You are on page 1of 10

Dekubitus

Decubitus (lat.)
Klasifikacija prema MKB-10 Dekubitalni ulkus

Dekubitus Dekubitus (lat. decumbere = le ati) bolest je koja nastaje pritiskom na odre eni dio tijela le anjem ili sjedenjem, to nije, prilikom jakog i du eg pritiska na odre eni dio tkiva na tijelu, ime se prekida cirkulacija krvi i kisika u tome dijelu tijela te ko a na tome dijelu postaje vrsta i crvena ili mekana i ljubi astoplave boje.Kako se prekida protok krvi u tom odre enom dijelu tijela, tako er se smanjuje i protok krvi kroz neke organe zbog stezanja ili za epljenja krvne ile (ishemija), a tamo gdje krv ne cirkulira, dolazi do nakupljanja bakterija jer takvo podru je bez potrebne cirkulacije krvi uvijek je povoljno mjesto za razmno avanje bakterija. Jedne od bakterija koje se razvijaju u takvome podru ju jesuStaphylococcus aureus i Proteus.

Epidemiologija Po ev i od nastanka ovjekove vrste dekubitusi su prisutni kod ve ine bolesnika s ograni enom pokretljivo u. Tragovi dekubitusa uo eni su na egipatskim mumijama i prvi put opisani u medicinskoj literaturi u 19. stolje u.
Osobe koje nisu sposobne sprije iti neprekidni pritisak vrste podloge na tkiva, stalno su pod pove anim rizikom od dekubitusa. To se doga a kod pacijenata koji su u odmakloj ivotnoj dobi, kod osoba s neurolo kim problemima i kod onih koji su zbog akutnebolesti primljeni u bolnicu. Ovakve osobe ne mogu se tititi od pojave dekubitusa bilo zbog toga to same ne mogu mijenjati polo aj tijela ili zato to neredovito i napravilno primaju tu u pomo koja im je nu na za obavljanje odre enih pokreta ili promjenu polo aja tijela.Dekubitusi su najzastupljeniji u bolnicama (oko 60%), zatim slijede po u estalosti ustanove socijalne skrbi (gerontolo ki centri). U ku nim uvjetima dekubitus se ne to rje e javlja; vjerojatno zbog bolje brige i njege uku ana (oko 9-20%).
Od svih pacijenata u bolnici, [1] kod njih 9% do 30% razvije se dekubitus. U estalost pojave dekubitusa varira od odjela do odjela, tako da ortopedski odjeli i jedinice intenzivne njege imaju najve i postotak pacijenata s dekubitusima. Ukoliko se pojava dekubitusa promatra kao indikator

kva nj g u do ov a a a vaki strukturirani progra za borbu protiv d kubitusa morao bi smanjiti pojavu d kubitusa za 5-10 U bo ni kim uvj tima gdj j zadr avanj bo snika znatno kra smanj nj broja d kubitusa bi treba o biti od 20 do 30 posto Cijena lije enja jednog dekubitusa u SAD se pro jenjuje na $4,000 do $40,000 S druge strane, cijena jednog dana lije enja na specijalnom antidekubitnom madracu u cilju prevencije dekubitusa se procjenjuje od 40 do 85 dolara Tro kovi kao i du ina bolni kog lije enja zna ajno su vi i kod pacijenata koji dobiju dekubitus tijekom hospitalizacije. Dekubitusi dovode do produ enja bolni kog lije enja i tro kova lije enja, i pove ava vrijeme koje tim (medicinske sestre) provode oko danog pacijenta.
Unutar akutne faze lije enja nepokretnih bolesnika, dekubitus se javlja u 0,4% do 38% slu ajeva, u sklopu dugoro nog lije enja u 2.2% do 23/9%; i ku noj njezi, 0% do 17%. U prevalenciji ova bolest ima iroku varijaciju: 10% do 18% u akutnoj fazi, 2,3% do 28% u hroni noj fazi njege, i 0% do 29% u ku noj njezi. Pojava dekubitusa u jedinicama intenzivne njege zbog imunokompromituju ih faktora, raste na 40% le enih bolesnika. [2]
     

Mehanizam nastanka
U nastanku dekubitusa domini aju t i glavna mehani ma; [1]
y

Pritisak je najva niji faktor u razvoju dekubitusa, naro ito kada se on javlja iznad ko tanih dijelova. Vanjski pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih sudova. Ukoliko je tlak vi i od kapilarnog tlaka, kao posljedi a nastaje okluzija krvnih sudova. Kapilara se zatvaraju ako tlak poraste preko 32 mmHg.
y

Smi anje nastaje ako pacijent klizi nani e u krevetu ili stolici. Sile smicanja dovode do prelamanja, istezanje ili kidanje malih krvnih sudova, to ima za posljedicu prekid dotok krvi i pojavu ishemije. Ako je ishemija produ ena, ona izaziva endotelijalna o te enja, nastaje tromboza i dolazi do smrti stanica.
y

Trenje se opisuje kao sila koja se stvara kada dvije povr ine klize jedna preko druge, u ovom slu aju ko e o ar af, postelju, invalidska kolica itd.. vim mehanizmom nastaje povr na ozljeda kao to je oguljotina epidermisa. Bilo koji od navedenih mehanizama dovodi do, okluzija (za epljenje) mikrocirkulacije izazivaju i ishemiju (nedovoljnog dotok krvi u tkiva), inflamaciju i hipoksiju tkiva (nedostatka kisika u tkiva), to za posljedicu ima smrt stanica pojavu nekroze i kroni nih rana (ulceracija).

Pritisak;

Smicanje;

Trenje;

Mnogi imbenici utje u na pojavu dekubitusa, ali tlak koji dovodi do ishemije je osnovni mehanizam. Tkiva su sposobna da izdr e veliki pritisak ako traje kratko, ali produ eni tlak neznatno iznad kapilarnog zapo inje procese koji vode ka ulceraciji. Kao najzna ajniji uzro nici navode se:
y

Stadijumi u razvoju dekubitusa

U klini koj slici dekubitusa dominira lokalizacija promjena na regijama tijela koje su izlo ene pritisku o tvrdu, mokru i / ili neravno podlogu, tj.. na izbo enim dijelovima tijela, koje stvara slabinski dio kralje nice, sedalna kost, zglob kuka, lanak, kolena ili laktovi, kao i na podru jima na kojima je slabije razvijeno masno tkivo U svom nastanku i razvoju klini ke slike razlikujemo stadijuma dekubitusa;
y

  

Eti l

ia

y y y y

Smanjena pokretljivost kao vrlo va an faktor. Neurolo ki pacijenti, sedirani, ili dementi bolesnici su nesposobni da sami mijenjaju polo aj tijela i sami smanje pritisaka. Kod ovih bolesnika, paraliza mi i a dovodi do smanjenje njihove mase, to ima za posljedicu gubitak za titnog sloja izme u kostiju i ko e. Kontraktura i spasticitet esto doprinose razvoju dekubitusa, zbog stalne izlo enosti istih dijelova tijela pritisku. Gubitak osje aja doprinosi pojavi dekubitusa jer isklju uje jedan od najva nijih upozoravaju ih signala: bol. Pothranjenost, hipoproteinemija i anemije pove avaju vulnerabilnost ko e i produ avaju vrijeme zarastanja rana. Bakterijska zaga enja zbog neadekvatne njege ko e (izme u ostalog i zbog inkontinencije) i pad obrambenih (imunolo kih) mehanizama na indirektan na in doprinosi razvoju i ote ano zarastanju dekubitusa. [3]

I stadijum- Pojava crvenila sa edemom. To stanje obi no nastaje nakon dva do tri sata pritiska na istom mjestu. Bolesnik osje a bol, svrab ili toplinu u podru ju tlaka. Nema ranu, a crvenilo ne nestaje kada se pritisne. Temperatura ko e se razlikuje od okolne ko e. U ovom stadiju promjene su jo reverzibilne. II stadijum- Na zahva enim dijelu ko e a djelomi no i potko nom tkivu, javljaju se mehuri i. Postoji i alteracija elija u epidermu (vanjski sloj ko e). Ko a dobiva purpurne plavu boju. O te enja jo nisu kona na. III stadijum- Pojava sme e boje i nekroze tkiva u zahva enim podru ju sa vidljivim mi i ima; ovaj stadijum prati obavezna pojava infekcija. Ko a poprima sve vi e crnu boju i postaje vrlo suha. Klini ki, ovaj stadiju karakterizira pojava krater, sa ili bez okolnog tkiva i zna ajna o te enja tkiva koja su ireverzibilna. IV stadij- karakteriziraju duboki irevi, sa potpuno razoreno mi i ima i vidljivim dijelovima kosti; i ovaj stadij karakterizira obvezana infekcija, pojava upljina u vidu sinusa i ireverzibilne promjene. V stadijum-stadijum umno avanja ireva (ulceracija), u razli itim stadijima razvoja.

Oko 75% dekubitusa u II stadiju, mogu se izlije iti u roku od osam nedjelja, samo 62% u IV stadijuma dekubitusa mogu se ikada izlije iti, a samo kod 52 posto bolesnik izlje enje nastaje u roku od jedne godine.. Klini ka slika dekubitusa, je naju estalija me u bolesnicima sa povredom ki me ali se sre e i kod komatoznih bolesnika, pothranjenih osoba, dijabeti are, neurolo kih, psihijatrijskih i onkolo kih bolesnika. Me u hirur ki le eni bolesnicima na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, ( etrdesetogodi nja studija), oboljelih od dekubitalnih ulkusa III i IV stadijuma, blizu 95% bolesnika imalo je dekubituse na donjem dijelu tijela, 75% u karli noj regiji, a 20 % na donjim ekstremiteta. [5]

Komplikaci e
Kao naj e e komplikacije kod dekubitalnih ulceracija navode se sljede i poreme aji;
y y y y y y y y
 

Infekcija Dehidracija Anemije Hidroelktrolitski dizbalans Obilan gubitak proteina Sepsa (u stadiju III i IV ulceracija) Osteomielitis Malignizacija ulceracija (karcinomatoza)

Li e enje
Lije enje dekubitusa je veoma slo en i dug proces koji zahtijeva multidisciplinaran pristup i anga iranje lije nika razli itih specijalnosti: dermatologiju, hirurga, internisti (kardiologa, endokrinologa), urologa, neurolog, fizijatra, srednjemedicinskog kadar i pomo nog medicinsko osoblja. Posebno va nu ulogu u lije enju oboljelih od dekubitusa ima medicinska sestra, koja bolesnika pru a svu potrebnu njegu, i ujedno provodi sve mjere prevencije. Zato lije enje dekubitusa spada me u najskuplja lije enja u medicini, i jedno je od dugotrajnijih. Lije enje dekubita mo e biti konzervativno i kirur ko;
y

Konzervativno lije enje - obuhva a sljede e mjere i postupke; o esta preraspodela tlaka na kriti nim podru jima podmetanjem jastu i a, primjena zavoja na ugro enim mjestima, uporaba specijalnih antidekubitalnih le ajeva i promjenu polo aja bolesnika svaka dva sata. o svakodnevnu higijenu tijela, redovito mijenjanje posteljine i briga o naborima na posteljina i osobnom rublju. o redovita i pravilna prehrana, uz unos dovoljne koli ine bjelan evina, vitamina (posebno vitamina A i C), elemenata koji sudjeluju u transportu kisika (cinka, gvo e, bakar). o stalna kontrola infekcije, redovita Dezinfekcija rane antiseptikom, kao i op e mjere (redovita upotreba lijekova i antibiotika prema antibiogramu). o primjena razli itih obloga i lokalnih lijekova, elektromagnetna terapija, UZV terapija, Vac terapija (lije enje negativnim tlakom) itd..

Ki

o li
y o o o

n - sastoji se od;
radikalnog obrezivanje odumrlog tkiva, osteotomije, (uklanjanja upalno promenjenih dijelova kosti) zatvaranja defekta lokalnim ko nim ili mi i nim re njevima.

Prevencija
Sve dok postoji nekakav automatizam za mijenjanjem polo aja kada se po ne osje ati prekid cirkulacije te umrtvljenje tkiva, nema opasnosti od dekubitusa, ali se zato u slu aju ozljede le ne mo dine gubi taj osje aj automatizma mijenjanja polo aja te tada mo e do i do dekubitusa.Mjesta na koja posebno treba paziti prilikom sjedenja i le anja jesu izbo eni dijelovi tijela, kao to su sjeda e kosti odnosno tuber, kukovi i pete.Dekubitus se mo e sprije iti i zalije iti prehranom koja se mora sastojati od kalcija, albumina i vitamina C.
1.1. Definicija

Re dekubitus je nastala od latinske re i decumbre to zna i "le ati dole". U medicinskom smislu dekubitus se odnosi na o te enje tkiva koje je na neki na in vezano za produ eni pritisak. bi no je to pritisak samog tela na podlogu, ali i bilo kakav drugi produ eni pritisak mo e dovesti do dekubitusa. vakvo o te enje nije vezano samo za le anje (jer se javlja i kod sedenja...), tako da i na izraz koji se esto koristi "rane od le anja" tako e nije odgovaraju e. "Rane od pritiska" bi bio prikladniji izraz, ali bi uneo dodatnu konfuznost i ne bi doprineo boljem razumevanju, te emo u ovom kursu koristi izraz dekubitus. Dekubitusi su u istorijskom smislu prisutni od samih osvita ljudske vrste. tkriveni su kod Egipatskih mumija a u medicinskoj javnosti opisi se pojavljuju po etkom XIX veka.
1.2. Statistika

Dekubitusi se naj e e javljaju u bolnicama (oko 60%), na drugom mestu su stara ki domovi i druge ustanove za dugoro nu negu, dok se 9% do 20% dekubitusa javlja kod pacijenata koji su na ku noj nezi. Dekubitusi se javljaju rano kod hospitalizovanih pacijenata, obi no u prve 2 nedelje. d svih pacijenata u bolnici, kod njih 9% do 30% razvije se dekubitus. U estalost pojave dekubitusa varira od odeljenja do odeljenja, tako da ortopedska odeljenja i jedinice intenzivne nege imaju najve i procenat pacijenata sa dekubitusima. Ukoliko se pojava dekubitusa posmatra kao indikator kvaliteta nege u domovima za stare, svaki strukturisani program za borbu protiv dekubita morao bi da smanji pojavu dekubitusa za 5-10%. U bolni kim uslovima, gde je zadr avanje pacijenata znatno kra e, smanjenje broja dekubitusa bi trebao da bude od 20 do 30%. Cena le enja jednog dekubitusa u SAD se procenjuje na 4.000$ do 40.000$. S druge strane, cena jednog dana le enja na specijalnom antidekubitnom du eku u cilju prevencije dekubitusa se procenjuje od 40 do 85 dolara. Tro kovi kao i du ina bolni kog le enja zna ajno su vi i kod pacijenata koji dobiju dekubitus tokom hospitalizacije. Dekubitusi dovode do produ enja bolni kog le enja i tro kova le enja, i pove ava vreme koje tim (medicinske sestre) provode oko datog pacijenta.

1.3. Mehanizam nastanka dekubitusa (patofiziologija)

Pritisak koji te ina tela vr i o podlogu esto je ve i od pritiska krvi u najmanjim krvnim sudovima (kapilarima) koji iznosi oko 32 mmHg. Kod osoba sa normalnim ose ajem, pokretljivo u i mentalnim funkcijama, dekubitusi ne nastaju. Informacije koje sti u iz delova tela pod pritiskom, dovode do svesne ili nesvesne promene polo aja tela, to je dovoljno za prevenciju o te enja tkiva. sobe koje nisu sposobne da spre e produ eni i neprekidni pritisak, jesu pod pove anim rizikom da dobiju dekubitus. bi no se to de ava kod pacijenata koji su u odmakloj ivotnoj dobi, koji imaju neurolo ki problem i kod onih koji su zbog akutne bolesti primljeni u bolnicu. vakve osobe ne mogu sebe da tite od pojave dekubitusa bilo zbog toga to same ne mogu da menjaju polo aj tela ili zato to izostaje tu a pomo pri promeni polo aja. Tri glavna mehanizma nastajanja dekubitusa su:
1. Pritisak: Najva niji faktor u razvoju dekubitusa je pritisak, naro ito iznad ko tanih delova. Spolja nji pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih sudova. Ukoliko je pritisak vi i od kapilarnog pritiska rezultat je okluzija krvnih sudova. Kapilari budu zatvoreni ako pritisak poraste preko 32 mmHg. 2. Smicanje: Smicanje se de ava ako pacijent klizi nani e u krevetu ili stolici. Sile smicanja dovode do prelamanja, istezanja ili kidanja malih krvnih sudova, to dovodi do prekida dotoka krvi i sledstvene ishemije. Ako je ishemija produ ena, dovodi do endotelijalnog o te enja, nastaje tromboza i dolazi do smrti elija. 3. Trenje: Trenje se opisuje kao sila koja se stvara kada dve povr ine klize jedna preko druge, u ovom slu aju ko e o ar av. Ovim mehanizmom nastaje povr na povreda kao to je guljenje epidermisa.

Bilo kojim mehanizmom nastala, okluzija (za epljenje) mikrocirkulacije dovodi do ishemije (nedovoljnog dotoka krvi u tkiva), ishemija do inflamacije i anoksije tkiva (nedostatka kiseonika u tkivima) a anoksija do smrti elija nekroze i ulceracije.
1.4. Etiologija

Mnogi faktori uti u na pojavu dekubitusa, ali pritisak koji dovodi do ishemije je osnovni mehanizam. Tkiva su sposobna da izdr e veliki pritisak ako traje kratko, ali produ eni pritisak neznatno iznad kapilarnog zapo inje sled spiralnih doga aja koji vode ka ulceraciji. Smanjena pokretljivost je va an faktor. Neurolo ki pacijenti, sedirani, ili dementi pacijenti su nesposobni da sami jednostavnim pomeranjem smanje pritisak. ak tavi e, paraliza mi i a dovodi do smanjenje njihove mase te se gubi za titni sloj izme u kostiju i ko e. Kontrakture i spastricitet esto doprinose razvoju dekubitusa, zbog stalne izlo enosti istih delova tela pritisku. Gubitak ose aja doprinosi pojavi dekubitusa jer isklju uje jedan od najva nijih upozoravaju ih signala: bol. Pothranjenost, hipoproteinemija i anemija pove avaju vulnerabilnost ko e i produ avaju vreme zarastanja rana. Bakterijska kontaminacija zbog neadekvatne nege ko e (izme u ostalog i zbog inkontinencije) iako ne direktan etiolo ki faktor, doprinosi razvoju i ote anom zarastanju dekubitusa.

Dekubitus se mo e izbje i Zbog priti a dolazi do slabljenja cirkulacije i slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari, pa tkivo postupno odumire Izraz dekubitus potje e od latinske rije i decumbere, to zna i le ati. Rabi se jo i izraz dekubitalni vrijed (ulcus decubitalis). Prema definiciji EPUAP-a (European Pressure Ulcer Advisory Panel), dekubitus je lokalno o te enje ko e ili potko nog tkiva nastalo zbog sile pritiska, sile vlaka ili trenja, odnosno njihovom kombinacijom. U definiciji NICE-a (National Institute for Health and Clinical Exellence; Velika Britanija) kao bitan imbenik nastanka navedena je i vla nost ko e. Naj e e se stvara na regijama tijela izlo enima pritisku na tvrdu, mokru i/ili neravnu podlogu, tj. na podru jima izbo enja koje stvara slabinski dio kralje nice, sjedna kost, zglob kuka, gle anj, koljena ili laktovi, kao i na podru jima na kojima je slabije razvijeno masno tkivo. Zbog pritiska dolazi do slabljenja cirkulacije i posljedi no slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari, pa ko a postaje najprije izrazito blijeda ili ljubi asto-plava, zatim sme a, tvrda i bezbolna (nekroti na), a na kraju se razvija i ulkus. Prekid cirkulacije stvara povoljno okru enje za razmno avanje bakterija. Naj e e su Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Actinobacter i Proteus. Iako rana na ko i mo e biti mala, ispod ko e mo e biti razvijen opse an proces. Uzro no-posljedi ne veze Rizi ni imbenici, kao to su starija dob bolesnika i dugotrajna nepokretnost (vezanost bolesnika uz krevet ili invalidska kolica) mogu ubrzati razvoj dekubitusa. Iako dob bolesnika nije sama po sebi rizi ni imbenik, kriti ni su uz dob vezani problemi, kao to su inkontinencija, prijelom kuka i sli no. p enito, ve em riziku za razvoj dekubitusa mogu pogodovati razli iti vanjski i unutarnji imbenici. d vanjskih imbenika najva niji su:
y y y y y

neudoban krevet ne ista i vla na ko a sredstva za imobilizaciju nabori na posteljnom i osobnom rublju mjesto pritiska proteze, trahealne kanile ili trajnog katetera.

Unutarnji imbenici su poreme aji metabolizma i prehrane (pothranjenost i pretilost), cirkulatorni poreme aji, kroni ne i terminalne bolesti, ortopedski problemi, gubitak senzibiliteta ko e. Uzimanje nekih lijekova iz grupe sedativa, analgetika ili antihipertenziva, koji usporavaju protok krvi, tako er se svrstavaju me u ozbiljne rizi ne imbenike, pa je potreban dodatni oprez kod rizi nih skupina. Odre ivanje stupnja rizika razvoja dekubitusa dio je cjelovita pristupa svakom bolesniku. Danas se u klini koj praksi koristi nekoliko podjela prema kojima se odre uje cjelokupni rizik za bolesnika, a me usobno se razlikuju u pojedina nim imbenicima rizika. U praksi se naj e e koristi stupnjevanje po Bradenu, koje procjenjuje stanje est imbenika rizika (osjetna percepcija, vla nost, stupanj fizi ke aktivnosti, mobilnost, prehrana, trenje i sile vlaka). Nepokretnim bolesnicima potrebno je mijenjati polo aj barem svaka dva sata, s tim da

u estalost promjene ovisi o tipu podloge na kojoj le i i stupnju rizika. Uzglavlje kreveta mora se odr avati na razini ni oj od 30. Pokretnim bolesnicima, pak, savjetuje se promjena polo aja svakih 15 do 30 minuta. d iznimne va nosti su i redoviti pregledi ko e bolesnika s pove anim rizikom. Stupnjevanje promjena Radi identifikacije opsega i veli ine dekubitalne rane te planiranja lije enja, treba obaviti klasifikaciju dekubitusa. S obzirom na izgled i dubinu dekubitalne rane, razlikujemo etiri stupnja dekubitusa: I stupanj - pojavljuje se crvenilo ko e koje traje dulje od sat vremena nakon prestanka pritiska II stupanj - zahva ena je ko a, djelomi no i potko no tkivo, pra eno stvaranjem mjehura III stupanj - ko a je sme e boje, tkivo nekroti no, vidljiv je mi i ; prakti ki je uvijek prisutna infekcija IV stupanj - stvara se duboki ulkus, mi i je potpuno razoren i vidljiva je kost; prakti ki je uvijek prisutna infekcija. Zahtjevno, dugotrajno i skupo lije enje Punu pozornost treba posvetiti prevenciji dekubitusa (promjena polo aja, masa a, higijena), a ako se razvije, treba ga ozbiljno shvatiti, jer su opasnosti vi estruke. Dekubitalna rana lokalno je ari te koje mo e dovesti do sepse jer produkti odumrlog tkiva djeluju toksi no, a zbog vla enja iz rane gube se bjelan evine. Lije enje dekubitusa podrazumijeva multidisciplinaran pristup, koji obuhva a cijeli tim lije nika razli itih specijalnosti: dermatologa, kirurga (op i, plasti ni), internista (kardiologa, endokrinologa), urologa, neurologa, fizijatra (s posebnim naglaskom na fizioterapeuta) i medicinsku sestru. Posebno va nu ulogu ima medicinska sestra, koja uz to to bolesnika njeguje, provodi i mjere prevencije (edukacija bolesnika o higijeni, njezi, samokontroli). Zbog svega toga lije enje dekubitusa spada me u najskuplja lije enja u medicini, a uz to je vrlo zahtjevno i dugotrajno. Lije enje mo e biti konzervativno i kirur ko, a uklju uje lokalnu terapiju, lije enje infekcije i borbu s predisponiraju im imbenicima. Konzervativno lije enje - Svakako treba spomenuti preraspodjelu pritiska na kriti nim podru jima podlaganjem jastu i a, primjenu sadrenog zavoja na ugro enim mjestima, upotrebu specijalnih antidekubitalnih le ajeva i promjenu polo aja bolesnika svakih dva sata. vaj vid lije enja podrazumijeva i svakodnevnu higijenu tijela, redovito mijenjanje posteljine i brigu o naborima na posteljnom i osobnom rublju. Va na je i pravilna prehrana, uz unos dovoljne koli ine bjelan evina, vitamina (posebno vitamina A i C) te elemenata koji sudjeluju u transportu kisika (cink, eljezo, bakar). Kontrola in ekcije obuhva a redovitu dezinfekciju rane antiseptikom (primjerice, ctenisept otopina), kao i op e mjere (uzimanje antibiotika prema antibiogramu i preporuci lije nika). U terapiju dekubitalnih ulceracija svakako spada i primjena razli itih obloga i lokalnih pripravaka, elektromagnetska terapija, UZV terapija te V.A.C. terapija (lije enje negativnim tlakom). Konzervativno lije enje ujedno je potpora kirur kom lije enju, s naglaskom na njegu i visoke higijenske mjere.

Kirur ko lije enje - Kirur ka terapija sastoji se od radikalnog izrezivanja odumrlog tkiva, ostektomije, tj. uklanjanja upalno promijenjenih dijelova kosti, ravnanja izlo enih dijelova kosti i zatvaranja defekta lokalnim ko nim ili mi i nim re njevima. U poslijeoperativnom razdoblju najve i je naglasak na promjeni pona anja bolesnika i prevenciji nastanka novih dekubitalnih rana (njega, antidekubitalni jastuci, prehrana).

to je dekubitus?
Dekubitus je rana koja nastaje na mjestu stalnog pritiska izbo enih dijelova tijela i podloge. Naj e e se javljaju u slabinskom dijelu, na bokovima, petama, zatiljku, laktovima, lopaticama dijelovima tijela koji su u direktnom dodiru s podlogom (krevetom, posteljinom, udlagom, invalidskim kolicima). Najugro eniji su bolesnici s o te enim iv anim sustavom, nepokretni, s mentalnim o te enjima i iznemogli od dugotrajne bolesti. ni radi gubitka osjeta boli i iscrpljenosti ne pomi u tijelo pa se pritisak ko tanih izbo enja pove ava na oslabljeno ko no, potko no i mi i no tkivo. Tjelesna neaktivnost, slaba cirkulacija, neuhranjenost, slabokrvnost, este infekcije, pogor avaju op e stanje bolesnika i ubrzavaju pojavu i razvoj dekubitusa. Lo a njega le e eg bolesnika (rijetko okretanje, neudobna postelja, nabori osobnog i posteljnog rublja, neredovito odr avanje higijene, lo e postavljena imobilizacija) tako er dovodi do dekubitusa: od po etnog crvenila ko e do dubokih o te enja ko e, potko nog, mi i nog i ko tanog tkiva. I stupanj karakteristi no je povr insko crvenilo ko e, koje e spontano pro i ako taj dio rasteretimo pritiska o podlogu, za titimo ga udobnom mekanom podlogom(antidekubitalni jastuk ili podloga). Posteljina mora biti ista, suha, meka i zategnuta. Redovita higijena bolesnika (primjena kvalitetne medicinske kozmetike i pomagala za inkontinenciju), masa a te poticanje na aktivnu ili provo enje pasivne tjelovje be, promjena polo aja bolesnika svaka dva sata je nu nost u prevenciji i zbrinjavanju dekubitusa. Preporu a se prehrana bogata bjelan evinama, pove ani unos teku ine i vitamina C. II stupanj - na crvenoj podlozi vidi se mjehuri (koji se mo e razliti-puknuti). te enje se iz povr inskog sloja ko e iri u dublje slojeve ko e. Cilj u zbrinjavanju je to prije otkriti -uo iti oboljelo mjesto, osloboditi ga pritiska, okolinu dr ati istom i suhom, mekom i udobnom. Prehrana, teku ina i C vitamin kao u I stupnju. III stupanj - zahva eni su svi slojevi ko e. Prijeti opasnost od infekcije. Brzim higijenskodijetetskim postupcima (vidi gore) mo emo sprije iti razvoj dekubitusa. IV stupanj - osim ko e zahva eno je i potko no tkivo, mi i i, tetive, kosti. Stanje se procjenjuje ovisno o dubini o te enja. Prijete te ke infekcije. sim gore navedenih higijensko dijetetskih mjera nu na je kirur ka obrada rane.

ZAKLJU AK:
y y y y y y y y y y

na dekubitus treba misliti (barem jednom dnevno pa ljivo prekontrolirati mjesta koja su najizlo enija pritisku), dekubitus se naj e e javlja u nepokretnih bolesnika, dijabeti ara, inkontinentnih. podloga na kojoj bolesnik le i mora biti meka kako bi se umanjio pritisak tijela (anatomske podloge), presvlaka le aja mora biti dobro zategnuta, mekana, suha, ista, inkontinenciju moramo zbrinuti kvalitetnim jednokratnim pomagalom, redovita higijena bolesnika (medicinska kozmetika, pa ljivo brisanje tijela, njega ko e s medicinskim balzamom), masa a, svaka dva sata mijenjati polo aj bolesnika (le ni-lijevi desni bo ni polo aj), popraviti cirkulaciju s aktivnim ili pasivnim vje bama, prehranu obogatiti bjelan evinama, pove ati unos teku ine i C vitamina.

You might also like