UNIVERZITET “VITEZ” TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT

Osnovni principi ekonomije
Alma Pecar 12/17/2010

Predmet: Osnove ekonomije Profesor: Prof. dr. Nikola Grabovac Asistent: Mr. Jamila Jaganjac

Literatura 1 .1. Marginalna analiza/sinteza 4. Transakcioni trošovi/prinosi 5.1. Efikasnost/učinkovitost 2. Primjer 3. Poduzetništvo 4. Osnovni principi ekonomije 2. Funkcija proizvodnih mogućnosti 2.2.Sadržaj 1.1. Uvjeti za razvoj poduzetništva 5. Teorija transakcionih troškova 6.

predstavlja jedinstvenu cjelinu i počiva na univerzalnim principima. napora ili gubitaka. a efikasnost proizvodnje nastaje kada društvo ne može povećati proizvodnju jednoga dobra. ekonomija uvijek slijedi isti način logičkog promišljanja. Efikasniji rad omogućava nam da. Obrazovanje uključuje razmjenjivost ekonomskih vrijednosti i na nivou društvene zajedice. Ako želimo da zaradimo više novca. koji čine osnovu ekonomskog načina razmišljanja i omogućavaju da ekonomija. uvijek ostaje jedinstvena nauka. ponuda i tražnja novca. kao što su tržsne cijene. ekonomski razvoj i sl. manji broj želja će ostati nesispunjen. ali ako djelujemo efikasnije. može nam manje ostati za večeru. nezaposlenost. Ako više potrošimo na ručak. Rad koji se koristi za pružanje usluga obrazovanja ne može se istovremeno koristiti za proizvodnju druge robe ili usluge. Efikasnost/učinkovitost Efikasnost je jedan od osnovnih koncepata ekonomije. Međutim. Osnovni principi ekonomije Ekonomija proučava veliki broj fenomena. U svijetu ograničenosti stalno se nalazimo u situaciji izbora između različitih međusobno zamjenjivih ciljeva. U svijetu ograničenih resursa sve želje ne mogu biti zadovoljene. U uvjetima 1 . ali kratkoročno to znači odricanje. bez obzira na karakter pitanja koja proučava.1. bez obzira na broj i različitost tih fenomena. Marginalana analiza/sinteza 3. Efikasnost/učinkovitost 2. Poduzetništvo 4. proizodimo sve više dobara bez napornijeg rada ili imamo više slobodnog vremena bez odricanja od materijalnih dobara. Transakcioni troškovi/prinosi. ostaje nam manje vremena za druge aktivnosti. 2. jer uvijek proučava neku vrstu ograničenosti. u skladu sa izborom. porezi i javne financije. Ti principi su: 1. Efikasna privreda nalazi se na granici proizvodnih mogućnosti. a da pritom ne smanji proizvodnju drugog dobra. a predstavlja ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom troškova. međunarodnu ekonomiju. Proučavanje svakog od ovih fenomena zahtjeva poseban pristup i primjenu posebnih metoda. Sticanje univerzitetske diplome će nam dugoročno omogućiti bolji standard života. Ekonomija proučava efikasnost.

Funkcija proizvodnih mogućnosti Granicu proizvodnih mogućnosti smo dostigli kada nam ekonomija posluje maksimalno efikasno i to do te mjere da ne možemo proizvoditi više jednog dobra bez da smanjimo proizvodnju drugog dobra. „količina“ obrazovanja izražena u broju studenata koji diplomiraju u jednoj školskoj godini je ipak ograničena. Tabelarni prikaz Maslac (u tonama) 15 12 9 6 3 0 Grafički prikaz Pištolji (u hiljadama) 0 1 2 3 4 5 1 . Pri maksimalnoj efikasnosti resursi se ne rasipaju i radi se s punim kapacitetima. rada. ali ekonomija ne može nikada izaći izvan njenih okvira. Odnos „proizvodnje“ diplomiranih studenata i druge robe/usluga može se predstaviti i grafički. Ta grafička ilustracija je funkcija proizvodnih mogućnosti. Može se poslovati unutar granice. Pošto ova ekonomija posluje na svojoj granici proizvodnih mogućnosti ne postoji mogućnost da proizvedemo više maslaca bez toga da smanjimo proizvodnju pištolja i obratno.2. 2. kapitala i uz datu tehnologiju.konstantnosti prirodnih resursa. Primjer Klasičan primjer granice proizvodnih mogućnosti nam prikazuje pojednostavljenu ekonomiju koja proizvodi samo dva dobra. maslac i pištolje. ali da neefikasna bude alokacija dobara i da zbog toga ekonomija bude pomjerena unutar spomenute granice. granica se može dostići. 2.1. Ekonomija zemlje može proizvoditi efikasno.

3. jedinica iznad broja jedinica koje se trenutno proizvode. na moru). Drugi uzrok neefikasnosti je neiskorištenost ukupnih raspoloživih faktora proizvodnje.U tabeli vidimo da proizvodnja dodatnih hiljadu pištolja ima za posljedicu smanjenje proizvodnje maslaca za tri tone. Ako bilo koji od faktora (rad. Samo neki pojedinci troše vrijeme na donošenje odluke da li će raditi ili ne raditi. na osnovu upoređivanja potrebnihdodatnih resursa i dodatnih efekata koji proizilaze iz upotrebe dodatnih resursa. može se konsideracija proširiti i na zadovoljavanje ukupnih ljudskih potreba. Analizom efikasnosti u kontekstu proizvodnje robe i usluga. U tom slučaju te tri tone neproizvedenog maslaca nam predstavljaju oportunitetni trošak. U ekonomskom smislu to znači donošenje odluka o povećanju ili smanjenju ekonomske aktivnosti. Razmatranje dodatnih efekata neznatnog povećanja ili smanjivanja ekonomske aktivnosti predstavlja donošenje odluka na osnovu marginalnih (graničnih) troškova i marginalnih (graničnih) koristi. nije moguće povećati blagostanje jedne osobe bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe. proizvodnja će se naći ispod krive proizvodnih mogućnosti. Prilikom odlaska na godišnji odmor jedna od bitnih odluka je dužina boravka (npr. Funkcija proizvodnih mogućnosti ne pomaže nam samo da definiramo pojam efikasnosti. odnosno trošak propuštene prilike. Jedan od mogućih izvora je slaba shema i organizacija podjele rada. nije moguće povećati proizvodnju jedne robe bez smanjenja najmanje jedne druge robe. ustvari monogo jednostavnija nego odluka o njenom karakteru. Marginalna analiza/sinteza Odluka da li uopšte obavljati ili neobavljati određenu ekonomsku aktivnost je. onda su u pitanju troškovi proizvodnje dodatne jedinice proizvoda. uz date resurse i tehnologiju. uz date resurse i tehnologiju. tj. Ako se radi o marginalnim troškovima proizvodnje. U tom slučaju. Ekonomska aktivnost je u cjelini racionalno organizovana ako i samo ako. kvalitetu i intenzitetu. Proizvodnja je efikasna ako i samo ako. Većina jednostavno mora raditi. kapital i prirodni resursi) nisu u potpunosti iskorišteni. Ako se 1 . troškove svakog dodatnog dana boravka na moru poredimo sa koristima koje ćemo imati od produženog boravka. već i da utvrdimo dva osnovna neefikasnosti.

Uz ciljeve i alternativne aktivnosti u njihovom ostvarivanju.1. ekonomske odluke se uvijek suočavaju sa ograničenjima. U ostvarivanju ciljeva uvijek imamo izbor između dvije ili više alternativnih aktivnosti. 4.radi o marginalnim koristima. Poduzetništvo Poduzetništvo je spremnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita. kako i za koga stvoriti i na tržištu realizirazi ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stjecanja dobiti. ali mu neki autori proširuju važenje i na velike organizacije. 1 . 4. maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju. Aktivnosti firme ograničene su tehnologijom koja omogućava transformaciju sirovina i repromaterijala u gotove proizvode. uz dati dohodak. Pri tome. koje nam omogućavaju njihovo postizanje. Bit poduzetništva je u nemiru. onda je u pitanju dobit koju bi ostvarili od prodaje dodatnie jedinice proizvoda. podrazumijevaju maksimiziranje ili minimiziranje nečega. potrošači nastoje da maksimiziraju zadovoljenje svojih potreba. Često se pojam poduzetništvo povezuje sa upravljanjem malim poduzećima. Uvjeti za razvoj poduzetništva: • Postojanje privatnog vlasništva • Slobodna sredstva • Tržište • Konkurencija Ekonomski ciljevi. pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti. To je način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što. po definiciji. i firme i potrošači nastoje minimizirati troškove maksimiziranja. Aktivnosti potrošača u zadovoljavanu potreba ograničene su njihovim dohotkom. stalnom traženju novih ideja. Firme nastoje da maksimiziraju profit.

U utvrđivanju ekonomskih ciljeva. Ovim pojmom se označavaju različiti uslovi koji onemogučavaju da tržište obavlja svoju funkciju perfektno: troškovi sticanja informacija. ljudi nastoje da iznalaze dodatne načine ostvarivanja ekonomskih ciljeva i/ili da otklanjaju ograničenja koja ima otežavaju njihovo postizanje. kada je zadovoljavajuća informisanost i kada postoji veći broj partnera za poslovanje. Transakcije u preduzeću su opterećene birokratskim troškovima. te rizik i specifična sredstva). nadgledanja i upravljanja transakcijama. Teorija transakcionih troškova 1 . Transakcioni troškovi su niski kada se razmjenjuju nespecifični proizvodi. oportunizam i mali broj partnera. Transakcioni troškovi/prinosi Transakcija je aktivnost ili skup aktivnosti koje je neophodno obaviti da bi određeni proizvod ili usluga prešli granice organizacionog sistema ili nekog njegovog dijela. ljudi nisu pasivni. Troškovi vezani za te aktivnosti nazivaju se transakcioni troškovi (troškovi prelaza). troškovi pregovaranja i ugovaranja. otkrivanje novih mogućnosti. I obrnuto. oporezivanja i regulatorne uloge države. 5. Transakcioni troškovi su uslovi koji onemogućavaju tržište da svoju funkciju obavlja efikasno za sve subjekte: troškovi pregovaranja. 5. izboru alternativnih načina njihovog ostvarivanja ili prilikom suočavanja sa ograničenjima. a ciljevi preduzeća su minimiziranje transakcionih troškova i birokratskih troškova preduzeća. Donošenje ekonomskih odluka koje uključuje istraživanje i iznalaženje dodatnih načina ili inoviranje već poznatih načina njihovog ostvarivanja. prevaizilaženje ograničenja ili eksperimentisanje novih ciljeva čini bit poduzetništva. Transakcioni troškovi su kombinacija ljudskih faktora i faktora okruženja (nedovoljne informacije i ograničena racionalnost. Dapače.1.

Kada su viši transakcioni troškovi. tj.) 1 . Jedno preduzeće treba koristiti formalne mehanizme upravljanja okruženjem. oduzima prodavcu. jedino ako su visoki transakcioni troskovi neformalnog poslovanja. preduzeća teže postići veći stepen kontrole nad poslovnim vezama koje uspostavljaju sa drugim preduzećima. čime se dio dohotka.ali ih ne čini besplatnim.su predmet oporezivanja. Rezultat toga su formalni odnosi: zajednička ulaganja. Smanjenjem transakcionih troškova povećavaju se birokratski troškovi.) • • Troškovi pregovaranja i ugovaranja (ograničavajući faktor za realizaciju obostrano korisnih transakcija) Troškovi po osnovu oporezivanja i regulatorne uloge države (kapitalni dobici –razlika između prihoda od prodaje imovine i izdataka za tu imovinu pilikom kupovine . kada su uštede u transakcionim troškovima veće od povećanja birokratskih troškova. sistem cijena čini jeftinijim proces prenošenja informacija. Cilj preduzeća je optimizirati zbir transakcionih i birokratskih troškova. spajanje drugih preduzeća. U grupu transakcionih troškova spadaju: • Troškovi sticanja informacija (najznačajniji oblik transakcionih troškova. Oblici povezivanja koji istodobno umanjuju transakcione i birokratske troškove su outsourcing (podugovaranje) i franšizing.

ef.hr.ba  http://amerbalic.org  www.bs.unze.wikipedia.6.wikipedia.ba 1 .blogger.org  www. Literatura  Skripta „Osnove ekonomije“  www.

 1 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful