KRIMINALISTIKA 29 PITANJA I ODGOVORA

Modly Q&A 1. pojam verzije, podjela i na in kori tenja u postupku (formalnom i neformalnom) Verzija-kriminalisti ka hipoteza, jedna je od vi e hipoteza koja obja njava nastanak, svojstva, me usobne veze, odnose i okolnosti pojave kd, zna ajki, stanja i odnosa po initelja, rtve te druge okolnosti u vezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano,nasumice,prolazi planski. Za sud koji donosi odluku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. Spoznajna osnova sudske odluke mora po i od toga: a) da su postavljene sve mogu e verzije b) da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u c) da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljena na valjanim dokazima d) da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka e) da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak Polazi te postavljanja verzije su prikupljeno saznanje (i intuicija) Podjela verzija: Prema logi kometodolo ki m kriterijima prema dosegu Prema vremenu Prema me usobni m odnosima Kategorijalna podjela Prema modelu dokazne strukture

preliminarne

glavneverzija o predmetu istra ivanj a

retrospektivne

podudarne

kriminalisti k e

Jednostavne i slo ene

radne

pomo neverzija o pojedinim sastojcima kojima se provjerava gl. verzija

prognozne,sukcesivn e ili simultane

isklju ive

postupovne

Konvergentn e i divergentne

kona ne

neutralne

Verzije s izravnim i neizravnim dokazima Koje se odnose na odlu ne ili dr. injenice 1

Polazi te kriminalisti kih verzija su indiciji. Otuda se i nazivaju indicijalnim kriminalisti kim, heuristi kim, otkriva kim verzijama. Verzije su naj e e retrospektivne, a kada slute kao temelj planiranja i poduzimanja odre ene radnje ili radnji, imaju prognosti ko zna enje. Postupovne verzije po ivaju na dokazima. To su postupovne, silogisti ke, dokazne verzije. Istra ne verzije-umjesto indicija ovdje su elementi verzije dokazi ili indiciji(u postupovnom smislu dokaznih injenica) Verzije raspravnog suda-temelje se na dokazima ili indicijama,ali u postupovnom smislu kao dokaznim injenicama. Verzije glavnih pitanja kriminalistike 1. TO kazneno djelo 2. TKO - po initelj 3. GDJE mjesto kd 4. KADA - vrijeme 5. KAKO modus operandi 6. IME instrumenta sceleris 7. ZA TO - motiv 8. S KIM - sudionici 9. KOGA ILI TO - rtva

Provjera verzija. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje, (verifikaciju) svih valjanih verzija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 1. relevantnosti, 2. provjerljivosti, 3. plodnosti (eksplanatorno - prediktivne mo i), 4. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 5. jednostavnosti. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be), ili na pojedine njegove dijelove. Verzija mo e biti provjerljiva konkluzivno (kad se istinitost verzije utvr uje sigurno), ili parcijalno (kad je njena istinitost tek vjerojatna). Verzije koje sadr e indicije po naravi stvari samo su parcijalno provjerljive. Na osnovi toga da li se hipoteza mo e potvrditi ili opovrgnuti opa anjem, razlikuje se izravna (direktna) i posredna (indirektna) provjerljivost. 2. Pretraga stana i dr. prostorija takti ko-tehni ki aspekti Na in pretrage stana uvjetuju cilj pretrage i predmet,veli ina stana,vremenski i prostorni uvjeti u kojima se ona poduzima,raspolo iva tehni ka sredstva i broj slu benika koji su na raspolaganju. Pristup zgradi temelji se na pribavljenom nacrtu objekta i okoline. Najprije se izvr i blokada u cilju onemogu avanja bijega osoba. izno enja predmeta i sl. 2

Ako se otpor ne o ekuje.stana i dr. Ispitivanje je radnja u kojoj okrivljenik aktivno sudjeluje.bolnice. Pretra uju se prostori koji su u neposrednoj uporabi.spre avanja bijega osoba te pse traga e. 3 . U pretragu drugog prostora spadaju uredi.nepovredivost osobe .trgovine.predmet) Ispitivanje okrivljenika je postupovna radnja kojom se dolazi do iskaza okrivljenika kao dokaza. Pristup ispitivanju okrivljenika odre uje: 1. Ispitivanje okrivljenika obuhva a ispitivanje : osumnji enika.pravo na branitelja .no mo e se pretraga provesti i bez njegove nazo nosti (uz pridr avanje zakonskih propisa) ak i protiv njihove volje (prema pravilima o sredstvima prisile).pravo na utnju .katkad izostavimo pogled prema stvarima koje su nam ispred nosa . Mogu e je koristiti za titne pse zbog blokade prostora oko zgrade. su: . -dokaz je samo ako je provedeno prema odre enim postupovnim pravilima Klju na jamstvena pravila.sloboda obrane . stadij u kojem se radnja provodi 2. skup okolnosti koji se mo e ozna iti kao postupovna situacija -prvo ispitivanje treba biti rezervirano za najiskusnije ispitiva e.vrijeme. okrivljenika u u em smislu i optu enika.detektori metala Iz vida se ne smije ispu tati osoba protiv koje je pretraga usmjerena.potrebno je pridr avati se propisanog redoslijeda radnji.pravo na tuma a -bitna je presumpcija nevinosti i sklop prava na javni postupak odre ene kakvo e pred zakonom ustanovljenim. Pretraga mora imati sustavni raspored.obrtni ke i druge servisne radionice.Kad policija izvr ava naredbu suda o pretrazi.naj e e se koriste sredstva uobi ajene namjene:odvija i. u suprotnom se najprije poduzimaju mjere za suzbijanje otpora.nalog za pretragu predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja. Pretraga stana uklju uje i pretragu stvari koje su u stanu npr. prostora koji se pretra uje. Nakon toga se odre uju svjedoci pretrage (punoljetne osobe). svojstva okrivljenika 3. dr avni odvjetnik.neovisnim i nepristranim sudom u razumnom roku Ispitivanje provode: policijski slu benik.sloboda i ravnopravnost u predlaganju i izvo enju dokaza .ru na prijenosna blagajna.kako bi se temeljem njenih nesvjesnih reakcija formirali odre eni zaklju ci.ugostiteljski objekti.soc. Vlasnik ili korisnik stana ima pravo biti nazo an pretrazi. pogoni.vjerski objekti 3.sklonostima i eljama okrivljenika. eki . Prije ispitivanja treba se informirati o osobnim prilikama.klije ta i dr. koji su smje teni u poseban kov e i za obavljanje pretrage.ali i oni koji nisu. trezor. istra ni sudac. okru enju. ispitivanje okrivljenika s naglaskom na stvarne elemente (mjesto. Prilikom pretrage zgrade.ponekad uz pomo stru njaka. Ne smiju se pri pretrazi izgubiti iz vida i drugi psiholo ki elementi koji se temelje na slijede em: tra e i tajna skrovi ta.obavijest o optu bi . raspravni sudac i lanovi vije a te branitelj i o te enik. Uz to mogu a je upotreba specifi nih ure aja i alata. kole. Kod pravilne procjene predvi eni su i policijski slu benici za blokadu zgrade.ind. ure ena me unarodnim izvorima.

Zabranjena je upotreba varki. Sugestivna pitanja mogu biti: y potpuna disjunktivna-ne dopu ta se drugi odg.la nih obe anja.. izravnih opa anja Svjedoci se tako er dijele na: y dobronamjerne y neprijateljske i prijateljske y zainteresirane i nezainteresirane 4 .potvrdna i odre na npr.prijetnju ili obmanu prema ispitaniku. sredstva npr. -ne smije se dovesti do iscrpljivanja ispitanika U sredi njem stadiju imamo poseban odnos izme u ispitiva a i ispitanika. Tijek ispitivanja: U po etnoj fazi uspostavlja se komunikacijski odnos izme u ispitiva a i ispitanika.iskaz svjedoka. teh. Ispitiva ne treba stvarati utisak da razja njenje slu aja ovisi od priznanja okrivljenika. za koju je vjerojatno da e mo i dati obavijest o kd. Vi ste vidjeli crveni auto.prijetnje. progon. osobe . 1.zar ne? y odlu na na pogre an na in poti u prisje anje npr.specifi nost ispitivanja s obzirom na spol i dob Svjedok je osoba razli ita od okrivljenika.Potrebno je odbaciti predrasude o ljudima te se s ispitanikom treba uspostaviti kontakt i nalaziti se u njegovoj neposrednoj blizini. va nim okolnostima.precizna i jasno oblikovana. ispitivanje svjedoka.medicinska sredstva npr. Jeste li vidjeli nalet automobila na pje aka? y nepotpuna disjunktivna ne isklju uje i druge mogu nosti osim onih koje su u pitanju npr. o kojem nema vl. lobotomija.treba ga pustiti da la e. Svjedok nije stranka nego sudionik postupka. Je li automobil bio crvene ili tamne boje? y ekspektativna. Posebne kategorije pri ispitivanju okrivljenika su maloljetnici i osobe s du evnim smetnjama. Za tehni ku izvedbu ispitivanja va ne su neke stvarne okolnosti kao to su kabinetska atmosfera Posebnu va nost ima jezik i ton ispitivanja. svjedok o evidac 2. a odgovaraju a pitanja valja postaviti poslije toga. svjedoci koji imaju izravna opa anja injenica tzv. 4.od slabijih prema ja ima. Nedopu teno je primjenjivati silu. strujni udar Tako er se ne smiju postavljati sugestivna pitanja koja bi navela ispitanika na neto ne odgovore.daju pouke o pravima ispitanika tijekom ispitivanja Ispitiva i koriste taktiku itanja misli u kojima se stavljaju u polo aj ispitanika. Ispitiva mora povremeno pokazivati da se naljutio a ponekad i znakove prijateljstva.postavljaju se pitanja ad personam. osim da ili ne npr.tipologija svjedoka. Ispitivanjem svjedoka u postupku dobiva se poseban dokaz.sile. Ako ispitiva utvrdi da ispitanik la e. Je li crveni automobil jurio velikom brzinom? Priznanje-mora biti dovoljno opse no da obuhvati one elementekoji su potrebni da se pokrene kaz.ali iskaz mora detaljno bilje iti. Je li automobil bio crven? Kapciozna pitanja Ispitiva smjera brzom odgovoru na pitanje koje ima pogre nu ili neprovjerenu premisu npr. Ispitaniku treba omogu iti da u neometanom neprekidnom izlaganju iznese sve to zna o kd. Dokaze treba predo avati postupno.po initelju i dr.a pitanja moraju biti kratka. svjedok po uvenju kao iskaz iznosi sadr aj koji mu je priop en od 3.

posebne skupine svjedoka: y ranjivi svjedoci su osobe koje uslijed posebnih svojstava ili posljedica kd ne mogu bez opasnosti za vlastita prava i slobode sudjelovati u kp na na in koji je op enito propisan za svjedoke. svjedoci dobri govornici Ispitivanje svjedoka je sli no kao i ispitivanje okrivljenika. svjedok u esnik .konkretna Treba se misliti o metakomunikacijskim klju evima-kako svjedok eli da njegovo svjedo enje bude protuma eno. ure ajima 3.Prema zna ajkama iskaza dijele se na: y povr ne . nespretni svjedoci. ta ti svjedok. instrumentalni svjedoci . svjedok o vladanju . ambiciozne opisiva e i tuma e Imamo i podjelu na svjedoke koji opisuju i svjedoke koji obja njavaju (deskriptivni i interpretativni). Postoje jo i indiferencirani svjedoci koji nastoje izbje i ili im prije zavr iti ispitivanje. posrednim postavljanjem pitanja 4. 1. nervozni svjedoci . pitanja ad personam te priop avanja svjedoku za to se poziva i u vezi s kojim slu ajem. svjedok homo duplex. Trebaju se postavljati op a pitanja. bez nazo nosti suca i stranaka u prostoriji gdje je dijete 3. Prvi stadij po inje utvr ivanjem identiteta i dr.osoba za koju postoji vjerojatnost da davanjem iskaza ili davanjem odgovora na pojedina pitanja mo e izlo iti sebe ili bliske osobe ozbiljnoj opasnosti po ivot. U drugom stadiju poziva se svjedok da u slobodnom izlaganju iznese sve to zna o slu aju dok je ispitiva prividno pasivan. snimanjem teh.uloga stadija i dr. inteligentan tip svjedoka .jasna.siguran i nesiguran svjedok . o evid.ena je ranjivi svjedok ako se radi o rtvi seksualnog kd.slobodu ili imovinu ve eg opsega 5. stra ljivi svjedoci .kratka. svjedoka y ugro eni svjedoci. suvi e subjektivni svjedoci. Tre i stadij predstavlja postavljanje pitanja nakon stadija spontanog iskaza. ispitivanje ena kao ranjivih svjedoka. Naj e e se poduzima radi: a) utvr enja radi li se u konkretnom slu aju o kd b) razja njenja o kojem se kd radi c) prikupljanja tragova d) pronala enja i utvr ivanja identiteta rtve e) utvr ivanje vrste i razmjera tete f) ispitivanja vjerodostojnosti tragova 5 . O evid je postupovna radnja koju poduzimaju tijela postupka. tvrdoglavi svjedok . neobrazovan ali prirodno inteligentan tip svjedoka-ne razlikuje bitno od nebitnog . harmoni ne opisiva e . Na kraju ispitivanja provjerava se istinitost sadr aja iskaza osobe ili provjerom ostalih raspolo ivih dokaza ili provjerom prikladnosti osobe za davanje istinitog iskaza.bolesnih osoba ili osoba s tjelesnim manama kao ranj.tjelesnu nepovredivost. utljivi svjedok.oprezan svjedok. uz pomo stru ne osobe 2.kd obiteljskog nasilja ili kd u kojima spolnost ima klju nu/zna ajnu ulogu 2. ispitivanje mlade i i djece kao ranjivih svjedoka: 1.zdravlje. ispitivanje starijih. a u propisanim slu ajevima i policija.

vremenskim prilikama u vrijeme zapo injanja doga aja.donosi se odluka o tome kako e se izvr iti o evid.na elo takti ko-tehni ke slobode.bez obzira gdje se nalazi. tehni ke usluge 3. Utvr uje se to no mjesto kaznenog doga aja.dinami nija.na elo lojalnog prikupljanja dokaza. istra iva ke usluge Prvi zahvat.na elo programiranja o evida.a naj e e i ne mogu.na elo temeljitosti i upornosti. utvr ivanje prostora na kojem se nalaze tragovi kako bi ih se za titilo od propadanja ili o te enja Mjesto o evida-prostor koji je u svezi s kim djelom Predmet o evida je svaki objekt. funkcije koje se moraju ostvariti na mjestu o evida: 1.na elo racionalizacije djelovanja.na elo pravodobnosti. Tijelo prima izvje e od policijskih djelatnika.u praksi mehani ki odvajati jer se esto u prirodi stvari u hodu o evida izmjenjuju. Na in njegova provo enja diktiran je konfiguracijom terena i dimenzijama prostora kaz. Stati ki i dinami ki dio o evida ne smiju se.osiguranje mjesta doga aja i orijentacijsko-informacijski stadij.raznih prostorija i sl. Ovaj stadij ima nagla en istra iva ki karakter. utvr ivanje osoba koje mogu dati informacije o doga aju 3.ako su oni osigurali mjesto doga aja.ako je dostupan. koordinacija i integracija napora 2. na elo to nosti tijekom o evida.pod uvjetom da je u relevantnoj vezi s kaz. Nakon dolaska na mjesto doga aja.ili obavlja razgovor s drugim osobama koje su osiguravale mjesto doga aja ili imaju neka saznanja o samom kd.na elo kriti nog prila enja postupanju Organizacija istra ivanja mjesta doga aja kod o evida pojam je koji obuhva a 3 gl. Stati ki stadij o evida svodi se na pregled lica mjesta i utvr ivanje op ih uvjeta u kojima se doga aj zbio.potrebne radnje razvijaju se u vi e smjerova (3 skupine) : 1. Obavlja se pregled ire okoline.treba obi i mjesto doga aja bez ula enja u njegov prostor. doga aja. radnje pru anja pomo i i otklanjanja daljnje opasnosti 2.otkriva i fiksira pojedine predmete i tragove i njihov me usobni odnos. Orijentacijsko-informacijski stadij o evida zapo inje dolaskom o evidnog tijela i tima na mjesto doga aja.na elo sustavnosti provo enja o evida. Na elno.obuhva a prve poduzete policijsko-takti ne radnje radi obrane od opasnosti i/ili rasvjetljavanja kd -policija mora utvrditi mjesto gdje se ne to zbilo i prikupiti informacije koje su nu ne za preliminarnu kriminalisti ku diferencijalnu dijagnozu. Ekipa je aktivnija. -plan rada za dinami ki stadij o evida Dinami ki stadij o evida sredi nji je dio istra ivanja mjesta doga aja.osobito njegovim diskontinuitetom i disperzijom njegovih elemenata. Prikupljaju se podaci o atmosferskim prilikama.Na ela: na elo metodi nosti i dosljednosti kod provo enja dokaza.na elo potpunosti.micanja.na elo objektivnosti. djelom.prikupljaju se tragovi i predmeti vezani sa kd bez dodirivanja. 6 .tra i.mijenjanja polo aja Te i se sintetiziranju saznanja prikupljenim u ranijim stadijima:izlazak na mjesto doga aja.na elo najboljeg dokaza.kad to zahtijeva stanje na licu mjesta.

Tragovi i predmeti kaznenog djela moraju biti osigurani i fiksirani u onom stanju u kojem su zate eni.crte i. zahtjeve glede sadr aja . 7 . Zapisnik o o evidu je s dokaznog gledi ta dokaz ispravom..on je svojevrstan neoborivi dokaz ispravom glede injenica koje su u njemu sadr ane.grafi ki na ini (skice. Snimci mjesta doga aja (vizualne i auditivne tehni ke snimke). 6. Osnovni na ini fiksiranja injeni nog stanja su: 1. 6. prije svega fotografija su samostalan procesni dokaz sui generis. filmske kamere.uvjet za prepoznavanje je primjena metode osobnog opisa prema kojoj svjedok prvo opisuje osobu koju e prepoznati. Grafi ki prikazi i drugi prilozi zapisnika o o evidu (crte i i skice) su posebna vrsta dokaza . Prepoznaju se osobe. razgledanje objekata prepoznavanja i davanje suda o identitetu i neidentitetu..U dinami kom stadiju se pogotovo mora izvr iti tzv. 7. na ini fiksiranja injeni nog nalaza kod o evida i dokazni zna aj fiksiranog nalaza Sve prona ene injenice i okolnosti o evida treba trajno i u potpunosti sa uvati od uni tenja ili zaborava.fotografije. aserviranje predmeta i tragova i njihovo prilaganje u zapisnik. To se ini adekvatnim fiksiranjem. Sav dokazni materijal mora se registrirati u njegovom izvornom obliku. izazivanje i "skidanje" otisaka papilarnih linija folijama. Prepoznavanje osoba (takti ni aspekt.... objekti. to ote ava prepoznavanje. estice baruta.fotografija i izrada fotoelaborata 5. sheme. Dolazi do va nog takti kog na ela kontrolnog provjeravanja u injenih mjera i radnji i eventualnog ponavljanja nekih od njih. zatvoreni TV sustavi.ostali posebni na ini fiksiranja tragova i predmeta kao to su mula iranje (odljevci).mehani ki zapisnici (magnetofon.maketom i sl. Kontrolni stadij o evida o evidno tijelo i lanovi o evidnog tima rezimiraju rezultate o evida i tra e eventualne propuste.kad se ustanovi da je to potrebno. ako ispunjava sve procesne zahtjeve glede forme i krim.Tako er se u ovoj fazi obra uju tragovi.) 4. Radnju ine: opisivanje objekata prepoznavanja. katalogiziranje predmeta o evida.. pakiranje corpora delicti.prostorije i prostori. samostalan s nagla enim tehni kim karakteristikama. po mogu nosti s nositeljem traga.) 3.uloga vremena ) Prepoznavanje je identifikacijska metoda i posebna vrsta iskaza osoba. nacrti.opisivanje rije ima i sastavljanje zapisnika o o evidu 2. U odnosu na osobe.le evi i dr.specifi ni dokaz ispravom. Finalni stadij sastavljanje zapisnika o o evidu.

Treba se pona ati kao da se sumnjivac jo tra i.osje a li strah od osvete ili svjedo enja na sudu. stadij . 7. vje ta enje. obligatorna .uloga naloga za vje ta enje i dr. Vje ta enje je postupovna radnja kojom se utvr uju ili razja njavaju injenice na osnovi posebnog izvanparni nog znanja. postupka 8 .Stoga je nu no to prije ispitati svjedoka. 2.davanje detaljnog opisa osobe ili stvari u smislu navo enja karakteristika prema kojima se razlikuju od dr.a ne da je u liniji za prepoznavanje. Tako er da li kod svjedoka postoji osobna zainteresiranost ili nezainteresiranost za prepoznavanje. 3. Vje ta enje u u em smislu-inokosni vje tak ili tim vje taka su u mogu nosti odmah na ro i tu na kojem preuzimaju vje ta enje ili tijekom gl. Preporu uje se kori tenje jednosmjernog zrcala. Vrste: 1. osoba ili stvari 2.to nost dosje anja kao i cjelovitost dosje anja dramati no se smanjuje. 8.postupak prepoznavanja 3.koju primjenjuje vje tak ovisno o stru nom profilu u postupku vje ta enja te ona nije predmet pravnog reguliranja. obja njavanje na temelju kojih diferencijalnih karakteristika su osoba ili stvar prepoznati Protek vremena Ako protekne du e vrijeme izme u doga aja kojem je svjedok bio prisutan i dosje anja tog doga aja. 4.ali uo ava detalje analiti ko-sinteti ki tip-kombinacija gornja dva Trebamo doznati da li se svjedok o evidac nekoga ili ne ega boji.ali ne uo ava detalje analiti ki tip-ne prima op i dojam. 5. Neki svjedoci osje aju strah zbog moralne osude okoline i sl. stadij .op i re im + posebne dopunske odredbe fakultativna op i re im individualna     timska osnovna    dopunska postupovna (formalna) provode se sukladno postup.Svjedoci: sinteti ki tip-prima op i dojam. radnji izvanpostupovna (neformalna) provode se prije pokrenutog kaz. Postupak prepoznavanja ima stadije: 1. Tako er se na svjedoka ne smije vr iti pritisak niti sugestija. U liniji prepoznavanja treba se nalaziti najmanje 3. 8. to sli nijih.odvija se prema pravilima odre enje znanosti i tehnike ili struke.iznimno 12 osoba to ujedna enijeg izgleda tj.a unutra nja strana vje ta enja odnosi se na sadr aj. 6. -oblik utvr ivanja injenica pomo u vje taka Vanjska strana vje ta enja-sam postupak vje ta enja. stadij ocjena rezultata prepoznavanja tj.iskustva ili umije a. normama tijekom postup. Treba izbjegavati ponovno prepoznavanje.vrste.a izbor treba biti slobodan i spontan.a najvi e 7. rasprave odmah dati iskaz.

osobu po initelja i njegovu odgovornost 4.predmeti koji su bili objekt radnje kd. O vje ta enju se sastavlja zapisnik koji ima 3 dijela: 1. prema vrsti postupka vje ta enja se dijele na kriminalisti ka i sva ostala vje ta enja Uloga naloga za vje ta enje Vje ta enje se odre uje pisanim nalogom tijela koje vodi postupak. rtvu djela Podjela tragova na : y mikrotragove vrsta krim.ocjenjuju u postupku tj.uvodni dio zapisnika (podaci) 2. Trag materijalna promjena u svezi s ostvarivanjem kd Traseologija. motive. ukupnost disciplina koje se bave tragovima kao objektima znanstvenog ispitivanja. klasifikacija tragova itd. Nalog se mo e i dopuniti na zahtjev vje taka. nekontradiktorna 16.prethodna i naknadna zbivanja 3. individualno vje ta enje mo e biti a) cjelovito b) dinami no 11. vje taka 14. pojam traseologije. analiti ki i sinteti ki.la ni 9 . Traseologija se bavi sustavnim istra ivanjem tragova to uklju uje djelatnosti: a) pronala enja b) osiguranja c) razja njavanja (tuma enja) tragova Klasifikacija tragova: Tragovi koji upu uju na : 1. prema predmetu vje ta enja. traga. nepravo kolektivno vje ta enje vi e vje taka . kontradiktorna uz tijelo postupka imenovanje vje taka vr e i stranke ili samo one 15.nalaz (opisni dio) 3. tijek njegova ostvarenja. pravo kolektivno vje ta enje predmet vje ta enja ispituju vje taci koji mogu biti istih ili razli itih struka i koji na kraju vje ta enja sastavljaju zajedni ki nalaz i mi ljenje 13.u enje o tragovima. prema vrsti injenica koje se otkrivaju.tragovi i predmeti kao nositelji tragova.utvr uju. postojanje kd 2. Skupno vje ta enje mo e biti a) kolektivno (multidisciplinarno) b) kompleksno (interdisciplinarno) 12. Nalog se dostavlja i strankama.mi ljenje (zaklju ak) 9. tragova koji se zbog svojih malih dimenzija mogu te ko neposredno zapaziti pa se otkrivaju i istra uju pomo u posebnih pomagala Dijele se na mikrotragove nanose i mikrotragove unose y makrotragove y submikrotragove mogu se utvrditi samo rastvaranjem y trajni y promjenjivi y fingirani. U nalogu se treba navesti u vezi s kojim injenicama se vje ta enje obavlja i kome se povjerava. a nalaz se sastoji od niza nalaza razl.9. Stadiji vje ta enja dijele se na : uvodni.predmeti nastali po injenjem kd 10.ciljeve i uzroke djela 5.sredstva po injenja kd.

Na ini otkrivanja tragova s obzirom na agregatno stanje i njihovo operativno-dokazno kori tenje Zbog postojanja kemijsko-fizikalnih procesa u materiji s jedne strane. Va no je utvrditi i dinamiku stvaranja tragova. tragovi po initelja. starost. za vrijeme i nakon po injenja kd. tragove stopala. tragovi na rtvi i situacijski tragovi.na kojem se trag odra ava ili ostaje tvar koja ini trag) 3.na identitet rtve. dimenzije. tragovi rtve. svojstva. na sredstva po injenja kd Prema prirodi traga imamo podjelu na biolo ke tragove (tragove krvi. Mehanizmi nastanka tragova i specifi nosti nastalih tragova Mehanizam nastanka tragova je proces ija je kona na faza nastanak traga. vode i trag ili trag jezgru. Prema informaciji koju sadr e tragovi se dijele na tragove koji upu uju na postojanje kd. tragovi biljnog podrijetla) i mehani ke tragove. S toga je pronala enje i osiguranje tragova na mjestu doga aja hitno i nu no. tragove stakla . oblik. 10 . tragove krivotvorina .tragovi dlaka i kose.med i dr. i zbog razli itih vanjskih utjecaja s druge strane.fiz. U okviru tog mehanizma obavezno se javlja: 1. To je sto erni trag oko kojeg se roje ostali tragovi.tragovi ivotinjskog podrijetla. temperaturu itd. boju. nositelj traga (objekt koji prima trag.kao i na in zapisivanja tragova procesima odr avanja i/ili separacije od ranije cjeline.y y y y otisci trag koji ostaje na povr ini nositelja traga utisnu a prodire u strukturu nositelja traga materijalni nastaju promjenama tvari koje se ispituju kem. tragove tla . na na in po injenja kd. Za pravilno postavljanje misaone konstrukcije va no je to prije prona i tzv.tragovi nokata. tragove po initelja i tragove na po initelju Postoje takti ki tragovi. tragovi opojnih droga . egzaktnim metodama dinami ki. tragovi otrova . Navedeni utjecaji su posebno tetni kad je rije o mikrotragovima. energetsko i AGREGATNO stanje.dijele se na tragove djela.tragove ljudskih izlu evina. tragove prijevoznih sredstava u cestovnom prometu . uzro nik traga (objekt koji stvara trag) 2. tragove oru ja . protekom vremena (koje mo e biti vrlo kratko). tragovi na po initelju. tragovi mogu promijeniti svoju prirodu. 11. kontakt (dodir) kao rezultat me usobnog djelovanja uzro nika i nositelja traga -proces je specifi an kada se radi o zvu nim i mirisnim tragovima -trebamo imati na umu i stvaranje la nih tragova Situacija traga omogu ava izvo enje dokaza o mehanizmu nastanka traga U pronala enju tragova veliku ulogu igra i misaona rekonstrukcija kd koju mora ostvariti tijelo postupka. Tragovi koji su izrazito skloni navedenim promjenama zovu se PROLAZNI ili privremeni tragovi. Prema vremenu nastanka tragovi se dijele na one nastale prije. tragove po ara i eksplozija . tragove tekstilnih vlakana . alkohol 10.

pomo u njih se utvr uje konkretni identitet tra enog objekta. Kriterij odabira tih svojstava u njihovoj je prikladnosti da izraze posebnost. identifikacija pomo u glasa. Njima se uz ostalo utvr uje struktura i stadij tijeka doga aja. Tako er imamo podjelu na osnovi kriterija prikladnosti za identifikaciju na: 1. Osobna identifikacija. identifikacija pomo u rukopisa. predmeti prikladni samo za utvr ivanje skupne pripadnosti 3. utvr ivanje vremena po injenja kd. identifikacija na osnovi mirisa i identifikacija na osnovi biologijskih tragova. osobni opis. dijagnosti ka.individualnost. predmeta koji su stvoreni kd. Situacijska predstavljaju svestrano ispitivanje situacije kao skupa stvari i promjena okoline. . antropometrijski opis. Identifikacijska obilje ja mogu biti pravna (odre ena pravnim pravilima) ili stvarna (sva fakti na obilje ja). Kriminalisti ka identifikacija strukturno uklju uje: 1. Pojam i vrste kriminalisti kih identifikacija Identifikacija je utvr ivanje istovjetnosti nepoznatoga s otprije poznatim.ulaze prepoznavanje osoba. 11 . metodu identifikacije Objekti identifikacije-osobe i stvari. Identifikacijska obilje ja su svojstva koja su izdvojena iz cjeline svojstava predmeta.uklju uje prepoznavanje predmeta kojim je ostvareno kd ili koji su tome namijenjeni. identifikacijska. identifikacija pomo u tragova noktiju. identifikacija pomo u tragova usana. predmeti koji su svojstvima ili sadr ajem va ni za utvr ivanje injeni nog stanja 13. To su npr. predmeti prikladni za (individualnu) identifikaciju 2. Imaju najve e dokazno zna enje. odontologijska identifikacija. situacijska vje ta enja Identifikacijska . predmeta koji su (izravno ili posredno) pribavljeni kd. U okviru dijagnosti kih ekspertizni zadaci se rje avaju dijagnosti ki. objekt identifikacije 2. sredstvo identifikacije 3. Stvarna identifikacija. Posebnu va nost za identifikaciju imaju zna ajke stabilnost-promjenljivost kao i izolacijska apstrakcija. predmeta na kojima se mogu na i tragovi kd.12. crte papilarnih linija. na in njegova po injenja i sl. identifikacija pomo u morfologijskih obilje ja stopala.

Vidljivi tragovi papilarnih linija nazivaju se i reljefnim npr.14. Ti tragovi s mjesta doga aja u vi e od 90% slu ajeva su fragmentalnog oblika. Imamo 3 osnovna uzorka: luk. fotorobot crte nepoznate osobe izra en na osnovi osobnog opisa 12 . daktiloskopija.uo ljiviji i prilago eni za fiksiranje. zamka i krug. na ini identifikacije osoba Pomo u: 1. U praksi ih nazivamo spornim tragovima papilarnih linija. fizikalne (pra ci) i kemijske (zaparivanje ). 15. Daktiloskopiranje osoba uzimanje je otisaka prstiju ili dlanova pomo u boje na papirnu podlogu te elektroni ki pomo u tzv. lancima prstiju. Najra irenija je metoda utvr ivanja identiteta osoba i le eva Izgled papilarnih linija ostaje nepromijenjen od ro enja do raspada ko e.krvavi otisci.u enje o papilarnim linijama 3. formiranim u raznim oblicima na jagodicama prstiju. Najra irenija metoda fiksiranja otisaka je pomo u daktiloskopskih folija. Otisci papilarnih linija na mjestu doga aja mogu biti vidljivi (oko 20%) i nevidljivi (oko 80%). daktiloskopija Daktiloskopija je u enje o papilarnim linijama. Tako er ne postoje osobe s istim otiscima papilarnih linija.nakon smrti.posebni izvor svjetlosti) . fotografija 4. skenera. Nevidljivi tragovi papilarnih linija tretiraju se pomo u daktiloskopskih pra kova ime postaju djelomi no reljefni. to zna i da nisu cjeloviti nego djelomi ni. Osnovna slika crte a ili osnovnog oblika papilarnih linija javlja se svega u nekoliko osnovnih oblika. osobnog opisa y stas y polo aj tijela y glava y lice y usta i usnice y nos y o i y obrve y u i y kosa i elavost y brkovi i brada y nao ale y pokrivala za glavu y noge y hod 2. Daktiloskopske pretrage primjenjuje se kao opti ke (oko. dlanovima i stopalima.

identifikacija osobe analizom DNK Pavli ek Q&A 1. rtve i prate ih okolnosti. obavijesti. Kriminalistika je prikupljanje i prerada podataka. 1. plinska kromatografija i spektometar masa 8. na in. tjelesni mirisi. identifikacija osoba na osnovi glasa 9. Podaci o djelu: a) radnja (sredstvo. istra ivanje metodologije (koje mogu nosti otkrivanja i prikupljanja podataka stoje na raspolaganju) i razrada metodike njihova otkrivanja i razja njavanja (kako se u konkretnom predmetu ima postupati).5. modaliteti) b) uzro na veza c) posljedica d) protupravnost 2. biometrijske metode identifikacije matemati ko-statisti ka metoda za istra ivanje ivih bi a s obzirom na njihove odnose mjera i broja y otisak prsta y crte lica y geometrija ruku i raspored vena y skeniranje oka y prepoznavanje glasa 6. odontologijska identifikacija utvr ivanje identiteta prema stanju zubala 10.psi. 3. Podaci o po initelju a) (su)po initelj(i) b) suu esnici c) udio u radnji d) krivnja e) okolnosti va ne za primjenu kaznenih sankcija 13 . Predmet kriminalisti ke procedure. Za kriminalistiku je osnovno: 1. informacija o pojavi kaznenoga djela. poznavanje pojava kaznenih djela (koji su podaci va ni za razja njenje kaznenog djela). Ona se bavi pojavom kaznenoga djela kao objekta istra ivanja i razmatra proceduru istra ivanja kao stvarnu strukturu. po initelja. fotogrametrija 3D grafi ki prikazi 7. op i pojmovi o kriminalistici Kriminalistika je disciplina koja sustavno istra uje i primjenjuje znanstvene metode i pravila iskustva u otkrivanju i razja njavanju pojava kaznenih djela i utvr ivanju njihovih po initelja. 2. Predmet kriminalistike.

ako za to postoje dr. verzija je dokazana djelomi no. 3.spajanje podataka re enicama prema pravilima sintakse. injenice . nego o paralelnim.sadr aja vijesti koji za primatelja ima vrijednost novosti koja pokre e djelovanje. Metoda difundiranja temelji se na negativnim injenicama. 2. Ako su sve takve pojave opovrgnute. 4. U protivnom. prije svega na izostanku o ekivanih okolnosti. zakonitost. 4. 2.onoga to opisuje injenicu. metodi nost. 2. dakle o uzastopnoj strukturi prednik-slijednik. Kriminalisti ka taktika sustavno razmatra iskustva i saznanja o najprikladnijem djelovanju u kriminalisti kom postupanju Kriminalisti ka metodika. podaci o djelu. Kriminalisti ka taktika. ako nema osnove za takvo isklju enje. Verzija je dokazana jednozna no ako se temelji na kona nom isklju enju. verzija je dokazana. Kriminalisti ka metodika je sustavno razmatranje iskustava i saznanja o najprikladnijem postupanju u odnosu na pojedina kaznena djela ili pojedine skupine kaznenih djela.objekta promatranja. 5. objektivnost. Kriminalisti ka procedura je osobit informacijski i komunikacijski sustav.re enice u prostoru i vremenu dostavljene od strane po iljatelja primatelju. operativnost i 5. Negativna injenica stvara sumnju o tezi. Indicijalna osnova verzije u odnosu na konkuriraju u je njoj suprotstavljena pojava. podatka . To su: 1. Ovdje se ne radi o lancu dokaza. vijesti . podaci o po initelju i 3. obrade podataka .3. 3. 2. indiciji. Kriminalisti ka tehnika. neovisnim strukturama u kojima je pojedini indicij usmjeren na predmet dokaza. tehni kih i drugih znanosti i vje tina radi njihove uporabe u kriminalisti kom istra ivanju. indicijalne metode otkrivanja kd Metoda eliminacije. Drugi podaci va ni za postupak a) podaci va ni za primjenu propisa kaznenoga prava b) podaci va ni za primjenu postupovnih propisa Kriminalisti ka procedura se odnosi na tri osnovne skupine podataka. srazmjernost. opovrgavanju jedne ili vi e pojava drugom pojavom.temelji se na odnosu isklju enja. drugi podaci va ni za kazneni postupak. 14 . Kriminalisti ka na ela su: 1. informacije . Izdvajanje jednoga indicija ne zna i nu no isklju enje sustava koji je predmet dokaza. Kriminalisti ka tehnika sustavno prikuplja i istra uje metode razli itih prirodnih. Put do kriminalisti ke informacije sastoji se od: 1.

Za nju vrijede op i i posebni uvjeti stvaranja hipoteza. odnose i okolnosti pojave kaznenoga djela. Hipoteza je sud za koji se pretpostavlja daje istinit. svrhovito. 2. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj. 5. 3.Metoda akumulacije dokaza temelji se na dokaznom smjeru razli itih. Bez prikladne upotrebe verzija slaba je vjerojatnost otkrivanja i razja njenja slo enih slu ajeva kaznenih djela. usporedbe verzije i alternativnih verzija. U postavljanju verzija primjenjuju induktivne i deduktivne logi ke metode izvo enja i zasnivanja sudova. vanjske provjere verzije te 7. 5. stanja i odnosa po initelja. 2. prolazi planski. relevantnosti. 6. 3. 1. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje. Za sud koji donosi odluku u kaznenom postupku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljenja na valjanim dokazima.: 6. Struktura kriminalisti ke verzije sastoji se od: prikupljanja injenica na temelju poznavanja fenomenologijskih podataka o tipu vjerojatnoga kaznenoga djela. Hipoteza je vjerojatan sud i temeljni moment logike otkri a. nasumce. Ona mora biti postavljena sukladno logi kim i metodologijskim uvjetima spoznaje. da su postavljene sve mogu e verzije. Svaka hipoteza (dakle i verzija) je u logi kome smislu sud o nekoj okolnosti. 3. 4. pri emu je va no u kakvom su odnosu ti me usobno razli iti indiciji prema postojanju iste injenice. 4. injenica je prema toj metodi dokazana ako su indiciji povezani u podsustav. da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u. ra lambe klju nih sastojaka. implikativni sud. zna ajki. uvjetovani. Istodobno verzije postavljaju planiranje kriminalisti koga istra ivanja. usporedbe pojedinih sastojaka s drugim suprotstavljenim stajali tima. provjerljivosti. svojstva. Verzija je slo en. da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka te da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak. neovisnih indicija. ocjene stupnja prihvatljivosti verzije. (verifikaciju) svih valjanih verzija. me usobne veze. Sudska odluka mora po i od toga: 1. 15 . On je stvoren da bi se pomo u njega moglo tuma iti i obja njavati odre ene injenice. Polazi te postavljanja verzije jesu prikupljeno saznanje (i intuicija). verzije u kriminalisti kom istra ivanju Verzija je jedna od vi e hipoteza koja obja njava nastanak. 7. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano. sre ivanja prikupljenih injenica. rtve te druge okolnosti u svezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja.

a primjena te metode razvija se od po etka 50-ih godina 20. ili na planiranje rada koje ima takti ki smisao. Verzija je polazna pretpostavka u tom planiranju. i tada ima strate ki smisao. Mo e se odnositi na programske cjeline. Planiranje rada odnosi se na krim. dobrom poznavanju pojavnosti kd koje je budu i predmet istra ivanja. Relevantnost hipoteze zna i prikladnost za rje avanje problema za koji je postavljena. Kriminalisti ko profiliranje-temelji se na saznanjima bihevioristi kih i kriminalisti kih znanosti. 16 . planiranje u kriminalisti kom istra ivanju Planiranje je postupak svjesnog odabira i razrade ciljeva i metoda. izvori saznanja (dokazni kriterij) te 3. prijava podnose pojedinci ili dru tv. vrste saznanja za kd A) operativni rad policijskog slu benika prikupljaju i obavijesti usmjerenim za odre eno kd ili o tome saznaje slu ajno B) kaznena prijava pisana ili na dr.. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be). ili na pojedine njegove dijelove 4. prijava podnosi policija y privatna kaz. raspored poslova i 5.prediktivne mo i).a ne zna se je li to istina i od koga potje e vijest E) javna priop avanja-dvije skupine sadr aja koji se prenosi:autorski prilozi kao vijesti.8. To su: 1. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 10. odvjetniku y slu bena kaz. st. du nosti. potrebne radne operacije 4. narav kaznenoga djela (morfologijski kriterij). redoslijed radnji. prikupljanje podataka 3.o. U kriminalistici relevantnost verzije odre uju tri kriterija. prijave anonimna nema potpisa a na pseudoanonimna ima la an potpis C) samoprijava po initelja-relativno rijedak slu aj D) javni pogovor preno enje vijesti o tome kako je po injeno neko kd ili da je odre ena osoba po initelj djela.a ne policiji y anonimne i pseudoanonimne kaz. 5. ciljeve 2. upu ena izravno ili posredno dr . plodnosti (eksplanatorno .temelje se na kriminiografiji tj. Strate ki ciljevi planiranja za kriminalisti ko istra ivanje ure eni su postupovnim propisima:tra enje odgovora na temeljna postupovna pitanja.kolumne(izravno po injeno kd ili se mo e zaklju iti da je po injeno kd ili saznati o po initelju kd) i oglasi (sadr e usluge koje su kd) Me usaznanja. Ona je u sredi tu planiranja rada koje mora predvidjeti 1. 2. postupovne radnje kojima se provjeravaju kakvo a i stupanj saznanja koja iz njih slijede (postupovni kriterij). na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu . 9. subjekti izravno d. jednostavnosti. predmet.

operativna osnova djelovanja. odre en i 3. koje ovaj daje usmenim ili pismenim priop avanjem odre enog sadr aja. Izvidna radnja ima svoj najva niji vid u prikupljanju obavijesti od gra ana. Prema strukturi: jednostavni i slo eni.promatrano u perspektivi budu eg vjerojatno kaz. Njihovi u estaliji pojavni oblici su obrasci. Prikupljanje obavijesti od gra ana. naziva informativno ispitivanje (informativni razgovor-u sud.takti ki na in najsvrhovitiji je i najprikladniji na in obavljanja istra ivanja. postupka. Pojava kd smatra se kao sustavno-strukturni model. informaciju tj. Kod sukcesivnog modela bilje enja zahtijeva se da zapis bude 1. iskaz o stvari. procjenu. Takti ka kombinacija je konkretni plan postupanja. usporedbu 17 . Za svjedoke za koje se o ekuje da e govoriti istinu vrlo je korisna primjena spoznajnog interviewa ( u praksi se taj oblik ispitivanja provodi u 5 stadija: uvod . Ispituju se osnovna pitanja (izja njenje o injenici) te pojedinosti o injenici. psihologiji). Tako er su isklju ena kapciozna i sugestivna pitanja te uporaba obmane. Mo e biti op i (primjenjiv na sve situacije kd) i posebni. Polazi te planiranja istra ivanja u konkretnom predmetu je situacija pojave kd te se ona istra uje kao stvarna cjelina me usobno uvjetovanih sastojaka. okolnosti koje su poznate i izvori koje valja razjasniti ili pribaviti. Sadr aj obavijesti bilje i se u slu benoj zabilje ki. Takti ko rje enje je daljnja konkretizacija planskog postupanja. Priznanje-sadr aj izjave kojom osumnji enik priznaje djelo zbog kojega se ispituje. Osumnji enik nije du an davati obavijesti. uklu uje izjave 2 skupine j osoba: vjerojatne okrivljenike i vjerojatne svjedoke. Izjava koju daje vjerojatni svjedok naziva se interview.-takti ni na in. snimanjem) i sukcesivno (diktiranjem u zapisnik).otvoreno izlaganje .zavr etak. razmjeran Sastavljanje slu bene zabilje ke u obavijesnom ispitivanju bitno se razlikuje od zapisnika.analiza pam enja revizija sadr aja . Operativni modeli pojavljuju se kao jednostavni i slo eni. sheme. 6.. 3 komponente svakog ispitivanja su : okolnosti o kojima se ispituje. Kriminalisti ko. kori tenjem odre enih vje tina).jer u odnosu na prikupljene podatke omogu uje prethodnu provjeru.kao ni vjerojatni svjedok. Cilj obavijesnog ispitivanje ne smije biti priznanje osumnji enika nego prikupljanje obavijesti. Metode planiranja su raznovrsne. Pri obavijesnom ispitivanju osumnji enika izjava mo e biti zabilje ena simultano (pisanjem. To su osnove za planiranje oblikovane kao krim. jasan 2.Planiranje se u krim. prikupljanje obavijesti od gra ana -izvidna radnja Tra enje se predmetno odnosi na obavijest koju ovdje treba shvatiti kao priop enje odre enog sadr aja. Izjava mora biti dana svojom voljom te se ne smije na nju utjecati primjenom fizi ke ili psihi ke sile. Na temelju prikupljenih saznanja i daljnjih istra ivanja stvaraju se modelske strukture tipske situacije. upitnici. Izjava koju daje vjerojatni okrivljenik pribavlja se na na in koji se u krim. svojstvu ili odnosu. Izjava o priznaju mo e biti istinita i neistinita. predmetu ostvaruje stvaranjem operativnih modela i razradom konkretnih planova. a njihova je bitna zna ajka tipicitet. prijetnje. primjenom sredstava kojim se utje e na svijest i volju ispitanika.

glavobolja i zubobolja. Poligrafsko testiranje Poligrafsko ispitivanje obavlja se na osnovi potpune dragovoljnosti osobe.2. Bolje je skupljati obavijesti od svjedoka o evidaca nego od ostalih.oftalmometrija i pupilometrija (prilikom ugodnih podra aja zjenica se iri.na temelju poziva i 3. ispitanika se treba pitati je li spreman na ispitivanje. Mogu e je prikupljanje obavijesti i od osobe koja se nalazi u pritvoru ali ako za to postoji svrha i odobrenje suda na temelju pisanog prijedloga.i da je na osnovi toga mogu e utvrditi prokrvljenost odre enog dijela tijela.nevinoj osobi ne kazuje ni ta o djelu koje je predmet ispitivanja. a ne na samom krivcu i emocionalnom sadr aju pitanja 3.pomno prou iti prijavu.-nalikuje tipaljci koja se stavlja na prst ispitaniku Analizalizator stresa u glasu. 18 .a u suprotnome se skuplja). Poligrafi standardne konstrukcije baziraju se na bilje enju paremetara rada kardiovaskularnog sustava. direktni testovi ili testovi s kontrolnim pitanjem . te on mo e to i odbiti. konkretnosti podataka. Interpretacija poligrama zahtjeva stru nost-znanje i iskustvo. Policija prikuplja obavijesti i od osumnji enika u razli itim situacijama.kontinuiteta provjere i 3. tjelesna iscrpljenost od fiz. Mo e se koristiti i dodatnom opremom za preciznije o itavanje osnovnih parametara. Neke od pomo nih poligrafski metoda su pletismografija ( zasniva se na injenici da je ljudska ko a prozirna. monitor sr anog ritma. testovi vrhunca napetosti-polazi od pretpostavke da e po initelj kd intenzivno emotivno reagirati nakon la nog odgovora na kriti ku injenicu koja je u testu uklopljena u dr.biti li en bilo kakve predrasude.ima te i te na spoznaji krivnje i signifikantnosti pitanja. strah zbog la ne sumnje u nju. npr. injenice sli nog zna enja za nedu nu osobu. testovi poznavanja kriti nih injenica. urnog postupanja. gdje i kada vodi razgovor. 7. To su : 1.Posebno se ure uje provjera alibija koja se zasniva na na elima: 1. Osim alkoholizma. O poligrafskom ispitivanju sastavlja se zapisnik. Cilj je da se utvrdi zna li ispitanik pojedinosti koje su poznate samo po initelju.disanja i elektri ne provodljivosti ko e.nu no je utvrditi osobe koje mogu dati obavijesti o kd i po initelju. Najva niji su slu ajevi : 1. Poku aji suzdr avanja fiziolo kih reakcija uglavnom su neuspje ni i kontraproduktivni.paziti kakva pitanja postavlja. rada. 2. od uhi enika.narkomanije na poligrafsko ispitivanje mo e utjecati i npr. Da bi se pristupilo tra enju obavijesti od gra ana. Tako er nije mogu e ili po eljno testirati ba svaku osobu jer postoje odre ene skupine ljudi koje zbog svojih fiziolo ko-psiholo kih karakteristika nisu podobne za testiranje. Pri odabiru slu ajeva za poligrafsko testiranje najprimjereniji su oni slu ajevi kod kojih su glavni detalji poznati po initelju kd. zabrinutost Prije testiranja. U praksi su rijetki slu ajevi kada gra ani samoinicijativno dojavljuju policiji obavijesti.psihoze. slu benicima. Potrebno je prona i specifi nu reakciju ispitanika na pojedina pitanja. bez poziva 2. Sastavni dio poligrafskog ispitivanja je razgovor nakon zavr etka testiranja-poslijetestni razgovor. Policijski slu benik se za razgovor mora pripremiti. Isklju ena je primjena sile u bilo kojem obliku. Operativni testovi su oni koje ispitiva sastavlja i primjenjuje u rje avanju konkretnog problema.osobama koje su s njim u vezi i polic.

granice 8. osiguranje mjesta zlo ina Cjelina aktivnosti koja se provodi ve od stadija otkrivanja kd te se nastavlja po potrebi i tijekom i nakon zavr etka o evida. Nadzor tel.cijele situacije.osumnji enika Zabranjuje se pristup i kretanje po mjestu doga aja nepozvanim osobama.ali mogu i dr. Iz razloga humanosti dopu taju se izmjene injeni nog stanja na mjestu budu eg o evida npr. da se po initelj slu i njihovim priklju cima na telekomunikacijski ure aj. Traju dok za njima postoji potreba ili do pravomo nosti presude (max. Mjera se mo e odrediti prema po initelju i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da po initelju ili od po initelja iz kataloga kd prenose priop enja i poruke u svezi s djelom tj. ovla tene osobe ili gra ani.zadr avanje svjedoka o evidaca. Cilj: za tita tragova i predmeta kd.osiguranje obavljaju policijski slu benici.prikupljanje obavijesti Posebni slu ajevi osiguranja mjesta doga aja jesu oni kad na mjestu doga aja ima mrtvih osoba ili su velike tete. zabrana pribli avanja odre enoj osobi 5. zabrana napu tanja boravi ta 2.8. zabrana uspostavljanja i odr avanja veze s odre enom osobom 6. pru anje pomo i rtvama.koje se sastoji u tajnom nadzoru razgovora to se vode sredstvima komunikacije na daljinu. razgovora i komunikacija na daljinu dr.Osiguravaju se tragovi i predmeti. Mjere opreza su: 1. privremeno oduzimanje putne i dr.. 19 . razdvajanje potencijalnih svjedoka i presumptivnih okrivljenika radi spre avanja bilo kojeg oblika komunikacije i stavljanje pod siguran i u inkovit nadzor. zabrana poduzimanja odre enih poslovnih aktivnosti 7. Prije oduzimanja slobode moraju se iscrpiti mogu nosti osiguravanja nazo nosti osobe bla om mjerom.a nakon podignute optu nice/optu nog prijedloga pa do pravomo nosti presude sudac pojedinac ili predsjednik vije a ili dr. 10. 9. Slijedi udaljavanje nepozvanih osoba i znati eljnika.odnosno kad prijeti opasnost ljudima i okolini. zabrana posje ivanja odre enih mjesta ili podru ja 3. isprave za prijelaz dr . Tijekom istrage o njima odlu uje istra ni sudac. privremeno oduzimanje voza ke dozvole Mjere opreza su vremenski ograni ene. U pravilu. provjera uspostavljenih telefonskih poziva Izvid uklju uje 2 oblika: nadzor i tehni ko snimanje sadr aja komuniciranja. sredstvima sastoji se u presretanju komunikacijskih poruka. tijelo suda. obveza okrivljenika da se povremeno javlja odre enoj osobi/dr .). Radnje osiguranja mjesta doga aja uklju uju i urnu identifikaciju osoba. privremeno ograni avanje slobode kretanja Sud prema okrivljeniku mo e odrediti mjere opreza kad postoje uvjeti za odre ivanje pritvora. tijelu 4.

podataka programa i sustava. Pretraga stana/osoba/predmeta 3. IMEI . Analiza 4. 11. -informacije koje se odnose na mre u -tko sve koristi ra . dokazima : 1. softveru. sustav. kamere. printeri. be i ni router. skeneri. dokaza : 1. elektroni ki tj.bez posebnog naloga.. O evid 2. temeljem policijskog zakona/po starom ZKP -u. zapisi su memorijske jedinice (tvrdi disk/cd/dvd/usb.Tehni ko snimanje je djelatnost tajnog bilje enja zvu nih ili opti kih signala. Treba razlikovati tu izvidnu radnju od posebne dokazne radnje . mobiteli. primanje i davanje mita itd. Prezentacija na sudu Tijekom hitnih mjera i radnji prikupljaju se : -podaci o ra .. Obuhva a ispis tel. zapisa Dig.. uvanje 3. ra .. switch). Dokumentirati sve povezanosti ra unala 20 .identifikacijski broj mobitela IMSI . Privremeno oduzimanje predmeta ZAPISNIK o o evidu : 1. Sto vise detalja o zate enoj opremi 2. Fotografirati i opisati stanje i stra nju stranu ra unala 4. ra unala. poziva i lociranje mobilnih ure aja (kod traganja za nestalim osobama). dokazi se nalaze na nositeljima dig... tko je odgovoran -koliko se o ekuje od izuzetne opreme -koliko podataka ce trebati snimiti/kopirati -podaci o backup-u 3 DOKAZNE RADNJE u svrhu prikupljanja dig. op. Identifikacija i prikupljanje 2. Stanje i lokaciju svakog ra unala 3. cjelovitosti i dostupnosti ra . gps. hardveru. dokaza su mre ni ure aji (be i na kartica.) Ostali izvori dig. Provjera uspostavljenih tel. Nadzor i tajno snimanje uklju uje razli ite situacije npr. digitalni dokaz Kod "pravih" ra unalnih kd . sustavu.nadzor i tehni ko snimanje razgovora samo uz nalog suda. prijevara Ra unalna tehnologija kao objekt napada i kao sredstvo po injenja kd Dig. krivotvorenje i ra . kontakta Izvidna radnja ..povreda tajnosti.identifikacijski broj SIM kartice FAZE postupanja s dig.

a) Nadzor i tehni ko snimanje telefonskih razgovora. Kaznena prijava podnesena dr. kaznena prijava Kaznena prijava je pisana ili na dr. vlasti u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadle nosti ili e prijavu podnijela privatna osoba. To se osobito odnosi na policijske slu benike i dr. ali da bi dr avni odvjetnik mogao postupati. prijave. Mogu se poduzeti za to no odre ena kd (katalog kd).o. Predstavljaju ja i zahvat u ljudska prava te su ure eni na poseban na in-Okvirna pravila su u ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik ili slu bena zabilje ka. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu benoj du nosti. slu bene osobe. Podnositelj prijave mo e biti poznat. Prva je supsidijarnost-poduzimaju se samo ako nema mogu nosti provo enja op ih izvida ili je poduzimanje op ih izvida povezano s nerazmjernim te ko ama. ovisno da li ih je podnijelo tijelo dr . Glavni je povod za pokretanje kaz.. Podno enje kaz. Dokumentirati zapise ili lozinke ako su negdje zapisane 6.5. prijave obvezatno je u zakonu predvi enim slu ajevima.upu ena izravno ili posredno dr . tijelu odmah se dostavlja nadle nomdr avnom odvjetniku. Odre uje ih istra ni sudac na zahtjev d.a njihovo trajanje je vremenski ograni eno i podlo no nadzoru suda. La no prijavljivanje je prema uvjetima iz KZ kazneno djelo. knjige 12. prijava protiv poznate osobe trebala bi sadr avati: 21 . s prikrivenim identitetom ili nepoznat. posebne dokazne radnje Posebni izvidi razlikuju se od op ih izvida prema ve em broju zna ajki. Razlikuju se privatne i slu bene kaz. Mo e biti protiv poznatog ili nepoznatog po initelja. Fotografirati i popisati sve inf. Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave. odnosno sredstava za tehni ko komuniciranje na daljinu b) Ulazak u prostorije radi provo enja nadzora i tehni ko snimanje prostorija c) Tajno pra enje i tehni ko snimanje osoba i predmeta d) Uporaba prikrivenih istra itelja i pouzdanika e) Simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine f) Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela g) Sravnjivanje ra unalnih podataka h) Pru anje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova 13. postupka. odvjetniku. Kaznena prijava je usmena ili pismena.

Kod obja njavanja kaznenih djela silovanja potrebno je dobiti odgovore na 9 pitanja kriminalistike te ih poduprijeti sa jo i drugim odgovorima sa kriminalisti ko takti kog stajali ta ili osnova kao npr. imena roditelja. pedofilija) je povezan s korupcijom.a) Ime i prezime po initelja i adresu. f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). da li je djelo po inio pojedinac ili grupa. c) Naziv i zakonski lanak odre enog kaznenog djela iz Kaznenog zakona mo emo navesti. postoje li tragovi na odje i i obu i navodnog silovatelja. da li je bilo suu esnika. metodika (seksualni delikti. pismena koja mogu pomo i dr avnom odvjetniku i policiji u provo enju izvida. sa svjedocima i sa osumnji enikom. treba prilo iti sve dokaze kojima raspola emo. ali to nije nu no. a ponekad provesti psiholo ko-psihijatrijska vje ta enja -hitno osigurati mjesto doga aja i prona i eventualne svjedoke -hitno pristupiti provo enju o evida -planiranje krim. imena osoba koje imaju saznanja o po injenom kaznenom djelu.). d) Nu no je navesti na osnovu kojih dokaza i injenica proizlazi da je prijava osnovana: 1. naravno ak raspola emo tim o podacima. Organizirani kriminal (droga. suo enje s po initeljem itd. b) to detaljnije opisati doga aj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme po injenja kao i druge okolnosti koje mogu pomo i policiji i dr avnom odvjetni tvu u daljnjem radu. trgovanje ljudima. dr avnog odvjetnika ne ve e kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budu i da on odlu uje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvr enih podataka i injenica. Naime. e) Ime i prezime o te ene osobe i njegova adresa. dr avni odvjetnik mora tu prijavu rije iti uz obavijest o te enoj osobi. Teme iz krim. Ako je kaznenu prijavu podnijela odre ena osoba. ginekolo ki i sudsko-medicinski. 2. i ako raspola emo tim podacima. Napominjemo kako dr avni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave. Samo obja njenje silovanja nije lak posao jer da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja potrebno je poduzeti sljede e: .to prije izvr iti tjelesni pregled rtve i medicinski pregled: op i. 22 . nasiljem itd.obrade -obavljanje razgovora sa rtvom. navesti godine starosti po initelja. prostitucija. 14. i sl. zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lak e odrediti o kojoj se osobi radi. organizirani kriminal) Kod seksualnih delikata je bitno da rtve ne prijavljuju zbog straha od sekundarne viktimizacije (osuda okoline.