P. 1
Kriminalistika 29 Q&A

Kriminalistika 29 Q&A

1.0

|Views: 301|Likes:
Published by Martina Golub

More info:

Published by: Martina Golub on Aug 23, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/13/2014

pdf

text

original

KRIMINALISTIKA 29 PITANJA I ODGOVORA

Modly Q&A 1. pojam verzije, podjela i na in kori tenja u postupku (formalnom i neformalnom) Verzija-kriminalisti ka hipoteza, jedna je od vi e hipoteza koja obja njava nastanak, svojstva, me usobne veze, odnose i okolnosti pojave kd, zna ajki, stanja i odnosa po initelja, rtve te druge okolnosti u vezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano,nasumice,prolazi planski. Za sud koji donosi odluku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. Spoznajna osnova sudske odluke mora po i od toga: a) da su postavljene sve mogu e verzije b) da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u c) da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljena na valjanim dokazima d) da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka e) da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak Polazi te postavljanja verzije su prikupljeno saznanje (i intuicija) Podjela verzija: Prema logi kometodolo ki m kriterijima prema dosegu Prema vremenu Prema me usobni m odnosima Kategorijalna podjela Prema modelu dokazne strukture

preliminarne

glavneverzija o predmetu istra ivanj a

retrospektivne

podudarne

kriminalisti k e

Jednostavne i slo ene

radne

pomo neverzija o pojedinim sastojcima kojima se provjerava gl. verzija

prognozne,sukcesivn e ili simultane

isklju ive

postupovne

Konvergentn e i divergentne

kona ne

neutralne

Verzije s izravnim i neizravnim dokazima Koje se odnose na odlu ne ili dr. injenice 1

Polazi te kriminalisti kih verzija su indiciji. Otuda se i nazivaju indicijalnim kriminalisti kim, heuristi kim, otkriva kim verzijama. Verzije su naj e e retrospektivne, a kada slute kao temelj planiranja i poduzimanja odre ene radnje ili radnji, imaju prognosti ko zna enje. Postupovne verzije po ivaju na dokazima. To su postupovne, silogisti ke, dokazne verzije. Istra ne verzije-umjesto indicija ovdje su elementi verzije dokazi ili indiciji(u postupovnom smislu dokaznih injenica) Verzije raspravnog suda-temelje se na dokazima ili indicijama,ali u postupovnom smislu kao dokaznim injenicama. Verzije glavnih pitanja kriminalistike 1. TO kazneno djelo 2. TKO - po initelj 3. GDJE mjesto kd 4. KADA - vrijeme 5. KAKO modus operandi 6. IME instrumenta sceleris 7. ZA TO - motiv 8. S KIM - sudionici 9. KOGA ILI TO - rtva

Provjera verzija. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje, (verifikaciju) svih valjanih verzija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 1. relevantnosti, 2. provjerljivosti, 3. plodnosti (eksplanatorno - prediktivne mo i), 4. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 5. jednostavnosti. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be), ili na pojedine njegove dijelove. Verzija mo e biti provjerljiva konkluzivno (kad se istinitost verzije utvr uje sigurno), ili parcijalno (kad je njena istinitost tek vjerojatna). Verzije koje sadr e indicije po naravi stvari samo su parcijalno provjerljive. Na osnovi toga da li se hipoteza mo e potvrditi ili opovrgnuti opa anjem, razlikuje se izravna (direktna) i posredna (indirektna) provjerljivost. 2. Pretraga stana i dr. prostorija takti ko-tehni ki aspekti Na in pretrage stana uvjetuju cilj pretrage i predmet,veli ina stana,vremenski i prostorni uvjeti u kojima se ona poduzima,raspolo iva tehni ka sredstva i broj slu benika koji su na raspolaganju. Pristup zgradi temelji se na pribavljenom nacrtu objekta i okoline. Najprije se izvr i blokada u cilju onemogu avanja bijega osoba. izno enja predmeta i sl. 2

ure ena me unarodnim izvorima. dr avni odvjetnik.sloboda i ravnopravnost u predlaganju i izvo enju dokaza . Prilikom pretrage zgrade. trezor. Ispitivanje okrivljenika obuhva a ispitivanje : osumnji enika.ugostiteljski objekti.pravo na tuma a -bitna je presumpcija nevinosti i sklop prava na javni postupak odre ene kakvo e pred zakonom ustanovljenim.spre avanja bijega osoba te pse traga e. Pristup ispitivanju okrivljenika odre uje: 1. Vlasnik ili korisnik stana ima pravo biti nazo an pretrazi.trgovine. Ne smiju se pri pretrazi izgubiti iz vida i drugi psiholo ki elementi koji se temelje na slijede em: tra e i tajna skrovi ta. okrivljenika u u em smislu i optu enika.nalog za pretragu predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja. Kod pravilne procjene predvi eni su i policijski slu benici za blokadu zgrade.katkad izostavimo pogled prema stvarima koje su nam ispred nosa .ponekad uz pomo stru njaka.soc.Kad policija izvr ava naredbu suda o pretrazi.vrijeme. raspravni sudac i lanovi vije a te branitelj i o te enik.klije ta i dr.potrebno je pridr avati se propisanog redoslijeda radnji.no mo e se pretraga provesti i bez njegove nazo nosti (uz pridr avanje zakonskih propisa) ak i protiv njihove volje (prema pravilima o sredstvima prisile).pravo na utnju . eki .nepovredivost osobe . pogoni. su: . prostora koji se pretra uje.naj e e se koriste sredstva uobi ajene namjene:odvija i. U pretragu drugog prostora spadaju uredi. Prije ispitivanja treba se informirati o osobnim prilikama. istra ni sudac.obavijest o optu bi .predmet) Ispitivanje okrivljenika je postupovna radnja kojom se dolazi do iskaza okrivljenika kao dokaza. svojstva okrivljenika 3.ind. Pretraga mora imati sustavni raspored.pravo na branitelja . u suprotnom se najprije poduzimaju mjere za suzbijanje otpora. Nakon toga se odre uju svjedoci pretrage (punoljetne osobe). ispitivanje okrivljenika s naglaskom na stvarne elemente (mjesto. Ako se otpor ne o ekuje.ali i oni koji nisu. kole.obrtni ke i druge servisne radionice. Pretraga stana uklju uje i pretragu stvari koje su u stanu npr.detektori metala Iz vida se ne smije ispu tati osoba protiv koje je pretraga usmjerena.ru na prijenosna blagajna. Ispitivanje je radnja u kojoj okrivljenik aktivno sudjeluje. stadij u kojem se radnja provodi 2. -dokaz je samo ako je provedeno prema odre enim postupovnim pravilima Klju na jamstvena pravila.kako bi se temeljem njenih nesvjesnih reakcija formirali odre eni zaklju ci. koji su smje teni u poseban kov e i za obavljanje pretrage.bolnice. 3 .neovisnim i nepristranim sudom u razumnom roku Ispitivanje provode: policijski slu benik.vjerski objekti 3.sklonostima i eljama okrivljenika.stana i dr. Mogu e je koristiti za titne pse zbog blokade prostora oko zgrade. okru enju. Pretra uju se prostori koji su u neposrednoj uporabi.sloboda obrane . skup okolnosti koji se mo e ozna iti kao postupovna situacija -prvo ispitivanje treba biti rezervirano za najiskusnije ispitiva e. Uz to mogu a je upotreba specifi nih ure aja i alata.

ispitivanje svjedoka.prijetnju ili obmanu prema ispitaniku.postavljaju se pitanja ad personam.od slabijih prema ja ima. Je li crveni automobil jurio velikom brzinom? Priznanje-mora biti dovoljno opse no da obuhvati one elementekoji su potrebni da se pokrene kaz. Vi ste vidjeli crveni auto.tipologija svjedoka. o kojem nema vl.daju pouke o pravima ispitanika tijekom ispitivanja Ispitiva i koriste taktiku itanja misli u kojima se stavljaju u polo aj ispitanika.prijetnje.iskaz svjedoka. Dokaze treba predo avati postupno. teh. izravnih opa anja Svjedoci se tako er dijele na: y dobronamjerne y neprijateljske i prijateljske y zainteresirane i nezainteresirane 4 . Ispitiva ne treba stvarati utisak da razja njenje slu aja ovisi od priznanja okrivljenika. Ispitivanjem svjedoka u postupku dobiva se poseban dokaz. osim da ili ne npr. Sugestivna pitanja mogu biti: y potpuna disjunktivna-ne dopu ta se drugi odg.sile. sredstva npr. Ispitaniku treba omogu iti da u neometanom neprekidnom izlaganju iznese sve to zna o kd. Svjedok nije stranka nego sudionik postupka. svjedok o evidac 2.potvrdna i odre na npr. Za tehni ku izvedbu ispitivanja va ne su neke stvarne okolnosti kao to su kabinetska atmosfera Posebnu va nost ima jezik i ton ispitivanja.a pitanja moraju biti kratka. osobe .Potrebno je odbaciti predrasude o ljudima te se s ispitanikom treba uspostaviti kontakt i nalaziti se u njegovoj neposrednoj blizini.po initelju i dr.treba ga pustiti da la e. strujni udar Tako er se ne smiju postavljati sugestivna pitanja koja bi navela ispitanika na neto ne odgovore.specifi nost ispitivanja s obzirom na spol i dob Svjedok je osoba razli ita od okrivljenika. Posebne kategorije pri ispitivanju okrivljenika su maloljetnici i osobe s du evnim smetnjama. 4. -ne smije se dovesti do iscrpljivanja ispitanika U sredi njem stadiju imamo poseban odnos izme u ispitiva a i ispitanika.precizna i jasno oblikovana.ali iskaz mora detaljno bilje iti. svjedoci koji imaju izravna opa anja injenica tzv. va nim okolnostima.medicinska sredstva npr. Ispitiva mora povremeno pokazivati da se naljutio a ponekad i znakove prijateljstva. Zabranjena je upotreba varki. 1. Je li automobil bio crvene ili tamne boje? y ekspektativna. Jeste li vidjeli nalet automobila na pje aka? y nepotpuna disjunktivna ne isklju uje i druge mogu nosti osim onih koje su u pitanju npr. Je li automobil bio crven? Kapciozna pitanja Ispitiva smjera brzom odgovoru na pitanje koje ima pogre nu ili neprovjerenu premisu npr. svjedok po uvenju kao iskaz iznosi sadr aj koji mu je priop en od 3. a odgovaraju a pitanja valja postaviti poslije toga.zar ne? y odlu na na pogre an na in poti u prisje anje npr. Nedopu teno je primjenjivati silu. za koju je vjerojatno da e mo i dati obavijest o kd. progon. lobotomija.. Ako ispitiva utvrdi da ispitanik la e.la nih obe anja. Tijek ispitivanja: U po etnoj fazi uspostavlja se komunikacijski odnos izme u ispitiva a i ispitanika.

svjedok u esnik . suvi e subjektivni svjedoci. U drugom stadiju poziva se svjedok da u slobodnom izlaganju iznese sve to zna o slu aju dok je ispitiva prividno pasivan. uz pomo stru ne osobe 2. ispitivanje starijih. Tre i stadij predstavlja postavljanje pitanja nakon stadija spontanog iskaza. nespretni svjedoci.siguran i nesiguran svjedok .osoba za koju postoji vjerojatnost da davanjem iskaza ili davanjem odgovora na pojedina pitanja mo e izlo iti sebe ili bliske osobe ozbiljnoj opasnosti po ivot. ure ajima 3. neobrazovan ali prirodno inteligentan tip svjedoka-ne razlikuje bitno od nebitnog .ena je ranjivi svjedok ako se radi o rtvi seksualnog kd.slobodu ili imovinu ve eg opsega 5. tvrdoglavi svjedok . harmoni ne opisiva e . svjedok homo duplex. utljivi svjedok. inteligentan tip svjedoka .oprezan svjedok. Naj e e se poduzima radi: a) utvr enja radi li se u konkretnom slu aju o kd b) razja njenja o kojem se kd radi c) prikupljanja tragova d) pronala enja i utvr ivanja identiteta rtve e) utvr ivanje vrste i razmjera tete f) ispitivanja vjerodostojnosti tragova 5 . Na kraju ispitivanja provjerava se istinitost sadr aja iskaza osobe ili provjerom ostalih raspolo ivih dokaza ili provjerom prikladnosti osobe za davanje istinitog iskaza. ambiciozne opisiva e i tuma e Imamo i podjelu na svjedoke koji opisuju i svjedoke koji obja njavaju (deskriptivni i interpretativni). O evid je postupovna radnja koju poduzimaju tijela postupka. svjedok o vladanju . bez nazo nosti suca i stranaka u prostoriji gdje je dijete 3. ispitivanje ena kao ranjivih svjedoka. o evid. posebne skupine svjedoka: y ranjivi svjedoci su osobe koje uslijed posebnih svojstava ili posljedica kd ne mogu bez opasnosti za vlastita prava i slobode sudjelovati u kp na na in koji je op enito propisan za svjedoke.bolesnih osoba ili osoba s tjelesnim manama kao ranj.tjelesnu nepovredivost. nervozni svjedoci .jasna. posrednim postavljanjem pitanja 4. Prvi stadij po inje utvr ivanjem identiteta i dr. stra ljivi svjedoci . 1. ta ti svjedok. snimanjem teh.konkretna Treba se misliti o metakomunikacijskim klju evima-kako svjedok eli da njegovo svjedo enje bude protuma eno. a u propisanim slu ajevima i policija.kd obiteljskog nasilja ili kd u kojima spolnost ima klju nu/zna ajnu ulogu 2.kratka.uloga stadija i dr. instrumentalni svjedoci . svjedoka y ugro eni svjedoci. Postoje jo i indiferencirani svjedoci koji nastoje izbje i ili im prije zavr iti ispitivanje. pitanja ad personam te priop avanja svjedoku za to se poziva i u vezi s kojim slu ajem. Trebaju se postavljati op a pitanja. svjedoci dobri govornici Ispitivanje svjedoka je sli no kao i ispitivanje okrivljenika.zdravlje.Prema zna ajkama iskaza dijele se na: y povr ne . ispitivanje mlade i i djece kao ranjivih svjedoka: 1.

koordinacija i integracija napora 2. na elo to nosti tijekom o evida.na elo potpunosti. Obavlja se pregled ire okoline. Na elno.tra i. Ovaj stadij ima nagla en istra iva ki karakter.na elo kriti nog prila enja postupanju Organizacija istra ivanja mjesta doga aja kod o evida pojam je koji obuhva a 3 gl.obuhva a prve poduzete policijsko-takti ne radnje radi obrane od opasnosti i/ili rasvjetljavanja kd -policija mora utvrditi mjesto gdje se ne to zbilo i prikupiti informacije koje su nu ne za preliminarnu kriminalisti ku diferencijalnu dijagnozu.micanja.na elo objektivnosti.na elo najboljeg dokaza.dinami nija.potrebne radnje razvijaju se u vi e smjerova (3 skupine) : 1.treba obi i mjesto doga aja bez ula enja u njegov prostor.osiguranje mjesta doga aja i orijentacijsko-informacijski stadij. Orijentacijsko-informacijski stadij o evida zapo inje dolaskom o evidnog tijela i tima na mjesto doga aja.vremenskim prilikama u vrijeme zapo injanja doga aja.na elo pravodobnosti.ako je dostupan. Ekipa je aktivnija.na elo programiranja o evida.mijenjanja polo aja Te i se sintetiziranju saznanja prikupljenim u ranijim stadijima:izlazak na mjesto doga aja.otkriva i fiksira pojedine predmete i tragove i njihov me usobni odnos.na elo temeljitosti i upornosti.na elo lojalnog prikupljanja dokaza.donosi se odluka o tome kako e se izvr iti o evid. utvr ivanje prostora na kojem se nalaze tragovi kako bi ih se za titilo od propadanja ili o te enja Mjesto o evida-prostor koji je u svezi s kim djelom Predmet o evida je svaki objekt. djelom. Tijelo prima izvje e od policijskih djelatnika.u praksi mehani ki odvajati jer se esto u prirodi stvari u hodu o evida izmjenjuju. funkcije koje se moraju ostvariti na mjestu o evida: 1.a naj e e i ne mogu.na elo takti ko-tehni ke slobode. 6 . istra iva ke usluge Prvi zahvat.na elo racionalizacije djelovanja. tehni ke usluge 3.raznih prostorija i sl.ili obavlja razgovor s drugim osobama koje su osiguravale mjesto doga aja ili imaju neka saznanja o samom kd.pod uvjetom da je u relevantnoj vezi s kaz. Nakon dolaska na mjesto doga aja. Prikupljaju se podaci o atmosferskim prilikama.na elo sustavnosti provo enja o evida.osobito njegovim diskontinuitetom i disperzijom njegovih elemenata.ako su oni osigurali mjesto doga aja. Utvr uje se to no mjesto kaznenog doga aja. doga aja. Na in njegova provo enja diktiran je konfiguracijom terena i dimenzijama prostora kaz. utvr ivanje osoba koje mogu dati informacije o doga aju 3. Stati ki i dinami ki dio o evida ne smiju se.kad to zahtijeva stanje na licu mjesta.prikupljaju se tragovi i predmeti vezani sa kd bez dodirivanja.bez obzira gdje se nalazi. -plan rada za dinami ki stadij o evida Dinami ki stadij o evida sredi nji je dio istra ivanja mjesta doga aja. radnje pru anja pomo i i otklanjanja daljnje opasnosti 2.Na ela: na elo metodi nosti i dosljednosti kod provo enja dokaza. Stati ki stadij o evida svodi se na pregled lica mjesta i utvr ivanje op ih uvjeta u kojima se doga aj zbio.

razgledanje objekata prepoznavanja i davanje suda o identitetu i neidentitetu.uvjet za prepoznavanje je primjena metode osobnog opisa prema kojoj svjedok prvo opisuje osobu koju e prepoznati. Kontrolni stadij o evida o evidno tijelo i lanovi o evidnog tima rezimiraju rezultate o evida i tra e eventualne propuste.mehani ki zapisnici (magnetofon. samostalan s nagla enim tehni kim karakteristikama.kad se ustanovi da je to potrebno. Tragovi i predmeti kaznenog djela moraju biti osigurani i fiksirani u onom stanju u kojem su zate eni. to ote ava prepoznavanje. Grafi ki prikazi i drugi prilozi zapisnika o o evidu (crte i i skice) su posebna vrsta dokaza . Finalni stadij sastavljanje zapisnika o o evidu.le evi i dr.maketom i sl. zatvoreni TV sustavi. Snimci mjesta doga aja (vizualne i auditivne tehni ke snimke).U dinami kom stadiju se pogotovo mora izvr iti tzv. 7 .. estice baruta. 6.. na ini fiksiranja injeni nog nalaza kod o evida i dokazni zna aj fiksiranog nalaza Sve prona ene injenice i okolnosti o evida treba trajno i u potpunosti sa uvati od uni tenja ili zaborava. prije svega fotografija su samostalan procesni dokaz sui generis..Tako er se u ovoj fazi obra uju tragovi. aserviranje predmeta i tragova i njihovo prilaganje u zapisnik. Prepoznavanje osoba (takti ni aspekt. nacrti. 6. po mogu nosti s nositeljem traga.fotografije..fotografija i izrada fotoelaborata 5.crte i. Zapisnik o o evidu je s dokaznog gledi ta dokaz ispravom. zahtjeve glede sadr aja ..) 3.opisivanje rije ima i sastavljanje zapisnika o o evidu 2.ostali posebni na ini fiksiranja tragova i predmeta kao to su mula iranje (odljevci).uloga vremena ) Prepoznavanje je identifikacijska metoda i posebna vrsta iskaza osoba. ako ispunjava sve procesne zahtjeve glede forme i krim. To se ini adekvatnim fiksiranjem. Osnovni na ini fiksiranja injeni nog stanja su: 1.specifi ni dokaz ispravom. 7. sheme. Prepoznaju se osobe. katalogiziranje predmeta o evida. izazivanje i "skidanje" otisaka papilarnih linija folijama.prostorije i prostori. U odnosu na osobe.grafi ki na ini (skice. pakiranje corpora delicti. filmske kamere. objekti. Sav dokazni materijal mora se registrirati u njegovom izvornom obliku..on je svojevrstan neoborivi dokaz ispravom glede injenica koje su u njemu sadr ane.) 4. Dolazi do va nog takti kog na ela kontrolnog provjeravanja u injenih mjera i radnji i eventualnog ponavljanja nekih od njih. Radnju ine: opisivanje objekata prepoznavanja.

ali ne uo ava detalje analiti ki tip-ne prima op i dojam. Treba se pona ati kao da se sumnjivac jo tra i. to sli nijih. 3. Vje ta enje je postupovna radnja kojom se utvr uju ili razja njavaju injenice na osnovi posebnog izvanparni nog znanja. vje ta enje. obligatorna . 8. 2. U liniji prepoznavanja treba se nalaziti najmanje 3. normama tijekom postup.ali uo ava detalje analiti ko-sinteti ki tip-kombinacija gornja dva Trebamo doznati da li se svjedok o evidac nekoga ili ne ega boji. Vrste: 1. radnji izvanpostupovna (neformalna) provode se prije pokrenutog kaz. Vje ta enje u u em smislu-inokosni vje tak ili tim vje taka su u mogu nosti odmah na ro i tu na kojem preuzimaju vje ta enje ili tijekom gl. 6. stadij . Postupak prepoznavanja ima stadije: 1.vrste. 7.uloga naloga za vje ta enje i dr. Tako er da li kod svjedoka postoji osobna zainteresiranost ili nezainteresiranost za prepoznavanje.odvija se prema pravilima odre enje znanosti i tehnike ili struke.davanje detaljnog opisa osobe ili stvari u smislu navo enja karakteristika prema kojima se razlikuju od dr. Preporu uje se kori tenje jednosmjernog zrcala.iznimno 12 osoba to ujedna enijeg izgleda tj.a ne da je u liniji za prepoznavanje. stadij ocjena rezultata prepoznavanja tj. Tako er se na svjedoka ne smije vr iti pritisak niti sugestija. rasprave odmah dati iskaz.osje a li strah od osvete ili svjedo enja na sudu.to nost dosje anja kao i cjelovitost dosje anja dramati no se smanjuje. 8. Neki svjedoci osje aju strah zbog moralne osude okoline i sl. Treba izbjegavati ponovno prepoznavanje. postupka 8 .Svjedoci: sinteti ki tip-prima op i dojam.a najvi e 7.a izbor treba biti slobodan i spontan.op i re im + posebne dopunske odredbe fakultativna op i re im individualna     timska osnovna    dopunska postupovna (formalna) provode se sukladno postup. -oblik utvr ivanja injenica pomo u vje taka Vanjska strana vje ta enja-sam postupak vje ta enja.Stoga je nu no to prije ispitati svjedoka.koju primjenjuje vje tak ovisno o stru nom profilu u postupku vje ta enja te ona nije predmet pravnog reguliranja.postupak prepoznavanja 3. 5.iskustva ili umije a. obja njavanje na temelju kojih diferencijalnih karakteristika su osoba ili stvar prepoznati Protek vremena Ako protekne du e vrijeme izme u doga aja kojem je svjedok bio prisutan i dosje anja tog doga aja. stadij .a unutra nja strana vje ta enja odnosi se na sadr aj. osoba ili stvari 2. 4.

ciljeve i uzroke djela 5. ukupnost disciplina koje se bave tragovima kao objektima znanstvenog ispitivanja. nepravo kolektivno vje ta enje vi e vje taka .tragovi i predmeti kao nositelji tragova.u enje o tragovima. O vje ta enju se sastavlja zapisnik koji ima 3 dijela: 1.uvodni dio zapisnika (podaci) 2.predmeti nastali po injenjem kd 10.utvr uju. klasifikacija tragova itd. analiti ki i sinteti ki.ocjenjuju u postupku tj. tragova koji se zbog svojih malih dimenzija mogu te ko neposredno zapaziti pa se otkrivaju i istra uju pomo u posebnih pomagala Dijele se na mikrotragove nanose i mikrotragove unose y makrotragove y submikrotragove mogu se utvrditi samo rastvaranjem y trajni y promjenjivi y fingirani. pravo kolektivno vje ta enje predmet vje ta enja ispituju vje taci koji mogu biti istih ili razli itih struka i koji na kraju vje ta enja sastavljaju zajedni ki nalaz i mi ljenje 13. individualno vje ta enje mo e biti a) cjelovito b) dinami no 11. U nalogu se treba navesti u vezi s kojim injenicama se vje ta enje obavlja i kome se povjerava. postojanje kd 2. Stadiji vje ta enja dijele se na : uvodni. traga. pojam traseologije.sredstva po injenja kd. prema predmetu vje ta enja. Trag materijalna promjena u svezi s ostvarivanjem kd Traseologija. rtvu djela Podjela tragova na : y mikrotragove vrsta krim. Skupno vje ta enje mo e biti a) kolektivno (multidisciplinarno) b) kompleksno (interdisciplinarno) 12. nekontradiktorna 16. Traseologija se bavi sustavnim istra ivanjem tragova to uklju uje djelatnosti: a) pronala enja b) osiguranja c) razja njavanja (tuma enja) tragova Klasifikacija tragova: Tragovi koji upu uju na : 1. motive. prema vrsti injenica koje se otkrivaju. kontradiktorna uz tijelo postupka imenovanje vje taka vr e i stranke ili samo one 15. prema vrsti postupka vje ta enja se dijele na kriminalisti ka i sva ostala vje ta enja Uloga naloga za vje ta enje Vje ta enje se odre uje pisanim nalogom tijela koje vodi postupak.la ni 9 .nalaz (opisni dio) 3. Nalog se mo e i dopuniti na zahtjev vje taka. Nalog se dostavlja i strankama.mi ljenje (zaklju ak) 9. tijek njegova ostvarenja. vje taka 14.9. osobu po initelja i njegovu odgovornost 4.predmeti koji su bili objekt radnje kd.prethodna i naknadna zbivanja 3. a nalaz se sastoji od niza nalaza razl.

tragovi dlaka i kose.tragove ljudskih izlu evina. tragove prijevoznih sredstava u cestovnom prometu . oblik. nositelj traga (objekt koji prima trag. tragove tla . svojstva. temperaturu itd. U okviru tog mehanizma obavezno se javlja: 1. na sredstva po injenja kd Prema prirodi traga imamo podjelu na biolo ke tragove (tragove krvi.tragovi nokata. tragovi rtve. 11. Navedeni utjecaji su posebno tetni kad je rije o mikrotragovima. vode i trag ili trag jezgru. protekom vremena (koje mo e biti vrlo kratko). tragovi na po initelju. tragove oru ja . tragove stakla . alkohol 10. tragovi na rtvi i situacijski tragovi. 10 .na identitet rtve. dimenzije. tragove po initelja i tragove na po initelju Postoje takti ki tragovi. Va no je utvrditi i dinamiku stvaranja tragova. tragovi biljnog podrijetla) i mehani ke tragove. uzro nik traga (objekt koji stvara trag) 2.tragovi ivotinjskog podrijetla. Za pravilno postavljanje misaone konstrukcije va no je to prije prona i tzv.y y y y otisci trag koji ostaje na povr ini nositelja traga utisnu a prodire u strukturu nositelja traga materijalni nastaju promjenama tvari koje se ispituju kem.med i dr.na kojem se trag odra ava ili ostaje tvar koja ini trag) 3. tragove stopala. tragove tekstilnih vlakana . tragove po ara i eksplozija . egzaktnim metodama dinami ki. Prema vremenu nastanka tragovi se dijele na one nastale prije. tragovi otrova . za vrijeme i nakon po injenja kd. tragovi mogu promijeniti svoju prirodu. energetsko i AGREGATNO stanje.dijele se na tragove djela. i zbog razli itih vanjskih utjecaja s druge strane.kao i na in zapisivanja tragova procesima odr avanja i/ili separacije od ranije cjeline. boju. Tragovi koji su izrazito skloni navedenim promjenama zovu se PROLAZNI ili privremeni tragovi. Mehanizmi nastanka tragova i specifi nosti nastalih tragova Mehanizam nastanka tragova je proces ija je kona na faza nastanak traga. tragovi po initelja. To je sto erni trag oko kojeg se roje ostali tragovi. Na ini otkrivanja tragova s obzirom na agregatno stanje i njihovo operativno-dokazno kori tenje Zbog postojanja kemijsko-fizikalnih procesa u materiji s jedne strane. tragovi opojnih droga . Prema informaciji koju sadr e tragovi se dijele na tragove koji upu uju na postojanje kd.fiz. kontakt (dodir) kao rezultat me usobnog djelovanja uzro nika i nositelja traga -proces je specifi an kada se radi o zvu nim i mirisnim tragovima -trebamo imati na umu i stvaranje la nih tragova Situacija traga omogu ava izvo enje dokaza o mehanizmu nastanka traga U pronala enju tragova veliku ulogu igra i misaona rekonstrukcija kd koju mora ostvariti tijelo postupka. S toga je pronala enje i osiguranje tragova na mjestu doga aja hitno i nu no. na na in po injenja kd. tragove krivotvorina . starost.

objekt identifikacije 2. Kriminalisti ka identifikacija strukturno uklju uje: 1. na in njegova po injenja i sl. Stvarna identifikacija. predmeta na kojima se mogu na i tragovi kd. Njima se uz ostalo utvr uje struktura i stadij tijeka doga aja. Kriterij odabira tih svojstava u njihovoj je prikladnosti da izraze posebnost. Identifikacijska obilje ja mogu biti pravna (odre ena pravnim pravilima) ili stvarna (sva fakti na obilje ja). predmeta koji su (izravno ili posredno) pribavljeni kd. U okviru dijagnosti kih ekspertizni zadaci se rje avaju dijagnosti ki. identifikacija pomo u rukopisa.12. identifikacija pomo u tragova noktiju. identifikacijska.individualnost.uklju uje prepoznavanje predmeta kojim je ostvareno kd ili koji su tome namijenjeni.ulaze prepoznavanje osoba. predmeti prikladni za (individualnu) identifikaciju 2.pomo u njih se utvr uje konkretni identitet tra enog objekta. osobni opis. utvr ivanje vremena po injenja kd. metodu identifikacije Objekti identifikacije-osobe i stvari. Situacijska predstavljaju svestrano ispitivanje situacije kao skupa stvari i promjena okoline. crte papilarnih linija. identifikacija pomo u glasa. predmeti koji su svojstvima ili sadr ajem va ni za utvr ivanje injeni nog stanja 13. antropometrijski opis. Osobna identifikacija. identifikacija na osnovi mirisa i identifikacija na osnovi biologijskih tragova. 11 . Tako er imamo podjelu na osnovi kriterija prikladnosti za identifikaciju na: 1. Identifikacijska obilje ja su svojstva koja su izdvojena iz cjeline svojstava predmeta. Posebnu va nost za identifikaciju imaju zna ajke stabilnost-promjenljivost kao i izolacijska apstrakcija. identifikacija pomo u tragova usana. predmeta koji su stvoreni kd. Pojam i vrste kriminalisti kih identifikacija Identifikacija je utvr ivanje istovjetnosti nepoznatoga s otprije poznatim. situacijska vje ta enja Identifikacijska . sredstvo identifikacije 3. To su npr. odontologijska identifikacija. dijagnosti ka. . identifikacija pomo u morfologijskih obilje ja stopala. predmeti prikladni samo za utvr ivanje skupne pripadnosti 3. Imaju najve e dokazno zna enje.

Nevidljivi tragovi papilarnih linija tretiraju se pomo u daktiloskopskih pra kova ime postaju djelomi no reljefni. fotografija 4. daktiloskopija Daktiloskopija je u enje o papilarnim linijama. Otisci papilarnih linija na mjestu doga aja mogu biti vidljivi (oko 20%) i nevidljivi (oko 80%). Daktiloskopske pretrage primjenjuje se kao opti ke (oko. Daktiloskopiranje osoba uzimanje je otisaka prstiju ili dlanova pomo u boje na papirnu podlogu te elektroni ki pomo u tzv.krvavi otisci. Imamo 3 osnovna uzorka: luk.posebni izvor svjetlosti) . Osnovna slika crte a ili osnovnog oblika papilarnih linija javlja se svega u nekoliko osnovnih oblika. formiranim u raznim oblicima na jagodicama prstiju. fizikalne (pra ci) i kemijske (zaparivanje ). skenera. Tako er ne postoje osobe s istim otiscima papilarnih linija. Ti tragovi s mjesta doga aja u vi e od 90% slu ajeva su fragmentalnog oblika. Najra irenija metoda fiksiranja otisaka je pomo u daktiloskopskih folija. osobnog opisa y stas y polo aj tijela y glava y lice y usta i usnice y nos y o i y obrve y u i y kosa i elavost y brkovi i brada y nao ale y pokrivala za glavu y noge y hod 2. Najra irenija je metoda utvr ivanja identiteta osoba i le eva Izgled papilarnih linija ostaje nepromijenjen od ro enja do raspada ko e.nakon smrti. fotorobot crte nepoznate osobe izra en na osnovi osobnog opisa 12 . Vidljivi tragovi papilarnih linija nazivaju se i reljefnim npr.14.u enje o papilarnim linijama 3. na ini identifikacije osoba Pomo u: 1. 15. dlanovima i stopalima. U praksi ih nazivamo spornim tragovima papilarnih linija.uo ljiviji i prilago eni za fiksiranje. zamka i krug. lancima prstiju. daktiloskopija. to zna i da nisu cjeloviti nego djelomi ni.

informacija o pojavi kaznenoga djela. istra ivanje metodologije (koje mogu nosti otkrivanja i prikupljanja podataka stoje na raspolaganju) i razrada metodike njihova otkrivanja i razja njavanja (kako se u konkretnom predmetu ima postupati). Ona se bavi pojavom kaznenoga djela kao objekta istra ivanja i razmatra proceduru istra ivanja kao stvarnu strukturu. rtve i prate ih okolnosti.5. na in. Podaci o djelu: a) radnja (sredstvo. 1. Za kriminalistiku je osnovno: 1. fotogrametrija 3D grafi ki prikazi 7. 2. tjelesni mirisi. biometrijske metode identifikacije matemati ko-statisti ka metoda za istra ivanje ivih bi a s obzirom na njihove odnose mjera i broja y otisak prsta y crte lica y geometrija ruku i raspored vena y skeniranje oka y prepoznavanje glasa 6. op i pojmovi o kriminalistici Kriminalistika je disciplina koja sustavno istra uje i primjenjuje znanstvene metode i pravila iskustva u otkrivanju i razja njavanju pojava kaznenih djela i utvr ivanju njihovih po initelja. 3. plinska kromatografija i spektometar masa 8. poznavanje pojava kaznenih djela (koji su podaci va ni za razja njenje kaznenog djela). Predmet kriminalisti ke procedure. Kriminalistika je prikupljanje i prerada podataka. Podaci o po initelju a) (su)po initelj(i) b) suu esnici c) udio u radnji d) krivnja e) okolnosti va ne za primjenu kaznenih sankcija 13 . Predmet kriminalistike. identifikacija osobe analizom DNK Pavli ek Q&A 1. identifikacija osoba na osnovi glasa 9. odontologijska identifikacija utvr ivanje identiteta prema stanju zubala 10.psi. po initelja. modaliteti) b) uzro na veza c) posljedica d) protupravnost 2. obavijesti.

Kriminalisti ka tehnika sustavno prikuplja i istra uje metode razli itih prirodnih. tehni kih i drugih znanosti i vje tina radi njihove uporabe u kriminalisti kom istra ivanju.ako za to postoje dr. 3. ako nema osnove za takvo isklju enje. Ako su sve takve pojave opovrgnute. 4.objekta promatranja. Negativna injenica stvara sumnju o tezi. verzija je dokazana djelomi no. prije svega na izostanku o ekivanih okolnosti.re enice u prostoru i vremenu dostavljene od strane po iljatelja primatelju.spajanje podataka re enicama prema pravilima sintakse.3. informacije . Izdvajanje jednoga indicija ne zna i nu no isklju enje sustava koji je predmet dokaza. obrade podataka . Kriminalisti ka taktika sustavno razmatra iskustva i saznanja o najprikladnijem djelovanju u kriminalisti kom postupanju Kriminalisti ka metodika. Indicijalna osnova verzije u odnosu na konkuriraju u je njoj suprotstavljena pojava. Kriminalisti ka metodika je sustavno razmatranje iskustava i saznanja o najprikladnijem postupanju u odnosu na pojedina kaznena djela ili pojedine skupine kaznenih djela.onoga to opisuje injenicu. To su: 1. 4. opovrgavanju jedne ili vi e pojava drugom pojavom. 2. dakle o uzastopnoj strukturi prednik-slijednik. Kriminalisti ka procedura je osobit informacijski i komunikacijski sustav. srazmjernost. objektivnost. vijesti . nego o paralelnim. drugi podaci va ni za kazneni postupak. Kriminalisti ka tehnika.temelji se na odnosu isklju enja. indiciji. podaci o po initelju i 3. verzija je dokazana. Drugi podaci va ni za postupak a) podaci va ni za primjenu propisa kaznenoga prava b) podaci va ni za primjenu postupovnih propisa Kriminalisti ka procedura se odnosi na tri osnovne skupine podataka. podaci o djelu. 3.sadr aja vijesti koji za primatelja ima vrijednost novosti koja pokre e djelovanje. 14 . 5. Verzija je dokazana jednozna no ako se temelji na kona nom isklju enju. 2. metodi nost. neovisnim strukturama u kojima je pojedini indicij usmjeren na predmet dokaza. podatka . Metoda difundiranja temelji se na negativnim injenicama. 2. 2. indicijalne metode otkrivanja kd Metoda eliminacije. Put do kriminalisti ke informacije sastoji se od: 1. operativnost i 5. U protivnom. Ovdje se ne radi o lancu dokaza. injenice . Kriminalisti ka na ela su: 1. zakonitost. Kriminalisti ka taktika.

vanjske provjere verzije te 7. 2. Sudska odluka mora po i od toga: 1. Istodobno verzije postavljaju planiranje kriminalisti koga istra ivanja. ocjene stupnja prihvatljivosti verzije. da su postavljene sve mogu e verzije. da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u. 3. Za sud koji donosi odluku u kaznenom postupku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. usporedbe verzije i alternativnih verzija. verzije u kriminalisti kom istra ivanju Verzija je jedna od vi e hipoteza koja obja njava nastanak. Struktura kriminalisti ke verzije sastoji se od: prikupljanja injenica na temelju poznavanja fenomenologijskih podataka o tipu vjerojatnoga kaznenoga djela. Ona mora biti postavljena sukladno logi kim i metodologijskim uvjetima spoznaje. Za nju vrijede op i i posebni uvjeti stvaranja hipoteza. neovisnih indicija. 7. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 6. me usobne veze. prolazi planski. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano. 2. svojstva. da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka te da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak. Hipoteza je vjerojatan sud i temeljni moment logike otkri a. da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljenja na valjanim dokazima. provjerljivosti. Svaka hipoteza (dakle i verzija) je u logi kome smislu sud o nekoj okolnosti. zna ajki. odnose i okolnosti pojave kaznenoga djela. 4. Bez prikladne upotrebe verzija slaba je vjerojatnost otkrivanja i razja njenja slo enih slu ajeva kaznenih djela. 3. U postavljanju verzija primjenjuju induktivne i deduktivne logi ke metode izvo enja i zasnivanja sudova. ra lambe klju nih sastojaka. 3. pri emu je va no u kakvom su odnosu ti me usobno razli iti indiciji prema postojanju iste injenice. injenica je prema toj metodi dokazana ako su indiciji povezani u podsustav. 4. svrhovito. On je stvoren da bi se pomo u njega moglo tuma iti i obja njavati odre ene injenice. 15 . sre ivanja prikupljenih injenica. 5. 5. Verzija je slo en. rtve te druge okolnosti u svezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. uvjetovani. (verifikaciju) svih valjanih verzija.Metoda akumulacije dokaza temelji se na dokaznom smjeru razli itih. Polazi te postavljanja verzije jesu prikupljeno saznanje (i intuicija). relevantnosti. Hipoteza je sud za koji se pretpostavlja daje istinit. 1. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje. stanja i odnosa po initelja. 6. implikativni sud. usporedbe pojedinih sastojaka s drugim suprotstavljenim stajali tima. nasumce.

o. 2. vrste saznanja za kd A) operativni rad policijskog slu benika prikupljaju i obavijesti usmjerenim za odre eno kd ili o tome saznaje slu ajno B) kaznena prijava pisana ili na dr. odvjetniku y slu bena kaz. a primjena te metode razvija se od po etka 50-ih godina 20. prijava podnose pojedinci ili dru tv.8. Planiranje rada odnosi se na krim. Strate ki ciljevi planiranja za kriminalisti ko istra ivanje ure eni su postupovnim propisima:tra enje odgovora na temeljna postupovna pitanja. 5. Kriminalisti ko profiliranje-temelji se na saznanjima bihevioristi kih i kriminalisti kih znanosti. st.prediktivne mo i). du nosti. Mo e se odnositi na programske cjeline. redoslijed radnji. ili na planiranje rada koje ima takti ki smisao. upu ena izravno ili posredno dr . Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be). Verzija je polazna pretpostavka u tom planiranju. predmet.kolumne(izravno po injeno kd ili se mo e zaklju iti da je po injeno kd ili saznati o po initelju kd) i oglasi (sadr e usluge koje su kd) Me usaznanja. raspored poslova i 5. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu . ciljeve 2. Relevantnost hipoteze zna i prikladnost za rje avanje problema za koji je postavljena. prijave anonimna nema potpisa a na pseudoanonimna ima la an potpis C) samoprijava po initelja-relativno rijedak slu aj D) javni pogovor preno enje vijesti o tome kako je po injeno neko kd ili da je odre ena osoba po initelj djela. Ona je u sredi tu planiranja rada koje mora predvidjeti 1. 9. prijava podnosi policija y privatna kaz. 16 . postupovne radnje kojima se provjeravaju kakvo a i stupanj saznanja koja iz njih slijede (postupovni kriterij)..a ne zna se je li to istina i od koga potje e vijest E) javna priop avanja-dvije skupine sadr aja koji se prenosi:autorski prilozi kao vijesti.temelje se na kriminiografiji tj.a ne policiji y anonimne i pseudoanonimne kaz. i tada ima strate ki smisao. dobrom poznavanju pojavnosti kd koje je budu i predmet istra ivanja. narav kaznenoga djela (morfologijski kriterij). subjekti izravno d. planiranje u kriminalisti kom istra ivanju Planiranje je postupak svjesnog odabira i razrade ciljeva i metoda. To su: 1. prikupljanje podataka 3. ili na pojedine njegove dijelove 4. izvori saznanja (dokazni kriterij) te 3. jednostavnosti. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 10. potrebne radne operacije 4. U kriminalistici relevantnost verzije odre uju tri kriterija. plodnosti (eksplanatorno .

razmjeran Sastavljanje slu bene zabilje ke u obavijesnom ispitivanju bitno se razlikuje od zapisnika. informaciju tj. Prikupljanje obavijesti od gra ana. Za svjedoke za koje se o ekuje da e govoriti istinu vrlo je korisna primjena spoznajnog interviewa ( u praksi se taj oblik ispitivanja provodi u 5 stadija: uvod . predmetu ostvaruje stvaranjem operativnih modela i razradom konkretnih planova. postupka. snimanjem) i sukcesivno (diktiranjem u zapisnik). iskaz o stvari. Kriminalisti ko. To su osnove za planiranje oblikovane kao krim. Na temelju prikupljenih saznanja i daljnjih istra ivanja stvaraju se modelske strukture tipske situacije. jasan 2. Takti ko rje enje je daljnja konkretizacija planskog postupanja. Izvidna radnja ima svoj najva niji vid u prikupljanju obavijesti od gra ana. okolnosti koje su poznate i izvori koje valja razjasniti ili pribaviti. procjenu. uklu uje izjave 2 skupine j osoba: vjerojatne okrivljenike i vjerojatne svjedoke. naziva informativno ispitivanje (informativni razgovor-u sud. Izjava mora biti dana svojom voljom te se ne smije na nju utjecati primjenom fizi ke ili psihi ke sile.kao ni vjerojatni svjedok. prikupljanje obavijesti od gra ana -izvidna radnja Tra enje se predmetno odnosi na obavijest koju ovdje treba shvatiti kao priop enje odre enog sadr aja. 6.otvoreno izlaganje . Ispituju se osnovna pitanja (izja njenje o injenici) te pojedinosti o injenici. Izjava o priznaju mo e biti istinita i neistinita. Izjava koju daje vjerojatni svjedok naziva se interview. Prema strukturi: jednostavni i slo eni. 3 komponente svakog ispitivanja su : okolnosti o kojima se ispituje. Polazi te planiranja istra ivanja u konkretnom predmetu je situacija pojave kd te se ona istra uje kao stvarna cjelina me usobno uvjetovanih sastojaka.takti ki na in najsvrhovitiji je i najprikladniji na in obavljanja istra ivanja. a njihova je bitna zna ajka tipicitet. Osumnji enik nije du an davati obavijesti.jer u odnosu na prikupljene podatke omogu uje prethodnu provjeru.-takti ni na in. Sadr aj obavijesti bilje i se u slu benoj zabilje ki. Metode planiranja su raznovrsne. psihologiji).analiza pam enja revizija sadr aja . Takti ka kombinacija je konkretni plan postupanja.zavr etak. primjenom sredstava kojim se utje e na svijest i volju ispitanika. svojstvu ili odnosu.operativna osnova djelovanja. Mo e biti op i (primjenjiv na sve situacije kd) i posebni. prijetnje. Operativni modeli pojavljuju se kao jednostavni i slo eni. Izjava koju daje vjerojatni okrivljenik pribavlja se na na in koji se u krim. Njihovi u estaliji pojavni oblici su obrasci. Pri obavijesnom ispitivanju osumnji enika izjava mo e biti zabilje ena simultano (pisanjem. Cilj obavijesnog ispitivanje ne smije biti priznanje osumnji enika nego prikupljanje obavijesti. koje ovaj daje usmenim ili pismenim priop avanjem odre enog sadr aja. sheme. usporedbu 17 . Priznanje-sadr aj izjave kojom osumnji enik priznaje djelo zbog kojega se ispituje. Tako er su isklju ena kapciozna i sugestivna pitanja te uporaba obmane..Planiranje se u krim. Pojava kd smatra se kao sustavno-strukturni model. Kod sukcesivnog modela bilje enja zahtijeva se da zapis bude 1.promatrano u perspektivi budu eg vjerojatno kaz. kori tenjem odre enih vje tina). odre en i 3. upitnici.

zabrinutost Prije testiranja. Cilj je da se utvrdi zna li ispitanik pojedinosti koje su poznate samo po initelju.pomno prou iti prijavu.narkomanije na poligrafsko ispitivanje mo e utjecati i npr.a u suprotnome se skuplja). Sastavni dio poligrafskog ispitivanja je razgovor nakon zavr etka testiranja-poslijetestni razgovor. Operativni testovi su oni koje ispitiva sastavlja i primjenjuje u rje avanju konkretnog problema. npr. Pri odabiru slu ajeva za poligrafsko testiranje najprimjereniji su oni slu ajevi kod kojih su glavni detalji poznati po initelju kd. bez poziva 2.psihoze.biti li en bilo kakve predrasude. Da bi se pristupilo tra enju obavijesti od gra ana. Najva niji su slu ajevi : 1. monitor sr anog ritma. a ne na samom krivcu i emocionalnom sadr aju pitanja 3. ispitanika se treba pitati je li spreman na ispitivanje.na temelju poziva i 3. urnog postupanja. U praksi su rijetki slu ajevi kada gra ani samoinicijativno dojavljuju policiji obavijesti. Neke od pomo nih poligrafski metoda su pletismografija ( zasniva se na injenici da je ljudska ko a prozirna. gdje i kada vodi razgovor. 7. direktni testovi ili testovi s kontrolnim pitanjem . Isklju ena je primjena sile u bilo kojem obliku.paziti kakva pitanja postavlja. konkretnosti podataka. Osim alkoholizma. 18 . testovi poznavanja kriti nih injenica. Mogu e je prikupljanje obavijesti i od osobe koja se nalazi u pritvoru ali ako za to postoji svrha i odobrenje suda na temelju pisanog prijedloga. Policijski slu benik se za razgovor mora pripremiti. O poligrafskom ispitivanju sastavlja se zapisnik. injenice sli nog zna enja za nedu nu osobu. tjelesna iscrpljenost od fiz. od uhi enika.disanja i elektri ne provodljivosti ko e. To su : 1.ima te i te na spoznaji krivnje i signifikantnosti pitanja. Policija prikuplja obavijesti i od osumnji enika u razli itim situacijama.-nalikuje tipaljci koja se stavlja na prst ispitaniku Analizalizator stresa u glasu. Potrebno je prona i specifi nu reakciju ispitanika na pojedina pitanja. glavobolja i zubobolja.2. 2. rada.oftalmometrija i pupilometrija (prilikom ugodnih podra aja zjenica se iri. Poku aji suzdr avanja fiziolo kih reakcija uglavnom su neuspje ni i kontraproduktivni.nu no je utvrditi osobe koje mogu dati obavijesti o kd i po initelju.Posebno se ure uje provjera alibija koja se zasniva na na elima: 1. Tako er nije mogu e ili po eljno testirati ba svaku osobu jer postoje odre ene skupine ljudi koje zbog svojih fiziolo ko-psiholo kih karakteristika nisu podobne za testiranje. Interpretacija poligrama zahtjeva stru nost-znanje i iskustvo. Poligrafsko testiranje Poligrafsko ispitivanje obavlja se na osnovi potpune dragovoljnosti osobe.osobama koje su s njim u vezi i polic.i da je na osnovi toga mogu e utvrditi prokrvljenost odre enog dijela tijela.kontinuiteta provjere i 3. te on mo e to i odbiti. Bolje je skupljati obavijesti od svjedoka o evidaca nego od ostalih. strah zbog la ne sumnje u nju. Mo e se koristiti i dodatnom opremom za preciznije o itavanje osnovnih parametara.nevinoj osobi ne kazuje ni ta o djelu koje je predmet ispitivanja. slu benicima. Poligrafi standardne konstrukcije baziraju se na bilje enju paremetara rada kardiovaskularnog sustava. testovi vrhunca napetosti-polazi od pretpostavke da e po initelj kd intenzivno emotivno reagirati nakon la nog odgovora na kriti ku injenicu koja je u testu uklopljena u dr.

da se po initelj slu i njihovim priklju cima na telekomunikacijski ure aj. Mjera se mo e odrediti prema po initelju i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da po initelju ili od po initelja iz kataloga kd prenose priop enja i poruke u svezi s djelom tj.prikupljanje obavijesti Posebni slu ajevi osiguranja mjesta doga aja jesu oni kad na mjestu doga aja ima mrtvih osoba ili su velike tete.osiguranje obavljaju policijski slu benici. Traju dok za njima postoji potreba ili do pravomo nosti presude (max. ovla tene osobe ili gra ani. Iz razloga humanosti dopu taju se izmjene injeni nog stanja na mjestu budu eg o evida npr. zabrana poduzimanja odre enih poslovnih aktivnosti 7. U pravilu. zabrana pribli avanja odre enoj osobi 5. Nadzor tel. osiguranje mjesta zlo ina Cjelina aktivnosti koja se provodi ve od stadija otkrivanja kd te se nastavlja po potrebi i tijekom i nakon zavr etka o evida. Tijekom istrage o njima odlu uje istra ni sudac. tijelo suda.. obveza okrivljenika da se povremeno javlja odre enoj osobi/dr .osumnji enika Zabranjuje se pristup i kretanje po mjestu doga aja nepozvanim osobama. zabrana posje ivanja odre enih mjesta ili podru ja 3. provjera uspostavljenih telefonskih poziva Izvid uklju uje 2 oblika: nadzor i tehni ko snimanje sadr aja komuniciranja. Mjere opreza su: 1. granice 8. Slijedi udaljavanje nepozvanih osoba i znati eljnika.8. zabrana napu tanja boravi ta 2. 19 . razdvajanje potencijalnih svjedoka i presumptivnih okrivljenika radi spre avanja bilo kojeg oblika komunikacije i stavljanje pod siguran i u inkovit nadzor. pru anje pomo i rtvama. razgovora i komunikacija na daljinu dr. privremeno oduzimanje voza ke dozvole Mjere opreza su vremenski ograni ene.a nakon podignute optu nice/optu nog prijedloga pa do pravomo nosti presude sudac pojedinac ili predsjednik vije a ili dr. zabrana uspostavljanja i odr avanja veze s odre enom osobom 6. 10.Osiguravaju se tragovi i predmeti. 9. privremeno ograni avanje slobode kretanja Sud prema okrivljeniku mo e odrediti mjere opreza kad postoje uvjeti za odre ivanje pritvora. Cilj: za tita tragova i predmeta kd.cijele situacije.koje se sastoji u tajnom nadzoru razgovora to se vode sredstvima komunikacije na daljinu. Prije oduzimanja slobode moraju se iscrpiti mogu nosti osiguravanja nazo nosti osobe bla om mjerom.ali mogu i dr. sredstvima sastoji se u presretanju komunikacijskih poruka.odnosno kad prijeti opasnost ljudima i okolini. isprave za prijelaz dr . privremeno oduzimanje putne i dr. Radnje osiguranja mjesta doga aja uklju uju i urnu identifikaciju osoba.).zadr avanje svjedoka o evidaca. tijelu 4.

softveru. prijevara Ra unalna tehnologija kao objekt napada i kao sredstvo po injenja kd Dig. Sto vise detalja o zate enoj opremi 2.povreda tajnosti. Fotografirati i opisati stanje i stra nju stranu ra unala 4. skeneri. Nadzor i tajno snimanje uklju uje razli ite situacije npr.. O evid 2. dokazi se nalaze na nositeljima dig. dokaza su mre ni ure aji (be i na kartica. mobiteli. ra . -informacije koje se odnose na mre u -tko sve koristi ra . temeljem policijskog zakona/po starom ZKP -u.bez posebnog naloga. 11. switch). IMEI . krivotvorenje i ra .. uvanje 3. Identifikacija i prikupljanje 2. Obuhva a ispis tel. Provjera uspostavljenih tel. op. Pretraga stana/osoba/predmeta 3. zapisi su memorijske jedinice (tvrdi disk/cd/dvd/usb. dokazima : 1. zapisa Dig. be i ni router. tko je odgovoran -koliko se o ekuje od izuzetne opreme -koliko podataka ce trebati snimiti/kopirati -podaci o backup-u 3 DOKAZNE RADNJE u svrhu prikupljanja dig.nadzor i tehni ko snimanje razgovora samo uz nalog suda.identifikacijski broj mobitela IMSI . gps. Treba razlikovati tu izvidnu radnju od posebne dokazne radnje . Prezentacija na sudu Tijekom hitnih mjera i radnji prikupljaju se : -podaci o ra . cjelovitosti i dostupnosti ra . Analiza 4. poziva i lociranje mobilnih ure aja (kod traganja za nestalim osobama). Privremeno oduzimanje predmeta ZAPISNIK o o evidu : 1. Dokumentirati sve povezanosti ra unala 20 . kontakta Izvidna radnja ... digitalni dokaz Kod "pravih" ra unalnih kd . primanje i davanje mita itd. sustav.) Ostali izvori dig. sustavu.Tehni ko snimanje je djelatnost tajnog bilje enja zvu nih ili opti kih signala. Stanje i lokaciju svakog ra unala 3. elektroni ki tj. hardveru.identifikacijski broj SIM kartice FAZE postupanja s dig. dokaza : 1. podataka programa i sustava.. kamere... ra unala. printeri.

. Odre uje ih istra ni sudac na zahtjev d. knjige 12. posebne dokazne radnje Posebni izvidi razlikuju se od op ih izvida prema ve em broju zna ajki. Fotografirati i popisati sve inf. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu benoj du nosti. prijave. Dokumentirati zapise ili lozinke ako su negdje zapisane 6.5. Prva je supsidijarnost-poduzimaju se samo ako nema mogu nosti provo enja op ih izvida ili je poduzimanje op ih izvida povezano s nerazmjernim te ko ama. To se osobito odnosi na policijske slu benike i dr. kaznena prijava Kaznena prijava je pisana ili na dr.o.upu ena izravno ili posredno dr . Glavni je povod za pokretanje kaz. ovisno da li ih je podnijelo tijelo dr . postupka. tijelu odmah se dostavlja nadle nomdr avnom odvjetniku. Podno enje kaz. vlasti u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadle nosti ili e prijavu podnijela privatna osoba. La no prijavljivanje je prema uvjetima iz KZ kazneno djelo. slu bene osobe. odnosno sredstava za tehni ko komuniciranje na daljinu b) Ulazak u prostorije radi provo enja nadzora i tehni ko snimanje prostorija c) Tajno pra enje i tehni ko snimanje osoba i predmeta d) Uporaba prikrivenih istra itelja i pouzdanika e) Simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine f) Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela g) Sravnjivanje ra unalnih podataka h) Pru anje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova 13. Mo e biti protiv poznatog ili nepoznatog po initelja.a njihovo trajanje je vremenski ograni eno i podlo no nadzoru suda. Kaznena prijava podnesena dr. Predstavljaju ja i zahvat u ljudska prava te su ure eni na poseban na in-Okvirna pravila su u ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Podnositelj prijave mo e biti poznat. Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave. s prikrivenim identitetom ili nepoznat. ali da bi dr avni odvjetnik mogao postupati. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik ili slu bena zabilje ka. Razlikuju se privatne i slu bene kaz. Kaznena prijava je usmena ili pismena. odvjetniku. Mogu se poduzeti za to no odre ena kd (katalog kd). prijava protiv poznate osobe trebala bi sadr avati: 21 . a) Nadzor i tehni ko snimanje telefonskih razgovora. prijave obvezatno je u zakonu predvi enim slu ajevima.

pedofilija) je povezan s korupcijom.). a ponekad provesti psiholo ko-psihijatrijska vje ta enja -hitno osigurati mjesto doga aja i prona i eventualne svjedoke -hitno pristupiti provo enju o evida -planiranje krim. Naime. 22 . Napominjemo kako dr avni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave. i sl. zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lak e odrediti o kojoj se osobi radi. Kod obja njavanja kaznenih djela silovanja potrebno je dobiti odgovore na 9 pitanja kriminalistike te ih poduprijeti sa jo i drugim odgovorima sa kriminalisti ko takti kog stajali ta ili osnova kao npr.to prije izvr iti tjelesni pregled rtve i medicinski pregled: op i.a) Ime i prezime po initelja i adresu. ginekolo ki i sudsko-medicinski. Organizirani kriminal (droga. treba prilo iti sve dokaze kojima raspola emo. imena roditelja. Teme iz krim. dr avnog odvjetnika ne ve e kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budu i da on odlu uje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvr enih podataka i injenica. navesti godine starosti po initelja. ali to nije nu no. b) to detaljnije opisati doga aj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme po injenja kao i druge okolnosti koje mogu pomo i policiji i dr avnom odvjetni tvu u daljnjem radu. metodika (seksualni delikti. 14. e) Ime i prezime o te ene osobe i njegova adresa. Ako je kaznenu prijavu podnijela odre ena osoba. trgovanje ljudima. pismena koja mogu pomo i dr avnom odvjetniku i policiji u provo enju izvida. da li je bilo suu esnika. i ako raspola emo tim podacima. prostitucija. postoje li tragovi na odje i i obu i navodnog silovatelja.obrade -obavljanje razgovora sa rtvom. d) Nu no je navesti na osnovu kojih dokaza i injenica proizlazi da je prijava osnovana: 1. 2. naravno ak raspola emo tim o podacima. suo enje s po initeljem itd. dr avni odvjetnik mora tu prijavu rije iti uz obavijest o te enoj osobi. imena osoba koje imaju saznanja o po injenom kaznenom djelu. c) Naziv i zakonski lanak odre enog kaznenog djela iz Kaznenog zakona mo emo navesti. Samo obja njenje silovanja nije lak posao jer da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja potrebno je poduzeti sljede e: . sa svjedocima i sa osumnji enikom. f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). da li je djelo po inio pojedinac ili grupa. nasiljem itd. organizirani kriminal) Kod seksualnih delikata je bitno da rtve ne prijavljuju zbog straha od sekundarne viktimizacije (osuda okoline.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->