odreenog projekta. Novim je zemljama lanicama, meutim, ponuena jo povoljnija shema, odnosno, pravilo N+3, koje doputa upotrebu sredstava u roku od 3 godine. Slika 20 prikazuje pravilo N+3. Nakon isteka toga roka, sredstva izdvojena za navedeno razdoblje vie se ne mogu iskoristiti.
N+3 N+3 Godine N N+3
Slika 20. Pravilo N+3 N+3

Rokovi isplate
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)61 uspostavljen je 1975. radi poticanja gospodarskog i drutvenog razvoja u manje uspjenim regijama Europske unije. S proirivanjem EU-a EFRR se razvio u vodei instrument smanjivanja nejednakosti meu regijama i drutvenim skupinama. razne lokalne inicijative za promicanje regionalnog gospodarskog razvoja, primjerice razvoj mrea informatikih i komunikacijskih tehnologija (ICT), razvoj usluga temeljenih na ICT-u, izgradnja stanova; zatita okolia, odrivi gradski prijevoz i mjere razvoja povezane s regionalnim gospodarskim razvojem i poboljanjem zatite okolia u urbanim sredinama; turistiki i kulturni projekti te pripadajua infrastruktura. U prolosti je paralelno s ERDF-om provoena Inicijativa Zajednice pod nazivom URBAN. Projekti URBAN-a pridonijeli su oporavku urbanih podruja i etvrti zahvaenih krizom diljem EU-a, uglavnom kroz inovativne inicijative. Financiranje je usmjereno na ziku i ekoloku obnovu, socijalnu inkluziju, obuku, poduzetnitvo i zapoljavanje. Jednako se tako, poput inicijative URBAN, paralelno s EFRR-om provodi jo jedna Inicijativa Zajednice za prekograninu suradnju INTERREG. U razdoblju od 2007.-2013. obje su inicijative postale sastavnim dijelom Operativnih programa Strukturnih fondova koje nancira EFRR.
Djelovanje EFRR-a
Financijska potpora EFRR-a usmjerena je na one projekte koji nose znatnu korist odreenom zemljopisnom podruju te koji bez potpore EU-a ne bi bili provedeni. Vrste projekata openito obuhvaenih EFRR-om su: ulaganja u lokacije i postrojenja za industriju i poduzetnitvo, pomo malom i srednjem poduzetnitvu (MSP) te potpora za istraivanja i razvoj. Usmjerena su na razvoj trajnih radnih mjesta u regijama s visokom stopom nezaposlenosti; infrastrukturni projekti koji potiu gospodarski razvoj regije poput modernizacije lokalne javne infrastrukture, kapitalnih radova kao to su centri za strukovnu obuku i socijalnu infrastrukturu, inicijative vezane uz energetsku uinkovitost itd;
61
Za dodatne informacije o EFRR-u pogledajte link http://ec.europa.eu/regional_policy/funds/feder/index_en.htm
122
Korisnici projekata EFRR

Sve zemlje lanice EU-a provode sedmogodinje Operativne programe u podruju regionalnog razvoja. Te programe na principu pojedinanih projekata izvode razliiti akteri javnog i privatnog sektora: uglavnom regionalne i lokalne vlasti, gradske tvrtke, mala i srednja poduzea, istraivake i obrazovne ustanove, kulturne institucije, nevladine udruge itd. Hrvatski e korisnici moi koristiti EFRR tek nakon prikljuenja EU, no u pretpristupnom razdoblju, komponente II i III Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA) slue upravo pripremi za taj fond.
PROJEKTI REGIONALNOG RAZVOJA KOJE JE FINANCIRAO EU62

Iako jo nije punopravna lanica EU-a, Hrvatska ima odreeno iskustvo sa aktivnostima koje se provode kroz Strukturne fondove iz ranijih programa; posebice kroz pretpristupni program Phare i njegovu komponentu jaanja ekonomske i socijalne kohezije. Slijedi kratak prikaz jednog od projekata Phare kojim se uspostavlja osnova i prua iskustvo za budue projekte koji bi se trebali nancirati kroz Europski fond za regionalni razvoj.
Program: Phare 2005. Poslovna infrastruktura - Shema dodjele bespovratnih sredstava Sredstva: 6,66 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Cilj projekta bilo je uinkovita absorpcija sredstava iz Phare programa ekonomske i socijalne kohezije (ESC) tijekom 2005. i 2006., sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA) od 2007. nadalje te nakon pridruenja, kohezijskih i strukturnih fondova, radi smanjenja unutarnjih i vanjskih regionalnih nejednakosti. Svrha projekta bila je testiranje programa i struktura planiranja koji e omoguiti provedbu Phare ESC i IPA pretpristupne pomoi te strukturnih i kohezijskih fondova, nakon pristupanja, kroz selektivno fokusiranje na ogranieni broj investicijskih prioriteta. Cilj sheme poslovne infrastukture bio je unaprijediti hrvatsku poslovnu infrastukturu i na taj nain pridonijeti regionalnom razvoju. Iako je shema bila otvorena za sve prihvatljive kandidate iz cijele Hrvatske, prednost se pri razmatranju davala projektima od kojih e najvie koristi imati mala i srednja poduzea s posebno potpomognutih podruja, tj. podrujima posebne dravne skrbi, brdsko-planinskih podruja i otoka. Prioriteti za 2006. bili su: Modernizacija/proirenje infrastrukture prijeko potrebne za poslovni razvoj (primjerice, cestovni pristup turistikim mjestima, poslovnim inkubatorima, industrijskim zonama itd.) Razvoj postojeih poslovnih inkubatora, poslovnih centara, industrijskih parkova itd. Razvoj komunalne infrastrukture (vodovod, otpadne vode, elektrina energija, drutveni i kulturni centri itd.) u podrujima u kojima na razvoj turistikih potencijala nepovoljno utjee loa infrastrukutura Razvoj turistike infrastrukture (primjerice, turistikih informativnih centara, zatita kulturne batine u mjestima s velikim turistikim potencijalom, razvoj sportske i kulturne infrastukture prvenstveno namijenjene turistikom razvoju, postavljanje turistikih putokaza itd.) Razvoj infrastrukturne baze za istraivanje, tehnologiju i poslovne inovacije (ukljuujui laboratorije za testiranje, klaster tvrtke za istraivanje i razvoj (R&D) te institucije za obrazovanje itd.) Razvoj vienamjenske infrastrukture za informativnu i komunikacijsku tehnologiju (primjerice, javna mjesta za pristup internetu u manjim zajednicama) Treninzi i tehnika pomo za poveanje uinkovite uporabe nove infrastrukture te, gdje je mogue, jamenje njezine dugorone odrivosti. U svim projektima bit e vano pokazati doprinos ciljevima Lisabonske strategije: pridonose li ekonomskom rastu, porastu zaposlenosti, istraivanju i razvoju (R&D) te informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji (ICT). Tko je imao koristi od projekta? Korisnici bespovratnih sredstava bili su: lokalne vlasti, mala i srednja poduzea, obrazovne ustanove. Popis korisnika prikazan je u tablici 31.
62 Za vie informacija o projektima regionalnog razvoja molimo pogledati: http://ec.europa.eu/regional_policy/conferences/excellence/doc/pdf/excellence_en.pdf http://ec.europa.eu/regional_policy/projects/stories/index_en.cfm http://ec.europa.eu/enterprise/newsroom/cf/document.cfm?action=display&doc_id=734&userservice_id=1
123
Tablica 31. Popis korisnika programa Phare 2005: Poslovna infrastruktura shema dodjele bespovratnih sredstava Podruje provedbe
Hrvatska Hrvatska
Korisnik
1 2 Grad Otoac Poduzetniki inkubator BIOS d.o.o. Osijek
Vrsta aktivnosti
Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krkih voda Razvoj poduzetnike infrastrukture poveanjem prostornog kapaciteta poduzetnikog inkubatora BIOS i njegovih tehnolokih i obrazovnih kapaciteta za tzv. start-up poduzea Proirenje infrastrukture u poslovnoj zoni opot Razvoj uz znanje Vienamjenska dvorana za sportski turizam Nastavak izgradnje slatinske poduzetnike zone Trnovaa Turistiki i kulturni informativni centar
Trajanje provedbe
12 mjeseci 14 mjeseci
Vrijednost projekta
472.667,14 925.286,00
Postotak ukupno prihvatljivog troka

75% 64,49%
3 4 5 6 7
Grad Benkovac Grad Pakrac Grad Delnice Grad Slatina Grad Lepoglava
Hrvatska Hrvatska Hrvatska Hrvatska Hrvatska
12 mjeseci 14 mjeseci 14 mjeseci 14 mjeseci 14 mjeseci
638.442,00 661.436,00 981.188,00 873.736,00 727.438,00
75% 75% 36% 45,55% 74,15%
Projekti nagraeni nagradama RegioStars za 2008.

RegioStars nagrade za inovativne projekte dio su pojaanih komunikacijskih napora preporuenih u Komunikaciji o regijama za ekonomske promjene (COM(2006) 675). Cilj dodjele nagrada RegioStars jest prepoznati dobru praksu u regionalnom razvoju te istaknuti originalne i inovativne projekte koji bi mogli biti zanimljivi i poticajni drugim regijama.
124
DIJALOZI
Zapadna kotska Ujedinjeno Kraljevstvo
Cilj je projekta raditi na stvaranju visokokvalitetnih mogunosti zaposlenja i na zajednikim projektima, vrsto povezanim s obrazovnim sustavom. Cilj je poveati investicije u istraivanjei i razvoj biotehnolokog sektora, povezivanjem istraivake baze s malim i srednjim poduzeima te poticati lanove sveuilita na suradnju s tim poduzeima.
Grka
SAMOSTALNA PLUTAJUA PLATFORMA, NEKODLJIVA ZA OKOLI I DJELOTVORNA ZA DESALINIZACIJU MORSKE VODE
Rije je o platformi u Egejskom moru koja se koristi energijom dobivenom iz obnovljivih izvora za proizvodnju pitke vode za otoke iz morske vode. Energiju potrebnu za desalinizaciju morske vode osiguravaju generatori na vjetar i fotovoltaini sustav.
ENERGIEKOMPETENZPLUS CENTAR ZA ENERGIJU BBINGEN AN DER REMS

Baden-Wurttemberg, Njemaka
Cilj centra EnergiekompetenzPLUS jest graanima i tvrtkama regije pribliiti niskoenergetske tehnike izgradnje; ukazati na inovacije kad je rije o stanovanju i komercijalnom aspektu te na naine tednje resursa pri niskoenergetskoj potronji. Tvorci projekta uspostavili su suradnju s nizom drugih tvrtka te osnovali centar za obrazovanje obrtnika i arhitekata.
ENERGIVIE
Alzas, Francuska
ENERGIVIE potie potranju za opremom koja je namijenjena koritenju obnovljive energije kroz opsenu komunikacijsku kampanju i savjetodavne usluge za lokalne vlasti. Pridonosi boljoj ponudi u regiji (primjerice, nadogradnji postojeih profesionalnih znanja te priprema budue profesionalce za rad u solarnom, drvno-energetskom i graevinskom sektoru), provodi eksperimente (primjerice niskoenergetske graevine u Mulhouseu) te provodi istraivanja (biogorivo, bioplin i geotermalna energija).
KLASTER EKO-IZGRADNJA
Pokrajina Namur, Belgija
Razvojna strategija u sektoru eko-graevinarstva poela je 2002. u pokrajini Namur s ciljem brzog irenja na cijelu Valoniju. Ovaj klaster omoguuje razmjenu iskustava i partnerstva meu tvrtkama, objedinjujui projektne prijedloge, investicije i promidbenu politiku. Projekt je omoguio ubrzanje trinih trendova eko-graevinarstva u Valoniji i drugim europskim regijama.
REGIONALNI INOVATIVNI SUSTAV

Gornja Austrija
Cilj Programa inovativnih aktivnosti bio je daljnji razvoj inovativnog sustava potpore u regiji, osnivanjem brojnih meusektorskih mrea meu tvrtkama i javnim dionicima u postojeim klasterima. Program je uspio u mreu ujediniti mnoge zainteresirane iz javnog i privatnog sektora kao i sveuilita, te pokrenuti pilot projekte na podruju ljudskih potencijala i tehnolokih inovacija, logistike te dizajna i medija.
CENTRI ZA INDUSTRIJSKU SURADNJU (CIC)

Yorkshire i Humber, Ujedinjeno Kraljevstvo
Projekt je pokrenut kako bi pomogao poslovnim ljudima da iskoriste intelektualne prednosti i tehniku ekspertizu lokalnih sveuilita. Centri za industrijsku suradnju olakavaju prijenos znanja i tehnologija sa sveuilita na manje ili vee tvrtke, potiui industrijsku inovativnost, istraivaku djelatnost i razvoj.
ASISTENT ZA INOVACIJE
Donja Austrija
Niedersterreich je lansirao shemu ija je svrha potaknuti mala i srednja poduzea na zapoljavanje diplomiranih studenata, da bi se poboljale njihove tehnoloke i inovativne mogunosti. Ciljajui na mala poduzea i ona smjetena u ruralnim podrujima, projekt je omoguio Asistentu za inovacije da pone raditi na specinom inovativnom projektu.
125
EUROPSKI SOCIJALNI FOND

Europski socijalni fond (ESF)63 osnovan je 1958. da bi podupirao socijalnu politiku Zajednice. Danas je to nancijski instrument EU-a za ulaganje u ljude. Cilj mu je poboljanje ivota stanovnika EU-a na nain da im prui bolje vjetine i bolju perspektivu za zapoljavanje. Slino EFRR-u, strateki je cilj ESF-a smanjiti nejednakosti u napretku i ivotnom standardu stanovnika zemalja lanica EU-a i drugih regija te promicanje gospodarske I socijalne povezanosti. Od 2000. godine, ESF je kljuni dio EU-ove Lisabonske strategije za rast i zapoljavanje. ESF podupire cilj EU-a za poveanim brojem zaposlenih, pruajui nezaposlenima i onima koji su u nepovoljnijem poloaju mogunost obuke i potrebnu potporu pri zapoljavanju. Fokusiranjem na one kojima je pomo najpotrebnija, pridonosi se politici smanjenja nejednakosti i gradi potenije drutvo. ESF omoguuje radnoj snazi stjecanje poslovnih vjetina nunih u konkurentnom globalnom gospodarstvu. Aktivnosti ESF-a ESF-ovo nanciranje usmjereno je na: strukovne obuke, kolarine, naukovanje, profesionalnu orijentaciju i pronalazak zaposlenja, projekte koji promiu zapoljavanje te poslovnu kvalitetu i produktivnost, socijalnu ukljuenost borbom protiv diskriminacije i olakavanjem pristupa tritu rada onima koji su u nepovoljnom poloaju, nastavak obrazovanja i obrazovanje odraslih, jaanje potrebnih administrativnih kapaciteta, primjerice jaanje institucija i njihove uinkovitosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, veinom u novim dravama lanicama analizu i istraivanje trita rada, zajedniko promicanje reforme na podruju zaposlenja i inkluzije. Financiranje pokriva zemlje lanice i regije, posebno one u kojima je gospodarski razvoj usporen.
Korisnici projekata ESF-a

Sve nove zemlje lanice EU-a provode sedmogodinje operativne programe na podruju ljudskih potencijala. Programi se provode preko velikog broja organizacija, u javnom i privatnom sektoru. Organizacije obuhvaaju nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, obrazovne i odgojne institucije, nevladine organizacije i volonterske udruge te socijalne partnere, primjerice sindikate i vijea, industrijske i profesionalne udruge, tvrtke i pojedince. Hrvatski e korisnici moi koristiti ESF tek nakon prikljuenja EU-u, no u pretpristupnom razdoblju, komponente I i IV Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA) slue upravo pripremi za taj fond.
63
Za vie informacija o ESF-u, molimo pogledajte: http://ec.europa.eu/regional_policy/funds/fse/index_en.htm
126
PROJEKTI TIPA ESF FINANCIRANI U HRVATSKOJ

ESF se jo ne provodi u Hrvatskoj, no razne aktivnosti koje su sline onima koje se nanciraju iz ESF-a, provode se kroz projekte CARDS i Phare. Ove aktivnosti slue kao osnova za budue programske aktivnosti ESF-a.
Program: CARDS 2001. Restrukturiranje trita rada Vrijednost projekta: 3 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Cilj ovoga projekta bio je razviti institucionalne kapacitete Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (HZZ), pruiti usluge radnicima koji su postali vikom u tvrtkama koje prolaze kroz proces restrukturiranja i provjeriti njihove rezultate. Projekt je postigao sljedee rezultate: HZZ je proveo istraivanje o instrumentima i metodama prikupljanja informacija na tritu rada; izraen je plan kvalitativnog istraivanja trita rada; provedeno je pilot istraivanje na uzorku od 2.000 zaposlenika u etirima upanijama: Zagrebakoj, Osijeko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj upaniji; osmiljena je strategija profesionalne orijentacije te proveden trening 21 savjetnika iz Odjela za profesionalnu orijentaciju kako bi svoja znanja i vjetine mogli prenijeti polaznicima kola i zaposlenicima HZZ-a koji e biti odgovorni za informiranje o mogunostima koje se pruaju na tritu rada; unutar HZZ-a obrazovano je 26 savjetnika koji rade iskljuivo s osobama s posebnim potrebama i osobama koje imaju potekoa u pronalaenju radnog mjesta; HZZ je opremljen kompjutorima, instalirani su i u trima centrima za poslovnu prekvalikaciju u Rijeci te u jo etirima centrima; odran je seminar za lanove sindikata o procesu restrukturiranja tvrtki i konceptima centara za mobilnost; centri za mobilnost (primjerice, centri potpore tijekom radne prekvalikacije) otvoreni su u tvrtkama: Luka, RIO i Lumik u Rijeci, u osijekom Belju, a jo su tri centra otvorena u Zagrebu, Osijeku i u Splitu. Tko je imao korist od projekta? Glavni je korisnik projekta HZZ te zaposlenici tvrtka koje prolaze proces restrukturiranja.
Program: PHARE 2005. Aktivne mjere zapoljavanja skupina kojima prijeti socijalna iskljuenost prvi je projekt nanciran u sklopu programa PHARE i unutar Hrvatskog zavoda za zapoljavanje. Vrijednost projekta: 2,25 millijuna eura Ciljevi i rezultati: Svukupni cilj ovoga projekta je promicanje gospodarske i socijalne kohezije da bi se postigla bolja profesionalna integracija najosjetljivijih skupina na hrvatskome tritu rada. Istodobno e se razviti kapaciteti dionika na tritu rada koji bi primijenili aktivne mjere politike trita rada, kada se radi o osobama kojima prijeti socijalna iskljuenost. To e olakati pristup tritu rada nezaposlenima kojima prijeti socijalna iskljuenost. Rezultati projekta su sljedei: temeljita ocjena ranijih mjera za poticanje zapoljavanja; kreiranje novog niza mjera; vii stupanj profesionalne kvalikacije HZZ-ovih zaposlenika u kreiranju i primjeni aktivne politike trita rada; vii stupanj mogunosti zapoljavanja skupina kojima prijeti socijalna iskljuenost. Predvieno je da dio sredstava namijenjenih ovome projektu, ukupno milijun eura, bude bespovratan. Glavni je cilj sheme bespovratnih sredstava programa PHARE 2005. osposobiti sve vane sudionike trita rada da provedu aktivne mjere na tritu rada, a primarni je cilj pomoi osobama s manjom perspektivom za zaposlenje. Dosad je odobreno jedanaest projekata koji su dobili bespovratna sredstva. Projekti se odnose na posebno osjetljive skupine ljudi, poput osoba s posebnim potrebama, dugorono nezaposlenih osoba, starijih ena, mladih ljudi bez radnog iskustva i nezaposlenih osoba iz ruralnih podruja. Integracija trita rada postii e se najvie poboljanjem znanja i kvalikacija nezaposlenih osoba kojima prijeti socijalna iskljuenost te pruanjem pomoi pri traenju zaposlenja za odreene ciljne skupine. Tko je imao koristi od projekta? Hrvatski zavod za zapoljavanje glavni je korisnik tehnikog dijela pomoi ovog projekta, no projekti koje emo nabrojati takoer su dobili bespovratna sredstva: i.) BONSAI Mogunosti za zapoljavanje mladih u Hrvatskoj, nositelj projekta: Ekonomski institut Maribor-Centar za razvoj ljudskih potencijala, partner Regionalna zaklada za zapoljavanje Podravje, Slovenija, Smanjenje nezaposlenosti u zaostalim ruralnim podrujima Hrvatske, nositelj projekta: Centar za civilnu inicijativu (CCI), i partneri Poljoprivredno-ekoloka zadruga Svarun te Otvoreno svuilite Duga Resa,
127
ii.)
iii.)
Stvaranje novih mogunosti za integraciju na tritu rada, nositelj projekta: CESI, Centar za obrazovanje, savjetovanje i istraivanje, partneri: DOMINE, Split i HULAHOP, Zagreb, iv.) Dajte enama ansu! nositelj projekta: DAN d.o.o. (Razvojna agencija Sjever) i partneri: Razvojna agencija Sjever-DAN d.o.o. iz Varadina, Hrvatska udruga ena, grad Pleternica, Centar za poduzetnitvo Osijek, v.) Obuka i kontakt mjesto u Istri: nositelj projekta: Istarska agencija za razvoj (IDA d.o.o.), partneri: Istarska upanija, ZUM-Udruga za promicanje zaposlenja i profesionalno usavravanje mladih, Poduzetniki centar Pula, grad Pore, grad Pula, suradnici: HZZ, Regionalni ured Pula, gradovi Buje, Buzet, Labin, Novigrad, Pazin, Umag, Vodnjan, vi.) Zapoljavanje osoba s posebnim potrebama, nositelj projekta: Udruga za inkluziju 'Lastavice' Split, partneri: grad Split, vii) Uvoenje modela neformalnog obrazovanja radi mogunosti zaposlenja veeg broja osoba s posebnim potrebama u administrativnim, tehnikim i drugim uslunim profesijama,; nositelj projekta: Agencija za regionalni razvoj PORIN Ltd., partneri: Agencija za regionalni razvoj PORIN Ltd., Gospodarska i obrtnika komora Primorsko-goranske upanije, Udruga za osobe s mentalnom retardacijom, viii.) Inicijativa za zapoljavanje Roma, nositelj projekta: hrvatska Udruga Romi za Rome", partneri: Varadinska upanija, Otvoreno narodno sveuilite Varadin, opina Cestica, opina Petrijanec, ix.) Od zavisnosti o dravne pomoi do samozapoljavanja, nositelj projekta: Centar za politiku malih i srednjih poduzea, partneri: Srednja kola Matija Anton Reljkovi Slavonski Brod, HLAD d.o.o. Slavonski Brod, x.) Klub ena individualna potpora po mjeri za dugorono nezaposlene ene, nositelj projekta: enska grupa Karlovac "Step", partneri: Selectio d.o.o., grad Karlovac i xi.) Budi aktivan angairaj se!, nositelj projekta: Vukovarski institut za mirovna istraivanja i obrazovanje, partneri: Politehnika Lavoslav Ruika Vukovar, Mirovna grupa mladih "Dunav", Vukovar, Vukovarski institut za mirovna istraivanja i obrazovanje.
KOHESIJSKI FOND64
Kohezijski fond (KF) osnovan je 1994. s ciljem poticanja socijalnog I gospodarskog razvoja tada manje razvijenih zemalja lanica EU-a, panjolske, Portugala, Grke i Irske. Meutim, u tekuem razdoblju do 2013. njime se koriste zemlje lanice iji je BDP po stanovniku manji od 90 posto prosjeka EU-a, a to znai da pokriva nove zemlje lanice te i dalje Grku i Portugal. Prvobitno je potpora za stare zemlje lanica bila planirana u razdoblju od 1993. do 1999., no poslije je odlueno da se taj period produlji kako bi se zemlje koje zaostaju lake pribliile drugima.
Aktivnosti Kohezijskog fonda Na podruju zatite okolia ovaj fond prioritet daje opskrbi pitkom vodom, proiavanju otpadnih voda i zbrinjavanju krutog otpada. Iz ovog se fonda nanciraju i poumljavanje, kontrola erozije tla te mjere za ouvanje prirode. Kad je rije o prometu, nanciranje je usmjereno na projekte uspostave ili razvoja prometne infrastrukture koja je denirana kao integralni dio trans-europske prometne mree. U svakoj zemlji korisnici koju nancira KF, trebao bi se uspostaviti odgovarajui omjer u nanciranju projekata prometne infrastrukture i projekata zatite okolia. Projekti ne mogu istodobno biti nancirani iz Kohezijskog fonda i Stukturnih fondova. Openito, Kohezijski fond podupire vee investicije u odreenoj zemlji, namijenjene prometnoj infrastrukturi i zatiti okolia, a EFRR moe nancirati projekte s istog podruja, no oni moraju biti regionalnog i lokalnog karaktera, primjerice infrastrukturni projekti manjeg opsega, projekti koji potiu razvoj lokalnog poduzetnitva, izgradnju lokalnih cesta, ulaganje u zaititu okolia na lokalnoj razini itd. Za razliku od kohezijskog fonda, EFRR moe investirati u poboljanje urbane infrastrukture manjeg opsega, primjerice, u restauraciju i obnovu zgrada, autobusnih postaja, parkova, plonika, etalita itd.
Za razliku od Strukturnih fondova (EFRR, ESF), Kohezijski fond funkcionira samo na nacionalnoj, ne i na regionalnoj razini. Kohezijski fond nancira oko 85 posto prihvatljivih trokova velikih infrastrukturnih projekata u podruju zatite okolia i prometa.
64
Za vie informacija o KF-u pogledajte: http://ec.europa.eu/regional_policy/funds/cf/index_en.htm
128
Korisnici projekata Kohezijskog fonda U zemljama lanicama, javna uprava te privatne i javne tvrtke provode velike projekte u skladu s operativnim programima za Promet i Okoli. Hrvatski e korisnici moi koristiti Kohezijski fond tek nakon prikljuenja EU-a, no u pretpristupnom razdoblju, program ISPA te komponenta III Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPA) slue upravo pripremi za taj fond.
ZAJEDNIKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA

Zajednika poljoprivredna politika Europske Unije (ZPP) temelji se na dvama stupovima (Slika 21.) Uredba o nanciranju Zajednike poljoprivredne politike postavlja temelj za osnivanje dvaju novih fondova. Od 2007. iz svakog od fondova nancira se jedan od stupova Zajednike poljoprivredne politike65. Prvi se stup nancira iz Europskog fonda za garancije u poljoprivredi (EFGP) koji osigurava izravnu nancijsku pomo poljoprivrednicama u zemljama lanicama. Drugi se stup nancira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) koji je usmjeren na nanciranje programa za ruralni razvoj. Europska se Unija sve aktivnije bavi politikom svoga ruralnog razvoja kako bi to vie uinila za selo i ljude koji ondje ive i rade.
Dodatne informacije
Europska komisija podupire tri inicijative iji je cilj poboljani pristup malih i srednjih poduzetnika nancijama i rizinom kapitalu, i to jaanjem suradnje s Europskom investicijskom bankom (EIB Group) i ostalim meunarodnim nancijskim institucijama: JASPERS (Zajednika pomo za potporu projektima u europskim regijama) priprema veih projekata koje financiraju EFRR i KF JEREMIE (Zajedniki europski resursi za mikro do srednja poduzea) inovativan pristup financiranja malih i srednjih poduzea (mikrokrediti, poduzetnika ulaganja, zajmovi, jamstva) JESSICA (Zajednika europska potpora odrivim investicijama za gradska podruja) financiranje urbanog razvoja, meu kojima su i socijalni stanovi.
Slika 21. Shematski prikaz dvaju stupova Zajednike poljoprivredne politike i njihovih prioritetnih mjera Prvi stup TRINA POLITIKA Potpora za poveanje prihoda Drugi stup POLITIKA RURALNOG RAZVOJA Javna dobra
Proizvodnja hrane
Funkcija okolia
Ruralna funkcija
Izvor: http://ec.europa.eu/agriculture/publi/fact/rurdev2007/en_2007.pdf
65
Uredba vijea (EC-a) br. 1290/2005 o nanciranju zajednike poljoprivredne politike
129
EUROPSKI FONDOVI ZA RURALNI RAZVOJ

Oba fonda iz kojih se nanciraju stupovi ZPP-a djeluju u istom razdoblju od 2007. do 2013. uz Operativne programe Strukturnih fondova. Meutim, ruralni razvoj dobio je vaniju ulogu. Slino kao u i sluaju Strukturnih instrumenata koji podupiru ciljeve Kohezijske politike, Strateke smjernice za ruralni razvoj66 deniraju strateki smjer Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Svaka zemlja lanica mora izraditi Nacionalni plan za ruralni razvoj u skladu sa Stratekim smjernicama. Tim e se planom, bilo da je nacionalan ili regionalan, denirati kako e se sredstva EPFRR-a rasporediti u konkretnoj zemlji.
Zato ruralni razvoj?

60 % stanovnitva 27 zemalja lanica Europske unije ivi u ruralnim podrujima, zato je politika ruralnoga razvoja od vitalne vanosti.
Zato poljoprivreda i hrana?

Prema rezultatima ankete, nedavno organizirane meu graanima EU-a, prioriteti Zajednike poljoprivredne politike trebali bi biti: omoguiti zdravu i sigurnu hranu omoguiti pristojan ivotni standard poljoprivrednika, promovirati potovanje prema okoliu jamiti dobro postupanje sa ivotinjama na farmama pomoi poljoprivrednicima da se prilagode oekivanjima potroaa, osigurati potroaima razumne cijene jaanje rasta i zapoljavanja u ruralnim podrujima. Stoga je odriv razvoj poljoprivrednih gospodarstava i prehrambenog sektora glavni cilj ove politike.
AKTIVNOSTI EUROPSKOG POLJOPRIVREDNOG FONDA ZA RURALNI RAZVOJ (EPFRR)

EPFRR ima tri prioritetna cilja pod kojima se mogu nancirati aktivnosti (Slika 22): Jaanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i umarstva, Poboljanje okolia i krajolika, Poboljanje kvalitete ivota u ruralnim podrujima i postizanje raznolikosti ruralnoga gospodarstva. Svaka tematska os odgovara jednom od prioritetnih ciljeva Plana za ruralni razvoj. Zemlje lanice i njihove regije moraju rasporediti sredstva za nanciranje ruralnog razvoja na ove tri tematske osi, ali mogu izabrati i mjere i projekte koji najbolje odgovaraju potrebama njihovih ruralnih podruja.
66
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2006:055:0020:0029:EN:PDF
130
Slika 22. Shematski prikaz tematskih osi i prioritetne aktivnosti ZPP-a
RURALNI RAZVOJ 2007. 2013. OS "LEADER"
1. OS Konkurentnost
2. OS Okoli + Upravljanje zemljitem
3. OS Gospodarska raznolikost + Kvaliteta ivota
Jedinstvena pravila za programiranje, nanciranje, nadzor i reviziju JEDINSTVENI FOND ZA RURALNI RAZVOJ
Izvor: http://ec.europa.eu/agriculture/publi/fact/rurdev2007/en_2007.pdf
Prva os, Konkurentnost, nastoji restrukturirati i modernizirati poljoprivredni sektor. Projekti unutar ove tematske osi mogu ukljuivati sljedee aktivnosti: Otvaranje novih trgovina za poljoprivredne i umarske proizvode, Poboljanje ekoloke uinkovitosti na farmama i u umarstvu, Modernizacija poljoprivrednih gospodarstava, Poveanje gospodarske vrijednosti uma, Prerada i trini plasman poljoprivrednih i umarskih proizvoda, Prilagodba standardima EU-a, Poboljanje i razvoj infrastrukture, Razvoj poslovnih vjetina, pruanje savjetodavnih usluga i organizacija strukovnog usavravanja u ruralnim podrujima, Potpora novim, mladim poljoprivrednicama, prijevremeni odlazak poljoprivrednika u mirovinu. Druga os, Zatita okolia i upravljanje zemljitem, podupire bio-raznolikost, ouvanje i razvoj ekolokih poljoprivrednih i umarskih sustava i tradicionalnih poljoprivrednih krajolika; ouvanje voda te mjere usmjerene na smanjenje efekta klimatskih promjena. Projekti unutar ove tematskeosi mogu ukljuivati aktivnosti vezane za odrivu uporabu: Poljoprivrednih povrina, npr. skrb za ivotinje, neproizvodne investicije, posebne investicije u ekoloke mree poput NATURA 2000, umskih povrina, npr. poumljavanje, obnavljanje umskih potencijala i prevencija, neproizvodne investicije.
Trea os, Gospodarska raznolikost i kvaliteta ivota, podupire raznolikost ruralnoga gospodarstva i kvalitetu ivota u ruralnim podrujima.
to je raznolikost ruralnoga gospodarstva?

Tradicionalni izvori radnih mjesta i prihoda u ruralnim podrujima, poljoprivreda, umarstvo i pratea mala industrija u posljednjim desetljeima slabe to je rezultiralo odlaskom ljudi sa sela. Meutim, ruralna podruja i male zajednice nerijetko imaju prirodne izvore, autentine poljoprivredne i ekoloke aktivnosti, povijest i arm malih mjesta. Ovo je potencijal za jedan drukiji tip gospodarskoga razvoja i ivota za lokalno stanovnitvo koje ove prednosti moe iskoristiti uz primjenu netradicionalnih i modernih pristupa. Na primjer, pokretanje i razvoj seoskog i eko-turizma te poslova koji su s njima u vezi, oivljavanje i komercijalizacija lokalnih obrta, ponuda novih usluga koje se temelje na postojeim izvorima itd. Mjere tree osi namijenjene su otvaranju mogunosti za zapoljavanje te stvaranju uvjeta za rast i gospodarske promjene u ruralnim podrujima. Kako bi ruralna podruja ostala atraktivna i buduim naratajima, projekti se mogu baviti i pitanjima poput edukacije i stjecanja vjetina, informiranja te poduzetnitva. Tri su tematske osi dopunjene jednom vrstom metodoloke horizontalne osi, takozvani LEADER pristup (os LEADER).
131
Pristup LEADER67 (Povezanost aktivnosti za razvoj ruralnog gospodarstva) koncept je koji je inicirala Europska komisija. Ovim se pristupom ruralno stanovnitvo i lokalni imbenici, ukljuujui i lokalnu upravu nastoje mobilizirati da razmotre potencijale svojega kraja te izrade i primjene svoje razvojne strategije. LEADER se odnosi na lokalne razvojne strategije koje obuhvaaju integrirajue i multisektorske
aktivnosti koje se razrauju i primjenjuju pristupom odozdo prema gore. Takoer vano je osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova) koje e voditi cjelokupan proces koji ukljuuje inovacije, suradnju i umreavanje.
Korisnici EPFRR projekata

Ruralni imbenici, najaktivniji u lokalnim inicijativama za ruralni razvoj: Profesionalne organizacije i sindikati (koji predstavljaju poljoprivrednike, strunjake koji nisu poljoprivrednici i mala poduzea), Trgovake udruge, Lokalni politiari, Udruge za zatitu okolia, Organizacije koje pruaju usluge u kulturi, zajednici ukljuujui medije, enske udruge, Poljoprivrednici, umari, mlade. EPFRR je jedan fond s jedinstvenim skupom pravila za ruralni razvoj.68 Ranije se ruralni razvoj nancirao iz takozvanog Europskog fonda za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi, koji je do 2006. bio dio Strukturnih fondova EU-a. Njegove dvije komponente, komponenta usmjeravanja i komponenta garancija imale su razliita pravila o programiranju, nanciranju, izvjetavanju i nadzoru. Hrvatski e korisnici moi koristiti EPFRR tek nakon prikljuenja EU-u, no u pretpristupnom razdoblju, program SAPARD i komponenta V Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPARD) slue upravo pripremi za taj fond.
PROJEKTI RURALNOG RAZVOJA KOJE JE U ZEMLJAMA LANICAMA FINANCIRALA EUROPSKA UNIJA

Edukativna mlijena farma Sveti Josip
Projektna zamisao potekla je od mljekara Luca Nouwena iz Kempena, zabaenog ruralnog belgijskog okruga. On je odluio obogatiti svoje aktivnosti uvoenjem edukativnih i rekreacijskih usluga za posjetitelje svoje farme (za kolsku djecu, odrasle, pojedince itd.). Ovu je zamisao poduprla lokalna akcijska grupa Leader+, koja je s drugim lokalnim ruralnim, turistikim i sociokulturnim imbenicima izradila prijedlog projekta.
Odrivi centar za hranu i poljoprivredu SFFC

Novi SFFC u podrujima Wealdena i Rothera, u jugoistonoj Engleskoj, rezultat je inovativnog projekta iji je cilj informiranje i savjetovanje lokalnih poduzetnika. Centar nudi specijalizirane teajeve izraene prema potrebama lokalnih poljoprivrednika, programe praktinog rada, potporu kroz kontinuirano mentorstvo i poduku, obuku i savjetovanje o ekoloki odrivim praksama, umreavanje i suradnju uz podrku novim inicijativama udruivanja poljoprivrednika i uzgajivaa u zadruge, promidbu lokalnih proizvoda te povezivanje proizvoaa s trgovinama na malo.
Sportski i usluni centar De Punt

Flevoland se nalazi u mirnoj pokrajini na zapadu Nizozemske koja je vrlo aktivna u na poljoprivredi temeljenom razvoju, a sada raspolae i rastuom industrijom te mnogim drugim unaprijeenimsocijalnim djelatnostima. Cilj je projekta bio da pobolja kvalitetu ivota u ovome ruralnom kraju. Ovo je dobar primjer projekta koji se izvodio odozdo prema gore jer se
Informacijski i marketinki Hundisburg i proizvodnja buke
centar
ciglane
Ciglana Hundisburg u njemakoj pokrajini Saskoj-Anhaltu ima veliku regionalnu vrijednost. Smatraju je tehnikim spomenikom. Proizvodnja cigle ondje je poela na prijelazu u 20. stoljee. Tridesetih godina prologa stoljea
67 68
Vie podataka o LEADER-u potraite na: http://ec.europa.eu/agriculture/rur/leaderplus/index_en.htm Vie podataka o ruralnom razvoju u EU potraite na: http://ec.europa.eu/agriculture/rurdev/index_en.htm
132
skupina mjetana odluila odrei svojega slobodnog vremena kako bi se poboljali sportski objekti Ideja je bila da se objekti razliite namjene integriraju u jedinstveni centar. Osnovali su sportsko drutvo. Sav posao obavili su volonteri drutva. Organizirali su brojne aktivnosti za prikupljanje sredstava od kojih je najzanimljivija bila inovativna i uspjena aukcija kojom je prikupljeno 75.000 eura. Projektni su partneri na aukciji prodavali razliite vrste usluga i predmeta koje su darovala lokalna poduzea i mjetani, od domaih kolaa do zavarivakih i vodoinstalaterskih usluga. Projekt je rezultirao obnovom jedne zgrade, prostorom i uslugama kojima se koriste djeca i odrasli.
ciglana je prestala s moderniziracijom svoje tehnologije, a proizvodnja se odravala na minimumu. Meutim, za ouvanje zgrada od povijesne vanosti u njihovu izvornom obliku, postali su vani tradicionalni graevinski materijali te je potreba za njima poela rasti. Stoga je udruga Forderverein Technisches Denkmal Ziegelei Hundisburg razvila dvije projektne ideje. Prvo, odluili su osnovati marketinki i informacijski centar i drugo, obnoviti proizvodnju buke u ciglani. Trenutano ciglana nudi nekoliko razliitih sadraja: proizvodne pogone, muzej, stolariju, radionicu za lonarstvo te hostel. Organiziraju i razliite teajeve uz mogunost noenja.
Bornholm gradi svjetionike Arheoloko nalazite Nasium

The Pays dAccueil des vallees de lOrnain et de la Saulx (PAVOS, Francuska) karakteristian je po demografskom i gospodarskom nazadovanju. Meutim ovaj je kraj bogat arheolokom batinom iz doba renesanse i ima velik turistiki potencijal. Najprije je osnovana udruga zaduena za provedbu projekta koja je preuzela odgovornost za poboljanje komunikacijske strukture i podizanje svijesti u lokalnome okruenju o nalazitima u Nasiumu. Organizirane su posjeti nalazitima i struni vodii te turistika i kulturna zbivanja kako bi se potaknuli stanovnici regije da posjete arheoloka nalazita. Izraena je i web-stranica o projektu. U 2004. godini 11.000 posjetitelja sudjelovalo je u voenim posjetima nalazitu. Bornholm je malen, udaljeni otok na istoku Danske. Vrlo je lijep i ima stjenovitu obalu. Bornholm gradi svjetionike zajedniko je ime za cijeli lokalni razvojni plan. Nakon iscrpnih javnih sastanaka odranih na cijelome otoku, lokalna je skupina Leader+ izradila i provela tri prioritetna projekta: A: Razvoj digitalnih medija i informatike tehnologije kao potpora lokalnim umjetnicima i obrtnicima; B: osnivanje kue kulinarske umjetnosti kao regionalnog razvojnog centra koji podupire proizvoae hrane na malo. Centar vodi rauna o podrijetlu hrane te promie koncept iz zemlje na stol; C: osnivanje poslovne kue koja radi na umreavanju lokalnih poduzetnika kako bi pridonijela stvaranju radnih mjesta.
Pristup Leader Ljudi i kamen

Regija Mullerthal u Luksemburgu poznata je po svojem jedinstvenome krajoliku. Projekt koji je trenutano u tijeku koristi se kamenom, dragocjenim prirodnim bogatstvom pokrajine, u radu na trima odvojenim podrujima: geologiji, gospodarskoj eksploataciji i funkciji kamena kao prirodnog stanita. Kako bi se podigla svijest o vanosti geologije ovoga podruja, u sklopu projekta prikupit e se izlobena zbirka i predstaviti u cijeloj regiji. Planira se izrada presjeka Mullerthala koji e povezati dvije ukljuene opine i ilustrirati prolost kamenoloma. Sva mjesta u pokrajini dobit e geoloku kutiju s materijalima i profesionalnim uputama za upotrebu u lokalnim kolama. Na satovima likovnoga odgoja uenici e moi raditi s lokalnim kamenom, klesati i izraivati mozaike. Transnacionalna edukacija za vodie i menadere regionalnih muzeja - tri alpske regije u Austriji i Njemakoj. Na temelju zajednikih interesa i prioriteta, lokalne akcijske skupine iz triju regija identicirale su zajedniki cilj svoje razvojne strategije. Povezivanjem turizma i kulture ovim se projektom namjerava promicati zapoljavanje u ovim trima regijama. Kako bi iskoristile najbolja dosadanja iskustva, regije su se savjetovale sa nositeljima slinih projekata u Italiji.
133
EUROPSKI FOND ZA RIBARSTVO

Europski fond za ribarstvo (EFR) instrument je koji podupire Zajedniku ribarsku politiku EU. EFR je koncipiran tako da osigurava odrivo ribarstvo i industriju akvakulture. Europski fond za ribarstvo (European Fisheries Fund) iz kojeg se nanciraju aktivnosti od istraivanja trita do modernizacije ote i smanjenja ribarskih kapaciteta, snaan je alat za upravljanje europskim ribarskim sektorom. Fond je operativan od 2006. godine, a zamjenjuje Financijski instrument za usmjeravanje u ribarstvu (EIUR) koji je godinama bio instrument za strukturnu reformu ribarskog sektora Europske unije. Novoosnovani EFR djeluje rame uz rame uz Operativne programe Strukturnih fondova u istom razdoblju, od 2007. do 2013. Zajedniku je ribarsku politiku (CFP)69, iako staru svega dvadeset godina, bilo nuno reformirati zbog njezine nedovoljne uinkovitosti u ostvarivanju osnovnih ciljeva, a to su ouvanje ribljega fonda, zatita morskoga okolia, gospodarska odrivost europskih ota te kvalitetna ponuda ribe na tritu. Smanjenje ribljega fonda ima snane negativne posljedice na prihode ribara, ravnoteu morskoga ekosustava i ponudu ribe na tritu Europske unije. Kako bi ribarstvo postalo bioloki, ekoloki i gospodarski odrivo, bilo je nuno provesti reformu. Reforma Zajednike ribarske politike denira gospodarske, ekoloke i socijalne ciljeve u ribarskome sektoru, ostvarive kroz projekte koje nancira Europski fond za ribarstvo. U kontekstu reforme, fond moe osigurati sredstva kako bi se: Osigurala dugorona budunost ribarstva i odrivo iskoritavanje ribljih resursa; Smanjio pritisak na riblji fond prilagoavanjem kapaciteta flote raspoloivim ribljim resursima; Promicao odriv razvoj ribarenja u slatkim vodama; Podupro rast gospodarski odrivih poduzea u ribarskome sektoru i poveala konkurentnost operativnih struktura; Zatitio okoli i morski resursi; Potaknuo odriv razvoj i poboljala kvaliteta ivota u podrujima s aktivnom ribarskom industrijom.
Zemlje lanice pripremaju strateke planove i operativne programe kako bi mogle iskoristiti sredstva iz EFR-a. Nacionalni strateki planovi deniraju nacionalne prioritete u skladu s trenutanim ciljevima Zajednike ribarske politike.
Aktivnosti Europskog fonda za ribarstvo (EFR)

Prioritetne mjere EFR-a pokrivaju: Prilagodbu ribarske flote EU-a: financijska pomo dostupna je ribarima i vlasnicima ribarskih brodova koji su pogoeni mjerama za borbu protiv prekomjernog izlova ribe, za zatitu javnog zdravlja, ili onima kojima treba pomo kako bi privremeno ili trajno prestali s ribolovom, prekvalificirali se ili otili u prijevremenu mirovinu. Dodjeljuju se i sredstva za modernizaciju ribarskih brodova, na primjer za smanjenje koliine brodskog otpada, poboljanje pogona i smanjenje pritiska na okoli, ali pod uvjetom da se ne poveavaju kapaciteti za ulov. Zatita akvakulture, ribarenje u slatkim vodama, prerada i plasman na trite: EFF promie upotrebu metoda kojima se smanjuju negativne posljedice ribarstva na okoli te poboljava ljudsko zdravlje i zdravlje ivotinja kao i sigurnost i kvaliteta proizvoda. Sredstva se mogu odobriti za projekte koji e poboljavatikvalitetu ribarskih proizvoda te njihov plasman na trite. Ova se pomo dodjeljuje iskljuivo mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Zajedniko djelovanje usmjereno prema: odrivome razvoju ili zatiti prirodnih resursa, poboljanju usluga koje pruaju ribarske luke, jaanju trita ribljih proizvoda i razvoju partnerstva izmeu znanstvenika i izvoaa u ribarskome sektoru; Odriv razvoj obalnih ribarskih podruja: EFR podupire mjere i inicijative za diverzifikaciju i jaanje gospodarstva u podrujima koja su pogoena padom ribarskih aktivnosti. Hrvatski e korisnici moi koristiti EFR tek nakon prikljuenja EU-u, no u pretpristupnom razdoblju, program SAPARD te komponenta V Instrumenta za pretpristupnu pomo (IPARD) slue upravo pripremi za taj fond.
69
Vie informacija o ribarskoj politici i Europskom fondu za ribarstvo potraite na: http://ec.europa.eu/sheries/cfp_en.htm
134
Hrvatska nije lanica EU-a, tip projekata koji se mogu nancirati kroz EFR u Hrvatskoj se nanciraju iz programa PHARE, u skladu sa sektorskom politikom za ribarstvo. Sljedei primjer ilustrira projekt koji i u fazi pristupanja Hrvatske EU-u bitno podupire provedbu Zajednike ribarske politike:
Program: Phare 2005 Ribarska luka u Umagu - izgradnja Vrijednost projekta: 1,4 milijuna eura Ciljevi i rezultati: Izgradnjom ribarske luke poveat e se uinkovitost ribara te e se ojaati ribarski sektor u Istarskoj upaniji. Ovim je projektom ribarski sektor prvi put dobio znatna pretpristupna sredstva za jaanje institucionalnih kapaciteta, ribarske inspekcije i lokalnih struktura. Ovaj projekt predstavlja jednu od sedam komponenata cjelokupnog projekta Potpora Hrvatskoj u pripremi i provedbi strategije razvoja ribarskog sektora u kontekstu prilagodbe i provedbe Zajednike steevine koja ukljuuje Zajedniku ribarsku politiku (CFP). Ukupna vrijednost projekta iznosi 5,154 milijuna eura, od ega Hrvatska ulae 838.000 eura. Sljedee tri od ukupno sedam komponenata osiguravaju tehniku pomo s ciljem: izgradnje institucionalnih kapaciteta i potpore Upravi ribarstva u upravljanju i nadzoru zajednike ribarske politike izrade i provedbe nacionalne ribarske strategije i organizacije trita ribljih proizvoda procjene zaliha bentoskih (pridnenih) riba i koljkaa koji se komercijalno eksploatiraju u Hrvatskoj Posljednje tri komponente obuhvaaju dvije s ciljem jaanja Uprave ribarstva (raunalna oprema te oprema za inspekciju) i jednu za ribarsku zadrugu koja provodi pilot projekt osnivanja prve udruge proizvoaa u ribarskom sektoru koja je zaduena za opremu za zamrzavanje, skladitenje i primarnu obradu ribe. Tko je imao koristi od ovog projekta? Glavni je korisnik projekta Luka uprava Umaga i Novigrada, ali to su i ribari istarske regije. Projektom koordinira Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
135
KORISTI OD HRVATSKIH ISKUSTAVA S PROGRAMOM IPA U PRIPREMAMA ZA UPRAVLJANJE STRUKTURNIM INSTRUMENTIMA

Strukturne instrumente treba promatrati kao izravan nastavak aktivnosti poduzetih u pripremama za upravljanje programom IPA u Hrvatskoj, ali u veem opsegu. Kao to je ranije navedeno, jedan od glavnih ciljeva programa IPA jest pripremiti zemlju kandidata za uspjeno upravljanje strukturnim instrumentima, to je, prema mnogima, bilo proputeno u prethodnim pretpristupnim programima. Iskustvo u Hrvatskoj steeno u pripremama za IPA-u vrlo je vano za sve faze pripreme, te postavlja temelje za upravljanje strukturnim instrumentima: Programiranje je prvi korak u praktinom koritenju strukturnih instrumenata, kao to je to sluaj i s programom IPA. Iskustvo steeno na izradi Okvira za usklaenost strategija (OUS) za IPA komponente III i IV izravno emo moi koristiti u tijekom izrade Nacionalnog stratekog referentnog okvira (NSRO), odnosno njegova sadraja (npr. pri izradi socio-ekonomske analize) i procesa konzultacije sa svim relevantnim dionicima (od kljunih ministarstava, udruga poslodavaca, sindikata do nevladinih organizacija i svih ostalih socio-ekonomskih partnera). U drugom koraku, isto kao i u sluaju IPA-e, Hrvatska e izraditi odreen broj operativnih programa koji e odgovarati prioritetima iz Nacionalnog stratekog referentnog okvira. Slika 23 usporeuje hijerarhiju programskih dokumenata strukturnih instrumenata nove zemlje lanice (Bugarska) s IPA komponentama III i IV u Hrvatskoj te pokazuje da svojim sadrajem podupiru iste vrste aktivnosti i investicija.
Slika 23. Struktura programskih dokumenata strukturnih instrumenata u Bugarskoj i struktura programskih dokumenata programa IPA u Hrvatskoj Struktura programskih dokumenata strukturnih instrumenata u Bugarskoj OP Regionalni razvoj OP Konkurentnost NSRO u Bugarskoj OP Razvoj ljudskih potencijala OP Okoli OP Promet OP Administrativni kapaciteti Struktura programskih dokumenta programa IPA u Hrvatskoj OP Okoli OP Promet OP Regionalna konkurentnost OP Razvoj ljudskih potencijala
OUS u Hrvatskoj
Nadzor i evaluacija u strukturnim instrumentima moe se usporediti s mehanizmima stvorenima za potrebe IPA-e, osnivanjem i djelovanjem nadzornih tijela i iskustvom iz evaluacija provedenih na ranijim operativnim programima IPA-e.
136
Institucionalna struktura potrebna za upravljanje strukturnim instrumentima u osnovi je ista kao i kod IPA-e, ali naravno, odgovara irem opsegu prihvatljivih aktivnosti. Mnoge institucije na nacionalnoj razini u Hrvatskoj e se morati dodatno ukljuiti, ali jo vie na regionalnoj i lokalnoj gdje
e se provoditi ciljne aktivnosti i to u procesima sudjelovanja u programiranju, pripremi kvalitetnih projekata, izgradnji snanijih partnerskih odnosa te uspostavljanju horizontalne i vertikalne suradnje. Stvaranje funkcionalnog Sustava za upravljanje nancijama i nadzor u sklopu IPA-e optimalan je nain da se postigne pouzdano upravljanje nancijama i odgovarajua zatita nancijskih interesa Zajednice u sluaju nanciranja iz strukturnih instrumenata.
Kako e se denirati alokacija nancijskih sredstava iz strukturnih instrumenata za Hrvatsku?

Od 1988. statistike teritorijalne jedinice (NUTS) parametri su za izraun iznosa nancijske pomoi iz strukturnih instrumenata. Parametri za deniranje regija NUTS I, NUTS II, NUTS III su sljedei: i) povrina i ii) broj stanovnika u regiji. Podobnost regije za Kohezijski fond izraunava se na razini NUTS I, za EFRR na razini NUTS II, za ESF na razini NUTS II i III, a za ciljeve Europske teritorijalne suradnje/EFRR na razini III. Statistike jedinice prikazane su na karti 10.
Karta 10. Klasikacija statistikih teritorijalnih jedinica u Hrvatskoj
Sljedea tablica pokazuje NUTS klasikaciju u Hrvatskoj koja je u skladu s Uredbama Europske komisije o uspostavljanju zajednike klasikacije teritorijalnih jedinica za potrebe statistike. U oujku 2007. Eurostat je odobrio hrvatsku klasikaciju prikazanu u tablici 32.
137
Tablica 32. Klasikacija statistikih teritorijalnih jedinica u Hrvatskoj

RAZINA
NUTS I NUTS II NUTS III
BROJ STANOVNIKA
3.000.000 < n < 7.000.000 800.000 < n < 3.000.000 150.000 < n < 800.000
BROJ REGIJA U HRVATSKOJ

1 (cijeli teritorij Hrvatske) 3 regije (sredinja i istona, jadranska i sjevero-zapadna regija) 21 upanija (ukljuujui i Grad Zagreb)
Prema podacima Eurostata, hrvatski je BDP po stanovniku u 2007. bio 8.445 eura, to je 58% prosjenog BDP-a u EU-25. To znai da e nakon pristupanja cijela Hrvatska vjerojatno uivati pogodnosti od nanciranja u skladu s Ciljem konvergencije.
Pripreme za upravljanje strukturnim instrumentima u Hrvatskoj trenutano stanje i budui izazovi

U sklopu hrvatskih pristupnih pregovora aktivnosti su znatno poodmakle u poglavlju 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, ali i u drugim otvorenim poglavljima Zajednike steevine. U vezi sa spomenutim poglavljem, relevantne nacionalne institucije pokazale su kompetentnost u poimanju zahtjeva Kohezijske politike EU-a i postavile jasne ciljeve i rokove. Zbog sloenosti Kohezijske politike i njezine horizontalne prirode, znatan broj drugih poglavlja o kojima se pregovara u uskoj je vezi s 22. poglavljem (javna nabava, konkurentnost, nancijska kontrola, socijalna politika i okoli) i utjecat e na tempo pregovora. Osim toga, hrvatske e se vlasti morati potruditi oko uspostave uinkovitih nacionalnih i regionalnih institucija (na primjer: struno osoblje) i pokazati svoju sposobnost dobrog upravljanja dodijeljenim nancijskim sredstvima. Razdoblje koje slijedi bit e vrlo vano, gotovo presudno za hrvatsku budunost u vezi s upravljanjem strukturnim instrumenatima. Konani iznos koji e iz strukturnih instrumenata biti dodijeljen Hrvatskoj i percepcija sposobnosti hrvatskih institucija da upravljaju tim sredstvima bit e posljedica rezultata pokazanih u pretpristupnim fondovima, posebno IPA-i. Zbog toga Hrvatska mora uloiti maksimalan napor u pretpristupnom razdoblju i postaviti vrst temelj za uspjeno upravljanje buduim fondovima u korist svih hrvatskih graana.
138
U OVOM ETE POGLAVLJU NAI:

Pregled naina upravljanja financijskim instrumentima Europske unije i okvirnih dokumenata za Hrvatsku, Opis postupaka za dodjelu bespovratnih sredstava i javnih ugovora, Savjete kako uinkovito koristiti bespovratna sredstva EU-a i javne ugovore.
KAKO SE UPRAVLJA FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA EUROPSKE UNIJE?

Trenutano se nancijski instrumenti Europske unije temelje na sljedeim glavnim tipovima upravljanja: Centralizirani, znai da program vodi sredinjica Europske komisije (Bruxelles) u ime vlade drave koja je korisnica sredstava EU-a. Dekoncentrirani, znai prijenos odgovornosti za upravljanje programima pomoi sa sredinjice Europske komisije (Bruxelles) na Delegaciju Europske komisije u zemlji koja je korisnica sredstava EU-a. Pri tom Delegacija pokriva sve faze projektnog ciklusa. Decentralizirana provedba vanjskih programa pomoi Europske komisije znai djelomian prijenos odgovornosti za upravljanje programima pomoi sa sredinjice Europske komisije (Bruxelles) na vlasti zemlje korisnice. Pritom zemlja korisnica pokriva provedbenu fazu projektnog ciklusa, a Komisija zadrava ukupnu odgovornost u skladu s ugovorima Europske komisije. Podijeljeno upravljanje, vezano za strukturne fondove Europske unije namijenjene zemljama lanicama.70 Nacionalne vlasti, u ime Komisije, upravljaju isplatama korisnicima. Zajedniko upravljanje, odreeni zadaci provedbe delegiraju se meunarodnim organizacijama. Programi Zajednice71, pak, predstavljaju poseban sluaj u sklopu upravljanja EU-ovim fondovima. Neki obuhvaaju i centralizirane i decentralizirane mjere/aktivnosti, ali neki su programi potpuno centralizirani, primjerice Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj. U sluaju centraliziranih mjera ili programa, Komisija je za upravljanje EU-ovim fondovima obvezala izvrne agencije.72 One su pravno neovisna tijela, ali nancijski povezana s Komisijom jer od nje dobivaju sredstva te provode njezine politike. Svi nancijski instrumenti Europske unije funkcioniraju na temelju posebne uredbe EU-a koja denira tematska podruja i odgovarajue nancijske propise, a svaka je zemlja partner obvezna potovati i primjenjivati ta pravila i na nacionalnoj razini.
KOJI SU OKVIRNI DOKUMENTI ZA HRVATSKU, U VEZI S FINANCIJSKOM POMOI EU-a?

Kao to je ve spomenuto, EU-ovim se fondovima upravlja na razliite naine. Meutim, bez obzira na oblik upravljanja, vano je naglasiti da EU podupire projekte koje iniciraju i provode razliiti korisnici iz razliitih sektora gospodarskog i drutvenog ivota. Projekti koji se podupiru moraju zadovoljiti posebne i ope ciljeve odreenih nancijskih instrumenata odreene europske politike. Financijska pomo EU-a Hrvatskoj temelji se na nekim kljunim dokumentima koji pomau u planiranju i upotrebi pomoi u pristupnom procesu te ostvarivanju dobrobiti za graane u gospodarskoj, demokratskoj i socijalnoj sferi ivota.
70 71 72
Strukturni fondovi, Kohezijski fond i EU-ovi fondovi iz podruja poljoprivrede i ribarstva opisani su u IV. poglavlju Svi Programi Zajednice, u kojima Hrvatska sudjeluje, opisani su u III. poglavlju http://europa.eu/agencies/index_en.htm
140
KAKO ISKORISTITI POMO EU-a
TO MORAMO ZNATI?
Ugovorni okvir za odnose EU-a i Hrvatske prije pridruivanja Uniji definiran je Ugovorom o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), koji je stupio na snagu 1. veljae 2005. Financijska pomo Hrvatskoj u uskoj je vezi s pridruivanjem, a projekti proizlaze iz prioriteta identificiranih Pristupnim partnerstvom za Hrvatsku. Viegodinji indikativni financijski okvir (VIFO) dopunjuje paket za proirenje. VIFO osigurava informacije o namjerama Komisije u vezi s indikativnom raspodjelom financijskih sredstava po zemlji i komponentama. Ova financijska matrica formira vezu izmeu politikog okvira i procesa izrade prorauna. Revidira se na godinjoj osnovi, a za trogodinje razdoblje. Najnoviji Viegodinji indikativni financijski okvir predstavljen je u II. poglavlju. Na temelju iznosa iz VIFO-a i prioriteta identificiranih unutar politikoga okvira, za Hrvatsku se priprema Viegodinji indikativni planski dokument (VIPD). Tim dokumentom Komisija predstavlja posebne ciljeve i odluke o projektima koji e se financirati iz pretpristupne pomoi. Oni takoer pokrivaju trogodinje razdoblje. Svi ovi dokumenti predstavljaju opi okvir EU-ova nanciranja pretpristupnog procesa. Iz perspektive tih prioriteta, hrvatska Vlada razrauje svoje nacionalne strategije i razvojne programe pojedinih sektora, kao to su regionalni razvoj, socijalna kohezija, energija, promet, poljoprivreda itd. Nacionalni dokumenti odraavaju i strateke prioritete EU-a jer je s gledita budueg hrvatskoga lanstva u Uniji potrebna snana veza izmeu nacionalnih i europskih politika. Iz perspektive Republike Hrvatske kljuni strateki dokument jest Strateki okvir za razvoj (SOR). SOR definira hrvatske gospodarske ciljeve i instrumente za njihovo ostvarenje u razdoblju od 2006. do 2013. s glavnim ciljem da se postigne napredak kroz razvoj konkurentnoga gospodarstva i socijalne kohezije. Svake godine Komisija i hrvatska Vlada potpisuju financijske ugovore o europskoj pomoi za svaki od financijskih instrumenta EU-a koji se koriste u Hrvatskoj. Da bi novac Europske unije stigao do pojedinih korisnika, potreban je jo jedan korak jer se nancijska potpora mora dobro isplanirati. Trenutani nancijski instrument za Hrvatsku, Instrument pretpristupne pomoi (IPA) ukljuuje Saetak projekta (PF), Operativne programe (OP) te Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj. Oni su rezultat procesa programiranja. Svojim programskim pristupom, komponente programa IPA pripremit e Hrvatsku za upravljanje strukturnim i Kohezijskim fondovima nakon pridruivanja. Proces programiranja odreuje:
ciljeve i glavne pravce izdataka u zadanome
sektoru,
nacionalne institucije odgovorne za koordinaciju i
upravljanje relevantnim sredstvima,

indikativne iznose i raspodjelu sredstava po
sektorima i mjerama. Tipovi programskih dokumenata prema komponentama programa IPA prikazani su u Tablici 33:
Tablica 33. Relevantni programski dokumenti prema komponentama IPA-e
Komponenta programa IPA

I. POMO U TRANZICIJI I IZGRADNJA INSTITUCIJA II. PREKOGRANINA SURADNJA III. REGIONALNI RAZVOJ IV. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA V. RURALNI RAZVOJ
Saetci projekata

Operativni programi

Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj

141
Nakon to je Europska komisija pripremila i odobrila Saetke projekata, Operativne programe i Plan za poljoprivredu i ruralni razvoj, relevantne hrvatske vlasti izborom tisua projekata moraju pokrenuti njihovu provedbu. Na taj nain programi utiru put za pojedinane projekte. Nadalje, odgovorne institucije moraju obaviti procjenu izabranih projekata,
sklapanje ugovora te nadzor provedbe projekata. Slika 24 predstavlja kljune prekretnice u vezi s pripremom i provedbom Operativnih programa u Hrvatskoj i dodatnu vezu s drugim poglavljima ovoga prirunika.
Slika 24. Prekretnice za pripremu i provedbu Operativnih programa u Hrvatskoj
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
REGULATORNA PRIPREMA
Reg
PRIPREMA OPERATIVNIH PROGRAMA

Izrada Operativnih programa Uspostavljanje strukture upravljanja i zapoljavanja Priprema zakonskog okvira Deniranje procedura plaanja, kontrole, revizije, otkrivanja nepravilnosti, uklanjanja nepravilnosti itd. Priprema i provedba Komunikacijskog plana s ciljem informiranja javnosti Deniranje procedura za redovno podnoenje izvjetaja, monitoring i evaluaciju Deniranje procedura za arhiviranje
ulati vn razin a a
Operativna programska razina
UPRAVLJANJE FINANCIJAMA INFORMIRANJE I PUBLICITET PODNOENJE IZVJETAJA, MONITORING I EVALUACIJA ARHIVIRANJE PROVEDBA OPERATIVNIH PROGRAMA
Projektna razina Od programa do projekata, Poziv na dostavu prijedloga projekata i Poziv na natjeaje za bespovratna sredstva i javne ugovore (vidi V. poglavlje) Identikacija potreba i problema, planiranje aktivnosti i resursa (vidi VI. poglavlje) Praktini koraci provedbe projekata koje nancira EU, Korisni praktini alati za voenje EU projekta (VII. poglavlje)
IZRADA PRIJEDLOGA PROJEKTA
VOENJE PROJEKTA

Pojedinani se projekti ne provode odvojeno od Operativnih programa. Naprotiv, projekti moraju ostvariti svoje posebne ciljeve, ali moraju pridonijeti i ostvarenju irih programskih ciljeva od strateke vanosti. Projekti moraju proizvesti rezultate. Cilj je programa da na temelju tih rezultata postigne dugoroni uinak u zajednici i podrujima u razvoju.
Fondovi EU-a dodjeljuju se projektima na konkurentskoj osnovi. Kako bi se izabrali najbolji projekti u odgovarajuem podruju, Europska komisija, njezine agencije te ugovaratelji na nacionalnoj razini moraju organizirati pozive na dostavu prijedloga projekata i pozive na natjeaje. Slika 25 ilustrira proces koji poinje od odgovarajueg nancijskog instrumenta EU-a, a zavrava pojedinanim ugovorom.
142
Slika 25. Od nancijskog instrumenta EU-a do ugovora

EU-ovi nancijski instrumenti
Saetci projekata / Operativni programi / Plan za ruralni razvoj
Natjeaj za projekte / Prioritetne mjere / Operacije
Poziv na dostavu prijedloga projekata
Poziv na natjeaj
Bespovratna sredstva
Ugovori za: - pruanje usluga, - nabavu roba ili - izvoenje radova.
Izbor / Evaluacija primljenih prijedloga projekata / ponuda
Financiranje (i sunanciranje) pojedinanih ugovora
Provedba potpisanih ugovora
Provedba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ukljuujui i podugovore za: - pruanje usluga, - nabavu roba i - izvoenje radova.
Provedba pojedinih ugovora za: - pruanje usluga, - nabavu roba ili - izvoenje radova.
U Hrvatskoj pozive na dostavu prijedloga projekata i pozive na natjeaje izdaje ugovaratelj za provedbu projektnih saetaka (komponenta I programa IPA), operativnih programa (komponenta II, III i IV programa IPA) ili Plana za ruralni razvoj (komponenta V programa IPA). Tablica 34. pokazuje vrste poziva na dostavu prijedloga projekata prema komponentama programa IPA u Hrvatskoj.73
Tablica 34. Vrste poziva prema komponentama programa IPA
Poziv za prijedloge projekata
Bespovratna sredstva I. POMO U TRANZICIJI I IZGRADNJA INSTITUCIJA II. PREKOGRANINA SURADNJA III. REGIONALNI RAZVOJ IV. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA V. RURALNI RAZVOJ
73
Poziv na natjeaje Twinning

Usluge Nabava Radovi
Komponente programa IPA
Vie o institucijama i internetskim stranicama na kraju ovoga poglavlja.
143
U sluaju centraliziranoga upravljanja, EU redovito objavljuje pozive na dostavu prijedloga projekata i pozive na natjeaje. Njih organiziraju Europska komisija u Bruxellesu ili njezine agencije, ili Delegacija Europske komisije u zemlji korisnici sredstava.74
Saznajte vie
BESPOVRATNA SREDSTVA
to su bespovratna sredstva?
Bespovratna sredstva izravna su plaanja nekomercijalne naravi odreenome korisniku. Komisija dodjeljuje sredstva u tome obliku kako bi se proveli projekti ili aktivnosti koje su u vezi s politikama Europske unije. Takva sredstva mogu biti dodijeljena za razliita podruja: istraivanje, obrazovanje, zdravstvo, zatitu potroaa, zatitu okolia, humanitarnu pomo itd. Bespovratna sredstva za zemlje kandidate izravno se, iz prorauna EU-a, dodjeljuju organizaciji korisnici bespovratnih sredstava. Meutim, Europska komisija i vlada zemlje korisnice prethodno su se dogovorile o shemama dodjele bespovratnih sredstava i tipovima projekata koji e biti ukljueni u relevantne EU-ove programe.75
Shema dodjele bespovratnih sredstava: odreuje ciljeve i opseg pomoi koja se dodjeljuje u obliku bespovratnih sredstava za projekte koji promiu ciljeve politike Europske komisije. Shema dodjele bespovratnih sredstava organizira se kroz natjeaje za dostavu prijedloga projekata. Svaki e odobreni projekt dobiti bespovratna sredstva koja predstavljaju dio ukupnog prorauna sheme bespovratnih sredstava. Korisnik bespovratnih sredstava: tijelo koje potpisuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Krajnji korisnici: svi koji na razini drutva ili sektora dugorono imaju korist od provedbe projekta. Ugovaratelj: slube Europske komisije u Bruxellesu, njezine agencije, Delegacija Europske komisije i provedbena tijela za svaku komponentu programa IPA u Hrvatskoj.
Dodjela bespovratnih sredstava provodi se u skladu s pravilima i procedurama Praktinog vodia kroz procedure ugovaranja pomoi Europske zajednice treim zemljama, koji je poznat i pod nazivima Praktini vodi te PRAG. 76
Tko moe zatraiti bespovratna sredstva?

Korisnici bespovratnih sredstava uglavnom su javne, privatne i nevladine organizacije. Prihvatljivost kandidata (tko sve moe zatraiti sredstva - vrste organizacija, njihov pravni status, matina zemlja itd.) specicirana je u pozivu na dostavu prijedloga projekata i odgovarajuim smjernicama za kandidate.
Primjer sheme bespovratnih sredstava za Operativni program Razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj Prioritet 2 - Jaanje socijalnog ukljuivanja i integracije osoba kojima je otean pristup tritu rada; Mjera 2.1. Potpora zapoljavanju skupina koje se nalaze u nepovoljnom poloaju prilikom zapoljavanja Ugovaratelj - Hrvatski zavod za zapoljavanje Tko moe zatraiti bespovratna sredstva za Prioritet 2, Mjere 2.1. Operativnog programa "Razvoj ljudskih potencijala"? - Neprotne organizacije, javne/privatne ustanove koje djeluju na regionalnoj i lokalnoj razini, regionalne i opinske razvojne agencije te centri za potporu malom i srednjem poduzetnitvu/tehnoloki inkubatori. Koje su ciljne skupine? - Osobe s invaliditetom, niskoobrazovane osobe, nezaposlene mlade osobe, nezaposlene starije osobe, osobe koje su dugo nezaposlene, ene, osobe koje ive u slabije razvijenim podrujima, manjine. Koje se vrste aktivnosti mogu nancirati? - Razvoj novih modela i poslovnih rjeenja za rad sa skupinama u nepovoljnu poloaju; Obuka osoblja (osnovna i napredna) u podruju zapoljavanja i pruanja usluga socijalne skrbi u radu sa skupinama u nepovoljnu poloaju; Obuka te ponovljena obuka za skupine u nepovoljnu poloaju itd.
74 75 76
http://ec.europa.eu/europeaid/work/funding/index_en.htm Vie informacija o bespovratnim sredstvima EU-a na: http://ec.europa.eu/grants/introduction_en.htm http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm
144
Planiranje dodjele bespovratnih sredstava

Prije objave poziva na dostavu prijedloga projekata, ugovaratelj u Hrvatskoj mora pripremiti i objaviti Godinji program rada i to najkasnije do 31. oujka svake godine. Godinji program rada specicira sljedee: osnovne zakonske odredbe i izvor financiranja, ciljeve programa, prioritete i oekivane rezultate, uvjete prihvatljivosti, kriterije za izbor i dodjelu sredstava, maksimalan iznos bespovratnih sredstava, plan poziva na dostavu prijedloga projekata, proraun raspoloiv za poziv na dostavu prijedloga projekata i dr. Ugovaratelj poduzima sve mjere kako bi osigurao da se Godinji program rada za dodjelu bespovratnih sredstava objavi na lokalnoj razini te na internetskoj stranici Ureda za suradnju EuropeAid77. Ako namjeravate zatraiti bespovratna sredstva EU-a za podruje svoga interesa, obavezno se na vrijeme konzultirajte s nadlenom slubom Komisije ili s hrvatskim ugovarateljem nadlenim za programe rada. Poziv na dostavu kratka je obavijest koju objavljuje ugovaratelj navodei: Referencu objave; opseg aktivnosti i lokaciju; financijski ili programski instrument; internetsku stranicu s koje s mogu preuzeti upute za prijavitelje; rok za dostavu prijave.
to su upute za prijavitelje?
To je standardni popis dokumenata namijenjen onima koji e se odazvati pozivu na dostavu prijedloga projekata. Sadri informacije i zahtjeve koje prijavitelji moraju znati kako bi izradili svoje prijedloge projekata. Ovo su glavni dokumenti koji mogu biti ukljueni: Poziv na dostavu prijedloga projekata, Upute za prijavitelje, Obrazac za prijavu, obrazac za proraun, logika matrica, Opi uvjeti za provedbu ugovora financiranih bespovratnim sredstvima EU-a, Procedure dodjele ugovora, Primjer standardnoga ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava, Drugi standardni obrasci za financijsko i narativno izvjetavanje. Upute za prijavitelje deniraju: prihvatljivost prijavitelja i partnera za dodjelu financijskih sredstava (na primjer: nevladine organizacije, mali i srednji poduzetnici, lokalne vlasti itd.), korake koje je potrebno poduzeti za prijavu, prihvatljive trokove, prijavnu proceduru, evaluacijsku i izbornu proceduru, dodatne dokumente za kompletiranje prijave: osim obrasca za prijavu, prorauna, logike matrice, drugi relevantni dokumenti koji se mogu traiti jesu poslovni plan (za male i srednje poduzetnike), statut (za nevladine organizacije), odluke opinskih vijea (za lokalne vlasti) itd. Indikativni vremenski plan za razliite faze upravljanja shemom dodjele bespovratnih sredstava predstavljen je na Slici 26.
Kako se bespovratna sredstva dodjeljuju?

Procedure prijave za dodjelu bespovratnih sredstava primjenjuju se u procesu izbora projekata kao dio sheme dodjele bespovratnih sredstava i programa. Specicirane su u pozivima na dostavu prijedloga projekata. Zainteresirane se organizacije pozivaju da prijedloge projekata prijave ugovaratelju koji vodi odreeni program. Imajte na umu da se prijedlozi projekata na centralizirane pozive (za neke od programa Zajednice) alju Europskoj komisiji ili njezinim agencijama, dok se na decentralizirane pozive alju relevantnim ugovarateljima na nacionalnoj razini (provedbena tijela za sve komponente programa IPA u Hrvatskoj).
to je poziv na dostavu prijedloga projekata?

Poziv na dostavu prijedloga projekata poziva kandidate da u zadanome roku (obino od 60 do 90 dana) poalju prijedloge projekata koji odgovaraju zahtjevima pojedinoga poziva. Kako se bespovratna sredstva dodjeljuju za razliita podruja, posebni uvjeti koje je potrebno zadovoljiti, mogu se razlikovati za svako podruje.
77
http://ec.europa.eu/europeaid/cgi/frame12.pl
145
Slika 26. Indikativni vremenski plan za provedbu sheme dodjele bespovratnih sredstava
Konana odluka o dodjeli sredstava
Pripremne radnje ugovaratelja
Registracija prijava
Izbor/Evaluacija prijava
Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava
0 Mjesec
10
11
12
Trajanje poziva na dostavu prijedloga projekata i pomo za prijavitelje
Priprema dodatnih dokumenata i nacrta ugovora
Poetak projektnih aktivnosti u skladu s potpisanim ugovorom
Ugovaratelj za prijavitelje projekata priprema upute i njihove dodatke i to za svaki poziv na dostavu prijedloga projekata. Pritom se slui obrascima iz PRAG-a koje prilagoava svakom programu za dodjelu bespovratnih sredstava. Upute navode i uvjete provedbe projekta nakon ugovarateljeve odluke o dodjeli bespovratnih sredstava. Praktini vodi kroz procedure ugovaranja pomoi EZ-a treim zemljama (PRAG) ujedinjuje sve procedure za dodjelu bespovratnih sredstava EU-a treim zemljama. Strogo je zabranjeno dodijeliti projektu bespovratna sredstva bez prethodno provedenog natjeaja.
Kako se projekti biraju i dodjeljuju?

Dostavljeni se projekti ocjenjuju u skladu s kriterijima za izbor i dodjelu objavljenima u uputama za prijavitelje. Izborni kriteriji pomau u ocjeni prijaviteljevih nancijskih i operativnih kapaciteta. Njima se utvruje: imaju li prijavitelji stabilne i dostatne izvore financiranja koji e im omoguiti da odre svoje aktivnosti za trajanja projekta i da sudjeluju u financiranju gdje je to primjereno; imaju li prijavitelji upravljake kapacitete, jesu li struni i kvalificirani da uspjeno zavre predloeni projekt. Ovo se primjenjuje i na sve partnere prijavitelja. Kvaliteta dostavljenoga prijedloga ocjenjuje se prema kriterijima za dodjelu i to u odnosu na postavljene ciljeve i prioritete. Ovi kriteriji omoguuju izbor projekata za koje je ugovaratelj siguran da su u skladu s ciljevima i prioritetima i jame vidljivost nanciranja od strane Eurospke komisije. Kriteriji pokrivaju aspekte kao to su relevantnost projekta, usklaenost s ciljevima Poziva na dostavu prijedloga projekata, kvaliteta, oekivani uinak, odrivost i isplativost. Potpora inovativnim projektima postaje sve vanija za EU. Kako bi se u izbornom procesu ostvarila prednost u odnosu na konkurenciju, ovo je dobro imati na umu prilikom razmiljanja o prijedlogu projekta. Nakon potpisivanja ugovora, ugovaratelj priprema obavijest o dodjeli za svaki Poziv na dostavu
146
78
prijedloga projekata i alje ga Europskoj komisiji koja ga objavljuje na internetskoj stranici EuropeAid-a. Ako je to vano, obavijest se plasira i na lokalnoj razini. U skladu s naelima transparentnosti, Europska komisija do 30. lipnja svake godine na svojoj internetskoj stranici objavljuje popis projekata kojima su sredstva dodijeljena tijekom protekle godine, uz izuzetak onih koji su dodijeljeni pojedincima u obliku kolarina78. Bespovratna sredstva nisu komercijalne naravi, to znai da za korisnike ne mogu rezultirati protom. U pravilu, ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava zahtijevaju i sunanciranje projekta od strane korisnika sredstava. To znai da bi izvoa projekta trebao osigurati vlastiti doprinos projektu i to u nancijskom obliku (tj. u novcu). Stope sunanciranja denirane su u Pozivu na dostavu prijedloga projekata, a ovise o naravi programa (na primjer, sunanciranje od 10 do 25% obino se trai od nevladinih organizacija, a do 50% za sheme bespovratnih sredstava namijenjene malom i srednjem poduzetnitvu. Prijaviteljev doprinos moe doi iz vlastitog prorauna ili iz vanjskih izvora. Samo u iznimnim sluajevima EU nancira provedbu projekta u cijelosti.
http://ec.europa.eu/grants/beneciaries_en.htm
JAVNI UGOVORI
Osim bespovratnih sredstava dodijeljenih na temelju poziva na dostavu prijedloga projekata, ugovaratelj u zemlji korisnici moe sklapati i javne ugovore. Nakon potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, korisnici tih sredstava postaju ugovaratelji za taj odreeni ugovor te su se obvezni strogo pridravati i naela za dodjelu javnih ugovora.
Tko su prihvatljivi kandidati?

Za javne ugovore koje nancira EU uglavnom se mogu natjecati sve zike i pravne osobe koje su osnovane i obavljaju posao u zemlji lanici, kandidatu ili zemlji korisnici EU-ova programa. Kandidati moraju biti u mogunosti isporuiti potrebne usluge, robe ili radove te ne smiju imati zabranu za isporuku tih usluga, roba ili radova. Ugovori za angairanje strunjaka, posebno dugoronih, rijetko se sklapaju s odreenim pojedincem, ve radije s poduzeem koje je pobijedilo na natjeaju i koje se obvezuje da e isporuiti usluge izabranih strunjaka, traene rezultate te da e upravljati aktivnostima i cjelokupnim projektom.
to je javni ugovor?79
Javni se ugovor dodjeljuje nakon obavljene natjeajne nabavne procedure. Ona se provodi kad ugovaratelj eli platiti za: usluge (npr. tehnika pomo, obuka, transfer znanja i iskustava) robe (npr. oprema i materijali) ili radove (npr. izgradnja infrastrukture). Dodjela javnog ugovora temelji se na naelima transparentnosti, jednakoga tretmana, nediskriminatornoga stava prema kandidatima te naela vrijednost za novac.
Kako dobiti ugovor?

Propisi EU-a za dodjelu ugovora vrlo su strogi. Ti se propisi primjenjuju u svim zemljama koje su korisnice nancijskih sredstava EU-a. Meutim propisi za javne ugovore u zemljama lanicama, na primjer u kontekstu strukturnih fondova EU-a, drukiji su od onih koji se primjenjuju u zemljama koje nisu lanice. Potovanje propisa za javnu nabavu veoma se pozorno nadzire u zemljama lanicama Europske unije. U vezi s javnim ugovorima zemlje lanice primjenjuju specine zakone EU-a koji se odnose na strukturne i Kohezijske fondove. Osim toga primjenjuju i nacionalne zakone za javnu nabavu koji su usklaeni s pravnom steevinom EU-a. Na putu pridruivanja Europskoj uniji Hrvatska mora uspostaviti i odravati sustav koji zadovoljava standarde transparentnosti, otvorenosti i pravednoga natjecanja (i za ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava i za ugovore o nabavi) koje postavlja EU. to se tie programa pomoi Europske unije namijenjih treim zemljama, ukljuujui i one koji se provode u Hrvatskoj, procedure za nabavu objedinjene su i objanjene u Praktinom vodiu (PRAG)80. Praktini je vodi radni alat koji opisuje usklaene procedure i propise ugovaranja u sklopu EU-ove pomoi treim zemljama. Prema PRAG-u, procedure nabave izvode se u skladu s odreenim
Koja je razlika izmeu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i javnoga ugovora?

U sluaju bespovratnih sredstava ugovaratelj potpisuje ugovor o bespovratnim sredstvima za projekt koji e provoditi javna, privatna ili nevladina organizacija. Bespovratna sredstva nisu komercijalne naravi i za korisnike ne mogu rezultirati protom. U sluaju javnih ugovora, ugovaratelj sklapa ugovore, plaa potrebne usluge, robe ili radove. Ugovori su komercijalne naravi. Konkurentni natjeaj osnovno je naelo dodjele ugovora.
Komu javni ugovor moe biti dodijeljen?

Ugovor koji nancira EU moe se sklopiti sa svakom pravnom osobom koja isporuuje usluge, robe ili radove. Ugovor se sklapa samo s jednim prihvatljivim kandidatom, na temelju natjeaja.
79 80
O EU-ovim javnim ugovorima saznajte vie na: http://europa.eu/agencies/public_contracts/index_en.htm http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm
147
propisima koji se razlikuju ovisno o naravi ugovora (usluge, robe, radovi) i maksimalnim iznosima. Ovo pomae u nepristranu odabiru kvaliciranih izvoaa i ostvarivanju maksimalne koristi, uz potpunu transparentnost primjerenu upotrebi javnih nancijskih sredstava. Ako namjeravate sudjelovati u natjeajnoj proceduri, morate paljivo razmotriti objavljene obavijesti o nabavi. tovie, poznavanje PRAG-a pomoi e vam da bolje shvatite relevantne procedure i naine njegove primjene. Obavijesti o natjeajima obino se objavljuju na jeziku programa EU-a, najee na engleskom.
Koje procedure primijeniti?

Pravila za primjenu standardnih procedura nabave saeta su u dolje prikazanoj tablici. Podijeljene su na procedure za nabavu usluga, roba i radova. Kad su ugovori podijeljeni na lotove, vrijednost svakoga lota uzima se u obzir za izraun maksimalnog iznosa.
to je lot?
Ugovaratelj moe podijeliti javnu nabavu na odvojene dijelove ili lotove. Kad god je predmet nabave podijeljen na dijelove, ugovaratelj dijeli i ugovore na lotove. Maksimalni iznosi u Tablici 35 temelje se na maksimalnom proraunu za odreeni ugovor (ukljuujui i sunanciranje).
Koje procedure primijeniti?

Pravila za primjenu standardnih procedura nabave saeta su u dolje prikazanoj tablici. Podijeljene su na procedure za nabavu usluga, roba i radova. Kad su ugovori podijeljeni na lotove, vrijednost svakoga lota uzima se u obzir za izraun maksimalnog iznosa.
Tablica 35. Maksimslni iznosi za ugovore o javnoj nabavi prema Praktinom vodiu za ugovorne procedure Izravna pogodba
10,000 Procedura jedne ponude
Vrsta ugovora
USLUGE (u eurima)
Meunarodni natjeaj
200,000 Meunarodna ograniena natjeajna procedura
Lokalni natjeaj*
< 200,000 ali > 10,000 Pravilo: Okvirni ugovori Izuzetak: Procedura pregovaranja <150,000 ali 60,000 Lokalna otvorena natjeajna procedura < 5,000,000 ali 300,000 Lokalna otvorena natjeajna procedura <60,000 ali > 10,000 Procedura pregovaranja
ROBE (u eurima)
150,000 Meunarodna otvorena natjeajna procedura
RADOVI (u eurima)
5,000,000 Pravilo: Meunarodni otvoreni natjeaj Izuzetak: Meunarodna ograniena natjeajna procedura
< 300,000 ali > 10,000 Procedura pregovaranja
* Dvije dodatne procedure primjenjuju se u iznimnim sluajevima: natjecateljski dijalog i izravna pogodba u pregovarakom postupku.
148
Glavne vrste procedura

Ograniena procedura - primjenjuje se na ugovore o pruanju usluga Odvija se u dvije faze. Prva faza odnosi se na pretkvalikacijsku procjenu zainteresiranih ponuaa koja se odvija prije poziva na natjeaj. Svi zainteresirani kandidati mogu sudjelovati u prvoj fazi. Kandidati se pozivaju da dostave svoju izjavu o zainteresiranosti te druge relevantne dokumente navedene u obavijesti o nabavi. Ako vae poduzee ne zadovoljava kriterije za sudjelovanje na natjeaju, moete osnovati konzorcij s partnerskim organizacijama, koji, kao cjelina, moe zadovoljiti zahtjeve navedene u obavijesti o nabavi. Primljeni odgovori u pisanu obliku i pratea dokumentacija pregledavaju se i sastavlja se ui izbor kandidata. Izabrana poduzea moraju biti prihvatljiva te mjerodavna za obavljanje traenoga posla. Ui izbor kandidata za svaki natjeaj objavljuje se u trenutku objave natjeaja, a neuspjeni se kandidati obavjetavaju da nisu zadovoljili.
to je natjeajna dokumentacija?
To je zbirka standardnih dokumenata pripremljena za sudionike natjeaja, a navodi podatke i zahtjeve koje moraju znati kako bi se mogli nadmetati. Iako natjeajna dokumentacija nije ista za usluge, nabavu i radove, glavni dokumenti koji je ine jesu:
poziv na natjeaj, popis poduzea pozvanih na natjeaj, s
kontaktima,
upute ponuaima - kako, kada i kamo
poslati ponude, detalji o sadraju tehnikih i nancijskih ponuda te evaluacijski kriteriji koji e se primjenjivati, posebni uvjeti natjeaja u odreenim sluajevima, opis poslova za usluge - upute i smjernice ponuaima o naravi ponuda koje moraju poslati tehnike specikacije za robe, projektna dokumentacija za radove, primjerak standardnog ugovora.
to je ui izbor?
To je rezultat izborne procedure kojom se dugaak popis svih prijavljenih kandidata svodi na ui izbor. Izbor podrazumijeva provjeru svih ponuda na obavijest o nabavi u kojoj su navedeni izborni kriteriji, kriteriji za dodjelu te opi opis zadatka koji je potrebno obaviti. Ui izbor ukljuit e dovoljan broj poduzea kako bi se omoguio razuman izbor i nadmetanje. U pravilu, od 4 do 8 poduzea/ konzorcija nai e se u uem izboru.
Svaki od kandidata iz ueg izbora mora dostaviti tehniku i nancijsku ponudu prema sustavu dvostrukih kuverti koji je postavio EU. U skladu s njim, svaka tehnika i nancijska ponuda prilae se u posebnim zapeaenim kuvertama, koje se umeu u paket ili jo jednu, vanjsku kuvertu. Na vanjskoj kuverti moraju biti navedeni sljedei podaci: referentni broj poziva na natjeaj, naziv projekta, naziv ponuaa, napomena Ponuda - ne otvarati u internom urudbenom uredu, adresa naslova i datum slanja. Tehnika ponuda Uz neku formalnu dokumentaciju, tehnika ponuda mora sadravati: detaljne informacije o organizaciji, metode koje ponua namjerava primijeniti te osoblje koje namjerava angairati kako bi pruio traene usluge, plan rada kojim se ukratko opisuje predloeni pristup rada, popis aktivnosti, ulaganja (strunost, oprema, direktni trokovi itd.) i predvieni rezultati, popis kljunog osoblja koje e biti angairano na provedbi projekta, ivotopise strunjaka u kojima se opisuje njihovo relevantno iskustvo te popis zadaa koje e obavljati.
U drugoj e fazi procedure ugovaratelj kandidatima iz ueg izbora dostaviti takozvanu natjeajnu dokumentaciju te ih pozvati da poalju svoje ponude.
149
Financijska ponuda Sadri razradu prorauna potrebnog za izvoenje aktivnosti opisanih u tehnikoj ponudi. Ponude e ocijeniti Odbor za ocjenu ponuda koji se sastoji od izabranih dunosnika i strunjaka, a koji e donijeti sud prema unaprijed utvrenim evaluacijskim kriterijima. Ocjenjuju se i nancijska i tehnika ponuda. Na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, Odbor e ugovaratelju predloiti najboljeg ponuaa. Tada se dodjeljuje i potpisuje ugovor. U posebnim okolnostima Odbor moe i ponititi procedure. Okvirni ugovor - primjenjuje se na ugovore o pruanju usluga Za ugovore niih iznosa (ispod 200.000 eura) EU raspolae sustavom okvirnih ugovora (eng. FWC). Izvoae bira Europska komisija, uglavnom ogranienom procedurom, nakon otvorenog poziva na pretkvalikacije. Popis poduzea koja pruaju usluge prema okvirnim ugovorima valjan je u danom razdoblju. Komisija je sklopila posebne okvirne ugovore s odreenim brojem konzorcija za podruja kao to su: poljoprivreda, upravna reforma, bankarstvo i nancije, energija, okoli, razvoj izvoza i poticanje ulaganja, zdravstvo, informacijske tehnologije, pote i telekomunikacije, privatizacija i restrukturiranje, malo i srednje poduzetnitvo i regionalni razvoj, socijalni razvoj i transport. Svaki konzorcij predstavlja jedno poduzee koje su drugi partneri imenovali da u vezi s ugovorom djeluje u njihovo ime. Izvoa pod okvirnim ugovorom specijaliziran je u svojem sektoru i nudi konzultante, ekspertizu te druge usluge iz svoga sektora. Ugovaratelj ne mora javno objaviti ugovor. Umjesto toga, zahtjev za usluge alje se izravno odgovarajuem izvoau pod okvirnim ugovorom. On priprema ponudu koja sadri ivotopise i tarife predloenih strunjaka. Nakon evaluacije dostavljenih ponuda, obavlja se izbor. Ako izvoa pod okvirnim ugovorom ne moe isporuiti odreenu uslugu angamanom vlastitih kapaciteta, moe potpisati podugovor s nekom drugom stranom. Dakle, pojedinci izvana ili druga poduzea mogu dobiti posao od izvoaa pod okvirnim ugovorom.
Okvirni ugovori sklopljeni s nekoliko poduzea zovu se viestruki okvirni ugovori i imaju oblik odvojenih ugovora, ali su sklopljeni prema istim uvjetima. Izvoai pod okvirnim ugovorima iz zemalja lanica, kandidata i zemalja u postupku pridruivanja donose, programima pomoi koji se provode u treim zemljama, kombinacije brojnih specijaliziranih strunih znanja. Otvorena procedura - primjenjuje se na ugovore o obavljanju radova i nabavi Prema vrijednosti i vrsti ugovora, natjeaj moe biti meunarodni otvoreni ili lokalni otvoreni natjeaj. Pozivi na natjeaj otvoreni su kada svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dostaviti svoje ponude. U otvorenoj proceduri sve zike i pravne osobe koje se ele nadmetati, na zahtjev, primaju natjeajnu dokumentaciju koja se moe i naplaivati. Ne provodi se pretkvalikacijska procjena. Svi dobavljai koji zatrae natjeajnu dokumentaciju pozivaju se da dostave ponudu. Nakon to se primljene ponude pregledaju, prvo se utvruje jesu li zadovoljeni formalni zahtjevi. Nadalje, obavlja se tehnika procjena kao i usporedba dostavljenih ponuda. Sustav dvostrukih kuverti u ovom se sluaju ne primjenjuje. Meutim, obavlja se tehnika, a zatim i nancijska evaluacija. Financijska evaluacija izvodi se samo za ponude koje zadovolje tehnike zahtjeve. Bira se ekonomski najpovoljnija ponuda (tj. najjeftinija ponuda koja je u skladu s tehnikom specikacijom) i sklapa se ugovor. Pregovori nisu doputeni.
150
Primjer Operativnog programa Regionalna konkurentnost, Druga prioritetna os - Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, Mjera 2.2 - Transfer tehnologije i potpora na znanju utemeljenim novoosnovanim Poduzeima, Operacija 2 - BioCentar Ugovaratelj: Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije to je zamiljeno Operacijom 2? Ovom e se operacijom izgraditi Inkubacijski centar za bioznanost i komercijalizaciju tehnologije (BioCentar) koji e osigurati potrebne prostore, opremu i usluge za rani razvojni ciklus i razvoj proizvoda ukljuujui sljedee: laboratorijski prostor opremljen prema standardima dobre laboratorijske prakse u svrhu istraivanja i razvoja za poduzetnike poetnike te MSP; usluge sredinjeg laboratorija kao to su: sterilizacija, hladna soba, tamna soba, skladite za tekui duik, ledomat, skladite za opasne kemikalije, rukovanje otpadnim kemikalijama, proizvodnja de-ionizirane vode itd. Centralna znanstvena oprema kao to je ultracentrifuga, sustavi za analizu itd.; Uredski prostori s telefonskim i internetskim vezama; Usluge sredinjeg ureda kao to su fotokopiranje, telefonska centrala, recepcija, slanje i primanje pote itd. Gdje e se BioCentar nalaziti i koje e usluge pruati? - BioCentar e se nalaziti u zagrebakom sveuilinom kampusu. Zamiljen je kao nacionalni resurs koji e pruati kompletnu infrastrukturu potrebnu za osnivanje i inkubaciju novih poduzea kao i potporu postojeim malim i srednjim poduzetnicima u podruju bioznanosti. Imat e i vanu ulogu u pribliavanju sveuilita gospodarskim i trinim potrebama kao izravan pokreta suradnje izmeu sveuilita i gospodarstva kao i u pripremi studenata i znanstvenika za karijeru u poduzetnitvu ili industriji. Tko je krajnji korisnik Operacije 2 - Krajni je korisnik Operacije 2, u sklopu ove mjere, Poslovni inovacijski centar Hrvatske d.o.o. (BICRO) - nacionalna javna ustanova koju je osnovala Vlada, a djeluje kao provedbena agencija. Kako e se Operacija 2 provoditi? - Ova e se operacija realizirati kroz brojne ugovore za izgradnju (radovi) i opremanje (robe) centra.
Procedura pregovaranja - primijenit e se na ugovore za pruanje usluga, nabavu i obavljanje radova. Kada se ne moe primijeniti okvirni ugovor ili kada on nije uspjean, primjenjuje se procedura pregovaranja. U ovoj proceduri, ugovaratelj trai ponude od kandidata prema vlastitom izboru. Najmanje troje dobavljaa usluga mora sudjelovati s kompletnom natjeajnom dokumentacijom i najmanje se tri ponude moraju evaluirati. Na kraju procedure ugovaratelj bira najprihvatljiviju ponudu s najniom cijenom, u sluaju ponude za usluge i najjeftiniju ponudu, u sluaju natjeaja za nabavu roba ili obavljanja radova. Procedura jedne ponude - primjenjuje se na usluge, nabavu i radove Procedura jedne ponude primjenjuje se kod ugovora niske vrijednosti (za zemlje kandidate taj iznos jednak je ili je nii od 10.000 eura). U ovom se sluaju pregovara s pojedinanim dobavljaem. Natjecateljski dijalog - primjenjuje se na usluge, nabavu i radove Mnogi ugovori EU-a presloeni su da bi se primijenile otvorene ili ograniene procedure. Ugovaratelj esto
ne moe unaprijed odrediti tehnike specikacije i primjerenu razinu cijene. Do 2004. godine u takvim se sluajevima preferirala procedura pregovaranja. Natjecateljski dijalog provodi se za sloene ugovore umjesto procedura pregovaranja, jer Europska komisija smatra da je u mnogim sluajevima procedura pregovaranja rezultirala pogrenim izborom. Trenutano ugovaratelj smije primijeniti procedure natjecateljskog dijaloga: kad je narav radova, usluga ili moguih rizika takva da procjena troka nije mogua, kad se specifikacija usluga ne moe precizno izraditi. Izravna pogodba u pregovarakom postupku - primjenjuje se na ugovore za pruanje usluga, nabavu i obavljanje radova Ova se procedura moe upotrijebiti kod sklapanja ugovora za obavljanje radova i pruanje usluga za bilo koji iznos zbog nepredvienih okolnosti ili u hitnom sluaju. Primjenjuje se i u posebnim sluajevima. Na primjer, dobavlja ima posebne karakteristike, recimo vlasnik je patenta ili licence. Ili nakon natjeaja koji je poniten. Ova je procedura relativno eksibilna, a moe ukljuiti i pretkvalikacijski proces poput
151
ograniene procedure. Ne primjenjuju se posebni pragovi, odnosno maksimalni iznosi. Imajte na umu da se javni ugovori na internetu najavljuju kao najave natjeaja o nabavi, obavijesti o nabavi, a na kraju kao obavijest o dodjeli.
TWINNING
Twinning je inicijativa koju je 1998. inicirala Europska komisija u sklopu pripreme za proirenje Europske unije na zemlje srednje Europe. Zamiljen je kao ciljana administrativna suradnja za pomo zemljama kandidatima u procesu jaanja administrativnih i pravosudnih kapaciteta kako bi, kao budue lanice Europske unije mogle provoditi zakonodavstvo Zajednice. Odonda je, u sklopu programa CARDS i PHARE, provedeno i nancirano vie od 1300 projekata twinning. Twinning i dalje ima vanu ulogu u kontekstu institucionalne izgradnje u novim zemljama lanicama u sklopu Tranzicijskog instrumenta i ostaje kljuni instrument izgradnje institucija u sadanjim dravama kandidatima: Hrvatskoj, Bivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji i Turskoj. Osnovni cilj projekata twinning jest pomo zemljama korisnicama u razvoju moderne i uinkovite administracije, a pritom se fokusira na strukturu, ljudske potencijale i upravljake vjetine nune za usklaivanje domaeg zakonodavstva s europskim.
TO MOE POI PO ZLU NA NATJEAJIMA?

Kao to je ve objanjeno, ponude se provjeravaju i ocjenjuju. Prvo se provjerava traena i predana dokumentacija, odnosno je li predana dokumentacija kompletna i u odgovarajuem obliku. Tada se, prema strogim pravilima koja su poznata unaprijed, procjenjuju tehnika i nancijska ponuda. esto se dogaa da u ovom procesu ponuai poine pogreke zbog kojih na natjeaju ne mogu pobijediti. Uobiajene pogreke mogu se dogoditi zbog administrativnih ili tehnikih razloga. kasno pristizanje ponude ili nekompletna dokumentacija, nedostatak originalnih dokumenata ili nepotpisani dokumenti, dokumenti nisu dostavljeni u traenu formatu u skladu s obrascima postavljenim na relevantnim internetskim stranicama, nije priloena garancija za opremu i radove, ponua ili partner ne zadovoljava kriterije za prihvatljive kandidate, nije se potivao sustav dvostrukih kuverti, npr. financijska ponuda nije predana u posebnoj kuverti kao to se to trai za usluge. Uobiajene pogreke zbog tehnikih razloga: tehnika ponuda ne zadovoljava kriterije za kvalitetu usluga. Ponuai esto upotrebljavaju isti tekst za razliite natjeaje ili kopiraju opise poslova, umjesto da razviju vlastiti koncept projekta koji se temelji na visokoj strunoj razini i prilagoen je ciljnoj skupini, predloeni tim strunjaka ne posjeduje traena znanja ili strunjaci nisu raspoloivi u razdoblju kad se planira pruanje usluga, u sluaju nabave i radova, ponuda nije potpuno u skladu s tehnikim specifikacijama. Morate paljivo prouiti informacije u natjeajnoj dokumentaciji i strogo se pridravati zahtjeva kako biste pripremili kvalitetnu ponudu. Konkurencija je za javnu nabavu jaka i samo ponude visoke kvalitete mogu pobijediti.
Twinning i Twinning Light

Ovaj se tip tehnike pomoi osigurava kroz mehanizam twinninga izmeu javne uprave i agencija. Za projekte twinning angairaju se strunjaci iz javnoga sektora Europske unije kao dugoroni savjetnici (RTA) u zemlji korisnici za pojedine projekte vezane s pravnom steevinom EU-a. Savjetnik se angaira na razdoblje od najmanje godinu dana i dodjeljuje se odgovarajuem ministarstvu. Osim dugoronih savjetnika, angairaju se i drugi strunjaci iz EU-a koji kratkorono pruaju strunu pomo, vode teajeve, pruaju prevoditeljske usluge i specijaliziranu pomo u informatikim tehnologijama. Twinning projekti izrauju se tako da u zemlji korisnici postiu konkretne, opipljive rezultate u podruju pravne steevine EU-a. Pomau i u transferu znanja i iskustava te uspostavljanju dugotrajnih odnosa izmeu EU-a i nacionalnih strunjaka i dunosnika. Uveden je jo jedan instrument potpore institucionalnoj izgradnji, Twining Light. Uspostavljen je kao eksibilan alat za srednjorone projekte, do osam mjeseci. Srednjoroni strunjaci ne moraju biti stalno smjeteni u zemlji korisnici, poput dugoronih savjetnika. Procedure za provedbu ovih projekata, ma kako pojednostavljene, takoer reguliraju posebne aktivnosti u vezi s pravnom steevinom
152
EU-a. Ugovori za twinning light ne prekorauju proraun od 250.000,00 eura. Projekti twinning i twinning light koji se provode u Hrvatskoj prikazani su u Tablici 36.
Tablica 36. Projekti twinning i twinning light koji se provode u Hrvatskoj
Projekti Twinning Program
CARDS 2001 CARDS 2002 CARDS 2003 CARDS 2004 PHARE 2005 Ukupno
Projekti Twinning light Broj

4 3 7 14
Projekti Twinning ukupno Broj

5 13 14 15 19 66
Broj
5 13 10 12 12 52
Proraun (u eurima)
5.393.255 10.427.180 7.968.823 12.533.516 12.733.929
Proraun (u eurima)
-
Proraun (u eurima)
5.393.255 10.427.180
849.876 700.000 1.331.821 2.881.697
8.818.699 13.233.516 14.065.750 51.938.400
49.056.703
Izvor: SAFU, web stranica: http://www.safu.hr/datastore/lestore/96/twinning_overview_july08_ENG.xls i vlastiti izrauni
U Hrvatskoj je Sredisnja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) odgovorna za sklapanje ugovora twinning i twinning light. Bitno je napomenuti kako se pozivi na dostavu ponuda za projekte twinning ne objavljuju na stranicama SAFU-a i EuropeAid-a, nego se pozivi alju nacionalnim kontakt tokama za twinning u zemljama lanicama.
153
KAKO PRONAI POZIVE NA DOSTAVU PONUDA?

Sve mogunosti nanciranja za Hrvatsku u sklopu komponenti programa IPA objavljuju se na stranicama provedbenih tijela. U Tablici 37 navedene su internetske stranice tijela odgovornih za operativne strukture i provedbena tijela (ugovaratelji) za svaku od komponenti programa IPA.
Tablica 37. Odgovorna i provedbena tijela za komponente programa IPA u Hrvatskoj
Komponenta programa IPA

I. komponenta Pomo u tranziciji i izgradnja institucija II. komponenta Prekogranina suradnja III. komponenta Regionalni razvoj a) OP Promet
Tijelo odgovorno za operativnu strukturu

Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije http://www.strategija.hr Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva - http://www.mrrsvg.hr Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture http://www.mmpi.hr
Provedbeno tijelo (ugovaratelj)

Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - http://www.safu.hr Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - http://www.safu.hr Prva prioritetna os - Hrvatske eljeznice -Infrastruktura - http://www.hznet.hr Druga prioritetna os i Trea prioritetna os - Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - http://www.safu.hr
III. komponenta Regionalni razvoj b) OP Zatita okolia
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva - http://www.mzopu.hr
Prva prioritetna os - Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost http://www.fzoeu.hr Druga prioritetna os - Hrvatske vode http://www.voda.hr Trea prioritetna os - Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije http://www.safu.hr
III. komponenta Regionalni razvoj c) OP Regionalna konkurentnost IV. komponenta Razvoj ljudskih potencijala
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva - http://www.mingorp.hr Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva - http://www.mingorp.hr
Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - http://www.safu.hr Prva prioritetna os, Druga prioritetna os - Mjera 2.1 i etvrta prioritetna os Hrvatski zavod za zapoljavanje http://www.hzz.hr Druga prioritetna os - Mjera 2.2 i Trea prioritetna os - Agencija za strukovno obrazovanje - http://www.aso.hr
V. komponenta Ruralni razvoj
Uprava za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja http://www.mps.hr
Ravnateljstvo za trinu i strukturnu potporu u poljoprivredi u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - http://www.mps.hr
Mogunosti za dodjelu bespovratnih sredstava Europske unije prema politikama/podrujima objavljuju Ope uprave Europske komisije81. Sve mogunosti za dobivanje pomoi Europske unije namijenjene treim zemljama dostupne su na stranici Ureda za suradnju EuropeAid82. Niskobudetni natjeaji koje vodi Opa uprava za proirenje dostupni su na njihovoj stranici83. Drugi natjeaji Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj objavljuju se na stranici Delegacije84.
81 82 83 84
http://ec.europa.eu/grants/index_en.htm http://ec.europa.eu/europeaid/cgi/frame12.pl http://ec.europa.eu/enlargement/how-does-it-work/nancial-assistance/projects/tenders_en.htm http://www.delhrv.ec.europa.eu/en/content/ListNews/catid/61
154
U OVOME ETE POGLAVLJU SAZNATI:

Kako identificirati potrebe i probleme u zajednici i kako ih predstaviti u obliku prijedloga projekta, sustavno i u logikom okviru. Definirat emo veze izmeu opih i specifinih ciljeva projekta, rezultata i aktivnosti. Prikazat emo cijeli proces kroz studiju sluaja u podruju djece i mladei bez odgovarajue roditeljske skrbi smjetene u dravne ustanove socijalne skrbi
PRILIKA ZA DOBIVANJE SREDSTAVA IZ FONDOVA/PROGRAMA EUROPSKE UNIJE

U hrvatskim se tijelima dravne uprave (ministarstvima, dravnim uredima), upravljanje projektnim ciklusom upotrebljava za alociranje i predvianje koritenja fondova Europske unije (EU), u odnosu na, meu ostalim, prilagodbe pravnoga okvira, jaanje kapaciteta institucija i rekonstrukciju infrastrukture. Osim za jaanje kapaciteta i infrastrukture tijela dravne uprave, fondovi EU-a dostupni su i drugim stranama i partnerima (privatnim i javnim ustanovama i organizacijama civilnoga drutva) i to kroz programe bespovratne pomoi koje objavljuju razne ovlatene hrvatske institucije. Sve sheme za dodjelu bespovratnih sredstava nemaju nuno isti postupak prijavljivanja. Projektni prijedlog ili projektna prijava obino se sastoji od logike matrice (engl. Log frame), prijavnog obrasca te prorauna, razliitih priloga i dr. Iako u poetku treba apsorbirati mnogo informacija, svi postupci prijavljivanja za natjeaj za dodjelu bespovratnih sredstava nalaze se u Uputama za prijavu projekta koje su nuno tivo pri prijavljivanju za fondove EU-a. Projekti koje nancira Europska unija nisu usmjereni samo na radove, razvoj i pruanje roba ili usluga, nego od njih dugorono koristi imaju i institucije, provoditelji projekata jer se kroz provoenje projekata u partnerstvu jaa prilika za suradnju na europskoj i meunarodnoj razini, dolazi do snanije trine vidljivosti i modernizacije (osobito za mala i srednja poduzea), nudi se prilika i za diverzikaciju cijeloga niza usluga koje pruaju organizacije civilnoga drutva), razvijaju se mree i ui moderna europska praksa. Projekti koje nancira EU mogu biti razliitih duljina trajanja i programskih podruja. Da biste dobili predodbu o projektima koje nancira EU, ovdje je saetak primjera projekta koji daje kljune podatke o ciljevima, aktivnostima, ciljnim skupinama, proraunu, partnerima i izvorima bespovratne pomoi. Prvi je primjer iz Sisako-moslavake upanije, a rije je o gospodarskom projektu, tonije, projektu usmjerenom na razvoj turizma. Ugovor o bespovratnoj pomoi potpisan je tijekom 2006. u sklopu sheme za dodjelu bespovratnih sredstava CARDS 2003, Nacionalni program "Odrivi razvoj ratom zahvaenih podruja Hrvatske", Poziv na dostavu prijedloga projekata 2003-0101-0109.
Grad Kutina u partnerstvu s opinama Lipovljani, Velika Ludina i Popovaa, te Turistika zajednica Kutine, Muzej Kutine, kutinsko puko uilite, CIZA (slovenska nevladina organizacija) proveli su projekt "Aktiviranje lokalnih turistikih potencijala i resursa june Moslavine i Parka prirode Lonjsko polje kroz razvoj na edukativnoj i informatikoj razini". Trajanje: 16 mjeseci, od svibnja 2006. do prosinca 2007. Ukupna vrijednost projekta: 219.183,01 , od ega je 175.346,00 osigurano kroz fondove EU u Hrvatskoj (to je 80% ukupnog iznosa).
156
KAKO PRIPREMITI PRIJEDLOG PROJEKTA
Ciljne skupine projekta: 1. Uzgajivai vinove loze 2. Lokalni poljoprivrednici, mali i srednji poduzetnici 3. Lokalni pruatelji usluga 4. Turistiki strunjaci 5. Zaposlenici TZ Kutine, PP Lonjskoga polja, TZ Popovae 6. Grad Kutina i Opine Popovaa, Lipovljani, Velika Ludina 7. Udruenje proizvoaa vina, lokalno stanovnitvo i turisti kao indirektni korisnici Opi cilj: Aktiviranje lokalnih turistikih potencijala i resursa june Moslavine i Parka prirode Lonjsko Polje. Specini cilj: Razvoj turizma u podruju Moslavine i Lonjskog polja, putem izgradnje imida i destinacijskog "brenda" te poboljanje pristupa informacijama i lokalnim turistikim destinacijama. Projektne aktivnosti sastoje se od etiriju komponenta: 1. komponenta: "Brendiranje" destinacije. To podrazumijeva istraivanje trita, izradu strategije "brendiranja" i osnovnog identiteta, kao i razvoj "brenda" i osnovne promotivne aktivnosti. 2. komponenta: Edukacija o turistikim potencijalima. To podrazumijeva stvaranje centralnih skupina za edukativne aktivnosti, pripremanje, dizajniranje i ispisivanje edukativnih materijala, organiziranje osnovne radionice: "Kako pretvoriti va potencijal u turistiko domainstvo", edukacija za osnovnu turistiku komunikaciju na stranome jeziku, osnovne promotivne aktivnosti u turizmu temeljenom na proizvodnji vina, povijesne, prirodne i kulturne atrakcije Moslavine, te studijska putovanja i suradnja izmeu Slovenije i Hrvatske. 3. komponenta: Sustav turistikog informiranja Postavljanje internetske stranice o destinaciji, Postavljanje sredinjeg turistikog informacijskog centra u Kutini, ukljuujui info-toku PP Lonjsko polje i dislocirane info-toke, Utvrivanje komunikacijskih standarda i edukacija kljunih aktera u turizmu. 4. komponenta: Postavljanje turistikih znakova Studija o postavljanju turistikih znakova, Postavljanje turistikih znakova.
1 157
Drugi primjer projekta prekogranina je suradnja izmeu Hrvatske i Slovenije na zatiti okolia. Ugovor o bespovratnoj pomoi potpisan je 2006. u sklopu sheme za dodjelu bespovratnih sredstava INTERREG III A Program dobrosusjedstva Slovenije, Maarske i Hrvatske, 2004. -2006. Projekt su poduprla dva EU-ova nancijska instrumenta: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) u Sloveniji i Maarskoj i Pomo Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju (CARDS) u Hrvatskoj.
"Park prirode Uka " iz Lovrana u suradnji s regionalnim parkom "kocjanske jame" iz Slovenije proveo je projekt "KAM - Karst Associated Management Osnutak prekogranine mree za zajedniko upravljanje i zatitu krkoga podruja". Trajanje: dvije godine od travnja 2006. do travnja 2008. Ukupna vrijednost projekta: 126.741,00 , od ega je kroz fondove EU u Hrvatskoj osigurano 89% vrijednost projekta (112.799,00 ). Opi cilj: Cilj je podii svijest javnosti o vanosti zatite prirode i poboljati ivotni standard lokalnog stanovnitva. Specini cilj: Podjelom informacija, ideja, istraivakih i upravljakih vjetina oba e parka unaprijediti upravljanje i zatitu krkoga podruja. Specini su ciljevi unapreenje kvalitete upravljanja krkim podrujima, u skladu sa smjernicama odrivog razvoja, dizanje svijesti javnosti o vanosti zatite prirode te poboljanje ivotnog standarda lokalnog stanovnitva. Projektne aktivnosti: Projekt se sastoji od est dijelova, a svaki se odnosi na specino podruje: 1. Upravljanje projektom imenovanje osobe koja e koordinirati projektne aktivnosti; suradnja s Parkom kocjanske jame u deniranju smjernica, strategija i kriterija za provedbu ostalih projektnih aktivnosti. 2. Metodologija, analiza podruja i procjena specinih karakteristika ta skupina aktivnosti prua najaurniju sliku stanja u obama parkovima. U Parku prirode Uki nastavit e se znanstveno istraivanje, kao i stvaranje mapa stanita. Svrha istraivanja jest prikupljanje relevantnih podataka na kojima e se temeljiti postupci u sklopu plana upravljanja. Osim toga, u ovome dijelu projekta kupovat e se informatika oprema i aurne karte, te ostali pribor potreban za zoniranje Parka i deniranje upravljakih smjernica. Osim toga, naruit e se i analiza korisnika Parka. 3. Dokumentacija i priprema provedbe - ovim e se aktivnostima revidirati postojee zakonodavstvo, europske direktive i meunarodne konvencije o zatiti i ouvanju prirode i okolia, koje e u obliku broure biti na raspolaganju svim zainteresiranim osobama. Uz navedene informacije te istraivanja i analizu korisnika prostora, prikupit e se dovoljno informacija za izradu nacrta plana upravljanja, ija je kvalitetna izrada cilj i ove teme i cijelog projekta. 4. Poboljanje upravljanja zatienim podrujima - denirat e se akcije i okvir koji su vezani za prioritete, kao to su ouvanje bioraznolikosti, edukacija djece i odraslih te promocija lokalne zajednice i njezinih autohtonih proizvoda. 5. Edukacija - jedna od najvanijih aktivnosti koja predvia edukaciju djece i njihovih profesora putem programa "mree kola". Zainteresirane kole koje se ele ukljuiti u mreu kola zajedno sa kolama iz Slovenije i Italije ukljuivat e se u rad parkova i organizirati akcije monitoringa.
158
6. Komunikacija i podizanje svijesti javnosti projekt e biti medijski pokriven, organiziranjem redovitih novinskih konferencija, izvjetavanjem putem dnevnih novina, TV-a, radijskih postaja i dr.
KAKO RAZVIJATI PROJEKT

Gornjim smo vam primjerima pokazali osnovne dijelove projektnog prijedloga kako bismo vas pripremili za proces razvijanja projektne ideje do osnove projektnog prijedloga. Taj proces obuhvaa dvije faze, analizu i fazu planiranja koje se progresivno izvode. Ovo poglavlje vodit e vas kroz taj proces, analizirat ete svoje okruenje na organiziran i strukturiran nain, to e vam pomoi u odluivanju o buduim postupcima. Taj e proces imati dokumentirani krajnji rezultat, a to je Logika matrica (Logframe) koja e saeti kljune elemente vaega projektnog plana. Faza analize ukljuuje prepoznavanje problema i potreba zajednice,
njihovo postavljanje u uzrono-posljedian odnos i deniranje poboljane budue situacije uz izbor strategije za budui projekt. S druge strane, faza planiranja slui se rezultatima analize i pretvara ih u operativni plan spreman za daljnji razvoj u projektnu prijavu.
PREPOZNAVANJE PROBLEMA I POTREBA ZAJEDNICE

Kad mislimo na podruje u kojem ivimo, moemo ga denirati kao svoju lokalnu zajednicu, mjesto gdje ljudi zajedno ive u istim ili slinim uvjetima. esto u medijima vidimo i ujemo da kao drutvo, ili preciznije, kao zajednica imamo probleme kao to su visoka nezaposlenost, mnogo ljudi na socijalnoj pomoi ili na granici siromatva, nedovoljno razvijeno poduzetnitvo, zloupotreba droga, obiteljsko nasilje, zlostavljanje ili zanemarivanje djece, zagaivanje okolia, iseljavanje iz ruralnih podruja (depopulacija) i jo mnogo toga drugog. To su samo neki od problema i potreba koje pojedinci ili skupine u nekoj zajednici prepoznaju i pokuavaju se boriti protiv njih. Biti predvodnik u pokuaju da se rijee problemi zajednice nije lako. Nama koji radimo ili smo dio neke zajednice vano je dobro shvatiti karakteristike upravo te zajednice. Veoma je vano dobro se upoznati sa susjedstvom, jer to god radili, morate dobro poznavati te ljude, njihove probleme, aktivne institucije (privatne ili javne) i njihovu povijest. Na primjer, ne moete osnovati program sprjeavanja zloupotrebe droga ako ne znate neto o povijesti te zajednice, o njezinim raznolikim kulturnim skupinama ili njihovu mentalitetu. Ne moete sastaviti koaliciju svih skupina ili pojedinaca radi unaprjeivanja poduzetnike klime ako prije toga niste uspostavili odnos s javnim i privatnim ustanovama (tvrtkama) koje su ukljuene u rjeavanje toga pitanja. Ono to otkrijete moe vam pomoi da identicirate potencijal u svojoj zajednici: otkrit ete tko vam moe biti saveznik u lobiranju i zagovaranju promjena. Moete postaviti temelj za angairanje volontera, prikupljati informacije koje e vam pomoi u prikupljanju sredstava ili otkriti tko bi vam se mogao suprotstaviti i zato. Dobro poznavanje zajednice nuno je za sve to inite. Moe vam se uiniti da nema potrebe analizirati stanje u zajednici jer ste vi ve dugo njezin pripadnik i ve znate njezine probleme i potrebe. To moe biti i tono, ali analiza e vam pomoi da dobijete iru i objektivniju predodbu o stanju i omoguit e vam da doete do novih podataka koji mogu denirati neki novi element postojee situacije. Moe to biti otkrie onih koji imaju problem ili potrebu, onih koji mogu pridonijeti rjeavanju ili onih koji ne ele da se problem rijei. Takoer, moete otkriti to treba poduzeti ili kako vi moete dovesti do rjeenja i tko vam u tome moe pomoi. Dok provodite analizu, otkrit ete da se PROBLEMI RAZLIKUJU OD MJESTA DO MJESTA TE OD SKUPINE DO SKUPINE NA ISTOME MJESTU. Dok pripremate projektni prijedlog, uoit ete kako kljune pripremne aktivnosti pomau pri formuliranju takvog projekta kojim traite sredstva EU-a, a koji e biti u skladu s nacionalnim strategijama (regionalni razvoj, zdravstveni sektor, obrazovanje, razvoj civilnog drutva itd.) te s relevantnim sektorom i s relevantnim prioritetnim politikama EU-a za Hrvatsku.
159
U ovoj fazi preporuljivo je i korisno prouiti sljedee Strateke dokumente na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini (u odnosu na vae podruje interesa). Vaee statistike podatke primjerice, podatke o popisu stanovnitva, istraivanja radne snage, policijske izvjetaje, podatke o kolama i ustanovama. Podatke dobivene osobnim razgovorima, telefonskim istraivanjem ili potom poslanih upitnika s podacima o lanovima zajednice ili vanim nositeljima informacija (gradonaelnik, ravnatelj kole, predstavnik vjerske zajednice te elnici lokalnih organizacija civilnoga drutva). Odgovori do kojih doete bit e uglavnom reprezentativni za zajednicu.
Razgovori o tome koji su izazovi pred zajednicom i to se moe poduzeti. Ako imate dovoljno ljudskih i financijskih resursa, moete sazvati i javni sastanak ili sastanke, a moete to uiniti i kroz lokalna vijea graana. Da biste vidjeli sve korake razvoja nekog projekta, predstavit emo primjer projekta i detaljno analiziran primjer problema djece i mladih bez roditeljske skrbi smjetenih u domove u Primorsko-goranskoj upaniji. Iako je problem veoma aktualan, neki su podaci prilagoeni, a neki su upotrebljeni i izmiljeni tako da itatelj iz njih lake ui. Nisu svi podaci nuno izvueni iz stvaroga istraivanja.
STUDIJA SLUAJA: Djeca i mlade bez odgovarajue roditeljske skrbi, smjetena u domove u Primorsko-goranskoj upaniji
Ponimo s jednim primjerom stvarne potrebe zajednice u podruju socijalne skrbi. U Hrvatskoj ima oko tri tisue djece bez odgovarajue roditeljske skrbi: 53% njih smjeteno je u djeje domove, a 47% kod udomitelja. Djeca u domovima imaju razne probleme u vezi s mentalnim i zikim zdravljem, oko 35% te djece ima ak i sloene ili teke zike i/ili mentalne probleme ili neki oblik problema u razvoju, a sva su izrazito traumatizirana i veina ih ima neki poremeaj ponaanja. U Primorsko-goranskoj upaniji tri su doma za djecu i mlade bez odgovarajue roditeljske skrbi. Domovi su u Lovranu, Selcu i Novom Vinodolskom i u svim trima smjeteno je oko 120 djece i mladih. Njihov je emotivni status esto veoma nestabilan i na nj utjee odnos s biolokim roditeljima koji i sami esto trebaju socijalnu pomo, ive na rubu siromatva, imaju problema s drogom i/ili alkoholom ili su smjeteni u neku dravnu ustanovu (npr. psihijatrijsku bolnicu ili zatvor). I to dugorono utjee na djetetov razvoj, na njegov osjeaj samopotovanja, socijalizaciju i prilagodljivost na razne ivotne situacije. Zato 10% od 1.500 djece i mladih u dravnim domovima ostaje i vie od deset godina to stvara gotovo nepopravljivu tetu u njihovu emocionalnom i zikom razvoju. U Primorsko-goranskoj upaniji prosjeni je boravak u domu osam do deset godina. Udomljavanje je jedan oblik pruanja privremena doma djetetu i priprema na mogue posvajanje (moda ak i u istoj obitelji) ili povratak biolokim roditeljima. To je jedan od uspjenih modela smjetanja djece drugdje, a ne u dravne institucije. Primorsko-goranska upanija na dnu je liste po broju udomljene djece. Najvie je udomljenih u okolici Zagreba, Podravini, Slavoniji i Baranji. Prema istraivanju rijekoga Centra za socijalnu skrb, u Primorskogoranskoj upaniji samo je dvadesetak udomiteljskih obitelji i tridesetero udomljene djece. Predstavnici djejih domova u toj upaniji smatraju da taj broj udomitelja ni izbliza ne zadovoljava i nije dovoljan. Zbog nedovoljne udomiteljske skrbi djeca moraju due ostati u domovima, bez emocionalne stabilnosti i sigurnosti te doivljaja obiteljske ljubavi i brige. Problemi nastupe i u ranim tinejderskim godinama kada udomljena djeca postaju komplicirana i imaju problema u ponaanju u udomiteljskoj obitelji, u koli, u odnosu s vrnjacima i prijateljima, itd. U toj nesumnjivo kritinoj dobi udomitelji imaju velikih potekoa s tinejderskim problemima, a budui da nema ni strune pomoi, udomljena se djeca esto vraaju u dom to im jo vie teti emocionalnom zdravlju i ponovno im vraa osjeaj naputenosti. Istraivanje koje je 2007. provela Hrvatska udruga udomitelja u etirima upanijama, meu ostalima i u Primorskogoranskoj, otkrilo je nekoliko uzroka sadanjem loem stanju udomiteljstva. Jedan od njih svakako je nedostatak vjetina i znanja roditelja koji podiu traumatiziranu djecu i mlade. Od 30 ispitanih obitelji njih 80% prepoznaje taj problem. Osim toga, udomitelji esto imaju osjeaj da ih zaposlenici u centrima za socijalnu skrb podcjenjuju i esto se boje k njima otii po savjet ili praktinu pomo. Tom je problemu dijelom uzrok preoptereenost centara
160
za socijalnu skrb i akutni nedostatak iskusnog osoblja u tim centrima. Drugi uzrok lei u injenici da je Zakon o udomiteljstvu relativno nov (iz srpnja 2007.) pa jo nema dovoljno praktinog iskustva za primjenu u svakodnevnoj praksi. Sadanji udomitelji kau da njihov svakodnevni ivot s udomljenom djecom zahtijeva stalnu pomo, osobito u situacijama kada njihove vjetine, znanja i iskustvo nisu dovoljni. Oni bi htjeli izbjei situacije u kojima se osjete bespomonima, a ponajvie one koje bi mogle dovesti do vraanja djeteta/djece u instituciju. Zato bi ovaj projekt barem dijelom trebao pruiti potporu nekoj od zainteresiranih strana (udomiteljskim obiteljima, udomljenoj djeci i ustanovama) kako bi se uspostavio funkcionalan sustav udomljavanja. Prvenstveno bi morao poboljati kvalitetu ivota djece i mladih koji su u udomiteljskim obiteljima u Primorsko-goranskoj upaniji i to sinergijskim djelovanjem djejih domova, centara za socijalnu skrb i Udruge udomitelja.
PRIPADNICI ZAJEDNICE
Svaki se projekt provodi u okruenju u kojem neku ulogu igraju razni pojedinci i skupine. Kad gledamo pojedince, drutvene skupine i ustanove, postane oito da mnogi od njih imaju razliit utjecaj i snagu, ali svi su i/ili dio problema i/ili dio rjeenja. Ti pojedinci, skupine, ustanove i tvrtke poznati su kao dionici u drutvu. Oni mogu izravno ili neizravno, pozitivno ili negativno utjecati na va projekt ili e provoenje projekta, odnosno aktivnosti, utjecati na njih. Mogue je da ak zatrebate potporu nekih od njih, osobito ako elite ostvariti utjecaj ili promjenu politike nacionalnih, regionalnih ili lokalnih vlasti. Da biste upoznali svoje dionike, morate ih dobro prouiti kako biste otkrili, izmeu ostaloga, kakvi su im iskustvo, resursi i interes za potencijalno rjeenje prepoznatog problema ili potrebe u zajednici. Postoji cijeli niz alata kojima se moete sluiti za tu analizu. Na primjer mogu vam pomoi, matrica analize dionika, SWOT analiza, tj. analiza prednosti (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilika (Opportunities) i prijetnja (Threats), razliiti dijagrami (Vennov dijagram i "Paukova mrea"), itd85.
85 Vennov dijagram ilustracija je odnosa izmeu ili meu razliitim skupinama koje su meusobno povezane. "Paukova mrea" vizualni je alat s velikim brojem aspekata organizacijskih podruja rada koje samoprocjenjujemo kako bismo uinili vidljivom razliku izmeu trenutanih i poeljnih performansa. 161
Vratimo se naem primjeru. Spomenute ljude, skupine i ustanove treba razmotriti, a u obzir treba uzeti njihovu perspektivu prije nego to se napie detaljan projekt. Oni koji imaju mo da donesu promjene i koji imaju interes da sudjeluju u projektnim aktivnostima nai su vodei dionici (udruge udomitelja, djeca u domovima, udomitelji u Primorsko-goranskoj upaniji, centar za socijalnu skrb i djeji domovi). Vi se morate potruditi da se ukljue oni koji imaju mo, a nemaju interes u rjeavanju problema (npr. centri za socijalnu skrb u Primorsko-goranskoj upaniji, Grad Rijeka, mediji, TV i novine). Na kraju, morate informirati i one koji nemaju mo za rjeavanje problema ili zadovoljavanje potreba, ali imaju velik interes (npr: Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece, UNICEF). Kako biste prikupili vie podataka ili preciznije ustanovili njihov potencijal za sudjelovanje ili doprinos projektu, te o njihovim potrebama i oekivanjima, moete napraviti brzu analizu kroz matricu analize dionika.
Tablica 38. Primjer matrice analize dionika86
ISKUSTVO, STRUNOST I RESURSI INTERES I UTJECAJ PROBLEMA NA DIONIKA SPOSOBNOST I MOTIVACIJA ZA PROMJENE MOGUI POSTUPCI RADI OSTVARENJA INTERESA DIONIKA
DIONICI CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
- Postupci pri smjetanju - Jaanje kapaciteta kod udomitelja zaposlenika - Rad na socijalnim - Zapoljavanje novih sluajima i provoenje ljudi svih zadaa koje - Uspostava bolje propisuje zakon suradnje na terenu - Poboljanje imida dravne institucije
- Niska motivacija - Potpora jaanju pri dugotrajnom kapaciteta zaposlenika prekovremenom radu centara za socijalnu bez odgovarajue skrb plae (opasnost - Poticanje njihova rada od iscrpljenosti i u polju udomiteljstva frustracija) - Identiciranje - Ogranieno potencijalnih partnera razumijevanje vjetina u sektoru civilnoga i znanja potrebnih drutva, u javnom i udomiteljskim obiteljima privatnom sektoru - Otvorenost i spremnost na uenje - Pristupanje mreama i drugim radnim skupinama radi ostvarivanja bolje udomiteljske skrbi u upaniji - Snaan interes i visoka - Jaanje svijesti o motivacija za ivot u statusu udomljene obitelji djece - Strah od neuspjeha u - Poboljanje sustava udomljavanju i povratka socijalne skrbi i u dom poveanje broja - Strah da se nee djece smjetene kod prilagoditi novoj udomitelja udomiteljskoj obitelji - Suradnja na rjeavanju problema koji se pojavljuju u obiteljskom ivotu kod udomitelja - Velik potencijal za utjecaj na miljenje javnosti - Pojedini medijski prilozi - interes i znanje za voenje manje kampanje - Suradnici u projektu, prate napredak projekta i izvjetavaju o aktivnostima itd. - Pronalaenje kvalitetnih praktinih primjera i njihovo javno objavljivanje - Medijska distribucija promotivnih materijala o udomiteljstvu
DJECA KOD UDOMITELJA
- kolske obveze - Smjetaj u udomiteljsku - Pomo pri "kunim" obitelj koja je normalna aktivnostima i nosit e se sa svim - Mnogi ostaju u problemima domovima due od 5-8 - Dug ostanak u domu godina utjee na njihov - Nemaju iskustvo emocionalni rast pravog obiteljskog - to due ostanu ivota u domu, tee se prilagoavaju ivotu u obitelji i poslije tee zasnivaju vlastitu obitelj - Objavljuju prie o - Potreba za dobrim svakodnevnom ivotu priama koje e - Ostvaruju prot od zanimati njihove prodaje itatelje - U kontaktu su s - Podizanje svijesti o elnicima dravnih pitanjima udomiteljstva ustanova i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi - Lokalne, regionalne i nacionalne teme i pokrivenost itd. itd.
MEDIJI
UDOMITELJI
itd.
86 Tablica preuzeta iz: Aid Delivery Methods, Volume 1, Project Cycle Management Guidelines, March 2004, European Commission, EuropeAid Cooperation Ofce
162
Kao to vidite, ovaj popis nije ni izbliza konaan, vi moete nabrojati jo pojedinaca, skupina i institucija koje smatrate vanima za svoj projekt. Kljuno je pitanje interpretiranja rezultata analize kako biste u daljnjem razvoju projekta bili sigurni da shvaate i potiete dionike na adekvatno sudjelovanje u projektu. Oni u projektu mogu biti i sudjelovati kao: 1. Korisnici - Oni koji na bilo koji nain imaju koristi od provedbe nekog projekta. Mogue je razlikovati: a) Ciljne skupine: Skupine na koje e projekt djelovati izravno i pozitivno, osobe/institucije s kojima ete izravno suraivati (izravni korisnici). U ovome primjeru to bi mogle biti, s jedne strane, potencijalne udomiteljske obitelji koje su
motivirane, a ispunjavaju i zakonske uvjete za udomiteljstvo, a s druge strane, to su zaposlenici centara za socijalnu skrb. b) Konani korisnici: Oni koji imaju dugoronu korist od projekta, na razini drutva, zajednice ili cijeloga sektora. Na primjer, u ovome sluaju to su djeca u udomiteljskim obiteljima i djejim domovima, cijela zajednica udomiteljskih obitelji i sustav socijalne skrbi u Primorsko-goranskoj upaniji ili cijeloj Hrvatskoj. 2. Projektni partneri To su oni koji imaju prava i dunosti u provedbi projekta koji su vrlo vani dionici, a koji mogu biti i "ciljna skupina". Na primjer, ve spomenuti zaposlenici centara za socijalnu skrb mogu sudjelovati u nekim edukacijskim aktivnostima.
STVARANJE VEZA POVEZIVANJE RAZLIITIH ASPEKATA ISTOGA PROBLEMA

Kako napraviti problemsko stablo?
Objektivno sagledati sadanju negativnu situaciju znai utroiti vrijeme i uloiti resurse u prikupljanje to je mogue vie informacija. Kad traite razloge i uzroke velikih problema, vrlo je vjerojatno da ete ih otkriti vie od jednoga. Istovremeno mogu postojati razne stvari koje na razliite naine utjeu na problem. Moda nee biti lako, ali morate se potruditi da raspletete i denirate sve razliite uzroke problema, istovremeno uzimajui u obzir strategije i pravni okvir (politike) koje reguliraju programsko podruje u kojem radite. Obino u tim strategijama moete nai neku vrstu analize, esto na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, koja e vam pruiti i potrebni okvir. Kad ponete s analizom problema, uvidjet ete da problem ima razne aspekte, bilo da ga promatrate kroz pravni aspekt udomiteljstva u Hrvatskoj, kroz kadrovsku politiku u javnim ustanovama, kroz status udomljene djece ili kroz administrativne i svakodnevne probleme roditeljstva. Uvijek je najvanije da vi dobro razmotrite i razotkrijete sve aspekte nekoga problema ili potrebe. to vie pitate "ZATO?", va e problem biti precizniji i loginiji. Korisno je i vizualizirati problem u obliku dijagrama koji zovemo problemsko stablo. Ono nam pomae analizirati i razjasniti uzrono-posljedine odnose.
Prvo odluite na koje specino podruje ili
prioritetni problem elite usredotoiti raspravu. razgovarati s drugim dionicima o problemima u odabranom specinom podruju, a da ne dajete rjeenje. Sve denirane probleme/ potrebe nabrojite na odvojenim papirima. Za svaki problem pitajte "ZATO?". Tako e se stvoriti novi problemi i vi ete se pribliiti bazi problemskoga stabla. To e vam biti uzroci problema. Identicirajte uinak na glavni problem. To ete uiniti tako da ponovno uzmete svaki pojedinani papir i pitate "to se dogaa kao rezultat toga?" Ponovno svaki uinak napiite na odvojenoj kartici. Sad ste spremni ustanoviti uzrono-posljedini odnos. Tvrdnje koje izravno izazivaju problem na dnu su stabla, a iznad njih su izravne posljedice. Treba ponoviti da je za uspostavljanje odnosa meu tvrdnjama potreban timski rad. O svemu se moe i treba razgovarati, a tvrdnje se mogu premjetati sve dok ne budete zadovoljni logikom stabla.
Ponite
163
POSLJEDICE
Slaba kvaliteta ivota djece i mladih bez odgovarajue roditeljske skrbi u djejim domovima u Primorsko-goranskoj upaniji
164
Slika 27. Problemsko stablo
Udomiteljske obitelji ne dobivaju odgovarajuu pomo, ni dovoljno pomoi. esto su preputene same sebi u borbi s brojnim problemima Djeca koja ive izvan obitelji u dravnoj instituciji
Kad se pojave problemi, udomitelji emotivno nestabilnu djecu obino vraaju u dom
Udomiteljske obitelji ne mogu se nositi s problemima to nastanu u odnosu s problematinim tinejderima koji su i dalje emocionalno nestabilni Odnosi sadanjih udomitelja i dravnih institucija prepuni su nepovjerenja, nepotovanja i nerazumijevanja Neznanje i nedostatak vjetina zaposlenih u centrima za socijalnu skrb koji bi morali nadgledati udomiteljske obitelji i djecu
Manjak "novih", motiviranih, kvaliciranih i zainteresiranih udomiteljskih obitelji
Veina djece u domu ve je traumatizirana odvajanjem od roditelja Centar za socijalnu skrb preoptereen je poslom i veoma su rijetke prilike da saslua probleme udomitelja
Udomljena djeca imaju vie problema u tinejderskim godinama i postaju veoma teka udomiteljima
Zaposlenici centra za socijalnu skrb ne dobivaju priliku uiti o svojoj ulozi u procesu udomljavanja
Nedostatak javnih informacija u vezi s mogunou udomljavanja djece
Zakon o udomiteljstvu restriktivan je kad su u pitanju nancijska potpora, maksimalan broj udomljene djece i stupanj obrazovanja udomiteljskih obitelji
UZROCI
DEFINIRANJE RJEENJA
Gore navedeni problem ima mnogo uzroka i nekoliko velikih posljedica. Kad je u pitanju sloen problem, mogue je da postoji vie od jedne situacije koja zahtijeva rjeavanje. Postoji VIE dijelova rjeenja odnosno postoje vana, ali djelomina rjeenja. Zato moe biti nuno provesti nekoliko projekata, odnosno razliite vrste aktivnosti kako bi se ostvarila promjena. Za projekt je vano transformirati stanje dijagnosticirano u zajednici u pozitivnu promjenu koju oekujete u budunosti. Dakle, morate znati kamo idete prije nego to ponete planirati kako ete onamo dospjeti. Idua vam je zadaa pretvoriti problemsko stablo u stablo ciljeva. To se postie sljedeim koracima: Sve negativne tvrdnje iz problemskoga stabla preformulirajte u poeljno pozitivno stanje. Nakon toga morate provjeriti logiku tih novosloenih tvrdnji i njihova meusobnog odnosa. U ovoj fazi slobodno moete mijenjati ciljeve onako kako smatrate da treba, a da biste postigli povezanost unutar stabla.
165
POSLJEDICE
Poboljana kvaliteta ivota djece i mladei bez odgovarajue roditeljske skrbi, smjetene u domove u Primorsko-goranskoj upaniji
166
Slika 28. Stablo ciljeva
Udomitelji imaju dostatnu i odgovarajuu potporu te se ne moraju sami nositi s brojnim problemima Djeca ive izvan "svoje" obitelji, (landscape ) ali uz emocionalnu potporu i case study odgovarajuu udomiteljsku skrb gure 3
Udomitelji zadravaju emocionalno nestabilnu djecu u obitelji i nakon to se pojave problemi
Udomitelji se znaju nositi s problematinim, emocionalno nestabilnim tinejderima Poboljane vjetine i znanje osoblja centra za socijalnu skrb koje nadzire udomitelje i djecu
Odnos i interakcija trenutanih udomitelja i dravnih ustanova puni su povjerenja, potovanja i razumijevanja
Dovoljan broj novih, motiviranih, kvaliciranih i zainteresiranih udomiteljskih obitelji
Veina djece intenzivno radi na ublaavanju trauma zbog odvajanja od roditelja

Centar za socijalnu skrb ima vremena za sluanje udomiteljevih problema
Udomljena se djeca uspjeno nose s potekoama u tinejderskim godinama
Osoblje centra za socijalnu skrb moe nauiti vie o svojoj ulozi u postupku udomljavanja
Mnogo je informacija o mogunostima udomljavanja dostupno javnosti
Povoljne odredbe Zakona o udomiteljstvu, u vezi s nancijskom pomoi, maksimalnim brojem udomljene djece i stupnjem obrazovanja udomitelja
UZROCI
IZBOR STRATEGIJE KOJA VODI DO RJEENJA

Va se projekt polako oblikuje. Denirali ste problem, dionike i korisnike te ciljeve koje u budunosti elite realizirati. Primijetit ete i nekoliko razliitih aspekata u svojem problemskom stablu, prepoznat ete dio stabla (grane) koji se bavi kapacitetima dionika, drugi dio institucijskim mehanizmima te pravnim okruenjem, a trei dio prezentiranjem javnosti i promocijom. Dosad provedena analiza najtei je posao i najvei izazov jer podrazumijeva sintezu velike koliine podataka iz ireg okruenja te donoenje odluka o najboljim provedbenim strategijama. U praksi nikada neete moi zadovoljiti sve interese, zahtjeve i potrebe svih dionika. Kako biste donijeli razumne strateke odluke u vezi s vaim buduim projektom, moete se osloniti na one odgovore koji mogu utjecati na vau odluku: Koja sredstva morate uloiti u provedbu projekta? Koja e strategija imati najbolji uinak pri zadovoljavanju potreba korisnika? Koji je najdjelotvorniji pristup parcijalnog rjeavanja problema? Koje e vas prilike i mogunosti iz vaega okruenja dovesti do uspjeha? Odgovori na ova pitanja u vezi su s kriterijima kao to su dobrobit za korisnike, analiza trokova i koristi, tehnika izvedivost, odnos s drugim tekuim ili planiranim programima ili projektima. Upotrijebite li ove kriterije, lake ete odluiti to bi, a to ne bi trebalo ili moglo biti ukljueno u projekt. Izabrana strategija pomoi e vam da formulirate prvi stupac logike matrice, posebno da identicirate opi cilj, svrhu i mogue rezultate. Izborom strategije zavrava analitika faza, a poinje faza planiranja.
PLANIRANJE PROJEKTA IZRADOM LOGIKE MATRICE

Sada kad ste zavrili sve potrebne pripreme i analizu te izabrali strategiju, moemo saeti prijedlog projekta u logiku matricu. To je tablica od etiri retka i etiri stupca u koje se kao jednostavne tvrdnje upisuju svi kljuni dijelovi projekta. Kako biste postupak priveli kraju, potrebno je odgovoriti na sljedea pitanja koja odgovaraju matrici: to e se konkretno postii realizacijom projekta? (ili koji e se REZULTATI postii?) Kako emo stii onamo? (ili koje AKTIVNOSTI moramo provesti?) Kako emo znati kad smo onamo stigli? (ili kako emo IZMJERITI SVOJE REZULTATE?) to e nam pokazati da smo onamo stigli? (ili kako emo DOKAZATI svoj uspjeh?) Na koje probleme moemo naii? (ili razmiljamo li o PRETPOSTAVKAMA I RIZICIMA?)
167
Tablica 39. pokazuje tipinu strukturu logike matrice87. Brojevi u poljima pokazuju korake u popunjavanju logike matrice.
Tablica 39. Tipina struktura logike matrice
Opis projekta
1 Opi cilj/evi Koji e se opi cilj ostvariti realizacijom projekta? 2 Svrha projekta/specini cilj/evi Koje e specine ciljeve projekt ostvariti, to e pomoi ostvarenju opega cilja? 3 Oekivani rezultati Rezultati su postignua kojima se ostvaruju specini ciljevi. Koji su oekivani rezultati? (nabrojite ih) 4 Aktivnosti Koje su kljune aktivnosti koje se moraju provesti i kojim redoslijedom kako bi se postigli oekivani rezultati? (grupirajte aktivnosti prema rezultatima)
Objektivno provjerljivi indikatori/pokazatelji

8 Koji su kljuni pokazatelji uspjeha vezani za opi cilj? 10 Koji indikatori jasno pokazuju da je cilj ostvaren?
Objektivni izvori provjere

9 Koji su izvori informacija za ove pokazatelje? 11 Koji su izvori informacija? Kojim se metodama informacije mogu prikupljati?
Pretpostavke i rizici
7 Koji su imbenici, osim odgovornosti korisnika, vani za ostvarenje cilja? (vanjski imbenici) Koje rizike treba uzeti u obzir? 6 Koji vanjski preduvjeti moraju biti zadovoljeni kako bi se oekivani rezultati ostvarili u skladu s planom? 5 Koji preduvjeti moraju biti zadovoljeni prije poetka projekta? Koji vanjski preduvjeti moraju biti zadovoljeni prije poetka provedbe planiranih aktivnosti?
12 Kojim se pokazateljima moe mjeriti ostvaruje li projekt oekivane rezultate i u kojoj mjeri? 14 Sredstva, resursi Koji su resursi potrebni za provoenje ovih aktivnosti, npr. osoblje, oprema, edukacija, studije, nabava, prostor itd.
13 Koji su izvori informacija za ove pokazatelje?
15 Trokovnik Koji su izvori informacija za mjerenje tijeka aktivnosti? Koji su trokovi projekta? Kako su razvrstani? (detaljna razrada trokovnika projekta)
Popunjavanje logike matrice ima slijed prikazan brojevima u svakome polju tablice. Iako postoje razliite prakse, moete poeti s popunjavanjem stupca Opis projekta od vrha prema dnu, zatim stupca Pretpostavke i rizici (od dna prema vrhu). Nakon toga popunit ete stupac Objektivno mjerljivi indikatori/pokazatelji te na kraju stupac Objektivni izvori provjere koji ispunjavate redak po redak.
87 Prilagoeno iz: Aid Delivery Methods, Volume 1, Project Cycle Management Guidelines, March 2004, European Commission, EuropeAid Cooperation Ofce
168
Prvi korak: Deniranje opisa projekta

Sav trud koji smo uloili u prvoj fazi, kad smo analizirali okruenje i dobro razmislili o svim aspektima problema, bit e u ovom dijelu od velike koristi. Radni materijal iz analize problematike u podruju vaeg rada stavit ete u prvi stupac logike matrice koji saima opi cilj, svrhu projekta i oekivane rezultate i aktivnosti projekta. 1. Ostvarenje opeg cilja donosi dugorone promjene i u skladu je s regionalnim i sektorskim politikama te strategijama gradova/upanija/drave. Stoga nakon realizacije projekta, opi cilj nee biti u potpunosti ostvaren. Primjeri opih ciljeva:88 Unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja u Sisako-moslavakoj upaniji razvijanjem suradnje izmeu sudionika regionalnoga trita rada i mree tehnikih strukovnih kola; Nove mogunosti zapoljavanja za ene na tritu rada; Oivljavanje zajednikog turizma i kulturne batine u prekograninim podrujima.89 2. Svrha projekta/specini cilj(evi) takoer denira promjenu za korisnike koja e biti ostvarena do kraja projekta i tako pridonijeti ostvarivanju opeg cilja. Primjeri posebnih ciljeva: STRUKOVNO USAVRAVANJE Unaprijediti kvalitetu strukovnog obrazovanja u Sisako-moslavakoj upaniji. NEZAPOSLENOST (ENE)90 Sustavna potpora nezaposlenim i dugorono nezaposlenim enama u ulasku na trite rada. TURIZAM I KULTURNA BATINA91 Predstavljanje obnovljene i oivljene tehnike i kulturne batine te uvrtavanje rudnika u Rudama i tehnike batine Senova u turistiku ponudu; Poveana svijest javnosti o njegovanju prekograninog turistikog i kulturnog proizvoda. 3. Rezultati su proizvodi, usluge i/ili kvalitativne promjene u znanju, vjetini te ponaanju i stavovima ljudi koji nastaju kao posljedica provoenja niza aktivnosti. Primjeri rezultata: STRUKOVNO USAVRAVANJE Izraen razvojni plan partnera o potrebama za strukovnim usavravanjem; Poveane mogunosti za zapoljavanje polaznika programa i nezaposlenih; Javnost obavijetena o obrazovnim mogunostima u strukovnim kolama. NEZAPOSLENOST (ENE) ene su usvojile znanje i vjetine pruanja usluga ienja, uvanja djece, skrbi za starije te izrade svijea; ene su usvojile poduzetnike vjetine i znanje potrebno za sudjelovanje u kooperativnom menadmentu; ene su psiholoki spremne za ulazak na trite rada; Ideja socijalnog poduzetnitva kao sustav za zapoljavanje socijalno osjetljivih skupina postala je poznata u podruju Karlovake upanije; Osnovana socijalna zadruga koja e zapoljavati dugorono nezaposlene ene.
Primjeri logike matrice iz ovog poglavlja prilagoeni su edukativnoj svrsi ove knjige. CARDS 2003, Nacionalni program Unapreenje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, Poziv za prijedloge projekta 2003-02030102. Tehnika kola u Sisku u suradnji sa Sisako-moslavakom upanijom, Industrijsko-obrtnikom kolom iz Siska, Hrvatskim zavodom za zapoljavanje podrune slube Kutina i Sisak, Agencijom za lokalni gospodarski razvoj, Hrvatskom gospodarskom komorom; Projekt: Partnerstvom i znanjem do zapoljavanja. Trajanje; 12 mjeseci 90 CARDS 2004 Lokalno partnerstvo za zapoljavanje: Sljedei korak socijalna zadruga, enska grupa KORAK, Karlovac 91 Phare 2005 SLO-H-HR Program prekogranine suradnje. Projekt: "Sveta Barbara ,Grad Samobor
88 89
169
TURIZAM I KULTURNA BATINA Obnovljen rudnik u Rudama te tehnika batina Senova; Ureene poune staze i osnovana mineraloka zbirka; Poboljane vjetine i znanja turistikih vodia. 4. Aktivnosti su radnje koje e provoditelj projekta provesti kako bi postigao konkretne rezultate.
Primjeri aktivnosti STRUKOVNO USAVRAVANJE Formiranje partnerskih radnih skupina u svrhu izrade razvojnoga plana; Kontinuirana prilagodba i usavravanje postojeih metoda analize trita rada; Izrada razvojnoga plana; Nabava potrebne opreme CNC strojevi Sinumerik 810/840 D i Fanuc 21; Pripreme za provedbu strukovnih obrazovnih programa; Obuka strukovnih uitelja.
NEZAPOSLENOST (ENE) Obuka za pruanje usluga ienja, uvanja djece, skrbi za starije te za proizvodnju svijea; razvoj standarda za svaku od usluga te za proizvodnju; Razvoj poduzetnikih vjetina osnovni i napredni teaj; Psiholoko i emocionalno osnaivanje ena kroz savjetovanje; Izrada poslovnog i marketinkog plana za socijalnu zadrugu; Promocija socijalne poduzetnike ideje (javna kampanja).
TURIZAM I KULTURNA BATINA Provedba javnog natjeaja za: Obnovu rudnika u Rudama i tehnike batine; Priprema studije za ureivanje poune staze i osnivanje mineraloke zbirke; Izrada promotivnoga materijala i izvjea o projektu; Obuka turistikih vodia.
170
Ako niste sigurni jeste li denirali cilj ili to je aktivnost, ova pitanja bi trebala ukloniti vae nedoumice. Pitanja: TO moja organizacija/ustanova eli postii ovim projektom? TO elite promijeniti?, deniraju CILJ. S druge strane, odgovori na pitanja KAKO emo neto promijeniti i ostvariti svoje ciljeve?, deniraju AKTIVNOSTI.
Za uspostavu veze izmeu ulaganja, aktivnosti, rezultata i posebnih ciljeva u stupcu Opis projekta, postoji jo jedan zadatak brojanog oznaavanja, koji e nam dodatno pomoi da testiramo logiku i veze izmeu ovih elemenata kljunih za svaki prijedlog projekta. Dolje prikazana shema pokazuje kako ete rijeiti ovaj zadatak.
Slika 29. Brojano oznaavanje stupca Opis projekta Opi cilj
1.Posebni cilj
Rezultati 1.1.
Rezultati 1.2.
Rezultati 1.3.
Aktivnost 1.1.1./1.2.1 Aktivnost 1.1.2. Aktivnost 1.1.3.
Aktivnost 1.2.2. Aktivnost 1.2.3. Aktivnost 1.2.4.
Aktivnost 1.3.1. Aktivnost 1.3.2. Aktivnost 1.3.3.
Kao to vidite, svaka je aktivnost vezana za odreeni rezultat. Ipak, jednom se aktivnou moe postii i vie rezultata. Npr. aktivnost 1.1.1/1.2.1. Isto biste uinili i kad biste denirali dva specina cilja. Brojano biste ih oznaili i nastavili s oznaavanjem rezultata i aktivnosti u skladu s tim. Kada se Opis projekta, ili kako se jo naziva, intervencijska logika, ita od dna prema vrhu, moemo rei da: AKO se aktivnosti provedu, rezultati e se postii; AKO se rezultati ostvare, ostvarit e se i svrha projekta; i AKO se svrha projekta ostvari, projekt bi trebao pridonijeti ostvarenju opega cilja.
Ova se veza moe napraviti i od vrha prema dnu: AKO elimo pridonijeti ostvarenju opeg cilja, moramo ostvariti svrhu projekta, AKO elimo ostvariti svrhu projekta, moramo postii rezultate, AKO elimo postii rezultate, moramo provesti aktivnosti. Izrada opisa projekta dat e vam jasnu sliku i smjer vaeg projekta. Poeljno je da imate na umu redoslijed zadataka te da aktivnosti i rezultati budu povezani i konkretni.
171
Tablica 40. Opis projekta prvi stupac logike matrice
Opi cilj Svrha projekta/ specini cilj/evi Poboljana kvaliteta ivota za djecu i mlade koja su zbog nedostatka odgovarajue roditeljske skrbi smjetena u domove u Primorsko-goranskoj upaniji. 1. 2. Oekivani rezultati Poveati broj udomljene djece i mladei koja ostaju kod udomitelja i pripremaju se za posvajanje ili ivot s biolokim roditeljima u Primorsko-goranskoj upaniji. Poboljati sustav potpore udomiteljskim obiteljima kako bi mogle pruiti dostatnu, pravovremenu i odgovarajuu pomo.
1.1./2.1. Poboljane vjetine i znanja centara za socijalnu skrb koji obavljaju superviziju udomitelja i djece 1.2. Postignuta emocionalna stabilnost udomljene djece i mladei 2.2. Poveane mogunosti za suradnju i razmjenu iskustava izmeu centara za socijalnu skrb, lokalne uprave i samouprave i organizacija civilnoga drutva u podruju udomiteljstva. 1.1.1./2.1.1.Educirati strunjake zaposlene u centrima za socijalnu skrb za provoenje supervizije udomitelja 1.2.1. Organizirati savjetovanje za udomljenu djecu i mlade 2.2.1. Organizirati grupnu potporu za udomitelje 2.2.2. Organizirati grupno savjetovanje za udomitelje, centre za socijalnu skrb i djeje domove 2.2.3. Objaviti praktini savjetnik za samopomo Preivjeti tinejdere!
Aktivnosti
Drugi korak: Deniranje projektnih pretpostavki i rizika

Pretpostavke su vanjski imbenici koji mogu utjecati na uspjeh projekta, a izvan su izravne kontrole provoditelja projekta. U logikoj matrici morate pokazati da ste razmiljali koji bi to imbenici mogli biti. Navedite samo one pretpostavke koje e se vjerojatno pokazati tonima, ali koje je ipak za vrijeme provedbe projekta potrebno paljivo promatrati. Pretpostavke mogu biti i pozitivni doprinosi projektu, kao na primjer: Oekivane pozitivne politike inicijative ili odluke na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini Dodatna potpora i provedba drugih programa/ projekata lokalnih i/ili regionalnih vlasti Dodatna potpora i promidba medija, drugih dionika itd. Moete pratiti sljedeu logiku: Kada se ostvare projektni rezultati i uz definirane pretpostavke, ostvarit e se i svrha projekta; i Kada se ostvari svrha projekta uz definirane pretpostavke, projekt e pridonijeti ostvarenju opeg cilja. Kako biste tijekom projekta pratili identicirane projektne pretpostavke, napravite listu koraka
172
prema svladavanju moguih rizika sluei se svojim ljudskim, materijalnim i tehnikim potencijalom za upravljanje tim rizicima. Odgovor na pitanje: Hoe li se predloena pretpostavka ostvariti?", odredit e sudbinu te pretpostavke kad je u pitanju ukljuivanje u matricu. Ako odgovor glasi: gotovo sigurno, neemo je uvrstiti u logiku matricu. Ako je odgovor: vjerojatno hoe/moda, navest emo je u matrici. I napokon, ako je mogunost njezina ostvarenja posve nevjerojatna, moramo razmisliti o redizajnu projekta. Drugim rijeima, potvrdan odgovor navest e vas na razmiljanje o formuliranju aktivnosti i/ili rezultata, a negativan e vam signalizirati da nisu zadovoljeni svi preduvjeti za poetak projekta i da trebate iznova promisliti i analizirati situaciju. Pitanje pretpostavki usko je povezano s rizikom. Uzmimo za primjer jednu uobiajenu tvrdnju koja se esto navodi u prijedlozima projekata. Sredstva za realizaciju ovoga projekta bit e dostupna kad budu potrebna. Kakva je to tvrdnja? Mnogi bi rekli da je to pretpostavka. Jednom kada projekt pone, pretpostavljate da ete dobiti potrebna sredstva. Meutim, to nije pretpostavka! Zamislite poetak projekta bez osoblja i opreme, a postoji realna mogunost da ni ljudi ni oprema nee biti dostupni
kada ih budete trebali, jer je moda bilo potrebno prije zavriti neki drugi projekt. Ovo je oito rizik, a ne pretpostavka. I to je jo vanije, potpuno ovisi o vama. Zato vi morate aktivno prikupljati sredstva i traiti izvore nanciranja te sredstva osigurati prije poetka projekta. U vezi s moguim rizicima, morate uiniti sve to je u vaoj moi kako biste njima upravljali te ih ublaili. Morate razmiljati o tome kako oni mogu utjecati na va projekt, to moete uiniti kad se pojave i tko moe ili treba poduzeti odreene korake. Tako ete biti sigurni da ste spremni na sve mogunosti.
Kljuno je da ista tvrdnja moe biti i pretpostavka i rizik, ovisno o okolnostima. Postoji odreena doza nesigurnosti u vezi s pretpostavkama, to je potpuno prirodno. Pretpostavke i rizici razlikuju se prema tome to vi mislite postoji li mala ili velika vjerojatnost da se neto dogodi. Jedan nain da se deniraju vane pretpostavke jest da izvedete procjenu rizika i pogledate koji su vam rizici niski. Veina tih niskih rizika nije vrijedna panje, ali neki e od njih imati vane implikacije ako stvari krenu neeljenim tijekom. Njih moete denirati kao pretpostavke. Pretpostavke se formuliraju kao pozitivne tvrdnje i zapamtite, one su vanjski imbenici koji su izvan vae kontrole ili kontrole vaih partnera.
Projektne pretpostavke za na primjer mogu biti: Promjene Zakona o udomiteljstvu u vezi s financijskom pomoi, maksimalnim brojem udomljene djece i stupnjem obrazovanja udomitelja Novi, motivirani, kvalificirani i zainteresirani udomitelji udomljavaju djecu Udomitelji i strunjaci iz centara za socijalnu skrb kontinuirano primjenjuju steene vjetine i znanja Dodatna obuka za osoblje centara za socijalnu skrb kako bi se proirile njihove mogunosti Forum za kvalitetno udomiteljstvo djece priprema izmjene i dopune Zakona o udomiteljstvu u Hrvatskoj Kontinuirano radi mrea za potporu i pruanje usluga udomiteljskim obiteljima koju je osnovao Forum udomitelja za djecu Kontinuirana medijska pokrivenost, priznanje i potpora javnosti Trenutani udomitelji kroz centre za socijalnu skrb ostvaruju sva prava (financijska) Drugi djeji domovi u Primorsko-goranskoj upaniji kontinuirano se educiraju i voljni su dati smjernice udomiteljima.
Jo nekoliko primjera pretpostavka: STRUKOVNO USAVRAVANJE Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta verificira obrazovne programe Predstavnici lokalne uprave i samouprave koriste se rezultatima projekta i nadograuju ih Dovoljan broj kvalitetnih prijedloga projekta prijavljen na natjeaj. NEZAPOSLENOST (ENE) ene mogu redovito pohaati teajeve unato nedostatku vremena, brizi za djecu i problemima s prijevozom; Nastavlja se potpora lokalnih i upanijskih vlasti socijalnoj zadruzi; Zajednica je prihvatila socijalnu zadrugu i njezine ciljeve; Interes krajnjih korisnika konstantan je ili raste; Socijalna je zadruga konkurentna, a na tritu postoji kontinuirana potranja za njezinim uslugama i proizvodima. TURIZAM I KULTURNA BATINA Turisti su kontinuirano zainteresirani za ponuene informacije; Lokalno je stanovnitvo motivirano u vezi s projektom, a turistiki vodii rado upotrebljavaju novosteena znanja; Promidba turistike i kulturne batine na postojeim turistikim okupljanjima, konferencijama i u regionalnim vodiima. Ako ste zadovoljni logikom i realnou postavljenima u stupcima opis projekta i pretpostavke i rizici, onda moete poeti ispunjavati DVA UNUTARNJA STUPCA. To su: Objektivno provjerljivi indikatori/ pokazatelji i Objektivni izvori provjere. Oni se popunjavaju kroz trei i etvrti korak.
173
Trei korak: Deniranje objektivno provjerljivih indikatora/ pokazatelja

Deniranje indikatora ili, kako ih se jo naziva, pokazatelja moe biti velik izazov. I opet e vanu ulogu odigrati iscrpno istraivanje i prikupljeni podaci kako bi se pokazatelji mogli denirati u odnosu na njih. Pokazatelji odgovaraju na pitanje: Kako znamo da se ono to smo planirali dogaa ili ostvaruje? Pokazatelji mjere postiete li zadane rezultate i pridonosite li ostvarenju svrhe projekta. Kao to vidite iz logike matrice (slika 4.), na razini aktivnosti ne upisuju se pokazatelji, nego sredstva/ uloeni resursi. Dvije su vrste pokazatelja koje moete denirati: KVANTITATIVNI pokazatelji odgovaraju na pitanja kao to su: Koliko esto? ili Koliko neega? npr. broj ukljuenih osoba; broj posjeta kolama, bolnicama, socijalnim centrima; broj novih usluga koje se nude; broj novih radnih mjesta; vrste izraenih proizvoda; duljina obnovljene ceste u km; prosjean prihod izraen u valuti; stope rasta u postocima itd. KVALITATIVNI pokazatelji, uglavnom, mjere stvari koje nisu ni brojive ni opipljive. Na primjer: Kakvo je zadovoljstvo, sposobnost odluivanja, promjena stavova, nauena znanja i vjetine itd. Vano je da upotrijebite i kvantitativne i kvalitativne pokazatelje kako biste bili sigurni da ste obuhvatili pravu sliku tijeka i uinka projekta.
Pokazatelji moraju slijediti skraenicu S.M.A.R.T Specific - specifini - vrlo jasni i konkretni tako da imate velike izglede da ih ostvarite. Measurable - mjerljivi - ako uspostavite mjerljiv tijek do odreenog cilja ili rezultata, lake ete na kraju projekta vidjeti da se ta promjena dogodila. Da biste ustanovili mjerljivost, postavite sljedea pitanja ......Koliko? Kako u znati kad je neto ostvareno/ispunjeno? Achievable - ostvarivi sve to si zadate, moete i ostvariti kad razmiljate i planirate, vodei rauna o trajanju, institucijskim kapacitetima i svim ogranienjima u okruenju. Realistic - realistini Ovo nije sinonim za lagani. Realistian, u ovom sluaju, znai izvediv. Jedan od naina da procijenite je li va pokazatelj realistian jest da se upitate jeste li ostvarili to slino u prolosti. Ili se upitajte u kakvim biste uvjetima to isto ponovno mogli ostvariti. Time-bounded vezani za vremenski period Definiranje kraja projekta dat e vam jasan cilj kojemu trebate teiti. Ako ne definirate vrijeme, niste se vrsto obvezali te ostavljate dojam da ne postoji urba za provoenje odreenih aktivnosti i ispunjavanje ciljeva. Uobiajeno je istovremeno razmiljati o objektivno provjerljivim indikatorima/pokazateljima i objektivnim izvorima provjere.
Primjeri objektivno provjerljivih indikatora/pokazatelja: Opi ciljevi Svrha projekta/ specini cilj(evi) Rezultati
STRUKOVNO USAVRAVANJE
Do 2007. za 20% poveati broj nezaposlenih koji su uspjeno zavrili strukovne programe u Sisako-moslavakoj upaniji Za 10% smanjiti broja osoba koje su nezaposlene due od dvije godine Svi subjekti relevantni za strukovno usavravanje aktivno sudjeluju u razvoju tehnikih strukovnih kola Denirana organizacijska struktura mree strukovnih kola Za 30% poveati stjecanje i odravanje strukovnih vjetina, u skladu sa standardima EU-a Sastala se radna skupina za izradu razvojnoga plana Formirana mrea strukovnih kola estero profesora obueno za rad na strojevima CNC etiri nova, moderna edukativna programa 50 uitelja zavrilo program obuke 120 sudionika edukativnih programa 60 sudionika teaja za samozapoljavanje 50% sudionika zaposleno je i 6 mjeseci nakon zavretka projekta 10% sudionika teaja za samozapoljavanje registriralo je svoj obrt ili poduzee
174
NEZAPOSLENOST (ENE)
Za 5% povean broj radnica u zadruzi do kraja 2006. Za 10% povean broj dugorono zaposlenih ena koje su sudjelovale u programu edukacije u zadruzi 20% ena koje su sudjelovale u programu edukacije i dobile potporu pokrenulo je vlastite poduzetnike projekte
Izraena etiri programa za obuku 37 ena sudjelovalo na teajima 35 ena zavrilo teaje i dobilo svjedodbu 10% sudionica edukacije za samozapoljavanje registriralo je svoj obrt ili poduzee Izraena dva programa za edukaciju (osnovna poduzetnika znanja i napredna poduzetnika znanja) 10 ena iz ciljne skupine i dvoje lanova uprave socijalne zadruge pohaalo je edukaciju 10 ena iz ciljne skupine i dvoje lanova uprave socijalne zadruge zavrilo je teaj i dobilo svjedodbu Osam predavanja odrao je poslovni mentor 128 sati grupnog psiholokog savjetovanja za 40 ena 300 sati individualnog psiholokog savjetovanja za 40 ena Subjektivno poveanje samopouzdanja, motivacije i pozitivnog razmiljanja
TURIZAM I KULTURNA BATINA
Poveani prihodi od turizma s obiju strana granice (Slovenija i Hrvatska), godinje poveanje od 2 do 5%. Turistiki posjeti obnovljenom rudniku i tehnikoj batini, geolokoj stazi i mineralokoj zbirci s obiju strana granice poveani od 2 do 5%; Za 15% poveana prodaja kulturnih i turistikih proizvoda s obiju strana granice Do kraja 15. mjeseca obnovljeno 250 m rudnika; do 9. mjeseca obnovljeno 5 lokomotiva i 10 vagona; Do 17. mjeseca 1,5 km oznaene poune staze; Do 17. mjeseca tiskano 30.000 primjeraka broure (slovenski-hrvatski), 10.000 primjeraka broure (engleski njemaki), aurirana web-stranica, kreiran zajedniki vizualni identitet; Do 17. mjeseca 15 obuenih i informiranih turistikih vodia
4. korak: Deniranje objektivnih izvora provjere

Izvori provjere, odnosno dokazi, jesu izvori informacija koje bi trebalo upotrijebiti u utvrivanju ostvarenog na razini ciljeva i rezultata. Za logiku matricu potrebno je razmotriti: Vrstu potrebnih podataka, poput istraivanja i statistika, Izvor podataka - je li sekundarni (koje je prikupio netko drugi) ili primarni (koje je prikupila vaa organizacija ili drugi partneri u projektu), Tko ili koja institucija moe pruiti podatke - dravna ustanova, agencija ili projektni tim, Uestalost prikupljanja podataka, primjerice mjeseno, tromjeseno, godinje. Objektivni izvori provjere su primjerice izvjea. To mogu biti vaa projektna izvjea, slubena izvjea institucija, studije, novinski lanci, kratka izvjea sa sastanaka, elaborati, procjene, atesti, poslovne knjige, slubene statistike, web stranice, itd. Nakon to smo prikupili sve podatke i informacije, logiku matricu jednostavno je upotpuniti i koristiti se njome kao alatom za daljnje planiranje i pisanje projekta.
175
176
Objektivno provjerljivi indikatori/ pokazatelji Objektivni izvori provjere
Tromjesena i godinja izvjea centara za socijalnu skrb Tromjesena i godinja izvjea dravnih domova za odrasle i starije osobe Izvjee o vanjskoj procjeni Smanjenje stope odlazaka udomljene djece i mladih iz obitelji sa sadanjih 30% na 20-25% (smanjenje od 5-10%) u Primorsko-goranskoj upaniji Podaci iz arhiva centra za socijalnu skrb Izvjea o provedenom nadzoru, prikazi obuke i procjene Popis sudionika Isjeci iz medija Kontinuirana svakodnevna uporaba usvojenih vjetina i znanja te napredak i u udomiteljskim obiteljima i meu strunjacima centra. Popis distribuiranih publikacija Popis sudionika Izvjea o provedenoj obuci, organizaciji pojedinanih ciljnih skupina i skupina za savjetovanje Saetak upitnika za samoocjenjivanje Projektno izvjee i izvjee o procjeni Postojei udomitelji ostvaruju (nancijska) prava putem centara za socijalnu skrb Kontinuirano medijsko pokrivanje te svijest i naklonjenost javnosti 10 zaposlenika centara za socijalnu skrb u posljednjem tromjeseju provedbe projekta poinje nadzor nad 10 obitelji Dodatne dvije zajednike akcije vezane uz promidbu udomiteljstva Uveana znanja i vjetine 50% zaposlenika triju centara za socijalnu skrb u nadzoru udomiteljskih obitelji i djece Distribuirano 500 publikacija u upaniji te kroz novostvorenu mreu potpore i usluga za udomiteljske obitelji 60% udomljene djece i mladih obuhvaenih savjetovanjem ostvaruje visoke ocjene u procjeni odnosa prema ivotu Nove, motivirane, kvalicirane i zainteresirane udomiteljske obitelji za udomljavanje djece. Drugi djeji domovi u Primorsko-goranskoj upaniji nastavljaju se educiratii davati smjernice udomiteljima.
Tablica 41. LOGIKA MATRICA: Poboljanje ivota djece i mladei bez odgovarajue roditeljske skrbi, smjetene u domove u Primorsko-goranskoj upaniji
Opis projekta
Smanjenje broja djece i mladih bez odgovarajue roditeljske skrbi u institucijama na razini upanije za 10-20 posto na godinu
Pretpostavke i rizici
OPI CILJ Poboljanje kvalitete ivota djece i mladih bez odgovarajue roditeljske skrbi smjetenih u nekoj od dravnih institucija Primorsko-goranske upanije.
SPECIFINI CILJ(EVI) 1. Poveanje broja udomljene djece i mladei koja ostaju kod udomitelja i pripremaju se za posvajanje ili ivot s biolokim roditeljima u Primorskogoranskoj upaniji. 2. Poboljan sustav potpore udomiteljskim obiteljima s ciljem pruanja dostatne, pravovremene i adekvatne pomoi.
OEKIVANI REZULTATI 1.1./2.1. Vea znanja i vjetine centara za socijalnu skrb u rjeavanju problema i pruanju savjeta udomiteljskim obiteljima i djeci.
1.2. Postizanje emocionalne stabilnosti udomljene djece i mladih.
2.2.
Uveane mogunosti za suradnju i razmjenu iskustava meu centrima za socijalnu skrb, lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama u podruju udomiteljstva.
Postojanje funkcionalne mree potpore i usluga za udomiteljske obitelji koju je utemeljio Forum za poticanje kvalitetnog udomiteljstva.
Opis projekta
Provedeno 5 dana edukacije o voenju supervizije Provedeno savjetovanje udomljene djece i mladih (najmanje triput na mjesec) Mjeseno organizirano odravanje sastanka skupine za potporu udomiteljima. Tromjeseno odravanje savjetovanja za udomitelje, centre za socijalnu skrb i djeje domove. PRORAUN: XX (dodati) Prikaz prorauna po stavkama (dodati) Primjena dravne politike socijalne skrbi na razini upanije. Centri za socijalnu skrb primaju drugu dodatnu strunu poduku radi poboljanja svojih kapaciteta. SREDSTVA/IZVORI Strunjaci (socijalni radnici, psihijatri, supervizori) Dobrovoljci Vanjski predavai/konzultanti Oprema (tehnika) Soba za teaj Drugi vanjski strunjaci (graki dizajneri, pruatelji potpore itd.)
Objektivno provjerljivi indikatori/ pokazatelji Objektivni izvori provjere Pretpostavke i rizici
AKTIVNOSTI 1.1.1./2.1.1. Educiranje strunjaka u centrima za socijalnu skrb o voenju supervizije udomitelja. 1.2.1.Savjetovanje udomljene djece i mladih. 2.2.1.Osnivanje skupina za potporu udomiteljima. 2.2.2. Osnivanje skupine za savjetovanje udomitelja, centara za socijalnu skrb i djejih domova. 2.2.3. Objavljivanje praktinog vodia za samopomo pod naslovom Preivjeti tinejdere!.
177
KAKO PROVJERITI LOGIKU SVOJEG PROJEKTA

Kao to ste dosad ve primijetili, meu svim dijelovima matrice postoji odreena logika veza. Smisao Logike matrice moe se provjeriti na dva naina: jedan se odnosi na vertikalnu logiku, a drugi na horizontalnu logiku. Vertikalna logika provjerava povezanost prvog stupca (opis projekta) i zadnjeg stupca (pretpostavki projekta). Moete je ovako iitati: Ako su navedene aktivnosti provedene, a pretpostavke ispunjene, rezultati e biti ostvareni. Nakon to su rezultati ostvareni, a pretpostavke ispunjene, ostvarit e se svrha projekta, odnosno specini cilj(evi). Konano, ako se specini ciljevi ostvare uz pretpostavke navedene u logikoj matrici, to e pridonijeti ostvarenju opeg cilja. Horizontalna logika, s druge strane, provjerava povezanost stupca Opisa projekta, navedenih Objektivno provjerljivih indikatora/pokazatelja te njihovih izvora provjere. Klju oblikovanja dobrog prikaza projekta jest potruditi se da svaka razina bude izravno povezana s viom razinom. Bit e sluajeva kada su ciljevi preambiciozni, a veza izmeu rezultata i specinih ciljeva nerealna. U tom bi sluaju veza meu razinama trebala biti uvrena kroz diskusije i revizije te bi na taj nain projekt mogao biti postupno poboljan. Ponekad priprema Logike matrice nije eksplicitno zatraena. Meutim, kao to ste vidjeli iz primjera strukturirana i sustavna analiza pomae vam da doete do kljunih elemenata projekta i osigurava vam najvanije, a to je da postoji logina povezanost i nadgradnja.
RASPORED AKTIVNOSTI, RESURSA I TROKOVA

Nakon ispunjavanja Logike matrice i provjere logike projekta trebali biste pripremiti raspored aktivnosti, resursa i trokova. Prikaz tih informacija pruit e vam priliku za provjeru logike sekvence, oekivanog trajanja projekta, postojanja eventualnih ovisnosti meu aktivnostima, i vrlo vano, za odreivanje potrebnih trokova i resursa (tehnikih i ljudskih).
Planiranje aktivnosti
Vremenske su odrednice vaan dio planiranja i skiciranja projekta. Stoga je kljuno u ovoj fazi razraditi plan aktivnosti. Glavne se aktivnosti prenose iz Logike matrice u detaljni Plan aktivnosti. Na taj nain moete zadrati vrstu vezu izmeu prvotnih problema i ciljeva te provedbe aktivnosti. Planiranje aktivnosti pomoi e vam da razmotrite: tko e initi to? kada e se to dogoditi? koji e resursi, osim ljudi, biti potrebni? Postoje razne vrste planova aktivnosti. Meutim, za prijavu za projekt koji se nancira iz fondova EU-a postoji tablini format poznat kao Plan aktivnosti, prikazan dolje. Kada pripremate svoj Plan aktivnosti, trebali biste dodatno ralaniti aktivnosti glavnog projekta na podaktivnosti i zadatke, kako biste ih dovoljno pojednostavnili da budu organizirani i da se njima moe lake upravljati tijekom projekta.
Tablica 42. Plan aktivnosti92 1. godina 1. 6-mjeseno razdoblje Aktivnost Priprema Aktivnosti 1 Provedba Aktivnosti 1 Priprema Aktivnosti 2 Provedba Aktivnosti 2 Mjesec 2 3 4 5 6 7 2. 6-mjeseno razdoblje 8 9 10 11 12 Provedbeno tijelo
Ba kao i Logikom matricom, Planom aktivnosti treba se koristiti kao eksibilnim alatom planiranja vremena koji se moe doraivati u fazi planiranja u kojoj su mogue sve izmjene.
92
Plan aktivnosti preuzet je iz sheme potpore programa PHARE.
178
PLANIRANJE RESURSA I TROKOVA

Nakon to ste pripremili Plan aktivnosti mogli biste poeti razmiljati o resursima nunima za njihovu provedbu. Ti resursi moraju biti navedeni u proraunskoj tablici obino prikazanoj kao poseban dodatak u prijavnom paketu. Proraunska tablica saetak je oekivanih trokova za sve aktivnosti sadrane u projektu te uz njih vezane zadatke upravljanja. Iako donatori trae samo saetak proraunskog prikaza, morat ete proi detaljno planiranje svake pojedinane (pod) aktivnosti kako biste ispravno isplanirali sve neophodne resurse. Proraun morate vrlo paljivo pripremiti. Ne uzmete li u obzir sve trokove pa i one najmanje aktivnosti koje zahtijevaju troak, moda neete biti u stanju provesti sve planirane aktivnosti te bi zbog toga va projekt mogao biti neuspjean. Jednako tako, ako za neke aktivnosti predvidite prevelike trokove, donator bi mogao biti nespreman na nanciranje predloenog projekta. Morate biti izuzetno realni i u pripremi prorauna za svoj projekt dobro provjeriti trenutano kretanje cijena, jer ste pred donatorom odgovorni za troenje novca na nain koji je predstavljen u vaoj prijavi projekta. Priprema prorauna temelji se na povezivanju resursa s deniranim kategorijama trokova.
Primjer: Kako isplanirati proraun aktivnosti Ako va projekt ukljuuje organizaciju, primjerice, trodnevne edukacije strunjaka centra o tome kako pruiti superviziju udomiteljima, morate razmotriti sljedee glavne trokove: Naknada za predavaa Plaa/naknada za organizacijski dio posla Putni trokovi predavaa Dnevnica predavaa koja ukljuuje trokove smjetaja i hrane Najam prostora u kojem se vri edukacija i opreme Potroni materijal za 25 sudionika Pauza za kavu za 25 sudionika Administrativni trokovi uredski trokovi.
Potom biste trebali ispuniti proraunsku tablicu za ovu odvojenu aktivnost. Zapamtite da trokovi, osobito ako se radi o projektu koji traje dulje od godine dana, mogu porasti zbog, primjerice, inacije. Pokuajte pronai prosjenu stopu njihova poveavanja kako biste ostvarili realistinu procjenu trokova.
179
Tablica 43. Proraunska tablica93 za aktivnost: trodnevna edukacija strunjaka centra o tome kako provoditi superviziju udomitelja Troak po jedinici (u ) Ukupan iznos (u )
Opis trokova 1. Ljudski resursi 1.1. Plae, naknade Koordinator: organizacija edukacije predava 1.2. Dnevnice Predava 1.3. Putni trokovi Predava Ukupno: Ljudski resursi za ovu aktivnost 2. Oprema i nabava 3. Lokalni projektni ured 4. Drugi trokovi, usluge 4.1. Publikacije 4.2. Studije, istraivanja 4.3. Konferencije, seminari Prostor za odravanje edukacije Pauza za kavu (25 sudionika x 2 = 50 po pauzi) Potroni materijal
Jedinica
Broj jedinica
osoba/po danu
15
40
600
osoba/po danu povratna karta za vlak
3 4 1
220 70 50
660 280 50 1590 -
Po danu Po pauzi za kavu Komad
3 6 25
150 50 5
450 300 125
4.4. Revizija 4.5. Razno Ukupno: Drugi trokovi i usluge samo za ovu aktivnost Administrativni trokovi Ukupni trokovi za ovu aktivnost Uvijek ogranieni postotak 765 120 2475
Naravno, za sve aktivnosti koje ste predvidjeli projektom bit e potrebno denirati sve dijelove prorauna kako biste na kraju dobili saetak Proraunske tablice, odnosno zbroj svih aktivnosti. Kao to je vidljivo iz priloenog primjera, svaki projekt sadri dvije vrste trokova direktne i indirektne. Direktni su trokovi oni koji se izravno povezuju s aktivnostima projekta i oni su kljuni za njegovo ostvarenje.Indirektni trokovi odnose se na trokove koji pridonose ostvarenju projektnih
aktivnosti, to su primjerice uredski trokovi: telefon, najam ureda, struja, pisai pribor itd. U smjernicama za EU-ove projekte indirektni se trokovi nazivaju administrativnim ili opim trokovima. Programi EU-a obino doputaju ogranien postotak indirektnih trokova (najee do 7%) od ukupnih direktnih trokova projekta (a ne iz prorauna za cijeli projekt), no to je podlono Smjernicama koje bi pri pripremi projekta uvijek trebalo pratiti.
93
preuzeto iz sheme potpore programa PHARE
180
Bilo bi dobro: Osigurati da va proraun sadri iskljuivo trokove predvienih aktivnosti sadranih u projektnom prijedlogu. Obratiti pozornost na plan aktivnosti prilikom sastavljanja prorauna radi postizanja potpune podudarnosti izmeu tih dvaju dokumenata. Kad planirate neophodne financijske resurse, nemojte zaboraviti uraunati radno vrijeme sveg ukljuenog osoblja. Na projektu ne moraju nuno svi raditi puno radno vrijeme, u nekom bi sluaju to moglo predstavljati etvrtinu ili polovicu neijeg uobiajenog radnog vremena. To znai da jedna etvrtina ili polovica njegove plae mora biti u skladu s time uraunata u projekt. U drugim sluajevima (kao u navedenom primjeru), kada je osoba angairana na kratko vremensko razdoblje, primjerice edukatori, njhova bi se naknada trebala raunati po osobi po danu. Potrebno je osigurati da iznosi naknada ili plaa ukljuuju trokove socijalnih davanja.
FINALIZACIJA VAE PRIJAVE

Analiza problema, potreba, ciljeva i aktivnosti te planiranje resursa tek je poetni dio zadae. Meutim, jo je puno toga ostalo. Da biste se prijavili za dobivanje potpore, morate pripremiti itav prijavni paket. Bolje je razvijati manje projekte kojima je lake upravljati nego velike i sloene projekte. Glavni i najopseniji dokument u prijavnome paketu jest prijavni obrazac u kojemu morate detaljno opisati sve aktivnosti sadrane u projektu. S obzirom na sve dosad obavljene predradnje, nee biti toliko teko ispuniti obrazac budui da ste projekt ve dovoljno razradili u logikoj matrici. Dodatno morate razmotriti neke daljnje aspekte provedbe projekta, primjerice odrivost ostvarenih rezultata, inovativni potencijal projekta i aktivnosti te mogunost ponavljanja ostvarenih rezultata u nekim drugim zajednicama sa slinim ili istim problemima. Na poetku prijavnog obrasca pronai ete koncept projekta koji mora na najvie etiri stranice pruiti odgovore na sva etiri sadrana dijela: Saetak aktivnosti, Relevantnost aktivnosti, Metodologija i odrivost, te Strunost i operativni kapaciteti. Kako biste ispravno ispunili prijavni obrazac, uvijek tijekom ispunjavanja itajte upute za prijavu projekta. Dobro je paljivo proitati objanjenja i upute obino sadrane u svakom pojedinanom dijelu obrasca, te dati sve od sebe da u skladu s njima i postupate. Ponite se na vrijeme pripremati! ak i ako imate jasnu ideju o projektu, potrebno je vrijeme da biste ga razvili. Sjetite se da rokovi uvijek prebrzo istjeu! Ispunjen prijavni obrazac i njegovi glavni dodaci, logika matrica, plan aktivnosti i proraunski plan, predstavljaju jezgru prijavnog paketa. Meutim, poslije je obino potrebno priloiti i druge dokumente. I to je podlono izmjenama sadranim u uputama za prijavitelje. U posljednjoj fazi svi dokumenti moraju biti paljivo uvrteni u prijavni paket i morate pripremiti tono utvren broj kopija te paljivo provjeriti redoslijed stranica, dostupnost ljudi radi potpisa, te druge tehnike pojedinosti. Prilikom pripremanja prijavnog paketa, proitajte sve upute jer nema nieg goreg od prijedloga odbijenog zbog administrativnog propusta (izostavljenog priloga ili traenog potpisa). Nakon to predate prijedlog, proi e odreeno vrijeme, moda i due nego ste oekivali, dok ne saznate je li va projekt odabran. No morate biti strpljivi i sigurni da ste uinili sve to ste mogli. Ako vaa molba bude odbijena, nemojte biti razoarani, to se moe dogoditi svakome. Pokuajte iz toga izvui vane lekcije koje e vam pomoi unaprijediti prijedlog projekta. Razmislite o unoenju odreenih izmjena i ponovno predajte projekt jer bi drugi put, uz doradu, mogao biti prihvaen. Najvanije je uvijek ciljati na kvalitetu!
181
POGLAVLJE U KOJEM ETE NAI:

praktine korake kojima ete poeti provedbu projekta koji se financira iz fondova/programa EU-a praktine alate korisne pri upravljanju projektom koji se (su)financira iz fondova/programa EU-a
TO ZNAI VODITI PROJEKT?

Odobrenje prijedloga projekta obino nadahnjuje i donosi pozitivan poticaj svima koji su uloili odreeno vrijeme pripremajui ga. Unato tomu to je ve osiguranje sredstava za projekt velik korak, pravi posao tek treba poeti. Prvo vas oekuju pregovori oko prorauna i morate biti spremni na objanjenja nekih stavki u proraunu i na smanjenje trokova. Nakon zavretka pregovora o nancijskim sredstvima, nakon kojih e biti poznato koji e trokovi biti pokriveni (moda u smanjenom obimu od onog koji ste inicijalno predvidjeli), a koji nee, kreete u drugu fazu projekta koja vam omoguuje poetak realizacije svega to ste planirali. Vrlo je vano provesti sve planirane aktivnosti, postii sve rezultate i specine ciljeve u dogovorenom vremenskom razdoblju. Provedbu i voenje projekta odredit e vremenski rok koji ste si zadali, kvaliteta vaih aktivnosti te nancijska sredstva i ono najvanije, osobe (strunjaci) s kojima ete suraivati. Prednosti i prilike koje vam se pruaju pozitivni su poticaji i trebali biste ih iskoristiti kako biste uinkovito proveli projekt u djelo. Istodobno morate obratiti maksimalnu pozornost na potencijalne negativne okolnosti. One mogu ugroziti uspjenost projekta, one su rizici koje treba pratiti i u kljunom ih trenutku znati umanjiti promjenom ili prilagodbom projektnih aktivnosti. Unato tomu to je pred vama puno posla, ukoliko kontinuirano planirate, prikupljate informacije o tome kako se aktivnosti provode i razmiljate o tome to ete poduzeti naiete li na prepreku, projekt ete voditi uinkovito i u skladu s vremenskim rokovima. Pored toga, gotovo sigurno ete morati mijenjati vremenski plan projekta, s obzirom na to da odobrenja nerijetko stignu i poslije planiranog datuma poetka rada. Drugim rijeima, i vi ete morati izmijeniti raspored aktivnosti u skladu s rokom do kojega treba dovriti projekt (a deniran je ugovorom o izvravanju projekta). Prijedlog projekta vaan je i obvezno ga treba ponovno proitati. Najkorisniji alat pri upravljanju projektom vaa je logika matrica, u kojoj je saeti prikaz projekta (detaljno opisan u VI. poglavlju). U cijelome je projektu iznimno vana uloga voditelja/ ice projekta koji upravlja provedbom projekta, i nadzire i usmjerava njegovu realizaciju. On/ona prvenstveno se mora fokusirati na monitoring (prikupljanje informacija, podataka), na provedbu dogovorenih aktivnosti i postizanje rezultata u skladu s dogovorenim rokovima i raspoloivim nancijskim sredstvima.
Drugi korak: Izradite plan upravljanja projektom i dobro prouite pravila provedbe projekata koja se nanciraju EU-ovim sredstvima.
Sam poetak rada na projektu podrazumijeva sastanak s vaim partnerima i lanovima tima (ako ih imate) te rad na sastavljanju ugovora ili sporazuma koji e sadravati informacije o pravima i obvezama svih strana koje sudjeluju u njegovoj provedbi. Ovaj ugovor ili sporazum kljuni je dokument kojim se deniraju sva vana pitanja, tj. sve aktivnosti koje e obavljati odreena skupina ljudi ili organizacije/ institucije, potom rokovi i naini nanciranja te nain i uvjeti plaanja. Ako va partner sudjeluje u nanciraju dijela projekta, u ugovoru treba navesti uvjete, iznos i vremenski rok u kojem e novac biti prebaen na va raun. Ako niste sigurni ili niste dobro upoznati s EU-ovim pravilima i odredbama, iznimno je vano nabaviti ih te prouiti EU-ov Praktini vodi kroz procedure ugovaranja pomoi EU-a treim zemljama, PRAG. Rije je o priruniku koji slui kao radni dokument i koji vam, kao korisniku bespovratnih sredstava moe pomoi da lake pratite sve dogovorene postupke i odredbe kada traite (sekundarnu) nabavu. Tijekom dugog razdoblja provedbe projekata koje u Hrvatskoj nancira EU, nastali su mnogi korisni dokumenti koji ukljuuju najee postavljana pitanja te odgovore na njih,
TO, U SKLOPU PROVEDBE PROJEKTA, TREBATE NAJPRIJE NAPRAVITI?

Prvi korak: Ponovno pozorno proitati prijedlog projekta
Dobro je ponovno razmotriti u kojoj su vam mjeri raspoloivi prvobitno planirani nancijski izvori i suradnici, jer nije rijedak sluaj da doe do izmjena i smanjenja prorauna kod odobrenja proojekta u odnosu na verziju koju ste predloili za nanciranje. Izmjene u proraunu mogu vas prisiliti na promjenu isprva planiranih aktivnosti ili na pokuaj da nabavite dodatna sredstva ili osigurate dodatno osoblje/ suradnike.
184
KAKO USPJENO UPRAVLJATI PROJEKTOM
poznatije kao FAQ (eng. frequently asked questions). Odnedavno se na internetskim stranicama Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske mogu nai vrijedni dokumenti na hrvatskom jeziku, meu njima i tekst pod nazivom Smjernice i savjeti za provedbu CARDS 2004 programa darovnica. Usto se od svih institucija koje u cijelosti ili djelomino provode projekte to ih nancira Europska unija trai da u svoje projektne planove ukljue aktivnosti koje e prenijeti informaciju i promicati u javnosti spoznaju o tome da se ta potpora nancira sredstvima EU-a. Na raspolaganju vam je i posebni prirunik Europske komisije izdan pod nazivom Komunikacija i vidljivost - Prirunik za vanjske aktivnosti EU94. Prirunik pokriva informacije o pisanom i vizualnom identitetu EU-a. On prua smjernice za tiskane materijale poput letaka, broura, majica i kapa, kao i za sve istupe u javnosti kao to su prezentacije, konferencije za novinare te ostale aktivnosti u sklopu projekta, a radi isticanja uloge EU-a u nanciranju projekata. Prirunik sadri i alate namijenjene razvoju komunikacijske strategije koja e istaknuti ono to je postignuto zahvaljujui potpori EU-a.
podjeli znanja i iskustva meu lanovima tima koji rade na istom projektu, primjerice pripadnicima lokalne zajednice, lokalnih vlasti ili drugim zainteresiranim stranama. promiljanju o potencijalnim izazovima i izvlaenju pouke iz njih, kako bi se rad na projektu ubudue mogao unaprijediti
KLJUNI ELEMENTI UPRAVLJANJA PROJEKTOM UPRAVLJANJE KVALITETOM, VREMENSKIM ROKOVIMA I FINANCIJSKIM SREDSTVIMA
Kako to ostvariti?
Kljune su odlike dobrog upravljanja projektom monitoring i evaluacija. Monitoring znai stalno praenje provedbe i prikupljanje informacija tijekom projekta, a radi donoenja odluka u vezi s upravljanjem projektom. Evaluacija je procjena prikupljenih informacija radi provjere relevantnosti, ekasnosti i utjecaja projekta, a s obzirom na postavljene ciljeve. Tijekom provedbe projekta vrlo je vano pratiti ostvarenje njegova napretka te obratiti pozornost na vanjske promjene koje utjeu na njegovu realizaciju. Na ovaj nain va projekt moe se prilagoditi kad i gdje je to potrebno. Monitoring i evaluacija temelje se na prikupljanju informacija, analizi i upotrebi informacija koje se odnose: Na izvedbu projekta (kvalitetu) i ostvarenje predvienih rezultata Na ono to je ostvareno, kad je rije o definiranoj financijskoj konstrukciji (proraunskim trokovima) Na vrijeme potroeno da se realizira sve navedeno Mnogi su uvjereni kako su monitoring i evaluacija rada na projektu isto, no rije je o dvjema razliitim stvarima. Razlikuje se ono to elimo postii tim dvjema aktivnostima i na kojoj ih razini projekta provodimo. Monitoring projekta odvija se kontinuirano, najee za vrijeme provedbe projekta (primjerice jedanput mjeseno, dvomjeseno ili kvartalno), kako bi se zajamio njegov napredak. U sklopu monitoringa provedbe projekta, pozornost treba posvetiti prikupljenim podacima zbog eventualnih naknadnih operativnih promjena koje bude potrebno ostvariti u sklopu radnoga plana.
Trei korak: Okupite tim i partnere te razmislite o praktinoj organizaciji rada na projektu
Rad na projektu uvijek je orijentiran na zadatke i koncentriran na njihovu podjelu i postizanje rezultata. Voditelj ili koordinator ili menader projekta sastavlja uinkovit tim uz preciznu podjelu poslova i razumijevanje predstojeih zadaa. Bez obzira na to o koliko se zahtjevnu poslu radi i koliki broj lanova tima radi na projektu, voditelj projekta/ koordinator/ uvijek odgovara za sve aktivnosti i za konaan rezultat. Dobra komunikacija meu lanovima tima i organizacije/institucije moe stvoriti vrlo otvoreno ozraje i dobru komunikaciju te protok informacija u svim smjerovima. Na ovaj nain moete izbjei i prevladati potencijalnu krizu, a na kraju uspjeno okonati provedbu projekta. Dobra interna komunikacija, ali i ona koju imate s vanjskim suradnicima, medijima i lanovima zajednice trebala bi se temeljiti na: zajednikoj odgovornosti za projekt svih osoba koje sudjeluju u razvoju koncepta i kreiranju prijedloga projekta zajednikom donoenju odluka, kako bi se postigli ciljevi projekta te ostvarile predviene aktivnosti i rezultati tijekom provedbene faze projekta
94 Prirunik (iz travnja 2008.) na engleskome (Communication and Visibility Manual for EU External Actions) pronai ete na internetskim stranicama Europske komisije: http://ec.europa.eu/europeaid/work/visibility/index_en.htm Prirunik na hrvatskome dostupan je na stranicama Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj: 185 http://www.delhrv.ec.europa.eu/uploads/dokumenti/f422bdc6ed0a14e8526b91f4ad3dadd5.pdf
Evaluacija projekta odnosi se na odreivanje razine na kojoj rezultati projekta pridonose postizanju ciljeva ili pozitivnim promjenama koje elimo ostvariti s obzirom na problem ili potrebe specifine ciljne skupine, zajednice ili drutva u cjelini. Evaluaciju provode vanjski strunjaci, katkad usred projekta, a obvezno na njegovu zavretku. Procesi monitoringa i evaluacije trae ulaganje vremena i resursa. Upravo zato treba ih isplanirati na vrijeme, kako bi s poetkom provedbe projekta postali sastavnim dijelom operativnog plana.
Uz monitoring i evaluaciju trebali biste primijeniti jo jedan oblik evaluacije reviziju poslovanja (engl. audit). To je ocjena: a) zakonitosti i regularnosti projektnih trokova i prihoda, tj. jesu li u skladu sa zakonima i propisima te s pravilima i odredbama ugovora; b) ekonominosti i uinkovitosti troenja projektnih sredstava, tj. je li rije o valjanu nancijskom upravljanju i za to namijenjenu svrhu. Reviziju poslovanja obavlja vanjski ugovaratelj, (engl. Contracting authority), a u Hrvatskoj je to, npr. Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.
UPRAVLJANJE KVALITETOM
Osnovni alat za nadzor kvalitete izvedbe projekta jest logika matrica (vidi VI. poglavlje). Podaci u prvom i drugom stupcu ili opis projekta i indikatori koji se mogu objektivno procijeniti i provjeriti, temeljni su za razvoj plana monitoringa. Za proces upravljanja projektom osmiljene su razliite tablice koje prikazuju taj plan. Evo jednog primjera:
Tablica 44. Kvartalni prikaz nadzora - postignuti rezultati i aktivnosti Podruje monitoringa
Rezultati projekta (u skladu s logikom matricom i planom projekta). Aktivnosti (u skladu s logikom matricom i planom projekta).
Planirano
Opisati to je planirano postii tijekom zadanog kvartala iz podruja monitoringa
Ostvareno
Navesti objektivnu ocjenu utemeljenu na usporedbi s planiranim ciljevima i ostvarenim rezultatom na kraju kvartala.
Odstupanja
Ako se planirano i ostvareno podudara, va je plan postignut. Ako ima odstupanja, pozitivnih ili negativnih, kratko objasnite zato je tako i to ete u vezi s time poduzeti.
Ovaj predloak jedan je od moguih alata koje moete upotrijebiti pri monitoringu svoga projekta na tehnikoj razini. Mogu se primijeniti i drukiji alati monitoringa, a vrijedno je rabiti i indikatore za usporedbu onoga to je planirano s onim to je ostvareno u zadanom razdoblju. Da biste bolje shvatili o emu je rije, sluaj emo potkrijepiti primjerom iz VI. poglavlja, gdje je problem obraen pod nazivom: Djeca i mlade bez odgovarajue roditeljske skrbi, smjetena u domove za djecu i mlade u Primorsko-goranskoj upaniji. Razmotrit emo neke poduzete korake, nastojei vam prikazati i plan monitoringa:
186
Tablica 45. Tablica plana monitoringa na razini aktivnosti i indikatora

Uestalost prikupljanja podataka
Nakon svakog teaja i na kraju projekta
Projektna aktivnost
Edukacija strunjaka centara za socijalnu skrb za superviziju udomitelja
Indikator
Vrsta informacije
Ocjena vjetina i znanja sudionika prije i nakon teaja Broj odranih sati i obraene teme Broj sudionika
Metoda
Odgovorna osoba
50 % zaposlenika u trima centrima socijalne skrbi poboljalo je vjetine i znanje za superviziju nad udomiteljskim obiteljima i djecom Realiziran petodnevni teaj za superviziju
Upitnik za sudionike (saetak procjene) Popis sudionika Izvjee o provedenoj edukaciji
Voditelj projekta i voditelj teaja/ konzultant
Osnivanje skupine potpore za udomitelje
Jedanput na mjesec, skupina potpore za udomitelje
Broj odranih sastanaka skupina potpore Teme o kojima se razgovaralo Broj udomitelja Ocjena statusa sudionika prije i nakon odranih sastanaka potpore
Biljeke/zapisnik koje je voditelj vodio u radu s grupom potpore Popis udomitelja koji su bili na sastancima skupina potpore Upitnik prije/poslije
Voditelj/suradnik na projektu
Kvartalno i po zavretku projekta
Ovakva tablica procesa monitoringa eksibilna je i moe se lako prilagoditi specinostima vaeg projekta. Primjerice, ako dodamo stupce naslovljene s Opi ciljevi, Uinak i Indikatori, dobivamo novi alat koji se zove TABLICA PLANA MONITORINGA I EVALUACIJE PROJEKTA:
Tablica 46. Tablica plana monitoringa i evaluacije95
Koliko ete esto vi (osobe koje sudjeluju u projektu) prikupljati potrebne informacije/ podatke
Opi cilj
Pozitivna promjena koja se projektom/ programom eli postii
Utjecaj
Opi i dugoroan uinak intervencije. Utjecaj je dugoroni ili krajnji rezultat koji se moe dovesti u vezu s intervencijom
Indikatori
Indikator je kvantitativna ili kvalitativna varijabla koja omoguuje jednostavne i pouzdane temelje za ocjenu postignua, izmjene ili izvedbe
Metoda
Metoda/tehnika koja e se primijeniti u prikupljanju podataka
Odgovorna osoba
Tko e biti odgovoran za prikupljane podataka
Specian cilj
Specina i mjerljiva promjena koja bi se projektom trebala postii u sklopu zadanog trajanja projekta/programa
Uinak
Stvarna ili predviena promjena u razvojnim uvjetima. Pokazuje promjenu koja je uslijedila nakon postizanja rezultata
Indikatori
Metoda
Odgovorna osoba
Tko e biti odgovoran za prikupljanje podataka

Koliko ete esto vi (osobe koje sudjeluju u projektu), prikupljati potrebne informacije/ podatke
95
Preuzeto iz: Charity evaluation services, London, Velika Britanija, Materijali naprednog teaja monitoringa i evaluacije, studeni 2007
187
Aktivnosti
Aktivnosti provedene uz mobiliziranje nancijskih, ljudskih, tehnikih i materijalnih resursa koje e omoguiti specine rezultate ili pridonijeti krajnjem uinku
Rezultati
Opipljivi proizvodi (ukljuujui i usluge) programa ili projekta, nuni da bi se postigli ciljevi programa ili projekta. Rezultati se odnose na zavretak aktivnosti. Rije je o vrsti rezultata na koje voditelji imaju velik utjecaj
Indikatori
Metoda
Odgovorna osoba
Tko e biti odgovoran za prikupljanje podataka

Koliko ete esto vi (osobe koje sudjeluju u projektu), prikupljati potrebne informacije/ podatke
EVALUACIJA
Evaluacija se od procesa monitoringa razlikuje uglavnom po irini podruja djelovanja i osobama koje u tom procesu sudjeluju. Kada govorimo o polju djelovanja, ono je kod evaluacije neto ire i odnosi se na pitanje jesu li odabrani pravi ciljevi i strategije. Evaluacija ukljuuje i ocjenu aspekata upravljanja projektom te preporuke za njegovu bolju realizaciju u budunosti.
Kriterij procesa evaluacije u skladu s uvjetima Europske komisije96

Kriteriji za procjenu u uskoj su vezi s logikom matricom. Kljuni su kriteriji: relevantnost, uinkovitost, ekasnost, utjecaj i odrivost. Relevantnost - Najprije treba provjeriti opravdanost ciljeva projekta i deniranih problema koji moraju biti usklaeni sa potrebama zajednice i sa irim drutvenim kontekstom. Mora sadravati ocjenu kvalitete pripreme i plana projekta. Uinkovitost - Proces procjene mora odgovoriti i na pitanje: koliko ste uspjeno iskoristili sve resurse, svoje i svojih partnera, ako ih je bilo, da biste proveli aktivnosti i postigli rezultate. Ekasnost - Jedno od kljunih pitanja jest jeste li postigli rezultate i, jo vanije, u kojoj su mjeri rezultati vaeg projekta pridonijeli postizanju specinih ciljeva. Jo biste trebali provjeriti i u kojoj su mjeri pretpostavke i rizici utjecali na postizanje rezultata projekta. Utjecaj - Procjena utjecaja usmjerena je na djelovanje projekta na vae ire okruenje (drutvo) drutvenu politiku i opi cilj projekta. S obzirom na kompleksnije ciljeve, procjenu utjecaja najbolje je realizirati s odreenom vremenskom odgodom (po mogunosti nekoliko godina nakon to je projekt zavren). Odrivost - Ovaj bi kriterij trebao dati odgovor na pitanje postoji li i kakva je mogunost da se nakon zavretka nanciranja projekta nastave sve pogodnosti za zajednicu. Posebno je vano znati koliko je lokalna zajednica prihvatila rezultate projekta i koliko se dugo te pogodnosti mogu odrati sa socijalno-kulturolokog, politikog i nancijskog, tehnolokog i upravljakog aspekta. Postoji veza izmeu ciljeva logike matrice i monitoringa, evaluacije i revizije97.
96 97
Preuzeto iz: Charity evaluation services, London, Velika Britanija, Materijali naprednog teaja monitoringa i evaluacije, studeni 2007
Preuzeto iz: Aid Delivery Methods, Volume 1, Project Cycle Management Guidelines, March 2004, European Commission, EuropeAid Cooperation Ofce
188
Slika 30. Veze izmeu ciljeva logike matrice i monitoringa, evaluacije i revizije
Vrsta kriterija
Hijerarhija logike matrice
Evaluacija
Opi cilj
Evaluacija
Specini cilj(evi)
Monitoring i revizija
Oekivani rezultati
Monitoring i revizija
Aktivnosti
Kljuna naela dobroga monitoringa i evaluacije:

Kada planirate ili vodite proces monitoringa, vrlo je vano razmotriti tko treba pojedinu vrst informacije, a posebnu pozornost trebali biste obratiti na to da informirate one koji projekt financiraju, one koji kreiraju politiku te kljune dionike (vidi VI. poglavlje). Pripazite da ne duplicirate posao iscrpljujui na taj nain sebe i druge koji sudjeluju u projektu prikupljajui potrebne, ali i nepotrebne informacije. Vodite rauna o tome koliko vremena trebate za prikupljanje informacija te pokuajte doznati prikuplja li ih jo tko u lokalnoj zajednici. Zbog svega navedenoga prikupite samo minimum informacija koje su vam potrebne za donoenje odluka u provedbi projekta. Ako je mogue, sluite se jednom metodom za prikupljanje raznih vanih informacija. Provjerite prikupljene informacije/podatke u odnosu na svoj plan monitoringa i evaluacije.
UPRAVLJANJE VREMENOM
Prethodno planiranje vaan je aspekt upravljanja vremenom. Ponekad uspjeno upravljanje vremenom znai ulaganje vie vremena na poetku, jer e vam to omoguiti da budete ekasniji poslije. Postoje temeljna naela u pogledu raspolaganja vremenom. Vrijeme je bez sumnje ogranieno i ako ga budete troili neplanirano, to e se loe odraziti na provedbu projekta. Zato iskoristite ve postojee alate. Akcijski plan jednostavan je popis svih zadataka koje treba ostvariti da biste proveli planirane aktivnosti. Akcijski plan neka je vrsta plana monitoringa, eksibilno pomagalo koje sadri osnovne informacije poput: TO initi?, TKO? i DO KOJEG ROKA? Moete ga iskoristiti i za dodatne informacije o oekivanim rezultatima i potrebnim resursima. Bilo bi mudro u taj plan ukljuiti i najsitnije zadatke jer i na njih odlazi puno vremena. I konano, plan je koristan da bi se izbjegle nejasnoe, npr. situacije u kojima se stvari podrazumijevaju, a nikad nisu izreene, pa neka osoba ne zna da joj je zadaa dodijeljena ili koji je vremenski rok.
Tablica 47. Akcijski plan Odgovorna osoba ili osobe Krajnji vremenski rok
Vrsta aktivnosti
Potrebni resursi
189
Kad imate dobar mjeseni ili kvartalni akcijski plan, ostaje vam jo da u sklopu tjedna dobro rasporedite operativni dio posla i prekontrolirate zadatke. U iscrpan popis akcijskog plana unesite prioritete uz pomo tablice koja pomae da se fokusirate i utroite vie vremena na ono to vam je doista vano i hitno.
Tablica 48. Tablica prioriteta Vrlo vani / Vrlo hitni zadaci koji treba odmah obaviti Nisu vani / Vrlo hitni zadaci koje umjesto vas moe obaviti netko drugi, no na vama je da odaberete odreenu osobu Vrlo vani / Nisu hitni zadaci kojima morate odrediti vremenski rok i unijeti ih u plan svakodnevnog posla Nisu vani / Nisu hitni zadaci za koje morate odrediti dodatno vrijeme, primjerice, nekoliko sati tijekom tjedna, a moete i odabrati osobu da ih obavi. Ako vi pronaete vremena, ovi zadaci bit e na "listi ekanja"
Dobro je isplanirati vrijeme na nain da vam se povea produktivnost i izbalansiraju dugoroni projekti s nekim zadaama koje morate hitno obaviti. Upotreba alata za upravljanje vremenom olakat e vam praenje svih poslova koje morate obaviti. Ti e vam alati pomoi u organiziranju posla, odreivanju prioriteta te u stvaranju valjanih planova za zavretak posla.
UPRAVLJANJE FINANCIJSKIM SREDSTVIMA

Upravljanje nancijskim sredstvima sredinji je dio u procesu upravljanja projektom. Ranije smo spomenuli kako u mnogim sluajevima ukupno odobrena nancijska sredstva za odreeni projekt mogu biti manja nego to je isprva planirano. To esto znai da ete morati napraviti novi raspored trokova, a u nekim sluajevima i izmjene u podjeli sredstava meu partnerima. Vrlo je vano da u ovome procesu sudjeluju i partneri koji s vama rade na projektu kako ne bi oekivali ostvarenje izvornoga nancijskog plana. Revidirani proraun postaje aneks ugovoru i openito omoguuje ogranienu eksibilnost u troenju sredstava. Pravila EU-a o upravljanju nancijskim sredstvima vrlo su striktna i jasno pisana. Bez obzira na to tko je voditelj nancijskih poslova, osnovna mu je zadaa KONTROLA PRIHVATLJIVOSTI TROKOVA. Zato je dobro znati sljedee: Trokovi moraju biti stvarni i prihvatljivi. Trokovi su prihvatljivi kad su izravno povezani s provedbom projektnih aktivnosti. Moraju biti ostvareni iskljuivo za formalnog trajanja projekta i u skladu s pravilima iz ugovora ili pratee dokumentacije. Odreene vrste trokova prethodno moraju odobriti Ugovaratelji (primjerice trokove za nepredviene okolnosti). Isti trokovi za odreeni projekt ne mogu se dvostruko pokrivati iz drugih stavki unutar istog prorauna, ni iz drugih shema bespovratnih sredstava EU-a. Vana zadaa osobe koja upravlja nancijskim sredstvima jest uspostavljanje uinkovitog sustava nancijskog monitoringa. On bi se trebao temeljiti na revidiranom proraunu i biti usklaen s nancijskim izvjeem. I u ovom sluaju postoje alati koji vam omoguuju praenje i nadzor prorauna projekta. Kad je rije o uinkovitom monitoringu trokova, iskustva se razlikuju i ovise o prethodnom iskustvu i znanju, no svakako je uputno bar jednom na mjesec, najbolje na poetku, obaviti praenje i nadzor, uz pomo popisa trokova za prethodni mjesec (u skladu s proraunom) te ih usporediti s ukupnim nancijskim sredstvima prije konane bilance. Kako bismo vam u tom poslu pomogli, nudimo primjer izvjea o praenju trokova.
190
Tablica 49. Primjer tablice s izvjeem o praenju trokova

1. Stavka prorauna 2. Odobrena sredstva iz EU-a 3. Stvarni trokovi po projektnim mjesecima I. II. III. itd. 4. Ukupno potroeno 5. Saldo (preostala sredstva) 6. Komentari
Objanjenje pojmova iz tablice: 1. U stupac Stavka prorauna unijet ete popis svih prihvatljivih trokova - primjerice, sredstva koja e se izdvojiti za osoblje, za putne trokove, trokove podugovaratelja, administrativne trokove itd., u skladu s odobrenim sredstvima za provedbu projekta. 2. Uz "Stavku prorauna" imate i "Odobrena sredstva iz EU-a". U sluaju da su vaa poetna nancijska sredstva bila reducirana u trenutku odobrenja projekta, morat ete pripremiti revidirani plan trokova u skladu s odobrenim nancijskim sredstvima. 3. Stvarna potronja jesu svi ostvareni trokovi. 4. Pojam Ukupno potroeno daje uvid u ukupne trokove. 5. Saldo ili stanje sredstava razlika je izmeu Stavke prorauna i Stvarne potronje. Odstupanja mogu biti pozitivna ili negativna, zbog ega je vano pratiti trokove. Ope je pravilo da EU-ovi programi doputaju neki postotak odstupanja u "Stavkama prorauna", no prekomjerni neodobreni iznos nee biti prihvaen kao opravdan projektni troak. O postotku odstupanja i nainu odobravanja promjene u trokovima informirajte se u Uputama za prijavu projekta. 6. Stupac Komentari koristan je jer vas moe podsjetiti na odreena pitanja koja bi vam mogla biti korisna tijekom priprema nancijskog izvjea o projektu koje vrlo esto zahtijeva objanjenja trokova i odstupanja. Prikazani obrazac samo je jedan od primjera koji e vam pomoi u procesu praenja trokova. Moete se sluiti i drukijim obrascima ako daju tone i relevantne informacije.
IZVJEE - NARATIVNO I FINANCIJSKO

Narativno izvjee Izvjea o napretku i provedbi projekta vrlo su vaan dio upravljanja projektom. Ovisno o vrsti EU-ova programa od vas se mogu traiti razliite vrste izvjea o projektu. Priprema tehnikih i nancijskih izvjea o projektima to ih koriste primatelji bespovratnih sredstava obvezna je u raznim fazama provedbe projekta. Dosad je bio obiaj da se za male projekte (koji ne traju dulje od 12 mjeseci) trai samo zavrno izvjee, po zavretku projekta. Kod veih projekata, uz zavrno izvjee trebalo je podnositi i izvjea koja daju pregled nakon tri mjeseca ili na polovici provedbe projekta (kvartalno i izvjee o napretku). Nain izvjeivanja, oblik izvjea i rokovi predaje opisani su u ugovoru o projektu i aneks su mu. Kad pripremate sljedee: izvjee, imajte na umu
Fokusirajte se na napredak prema ostvarenju rezultata (rezultati i specifini ciljevi iz logike matrice), a ne samo na popis provedenih aktivnosti. Usporedite postignuti napredak sa svojim planom aktivnosti. Ako provedba ne prati plan aktivnosti, vano je objasniti odakle odstupanje te kako ete to stanje popraviti. Budite koncizni i razumljivi, nema potrebe koristiti zamrene i dugake reenice da biste objasnili postignuti napredak.
191
Izvjee o napretku Izvjee o napretku fokusirano je na napredak ostvaren u ostvarivanju rezultata i postizanju zadanih ciljeva. Smjernice izvjea trae kratko objanjenje odstupanja od prvobitnog projektnog plana, opis napretka projekta (u odnosu na planirano), prepreke na koje ste naili i sve vanije mjere koje su poduzete ili su nune za provedbu. Izvjee o napretku nudi nam svojevrstan zapisnik o tome to je ostvareno u nekom razdoblju, kako bi se olakali budui monitoring i evaluacija. Ta izvjea zato nisu obina formalnost, nego dobra prilika da voditelj/koordinator/menader projekta stekne uvid u ono to se dogaa tijekom provoenja aktivnosti kako bi mogao obaviti odgovarajue menaderske intervencije. Dosad su isplate korisnicima fondova EU-a ovisile upravo o prihvaanju ili odobrenju obveznog Izvjea o napretku. Zavrno izvjee Svrha zavrnog izvjea jest osigurati potpunu sliku o tome to se radilo tijekom trajanja projekta te omoguiti sveobuhvatnu procjenu uspjenosti projekta. Zato sve aktivnosti moraju biti dovrene prije podnoenja zavrnog izvjea. Zavrno e izvjee pruiti detaljan opis projekta i njegovih rezultata od poetka do kraja. Od prethodnog se izvjea razlikuje po tome to u zavrnom izvjeu morate evidentirati ispunjenje indikatora iz logike matrice, odrivost projekta u budunosti i njegov utjecaj na iru zajednicu. Izborom raznih naina prezentacije podataka, izvjea moete potkrijepiti razliitim vizualnim prikazima, npr. razdvajanjem duljih dijelova teksta tablicama, grakonima ili shemama. Tablice i grakoni izvrstan su nain prezentiranja brojanih rezultata ili prezentiranja informacija u usporedivu obliku. Svaka tablica mora imati broj i naslov koji e je povezivati s tekstom.
Financijsko izvjee Financijsko je izvjee mogue i uspjeno ako ste kontinuirano pratili trokove, to znai da ste uspjeli tijekom cijelog projekta valjano obavljati nancijsko praenje. Financijsko izvjee u narativnoj formi dio je ugovora koji potpisujete s Ugovarateljem, a obino ga moete nai na internetu. Trebali biste paljivo pratiti predloeni format i ispuniti ga u skladu s Uputama za prijavitelje projekata. Financijsko izvjee dosad se podnosilo zajedno s izvjeem o napretku i zavrnim izvjeem. Nakon prihvaanja narativnog i nancijskog izvjea, u mogunosti ste podnijeti zahtjev za isplatu, bez obzira na to je li rije o isplati za vrijeme trajanja projekta ili zavrnoj isplati.
192
ZAVRNE NAPOMENE
Dragi itatelju, Pomou ovoga prirunika saznali ste da se prikupljanje nancijskih sredstava i nanciranje iz EU-ovih fondova realizira putem bespovratnih sredstava i sklapanjem javnih ugovora. Prijava za dobivanje nancijskih sredstava kompleksan je i zaokruen proces za koji su potrebni vrijeme i ozbiljan pristup da biste prikupili informacije, isplanirali ga, pripremili i napisali. itav proces moe biti poput izazova, posebno za poetnike, no dok prolazite kroz taj proces, vi i vaa organizacija, institucija ili tvrtka, stei ete neprocjenjivo iskustvo, vjetine i znanje. Obrada zamisli u strukturiranome procesu i formuliranje argumenata u prilog nanciranju vaega projekta, omoguit e vam osobni napredak i napredak vae organizacije te e sigurno pridonijeti proirenju i poveanju broja dosadanjih izvora sredstava i nanciranja. Vano je i to ste projektima koje ste planirali i ispunili ostvarili promjenu i u svojoj zajednici. Primjena projekata esto donosi priznanje i vjerodostojnost na lokalnoj, regionalnoj, ak i na dravnoj razini. Podnoenje prijave za sredstva EU-a nalik je uenju bilo ega novog u ivotu: isprva strai, potom postupno shvaate te pomalo slaete slagalicu i kroz nju se osnaujete. Nikad se ne dajte obeshrabriti! to vie projekata napiete, ii e vam sve bolje i vie e vam projekata biti nancirano!
Jo nekoliko savjeta koje bismo eljeli podijeliti s vama:

Budite
svjesni svojeg mjesta u sustavu upravljanja europskim fondovima. Iskoristite svoje resurse i mogunosti na najbolji nain; Novac dobiven iz europskih fondova vrijedan je truda;
Uloite u razvoj kapaciteta. to prije, to bolje.
Dobro
se informirajte kako biste bili u mogunosti kompetentno i racionalno odabrati. Znajte razliku izmeu pretpostavke i injenice, izmeu oekivanja i donesenih odluka, izmeu opih preporuka i obvezujuih zahtjeva; opem znanju. Opa znanja daju i openite rezultate. Educirajte se, ali i primijenite steeno znanje kroz praktine zadatke;
Radite na praktinim vjetinama, a ne na
Potraite i pronaite partnere, dobro iskoristite
njihove vrijednosti, no ne zaboravite dati vlastiti doprinos;

Ne
pretjerujte s planiranjem; krenite u provedbu; Prilagodite se okruenju, ne oponaajte. Dobar savjet' iz drugih regija moe se iskoristiti samo ako funkcionira na lokalnom podruju;
Uvijek imajte na umu logiku iza europskih
fondova - oni ne postoje samo zato da bi bili iskoriteni, ve i bi da pridonijeli drutvenom razvoju.
193
DODACI
1. DODATAK - O SDURF-u
Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF) zaduen je za koordinaciju fondova EU-a za Hrvatsku, te za pripremu nacionalne razvojne strategije. On je vodea institucija u Republici Hrvatskoj za planiranje i nadzor fondova EU-a te uz nacionalnog dunosnika za ovjeravanje i Nacionalni fond za nancijsko upravljanje, kljuni posrednik izmeu Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije. Zadatak Ministarstva nancija jest osigurati pravilno i nancijski opravdano troenje fondova EU-a, a iri je mandat SDURF-a nadgledanje ekasnoga troenja fondova, priprema programa i projekata koji su u stanju apsorbirati sredstva iz fondova, te puna iskoritenost nacionalnih i EU-ovih nancijskih sredstava. Dravni tajnik SDURF-a obnaa dunosti Nacionalnog koordinatora za pomo EU-a i programe suradnje, Nacionalnog koordinatora za program ISPA i Nacionalnog koordinatora za program IPA. Uz pomo osoblja SDURF-a dravni tajnik jami partnerstvo s Europskom komisijom i osigurava meusobnu povezanost opeg pristupnog procesa i iskoritavanja pretpristupne pomoi. Konkretnije, SDURF je odgovoran za sljedee dunosti povezane s pomoi EU-a: Programsku koordinaciju i konzistentnost:
pripremanje godinjih akcijskih planova u sklopu Komponente I programa IPA, pripremanje Okvira za usklaenost strategija (OUS) te nadzor usklaenosti i dosljednosti etiriju
Operativnih programa (OP) u sklopu OUS-a s politikama Zajednice i nacionalnim politikama povezanima s Komponentama III i IV i sudjelovanje u pripremanju viegodinjih programskih dokumenata za Komponente II i V. Osiguravanje kvalitete prijava za velike projekte:
provedba provjere kvalitete prijava za velike projekte u sklopu Komponente III i IV, prije nego se one
podnesu na usvajanje Europskoj komisiji; Nadzor:

iniciranje pripreme Nadzornih izvjea (NI) - pokretanje nadzornog ciklusa; predsjedanje i organiziranje Sektorskih nadzornih pododbora i Zajednikog nadzornog odbora za programe
CARDS i PHARE; sudjelovanje u IPA-inim Sektorskim nadzornim odborima za sve komponente tog programa; predsjedanje i organiziranje IPA-ina nadzornog odbora; sudjelovanje u uspostavi Informacijskog sustava upravljanja (MIS), priprema godinjih i konanih nadzornih izvjea za Slube Komisije o EU-ovoj pomoi.
Pregovore:
koordiniranje pregovora u okviru 22. poglavlja: Regionalna politika i koordinacija strukturnih elemenata.
Informiranje i promidbu za EU-ove fondove:

objavljivanje i openito pruanje informacija o EU-ovim fondovima javnosti i potencijalnim korisnicima, priprema strategije komunikacije i utvrivanje opeg okvira akcijskih planova komunikacije za EU-ovu
pomo po resorima,
odravanje web stranice www.strategija.hr
Obrazovanje:
sudjelovanje u razvoju programa obrazovanja i obuke za dravne slubenike koji pokrivaju teme vezane
uz EU-ovu pomo,
provedba obuke za razliite segmente vezane uz pretpristupne programe i strukturne instrumente.
Horizontalnu koordinaciju:
organiziranje redovitih sastanaka radi koordinacije s tijelima dravne uprave te utvrivanje jesu li ispunjeni
svi uvjeti vezani uz protok informacija i izvjetavanje, to je dio odgovornosti SDURF-a.

197
2. DODATAK - POPIS TABLICA, SLIKA I KARATA

I. poglavlje - Financijska suradnja izmeu Europske unije i Hrvatske - OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD
Tablica 1. Tablica 2. Tablica 3. Tablica 4. Tablica 5. Tablica 6. Tablica 7. Tablica 8. Tablica 9. Tablica 10. Tablica 11. Pomo EU-a Hrvatskoj od 1991. do 2000. (u milijunima eura) Pomo EU-a kroz nacionalnu komponentu programa CARDS u Hrvatskoj od 2001. do 2004. (u milijunima eura) Pomo Europske unije kroz Regionalni program CARDS dravama korisnicama programa (Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, BJRM, Srbija) od 2001. do 2006. godine (u milijunima eura) Pomo EU-a kroz programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, od 2001. do 2006. (u milijunima eura) Relevantni dokumenti za EU-ove pretpristupne programe Popis projekata iz nacionalne komponente programa CARDS 2001 Popis projekata iz nacionalne komponente programa CARDS 2002 Popis projekata iz nacionalne komponente programa CARDS 2003 Popis projekata iz nacionalne komponente programa CARDS 2004 Popis projekata iz nacionalne komponente programa PHARE 2005 Popis projekata iz nacionalne komponente programa PHARE 2006 13 15 16 19 27 28 29 30 32 33 35
II. poglavlje - IPA - novi pretpristupni nancijski instrument

Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4. Karta 1. Tablica 12. Karta 2. Slika 5. Karta 3. Tablica 13. Tablica 14. Karta 4. Tablica 15. Karta 5. Tablica 16. Tablica 17 Karta 6. Tablica 18. Tablica 19. Karta 7. Tablica 20. Slika 6. Karta 8 . Slika 7. Tablica 21. Tablica 22. Tablica 23. Tablica 24. Slika 8. Tablica 25. Tablica 26. Slika 9. Tablica 27. Tablica 28. Razvoj nancijske pomoi Hrvatskoj Tri razine okvira za provedbu IPA-e Institucionalna struktura upravljanja programom IPA u Hrvatskoj Veze meu raznim pretpristupnim programima i instrumentima kohezijske, poljoprivredne i ribarske politike Podruje na koje se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Maarske, 2007. - 2013. Prioriteti i mjere Operativnog programa prekogranine suradnje Hrvatske i Maarske, 2007. - 2013. Podruje na koje se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Slovenije i Hrvatske, 2007. - 2013. Prioriteti i mjere Operativnog programa prekogranine suradnje Slovenije i Hrvatske, 2007. - 2013. Podruje na koje se odnosi Operativni program jadranske prekogranine suradnje, 2007. - 2013. Regije koje mogu dobiti nancijsku pomo u sklopu Operativnog programa jadranske prekogranine suradnje, 2007. - 2013. Prioriteti i mjere Operativnog programa jadranske prekogranine suradnje, 2007. - 2013. Podruje na koje se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, 2007. - 2013. Prioriteti i mjere Operativnog programa prekogranine suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, 2007. - 2013. Podruje na koje se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Crne Gore, 2007. - 2013. Podruja na koja se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Crne Gore, 2007. - 2013. Prioriteti i mjere Operativnog programa prekogranine suradnje Hrvatske i Crne Gore, 2007. - 2013. Podruja na koja se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Srbije, 2007. - 2013. Podruja na koja se odnosi Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Srbije, 2007. - 2013. Prioriteti i mjere Operativnoga programa prekogranine suradnje Hrvatske i Srbije, 2007. - 2013. Podruje na koje se odnosi Operativni program za jugoistonu Europu, 2007. - 2013. Regije na koje se odnosi Operativni program za jugoistonu Europu, 2007. - 2013. Prioritetne osi i podruja intervencije u Operativnome programu za jugoistonu Europu, 2007. - 2013. Podruja na koja se odnosi Operativni program sredozemne transnacionalne suradnje, 2007. - 2013. Prioriteti i mjere Strukture Operativnoga programa sredozemne transnacionalne suradnje, 2007. - 2013. Prioriteti i mjere Operativnog programa Regionalna konkurentnost, 2007. - 2009. Kategorije poduzea Prioriteti i mjere Operativnoga programa Promet, 2007. - 2009. Popis buduih projekata u Operativnom programu Promet, 2007. - 2009. Prioriteti i mjere Operativnog programa Okoli, 2007. - 2009. Popis projekata 1. prioritetne osi za Operativni program Okoli, 2007. - 2009. Popis projekata 2. prioritetne osi za Operativni program Okoli, 2007. - 2009. Pregled prioriteta i mjera Operativnoga programa Razvoj ljudskih potencijala, 2007. - 2009. Prioriteti i mjere Plana poljoprivrednog i ruralnog razvitka, 2007. - 2013. Viegodinji indikativni nancijski okvir za IPA za Hrvatsku, 2010. do 2012. (u milijunima eura) 38 39 41 43 46 46 47 48 49 49 50 51 52 53 53 54 55 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 67 68 71 73
198
DODACI
III. poglavlje. - Programi Zajednice u Hrvatskoj

Slika 10. Slika 11. Tablica 29. Slika 12. Tablica 30. Slika 1. Glavne razlike izmeu pretpristupnih programa i programa Zajednice Slika 2. Prikaz procesa sudjelovanja Hrvatske u programima Zajednice Programi Zajednice u Hrvatskoj Tematska podruja FP7: suradnja Nacionalne kontakt toke po prioritetima FP7 77 78 80-81 83 84
IV. poglavlje - Mogunosti nanciranja iz EU-ovih fondova nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji
Slika 13. Slika 14. Karta 9. Slika 15. Slika 16. Slika 17. Slika 18. Slika 19. Slika 20. Tablica 31. Slika 21. Slika 22. Slika 23. Karta 10. Tablica 32. Hijerarhija sektorskih i stratekih dokumenata EU na nacionalnoj razini Ciljevi Kohezijske politike EU-a za razdoblje 2007. - 2013. Karta europskih regija kojima su dostupna sredstva u okviru triju ciljeva kohezijske politike Ciljevi i strukturni instrumenti za razdoblje 2007. - 2013. Strateki pristup ulaganjima iz Strukturnih fondova Programski dokumenti i institucionalna rjeenja za upravljanje strukturnim instrumentima u Bugarskoj Podjela sredstava Strukturnih fondova prema ciljevima Regulatorni okvir za razdoblje 2007. - 2013. Pravilo N+3 Popis korisnika programa Phare 2005: Poslovna infrastruktura - shema dodjele bespovratnih sredstava Shematski prikaz dvaju stupova Zajednike poljoprivredne politike i njihovih prioritetnih mjera Shematski prikaz tematskih osi i prioritetne aktivnosti ZPP-a Struktura programskih dokumenata strukturnih instrumenata u Bugarskoj i struktura programskih dokumenata programa IPA u Hrvatskoj Klasikacija statistikih teritorijalnih jedinica u Hrvatskoj Klasikacija statistikih teritorijalnih jedinica u Hrvatskoj 112 114 115 116 117 119 120 121 122 124 129 131 136 137 138
V. poglavlje - Kako iskoristiti pomo EU-a

Tablica 33. Slika 24. Slika 25. Tablica 34. Slika 26. Tablica 35. Tablica 36. Tablica 37. Relevantni programski dokumenti prema IPA-inim komponentama Prekretnice za pripremu i provedbu Operativnih programa u Hrvatskoj Od EU-ova nancijskog instrumenta do ugovora Vrste poziva prema IPA-inim komponentama Indikativni vremenski plan za provedbu sheme dodjele bespovratnih sredstava Maksimalni iznosi za ugovore o javnoj nabavi prema Praktinom vodiu za ugovorne procedure Projekti twinning i twinning light koji se provode u Hrvatskoj Odgovorna i provedbena tijela za IPA-ine komponente u Hrvatskoj 141 142 143 143 146 148 153 154
VI. poglavlje - Kako pripremiti prijedlog projekta

Tablica 38. Slika 27. Slika 28. Tablica 39. Slika 29. Tablica 40. Tablica 41. Tablica 42. Tablica 43. Primjer matrice analize dionika Problemsko stablo Stablo ciljeva Tipina struktura logike matrice Brojano oznaavanje stupca Opis projekta Opis projekta - prvi stupac logike matrice LOGIKA MATRICA: Poboljanje ivota djece i mladei bez odgovarajue roditeljske skrbi, smjetene u domove u Primorsko-goranskoj upaniji Plan aktivnosti Proraunska tablica za aktivnost: trodnevna edukacija strunjaka centra o tome kako provoditi superviziju udomitelja 162 164 166 168 171 172 176-177 178 180
VII. poglavlje - Kako uspjeno upravljati projektom

Tablica 44. Tablica 45. Tablica 46. Slika 30. Tablica 47. Tablica 48. Tablica 49. Kvartalni prikaz nadzora - postignuti rezultati i aktivnosti Tablica plana monitoringa na razini aktivnosti i indikatora Tablica plana monitoringa i evaluacije Veze izmeu ciljeva logike matrice i monitoringa, evaluacije i revizije Akcijski plan Tablica prioriteta Primjer tablice s izvjeem o praenju trokova 186 187 187-188 189 189 190 191
199
3. DODATAK - POPIS KRATICA S HRVATSKIM PRIJEVODOM I KRATICOM

AF AP CAO CAP CARDS CBA CCI CEC CFCA CODEF CROMAC CSG COM DG REGIO EC EC ECA EEC EIA EIB EPOP EPRC ESC EU Euratom FAQ FIDIC HoD HoS HRD HRDOP ICG IPA IPAMC IR ISPA IWG JAP JIM MEM MIFF
200
Application Form - Obrazac za prijavu Accession Period - Pristupno razdoblje Competent Accrediting Ofcer - Dunosnik nadlean za akreditaciju (DNA) Communication Action Plan - Akcijski plan za komunikaciju Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization Pomo Zajednice za obnovu razvoj i stabilizaciju Cost Benet Analysis - Analiza trokova i koristi Common Code for Identication - Zajedniki kod za identikaciju Commission of the European Communities - Komisija Europskih zajednica Central Finance and Contracting Agency - Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Central Ofce for Development Strategy and Coordination of EU Funds - Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a (SDURF) Croatian mine action centre - Hrvatski centar za razminiranje Community Strategic Guidelines on Cohesion - Strateke smjernice Zajednice o koheziji Communication [of the European Commission] - Komunikacija (Europske komisije) Directorate General for Regional Policy - Opa uprava za regionalnu politiku (in EU regulations): European Community - (u uredbama EU-a): Europska zajednica (EZ) (elsewhere): Commission of the European Communities - (drugdje): Komisija Europskih zajednica European Court of Auditors - Europski revizorski sud European Economic Community - Europska ekonomska zajednica (EEZ) Environmental Impact Assessment - Procjena utjecaja na okoli European Investment Bank - Europska investicijska banka Environmental Protection Operational Programme - Operativni program zatite okolia European Policies Research Centre Centar za istraivanje europskih politika Economic and Social Cohesion - Gospodarska i socijalna kohezija European Union - Europska unija European Atomic Energy Community - Europska zajednica za atomsku energiju Frequently Asked Questions - esta pitanja Fdration Internationale des Ingnieurs-Conseils - Meunarodni savez inenjera-savjetnika Head of Department - Voditelj odjela Head of Operating Structure - Voditelj operativne strukture Human Resources Development - Razvoj ljudskih potencijala HRD Operational Programme - Operativni program razvoja ljudskih potencijala (OP LjP) Inter-Ministerial Co-ordination Group - Interministarska koordinacijska grupa Instrument for Pre-Accession Assistance - Instrument pretpristupne pomoi Instrument for Pre-Accession Assistance Monitoring Committee - Nadzorni odbor instrumenta pretpristupne pomoi Implementing Regulation - Provedbena uredba Instrument for Structural Policy for Pre-accession - Instrument strukturne politike u pretpristupnom razdoblju Inter-Ministerial Working Group - Interministarska radna skupina Joint Assessment Paper of Employment Priorities -. Zajednika procjena politika zapoljavanja Joint Inclusion Memorandum - Zajedniki memorandum o socijalnom ukljuivanju Monitoring and Evaluation Methodologies - Metodologije monitoringa i evaluacije Multi-annual Indicative Financial Framework - Viegodinji indikativni nancijski okvir (VIFO)
DODACI
MIPD MIS NAO NAPE NF NIPAC NUTS OG OJ OS OP PA PHARE PRAG RCOP SAA SAPARD S&CF SCF SDF SMC SMEs SWOT TA
Multi-annual Indicative Planning Document - Viegodinji indikativni planski dokument (VIPD) Management Information System Informacijski sustav upravljanja National Authorizing Ofcer - Nacionalni dunosnik za ovjeravanje (NDO) National Action Plan for Employment - Nacionalni akcijski plan za zapoljavanje National Fund of the Ministry of Finance - Nacionalni fond ministarstva nancija National IPA Coordinator - Nacionalni koordinator programa IPA (NIPAK ili NKIPA) Nomenclature of Territorial Units for Statistics - Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku Ofcial Gazette - Narodne novine (NN) Ofcial Journal [of the European Union] - Slubeni list [Europske unije] Operating Structure - Operativna struktura Operational Programme - Operativni program Priority Axis - Prioritetna os Poland and Hungary Action for the Restructuring of the Economy - Pomo za ekonomsko restrukturiranje Poljske i Maarske Practical Guide to EC External Aid Contract Procedures - Praktini vodi kroz procedure ugovaranja pomoi EZ-a treim zemljama Regional Competitiveness Operational Programme - Operativni program regionalne konkurentnosti Stabilization and Association Agreement - Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development - Posebni pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj Structural & Cohesion Funds - Strukturni i kohezijski fondovi Strategic Coherence Framework - Okvir za usklaenost strategija Strategic Development Framework - Okvir za usklaenost razvoja Sectoral Monitoring Committee - Sektorski nadzorni odbor Small and Medium Enterprises - Mala i srednja poduzea Strengths and Weaknesses, Opportunities and Threats - Prednosti i slabosti, prilike i prijetnje Technical Assistance - Tehnika pomo
201
4. DODATAK - KORISNE POVEZNICE I LITERATURA

EU-ovi dokumenti (uredbe i odluke) 1. Europska komisija: COM(2004) 257 nal, Miljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za lanstvo u Europskoj uniji, Bruxelles, 20. 4. 2004, na internetskoj stranici: http://eur-lex.europa.eu/smartapi/cgi/sga_doc?smartapi!cel explus!prod!CELEXnumdoc&lg=en&numdoc=504DC0257 2. Pregovaraki okvir, Europska komisija 2005. (Negotiating Framework), na: http://ec.europa.eu/enlargement/ pdf/croatia/st20004_05_hr_framedoc_en.pdf 3. Odluka Vijea o naelima, prioritetima i uvjetima koji su sadrani u Pristupnom partnerstvu s Hrvatskom i kojom se opoziva Odluka 2006/145/EC, Slubeni list Europske unije L 42, 16. 2. 2008 4. Uredba Vijea (EC) 1085/2006 od 17. srpnja 2006. kojom se uspostavlja Instrument pretpristupne pomoi (IPA), na:http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2006/l_210/l_21020060731en00820093.pdf 5. Uredba Komisije (EK) br. 718/2007 od 12. lipnja 2007. kojom se provodi Uredba Vijea (EC) br. 1085/2006 o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA), na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2007/ l_170/l_17020070629en00010066.pdf 6. Strategija proirenja i kljuni izazovi 2007. - 2008. Europska komisija, COM(2007) 663 nal, 6. 11. 2007., na: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2007/nov/strategy_paper_en.pdf 7. Europska komisija - Viegodinji indikativni planski dokument za Hrvatsku, 2007. - 2009., C(2007)2566, 20. 6. 2007., na: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/mipd_croatia_2007_2009_en.pdf 8. Europska komisija - Viegodinji indikativni planski dokument za Hrvatsku, 2008. - 2010. Na: http:// ec.europa.eu/enlargement/pdf/mipd_croatia_2008_2010_en.pdf 9. Priopenje Komisije: COM (2008) 705 nal, Instrument za pretpristupnu pomo Viegodinji indikativni nancijski okvir, 2010. - 2012., Bruxelles, 5. 11. 2008, na:http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/press_corner/ key-documents/reports_nov_2008/miff_2010_2012_en.pdf 10. Uredba Vijea (EC) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. kojom se odreuju ope odredbe Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda i kojom se opoziva Uredba (EC) br. 1260/1999; 11. Uredba (EC) br. 1080/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 5. srpnja 2006. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o opozivu Uredbe (EC) br. 1783/1999; 12. Uredba (EC) br. 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 5. srpnja 2006. o Europskom socijalnom fondu i o opozivu Uredbe (EC) br. 1784/1999; 13. Uredba (EC) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijea od 5. srpnja 2006. o Europskom grupiranju za teritorijalnu suradnju (EGTC); 14. Uredba Komisije 1828/2006 za provedbu Ope uredbe 1083/2006, 15. Uredba Vijea (EC) br. 1084/2006 od 11. srpnja 2006. o uspostavi Kohezijskog fonda i opozivu Uredbe (EC) br. 1164/94; 16. Uredba Vijea (EC) br. 1290/2005 o nanciranju Zajednike poljoprivredne politike; 17. Financijske perspektive 2007. - 2013.: Put k operacionalizaciji europskih programa 1. sijenja 2007., Europska komisija, Bruxelles, 2006. 18. Priopenje Komisije COM(2005) 0299, 05/07/2005, Kohezijska politika za potporu rastu i zapoljavanju: Strateke smjernice Zajednice 2007. - 2013., Europska komisija, 2005.
202
DODACI
Strateki i programski dokumenti 1. Strateki okvir za razvoj 2006. - 2013. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF): Zagreb, 2006., na: http://www.strategija.hr 2. Okvir za usklaenost strategija 2007. - 2013.: Instrument pretpristupne pomoi (IPA). Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF): Zagreb, 2007., na: http://www.strategija.hr 3. Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji, Ministarstvo vanjskih poslova i Europskih integracija: NPPEU, Zagreb, 2008., na: http://www.strategija.hr 4. Pretpristupni ekonomski program 2008.-2010. Zagreb, 2007., na: http://www.strategija.hr 5. Pojmovnik fondova europske unije, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF): na: http://www.strategija.hr 6. Instrument pretpristupne pomoi (IPA), Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF): na: http://www.strategija.hr 7. Operativni program prekogranine suradnje Maarske i Hrvatske, 2007. - 2013., na: http://www.strategija.hr 8. Operativni program prekogranine suradnje Slovenije i Hrvatske, 2007. - 2013., na: http://www.strategija.hr 9. Operativni program jadranske prekogranine suradnje, 2007. - 2013., na: http://www.strategija.hr 10. Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, 2007. - 2013., na: http://www.strategija.hr 11. Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Crne Gore, 2007. - 2013., na: http://www.strategija.hr 12. Operativni program prekogranine suradnje Hrvatske i Srbije, 2007. - 2013., na: http://www.strategija.hr 13. Operativni program transnacionalne suradnje u jugoistonoj Europi, 2007. - 2013. na: http://www.strategija.hr 14. Operativni program transnacionalne suradnje na Sredozemlju, 2007. - 2013., na: http://www.strategija.hr 15. Operativni program za promet 2007. - 2009. Zagreb, 2007., na: http://www.strategija.hr 16. Operativni program za okoli 2007. - 2009. Zagreb, 2007., na: http://www.strategija.hr 17. Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007. - 2009. Zagreb, 2007., na: http://www.strategija.hr 18. Operativni program za razvoj ljudskih potencijala 2007. - 2009. Zagreb, 2007., na: http://www.strategija.hr 19. Program IPARD - plan za poljoprivredu i ruralni razvoj za razdoblje od 2007. do 2013. Zagreb, 2007, na: http://www.strategija.hr 20. Uredba o opsegu i sadraju odgovornosti te ovlastima tijela nadlenih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoi (IPA) (NN 18/07, 82/07, 34/08); 21. Odluka o imenovanju osoba nadlenih za upravljanje Instrumentom pretpristupne pomoi (IPA) (NN 18/07, 82/07, 24/08, 34/08) 22. Okvirni sporazum izmeu Europske zajednice i Republike Hrvatske o opim naelima sudjelovanja Republike Hrvatske u programima Europske zajednice, Narodne novine (NN) Meunarodni ugovori, 6/2005); 203
Ostali prirunici 1. Metode pruanja pomoi, Vol. 1.: Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom.Bruxelles: Europska komisija, EuropeAid, 2004., na:http://ec.europa.eu/europeaid/multimedia/publications/documents/tools/europeaid_adm_ pcm_guidelines_2000_en.pdf 2. Nova sredstva, bolja pravila. Pregled novih nancijskih pravila i prilika za nanciranje 2007. - 2013.: Vodi za poetnike, 2008. Luxembourg: Ured za slubene publikacije Europskih zajednica, 2007., na: http://ec.europa.eu/budget/library/publications/nancial_pub/pack_rules_funds_en.pdf 3. Kohezijska politika, 2007. - 2013. Komentari i slubeni tekstovi; Vodi, Europske zajednice, 2007.; 4. Regional Development in Croatia and Utilisation of EU Programmes, 2007. Ines Kersan-kabi, Sveuilite u Puli, Na: http://sadapt.inapg.inra.fr/ersa2007/papers/803.RTF 5. Programi Europske unije u Hrvatskoj, Hrvatska gospodarska komora/Euro Info komunikacijski centar. Zagreb, 2006. Na: http://www.euroinfo.hr/les/File/programi_eu.pdf 6. Kako do EU fondova? 150 pitanja gospodarstvenika s odgovorima, Hrvatska gospodarska komora/Euro info komunikacijski centar. Zagreb, 2008. Na: http://www.euroinfo.hr/images/publications_pdf/10_150_pitanja_i_ odgovora.pdf 7. Programi Europske unije: Iskustva u provedbi projekata u Republici Hrvatskoj, Slaana Novota, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART. Rijeka, 2007. Kontakt: www.smart.hr 8. Pravila Europske zajednice o podrijetlu: Za opi sustav povlastica, vodi za EU korisnike, Hrvatska gospodarska komora/Euro info komunikacijski centar. Zagreb, 2007. Na: http://www.euroinfo.hr/les/File/EU_ pravila_o_podrijetlu.pdf 9. Prirunik za komunikacije i vidljivost EU-ovih programa za tree zemlje, Europska komisija, travnja 2008. Na: http://ec.europa.eu/europeaid/work/visibility/index_en.htm 10. Praktini vodi kroz procedure ugovaranja pomoi EZ-a treim zemljama. Na: http://ec.europa.eu/ europeaid/work/procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm 11. Prirunik s procedurama za upravljanje strukturnim i kohezijskim fondovima u Bugarskoj, Uprava za upravljanje EU-ovim fondovima, Ministarstvo nancija, Bugarska, na: http://www.eufunds.bg/docs/SFGeneral%20 Manua_April%202007.pdf
Druge korisne poveznice o procesu dobivanja bespovratnih sredstava i procesu nabave 1. Internetska stranica ureda EuropeAid Cooperation: http://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm 2. Informacije o EU-ovoj bespovratnoj pomoi: http://ec.europa.eu/grants/introduction_en.htm 3. Informacije o EU-ovim javnim ugovorima: http://europa.eu/agencies/public_contracts/index_en.htm 4. Internetska stranica Europske Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj: http://www.delhrv.ec.europa.eu/hr/content/ListNews/catid/61
204
DODACI
Razne informativne poveznice 1. Informacijski centar Europske unije u Hrvatskoj: http://www.euic.hr/ 2. Upoznavanje s EU-om: http://europa.eu/abc/index_en.htm 3. EU-ove institucije i ostala tijela: http://europa.eu/institutions/index_en.htm 4. Pregledi EU-ovih politika: http://europa.eu/pol/overview_en.htm 5. Europa u 12 lekcija Pascala Fontainea: http://ec.europa.eu/publications/booklets/eu_glance/60/en.pdf 6. Kljuni podaci o Europi i Europljanima: http://ec.europa.eu/publications/booklets/eu_glance/66/en.pdf 7. Dokumenti EU-a: http://europa.eu/documents/index_en.htm 8. Knjiice i broure EU-a razvrstane po temi: http://ec.europa.eu/publications/booklets/index_en.htm 9. Terminologija EU-a: http://europa.eu/geninfo/info/guide/index_en.htm#term 10. Europski portal za malo i srednje poduzetnitvo: http://ec.europa.eu/enterprise/sme/index_en.htm 11. Portal mladih Europe: http://europa.eu/youth 12. Postavite pitanje o EU-u: http://ec.europa.eu/research/index.cfm?pg=enquiries
205
5. DODATAK - RJENIK POJMOVA POJAM:

Aktivnosti
OBJANJENJE:
Mjere koje konzultant mora provesti u okviru projekta koji nancira EK, s deniranim neposrednim rezultatima koji dovode do rezultata navedenih u Opisu posla. Proraun koji je neka vlada, organizacija ili institucija donator odredila za odreeno vremensko razdoblje u korist zemlje ili organizacije korisnice za provedbu odreenoga projekta (projekata) ili programa pomoi. Utvrivanje i provjera buduih eljenih ciljeva kojima korisnici daju prioritet. Rezultat analize ciljeva je stablo ciljeva/hijerarhija ciljeva. Identikacija svih skupina na koje bi predloena intervencija mogla utjecati; identikacija i analiza njihovih interesa, problema, mogunosti, itd. Zakljuci ove analize se integriraju u samu izradu projekta. Strukturirano ispitivanje negativnih aspekata neke situacije, radi utvrivanja uzroka i njihovih uinaka. Prema politici EU-a o spolnoj ravnopravnosti u razvojnoj suradnji trai se ukljuivanje analize ravnopravnosti spolova na makro, mezo i mikro razinama tijekom cijelog projektnog ciklusa. Pomou analize spolne ravnopravnosti moe se utvrditi i integrirati dinamika promjene u zadanoj situaciji te pratiti njezin razvoj, posebice u odnosu na nejednakosti izmeu mukaraca i ena. Analiza spolne ravnopravnosti ukljuuje i posebnu pozornost za: razliite uloge (produktivnu, reproduktivnu, donoenje odluka) mukaraca i ena; pristup potencijalima u razliitoj mjeri te njihovo razliito koritenje, kao i njihove specine potrebe, interese i probleme; prepreke potpunoj i ravnopravnoj zastupljenosti mukaraca i ena u projektnim aktivnostima te ravnopravnost izmeu mukaraca i ena u odnosu na primljeno. Kritika ocjena razliitih naina postizanja ciljeva te odabir i ukljuivanje jednog ili vie njih u predloeni projekt. Sposobnost dravne uprave zemlje korisnice da planira i provede vanjsku pomo ili sposobnost potencijalnih korisnika da pripreme kvalitetne projekte, koji e maksimalno apsorbirati alocirana sredstva. Plaanje koje se obavlja u unaprijed odreenom roku nakon potpisivanja ugovora. Izravno plaanje nekomercijalne naravi tono odreenom korisniku kako bi se provele mjere ili aktivnosti (ili u nekim sluajevima radi nanciranja dijela njegova prorauna) u svrhu promicanja odreene politike EU-a. Sustav provedbe programa EU-a u kojem odgovornost za upravljanje zadrava sredinjica Europske komisije (Bruxelles) u ime Vlade zemlje korisnice. Opis svrhe projekta ili programa. Skupina/entitet na koju e pozitivno djelovati projekt na razini svrhe projekta. Kriteriji za koje se zna da su u prolosti imali znatan utjecaj na odrivost koristi ostvarenih kroz projekte, a koji moraju biti uzeti u obzir kod oblikovanja i provedbe svakog projekta (ranije "Kriteriji odrivosti"): vlasnitvo korisnika, politika potpora, ekonomski i nancijski imbenici, sociokulturni aspekti, rod, odgovarajua tehnologija, ekoloki aspekti te institucionalni i upravljaki kapaciteti. Kalendarski dan
Alokacija
Analiza ciljeva
Analiza dionika
Analiza problema
Analiza ravnopravnosti spolova
Analiza strategija Apsorpcijska sposobnost Avansno plaanje Bespovratna sredstva Centralizirani sustav provedbe Cilj Ciljna skupina imbenici utvrivanja kvalitete
Dan
206
DODACI
POJAM:
Decentralizacija
OBJANJENJE:
Djelomini prijenos odgovornosti za upravljanje programima pomoi sa sredinjice Europske komisije (Bruxelles) na tijela zemlje korisnice, koji obuhvaa fazu provedbe projektnog ciklusa Sustav provedbe programa pomoi EK u kojem su odgovornosti za upravljanje prenesene na dravu korisnicu, dok Komisija zadrava konanu odgovornost prema EK Sporazumima. Prijenos odgovornosti za upravljanje programima pomoi sa sredinjice Europske komisije (Bruxelles) na Delegaciju EK u zemlji korisnici, obuhvaajui sve faze projektnog ciklusa. Hijerarhijski dio struktura Europske komisije, delegacije Vanjske slube slue interesima Europske unije diljem svijeta te u meunarodnim organizacijama. One provode ovlasti Zajednice u treim zemljama promicanjem interesa Zajednice sadranima u zajednikim politikama, posebice zajednike trgovinske politike, ali i mnogih drugih politika, ukljuujui poljoprivrednu, ribarsku, politiku zatite okolia, prometa te zdravstvenu i sigurnosnu politiku. To takoer znai i sudjelovanje u podrujima poput pravosua i unutarnje politike, u kojima Europska zajednica nema ekskluzivne ovlasti. Povrh toga, delegacije igraju kljunu ulogu u provedbi vanjske pomoi. Delegacije takoer igraju sve vaniju ulogu u provedbi zajednike vanjske i sigurnosne politike, kroz redovite politike analize, provedbu evaluacija u suradnji s veleposlanstvima zemalja lanica, te pridonosei procesu osmiljavanja politike. Konano, delegacije prema potrebi pruaju pomo i potporu drugim institucijama i akterima EU-a. U svim tim podrujima, delegacije imaju i vanu informativnu ulogu jer pruaju osnovne informacije i vijesti o procesima europskih integracija i politikama EU-a vladama domainima, te njihovoj administraciji, medijima, znanstvenoj i kulturnoj zajednici, poslovnim krugovima i civilnom drutvu. Sve osobe, skupine ljudi, ustanove ili tvrtke koje bi mogle biti u vezi s projektom/programom, denirane su kao dionici. Oni mogu, posredno ili neposredno, pozitivno ili negativno utjecati ili biti pod utjecajem procesa i rezultata projekata ili programa. Dokument kojim se mijenjaju uvjeti ugovora. Dravni dunosnik odgovoran za provedbu svih ili dijela programa u okviru DIS-a. Ministar nancija i ministar europskih integracija zajedno imenuju DOOP-a i Europska komisija mora biti slubeno upoznata s tim imenovanjem. DOOP je odgovoran za djelovanje SJFU te za valjano nancijsko upravljanje projektima koji e se provoditi koritenjem decentralizirane metode. Europska komisija Potvrda da su rezultati postignuti uz razumne trokove, tj. koliko su dobro sredstva i aktivnosti prevedeni u rezultate, te je li ostvarena kvaliteta rezultata. Ponuda koja se smatra najboljom prema kriterijima odreenim za pojedini ugovor, tj. prema kvaliteti, tehnikim znaajkama, estetskim i funkcionalnim kvalitetama, uslugama poslije isporuke i tehnikoj pomoi, datumu isporuke ili razdoblju provedbe i cijeni. Ovi kriteriji moraju biti objavljeni u obavijesti o nabavi ili navedeni u natjeajnoj dokumentaciji. Ekonomski i politiki savez 27 europskih zemalja. Periodiko ocjenjivanje ekonominosti, uinkovitosti, utjecaja, odrivosti i relevantnosti projekta u kontekstu utvrenih ciljeva. Obino se provodi kao neovisna evaluacija okruja, ciljeva, rezultata, aktivnosti i uloenih sredstava, radi donoenja zakljuaka koji bi mogli biti temelj za budue odluke.
Decentralizirani sustav provedbe (DIS) Dekoncentracija
Delegacija Europske komisije
Dionici
Dodatak ugovoru Dunosnik ovlaten za odobravanje programa (DOOP) EK Ekonominost
Ekonomski najpovoljnija ponuda Europska unija
Evaluacija
207
POJAM:
Faza evaluacije Faza nanciranja Faza identiciranja Faza programiranja Faza provedbe Faza utvrivanja zateenog stanja Financijska ponuda Glavna uprava za vanjske poslove (DG RELEX) Hijerarhija ciljeva Integrirani pristup
OBJANJENJE:
Posljednja faza projektnog ciklusa tijekom koje se projekt ocjenjuje u odnosu na ciljeve, a zakljuci se koriste kao sredstvo kojim se moe utjecati na budue aktivnosti. etvrta faza projektnog ciklusa tijekom koje se donose odluke o odobrenju nanciranja projekata. Druga faza projektnog ciklusa. Ukljuuje poetnu elaboraciju projektnih ideja u smislu ciljeva, rezultata i aktivnosti, s ciljem utvrivanja treba li ili ne nastaviti s provedbom studije izvedivosti. Prva faza projektnog ciklusa koja ukljuuje pripremu Indikativnog programa. Peta faza projektnog ciklusa tijekom koje se projekt provodi te se prati njegov napredak u odnosu na ostvarivanje ciljeva. Razdoblje od poetka projekta do sastavljanja izvjea o zateenom stanju. Tijekom ove faze provodi se procjena opisa posla i elaborira tijek provedbe projekta. Dio ponude na natjeaju koji sadri sve nancijske elemente ponude, ukljuujui saetak prorauna i pregled cijena po stavkama, odnosno raspored troenja sredstava, prema zahtjevima navedenim u natjeajnoj dokumentaciji. Dio EK zaduen za koordinaciju Komisijinih aktivnosti u podruju vanjskih poslova (osim proirenja) te davanje smjernica politike u pogledu programa pomoi. Dijagramski prikaz predloenih projektnih aktivnosti koje su planirane logino na temelju analize problema i koje prikazuju odnos izmeu sredstava i ciljeva. Sinonim: stablo ciljeva. Sustavna analiza projekta kroz sve faze projektnog ciklusa kojom se osigurava da pitanja relevantnosti, izvedivosti i odrivosti ostanu u sreditu panje. Dokument pripremljen u prethodno odreenom formatu koji popunjavaju poduzea koja, na osnovu obavijesti o nabavi u ogranienoj natjeajnoj proceduri (objavljenoj u Slubenom listu Europskih zajednica i na internetskoj stranici Ureda za suradnju EuropeAid), ele biti uvrtena na popis ponuaa u uem izboru. Dodjela jedne ili vie bespovratnih potpora bez organiziranja poziva za dostavu prijedloga projekata. Izravna dodjela opravdana je samo u posebnim okolnostima i uvijek mora biti predmetom evaluacijskog izvjea. Procedura bez prethodnog objavljivanja obavijesti o nabavi u kojoj se ugovaratelj konzultira s kandidatom ili kandidatima koje eli, a s jednim ili vie njih pregovara i o uvjetima ugovora. Procjena o tome jesu li ciljevi projekta zaista ostvarivi. Privremeno izvjee o napretku rada na projektu, koje vodstvo projekta/izvoa projekta upuuje partnerskoj organizaciji i Komisiji u odreenom vremenskom okviru. Ono obuhvaa dijelove o tehnikoj i nancijskoj provedbi. Najee ga se podnosi svaka tri mjeseca. Izvjee koje se sastavlja na kraju razdoblja utvrivanja zateenog stanja; njime se aktualizira sam projekt i/ili opis posla te utvruje plan rada za ostatak projekta.
Iskaz interesa
Izravna dodjela Izravna pogodba u pregovarakom postupku Izvedivost Izvjee o napretku Izvjee o zateenom stanju Izvoa pod okvirnim ugovorom JPP
Tvrtka ili konzorcij koje je odabrao EK za pruanje usluga pod Okvirnim ugovorom.
Jedinica za provedbu projekta
208
DODACI
POJAM:
Kandidat
OBJANJENJE:
Jedinica u dravnoj instituciji odgovorna za pripremu i tehniku provedbu projekata koje nancira EU. Unutar svoje institucije jedinica izravno odgovara voditelju programa (VP). JPP tijesno surauje s Delegacijom EK i SDURF-om tijekom pripreme projekta te s ugovarateljem (ovisno o sustavu provedbe ili Delegacijom EK ili SAFU-om) tijekom provedbe projekta. Tip objektivno provjerljivih indikatora koji omoguavaju oznaavanje kratkoronih i srednjoronih ciljeva (najee aktivnosti) kojima se olakava mjerenje rezultata tijekom itavog projekta, a ne samo na kraju. One takoer oznaavaju vremensko razdoblje u kojem treba donijeti odluke ili okonati aktivnosti. Izvrno tijelo Europske unije s ovlastima inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole. Komisija osigurava provedbu osnivakih ugovora i utjelovljuje interese Zajednice. Sastoji se od 20 neovisnih lanova, ukljuujui predsjednika i dvojicu potpredsjednika. Imenuje se na petogodinji mandat dogovorom zemalja lanica a potvruje ju Europski parlament kojemu je odgovorna. lanovima Komisije pomae administracija sastavljena od glavnih uprava i specijaliziranih odjela, ije je osoblje smjeteno uglavnom u Bruxellesu i Luxembourgu. Isplata posljednje rate ukupne odobrene vrijednosti ugovora. Grupacija kvaliciranih zikih i pravnih osoba koja daje ponudu ili prijavu u natjeajnoj proceduri ili pozivu na dostavu prijedloga. Moe se raditi o stalnoj, pravno uspostavljenoj grupaciji ili grupaciji koja se neformalno konstituirala za odreenu natjeajnu proceduru ili poziv na dostavu prijedloga. Svi lanovi konzorcija (tj. voditelj i ostali partneri) zajedniki su i solidarno odgovorni prema ugovaratelju. Javna ili privatna organizacija, konzorcij ili pojedinac s kojim ugovaratelj sklapa ugovor o pruanju usluga. Tvrtka, konzorcij ili pojedinac kojemu je dodijeljen ugovor o pruanju usluga. Niz aktivnosti i mehanizama koje razvija vlada korisnica kako bi poluila maksimalan uinak meunarodne pomoi na ekonomski i socijalni razvoj svoje zemlje, u skladu sa svojom strategijom i resornim prioritetima. U Hrvatskoj se koordinacija vri na razini Stalne radne skupine Vlade RH. Svi oni koji u bilo kojem smislu imaju korist od provedbe projekta. Razlikuju se:(a) partneri na projektu/neposredni korisnici: oni koji primaju potporu kroz sredstva EZ-a radi izrade i provedbe projekta, tj. najee: ministarstva, agencije za provedbu projekata; (b) posredni korisnici: oni koji primaju potporu u okviru projekta kako bi bolje pruili usluge ciljnoj skupini, npr. osoblje u poljoprivrednim savjetodavnim slubama koje koristi mjere obuke radi uspjenijeg pruanja savjetodavnih usluga poljoprivrednim domainstvima, (c) ciljna skupina: skupina ili entitet na koji e pozitivno djelovati program u smislu svrhe projekta i s kojim e se usko suraivati na projektu (npr. poljoprivredna domainstva u sluaju navedenog primjera projekta osposobljavanja poljoprivrednih savjetodavnih slubi); (d) konani korisnici: svi oni koji nakon razine ciljnih skupina dugorono protiraju od projekta na razini drutva ili ireg sektora, npr. djeca zahvaljujui poveanju ulaganja u zdravstvo i obrazovanje, potroai zahvaljujui poboljanju u poljoprivrednoj proizvodnji i marketingu ili drava kao takva, zahvaljujui poveanju zarade od izvoza, na temelju poboljane poljoprivredne proizvodnje i marketinga. Primatelj bespovratnih sredstava. Niz uvjeta koje kandidat mora zadovoljiti da mu se moe odobriti sudjelovanje na natjeaju/ pozivu na dostavu prijedloga projekata i dodijeliti ugovor koji nancira EK. Kriteriji dravljanstva i podrijetla su najvaniji. Matrica u kojoj je predstavljena logika djelovanja projekta, pretpostavke, objektivno provjerljivi indikatori i izvori provjere.
Kljune toke
Komisija Europskih zajednica
Konana isplata
Konzorcij
Konzultant
Koordinacija strane pomoi
Korisnici
Korisnik bespovratnih sredstava Kriteriji prihvatljivosti Logika matrica
209
POJAM:
Logika intervencije Nacionalni koordinator pomoi (za EUovu pomo) Nadzor Natjeajna dokumentacija Neposredni rezultat Obavijest o otvaranju natjeaja za nabavu Objektivno provjerljivi indikatori (OPI) Odbor za ocjenu ponuda Odluka o nanciranju Odluka o izdvajanju sredstava Odrivost Ograniena natjeajna ponuda
OBJANJENJE:
Strategija koja stoji iza projekta. Rije je o narativnom opisu projekta na svakoj od etiriju razina "hijerarhije ciljeva" koju se koristi u logikoj matrici (opi ciljevi, svrha projekta, rezultati, aktivnosti). Dravni dunosnik u rangu ministra ili dravnog tajnika nadlean za planiranje i provedbu u dravi primateljici. NKP osigurava i blisku povezanost izmeu opeg procesa pristupanja i koritenja nancijske pomoi EU-a, a odgovoran je za nadzor i procjenu decentraliziranih programa EK Sustavno i kontinuirano prikupljanje, analiza i koritenje podataka u svrhu poboljanja upravljanja i donoenja odluka. Dokumentacija koju sastavlja ugovaratelj, a koja sadri sve dokumente potrebne za pripremu i dostavljanje ponude. Parcijalan ili konsolidiran rezultat neke aktivnosti poduzete u okviru nekog projekta.
Dokument u unaprijed utvrenom formatu koji objavljuje ugovaratelj koji otvara natjeaj. Obavezno se objavljuje u slubenom asopisu Europskih zajednica. Takoer se alje u bazu podataka o natjeajima na web stranici EuropeAid-a.
Mjerljivi indikatori koji e pokazati jesu li ciljevi ostvareni. Objektivno provjerljivi indikatori predstavljaju temelj za izradu odgovarajueg sustava nadzora. Odbor sastavljen od neparnog broja lanova s pravom glasa, imenovan od ugovaratelja, koji posjeduje nune tehnike, jezine i administrativne kapacitete za ocjenu pristiglih ponuda na natjeaje ili prijave za dodjelu bespovratnih sredstava. Odluka Europske komisije da prihvati mjere predloene u Prijedlogu za nanciranje, donijeta na temelju miljenja upravnog povjerenstva IPA-e. Odluka o izdvajanju sredstava je formalna odluka Komisije koju ona usvaja radi izdvajanja odreenih nancijskih sredstava u odreenu svrhu. Nije dozvoljeno stvaranje obveza - rashoda koji premauju sredstva odobrena ovakvom odlukom. Vjerojatnost da e se korist koju je neki projekt stvorio odrati i nakon to se zavri program vanjske pomoi. Procedura u kojoj nakon objave obavijesti o nabavi samo kandidati koje ugovaratelj pozove mogu dati ponudu. Opa pravila i uvjeti pod kojima se odvija suradnja izmeu Europske komisije i zemlje korisnice. Okvirni je sporazum ujedno i pravni okvir za provedbu svih operacija vezanih uz programe pomoi EU-a u toj zemlji. Ugovor ograniene vrijednosti (do 200.000,00 ) s ksnim uvjetima, koji se dodjeljuje posebnom procedurom nabave. EK periodino odabire ponuae za odreenu vrstu usluga te objavljuje njihove popise. Objanjavaju zato je projekt vaan za drutvo, u smislu dugorone koristi za krajnje korisnike te ire koristi za druge skupine. Njima se takoer prikazuje na koji se nain program uklapa u regionalne/resorne politike zainteresirane vlade/organizacije i Europske zajednice te u openite ciljeve politika suradnje EZ-a. Opi ciljevi se ne ostvaruju samo odreenim projektom (on e dati svoj doprinos postizanju Opih ciljeva), ve je potreban doprinos i drugih programa i projekata.
Okvirni sporazum
Okvirni ugovor
Opi ciljevi
210
DODACI
POJAM:
Opi uvjeti
OBJANJENJE:
Ope ugovorne odredbe u administrativnim, nancijskim, pravnim i tehnikim klauzulama koje odreuju izvrenje ugovora odreenog tipa (o pruanju usluga, nabavi roba, izvrenju radova ili dodjeli bespovratnih sredstava). Detaljni opis predloenog projekta i razliitih aktivnosti (priprema, provedba, evaluacija itd.) koje taj projekt sadri. Dokument koji je sastavio JPP u kojem se utvruju zadaci koje mora obaviti ugovorna stranka, te navode pozadina i ciljevi projekta, planirane aktivnosti, oekivani unosi i neposredni rezultati, proraun, vremenski raspored te opis posla. Procedura u kojoj bilo koja zika ili pravna osoba ili skupina njih moe dati ponudu nakon to je objavljena obavijest o nabavi. Plan kojim se utvruju aktivnosti i sredstva potrebna za ostvarivanje rezultata i ciljeva projekta. Saetak pripremljen od strane ugovaratelja u prethodno odreenom formatu koji se prilae kao prva stranica ugovora ili dokumentacije dodatka ugovoru te koji objanjava itatelju svrhu i pozadinu predloenog ugovora ili dokumentacije dodatka ugovoru. Postupak bez prethodnog objavljivanja obavijesti o nabavi u kojem samo kandidati koje ugovaratelj pozove mogu dati ponudu na natjeaj. Aktivnosti usmjerene prema dobivanju i koritenju moi u javnom ivotu i mogunost utjecanja na odluke koje imaju utjecaja na neku zemlju ili drutvo. Popis tvrtki koje su iskazale interes za davanjem ponude za ugovor nakon objave obavijesti o nabavi, a koja je Odbor za ui izbor, uspostavljen od strane ugovaratelja, odabrao za sudjelovanje u natjeaju. Klauzule specine za neki ugovor koje ugovaratelj navodi kao sastavni dio ugovora, ukljuujui izmjene i dopune opim uvjetima. Javni poziv od strane ugovaratelja tono odreenim tipovima institucija na podnoenje prijedloga projekata koji e se nancirati u okviru nekog programa EU-a (primjenjuje se u procedurama za dodjelu bespovratnih sredstava).
Opis operacije
Opis posla (OP) Otvorena natjeajna procedura Plan rada
Pojanjenje Pojednostavljena natjeajna procedura Politika Popis kandidata u uem izboru Posebni uvjeti Poziv na dostavu prijedloga projekata Praktini vodi kroz procedure ugovaranja pomoi EZ-a treim zemljama (PRAG)
Vodi Europske komisije kroz procedure i pravila za nabavu i ugovaranje, koji se primjenjuju na ugovore u sklopu vanjske pomoi EZ.
Predstudija o izvedivosti
Predstudija o izvedivosti, koja se izrauje tijekom faze identiciranja, osigurava utvrivanje svih problema te ocjenu svih moguih rjeenja, a njome se odabire najbolje rjeenje na temelju faktora kvalitete. Europska komisija i zemlja partner tom studijom dobivaju dovoljno informacija na kojima e se temeljiti njihova odluka o daljnjoj procjeni predloenog projekta, odnosno prihvaanje, izmjena ili odbijanje projekta. Uvjeti poznati svim stranama, koje je potrebno ispuniti prije nego to se projekt moe pokrenuti. Vanjski faktori koji bi mogli utjecati na napredak ili uspjeh projekta, nad kojima voditelj projekta nema neposredan utjecaj ni nadzor. One predstavljaju 4. stupac logike matrice i formulira ih se u pozitivnom smislu, npr. "Reforma kaznenih postupaka uspjeno je provedena".
Preduvjeti
Pretpostavke
211
POJAM:
Prijava za dodjelu bespovratnih sredstava Pristup logike matrice Problemsko stablo Procedura za dodjelu ugovora
OBJANJENJE:
Prijedlog projekta prema standardnom obrascu za prijavu koji se podnosi na poziv Europske komisije na dostavu prijedloga projekata. Metodologija planiranja, voenja i evaluacije programa i projekata, ukljuujui analizu interesnih skupina, analizu problema, ciljeva i strategija, pripremu logike matrice te raspored aktivnosti i raspodjele sredstava. Dijagramski prikaz hijerarhije problema koji opisuje njihovu uzrono-posljedinu vezu. Procedura koju ugovaratelj mora potovati da bi identicirao odgovarajueg konzultanta/ dobavljaa/izvoaa/korisnika koji e pruati usluge, isporuiti odreenu robu, izvesti radove ili koristiti bespovratna sredstva, te da bi s njim zakljuio ugovor. Analiza predloenog projekta radi utvrivanja njegove vrijednosti i prihvatljivosti u skladu s utvrenim kriterijima. Ovo je zadnji korak prije izdavanja odobrenja za nanciranje projekta. Procjenjuje da li je projekt izvediv s obzirom na zateenu postojeu situaciju, jesu li postavljeni odgovarajui ciljevi, te jesu li trokovi razumni. Izraz esto koriten kao sinonim za Studiju izvedivosti/Ex-ante evaluaciju. Skupina projekata zajednikih krajnjih ciljeva.
Procjena
Program Program za dodjelu bespovratnih sredstava Projekt
Program koji odreuje ciljeve i opseg pomoi u obliku bespovratnih sredstava za aktivnosti koje promiu politike EU-a.
Niz aktivnosti s utvrenim ciljevima, namijenjenih ostvarenju odreenih rezultata unutar ogranienog vremenskog okvira. Poetna faza projekta koja se openito temelji na identikaciji problema i deniranju njegovog mogueg rjeenja. Projektni ciklus slijedi tijek projekta od poetne ideje sve do njezine provedbe. On daje okvir koji osigurava konzultacije sa svima zainteresiranima, te denira kljune odluke, zahtjeve za informacijama i odgovornosti u svakoj od faza, kako bi tijekom trajanja projekta bilo mogue donijeti odgovarajue odluke. Na temelju evaluacije ugrauje steeno iskustvo u oblikovanje buduih programa i projekata. Trokovi izvoenja ugovora iskazani po stavkama. Suma tih trokova predstavlja vrijednost ugovora. Svaka zika ili pravna osoba koja nudi svoje usluge. Radni dan sastoji se od 8 radnih sati. Radni se mjesec sastoji od 22 radna dana. Raspored (grakon ili opis aktivnosti) kojim se utvruje vrijeme, slijed i trajanje projektnih aktivnosti te odreuju kljune toke za praenje napretka i odgovornost za njihovo ostvarivanje. Podjela prorauna projekta u kojoj su sredstva i trokovi povezani s aktivnostima i rezultatima te podijeljeni prema odreenim vremenskim razdobljima.
Projektna ideja
Projektni ciklus
Proraun ugovora Pruatelj usluga Radni dan Radni mjesec Raspored aktivnosti Raspored sredstava
212
DODACI
POJAM:
OBJANJENJE:
Poticanje ravnopravnosti izmeu mukaraca i ena je kljuno, s obzirom na pristup drutvenim i gospodarskim strukturama i uslugama te korist od razvoja. Cilj je smanjiti razlike izmeu mukaraca i ena u odnosu na zdravlje i obrazovanje, zapoljavanje i gospodarske aktivnosti te sudjelovanje u donoenju odluka na svim razinama. Svi programi i projekti trebali bi aktivno doprinositi smanjivanju razlika meu spolovima u pojedinim podrujima aktivnosti. Prikladnost ciljeva projekta u odnosu na stvarne probleme, potrebe i prioritete ciljnih skupina i korisnika kojima se projekt treba baviti te u odnosu na ziko i politiko okruenje u okviru kojega djeluje. Revizija poduzeta za vrijeme i nakon provedbe projekta kako bi se utvrdilo jesu li ostvareni izravni ciljevi. Rezultati su izravne posljedice neposrednih rezultata. Kombinacijom rezultata postie se svrha projekta. Vanjski imbenici ili dogaaji koji bi mogli utjecati na napredak ili uspjenost projekta, a za koje nema velikih izgleda da e se ostvariti. Formuliraju se u negativnom smislu, npr. Reforma kaznenih postupaka nije uspjela. Svi artikli koje dobavlja mora osigurati za korisnika ukljuujui, kada je to potrebno, usluge kao to su: postavljanje, testiranje, putanje u pogon, osiguravanje ekspertize, nadzor, odravanje, popravak, osposobljavanje i druge sline obveze vezane uz artikle koji se nabavljaju u sklopu odreenog ugovora. Socijalne razlike koje se pripisuju i kojima se ue ene i mukarci, te koje se mijenjaju s vremenom i razlikuju od jednog drutva ili skupine do drugog. Rod se razlikuje od spola, koji se odnosi na bioloki determinirane razlike izmeu ena i mukaraca. Dokument u unaprijed utvrenom formatu, koji pripremaju nacionalne vlasti zemlje korisnice, a koji sadri opirne informacije o pozadini projekta, oekivanim korisnicima, ciljevima, odnosu s drugim donatorima ili projektima, glavnim aktivnostima, proraunu i trajanju predloenog projekta. Za odreenu projektnu godinu, svi saeci projekata, zajedno s pripadajuim logikim matricama, prilau se Prijedlogu za nanciranje, koji se podnosi upravnom odboru CARDS-a. Sjedite Europske komisije u Bruxellesu Niz politika koje provodi neka vlada ili organizacija. Zajedniki naziv za Europsku komisiju i njezine Glavne uprave Dokument koji potpisuju Europska komisija i zemlja ili zemlje partneri, nakon to je Komisija usvojila odluku o nanciranju programa. Ukljuuje opis odreenog projekta ili programa koji e se nancirati. Njime se Europska unija i zemlja partner formalno obvezuju da e nancirati opisane mjere. Sporazum izmeu Europske zajednice te njezinih drava lanica i pojedine vlade u dravama jugoistone Europe, koji odreuje okvir za tijesnu suradnju na podruju politike i institucionalne stabilizacije drava jugoistone Europe, te za promicanje gospodarskih I trgovinskih odnosa.
Ravnopravnost spolova
Relevantnost
Revizija Rezultati
Rizici
Roba
Rod
Saetak projekta
Sjedite EK Skup politika Slube EK Sporazum o nanciranju Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) Sredinja agencija za nanciranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije SAFU
Provedbeno tijelo decentraliziranog sustava provedbe (DIS-a) zadueno za raspisivanje natjeaja, ugovaranje i plaanje po decentraliziranim projektima koje nancira EU. Tehniku implementaciju tih projekata provodi Voditelj programa.
213
POJAM:
Sredstva Stablo ciljeva Strunjak
OBJANJENJE:
Sredstva su ziki i neziki resursi (koje se esto naziva "inputima") nuni za izvoenje predvienih aktivnosti i voenje projekta. Dijagramski prikaz hijerarhije ciljeva u odreenom programu koji opisuje odnos izmeu sredstava i ciljeva nakon to je provedena analiza problema. Osoba koju izvoa angaira za pruanje relevantne ekspertize, koja je potrebna za uredno izvrenje ugovora. Studijom o izvedivosti, koja se izrauje tijekom faze procjene, utvruje se je li predloeni projekt dobro utemeljen te moe li zadovoljiti potrebe svojih ciljnih skupina/korisnika. Studijom se izrauje projekt sa svim operativnim pojedinostima, uzimajui u obzir sve politike, tehnike, gospodarske, nancijske, institucionalne, sociokulturne aspekte te one vezane uz upravljanje projektom, zatitu okolia i pitanja o ravnopravnosti spolova. Na temelju Studije Europska komisija i vlada zemlje partnera dobit e dovoljno informacija kojima se opravdava prihvaanje, izmjena ili odbijanje budueg nanciranja predloenog projekta. Svaki sluaj koji utjee na sposobnost kandidata, ponuaa ili konzultanta/dobavljaa/ izvoaa da dade objektivno i nepristrano profesionalno miljenje ili koji ga u bilo kojem trenutku spreava da dade prioritet interesima ugovaratelja. Sve okolnosti povezane s moguim ugovorima u budunosti ili konikt s drugim prolim ili sadanjim obvezama konzultanta/dobavljaa/izvoaa. Ova ogranienja odnose se i na podizvoae i zaposlene kod konzultanta/dobavljaa/izvoaa, kao i zaposlenike ugovaratelja. Sredinji cilj projekta. Svrhom projekta rjeava se glavni problem, a denira se s obzirom na odrivu korist za ciljnu(e) skupinu(e). Za svaki bi projekt trebala postojati samo jedna svrha projekta. Alat stratekog planiranja za analizu konkurentnog poloaja neke organizacije, zemlje ili regije. SWOT je kratica za prednosti (Strengths), slabosti (Weaknesses), prilike (Opportunities) i prijetnje (Threats). Dio ponude koji sadri sve nenancijske elemente natjeajne dokumentacije, tj. sve elemente koji se trae u natjeajnoj dokumentaciji osim nancijske ponude. Tehnika ponuda ne smije sadravati nikakve nancijske naznake. Dokument koji sastavlja ugovaratelj te koji naznauje zahtjeve i/ili ciljeve radi osiguravanja robe ili radova, specicirajui gdje je to potrebno metode i resurse, koje treba koristiti i/ili rezultate koji se moraju postii. Trokovi su svi utvreni resursi (sredstva") izraeni nancijski. Instrument koji je razvila Europska komisija da bi dravne uprave zemalja lanica razvile partnerstvo s dravnim upravama u zemljama kandidatkinjama ili partnerima. Unutar projekta twinning dravni slubenici zemalja lanica alju se kao savjetnici u dravnu upravu zemlje partnera. Dravna uprava zemlje lanice, s kojom se uspostavlja projekt twinning, odabire se u selekcijskom postupku u kojem sudjeluju dravne uprave nekoliko zemalja lanica. Uinak projekta na iru okolinu, njegov doprinos irim sektorskim ciljevima saetima u opim ciljevima projekta, te njegov doprinos u postizanju temeljnih politikih ciljeva EK. Procjena naina na koji su rezultati pridonijeli ostvarenju svrhe projekta, te kako su pretpostavke utjecale na projektna postignua. Stranka koja zakljuuje ugovor. Ovisno o sustavu provedbe (CIS, CDIS, DIS) ta stranka moe biti Komisija, tijelo dravne uprave zemlje korisnice ili privatna pravna osoba. Sporazum sa specinim uvjetima izmeu dviju ili vie osoba ili entiteta u kojemu postoji obveza pruanja usluga i/ili roba u zamjenu za odreenu korist odnosno naknadu.
Studija o izvedivosti
Sukob interesa
Svrha projekta
SWOT Analiza
Tehnika ponuda
Tehnika specikacija Trokovi
Twinning
Uinak Uinkovitost Ugovaratelj Ugovor
214
DODACI
POJAM:
Ugovor temeljen na ksnoj naknadi Ugovor o izvoenju radova Ugovor o nabavi robe Ugovor o pruanju usluga Ugovorna stranka Upravljaki odbor Upravljanje projektnim ciklusom (UPC)
OBJANJENJE:
Ugovor prema kojemu se usluge pruaju na temelju ksnih naknada.
Ugovor izmeu graevinske tvrtke i ugovaratelja o izvoenju radova ili izgradnji objekta. Ugovor izmeu dobavljaa i ugovaratelja o kupnji, leasingu, najmu ili nancijskom najmu (uz ili bez opcije kupnje). On moe pokrivati i zadae kao to su postavljanje, servisiranje, popravke, osposobljavanje i uslugu nakon prodaje. Ugovor izmeu davatelja usluga i ugovaratelja o pruanju usluga, kao to su tehnika pomo ili studije. Dravna ili privatna organizacija, konzorcij ili pojedinac s kojim ugovaratelj sklapa ugovor. Tvrtka, pojedinac ili konzorcij kojemu je dodijeljen ugovor. Odbor sastavljen od korisnika i/ili dionika osnovan radi usmjeravanja ili nadzora nekog projekta pomoi. Metodologija pripreme, provedbe i evaluacije projekata i programa, koja se temelji na integriranom pristupu te pristupu logike matrice. Dokument koji objanjava svrhu poziva za dostavu prijedloga projekata. On ukljuuje pravila o tome tko moe dostaviti prijedlog projekta, vrstu aktivnosti i trokova koji se mogu nancirati te kriterije za evaluaciju prijedloga projekata. Takoer daje praktine informacije o tome kako popuniti obrazac za prijavu, koji su prilozi potrebni te koja se proceduralna i ugovorna pravila primjenjuju. Glavna uprava Europske komisije zaduena za provedbu i nadzor instrumenata vanjske pomoi Europske komisije koja se nancira iz prorauna Europske zajednice i Europskog fonda za razvoj (EDF). Niz odluka ili aktivnosti koje donator zahtijeva kao preduvjet za pozitivnu odluku o nanciranju odreenog projekta ili programa pomoi ili za poetak projekta. Opi pojam u upravljanju projektima, koji opisuje aktivno sudjelovanje institucija primatelja u zemlji korisnici u okviru nekog projekta, kako bi se osigurala legitimnost, odgovornost i odrivost projekta. Dravni dunosnik (iz resornog ministarstva/agencije) nadlean za tehniku provedbu projekata. Osoba zaduena za praenje provedbe ugovora u ime ugovaratelja. Odbor sastavljen od NKP, DOOP i predstavnika Komisije, nadlean za preispitivanje i koordinaciju programa pretpristupne pomoi IPA. NKP i Delegacija EK-a zajedniki e predsjedati ZNO-om (u decentraliziranom sustavu provedbe). Zemlja ili drava koja nije lanica Europske unije, a s kojom Europske zajednice imaju dogovoren program suradnje.
Upute za prijavitelje
Ured za suradnju EuropeAid Uvjetovanost Vlasnitvo primatelja nad projektom Voditelj programa (VP) Voditelj projekta Zajedniki nadzorni odbor (ZNO) Zemlja korisnica
215
Europski fondovi za hrvatske projekte Prirunik o nancijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija
Autori: Slaana Novota, Ivana Vlai, Rumiana Velinova, Kiril Geratliev, Olga Borissova Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, 2009. ISBN 9789537443085
Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije Radnika cesta 80/V 10000 Zagreb, Hrvatska Tel.: (+ 385 1) 4569 179 Fax: (+ 385 1) 4569 150 E-mail: strategija@strategija.hr http://www.strategija.hr

Europski Fondovi Za Hrvatske Projekte

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Europski Fondovi Za Hrvatske Projekte

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EUROPSKI FONDOVI ZA HRVATSKE PROJEKTE

PRIRUNIK O FINANCIJSKOJ SURADNJI I PROGRAMIMA KOJE U HRVATSKOJ PODUPIRE EUROPSKA UNIJA

EUROPSKI FONDOVI ZA HRVATSKE PROJEKTE

EUROPSKI FONDOVI ZA HRVATSKE PROJEKTE

7 9 11 37 75 111 139 155 183 197 198 200 202 206

Europski fondovi za hrvatske projekte

U OVOM SE POGLAVLJU NALAZI:

KAKO JE EU POMOGAO HRVATSKOJ U RAZDOBLJU OD 1990. DO 2001. GODINE

53,21 1,5 15,56 7,14 1,0

6,44 1,0 0,1 1,5

0,76 3,0 0,6 2,34 0,4

3,0 0,6 2,34 0,4

Europski fondovi za hrvatske projekte

KAKO JE HRVATSKOJ KORISTIO PROGRAM CARDS U RAZDOBLJU OD 2001. DO 2004. GODINE

Europska Komisija, Generalna uprava za proirenje: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/nancial_assistance/cards/general/2666_00_en.pdf

Europski fondovi za hrvatske projekte

Godinja alokacija (u milijunima eura) 2002.

Europski fondovi za hrvatske projekte

Europski fondovi za hrvatske projekte

to je izvjee o napretku Hrvatske?

to je Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji (NPPEU)?

to je Acquis communautaire ili skraeno acquis (pravna steevina)?

Europski fondovi za hrvatske projekte

Europski fondovi za hrvatske projekte

Europski fondovi za hrvatske projekte

Strategija EK-a za zemlju korisnika VIegodinji indikativni program

ISPA Strategija za okoli ISPA Prometna strategija

Uputstva za provedbu SAPARD-a

Europski fondovi za hrvatske projekte

1.1.1. Obnova i srodna pitanja 1.1.2. Gospodarska odrivost

3.1.1. Reforma sudstva 3.1.2. Reforma politike azila

Europski fondovi za hrvatske projekte

3,70 0,80 1,00 0,70 0,30 0,20 0,70 62,00

Europski fondovi za hrvatske projekte

Phare iznos u EUR

1 Ministarstvo pravosua 2 Ministarstvo pravosua

11 Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka 12 Hrvatski zavod za zapoljavanje

13 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

14 Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 15 Dravni zavod za statistiku

16 Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva

Europski fondovi za hrvatske projekte

Phare iznos u EUR

Iznos sunanciranja RH u EUR

19 Ministarstvo unutarnjih poslova

4.515.000 3.618.000 2.000.000 5.000.000 71.500.000,00

0 5.199.250 0 1.660.000 12.492.358,00

4.515.000 8.817.250 2.000.000 6.660.000 83.992.358,00

Iznos sunanciranja RH u EUR

4.500.000 2.387.000 2.425.000 563.000 75.000

4.500.000 2.950.000 2.500.000

16 Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva 17 Ministarstvo unutarnjih poslova

18 Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju

Europski fondovi za hrvatske projekte

Razna resorna ministarstva

Phare iznos u EUR

Iznos sunanciranja RH u EUR

Potpora podizanju konkurentnosti i izvoza hrvatskih malih i srednjih poduzea

Europski fondovi za hrvatske projekte

U OVOM ETE POGLAVLJU NAI:

Slika 1. Razvoj nancijske pomoi Hrvatskoj

PHARE i ISPA + SAPARD

STRUKTURNI FONDOVI I KOHEZIJSKI FOND FONDOVI ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ

nakon pristupanja EU-u

Bivoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji i