P. 1
Osnovni Principi Ekonomije Seminar Ski

Osnovni Principi Ekonomije Seminar Ski

|Views: 495|Likes:
Published by Alma Pecar

More info:

Published by: Alma Pecar on Aug 16, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/08/2014

pdf

text

original

UNIVERZITET “VITEZ” TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT

Osnovni principi ekonomije
Alma Pecar 12/17/2010

Predmet: Osnove ekonomije Profesor: Prof. dr. Nikola Grabovac Asistent: Mr. Jamila Jaganjac

Primjer 3. Marginalna analiza/sinteza 4.1. Osnovni principi ekonomije 2.Sadržaj 1. Funkcija proizvodnih mogućnosti 2.1.2. Uvjeti za razvoj poduzetništva 5.1. Literatura 1 . Efikasnost/učinkovitost 2. Teorija transakcionih troškova 6. Transakcioni trošovi/prinosi 5. Poduzetništvo 4.

Ti principi su: 1. Sticanje univerzitetske diplome će nam dugoročno omogućiti bolji standard života. Obrazovanje uključuje razmjenjivost ekonomskih vrijednosti i na nivou društvene zajedice. kao što su tržsne cijene. predstavlja jedinstvenu cjelinu i počiva na univerzalnim principima. a efikasnost proizvodnje nastaje kada društvo ne može povećati proizvodnju jednoga dobra. bez obzira na broj i različitost tih fenomena. U svijetu ograničenih resursa sve želje ne mogu biti zadovoljene. U svijetu ograničenosti stalno se nalazimo u situaciji izbora između različitih međusobno zamjenjivih ciljeva. ali kratkoročno to znači odricanje. Efikasnost/učinkovitost Efikasnost je jedan od osnovnih koncepata ekonomije. a da pritom ne smanji proizvodnju drugog dobra. porezi i javne financije. međunarodnu ekonomiju. Efikasna privreda nalazi se na granici proizvodnih mogućnosti. Ekonomija proučava efikasnost. ekonomski razvoj i sl. a predstavlja ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom troškova. Efikasnost/učinkovitost 2. bez obzira na karakter pitanja koja proučava. 2. Rad koji se koristi za pružanje usluga obrazovanja ne može se istovremeno koristiti za proizvodnju druge robe ili usluge. proizodimo sve više dobara bez napornijeg rada ili imamo više slobodnog vremena bez odricanja od materijalnih dobara. koji čine osnovu ekonomskog načina razmišljanja i omogućavaju da ekonomija. u skladu sa izborom. manji broj želja će ostati nesispunjen. Poduzetništvo 4. ponuda i tražnja novca. jer uvijek proučava neku vrstu ograničenosti.1. ostaje nam manje vremena za druge aktivnosti. Međutim. U uvjetima 1 . Efikasniji rad omogućava nam da. Marginalana analiza/sinteza 3. ali ako djelujemo efikasnije. ekonomija uvijek slijedi isti način logičkog promišljanja. nezaposlenost. Transakcioni troškovi/prinosi. Osnovni principi ekonomije Ekonomija proučava veliki broj fenomena. Ako više potrošimo na ručak. Proučavanje svakog od ovih fenomena zahtjeva poseban pristup i primjenu posebnih metoda. Ako želimo da zaradimo više novca. napora ili gubitaka. može nam manje ostati za večeru. uvijek ostaje jedinstvena nauka.

Ta grafička ilustracija je funkcija proizvodnih mogućnosti. Pošto ova ekonomija posluje na svojoj granici proizvodnih mogućnosti ne postoji mogućnost da proizvedemo više maslaca bez toga da smanjimo proizvodnju pištolja i obratno. „količina“ obrazovanja izražena u broju studenata koji diplomiraju u jednoj školskoj godini je ipak ograničena.2. Funkcija proizvodnih mogućnosti Granicu proizvodnih mogućnosti smo dostigli kada nam ekonomija posluje maksimalno efikasno i to do te mjere da ne možemo proizvoditi više jednog dobra bez da smanjimo proizvodnju drugog dobra. Odnos „proizvodnje“ diplomiranih studenata i druge robe/usluga može se predstaviti i grafički. rada. Primjer Klasičan primjer granice proizvodnih mogućnosti nam prikazuje pojednostavljenu ekonomiju koja proizvodi samo dva dobra. Može se poslovati unutar granice. 2. kapitala i uz datu tehnologiju. 2. ali ekonomija ne može nikada izaći izvan njenih okvira. ali da neefikasna bude alokacija dobara i da zbog toga ekonomija bude pomjerena unutar spomenute granice.konstantnosti prirodnih resursa. granica se može dostići. Tabelarni prikaz Maslac (u tonama) 15 12 9 6 3 0 Grafički prikaz Pištolji (u hiljadama) 0 1 2 3 4 5 1 . maslac i pištolje.1. Ekonomija zemlje može proizvoditi efikasno. Pri maksimalnoj efikasnosti resursi se ne rasipaju i radi se s punim kapacitetima.

Proizvodnja je efikasna ako i samo ako. nije moguće povećati blagostanje jedne osobe bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe. U ekonomskom smislu to znači donošenje odluka o povećanju ili smanjenju ekonomske aktivnosti. Ako se radi o marginalnim troškovima proizvodnje.U tabeli vidimo da proizvodnja dodatnih hiljadu pištolja ima za posljedicu smanjenje proizvodnje maslaca za tri tone. kapital i prirodni resursi) nisu u potpunosti iskorišteni. Marginalna analiza/sinteza Odluka da li uopšte obavljati ili neobavljati određenu ekonomsku aktivnost je. nije moguće povećati proizvodnju jedne robe bez smanjenja najmanje jedne druge robe. Ako se 1 . Razmatranje dodatnih efekata neznatnog povećanja ili smanjivanja ekonomske aktivnosti predstavlja donošenje odluka na osnovu marginalnih (graničnih) troškova i marginalnih (graničnih) koristi. tj. onda su u pitanju troškovi proizvodnje dodatne jedinice proizvoda. proizvodnja će se naći ispod krive proizvodnih mogućnosti. Funkcija proizvodnih mogućnosti ne pomaže nam samo da definiramo pojam efikasnosti. može se konsideracija proširiti i na zadovoljavanje ukupnih ljudskih potreba. Ekonomska aktivnost je u cjelini racionalno organizovana ako i samo ako. Ako bilo koji od faktora (rad. U tom slučaju te tri tone neproizvedenog maslaca nam predstavljaju oportunitetni trošak. na osnovu upoređivanja potrebnihdodatnih resursa i dodatnih efekata koji proizilaze iz upotrebe dodatnih resursa. Drugi uzrok neefikasnosti je neiskorištenost ukupnih raspoloživih faktora proizvodnje. Analizom efikasnosti u kontekstu proizvodnje robe i usluga. 3. odnosno trošak propuštene prilike. kvalitetu i intenzitetu. Prilikom odlaska na godišnji odmor jedna od bitnih odluka je dužina boravka (npr. ustvari monogo jednostavnija nego odluka o njenom karakteru. uz date resurse i tehnologiju. na moru). Većina jednostavno mora raditi. U tom slučaju. Samo neki pojedinci troše vrijeme na donošenje odluke da li će raditi ili ne raditi. troškove svakog dodatnog dana boravka na moru poredimo sa koristima koje ćemo imati od produženog boravka. već i da utvrdimo dva osnovna neefikasnosti. uz date resurse i tehnologiju. jedinica iznad broja jedinica koje se trenutno proizvode. Jedan od mogućih izvora je slaba shema i organizacija podjele rada.

uz dati dohodak. podrazumijevaju maksimiziranje ili minimiziranje nečega. Uz ciljeve i alternativne aktivnosti u njihovom ostvarivanju. To je način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što. onda je u pitanju dobit koju bi ostvarili od prodaje dodatnie jedinice proizvoda. potrošači nastoje da maksimiziraju zadovoljenje svojih potreba. U ostvarivanju ciljeva uvijek imamo izbor između dvije ili više alternativnih aktivnosti. ekonomske odluke se uvijek suočavaju sa ograničenjima. Bit poduzetništva je u nemiru. 4. Pri tome. Aktivnosti firme ograničene su tehnologijom koja omogućava transformaciju sirovina i repromaterijala u gotove proizvode. po definiciji.1. kako i za koga stvoriti i na tržištu realizirazi ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stjecanja dobiti. koje nam omogućavaju njihovo postizanje. Često se pojam poduzetništvo povezuje sa upravljanjem malim poduzećima. Uvjeti za razvoj poduzetništva: • Postojanje privatnog vlasništva • Slobodna sredstva • Tržište • Konkurencija Ekonomski ciljevi. Poduzetništvo Poduzetništvo je spremnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita. 1 . i firme i potrošači nastoje minimizirati troškove maksimiziranja. stalnom traženju novih ideja.radi o marginalnim koristima. pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti. maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju. Firme nastoje da maksimiziraju profit. ali mu neki autori proširuju važenje i na velike organizacije. 4. Aktivnosti potrošača u zadovoljavanu potreba ograničene su njihovim dohotkom.

Troškovi vezani za te aktivnosti nazivaju se transakcioni troškovi (troškovi prelaza). I obrnuto. 5. oportunizam i mali broj partnera. prevaizilaženje ograničenja ili eksperimentisanje novih ciljeva čini bit poduzetništva. 5. ljudi nastoje da iznalaze dodatne načine ostvarivanja ekonomskih ciljeva i/ili da otklanjaju ograničenja koja ima otežavaju njihovo postizanje. Ovim pojmom se označavaju različiti uslovi koji onemogučavaju da tržište obavlja svoju funkciju perfektno: troškovi sticanja informacija. a ciljevi preduzeća su minimiziranje transakcionih troškova i birokratskih troškova preduzeća. izboru alternativnih načina njihovog ostvarivanja ili prilikom suočavanja sa ograničenjima. Transakcije u preduzeću su opterećene birokratskim troškovima. te rizik i specifična sredstva). Transakcioni troškovi su kombinacija ljudskih faktora i faktora okruženja (nedovoljne informacije i ograničena racionalnost. kada je zadovoljavajuća informisanost i kada postoji veći broj partnera za poslovanje. Transakcioni troškovi su uslovi koji onemogućavaju tržište da svoju funkciju obavlja efikasno za sve subjekte: troškovi pregovaranja. nadgledanja i upravljanja transakcijama. Transakcioni troškovi/prinosi Transakcija je aktivnost ili skup aktivnosti koje je neophodno obaviti da bi određeni proizvod ili usluga prešli granice organizacionog sistema ili nekog njegovog dijela. ljudi nisu pasivni. Transakcioni troškovi su niski kada se razmjenjuju nespecifični proizvodi.1. oporezivanja i regulatorne uloge države. Teorija transakcionih troškova 1 . otkrivanje novih mogućnosti.U utvrđivanju ekonomskih ciljeva. Dapače. Donošenje ekonomskih odluka koje uključuje istraživanje i iznalaženje dodatnih načina ili inoviranje već poznatih načina njihovog ostvarivanja. troškovi pregovaranja i ugovaranja.

preduzeća teže postići veći stepen kontrole nad poslovnim vezama koje uspostavljaju sa drugim preduzećima. Cilj preduzeća je optimizirati zbir transakcionih i birokratskih troškova. Smanjenjem transakcionih troškova povećavaju se birokratski troškovi.) • • Troškovi pregovaranja i ugovaranja (ograničavajući faktor za realizaciju obostrano korisnih transakcija) Troškovi po osnovu oporezivanja i regulatorne uloge države (kapitalni dobici –razlika između prihoda od prodaje imovine i izdataka za tu imovinu pilikom kupovine . tj. jedino ako su visoki transakcioni troskovi neformalnog poslovanja. sistem cijena čini jeftinijim proces prenošenja informacija.Kada su viši transakcioni troškovi. spajanje drugih preduzeća.ali ih ne čini besplatnim.su predmet oporezivanja. kada su uštede u transakcionim troškovima veće od povećanja birokratskih troškova. U grupu transakcionih troškova spadaju: • Troškovi sticanja informacija (najznačajniji oblik transakcionih troškova. Rezultat toga su formalni odnosi: zajednička ulaganja. oduzima prodavcu. Jedno preduzeće treba koristiti formalne mehanizme upravljanja okruženjem.) 1 . Oblici povezivanja koji istodobno umanjuju transakcione i birokratske troškove su outsourcing (podugovaranje) i franšizing. čime se dio dohotka.

blogger.unze.ba 1 .bs.wikipedia.wikipedia. Literatura  Skripta „Osnove ekonomije“  www.6.org  www.ef.org  www.ba  http://amerbalic.hr.

 1 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->