Prirucnik Za Uzgajivace Ovaca 2011

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR
Tomislav Mihaljevi, dipl. ing. agr.
BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR
PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA
Biskupa ule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina Tel.: ++387 36 33 50 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba
Izdava: Asresa
Federalni agromediteranski zavod Mostar Biskupa ule 10 88 000 Mostar Prof.dr.sci Marko Ivankovi Tomislav Mihaljevi, dipl.ing.agr. Jerko Petriui, dipl.ing.agr. Prof.dr.sci Stanko Ivankovi Suton d.o.o., iroki Brijeg 500 primjeraka
Autori :
Recenzija: Tisak: Naklada:
CIP Katalogizacija u publikaciji Narodna knjinica HN Mostar UDK 636.32/.38(035) IVANKOVI, Marko Prirunik za uzgajivae ovaca / Marko Ivankovi, Tomislav Mihaljevi, Jerko Petriui. Mostar : Federalni agromediteranski zavod, 2011 (iroki Brijeg : Suton) . 50 str. : ilustr. ; 25 cm Bibliografija: str. 50 1. MIHALJEVI, Tomislav 2. PETRIUI, Jerko
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR
BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL AGROMEDITERRANEAN INSTITUTE OF MOSTAR
Tomislav Mihaljevi, dipl. ing. agr.
Mostar, 2011. Biskupa ule 10, 88000 Mostar, Bosna i Hercegovina Tel.: ++387 36 33 50 62, 33 50 61; Fax: ++387 36 33 50 51, www.faz.ba
SADRAJ
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. UVOD ............................................................................................................................................5 TEHNOLOGIJE UZGOJA OVACA ...........................................................................................6 OBJEKTI ZA SMJETAJ .............................................................................................................9 HRANIDBA I KRMIVA ............................................................................................................. 15 HRANIDBA OVACA U PROIZVODNOM CIKLUSU......................................................... 23 SINKRONIZACIJA ESTRUSA ................................................................................................ 28 JANJENJE .................................................................................................................................. 30 ZOOTEHNIKI ZAHVATI NA OVCAMA ............................................................................ 36 PREVENTIVA, ZATITA I BOLESTI ...................................................................................... 39 GOSPODARSKA ISPLATIVOST UZGOJA OVACA .......................................................... 45 ODRIVI MODEL PODIZANJA FARME 250 OVACA ..................................................... 46 PREGLED OBILJEAVANJA OVACA U FBiH .................................................................... 49 LITERATURA ............................................................................................................................. 50
Pramenka je autohtona pasmina ovaca koja je dobro adaptirana na esto nepovoljne uvjete gajenja u brdsko - planinskom podruju Balkanskog poluotoka. Pojedine populacije pokazuju veliki stupanj adaptacije na ambijentalne uvjete, koji se prvenstveno odnose na nadmorsku visinu, otru klimu i oskudnu ishranu. U pojedinim bio geografskim podrujima BiH formirani su sojevi pramenke (vlaiki, kupreki, stolaki, privorski) koji se prilino razlikuju po eksterijernim i proizvodnim karakteristikama. Ispitivanja biokemijskog polimorfizma proteina krvi, takoer ukazuju na postojanje visokog stupnja genetske varijabilnosti izmeu sojeva. Eksterijerne i proizvodne karakteristike pramenke su odraz loih uvjeta pod kojima se ova ovca gaji u brdsko-planinskim predjelima sa ekstenzivnim stoarstvom. U svijetu se ukupno gaji oko milijardu grla ovaca. Najvei broj ovaca gaji se u Australiji i na Novom Zelandu, zatim na podruju biveg Sovjetskog Saveza, Kini i Indiji, a od europskih zemalja u Velikoj Britaniji, panjolskoj i mediteranskim zemljama. Ekonomski znaaj gajenja pramenke zasniva se na njihovim biolokim karakteristikama, koje omoguavaju da i relativno oskudnu vegetaciju panjaka pretvaraju u visoko vrijedne proizvode: meso, mlijeko, vunu i krzno. Od znaaja je i izmet ovaca, koji predstavlja najprirodniji oblik fertilizacije zemlje, a naroito panjaka. Razvijene zemlje posebno stimulira uzgajivae koji svoje ovce dre na pai i na taj nain doprinose ouvanju ekosistema i spreavaju razvoj korovskih biljaka. Ovca je jedna od prvih udomaenih vrsta, koja je ovjeku u najranijem periodu civilizacijskog razvoja osiguravala hranu i sirovine za odijevanje. I danas, usprkos razvoju kemijske industrije i proizvodnji sintetikih vlakana, vuna predstavlja nezamjenljivu sirovinu u tekstilnoj industriji zbog svojih posebnih fiziko - kemijskih osobina, ali kod nas je jo uvijek nedovoljno iskoritena. Gajenje ovaca u svijetu najvie je zastupljeno u predjelima sa velikim povrinama panjaka. Od posebnog je znaaja za stanovnitvo brdsko - planinskih podruja. U naoj zemlji ovarska proizvodnja je dosta usitnjena i odvija se uglavnom kod seljaka u manjim stadima (do 60 grla). Ukupan broj ovaca u BiH kree se oko 640.000 grla, iako postoje uvjeti za gajenje znatno veeg broja ovaca. Ukupna proizvodnja je takoer niska, zbog slabe produktivnosti ovaca. Proizvodi se oko 1,7 kg vune po ovci i oko 40 kg mlijeka. Ukupna proizvodnja mesa godinje iznosi oko 2.700 tona, a mlijeka oko 7 000 tona te svjea ovja koa 518 tona. (Izvor: FAOSTAT baza podataka).
1. UVOD
2. TEHNOLOGIJE UZGOJA OVACA

Osnovno stado se formira od rasplodnih ovaca domae pasmine poznate kao pramenka, ili oplemenjene domae ovce i odraslih ovnova. Primjer sastava stada ovarske farme za proizvodnju mlijeka i janjeeg mesa prosjean broj grla po kategorijama:
Vrsta / broj grla Ovce Ovnovi iljeice za remont stada Ukupno: mlijeko 120 4 18 144 meso 250 8 38 296
Tehnoloki proces proizvodnje ovjeg mesa i mlijeka obuhvaa sljedea razdoblja: pripust, janjenje, laktaciju, tov janjadi i suhostaj ili priprema za sljedee janjenje i laktaciju. Ovarska proizvodnja (mesa i mlijeka) poinje pripustom. Prevladava li kombinirani cilj proizvodnje, ovce se priputaju jednom godinje, u jesen. Ako je osnovni cilj uzgoja proizvodnja mlijeka, poeljan je raniji pripust, odnosno janjenje (od prosinca do veljae), jer tada ojanjene ovce imaju veu proizvodnost mlijeka od kasnije ojanjenih. Ako se proizvodi janjad, najbolji je pripust s janjenjem krajem zime ili poetkom proljea, kako bi se mogao provoditi najrentabilniji pani tov janjadi, koji daje meso najbolje kakvoe. Shema tehnologije Suhostaj 60 dana Porod i dojenje janjaca 60 dana Proizvodnja mlijeka za prodaju 100-245 dana U biolokom, a onda i proizvodnom pogledu proces je janjenja poetna toka proizvodnje. U tom pogledu je vrlo vaan i period nakon poroda je puerperij u kojem na reproduktivnim organima rodilje nastaju promjene. Praktino se moe smatrati da taj period traje oko 24 dana nakon poroda. Frekvencija gubitaka janjadi u porodu ne smije biti vea od 0,5-1 % ili raunajui i kasnije u tijeku uzgoja do 5 %. Za buduu proizvodnju kao i za porod, ovce se moraju posebno pripremiti. Pripremni period nazvan je suhostaj i traje 60-tak dana. Za suhostaja plod se najintenzivnije razvija, a mlijena lijezda i cijeli organizam fizioloki se pripremaju za janjenje i novu laktaciju. Da bi ovce to spremnije doekale stres janjenja i laktacije, a ja6
Janjenjem poinje proizvodni postupak (dobivanje janjadi za tov, rasplod i prodaju) i izluivanje mlijeka. U prvim danima laktacije osnovna hrana janjaca je mlijeko. Vrijeme odbia ovisi o cijenama na tritu (mlijeka, mesa itd.) i mogunosti plasmana. Ako su cijene ovjeg mlijeka ili sira povoljne, te je dobro organiziran otkup i prerada mlijeka, preporuuje se ranije odbie janjaca i njihova dohrana koncentratima i sijenom. Nakon odbia ovce se muzu do kraja laktacije. Prvih 2 do 3 tjedna ivota mlijeko je jedina hrana janjaca. to prije ga se mora poeti privikavati na dopunski obrok tako da mu se ve nakon prvog tjedna ponudi dobro livadno sijeno ili otava i koncentrat. U tijeku i nakon purperija do otprilike 50 dana razvija se mlijenost do vrha, kada nastojimo da se janje to vie razvije, te da ovca nastavi davati mlijeko i dalje. Za to vrijeme ovca trai posebnu njegu, hranidbu, higijenu i brigu. Osnovne radne operacije u proizvodnji mlijeka:
2.1. Munja
Musti dva puta i to ujutro i naveer, kod nas je jo zastupljena runa munja, koja nije i higijenski najbolja, ali pod uvjetom pridravanja higijenskih mjera dobijemo kvalitetno mlijeko . Dok se strojnom munjom smanjuje oneiavanje mlijeka i ljudski rad. Munju provesti brzo i kvalitetno.
2.2. Zasuivanje
Kod naih pasmina ovaca, kod kojih nije izrazitija mlijenost deava se samozasuenje. Kod problema sa vimenom pozvati veterinara i lijeiti ivotinju.
2.3. Rad u porodu

Kvalitetno pripremiti ovcu za porod, te joj pruiti posebnu njegu i panju u samom porodu. U sluaju problema upotrijebiti specijalne zatiene vitaminsko-aminokiselinske dodatke i visokoenergetske dodatke radi spreavanja puerperalnog kolapsa.
njad bila vitalnija i vee porodne mase, tijekom cijeloga graviditeta, a osobito na kraju (suhostaj), moramo uskladiti obroke koliinski i kakvoom: uz voluminozna, prihranjivati i s minimalnim koliinama koncentriranih krmiva. Gravidnim ovcama pred janjenje potrebno je smanjiti unos voluminoznih krmiva zbog lakeg poroda. Janjenje ovaca je najvaniji dio ovarske proizvodnje. Neposredno prije janjenja mora se pripremiti ovarnik. Osobito dio za janjenje treba temeljito oistiti i dezinficirati. Poeljno je napraviti pojedinane (stalne ili pokretne) odjeljke u kojima e se ovce janjiti, ili biti sa janjcima odmah nakon janjenja.
2.4. Reprodukcija
Slobodni pripust ovnova u stadu (haremski, divlji ili skok iz ruke), uz obaveznu zamjenu ovnova svake druge godine iz drugog stada da ne bi dolo do uzgoja u srodstvu. Valja odabrati najkvalitetnije rasplodnjake kao garanciju uspjene reprodukcije i genetskog poboljanja proizvodnih svojstava stada. Ovce su sezonski poliestrine ivotinje. Spolno su aktivne u sezoni sa znaajno kraim dnevnim fotoperiodom. Izvan sezone parenja (sezonski anestrus), nema ovulacije i manifestacije vanjskih znakova estrusa, rijetke su pojave lanog estrusa. Sezona parenja je dua kod plemenitih, a kraa kod primitivnih rasa ovaca. Estrusni ciklus ovce traje 16 do 19 dana (prosjeno17 dana). Estrus traje oko 30 sati, a ovulacija se dogaa pred kraj estrusa. Ovulacijska vrijednost se kree od 1 do 4 jajne stanice, ovisno o pasmini, starosti, godinjem dobu, nainu ishrane, tretmanu hormonima itd. Indeks janjenja se kree od 1,0 do 2,5. Gravidnost (sjanjenost) traje prosjeno 150 dana. Prirodno se janje jednom godinje. Laktacija traje oko 6. mjeseci. Ovnovi proizvode fertilnu spermu tokom cijele godine, ali su vrijednosti svih fertilizacijskih parametara ejakulata znatno nii izvan sezone parenja. Prosjean volumen ejakulata ovna je 0,5ml, u kome se nalazi oko 1 milijarda spermatozoida.
2.5. Njega ovaca

est problem njege ovaca jest njega papaka. Ona se sastoji od redovitog obrezivanja i dezinfekcije. Udobnost ovaca odrat e se redovitim ienjem tale ili steljom ovisno o mogunostima. Na ulazu u talu potrebno napraviti dezinfekcijsku barijeru kako bi ovce svaki put dezinficirale papke (formalin, modra galica). Time bi se smanjila uestalost zarazne epavosti, koja je najvei uzronik slabije kondicije, a time i slabijeg zdravlja stada. ianje ovaca, kupanje i ienje od parazita u proljee. Provoditi redovitu mjesenu dezinfekciju, dezinsekciju i po potrebi deratizaciju tale sa preparatima koje nalazimo na tritu uz savjet veterinara.
Ovca je skromna ivotinja, prilagodljiva, ali osjetljiva na neadekvatne uvjete smjetaja u zatvorenom prostoru: - ovce vrlo teko podnose vlaan zrak, a upravo je takav zrak esto u objektima koji su prenatrpani, loe izolirani i bez odgovarajue ventilacije; - dnevne promjene temperature vee od 10 C izazivaju smrtnost janjaca kao i pad temperature ispod 0 C, Mateja (2004). - visoka temperatura s visokom vlanosti zraka u objektu stvara odlinu podlogu za razvoj mikroorganizama, samim tim i za razvoj brojnih bolesti; - loe ventiliran zrak u objektu sadri mnogo tetnih plinova (amonijak, metan, sumporovodik, ugljini monoksid) koji oslabljuju imunitet ivotinje; - vlana stelja dobra je podloga za razne bolesti, a naroito za bolesti papaka i vimena; - neodgovarajua oprema za hranidbu, koja omoguava rasipanje hrane, takoer stvara loe uvjete u objektu. Ovaj pregled nedostataka omoguava nam da definiramo pojave koje treba eliminirati iz objekta te da definiramo smjernice za izgradnju objekta s optimalnim uvjetima. Pri izgradnji objekta treba voditi rauna: o kapacitetu objekta, njegovoj lokaciji, mikroklimatskim uvjetima i tehniko-tehnolokim uvjetima u gradnji objekta.
3.1. Odabir lokacije

Pri odabiru lokacije treba voditi rauna: - da su blizu povrina za proizvodnju hrane; - da je suho i ocjedito mjesto; - da je lokalitet zatien od dominatnih vjetrova i da su niz vjetar, zatiena naselja i gospodarstva; - da je omogueno lako dovoenje hrane i odvoenje stajnjaka; - da je najmanje 100 m udaljeni od izvora buke, prometnica, neugodnih mirisa i otpadnih voda; - da je u blizini stan vlasnika radi lakeg nadgledanja, a pogotovo u vrijeme janjenja, kad je potreban stalni nadzor; - da je u blizini prikljuak za vodu (izvor ili bunar) i prikljuak na elektrinu energiju; - da je omoguen lak i siguran izlazak ovaca na pau; - da oko objekta ima dovoljno prostora za izgradnju ispusta i objekata za spremanje hrane; - da je zemljite pogodno za izgradnju objekata u tehniko tehnolokom smislu. Farme ovog tipa mogu biti locirane na ovom podruju u blizini seoskih naselja.
9
3. OBJEKTI ZA SMJETAJ OVACA
Teren treba biti blago nagnut na junu stranu te zaklonjen od bure.. Farme trebaju biti okrenute sjever-jug pri emu je zapadni dio otvoren prema ispustu ili zapadistok pri emu su sa sjeverne, istone i zapadne strane zatvorene i zatiena od bure, juna strana je otvorena sa mogunou postavljanja zatitnih mrea od suneve insolacije. Nove farme trebaju biti udaljene od najbliih susjednih kue otprilike 200 m. Izbor smjetaja ovarnika ovisi o raspoloivosti struje, vode, udaljenosti od naselja, vlanosti terena, utjecaju vjetra. Ovce su osobito osjetljive na vanjsku vlagu i vlagu u ovarniku. Zbog vlage ee obolijevaju od zarazne epavosti.
3.2. Kapacitet objekta

Kapacitet ovisi o broju ovaca koji elimo koji elimo u njemu uzgajati, a odreuje se prema broju ovaca majki s prateim brojem ivotinja (janjad, zaluena janjad i ovnovi).
3.3. Pozicioniranje tale

Poluotvorena tala koja bi bila okrenuta u smjeru sjever-jug pri emu je zapadna strana potpuno otvorena prema ispustu prilagoena okolnim objektima i stanju na terenu. Ako je okrenuta zapad-istok, tada su zapadna, istona i sjeverna strana zatvorene sa dugakim prozorima koje je vrlo lako skinuti ovisno o vremenskim uvjetima. Juna strana bila bi potpuno otvorena, zagraena na 1,5 m visine montanim materijalom radi spreavanja izlaza ovaca, a do vrha su po potrebi specijalne mree koje spreavaju direktan prodor sunevih zraka i negativan utjecaj vjetrova. Na istonoj strani farme bila bi deponija za stajski gnoj. Jama bi imala kapacitet skladitenja gnoja 6 mjeseci. Jama bi bila udaljena 5-10 m od istonog proelja farme. Izgnojavanje bi se vrilo traktorskom daskom ili posebnim lako manevrirajuim strojem, ili runo kod farmi manjeg kapaciteta..
3.4. Mikroklimatski uvjeti pri gradnji tale

Pri izgradnji objekta treba zadovoljiti slijedee mikroklimatske uvjete u ovarniku: - optimalna temperatura od 6 C do 18 C; - minimalna temperatura 6 C; - maksimalna temperatura 27 C; - vlanost zraka 75 %; - doputeni sadraj ugljinog dioksida u litri zraka do 0,035 %, ugljinog monoksida do 0,003 %, a sumporovodika do 0,002 %; - u objektu se mora osigurati dovoljno svjeeg zraka, sa zatitom od prodora hladnog zraka, i to zimi najmanje 30 m na sat po grlu, a ljeti i do 120 m zraka na sat po grlu; - u objektu treba osigurati svijetlo preko prozora i to najmanje veliine 1/20 podne povrine, a nou je potrebno najmanje 60 luksa po m.
10
Pod tehniko-tehnolokim uvjetima podrazumijevamo dimenzije prostora potrebne za pravilan smjetaj ovaca, hranidbu ovaca, odgoj podmlatka i nesmetan rad uzgajivaa u ovarniku. Pri izgradnji ovarnika treba zadovoljiti sljedee tehniko-tehnoloke uvjete: - potrebna korisna povrina po jednoj ovci je 1,5 m (1,2 m za odraslu ovcu, 0,15 m za janje i 0,15 m za janje izdvojeno u boksu); - povrina jasala po grlu je 0,15 m; - duina jasala po grlu je 30 cm; - zapremina ovarnika po grlu je 7,5 m; - povrina prozora po grlu je 0,10 m; - povrina ispusta po grlu je 1,5 m; - povrina ventilacijskog otvora po grlu je 0,01 m.
3.6. Konstrukcija i izgled tale

Uzet emo za primjer talu za 120 grla, trebala bi biti veliine 200-500 m2 prostora. Dimenzije: duina 25 m, irina 20 m, visina do oluka 3 m. tala e se sastojati od dvije povezane metalne konstrukcije u sredini kojih je lijeb-samo vee tale. Na junoj i sjevernoj strani krova takoer e biti oluci koji odvode oborinske vode. Krov bi bio nagiba 25 %, a tala pokrita sendvi (panel) ploama debljine 3 cm. Da bi se omoguio odvod vruine nastale od sunca u gornjem djelu krova treba biti ugraen otvor za protok zraka, te mora biti natkrit. Unutranjost tale treba biti podijeljena na dva djela izmeu kojih je valov i krmne jasle. Sa sjeverne strane krmnog stola treba biti prostor za sjeno i krepka krmiva, a sa june strane jasala prostor za smjetaj ovaca koji se pregrauje drvenim letvama ovisno o proizvodnom stadiju i veliini stada. Svi podovi trebaju biti betonirani grubljim betonom. Stoar uzgajiva treba osigurati oranice, panjake, livade, staje, spremnik koncentrirane hrane, sjenik, silos, osnovnu poljoprivrednu mehanizaciju i muznu opremu. Uz prostor za stoku, u staji se moe urediti izmuzite i spremnik koncentrirane stone hrane. Staja za ovce (ovarnik) iznimno je vaan ekoloki initelj za zdravlje, proizvodne sposobnosti grla i ustroj proizvodnih postupaka. U samim objektima odvija se janjenje i odgoj janjadi, tov, munja, ianje pa objekti u svemu tomu moraju omoguiti maksimalnu proizvodnost. Ovarnik mora biti od vrstog materijala i zadovoljiti mikroklimatske zahtjeve ovaca. Budui da ovca ne trai veliki komfor i skupa rjeenja, funkcionalni objekti se mogu graditi i od jeftinijih materijala ili postojei prilagoditi uvjetima dranja ovaca. Po ovci je potrebno od 1,2 do 1,5 etvorna metra podne povrine, 0,5 po janjetu i od 2 do 4 etvorna metra po ovnu.
11
3.5. Tehniko-tehnoloki uvjeti pri gradnji tale
Ovarnik za osnovno stado mora imati hranidbeni hodnik, s valovom za koncentrat, jasle za sijeno i pojilice za stalnu opskrbu pitkom vodom. Objekt mora imati mjesta za 12 do 20 prostora za janjenje koji se mogu demontirati odmah nakon janjenja. Ovnovi su cijelu godinu s ovcama, mjesec dana prije pripusta potrebno ih je odvojiti od ovaca kako bi se boljom hranidbom pripremili za mrkanje. Na sjevernoj strani ovarnika, odmah do hranidbenog hodnika smjeta se sijeno i slama, a uz ovarnike su predvieni ispusti za ovce, najee na junoj strani u skladu sa terenom i klimom.
Shema 1. Mateja (2004).
3.7. Oprema u ovarniku

Svu potrebnu opremu u ovarniku moe uzgajiva sam napraviti ako vodi rauna o osnovnim pravilima, i to, da je oprema laka i podesna za premjetanje i da je napravljena od materijala koji se lako dezinficira. Jasle su osnovni dio opreme, njihova konstrukcija treba omoguiti hranidbu ovaca razliitim hranjivima (sijenom, silaom, sjenaom).
12
Slika 1. Kombinirane jasle za sijeno i koncentriranu hranu
U objektima za 50 i vie ovaca rabe se jasle kombinirane s ogradom boksa. Pregrade u ovarniku potrebne su u pojedinim fazama tehnolokog procesa za pregraivanje i odvajanje pojedinih prostora. Najee se koriste dva tipa pregrada, i to pregrade za pregraivanje prostora i pregrade za odvajanje janjadi. Pojilice: Ovce se mogu napajati na vie naina, iz korita i kanti pa do automatskih pojilica.
Slika 2. Betonska i automatska pojilica
3.8. Krmna baza za predvienu strukturu stada

Nezamisliva je uspjena i rentabilna ovarska proizvodnja bez odgovarajuih panjakih povrina. Najvei dio ukupnoga godinjega obroka ovaca je paa. Travnjaci i oranice moraju zadovoljiti potrebe ovaca za voluminoznim krmivima (pai, sijenu, slami) i koncentratima (jeam, zob, kukuruz i u kritinim razdobljima do 10% sojine same ili tostirane soje). Za proizvodnju sve potrebne voluminozne i vei dio koncentratne krme, za osnovno stado od 120 ovaca, pripadajui rasplodni pomladak i ovnove potrebno je 31 hektar poljoprivrednih povrina: oko 28,5 ha inili bi panjaci i livade za pau i sijeno za zimu, oko 2,5 ha oranice za proizvodnju koncentratne krme. Za stado od 250 ovaca je potrebno oko 80 ha, a za 500 ovaca oko 140 ha oranica, panjaka i livada, Mateja (2004).
13
Ovi podaci se teko mogu primijeniti na ovim izrazito krkim i ekstenzivnim panjacima, stoga preporuujemo kupnju koncentriranih krmiva, a ispau i proizvodnju voluminozne krme na vlastitim povrinama.
3.9. Utroak vode

Farma bi trebala imati automatska pojila na bazi plovka ili sa hidrostatskim ventilima, tako da bi ovce imale vodu po volji. Ovce popiju dnevno od 4 do 7 litara vode (ovisno o udjelu suhe tvari u obroku, klimi i masi ivotinje). Manje koliine utroe se za odravanje istoe i pripremu za munju.
3.10. Potrebni strojevi i mehanizacija

Za osnovno stado od 120 rasplodnih grla s pomlatkom i ovnovima dovoljna je osnovna, kod nas uobiajena poljoprivredna mehanizacija (traktor, kosa, sakuplja sijena i traktorska prikolica). Za uzgoj veega broja grla potrebno je proiriti strojni park, posebice opremom za spremanje stone hrane (balirka, prevrta sjena). Od opreme za ovce najvaniji su oprema za pregonske panjake gdje je to mogue (elektrini pastir, ica s izolacijom) i muzna oprema (muzni ureaj s elektromotorom, vakuum crpka i hladnjak za mlijeko).
Slika 3. Traktor sa balirkom
14
Hranidba ovaca se temelji na voluminoznoj krmi: sijenu i zelenoj krmi (pai). Kada ona ne podmiruje potrebe, obroku se dodaju odreene koliine krepke krme (kukuruza, zobi i jema). Na podruju hercegovine pano razdoblje traje skoro itavu godinu dok u Bosni krae, uz uvjet pregona ovaca u 7 i 8 mjesecu na planinama. Jo je kritino razdoblje 120 dana u zimskom periodu, kad se smanjuje izdanost krkih panjaka, pa je potrebna dohrana ovaca sa sjenom, krepkim krmivima i vitaminskomineralnim preparatima. U narodu je ovca poznata kao skromna ivotinja, koja se moe hraniti najgrubljom voluminoznom hranom uz male koliine krepkih krmiva i drati u privremenim nastambama s vie ili manje nepovoljnim uvjetima, a pritom moe proizvoditi vrlo kvalitetne proizvode, prije svega meso, mlijeko, vunu. Takav nain ovarenja moda je prihvatljiv na onim gospodarstvima koja dre mala stada, 10 do 15 ovaca. U suvremenom ovarstvu ovcama moramo pridavati panju kao i svim ostalim vrstama ivotinja, i pri tome u obzir uzeti sve njezine specifinosti. Ako tako promatramo ovce, jasno je da moramo zadovoljiti njihove potrebe, kako u koliini i kvaliteti hrane, uvjetima dranja, u njezi i zatiti pa tek onda moemo oekivati pozitivne rezultate u proizvodnji.
Slika 4. Hranidba ovaca koncentriranom krmom na panjaku u zimskim uvjetima
Moramo znati to sve odreuje nain i provoenje hranidbe ovaca: a). kategorija ovaca - ovnovi - ovce - iljead - janjad
15
4. HRANIDBA I KRMIVA
b). vrsta proizvodnje - proizvodnja mlijeka - proizvodnja mesa - rasplodni pomladak - tovni janjci c). razdoblje proizvodnje - zasuene ovce - ovce pred pripust - rana gravidnost - kasna gravidnost - laktacija d). optereenost - s jednim janjetom - s dva janjeta e). pasminska odlika - monoestrine - poliestrine f ). nain pripusta - divlji skok - haremski pripust - pripust iz ruke itd. g). razdoblje hranidbe - ljetno razdoblje - zimsko razdoblje Uz sve ovo utjee na provoenje hranidbe, i generalno se ne moe dati jednostrano, uniformno rjeenje, nego za svako stado treba napraviti plan i nain provoenja hranidbe. Od voluminoznih krmiva u ishrani ovaca koriste se paa, zelena krma (svjee pokoena lucerna, djetelinsko travne smjese i trave), sijeno, kukuruzna silaa, sjenaa. Od koncentriranih (krepkih) krmiva u ishrani ovaca koriste se kukuruz u zrnu, suhi, silirano kukuruzno zrno, silirani kukuruzni klip, jeam, zob, tritikal, sojina sama, tostirana (prena) i estrudirana soja, suncokretova sama, sama uljene repice, stono brano, penine mekinje i druga krmiva.
Slika 5. Voluminozna krma i sojina sama
16
4.1.Sijeno
Vrijeme konje travnjaka bitno utie na kvalitet i koliinu biljne mase sa travnjaka. Pravovremenom kosidbom poboljavamo kvalitet sijena, poveava se broj otkosa u sezoni, a samim time i vei urod mase na jedinicu povrine, poboljava se sastav kvalitetnih trava na travnjaku a smanjuje postotak loih, i na kraju to je najvanije poveava se proizvodnja mlijeka. Vrijeme koenja travnjaka Rano koenje prvog otkosa stimulira vegetativni porast travnjaka to omoguava vie turnusa godinje. Trave kositi u vrijeme pred klasanje (vrh klasa se skoro vidi). Leguminoze kositi u vrijeme pupanja (djeteline, lucerka, smiljkita). Djetelinsko-travne smjese kositi kada je dominantna vrsta u smjesi u optimalnoj vegetaciji za konju. Optimalan rok za konju sljedeih otkosa nastupa za 4 do 6 nedjelja nakon konje, zavisno o sastavu travnjaka i intenzitetu porasta. Kasnija konja - nakon cvatnje omoguuje vei dobitak u koliini ali se gubi na kvalitetu. Masa veine trava i leguminoza u smjesi nakon cvatnje ima vei udio stabljike, koja je u cvatnji ogrubila. Ako se takva masa, koja je jako ogrubila, kosi i sui za sijeno, suenjem e jo jae ogrubjeti i dat e lou krmu niskog kvaliteta te veliki gubitak hranjiva, naroito bjelanevina. Takva pokoena masa ima dosta vlakana. Velika koliina vlakana moe smanjiti potrebe za unosom voluminozne hrane i koncentrata (stvara osjeaj sitosti kod krava), to rezultira manjom proizvodnjom mlijeka. Ukoliko se travnjak kosi kasno, nastupom toplog i suhog vremena, kasno koeni travnjak se slabo obnavlja, jer korijenje trava i leguminoza u u gornjem sloju zemljita nema dovoljno vlage za obnavljanje. Kasno koeni travnjaci u prvom otkosu daju vei prinos ali manje kvalitete, a u drugom otkosu daju niske prinose loeg sastava i kvaliteta. Osnovni cilj jeste proizvesti voluminoznu hranu koja sadri to vie energije i bjelanevina. Sadraj energije i bjelanevina u travi i leguminozama se smanjuje njihovim sazrijevanjem. Suenje sijena Pravovremeno pokoenu krmu treba pravilno konzervirati (sijeno osuiti). Suenje moe biti prirodno i umjetno u suarama sa toplim i hladnim zrakom. U naim pri-
17
Voluminoznu hranu proizvodimo na travnjacima, koje ine livade i panjaci, a moemo je proizvoditi i na oranicama. Proizvodnja ovisi o raspoloivim poljoprivrednim povrinama, veliini stada, intenzitetu proizvodnje itd.
likama jo uvijek je najzastupljenije prirodno suenje sijena. O nainu na koji se sui zavisi kvalitet. Suenjem se smanjuje vlaga u biljci sa 75 do 80 % na 12 do 14 %. Pri suenju treba nastojati da se gubici hranjivih materija svedu na minimum. Prirodno suenje moe biti na dva naina: na zemljitu i na napravama. Suenje na zemljitu treba zapoeti u vrijeme toplog vremena bez padavina i treba najmanje 2 do 3 sunana dana. Ovim se nainom gubi 40 do 50 % hranjivih materija iz sijena, Jovanovi(1996). Suenjem na napravama gubici u hranjivoj materiji se smanjuju, ali je potreban dosta veliki ljudski rad. Naprave za suenje sijena su razni jahai, piramide i dr. Bitno je da masa koja se sui ne dodiruje zemlju, na naprave se stavlja odmah nakon konje. Prva preka ili ica postavlja se na visini 60 do 70 cm a razmaci izmeu su 30 do 40 cm. Masa se poinje stavljati poput crijepa na naprave od donje preke prema gornjim a skida se obrnutim redom. Masa se sui strujanjem zraka a moe ostati u polju i do drugog otkosa. Skladitenje sijena Osim pravilnog suenja bitno za kvalitet sijena je i skladitenje. Sijeno pravilno osueno moe se skladititi kao balirano ili u rinfuzi. Skladitenje baliranog sijena je puno jednostavnije, zauzima manje mjesta, laki je transport i lake je odreivanje koliine sijena, a to je bitno kod planiranja potreba za sijenom na farmi. Rastresito sijeno moe se uvati u stogovima ili u sjenicima. Kod sjenika koji su iznad tale potrebno je dobro izolirati pod da ne bi miris i stajska vlaga uzrokovali kvarenje sijena. Ukoliko se sijeno skladiti u stogovima treba izabrati ocjedito zemljite, u sredinu se postavi stup oko kojeg se slae sijeno. Na zemlju se stavlja stara slama, kamenje, granje da sijeno nema kontakta sa zemljom. Stog se pokriva najlonom. Uskladiteno kvalitetno sijeno sadri najvie 12 do 14 % vlage. Vano je voluminozno krmivo u ishrani svih preivaa.
Slika 6. Sijeno u rolo-balama
18
Kvaliteta sijena Kvalitet sijena se procjenjuje vizuelno i u laboratorijima. Vizuelno se procjenjuje na temelju nekoliko faktora a to su: vrsta biljaka, vrijeme konje, odnosno stadij razvoja biljaka kad se kosi, zatim lisnatost - je li vrlo lisnato, lisnato, lagano stabljikasto ili stabljikasto. Boja sijena se kree od prirodno zelene, svjetlo zelene, ute do lagano smee i kod najloijih sijena a smee ili crne boje. Miris takoer ima znaajnu ulogu kod vizuelnog ocjenjivanja kvaliteta sijena, je li ist miris krme, pranjav, miris na plijesan ili paljevinu. Mekoa - vrlo meko i savitljivo, meko, lagano grubo ili grubo i lomljivo. Lo kvalitet sijenu daju smee, korovi, oneienost zemljom i dr. Vizuelna procjena kvaliteta sijena nije uvijek dobar pokazatelj hranjive vrijednosti. U intenzivnom stoarstvu preporuuje se laboratorijska analiza kvaliteta sijena, odnosno tono utvrivanje hranidbene vrijednosti. Gubici pri spremanju sijena Gubici hranjivih materija koji nastaju procesom suenja podijeljeni su u etiri grupe. - Gubici zbog disanja biljke nastaju dok je koliina vlage iznad 40 %. Kreu se od 10 do 12 %. Manji su ako se ubrza suenje odnosno gubitak vlage. Gnjeenje stabljike pri konji znatno ubrzava taj proces jer se stabljika sui priblino istom brzinom kao i listovi. Naroito je praktino kod suenja djeteline i lucerke, odnosno onih biljaka koje imaju debelu stabljiku. - Gubici uslijed mehanikog oteenja koji nastaju prilikom manipulacije sijenom. List se bre sui od stabljike te estim okretanjem i grubim postupkom dolazi do otpadanja mekih dijelova biljke i loma listia. Ti se gubici kreu od 5 do 15 % a na njihovo poveanje utjeu loe vremenske prilike. I ovi gubici se smanjuju gnjeenjem. - Gubici zbog ispiranja deavaju se prilikom suenja za loeg vremena i mogu iznositi i do 50 %. Smanjuju se suenjem na napravama ili dosuivanjem sijena u suarama. - Gubici zbog kvarenja nastaju u skladitima. Kvarenje sijena vee je to ima veu koliinu vlage.
4.2. Pripremanje silae

U dananje vrijeme uspjena proizvodnja u stoarstvu se teko moe zamisliti, bar kada se radi o preivaima, bez spremanja silae. Silaa je sona krma koja se najee koristi u toku zimskog perioda. Sam proces siliranja krme se odvija ukiseljavanjem svjee zelene krme, putem prirodnih fermentacijskih procesa, uz mogunost umjetnog dodavanja odreenih kemijskih sredstava za pospjeivanje fermentacije. Trokovi spremanja silae, u odnosu na sijeno, su nii, prema nekim istraivanjima ak za 1/3. Stoka odrava visoku produktivnost pri ishrani silaom. kao i zelenom krmom. Pravilno pripremljena silaa moe dugo sauvati svoju hranljivu vrijednost. Pripremanje
19
silae se obezbjeuje mlijeno-kiselinskim vrenjem. Sve krmne biljke se, prema svom kemijskom sastavu i lakoi siliranja, mogu podijeliti u tri osnovne grupe: krmne biljke koje se mogu lako silirati (kukuruz, sirak) krmne biljke koje se tee siliraju (ove biljke se mogu silirati manje uspjeno, same bez dodatka aditiva) krmne biljke koje se ne mogu silirati bez dodatka aditiva ili konzervansa (neke vrste trava, leptirnjae), ovim biljkama se moraju dodavati materijali bogati eerom (kukuruz, kukuruzna prekrupa, melasa i dr.)
Slika 7. Skidanje silae i punjenje silos trena
Koliina vode: Optimalna vlanost za spremanje silae kree se izmeu 60 do 70 %. Kod siliranja vlanog materijala koji se silira treba ga mijeati sa suhim (slamom, mekinjama, kukuruznom prekrupom i dr.) Postupak siliranja Neophodni uvjeti za uspjeno siliranje koje je potrebno osigurati su: pravilna veliina sjeckanja pravilno punjenje silosa pravilno zatvaranje silosa
Pravilna veliina sjeckanja, kad su u pitanju biljke sa grubim stablom (kukuruz), ili biljke koje imaju uplje stablo (ita, trave), onda odresci treba da su krai, u odnosu na biljke sa njenijim stablom, 70 % mase isjeckano na duinu do 1 cm a 30 % vee od 3 cm. Veliina sjeke kod materijala koji se silira za goveda mogu biti dua, u odnosu na spremanje silae za ovce. Sitnije sjeckanje biljnog materijala omoguava lake spremanje silae, a isto tako, njezin dobar kvalitet.
20
Pravilno zatvaranje silosa je bitan momenat pri spremanju silae. Pravilnim sabijanjem silomase, u toku samog spremanja silae, omoguava se istiskivanje zraka iz mase koja se silira. Pravilno i blagovremeno zatvaranje silosa, brzo (za 5 do 6 sati), neophodno je za inaktivaciju oksidativnih procesa.
Slika 8. Gaenje zelene krme i zatvaranje silosa
Objekti za spremanje silae Tren silosi ili iri horizontalni silosi su objekti najee pravokutnog oblika, izgraeni od betona, cigle, kamena. Koritenjem plastine folije uz zidove i pri pokrivanju ovih silosa, smanjuju se gubici i poveava kvalitet siliranja. Silo rovovi su objekti koji nastaju ukopavanjem silosa u zemlju. Vertikalni silosi (silo-tornjevi) su suvremeni objekti za siliranje sa irokom primjenom u svijetu. Harvestor silosi izgrauju se od elinih ploa i predvieni su za pripremanje (konzerviranje i uvanje) velikih koliina hrane. Metode siliranja eerni minimum, odnosno minimalna koliina lako razgradljivih ugljikohidrata, neophodna za uspjenu fermentaciju je veliki problem kod spremanja silae. Proces siliranja se moe stimulirati dodavanjem silai materijala koji sadre eere. Postoji veliki izbor ugljikohidratnih dodataka koji se koriste u praksi, a kao najpraktiniji i najjeftiniji je prije svega kukuruzna prekrupa. Za pospjeivanje procesa siliranja silae se moe dodati kukuruzna prekrupa u koliini 6 do 10 %, sve zavisno od materijala koji se koristi za siliranje
21
Pravilnim punjenjem silosa osiguravaju se anaerobni uvjeti, koji su neophodni da bi se onemoguio razvoj tetnih mikroorganizama. Ovi uvjeti se osiguravaju dobrim sabijanjem mase za silau (najee traktorima). Vlanu masu ne treba pretjerano gaziti, meutim suhu masu potrebno je intenzivnije gaziti da bi dolo do boljeg slijeganja. Masu gaziti 4 do 5 minuta sa traktorom teine 5.800 kg u slojevima od 12 cm, Jovanovi (1996).
Procjena koliine silae Potrebna koliina silae za ovce utvruje se na osnovu pretpostavke da se ivotinje hrane silaom 200 dana i da se po jednoj ivotinji daje oko 2-3 kg silae dnevno. Prosjeno se rauna da u 1 m slegnute silae ima oko700- 800 kg. Na osnovu ovih elemenata vri se procjena silae za jednu ivotinju i ona iznosi oko 0,5 m silanog prostora i ovaj broj se mnoi sa brojem ivotinja koje e se hraniti silaom, tako da se dobije ukupna zapremina silae.
4.3. Paa
Panjaci se openito dijele na nizinske, srednje visoke i planinske. Nizinski panjaci organiziraju se od 0 do 600 m nadmorske visine, a ispaa na takvim panjacima traje od 150 do 200 dana. Srednje visoki panjaci nalaze se od 600 do 1000 m nadmorske visine i stoka na njima boravi izmeu 120 i 130 dana. Planinski panjaci organiziraju se iznad 1000 m nadmorske visine i koriste se za napasivanje stoke oko 90 dana. Vegetacija na panjacima sadri znatne koliine vode, promjenjivu koliinu sirove vlaknine i malo suhe tvari, te razmjerno puno energije i dovoljne koliine bjelanevina. Njezina hranidbena vrijednost ovisi o razvojnom stadiju (starosti) biljaka. Postotak bjelanevina raste do otprilike etvrtog tjedna starosti (vlatanje). Postotak ostalih hranjivih tvari, koje odreuju energetsku vrijednost panjaka, rastu otprilike do 6 tjedna starosti trave (vlatanje - klasanje). Nakon toga hranjiva vrijednost trave se smanjuje. Stoga treba istaknuti da je optimalno vrijeme za napasivanje stoke kad je vegetacija stara izmeu 3 i 5 tjedana. Vanjski znakovi optimalne pae za napasivanje su: vie listova nego stabljika, izostanak vlatanja i visina biljaka od 15 do 20 cm. Najbujniji porast pae je tijekom proljea od 4.mjeseca do prve polovice 6.mjeseca i kroz to razdoblje otpada 50 - 60 posto ukupne koliine prinosa. Drugo razdoblje traje od druge polovice 6.mjeseca do kraja 8.mjeseca i kroz to razdoblje porast pae je slabiji zbog ljetnih sua. Stoga na to razdoblje otpada 20 - 30 posto ukupne koliine prinosa. Tree razdoblje traje od poetka 9. mjeseca do kraja panog razdoblja i bez obzira na povoljnije meteoroloke uvjete (vie oborina) porast pae je sve slabiji jer opada energija porasta biljaka. Stoga na to razdoblje otpada 10 - 20 posto ukupne koliine prinosa panjaka u jednoj sezoni. Izneseni podatci vaan su imbenik pri odreivanju vremena odmora panjaka, jer se ritam porasta pae razlikuje kroz sva tri razdoblja. Naime, u prvom (proljetnom) razdoblju potrebno je 14 - 18 dana da paa ponovno nakon napasivanja naraste do 15 cm visine. U drugom (ljetnom) razdoblju to vrijeme iznosi 24 - 30 dana, a u treem (jesenskom) treba 36 - 40 dana da trava na panjaku dostigne optimalnu visinu za napasivanje, Jovanovi (1996). Pregonsko napasivanje stoke Panjak treba iskoritavati sustavno, jer e se tako ivotinjama moi osigurati dovoljno hrane tijekom cijeloga vegetacijskog razdoblja. U tu svrhu treba organizirati pregonsko napasivanje na odreenoj povrini, jer se na taj nain bolje iskoritava panjak, zbog sustavne obnove pae. Za odreivanje broja pregona u obzir treba uzeti podatak o razdoblju odmora tratine i broju dana napasivanja.
22
5.1. Obroci za rasplodne ovnove

Rasplodni ovnovi trebali bi biti cijelu godinu u rasplodnoj kondiciji. Ovnove za sezonu pripusta treba poeti pripremati mjesec do mjesec i pol dana prije poetka sezone pripusta. U tom razdoblju ovnovima uz najkvalitetnije sijeno, ili pau, ovisno o tome koje je doba godine, u obroke postupno treba uvoditi krmne smjese. Krmne se smjese u tom razdoblju sastoje od prekrupe zrna raznih itarica, zobi, jema, penice, a kukuruz ne smije biti zastupljen s vie od 45 %. Te smjese, ovisno o pasmini, tjelesnoj razvijenosti, kondiciji itd., ovnovi dobivaju do 800 grama/dan. U sezoni pripusta uz spomenutu voluminoznu hranu ovnovima se daje do 1,5 kg smjese koja sadri 16 % proteina, a poeljno je davati obrano mlijeko u prahu 1 kg/ dan ili 4 kokoja jaja kao izvor proteina ivotinjskoga podrijetla. Dnevni obrok treba biti sastavljen tako da u sezoni mrkanja ovnu osigurava 30 % vie energije i 50 % vie proteina i minerala u odnosu na pripremno razdoblje. Primjer dnevnoga obroka Mateja (2004.): LJETNI OBROK KG 5 1,5 1 ZIMSKI OBROK KG 2 1,5 1
Sastav smjesa 16%: KRMIVO Kukuruzna prekrupa Prekrupa zobi Prekrupa jema Sojina sama (44%) Stona kreda Mineralno-vitaminski dodatak UKUPNO POSTOTAK (%) 45 20 15 17 1 2 100
23
5. HRANIDBA OVACA U PROIZVODNOM CIKLUSU
Slika 9. Pramenka ovan, pripust
5.2. Hranidba priplodnih ovaca

Nakon razdoblja sisanja ili munje, ovce prestaju proizvoditi mlijeko, i u tom razdoblju sve svoje potrebe za hranidbenima tvarima namiruju iz voluminozne hrane. Jedino ako je voluminozna hrana loe kvalitete ili je nema dovoljno, ovcama je potrebno dodavati krepka krmiva, razne itarice pojedinano ili njihovu smjesu. Ako je potrebno prihranjivati ovce, dnevno se daje 300 do 400 grama itarica po ovci, koliina ovisi o pasmini, tjelesnoj razvijenosti, kondiciji i sl.
5.3. Priprema ovaca za oplodnju - Flushing metoda

ezdeset dana prije sezone pripusta, treba pregledati ovce i utvrditi u kakovoj su kondiciji. Ako su ovce previe iscrpljene u prethodnom proizvodnom ciklusu, i u loijoj su kondiciji, provodimo pripremu ovaca za oplodnju odnosno flaing metodu. Ta se metoda provodi 3 - 4 tjedna prije sezone pripusta, a sastoji se od poboljavanja dnevnih obroka, popravljanja kondicije ovaca. U tom razdoblju moemo ovce preseliti na kvalitetniji panjak i dodavati im manju koliinu itarica, ili ih ostaviti na istom panjaku i dodati im veu koliinu itarica. to su ovce u loijoj kondiciji, obrocima se dodaje vie itarica, obino se daje 200 do 350 grama dnevno po ovci. Provoenjem pripreme ovaca za oplodnju postiemo: - intenzivnije tjeranje - veu plodnost - veu mlijenost - vitalnije janjce itd.
5.4. Hranidba gravidnih ovaca

Nakon oplodnje, govorimo o hranidbi gravidnih ovaca. Zbog razliitih potreba za hranidbenim tvarima, to ovisi o rastu i razvijanju ploda,
24
Primjer dnevnoga obroka za gravidne ovce u prvih 105 dana i od 106 dana do kraja gravidnosti.
1 DO 105 DANA GRAVIDNOSTI KRMIVO Sijeno Paa Smjesa A Smjesa B ZIMA KG 0,70 0,45 LJETO KG 4,5 0.4 OD 106 DANA DO KRAJA GRAVIDNOSTI ZIMA KG 0.9 0.75 LJETO KG 4,5 0.65
Sastav smjesa za dnevni obrok:

SMJESA A KRMIVO Kukuruz-zrno Zob-zrno Penine mekinje Sojina sama (44%) Mineralno-vitaminski dodatak % 39 20 39 2 SMJESA B % 29 35 28 6 2
5.5. Hranidba u dojnom razdoblju

Kroz razdoblje proizvodnje mlijeka razliite su potrebe ovaca za hranidbenim tvarima i stoga je to razdoblje podijeljeno na proizvodnju mlijeka u prvih est tjedana laktacije i zadnjih est tjedana laktacije. Primjer dnevnoga obroka za prvih est tjedana laktacije i zadnjih est tjedana laktacije:
PRVIH 6 TJEDANA KRMIVO Sijeno Paa Smjesa C Smjesa B ZIMA KG 1,5 1,0 LJETO KG 5,0 0,8 ZADNJIH 6 TJEDANA ZIMA KG 1 0,75 LJETO KG 5,0 0,65
25
hranidbu u tom razdoblju podijelili smo na hranidbu od 1. do 105. dana gravidnosti ovce i od 106. dana do kraja gravidnosti.
Sastav smjese C za dnevni obrok:

KRMIVO Kukuruz-zrno Zob-zrno Penine mekinje Sojina sama (44%) Stona kreda Mineralno-vitaminski dodatak Ukupno % 47 15 15 20 1 2 100
5.6. Hranidba janjaca

Nakon odbia janjce moramo razdvojiti u dvije skupine, najbolja enska i muka namijenjena za rasplod te muki janjci sa loijim enskim janjcima namijenjenim za tov i proizvodnju mesa. Janjcima ostavljenim za rasplod potrebno je osigurati dovoljne koliine kvalitetne voluminozne hrane, kvalitetne pae ili konzerviranih krmiva (sijeno, sjenaa, silaa). Dnevnima obrocima dodaju se minimalne koliine potpunih krmnih ili dopunskih proteinsko- mineralnih smjesa ( 200-250g smjese dnevno). Tovni janjci uz kvalitetan voluminozan obrok trebali bi dobivati i krmnu smjesu sa minimalno 16% proteina. Krmnu smjesu treba ispoetka davati po volji dok se janjci naviknu na nju, a zatim treba prijei na dvokratno davanje. Primjer dnevnoga obroka za janjad - prihranjivanje i tov, Mateja (2004.):
KRMIVO Sijeno Smjesa PRIHRANJIVANJE JANJACA PO VOLJI TOV JANJACA 0,5 kg
18% proteina prema uzrastu 16% proteina 0,65 kg/dan
Sastav smjesa sa 18% i 16% proteina

KRMIVO Kukuruz-zrno Zob-zrno Penine mekinje Sojina sama Suncokret sama Stona kreda Mineralno-vitaminski dodatak 18% PROTEINA PRIHRANA (%) 16% PROTEINA TOV (%) 39,5 10 20 19 8 1,5 2 45,5 15 15 13 8 1,5 2
26
Tokom cijele godine ovce moraju imati na raspolaganju mineralnu sol za lizanje. Sol moe biti u obliku cigle (Slika 6.) ili koluta (Slika 7.). Ovce imaju visoke potrebe za soli, a izraene su i potrebe za mikroelementima ( jod, bakar, sumpor i magnezij), a od vitamina znaajni su A, D i E vitamin.
Slika 10. Sol u obliku cigle
Slika 11. Sol u obliku koluta
27
5.7. Sol i minerali
6. SINKRONIZACIJA ESTRUSA
Indukcija i sinkronizacija estrusa ovaca je biotehnoloka metoda, u sezoni mrkanja i izvan nje, kojim se uvodi u reprodukciju vei broj ovaca. Tokom itave godine desezonizacija estrusa ovaca je najvaniji oblik intenziviranja ovarske proizvodnje. Sinkronizacija estrusa omoguava da se sve, ili pretean broj plotkinja uvede u estrus i oplodi istovremeno, odnosno u roku od nekoliko dana (7-10), primjenom metode umjetnog osjemenjavanja ili prirodnog pripusta. Sinkronizirana oplodnja omoguava i istovremeno poraanje ivotinja. Poraanje veeg broja enki olakava organizirano prihvaanje mladunaca i njihovo turnusno (grupno) gajenje. Na taj nain se vie i bolje koriste smjetajni kapaciteti za ivotinje na velikim farmama i radna snaga. Reproduktivni ciklus ovce tokom godine karakteriziraju dva perioda: 1. Sezona parenja i 2. Van sezonski anestrus Sezona parenja, kod veine autohtonih pasmina ovaca koje se gaje u naim krajevima uz izrazite razlike u trajanju svjetlosnog dana tokom godine, poinje krajem leta, a zavrava se u kasnu jesen (slika 12.). U ovom periodu ivotinje manifestiraju 4 do 9 estrusni ciklusa. Estrusni ciklus ovce traje prosjeno 17 dana (14 do 21). Naa pramenka i mjeanci ovih pasmina cikliraju prosjeno svakih 16 dana, u punoj sezoni parenja, dok su ciklusi koji se javljaju na poetku i na kraju sezone parenja krai za 2 do 3 dana. U menadmentu ovaca velika panja se poklanja dijagnostici graviditeta, radi dobivanja veeg broja janjaca. Od metoda za dijagnostiku graviditeta prema Rupiu(1998.) koriste se: - praenje ponovnog estrusa na 16 do 18 dana, - digitalna palpacija arterije uterine kaudalis 90. dana, - palpacija ploda preko trbunog zida i adspekcija 120. dana, - palpacija razvoja mlijene lijezde - upotreba ultrazvunog aparata od 40 do 75 dana graviditeta. Kontrola trenutka pojave estrusa i ovulacije temelj je adekvatnog upravljanja reprodukcijom u ovaca i koza. Ovaj postupak omoguuje poticanje razdoblja janjenja
28
Sinkronizacija estrusa uobiajeno se provodi aplikacijom progesterona ili njegovih derivata i eCG-a (konjski korionski gonadotropin). Progestagenski postupak smanjuje pulsatorno izluivanje LH na vrijednosti sline onima u lutealnoj fazi ciklusa, sprijeavajui tako ovulaciju preovulatornih folikula. Vaenje progestagena, uz istodobnu aplikaciju eCG-a inducira pojavu folikularne faze ciklusa, estrus i ovulaciju. Progesteron ili progestageni mogu se aplicirati peroralno, intramuskularno, subkutano te intravaginalno. Ipak, njegovo koritenje je u praksi ogranieno na vaginalnu aplikaciju, u vidu poliuretanskih spuvica impregniranih nekim progestagenom (Robinson, 1967). Najee se koriste FGA (fluorogeston acetat) i MAP (medroksiprogesteron acetat) sa slinom uinkovitou (Steffan i sur., 1982). U ovaca se takvi intravaginalni umetci postavljaju na razdoblje od 12 do 14 dana (Robinson, 1965) kako bi vremenski nadmaili razdoblje aktivnosti utog tijela koje se moda u tom trenutku nalazi na jajniku, nakon tog perioda se vade i priputaju sa ovnovima.
Slika 12. Reproduktivna aktivnost ovaca tokom godine
29
i jarenja u razdoblju kada je to stoaru najpoeljnije, poveavajui tako reproduktivnu uinkovitost stada. I ne samo to, sinkronizacija estrusa neophodna je za provoenje umjetnog osjemenjivanja i embriotransfera.
7. JANJENJE
Janjenje ovaca najvaniji je dio ovarske proizvodnje. Iako se ovce relativno lako janje, u janjenju ipak ima gubitaka, koji mogu biti i do 20 %. Najvei gubici nastaju pri janjenju mladih ovaca i ovaca koje nose dva i vie plodova. Jedan od glavnih razloga tako velikih gubitaka jest u tome to se oko 80 % ovaca janji nou. Da bi se gubici to vie smanjili, potrebna su etiri preduvjeta: 1. osigurati odgovarajue ambijentalne uvjete za janjenje, 2. pripremiti ovcu za janjenje, 3. pomagati ovci pri janjenju, 4. pravilno postupati s janjetom i ovcom nakon janjenja.
7.1. Ambijentalni uvjeti za janjenje

Ovca je poliestrina ivotinja. Ako smo joj osigurali optimalne uvjete dranja, potrebnu hranidbu i zdravstvenu zatitu, ovca se moe janjiti tijekom cijele godine. Naroito je to izraeno u solavsko-jezerske, romanovske i finske pasmine. Od svibanja do listopada ovce se janje na panjaku. Ako vladaju nepovoljne vremenske prilike, ovcama moramo osigurati natkriveni prostor za janjenje. Prostor za janjenje, rodilite, moe biti odvojeni dio u sklopu ovarnika ili zaseban objekt (obino na velikim farmama). Rodilite mora biti prozrano, bez propuha, sa dovoljno svjetla, stelja u njemu mora biti ista i suha, temperatura bi trebala biti oko 10 C. Rodilite je podijeljeno na boksove za 2 do 3 ovce, ne za vie. Takoer mora imati individualne boksove za smjetaj ovaca koje ne prihvaaju janjad. Podna povrina boksa po ovci iznosi 2 kvadratna metra. Prozori moraju biti minimalno veliki 10 % povrine poda. U boksu moraju biti jasle za sijeno, valovi za koncentriranu hranu te posuda za vodu ili pojilica. Objekt namijenjen janjenju prethodno mora biti oien, dezinficiran, a zidovi i strop okreeni.
Slika 13. Boksovi za janjenje
30
Ovca nosi prosjeno 150 dana, s varijacijama od 146 do 156 dana. Vanjski, vidljivi znakovi gravidnosti uoavaju se u etvrtom mjesecu. Ovcama raste trbuh i poprima ovalni oblik. Mjesec do mjesec i pol prije janjenja ovci poinje rasti vime, kae se da je poelo nalijevati. Pogotovo je to vidljivo tri tjedna prije janjenja. Znakovi skorog janjenja vidljivi su 3 do 5 dana prije janjenja. Tada ovcu treba odvojiti u boks za janjenje, koji je prethodno pripremljen. Boks mora biti dezinficiran, a stelja suha i ista. Ovca oteano hoda, naroito one ovce koje nose dva ili vie plodova. Stidnica joj otjee, vime naglo raste, a trbuh se polako sputa. Dva do tri dana prije janjenja uoavaju se gladne jame, stidnica postaje crvena. Tada je ovcu potrebno pripremiti za janjenje. Treba joj oiati vunu na repu i oko stidnice te na prednjem dijelu zadnjih nogu i po trbuhu ispred vimena da bi janje nesmetano moglo nai sisu. U ovom razdoblju ovca ee lijee, ako je na panjaku, sve manje pase.
7.3. Pomaganje ovci pri janjenju

Na dan janjenja ovca sve vie lei. esto lijee i ustaje, gladne jame jako su izraene, vime joj je oteeno, zbog dotoka mlijeka sise su poveane. Iz rodnice izlazi sluzavi iscjedak. Ovca je sve nemirnija. Ustaje, okree se oko sebe, njui mjesto na kojem je leala, bleji. Sve je to posljedica trudova koji se javljaju u odreenim razmacima. Ovcu treba pustiti da se sama ojanji, a samo ako se uoe problemi, treba joj pomoi. Ovci treba polako prii, uhvatiti je i polei. Za to su potrebne dvije osobe. Nakon toga treba provjeriti poloaj ploda. Kada je poloaj pravilan, tj. ako zajedno izlaze prednje noge, a na njima glava, pristupa se janjenju ovce. Prvo se povue jedna, a zatim druga noga. Obje su noge tada u ispruenom poloaju. Jedna osoba polako vue noge prema dolje, tj. prema vimenu ovce, a druga iri jednom rukom rodnicu, a drugom izvlai glavu ploda. To je janjenje u prednjem poloaju.
Slika 14. Poetak i kraj janjenja
31
7.2. Priprema ovaca za janjenje
U 5 % sluajeva plod izlazi zadnjim krajem, kaemo da ima zadnji poloaj. Tada je potrebno izvui jednu po jednu nogu kao i u prednjem poloaju te polagano povui plod za obje noge prema vimenu ovce. Ako plod ima drukiji poloaj od prethodna dva, kaemo da je u nepravilnom poloaju, to uzrokuje teko janjenje. Tada svakako treba pozvati veterinara.
7.4. Postupak sa janjetom i ovcom nakon janjenja

Nakon to se ojanji, janjetu se oistiti nos i usta od sluzi. Ako je janjenje bilo teko i dugotrajno, janje moramo odmah podii za zadnje noge da mu plodna voda, koja mu je ula u usta tijekom poroda, ne bi ula u plua. Plodna voda moe u nekoliko minuta izazvati guenje ili u dva do tri dana respiracijsku upalu plua, od koje janje ugine. Zatim je janje potrebno prenijeti na suhu stelju.Mokru stelju treba ukloniti, zajedno s posteljicom i zakopati, te staviti suhu, nikako ne vlanu. Vlana stelja uzrokuje razvoj mikroorganizama koji mogu biti izvor bolesti. Vime treba oprati toplom vodom te obrisati suhom, istom krpom. Prve mlazove mlijeka (kolostruma) treba izmusti u posebnu posudu da bi se izmuzli epovi iz sisa, ali i mlijeko u kojem moe biti mikroorganizama, koji uzrokuju probavne smetnje u janjadi. Kad je porod tekao bez potekoa, zdrava, vitalna janjad dii e se za 10 do 15 minuta i traiti sisu, odnosno poeti sisati.
Slika 15.
Slabijoj, sitnijoj, janjadi potrebno je pomoi da prihvate sisu. Jednom rukom podigne se janje, a drugom se pridrava sisa da bi je janje to lake prihvatilo. Katkad je potrebno prve mlazove kolostruma izdojiti janjetu u usta da bi ga osjetilo. Ako janje ne moe stajati, kolostrum se izdoji i daje janjetu da popije. Pri tome se mora paziti da temperatura mlijeka bude 37 do 38 C. Janje mora popiti kolostrum u roku 6 do 8 sati, najkasnije 24 sata nakon poroda.
32
Slika 16. Podmetanje janjaca i hranjenje na dudu
Katkad se dogodi da ovca jedno janje prihvati, a drugo ne prihvati. Ovcu s janjcima takoer odvajamo u individualni boks te pridravamo ovcu da janje sisa sve dok ne ojaa. To e janje kasnije samo sisati sa zadnje strane ispod repa kada bude sisalo janje koje je ovca prihvatila. U visoko mlijenih ovaca potrebna je svakodnevna kontrola vimena; ako je potrebno, treba jednom do dva puta izmusti mlijeko u posudu. To mlijeko dajemo drugoj janjadi, ije majke nemaju dovoljno mlijeka. Ovce s malim janjcima nakon janjenja drimo u boksovima za janjenje 7 do 10 dana, ovisno o zdravstvenom stanju i vitalnosti janjadi, a katkada ih u tim boksovima drimo i dulje. Nakon toga putamo ih u zajednike boksove s ostalim ovcama i janjcima. Ovce u prvim danima nakon janjenja ne smijemo hraniti punim obrokom za dojne ovce da ne bi dobile upalu vimena zbog preobilnog luenja mlijeka. Janjad, ije majke nemaju dovoljno mlijeka, potrebno je prihranjivati. U poetku se moe davati mlijeko ovaca, koza ili krava, a kasnije, u dobi od dva do tri tjedna, prihranjujemo ih mlijenom zamjenicom za janjad ili telad. Prijelaz s mlijeka na mlijenu zamjenicu mora biti postupan. U prvom tjednu ivota omjer mlijeka i mlijene zamjenice jest 50 : 50 %.
33
Kolostrum sadri antitijela koja mu osiguravaju pasivni imunitet u prvim danima ivota te lako probavljive bjelanevine. Istovremeno on oisti probavni trakt od mekonija, sluzaste tvari koja se nakupila tijekom gravidnosti. Ako ovca ne prihvaa janje, treba je odvojiti u individualni boks, u kojem ostaje sve dok ga ne prihvati.
Hranidbu mlijenom zamjenicom potrebno je provoditi prema uputi. Takoer moemo tu janjad podmetati pod druge ovce, koje imaju vie mlijeka, koje imaju jedno janje ili su ostale bez janjadi. Taj postupak dosta je teak. Postoji vie naina podmetanja. Janje je potrebno namazati mlijekom ovce pod koju ga podmeemo. Podmetanje je najbolje provesti nou da ga ovca ne vidi. Kad je ovci uginulo janje, moemo skinuti koicu s uginulog janjeta i staviti je na janje koje se podmee. Postupak podmetanje takoer je najbolje provesti nou. Ovca pod koju se podmee janje, bez obzira ima li janje ili ne, mora biti u individualnom boksu. Nakon to smo odvojili ovcu s tuim janjetom, potrebno je nekoliko dana pridravati ovcu da janje pone sisati, dok se ovca ne navikne na njega. U protivnom ovca nee prihvatiti janje i ono e najee uginuti od gladi. esto se dogaa da janje koje podmeemo pod ovcu, koja ve ima svoje janje, sie sa stranje strane, tj. ispod repa. Podmetnuto janje imat e manji prirast 15 do 20 %. Ponekad se moe dogoditi da ovca nakon janjenja nema mlijeka. Tada govorimo o agalakciji. U tom je sluaju janjetu potrebno osigurati kolostrum druge ovce. Kako se moe dogoditi da se taj dan nije ojanjila niti jedna ovaca potrebno je imati u priuvi zamrznuti kolostrum. Njega je potrebno odmrznuti i zagrijati na temperaturu 38 do 39 C i dati janjetu da popije po 50 ml tri puta u razmaku po 2 sata. Nakon toga moemo prijei na hranidbu janjeta normalnim mlijekom (kravljim, ovjim ili kozjim).
7.5. Munja ovaca

Za pravilnu muzu vano je ovce pripremiti. Muza prije svega mora biti blag postupak prema ivotinji kako ne bi dolo do njenog uznemiravanja i to je radnja koja poinje prvo hranjenjem i ienjem ivotinja. Prije same mue potrebno je ukloniti grube neistoe kao sto je slama i balega. Pranje vimena najjednostavnije je toplom vodom i spuvom te blagim dezinfekcijskim sredstvom. Temperatura vode mora biti izmeu 35-40C stupnjeva. Prevrua i pre hladna voda izaziva stres te spreava luenje mlijeka.Treba vodit rauna da je pribor za odravanje higijene uvijek ist kako ne bi dolo do prenoenja mogue zaraze na druge ivotinje. Mogu se upotrijebiti i maramice za jednokratnu upotrebu.One jesu skuplje ali tede vrijeme, energiju i vodu te pojavu mastitisa. Ako je dovoljno efikasno da se mastitis ne pojavljuje onda se utedom na lijeenju kompenziraju trokovi kotanja maramica. Nakon pranja slijedi brisanje i suenje vimena a to je vrlo bitna stvar. Masaa vimena koja djeluje stimulativno na luenje mlijeka. Munja se obavlja dva puta dnevno, uvijek u isto vrijeme. Munja moe biti : - runa - u manjim stadima (po ovci traje 2 - 2,5 min - ne raunajui pripremu); - strojna - za stada vea od 50 ovaca.
34
34
Slika 17. Runa i strojna mua
7.6. Zasuivanje ovaca

Ovce koje se dre i uzgajaju na ekstenzivan nain same se zasuuju, nita posebno ne treba poduzimati. U mlijenih pasmina u intenzivnom uzgoju potrebno je provesti zasuivanje postupno i organizirano: - provodi se u posljednja dva mjeseca gravidnosti; - zasuivanje se provodi tijekom 2 - 3 tjedna, uz redukciju pitke vode i hrane; - smanjenjem luenja mlijeka prelazi se na jednu munju dnevno; - munja se prekida kada proizvodnja mlijeka padne. Pravilnim zasuivanjem spreava se upala vimena (mastitis), koja nastaje i zbog zaostajanja mlijeka.
35
8. ZOOTEHNIKI ZAHVATI
8.1. Identikacija ovaca
Ovce se obiljeavanju unim markicama, tetoviranjem uiju i mikroipovima. Svaki od navedenih naina obiljeavanja ovaca koji moe da prouzroi i najmanje krvarenje ne smije se raditi u sezoni kada se oekuje najezda insekata, a posebno ovijeg trklja. Boje koje se koriste za obiljeavanje ovaca ne smiju biti toksine. Svi instrumenti za obiljeavanje moraju biti ispravni. Radi provedbe mjera zatite zdravlja ljudi i ivotinja od zaraznih i nametnikih bolesti, kontrole prometa domaih ivotinja, uzgojno-selekcijskog rada i ostvarivanja prava na dravne potpore u poljoprivredi, obvezno je oznaavanje svih domaih ivotinja.
Slika 23. Oznaene ovca
8.2. ianje ovaca

Ovce se iaju najmanje jednom godinje. Ovu intervenciju moe obavljati dobro obuen i struno osposobljen stoar. Instrumenti kojima se obavlja ianje ovaca treba prethodno da budu dobro dezinficirani, odnosno sterilizirani. Nije poeljno ovce iati u zimskom periodu. Oianim ovcama je potrebno osigurati topao smjetajni prostor bez propuha. Ovce koje su ostriene u zimu mogu u proljee da se puste na panjak samo ako je obnovljena vuna u duini od 15 do 20 mm i ako su pogodne vremenske prilike. Ako u proljetnoj sezoni na panjaku ne postoji prigodan zaklon od vremenskih nepogoda, tada ovcama mora da se osigura zaklon napravljen od bala slame. Pri ianju ovaca rijetko se moe izbjei stres koji neizbjeno prati ovaj zahvat. Meutim, stres se moe smanjiti na minimalnu mjeru ako se ovce, u vremenu neto duem od 24 asa zatvore ili ograde u prostoru gdje e se obaviti ianje, ako se izbjegne pre natrpavanje takvog prostora, ako im se osigura kvalitetna ishrana i napajanje i izbjegne neposredan transport pred ianje.
36
Slika 24. ianje ovaca
8.3. Kastracija
Kastracija ovnia ne smije se obavljati prije nego to se uspostavi stabilna veza izmeu mukog janjeta i majke ovce. Kastracija ovnia iznad tri mjeseca starosti ne smije se obavljati bez upotrebe anestezije. Beskrvni, ne kirurki metodi kastracije mogu se obavljati bez anestezije samo na mukim janjcima u prvoj nedjelji ivota. Kastraciju mukih janjaca starih tri mjeseca i vie moe da obavi samo veterinar. Kastraciju treba obaviti na janjcima to je ranije mogue, a najbolje prije navrena dva mjeseca starosti. Do ove starosti kastracija janjaca moe se obaviti bez anestezije.
Slika 25. Burdizzo klijeta slue prilikom kastracije ovnova/jareva.
37
Ako se ovce iaju na otvorenom prostoru neophodno im je osigurati odgovarajui zaklon od vremenskih nepogoda. ianje se izvodi strojno ili runo sa karama.
8.4. Obezroavanje ovaca

Obezroavanje ovaca je zabranjeno, a jedina intervencija koja je dozvoljena je skraivanje preraslih rogova ili otrih dijelova rogova. Ipak, ako se iz bilo kojih zdravstvenih razloga obezroavanje sprovodi, moe ga obavljati samo veterinar i to ako je prethodno procijenio da je obezroavanje neophodno. Uklanjanje ronog zametka obavlja se termokauterom. Rog vrlo brzo obnavlja rast, tako da se mladunad moraju pregledati ponovo za dvije do tri nedjelje posle termokauterizacije. Nije dozvoljeno uklanjanje ronog zametka kemijskim sredstvima. Obezroavanje se obavlja samo u opoj anesteziji ili narkozi. Otri vrhovi rogova uklanjaju se sjeenjem, a sam postupak je preporuljiv radi smanjenja rizika od meusobnog povreivanja jedinki unutar stada. Uklanjanje otrih vrhova treba obaviti tako da se izbjegne svaka mogunost krvarenja i da nakon ovog zahvata na rogu ne ostaju otri dijelovi.
Slika 26. Spaljivanje ronog zametka kiselinom, termokauterom
38
Preventivna zatita obuhvaa redovito tretiranje ovaca i janjadi odgovarajuim antihelminticima i vakcinama radi spreavanja pojave odreenih bolesti, ali i njihova irenja, odravanje dobrog zdravlja, rasplodne kondicije, smanjenja utroka hrane za kilogram prirasta te bri rast i razvoj mladih ivotinja. Preventiva obuhvaa dranje ovaca u odgovarajuim uvjetima, pravilnu hranidbu i drugo. Preventivna zatita provodi se protiv parazitarnih, zaraznih i drugih bolesti. Te bolesti mogu izazvati velike materijalne i financijske tete, koje nastaju kao posljedica trokova lijeenja te uginua ivotinja. Parazitarne bolesti dijele se na vanjske i unutarnje. Najee unutarnje parazitarne bolesti, u uzgoju ovaca jesu, metiljavost ili fascioloza, trakaviavost ili cestodoza, trihostrongilidoza, metastrongilidoza. Od vanjskih parazitarnih bolesti najvee probleme predstavlja uga ovaca te piroplazmoza. Zarazne bolesti u ovarskoj proizvodnji najee jesu zarazna epavost i enterotoksemija. Mogu su pojaviti i Q-groznica, enzootski pobaaj ovaca, bruceloza ovaca (melitokokoza). Ostale bolesti mogu se biti posljedica nepravilne hranidbe, na primjer kisela i lunata indigestija, intoksikacije i druge. Nakon janjenja javljaju se bolesti koje su vezane za upale poroajnih organa, najee kao posljedica zaostajanja dijelova ili cijele posteljice i poroajnih eksudata. Bolesti mlijene lijezde jesu razne upale dijela ili cijelog vimena, odnosno mastitisi. Loi uvjeti dranja omoguuju pojavu zarazne epavosti, ali i bronhopneumonije, uge. Zbog nedovoljnog poznavanja ovarske proizvodnje najee se javljaju upala mlijene lijezde ili mastitis, zaostajanje posteljice i upala maternice, ali i druge bolesti.
9.1. Suzbijanje unutarnjih parazita kod ovaca

Vano je napomenuti da su pojedini paraziti karakteristini za odreena podruja i nain dranja stada. Dranje ovaca na naplavnim terenima kao i u blizini bara i lokvi stvara uvjete za izbijanje parazitarnih bolesti. Od unutarnjih parazita zdravlje ovaca naroito ugroavaju metilji, zatim pluni vlasci i eluano-crijevni paraziti. Kako paraziti djeluju na ivotinju? Ovisno o vrsti i broju unutarnjih parazita tetno djelovanje se oituje poremeajem fiziolokih procesa, mehanikim oteenjem organa i organskih sustava, anemijom
39
9. PREVENTIVNA, ZATITA I BOLESTI OVACA
(slabokrvnou), toksino (produktima metabolizma). Vanjski paraziti mogu prenositi i uzronike zaraznih i parazitarnih bolesti. Djelovanje parazita procjenjujemo uvaavajue i utjecaj okoline (livada, panjak, kraki teren), godinjeg doba, naina uzgoja (talski, paa), klimatskih prilika, dobi i broja ivotinja u stadu. tetno djelovanje uvjetovano je: brojem parazita na nosiocu - posljedica masovne invazije je esto uginue ivotinje zdravljem koza i ovaca - zdrave ivotinje bolje podnose parazite kondicijom dobi - mlae ivotinje tee podnose invazije opom otpornou organizma Djelovanje parazita na organizam ovaca oituje se padom mlijenosti, mravljenjem, slabim prirastom i uginuem. Paraziti esto stvaraju uvjete za izbijanje drugih bolesti, prvenstveno zaraznih. Tipian primjer je upala plua koja moe biti posljedica jake invazije plunim vlascima. Kako suzbijati unutarnje parazite? Osnovni preduvjet za uspjeno suzbijanje parazitarnih bolesti koza i ovaca su kvalitetna hranidba, smjetaj i redovito provoenje dehelmintizacije. Kod dranja stada na panjacima potrebno je najmanje dva puta godinje napraviti koproloku pretragu (pretragu balege) kako bismo utvrdili koja vrsta i broj parazita ugroava zdravlje ivotinja. Na temelju rezultata koproloke pretrage uzgajivau e biti savjetovano je li potrebno dati sredstva (i koja) za suzbijanje parazita. Osim pretrage balege uzgajiva moe sumnjati na invaziju parazitima ako ivotinje mrave uz dobru pau. Jedan od znakova jake invazije parazitima, na primjer metiljima, je pojava edema odnosno oteenja ispod donje eljusti, zatim opadanje runa koje moe biti posljedica uge, ali i nekih drugih parazitarnih i deficitarnih bolesti. U intenzivnoj proizvodnji mlijeka, ovce su manje izloene tetnom djelovanju parazita jer im se sijeno i trava donose u staju s kultiviranih povrina, pa ih tretiramo, ovisno o potrebi, samo u suhostaju. U sluaju da se ovce i koze u laktaciji moraju tretirati antihelminticima, dolazi do velikih gubitaka zbog karence. Iako se na tritu nalaze brojna sredstva za suzbijanje parazita, uzgajivai rijetko trae savjet veterinarskog strunjaka, pa sami nabavljaju lijekove koji su esto neuinkoviti, preskupi ili se tee primjenjuju. Pogreno je miljenje da antiparazitici davani iglom (u miie ili pod kou) bolje djeluju od onih koji se daju na usta kao tekuine ili tablete.
40
Uzgajivai esto na pogrean nain i na pogrenom mjestu primijene lijek. Tipian primjer je da lijek koji se daje pod kou apliciraju duboko u miie. Rezultat takve pogrene aplikacije je pojava apscesa odnosno stvaranje gnojnih rana na tim mjestima. Druga pogreka je da uzgajivai koriste preparate koji su zabranjeni za uporabu kod mlijenih ivotinja u laktaciji (Dectomax, Fascoverm). Davanje antiparazitika na usta je jednostavnije pogotovo ako se koriste sredstva u obliku tekuine i koja djeluju na velik broj parazita. Najbolje je koristiti poseban aplikator (dren pitolj) jer se na njemu lako namjesti doza koju elimo dati, a njegovom uporabom u vrlo kratkom vremenu moemo tretirati veliki broj ivotinja. Cijev pitolja ne smijemo staviti preduboko u usta kako lijek ne bi aplicirali u dunik i kako ne bismo ozlijedili drijelo. Takoer, lijek ne smijemo davati ako se ivotinja glasa, nego priekamo da zavri s meketanjem odnosno blejanjem. Nakon tretiranja, ovce balegom izbacuju parazite tijekom 3-7 dana ovisno o stupnju invazije i vrsti sredstva koje se koristi. Kod stajski dranih stada potrebno je nakon 7 dana ukloniti stelju iz staje, a stada drana na pai potrebno je preseliti na nezagaeni panjak, to je esto nemogue provesti. Na kraju emo preporuiti uzgajivaima da obvezno potrae savjet veterinara koji e odrediti odgovarajue sredstvo, nain i vrijeme aplikacije. Prije svake primjene potrebno je temeljito proitati upute o koritenju lijeka (doza, nain i vrijeme aplikacije). Posebnu pozornost uzgajiva mora posvetiti karenci odnosno vremenskom razdoblju nakon davanja antihelmintika, u kojem ne smije prodavati niti preraivati mlijeko i meso.
Slika 27. Aplikacija antiparazitika dren pitoljem
41
U BiH su stada ovaca i koza izloena tetnom djelovanju brojnih vrsta unutarnjih i vanjskih parazita (nametnika) pri emu dolazi do velikih gubitaka u proizvodnji. Kako bi sprijeili tete koje mogu nastati u stadima, uzgajivai moraju redovito i temeljito provoditi preventivne mjere kojima suzbijamo parazite. Za razliku od nekih zaraznih bolesti, protiv parazitarnih bolesti ne postoji mogunost vakcinacije odnosno trajne zatite od invazije i tetnog djelovanja parazita, pa se preventivne mjere moraju provoditi tijekom cijele godine.
9.2. Bruceloza
Bruceloza je bolest ivotinja (zoonoza) uzrokovana razliitim vrstama bakterija roda brucela, od koje mogu oboljeti i ljudi ako dou u kontakt s bolesnim ivotinjama, borave u njihovoj blizini ili konzumiraju termiki neobraene proizvode podrijetlom od bolesnih ivotinja. Etiologija i epidemiologija Od bruceloze najee obolijevaju goveda (B. abortus), ovce i koze (B. melitensis), svinje (B. suis) i psi (B. canis), dok je kod ljudi najea infekcija s B. melitensis. Bolest se u stadu iri izravnim kontaktom, udisajem, i spolnim aktom. ivotinje mogu mjesecima i godinama izluivati uzronike u mlijeku i drugim ekskretima. Domae ivotinje su rezervoari infekcije za ovjeka, a divlje ivotinje za domae ivotinje. Klinika slika Glavni i najuoljiviji znak da je ivotinja moda oboljela od bruceloze jeste pobaaj u zadnjoj treini graviditeta ili prerani poroaj. Pobaeni fetus, placenta, lohije i tekuina iz maternice sadre veliku koliinu bakterija, koje se dugo zadravaju u vlanoj zemlji i vodi. Kada se bolest prvi puta pojavi u stadu ivotinje pokazuju nespecifine, ope simptome bolesti kao to su poviena temperatura, malaksalost, artritis, sinovitis, orhitis ili neuroloke poremeaje. Ljudi najee obole od bruceloze ako konzumiraju hranu ili pie koje sadri brucele, izravnim kontaktom kada bakterija ue u organizam preko rana na koi ili udisanjem. ivotinje bolesne od bruceloze izluuju bakterije putem mlijeka. Ako se mlijeko ne pasterizira, bakterije inficiraju osobe koje konzumiraju takvo mlijeko ili proizvode napravljene od njega. Infekcija putem udisanja nije toliko esta, ali je mogua, i najee je uzrok oboljevanja radnika u klaonicama. Infekciji putem ozljeda na koi najvie su izloeni veterinari, naroito prilikom pruanja pomoi pri pobaaju ili poroaju. Lijeenje Bolest se vrlo teko lijei, oboljele ivotinje se eutaniziraju. Mlade, jo spolno nezrele, a pogotovo bree ivotinje vrlo su podlone infekciji. Dijagnostika Zbog nespecifinih znakova bolesti, bruceloza se utvruje laboratorijskim pretragama. Preventiva Odlukom o mjerama zatite od zaraznih i parazitarnih bolesti i njihovoj provedbi i
42
financiranju u 2004.godini (Slubeni glasnik BiH 03/04) propisano je da se na brucelozu mora seroloki pretraiti: jedanput godinje krv ili mlijeko svih rasplodnih krava i junica starijih od 24 mjeseca i svih krava ije mlijeko se koristi za ljudsku ishranu; jedanput godinje krv svih krmaa i nazimica prije uvoenja u reprodukciju ili tijekom druge polovice graviditeta u uzgojima do 100 grla, te krv 20% krmaa u uzgojima brojnijim od 100 grla; krv nabavljenih ovaca i koza prije uvoenja u uzgoj; dva puta godinje krv bikova, nerastova, ovnova i jareva koji slue za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjavanje i prirodni pripust, tako da se jedan pregled obavi prije koritenja za rasplod, pri emu se krv ovnova mora pretraiti i na Brucella ovis infekciju. U stadima u kojima se utvrdi infekcija Brucellom ovis, obvezna je pretraga svih ovaca u stadu na ovu infekciju. Veterinari su duni dostaviti krv svih ivotinja na laboratorijsku pretragu, a po mogunosti i fetus kod svakog pobaaja krava, junica, nazimica, krmaa, ovaca i koza. Uklanjanje izvora zaraze, dakle iskorjenjivanje bolesti u ivotinja je osnova prevencije bruceloze u ljudi. Kuhanjem i pasterizacijom mlijeka te termikom obradom mesa prekidaju se putovi zaraze ovjeka preko hrane. Vlasnik je pri svakoj sumnji o pojavi zarazne bolesti duan obavijestiti najbliu veterinarsku organizaciju, koja e obavijestiti nadlenu veterinarsku inspekciju (Odluka o zaraznim bolestima ivotinja (Slubeni glasnik BiH 44/03). Trenutno se na terenu provodi obavezna vakcinacija svih ovaca.
9.3. Zarazna epavost

Kaemo da je zarazna epavost bolest ovara. Javlja se najee kao posljedica loih uvjeta dranja i loe brige vlasnika o ovcama. U stado se obino unosi kupnjom bolesnih ivotinja. Zdrave ovce mogu oboljeti kada pasu na zaraenom panjaku ili prolaze zaraenim putem, borave u zaraenima stajama. Uzronici bolesti jesu mikroorganizmi koji ive bez prisutnosti kisika, zraka. Mikroorganizmi uzrokuju propadanje papka, a time i epavost. Znakovi bolesti poinju pojavom crvenila koe u meu papanom podruju, laganom oteklinom, a nakon toga se javlja nekrotika rana. ivotinja poinje epati. Preventivna zatita sastoji se ponajvie u dranju ovaca u adekvatnim uvjetima. Ovce treba pretjerivati kroz bazen u kojem se nalazi 5-postotna otopina modre galice. Treba organizirati pregonsko napasivanje s izmjenom pregona svakih 10 do 15 dana. im se bolest pojavi, potrebno je odvojiti bolesne ovce od zdravih ovaca te zapoeti lijeenje.
43
9.4. Dezinfekcija papaka

Dezinfekcija papaka je regularna higijenska procedura kojom se spreavaju bolesti papaka kao to je interdigitalni dermatitis. Za ovaj tretman se pravi otopina 3-5 litara formalina na 100 litara vode, s tim da se pazi da temperatura otopine ne bude ispod 15C jer je formalin tada manje efektivan. Moe se koristiti i otopina bakar-sulfata (515%, modra galica) .Napravljena otopina se zatim sipa u posudu za dezinfekciju nogu koja treba da je iroka oko 75cm, duga 3-5m, duboka oko 15cm i napunjena do 10cm. Zatim se ova posuda sa otopinom postavi na izlazu iz tale kuda se ovce kreu.
9.5. uga ovaca

Uzronici te bolesti jesu grinje, ugarci. Nekad je ova bolest nanosila velike tete ovarskoj proizvodnji. Danas se ee pojavljuje najee kao posljedica loih uvjeta dranja i loe preventive. Bolest se u uzgoj unosi kupnjom bolesnih, ugavih ovaca. Zbog loih uvjeta dranja bolesne ivotinje brzo prenose ugu na zdrave. Loom hranidbom smanjuje se opa otpornost ovaca pa one bre obolijevaju od ovaca u dobroj kondiciji. Znakovi bolesti zapoinju uestalim eanjem ovaca o razne predmete, prepreke. Bolest se u poetku pojavljuje na grebenu, a zatim se iri prema leima i vratu, a nakon toga prema trbuhu. Razvojem bolesti opada vuna. Zbog jake invazije vuna potpuno otpadne. U blaim oblicima bolesti, pored svrbei, kada iamo ovce, na koi nalazimo otoke, nakupine prljave boje, koje, dok je ovca neoiana, ne uoavamo. Bolest se najee javlja zimi i u rano proljee. Preventivna zatita sastoji se u kupanju ovaca u posebnim bazenima u vodenim otopinama kontaktnih akaricida, kao to su Gamacid, Scabitin, Alugan i dr. Pri kupanju potrebno je namoiti i glavu. Kupanje je potrebno ponoviti u razmaku 10 dana dva do tri puta. U novije vrijeme kao dobra zatita koriste se Iverktin i Ivamek. Objekti, u kojima su boravile ugave ivotinje moraju se mehaniki oistiti i oprati jednim od akaricida. Ako se ne provodi dezinfekcija objekta(redovna mjera), mora se ostaviti prazan 2 mjeseca. U tom razdoblju ugarci ugibaju. Pravilnom hranidbom i adekvatnim uvjetima dranja u stajama usporit e se irenje uge u uzgoju.
Slika 28. Kupanje ovaca
44
Uz krave, ovca je na ovim podrujima bila glavni opskrbljiva ljudi mlijekom i mlijenim proizvodima, poglavito sirom. Ovca, osim to daje bjelanevinama bogato meso i mlijeko, slui i kao ista od nepoeljnog raslinja, grmlja i korova, te tako izravno smanjuje mogunosti izbijanja poara.
Slika 29. Ovji sir
Stajski gnoj se dijelom koristi za gnojidbu vlastitih povrina za proizvodnju krmnog bilja, a dijelom prodaje oblinjim voarima, vinogradarima i povrtlarima.U prihode farmi se druge godine nakon ulaganja uraunava sva proizvedena janjad, a nakon pete godine se od proizvedene janjadi odbija janjad koja se rabi za obnovu (remont) stada. Isto tako, u prihode se uraunava prodaja izluenih ovaca, te dravna naknada po rasplodnom grlu. Ostvarenjem tehnolokih normativa suvremenoga uzgoja ovaca mogu se postii visoki gospodarski uinci. Prevladavanjem temeljnog ogranienja, neadekvatnog naina dranja i proizvodnje janjadi, proirivanjem proizvodnje munjom i prodajom mlijeka ili proizvodnjom ovjega sira, te poveanjem kapaciteta i okrupnjavanjem poljoprivrednih povrina, relativno visoka ulaganja u farmu ovaca su gospodarski jako isplativa. Sa stajalita sigurnosti proizvodnje znaajna je mogunost povoljnoga kreditiranja ulaganja u objekte, opremu i grla visoke kakvoe, potpomognutoga djelovanjem dravnih institucija, te stalna dravna potpora (poticaji, sufinanciranje kredita itd.) za obnovu i razvitak osnovnog stada.
45
10. GOSPODARSKA ISPLATIVOST UZGOJA OVACA
11. ODRIVI MODEL PODIZANJA FARME 250 OVACA

Zabiljeke:
KUPREKI SOJ PRAMENKE Poroajna teina janjeta 3 kg Prodajna teina janjeta 25 kg Prosjean prirast 0,217 kg/dan Koncentrat 0,15 kg/dan Period ishrane janjadi 60 dana Broj janjadi po ovci godinje 1,0 janje Mlijeko za janje 0,8 l/dan Mlijeka po ovci godinje 85 litara Koncentrat 0,1 kg/dan Muenih ovaca u ukupnom broju 76 % Koliina vune po ovci godinje 1,0 kg Izluena ovca iva mjera 45 kg Vrijednost izluene ovce 135KM Vrijednost dviske 266 KM ivotni vijek ovce 5 godina Uginue ovaca 5 % Sijeno zimski period 2 kg/dana Zelena masa - ispaa 9 kg/dan VLAIKI SOJ PRAMENKE Poroajna teina janjeta 3 kg Prodajna teina janjeta 17 kg Prosjean prirast 0,233 kg/dan Koncentrat 0,15 kg/dan Period ishrane janjadi 60 dana Broj janjadi po ovci godinje 1,2 janjeta Mlijeko za janje 0,8 l/dan Mlijeka po ovci godinje 90 litara Koncentrat 0,1 kg/dan Muenih ovaca u ukupnom broju 76 % Koliina vune po ovci godinje 1,6 kg Izluena ovca iva mjera 60 kg Vrijednost izluene ovce 180 KM Vrijednost dviske 280 KM ivotni vijek ovce 5 godina Uginue ovaca 5 % Sijeno zimski period 2,5 kg/dana Zelena masa - ispaa 12 kg/dan
46
Elementi
A. Prihodi 1. Janjad za prodaju(200 x 25 kg) 2. Janjad za remont stada iljice(20% = 50 komada) 3.Mlijeko 4.Vuna 5. Stajnjak
Jedinica mjere
kg kg l kg t
Koliina
5.000 16.150 250 50
Cijena u KM
6 0,5 2 50
Iznos u KM
30.000 0 8.075 500 2.500
6.750 3 20.250 6. Izluene ovce (20%= 50 komada) kg 7. Podsticaji za mlijeko l 16.150 0,25 4.038 grla 55 20 1.100 8. Podsticaji za umatieni podmladak Svega 66.463 B. Trokovi 16.560 1.Sijeno za ovce i janjad t 92 180 2. Zelena masa za ovce t 405 5 2.025 3.Koncentrat za ovce t 13 600 7.800 4. Koncentrat za janjad t 0,7 650 455 kg 585 3 1.755 5. Uginue ovaca 6. Deugiranje 450 7. Vakcina antraks i utavac 1.250 8. Ljudski rad 13.500 9. Energija i gorivo 500 600 10. Amortizacija objekata i opreme 11. Tekue odravanje 300 12. Trokovi finansiranja 1.300 13. Ostalo nepredvieno 1.400 Svega 47.895 13.802 C. Dobit D. Ekonominost proizvodnje 1,28 E. Rentabilnost (akumulativnost) 28 Rentabilnost investicije ukupno: F. Cijena kotanja a) litre mlijeka 0,39 4,69 b) kg janjeta .m. IZVOR: Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja autohtonih sireva i mesa
Izraun cijene kotanja vezanih proizvoda- Kupreki soj pramenke

Proizvod 1 Janjad za prodaju(250 x 25 kg)- remont 20% 3.Mlijeko 4.Vuna 5. Stajnjak 6. Izluene ovce (20%= 50 komada) 5.Ukupno: Ukupan troak (UT) 2 47.895,00 47.895,00 47.895,00 47.895,00 47.895,00 Ukupan prihod (UPp) 3 30.000,00 8.075 500 2.500 20.250 61.325 5.138 66.463 Ukupan prihod (UP) 4 61.325 61.325 61.325 61.325 61.325
Trokovi pojedinih vezanih proizvoda
Koliina Q 6 5.000 16.150 250 50 6.750
UTp 5=(2 x3 / 4) 23.430,09 6.306,60 390,50 1.952,51 15.815,31 47.895,00
C.K. pojedinih vezanih proizvoda KM/jed.mj 7= 5/6 4,69 0,39 1,56 39,05 2,34
Poticaji - ukupno Ukupan prihod ( UP proizvoda + novane potpore)
IZVOR: Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja autohtonih sireva i mesa
47
11.1. Kalkulacija uzgoja ovaca (model 250 grla) Kupreki soj pramenke
11.2. Kalkulacija uzgoja ovaca (model 250 grla) Vlaiki soj pramenke
Elementi Jedinica mjere Koliina Cijena u KM Iznos u KM
A. Prihodi 1. Janjad za prodaju(250 x 16 kg) kg 4.000 8 32.000 2. Janjad za remont stada iljice(20% = 50 komada) kg 0 8.075 3.Mlijeko l 16.150 0,5 2 800 4.Vuna kg 400 50 2.500 5. Stajnjak t 50 3 9.000 6. Izluene ovce kg 3.000 4.038 7. Podsticaji za mlijeko l 16.150 0,25 20 1.100 8. Podsticaji za umatieni podmladak grla 55 57.513 Svega B. Trokovi t 115 180 20.700 1.Sijeno za ovce i janjad t 540 5 2.700 2. Zelena masa za ovce 3.Koncentrat za ovce t 13 650 8.450 455 4. Koncentrat za janjad t 0,7 650 1.755 5. Uginue ovaca kg 585 3 6. Deugiranje 450 7. Vakcina antraks i utavac 1.250 8. Ljudski rad 13.500 9. Energija i gorivo 500 10. Amortizacija objekata i opreme 600 11. Tekue odravanje 300 12. Trokovi finansiranja 1.300 1.400 13. Ostalo nepredvieno Svega 53.360 13.802 C. Dobit D. Ekonominost proizvodnje 1,28 E. Rentabilnost (akumulativnost) 28 Rentabilnost investicije ukupno: 0,51 F. Cijena kotanja a) litre mlijeka b) kg janjeta .m. 8,15 IZVOR: Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja autohtonih sireva i mesa
Izraun cijene kotanja vezanih proizvoda- Vlaiki soj pramenke

Proizvod 1 Janjad za prodaju(250 x 25 kg)- remont 20% 3.Mlijeko 4.Vuna 5. Stajnjak 6. Izluene ovce 5.Ukupno: Ukupan troak (UT) 2 53.360,00 53.360,00 53.360,00 53.360,00 53.360,00 Ukupan prihod (UPp) 3 32.000,00 8.075 800 2.500 9.000 52.375 5.138 57.513 Ukupan prihod (UP) 4 52.375 52.375 52.375 52.375 52.375
Trokovi pojedinih vezanih proizvoda
Koliina Q 6 4.000 16.150 400 50 3.000
UTp 5=(2 x3 / 4) 32.601,81 8.226,86 815,05 2.547,02 9.169,26 53.360,00
C.K. pojedinih vezanih proizvoda KM/jed.mj 7= 5/6 8,15 0,51 2,04 50,94 3,06
Poticaji - ukupno Ukupan prihod ( UP proizvoda + novane potpore)
IZVOR: Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja autohtonih sireva i mesa
48
Obiljeavanje sitnih ivotinja na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine je obvezno i provodi se prema Pravilniku o obveznom oznaavanju i upisu u jedinstveni registar ovaca, koza i svinja te voenju evidencija (Sl.nov. Federacije Bosne i Hercegovine br. 87/07) i izmjenama i dopunama navedenog pravilnika (Sl.nov.Federacije Bosne i Hercegovine br.64/08). Nosioci poslova obiljeavanja su: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Federalni agromediteranski zavod Mostar Ovlatene veterinarske organizacije U oznaavanje sitnih ivotinja krenulo se poetkom 2009. godine i u tabelarnom prikazu nalaze se podaci o oznaavanju ovaca na podruju Federacije Bosne i Hercegovine po upanijama/kantonima do 16.11.2009. godine.
Brojno stanje ovaca u Federaciji BiH na dan 13.12.2010. godine (podaci iz Jedinstvenog registra domaih ivotinja - FAZ Mostar)
49
12. PREGLED OBILJEAVANJA OVACA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
13. LITERATURA
Jovanovi R. (1996). ISHRANA OVACA. Novi Sad. Domainovi M. (1999). PRAKTIKUM HRANIDBE DOMAIH IVOTINJA. Poljoprivredni fakultet, Osijek Uremovi Z., Uremovi M., Pavi V., Mio B., Muic S., Janjei Z. (2002). STOARSTVO. Agronomski fakultet, Zagreb. Rupi V. (1998). VETERINAR U KUI. Logos, Split. Jovanovi S., Savi M., Petrujki T., Vuini M. (2007). SAVREMENI TRENDOVI U UZGOJU I ZDRAVSTVENOJ ZATITI OVACA I KOZA. Eduvet, Beograd. Mateja D., Kumpovi V., Koturi T. HZPSS (2004). HRANIDBA OVACA, OBJEKTI ZA SMJETAJ OVACA. Filedeta, Zagreb. Slubeni glasnik BiH (44/03) Selak V., Boguanin H., Ivankovi M. (2008). Projekt: Razvoj ovarstva u funkciji unapreenja autohtonih sireva i mesa Struni asopisi (Ovarsko kozarski list, Eurofarmer). Internet (fotografije). Podaci iz Registra domaih ivotinja (Federalni Agromediteranski zavod Mostar).
50

Prirucnik Za Uzgajivace Ovaca 2011

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Uzgajivace Ovaca 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

Tomislav Mihaljevi, dipl. ing. agr.

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

Recenzija: Tisak: Naklada:

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI AGROMEDITERANSKI ZAVOD MOSTAR

Tomislav Mihaljevi, dipl. ing. agr.

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

2. TEHNOLOGIJE UZGOJA OVACA

2.3. Rad u porodu

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

2.5. Njega ovaca

3.1. Odabir lokacije

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

3. OBJEKTI ZA SMJETAJ OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

3.2. Kapacitet objekta

3.3. Pozicioniranje tale

3.4. Mikroklimatski uvjeti pri gradnji tale

3.6. Konstrukcija i izgled tale

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

3.5. Tehniko-tehnoloki uvjeti pri gradnji tale

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

Shema 1. Mateja (2004).

3.7. Oprema u ovarniku

Slika 1. Kombinirane jasle za sijeno i koncentriranu hranu

Slika 2. Betonska i automatska pojilica

3.8. Krmna baza za predvienu strukturu stada

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

3.9. Utroak vode

3.10. Potrebni strojevi i mehanizacija

Slika 3. Traktor sa balirkom

Slika 4. Hranidba ovaca koncentriranom krmom na panjaku u zimskim uvjetima

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

Slika 5. Voluminozna krma i sojina sama

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

Slika 6. Sijeno u rolo-balama

4.2. Pripremanje silae

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

Slika 7. Skidanje silae i punjenje silos trena

Slika 8. Gaenje zelene krme i zatvaranje silosa

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

5.1. Obroci za rasplodne ovnove

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

5. HRANIDBA OVACA U PROIZVODNOM CIKLUSU

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

Slika 9. Pramenka ovan, pripust

5.2. Hranidba priplodnih ovaca

5.3. Priprema ovaca za oplodnju - Flushing metoda

5.4. Hranidba gravidnih ovaca

Sastav smjesa za dnevni obrok:

5.5. Hranidba u dojnom razdoblju

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

PRIRUNIK ZA UZGAJIVAE OVACA

Sastav smjese C za dnevni obrok:

5.6. Hranidba janjaca

18% proteina prema uzrastu 16% proteina 0,65 kg/dan