UNIVERZITET “VITEZ” TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT

Osnovni principi ekonomije
Alma Pecar 12/17/2010

Predmet: Osnove ekonomije Profesor: Prof. dr. Nikola Grabovac Asistent: Mr. Jamila Jaganjac

Uvjeti za razvoj poduzetništva 5.1. Literatura 1 . Transakcioni trošovi/prinosi 5.1. Marginalna analiza/sinteza 4. Primjer 3. Funkcija proizvodnih mogućnosti 2.2. Efikasnost/učinkovitost 2. Poduzetništvo 4. Osnovni principi ekonomije 2. Teorija transakcionih troškova 6.Sadržaj 1.1.

ekonomija uvijek slijedi isti način logičkog promišljanja. porezi i javne financije. a predstavlja ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom troškova. a da pritom ne smanji proizvodnju drugog dobra. međunarodnu ekonomiju. napora ili gubitaka. ekonomski razvoj i sl. U svijetu ograničenosti stalno se nalazimo u situaciji izbora između različitih međusobno zamjenjivih ciljeva. Efikasnost/učinkovitost 2. predstavlja jedinstvenu cjelinu i počiva na univerzalnim principima. nezaposlenost. jer uvijek proučava neku vrstu ograničenosti. Ako želimo da zaradimo više novca. bez obzira na broj i različitost tih fenomena. a efikasnost proizvodnje nastaje kada društvo ne može povećati proizvodnju jednoga dobra. Proučavanje svakog od ovih fenomena zahtjeva poseban pristup i primjenu posebnih metoda. u skladu sa izborom. kao što su tržsne cijene. Efikasnost/učinkovitost Efikasnost je jedan od osnovnih koncepata ekonomije. Efikasniji rad omogućava nam da. Sticanje univerzitetske diplome će nam dugoročno omogućiti bolji standard života. Marginalana analiza/sinteza 3. Ekonomija proučava efikasnost. ponuda i tražnja novca. ostaje nam manje vremena za druge aktivnosti. Efikasna privreda nalazi se na granici proizvodnih mogućnosti. manji broj želja će ostati nesispunjen. koji čine osnovu ekonomskog načina razmišljanja i omogućavaju da ekonomija. uvijek ostaje jedinstvena nauka. ali ako djelujemo efikasnije. Poduzetništvo 4. Ako više potrošimo na ručak. Međutim. U svijetu ograničenih resursa sve želje ne mogu biti zadovoljene. 2. proizodimo sve više dobara bez napornijeg rada ili imamo više slobodnog vremena bez odricanja od materijalnih dobara. bez obzira na karakter pitanja koja proučava. Osnovni principi ekonomije Ekonomija proučava veliki broj fenomena. ali kratkoročno to znači odricanje. U uvjetima 1 . Ti principi su: 1. Obrazovanje uključuje razmjenjivost ekonomskih vrijednosti i na nivou društvene zajedice.1. Transakcioni troškovi/prinosi. Rad koji se koristi za pružanje usluga obrazovanja ne može se istovremeno koristiti za proizvodnju druge robe ili usluge. može nam manje ostati za večeru.

maslac i pištolje. rada. Ekonomija zemlje može proizvoditi efikasno. 2. Pri maksimalnoj efikasnosti resursi se ne rasipaju i radi se s punim kapacitetima. Tabelarni prikaz Maslac (u tonama) 15 12 9 6 3 0 Grafički prikaz Pištolji (u hiljadama) 0 1 2 3 4 5 1 . kapitala i uz datu tehnologiju. Funkcija proizvodnih mogućnosti Granicu proizvodnih mogućnosti smo dostigli kada nam ekonomija posluje maksimalno efikasno i to do te mjere da ne možemo proizvoditi više jednog dobra bez da smanjimo proizvodnju drugog dobra. Primjer Klasičan primjer granice proizvodnih mogućnosti nam prikazuje pojednostavljenu ekonomiju koja proizvodi samo dva dobra.konstantnosti prirodnih resursa. 2. ali ekonomija ne može nikada izaći izvan njenih okvira. „količina“ obrazovanja izražena u broju studenata koji diplomiraju u jednoj školskoj godini je ipak ograničena. Može se poslovati unutar granice. ali da neefikasna bude alokacija dobara i da zbog toga ekonomija bude pomjerena unutar spomenute granice. Odnos „proizvodnje“ diplomiranih studenata i druge robe/usluga može se predstaviti i grafički. granica se može dostići.2.1. Pošto ova ekonomija posluje na svojoj granici proizvodnih mogućnosti ne postoji mogućnost da proizvedemo više maslaca bez toga da smanjimo proizvodnju pištolja i obratno. Ta grafička ilustracija je funkcija proizvodnih mogućnosti.

Funkcija proizvodnih mogućnosti ne pomaže nam samo da definiramo pojam efikasnosti. odnosno trošak propuštene prilike. kapital i prirodni resursi) nisu u potpunosti iskorišteni. Samo neki pojedinci troše vrijeme na donošenje odluke da li će raditi ili ne raditi. Analizom efikasnosti u kontekstu proizvodnje robe i usluga. Proizvodnja je efikasna ako i samo ako. Većina jednostavno mora raditi.U tabeli vidimo da proizvodnja dodatnih hiljadu pištolja ima za posljedicu smanjenje proizvodnje maslaca za tri tone. jedinica iznad broja jedinica koje se trenutno proizvode. nije moguće povećati proizvodnju jedne robe bez smanjenja najmanje jedne druge robe. već i da utvrdimo dva osnovna neefikasnosti. Ako bilo koji od faktora (rad. onda su u pitanju troškovi proizvodnje dodatne jedinice proizvoda. troškove svakog dodatnog dana boravka na moru poredimo sa koristima koje ćemo imati od produženog boravka. tj. U tom slučaju. može se konsideracija proširiti i na zadovoljavanje ukupnih ljudskih potreba. na osnovu upoređivanja potrebnihdodatnih resursa i dodatnih efekata koji proizilaze iz upotrebe dodatnih resursa. Drugi uzrok neefikasnosti je neiskorištenost ukupnih raspoloživih faktora proizvodnje. ustvari monogo jednostavnija nego odluka o njenom karakteru. Jedan od mogućih izvora je slaba shema i organizacija podjele rada. U tom slučaju te tri tone neproizvedenog maslaca nam predstavljaju oportunitetni trošak. kvalitetu i intenzitetu. uz date resurse i tehnologiju. Ako se radi o marginalnim troškovima proizvodnje. uz date resurse i tehnologiju. Razmatranje dodatnih efekata neznatnog povećanja ili smanjivanja ekonomske aktivnosti predstavlja donošenje odluka na osnovu marginalnih (graničnih) troškova i marginalnih (graničnih) koristi. proizvodnja će se naći ispod krive proizvodnih mogućnosti. nije moguće povećati blagostanje jedne osobe bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe. Ekonomska aktivnost je u cjelini racionalno organizovana ako i samo ako. Ako se 1 . Marginalna analiza/sinteza Odluka da li uopšte obavljati ili neobavljati određenu ekonomsku aktivnost je. Prilikom odlaska na godišnji odmor jedna od bitnih odluka je dužina boravka (npr. 3. na moru). U ekonomskom smislu to znači donošenje odluka o povećanju ili smanjenju ekonomske aktivnosti.

koje nam omogućavaju njihovo postizanje. Aktivnosti firme ograničene su tehnologijom koja omogućava transformaciju sirovina i repromaterijala u gotove proizvode. podrazumijevaju maksimiziranje ili minimiziranje nečega. Firme nastoje da maksimiziraju profit. ekonomske odluke se uvijek suočavaju sa ograničenjima. po definiciji.1. Bit poduzetništva je u nemiru. To je način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što. uz dati dohodak.radi o marginalnim koristima. Poduzetništvo Poduzetništvo je spremnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita. stalnom traženju novih ideja. pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti. maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju. 1 . 4. ali mu neki autori proširuju važenje i na velike organizacije. Aktivnosti potrošača u zadovoljavanu potreba ograničene su njihovim dohotkom. Uvjeti za razvoj poduzetništva: • Postojanje privatnog vlasništva • Slobodna sredstva • Tržište • Konkurencija Ekonomski ciljevi. Uz ciljeve i alternativne aktivnosti u njihovom ostvarivanju. onda je u pitanju dobit koju bi ostvarili od prodaje dodatnie jedinice proizvoda. kako i za koga stvoriti i na tržištu realizirazi ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stjecanja dobiti. i firme i potrošači nastoje minimizirati troškove maksimiziranja. Pri tome. 4. Često se pojam poduzetništvo povezuje sa upravljanjem malim poduzećima. U ostvarivanju ciljeva uvijek imamo izbor između dvije ili više alternativnih aktivnosti. potrošači nastoje da maksimiziraju zadovoljenje svojih potreba.

Donošenje ekonomskih odluka koje uključuje istraživanje i iznalaženje dodatnih načina ili inoviranje već poznatih načina njihovog ostvarivanja. Transakcioni troškovi su niski kada se razmjenjuju nespecifični proizvodi. Transakcioni troškovi/prinosi Transakcija je aktivnost ili skup aktivnosti koje je neophodno obaviti da bi određeni proizvod ili usluga prešli granice organizacionog sistema ili nekog njegovog dijela. te rizik i specifična sredstva). oporezivanja i regulatorne uloge države. 5. Transakcioni troškovi su kombinacija ljudskih faktora i faktora okruženja (nedovoljne informacije i ograničena racionalnost. izboru alternativnih načina njihovog ostvarivanja ili prilikom suočavanja sa ograničenjima. Teorija transakcionih troškova 1 . Transakcioni troškovi su uslovi koji onemogućavaju tržište da svoju funkciju obavlja efikasno za sve subjekte: troškovi pregovaranja. I obrnuto. nadgledanja i upravljanja transakcijama. ljudi nastoje da iznalaze dodatne načine ostvarivanja ekonomskih ciljeva i/ili da otklanjaju ograničenja koja ima otežavaju njihovo postizanje. Ovim pojmom se označavaju različiti uslovi koji onemogučavaju da tržište obavlja svoju funkciju perfektno: troškovi sticanja informacija. oportunizam i mali broj partnera. troškovi pregovaranja i ugovaranja. Dapače. a ciljevi preduzeća su minimiziranje transakcionih troškova i birokratskih troškova preduzeća.1.U utvrđivanju ekonomskih ciljeva. 5. kada je zadovoljavajuća informisanost i kada postoji veći broj partnera za poslovanje. ljudi nisu pasivni. Transakcije u preduzeću su opterećene birokratskim troškovima. Troškovi vezani za te aktivnosti nazivaju se transakcioni troškovi (troškovi prelaza). prevaizilaženje ograničenja ili eksperimentisanje novih ciljeva čini bit poduzetništva. otkrivanje novih mogućnosti.

Rezultat toga su formalni odnosi: zajednička ulaganja.ali ih ne čini besplatnim. čime se dio dohotka. sistem cijena čini jeftinijim proces prenošenja informacija. Cilj preduzeća je optimizirati zbir transakcionih i birokratskih troškova. Smanjenjem transakcionih troškova povećavaju se birokratski troškovi. preduzeća teže postići veći stepen kontrole nad poslovnim vezama koje uspostavljaju sa drugim preduzećima.) • • Troškovi pregovaranja i ugovaranja (ograničavajući faktor za realizaciju obostrano korisnih transakcija) Troškovi po osnovu oporezivanja i regulatorne uloge države (kapitalni dobici –razlika između prihoda od prodaje imovine i izdataka za tu imovinu pilikom kupovine . jedino ako su visoki transakcioni troskovi neformalnog poslovanja. oduzima prodavcu.su predmet oporezivanja. kada su uštede u transakcionim troškovima veće od povećanja birokratskih troškova.) 1 . tj.Kada su viši transakcioni troškovi. U grupu transakcionih troškova spadaju: • Troškovi sticanja informacija (najznačajniji oblik transakcionih troškova. Oblici povezivanja koji istodobno umanjuju transakcione i birokratske troškove su outsourcing (podugovaranje) i franšizing. Jedno preduzeće treba koristiti formalne mehanizme upravljanja okruženjem. spajanje drugih preduzeća.

wikipedia. Literatura  Skripta „Osnove ekonomije“  www.ba  http://amerbalic.ba 1 .wikipedia.blogger.unze.bs.org  www.6.ef.org  www.hr.

 1 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful