Professional Documents
Culture Documents
com LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM LINEARNE JEDNAINE Pod linearnom jednainom po x podrazumevamo svaku jednainu sa nepoznatom x koja se ekvivalentnim transformacijama svodi na jednainu oblika:
ax = b
gde su a i b dati realni brojevi. Reenje ove jednaine je svaki realan broj x0 za koji vai: ax0 = b Ako nam posle reavanja ostane jednaina veeg stepena (drugog, treeg ) onda nju probamo da rastavimo na inioce i koristimo:
A B = 0
A B C = 0
A=0
ili
B=0
A = 0 ili B = 0 ili C = 0
a = 0, b 0
a=b=0
www.matematiranje.com
Kako reavati jednainu? - Prvo se oslobodimo razlomaka (ako ih ima) tako to celu jednainu pomnoimo sa NZS - Onda se oslobodimo zagrada (ako ih ima) mnoei svaki sa svakim. - Nepoznate prebacimo na jednu a poznate na drugu stranu znaka jednakosti ( =). (PAZI: prilikom prelaska sa jedne na drugu stranu menja se znak) - sredimo obe strane (oduzmemo i saberemo) i dobijemo a x = b - Izrazimo nepoznatu x =
b a
VANO: Ako negde vrimo skraivanje moramo voditi rauna da taj izraz koji kratimo mora biti razliit od nule. U suprotnom se moe desiti apsurdna situacija. x2 Primer: Reiti jednainu: =0 x xx Ako skratimo =0 x=0 ? x Ne smemo skratiti jer je uslov x 0 .
Nema razlomaka i zagrada tako da odmah prebacujemo nepoznate na jednu a poznate na drugu stranu.
9 2 x = 5x + 2 2 x 5 x = +2 9 7 x = 7 7 x= 7 x =1
Reenje:
najpre se oslobodimo zagrada ( svaki sa svakim mnoimo) nepoznate na levu a poznate na desnu stranu prebacimo sredimo obe strane
izrazimo nepoznatu
3. Reiti jednainu:
y5 2y 3 6y + 5 +2= 7 2 14
Reenje:
Ovde najpre moramo da se oslobodimo razlomaka a to emo uraditi tako to celu jednainu pomnoimo sa najmanjim zajednikim sadraocem za 7, 2 i 14 a to je oigledno 14. Kad niste sigurni koliki je NZS napamet nadjite ga na stranu 7, 2, 14 2 7, 1, 7 7 1, 1
14
2( y 5) + 28 = 7(2 y 3) 1(6 y + 5)
gde su a i b realni brojevi. Linearne nejednaine reavamo slino kao i jednaine koristei ekvivalentne transformacije. Vano je rei da
se smer nejednakosti menja kada celu jednainu mnoimo (ili delimo) negativnim brojem. Primer:
Naravno i ovde se moe deliti da nejednaina ima reenja, nema reenja ili ih pak ima beskonano mnogo (u zavisnosti u kom skupu brojeva posmatramo datu nejednainu) Evo jo par primera:
1) Rei nejednainu: 3( x 2) + 9 x < 2( x + 3) + 8
Uvek je problem : kako zapisati skup reenja? 2 x < 2 } a ako je potrebno to predstaviti i na brojevnoj Moemo zapisati {x R 9 pravoj:
2 x ,2 9
Pazi: () Kod + i uvek idu male zagrade Kod znakova < i > male zagrade i prazan krui Kod < , > idu srednje zagrade [ ] i pun krui Male zagrade nam govore da ti brojevi nisu u skupu reenja, dok [,] govore da su i ti brojevi u reenju.
2a + 1 3a 2 1 3 2
2a + 1 3a 2 1 celu nejednainu pomnoimo sa 6 (NZS za 3 i 2) 3 2 2(2a + 1) 3(3a 2) 6 4a + 2 9a + 6 6 4 a 9 a 6 2 6 5a 14 pazi: delimo sa (-5) pa se znak okree
www.matematiranje.com 14 a 5 4 a +2 5
U skupu R su reenja
4 a , 2 5
PAZI: Dan nam recimo trae reenja u skupu N (prirodni brojevi), onda bi to bili samo brojevi {1,2}
3) Reiti nejednaine:
( A > 0, B > 0) ili ( A < 0, B < 0) ( A > 0, B < 0) ili ( A < 0, B > 0)
A >0 i B A <0 B
a) ( x 1) ( x 4) > 0 13 1 3 2 2
A B
x (4, )
x (,1)
6
b) ( x + 3) ( x 5) 0 1 3 1 3 2 2
A B
( x + 3 0, x 5 0) ili ( x 3, x 5) ili
( x + 3 0, x 5 0) ( x 3, x 5)
prazan skup