UNIVERZITET “VITEZ” TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT

Osnovni principi ekonomije
Alma Pecar 12/17/2010

Predmet: Osnove ekonomije Profesor: Prof. dr. Nikola Grabovac Asistent: Mr. Jamila Jaganjac

Funkcija proizvodnih mogućnosti 2. Marginalna analiza/sinteza 4. Efikasnost/učinkovitost 2.1.1. Teorija transakcionih troškova 6. Transakcioni trošovi/prinosi 5. Uvjeti za razvoj poduzetništva 5. Poduzetništvo 4.1. Primjer 3.2. Literatura 1 .Sadržaj 1. Osnovni principi ekonomije 2.

ekonomija uvijek slijedi isti način logičkog promišljanja. Efikasnost/učinkovitost Efikasnost je jedan od osnovnih koncepata ekonomije. a da pritom ne smanji proizvodnju drugog dobra. koji čine osnovu ekonomskog načina razmišljanja i omogućavaju da ekonomija. Rad koji se koristi za pružanje usluga obrazovanja ne može se istovremeno koristiti za proizvodnju druge robe ili usluge.1. ostaje nam manje vremena za druge aktivnosti. 2. U svijetu ograničenih resursa sve želje ne mogu biti zadovoljene. ponuda i tražnja novca. Efikasniji rad omogućava nam da. Transakcioni troškovi/prinosi. Ti principi su: 1. može nam manje ostati za večeru. Poduzetništvo 4. Osnovni principi ekonomije Ekonomija proučava veliki broj fenomena. Ekonomija proučava efikasnost. porezi i javne financije. Marginalana analiza/sinteza 3. ali kratkoročno to znači odricanje. Efikasna privreda nalazi se na granici proizvodnih mogućnosti. nezaposlenost. međunarodnu ekonomiju. kao što su tržsne cijene. ekonomski razvoj i sl. napora ili gubitaka. Ako više potrošimo na ručak. a predstavlja ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom troškova. Proučavanje svakog od ovih fenomena zahtjeva poseban pristup i primjenu posebnih metoda. U svijetu ograničenosti stalno se nalazimo u situaciji izbora između različitih međusobno zamjenjivih ciljeva. Obrazovanje uključuje razmjenjivost ekonomskih vrijednosti i na nivou društvene zajedice. Efikasnost/učinkovitost 2. jer uvijek proučava neku vrstu ograničenosti. bez obzira na karakter pitanja koja proučava. bez obzira na broj i različitost tih fenomena. u skladu sa izborom. uvijek ostaje jedinstvena nauka. Sticanje univerzitetske diplome će nam dugoročno omogućiti bolji standard života. manji broj želja će ostati nesispunjen. Ako želimo da zaradimo više novca. predstavlja jedinstvenu cjelinu i počiva na univerzalnim principima. proizodimo sve više dobara bez napornijeg rada ili imamo više slobodnog vremena bez odricanja od materijalnih dobara. U uvjetima 1 . Međutim. a efikasnost proizvodnje nastaje kada društvo ne može povećati proizvodnju jednoga dobra. ali ako djelujemo efikasnije.

Ekonomija zemlje može proizvoditi efikasno. Pošto ova ekonomija posluje na svojoj granici proizvodnih mogućnosti ne postoji mogućnost da proizvedemo više maslaca bez toga da smanjimo proizvodnju pištolja i obratno. granica se može dostići. 2. maslac i pištolje.konstantnosti prirodnih resursa. „količina“ obrazovanja izražena u broju studenata koji diplomiraju u jednoj školskoj godini je ipak ograničena. Ta grafička ilustracija je funkcija proizvodnih mogućnosti. Odnos „proizvodnje“ diplomiranih studenata i druge robe/usluga može se predstaviti i grafički. 2. Može se poslovati unutar granice. kapitala i uz datu tehnologiju. ali ekonomija ne može nikada izaći izvan njenih okvira. Funkcija proizvodnih mogućnosti Granicu proizvodnih mogućnosti smo dostigli kada nam ekonomija posluje maksimalno efikasno i to do te mjere da ne možemo proizvoditi više jednog dobra bez da smanjimo proizvodnju drugog dobra. Pri maksimalnoj efikasnosti resursi se ne rasipaju i radi se s punim kapacitetima. Primjer Klasičan primjer granice proizvodnih mogućnosti nam prikazuje pojednostavljenu ekonomiju koja proizvodi samo dva dobra. ali da neefikasna bude alokacija dobara i da zbog toga ekonomija bude pomjerena unutar spomenute granice. Tabelarni prikaz Maslac (u tonama) 15 12 9 6 3 0 Grafički prikaz Pištolji (u hiljadama) 0 1 2 3 4 5 1 .2.1. rada.

već i da utvrdimo dva osnovna neefikasnosti. kapital i prirodni resursi) nisu u potpunosti iskorišteni. Funkcija proizvodnih mogućnosti ne pomaže nam samo da definiramo pojam efikasnosti. troškove svakog dodatnog dana boravka na moru poredimo sa koristima koje ćemo imati od produženog boravka. Razmatranje dodatnih efekata neznatnog povećanja ili smanjivanja ekonomske aktivnosti predstavlja donošenje odluka na osnovu marginalnih (graničnih) troškova i marginalnih (graničnih) koristi. 3. Ako bilo koji od faktora (rad. Ako se 1 . nije moguće povećati blagostanje jedne osobe bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe. Proizvodnja je efikasna ako i samo ako. kvalitetu i intenzitetu. uz date resurse i tehnologiju. onda su u pitanju troškovi proizvodnje dodatne jedinice proizvoda. odnosno trošak propuštene prilike. Analizom efikasnosti u kontekstu proizvodnje robe i usluga. ustvari monogo jednostavnija nego odluka o njenom karakteru. Marginalna analiza/sinteza Odluka da li uopšte obavljati ili neobavljati određenu ekonomsku aktivnost je. Prilikom odlaska na godišnji odmor jedna od bitnih odluka je dužina boravka (npr. U tom slučaju te tri tone neproizvedenog maslaca nam predstavljaju oportunitetni trošak. Samo neki pojedinci troše vrijeme na donošenje odluke da li će raditi ili ne raditi.U tabeli vidimo da proizvodnja dodatnih hiljadu pištolja ima za posljedicu smanjenje proizvodnje maslaca za tri tone. Ako se radi o marginalnim troškovima proizvodnje. nije moguće povećati proizvodnju jedne robe bez smanjenja najmanje jedne druge robe. Jedan od mogućih izvora je slaba shema i organizacija podjele rada. jedinica iznad broja jedinica koje se trenutno proizvode. U tom slučaju. na moru). može se konsideracija proširiti i na zadovoljavanje ukupnih ljudskih potreba. na osnovu upoređivanja potrebnihdodatnih resursa i dodatnih efekata koji proizilaze iz upotrebe dodatnih resursa. uz date resurse i tehnologiju. tj. proizvodnja će se naći ispod krive proizvodnih mogućnosti. Ekonomska aktivnost je u cjelini racionalno organizovana ako i samo ako. Drugi uzrok neefikasnosti je neiskorištenost ukupnih raspoloživih faktora proizvodnje. U ekonomskom smislu to znači donošenje odluka o povećanju ili smanjenju ekonomske aktivnosti. Većina jednostavno mora raditi.

podrazumijevaju maksimiziranje ili minimiziranje nečega. onda je u pitanju dobit koju bi ostvarili od prodaje dodatnie jedinice proizvoda. pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti. Firme nastoje da maksimiziraju profit. Aktivnosti potrošača u zadovoljavanu potreba ograničene su njihovim dohotkom. 1 . i firme i potrošači nastoje minimizirati troškove maksimiziranja. kako i za koga stvoriti i na tržištu realizirazi ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stjecanja dobiti. stalnom traženju novih ideja. To je način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što. Uvjeti za razvoj poduzetništva: • Postojanje privatnog vlasništva • Slobodna sredstva • Tržište • Konkurencija Ekonomski ciljevi. U ostvarivanju ciljeva uvijek imamo izbor između dvije ili više alternativnih aktivnosti. koje nam omogućavaju njihovo postizanje. Često se pojam poduzetništvo povezuje sa upravljanjem malim poduzećima. 4. Pri tome. ali mu neki autori proširuju važenje i na velike organizacije. potrošači nastoje da maksimiziraju zadovoljenje svojih potreba. Uz ciljeve i alternativne aktivnosti u njihovom ostvarivanju.radi o marginalnim koristima. Poduzetništvo Poduzetništvo je spremnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita. uz dati dohodak. 4. po definiciji. Bit poduzetništva je u nemiru. maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju. ekonomske odluke se uvijek suočavaju sa ograničenjima. Aktivnosti firme ograničene su tehnologijom koja omogućava transformaciju sirovina i repromaterijala u gotove proizvode.1.

ljudi nisu pasivni. Transakcioni troškovi/prinosi Transakcija je aktivnost ili skup aktivnosti koje je neophodno obaviti da bi određeni proizvod ili usluga prešli granice organizacionog sistema ili nekog njegovog dijela. prevaizilaženje ograničenja ili eksperimentisanje novih ciljeva čini bit poduzetništva. Ovim pojmom se označavaju različiti uslovi koji onemogučavaju da tržište obavlja svoju funkciju perfektno: troškovi sticanja informacija. oportunizam i mali broj partnera. Transakcije u preduzeću su opterećene birokratskim troškovima. I obrnuto. oporezivanja i regulatorne uloge države. te rizik i specifična sredstva). Dapače.U utvrđivanju ekonomskih ciljeva. ljudi nastoje da iznalaze dodatne načine ostvarivanja ekonomskih ciljeva i/ili da otklanjaju ograničenja koja ima otežavaju njihovo postizanje. 5. a ciljevi preduzeća su minimiziranje transakcionih troškova i birokratskih troškova preduzeća. Troškovi vezani za te aktivnosti nazivaju se transakcioni troškovi (troškovi prelaza). Transakcioni troškovi su kombinacija ljudskih faktora i faktora okruženja (nedovoljne informacije i ograničena racionalnost. Teorija transakcionih troškova 1 . nadgledanja i upravljanja transakcijama. otkrivanje novih mogućnosti. kada je zadovoljavajuća informisanost i kada postoji veći broj partnera za poslovanje.1. 5. Transakcioni troškovi su niski kada se razmjenjuju nespecifični proizvodi. Donošenje ekonomskih odluka koje uključuje istraživanje i iznalaženje dodatnih načina ili inoviranje već poznatih načina njihovog ostvarivanja. Transakcioni troškovi su uslovi koji onemogućavaju tržište da svoju funkciju obavlja efikasno za sve subjekte: troškovi pregovaranja. izboru alternativnih načina njihovog ostvarivanja ili prilikom suočavanja sa ograničenjima. troškovi pregovaranja i ugovaranja.

Jedno preduzeće treba koristiti formalne mehanizme upravljanja okruženjem. spajanje drugih preduzeća.su predmet oporezivanja. sistem cijena čini jeftinijim proces prenošenja informacija.Kada su viši transakcioni troškovi. Smanjenjem transakcionih troškova povećavaju se birokratski troškovi. Rezultat toga su formalni odnosi: zajednička ulaganja. čime se dio dohotka. oduzima prodavcu. jedino ako su visoki transakcioni troskovi neformalnog poslovanja. Oblici povezivanja koji istodobno umanjuju transakcione i birokratske troškove su outsourcing (podugovaranje) i franšizing. tj. preduzeća teže postići veći stepen kontrole nad poslovnim vezama koje uspostavljaju sa drugim preduzećima.ali ih ne čini besplatnim. U grupu transakcionih troškova spadaju: • Troškovi sticanja informacija (najznačajniji oblik transakcionih troškova. kada su uštede u transakcionim troškovima veće od povećanja birokratskih troškova.) 1 .) • • Troškovi pregovaranja i ugovaranja (ograničavajući faktor za realizaciju obostrano korisnih transakcija) Troškovi po osnovu oporezivanja i regulatorne uloge države (kapitalni dobici –razlika između prihoda od prodaje imovine i izdataka za tu imovinu pilikom kupovine . Cilj preduzeća je optimizirati zbir transakcionih i birokratskih troškova.

bs.wikipedia.ef.org  www.6.org  www.ba 1 .ba  http://amerbalic.blogger.wikipedia.unze. Literatura  Skripta „Osnove ekonomije“  www.hr.

 1 .