KRIMINALISTIKA 29 PITANJA I ODGOVORA

Modly Q&A 1. pojam verzije, podjela i na in kori tenja u postupku (formalnom i neformalnom) Verzija-kriminalisti ka hipoteza, jedna je od vi e hipoteza koja obja njava nastanak, svojstva, me usobne veze, odnose i okolnosti pojave kd, zna ajki, stanja i odnosa po initelja, rtve te druge okolnosti u vezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano,nasumice,prolazi planski. Za sud koji donosi odluku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. Spoznajna osnova sudske odluke mora po i od toga: a) da su postavljene sve mogu e verzije b) da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u c) da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljena na valjanim dokazima d) da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka e) da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak Polazi te postavljanja verzije su prikupljeno saznanje (i intuicija) Podjela verzija: Prema logi kometodolo ki m kriterijima prema dosegu Prema vremenu Prema me usobni m odnosima Kategorijalna podjela Prema modelu dokazne strukture

preliminarne

glavneverzija o predmetu istra ivanj a

retrospektivne

podudarne

kriminalisti k e

Jednostavne i slo ene

radne

pomo neverzija o pojedinim sastojcima kojima se provjerava gl. verzija

prognozne,sukcesivn e ili simultane

isklju ive

postupovne

Konvergentn e i divergentne

kona ne

neutralne

Verzije s izravnim i neizravnim dokazima Koje se odnose na odlu ne ili dr. injenice 1

Polazi te kriminalisti kih verzija su indiciji. Otuda se i nazivaju indicijalnim kriminalisti kim, heuristi kim, otkriva kim verzijama. Verzije su naj e e retrospektivne, a kada slute kao temelj planiranja i poduzimanja odre ene radnje ili radnji, imaju prognosti ko zna enje. Postupovne verzije po ivaju na dokazima. To su postupovne, silogisti ke, dokazne verzije. Istra ne verzije-umjesto indicija ovdje su elementi verzije dokazi ili indiciji(u postupovnom smislu dokaznih injenica) Verzije raspravnog suda-temelje se na dokazima ili indicijama,ali u postupovnom smislu kao dokaznim injenicama. Verzije glavnih pitanja kriminalistike 1. TO kazneno djelo 2. TKO - po initelj 3. GDJE mjesto kd 4. KADA - vrijeme 5. KAKO modus operandi 6. IME instrumenta sceleris 7. ZA TO - motiv 8. S KIM - sudionici 9. KOGA ILI TO - rtva

Provjera verzija. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje, (verifikaciju) svih valjanih verzija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 1. relevantnosti, 2. provjerljivosti, 3. plodnosti (eksplanatorno - prediktivne mo i), 4. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 5. jednostavnosti. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be), ili na pojedine njegove dijelove. Verzija mo e biti provjerljiva konkluzivno (kad se istinitost verzije utvr uje sigurno), ili parcijalno (kad je njena istinitost tek vjerojatna). Verzije koje sadr e indicije po naravi stvari samo su parcijalno provjerljive. Na osnovi toga da li se hipoteza mo e potvrditi ili opovrgnuti opa anjem, razlikuje se izravna (direktna) i posredna (indirektna) provjerljivost. 2. Pretraga stana i dr. prostorija takti ko-tehni ki aspekti Na in pretrage stana uvjetuju cilj pretrage i predmet,veli ina stana,vremenski i prostorni uvjeti u kojima se ona poduzima,raspolo iva tehni ka sredstva i broj slu benika koji su na raspolaganju. Pristup zgradi temelji se na pribavljenom nacrtu objekta i okoline. Najprije se izvr i blokada u cilju onemogu avanja bijega osoba. izno enja predmeta i sl. 2

sklonostima i eljama okrivljenika. stadij u kojem se radnja provodi 2. Mogu e je koristiti za titne pse zbog blokade prostora oko zgrade. okrivljenika u u em smislu i optu enika. Pretra uju se prostori koji su u neposrednoj uporabi.vjerski objekti 3. Uz to mogu a je upotreba specifi nih ure aja i alata. pogoni.pravo na utnju .pravo na branitelja .sloboda obrane . Ako se otpor ne o ekuje.trgovine. Ispitivanje okrivljenika obuhva a ispitivanje : osumnji enika. dr avni odvjetnik. okru enju.potrebno je pridr avati se propisanog redoslijeda radnji. trezor.soc.obavijest o optu bi . u suprotnom se najprije poduzimaju mjere za suzbijanje otpora.kako bi se temeljem njenih nesvjesnih reakcija formirali odre eni zaklju ci. eki . Pristup ispitivanju okrivljenika odre uje: 1. 3 .katkad izostavimo pogled prema stvarima koje su nam ispred nosa .predmet) Ispitivanje okrivljenika je postupovna radnja kojom se dolazi do iskaza okrivljenika kao dokaza.sloboda i ravnopravnost u predlaganju i izvo enju dokaza .Kad policija izvr ava naredbu suda o pretrazi.vrijeme. su: .nepovredivost osobe . ispitivanje okrivljenika s naglaskom na stvarne elemente (mjesto. raspravni sudac i lanovi vije a te branitelj i o te enik. kole. Ispitivanje je radnja u kojoj okrivljenik aktivno sudjeluje.ind.no mo e se pretraga provesti i bez njegove nazo nosti (uz pridr avanje zakonskih propisa) ak i protiv njihove volje (prema pravilima o sredstvima prisile).obrtni ke i druge servisne radionice.ali i oni koji nisu. U pretragu drugog prostora spadaju uredi. prostora koji se pretra uje. Vlasnik ili korisnik stana ima pravo biti nazo an pretrazi.spre avanja bijega osoba te pse traga e. Ne smiju se pri pretrazi izgubiti iz vida i drugi psiholo ki elementi koji se temelje na slijede em: tra e i tajna skrovi ta. Kod pravilne procjene predvi eni su i policijski slu benici za blokadu zgrade.neovisnim i nepristranim sudom u razumnom roku Ispitivanje provode: policijski slu benik.naj e e se koriste sredstva uobi ajene namjene:odvija i.stana i dr.ponekad uz pomo stru njaka.bolnice.detektori metala Iz vida se ne smije ispu tati osoba protiv koje je pretraga usmjerena. svojstva okrivljenika 3.klije ta i dr.nalog za pretragu predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja.ugostiteljski objekti.pravo na tuma a -bitna je presumpcija nevinosti i sklop prava na javni postupak odre ene kakvo e pred zakonom ustanovljenim. Pretraga stana uklju uje i pretragu stvari koje su u stanu npr.ru na prijenosna blagajna. Prije ispitivanja treba se informirati o osobnim prilikama. -dokaz je samo ako je provedeno prema odre enim postupovnim pravilima Klju na jamstvena pravila. istra ni sudac. Prilikom pretrage zgrade. koji su smje teni u poseban kov e i za obavljanje pretrage. Nakon toga se odre uju svjedoci pretrage (punoljetne osobe). skup okolnosti koji se mo e ozna iti kao postupovna situacija -prvo ispitivanje treba biti rezervirano za najiskusnije ispitiva e. ure ena me unarodnim izvorima. Pretraga mora imati sustavni raspored.

-ne smije se dovesti do iscrpljivanja ispitanika U sredi njem stadiju imamo poseban odnos izme u ispitiva a i ispitanika. svjedok o evidac 2. Dokaze treba predo avati postupno. sredstva npr. Vi ste vidjeli crveni auto. progon. Za tehni ku izvedbu ispitivanja va ne su neke stvarne okolnosti kao to su kabinetska atmosfera Posebnu va nost ima jezik i ton ispitivanja.zar ne? y odlu na na pogre an na in poti u prisje anje npr.specifi nost ispitivanja s obzirom na spol i dob Svjedok je osoba razli ita od okrivljenika. za koju je vjerojatno da e mo i dati obavijest o kd.postavljaju se pitanja ad personam.iskaz svjedoka. 4. svjedok po uvenju kao iskaz iznosi sadr aj koji mu je priop en od 3.tipologija svjedoka. Zabranjena je upotreba varki.prijetnje. Ako ispitiva utvrdi da ispitanik la e.daju pouke o pravima ispitanika tijekom ispitivanja Ispitiva i koriste taktiku itanja misli u kojima se stavljaju u polo aj ispitanika. Svjedok nije stranka nego sudionik postupka. osobe . Ispitivanjem svjedoka u postupku dobiva se poseban dokaz. strujni udar Tako er se ne smiju postavljati sugestivna pitanja koja bi navela ispitanika na neto ne odgovore. teh.po initelju i dr.la nih obe anja. va nim okolnostima.a pitanja moraju biti kratka. svjedoci koji imaju izravna opa anja injenica tzv. Sugestivna pitanja mogu biti: y potpuna disjunktivna-ne dopu ta se drugi odg. osim da ili ne npr.potvrdna i odre na npr. Tijek ispitivanja: U po etnoj fazi uspostavlja se komunikacijski odnos izme u ispitiva a i ispitanika. Je li automobil bio crven? Kapciozna pitanja Ispitiva smjera brzom odgovoru na pitanje koje ima pogre nu ili neprovjerenu premisu npr. a odgovaraju a pitanja valja postaviti poslije toga..prijetnju ili obmanu prema ispitaniku.precizna i jasno oblikovana. Ispitiva ne treba stvarati utisak da razja njenje slu aja ovisi od priznanja okrivljenika. ispitivanje svjedoka.od slabijih prema ja ima. Jeste li vidjeli nalet automobila na pje aka? y nepotpuna disjunktivna ne isklju uje i druge mogu nosti osim onih koje su u pitanju npr. lobotomija.Potrebno je odbaciti predrasude o ljudima te se s ispitanikom treba uspostaviti kontakt i nalaziti se u njegovoj neposrednoj blizini. 1.sile.treba ga pustiti da la e. Posebne kategorije pri ispitivanju okrivljenika su maloljetnici i osobe s du evnim smetnjama. o kojem nema vl. Ispitaniku treba omogu iti da u neometanom neprekidnom izlaganju iznese sve to zna o kd.ali iskaz mora detaljno bilje iti.medicinska sredstva npr. Je li automobil bio crvene ili tamne boje? y ekspektativna. Ispitiva mora povremeno pokazivati da se naljutio a ponekad i znakove prijateljstva. Je li crveni automobil jurio velikom brzinom? Priznanje-mora biti dovoljno opse no da obuhvati one elementekoji su potrebni da se pokrene kaz. Nedopu teno je primjenjivati silu. izravnih opa anja Svjedoci se tako er dijele na: y dobronamjerne y neprijateljske i prijateljske y zainteresirane i nezainteresirane 4 .

pitanja ad personam te priop avanja svjedoku za to se poziva i u vezi s kojim slu ajem. Prvi stadij po inje utvr ivanjem identiteta i dr. stra ljivi svjedoci . utljivi svjedok. svjedok homo duplex. snimanjem teh. tvrdoglavi svjedok . o evid. svjedoka y ugro eni svjedoci. posrednim postavljanjem pitanja 4.Prema zna ajkama iskaza dijele se na: y povr ne . svjedoci dobri govornici Ispitivanje svjedoka je sli no kao i ispitivanje okrivljenika. inteligentan tip svjedoka . Na kraju ispitivanja provjerava se istinitost sadr aja iskaza osobe ili provjerom ostalih raspolo ivih dokaza ili provjerom prikladnosti osobe za davanje istinitog iskaza.konkretna Treba se misliti o metakomunikacijskim klju evima-kako svjedok eli da njegovo svjedo enje bude protuma eno. nespretni svjedoci. O evid je postupovna radnja koju poduzimaju tijela postupka.jasna. Naj e e se poduzima radi: a) utvr enja radi li se u konkretnom slu aju o kd b) razja njenja o kojem se kd radi c) prikupljanja tragova d) pronala enja i utvr ivanja identiteta rtve e) utvr ivanje vrste i razmjera tete f) ispitivanja vjerodostojnosti tragova 5 . bez nazo nosti suca i stranaka u prostoriji gdje je dijete 3. uz pomo stru ne osobe 2. Postoje jo i indiferencirani svjedoci koji nastoje izbje i ili im prije zavr iti ispitivanje. Tre i stadij predstavlja postavljanje pitanja nakon stadija spontanog iskaza. neobrazovan ali prirodno inteligentan tip svjedoka-ne razlikuje bitno od nebitnog . svjedok o vladanju .ena je ranjivi svjedok ako se radi o rtvi seksualnog kd. harmoni ne opisiva e .slobodu ili imovinu ve eg opsega 5. ispitivanje ena kao ranjivih svjedoka.oprezan svjedok.bolesnih osoba ili osoba s tjelesnim manama kao ranj.tjelesnu nepovredivost.kratka. ure ajima 3. ispitivanje mlade i i djece kao ranjivih svjedoka: 1. nervozni svjedoci . suvi e subjektivni svjedoci. 1.zdravlje. Trebaju se postavljati op a pitanja. ambiciozne opisiva e i tuma e Imamo i podjelu na svjedoke koji opisuju i svjedoke koji obja njavaju (deskriptivni i interpretativni). a u propisanim slu ajevima i policija. instrumentalni svjedoci . ta ti svjedok.uloga stadija i dr. svjedok u esnik .kd obiteljskog nasilja ili kd u kojima spolnost ima klju nu/zna ajnu ulogu 2.osoba za koju postoji vjerojatnost da davanjem iskaza ili davanjem odgovora na pojedina pitanja mo e izlo iti sebe ili bliske osobe ozbiljnoj opasnosti po ivot. U drugom stadiju poziva se svjedok da u slobodnom izlaganju iznese sve to zna o slu aju dok je ispitiva prividno pasivan.siguran i nesiguran svjedok . posebne skupine svjedoka: y ranjivi svjedoci su osobe koje uslijed posebnih svojstava ili posljedica kd ne mogu bez opasnosti za vlastita prava i slobode sudjelovati u kp na na in koji je op enito propisan za svjedoke. ispitivanje starijih.

Obavlja se pregled ire okoline.na elo takti ko-tehni ke slobode. Nakon dolaska na mjesto doga aja. Na in njegova provo enja diktiran je konfiguracijom terena i dimenzijama prostora kaz.Na ela: na elo metodi nosti i dosljednosti kod provo enja dokaza. djelom.ako su oni osigurali mjesto doga aja. Stati ki stadij o evida svodi se na pregled lica mjesta i utvr ivanje op ih uvjeta u kojima se doga aj zbio.donosi se odluka o tome kako e se izvr iti o evid. utvr ivanje osoba koje mogu dati informacije o doga aju 3. Tijelo prima izvje e od policijskih djelatnika.treba obi i mjesto doga aja bez ula enja u njegov prostor. Ovaj stadij ima nagla en istra iva ki karakter. Utvr uje se to no mjesto kaznenog doga aja.pod uvjetom da je u relevantnoj vezi s kaz. Na elno.na elo lojalnog prikupljanja dokaza.bez obzira gdje se nalazi.prikupljaju se tragovi i predmeti vezani sa kd bez dodirivanja.osiguranje mjesta doga aja i orijentacijsko-informacijski stadij.mijenjanja polo aja Te i se sintetiziranju saznanja prikupljenim u ranijim stadijima:izlazak na mjesto doga aja. 6 . istra iva ke usluge Prvi zahvat.na elo sustavnosti provo enja o evida.tra i.vremenskim prilikama u vrijeme zapo injanja doga aja.u praksi mehani ki odvajati jer se esto u prirodi stvari u hodu o evida izmjenjuju.potrebne radnje razvijaju se u vi e smjerova (3 skupine) : 1.a naj e e i ne mogu.ili obavlja razgovor s drugim osobama koje su osiguravale mjesto doga aja ili imaju neka saznanja o samom kd. koordinacija i integracija napora 2.na elo kriti nog prila enja postupanju Organizacija istra ivanja mjesta doga aja kod o evida pojam je koji obuhva a 3 gl. -plan rada za dinami ki stadij o evida Dinami ki stadij o evida sredi nji je dio istra ivanja mjesta doga aja.otkriva i fiksira pojedine predmete i tragove i njihov me usobni odnos.micanja.kad to zahtijeva stanje na licu mjesta.osobito njegovim diskontinuitetom i disperzijom njegovih elemenata. Prikupljaju se podaci o atmosferskim prilikama.na elo pravodobnosti.raznih prostorija i sl. Orijentacijsko-informacijski stadij o evida zapo inje dolaskom o evidnog tijela i tima na mjesto doga aja.ako je dostupan. Ekipa je aktivnija. Stati ki i dinami ki dio o evida ne smiju se. funkcije koje se moraju ostvariti na mjestu o evida: 1.na elo najboljeg dokaza.na elo programiranja o evida.na elo potpunosti.na elo racionalizacije djelovanja. radnje pru anja pomo i i otklanjanja daljnje opasnosti 2. tehni ke usluge 3.na elo objektivnosti. doga aja. na elo to nosti tijekom o evida.na elo temeljitosti i upornosti. utvr ivanje prostora na kojem se nalaze tragovi kako bi ih se za titilo od propadanja ili o te enja Mjesto o evida-prostor koji je u svezi s kim djelom Predmet o evida je svaki objekt.dinami nija.obuhva a prve poduzete policijsko-takti ne radnje radi obrane od opasnosti i/ili rasvjetljavanja kd -policija mora utvrditi mjesto gdje se ne to zbilo i prikupiti informacije koje su nu ne za preliminarnu kriminalisti ku diferencijalnu dijagnozu.

aserviranje predmeta i tragova i njihovo prilaganje u zapisnik. Grafi ki prikazi i drugi prilozi zapisnika o o evidu (crte i i skice) su posebna vrsta dokaza . U odnosu na osobe. zatvoreni TV sustavi. razgledanje objekata prepoznavanja i davanje suda o identitetu i neidentitetu. to ote ava prepoznavanje. na ini fiksiranja injeni nog nalaza kod o evida i dokazni zna aj fiksiranog nalaza Sve prona ene injenice i okolnosti o evida treba trajno i u potpunosti sa uvati od uni tenja ili zaborava..) 4. Zapisnik o o evidu je s dokaznog gledi ta dokaz ispravom.on je svojevrstan neoborivi dokaz ispravom glede injenica koje su u njemu sadr ane. izazivanje i "skidanje" otisaka papilarnih linija folijama. prije svega fotografija su samostalan procesni dokaz sui generis.. samostalan s nagla enim tehni kim karakteristikama. 6. sheme. Sav dokazni materijal mora se registrirati u njegovom izvornom obliku. po mogu nosti s nositeljem traga..uvjet za prepoznavanje je primjena metode osobnog opisa prema kojoj svjedok prvo opisuje osobu koju e prepoznati. Prepoznaju se osobe. To se ini adekvatnim fiksiranjem.U dinami kom stadiju se pogotovo mora izvr iti tzv.fotografija i izrada fotoelaborata 5. pakiranje corpora delicti. 7 .) 3..specifi ni dokaz ispravom.crte i. nacrti. Dolazi do va nog takti kog na ela kontrolnog provjeravanja u injenih mjera i radnji i eventualnog ponavljanja nekih od njih. filmske kamere.maketom i sl. Snimci mjesta doga aja (vizualne i auditivne tehni ke snimke). katalogiziranje predmeta o evida.grafi ki na ini (skice. 7.le evi i dr. zahtjeve glede sadr aja . Kontrolni stadij o evida o evidno tijelo i lanovi o evidnog tima rezimiraju rezultate o evida i tra e eventualne propuste. Tragovi i predmeti kaznenog djela moraju biti osigurani i fiksirani u onom stanju u kojem su zate eni.mehani ki zapisnici (magnetofon.prostorije i prostori. estice baruta. objekti. Osnovni na ini fiksiranja injeni nog stanja su: 1...opisivanje rije ima i sastavljanje zapisnika o o evidu 2. Finalni stadij sastavljanje zapisnika o o evidu. Radnju ine: opisivanje objekata prepoznavanja.uloga vremena ) Prepoznavanje je identifikacijska metoda i posebna vrsta iskaza osoba. 6.fotografije.Tako er se u ovoj fazi obra uju tragovi. ako ispunjava sve procesne zahtjeve glede forme i krim. Prepoznavanje osoba (takti ni aspekt.kad se ustanovi da je to potrebno.ostali posebni na ini fiksiranja tragova i predmeta kao to su mula iranje (odljevci).

6. Vje ta enje u u em smislu-inokosni vje tak ili tim vje taka su u mogu nosti odmah na ro i tu na kojem preuzimaju vje ta enje ili tijekom gl. 7. radnji izvanpostupovna (neformalna) provode se prije pokrenutog kaz. 8. Treba izbjegavati ponovno prepoznavanje.to nost dosje anja kao i cjelovitost dosje anja dramati no se smanjuje. rasprave odmah dati iskaz.koju primjenjuje vje tak ovisno o stru nom profilu u postupku vje ta enja te ona nije predmet pravnog reguliranja.postupak prepoznavanja 3. Vje ta enje je postupovna radnja kojom se utvr uju ili razja njavaju injenice na osnovi posebnog izvanparni nog znanja. stadij .davanje detaljnog opisa osobe ili stvari u smislu navo enja karakteristika prema kojima se razlikuju od dr. 4.vrste. normama tijekom postup. to sli nijih.op i re im + posebne dopunske odredbe fakultativna op i re im individualna     timska osnovna    dopunska postupovna (formalna) provode se sukladno postup.iskustva ili umije a.Svjedoci: sinteti ki tip-prima op i dojam. 8. Preporu uje se kori tenje jednosmjernog zrcala.a izbor treba biti slobodan i spontan.odvija se prema pravilima odre enje znanosti i tehnike ili struke. 5. osoba ili stvari 2. 3. -oblik utvr ivanja injenica pomo u vje taka Vanjska strana vje ta enja-sam postupak vje ta enja.a najvi e 7. obja njavanje na temelju kojih diferencijalnih karakteristika su osoba ili stvar prepoznati Protek vremena Ako protekne du e vrijeme izme u doga aja kojem je svjedok bio prisutan i dosje anja tog doga aja. Tako er se na svjedoka ne smije vr iti pritisak niti sugestija. U liniji prepoznavanja treba se nalaziti najmanje 3.a unutra nja strana vje ta enja odnosi se na sadr aj.ali uo ava detalje analiti ko-sinteti ki tip-kombinacija gornja dva Trebamo doznati da li se svjedok o evidac nekoga ili ne ega boji. stadij ocjena rezultata prepoznavanja tj. 2.iznimno 12 osoba to ujedna enijeg izgleda tj. vje ta enje.a ne da je u liniji za prepoznavanje. Tako er da li kod svjedoka postoji osobna zainteresiranost ili nezainteresiranost za prepoznavanje. Vrste: 1. postupka 8 .uloga naloga za vje ta enje i dr. Treba se pona ati kao da se sumnjivac jo tra i.ali ne uo ava detalje analiti ki tip-ne prima op i dojam. Neki svjedoci osje aju strah zbog moralne osude okoline i sl. stadij . obligatorna .Stoga je nu no to prije ispitati svjedoka. Postupak prepoznavanja ima stadije: 1.osje a li strah od osvete ili svjedo enja na sudu.

prema vrsti postupka vje ta enja se dijele na kriminalisti ka i sva ostala vje ta enja Uloga naloga za vje ta enje Vje ta enje se odre uje pisanim nalogom tijela koje vodi postupak. nekontradiktorna 16. tragova koji se zbog svojih malih dimenzija mogu te ko neposredno zapaziti pa se otkrivaju i istra uju pomo u posebnih pomagala Dijele se na mikrotragove nanose i mikrotragove unose y makrotragove y submikrotragove mogu se utvrditi samo rastvaranjem y trajni y promjenjivi y fingirani. prema predmetu vje ta enja.utvr uju. postojanje kd 2. Trag materijalna promjena u svezi s ostvarivanjem kd Traseologija.9. U nalogu se treba navesti u vezi s kojim injenicama se vje ta enje obavlja i kome se povjerava. a nalaz se sastoji od niza nalaza razl.ocjenjuju u postupku tj.u enje o tragovima. Nalog se dostavlja i strankama. motive. traga. nepravo kolektivno vje ta enje vi e vje taka .uvodni dio zapisnika (podaci) 2. osobu po initelja i njegovu odgovornost 4. pravo kolektivno vje ta enje predmet vje ta enja ispituju vje taci koji mogu biti istih ili razli itih struka i koji na kraju vje ta enja sastavljaju zajedni ki nalaz i mi ljenje 13.tragovi i predmeti kao nositelji tragova. Nalog se mo e i dopuniti na zahtjev vje taka.prethodna i naknadna zbivanja 3.la ni 9 .predmeti nastali po injenjem kd 10. Skupno vje ta enje mo e biti a) kolektivno (multidisciplinarno) b) kompleksno (interdisciplinarno) 12. pojam traseologije.predmeti koji su bili objekt radnje kd.mi ljenje (zaklju ak) 9. O vje ta enju se sastavlja zapisnik koji ima 3 dijela: 1. klasifikacija tragova itd. analiti ki i sinteti ki. prema vrsti injenica koje se otkrivaju.sredstva po injenja kd.nalaz (opisni dio) 3. Traseologija se bavi sustavnim istra ivanjem tragova to uklju uje djelatnosti: a) pronala enja b) osiguranja c) razja njavanja (tuma enja) tragova Klasifikacija tragova: Tragovi koji upu uju na : 1. vje taka 14. tijek njegova ostvarenja. Stadiji vje ta enja dijele se na : uvodni. kontradiktorna uz tijelo postupka imenovanje vje taka vr e i stranke ili samo one 15. rtvu djela Podjela tragova na : y mikrotragove vrsta krim.ciljeve i uzroke djela 5. ukupnost disciplina koje se bave tragovima kao objektima znanstvenog ispitivanja. individualno vje ta enje mo e biti a) cjelovito b) dinami no 11.

vode i trag ili trag jezgru. uzro nik traga (objekt koji stvara trag) 2. i zbog razli itih vanjskih utjecaja s druge strane. tragove prijevoznih sredstava u cestovnom prometu . Navedeni utjecaji su posebno tetni kad je rije o mikrotragovima. tragove tekstilnih vlakana . egzaktnim metodama dinami ki. Va no je utvrditi i dinamiku stvaranja tragova. nositelj traga (objekt koji prima trag. Prema vremenu nastanka tragovi se dijele na one nastale prije. tragovi otrova .tragove ljudskih izlu evina. za vrijeme i nakon po injenja kd. alkohol 10. energetsko i AGREGATNO stanje.fiz. Mehanizmi nastanka tragova i specifi nosti nastalih tragova Mehanizam nastanka tragova je proces ija je kona na faza nastanak traga. temperaturu itd. Tragovi koji su izrazito skloni navedenim promjenama zovu se PROLAZNI ili privremeni tragovi. tragovi opojnih droga . 10 . 11.med i dr. tragovi biljnog podrijetla) i mehani ke tragove. starost. na sredstva po injenja kd Prema prirodi traga imamo podjelu na biolo ke tragove (tragove krvi.tragovi ivotinjskog podrijetla. tragove po ara i eksplozija .kao i na in zapisivanja tragova procesima odr avanja i/ili separacije od ranije cjeline. tragovi na rtvi i situacijski tragovi. tragove po initelja i tragove na po initelju Postoje takti ki tragovi. S toga je pronala enje i osiguranje tragova na mjestu doga aja hitno i nu no.dijele se na tragove djela. Za pravilno postavljanje misaone konstrukcije va no je to prije prona i tzv. To je sto erni trag oko kojeg se roje ostali tragovi.tragovi nokata. tragove krivotvorina .tragovi dlaka i kose. protekom vremena (koje mo e biti vrlo kratko). U okviru tog mehanizma obavezno se javlja: 1. dimenzije. Prema informaciji koju sadr e tragovi se dijele na tragove koji upu uju na postojanje kd. tragove tla . tragove stopala.na kojem se trag odra ava ili ostaje tvar koja ini trag) 3. tragovi mogu promijeniti svoju prirodu. kontakt (dodir) kao rezultat me usobnog djelovanja uzro nika i nositelja traga -proces je specifi an kada se radi o zvu nim i mirisnim tragovima -trebamo imati na umu i stvaranje la nih tragova Situacija traga omogu ava izvo enje dokaza o mehanizmu nastanka traga U pronala enju tragova veliku ulogu igra i misaona rekonstrukcija kd koju mora ostvariti tijelo postupka. Na ini otkrivanja tragova s obzirom na agregatno stanje i njihovo operativno-dokazno kori tenje Zbog postojanja kemijsko-fizikalnih procesa u materiji s jedne strane. tragove oru ja .y y y y otisci trag koji ostaje na povr ini nositelja traga utisnu a prodire u strukturu nositelja traga materijalni nastaju promjenama tvari koje se ispituju kem. boju. oblik. svojstva. tragove stakla . na na in po injenja kd. tragovi rtve. tragovi po initelja.na identitet rtve. tragovi na po initelju.

identifikacija pomo u tragova usana. predmeta koji su (izravno ili posredno) pribavljeni kd. Tako er imamo podjelu na osnovi kriterija prikladnosti za identifikaciju na: 1. Stvarna identifikacija. sredstvo identifikacije 3. Njima se uz ostalo utvr uje struktura i stadij tijeka doga aja. Identifikacijska obilje ja mogu biti pravna (odre ena pravnim pravilima) ili stvarna (sva fakti na obilje ja). identifikacija pomo u rukopisa. identifikacija pomo u morfologijskih obilje ja stopala. Identifikacijska obilje ja su svojstva koja su izdvojena iz cjeline svojstava predmeta. identifikacijska. dijagnosti ka. crte papilarnih linija. identifikacija na osnovi mirisa i identifikacija na osnovi biologijskih tragova. utvr ivanje vremena po injenja kd. Imaju najve e dokazno zna enje. identifikacija pomo u tragova noktiju. predmeti prikladni samo za utvr ivanje skupne pripadnosti 3. predmeti koji su svojstvima ili sadr ajem va ni za utvr ivanje injeni nog stanja 13.individualnost. na in njegova po injenja i sl. Pojam i vrste kriminalisti kih identifikacija Identifikacija je utvr ivanje istovjetnosti nepoznatoga s otprije poznatim. odontologijska identifikacija.uklju uje prepoznavanje predmeta kojim je ostvareno kd ili koji su tome namijenjeni. predmeta koji su stvoreni kd. antropometrijski opis. predmeta na kojima se mogu na i tragovi kd.ulaze prepoznavanje osoba. situacijska vje ta enja Identifikacijska . 11 . . objekt identifikacije 2. osobni opis. Kriterij odabira tih svojstava u njihovoj je prikladnosti da izraze posebnost.12. Posebnu va nost za identifikaciju imaju zna ajke stabilnost-promjenljivost kao i izolacijska apstrakcija. Kriminalisti ka identifikacija strukturno uklju uje: 1. identifikacija pomo u glasa. U okviru dijagnosti kih ekspertizni zadaci se rje avaju dijagnosti ki. Situacijska predstavljaju svestrano ispitivanje situacije kao skupa stvari i promjena okoline. predmeti prikladni za (individualnu) identifikaciju 2. To su npr. metodu identifikacije Objekti identifikacije-osobe i stvari.pomo u njih se utvr uje konkretni identitet tra enog objekta. Osobna identifikacija.

daktiloskopija. daktiloskopija Daktiloskopija je u enje o papilarnim linijama. Osnovna slika crte a ili osnovnog oblika papilarnih linija javlja se svega u nekoliko osnovnih oblika.u enje o papilarnim linijama 3. zamka i krug. Tako er ne postoje osobe s istim otiscima papilarnih linija. fotorobot crte nepoznate osobe izra en na osnovi osobnog opisa 12 . Otisci papilarnih linija na mjestu doga aja mogu biti vidljivi (oko 20%) i nevidljivi (oko 80%). 15. Daktiloskopske pretrage primjenjuje se kao opti ke (oko.krvavi otisci.14. lancima prstiju. Vidljivi tragovi papilarnih linija nazivaju se i reljefnim npr.posebni izvor svjetlosti) . skenera. Najra irenija metoda fiksiranja otisaka je pomo u daktiloskopskih folija. dlanovima i stopalima. Imamo 3 osnovna uzorka: luk. Najra irenija je metoda utvr ivanja identiteta osoba i le eva Izgled papilarnih linija ostaje nepromijenjen od ro enja do raspada ko e. osobnog opisa y stas y polo aj tijela y glava y lice y usta i usnice y nos y o i y obrve y u i y kosa i elavost y brkovi i brada y nao ale y pokrivala za glavu y noge y hod 2.nakon smrti. fotografija 4. formiranim u raznim oblicima na jagodicama prstiju. to zna i da nisu cjeloviti nego djelomi ni. fizikalne (pra ci) i kemijske (zaparivanje ). Nevidljivi tragovi papilarnih linija tretiraju se pomo u daktiloskopskih pra kova ime postaju djelomi no reljefni. na ini identifikacije osoba Pomo u: 1. U praksi ih nazivamo spornim tragovima papilarnih linija.uo ljiviji i prilago eni za fiksiranje. Daktiloskopiranje osoba uzimanje je otisaka prstiju ili dlanova pomo u boje na papirnu podlogu te elektroni ki pomo u tzv. Ti tragovi s mjesta doga aja u vi e od 90% slu ajeva su fragmentalnog oblika.

identifikacija osoba na osnovi glasa 9. Predmet kriminalistike. odontologijska identifikacija utvr ivanje identiteta prema stanju zubala 10. informacija o pojavi kaznenoga djela. obavijesti. modaliteti) b) uzro na veza c) posljedica d) protupravnost 2.5. na in. istra ivanje metodologije (koje mogu nosti otkrivanja i prikupljanja podataka stoje na raspolaganju) i razrada metodike njihova otkrivanja i razja njavanja (kako se u konkretnom predmetu ima postupati). identifikacija osobe analizom DNK Pavli ek Q&A 1. 3. po initelja.psi. Predmet kriminalisti ke procedure. Podaci o djelu: a) radnja (sredstvo. Podaci o po initelju a) (su)po initelj(i) b) suu esnici c) udio u radnji d) krivnja e) okolnosti va ne za primjenu kaznenih sankcija 13 . poznavanje pojava kaznenih djela (koji su podaci va ni za razja njenje kaznenog djela). 2. tjelesni mirisi. biometrijske metode identifikacije matemati ko-statisti ka metoda za istra ivanje ivih bi a s obzirom na njihove odnose mjera i broja y otisak prsta y crte lica y geometrija ruku i raspored vena y skeniranje oka y prepoznavanje glasa 6. Ona se bavi pojavom kaznenoga djela kao objekta istra ivanja i razmatra proceduru istra ivanja kao stvarnu strukturu. op i pojmovi o kriminalistici Kriminalistika je disciplina koja sustavno istra uje i primjenjuje znanstvene metode i pravila iskustva u otkrivanju i razja njavanju pojava kaznenih djela i utvr ivanju njihovih po initelja. Za kriminalistiku je osnovno: 1. 1. rtve i prate ih okolnosti. Kriminalistika je prikupljanje i prerada podataka. fotogrametrija 3D grafi ki prikazi 7. plinska kromatografija i spektometar masa 8.

Kriminalisti ka taktika sustavno razmatra iskustva i saznanja o najprikladnijem djelovanju u kriminalisti kom postupanju Kriminalisti ka metodika. obrade podataka . 2. 14 . Metoda difundiranja temelji se na negativnim injenicama. operativnost i 5. To su: 1.sadr aja vijesti koji za primatelja ima vrijednost novosti koja pokre e djelovanje. drugi podaci va ni za kazneni postupak. tehni kih i drugih znanosti i vje tina radi njihove uporabe u kriminalisti kom istra ivanju. prije svega na izostanku o ekivanih okolnosti. Kriminalisti ka procedura je osobit informacijski i komunikacijski sustav.ako za to postoje dr. Negativna injenica stvara sumnju o tezi. indicijalne metode otkrivanja kd Metoda eliminacije.onoga to opisuje injenicu. Kriminalisti ka metodika je sustavno razmatranje iskustava i saznanja o najprikladnijem postupanju u odnosu na pojedina kaznena djela ili pojedine skupine kaznenih djela. nego o paralelnim. podaci o djelu. 4.spajanje podataka re enicama prema pravilima sintakse.objekta promatranja. verzija je dokazana. indiciji. 2. vijesti . Kriminalisti ka tehnika sustavno prikuplja i istra uje metode razli itih prirodnih. neovisnim strukturama u kojima je pojedini indicij usmjeren na predmet dokaza. 3. Kriminalisti ka na ela su: 1. injenice . Izdvajanje jednoga indicija ne zna i nu no isklju enje sustava koji je predmet dokaza.3. dakle o uzastopnoj strukturi prednik-slijednik. Ako su sve takve pojave opovrgnute. 4. Kriminalisti ka tehnika. Kriminalisti ka taktika. Ovdje se ne radi o lancu dokaza. Put do kriminalisti ke informacije sastoji se od: 1. metodi nost. srazmjernost. Verzija je dokazana jednozna no ako se temelji na kona nom isklju enju. verzija je dokazana djelomi no. 2. ako nema osnove za takvo isklju enje. 2. podaci o po initelju i 3. Drugi podaci va ni za postupak a) podaci va ni za primjenu propisa kaznenoga prava b) podaci va ni za primjenu postupovnih propisa Kriminalisti ka procedura se odnosi na tri osnovne skupine podataka. zakonitost. opovrgavanju jedne ili vi e pojava drugom pojavom. Indicijalna osnova verzije u odnosu na konkuriraju u je njoj suprotstavljena pojava.temelji se na odnosu isklju enja. U protivnom. objektivnost. podatka . informacije . 5.re enice u prostoru i vremenu dostavljene od strane po iljatelja primatelju. 3.

usporedbe pojedinih sastojaka s drugim suprotstavljenim stajali tima. Hipoteza je sud za koji se pretpostavlja daje istinit. 15 . Za nju vrijede op i i posebni uvjeti stvaranja hipoteza. 7. 4. 3. nasumce. ra lambe klju nih sastojaka. zna ajki. 3. 1. da su postavljene sve mogu e verzije. neovisnih indicija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj. Svaka hipoteza (dakle i verzija) je u logi kome smislu sud o nekoj okolnosti. On je stvoren da bi se pomo u njega moglo tuma iti i obja njavati odre ene injenice. sre ivanja prikupljenih injenica. relevantnosti. prolazi planski. Polazi te postavljanja verzije jesu prikupljeno saznanje (i intuicija). provjerljivosti. Ona mora biti postavljena sukladno logi kim i metodologijskim uvjetima spoznaje. 5. 2. usporedbe verzije i alternativnih verzija. implikativni sud. Hipoteza je vjerojatan sud i temeljni moment logike otkri a. 2. da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljenja na valjanim dokazima. 4. da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u. stanja i odnosa po initelja. (verifikaciju) svih valjanih verzija. svojstva. 6. odnose i okolnosti pojave kaznenoga djela. svrhovito. me usobne veze. pri emu je va no u kakvom su odnosu ti me usobno razli iti indiciji prema postojanju iste injenice. Verzija je slo en. uvjetovani. 3. vanjske provjere verzije te 7. U postavljanju verzija primjenjuju induktivne i deduktivne logi ke metode izvo enja i zasnivanja sudova. Bez prikladne upotrebe verzija slaba je vjerojatnost otkrivanja i razja njenja slo enih slu ajeva kaznenih djela.: 6. da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka te da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak.Metoda akumulacije dokaza temelji se na dokaznom smjeru razli itih. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano. rtve te druge okolnosti u svezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Struktura kriminalisti ke verzije sastoji se od: prikupljanja injenica na temelju poznavanja fenomenologijskih podataka o tipu vjerojatnoga kaznenoga djela. 5. verzije u kriminalisti kom istra ivanju Verzija je jedna od vi e hipoteza koja obja njava nastanak. ocjene stupnja prihvatljivosti verzije. Istodobno verzije postavljaju planiranje kriminalisti koga istra ivanja. Za sud koji donosi odluku u kaznenom postupku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. injenica je prema toj metodi dokazana ako su indiciji povezani u podsustav. Sudska odluka mora po i od toga: 1. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje.

prijave anonimna nema potpisa a na pseudoanonimna ima la an potpis C) samoprijava po initelja-relativno rijedak slu aj D) javni pogovor preno enje vijesti o tome kako je po injeno neko kd ili da je odre ena osoba po initelj djela.a ne zna se je li to istina i od koga potje e vijest E) javna priop avanja-dvije skupine sadr aja koji se prenosi:autorski prilozi kao vijesti. upu ena izravno ili posredno dr . narav kaznenoga djela (morfologijski kriterij). raspored poslova i 5. du nosti. vrste saznanja za kd A) operativni rad policijskog slu benika prikupljaju i obavijesti usmjerenim za odre eno kd ili o tome saznaje slu ajno B) kaznena prijava pisana ili na dr. 16 . st. odvjetniku y slu bena kaz. postupovne radnje kojima se provjeravaju kakvo a i stupanj saznanja koja iz njih slijede (postupovni kriterij). Relevantnost hipoteze zna i prikladnost za rje avanje problema za koji je postavljena. redoslijed radnji. Planiranje rada odnosi se na krim.temelje se na kriminiografiji tj. 9. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu . izvori saznanja (dokazni kriterij) te 3. jednostavnosti. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be). predmet. ili na planiranje rada koje ima takti ki smisao. Mo e se odnositi na programske cjeline. planiranje u kriminalisti kom istra ivanju Planiranje je postupak svjesnog odabira i razrade ciljeva i metoda. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 10. subjekti izravno d. prikupljanje podataka 3. prijava podnosi policija y privatna kaz. Strate ki ciljevi planiranja za kriminalisti ko istra ivanje ure eni su postupovnim propisima:tra enje odgovora na temeljna postupovna pitanja.kolumne(izravno po injeno kd ili se mo e zaklju iti da je po injeno kd ili saznati o po initelju kd) i oglasi (sadr e usluge koje su kd) Me usaznanja. ciljeve 2. i tada ima strate ki smisao. U kriminalistici relevantnost verzije odre uju tri kriterija.8. 5. ili na pojedine njegove dijelove 4. plodnosti (eksplanatorno .a ne policiji y anonimne i pseudoanonimne kaz. 2. a primjena te metode razvija se od po etka 50-ih godina 20. prijava podnose pojedinci ili dru tv. Verzija je polazna pretpostavka u tom planiranju.prediktivne mo i). Kriminalisti ko profiliranje-temelji se na saznanjima bihevioristi kih i kriminalisti kih znanosti.o. potrebne radne operacije 4. dobrom poznavanju pojavnosti kd koje je budu i predmet istra ivanja. To su: 1. Ona je u sredi tu planiranja rada koje mora predvidjeti 1..

predmetu ostvaruje stvaranjem operativnih modela i razradom konkretnih planova. Ispituju se osnovna pitanja (izja njenje o injenici) te pojedinosti o injenici. procjenu. informaciju tj. primjenom sredstava kojim se utje e na svijest i volju ispitanika. prikupljanje obavijesti od gra ana -izvidna radnja Tra enje se predmetno odnosi na obavijest koju ovdje treba shvatiti kao priop enje odre enog sadr aja.kao ni vjerojatni svjedok. upitnici. iskaz o stvari. svojstvu ili odnosu.operativna osnova djelovanja. Pojava kd smatra se kao sustavno-strukturni model.zavr etak.takti ki na in najsvrhovitiji je i najprikladniji na in obavljanja istra ivanja. Osumnji enik nije du an davati obavijesti. Priznanje-sadr aj izjave kojom osumnji enik priznaje djelo zbog kojega se ispituje. jasan 2.otvoreno izlaganje . 6. uklu uje izjave 2 skupine j osoba: vjerojatne okrivljenike i vjerojatne svjedoke.jer u odnosu na prikupljene podatke omogu uje prethodnu provjeru. naziva informativno ispitivanje (informativni razgovor-u sud. Cilj obavijesnog ispitivanje ne smije biti priznanje osumnji enika nego prikupljanje obavijesti. odre en i 3. snimanjem) i sukcesivno (diktiranjem u zapisnik). Kod sukcesivnog modela bilje enja zahtijeva se da zapis bude 1. psihologiji). sheme. Na temelju prikupljenih saznanja i daljnjih istra ivanja stvaraju se modelske strukture tipske situacije. Takti ka kombinacija je konkretni plan postupanja. 3 komponente svakog ispitivanja su : okolnosti o kojima se ispituje. Njihovi u estaliji pojavni oblici su obrasci. koje ovaj daje usmenim ili pismenim priop avanjem odre enog sadr aja. prijetnje. Izjava koju daje vjerojatni okrivljenik pribavlja se na na in koji se u krim. razmjeran Sastavljanje slu bene zabilje ke u obavijesnom ispitivanju bitno se razlikuje od zapisnika. Metode planiranja su raznovrsne. Operativni modeli pojavljuju se kao jednostavni i slo eni. Mo e biti op i (primjenjiv na sve situacije kd) i posebni. Takti ko rje enje je daljnja konkretizacija planskog postupanja.promatrano u perspektivi budu eg vjerojatno kaz. Polazi te planiranja istra ivanja u konkretnom predmetu je situacija pojave kd te se ona istra uje kao stvarna cjelina me usobno uvjetovanih sastojaka. Pri obavijesnom ispitivanju osumnji enika izjava mo e biti zabilje ena simultano (pisanjem. Prikupljanje obavijesti od gra ana. postupka.-takti ni na in. Prema strukturi: jednostavni i slo eni. kori tenjem odre enih vje tina). To su osnove za planiranje oblikovane kao krim. Za svjedoke za koje se o ekuje da e govoriti istinu vrlo je korisna primjena spoznajnog interviewa ( u praksi se taj oblik ispitivanja provodi u 5 stadija: uvod . Izjava mora biti dana svojom voljom te se ne smije na nju utjecati primjenom fizi ke ili psihi ke sile. usporedbu 17 . Kriminalisti ko.. a njihova je bitna zna ajka tipicitet. Izvidna radnja ima svoj najva niji vid u prikupljanju obavijesti od gra ana. okolnosti koje su poznate i izvori koje valja razjasniti ili pribaviti. Izjava koju daje vjerojatni svjedok naziva se interview.analiza pam enja revizija sadr aja .Planiranje se u krim. Izjava o priznaju mo e biti istinita i neistinita. Sadr aj obavijesti bilje i se u slu benoj zabilje ki. Tako er su isklju ena kapciozna i sugestivna pitanja te uporaba obmane.

7. Operativni testovi su oni koje ispitiva sastavlja i primjenjuje u rje avanju konkretnog problema. rada.na temelju poziva i 3. injenice sli nog zna enja za nedu nu osobu. Policijski slu benik se za razgovor mora pripremiti.oftalmometrija i pupilometrija (prilikom ugodnih podra aja zjenica se iri.disanja i elektri ne provodljivosti ko e. Poligrafi standardne konstrukcije baziraju se na bilje enju paremetara rada kardiovaskularnog sustava. ispitanika se treba pitati je li spreman na ispitivanje.osobama koje su s njim u vezi i polic. To su : 1.narkomanije na poligrafsko ispitivanje mo e utjecati i npr.-nalikuje tipaljci koja se stavlja na prst ispitaniku Analizalizator stresa u glasu. O poligrafskom ispitivanju sastavlja se zapisnik. testovi poznavanja kriti nih injenica.kontinuiteta provjere i 3. a ne na samom krivcu i emocionalnom sadr aju pitanja 3. te on mo e to i odbiti. glavobolja i zubobolja.nu no je utvrditi osobe koje mogu dati obavijesti o kd i po initelju. Cilj je da se utvrdi zna li ispitanik pojedinosti koje su poznate samo po initelju. testovi vrhunca napetosti-polazi od pretpostavke da e po initelj kd intenzivno emotivno reagirati nakon la nog odgovora na kriti ku injenicu koja je u testu uklopljena u dr. Najva niji su slu ajevi : 1.biti li en bilo kakve predrasude. tjelesna iscrpljenost od fiz. Isklju ena je primjena sile u bilo kojem obliku. Interpretacija poligrama zahtjeva stru nost-znanje i iskustvo. zabrinutost Prije testiranja. bez poziva 2. monitor sr anog ritma.nevinoj osobi ne kazuje ni ta o djelu koje je predmet ispitivanja.paziti kakva pitanja postavlja. Tako er nije mogu e ili po eljno testirati ba svaku osobu jer postoje odre ene skupine ljudi koje zbog svojih fiziolo ko-psiholo kih karakteristika nisu podobne za testiranje. urnog postupanja. strah zbog la ne sumnje u nju.i da je na osnovi toga mogu e utvrditi prokrvljenost odre enog dijela tijela. Mogu e je prikupljanje obavijesti i od osobe koja se nalazi u pritvoru ali ako za to postoji svrha i odobrenje suda na temelju pisanog prijedloga. npr.2. Osim alkoholizma. 18 . direktni testovi ili testovi s kontrolnim pitanjem . Bolje je skupljati obavijesti od svjedoka o evidaca nego od ostalih. Neke od pomo nih poligrafski metoda su pletismografija ( zasniva se na injenici da je ljudska ko a prozirna. Poligrafsko testiranje Poligrafsko ispitivanje obavlja se na osnovi potpune dragovoljnosti osobe. konkretnosti podataka. Pri odabiru slu ajeva za poligrafsko testiranje najprimjereniji su oni slu ajevi kod kojih su glavni detalji poznati po initelju kd. Policija prikuplja obavijesti i od osumnji enika u razli itim situacijama. 2.Posebno se ure uje provjera alibija koja se zasniva na na elima: 1.pomno prou iti prijavu.ima te i te na spoznaji krivnje i signifikantnosti pitanja.a u suprotnome se skuplja).psihoze. slu benicima. Potrebno je prona i specifi nu reakciju ispitanika na pojedina pitanja. Sastavni dio poligrafskog ispitivanja je razgovor nakon zavr etka testiranja-poslijetestni razgovor. Mo e se koristiti i dodatnom opremom za preciznije o itavanje osnovnih parametara. gdje i kada vodi razgovor. Poku aji suzdr avanja fiziolo kih reakcija uglavnom su neuspje ni i kontraproduktivni. od uhi enika. U praksi su rijetki slu ajevi kada gra ani samoinicijativno dojavljuju policiji obavijesti. Da bi se pristupilo tra enju obavijesti od gra ana.

prikupljanje obavijesti Posebni slu ajevi osiguranja mjesta doga aja jesu oni kad na mjestu doga aja ima mrtvih osoba ili su velike tete. pru anje pomo i rtvama. privremeno oduzimanje putne i dr.osumnji enika Zabranjuje se pristup i kretanje po mjestu doga aja nepozvanim osobama. Tijekom istrage o njima odlu uje istra ni sudac. granice 8. Traju dok za njima postoji potreba ili do pravomo nosti presude (max. Iz razloga humanosti dopu taju se izmjene injeni nog stanja na mjestu budu eg o evida npr. Slijedi udaljavanje nepozvanih osoba i znati eljnika. provjera uspostavljenih telefonskih poziva Izvid uklju uje 2 oblika: nadzor i tehni ko snimanje sadr aja komuniciranja.koje se sastoji u tajnom nadzoru razgovora to se vode sredstvima komunikacije na daljinu. obveza okrivljenika da se povremeno javlja odre enoj osobi/dr . sredstvima sastoji se u presretanju komunikacijskih poruka. zabrana napu tanja boravi ta 2.cijele situacije. 19 . U pravilu.osiguranje obavljaju policijski slu benici.. 10. osiguranje mjesta zlo ina Cjelina aktivnosti koja se provodi ve od stadija otkrivanja kd te se nastavlja po potrebi i tijekom i nakon zavr etka o evida. Mjere opreza su: 1.odnosno kad prijeti opasnost ljudima i okolini. privremeno oduzimanje voza ke dozvole Mjere opreza su vremenski ograni ene. Mjera se mo e odrediti prema po initelju i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da po initelju ili od po initelja iz kataloga kd prenose priop enja i poruke u svezi s djelom tj. Nadzor tel. ovla tene osobe ili gra ani. tijelo suda. razgovora i komunikacija na daljinu dr. Radnje osiguranja mjesta doga aja uklju uju i urnu identifikaciju osoba.Osiguravaju se tragovi i predmeti. isprave za prijelaz dr . razdvajanje potencijalnih svjedoka i presumptivnih okrivljenika radi spre avanja bilo kojeg oblika komunikacije i stavljanje pod siguran i u inkovit nadzor. Prije oduzimanja slobode moraju se iscrpiti mogu nosti osiguravanja nazo nosti osobe bla om mjerom. tijelu 4. Cilj: za tita tragova i predmeta kd. 9.8. zabrana pribli avanja odre enoj osobi 5.a nakon podignute optu nice/optu nog prijedloga pa do pravomo nosti presude sudac pojedinac ili predsjednik vije a ili dr.zadr avanje svjedoka o evidaca. zabrana poduzimanja odre enih poslovnih aktivnosti 7. privremeno ograni avanje slobode kretanja Sud prema okrivljeniku mo e odrediti mjere opreza kad postoje uvjeti za odre ivanje pritvora.ali mogu i dr. da se po initelj slu i njihovim priklju cima na telekomunikacijski ure aj. zabrana posje ivanja odre enih mjesta ili podru ja 3. zabrana uspostavljanja i odr avanja veze s odre enom osobom 6.).

. Fotografirati i opisati stanje i stra nju stranu ra unala 4. Stanje i lokaciju svakog ra unala 3. ra .) Ostali izvori dig.. dokaza su mre ni ure aji (be i na kartica.identifikacijski broj mobitela IMSI .identifikacijski broj SIM kartice FAZE postupanja s dig. Provjera uspostavljenih tel. be i ni router. elektroni ki tj. digitalni dokaz Kod "pravih" ra unalnih kd . krivotvorenje i ra .bez posebnog naloga. zapisi su memorijske jedinice (tvrdi disk/cd/dvd/usb. IMEI . dokazi se nalaze na nositeljima dig. Nadzor i tajno snimanje uklju uje razli ite situacije npr. softveru. dokaza : 1.. 11. Pretraga stana/osoba/predmeta 3. Identifikacija i prikupljanje 2. zapisa Dig. hardveru. dokazima : 1. uvanje 3. Obuhva a ispis tel. Privremeno oduzimanje predmeta ZAPISNIK o o evidu : 1. sustav. kontakta Izvidna radnja . Sto vise detalja o zate enoj opremi 2. mobiteli. op... prijevara Ra unalna tehnologija kao objekt napada i kao sredstvo po injenja kd Dig.povreda tajnosti.Tehni ko snimanje je djelatnost tajnog bilje enja zvu nih ili opti kih signala. tko je odgovoran -koliko se o ekuje od izuzetne opreme -koliko podataka ce trebati snimiti/kopirati -podaci o backup-u 3 DOKAZNE RADNJE u svrhu prikupljanja dig. O evid 2. switch). Prezentacija na sudu Tijekom hitnih mjera i radnji prikupljaju se : -podaci o ra . gps. -informacije koje se odnose na mre u -tko sve koristi ra . poziva i lociranje mobilnih ure aja (kod traganja za nestalim osobama). primanje i davanje mita itd. kamere.. Analiza 4. Treba razlikovati tu izvidnu radnju od posebne dokazne radnje .nadzor i tehni ko snimanje razgovora samo uz nalog suda. cjelovitosti i dostupnosti ra . Dokumentirati sve povezanosti ra unala 20 . podataka programa i sustava. skeneri.. ra unala. temeljem policijskog zakona/po starom ZKP -u. sustavu. printeri.

prijava protiv poznate osobe trebala bi sadr avati: 21 . Razlikuju se privatne i slu bene kaz. Mogu se poduzeti za to no odre ena kd (katalog kd). ovisno da li ih je podnijelo tijelo dr . postupka. slu bene osobe.upu ena izravno ili posredno dr . To se osobito odnosi na policijske slu benike i dr. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik ili slu bena zabilje ka. ali da bi dr avni odvjetnik mogao postupati. Glavni je povod za pokretanje kaz. Dokumentirati zapise ili lozinke ako su negdje zapisane 6. Mo e biti protiv poznatog ili nepoznatog po initelja. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu benoj du nosti. Kaznena prijava podnesena dr.a njihovo trajanje je vremenski ograni eno i podlo no nadzoru suda. Podnositelj prijave mo e biti poznat. Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave. kaznena prijava Kaznena prijava je pisana ili na dr. knjige 12. Fotografirati i popisati sve inf. posebne dokazne radnje Posebni izvidi razlikuju se od op ih izvida prema ve em broju zna ajki.o. odnosno sredstava za tehni ko komuniciranje na daljinu b) Ulazak u prostorije radi provo enja nadzora i tehni ko snimanje prostorija c) Tajno pra enje i tehni ko snimanje osoba i predmeta d) Uporaba prikrivenih istra itelja i pouzdanika e) Simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine f) Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela g) Sravnjivanje ra unalnih podataka h) Pru anje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova 13. s prikrivenim identitetom ili nepoznat. odvjetniku. prijave obvezatno je u zakonu predvi enim slu ajevima. a) Nadzor i tehni ko snimanje telefonskih razgovora.. tijelu odmah se dostavlja nadle nomdr avnom odvjetniku. vlasti u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadle nosti ili e prijavu podnijela privatna osoba. prijave. Odre uje ih istra ni sudac na zahtjev d. Prva je supsidijarnost-poduzimaju se samo ako nema mogu nosti provo enja op ih izvida ili je poduzimanje op ih izvida povezano s nerazmjernim te ko ama. Podno enje kaz.5. Kaznena prijava je usmena ili pismena. La no prijavljivanje je prema uvjetima iz KZ kazneno djelo. Predstavljaju ja i zahvat u ljudska prava te su ure eni na poseban na in-Okvirna pravila su u ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). i sl. postoje li tragovi na odje i i obu i navodnog silovatelja. pedofilija) je povezan s korupcijom. b) to detaljnije opisati doga aj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme po injenja kao i druge okolnosti koje mogu pomo i policiji i dr avnom odvjetni tvu u daljnjem radu. metodika (seksualni delikti. i ako raspola emo tim podacima. zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lak e odrediti o kojoj se osobi radi.to prije izvr iti tjelesni pregled rtve i medicinski pregled: op i. dr avnog odvjetnika ne ve e kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budu i da on odlu uje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvr enih podataka i injenica. treba prilo iti sve dokaze kojima raspola emo. ginekolo ki i sudsko-medicinski. imena osoba koje imaju saznanja o po injenom kaznenom djelu. naravno ak raspola emo tim o podacima. sa svjedocima i sa osumnji enikom. dr avni odvjetnik mora tu prijavu rije iti uz obavijest o te enoj osobi.a) Ime i prezime po initelja i adresu. 2. 22 . e) Ime i prezime o te ene osobe i njegova adresa. 14. Teme iz krim. Ako je kaznenu prijavu podnijela odre ena osoba. c) Naziv i zakonski lanak odre enog kaznenog djela iz Kaznenog zakona mo emo navesti. prostitucija. a ponekad provesti psiholo ko-psihijatrijska vje ta enja -hitno osigurati mjesto doga aja i prona i eventualne svjedoke -hitno pristupiti provo enju o evida -planiranje krim. da li je djelo po inio pojedinac ili grupa.obrade -obavljanje razgovora sa rtvom. navesti godine starosti po initelja.). Naime. Napominjemo kako dr avni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave. d) Nu no je navesti na osnovu kojih dokaza i injenica proizlazi da je prijava osnovana: 1. organizirani kriminal) Kod seksualnih delikata je bitno da rtve ne prijavljuju zbog straha od sekundarne viktimizacije (osuda okoline. trgovanje ljudima. suo enje s po initeljem itd. imena roditelja. Organizirani kriminal (droga. Samo obja njenje silovanja nije lak posao jer da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja potrebno je poduzeti sljede e: . nasiljem itd. Kod obja njavanja kaznenih djela silovanja potrebno je dobiti odgovore na 9 pitanja kriminalistike te ih poduprijeti sa jo i drugim odgovorima sa kriminalisti ko takti kog stajali ta ili osnova kao npr. pismena koja mogu pomo i dr avnom odvjetniku i policiji u provo enju izvida. ali to nije nu no. da li je bilo suu esnika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful