KRIMINALISTIKA 29 PITANJA I ODGOVORA

Modly Q&A 1. pojam verzije, podjela i na in kori tenja u postupku (formalnom i neformalnom) Verzija-kriminalisti ka hipoteza, jedna je od vi e hipoteza koja obja njava nastanak, svojstva, me usobne veze, odnose i okolnosti pojave kd, zna ajki, stanja i odnosa po initelja, rtve te druge okolnosti u vezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano,nasumice,prolazi planski. Za sud koji donosi odluku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. Spoznajna osnova sudske odluke mora po i od toga: a) da su postavljene sve mogu e verzije b) da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u c) da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljena na valjanim dokazima d) da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka e) da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak Polazi te postavljanja verzije su prikupljeno saznanje (i intuicija) Podjela verzija: Prema logi kometodolo ki m kriterijima prema dosegu Prema vremenu Prema me usobni m odnosima Kategorijalna podjela Prema modelu dokazne strukture

preliminarne

glavneverzija o predmetu istra ivanj a

retrospektivne

podudarne

kriminalisti k e

Jednostavne i slo ene

radne

pomo neverzija o pojedinim sastojcima kojima se provjerava gl. verzija

prognozne,sukcesivn e ili simultane

isklju ive

postupovne

Konvergentn e i divergentne

kona ne

neutralne

Verzije s izravnim i neizravnim dokazima Koje se odnose na odlu ne ili dr. injenice 1

Polazi te kriminalisti kih verzija su indiciji. Otuda se i nazivaju indicijalnim kriminalisti kim, heuristi kim, otkriva kim verzijama. Verzije su naj e e retrospektivne, a kada slute kao temelj planiranja i poduzimanja odre ene radnje ili radnji, imaju prognosti ko zna enje. Postupovne verzije po ivaju na dokazima. To su postupovne, silogisti ke, dokazne verzije. Istra ne verzije-umjesto indicija ovdje su elementi verzije dokazi ili indiciji(u postupovnom smislu dokaznih injenica) Verzije raspravnog suda-temelje se na dokazima ili indicijama,ali u postupovnom smislu kao dokaznim injenicama. Verzije glavnih pitanja kriminalistike 1. TO kazneno djelo 2. TKO - po initelj 3. GDJE mjesto kd 4. KADA - vrijeme 5. KAKO modus operandi 6. IME instrumenta sceleris 7. ZA TO - motiv 8. S KIM - sudionici 9. KOGA ILI TO - rtva

Provjera verzija. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje, (verifikaciju) svih valjanih verzija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 1. relevantnosti, 2. provjerljivosti, 3. plodnosti (eksplanatorno - prediktivne mo i), 4. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 5. jednostavnosti. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be), ili na pojedine njegove dijelove. Verzija mo e biti provjerljiva konkluzivno (kad se istinitost verzije utvr uje sigurno), ili parcijalno (kad je njena istinitost tek vjerojatna). Verzije koje sadr e indicije po naravi stvari samo su parcijalno provjerljive. Na osnovi toga da li se hipoteza mo e potvrditi ili opovrgnuti opa anjem, razlikuje se izravna (direktna) i posredna (indirektna) provjerljivost. 2. Pretraga stana i dr. prostorija takti ko-tehni ki aspekti Na in pretrage stana uvjetuju cilj pretrage i predmet,veli ina stana,vremenski i prostorni uvjeti u kojima se ona poduzima,raspolo iva tehni ka sredstva i broj slu benika koji su na raspolaganju. Pristup zgradi temelji se na pribavljenom nacrtu objekta i okoline. Najprije se izvr i blokada u cilju onemogu avanja bijega osoba. izno enja predmeta i sl. 2

ugostiteljski objekti.spre avanja bijega osoba te pse traga e. skup okolnosti koji se mo e ozna iti kao postupovna situacija -prvo ispitivanje treba biti rezervirano za najiskusnije ispitiva e.obrtni ke i druge servisne radionice. Nakon toga se odre uju svjedoci pretrage (punoljetne osobe).nalog za pretragu predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja.sklonostima i eljama okrivljenika. Pristup ispitivanju okrivljenika odre uje: 1. Kod pravilne procjene predvi eni su i policijski slu benici za blokadu zgrade. prostora koji se pretra uje. istra ni sudac. Prilikom pretrage zgrade. pogoni. Pretra uju se prostori koji su u neposrednoj uporabi.trgovine.klije ta i dr.sloboda obrane . eki . okrivljenika u u em smislu i optu enika.ind.naj e e se koriste sredstva uobi ajene namjene:odvija i.vrijeme.potrebno je pridr avati se propisanog redoslijeda radnji. 3 .vjerski objekti 3. Prije ispitivanja treba se informirati o osobnim prilikama.stana i dr. ispitivanje okrivljenika s naglaskom na stvarne elemente (mjesto.ponekad uz pomo stru njaka.nepovredivost osobe . Ako se otpor ne o ekuje. Ispitivanje okrivljenika obuhva a ispitivanje : osumnji enika.Kad policija izvr ava naredbu suda o pretrazi. svojstva okrivljenika 3. Ispitivanje je radnja u kojoj okrivljenik aktivno sudjeluje. dr avni odvjetnik.kako bi se temeljem njenih nesvjesnih reakcija formirali odre eni zaklju ci. trezor. Vlasnik ili korisnik stana ima pravo biti nazo an pretrazi. Uz to mogu a je upotreba specifi nih ure aja i alata.bolnice.pravo na tuma a -bitna je presumpcija nevinosti i sklop prava na javni postupak odre ene kakvo e pred zakonom ustanovljenim.pravo na branitelja .ru na prijenosna blagajna.neovisnim i nepristranim sudom u razumnom roku Ispitivanje provode: policijski slu benik. U pretragu drugog prostora spadaju uredi.soc. ure ena me unarodnim izvorima.sloboda i ravnopravnost u predlaganju i izvo enju dokaza . Pretraga stana uklju uje i pretragu stvari koje su u stanu npr. -dokaz je samo ako je provedeno prema odre enim postupovnim pravilima Klju na jamstvena pravila. Ne smiju se pri pretrazi izgubiti iz vida i drugi psiholo ki elementi koji se temelje na slijede em: tra e i tajna skrovi ta.katkad izostavimo pogled prema stvarima koje su nam ispred nosa . okru enju. su: .obavijest o optu bi .ali i oni koji nisu. raspravni sudac i lanovi vije a te branitelj i o te enik. kole. koji su smje teni u poseban kov e i za obavljanje pretrage. Pretraga mora imati sustavni raspored.predmet) Ispitivanje okrivljenika je postupovna radnja kojom se dolazi do iskaza okrivljenika kao dokaza.pravo na utnju . Mogu e je koristiti za titne pse zbog blokade prostora oko zgrade. stadij u kojem se radnja provodi 2.no mo e se pretraga provesti i bez njegove nazo nosti (uz pridr avanje zakonskih propisa) ak i protiv njihove volje (prema pravilima o sredstvima prisile).detektori metala Iz vida se ne smije ispu tati osoba protiv koje je pretraga usmjerena. u suprotnom se najprije poduzimaju mjere za suzbijanje otpora.

Tijek ispitivanja: U po etnoj fazi uspostavlja se komunikacijski odnos izme u ispitiva a i ispitanika. Ako ispitiva utvrdi da ispitanik la e. Sugestivna pitanja mogu biti: y potpuna disjunktivna-ne dopu ta se drugi odg. Nedopu teno je primjenjivati silu.od slabijih prema ja ima. lobotomija. osim da ili ne npr. Dokaze treba predo avati postupno.tipologija svjedoka.sile. Zabranjena je upotreba varki. Je li automobil bio crven? Kapciozna pitanja Ispitiva smjera brzom odgovoru na pitanje koje ima pogre nu ili neprovjerenu premisu npr. osobe . svjedok po uvenju kao iskaz iznosi sadr aj koji mu je priop en od 3.ali iskaz mora detaljno bilje iti. Vi ste vidjeli crveni auto.potvrdna i odre na npr.zar ne? y odlu na na pogre an na in poti u prisje anje npr.postavljaju se pitanja ad personam. Ispitiva mora povremeno pokazivati da se naljutio a ponekad i znakove prijateljstva. izravnih opa anja Svjedoci se tako er dijele na: y dobronamjerne y neprijateljske i prijateljske y zainteresirane i nezainteresirane 4 .iskaz svjedoka. svjedoci koji imaju izravna opa anja injenica tzv. ispitivanje svjedoka. Ispitiva ne treba stvarati utisak da razja njenje slu aja ovisi od priznanja okrivljenika. a odgovaraju a pitanja valja postaviti poslije toga. -ne smije se dovesti do iscrpljivanja ispitanika U sredi njem stadiju imamo poseban odnos izme u ispitiva a i ispitanika. o kojem nema vl.medicinska sredstva npr.po initelju i dr. teh. progon.treba ga pustiti da la e.prijetnje. Je li automobil bio crvene ili tamne boje? y ekspektativna. Posebne kategorije pri ispitivanju okrivljenika su maloljetnici i osobe s du evnim smetnjama.la nih obe anja. Jeste li vidjeli nalet automobila na pje aka? y nepotpuna disjunktivna ne isklju uje i druge mogu nosti osim onih koje su u pitanju npr. Ispitaniku treba omogu iti da u neometanom neprekidnom izlaganju iznese sve to zna o kd. Ispitivanjem svjedoka u postupku dobiva se poseban dokaz. Je li crveni automobil jurio velikom brzinom? Priznanje-mora biti dovoljno opse no da obuhvati one elementekoji su potrebni da se pokrene kaz. svjedok o evidac 2. strujni udar Tako er se ne smiju postavljati sugestivna pitanja koja bi navela ispitanika na neto ne odgovore. Za tehni ku izvedbu ispitivanja va ne su neke stvarne okolnosti kao to su kabinetska atmosfera Posebnu va nost ima jezik i ton ispitivanja. za koju je vjerojatno da e mo i dati obavijest o kd.a pitanja moraju biti kratka. sredstva npr.precizna i jasno oblikovana. Svjedok nije stranka nego sudionik postupka.Potrebno je odbaciti predrasude o ljudima te se s ispitanikom treba uspostaviti kontakt i nalaziti se u njegovoj neposrednoj blizini.specifi nost ispitivanja s obzirom na spol i dob Svjedok je osoba razli ita od okrivljenika.daju pouke o pravima ispitanika tijekom ispitivanja Ispitiva i koriste taktiku itanja misli u kojima se stavljaju u polo aj ispitanika.. 1. 4.prijetnju ili obmanu prema ispitaniku. va nim okolnostima.

zdravlje.kd obiteljskog nasilja ili kd u kojima spolnost ima klju nu/zna ajnu ulogu 2.oprezan svjedok. 1. a u propisanim slu ajevima i policija. U drugom stadiju poziva se svjedok da u slobodnom izlaganju iznese sve to zna o slu aju dok je ispitiva prividno pasivan. ispitivanje starijih. svjedok o vladanju .slobodu ili imovinu ve eg opsega 5. Naj e e se poduzima radi: a) utvr enja radi li se u konkretnom slu aju o kd b) razja njenja o kojem se kd radi c) prikupljanja tragova d) pronala enja i utvr ivanja identiteta rtve e) utvr ivanje vrste i razmjera tete f) ispitivanja vjerodostojnosti tragova 5 . harmoni ne opisiva e .bolesnih osoba ili osoba s tjelesnim manama kao ranj. Postoje jo i indiferencirani svjedoci koji nastoje izbje i ili im prije zavr iti ispitivanje.Prema zna ajkama iskaza dijele se na: y povr ne . posrednim postavljanjem pitanja 4.tjelesnu nepovredivost. pitanja ad personam te priop avanja svjedoku za to se poziva i u vezi s kojim slu ajem.kratka. Tre i stadij predstavlja postavljanje pitanja nakon stadija spontanog iskaza. svjedoci dobri govornici Ispitivanje svjedoka je sli no kao i ispitivanje okrivljenika.siguran i nesiguran svjedok . O evid je postupovna radnja koju poduzimaju tijela postupka. bez nazo nosti suca i stranaka u prostoriji gdje je dijete 3. o evid. instrumentalni svjedoci . utljivi svjedok. neobrazovan ali prirodno inteligentan tip svjedoka-ne razlikuje bitno od nebitnog .uloga stadija i dr. ta ti svjedok. Trebaju se postavljati op a pitanja. ambiciozne opisiva e i tuma e Imamo i podjelu na svjedoke koji opisuju i svjedoke koji obja njavaju (deskriptivni i interpretativni). ure ajima 3. ispitivanje mlade i i djece kao ranjivih svjedoka: 1. stra ljivi svjedoci .osoba za koju postoji vjerojatnost da davanjem iskaza ili davanjem odgovora na pojedina pitanja mo e izlo iti sebe ili bliske osobe ozbiljnoj opasnosti po ivot. snimanjem teh. tvrdoglavi svjedok . Prvi stadij po inje utvr ivanjem identiteta i dr. svjedok homo duplex. posebne skupine svjedoka: y ranjivi svjedoci su osobe koje uslijed posebnih svojstava ili posljedica kd ne mogu bez opasnosti za vlastita prava i slobode sudjelovati u kp na na in koji je op enito propisan za svjedoke. nervozni svjedoci . uz pomo stru ne osobe 2. svjedoka y ugro eni svjedoci. Na kraju ispitivanja provjerava se istinitost sadr aja iskaza osobe ili provjerom ostalih raspolo ivih dokaza ili provjerom prikladnosti osobe za davanje istinitog iskaza.jasna. suvi e subjektivni svjedoci. nespretni svjedoci.ena je ranjivi svjedok ako se radi o rtvi seksualnog kd. svjedok u esnik . inteligentan tip svjedoka . ispitivanje ena kao ranjivih svjedoka.konkretna Treba se misliti o metakomunikacijskim klju evima-kako svjedok eli da njegovo svjedo enje bude protuma eno.

raznih prostorija i sl. doga aja. utvr ivanje prostora na kojem se nalaze tragovi kako bi ih se za titilo od propadanja ili o te enja Mjesto o evida-prostor koji je u svezi s kim djelom Predmet o evida je svaki objekt.a naj e e i ne mogu.na elo lojalnog prikupljanja dokaza.obuhva a prve poduzete policijsko-takti ne radnje radi obrane od opasnosti i/ili rasvjetljavanja kd -policija mora utvrditi mjesto gdje se ne to zbilo i prikupiti informacije koje su nu ne za preliminarnu kriminalisti ku diferencijalnu dijagnozu. Stati ki i dinami ki dio o evida ne smiju se.na elo kriti nog prila enja postupanju Organizacija istra ivanja mjesta doga aja kod o evida pojam je koji obuhva a 3 gl. -plan rada za dinami ki stadij o evida Dinami ki stadij o evida sredi nji je dio istra ivanja mjesta doga aja. utvr ivanje osoba koje mogu dati informacije o doga aju 3. Utvr uje se to no mjesto kaznenog doga aja. Nakon dolaska na mjesto doga aja.na elo sustavnosti provo enja o evida.otkriva i fiksira pojedine predmete i tragove i njihov me usobni odnos. Ekipa je aktivnija.na elo objektivnosti. Ovaj stadij ima nagla en istra iva ki karakter.ako je dostupan.u praksi mehani ki odvajati jer se esto u prirodi stvari u hodu o evida izmjenjuju.na elo temeljitosti i upornosti.dinami nija. Tijelo prima izvje e od policijskih djelatnika. Obavlja se pregled ire okoline. Prikupljaju se podaci o atmosferskim prilikama.micanja. 6 .vremenskim prilikama u vrijeme zapo injanja doga aja.kad to zahtijeva stanje na licu mjesta.na elo pravodobnosti. Na in njegova provo enja diktiran je konfiguracijom terena i dimenzijama prostora kaz.na elo potpunosti.donosi se odluka o tome kako e se izvr iti o evid.tra i. koordinacija i integracija napora 2.na elo takti ko-tehni ke slobode.ako su oni osigurali mjesto doga aja. Na elno. istra iva ke usluge Prvi zahvat.na elo najboljeg dokaza.osobito njegovim diskontinuitetom i disperzijom njegovih elemenata.Na ela: na elo metodi nosti i dosljednosti kod provo enja dokaza. funkcije koje se moraju ostvariti na mjestu o evida: 1. na elo to nosti tijekom o evida.osiguranje mjesta doga aja i orijentacijsko-informacijski stadij. Orijentacijsko-informacijski stadij o evida zapo inje dolaskom o evidnog tijela i tima na mjesto doga aja. tehni ke usluge 3.pod uvjetom da je u relevantnoj vezi s kaz.potrebne radnje razvijaju se u vi e smjerova (3 skupine) : 1.ili obavlja razgovor s drugim osobama koje su osiguravale mjesto doga aja ili imaju neka saznanja o samom kd.na elo racionalizacije djelovanja.mijenjanja polo aja Te i se sintetiziranju saznanja prikupljenim u ranijim stadijima:izlazak na mjesto doga aja. djelom.prikupljaju se tragovi i predmeti vezani sa kd bez dodirivanja.bez obzira gdje se nalazi. Stati ki stadij o evida svodi se na pregled lica mjesta i utvr ivanje op ih uvjeta u kojima se doga aj zbio. radnje pru anja pomo i i otklanjanja daljnje opasnosti 2.treba obi i mjesto doga aja bez ula enja u njegov prostor.na elo programiranja o evida.

razgledanje objekata prepoznavanja i davanje suda o identitetu i neidentitetu.fotografije.specifi ni dokaz ispravom.U dinami kom stadiju se pogotovo mora izvr iti tzv..Tako er se u ovoj fazi obra uju tragovi. Snimci mjesta doga aja (vizualne i auditivne tehni ke snimke).prostorije i prostori. 7 . Tragovi i predmeti kaznenog djela moraju biti osigurani i fiksirani u onom stanju u kojem su zate eni.. Prepoznavanje osoba (takti ni aspekt. To se ini adekvatnim fiksiranjem. to ote ava prepoznavanje.opisivanje rije ima i sastavljanje zapisnika o o evidu 2. Grafi ki prikazi i drugi prilozi zapisnika o o evidu (crte i i skice) su posebna vrsta dokaza . Zapisnik o o evidu je s dokaznog gledi ta dokaz ispravom. zatvoreni TV sustavi. sheme. ako ispunjava sve procesne zahtjeve glede forme i krim..ostali posebni na ini fiksiranja tragova i predmeta kao to su mula iranje (odljevci). po mogu nosti s nositeljem traga.uvjet za prepoznavanje je primjena metode osobnog opisa prema kojoj svjedok prvo opisuje osobu koju e prepoznati. Kontrolni stadij o evida o evidno tijelo i lanovi o evidnog tima rezimiraju rezultate o evida i tra e eventualne propuste. Osnovni na ini fiksiranja injeni nog stanja su: 1. pakiranje corpora delicti. izazivanje i "skidanje" otisaka papilarnih linija folijama.on je svojevrstan neoborivi dokaz ispravom glede injenica koje su u njemu sadr ane.uloga vremena ) Prepoznavanje je identifikacijska metoda i posebna vrsta iskaza osoba.le evi i dr. Prepoznaju se osobe. 6.fotografija i izrada fotoelaborata 5.grafi ki na ini (skice.) 3. nacrti.) 4. prije svega fotografija su samostalan procesni dokaz sui generis. na ini fiksiranja injeni nog nalaza kod o evida i dokazni zna aj fiksiranog nalaza Sve prona ene injenice i okolnosti o evida treba trajno i u potpunosti sa uvati od uni tenja ili zaborava..kad se ustanovi da je to potrebno. aserviranje predmeta i tragova i njihovo prilaganje u zapisnik. filmske kamere. Radnju ine: opisivanje objekata prepoznavanja.. katalogiziranje predmeta o evida. samostalan s nagla enim tehni kim karakteristikama. estice baruta. Finalni stadij sastavljanje zapisnika o o evidu. zahtjeve glede sadr aja .mehani ki zapisnici (magnetofon. Sav dokazni materijal mora se registrirati u njegovom izvornom obliku. 6. U odnosu na osobe.maketom i sl. Dolazi do va nog takti kog na ela kontrolnog provjeravanja u injenih mjera i radnji i eventualnog ponavljanja nekih od njih. 7..crte i. objekti.

5.iskustva ili umije a. 8. obligatorna . Vje ta enje je postupovna radnja kojom se utvr uju ili razja njavaju injenice na osnovi posebnog izvanparni nog znanja.ali uo ava detalje analiti ko-sinteti ki tip-kombinacija gornja dva Trebamo doznati da li se svjedok o evidac nekoga ili ne ega boji. radnji izvanpostupovna (neformalna) provode se prije pokrenutog kaz. stadij . stadij ocjena rezultata prepoznavanja tj.to nost dosje anja kao i cjelovitost dosje anja dramati no se smanjuje.osje a li strah od osvete ili svjedo enja na sudu. -oblik utvr ivanja injenica pomo u vje taka Vanjska strana vje ta enja-sam postupak vje ta enja.a najvi e 7. Treba se pona ati kao da se sumnjivac jo tra i. 2. 7. normama tijekom postup. 6. U liniji prepoznavanja treba se nalaziti najmanje 3. 8.postupak prepoznavanja 3.koju primjenjuje vje tak ovisno o stru nom profilu u postupku vje ta enja te ona nije predmet pravnog reguliranja.a unutra nja strana vje ta enja odnosi se na sadr aj.a izbor treba biti slobodan i spontan. Tako er da li kod svjedoka postoji osobna zainteresiranost ili nezainteresiranost za prepoznavanje.iznimno 12 osoba to ujedna enijeg izgleda tj. Preporu uje se kori tenje jednosmjernog zrcala. vje ta enje. 3.odvija se prema pravilima odre enje znanosti i tehnike ili struke. obja njavanje na temelju kojih diferencijalnih karakteristika su osoba ili stvar prepoznati Protek vremena Ako protekne du e vrijeme izme u doga aja kojem je svjedok bio prisutan i dosje anja tog doga aja.davanje detaljnog opisa osobe ili stvari u smislu navo enja karakteristika prema kojima se razlikuju od dr. to sli nijih. Neki svjedoci osje aju strah zbog moralne osude okoline i sl. Postupak prepoznavanja ima stadije: 1. Vje ta enje u u em smislu-inokosni vje tak ili tim vje taka su u mogu nosti odmah na ro i tu na kojem preuzimaju vje ta enje ili tijekom gl. stadij . rasprave odmah dati iskaz.op i re im + posebne dopunske odredbe fakultativna op i re im individualna     timska osnovna    dopunska postupovna (formalna) provode se sukladno postup. postupka 8 .vrste.ali ne uo ava detalje analiti ki tip-ne prima op i dojam.Stoga je nu no to prije ispitati svjedoka. 4. Vrste: 1. Tako er se na svjedoka ne smije vr iti pritisak niti sugestija. Treba izbjegavati ponovno prepoznavanje.Svjedoci: sinteti ki tip-prima op i dojam. osoba ili stvari 2.uloga naloga za vje ta enje i dr.a ne da je u liniji za prepoznavanje.

U nalogu se treba navesti u vezi s kojim injenicama se vje ta enje obavlja i kome se povjerava. Nalog se dostavlja i strankama.predmeti koji su bili objekt radnje kd. klasifikacija tragova itd. motive. pojam traseologije. Skupno vje ta enje mo e biti a) kolektivno (multidisciplinarno) b) kompleksno (interdisciplinarno) 12.9.mi ljenje (zaklju ak) 9. nepravo kolektivno vje ta enje vi e vje taka .prethodna i naknadna zbivanja 3. Nalog se mo e i dopuniti na zahtjev vje taka.utvr uju. Stadiji vje ta enja dijele se na : uvodni. rtvu djela Podjela tragova na : y mikrotragove vrsta krim. postojanje kd 2. tragova koji se zbog svojih malih dimenzija mogu te ko neposredno zapaziti pa se otkrivaju i istra uju pomo u posebnih pomagala Dijele se na mikrotragove nanose i mikrotragove unose y makrotragove y submikrotragove mogu se utvrditi samo rastvaranjem y trajni y promjenjivi y fingirani.ciljeve i uzroke djela 5. pravo kolektivno vje ta enje predmet vje ta enja ispituju vje taci koji mogu biti istih ili razli itih struka i koji na kraju vje ta enja sastavljaju zajedni ki nalaz i mi ljenje 13. traga. Traseologija se bavi sustavnim istra ivanjem tragova to uklju uje djelatnosti: a) pronala enja b) osiguranja c) razja njavanja (tuma enja) tragova Klasifikacija tragova: Tragovi koji upu uju na : 1. prema vrsti injenica koje se otkrivaju. osobu po initelja i njegovu odgovornost 4. vje taka 14.sredstva po injenja kd.u enje o tragovima. kontradiktorna uz tijelo postupka imenovanje vje taka vr e i stranke ili samo one 15.ocjenjuju u postupku tj. ukupnost disciplina koje se bave tragovima kao objektima znanstvenog ispitivanja. individualno vje ta enje mo e biti a) cjelovito b) dinami no 11. a nalaz se sastoji od niza nalaza razl.predmeti nastali po injenjem kd 10. analiti ki i sinteti ki. prema predmetu vje ta enja. nekontradiktorna 16.nalaz (opisni dio) 3.la ni 9 .tragovi i predmeti kao nositelji tragova. prema vrsti postupka vje ta enja se dijele na kriminalisti ka i sva ostala vje ta enja Uloga naloga za vje ta enje Vje ta enje se odre uje pisanim nalogom tijela koje vodi postupak.uvodni dio zapisnika (podaci) 2. O vje ta enju se sastavlja zapisnik koji ima 3 dijela: 1. Trag materijalna promjena u svezi s ostvarivanjem kd Traseologija. tijek njegova ostvarenja.

svojstva. tragovi po initelja. Mehanizmi nastanka tragova i specifi nosti nastalih tragova Mehanizam nastanka tragova je proces ija je kona na faza nastanak traga.fiz. egzaktnim metodama dinami ki. tragovi rtve. za vrijeme i nakon po injenja kd. uzro nik traga (objekt koji stvara trag) 2. U okviru tog mehanizma obavezno se javlja: 1. Za pravilno postavljanje misaone konstrukcije va no je to prije prona i tzv. tragove po initelja i tragove na po initelju Postoje takti ki tragovi. 11.dijele se na tragove djela. protekom vremena (koje mo e biti vrlo kratko). tragove stakla . tragovi opojnih droga . tragove tekstilnih vlakana . dimenzije. Tragovi koji su izrazito skloni navedenim promjenama zovu se PROLAZNI ili privremeni tragovi. tragove krivotvorina . tragovi biljnog podrijetla) i mehani ke tragove. Prema vremenu nastanka tragovi se dijele na one nastale prije. na sredstva po injenja kd Prema prirodi traga imamo podjelu na biolo ke tragove (tragove krvi. Na ini otkrivanja tragova s obzirom na agregatno stanje i njihovo operativno-dokazno kori tenje Zbog postojanja kemijsko-fizikalnih procesa u materiji s jedne strane. na na in po injenja kd.med i dr. tragovi otrova . temperaturu itd. Va no je utvrditi i dinamiku stvaranja tragova. 10 .tragovi nokata. tragovi na po initelju. tragove stopala. tragovi na rtvi i situacijski tragovi.kao i na in zapisivanja tragova procesima odr avanja i/ili separacije od ranije cjeline.tragovi dlaka i kose. S toga je pronala enje i osiguranje tragova na mjestu doga aja hitno i nu no. tragovi mogu promijeniti svoju prirodu. vode i trag ili trag jezgru.y y y y otisci trag koji ostaje na povr ini nositelja traga utisnu a prodire u strukturu nositelja traga materijalni nastaju promjenama tvari koje se ispituju kem. starost. tragove prijevoznih sredstava u cestovnom prometu . Navedeni utjecaji su posebno tetni kad je rije o mikrotragovima. i zbog razli itih vanjskih utjecaja s druge strane. To je sto erni trag oko kojeg se roje ostali tragovi. nositelj traga (objekt koji prima trag. energetsko i AGREGATNO stanje.na kojem se trag odra ava ili ostaje tvar koja ini trag) 3.tragovi ivotinjskog podrijetla. oblik. tragove tla . tragove oru ja . boju.tragove ljudskih izlu evina. Prema informaciji koju sadr e tragovi se dijele na tragove koji upu uju na postojanje kd. alkohol 10.na identitet rtve. tragove po ara i eksplozija . kontakt (dodir) kao rezultat me usobnog djelovanja uzro nika i nositelja traga -proces je specifi an kada se radi o zvu nim i mirisnim tragovima -trebamo imati na umu i stvaranje la nih tragova Situacija traga omogu ava izvo enje dokaza o mehanizmu nastanka traga U pronala enju tragova veliku ulogu igra i misaona rekonstrukcija kd koju mora ostvariti tijelo postupka.

ulaze prepoznavanje osoba. dijagnosti ka. . Pojam i vrste kriminalisti kih identifikacija Identifikacija je utvr ivanje istovjetnosti nepoznatoga s otprije poznatim. utvr ivanje vremena po injenja kd. crte papilarnih linija. Situacijska predstavljaju svestrano ispitivanje situacije kao skupa stvari i promjena okoline. Kriterij odabira tih svojstava u njihovoj je prikladnosti da izraze posebnost. Stvarna identifikacija.pomo u njih se utvr uje konkretni identitet tra enog objekta. Identifikacijska obilje ja mogu biti pravna (odre ena pravnim pravilima) ili stvarna (sva fakti na obilje ja). situacijska vje ta enja Identifikacijska . objekt identifikacije 2.12. predmeta koji su stvoreni kd.individualnost. identifikacijska. Tako er imamo podjelu na osnovi kriterija prikladnosti za identifikaciju na: 1. predmeti prikladni samo za utvr ivanje skupne pripadnosti 3. na in njegova po injenja i sl.uklju uje prepoznavanje predmeta kojim je ostvareno kd ili koji su tome namijenjeni. Identifikacijska obilje ja su svojstva koja su izdvojena iz cjeline svojstava predmeta. identifikacija pomo u glasa. identifikacija pomo u rukopisa. predmeta na kojima se mogu na i tragovi kd. identifikacija na osnovi mirisa i identifikacija na osnovi biologijskih tragova. odontologijska identifikacija. To su npr. sredstvo identifikacije 3. Njima se uz ostalo utvr uje struktura i stadij tijeka doga aja. Imaju najve e dokazno zna enje. 11 . predmeti prikladni za (individualnu) identifikaciju 2. U okviru dijagnosti kih ekspertizni zadaci se rje avaju dijagnosti ki. predmeti koji su svojstvima ili sadr ajem va ni za utvr ivanje injeni nog stanja 13. Osobna identifikacija. Posebnu va nost za identifikaciju imaju zna ajke stabilnost-promjenljivost kao i izolacijska apstrakcija. metodu identifikacije Objekti identifikacije-osobe i stvari. identifikacija pomo u tragova noktiju. identifikacija pomo u tragova usana. predmeta koji su (izravno ili posredno) pribavljeni kd. osobni opis. antropometrijski opis. Kriminalisti ka identifikacija strukturno uklju uje: 1. identifikacija pomo u morfologijskih obilje ja stopala.

lancima prstiju. daktiloskopija.krvavi otisci.14.nakon smrti. na ini identifikacije osoba Pomo u: 1.u enje o papilarnim linijama 3. formiranim u raznim oblicima na jagodicama prstiju. 15. Najra irenija metoda fiksiranja otisaka je pomo u daktiloskopskih folija. osobnog opisa y stas y polo aj tijela y glava y lice y usta i usnice y nos y o i y obrve y u i y kosa i elavost y brkovi i brada y nao ale y pokrivala za glavu y noge y hod 2. Daktiloskopske pretrage primjenjuje se kao opti ke (oko. Najra irenija je metoda utvr ivanja identiteta osoba i le eva Izgled papilarnih linija ostaje nepromijenjen od ro enja do raspada ko e. dlanovima i stopalima. daktiloskopija Daktiloskopija je u enje o papilarnim linijama. U praksi ih nazivamo spornim tragovima papilarnih linija. Nevidljivi tragovi papilarnih linija tretiraju se pomo u daktiloskopskih pra kova ime postaju djelomi no reljefni. skenera. zamka i krug. Osnovna slika crte a ili osnovnog oblika papilarnih linija javlja se svega u nekoliko osnovnih oblika.posebni izvor svjetlosti) .uo ljiviji i prilago eni za fiksiranje. fizikalne (pra ci) i kemijske (zaparivanje ). fotografija 4. Imamo 3 osnovna uzorka: luk. Tako er ne postoje osobe s istim otiscima papilarnih linija. Ti tragovi s mjesta doga aja u vi e od 90% slu ajeva su fragmentalnog oblika. Daktiloskopiranje osoba uzimanje je otisaka prstiju ili dlanova pomo u boje na papirnu podlogu te elektroni ki pomo u tzv. Vidljivi tragovi papilarnih linija nazivaju se i reljefnim npr. Otisci papilarnih linija na mjestu doga aja mogu biti vidljivi (oko 20%) i nevidljivi (oko 80%). fotorobot crte nepoznate osobe izra en na osnovi osobnog opisa 12 . to zna i da nisu cjeloviti nego djelomi ni.

istra ivanje metodologije (koje mogu nosti otkrivanja i prikupljanja podataka stoje na raspolaganju) i razrada metodike njihova otkrivanja i razja njavanja (kako se u konkretnom predmetu ima postupati).5. rtve i prate ih okolnosti. op i pojmovi o kriminalistici Kriminalistika je disciplina koja sustavno istra uje i primjenjuje znanstvene metode i pravila iskustva u otkrivanju i razja njavanju pojava kaznenih djela i utvr ivanju njihovih po initelja. fotogrametrija 3D grafi ki prikazi 7. po initelja. obavijesti. poznavanje pojava kaznenih djela (koji su podaci va ni za razja njenje kaznenog djela). tjelesni mirisi. Predmet kriminalisti ke procedure. identifikacija osoba na osnovi glasa 9. Predmet kriminalistike.psi. 2. 3. modaliteti) b) uzro na veza c) posljedica d) protupravnost 2. Za kriminalistiku je osnovno: 1. Podaci o po initelju a) (su)po initelj(i) b) suu esnici c) udio u radnji d) krivnja e) okolnosti va ne za primjenu kaznenih sankcija 13 . na in. informacija o pojavi kaznenoga djela. 1. odontologijska identifikacija utvr ivanje identiteta prema stanju zubala 10. biometrijske metode identifikacije matemati ko-statisti ka metoda za istra ivanje ivih bi a s obzirom na njihove odnose mjera i broja y otisak prsta y crte lica y geometrija ruku i raspored vena y skeniranje oka y prepoznavanje glasa 6. Ona se bavi pojavom kaznenoga djela kao objekta istra ivanja i razmatra proceduru istra ivanja kao stvarnu strukturu. Podaci o djelu: a) radnja (sredstvo. identifikacija osobe analizom DNK Pavli ek Q&A 1. Kriminalistika je prikupljanje i prerada podataka. plinska kromatografija i spektometar masa 8.

Kriminalisti ka na ela su: 1. U protivnom. Ako su sve takve pojave opovrgnute. Izdvajanje jednoga indicija ne zna i nu no isklju enje sustava koji je predmet dokaza. Kriminalisti ka metodika je sustavno razmatranje iskustava i saznanja o najprikladnijem postupanju u odnosu na pojedina kaznena djela ili pojedine skupine kaznenih djela.temelji se na odnosu isklju enja. obrade podataka .3. podaci o po initelju i 3. tehni kih i drugih znanosti i vje tina radi njihove uporabe u kriminalisti kom istra ivanju. verzija je dokazana djelomi no. Kriminalisti ka taktika sustavno razmatra iskustva i saznanja o najprikladnijem djelovanju u kriminalisti kom postupanju Kriminalisti ka metodika. dakle o uzastopnoj strukturi prednik-slijednik. 3. nego o paralelnim.spajanje podataka re enicama prema pravilima sintakse. Ovdje se ne radi o lancu dokaza. informacije . neovisnim strukturama u kojima je pojedini indicij usmjeren na predmet dokaza.sadr aja vijesti koji za primatelja ima vrijednost novosti koja pokre e djelovanje.objekta promatranja. Kriminalisti ka tehnika sustavno prikuplja i istra uje metode razli itih prirodnih. Drugi podaci va ni za postupak a) podaci va ni za primjenu propisa kaznenoga prava b) podaci va ni za primjenu postupovnih propisa Kriminalisti ka procedura se odnosi na tri osnovne skupine podataka. 2. Kriminalisti ka procedura je osobit informacijski i komunikacijski sustav. podatka . 2. 4.onoga to opisuje injenicu. vijesti . Metoda difundiranja temelji se na negativnim injenicama. 14 . srazmjernost. opovrgavanju jedne ili vi e pojava drugom pojavom. indiciji. Kriminalisti ka tehnika.re enice u prostoru i vremenu dostavljene od strane po iljatelja primatelju. podaci o djelu. prije svega na izostanku o ekivanih okolnosti. injenice . zakonitost. verzija je dokazana.ako za to postoje dr. 3. Negativna injenica stvara sumnju o tezi. 2. ako nema osnove za takvo isklju enje. drugi podaci va ni za kazneni postupak. objektivnost. Verzija je dokazana jednozna no ako se temelji na kona nom isklju enju. operativnost i 5. indicijalne metode otkrivanja kd Metoda eliminacije. Put do kriminalisti ke informacije sastoji se od: 1. 4. Kriminalisti ka taktika. 2. Indicijalna osnova verzije u odnosu na konkuriraju u je njoj suprotstavljena pojava. 5. To su: 1. metodi nost.

1. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano. Svaka hipoteza (dakle i verzija) je u logi kome smislu sud o nekoj okolnosti. svrhovito. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje. da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u. 6. da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljenja na valjanim dokazima. Istodobno verzije postavljaju planiranje kriminalisti koga istra ivanja. Za nju vrijede op i i posebni uvjeti stvaranja hipoteza. sre ivanja prikupljenih injenica. 4. 3. usporedbe pojedinih sastojaka s drugim suprotstavljenim stajali tima. verzije u kriminalisti kom istra ivanju Verzija je jedna od vi e hipoteza koja obja njava nastanak. vanjske provjere verzije te 7. Za sud koji donosi odluku u kaznenom postupku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. relevantnosti. Bez prikladne upotrebe verzija slaba je vjerojatnost otkrivanja i razja njenja slo enih slu ajeva kaznenih djela. stanja i odnosa po initelja. 15 . pri emu je va no u kakvom su odnosu ti me usobno razli iti indiciji prema postojanju iste injenice. rtve te druge okolnosti u svezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. usporedbe verzije i alternativnih verzija. uvjetovani. provjerljivosti. da su postavljene sve mogu e verzije.Metoda akumulacije dokaza temelji se na dokaznom smjeru razli itih. implikativni sud. injenica je prema toj metodi dokazana ako su indiciji povezani u podsustav. Hipoteza je vjerojatan sud i temeljni moment logike otkri a. 2. (verifikaciju) svih valjanih verzija. Polazi te postavljanja verzije jesu prikupljeno saznanje (i intuicija). ocjene stupnja prihvatljivosti verzije. 2. 4. ra lambe klju nih sastojaka. da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka te da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak. prolazi planski. 5. Hipoteza je sud za koji se pretpostavlja daje istinit. Verzija je slo en. 7. svojstva. Sudska odluka mora po i od toga: 1. zna ajki. On je stvoren da bi se pomo u njega moglo tuma iti i obja njavati odre ene injenice. neovisnih indicija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj. 5. 3.: 6. Ona mora biti postavljena sukladno logi kim i metodologijskim uvjetima spoznaje. Struktura kriminalisti ke verzije sastoji se od: prikupljanja injenica na temelju poznavanja fenomenologijskih podataka o tipu vjerojatnoga kaznenoga djela. U postavljanju verzija primjenjuju induktivne i deduktivne logi ke metode izvo enja i zasnivanja sudova. odnose i okolnosti pojave kaznenoga djela. nasumce. me usobne veze. 3.

Mo e se odnositi na programske cjeline. Verzija je polazna pretpostavka u tom planiranju. To su: 1.a ne zna se je li to istina i od koga potje e vijest E) javna priop avanja-dvije skupine sadr aja koji se prenosi:autorski prilozi kao vijesti. ciljeve 2. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu . odvjetniku y slu bena kaz..temelje se na kriminiografiji tj.a ne policiji y anonimne i pseudoanonimne kaz.kolumne(izravno po injeno kd ili se mo e zaklju iti da je po injeno kd ili saznati o po initelju kd) i oglasi (sadr e usluge koje su kd) Me usaznanja. prijava podnosi policija y privatna kaz.o. ili na pojedine njegove dijelove 4. Kriminalisti ko profiliranje-temelji se na saznanjima bihevioristi kih i kriminalisti kih znanosti. st. du nosti. prijava podnose pojedinci ili dru tv. 16 . vrste saznanja za kd A) operativni rad policijskog slu benika prikupljaju i obavijesti usmjerenim za odre eno kd ili o tome saznaje slu ajno B) kaznena prijava pisana ili na dr. potrebne radne operacije 4. redoslijed radnji. i tada ima strate ki smisao. 2. 5. narav kaznenoga djela (morfologijski kriterij). predmet.8. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be). izvori saznanja (dokazni kriterij) te 3. subjekti izravno d. dobrom poznavanju pojavnosti kd koje je budu i predmet istra ivanja. Planiranje rada odnosi se na krim. U kriminalistici relevantnost verzije odre uju tri kriterija. planiranje u kriminalisti kom istra ivanju Planiranje je postupak svjesnog odabira i razrade ciljeva i metoda. raspored poslova i 5. a primjena te metode razvija se od po etka 50-ih godina 20. Ona je u sredi tu planiranja rada koje mora predvidjeti 1. jednostavnosti. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 10. 9. Strate ki ciljevi planiranja za kriminalisti ko istra ivanje ure eni su postupovnim propisima:tra enje odgovora na temeljna postupovna pitanja. postupovne radnje kojima se provjeravaju kakvo a i stupanj saznanja koja iz njih slijede (postupovni kriterij). prikupljanje podataka 3. ili na planiranje rada koje ima takti ki smisao. Relevantnost hipoteze zna i prikladnost za rje avanje problema za koji je postavljena. upu ena izravno ili posredno dr .prediktivne mo i). plodnosti (eksplanatorno . prijave anonimna nema potpisa a na pseudoanonimna ima la an potpis C) samoprijava po initelja-relativno rijedak slu aj D) javni pogovor preno enje vijesti o tome kako je po injeno neko kd ili da je odre ena osoba po initelj djela.

3 komponente svakog ispitivanja su : okolnosti o kojima se ispituje. Takti ka kombinacija je konkretni plan postupanja.operativna osnova djelovanja. Izjava koju daje vjerojatni okrivljenik pribavlja se na na in koji se u krim. Metode planiranja su raznovrsne.jer u odnosu na prikupljene podatke omogu uje prethodnu provjeru. Tako er su isklju ena kapciozna i sugestivna pitanja te uporaba obmane. iskaz o stvari. Cilj obavijesnog ispitivanje ne smije biti priznanje osumnji enika nego prikupljanje obavijesti. okolnosti koje su poznate i izvori koje valja razjasniti ili pribaviti. Njihovi u estaliji pojavni oblici su obrasci. prikupljanje obavijesti od gra ana -izvidna radnja Tra enje se predmetno odnosi na obavijest koju ovdje treba shvatiti kao priop enje odre enog sadr aja. Pri obavijesnom ispitivanju osumnji enika izjava mo e biti zabilje ena simultano (pisanjem. Prikupljanje obavijesti od gra ana. sheme.otvoreno izlaganje . psihologiji).zavr etak.. Izjava mora biti dana svojom voljom te se ne smije na nju utjecati primjenom fizi ke ili psihi ke sile. Prema strukturi: jednostavni i slo eni. Na temelju prikupljenih saznanja i daljnjih istra ivanja stvaraju se modelske strukture tipske situacije.analiza pam enja revizija sadr aja . predmetu ostvaruje stvaranjem operativnih modela i razradom konkretnih planova. informaciju tj. Izjava koju daje vjerojatni svjedok naziva se interview. Izvidna radnja ima svoj najva niji vid u prikupljanju obavijesti od gra ana. Polazi te planiranja istra ivanja u konkretnom predmetu je situacija pojave kd te se ona istra uje kao stvarna cjelina me usobno uvjetovanih sastojaka. upitnici. Priznanje-sadr aj izjave kojom osumnji enik priznaje djelo zbog kojega se ispituje. koje ovaj daje usmenim ili pismenim priop avanjem odre enog sadr aja. Operativni modeli pojavljuju se kao jednostavni i slo eni. Ispituju se osnovna pitanja (izja njenje o injenici) te pojedinosti o injenici. Takti ko rje enje je daljnja konkretizacija planskog postupanja. a njihova je bitna zna ajka tipicitet. primjenom sredstava kojim se utje e na svijest i volju ispitanika. To su osnove za planiranje oblikovane kao krim. prijetnje. uklu uje izjave 2 skupine j osoba: vjerojatne okrivljenike i vjerojatne svjedoke. jasan 2. Za svjedoke za koje se o ekuje da e govoriti istinu vrlo je korisna primjena spoznajnog interviewa ( u praksi se taj oblik ispitivanja provodi u 5 stadija: uvod . Sadr aj obavijesti bilje i se u slu benoj zabilje ki. Izjava o priznaju mo e biti istinita i neistinita. Kod sukcesivnog modela bilje enja zahtijeva se da zapis bude 1. procjenu. Kriminalisti ko.takti ki na in najsvrhovitiji je i najprikladniji na in obavljanja istra ivanja.promatrano u perspektivi budu eg vjerojatno kaz. snimanjem) i sukcesivno (diktiranjem u zapisnik). Pojava kd smatra se kao sustavno-strukturni model. usporedbu 17 .kao ni vjerojatni svjedok. Mo e biti op i (primjenjiv na sve situacije kd) i posebni. svojstvu ili odnosu. postupka. kori tenjem odre enih vje tina). 6. razmjeran Sastavljanje slu bene zabilje ke u obavijesnom ispitivanju bitno se razlikuje od zapisnika. naziva informativno ispitivanje (informativni razgovor-u sud. Osumnji enik nije du an davati obavijesti. odre en i 3.Planiranje se u krim.-takti ni na in.

a ne na samom krivcu i emocionalnom sadr aju pitanja 3. injenice sli nog zna enja za nedu nu osobu. Neke od pomo nih poligrafski metoda su pletismografija ( zasniva se na injenici da je ljudska ko a prozirna. Da bi se pristupilo tra enju obavijesti od gra ana. Poligrafsko testiranje Poligrafsko ispitivanje obavlja se na osnovi potpune dragovoljnosti osobe. strah zbog la ne sumnje u nju. Policijski slu benik se za razgovor mora pripremiti. Tako er nije mogu e ili po eljno testirati ba svaku osobu jer postoje odre ene skupine ljudi koje zbog svojih fiziolo ko-psiholo kih karakteristika nisu podobne za testiranje.a u suprotnome se skuplja).Posebno se ure uje provjera alibija koja se zasniva na na elima: 1.osobama koje su s njim u vezi i polic. zabrinutost Prije testiranja.2. O poligrafskom ispitivanju sastavlja se zapisnik.oftalmometrija i pupilometrija (prilikom ugodnih podra aja zjenica se iri. Najva niji su slu ajevi : 1. te on mo e to i odbiti. testovi vrhunca napetosti-polazi od pretpostavke da e po initelj kd intenzivno emotivno reagirati nakon la nog odgovora na kriti ku injenicu koja je u testu uklopljena u dr. To su : 1. 18 . monitor sr anog ritma. Operativni testovi su oni koje ispitiva sastavlja i primjenjuje u rje avanju konkretnog problema. Potrebno je prona i specifi nu reakciju ispitanika na pojedina pitanja. slu benicima. gdje i kada vodi razgovor.biti li en bilo kakve predrasude. od uhi enika. testovi poznavanja kriti nih injenica.-nalikuje tipaljci koja se stavlja na prst ispitaniku Analizalizator stresa u glasu.pomno prou iti prijavu. Isklju ena je primjena sile u bilo kojem obliku. glavobolja i zubobolja. U praksi su rijetki slu ajevi kada gra ani samoinicijativno dojavljuju policiji obavijesti. Cilj je da se utvrdi zna li ispitanik pojedinosti koje su poznate samo po initelju. Interpretacija poligrama zahtjeva stru nost-znanje i iskustvo. konkretnosti podataka. 7. ispitanika se treba pitati je li spreman na ispitivanje.narkomanije na poligrafsko ispitivanje mo e utjecati i npr. direktni testovi ili testovi s kontrolnim pitanjem .psihoze.ima te i te na spoznaji krivnje i signifikantnosti pitanja. Mogu e je prikupljanje obavijesti i od osobe koja se nalazi u pritvoru ali ako za to postoji svrha i odobrenje suda na temelju pisanog prijedloga. Poku aji suzdr avanja fiziolo kih reakcija uglavnom su neuspje ni i kontraproduktivni. Mo e se koristiti i dodatnom opremom za preciznije o itavanje osnovnih parametara. 2.na temelju poziva i 3.disanja i elektri ne provodljivosti ko e.nu no je utvrditi osobe koje mogu dati obavijesti o kd i po initelju.paziti kakva pitanja postavlja. rada. bez poziva 2.i da je na osnovi toga mogu e utvrditi prokrvljenost odre enog dijela tijela. Sastavni dio poligrafskog ispitivanja je razgovor nakon zavr etka testiranja-poslijetestni razgovor. Osim alkoholizma.kontinuiteta provjere i 3. Policija prikuplja obavijesti i od osumnji enika u razli itim situacijama. Poligrafi standardne konstrukcije baziraju se na bilje enju paremetara rada kardiovaskularnog sustava. Pri odabiru slu ajeva za poligrafsko testiranje najprimjereniji su oni slu ajevi kod kojih su glavni detalji poznati po initelju kd. Bolje je skupljati obavijesti od svjedoka o evidaca nego od ostalih. npr. tjelesna iscrpljenost od fiz. urnog postupanja.nevinoj osobi ne kazuje ni ta o djelu koje je predmet ispitivanja.

Tijekom istrage o njima odlu uje istra ni sudac. ovla tene osobe ili gra ani.).Osiguravaju se tragovi i predmeti. granice 8.odnosno kad prijeti opasnost ljudima i okolini. razdvajanje potencijalnih svjedoka i presumptivnih okrivljenika radi spre avanja bilo kojeg oblika komunikacije i stavljanje pod siguran i u inkovit nadzor. Mjera se mo e odrediti prema po initelju i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da po initelju ili od po initelja iz kataloga kd prenose priop enja i poruke u svezi s djelom tj. Iz razloga humanosti dopu taju se izmjene injeni nog stanja na mjestu budu eg o evida npr. U pravilu. zabrana poduzimanja odre enih poslovnih aktivnosti 7.prikupljanje obavijesti Posebni slu ajevi osiguranja mjesta doga aja jesu oni kad na mjestu doga aja ima mrtvih osoba ili su velike tete. Traju dok za njima postoji potreba ili do pravomo nosti presude (max..koje se sastoji u tajnom nadzoru razgovora to se vode sredstvima komunikacije na daljinu.osumnji enika Zabranjuje se pristup i kretanje po mjestu doga aja nepozvanim osobama. privremeno oduzimanje voza ke dozvole Mjere opreza su vremenski ograni ene. tijelo suda. razgovora i komunikacija na daljinu dr. zabrana pribli avanja odre enoj osobi 5. Radnje osiguranja mjesta doga aja uklju uju i urnu identifikaciju osoba. Prije oduzimanja slobode moraju se iscrpiti mogu nosti osiguravanja nazo nosti osobe bla om mjerom. pru anje pomo i rtvama. zabrana posje ivanja odre enih mjesta ili podru ja 3. obveza okrivljenika da se povremeno javlja odre enoj osobi/dr . privremeno ograni avanje slobode kretanja Sud prema okrivljeniku mo e odrediti mjere opreza kad postoje uvjeti za odre ivanje pritvora. osiguranje mjesta zlo ina Cjelina aktivnosti koja se provodi ve od stadija otkrivanja kd te se nastavlja po potrebi i tijekom i nakon zavr etka o evida.ali mogu i dr. privremeno oduzimanje putne i dr. sredstvima sastoji se u presretanju komunikacijskih poruka. tijelu 4. Mjere opreza su: 1.a nakon podignute optu nice/optu nog prijedloga pa do pravomo nosti presude sudac pojedinac ili predsjednik vije a ili dr.cijele situacije. zabrana napu tanja boravi ta 2. Slijedi udaljavanje nepozvanih osoba i znati eljnika. zabrana uspostavljanja i odr avanja veze s odre enom osobom 6. da se po initelj slu i njihovim priklju cima na telekomunikacijski ure aj. isprave za prijelaz dr . provjera uspostavljenih telefonskih poziva Izvid uklju uje 2 oblika: nadzor i tehni ko snimanje sadr aja komuniciranja. 19 .8. 10. 9. Nadzor tel.osiguranje obavljaju policijski slu benici.zadr avanje svjedoka o evidaca. Cilj: za tita tragova i predmeta kd.

. ra unala.. 11.) Ostali izvori dig. hardveru. sustav. op. gps. Obuhva a ispis tel. dokaza : 1. kontakta Izvidna radnja . cjelovitosti i dostupnosti ra . switch). Nadzor i tajno snimanje uklju uje razli ite situacije npr. prijevara Ra unalna tehnologija kao objekt napada i kao sredstvo po injenja kd Dig. poziva i lociranje mobilnih ure aja (kod traganja za nestalim osobama). temeljem policijskog zakona/po starom ZKP -u.Tehni ko snimanje je djelatnost tajnog bilje enja zvu nih ili opti kih signala. dokazima : 1. dokaza su mre ni ure aji (be i na kartica. Provjera uspostavljenih tel. podataka programa i sustava. Fotografirati i opisati stanje i stra nju stranu ra unala 4. Identifikacija i prikupljanje 2. ra . Sto vise detalja o zate enoj opremi 2.povreda tajnosti.identifikacijski broj SIM kartice FAZE postupanja s dig. digitalni dokaz Kod "pravih" ra unalnih kd .identifikacijski broj mobitela IMSI . dokazi se nalaze na nositeljima dig. sustavu. -informacije koje se odnose na mre u -tko sve koristi ra . Treba razlikovati tu izvidnu radnju od posebne dokazne radnje .nadzor i tehni ko snimanje razgovora samo uz nalog suda. Stanje i lokaciju svakog ra unala 3. Analiza 4. uvanje 3. mobiteli. Privremeno oduzimanje predmeta ZAPISNIK o o evidu : 1. primanje i davanje mita itd... skeneri. printeri.. Dokumentirati sve povezanosti ra unala 20 . Prezentacija na sudu Tijekom hitnih mjera i radnji prikupljaju se : -podaci o ra . IMEI . O evid 2.bez posebnog naloga. softveru. tko je odgovoran -koliko se o ekuje od izuzetne opreme -koliko podataka ce trebati snimiti/kopirati -podaci o backup-u 3 DOKAZNE RADNJE u svrhu prikupljanja dig. elektroni ki tj. zapisi su memorijske jedinice (tvrdi disk/cd/dvd/usb. Pretraga stana/osoba/predmeta 3.. zapisa Dig. be i ni router.. kamere. krivotvorenje i ra .

Glavni je povod za pokretanje kaz.a njihovo trajanje je vremenski ograni eno i podlo no nadzoru suda. Dokumentirati zapise ili lozinke ako su negdje zapisane 6. prijave. ovisno da li ih je podnijelo tijelo dr . Odre uje ih istra ni sudac na zahtjev d. prijava protiv poznate osobe trebala bi sadr avati: 21 .o. Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave. Podnositelj prijave mo e biti poznat. La no prijavljivanje je prema uvjetima iz KZ kazneno djelo. slu bene osobe. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik ili slu bena zabilje ka. Kaznena prijava je usmena ili pismena. s prikrivenim identitetom ili nepoznat.5. Prva je supsidijarnost-poduzimaju se samo ako nema mogu nosti provo enja op ih izvida ili je poduzimanje op ih izvida povezano s nerazmjernim te ko ama.upu ena izravno ili posredno dr . Razlikuju se privatne i slu bene kaz. Podno enje kaz. vlasti u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadle nosti ili e prijavu podnijela privatna osoba. tijelu odmah se dostavlja nadle nomdr avnom odvjetniku. Mo e biti protiv poznatog ili nepoznatog po initelja. Kaznena prijava podnesena dr. knjige 12. kaznena prijava Kaznena prijava je pisana ili na dr. odnosno sredstava za tehni ko komuniciranje na daljinu b) Ulazak u prostorije radi provo enja nadzora i tehni ko snimanje prostorija c) Tajno pra enje i tehni ko snimanje osoba i predmeta d) Uporaba prikrivenih istra itelja i pouzdanika e) Simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine f) Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela g) Sravnjivanje ra unalnih podataka h) Pru anje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova 13. Fotografirati i popisati sve inf. Predstavljaju ja i zahvat u ljudska prava te su ure eni na poseban na in-Okvirna pravila su u ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. a) Nadzor i tehni ko snimanje telefonskih razgovora. posebne dokazne radnje Posebni izvidi razlikuju se od op ih izvida prema ve em broju zna ajki. Mogu se poduzeti za to no odre ena kd (katalog kd). odvjetniku.. To se osobito odnosi na policijske slu benike i dr. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu benoj du nosti. prijave obvezatno je u zakonu predvi enim slu ajevima. postupka. ali da bi dr avni odvjetnik mogao postupati.

c) Naziv i zakonski lanak odre enog kaznenog djela iz Kaznenog zakona mo emo navesti. prostitucija.to prije izvr iti tjelesni pregled rtve i medicinski pregled: op i. da li je bilo suu esnika. imena roditelja. i sl. pedofilija) je povezan s korupcijom. trgovanje ljudima. Organizirani kriminal (droga. ali to nije nu no. dr avnog odvjetnika ne ve e kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budu i da on odlu uje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvr enih podataka i injenica. Ako je kaznenu prijavu podnijela odre ena osoba. nasiljem itd. a ponekad provesti psiholo ko-psihijatrijska vje ta enja -hitno osigurati mjesto doga aja i prona i eventualne svjedoke -hitno pristupiti provo enju o evida -planiranje krim. 14. dr avni odvjetnik mora tu prijavu rije iti uz obavijest o te enoj osobi. sa svjedocima i sa osumnji enikom. postoje li tragovi na odje i i obu i navodnog silovatelja. 22 . Napominjemo kako dr avni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave. d) Nu no je navesti na osnovu kojih dokaza i injenica proizlazi da je prijava osnovana: 1. navesti godine starosti po initelja. zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lak e odrediti o kojoj se osobi radi. e) Ime i prezime o te ene osobe i njegova adresa. ginekolo ki i sudsko-medicinski.). 2. metodika (seksualni delikti. i ako raspola emo tim podacima.obrade -obavljanje razgovora sa rtvom. f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). da li je djelo po inio pojedinac ili grupa. b) to detaljnije opisati doga aj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme po injenja kao i druge okolnosti koje mogu pomo i policiji i dr avnom odvjetni tvu u daljnjem radu. Naime. Samo obja njenje silovanja nije lak posao jer da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja potrebno je poduzeti sljede e: . suo enje s po initeljem itd. organizirani kriminal) Kod seksualnih delikata je bitno da rtve ne prijavljuju zbog straha od sekundarne viktimizacije (osuda okoline. imena osoba koje imaju saznanja o po injenom kaznenom djelu. treba prilo iti sve dokaze kojima raspola emo.a) Ime i prezime po initelja i adresu. Kod obja njavanja kaznenih djela silovanja potrebno je dobiti odgovore na 9 pitanja kriminalistike te ih poduprijeti sa jo i drugim odgovorima sa kriminalisti ko takti kog stajali ta ili osnova kao npr. pismena koja mogu pomo i dr avnom odvjetniku i policiji u provo enju izvida. naravno ak raspola emo tim o podacima. Teme iz krim.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful