KRIMINALISTIKA 29 PITANJA I ODGOVORA

Modly Q&A 1. pojam verzije, podjela i na in kori tenja u postupku (formalnom i neformalnom) Verzija-kriminalisti ka hipoteza, jedna je od vi e hipoteza koja obja njava nastanak, svojstva, me usobne veze, odnose i okolnosti pojave kd, zna ajki, stanja i odnosa po initelja, rtve te druge okolnosti u vezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano,nasumice,prolazi planski. Za sud koji donosi odluku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. Spoznajna osnova sudske odluke mora po i od toga: a) da su postavljene sve mogu e verzije b) da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u c) da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljena na valjanim dokazima d) da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka e) da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak Polazi te postavljanja verzije su prikupljeno saznanje (i intuicija) Podjela verzija: Prema logi kometodolo ki m kriterijima prema dosegu Prema vremenu Prema me usobni m odnosima Kategorijalna podjela Prema modelu dokazne strukture

preliminarne

glavneverzija o predmetu istra ivanj a

retrospektivne

podudarne

kriminalisti k e

Jednostavne i slo ene

radne

pomo neverzija o pojedinim sastojcima kojima se provjerava gl. verzija

prognozne,sukcesivn e ili simultane

isklju ive

postupovne

Konvergentn e i divergentne

kona ne

neutralne

Verzije s izravnim i neizravnim dokazima Koje se odnose na odlu ne ili dr. injenice 1

Polazi te kriminalisti kih verzija su indiciji. Otuda se i nazivaju indicijalnim kriminalisti kim, heuristi kim, otkriva kim verzijama. Verzije su naj e e retrospektivne, a kada slute kao temelj planiranja i poduzimanja odre ene radnje ili radnji, imaju prognosti ko zna enje. Postupovne verzije po ivaju na dokazima. To su postupovne, silogisti ke, dokazne verzije. Istra ne verzije-umjesto indicija ovdje su elementi verzije dokazi ili indiciji(u postupovnom smislu dokaznih injenica) Verzije raspravnog suda-temelje se na dokazima ili indicijama,ali u postupovnom smislu kao dokaznim injenicama. Verzije glavnih pitanja kriminalistike 1. TO kazneno djelo 2. TKO - po initelj 3. GDJE mjesto kd 4. KADA - vrijeme 5. KAKO modus operandi 6. IME instrumenta sceleris 7. ZA TO - motiv 8. S KIM - sudionici 9. KOGA ILI TO - rtva

Provjera verzija. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje, (verifikaciju) svih valjanih verzija. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj.: 1. relevantnosti, 2. provjerljivosti, 3. plodnosti (eksplanatorno - prediktivne mo i), 4. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 5. jednostavnosti. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be), ili na pojedine njegove dijelove. Verzija mo e biti provjerljiva konkluzivno (kad se istinitost verzije utvr uje sigurno), ili parcijalno (kad je njena istinitost tek vjerojatna). Verzije koje sadr e indicije po naravi stvari samo su parcijalno provjerljive. Na osnovi toga da li se hipoteza mo e potvrditi ili opovrgnuti opa anjem, razlikuje se izravna (direktna) i posredna (indirektna) provjerljivost. 2. Pretraga stana i dr. prostorija takti ko-tehni ki aspekti Na in pretrage stana uvjetuju cilj pretrage i predmet,veli ina stana,vremenski i prostorni uvjeti u kojima se ona poduzima,raspolo iva tehni ka sredstva i broj slu benika koji su na raspolaganju. Pristup zgradi temelji se na pribavljenom nacrtu objekta i okoline. Najprije se izvr i blokada u cilju onemogu avanja bijega osoba. izno enja predmeta i sl. 2

Pretraga mora imati sustavni raspored. u suprotnom se najprije poduzimaju mjere za suzbijanje otpora.vrijeme. istra ni sudac. Ne smiju se pri pretrazi izgubiti iz vida i drugi psiholo ki elementi koji se temelje na slijede em: tra e i tajna skrovi ta.neovisnim i nepristranim sudom u razumnom roku Ispitivanje provode: policijski slu benik.katkad izostavimo pogled prema stvarima koje su nam ispred nosa . Ispitivanje okrivljenika obuhva a ispitivanje : osumnji enika.trgovine.ru na prijenosna blagajna.naj e e se koriste sredstva uobi ajene namjene:odvija i. Uz to mogu a je upotreba specifi nih ure aja i alata. Prilikom pretrage zgrade. kole.nalog za pretragu predaje se osobi kod koje se pretraga obavlja. raspravni sudac i lanovi vije a te branitelj i o te enik.ind. Mogu e je koristiti za titne pse zbog blokade prostora oko zgrade.ugostiteljski objekti. okru enju. stadij u kojem se radnja provodi 2. Ispitivanje je radnja u kojoj okrivljenik aktivno sudjeluje. prostora koji se pretra uje. pogoni.bolnice.detektori metala Iz vida se ne smije ispu tati osoba protiv koje je pretraga usmjerena. Pretra uju se prostori koji su u neposrednoj uporabi.obrtni ke i druge servisne radionice.stana i dr. 3 . Kod pravilne procjene predvi eni su i policijski slu benici za blokadu zgrade.pravo na branitelja . Nakon toga se odre uju svjedoci pretrage (punoljetne osobe).potrebno je pridr avati se propisanog redoslijeda radnji.vjerski objekti 3.sloboda i ravnopravnost u predlaganju i izvo enju dokaza .no mo e se pretraga provesti i bez njegove nazo nosti (uz pridr avanje zakonskih propisa) ak i protiv njihove volje (prema pravilima o sredstvima prisile).klije ta i dr.Kad policija izvr ava naredbu suda o pretrazi.ponekad uz pomo stru njaka. eki . Pristup ispitivanju okrivljenika odre uje: 1. Prije ispitivanja treba se informirati o osobnim prilikama. U pretragu drugog prostora spadaju uredi. Ako se otpor ne o ekuje.spre avanja bijega osoba te pse traga e. trezor. Vlasnik ili korisnik stana ima pravo biti nazo an pretrazi. skup okolnosti koji se mo e ozna iti kao postupovna situacija -prvo ispitivanje treba biti rezervirano za najiskusnije ispitiva e.sloboda obrane . svojstva okrivljenika 3.nepovredivost osobe . okrivljenika u u em smislu i optu enika. koji su smje teni u poseban kov e i za obavljanje pretrage.sklonostima i eljama okrivljenika.predmet) Ispitivanje okrivljenika je postupovna radnja kojom se dolazi do iskaza okrivljenika kao dokaza. su: .kako bi se temeljem njenih nesvjesnih reakcija formirali odre eni zaklju ci.obavijest o optu bi .pravo na tuma a -bitna je presumpcija nevinosti i sklop prava na javni postupak odre ene kakvo e pred zakonom ustanovljenim. ure ena me unarodnim izvorima. ispitivanje okrivljenika s naglaskom na stvarne elemente (mjesto. dr avni odvjetnik. Pretraga stana uklju uje i pretragu stvari koje su u stanu npr.ali i oni koji nisu. -dokaz je samo ako je provedeno prema odre enim postupovnim pravilima Klju na jamstvena pravila.pravo na utnju .soc.

progon.po initelju i dr.la nih obe anja. Vi ste vidjeli crveni auto.iskaz svjedoka.ali iskaz mora detaljno bilje iti. Je li crveni automobil jurio velikom brzinom? Priznanje-mora biti dovoljno opse no da obuhvati one elementekoji su potrebni da se pokrene kaz. Zabranjena je upotreba varki.treba ga pustiti da la e.od slabijih prema ja ima. Posebne kategorije pri ispitivanju okrivljenika su maloljetnici i osobe s du evnim smetnjama. Sugestivna pitanja mogu biti: y potpuna disjunktivna-ne dopu ta se drugi odg.postavljaju se pitanja ad personam. Dokaze treba predo avati postupno.prijetnje. Svjedok nije stranka nego sudionik postupka.zar ne? y odlu na na pogre an na in poti u prisje anje npr.. teh. -ne smije se dovesti do iscrpljivanja ispitanika U sredi njem stadiju imamo poseban odnos izme u ispitiva a i ispitanika. Je li automobil bio crvene ili tamne boje? y ekspektativna. 1.sile. Tijek ispitivanja: U po etnoj fazi uspostavlja se komunikacijski odnos izme u ispitiva a i ispitanika. Ispitivanjem svjedoka u postupku dobiva se poseban dokaz. osobe .prijetnju ili obmanu prema ispitaniku. Ispitiva ne treba stvarati utisak da razja njenje slu aja ovisi od priznanja okrivljenika. Nedopu teno je primjenjivati silu. Za tehni ku izvedbu ispitivanja va ne su neke stvarne okolnosti kao to su kabinetska atmosfera Posebnu va nost ima jezik i ton ispitivanja.a pitanja moraju biti kratka. Jeste li vidjeli nalet automobila na pje aka? y nepotpuna disjunktivna ne isklju uje i druge mogu nosti osim onih koje su u pitanju npr. ispitivanje svjedoka.specifi nost ispitivanja s obzirom na spol i dob Svjedok je osoba razli ita od okrivljenika. o kojem nema vl. va nim okolnostima. svjedoci koji imaju izravna opa anja injenica tzv. svjedok po uvenju kao iskaz iznosi sadr aj koji mu je priop en od 3. strujni udar Tako er se ne smiju postavljati sugestivna pitanja koja bi navela ispitanika na neto ne odgovore.Potrebno je odbaciti predrasude o ljudima te se s ispitanikom treba uspostaviti kontakt i nalaziti se u njegovoj neposrednoj blizini. za koju je vjerojatno da e mo i dati obavijest o kd. 4. osim da ili ne npr. Ispitiva mora povremeno pokazivati da se naljutio a ponekad i znakove prijateljstva.precizna i jasno oblikovana.potvrdna i odre na npr.tipologija svjedoka. svjedok o evidac 2.medicinska sredstva npr. sredstva npr. lobotomija. Ako ispitiva utvrdi da ispitanik la e.daju pouke o pravima ispitanika tijekom ispitivanja Ispitiva i koriste taktiku itanja misli u kojima se stavljaju u polo aj ispitanika. a odgovaraju a pitanja valja postaviti poslije toga. Je li automobil bio crven? Kapciozna pitanja Ispitiva smjera brzom odgovoru na pitanje koje ima pogre nu ili neprovjerenu premisu npr. Ispitaniku treba omogu iti da u neometanom neprekidnom izlaganju iznese sve to zna o kd. izravnih opa anja Svjedoci se tako er dijele na: y dobronamjerne y neprijateljske i prijateljske y zainteresirane i nezainteresirane 4 .

ispitivanje mlade i i djece kao ranjivih svjedoka: 1.ena je ranjivi svjedok ako se radi o rtvi seksualnog kd. utljivi svjedok.Prema zna ajkama iskaza dijele se na: y povr ne . uz pomo stru ne osobe 2. inteligentan tip svjedoka . svjedok o vladanju . bez nazo nosti suca i stranaka u prostoriji gdje je dijete 3.siguran i nesiguran svjedok .konkretna Treba se misliti o metakomunikacijskim klju evima-kako svjedok eli da njegovo svjedo enje bude protuma eno. suvi e subjektivni svjedoci. a u propisanim slu ajevima i policija. Naj e e se poduzima radi: a) utvr enja radi li se u konkretnom slu aju o kd b) razja njenja o kojem se kd radi c) prikupljanja tragova d) pronala enja i utvr ivanja identiteta rtve e) utvr ivanje vrste i razmjera tete f) ispitivanja vjerodostojnosti tragova 5 . ambiciozne opisiva e i tuma e Imamo i podjelu na svjedoke koji opisuju i svjedoke koji obja njavaju (deskriptivni i interpretativni). pitanja ad personam te priop avanja svjedoku za to se poziva i u vezi s kojim slu ajem. svjedoka y ugro eni svjedoci. instrumentalni svjedoci . ure ajima 3.slobodu ili imovinu ve eg opsega 5.kd obiteljskog nasilja ili kd u kojima spolnost ima klju nu/zna ajnu ulogu 2. O evid je postupovna radnja koju poduzimaju tijela postupka. svjedoci dobri govornici Ispitivanje svjedoka je sli no kao i ispitivanje okrivljenika.tjelesnu nepovredivost. snimanjem teh. ta ti svjedok. posebne skupine svjedoka: y ranjivi svjedoci su osobe koje uslijed posebnih svojstava ili posljedica kd ne mogu bez opasnosti za vlastita prava i slobode sudjelovati u kp na na in koji je op enito propisan za svjedoke. 1.oprezan svjedok. ispitivanje starijih. Tre i stadij predstavlja postavljanje pitanja nakon stadija spontanog iskaza. U drugom stadiju poziva se svjedok da u slobodnom izlaganju iznese sve to zna o slu aju dok je ispitiva prividno pasivan. stra ljivi svjedoci .osoba za koju postoji vjerojatnost da davanjem iskaza ili davanjem odgovora na pojedina pitanja mo e izlo iti sebe ili bliske osobe ozbiljnoj opasnosti po ivot.uloga stadija i dr. svjedok u esnik . Trebaju se postavljati op a pitanja. nespretni svjedoci. Na kraju ispitivanja provjerava se istinitost sadr aja iskaza osobe ili provjerom ostalih raspolo ivih dokaza ili provjerom prikladnosti osobe za davanje istinitog iskaza. nervozni svjedoci . o evid.bolesnih osoba ili osoba s tjelesnim manama kao ranj. tvrdoglavi svjedok . neobrazovan ali prirodno inteligentan tip svjedoka-ne razlikuje bitno od nebitnog . svjedok homo duplex. Prvi stadij po inje utvr ivanjem identiteta i dr. posrednim postavljanjem pitanja 4. ispitivanje ena kao ranjivih svjedoka. harmoni ne opisiva e . Postoje jo i indiferencirani svjedoci koji nastoje izbje i ili im prije zavr iti ispitivanje.jasna.kratka.zdravlje.

na elo pravodobnosti. djelom. koordinacija i integracija napora 2. Na in njegova provo enja diktiran je konfiguracijom terena i dimenzijama prostora kaz. funkcije koje se moraju ostvariti na mjestu o evida: 1. tehni ke usluge 3.prikupljaju se tragovi i predmeti vezani sa kd bez dodirivanja.na elo temeljitosti i upornosti.na elo programiranja o evida.ako su oni osigurali mjesto doga aja.micanja. -plan rada za dinami ki stadij o evida Dinami ki stadij o evida sredi nji je dio istra ivanja mjesta doga aja.vremenskim prilikama u vrijeme zapo injanja doga aja. Obavlja se pregled ire okoline. Na elno.tra i. Nakon dolaska na mjesto doga aja.osiguranje mjesta doga aja i orijentacijsko-informacijski stadij.na elo kriti nog prila enja postupanju Organizacija istra ivanja mjesta doga aja kod o evida pojam je koji obuhva a 3 gl.obuhva a prve poduzete policijsko-takti ne radnje radi obrane od opasnosti i/ili rasvjetljavanja kd -policija mora utvrditi mjesto gdje se ne to zbilo i prikupiti informacije koje su nu ne za preliminarnu kriminalisti ku diferencijalnu dijagnozu.potrebne radnje razvijaju se u vi e smjerova (3 skupine) : 1. 6 .na elo lojalnog prikupljanja dokaza. Stati ki stadij o evida svodi se na pregled lica mjesta i utvr ivanje op ih uvjeta u kojima se doga aj zbio.na elo objektivnosti.bez obzira gdje se nalazi. Ovaj stadij ima nagla en istra iva ki karakter. Utvr uje se to no mjesto kaznenog doga aja.raznih prostorija i sl.Na ela: na elo metodi nosti i dosljednosti kod provo enja dokaza.ili obavlja razgovor s drugim osobama koje su osiguravale mjesto doga aja ili imaju neka saznanja o samom kd.na elo najboljeg dokaza. radnje pru anja pomo i i otklanjanja daljnje opasnosti 2.donosi se odluka o tome kako e se izvr iti o evid.a naj e e i ne mogu.na elo takti ko-tehni ke slobode. Ekipa je aktivnija.otkriva i fiksira pojedine predmete i tragove i njihov me usobni odnos.kad to zahtijeva stanje na licu mjesta.u praksi mehani ki odvajati jer se esto u prirodi stvari u hodu o evida izmjenjuju.ako je dostupan. Prikupljaju se podaci o atmosferskim prilikama. utvr ivanje osoba koje mogu dati informacije o doga aju 3.osobito njegovim diskontinuitetom i disperzijom njegovih elemenata. na elo to nosti tijekom o evida.na elo racionalizacije djelovanja. Orijentacijsko-informacijski stadij o evida zapo inje dolaskom o evidnog tijela i tima na mjesto doga aja. Stati ki i dinami ki dio o evida ne smiju se. Tijelo prima izvje e od policijskih djelatnika. doga aja.pod uvjetom da je u relevantnoj vezi s kaz.dinami nija. utvr ivanje prostora na kojem se nalaze tragovi kako bi ih se za titilo od propadanja ili o te enja Mjesto o evida-prostor koji je u svezi s kim djelom Predmet o evida je svaki objekt.na elo potpunosti. istra iva ke usluge Prvi zahvat.treba obi i mjesto doga aja bez ula enja u njegov prostor.mijenjanja polo aja Te i se sintetiziranju saznanja prikupljenim u ranijim stadijima:izlazak na mjesto doga aja.na elo sustavnosti provo enja o evida.

.grafi ki na ini (skice.on je svojevrstan neoborivi dokaz ispravom glede injenica koje su u njemu sadr ane.) 3.le evi i dr. izazivanje i "skidanje" otisaka papilarnih linija folijama. Radnju ine: opisivanje objekata prepoznavanja. U odnosu na osobe. Tragovi i predmeti kaznenog djela moraju biti osigurani i fiksirani u onom stanju u kojem su zate eni. 6. 6. estice baruta. samostalan s nagla enim tehni kim karakteristikama.. objekti. razgledanje objekata prepoznavanja i davanje suda o identitetu i neidentitetu.opisivanje rije ima i sastavljanje zapisnika o o evidu 2. po mogu nosti s nositeljem traga.uloga vremena ) Prepoznavanje je identifikacijska metoda i posebna vrsta iskaza osoba.fotografija i izrada fotoelaborata 5. 7 . Finalni stadij sastavljanje zapisnika o o evidu.mehani ki zapisnici (magnetofon. zatvoreni TV sustavi.kad se ustanovi da je to potrebno. nacrti. zahtjeve glede sadr aja . 7. Sav dokazni materijal mora se registrirati u njegovom izvornom obliku.prostorije i prostori.crte i. Dolazi do va nog takti kog na ela kontrolnog provjeravanja u injenih mjera i radnji i eventualnog ponavljanja nekih od njih. Zapisnik o o evidu je s dokaznog gledi ta dokaz ispravom. pakiranje corpora delicti. To se ini adekvatnim fiksiranjem. Kontrolni stadij o evida o evidno tijelo i lanovi o evidnog tima rezimiraju rezultate o evida i tra e eventualne propuste. Grafi ki prikazi i drugi prilozi zapisnika o o evidu (crte i i skice) su posebna vrsta dokaza . to ote ava prepoznavanje. prije svega fotografija su samostalan procesni dokaz sui generis...maketom i sl.) 4.. ako ispunjava sve procesne zahtjeve glede forme i krim. Prepoznaju se osobe. Osnovni na ini fiksiranja injeni nog stanja su: 1. na ini fiksiranja injeni nog nalaza kod o evida i dokazni zna aj fiksiranog nalaza Sve prona ene injenice i okolnosti o evida treba trajno i u potpunosti sa uvati od uni tenja ili zaborava.uvjet za prepoznavanje je primjena metode osobnog opisa prema kojoj svjedok prvo opisuje osobu koju e prepoznati. Snimci mjesta doga aja (vizualne i auditivne tehni ke snimke)..ostali posebni na ini fiksiranja tragova i predmeta kao to su mula iranje (odljevci).Tako er se u ovoj fazi obra uju tragovi. katalogiziranje predmeta o evida. filmske kamere. sheme. aserviranje predmeta i tragova i njihovo prilaganje u zapisnik.specifi ni dokaz ispravom.U dinami kom stadiju se pogotovo mora izvr iti tzv. Prepoznavanje osoba (takti ni aspekt.fotografije.

odvija se prema pravilima odre enje znanosti i tehnike ili struke. obligatorna .davanje detaljnog opisa osobe ili stvari u smislu navo enja karakteristika prema kojima se razlikuju od dr. U liniji prepoznavanja treba se nalaziti najmanje 3.op i re im + posebne dopunske odredbe fakultativna op i re im individualna     timska osnovna    dopunska postupovna (formalna) provode se sukladno postup. osoba ili stvari 2. Vje ta enje je postupovna radnja kojom se utvr uju ili razja njavaju injenice na osnovi posebnog izvanparni nog znanja.a izbor treba biti slobodan i spontan.ali ne uo ava detalje analiti ki tip-ne prima op i dojam.koju primjenjuje vje tak ovisno o stru nom profilu u postupku vje ta enja te ona nije predmet pravnog reguliranja.uloga naloga za vje ta enje i dr. rasprave odmah dati iskaz. Tako er se na svjedoka ne smije vr iti pritisak niti sugestija.a ne da je u liniji za prepoznavanje. to sli nijih.a najvi e 7. 2. Postupak prepoznavanja ima stadije: 1. 6. 4. stadij .vrste.iznimno 12 osoba to ujedna enijeg izgleda tj. Treba izbjegavati ponovno prepoznavanje. Preporu uje se kori tenje jednosmjernog zrcala. radnji izvanpostupovna (neformalna) provode se prije pokrenutog kaz. normama tijekom postup. 7. 8.postupak prepoznavanja 3. -oblik utvr ivanja injenica pomo u vje taka Vanjska strana vje ta enja-sam postupak vje ta enja.Svjedoci: sinteti ki tip-prima op i dojam. obja njavanje na temelju kojih diferencijalnih karakteristika su osoba ili stvar prepoznati Protek vremena Ako protekne du e vrijeme izme u doga aja kojem je svjedok bio prisutan i dosje anja tog doga aja.osje a li strah od osvete ili svjedo enja na sudu.a unutra nja strana vje ta enja odnosi se na sadr aj. Treba se pona ati kao da se sumnjivac jo tra i. Neki svjedoci osje aju strah zbog moralne osude okoline i sl. Tako er da li kod svjedoka postoji osobna zainteresiranost ili nezainteresiranost za prepoznavanje. 5.iskustva ili umije a. Vrste: 1. 3. stadij ocjena rezultata prepoznavanja tj. postupka 8 . vje ta enje. Vje ta enje u u em smislu-inokosni vje tak ili tim vje taka su u mogu nosti odmah na ro i tu na kojem preuzimaju vje ta enje ili tijekom gl. 8. stadij .to nost dosje anja kao i cjelovitost dosje anja dramati no se smanjuje.Stoga je nu no to prije ispitati svjedoka.ali uo ava detalje analiti ko-sinteti ki tip-kombinacija gornja dva Trebamo doznati da li se svjedok o evidac nekoga ili ne ega boji.

nepravo kolektivno vje ta enje vi e vje taka . vje taka 14. tragova koji se zbog svojih malih dimenzija mogu te ko neposredno zapaziti pa se otkrivaju i istra uju pomo u posebnih pomagala Dijele se na mikrotragove nanose i mikrotragove unose y makrotragove y submikrotragove mogu se utvrditi samo rastvaranjem y trajni y promjenjivi y fingirani. traga. prema vrsti injenica koje se otkrivaju. individualno vje ta enje mo e biti a) cjelovito b) dinami no 11.predmeti nastali po injenjem kd 10.la ni 9 .prethodna i naknadna zbivanja 3. pojam traseologije. pravo kolektivno vje ta enje predmet vje ta enja ispituju vje taci koji mogu biti istih ili razli itih struka i koji na kraju vje ta enja sastavljaju zajedni ki nalaz i mi ljenje 13.9. tijek njegova ostvarenja. kontradiktorna uz tijelo postupka imenovanje vje taka vr e i stranke ili samo one 15. postojanje kd 2. a nalaz se sastoji od niza nalaza razl. Skupno vje ta enje mo e biti a) kolektivno (multidisciplinarno) b) kompleksno (interdisciplinarno) 12. prema vrsti postupka vje ta enja se dijele na kriminalisti ka i sva ostala vje ta enja Uloga naloga za vje ta enje Vje ta enje se odre uje pisanim nalogom tijela koje vodi postupak.uvodni dio zapisnika (podaci) 2.predmeti koji su bili objekt radnje kd.nalaz (opisni dio) 3. O vje ta enju se sastavlja zapisnik koji ima 3 dijela: 1.sredstva po injenja kd. prema predmetu vje ta enja.ocjenjuju u postupku tj. klasifikacija tragova itd. rtvu djela Podjela tragova na : y mikrotragove vrsta krim. motive.utvr uju. nekontradiktorna 16. Stadiji vje ta enja dijele se na : uvodni. ukupnost disciplina koje se bave tragovima kao objektima znanstvenog ispitivanja. analiti ki i sinteti ki. Trag materijalna promjena u svezi s ostvarivanjem kd Traseologija. U nalogu se treba navesti u vezi s kojim injenicama se vje ta enje obavlja i kome se povjerava. Traseologija se bavi sustavnim istra ivanjem tragova to uklju uje djelatnosti: a) pronala enja b) osiguranja c) razja njavanja (tuma enja) tragova Klasifikacija tragova: Tragovi koji upu uju na : 1. osobu po initelja i njegovu odgovornost 4. Nalog se mo e i dopuniti na zahtjev vje taka. Nalog se dostavlja i strankama.ciljeve i uzroke djela 5.mi ljenje (zaklju ak) 9.tragovi i predmeti kao nositelji tragova.u enje o tragovima.

vode i trag ili trag jezgru. tragovi biljnog podrijetla) i mehani ke tragove.med i dr. egzaktnim metodama dinami ki. na na in po injenja kd. boju. tragove stopala. tragove tla . Prema informaciji koju sadr e tragovi se dijele na tragove koji upu uju na postojanje kd. tragove prijevoznih sredstava u cestovnom prometu . Prema vremenu nastanka tragovi se dijele na one nastale prije.kao i na in zapisivanja tragova procesima odr avanja i/ili separacije od ranije cjeline. Navedeni utjecaji su posebno tetni kad je rije o mikrotragovima.tragovi dlaka i kose. energetsko i AGREGATNO stanje. alkohol 10. tragove po initelja i tragove na po initelju Postoje takti ki tragovi. tragovi mogu promijeniti svoju prirodu. dimenzije. U okviru tog mehanizma obavezno se javlja: 1.dijele se na tragove djela. 10 .tragove ljudskih izlu evina.fiz. nositelj traga (objekt koji prima trag. tragovi na po initelju. tragovi otrova . tragovi rtve. i zbog razli itih vanjskih utjecaja s druge strane. tragove krivotvorina . tragovi na rtvi i situacijski tragovi.y y y y otisci trag koji ostaje na povr ini nositelja traga utisnu a prodire u strukturu nositelja traga materijalni nastaju promjenama tvari koje se ispituju kem. Na ini otkrivanja tragova s obzirom na agregatno stanje i njihovo operativno-dokazno kori tenje Zbog postojanja kemijsko-fizikalnih procesa u materiji s jedne strane. Mehanizmi nastanka tragova i specifi nosti nastalih tragova Mehanizam nastanka tragova je proces ija je kona na faza nastanak traga. tragove oru ja . protekom vremena (koje mo e biti vrlo kratko). tragove po ara i eksplozija . kontakt (dodir) kao rezultat me usobnog djelovanja uzro nika i nositelja traga -proces je specifi an kada se radi o zvu nim i mirisnim tragovima -trebamo imati na umu i stvaranje la nih tragova Situacija traga omogu ava izvo enje dokaza o mehanizmu nastanka traga U pronala enju tragova veliku ulogu igra i misaona rekonstrukcija kd koju mora ostvariti tijelo postupka.na kojem se trag odra ava ili ostaje tvar koja ini trag) 3. tragovi opojnih droga . Va no je utvrditi i dinamiku stvaranja tragova. na sredstva po injenja kd Prema prirodi traga imamo podjelu na biolo ke tragove (tragove krvi. za vrijeme i nakon po injenja kd. oblik. tragove tekstilnih vlakana . tragovi po initelja. temperaturu itd. uzro nik traga (objekt koji stvara trag) 2. Tragovi koji su izrazito skloni navedenim promjenama zovu se PROLAZNI ili privremeni tragovi. svojstva. To je sto erni trag oko kojeg se roje ostali tragovi. starost. tragove stakla .na identitet rtve.tragovi ivotinjskog podrijetla. 11. Za pravilno postavljanje misaone konstrukcije va no je to prije prona i tzv. S toga je pronala enje i osiguranje tragova na mjestu doga aja hitno i nu no.tragovi nokata.

antropometrijski opis. odontologijska identifikacija. Tako er imamo podjelu na osnovi kriterija prikladnosti za identifikaciju na: 1. sredstvo identifikacije 3. objekt identifikacije 2. Posebnu va nost za identifikaciju imaju zna ajke stabilnost-promjenljivost kao i izolacijska apstrakcija. . Identifikacijska obilje ja su svojstva koja su izdvojena iz cjeline svojstava predmeta. predmeta na kojima se mogu na i tragovi kd. Njima se uz ostalo utvr uje struktura i stadij tijeka doga aja. metodu identifikacije Objekti identifikacije-osobe i stvari. crte papilarnih linija. Imaju najve e dokazno zna enje.individualnost. utvr ivanje vremena po injenja kd. identifikacija pomo u tragova noktiju.12. identifikacija pomo u tragova usana. Pojam i vrste kriminalisti kih identifikacija Identifikacija je utvr ivanje istovjetnosti nepoznatoga s otprije poznatim. 11 . Stvarna identifikacija. identifikacija pomo u morfologijskih obilje ja stopala. osobni opis. predmeti prikladni samo za utvr ivanje skupne pripadnosti 3. Kriterij odabira tih svojstava u njihovoj je prikladnosti da izraze posebnost. predmeta koji su (izravno ili posredno) pribavljeni kd. U okviru dijagnosti kih ekspertizni zadaci se rje avaju dijagnosti ki. dijagnosti ka. predmeti prikladni za (individualnu) identifikaciju 2.uklju uje prepoznavanje predmeta kojim je ostvareno kd ili koji su tome namijenjeni. To su npr. predmeta koji su stvoreni kd. Identifikacijska obilje ja mogu biti pravna (odre ena pravnim pravilima) ili stvarna (sva fakti na obilje ja). situacijska vje ta enja Identifikacijska . Kriminalisti ka identifikacija strukturno uklju uje: 1.pomo u njih se utvr uje konkretni identitet tra enog objekta. Situacijska predstavljaju svestrano ispitivanje situacije kao skupa stvari i promjena okoline. identifikacija na osnovi mirisa i identifikacija na osnovi biologijskih tragova. Osobna identifikacija.ulaze prepoznavanje osoba. predmeti koji su svojstvima ili sadr ajem va ni za utvr ivanje injeni nog stanja 13. identifikacijska. identifikacija pomo u rukopisa. na in njegova po injenja i sl. identifikacija pomo u glasa.

Daktiloskopske pretrage primjenjuje se kao opti ke (oko. skenera. Otisci papilarnih linija na mjestu doga aja mogu biti vidljivi (oko 20%) i nevidljivi (oko 80%). fizikalne (pra ci) i kemijske (zaparivanje ).nakon smrti. U praksi ih nazivamo spornim tragovima papilarnih linija.posebni izvor svjetlosti) .u enje o papilarnim linijama 3. osobnog opisa y stas y polo aj tijela y glava y lice y usta i usnice y nos y o i y obrve y u i y kosa i elavost y brkovi i brada y nao ale y pokrivala za glavu y noge y hod 2. daktiloskopija Daktiloskopija je u enje o papilarnim linijama. dlanovima i stopalima. Imamo 3 osnovna uzorka: luk. Najra irenija metoda fiksiranja otisaka je pomo u daktiloskopskih folija. na ini identifikacije osoba Pomo u: 1. 15.uo ljiviji i prilago eni za fiksiranje. formiranim u raznim oblicima na jagodicama prstiju. fotorobot crte nepoznate osobe izra en na osnovi osobnog opisa 12 . Nevidljivi tragovi papilarnih linija tretiraju se pomo u daktiloskopskih pra kova ime postaju djelomi no reljefni.14.krvavi otisci. Ti tragovi s mjesta doga aja u vi e od 90% slu ajeva su fragmentalnog oblika. fotografija 4. lancima prstiju. Najra irenija je metoda utvr ivanja identiteta osoba i le eva Izgled papilarnih linija ostaje nepromijenjen od ro enja do raspada ko e. Osnovna slika crte a ili osnovnog oblika papilarnih linija javlja se svega u nekoliko osnovnih oblika. daktiloskopija. to zna i da nisu cjeloviti nego djelomi ni. Daktiloskopiranje osoba uzimanje je otisaka prstiju ili dlanova pomo u boje na papirnu podlogu te elektroni ki pomo u tzv. Tako er ne postoje osobe s istim otiscima papilarnih linija. Vidljivi tragovi papilarnih linija nazivaju se i reljefnim npr. zamka i krug.

obavijesti. Za kriminalistiku je osnovno: 1. Kriminalistika je prikupljanje i prerada podataka. 2. Predmet kriminalisti ke procedure. rtve i prate ih okolnosti. po initelja. Predmet kriminalistike. na in. identifikacija osoba na osnovi glasa 9. Ona se bavi pojavom kaznenoga djela kao objekta istra ivanja i razmatra proceduru istra ivanja kao stvarnu strukturu. fotogrametrija 3D grafi ki prikazi 7. identifikacija osobe analizom DNK Pavli ek Q&A 1. plinska kromatografija i spektometar masa 8.5. poznavanje pojava kaznenih djela (koji su podaci va ni za razja njenje kaznenog djela). op i pojmovi o kriminalistici Kriminalistika je disciplina koja sustavno istra uje i primjenjuje znanstvene metode i pravila iskustva u otkrivanju i razja njavanju pojava kaznenih djela i utvr ivanju njihovih po initelja. 1. informacija o pojavi kaznenoga djela. odontologijska identifikacija utvr ivanje identiteta prema stanju zubala 10. 3. biometrijske metode identifikacije matemati ko-statisti ka metoda za istra ivanje ivih bi a s obzirom na njihove odnose mjera i broja y otisak prsta y crte lica y geometrija ruku i raspored vena y skeniranje oka y prepoznavanje glasa 6. Podaci o po initelju a) (su)po initelj(i) b) suu esnici c) udio u radnji d) krivnja e) okolnosti va ne za primjenu kaznenih sankcija 13 .psi. Podaci o djelu: a) radnja (sredstvo. modaliteti) b) uzro na veza c) posljedica d) protupravnost 2. istra ivanje metodologije (koje mogu nosti otkrivanja i prikupljanja podataka stoje na raspolaganju) i razrada metodike njihova otkrivanja i razja njavanja (kako se u konkretnom predmetu ima postupati). tjelesni mirisi.

tehni kih i drugih znanosti i vje tina radi njihove uporabe u kriminalisti kom istra ivanju. 3.3.objekta promatranja. verzija je dokazana djelomi no. drugi podaci va ni za kazneni postupak. Indicijalna osnova verzije u odnosu na konkuriraju u je njoj suprotstavljena pojava. metodi nost.ako za to postoje dr. operativnost i 5. Kriminalisti ka taktika. 2. opovrgavanju jedne ili vi e pojava drugom pojavom. indicijalne metode otkrivanja kd Metoda eliminacije.spajanje podataka re enicama prema pravilima sintakse. podatka . Ovdje se ne radi o lancu dokaza. indiciji. U protivnom. Kriminalisti ka procedura je osobit informacijski i komunikacijski sustav. Verzija je dokazana jednozna no ako se temelji na kona nom isklju enju. ako nema osnove za takvo isklju enje. nego o paralelnim. 4. 4. To su: 1. dakle o uzastopnoj strukturi prednik-slijednik. vijesti . objektivnost. obrade podataka .re enice u prostoru i vremenu dostavljene od strane po iljatelja primatelju. Kriminalisti ka metodika je sustavno razmatranje iskustava i saznanja o najprikladnijem postupanju u odnosu na pojedina kaznena djela ili pojedine skupine kaznenih djela. 2. Drugi podaci va ni za postupak a) podaci va ni za primjenu propisa kaznenoga prava b) podaci va ni za primjenu postupovnih propisa Kriminalisti ka procedura se odnosi na tri osnovne skupine podataka. Izdvajanje jednoga indicija ne zna i nu no isklju enje sustava koji je predmet dokaza. neovisnim strukturama u kojima je pojedini indicij usmjeren na predmet dokaza. Ako su sve takve pojave opovrgnute. 2.onoga to opisuje injenicu. 2. 3. 14 . Negativna injenica stvara sumnju o tezi. podaci o djelu.sadr aja vijesti koji za primatelja ima vrijednost novosti koja pokre e djelovanje.temelji se na odnosu isklju enja. injenice . Metoda difundiranja temelji se na negativnim injenicama. zakonitost. Put do kriminalisti ke informacije sastoji se od: 1. verzija je dokazana. Kriminalisti ka tehnika. Kriminalisti ka tehnika sustavno prikuplja i istra uje metode razli itih prirodnih. podaci o po initelju i 3. Kriminalisti ka taktika sustavno razmatra iskustva i saznanja o najprikladnijem djelovanju u kriminalisti kom postupanju Kriminalisti ka metodika. informacije . Kriminalisti ka na ela su: 1. 5. srazmjernost. prije svega na izostanku o ekivanih okolnosti.

Istodobno verzije postavljaju planiranje kriminalisti koga istra ivanja. U postavljanju verzija primjenjuju induktivne i deduktivne logi ke metode izvo enja i zasnivanja sudova. Struktura kriminalisti ke verzije sastoji se od: prikupljanja injenica na temelju poznavanja fenomenologijskih podataka o tipu vjerojatnoga kaznenoga djela. Bez prikladne upotrebe verzija slaba je vjerojatnost otkrivanja i razja njenja slo enih slu ajeva kaznenih djela. Ona mora biti postavljena sukladno logi kim i metodologijskim uvjetima spoznaje. da je jedina verzija koja je izdr ala provjeru utemeljenja na valjanim dokazima. Za nju vrijede op i i posebni uvjeti stvaranja hipoteza. verzije u kriminalisti kom istra ivanju Verzija je jedna od vi e hipoteza koja obja njava nastanak. Verzija je slo en. Verzije moraju ispunjavati op e logi ke uvjete valjanosti hipoteza tj. 3. Hipoteza je vjerojatan sud i temeljni moment logike otkri a. 4. 3. 5. vanjske provjere verzije te 7. 1. da su postavljene verzije ispitane s jednakom pozorno u. sre ivanja prikupljenih injenica. 2. On je stvoren da bi se pomo u njega moglo tuma iti i obja njavati odre ene injenice. zna ajki. neovisnih indicija. ocjene stupnja prihvatljivosti verzije. implikativni sud. Za sud koji donosi odluku u kaznenom postupku verzija je nezaobilazno i najpouzdanije sredstvo pri dono enju i argumentiranju odluke. 15 . (verifikaciju) svih valjanih verzija. Sudska odluka mora po i od toga: 1. prolazi planski.Metoda akumulacije dokaza temelji se na dokaznom smjeru razli itih. 6. pri emu je va no u kakvom su odnosu ti me usobno razli iti indiciji prema postojanju iste injenice. 5. uvjetovani. svojstva. injenica je prema toj metodi dokazana ako su indiciji povezani u podsustav. me usobne veze. Hipoteza je sud za koji se pretpostavlja daje istinit. 4. provjerljivosti. usporedbe pojedinih sastojaka s drugim suprotstavljenim stajali tima. 2. usporedbe verzije i alternativnih verzija. 3. Racionalni kazneni postupak nu no uklju uje provjeravanje. Verzija je sredstvo kojim se put dokazivanja umjesto spontano. ra lambe klju nih sastojaka. nasumce. stanja i odnosa po initelja. da provjerena verzija potpuno i sukladno tuma i predmet postupka te da je ta verzija jedini mogu i zaklju ak. Polazi te postavljanja verzije jesu prikupljeno saznanje (i intuicija). da su postavljene sve mogu e verzije.: 6. svrhovito. Svaka hipoteza (dakle i verzija) je u logi kome smislu sud o nekoj okolnosti. relevantnosti. rtve te druge okolnosti u svezi s predmetom kriminalisti kog istra ivanja. odnose i okolnosti pojave kaznenoga djela. 7.

To su: 1. Kriminalisti ko profiliranje-temelji se na saznanjima bihevioristi kih i kriminalisti kih znanosti. Planiranje rada odnosi se na krim. potrebne radne operacije 4. odvjetniku y slu bena kaz. 5. U kriminalistici relevantnost verzije odre uju tri kriterija. 9. Ona je u sredi tu planiranja rada koje mora predvidjeti 1. jednostavnosti. 2. a primjena te metode razvija se od po etka 50-ih godina 20. prikupljanje podataka 3. raspored poslova i 5. prijave anonimna nema potpisa a na pseudoanonimna ima la an potpis C) samoprijava po initelja-relativno rijedak slu aj D) javni pogovor preno enje vijesti o tome kako je po injeno neko kd ili da je odre ena osoba po initelj djela.. predmet. planiranje u kriminalisti kom istra ivanju Planiranje je postupak svjesnog odabira i razrade ciljeva i metoda. Relevantnost hipoteze zna i prikladnost za rje avanje problema za koji je postavljena. Strate ki ciljevi planiranja za kriminalisti ko istra ivanje ure eni su postupovnim propisima:tra enje odgovora na temeljna postupovna pitanja. Provjera verzije se odnosi na glavni predmet kaznenoga postupka (kao predmet optu be). Mo e se odnositi na programske cjeline. upu ena izravno ili posredno dr .8. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu . Verzija je polazna pretpostavka u tom planiranju. prijava podnosi policija y privatna kaz. ciljeve 2. du nosti. izvori saznanja (dokazni kriterij) te 3. i tada ima strate ki smisao. postupovne radnje kojima se provjeravaju kakvo a i stupanj saznanja koja iz njih slijede (postupovni kriterij).temelje se na kriminiografiji tj. ili na pojedine njegove dijelove 4. vrste saznanja za kd A) operativni rad policijskog slu benika prikupljaju i obavijesti usmjerenim za odre eno kd ili o tome saznaje slu ajno B) kaznena prijava pisana ili na dr.prediktivne mo i). dobrom poznavanju pojavnosti kd koje je budu i predmet istra ivanja.o. kompatibilnosti s ve prihva enim hipotezama i 10. plodnosti (eksplanatorno . narav kaznenoga djela (morfologijski kriterij). st. subjekti izravno d.kolumne(izravno po injeno kd ili se mo e zaklju iti da je po injeno kd ili saznati o po initelju kd) i oglasi (sadr e usluge koje su kd) Me usaznanja. 16 . redoslijed radnji. prijava podnose pojedinci ili dru tv.a ne policiji y anonimne i pseudoanonimne kaz. ili na planiranje rada koje ima takti ki smisao.a ne zna se je li to istina i od koga potje e vijest E) javna priop avanja-dvije skupine sadr aja koji se prenosi:autorski prilozi kao vijesti.

koje ovaj daje usmenim ili pismenim priop avanjem odre enog sadr aja. usporedbu 17 . naziva informativno ispitivanje (informativni razgovor-u sud.. Izjava koju daje vjerojatni svjedok naziva se interview. Na temelju prikupljenih saznanja i daljnjih istra ivanja stvaraju se modelske strukture tipske situacije. prikupljanje obavijesti od gra ana -izvidna radnja Tra enje se predmetno odnosi na obavijest koju ovdje treba shvatiti kao priop enje odre enog sadr aja. Ispituju se osnovna pitanja (izja njenje o injenici) te pojedinosti o injenici. Kod sukcesivnog modela bilje enja zahtijeva se da zapis bude 1. procjenu. Pojava kd smatra se kao sustavno-strukturni model. sheme. Izvidna radnja ima svoj najva niji vid u prikupljanju obavijesti od gra ana. Tako er su isklju ena kapciozna i sugestivna pitanja te uporaba obmane. prijetnje.kao ni vjerojatni svjedok.otvoreno izlaganje .Planiranje se u krim. Njihovi u estaliji pojavni oblici su obrasci. Sadr aj obavijesti bilje i se u slu benoj zabilje ki. kori tenjem odre enih vje tina).analiza pam enja revizija sadr aja . predmetu ostvaruje stvaranjem operativnih modela i razradom konkretnih planova. Metode planiranja su raznovrsne. Priznanje-sadr aj izjave kojom osumnji enik priznaje djelo zbog kojega se ispituje. Za svjedoke za koje se o ekuje da e govoriti istinu vrlo je korisna primjena spoznajnog interviewa ( u praksi se taj oblik ispitivanja provodi u 5 stadija: uvod . Takti ko rje enje je daljnja konkretizacija planskog postupanja. upitnici. Cilj obavijesnog ispitivanje ne smije biti priznanje osumnji enika nego prikupljanje obavijesti. Izjava koju daje vjerojatni okrivljenik pribavlja se na na in koji se u krim. Takti ka kombinacija je konkretni plan postupanja. Operativni modeli pojavljuju se kao jednostavni i slo eni.operativna osnova djelovanja. psihologiji). 3 komponente svakog ispitivanja su : okolnosti o kojima se ispituje.-takti ni na in. uklu uje izjave 2 skupine j osoba: vjerojatne okrivljenike i vjerojatne svjedoke. odre en i 3. To su osnove za planiranje oblikovane kao krim. primjenom sredstava kojim se utje e na svijest i volju ispitanika. Polazi te planiranja istra ivanja u konkretnom predmetu je situacija pojave kd te se ona istra uje kao stvarna cjelina me usobno uvjetovanih sastojaka.jer u odnosu na prikupljene podatke omogu uje prethodnu provjeru. Osumnji enik nije du an davati obavijesti. a njihova je bitna zna ajka tipicitet. svojstvu ili odnosu. informaciju tj. razmjeran Sastavljanje slu bene zabilje ke u obavijesnom ispitivanju bitno se razlikuje od zapisnika. Izjava o priznaju mo e biti istinita i neistinita.promatrano u perspektivi budu eg vjerojatno kaz.zavr etak. postupka. jasan 2. 6. Kriminalisti ko. okolnosti koje su poznate i izvori koje valja razjasniti ili pribaviti. snimanjem) i sukcesivno (diktiranjem u zapisnik). Pri obavijesnom ispitivanju osumnji enika izjava mo e biti zabilje ena simultano (pisanjem. Prikupljanje obavijesti od gra ana. iskaz o stvari. Mo e biti op i (primjenjiv na sve situacije kd) i posebni. Izjava mora biti dana svojom voljom te se ne smije na nju utjecati primjenom fizi ke ili psihi ke sile.takti ki na in najsvrhovitiji je i najprikladniji na in obavljanja istra ivanja. Prema strukturi: jednostavni i slo eni.

2. Tako er nije mogu e ili po eljno testirati ba svaku osobu jer postoje odre ene skupine ljudi koje zbog svojih fiziolo ko-psiholo kih karakteristika nisu podobne za testiranje. Mo e se koristiti i dodatnom opremom za preciznije o itavanje osnovnih parametara.oftalmometrija i pupilometrija (prilikom ugodnih podra aja zjenica se iri. Potrebno je prona i specifi nu reakciju ispitanika na pojedina pitanja. te on mo e to i odbiti. Mogu e je prikupljanje obavijesti i od osobe koja se nalazi u pritvoru ali ako za to postoji svrha i odobrenje suda na temelju pisanog prijedloga.disanja i elektri ne provodljivosti ko e. ispitanika se treba pitati je li spreman na ispitivanje. Poku aji suzdr avanja fiziolo kih reakcija uglavnom su neuspje ni i kontraproduktivni. direktni testovi ili testovi s kontrolnim pitanjem . U praksi su rijetki slu ajevi kada gra ani samoinicijativno dojavljuju policiji obavijesti.kontinuiteta provjere i 3. strah zbog la ne sumnje u nju. Da bi se pristupilo tra enju obavijesti od gra ana. Policijski slu benik se za razgovor mora pripremiti.psihoze. Bolje je skupljati obavijesti od svjedoka o evidaca nego od ostalih. bez poziva 2. Osim alkoholizma. Poligrafsko testiranje Poligrafsko ispitivanje obavlja se na osnovi potpune dragovoljnosti osobe.nevinoj osobi ne kazuje ni ta o djelu koje je predmet ispitivanja.ima te i te na spoznaji krivnje i signifikantnosti pitanja.narkomanije na poligrafsko ispitivanje mo e utjecati i npr. rada.a u suprotnome se skuplja). 18 . Policija prikuplja obavijesti i od osumnji enika u razli itim situacijama.nu no je utvrditi osobe koje mogu dati obavijesti o kd i po initelju. Sastavni dio poligrafskog ispitivanja je razgovor nakon zavr etka testiranja-poslijetestni razgovor. konkretnosti podataka.2. tjelesna iscrpljenost od fiz. Pri odabiru slu ajeva za poligrafsko testiranje najprimjereniji su oni slu ajevi kod kojih su glavni detalji poznati po initelju kd. Neke od pomo nih poligrafski metoda su pletismografija ( zasniva se na injenici da je ljudska ko a prozirna. O poligrafskom ispitivanju sastavlja se zapisnik. testovi poznavanja kriti nih injenica. npr. od uhi enika. a ne na samom krivcu i emocionalnom sadr aju pitanja 3. Cilj je da se utvrdi zna li ispitanik pojedinosti koje su poznate samo po initelju. slu benicima. urnog postupanja. glavobolja i zubobolja.Posebno se ure uje provjera alibija koja se zasniva na na elima: 1.pomno prou iti prijavu. 7.osobama koje su s njim u vezi i polic.-nalikuje tipaljci koja se stavlja na prst ispitaniku Analizalizator stresa u glasu. injenice sli nog zna enja za nedu nu osobu. To su : 1.i da je na osnovi toga mogu e utvrditi prokrvljenost odre enog dijela tijela. Najva niji su slu ajevi : 1. Operativni testovi su oni koje ispitiva sastavlja i primjenjuje u rje avanju konkretnog problema.na temelju poziva i 3. zabrinutost Prije testiranja. gdje i kada vodi razgovor.paziti kakva pitanja postavlja. Poligrafi standardne konstrukcije baziraju se na bilje enju paremetara rada kardiovaskularnog sustava.biti li en bilo kakve predrasude. monitor sr anog ritma. Isklju ena je primjena sile u bilo kojem obliku. Interpretacija poligrama zahtjeva stru nost-znanje i iskustvo. testovi vrhunca napetosti-polazi od pretpostavke da e po initelj kd intenzivno emotivno reagirati nakon la nog odgovora na kriti ku injenicu koja je u testu uklopljena u dr.

9.8. razgovora i komunikacija na daljinu dr. zabrana poduzimanja odre enih poslovnih aktivnosti 7. zabrana napu tanja boravi ta 2.zadr avanje svjedoka o evidaca. Cilj: za tita tragova i predmeta kd. privremeno oduzimanje voza ke dozvole Mjere opreza su vremenski ograni ene. Mjera se mo e odrediti prema po initelju i prema osobama za koje postoje osnove sumnje da po initelju ili od po initelja iz kataloga kd prenose priop enja i poruke u svezi s djelom tj. 10. zabrana pribli avanja odre enoj osobi 5. 19 . ovla tene osobe ili gra ani. privremeno oduzimanje putne i dr. obveza okrivljenika da se povremeno javlja odre enoj osobi/dr . tijelo suda. Nadzor tel. Radnje osiguranja mjesta doga aja uklju uju i urnu identifikaciju osoba. tijelu 4. razdvajanje potencijalnih svjedoka i presumptivnih okrivljenika radi spre avanja bilo kojeg oblika komunikacije i stavljanje pod siguran i u inkovit nadzor.Osiguravaju se tragovi i predmeti. Prije oduzimanja slobode moraju se iscrpiti mogu nosti osiguravanja nazo nosti osobe bla om mjerom. pru anje pomo i rtvama.prikupljanje obavijesti Posebni slu ajevi osiguranja mjesta doga aja jesu oni kad na mjestu doga aja ima mrtvih osoba ili su velike tete.odnosno kad prijeti opasnost ljudima i okolini. zabrana uspostavljanja i odr avanja veze s odre enom osobom 6. granice 8. Slijedi udaljavanje nepozvanih osoba i znati eljnika. osiguranje mjesta zlo ina Cjelina aktivnosti koja se provodi ve od stadija otkrivanja kd te se nastavlja po potrebi i tijekom i nakon zavr etka o evida.ali mogu i dr.osumnji enika Zabranjuje se pristup i kretanje po mjestu doga aja nepozvanim osobama.a nakon podignute optu nice/optu nog prijedloga pa do pravomo nosti presude sudac pojedinac ili predsjednik vije a ili dr.koje se sastoji u tajnom nadzoru razgovora to se vode sredstvima komunikacije na daljinu.. provjera uspostavljenih telefonskih poziva Izvid uklju uje 2 oblika: nadzor i tehni ko snimanje sadr aja komuniciranja.osiguranje obavljaju policijski slu benici. sredstvima sastoji se u presretanju komunikacijskih poruka. privremeno ograni avanje slobode kretanja Sud prema okrivljeniku mo e odrediti mjere opreza kad postoje uvjeti za odre ivanje pritvora. Mjere opreza su: 1. da se po initelj slu i njihovim priklju cima na telekomunikacijski ure aj. zabrana posje ivanja odre enih mjesta ili podru ja 3. isprave za prijelaz dr .cijele situacije. Iz razloga humanosti dopu taju se izmjene injeni nog stanja na mjestu budu eg o evida npr. U pravilu. Traju dok za njima postoji potreba ili do pravomo nosti presude (max.). Tijekom istrage o njima odlu uje istra ni sudac.

Nadzor i tajno snimanje uklju uje razli ite situacije npr. 11. krivotvorenje i ra .) Ostali izvori dig. softveru. Fotografirati i opisati stanje i stra nju stranu ra unala 4. zapisi su memorijske jedinice (tvrdi disk/cd/dvd/usb. cjelovitosti i dostupnosti ra . elektroni ki tj. skeneri. poziva i lociranje mobilnih ure aja (kod traganja za nestalim osobama). Stanje i lokaciju svakog ra unala 3. O evid 2. dokaza : 1. be i ni router. Identifikacija i prikupljanje 2. dokazi se nalaze na nositeljima dig. dokaza su mre ni ure aji (be i na kartica. -informacije koje se odnose na mre u -tko sve koristi ra . podataka programa i sustava.identifikacijski broj SIM kartice FAZE postupanja s dig. Privremeno oduzimanje predmeta ZAPISNIK o o evidu : 1. digitalni dokaz Kod "pravih" ra unalnih kd . Prezentacija na sudu Tijekom hitnih mjera i radnji prikupljaju se : -podaci o ra . sustav. mobiteli. op. sustavu. Provjera uspostavljenih tel. Obuhva a ispis tel. dokazima : 1.. kamere.Tehni ko snimanje je djelatnost tajnog bilje enja zvu nih ili opti kih signala. switch). ra unala. IMEI .povreda tajnosti. printeri. gps.identifikacijski broj mobitela IMSI .. Pretraga stana/osoba/predmeta 3. temeljem policijskog zakona/po starom ZKP -u. Dokumentirati sve povezanosti ra unala 20 . tko je odgovoran -koliko se o ekuje od izuzetne opreme -koliko podataka ce trebati snimiti/kopirati -podaci o backup-u 3 DOKAZNE RADNJE u svrhu prikupljanja dig. hardveru. prijevara Ra unalna tehnologija kao objekt napada i kao sredstvo po injenja kd Dig. kontakta Izvidna radnja .. primanje i davanje mita itd.bez posebnog naloga. Analiza 4... Sto vise detalja o zate enoj opremi 2.. zapisa Dig. uvanje 3.nadzor i tehni ko snimanje razgovora samo uz nalog suda. ra . Treba razlikovati tu izvidnu radnju od posebne dokazne radnje ..

Podnositelj prijave mo e biti poznat.. ovisno da li ih je podnijelo tijelo dr . tijelu odmah se dostavlja nadle nomdr avnom odvjetniku. Dokumentirati zapise ili lozinke ako su negdje zapisane 6. kaznena prijava Kaznena prijava je pisana ili na dr.o. odnosno sredstava za tehni ko komuniciranje na daljinu b) Ulazak u prostorije radi provo enja nadzora i tehni ko snimanje prostorija c) Tajno pra enje i tehni ko snimanje osoba i predmeta d) Uporaba prikrivenih istra itelja i pouzdanika e) Simulirani otkup predmeta te simulirano davanje potkupnine i simulirano primanje potkupnine f) Nadzirani prijevoz i isporuka predmeta kaznenog djela g) Sravnjivanje ra unalnih podataka h) Pru anje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova 13. Odre uje ih istra ni sudac na zahtjev d. ali da bi dr avni odvjetnik mogao postupati. s prikrivenim identitetom ili nepoznat. odvjetniku. La no prijavljivanje je prema uvjetima iz KZ kazneno djelo.5. prijave. Zakon o kaznenom postupku ne propisuje formu kaznene prijave. Kaznena prijava podnesena dr. slu bene osobe.upu ena izravno ili posredno dr .a njihovo trajanje je vremenski ograni eno i podlo no nadzoru suda. a) Nadzor i tehni ko snimanje telefonskih razgovora. na in priop ena obavijest o kd za koje se progoni po slu benoj du nosti. Kaznena prijava je usmena ili pismena. prijave obvezatno je u zakonu predvi enim slu ajevima. Mogu se poduzeti za to no odre ena kd (katalog kd). prijava protiv poznate osobe trebala bi sadr avati: 21 . Prva je supsidijarnost-poduzimaju se samo ako nema mogu nosti provo enja op ih izvida ili je poduzimanje op ih izvida povezano s nerazmjernim te ko ama. posebne dokazne radnje Posebni izvidi razlikuju se od op ih izvida prema ve em broju zna ajki. To se osobito odnosi na policijske slu benike i dr. O usmenoj prijavi sastavlja se zapisnik ili slu bena zabilje ka. Podno enje kaz. postupka. Razlikuju se privatne i slu bene kaz. Fotografirati i popisati sve inf. Glavni je povod za pokretanje kaz. vlasti u vezi s obavljanjem poslova iz svoje nadle nosti ili e prijavu podnijela privatna osoba. knjige 12. Mo e biti protiv poznatog ili nepoznatog po initelja. Predstavljaju ja i zahvat u ljudska prava te su ure eni na poseban na in-Okvirna pravila su u ZKP-u i Zakonu o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

da li je bilo suu esnika. prostitucija. postoje li tragovi na odje i i obu i navodnog silovatelja. sa svjedocima i sa osumnji enikom. Samo obja njenje silovanja nije lak posao jer da bi se dobili odgovori na postavljena pitanja potrebno je poduzeti sljede e: . imena osoba koje imaju saznanja o po injenom kaznenom djelu. 2. pedofilija) je povezan s korupcijom. e) Ime i prezime o te ene osobe i njegova adresa. i sl.obrade -obavljanje razgovora sa rtvom. ali to nije nu no. naravno ak raspola emo tim o podacima. f) Podatke o podnositelju kaznene prijave (ime i prezime adresa). metodika (seksualni delikti. b) to detaljnije opisati doga aj (jasni opis) i obavezno navesti mjesto i vrijeme po injenja kao i druge okolnosti koje mogu pomo i policiji i dr avnom odvjetni tvu u daljnjem radu. nasiljem itd. d) Nu no je navesti na osnovu kojih dokaza i injenica proizlazi da je prijava osnovana: 1. dr avni odvjetnik mora tu prijavu rije iti uz obavijest o te enoj osobi.).to prije izvr iti tjelesni pregled rtve i medicinski pregled: op i. ginekolo ki i sudsko-medicinski. suo enje s po initeljem itd. c) Naziv i zakonski lanak odre enog kaznenog djela iz Kaznenog zakona mo emo navesti. pismena koja mogu pomo i dr avnom odvjetniku i policiji u provo enju izvida. imena roditelja. i ako raspola emo tim podacima. Naime. Ako je kaznenu prijavu podnijela odre ena osoba. 22 . Napominjemo kako dr avni odvjetnik i policija postupaju i na osnovu anonimne prijave. organizirani kriminal) Kod seksualnih delikata je bitno da rtve ne prijavljuju zbog straha od sekundarne viktimizacije (osuda okoline. trgovanje ljudima. navesti godine starosti po initelja. zanimanje i druge podatke na temelju kojih je lak e odrediti o kojoj se osobi radi. treba prilo iti sve dokaze kojima raspola emo. Organizirani kriminal (droga. 14.a) Ime i prezime po initelja i adresu. Teme iz krim. da li je djelo po inio pojedinac ili grupa. Kod obja njavanja kaznenih djela silovanja potrebno je dobiti odgovore na 9 pitanja kriminalistike te ih poduprijeti sa jo i drugim odgovorima sa kriminalisti ko takti kog stajali ta ili osnova kao npr. a ponekad provesti psiholo ko-psihijatrijska vje ta enja -hitno osigurati mjesto doga aja i prona i eventualne svjedoke -hitno pristupiti provo enju o evida -planiranje krim. dr avnog odvjetnika ne ve e kvalifikacija navedena u kaznenoj prijavi budu i da on odlu uje o kojem se kaznenom djelu radi na temelju utvr enih podataka i injenica.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful