J.U.

za predkolski odgoj i obrazovanje Nae dijete Tuzla

Pedagoki pripremljeno i oblikovano okruenje

Tuzla, 29.04.2011. godine

odjeljenje LASTAVICA

Put razvoja kvalitete odgojno obrazovne prakse vrtia dugotrajan je i zahtjevan proces, proet razliitim izazovima, uspjesima i padovima. Nae temeljne vrijednosti, uvjerenja i stavovi, kao i nain na koji djecu percipiramo i kako ih razumijemo (naa slika o djetetu) snano utjee na to kako emo okruenje oblikovati, koliko emo u vremenskoj organizaciji odgojno obrazovnog procesa biti fleksibilni, kako emo s djecom razgovarati i drugo. Percipiramo li djecu kao inteligentne, komponente i razborite osobe, koje ue inei i suraujui s drugima, koje su uvelike sposobne samoorganizirati vlastite aktivnosti i ulaziti u svrhovite interakcije s drugom djecom i odraslima, tako emo organizirati bogato i poticajno vrtino okruenje, koje promovira samoinicirane i samoorganizirane aktivnosti djece i potie ih na stupanje u socijalne interakcije. U takvom okruenju odrasli e promatrati djecu i podravati njihova (uroena) nastojanja da razumiju svijet oko sebe. Djeca e biti protagonisti i (su)autori svojih aktivnosti i vlastitog procesa uenja, a odrasli stvarati uvjete (materijalne, socijalne, organizacijske), podravati autentine aktivnosti djece i prirodni proces njihova uenja. Polazei od takve slike o djetetu, odgajatelji pristupaju organiziranju prostornoga i materijalnog okruenja, vremenskom struktuiranju aktivnosti kao i uspostavljanju komunikacije sa djecom. Djecu i njihove aktivnosti aktivnosti sustavno promatraju i prouavaju kako bi njihovu razvoju, odgoju i uenju mogli osigurati to kvalitetniju podrku. Vano obiljeje vrtia zajednice koja ui trebala bi biti poticanje djece i odraslih da postanu (ili ostanu) otvorenog uma u okruzenju koje ih ohrabruje na istraivanje i izraavanje svojih ideja, na otkrivanje drukijih mogunosti, drukijih gledanja na stvari i novo razumijevanje svijeta i sebe samih.

Uenje kao autentina kreacija djeteta (djece) u okruenju za uenje

Rukovodei se svojom uronom znatieljom, dijete stalno istrauje i pokuava razumjeti svijet oko sebe ( i samog sebe u tom svijetu). Taj se proces esto dogaa i bez sudjelovanja odraslih. Ali, bogato i raznovrsno okruenje, te primjerena intervencija odraslih, taj proces itekako moe poticati i podravati. Proces uenja svakog djeteta njegova je subjektivna, autorska konstrukcija zbog ega i podrka odgajatelja uenju djece treba biti individualizirana, a ne unificirana i univerzalna. U ovako shvaenom procesu uenja djece, vanu ulogu ima i njihovo socijalno okruenje. Naime, djeca svoja znanja ne konstruiraju sami, bez povezanosti s drugima, nego zajedno s drugima. Vano je stalno imati na umu da: okruenje najsnanije odreuje kvalitetu, iskustva djece rane dobi, ime i kvalitet njihovog uenja. Veoma je vana uloga uitelja (odgajatelja) u odgono obrazovnoj ustanovi u stvaranju pedagokog okruenja u kojem ima to vie zadovoljstva, poticaja i izazova. U stvaranju bogatog i poticajnog okruenja odgajatelji se trebaju rukovoditi injenicom da su pojedinci (a pogotovu oni mladi, tj. Djeca) najmotiviraniji za uenje kad obavljaju aktivnosti za koje su donekle talentirani i u koje se upuzaju sa zadovoljstvom.

To okruenje treba biti bogato, poticajno, raznovrsno, tako da djeci omogui svakodnevno raznolike aktivnosti, razliite naine istraivanja i koritenja razliitih strategija rjeavanja problema s kojima se susreu. U takvom okruenju djeca na svoj autentian nain izgrauju svoje cjelovitije znanje i razumijevanje svijeta oko sebe, koji dakako ukljuuje i njih same.

Stvaranje poticajnog okruenja vrtia zajednice koja ui

Karakteristike poticajnog okruenja u vrtiu zajednici koja ui Jedan od vanijih kriterija prostornog okruenja vrtia je razina ugode koju on prua djeci. Prostorno okruenje vrtia treva biti ugodno i to vie nalikovati porodinom, jer djeca u njemu provode veliki dio svog djetinjstva, zbog toga i mnogih drugih razloga vrtiko okruenje treba biti ugodno te djetetu slati poruku dobrodolice. U vrtiu zajednici koja ui to su saradnja i saradniko uenje djece, njihova sloboda, odgovornost, samostalnost i neovisnost, samopouzdanje i sl. Organizacija prostora svojevrsno je ogledalo naina na koji odgajatelji percipiraju djecu, odnosno razine na kojoj ih razumiju i uvaavaju. Pregraivanje prostora unutar dnevne sobe prua razliite prednosti. Prostor podijeljen na manje prostorne cjeline djecu neizravno poziva na grupisanje u manje skupine, ime se pridonosi kvaliteti njihove komunikacije u suradnje. Mnogo je kvalitetnija komunikacija koja se zbiva unutar manje skupine (od dvoje, troje do sedmoro ili osmoro djece) nego ako su ona cijelo vrijeme u velikoj skupini. Uz to, pregrenost prostora sobe olakava i njezino sadrajno osmiljavanje. Svaka prostorna cjelina treba sadravati ponudu materijala za odreenu vrstu aktivnosti i tako moe postati centrom ili kutiem aktivnosti djece. Aktivnosti djece mnogo su kvalitetnje ako su materijali u pojedinim centrima ponueni logino i svrsishodno, tako da je djetetu po samom ulasku jasno ta u tom centru moe raditi, ega se moe igrati. Dobra struktuiranost prostora i logina ponuda materijala u kutiu snano odreuju kvalitetu iskustva i uenja, ali doprinosi i dobroj atmosferi u skupini. Kriteriji dobre atmosfere vrtia mogu biti: istodobno zbivanje razliitih aktivnosti djece (ne rade svi isto nego svatko odabire ono to eli), radna atmosfera tj. zaposlenost djece (svi imaju nekog posla koji im je zanimljiv), veseli amor djece (razgovaraju, igraju se, raspravljaju), slbodno kretanje prostorom (aktivnosti nisu statine jer je maloj djeci svojstveno kretanje), slobodan odabir sadraja i druge djece s kojom e stupiti u aktivnosti (ne moraju initi samo ono to su za njih isplanirali odrasli) i slino. Treba znati da velik broj djece (to je est sluaj) nije smetnja ovakvoj organizaciji prostora, naprotiv, dobra organizacija prostora ovaj problem moe itekako nadoknaditi. Veliki broj djece mnogo se lake (samo)organizira u prostoru koji im u tome svojom preglednou neizravno pomae, nego u prostoru koji ini nepodijeljenu cjelinu.

Isto tako, koliina ponuenih materijala ne smie biti obratno proporcionalna broju djece. to je u skupini vie djce, to i raznovrsnih materijala treba biti vie. Materijali trebaju biti ponueni tako da je djetetu jasna logika njihovog meusobnog kombiniranja i mogueg koritenja. U odreenom centru trebaju biti samo oni materijali koji njemu pripadaju: - likovni centar je samo likovni, obiteljski samo obiteljski i slino. Ako su materijali ponueni zbrkano, dijete e se isto tako osjeati kad ih pokua iskoristiti. Vano je pobrinuti se i o dodatnoj opremi, tj. raznim alatima i instrumentima ija prisutnost (ili odsutnost) takoer snano odreuje kvalitetu aktivnosti djece. Primjerice, ponudimo li u centru prirode jedino prirodne materijale bez instrumenata i opreme potrebne djetetu za aktivnosti (moe ih samo gledati), oni najvjerovatnije nee privui djeiju panju niti rezultirati kvalitetnim i sadrajnim aktivnostima. I napokon, vaan kriterij je i stalna dostupnost materijala djeci. Dobro ponueni materijali kojima se djeca mogu stalno koristiti, ovisno o njihovim eljama i interesima promoviraju neovisnost djece. Kvalitetno prostorno materijalno okruenje nezaobilazna je pretpostavka kvalitete ivljenja, odgoja i uenja djece u vrtiu. Zidovi dnevne sobe, kao i drugih prostora vrtia, trebali bi biti lieni kia i neestetskih detalja (arenih aplikacija, ukrasa koje su izradili odrasli). Najbolje je da na njima budu izloeni likovni radovi djece. Oni ne samo da ukraavaju vrti nego djeci alju poruku o tome kako se njihov rad cijeni. Tako se u centru graenja mogu nalaziti fotografije zanimljivih graevina, tornjeva, mostova, u centru prirode (fotografije razliitih ivotinja i biljaka), u centru za kuhanje slike voa, povra i druge hrane i tako dalje. Fotografije trebaju biti u visini oiju djece. Zidovi se takoe mogu iskoristiti i kao radne ploe. U tom sluaju, na njima se mogu nai razliiti interaktivni plakati na oje djeca umeu slova ili brojke. Takoer, djeca slova i brojke, pa i cijele tekstove, na plakatima mogu i sama pisati, crtati i slino. Na zidovima se moe nalaziti i dokumentacija o aktivnostima djece, bilo da su one zavrile ili su jos u tijeku. Ona ne slue samo za dekoraciju vrtia, nego i kao nezamjenjiv podsjetnik (djeci i odgajateljima) na to to se do sada radilo, te kao orijentir koji pomae u odluivanju to e se raditi dalje. Takva bi se dokumentacija trebala nalaziti u neposrednoj blizini koritenih materijala. Dobro je osmisliti naine na koji djeca mogu biljeiti rezultate svojim istraivanjima, raunskim operacijama i slino. Ukljuenost odgajatelja u istraivanje aktivnosti djece trebala bi biti usmjerena na poticanje djece na razmiljanje, uoavanje i samostalno rjeavanje problema, a ne na pouavanje djece matematikim sadrajima. Materijali razliitih oblika i tekstura takoe zauzimaju vano mjesto u okruenju koje potie istraivake aktivnosti djece. Poticajno okruenje sadri i razliite materijalle za istraivanje zvukova, tonova, melodija i glazbe. Tu se ubrajaju razliiti muziki instrumenti (originalni muziki instrumenti, ali i mnogo drugih

materijala kojima se mogu postii zvukovi, tonovi kao zveke, triangli, strugalice, inele, bubnjevi i slino. Ukljuenost odgajatelja u aktivnosti kojima djeca istrauju svoje muziko okruenje mnogo je suptilnija od reprodukcije pjesmica za djecu. Ona nije usmjerena na pouavanje i uvjebavanje djece pjesmicama, nego na muziki doivljaj i poticanje djece na istraivanje i stvaranje razliitih zvukova, tonova i melodija te otkricanje muzike uope. Centar istraivanja prirode treba biti bogato opremljen prirodnim materijalima, ali i dodatnim detaljima (noiima, povealima, vagama) koji djeci omguuju dublje istraivanje. Tom kutiu pripadaju prirodni materijali prikupljeni u moru (koljke, kuice pueva, kuice jeinaca, koralji), kamenje zanimljivih boja i oblika i mnogi drugi predmeti. Smjer i kvalitetu istraivakih aktivnosti djece povezanih sa prirodom znatno odreuje nain na koji je ponudio materijale. Isjeak drveta ima odreeni broj godina odreenih njegovom starou, to djeca mogu praktino posmatrati, prouavati i o tome voditi zabiljeke. Aktivnosti u kojima djeca istrauju svoje govorno komunikacijsko okruenje ukljuuju govor, sluanje i prianje pria, igre rijeima, dramske aktivnosti, igre i aktivnosti sa slovima i slino. Za to im je potrebno osigurati stalnu dostupnost slikovnica, knjiga, pria, papira i pribora za pisanje. Za govorni razvoj djeteta potrebno je stvoriti bogato materijalno okruenje koje ga potie na komunikaciju govorom i poetnu pismenost ali i poticajno socijalno okruenje koje mu omoguuju stjecanje raznovrsnihjezikih iskustava kroz interakcije sa starijim i mlaim vrnjacima, kao i s odgajateljem i drugim odlaslim osobama. Dramske igre u kojima djca animiraju razne likove i tako istrauju razliite mogunosti govora takoer mogu biti poticajne. Posebno vanu grupu materijala ine oni kojima dijete moe istraivati razliite likovne tehnike, razliite mogunosti njihove upotrebe, naine na koji nastaju i na koji se mijenjaju boje, oblici, strukture i drugo. Sve situacije i sva iskustva djece u vrtiu su vani i trebaju se temeljiti na istim naelima i odravati istu razinu potovanja, razumijevanja i uvaavanja djece od odraslih. Neovisno o tome ui li dijete u nekoj aktivnosti slova, brojeve ili neki drugi sadraj, koji odrasli esto vie cijene (jer se ti sadraji u koli najvie cijene), ili jedu, odlaze na spavanje i slino, svaka od tih aktivnosti za njega moe biti prilika za stjecanje kvalitetnih i nekvalitetnih iskustava i prilika za uenje o sebi i drugima. Za vrijeme odrastanja djeteta u vrtiu sve situacije mogu biti prilika za uenje i mogui doivljaj ugode ili neugode. Djetetu rane dobi uenje i ugoda su neraskidivo vani, to je odraslima izazov i obaveza. Izazov jer je lako poduavati nekoga (dijete) kome je potreba za istraivanjem i uenjem uroena, a obaveza jer smo odgovorni za tu potrebu djeteta neprimjerenim okruenjem ili neprimjerenim postupcima, ne ugroavamo, nego njegujemo, ohrabrujemo i njezino uspjeno ili potpuno zadovoljenje omoguujemo. Kvalitetno pripremljeno okruenje treba doekati novoupisanu djecu, jer e im ono itekako olakati navikavanje na vrti.

Pedagoki pripremljeno i oblikovano okruenje e djecu i odrasle poticati na druenje, uenje i na komunikaciju. Uenju djece rane dobi u ustanovi pristupa se kao sastavnom dijelu njihova ivljenja jer: djeca ivei ue i ue ivei.