P. 1
Dekubitus

Dekubitus

|Views: 707|Likes:
Published by Sandra Selman

More info:

Published by: Sandra Selman on Aug 22, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOCX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

04/07/2013

pdf

text

original

Dekubitus

Decubitus (lat.)
Klasifikacija prema MKB-10 Dekubitalni ulkus

Dekubitus Dekubitus (lat. decumbere = le ati) bolest je koja nastaje pritiskom na odre eni dio tijela le anjem ili sjedenjem, to nije, prilikom jakog i du eg pritiska na odre eni dio tkiva na tijelu, ime se prekida cirkulacija krvi i kisika u tome dijelu tijela te ko a na tome dijelu postaje vrsta i crvena ili mekana i ljubi astoplave boje.Kako se prekida protok krvi u tom odre enom dijelu tijela, tako er se smanjuje i protok krvi kroz neke organe zbog stezanja ili za epljenja krvne ile (ishemija), a tamo gdje krv ne cirkulira, dolazi do nakupljanja bakterija jer takvo podru je bez potrebne cirkulacije krvi uvijek je povoljno mjesto za razmno avanje bakterija. Jedne od bakterija koje se razvijaju u takvome podru ju jesuStaphylococcus aureus i Proteus.

Epidemiologija Po ev i od nastanka ovjekove vrste dekubitusi su prisutni kod ve ine bolesnika s ograni enom pokretljivo u. Tragovi dekubitusa uo eni su na egipatskim mumijama i prvi put opisani u medicinskoj literaturi u 19. stolje u.
Osobe koje nisu sposobne sprije iti neprekidni pritisak vrste podloge na tkiva, stalno su pod pove anim rizikom od dekubitusa. To se doga a kod pacijenata koji su u odmakloj ivotnoj dobi, kod osoba s neurolo kim problemima i kod onih koji su zbog akutnebolesti primljeni u bolnicu. Ovakve osobe ne mogu se tititi od pojave dekubitusa bilo zbog toga to same ne mogu mijenjati polo aj tijela ili zato to neredovito i napravilno primaju tu u pomo koja im je nu na za obavljanje odre enih pokreta ili promjenu polo aja tijela.Dekubitusi su najzastupljeniji u bolnicama (oko 60%), zatim slijede po u estalosti ustanove socijalne skrbi (gerontolo ki centri). U ku nim uvjetima dekubitus se ne to rje e javlja; vjerojatno zbog bolje brige i njege uku ana (oko 9-20%).
Od svih pacijenata u bolnici, [1] kod njih 9% do 30% razvije se dekubitus. U estalost pojave dekubitusa varira od odjela do odjela, tako da ortopedski odjeli i jedinice intenzivne njege imaju najve i postotak pacijenata s dekubitusima. Ukoliko se pojava dekubitusa promatra kao indikator

. okluzija (za epljenje) mikrocirkulacije izazivaju i ishemiju (nedovoljnog dotok krvi u tkiva). y Trenje se opisuje kao sila koja se stvara kada dvije povr ine klize jedna preko druge. dekubitus se javlja u 0. Ukoliko je tlak vi i od kapilarnog tlaka. to za posljedicu ima smrt stanica pojavu nekroze i kroni nih rana (ulceracija). Sile smicanja dovode do prelamanja. u sklopu dugoro nog lije enja u 2. postelju. Ako je ishemija produ ena. vim mehanizmom nastaje povr na ozljeda kao to je oguljotina epidermisa. Smicanje. i ku noj njezi.kva nj g u do ov a a a vaki strukturirani progra za borbu protiv d kubitusa morao bi smanjiti pojavu d kubitusa za 5-10 U bo ni kim uvj tima gdj j zadr avanj bo snika znatno kra smanj nj broja d kubitusa bi treba o biti od 20 do 30 posto Cijena lije enja jednog dekubitusa u SAD se pro jenjuje na $4. Bilo koji od navedenih mehanizama dovodi do. cijena jednog dana lije enja na specijalnom antidekubitnom madracu u cilju prevencije dekubitusa se procjenjuje od 40 do 85 dolara Tro kovi kao i du ina bolni kog lije enja zna ajno su vi i kod pacijenata koji dobiju dekubitus tijekom hospitalizacije. invalidska kolica itd. naro ito kada se on javlja iznad ko tanih dijelova. 0% do 17%. nastaje tromboza i dolazi do smrti stanica. Kapilara se zatvaraju ako tlak poraste preko 32 mmHg..000 S druge strane.2% do 23/9%. istezanje ili kidanje malih krvnih sudova. Pojava dekubitusa u jedinicama intenzivne njege zbog imunokompromituju ih faktora. 2. Dekubitusi dovode do produ enja bolni kog lije enja i tro kova lije enja. kao posljedi a nastaje okluzija krvnih sudova.4% do 38% slu ajeva. y Smi anje nastaje ako pacijent klizi nani e u krevetu ili stolici. £ ¢£ ¢¡   Pritisak. Trenje. raste na 40% le enih bolesnika. [1] y Pritisak je najva niji faktor u razvoju dekubitusa. [2] £  £ £ £  ¨ ¤ £     © £  ¦ £ ¨ § £ ¢ ¦ £  ¥ £ ¤¡ £ ¨  ¤ £ £ £   Mehanizam nastanka U nastanku dekubitusa domini aju t i glavna mehani ma.3% do 28% u hroni noj fazi njege. u ovom slu aju ko e o ar af. Unutar akutne faze lije enja nepokretnih bolesnika. to ima za posljedicu prekid dotok krvi i pojavu ishemije. inflamaciju i hipoksiju tkiva (nedostatka kisika u tkiva). i 0% do 29% u ku noj njezi.000 do $40. ona izaziva endotelijalna o te enja. i pove ava vrijeme koje tim (medicinske sestre) provode oko danog pacijenta. Vanjski pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih sudova. U prevalenciji ova bolest ima iroku varijaciju: 10% do 18% u akutnoj fazi.

y y y y . paraliza mi i a dovodi do smanjenje njihove mase.Mnogi imbenici utje u na pojavu dekubitusa. u razli itim stadijima razvoja. zbog stalne izlo enosti istih dijelova tijela pritisku. ali tlak koji dovodi do ishemije je osnovni mehanizam. lanak. Bakterijska zaga enja zbog neadekvatne njege ko e (izme u ostalog i zbog inkontinencije) i pad obrambenih (imunolo kih) mehanizama na indirektan na in doprinosi razvoju i ote ano zarastanju dekubitusa. hipoproteinemija i anemije pove avaju vulnerabilnost ko e i produ avaju vrijeme zarastanja rana. Gubitak osje aja doprinosi pojavi dekubitusa jer isklju uje jedan od najva nijih upozoravaju ih signala: bol.karakteriziraju duboki irevi. pojava upljina u vidu sinusa i ireverzibilne promjene. Kao najzna ajniji uzro nici navode se: y Stadijumi u razvoju dekubitusa U klini koj slici dekubitusa dominira lokalizacija promjena na regijama tijela koje su izlo ene pritisku o tvrdu. sa ili bez okolnog tkiva i zna ajna o te enja tkiva koja su ireverzibilna. mokru i / ili neravno podlogu.Pojava crvenila sa edemom. Klini ki. Postoji i alteracija elija u epidermu (vanjski sloj ko e). U ovom stadiju promjene su jo reverzibilne. tj. ali produ eni tlak neznatno iznad kapilarnog zapo inje procese koji vode ka ulceraciji. Kontraktura i spasticitet esto doprinose razvoju dekubitusa. Kod ovih bolesnika. i ovaj stadij karakterizira obvezana infekcija. Neurolo ki pacijenti. ili dementi bolesnici su nesposobni da sami mijenjaju polo aj tijela i sami smanje pritisaka. zglob kuka. ovaj stadijum prati obavezna pojava infekcija.Pojava sme e boje i nekroze tkiva u zahva enim podru ju sa vidljivim mi i ima.. kolena ili laktovi. To stanje obi no nastaje nakon dva do tri sata pritiska na istom mjestu. sedalna kost. V stadijum-stadijum umno avanja ireva (ulceracija). O te enja jo nisu kona na. y    Eti l ia y y y y Smanjena pokretljivost kao vrlo va an faktor. III stadijum. Nema ranu. na izbo enim dijelovima tijela. Ko a dobiva purpurne plavu boju. Tkiva su sposobna da izdr e veliki pritisak ako traje kratko. sa potpuno razoreno mi i ima i vidljivim dijelovima kosti. to ima za posljedicu gubitak za titnog sloja izme u kostiju i ko e. Ko a poprima sve vi e crnu boju i postaje vrlo suha. Bolesnik osje a bol. svrab ili toplinu u podru ju tlaka. II stadijum. ovaj stadiju karakterizira pojava krater. kao i na podru jima na kojima je slabije razvijeno masno tkivo U svom nastanku i razvoju klini ke slike razlikujemo stadijuma dekubitusa. javljaju se mehuri i. IV stadij. Temperatura ko e se razlikuje od okolne ko e. [3] I stadijum. a crvenilo ne nestaje kada se pritisne. sedirani. koje stvara slabinski dio kralje nice.Na zahva enim dijelu ko e a djelomi no i potko nom tkivu. Pothranjenost.

endokrinologa). Lije enje dekubita mo e biti konzervativno i kirur ko. je naju estalija me u bolesnicima sa povredom ki me ali se sre e i kod komatoznih bolesnika. Klini ka slika dekubitusa. redovito mijenjanje posteljine i briga o naborima na posteljina i osobnom rublju. urologa. y y y y y y y y   Infekcija Dehidracija Anemije Hidroelktrolitski dizbalans Obilan gubitak proteina Sepsa (u stadiju III i IV ulceracija) Osteomielitis Malignizacija ulceracija (karcinomatoza) Li e enje Lije enje dekubitusa je veoma slo en i dug proces koji zahtijeva multidisciplinaran pristup i anga iranje lije nika razli itih specijalnosti: dermatologiju. koja bolesnika pru a svu potrebnu njegu. ( etrdesetogodi nja studija). hirurga. dijabeti are.obuhva a sljede e mjere i postupke. elektromagnetna terapija. redovita Dezinfekcija rane antiseptikom. [5] Komplikaci e Kao naj e e komplikacije kod dekubitalnih ulceracija navode se sljede i poreme aji. Posebno va nu ulogu u lije enju oboljelih od dekubitusa ima medicinska sestra. . a 20 % na donjim ekstremiteta. uporaba specijalnih antidekubitalnih le ajeva i promjenu polo aja bolesnika svaka dva sata. gvo e... i jedno je od dugotrajnijih. a samo kod 52 posto bolesnik izlje enje nastaje u roku od jedne godine. internisti (kardiologa. mogu se izlije iti u roku od osam nedjelja. kao i op e mjere (redovita upotreba lijekova i antibiotika prema antibiogramu). oboljelih od dekubitalnih ulkusa III i IV stadijuma. elemenata koji sudjeluju u transportu kisika (cinka. y Konzervativno lije enje . neurolo kih. o stalna kontrola infekcije.Oko 75% dekubitusa u II stadiju. 75% u karli noj regiji. UZV terapija. uz unos dovoljne koli ine bjelan evina. o primjena razli itih obloga i lokalnih lijekova. o svakodnevnu higijenu tijela. blizu 95% bolesnika imalo je dekubituse na donjem dijelu tijela. Vac terapija (lije enje negativnim tlakom) itd. pothranjenih osoba. primjena zavoja na ugro enim mjestima. samo 62% u IV stadijuma dekubitusa mogu se ikada izlije iti. o esta preraspodela tlaka na kriti nim podru jima podmetanjem jastu i a. srednjemedicinskog kadar i pomo nog medicinsko osoblja. psihijatrijskih i onkolo kih bolesnika. bakar). o redovita i pravilna prehrana. fizijatra. i ujedno provodi sve mjere prevencije. Me u hirur ki le eni bolesnicima na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. vitamina (posebno vitamina A i C). Zato lije enje dekubitusa spada me u najskuplja lije enja u medicini. neurolog.

tkriveni su kod Egipatskih mumija a u medicinskoj javnosti opisi se pojavljuju po etkom XIX veka. Statistika Dekubitusi se naj e e javljaju u bolnicama (oko 60%). .Ki o li y o o o n . kukovi i pete. bi no je to pritisak samog tela na podlogu. gde je zadr avanje pacijenata znatno kra e.000$. ali bi uneo dodatnu konfuznost i ne bi doprineo boljem razumevanju. vakvo o te enje nije vezano samo za le anje (jer se javlja i kod sedenja.Dekubitus se mo e sprije iti i zalije iti prehranom koja se mora sastojati od kalcija.). kao to su sjeda e kosti odnosno tuber. na drugom mestu su stara ki domovi i druge ustanove za dugoro nu negu. nema opasnosti od dekubitusa. ali se zato u slu aju ozljede le ne mo dine gubi taj osje aj automatizma mijenjanja polo aja te tada mo e do i do dekubitusa. dok se 9% do 20% dekubitusa javlja kod pacijenata koji su na ku noj nezi. Dekubitusi se javljaju rano kod hospitalizovanih pacijenata. S druge strane. smanjenje broja dekubitusa bi trebao da bude od 20 do 30%. osteotomije. Tro kovi kao i du ina bolni kog le enja zna ajno su vi i kod pacijenata koji dobiju dekubitus tokom hospitalizacije. "Rane od pritiska" bi bio prikladniji izraz. tako da i na izraz koji se esto koristi "rane od le anja" tako e nije odgovaraju e. Prevencija Sve dok postoji nekakav automatizam za mijenjanjem polo aja kada se po ne osje ati prekid cirkulacije te umrtvljenje tkiva.1. ali i bilo kakav drugi produ eni pritisak mo e dovesti do dekubitusa. i pove ava vreme koje tim (medicinske sestre) provode oko datog pacijenta.2. 1. Dekubitusi su u istorijskom smislu prisutni od samih osvita ljudske vrste.Mjesta na koja posebno treba paziti prilikom sjedenja i le anja jesu izbo eni dijelovi tijela. svaki strukturisani program za borbu protiv dekubita morao bi da smanji pojavu dekubitusa za 5-10%. kod njih 9% do 30% razvije se dekubitus. U medicinskom smislu dekubitus se odnosi na o te enje tkiva koje je na neki na in vezano za produ eni pritisak. Ukoliko se pojava dekubitusa posmatra kao indikator kvaliteta nege u domovima za stare. cena jednog dana le enja na specijalnom antidekubitnom du eku u cilju prevencije dekubitusa se procenjuje od 40 do 85 dolara. U bolni kim uslovima. tako da ortopedska odeljenja i jedinice intenzivne nege imaju najve i procenat pacijenata sa dekubitusima.000$ do 40. 1.. albumina i vitamina C.sastoji se od. (uklanjanja upalno promenjenih dijelova kosti) zatvaranja defekta lokalnim ko nim ili mi i nim re njevima. radikalnog obrezivanje odumrlog tkiva. d svih pacijenata u bolnici. U estalost pojave dekubitusa varira od odeljenja do odeljenja. te emo u ovom kursu koristi izraz dekubitus.. Cena le enja jednog dekubitusa u SAD se procenjuje na 4. Definicija Re dekubitus je nastala od latinske re i decumbre to zna i "le ati dole". Dekubitusi dovode do produ enja bolni kog le enja i tro kova le enja. obi no u prve 2 nedelje.

Tri glavna mehanizma nastajanja dekubitusa su: 1. 2. ali produ eni pritisak neznatno iznad kapilarnog zapo inje sled spiralnih doga aja koji vode ka ulceraciji. naro ito iznad ko tanih delova. ali pritisak koji dovodi do ishemije je osnovni mehanizam. bi no se to de ava kod pacijenata koji su u odmakloj ivotnoj dobi.1. Kontrakture i spastricitet esto doprinose razvoju dekubitusa. Bakterijska kontaminacija zbog neadekvatne nege ko e (izme u ostalog i zbog inkontinencije) iako ne direktan etiolo ki faktor. Pritisak: Najva niji faktor u razvoju dekubitusa je pritisak. koji imaju neurolo ki problem i kod onih koji su zbog akutne bolesti primljeni u bolnicu. Pothranjenost. Ukoliko je pritisak vi i od kapilarnog pritiska rezultat je okluzija krvnih sudova. vakve osobe ne mogu sebe da tite od pojave dekubitusa bilo zbog toga to same ne mogu da menjaju polo aj tela ili zato to izostaje tu a pomo pri promeni polo aja. paraliza mi i a dovodi do smanjenje njihove mase te se gubi za titni sloj izme u kostiju i ko e. sobe koje nisu sposobne da spre e produ eni i neprekidni pritisak. ili dementi pacijenti su nesposobni da sami jednostavnim pomeranjem smanje pritisak. istezanja ili kidanja malih krvnih sudova. pokretljivo u i mentalnim funkcijama. Smanjena pokretljivost je va an faktor. Mehanizam nastanka dekubitusa (patofiziologija) Pritisak koji te ina tela vr i o podlogu esto je ve i od pritiska krvi u najmanjim krvnim sudovima (kapilarima) koji iznosi oko 32 mmHg.4. Smicanje: Smicanje se de ava ako pacijent klizi nani e u krevetu ili stolici. Kapilari budu zatvoreni ako pritisak poraste preko 32 mmHg. . hipoproteinemija i anemija pove avaju vulnerabilnost ko e i produ avaju vreme zarastanja rana. 3. zbog stalne izlo enosti istih delova tela pritisku. Trenje: Trenje se opisuje kao sila koja se stvara kada dve povr ine klize jedna preko druge. Sile smicanja dovode do prelamanja.3. Neurolo ki pacijenti. Gubitak ose aja doprinosi pojavi dekubitusa jer isklju uje jedan od najva nijih upozoravaju ih signala: bol. Ovim mehanizmom nastaje povr na povreda kao to je guljenje epidermisa. nastaje tromboza i dolazi do smrti elija. 1. dekubitusi ne nastaju. Informacije koje sti u iz delova tela pod pritiskom. Kod osoba sa normalnim ose ajem. to dovodi do prekida dotoka krvi i sledstvene ishemije. jesu pod pove anim rizikom da dobiju dekubitus. okluzija (za epljenje) mikrocirkulacije dovodi do ishemije (nedovoljnog dotoka krvi u tkiva). Spolja nji pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih sudova. dovode do svesne ili nesvesne promene polo aja tela. Etiologija Mnogi faktori uti u na pojavu dekubitusa. to je dovoljno za prevenciju o te enja tkiva. ak tavi e. Tkiva su sposobna da izdr e veliki pritisak ako traje kratko. u ovom slu aju ko e o ar av. dovodi do endotelijalnog o te enja. doprinosi razvoju i ote anom zarastanju dekubitusa. Ako je ishemija produ ena. sedirani. Bilo kojim mehanizmom nastala. ishemija do inflamacije i anoksije tkiva (nedostatka kiseonika u tkivima) a anoksija do smrti elija nekroze i ulceracije.

Pseudomonas aeruginosa. koji usporavaju protok krvi. mokru i/ili neravnu podlogu. Prekid cirkulacije stvara povoljno okru enje za razmno avanje bakterija. kao to su starija dob bolesnika i dugotrajna nepokretnost (vezanost bolesnika uz krevet ili invalidska kolica) mogu ubrzati razvoj dekubitusa. trenje i sile vlaka). Naj e e se stvara na regijama tijela izlo enima pritisku na tvrdu. prijelom kuka i sli no. ispod ko e mo e biti razvijen opse an proces. sjedna kost. Odre ivanje stupnja rizika razvoja dekubitusa dio je cjelovita pristupa svakom bolesniku. zglob kuka.Dekubitus se mo e izbje i Zbog priti a dolazi do slabljenja cirkulacije i slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari. Nepokretnim bolesnicima potrebno je mijenjati polo aj barem svaka dva sata. Zbog pritiska dolazi do slabljenja cirkulacije i posljedi no slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari. zatim sme a. Uzro no-posljedi ne veze Rizi ni imbenici. cirkulatorni poreme aji. Naj e e su Staphylococcus aureus. Actinobacter i Proteus. Unutarnji imbenici su poreme aji metabolizma i prehrane (pothranjenost i pretilost). kroni ne i terminalne bolesti. Uzimanje nekih lijekova iz grupe sedativa. sile vlaka ili trenja. pa ko a postaje najprije izrazito blijeda ili ljubi asto-plava. na podru jima izbo enja koje stvara slabinski dio kralje nice. mobilnost. a me usobno se razlikuju u pojedina nim imbenicima rizika. ve em riziku za razvoj dekubitusa mogu pogodovati razli iti vanjski i unutarnji imbenici. koje procjenjuje stanje est imbenika rizika (osjetna percepcija. U praksi se naj e e koristi stupnjevanje po Bradenu. stupanj fizi ke aktivnosti. tj. kriti ni su uz dob vezani problemi. U definiciji NICE-a (National Institute for Health and Clinical Exellence. s tim da . dekubitus je lokalno o te enje ko e ili potko nog tkiva nastalo zbog sile pritiska. Velika Britanija) kao bitan imbenik nastanka navedena je i vla nost ko e. analgetika ili antihipertenziva. tako er se svrstavaju me u ozbiljne rizi ne imbenike. Prema definiciji EPUAP-a (European Pressure Ulcer Advisory Panel). to zna i le ati. Rabi se jo i izraz dekubitalni vrijed (ulcus decubitalis). kao i na podru jima na kojima je slabije razvijeno masno tkivo. ortopedski problemi. pa je potreban dodatni oprez kod rizi nih skupina. trahealne kanile ili trajnog katetera. koljena ili laktovi. d vanjskih imbenika najva niji su: y y y y y neudoban krevet ne ista i vla na ko a sredstva za imobilizaciju nabori na posteljnom i osobnom rublju mjesto pritiska proteze. gubitak senzibiliteta ko e. Iako dob bolesnika nije sama po sebi rizi ni imbenik. kao to su inkontinencija. Iako rana na ko i mo e biti mala. Danas se u klini koj praksi koristi nekoliko podjela prema kojima se odre uje cjelokupni rizik za bolesnika. p enito. odnosno njihovom kombinacijom. vla nost. pa tkivo postupno odumire Izraz dekubitus potje e od latinske rije i decumbere. a na kraju se razvija i ulkus. tvrda i bezbolna (nekroti na). gle anj. prehrana.

stvara se duboki ulkus. treba ga ozbiljno shvatiti. Zbog svega toga lije enje dekubitusa spada me u najskuplja lije enja u medicini.C. samokontroli).A. prakti ki je uvijek prisutna infekcija. kirurga (op i. plasti ni). lije enje infekcije i borbu s predisponiraju im imbenicima.Svakako treba spomenuti preraspodjelu pritiska na kriti nim podru jima podlaganjem jastu i a. Zahtjevno. ctenisept otopina). tkivo nekroti no. urologa. vidljiv je mi i . treba obaviti klasifikaciju dekubitusa. koji obuhva a cijeli tim lije nika razli itih specijalnosti: dermatologa. razlikujemo etiri stupnja dekubitusa: I stupanj . s naglaskom na njegu i visoke higijenske mjere. elektromagnetska terapija. a zbog vla enja iz rane gube se bjelan evine. Dekubitalna rana lokalno je ari te koje mo e dovesti do sepse jer produkti odumrlog tkiva djeluju toksi no. prakti ki je uvijek prisutna infekcija IV stupanj . endokrinologa).u estalost promjene ovisi o tipu podloge na kojoj le i i stupnju rizika. Konzervativno lije enje . S obzirom na izgled i dubinu dekubitalne rane. Stupnjevanje promjena Radi identifikacije opsega i veli ine dekubitalne rane te planiranja lije enja. Lije enje dekubitusa podrazumijeva multidisciplinaran pristup. koja uz to to bolesnika njeguje. uz unos dovoljne koli ine bjelan evina. njezi. a uz to je vrlo zahtjevno i dugotrajno. Uzglavlje kreveta mora se odr avati na razini ni oj od 30º. Kontrola in ekcije obuhva a redovitu dezinfekciju rane antiseptikom (primjerice. Konzervativno lije enje ujedno je potpora kirur kom lije enju. vitamina (posebno vitamina A i C) te elemenata koji sudjeluju u transportu kisika (cink. bakar). a ako se razvije. kao i op e mjere (uzimanje antibiotika prema antibiogramu i preporuci lije nika). Lije enje mo e biti konzervativno i kirur ko. pra eno stvaranjem mjehura III stupanj . internista (kardiologa. vaj vid lije enja podrazumijeva i svakodnevnu higijenu tijela.pojavljuje se crvenilo ko e koje traje dulje od sat vremena nakon prestanka pritiska II stupanj . UZV terapija te V.ko a je sme e boje. Va na je i pravilna prehrana. djelomi no i potko no tkivo. terapija (lije enje negativnim tlakom). savjetuje se promjena polo aja svakih 15 do 30 minuta. fizijatra (s posebnim naglaskom na fizioterapeuta) i medicinsku sestru. a uklju uje lokalnu terapiju. U terapiju dekubitalnih ulceracija svakako spada i primjena razli itih obloga i lokalnih pripravaka. provodi i mjere prevencije (edukacija bolesnika o higijeni. jer su opasnosti vi estruke. upotrebu specijalnih antidekubitalnih le ajeva i promjenu polo aja bolesnika svakih dva sata. neurologa. masa a. eljezo. redovito mijenjanje posteljine i brigu o naborima na posteljnom i osobnom rublju. d iznimne va nosti su i redoviti pregledi ko e bolesnika s pove anim rizikom.zahva ena je ko a. higijena). Pokretnim bolesnicima. Posebno va nu ulogu ima medicinska sestra. pak. dugotrajno i skupo lije enje Punu pozornost treba posvetiti prevenciji dekubitusa (promjena polo aja. . mi i je potpuno razoren i vidljiva je kost. primjenu sadrenog zavoja na ugro enim mjestima.

Redovita higijena bolesnika (primjena kvalitetne medicinske kozmetike i pomagala za inkontinenciju). neudobna postelja. to je dekubitus? Dekubitus je rana koja nastaje na mjestu stalnog pritiska izbo enih dijelova tijela i podloge. ravnanja izlo enih dijelova kosti i zatvaranja defekta lokalnim ko nim ili mi i nim re njevima. s mentalnim o te enjima i iznemogli od dugotrajne bolesti. neuhranjenost. nepokretni.Kirur ko lije enje . antidekubitalni jastuci. prehrana). I stupanj ± karakteristi no je povr insko crvenilo ko e. pove ani unos teku ine i vitamina C. teku ina i C vitamin kao u I stupnju. Posteljina mora biti ista. Preporu a se prehrana bogata bjelan evinama. na bokovima. petama. mekom i udobnom.Kirur ka terapija sastoji se od radikalnog izrezivanja odumrlog tkiva.zahva eni su svi slojevi ko e. uklanjanja upalno promijenjenih dijelova kosti. Lo a njega le e eg bolesnika (rijetko okretanje. udlagom. III stupanj . laktovima. Najugro eniji su bolesnici s o te enim iv anim sustavom. mi i nog i ko tanog tkiva.na crvenoj podlozi vidi se mjehuri (koji se mo e razliti-puknuti). zatiljku. te enje se iz povr inskog sloja ko e iri u dublje slojeve ko e. Naj e e se javljaju u slabinskom dijelu. posteljinom. Prijete te ke infekcije. IV stupanj . Tjelesna neaktivnost. slabokrvnost. masa a te poticanje na aktivnu ili provo enje pasivne tjelovje be. nabori osobnog i posteljnog rublja. Stanje se procjenjuje ovisno o dubini o te enja. meka i zategnuta. osloboditi ga pritiska. potko no i mi i no tkivo. pogor avaju op e stanje bolesnika i ubrzavaju pojavu i razvoj dekubitusa. ostektomije. Prijeti opasnost od infekcije. neredovito odr avanje higijene. lo e postavljena imobilizacija) tako er dovodi do dekubitusa: od po etnog crvenila ko e do dubokih o te enja ko e. lopaticama ± dijelovima tijela koji su u direktnom dodiru s podlogom (krevetom. Brzim higijenskodijetetskim postupcima (vidi gore) mo emo sprije iti razvoj dekubitusa. suha. sim gore navedenih higijensko dijetetskih mjera nu na je kirur ka obrada rane. mi i i. slaba cirkulacija. za titimo ga udobnom mekanom podlogom(antidekubitalni jastuk ili podloga). potko nog. este infekcije. tetive. okolinu dr ati istom i suhom. Prehrana. II stupanj . invalidskim kolicima). .osim ko e zahva eno je i potko no tkivo. Cilj u zbrinjavanju je to prije otkriti -uo iti oboljelo mjesto. promjena polo aja bolesnika svaka dva sata je nu nost u prevenciji i zbrinjavanju dekubitusa. ni radi gubitka osjeta boli i iscrpljenosti ne pomi u tijelo pa se pritisak ko tanih izbo enja pove ava na oslabljeno ko no. koje e spontano pro i ako taj dio rasteretimo pritiska o podlogu. kosti. U poslijeoperativnom razdoblju najve i je naglasak na promjeni pona anja bolesnika i prevenciji nastanka novih dekubitalnih rana (njega. tj.

pa ljivo brisanje tijela. mekana. inkontinentnih«. podloga na kojoj bolesnik le i mora biti meka kako bi se umanjio pritisak tijela (anatomske podloge). njega ko e s medicinskim balzamom). masa a.ZAKLJU AK: y y y y y y y y y y na dekubitus treba misliti (barem jednom dnevno pa ljivo prekontrolirati mjesta koja su najizlo enija pritisku). pove ati unos teku ine i C vitamina. svaka dva sata mijenjati polo aj bolesnika (le ni-lijevi ±desni bo ni polo aj). redovita higijena bolesnika (medicinska kozmetika. dijabeti ara. popraviti cirkulaciju s aktivnim ili pasivnim vje bama. . prehranu obogatiti bjelan evinama. dekubitus se naj e e javlja u nepokretnih bolesnika. suha. inkontinenciju moramo zbrinuti kvalitetnim jednokratnim pomagalom. presvlaka le aja mora biti dobro zategnuta. ista.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->