You are on page 1of 10

UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE SMJER: PODUZETNIKI MENADMENT

Osnovni principi ekonomije


Alma Pecar 12/17/2010

Predmet: Osnove ekonomije Profesor: Prof. dr. Nikola Grabovac Asistent: Mr. Jamila Jaganjac

Sadraj

1. Osnovni principi ekonomije 2. Efikasnost/uinkovitost 2.1. Funkcija proizvodnih mogunosti 2.2. Primjer 3.
Marginalna analiza/sinteza

4. Poduzetnitvo 4.1. Uvjeti za razvoj poduzetnitva 5. Transakcioni troovi/prinosi 5.1. Teorija transakcionih trokova 6. Literatura

1. Osnovni principi ekonomije


Ekonomija prouava veliki broj fenomena, kao to su trsne cijene, ponuda i tranja novca, nezaposlenost, porezi i javne financije, meunarodnu ekonomiju, ekonomski razvoj i sl. Prouavanje svakog od ovih fenomena zahtjeva poseban pristup i primjenu posebnih metoda. Meutim, bez obzira na broj i razliitost tih fenomena, ekonomija uvijek slijedi isti nain logikog promiljanja, predstavlja jedinstvenu cjelinu i poiva na univerzalnim principima, koji ine osnovu ekonomskog naina razmiljanja i omoguavaju da ekonomija, bez obzira na karakter pitanja koja prouava, uvijek ostaje jedinstvena nauka. Ti principi su: 1. Efikasnost/uinkovitost 2. Marginalana analiza/sinteza 3. Poduzetnitvo 4. Transakcioni trokovi/prinosi.

2. Efikasnost/uinkovitost

Efikasnost je jedan od osnovnih koncepata ekonomije, a predstavlja ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom trokova, napora ili gubitaka. Efikasna privreda nalazi se na granici proizvodnih mogunosti, a efikasnost proizvodnje nastaje kada drutvo ne moe poveati proizvodnju jednoga dobra, a da pritom ne smanji proizvodnju drugog dobra. Ekonomija prouava efikasnost, jer uvijek prouava neku vrstu ogranienosti. U svijetu ogranienih resursa sve elje ne mogu biti zadovoljene, ali ako djelujemo efikasnije, manji broj elja e ostati nesispunjen. Efikasniji rad omoguava nam da, u skladu sa izborom, proizodimo sve vie dobara bez napornijeg rada ili imamo vie slobodnog vremena bez odricanja od materijalnih dobara. U svijetu ogranienosti stalno se nalazimo u situaciji izbora izmeu razliitih meusobno zamjenjivih ciljeva. Ako vie potroimo na ruak, moe nam manje ostati za veeru. Ako elimo da zaradimo vie novca, ostaje nam manje vremena za druge aktivnosti. Sticanje univerzitetske diplome e nam dugorono omoguiti bolji standard ivota, ali kratkorono to znai odricanje. Obrazovanje ukljuuje razmjenjivost ekonomskih vrijednosti i na nivou drutvene zajedice. Rad koji se koristi za pruanje usluga obrazovanja ne moe se istovremeno koristiti za proizvodnju druge robe ili usluge. U uvjetima

konstantnosti prirodnih resursa, rada, kapitala i uz datu tehnologiju, koliina obrazovanja izraena u broju studenata koji diplomiraju u jednoj kolskoj godini je ipak ograniena. Odnos proizvodnje diplomiranih studenata i druge robe/usluga moe se predstaviti i grafiki. Ta grafika ilustracija je funkcija proizvodnih mogunosti.

2.1. Funkcija proizvodnih mogunosti

Granicu proizvodnih mogunosti smo dostigli kada nam ekonomija posluje maksimalno efikasno i to do te mjere da ne moemo proizvoditi vie jednog dobra bez da smanjimo proizvodnju drugog dobra. Pri maksimalnoj efikasnosti resursi se ne rasipaju i radi se s punim kapacitetima. Moe se poslovati unutar granice, granica se moe dostii, ali ekonomija ne moe nikada izai izvan njenih okvira. Ekonomija zemlje moe proizvoditi efikasno, ali da neefikasna bude alokacija dobara i da zbog toga ekonomija bude pomjerena unutar spomenute granice.

2.2. Primjer
Klasian primjer granice proizvodnih mogunosti nam prikazuje pojednostavljenu ekonomiju koja proizvodi samo dva dobra, maslac i pitolje. Poto ova ekonomija posluje na svojoj granici proizvodnih mogunosti ne postoji mogunost da proizvedemo vie maslaca bez toga da smanjimo proizvodnju pitolja i obratno.

Tabelarni prikaz Maslac (u tonama) 15 12 9 6 3 0 Grafiki prikaz Pitolji (u hiljadama) 0 1 2 3 4 5

U tabeli vidimo da proizvodnja dodatnih hiljadu pitolja ima za posljedicu smanjenje proizvodnje maslaca za tri tone. U tom sluaju te tri tone neproizvedenog maslaca nam predstavljaju oportunitetni troak, odnosno troak proputene prilike. Proizvodnja je efikasna ako i samo ako, uz date resurse i tehnologiju, nije mogue poveati proizvodnju jedne robe bez smanjenja najmanje jedne druge robe. Funkcija proizvodnih mogunosti ne pomae nam samo da definiramo pojam efikasnosti, ve i da utvrdimo dva osnovna neefikasnosti. Jedan od moguih izvora je slaba shema i organizacija podjele rada. Drugi uzrok neefikasnosti je neiskoritenost ukupnih raspoloivih faktora proizvodnje. Ako bilo koji od faktora (rad, kapital i prirodni resursi) nisu u potpunosti iskoriteni, proizvodnja e se nai ispod krive proizvodnih mogunosti. Analizom efikasnosti u kontekstu proizvodnje robe i usluga, moe se konsideracija proiriti i na zadovoljavanje ukupnih ljudskih potreba. Ekonomska aktivnost je u cjelini racionalno organizovana ako i samo ako, uz date resurse i tehnologiju, nije mogue poveati blagostanje jedne osobe bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe.

3. Marginalna analiza/sinteza

Odluka da li uopte obavljati ili neobavljati odreenu ekonomsku aktivnost je, ustvari monogo jednostavnija nego odluka o njenom karakteru, kvalitetu i intenzitetu. Samo neki pojedinci troe vrijeme na donoenje odluke da li e raditi ili ne raditi. Veina jednostavno mora raditi. Prilikom odlaska na godinji odmor jedna od bitnih odluka je duina boravka (npr. na moru). U tom sluaju, trokove svakog dodatnog dana boravka na moru poredimo sa koristima koje emo imati od produenog boravka. Razmatranje dodatnih efekata neznatnog poveanja ili smanjivanja ekonomske aktivnosti predstavlja donoenje odluka na osnovu marginalnih (graninih) trokova i marginalnih (graninih) koristi. U ekonomskom smislu to znai donoenje odluka o poveanju ili smanjenju ekonomske aktivnosti, na osnovu uporeivanja potrebnihdodatnih resursa i dodatnih efekata koji proizilaze iz upotrebe dodatnih resursa. Ako se radi o marginalnim trokovima proizvodnje, onda su u pitanju trokovi proizvodnje dodatne jedinice proizvoda, tj. jedinica iznad broja jedinica koje se trenutno proizvode. Ako se

radi o marginalnim koristima, onda je u pitanju dobit koju bi ostvarili od prodaje dodatnie jedinice proizvoda.

4. Poduzetnitvo

Poduzetnitvo je spremnost pojedinca ili vie partnera da uz odreeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti ue u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita. To je nain gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odluuje to, kako i za koga stvoriti i na tritu realizirazi ulazei u poduzetniki pothvat na svoj troak i rizik s ciljem stjecanja dobiti. esto se pojam poduzetnitvo povezuje sa upravljanjem malim poduzeima, ali mu neki autori proiruju vaenje i na velike organizacije. Bit poduzetnitva je u nemiru, stalnom traenju novih ideja, matovitosti u pronalaenju novih mogunosti u poslovanju, pouzdanoj intuiciji i procjeni te vjetini i borbenosti.

4.1. Uvjeti za razvoj poduzetnitva:


Postojanje privatnog vlasnitva Slobodna sredstva Trite Konkurencija

Ekonomski ciljevi, po definiciji, podrazumijevaju maksimiziranje ili minimiziranje neega. Firme nastoje da maksimiziraju profit, potroai nastoje da maksimiziraju zadovoljenje svojih potreba, uz dati dohodak. Pri tome, i firme i potroai nastoje minimizirati trokove maksimiziranja. U ostvarivanju ciljeva uvijek imamo izbor izmeu dvije ili vie alternativnih aktivnosti, koje nam omoguavaju njihovo postizanje. Uz ciljeve i alternativne aktivnosti u njihovom ostvarivanju, ekonomske odluke se uvijek suoavaju sa ogranienjima. Aktivnosti potroaa u zadovoljavanu potreba ograniene su njihovim dohotkom. Aktivnosti firme ograniene su tehnologijom koja omoguava transformaciju sirovina i repromaterijala u gotove proizvode.

U utvrivanju ekonomskih ciljeva, izboru alternativnih naina njihovog ostvarivanja ili prilikom suoavanja sa ogranienjima, ljudi nisu pasivni. Dapae, ljudi nastoje da iznalaze dodatne naine ostvarivanja ekonomskih ciljeva i/ili da otklanjaju ogranienja koja ima oteavaju njihovo postizanje. Donoenje ekonomskih odluka koje ukljuuje istraivanje i iznalaenje dodatnih naina ili inoviranje ve poznatih naina njihovog ostvarivanja, otkrivanje novih mogunosti, prevaizilaenje ogranienja ili eksperimentisanje novih ciljeva ini bit poduzetnitva.

5. Transakcioni trokovi/prinosi

Transakcija je aktivnost ili skup aktivnosti koje je neophodno obaviti da bi odreeni proizvod ili usluga preli granice organizacionog sistema ili nekog njegovog dijela. Trokovi vezani za te aktivnosti nazivaju se transakcioni trokovi (trokovi prelaza). Ovim pojmom se oznaavaju razliiti uslovi koji onemoguavaju da trite obavlja svoju funkciju perfektno: trokovi sticanja informacija, trokovi pregovaranja i ugovaranja, oporezivanja i regulatorne uloge drave. Transakcioni trokovi su uslovi koji onemoguavaju trite da svoju funkciju obavlja efikasno za sve subjekte: trokovi pregovaranja, nadgledanja i upravljanja transakcijama. Transakcije u preduzeu su optereene birokratskim trokovima, a ciljevi preduzea su minimiziranje transakcionih trokova i birokratskih trokova preduzea. Transakcioni trokovi su kombinacija ljudskih faktora i faktora okruenja (nedovoljne informacije i ograniena racionalnost, oportunizam i mali broj partnera, te rizik i specifina sredstva). Transakcioni trokovi su niski kada se razmjenjuju nespecifini proizvodi; kada je zadovoljavajua informisanost i kada postoji vei broj partnera za poslovanje. I obrnuto.

5.1. Teorija transakcionih trokova

Kada su vii transakcioni trokovi, preduzea tee postii vei stepen kontrole nad poslovnim vezama koje uspostavljaju sa drugim preduzeima. Rezultat toga su formalni odnosi: zajednika ulaganja; spajanje drugih preduzea. Smanjenjem transakcionih trokova poveavaju se birokratski trokovi. Cilj preduzea je optimizirati zbir transakcionih i birokratskih trokova. Jedno preduzee treba koristiti formalne mehanizme upravljanja okruenjem, jedino ako su visoki transakcioni troskovi neformalnog poslovanja, tj. kada su utede u transakcionim trokovima vee od poveanja birokratskih trokova. Oblici povezivanja koji istodobno umanjuju transakcione i birokratske trokove su outsourcing (podugovaranje) i franizing. U grupu transakcionih trokova spadaju: Trokovi sticanja informacija (najznaajniji oblik transakcionih trokova; sistem cijena ini jeftinijim proces prenoenja informacija,ali ih ne ini besplatnim.)

Trokovi pregovaranja i ugovaranja (ograniavajui faktor za realizaciju obostrano korisnih transakcija) Trokovi po osnovu oporezivanja i regulatorne uloge drave (kapitalni dobici razlika izmeu prihoda od prodaje imovine i izdataka za tu imovinu pilikom kupovine - su predmet oporezivanja, ime se dio dohotka, oduzima prodavcu.)

6. Literatura

Skripta Osnove ekonomije www.hr.wikipedia.org www.bs.wikipedia.org www.ef.unze.ba http://amerbalic.blogger.ba

You might also like