KRIMINALISTIKA 29 PITANJA I ODGOVORA

Modly Q&A 1. pojam verzije, podjela i na in kori tenja u postupku (formalnom i neformalnom) Verzija-kriminalisti ka hipoteza, jedna je od vi e hipoteza koja obja njava nastanak, svojstva, me usobne veze, odnose i okolnosti pojave kd, zna ajki, stanja i odnosa po initelja, rtve te druge okolnosti u vezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano,nasumice,prolazi planski. Za sud koji donosi odluku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. Spoznajna osnova sudske odluke mora po i od toga: a) da su postavljene sve mogu e verzije b) da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u c) da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljena na valjanim dokazima d) da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka e) da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak Polazi te postavljanja verzije su prikupljeno saznanje (i intuicija) Podjela verzija: Prema logi kometodolo ki m kriterijima prema dosegu Prema vremenu Prema me usobni m odnosima Kategorijalna podjela Prema modelu dokazne strukture

preliminarne

glavneverzija o predmetu istra ivanj a

retrospektivne

podudarne

kriminalisti k e

Jednostavne i slo ene

radne

pomo neverzija o pojedinim sastojcima kojima se provjerava gl. verzija

prognozne,sukcesivn e ili simultane

isklju ive

postupovne

Konvergentn e i divergentne

kona ne

neutralne

Verzije s izravnim i neizravnim dokazima Koje se odnose na odlu ne ili dr. injenice 1

Polazi te kriminalisti kih verzija su indiciji. Otuda se i nazivaju indicijalnim kriminalisti kim, heuristi kim, otkriva kim verzijama. Verzije su naj e e retrospektivne, a kada slute kao temelj planiranja i poduzimanja odre ene radnje ili radnji, imaju prognosti ko zna enje. Postupovne verzije po ivaju na dokazima. To su postupovne, silogisti ke, dokazne verzije. Istra ne verzije-umjesto indicija ovdje su elementi verzije dokazi ili indiciji(u postupovnom smislu dokaznih injenica) Verzije raspravnog suda-temelje se na dokazima ili indicijama,ali u postupovnom smislu kao dokaznim injenicama. Verzije glavnih pitanja kriminalistike 1. TO kazneno djelo 2. TKO - po initelj 3. GDJE mjesto kd 4. KADA - vrijeme 5. KAKO modus operandi 6. IME instrumenta sceleris 7. ZA TO - motiv 8. S KIM - sudionici 9. KOGA ILI TO - rtva

Provjera verzija. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje, (verifikaciju) svih valjanih verzija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 1. relevantnosti, 2. provjerljivosti, 3. plodnosti (eksplanatorno - prediktivne mo i), 4. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 5. jednostavnosti. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be), ili na pojedine njegove dijelove. Verzija mo e biti provjerljiva konkluzivno (kad se istinitost verzije utvr uje sigurno), ili parcijalno (kad je njena istinitost tek vjerojatna). Verzije koje sadr e indicije po naravi stvari samo su parcijalno provjerljive. Na osnovi toga da li se hipoteza mo e potvrditi ili opovrgnuti opa anjem, razlikuje se izravna (direktna) i posredna (indirektna) provjerljivost. 2. Pretraga stana i dr. prostorija takti ko-tehni ki aspekti Na in pretrage stana uvjetuju cilj pretrage i predmet,veli ina stana,vremenski i prostorni uvjeti u kojima se ona poduzima,raspolo iva tehni ka sredstva i broj slu benika koji su na raspolaganju. Pristup zgradi temelji se na pribavljenom nacrtu objekta i okoline. Najprije se izvr i blokada u cilju onemogu avanja bijega osoba. izno enja predmeta i sl. 2

obrtni ke i druge servisne radionice.no mo e se pretraga provesti i bez njegove nazo nosti (uz pridr avanje zakonskih propisa) ak i protiv njihove volje (prema pravilima o sredstvima prisile). skup okolnosti koji se mo e ozna iti kao postupovna situacija -prvo ispitivanje treba biti rezervirano za najiskusnije ispitiva e.obavijest o optu bi . Ako se otpor ne o ekuje. stadij u kojem se radnja provodi 2.sloboda i ravnopravnost u predlaganju i izvo enju dokaza .predmet) Ispitivanje okrivljenika je postupovna radnja kojom se dolazi do iskaza okrivljenika kao dokaza.pravo na tuma a -bitna je presumpcija nevinosti i sklop prava na javni postupak odre ene kakvo e pred zakonom ustanovljenim.sklonostima i eljama okrivljenika. Mogu e je koristiti za titne pse zbog blokade prostora oko zgrade. Pretraga mora imati sustavni raspored. U pretragu drugog prostora spadaju uredi.ind. svojstva okrivljenika 3.naj e e se koriste sredstva uobi ajene namjene:odvija i. Vlasnik ili korisnik stana ima pravo biti nazo an pretrazi. Uz to mogu a je upotreba specifi nih ure aja i alata. istra ni sudac. Pretraga stana uklju uje i pretragu stvari koje su u stanu npr. kole. Kod pravilne procjene predvi eni su i policijski slu benici za blokadu zgrade.ponekad uz pomo stru njaka.kako bi se temeljem njenih nesvjesnih reakcija formirali odre eni zaklju ci.neovisnim i nepristranim sudom u razumnom roku Ispitivanje provode: policijski slu benik.nalog za pretragu predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja. eki .soc.vrijeme.pravo na branitelja . koji su smje teni u poseban kov e i za obavljanje pretrage. Pretra uju se prostori koji su u neposrednoj uporabi. ispitivanje okrivljenika s naglaskom na stvarne elemente (mjesto. Ne smiju se pri pretrazi izgubiti iz vida i drugi psiholo ki elementi koji se temelje na slijede em: tra e i tajna skrovi ta. pogoni. 3 .spre avanja bijega osoba te pse traga e. dr avni odvjetnik. raspravni sudac i lanovi vije a te branitelj i o te enik.sloboda obrane .vjerski objekti 3. su: . okrivljenika u u em smislu i optu enika. Nakon toga se odre uju svjedoci pretrage (punoljetne osobe). -dokaz je samo ako je provedeno prema odre enim postupovnim pravilima Klju na jamstvena pravila. okru enju. u suprotnom se najprije poduzimaju mjere za suzbijanje otpora.klije ta i dr.potrebno je pridr avati se propisanog redoslijeda radnji. Ispitivanje okrivljenika obuhva a ispitivanje : osumnji enika. Pristup ispitivanju okrivljenika odre uje: 1.ali i oni koji nisu.ugostiteljski objekti. Ispitivanje je radnja u kojoj okrivljenik aktivno sudjeluje. trezor. Prilikom pretrage zgrade.nepovredivost osobe . prostora koji se pretra uje.trgovine.detektori metala Iz vida se ne smije ispu tati osoba protiv koje je pretraga usmjerena. Prije ispitivanja treba se informirati o osobnim prilikama.katkad izostavimo pogled prema stvarima koje su nam ispred nosa . ure ena me unarodnim izvorima.pravo na utnju .Kad policija izvr ava naredbu suda o pretrazi.bolnice.stana i dr.ru na prijenosna blagajna.

Zabranjena je upotreba varki.medicinska sredstva npr.daju pouke o pravima ispitanika tijekom ispitivanja Ispitiva i koriste taktiku itanja misli u kojima se stavljaju u polo aj ispitanika. Tijek ispitivanja: U po etnoj fazi uspostavlja se komunikacijski odnos izme u ispitiva a i ispitanika. Je li crveni automobil jurio velikom brzinom? Priznanje-mora biti dovoljno opse no da obuhvati one elementekoji su potrebni da se pokrene kaz. -ne smije se dovesti do iscrpljivanja ispitanika U sredi njem stadiju imamo poseban odnos izme u ispitiva a i ispitanika.Potrebno je odbaciti predrasude o ljudima te se s ispitanikom treba uspostaviti kontakt i nalaziti se u njegovoj neposrednoj blizini. sredstva npr. ispitivanje svjedoka. va nim okolnostima. Jeste li vidjeli nalet automobila na pje aka? y nepotpuna disjunktivna ne isklju uje i druge mogu nosti osim onih koje su u pitanju npr. Posebne kategorije pri ispitivanju okrivljenika su maloljetnici i osobe s du evnim smetnjama. Za tehni ku izvedbu ispitivanja va ne su neke stvarne okolnosti kao to su kabinetska atmosfera Posebnu va nost ima jezik i ton ispitivanja. svjedoci koji imaju izravna opa anja injenica tzv. a odgovaraju a pitanja valja postaviti poslije toga. strujni udar Tako er se ne smiju postavljati sugestivna pitanja koja bi navela ispitanika na neto ne odgovore.prijetnje..tipologija svjedoka. svjedok o evidac 2.iskaz svjedoka.a pitanja moraju biti kratka. Vi ste vidjeli crveni auto.la nih obe anja. Ispitivanjem svjedoka u postupku dobiva se poseban dokaz.treba ga pustiti da la e.po initelju i dr.zar ne? y odlu na na pogre an na in poti u prisje anje npr. 1. izravnih opa anja Svjedoci se tako er dijele na: y dobronamjerne y neprijateljske i prijateljske y zainteresirane i nezainteresirane 4 . osobe . Je li automobil bio crven? Kapciozna pitanja Ispitiva smjera brzom odgovoru na pitanje koje ima pogre nu ili neprovjerenu premisu npr. Svjedok nije stranka nego sudionik postupka. lobotomija. Je li automobil bio crvene ili tamne boje? y ekspektativna. Dokaze treba predo avati postupno. Sugestivna pitanja mogu biti: y potpuna disjunktivna-ne dopu ta se drugi odg. svjedok po uvenju kao iskaz iznosi sadr aj koji mu je priop en od 3.specifi nost ispitivanja s obzirom na spol i dob Svjedok je osoba razli ita od okrivljenika. za koju je vjerojatno da e mo i dati obavijest o kd. Ako ispitiva utvrdi da ispitanik la e. 4. progon.sile.precizna i jasno oblikovana.od slabijih prema ja ima.potvrdna i odre na npr.prijetnju ili obmanu prema ispitaniku. Ispitaniku treba omogu iti da u neometanom neprekidnom izlaganju iznese sve to zna o kd. Ispitiva mora povremeno pokazivati da se naljutio a ponekad i znakove prijateljstva. o kojem nema vl.postavljaju se pitanja ad personam. Ispitiva ne treba stvarati utisak da razja njenje slu aja ovisi od priznanja okrivljenika.ali iskaz mora detaljno bilje iti. Nedopu teno je primjenjivati silu. teh. osim da ili ne npr.

posrednim postavljanjem pitanja 4. ure ajima 3. 1. snimanjem teh.oprezan svjedok. nervozni svjedoci . uz pomo stru ne osobe 2. ispitivanje starijih.zdravlje.tjelesnu nepovredivost.konkretna Treba se misliti o metakomunikacijskim klju evima-kako svjedok eli da njegovo svjedo enje bude protuma eno.Prema zna ajkama iskaza dijele se na: y povr ne . svjedok homo duplex. ta ti svjedok. svjedoci dobri govornici Ispitivanje svjedoka je sli no kao i ispitivanje okrivljenika. svjedok o vladanju . neobrazovan ali prirodno inteligentan tip svjedoka-ne razlikuje bitno od nebitnog . posebne skupine svjedoka: y ranjivi svjedoci su osobe koje uslijed posebnih svojstava ili posljedica kd ne mogu bez opasnosti za vlastita prava i slobode sudjelovati u kp na na in koji je op enito propisan za svjedoke. O evid je postupovna radnja koju poduzimaju tijela postupka. Tre i stadij predstavlja postavljanje pitanja nakon stadija spontanog iskaza. a u propisanim slu ajevima i policija.osoba za koju postoji vjerojatnost da davanjem iskaza ili davanjem odgovora na pojedina pitanja mo e izlo iti sebe ili bliske osobe ozbiljnoj opasnosti po ivot.siguran i nesiguran svjedok . ispitivanje mlade i i djece kao ranjivih svjedoka: 1. Postoje jo i indiferencirani svjedoci koji nastoje izbje i ili im prije zavr iti ispitivanje. utljivi svjedok. ambiciozne opisiva e i tuma e Imamo i podjelu na svjedoke koji opisuju i svjedoke koji obja njavaju (deskriptivni i interpretativni). Naj e e se poduzima radi: a) utvr enja radi li se u konkretnom slu aju o kd b) razja njenja o kojem se kd radi c) prikupljanja tragova d) pronala enja i utvr ivanja identiteta rtve e) utvr ivanje vrste i razmjera tete f) ispitivanja vjerodostojnosti tragova 5 . Prvi stadij po inje utvr ivanjem identiteta i dr. inteligentan tip svjedoka . svjedoka y ugro eni svjedoci. ispitivanje ena kao ranjivih svjedoka.uloga stadija i dr. stra ljivi svjedoci . harmoni ne opisiva e . bez nazo nosti suca i stranaka u prostoriji gdje je dijete 3. pitanja ad personam te priop avanja svjedoku za to se poziva i u vezi s kojim slu ajem.slobodu ili imovinu ve eg opsega 5. U drugom stadiju poziva se svjedok da u slobodnom izlaganju iznese sve to zna o slu aju dok je ispitiva prividno pasivan. suvi e subjektivni svjedoci. svjedok u esnik .bolesnih osoba ili osoba s tjelesnim manama kao ranj. tvrdoglavi svjedok .kratka.kd obiteljskog nasilja ili kd u kojima spolnost ima klju nu/zna ajnu ulogu 2. nespretni svjedoci.jasna. instrumentalni svjedoci . o evid. Na kraju ispitivanja provjerava se istinitost sadr aja iskaza osobe ili provjerom ostalih raspolo ivih dokaza ili provjerom prikladnosti osobe za davanje istinitog iskaza.ena je ranjivi svjedok ako se radi o rtvi seksualnog kd. Trebaju se postavljati op a pitanja.

utvr ivanje prostora na kojem se nalaze tragovi kako bi ih se za titilo od propadanja ili o te enja Mjesto o evida-prostor koji je u svezi s kim djelom Predmet o evida je svaki objekt.na elo potpunosti. Stati ki i dinami ki dio o evida ne smiju se. istra iva ke usluge Prvi zahvat.na elo lojalnog prikupljanja dokaza. Stati ki stadij o evida svodi se na pregled lica mjesta i utvr ivanje op ih uvjeta u kojima se doga aj zbio. Obavlja se pregled ire okoline.treba obi i mjesto doga aja bez ula enja u njegov prostor. -plan rada za dinami ki stadij o evida Dinami ki stadij o evida sredi nji je dio istra ivanja mjesta doga aja.na elo temeljitosti i upornosti.potrebne radnje razvijaju se u vi e smjerova (3 skupine) : 1.na elo pravodobnosti.micanja.bez obzira gdje se nalazi. djelom.osiguranje mjesta doga aja i orijentacijsko-informacijski stadij. tehni ke usluge 3.ako je dostupan.dinami nija.osobito njegovim diskontinuitetom i disperzijom njegovih elemenata.vremenskim prilikama u vrijeme zapo injanja doga aja.prikupljaju se tragovi i predmeti vezani sa kd bez dodirivanja. funkcije koje se moraju ostvariti na mjestu o evida: 1.a naj e e i ne mogu.na elo najboljeg dokaza.Na ela: na elo metodi nosti i dosljednosti kod provo enja dokaza. radnje pru anja pomo i i otklanjanja daljnje opasnosti 2. Na elno.na elo takti ko-tehni ke slobode. Utvr uje se to no mjesto kaznenog doga aja. Ovaj stadij ima nagla en istra iva ki karakter.na elo kriti nog prila enja postupanju Organizacija istra ivanja mjesta doga aja kod o evida pojam je koji obuhva a 3 gl.donosi se odluka o tome kako e se izvr iti o evid.pod uvjetom da je u relevantnoj vezi s kaz.na elo programiranja o evida.kad to zahtijeva stanje na licu mjesta. Prikupljaju se podaci o atmosferskim prilikama.otkriva i fiksira pojedine predmete i tragove i njihov me usobni odnos.u praksi mehani ki odvajati jer se esto u prirodi stvari u hodu o evida izmjenjuju. Orijentacijsko-informacijski stadij o evida zapo inje dolaskom o evidnog tijela i tima na mjesto doga aja. koordinacija i integracija napora 2. Tijelo prima izvje e od policijskih djelatnika.tra i.ako su oni osigurali mjesto doga aja.na elo racionalizacije djelovanja. 6 .ili obavlja razgovor s drugim osobama koje su osiguravale mjesto doga aja ili imaju neka saznanja o samom kd.raznih prostorija i sl.mijenjanja polo aja Te i se sintetiziranju saznanja prikupljenim u ranijim stadijima:izlazak na mjesto doga aja. Nakon dolaska na mjesto doga aja. Na in njegova provo enja diktiran je konfiguracijom terena i dimenzijama prostora kaz.na elo objektivnosti. Ekipa je aktivnija. utvr ivanje osoba koje mogu dati informacije o doga aju 3. na elo to nosti tijekom o evida.na elo sustavnosti provo enja o evida.obuhva a prve poduzete policijsko-takti ne radnje radi obrane od opasnosti i/ili rasvjetljavanja kd -policija mora utvrditi mjesto gdje se ne to zbilo i prikupiti informacije koje su nu ne za preliminarnu kriminalisti ku diferencijalnu dijagnozu. doga aja.

sheme. izazivanje i "skidanje" otisaka papilarnih linija folijama. 6. po mogu nosti s nositeljem traga. 7. samostalan s nagla enim tehni kim karakteristikama.U dinami kom stadiju se pogotovo mora izvr iti tzv.crte i. na ini fiksiranja injeni nog nalaza kod o evida i dokazni zna aj fiksiranog nalaza Sve prona ene injenice i okolnosti o evida treba trajno i u potpunosti sa uvati od uni tenja ili zaborava. Snimci mjesta doga aja (vizualne i auditivne tehni ke snimke). prije svega fotografija su samostalan procesni dokaz sui generis.. Sav dokazni materijal mora se registrirati u njegovom izvornom obliku.maketom i sl.fotografije. estice baruta. 6.Tako er se u ovoj fazi obra uju tragovi. Finalni stadij sastavljanje zapisnika o o evidu.) 4.mehani ki zapisnici (magnetofon. to ote ava prepoznavanje. U odnosu na osobe.kad se ustanovi da je to potrebno. Dolazi do va nog takti kog na ela kontrolnog provjeravanja u injenih mjera i radnji i eventualnog ponavljanja nekih od njih. razgledanje objekata prepoznavanja i davanje suda o identitetu i neidentitetu.opisivanje rije ima i sastavljanje zapisnika o o evidu 2. filmske kamere. Tragovi i predmeti kaznenog djela moraju biti osigurani i fiksirani u onom stanju u kojem su zate eni. Radnju ine: opisivanje objekata prepoznavanja. katalogiziranje predmeta o evida.uvjet za prepoznavanje je primjena metode osobnog opisa prema kojoj svjedok prvo opisuje osobu koju e prepoznati. Prepoznaju se osobe.ostali posebni na ini fiksiranja tragova i predmeta kao to su mula iranje (odljevci)... 7 . Zapisnik o o evidu je s dokaznog gledi ta dokaz ispravom.grafi ki na ini (skice. Grafi ki prikazi i drugi prilozi zapisnika o o evidu (crte i i skice) su posebna vrsta dokaza . objekti.le evi i dr. Prepoznavanje osoba (takti ni aspekt. zatvoreni TV sustavi.) 3. Osnovni na ini fiksiranja injeni nog stanja su: 1. nacrti.specifi ni dokaz ispravom. zahtjeve glede sadr aja .. pakiranje corpora delicti.uloga vremena ) Prepoznavanje je identifikacijska metoda i posebna vrsta iskaza osoba.. To se ini adekvatnim fiksiranjem. aserviranje predmeta i tragova i njihovo prilaganje u zapisnik.. Kontrolni stadij o evida o evidno tijelo i lanovi o evidnog tima rezimiraju rezultate o evida i tra e eventualne propuste.prostorije i prostori.fotografija i izrada fotoelaborata 5. ako ispunjava sve procesne zahtjeve glede forme i krim.on je svojevrstan neoborivi dokaz ispravom glede injenica koje su u njemu sadr ane.

Treba se pona ati kao da se sumnjivac jo tra i.a izbor treba biti slobodan i spontan. U liniji prepoznavanja treba se nalaziti najmanje 3.op i re im + posebne dopunske odredbe fakultativna op i re im individualna     timska osnovna    dopunska postupovna (formalna) provode se sukladno postup.iskustva ili umije a. Treba izbjegavati ponovno prepoznavanje.a najvi e 7.Stoga je nu no to prije ispitati svjedoka.ali ne uo ava detalje analiti ki tip-ne prima op i dojam. radnji izvanpostupovna (neformalna) provode se prije pokrenutog kaz.ali uo ava detalje analiti ko-sinteti ki tip-kombinacija gornja dva Trebamo doznati da li se svjedok o evidac nekoga ili ne ega boji.a ne da je u liniji za prepoznavanje. -oblik utvr ivanja injenica pomo u vje taka Vanjska strana vje ta enja-sam postupak vje ta enja.to nost dosje anja kao i cjelovitost dosje anja dramati no se smanjuje.odvija se prema pravilima odre enje znanosti i tehnike ili struke.a unutra nja strana vje ta enja odnosi se na sadr aj.iznimno 12 osoba to ujedna enijeg izgleda tj. postupka 8 .davanje detaljnog opisa osobe ili stvari u smislu navo enja karakteristika prema kojima se razlikuju od dr. osoba ili stvari 2. 3. 8. Neki svjedoci osje aju strah zbog moralne osude okoline i sl. Preporu uje se kori tenje jednosmjernog zrcala. 2. stadij ocjena rezultata prepoznavanja tj.postupak prepoznavanja 3.Svjedoci: sinteti ki tip-prima op i dojam. Postupak prepoznavanja ima stadije: 1. 8. obja njavanje na temelju kojih diferencijalnih karakteristika su osoba ili stvar prepoznati Protek vremena Ako protekne du e vrijeme izme u doga aja kojem je svjedok bio prisutan i dosje anja tog doga aja.koju primjenjuje vje tak ovisno o stru nom profilu u postupku vje ta enja te ona nije predmet pravnog reguliranja. normama tijekom postup. 4. Vje ta enje je postupovna radnja kojom se utvr uju ili razja njavaju injenice na osnovi posebnog izvanparni nog znanja. Vje ta enje u u em smislu-inokosni vje tak ili tim vje taka su u mogu nosti odmah na ro i tu na kojem preuzimaju vje ta enje ili tijekom gl.osje a li strah od osvete ili svjedo enja na sudu. obligatorna .vrste.uloga naloga za vje ta enje i dr. Vrste: 1. Tako er se na svjedoka ne smije vr iti pritisak niti sugestija. stadij . stadij . Tako er da li kod svjedoka postoji osobna zainteresiranost ili nezainteresiranost za prepoznavanje. 5. 6. 7. rasprave odmah dati iskaz. to sli nijih. vje ta enje.

ukupnost disciplina koje se bave tragovima kao objektima znanstvenog ispitivanja. U nalogu se treba navesti u vezi s kojim injenicama se vje ta enje obavlja i kome se povjerava. O vje ta enju se sastavlja zapisnik koji ima 3 dijela: 1. postojanje kd 2. Trag materijalna promjena u svezi s ostvarivanjem kd Traseologija. tijek njegova ostvarenja.predmeti koji su bili objekt radnje kd. Skupno vje ta enje mo e biti a) kolektivno (multidisciplinarno) b) kompleksno (interdisciplinarno) 12.sredstva po injenja kd. traga.nalaz (opisni dio) 3. Nalog se dostavlja i strankama. prema predmetu vje ta enja. individualno vje ta enje mo e biti a) cjelovito b) dinami no 11.la ni 9 . nepravo kolektivno vje ta enje vi e vje taka .prethodna i naknadna zbivanja 3.ciljeve i uzroke djela 5. Nalog se mo e i dopuniti na zahtjev vje taka.utvr uju.uvodni dio zapisnika (podaci) 2. kontradiktorna uz tijelo postupka imenovanje vje taka vr e i stranke ili samo one 15. Stadiji vje ta enja dijele se na : uvodni. a nalaz se sastoji od niza nalaza razl. analiti ki i sinteti ki.predmeti nastali po injenjem kd 10.ocjenjuju u postupku tj. prema vrsti injenica koje se otkrivaju.mi ljenje (zaklju ak) 9. pojam traseologije. osobu po initelja i njegovu odgovornost 4.tragovi i predmeti kao nositelji tragova. motive. tragova koji se zbog svojih malih dimenzija mogu te ko neposredno zapaziti pa se otkrivaju i istra uju pomo u posebnih pomagala Dijele se na mikrotragove nanose i mikrotragove unose y makrotragove y submikrotragove mogu se utvrditi samo rastvaranjem y trajni y promjenjivi y fingirani. Traseologija se bavi sustavnim istra ivanjem tragova to uklju uje djelatnosti: a) pronala enja b) osiguranja c) razja njavanja (tuma enja) tragova Klasifikacija tragova: Tragovi koji upu uju na : 1. nekontradiktorna 16. vje taka 14.9. rtvu djela Podjela tragova na : y mikrotragove vrsta krim. klasifikacija tragova itd. pravo kolektivno vje ta enje predmet vje ta enja ispituju vje taci koji mogu biti istih ili razli itih struka i koji na kraju vje ta enja sastavljaju zajedni ki nalaz i mi ljenje 13.u enje o tragovima. prema vrsti postupka vje ta enja se dijele na kriminalisti ka i sva ostala vje ta enja Uloga naloga za vje ta enje Vje ta enje se odre uje pisanim nalogom tijela koje vodi postupak.

tragove ljudskih izlu evina. temperaturu itd. dimenzije. tragove krivotvorina .fiz. alkohol 10. tragove tekstilnih vlakana . tragovi opojnih droga . oblik.tragovi nokata. uzro nik traga (objekt koji stvara trag) 2. Na ini otkrivanja tragova s obzirom na agregatno stanje i njihovo operativno-dokazno kori tenje Zbog postojanja kemijsko-fizikalnih procesa u materiji s jedne strane. kontakt (dodir) kao rezultat me usobnog djelovanja uzro nika i nositelja traga -proces je specifi an kada se radi o zvu nim i mirisnim tragovima -trebamo imati na umu i stvaranje la nih tragova Situacija traga omogu ava izvo enje dokaza o mehanizmu nastanka traga U pronala enju tragova veliku ulogu igra i misaona rekonstrukcija kd koju mora ostvariti tijelo postupka. tragovi na rtvi i situacijski tragovi. To je sto erni trag oko kojeg se roje ostali tragovi. tragove po ara i eksplozija .dijele se na tragove djela.tragovi ivotinjskog podrijetla. i zbog razli itih vanjskih utjecaja s druge strane. na na in po injenja kd. tragove prijevoznih sredstava u cestovnom prometu . 11. Za pravilno postavljanje misaone konstrukcije va no je to prije prona i tzv. Tragovi koji su izrazito skloni navedenim promjenama zovu se PROLAZNI ili privremeni tragovi. egzaktnim metodama dinami ki.med i dr. tragove oru ja . na sredstva po injenja kd Prema prirodi traga imamo podjelu na biolo ke tragove (tragove krvi. za vrijeme i nakon po injenja kd. tragovi na po initelju.na identitet rtve. nositelj traga (objekt koji prima trag. tragove po initelja i tragove na po initelju Postoje takti ki tragovi. tragovi otrova . tragovi biljnog podrijetla) i mehani ke tragove. S toga je pronala enje i osiguranje tragova na mjestu doga aja hitno i nu no. svojstva.na kojem se trag odra ava ili ostaje tvar koja ini trag) 3. U okviru tog mehanizma obavezno se javlja: 1. tragovi rtve. tragove stopala.kao i na in zapisivanja tragova procesima odr avanja i/ili separacije od ranije cjeline. Va no je utvrditi i dinamiku stvaranja tragova. boju. Navedeni utjecaji su posebno tetni kad je rije o mikrotragovima. starost.y y y y otisci trag koji ostaje na povr ini nositelja traga utisnu a prodire u strukturu nositelja traga materijalni nastaju promjenama tvari koje se ispituju kem. tragovi po initelja. tragove stakla . Prema informaciji koju sadr e tragovi se dijele na tragove koji upu uju na postojanje kd. tragovi mogu promijeniti svoju prirodu. Mehanizmi nastanka tragova i specifi nosti nastalih tragova Mehanizam nastanka tragova je proces ija je kona na faza nastanak traga. protekom vremena (koje mo e biti vrlo kratko). 10 .tragovi dlaka i kose. energetsko i AGREGATNO stanje. tragove tla . Prema vremenu nastanka tragovi se dijele na one nastale prije. vode i trag ili trag jezgru.

U okviru dijagnosti kih ekspertizni zadaci se rje avaju dijagnosti ki. Osobna identifikacija. 11 . Tako er imamo podjelu na osnovi kriterija prikladnosti za identifikaciju na: 1. identifikacija pomo u tragova usana. identifikacija na osnovi mirisa i identifikacija na osnovi biologijskih tragova. identifikacija pomo u tragova noktiju. Posebnu va nost za identifikaciju imaju zna ajke stabilnost-promjenljivost kao i izolacijska apstrakcija. antropometrijski opis.ulaze prepoznavanje osoba. utvr ivanje vremena po injenja kd. metodu identifikacije Objekti identifikacije-osobe i stvari. Imaju najve e dokazno zna enje. predmeti koji su svojstvima ili sadr ajem va ni za utvr ivanje injeni nog stanja 13. predmeti prikladni samo za utvr ivanje skupne pripadnosti 3. . na in njegova po injenja i sl. sredstvo identifikacije 3. Pojam i vrste kriminalisti kih identifikacija Identifikacija je utvr ivanje istovjetnosti nepoznatoga s otprije poznatim. Situacijska predstavljaju svestrano ispitivanje situacije kao skupa stvari i promjena okoline.12. predmeta na kojima se mogu na i tragovi kd. predmeta koji su (izravno ili posredno) pribavljeni kd. identifikacija pomo u rukopisa. Stvarna identifikacija. identifikacija pomo u morfologijskih obilje ja stopala. Kriterij odabira tih svojstava u njihovoj je prikladnosti da izraze posebnost. predmeti prikladni za (individualnu) identifikaciju 2. identifikacijska. dijagnosti ka. identifikacija pomo u glasa. situacijska vje ta enja Identifikacijska . odontologijska identifikacija. Identifikacijska obilje ja mogu biti pravna (odre ena pravnim pravilima) ili stvarna (sva fakti na obilje ja). Kriminalisti ka identifikacija strukturno uklju uje: 1. To su npr. crte papilarnih linija.uklju uje prepoznavanje predmeta kojim je ostvareno kd ili koji su tome namijenjeni. Identifikacijska obilje ja su svojstva koja su izdvojena iz cjeline svojstava predmeta. osobni opis.individualnost. Njima se uz ostalo utvr uje struktura i stadij tijeka doga aja.pomo u njih se utvr uje konkretni identitet tra enog objekta. objekt identifikacije 2. predmeta koji su stvoreni kd.

formiranim u raznim oblicima na jagodicama prstiju.krvavi otisci. daktiloskopija Daktiloskopija je u enje o papilarnim linijama.nakon smrti.u enje o papilarnim linijama 3. lancima prstiju. Vidljivi tragovi papilarnih linija nazivaju se i reljefnim npr. Najra irenija metoda fiksiranja otisaka je pomo u daktiloskopskih folija. osobnog opisa y stas y polo aj tijela y glava y lice y usta i usnice y nos y o i y obrve y u i y kosa i elavost y brkovi i brada y nao ale y pokrivala za glavu y noge y hod 2. Otisci papilarnih linija na mjestu doga aja mogu biti vidljivi (oko 20%) i nevidljivi (oko 80%). U praksi ih nazivamo spornim tragovima papilarnih linija. Tako er ne postoje osobe s istim otiscima papilarnih linija. Daktiloskopiranje osoba uzimanje je otisaka prstiju ili dlanova pomo u boje na papirnu podlogu te elektroni ki pomo u tzv. to zna i da nisu cjeloviti nego djelomi ni. Nevidljivi tragovi papilarnih linija tretiraju se pomo u daktiloskopskih pra kova ime postaju djelomi no reljefni. Ti tragovi s mjesta doga aja u vi e od 90% slu ajeva su fragmentalnog oblika. daktiloskopija.uo ljiviji i prilago eni za fiksiranje. Imamo 3 osnovna uzorka: luk. Daktiloskopske pretrage primjenjuje se kao opti ke (oko. na ini identifikacije osoba Pomo u: 1.posebni izvor svjetlosti) . dlanovima i stopalima. fotografija 4. Osnovna slika crte a ili osnovnog oblika papilarnih linija javlja se svega u nekoliko osnovnih oblika. fotorobot crte nepoznate osobe izra en na osnovi osobnog opisa 12 . zamka i krug. skenera. Najra irenija je metoda utvr ivanja identiteta osoba i le eva Izgled papilarnih linija ostaje nepromijenjen od ro enja do raspada ko e. fizikalne (pra ci) i kemijske (zaparivanje ). 15.14.

Predmet kriminalisti ke procedure. tjelesni mirisi. Kriminalistika je prikupljanje i prerada podataka. informacija o pojavi kaznenoga djela. 2. na in. biometrijske metode identifikacije matemati ko-statisti ka metoda za istra ivanje ivih bi a s obzirom na njihove odnose mjera i broja y otisak prsta y crte lica y geometrija ruku i raspored vena y skeniranje oka y prepoznavanje glasa 6. poznavanje pojava kaznenih djela (koji su podaci va ni za razja njenje kaznenog djela). Predmet kriminalistike. modaliteti) b) uzro na veza c) posljedica d) protupravnost 2. istra ivanje metodologije (koje mogu nosti otkrivanja i prikupljanja podataka stoje na raspolaganju) i razrada metodike njihova otkrivanja i razja njavanja (kako se u konkretnom predmetu ima postupati). identifikacija osobe analizom DNK Pavli ek Q&A 1.5. identifikacija osoba na osnovi glasa 9. fotogrametrija 3D grafi ki prikazi 7.psi. Podaci o po initelju a) (su)po initelj(i) b) suu esnici c) udio u radnji d) krivnja e) okolnosti va ne za primjenu kaznenih sankcija 13 . odontologijska identifikacija utvr ivanje identiteta prema stanju zubala 10. op i pojmovi o kriminalistici Kriminalistika je disciplina koja sustavno istra uje i primjenjuje znanstvene metode i pravila iskustva u otkrivanju i razja njavanju pojava kaznenih djela i utvr ivanju njihovih po initelja. Za kriminalistiku je osnovno: 1. rtve i prate ih okolnosti. Ona se bavi pojavom kaznenoga djela kao objekta istra ivanja i razmatra proceduru istra ivanja kao stvarnu strukturu. 1. 3. po initelja. Podaci o djelu: a) radnja (sredstvo. obavijesti. plinska kromatografija i spektometar masa 8.

Kriminalisti ka tehnika. informacije . Negativna injenica stvara sumnju o tezi.spajanje podataka re enicama prema pravilima sintakse. verzija je dokazana. nego o paralelnim. neovisnim strukturama u kojima je pojedini indicij usmjeren na predmet dokaza. Indicijalna osnova verzije u odnosu na konkuriraju u je njoj suprotstavljena pojava. verzija je dokazana djelomi no. podaci o po initelju i 3.temelji se na odnosu isklju enja. 14 . dakle o uzastopnoj strukturi prednik-slijednik. Kriminalisti ka tehnika sustavno prikuplja i istra uje metode razli itih prirodnih. Kriminalisti ka metodika je sustavno razmatranje iskustava i saznanja o najprikladnijem postupanju u odnosu na pojedina kaznena djela ili pojedine skupine kaznenih djela. To su: 1. Ovdje se ne radi o lancu dokaza. zakonitost. Metoda difundiranja temelji se na negativnim injenicama. prije svega na izostanku o ekivanih okolnosti. 5. 3. injenice . podatka . tehni kih i drugih znanosti i vje tina radi njihove uporabe u kriminalisti kom istra ivanju. objektivnost. Ako su sve takve pojave opovrgnute. 4. 2. 4. vijesti .onoga to opisuje injenicu. Kriminalisti ka procedura je osobit informacijski i komunikacijski sustav.objekta promatranja.sadr aja vijesti koji za primatelja ima vrijednost novosti koja pokre e djelovanje. Kriminalisti ka taktika. Verzija je dokazana jednozna no ako se temelji na kona nom isklju enju. 2. Drugi podaci va ni za postupak a) podaci va ni za primjenu propisa kaznenoga prava b) podaci va ni za primjenu postupovnih propisa Kriminalisti ka procedura se odnosi na tri osnovne skupine podataka. opovrgavanju jedne ili vi e pojava drugom pojavom. obrade podataka . indicijalne metode otkrivanja kd Metoda eliminacije.ako za to postoje dr. ako nema osnove za takvo isklju enje. Izdvajanje jednoga indicija ne zna i nu no isklju enje sustava koji je predmet dokaza. Kriminalisti ka taktika sustavno razmatra iskustva i saznanja o najprikladnijem djelovanju u kriminalisti kom postupanju Kriminalisti ka metodika. U protivnom. operativnost i 5. indiciji.3. Put do kriminalisti ke informacije sastoji se od: 1. 2. srazmjernost. podaci o djelu. drugi podaci va ni za kazneni postupak. Kriminalisti ka na ela su: 1. 2. metodi nost.re enice u prostoru i vremenu dostavljene od strane po iljatelja primatelju. 3.

neovisnih indicija. da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u. 3. Verzija je slo en. Struktura kriminalisti ke verzije sastoji se od: prikupljanja injenica na temelju poznavanja fenomenologijskih podataka o tipu vjerojatnoga kaznenoga djela. Hipoteza je sud za koji se pretpostavlja daje istinit. 6. Polazi te postavljanja verzije jesu prikupljeno saznanje (i intuicija). ra lambe klju nih sastojaka. Hipoteza je vjerojatan sud i temeljni moment logike otkri a. 3. Bez prikladne upotrebe verzija slaba je vjerojatnost otkrivanja i razja njenja slo enih slu ajeva kaznenih djela. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje. relevantnosti. 4. da su postavljene sve mogu e verzije. 3. 2. Ona mora biti postavljena sukladno logi kim i metodologijskim uvjetima spoznaje. svrhovito. 4. stanja i odnosa po initelja. sre ivanja prikupljenih injenica. da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljenja na valjanim dokazima. usporedbe verzije i alternativnih verzija. Za nju vrijede op i i posebni uvjeti stvaranja hipoteza. verzije u kriminalisti kom istra ivanju Verzija je jedna od vi e hipoteza koja obja njava nastanak. nasumce. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj. provjerljivosti. me usobne veze. svojstva. On je stvoren da bi se pomo u njega moglo tuma iti i obja njavati odre ene injenice. Istodobno verzije postavljaju planiranje kriminalisti koga istra ivanja. 7. da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka te da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak. 2. rtve te druge okolnosti u svezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. ocjene stupnja prihvatljivosti verzije. usporedbe pojedinih sastojaka s drugim suprotstavljenim stajali tima. prolazi planski. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano. 15 . Sudska odluka mora po i od toga: 1. 5. injenica je prema toj metodi dokazana ako su indiciji povezani u podsustav. (verifikaciju) svih valjanih verzija. implikativni sud. 1. 5. U postavljanju verzija primjenjuju induktivne i deduktivne logi ke metode izvo enja i zasnivanja sudova. odnose i okolnosti pojave kaznenoga djela. Za sud koji donosi odluku u kaznenom postupku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke.: 6. vanjske provjere verzije te 7. Svaka hipoteza (dakle i verzija) je u logi kome smislu sud o nekoj okolnosti. uvjetovani.Metoda akumulacije dokaza temelji se na dokaznom smjeru razli itih. zna ajki. pri emu je va no u kakvom su odnosu ti me usobno razli iti indiciji prema postojanju iste injenice.

ili na planiranje rada koje ima takti ki smisao. potrebne radne operacije 4. 2. predmet. prijava podnosi policija y privatna kaz. ili na pojedine njegove dijelove 4.temelje se na kriminiografiji tj. subjekti izravno d. postupovne radnje kojima se provjeravaju kakvo a i stupanj saznanja koja iz njih slijede (postupovni kriterij). plodnosti (eksplanatorno . odvjetniku y slu bena kaz. upu ena izravno ili posredno dr . kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 10. jednostavnosti. prijave anonimna nema potpisa a na pseudoanonimna ima la an potpis C) samoprijava po initelja-relativno rijedak slu aj D) javni pogovor preno enje vijesti o tome kako je po injeno neko kd ili da je odre ena osoba po initelj djela. prijava podnose pojedinci ili dru tv. 16 . Ona je u sredi tu planiranja rada koje mora predvidjeti 1. U kriminalistici relevantnost verzije odre uju tri kriterija. To su: 1. prikupljanje podataka 3. Relevantnost hipoteze zna i prikladnost za rje avanje problema za koji je postavljena. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be).kolumne(izravno po injeno kd ili se mo e zaklju iti da je po injeno kd ili saznati o po initelju kd) i oglasi (sadr e usluge koje su kd) Me usaznanja. 9. narav kaznenoga djela (morfologijski kriterij). ciljeve 2.prediktivne mo i). du nosti. vrste saznanja za kd A) operativni rad policijskog slu benika prikupljaju i obavijesti usmjerenim za odre eno kd ili o tome saznaje slu ajno B) kaznena prijava pisana ili na dr. Verzija je polazna pretpostavka u tom planiranju. i tada ima strate ki smisao.. raspored poslova i 5. Mo e se odnositi na programske cjeline. a primjena te metode razvija se od po etka 50-ih godina 20. izvori saznanja (dokazni kriterij) te 3. redoslijed radnji. 5. Strate ki ciljevi planiranja za kriminalisti ko istra ivanje ure eni su postupovnim propisima:tra enje odgovora na temeljna postupovna pitanja.a ne zna se je li to istina i od koga potje e vijest E) javna priop avanja-dvije skupine sadr aja koji se prenosi:autorski prilozi kao vijesti.o. planiranje u kriminalisti kom istra ivanju Planiranje je postupak svjesnog odabira i razrade ciljeva i metoda.8. Kriminalisti ko profiliranje-temelji se na saznanjima bihevioristi kih i kriminalisti kih znanosti. st.a ne policiji y anonimne i pseudoanonimne kaz. dobrom poznavanju pojavnosti kd koje je budu i predmet istra ivanja. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu . Planiranje rada odnosi se na krim.

a njihova je bitna zna ajka tipicitet. Na temelju prikupljenih saznanja i daljnjih istra ivanja stvaraju se modelske strukture tipske situacije.takti ki na in najsvrhovitiji je i najprikladniji na in obavljanja istra ivanja. sheme. postupka.kao ni vjerojatni svjedok. Prikupljanje obavijesti od gra ana.-takti ni na in. koje ovaj daje usmenim ili pismenim priop avanjem odre enog sadr aja. Izvidna radnja ima svoj najva niji vid u prikupljanju obavijesti od gra ana. snimanjem) i sukcesivno (diktiranjem u zapisnik). Polazi te planiranja istra ivanja u konkretnom predmetu je situacija pojave kd te se ona istra uje kao stvarna cjelina me usobno uvjetovanih sastojaka.analiza pam enja revizija sadr aja . Takti ko rje enje je daljnja konkretizacija planskog postupanja. Njihovi u estaliji pojavni oblici su obrasci.operativna osnova djelovanja. jasan 2. Sadr aj obavijesti bilje i se u slu benoj zabilje ki. Pri obavijesnom ispitivanju osumnji enika izjava mo e biti zabilje ena simultano (pisanjem. odre en i 3. okolnosti koje su poznate i izvori koje valja razjasniti ili pribaviti. primjenom sredstava kojim se utje e na svijest i volju ispitanika.promatrano u perspektivi budu eg vjerojatno kaz. uklu uje izjave 2 skupine j osoba: vjerojatne okrivljenike i vjerojatne svjedoke. Ispituju se osnovna pitanja (izja njenje o injenici) te pojedinosti o injenici.zavr etak. Operativni modeli pojavljuju se kao jednostavni i slo eni. Izjava o priznaju mo e biti istinita i neistinita. razmjeran Sastavljanje slu bene zabilje ke u obavijesnom ispitivanju bitno se razlikuje od zapisnika. Izjava koju daje vjerojatni svjedok naziva se interview. kori tenjem odre enih vje tina). 3 komponente svakog ispitivanja su : okolnosti o kojima se ispituje. Takti ka kombinacija je konkretni plan postupanja. Pojava kd smatra se kao sustavno-strukturni model. Za svjedoke za koje se o ekuje da e govoriti istinu vrlo je korisna primjena spoznajnog interviewa ( u praksi se taj oblik ispitivanja provodi u 5 stadija: uvod . Cilj obavijesnog ispitivanje ne smije biti priznanje osumnji enika nego prikupljanje obavijesti. psihologiji). 6. Kod sukcesivnog modela bilje enja zahtijeva se da zapis bude 1. Kriminalisti ko. iskaz o stvari. Izjava koju daje vjerojatni okrivljenik pribavlja se na na in koji se u krim. Priznanje-sadr aj izjave kojom osumnji enik priznaje djelo zbog kojega se ispituje. upitnici.Planiranje se u krim. usporedbu 17 . informaciju tj. predmetu ostvaruje stvaranjem operativnih modela i razradom konkretnih planova.otvoreno izlaganje . prikupljanje obavijesti od gra ana -izvidna radnja Tra enje se predmetno odnosi na obavijest koju ovdje treba shvatiti kao priop enje odre enog sadr aja. procjenu. svojstvu ili odnosu. Metode planiranja su raznovrsne. Mo e biti op i (primjenjiv na sve situacije kd) i posebni.jer u odnosu na prikupljene podatke omogu uje prethodnu provjeru. To su osnove za planiranje oblikovane kao krim. naziva informativno ispitivanje (informativni razgovor-u sud. Izjava mora biti dana svojom voljom te se ne smije na nju utjecati primjenom fizi ke ili psihi ke sile. Osumnji enik nije du an davati obavijesti. Tako er su isklju ena kapciozna i sugestivna pitanja te uporaba obmane. prijetnje. Prema strukturi: jednostavni i slo eni..

Tako er nije mogu e ili po eljno testirati ba svaku osobu jer postoje odre ene skupine ljudi koje zbog svojih fiziolo ko-psiholo kih karakteristika nisu podobne za testiranje.pomno prou iti prijavu.a u suprotnome se skuplja). O poligrafskom ispitivanju sastavlja se zapisnik. Neke od pomo nih poligrafski metoda su pletismografija ( zasniva se na injenici da je ljudska ko a prozirna. Osim alkoholizma. testovi vrhunca napetosti-polazi od pretpostavke da e po initelj kd intenzivno emotivno reagirati nakon la nog odgovora na kriti ku injenicu koja je u testu uklopljena u dr.2. Policija prikuplja obavijesti i od osumnji enika u razli itim situacijama. ispitanika se treba pitati je li spreman na ispitivanje. Najva niji su slu ajevi : 1. konkretnosti podataka. Interpretacija poligrama zahtjeva stru nost-znanje i iskustvo. a ne na samom krivcu i emocionalnom sadr aju pitanja 3. zabrinutost Prije testiranja. Sastavni dio poligrafskog ispitivanja je razgovor nakon zavr etka testiranja-poslijetestni razgovor. monitor sr anog ritma. gdje i kada vodi razgovor.disanja i elektri ne provodljivosti ko e. Poligrafsko testiranje Poligrafsko ispitivanje obavlja se na osnovi potpune dragovoljnosti osobe. Policijski slu benik se za razgovor mora pripremiti. 7. od uhi enika. Mogu e je prikupljanje obavijesti i od osobe koja se nalazi u pritvoru ali ako za to postoji svrha i odobrenje suda na temelju pisanog prijedloga. Potrebno je prona i specifi nu reakciju ispitanika na pojedina pitanja. Mo e se koristiti i dodatnom opremom za preciznije o itavanje osnovnih parametara. slu benicima. glavobolja i zubobolja. U praksi su rijetki slu ajevi kada gra ani samoinicijativno dojavljuju policiji obavijesti. direktni testovi ili testovi s kontrolnim pitanjem . urnog postupanja. Operativni testovi su oni koje ispitiva sastavlja i primjenjuje u rje avanju konkretnog problema. Poku aji suzdr avanja fiziolo kih reakcija uglavnom su neuspje ni i kontraproduktivni.psihoze. npr.biti li en bilo kakve predrasude.nu no je utvrditi osobe koje mogu dati obavijesti o kd i po initelju.na temelju poziva i 3.osobama koje su s njim u vezi i polic. 2. testovi poznavanja kriti nih injenica. te on mo e to i odbiti. Pri odabiru slu ajeva za poligrafsko testiranje najprimjereniji su oni slu ajevi kod kojih su glavni detalji poznati po initelju kd.kontinuiteta provjere i 3. injenice sli nog zna enja za nedu nu osobu.paziti kakva pitanja postavlja. strah zbog la ne sumnje u nju. bez poziva 2.Posebno se ure uje provjera alibija koja se zasniva na na elima: 1. tjelesna iscrpljenost od fiz. Isklju ena je primjena sile u bilo kojem obliku.ima te i te na spoznaji krivnje i signifikantnosti pitanja.nevinoj osobi ne kazuje ni ta o djelu koje je predmet ispitivanja.-nalikuje tipaljci koja se stavlja na prst ispitaniku Analizalizator stresa u glasu.narkomanije na poligrafsko ispitivanje mo e utjecati i npr. To su : 1. Cilj je da se utvrdi zna li ispitanik pojedinosti koje su poznate samo po initelju. Da bi se pristupilo tra enju obavijesti od gra ana.oftalmometrija i pupilometrija (prilikom ugodnih podra aja zjenica se iri. 18 .i da je na osnovi toga mogu e utvrditi prokrvljenost odre enog dijela tijela. Poligrafi standardne konstrukcije baziraju se na bilje enju paremetara rada kardiovaskularnog sustava. Bolje je skupljati obavijesti od svjedoka o evidaca nego od ostalih. rada.

privremeno oduzimanje voza ke dozvole Mjere opreza su vremenski ograni ene. U pravilu.koje se sastoji u tajnom nadzoru razgovora to se vode sredstvima komunikacije na daljinu.Osiguravaju se tragovi i predmeti.).odnosno kad prijeti opasnost ljudima i okolini. tijelo suda. 9.ali mogu i dr. pru anje pomo i rtvama.prikupljanje obavijesti Posebni slu ajevi osiguranja mjesta doga aja jesu oni kad na mjestu doga aja ima mrtvih osoba ili su velike tete. Nadzor tel.zadr avanje svjedoka o evidaca. osiguranje mjesta zlo ina Cjelina aktivnosti koja se provodi ve od stadija otkrivanja kd te se nastavlja po potrebi i tijekom i nakon zavr etka o evida. obveza okrivljenika da se povremeno javlja odre enoj osobi/dr . granice 8. provjera uspostavljenih telefonskih poziva Izvid uklju uje 2 oblika: nadzor i tehni ko snimanje sadr aja komuniciranja.cijele situacije. ovla tene osobe ili gra ani. isprave za prijelaz dr . Iz razloga humanosti dopu taju se izmjene injeni nog stanja na mjestu budu eg o evida npr. Traju dok za njima postoji potreba ili do pravomo nosti presude (max. Tijekom istrage o njima odlu uje istra ni sudac.a nakon podignute optu nice/optu nog prijedloga pa do pravomo nosti presude sudac pojedinac ili predsjednik vije a ili dr. privremeno ograni avanje slobode kretanja Sud prema okrivljeniku mo e odrediti mjere opreza kad postoje uvjeti za odre ivanje pritvora. Mjere opreza su: 1. 10. da se po initelj slu i njihovim priklju cima na telekomunikacijski ure aj.osiguranje obavljaju policijski slu benici. tijelu 4.8. zabrana poduzimanja odre enih poslovnih aktivnosti 7. Prije oduzimanja slobode moraju se iscrpiti mogu nosti osiguravanja nazo nosti osobe bla om mjerom. razdvajanje potencijalnih svjedoka i presumptivnih okrivljenika radi spre avanja bilo kojeg oblika komunikacije i stavljanje pod siguran i u inkovit nadzor. Slijedi udaljavanje nepozvanih osoba i znati eljnika.osumnji enika Zabranjuje se pristup i kretanje po mjestu doga aja nepozvanim osobama. zabrana pribli avanja odre enoj osobi 5. Radnje osiguranja mjesta doga aja uklju uju i urnu identifikaciju osoba. 19 . razgovora i komunikacija na daljinu dr. zabrana uspostavljanja i odr avanja veze s odre enom osobom 6. Cilj: za tita tragova i predmeta kd. zabrana napu tanja boravi ta 2.. zabrana posje ivanja odre enih mjesta ili podru ja 3. privremeno oduzimanje putne i dr. sredstvima sastoji se u presretanju komunikacijskih poruka. Mjera se mo e odrediti prema po initelju i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da po initelju ili od po initelja iz kataloga kd prenose priop enja i poruke u svezi s djelom tj.

.. zapisi su memorijske jedinice (tvrdi disk/cd/dvd/usb. gps. temeljem policijskog zakona/po starom ZKP -u. Provjera uspostavljenih tel. Prezentacija na sudu Tijekom hitnih mjera i radnji prikupljaju se : -podaci o ra . uvanje 3. hardveru.identifikacijski broj mobitela IMSI . dokazi se nalaze na nositeljima dig. tko je odgovoran -koliko se o ekuje od izuzetne opreme -koliko podataka ce trebati snimiti/kopirati -podaci o backup-u 3 DOKAZNE RADNJE u svrhu prikupljanja dig. switch). mobiteli. ra unala. Stanje i lokaciju svakog ra unala 3. Identifikacija i prikupljanje 2... sustav. ra . skeneri. IMEI . sustavu.nadzor i tehni ko snimanje razgovora samo uz nalog suda. dokazima : 1. Treba razlikovati tu izvidnu radnju od posebne dokazne radnje . op. kamere.povreda tajnosti. 11. primanje i davanje mita itd. be i ni router. softveru. poziva i lociranje mobilnih ure aja (kod traganja za nestalim osobama). Analiza 4.) Ostali izvori dig..Tehni ko snimanje je djelatnost tajnog bilje enja zvu nih ili opti kih signala. Nadzor i tajno snimanje uklju uje razli ite situacije npr. -informacije koje se odnose na mre u -tko sve koristi ra . cjelovitosti i dostupnosti ra . prijevara Ra unalna tehnologija kao objekt napada i kao sredstvo po injenja kd Dig. dokaza su mre ni ure aji (be i na kartica. Dokumentirati sve povezanosti ra unala 20 . krivotvorenje i ra . digitalni dokaz Kod "pravih" ra unalnih kd .bez posebnog naloga. zapisa Dig.identifikacijski broj SIM kartice FAZE postupanja s dig. kontakta Izvidna radnja .. dokaza : 1. Privremeno oduzimanje predmeta ZAPISNIK o o evidu : 1. printeri. elektroni ki tj.. Obuhva a ispis tel. O evid 2. Fotografirati i opisati stanje i stra nju stranu ra unala 4. podataka programa i sustava. Sto vise detalja o zate enoj opremi 2. Pretraga stana/osoba/predmeta 3.

prijava protiv poznate osobe trebala bi sadr avati: 21 . odvjetniku. To se osobito odnosi na policijske slu benike i dr. posebne dokazne radnje Posebni izvidi razlikuju se od op ih izvida prema ve em broju zna ajki. Kaznena prijava podnesena dr. ali da bi dr avni odvjetnik mogao postupati. prijave obvezatno je u zakonu predvi enim slu ajevima.5. prijave. Glavni je povod za pokretanje kaz. tijelu odmah se dostavlja nadle nomdr avnom odvjetniku. postupka. Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave. Dokumentirati zapise ili lozinke ako su negdje zapisane 6. slu bene osobe.a njihovo trajanje je vremenski ograni eno i podlo no nadzoru suda. Fotografirati i popisati sve inf. knjige 12. a) Nadzor i tehni ko snimanje telefonskih razgovora. Kaznena prijava je usmena ili pismena. Odre uje ih istra ni sudac na zahtjev d. Podno enje kaz. Mogu se poduzeti za to no odre ena kd (katalog kd). kaznena prijava Kaznena prijava je pisana ili na dr. odnosno sredstava za tehni ko komuniciranje na daljinu b) Ulazak u prostorije radi provo enja nadzora i tehni ko snimanje prostorija c) Tajno pra enje i tehni ko snimanje osoba i predmeta d) Uporaba prikrivenih istra itelja i pouzdanika e) Simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine f) Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela g) Sravnjivanje ra unalnih podataka h) Pru anje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova 13. s prikrivenim identitetom ili nepoznat.upu ena izravno ili posredno dr . Mo e biti protiv poznatog ili nepoznatog po initelja. La no prijavljivanje je prema uvjetima iz KZ kazneno djelo. vlasti u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadle nosti ili e prijavu podnijela privatna osoba. ovisno da li ih je podnijelo tijelo dr . Podnositelj prijave mo e biti poznat. Razlikuju se privatne i slu bene kaz. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik ili slu bena zabilje ka..o. Predstavljaju ja i zahvat u ljudska prava te su ure eni na poseban na in-Okvirna pravila su u ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu benoj du nosti. Prva je supsidijarnost-poduzimaju se samo ako nema mogu nosti provo enja op ih izvida ili je poduzimanje op ih izvida povezano s nerazmjernim te ko ama.

pismena koja mogu pomo i dr avnom odvjetniku i policiji u provo enju izvida. organizirani kriminal) Kod seksualnih delikata je bitno da rtve ne prijavljuju zbog straha od sekundarne viktimizacije (osuda okoline. imena roditelja. naravno ak raspola emo tim o podacima. Kod obja njavanja kaznenih djela silovanja potrebno je dobiti odgovore na 9 pitanja kriminalistike te ih poduprijeti sa jo i drugim odgovorima sa kriminalisti ko takti kog stajali ta ili osnova kao npr. i sl. navesti godine starosti po initelja. c) Naziv i zakonski lanak odre enog kaznenog djela iz Kaznenog zakona mo emo navesti. trgovanje ljudima. 2. ginekolo ki i sudsko-medicinski.to prije izvr iti tjelesni pregled rtve i medicinski pregled: op i. f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). imena osoba koje imaju saznanja o po injenom kaznenom djelu. b) to detaljnije opisati doga aj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme po injenja kao i druge okolnosti koje mogu pomo i policiji i dr avnom odvjetni tvu u daljnjem radu. 14. sa svjedocima i sa osumnji enikom. metodika (seksualni delikti. d) Nu no je navesti na osnovu kojih dokaza i injenica proizlazi da je prijava osnovana: 1. pedofilija) je povezan s korupcijom. i ako raspola emo tim podacima.a) Ime i prezime po initelja i adresu. zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lak e odrediti o kojoj se osobi radi. prostitucija. a ponekad provesti psiholo ko-psihijatrijska vje ta enja -hitno osigurati mjesto doga aja i prona i eventualne svjedoke -hitno pristupiti provo enju o evida -planiranje krim. 22 . dr avni odvjetnik mora tu prijavu rije iti uz obavijest o te enoj osobi. da li je djelo po inio pojedinac ili grupa. Napominjemo kako dr avni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave. ali to nije nu no. Ako je kaznenu prijavu podnijela odre ena osoba. da li je bilo suu esnika. Organizirani kriminal (droga. treba prilo iti sve dokaze kojima raspola emo. postoje li tragovi na odje i i obu i navodnog silovatelja. Teme iz krim. dr avnog odvjetnika ne ve e kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budu i da on odlu uje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvr enih podataka i injenica. suo enje s po initeljem itd. nasiljem itd.). Naime.obrade -obavljanje razgovora sa rtvom. e) Ime i prezime o te ene osobe i njegova adresa. Samo obja njenje silovanja nije lak posao jer da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja potrebno je poduzeti sljede e: .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful