UNIVERZITET “VITEZ” TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT

Osnovni principi ekonomije
Alma Pecar 12/17/2010

Predmet: Osnove ekonomije Profesor: Prof. dr. Nikola Grabovac Asistent: Mr. Jamila Jaganjac

Marginalna analiza/sinteza 4. Teorija transakcionih troškova 6. Efikasnost/učinkovitost 2.Sadržaj 1. Poduzetništvo 4. Primjer 3. Funkcija proizvodnih mogućnosti 2. Literatura 1 . Transakcioni trošovi/prinosi 5.2. Uvjeti za razvoj poduzetništva 5.1.1.1. Osnovni principi ekonomije 2.

ekonomija uvijek slijedi isti način logičkog promišljanja. Efikasnost/učinkovitost 2. Sticanje univerzitetske diplome će nam dugoročno omogućiti bolji standard života. Proučavanje svakog od ovih fenomena zahtjeva poseban pristup i primjenu posebnih metoda. uvijek ostaje jedinstvena nauka. Rad koji se koristi za pružanje usluga obrazovanja ne može se istovremeno koristiti za proizvodnju druge robe ili usluge. u skladu sa izborom. ostaje nam manje vremena za druge aktivnosti. Ekonomija proučava efikasnost.1. može nam manje ostati za večeru. U svijetu ograničenih resursa sve želje ne mogu biti zadovoljene. bez obzira na broj i različitost tih fenomena. nezaposlenost. U svijetu ograničenosti stalno se nalazimo u situaciji izbora između različitih međusobno zamjenjivih ciljeva. predstavlja jedinstvenu cjelinu i počiva na univerzalnim principima. koji čine osnovu ekonomskog načina razmišljanja i omogućavaju da ekonomija. ali ako djelujemo efikasnije. Ako više potrošimo na ručak. Obrazovanje uključuje razmjenjivost ekonomskih vrijednosti i na nivou društvene zajedice. a efikasnost proizvodnje nastaje kada društvo ne može povećati proizvodnju jednoga dobra. porezi i javne financije. Efikasna privreda nalazi se na granici proizvodnih mogućnosti. Međutim. Poduzetništvo 4. Efikasnost/učinkovitost Efikasnost je jedan od osnovnih koncepata ekonomije. ekonomski razvoj i sl. ponuda i tražnja novca. Efikasniji rad omogućava nam da. Ti principi su: 1. Ako želimo da zaradimo više novca. bez obzira na karakter pitanja koja proučava. međunarodnu ekonomiju. a predstavlja ostvarivanje nekog ekonomskog cilja sa minimumom troškova. Marginalana analiza/sinteza 3. ali kratkoročno to znači odricanje. jer uvijek proučava neku vrstu ograničenosti. 2. U uvjetima 1 . kao što su tržsne cijene. napora ili gubitaka. manji broj želja će ostati nesispunjen. Osnovni principi ekonomije Ekonomija proučava veliki broj fenomena. proizodimo sve više dobara bez napornijeg rada ili imamo više slobodnog vremena bez odricanja od materijalnih dobara. Transakcioni troškovi/prinosi. a da pritom ne smanji proizvodnju drugog dobra.

Ta grafička ilustracija je funkcija proizvodnih mogućnosti. Odnos „proizvodnje“ diplomiranih studenata i druge robe/usluga može se predstaviti i grafički. Primjer Klasičan primjer granice proizvodnih mogućnosti nam prikazuje pojednostavljenu ekonomiju koja proizvodi samo dva dobra. „količina“ obrazovanja izražena u broju studenata koji diplomiraju u jednoj školskoj godini je ipak ograničena. Ekonomija zemlje može proizvoditi efikasno. rada. ali ekonomija ne može nikada izaći izvan njenih okvira.1. granica se može dostići. Pri maksimalnoj efikasnosti resursi se ne rasipaju i radi se s punim kapacitetima. 2. Tabelarni prikaz Maslac (u tonama) 15 12 9 6 3 0 Grafički prikaz Pištolji (u hiljadama) 0 1 2 3 4 5 1 .konstantnosti prirodnih resursa. ali da neefikasna bude alokacija dobara i da zbog toga ekonomija bude pomjerena unutar spomenute granice. Funkcija proizvodnih mogućnosti Granicu proizvodnih mogućnosti smo dostigli kada nam ekonomija posluje maksimalno efikasno i to do te mjere da ne možemo proizvoditi više jednog dobra bez da smanjimo proizvodnju drugog dobra. Može se poslovati unutar granice. Pošto ova ekonomija posluje na svojoj granici proizvodnih mogućnosti ne postoji mogućnost da proizvedemo više maslaca bez toga da smanjimo proizvodnju pištolja i obratno.2. maslac i pištolje. 2. kapitala i uz datu tehnologiju.

već i da utvrdimo dva osnovna neefikasnosti. kvalitetu i intenzitetu. može se konsideracija proširiti i na zadovoljavanje ukupnih ljudskih potreba. Prilikom odlaska na godišnji odmor jedna od bitnih odluka je dužina boravka (npr. Većina jednostavno mora raditi. Ako se radi o marginalnim troškovima proizvodnje. tj. Drugi uzrok neefikasnosti je neiskorištenost ukupnih raspoloživih faktora proizvodnje. nije moguće povećati blagostanje jedne osobe bez smanjenja blagostanja najmanje jedne druge osobe. Funkcija proizvodnih mogućnosti ne pomaže nam samo da definiramo pojam efikasnosti. nije moguće povećati proizvodnju jedne robe bez smanjenja najmanje jedne druge robe. Samo neki pojedinci troše vrijeme na donošenje odluke da li će raditi ili ne raditi. kapital i prirodni resursi) nisu u potpunosti iskorišteni. Analizom efikasnosti u kontekstu proizvodnje robe i usluga. odnosno trošak propuštene prilike. Proizvodnja je efikasna ako i samo ako. Ako bilo koji od faktora (rad. Jedan od mogućih izvora je slaba shema i organizacija podjele rada. ustvari monogo jednostavnija nego odluka o njenom karakteru. na osnovu upoređivanja potrebnihdodatnih resursa i dodatnih efekata koji proizilaze iz upotrebe dodatnih resursa. onda su u pitanju troškovi proizvodnje dodatne jedinice proizvoda. Razmatranje dodatnih efekata neznatnog povećanja ili smanjivanja ekonomske aktivnosti predstavlja donošenje odluka na osnovu marginalnih (graničnih) troškova i marginalnih (graničnih) koristi. troškove svakog dodatnog dana boravka na moru poredimo sa koristima koje ćemo imati od produženog boravka. uz date resurse i tehnologiju. Ako se 1 . uz date resurse i tehnologiju. jedinica iznad broja jedinica koje se trenutno proizvode. 3. Ekonomska aktivnost je u cjelini racionalno organizovana ako i samo ako. U ekonomskom smislu to znači donošenje odluka o povećanju ili smanjenju ekonomske aktivnosti. Marginalna analiza/sinteza Odluka da li uopšte obavljati ili neobavljati određenu ekonomsku aktivnost je. proizvodnja će se naći ispod krive proizvodnih mogućnosti. na moru).U tabeli vidimo da proizvodnja dodatnih hiljadu pištolja ima za posljedicu smanjenje proizvodnje maslaca za tri tone. U tom slučaju. U tom slučaju te tri tone neproizvedenog maslaca nam predstavljaju oportunitetni trošak.

ekonomske odluke se uvijek suočavaju sa ograničenjima. maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju. Uz ciljeve i alternativne aktivnosti u njihovom ostvarivanju.radi o marginalnim koristima. po definiciji. Aktivnosti firme ograničene su tehnologijom koja omogućava transformaciju sirovina i repromaterijala u gotove proizvode. Poduzetništvo Poduzetništvo je spremnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita. onda je u pitanju dobit koju bi ostvarili od prodaje dodatnie jedinice proizvoda. Bit poduzetništva je u nemiru. 1 . stalnom traženju novih ideja. 4. Firme nastoje da maksimiziraju profit. potrošači nastoje da maksimiziraju zadovoljenje svojih potreba. pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti. uz dati dohodak. i firme i potrošači nastoje minimizirati troškove maksimiziranja. podrazumijevaju maksimiziranje ili minimiziranje nečega.1. 4. koje nam omogućavaju njihovo postizanje. kako i za koga stvoriti i na tržištu realizirazi ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stjecanja dobiti. To je način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što. Aktivnosti potrošača u zadovoljavanu potreba ograničene su njihovim dohotkom. U ostvarivanju ciljeva uvijek imamo izbor između dvije ili više alternativnih aktivnosti. ali mu neki autori proširuju važenje i na velike organizacije. Uvjeti za razvoj poduzetništva: • Postojanje privatnog vlasništva • Slobodna sredstva • Tržište • Konkurencija Ekonomski ciljevi. Pri tome. Često se pojam poduzetništvo povezuje sa upravljanjem malim poduzećima.

Transakcioni troškovi su uslovi koji onemogućavaju tržište da svoju funkciju obavlja efikasno za sve subjekte: troškovi pregovaranja.1. troškovi pregovaranja i ugovaranja. Donošenje ekonomskih odluka koje uključuje istraživanje i iznalaženje dodatnih načina ili inoviranje već poznatih načina njihovog ostvarivanja. Troškovi vezani za te aktivnosti nazivaju se transakcioni troškovi (troškovi prelaza). Dapače. 5. nadgledanja i upravljanja transakcijama. oportunizam i mali broj partnera. 5. Transakcioni troškovi su niski kada se razmjenjuju nespecifični proizvodi. te rizik i specifična sredstva). Transakcije u preduzeću su opterećene birokratskim troškovima.U utvrđivanju ekonomskih ciljeva. Transakcioni troškovi/prinosi Transakcija je aktivnost ili skup aktivnosti koje je neophodno obaviti da bi određeni proizvod ili usluga prešli granice organizacionog sistema ili nekog njegovog dijela. izboru alternativnih načina njihovog ostvarivanja ili prilikom suočavanja sa ograničenjima. ljudi nastoje da iznalaze dodatne načine ostvarivanja ekonomskih ciljeva i/ili da otklanjaju ograničenja koja ima otežavaju njihovo postizanje. a ciljevi preduzeća su minimiziranje transakcionih troškova i birokratskih troškova preduzeća. oporezivanja i regulatorne uloge države. prevaizilaženje ograničenja ili eksperimentisanje novih ciljeva čini bit poduzetništva. Ovim pojmom se označavaju različiti uslovi koji onemogučavaju da tržište obavlja svoju funkciju perfektno: troškovi sticanja informacija. kada je zadovoljavajuća informisanost i kada postoji veći broj partnera za poslovanje. Transakcioni troškovi su kombinacija ljudskih faktora i faktora okruženja (nedovoljne informacije i ograničena racionalnost. Teorija transakcionih troškova 1 . I obrnuto. ljudi nisu pasivni. otkrivanje novih mogućnosti.

Jedno preduzeće treba koristiti formalne mehanizme upravljanja okruženjem. Rezultat toga su formalni odnosi: zajednička ulaganja.su predmet oporezivanja. oduzima prodavcu. sistem cijena čini jeftinijim proces prenošenja informacija. tj. preduzeća teže postići veći stepen kontrole nad poslovnim vezama koje uspostavljaju sa drugim preduzećima.) • • Troškovi pregovaranja i ugovaranja (ograničavajući faktor za realizaciju obostrano korisnih transakcija) Troškovi po osnovu oporezivanja i regulatorne uloge države (kapitalni dobici –razlika između prihoda od prodaje imovine i izdataka za tu imovinu pilikom kupovine .ali ih ne čini besplatnim. kada su uštede u transakcionim troškovima veće od povećanja birokratskih troškova. čime se dio dohotka. Cilj preduzeća je optimizirati zbir transakcionih i birokratskih troškova.Kada su viši transakcioni troškovi. spajanje drugih preduzeća. Smanjenjem transakcionih troškova povećavaju se birokratski troškovi. jedino ako su visoki transakcioni troskovi neformalnog poslovanja. Oblici povezivanja koji istodobno umanjuju transakcione i birokratske troškove su outsourcing (podugovaranje) i franšizing.) 1 . U grupu transakcionih troškova spadaju: • Troškovi sticanja informacija (najznačajniji oblik transakcionih troškova.

org  www.bs.wikipedia.blogger.6. Literatura  Skripta „Osnove ekonomije“  www.ba 1 .unze.ba  http://amerbalic.org  www.hr.ef.wikipedia.

 1 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful