P. 1
samoodrživo domaćinstvo_stručnjak za vrt

samoodrživo domaćinstvo_stručnjak za vrt

5.0

|Views: 14,760|Likes:
Published by dharmalutalica
.
.

More info:

Published by: dharmalutalica on Aug 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/17/2015

pdf

text

original

Nezaobilazni vedic u planiranju i stvaranju sarnoodrzivog i energetski ucinkovitog domacinstva

• Samoodrziva ,kuca • Voda iz vlastitog izvora • Energija iz vlastitog izvora • Stednjaci na drva • Solami kolektori • Turbine na vjetar • Geotermalno grijanje • Vodene turbine • Izolacija kuee • Recikliranje otpada • Organski uzgoj hrane • Uzgoj domaelh iivotinja • Uzgoj pcela • Izrada zimnice • Proizvodnja vina • Izrada sapuna i svijeca

:1

A & G Bridgewater

vaslov izvomika: THE SELF-SUFFICI NCY Sva se prava prfdrZavaju. ijedan dro ave knjlge niJeuopus eno umnazau. oren itl na biro ·.oJInaCin, elcktronski. mChal1lCkl, totokcprranjem. prssnimavanjern iii drukcije. bez ::)n~thO-dllog pamenog odobrema nnsitelja prsve.

COpyrighi
1; New Holla nd Publishers IUKI Ltd 2006. ': Za Hrvatsko izdanJe Leo commerce d.o.o.. Rljeka '&MOODRL.IYO DOMACINSTIIO ... ednik: tcororco Marusic r "Pf8Veo; even Boric "i3~ladnlk: LEO COMMERCE d.o.o ~I eka, Dobrlse Cesa rica 32 ~el. 051/62.5-910 lJ nakladnika: Lecnamc Marusi6 Priprerna 1:8usak: Studio Publikuffi d.CI.O, ilIstnbuter za BiH:

2008,

Cip - K8IAlogtz~clJ-3 n PUtJllk8C1JI 5VEVCILISNA KNJ~iNIr.A RUEKA UDK 640.1 BRIOCE'NATER, Alan samocerzlvc correcmsrvo I Alan I Gil! Bridgewater: (priiE1\,oo Nevea Solie). ' RijOk"

..EO COMMERCE o.o.o,

Sanja tuka. Prlanska 1 Tel. +387 (0)51/345-160 GSM +387 10163/998-431

Nezaobilazni vodic u planiranju i stvaranju samoodriivog i energetskl ucinkovitog domaCinstva

LfClXommerce.2008
Pnlevod djela' The self·suffid~n-cy

'Iek. 04j200R
ISBN 97B-953-218 179-1

A. & G. Bridgewater

ISB'" 978-95J.218-l79-1

Sadrzaj
Predgovor autora 2 POCETAK Sto je to samoodriivost? Dobrobit od sa mood rzivosti Sagledajte svoje mogucnostl Projekt u gradu It Projekt na selu 3 4 6 8 10

11:1026098

Recikliranje Stednjaci i oecnice

vode 20 .22 24

UZGOJ ZIVOTINJA Uzgoj pilica Uzgoj patki Uzgoj gusaka Uzgoj koza 44 46 48 50 52 54 56 58

VLASTITI PROIZVODI Skladistenie hrane 60 Priprema dzemova 62

Solarni kolektori i Trombovi zidovi Solarne iii fotonaponske celije Turbine na vjetar Geotermalno grijanje Vodene tu rbine Pretvaraci i akumulatori Potpuna izolacija

Priprema chutneya 64 Susenje hrane Dimljenje hrane Proizvodnja piva Proizvodnja jabukovace Proizvodnja vina 66 68 70 72 74 76 77

26 28 30 32 33 34 36 38

llzgo] ovaca Uzgoj krava Uzgoj svinja Uzgoj pcela

l
r

IZVOf)ENJE PROJEKTA Samoodrztva gradska kuca Sarnoodrfiva seoska kuca 12 14

Izrada biljnog sapuna Izrada svijeca

II

vaseg dorna Recikliranje kucnog otpada Organski uzgo] povrca Organski uzgoj voca Uzgo] zacinskog bilja

Samcodrzivo malo gospodarstvo 16 Vlastita voda 18

40 42
RjeCnik 78 Kazato 79

Predgovor autora
Upozorcni smo. Znali smo da oneciscujemo
i trujemo

svoju okolinu, pa se ovo morale dogoditi. Nasa

jednom zelcna i bogata Majka Zemlja sada je bolesna, Bolest se ne skriva, njeni Iizicki simptorni vidljivi su svima. Zrak je zagaden, kolicine surna svakodnevno povecava, globalno zagrijavanje nczdravih se srnanjuju, ispustanje ugljicnog dioksida se

maze se osjctiti i izrnjerin, luana nam je pocela sadrzavari roliko

sasrojaka da nas cini bolesnima, ribe u moru ugiba]u, razine mora sc uzdizu, au klirni pocinje nudi uzbudljiva, dinamicna, prakricna i

vladati kaos. Dobra je vijcst da nam Filozofija sarnoodrzivosti realna rjesenja za problernc potrebno sarno raspravljati

koji se javljaju, kako bi zivjeli 11a laksi, Cisci i zeleniji nacin, Vise nije
0

problemi rna i tuz iti se kako je situacija toliko ozbiljna da je mogu rijesiti

sarno ani koji su na vlasti i irnaju moe. Filozofija sarnoodrzivosti ponovnom nudi prakricna i precizna rjesenja problema potpuno zivljenja koja ce pornoci od vanjske vodovodne, srrujne

ozivljavanju plancta. Zamislite dornacinstvo

neovisno

ili kanalizacijske

rnreze, cisru organsku hranu, svjez zrak, uzgoj vlastitih proizvoda,

vise vjezbanja, rnanjc

zagadenja, igru s djecom u okolini koja buja zivotom. Samoodrzivosr pionirski korak prema naprijed.

yam nudi srvaran i praktican

Mjere
U ovoj knjizi koriste se same jedinice rnetrlckog sustava.

GODISN]A

DOBA

Zbog globalnih, a rakoder i lokalnih vari jac ija u kl i rni i ternperarurarna, kroz ovu su knjigu savjeu dani u skladu , cetiri glavila godi<nja doba, svako [e od njih podijcljeno u "rano", "srcdinu' i "kasno" - naprirnjer "rano proljece", a

"sredina prnljcca", rc "kasno proljccc". Ovih 12 podjela
ujekom godine mogu se orprilike uskladiti i s podielama prerna mjesecima, ukoliko varn to vise odgovara,

Sto je to samoodrzlvost?

S

amOOdrZivostje ekoloski p~ihvatljiV naetn Zi.Vljenja koji ozn~cava
I

"?"
I

..
Sto sve
ukljucujf]c?

energetsku, prehrambenu

stambenu neovtsnost

. Ovo mozemo

pojednostavnlti.

~o sami uzgajate organsku hranu, uzgalate zivotinje, stedlte na potrosn]] struje i osilnih goriva (prirodni plin,. nafta i ugllen), pohranjujete svoje proizvode, te opeenlto orovodite dosta vremena radeci na zemlji, tada ste na dobrom putu da postanete eovisni i sposobni za samoodrzavan]e.

PITANJA

KOJA 51 TREBATE

POSTAVITI
Sljedeca

'Jzda stc rnastal: o tome da stvnrite sarnoodrzivo ~maCinstv(l, no kako cere idcjc prervoriri LI srvarnosr? -ta picanja pornoci cc yam u planiranju sarnoodrzivog ::....-otnog sula koji je u skladu s vasirn porrebama.

· ·ACIN ZIVOTA
Zxlitt: li da sc filozufijn samoodrzivosti u porpunosri ugradi vas nacin zivor» . ncsro STD cc utjccati na svc aspekte v3kg zivljcnja - iii iednostavno zelite promijcniri naholjc same neke aspekte svog djdovanja? • Ztlite Ii we prorn.cnc izvcsti velikom brzinorn ili mislirc da
1I

bi trehali lei. kalak po korak? • Aku ste s purrncrom - a to je od presudne vaznosti - da l i vas onion a u porpunosri podrzava? • Zarnislja«: Ii svoje ideal no rnjcsro za osnivanjc dornacinsrva u radu iii ua selu, :\(ozete li svo] san osrvariri osrajuci u svorn sadasnjern domu i unajrnljujuci pnljoprivredno zernlj.stc? Zelite li malo dornacinsrvo, na prirnjcr vclicine iii vccc, prcko jednog hektara? pola hcktara

A1a1a tuibin«

ntl

vicrsr psoizvcsi

ce

dovolino

clcktriine

enerj?ije

7..'1

osvjr:rlj.1.v:J.JIJt stamJ s j ili 4 spevscc sobr,

ENERGIJA
• Planiratc li posrari potpuno neovisni od clektricne, vodne iii plinskc mrcze? Hocete li se vracati u proslost j pokusati 2ivjeti bez siruje? Iii cere se okrcnun buducnosri i rraz.ri v.sokotchnoloska rjesenja> .' Hocerc li imari turhinu na vjctar? • Hocerc li irnari georerrnalnu stanicu? • Zelirc li 1I potpunosu izolirari svoj • Zelitc Ii se odreci svojcg sadasnieg drugog oblik a rranspona ili kupiti manje goriva? Hocere Ii sc vas dorn opskrbljivari imari bunar? dom? auiornobila II korisr nckog manji auromobil koji rros; voclom iz busotinc

Zelite Ii sc bavin organskim uzgojcrn? .' Zelue Ji posrari ekoloskt osvjcsren u svakorn poglcdu ta novanju, hranc, odjccc, vlasnisrva?

Zelitc li svo svo]c vrijcmc uloziti urad na samoodrzlvorn dornacinstvu iii cere jed an d.o radnog vrcrnena provcsri na uobicajcnorn poslu kako hi varn osigurao dodarnu zaradu? • Trcbaic li 1I porpunosu promijcniti svojc zanirnanje iii karijcru kako bi sc u poipunosu mogli uklopiri u filozofiju samondrztvnsn> Razmisljare Ii mozda 0 prodaji svojeg stana .Ii kucc 1I gradu, re preseljen]u 11 neko jcfrinijc podrucjc. kao na prirnjer 113 selo iii negdje 1I inozernsrvo? Mozctc li se udruziri s isrornisljcnicima - prijareljima, obirclji ili pripadnicirna neke komunc?

ili cere

ZIVOTINjE
• Zelite li drzati domace 7.ivotinje, kao na primjcr pilicc, svinjc .li pcele? • Ako necere imari dornace zivotinjc, cirne cere gnojiti zcrnlju? • Zdite Ii drzari domace zivorinje prvcnsrvcno xbog vlastite prehranc - jaja, mlijcko i meso - iii zelire prodavari viskovc? • [mate li dovoljno prostora za drzanjc ~ivolinja? • Ako sre odlucili drhti zivotinje (na primjcr kravu za mlijeko), jcStC li razmisljal! 0 poslovtrna vezanirn za ttl hranjcnjc, 24-s3rna briga 0 zivotinjama, rnuznja?

HRANA
• Teztrc Ii .radiciona.norn seoskom dornacinstvu, na prim)er s pilicirua za meso i jaja, kravsrna iii kozarna za meso, rnlijeko i sir i usjevima za prehranu dornacih zivocmja? • Jeste Ii vegctarija nac i ako jcsrc. kao ce to urjccari na vas novi zivotni stil? • TT nccle n se havi: i organskim uzgojcm?

-

• Hocere Ii pokusau hili potpuno
hranom?

ncovisni

II

srnislu porrcba za

Ima Ii je ; za
mene?

D
ENERGIJE

Obrobiti su toliko znacalne

da ce zaslgurno

utjecati na svakl aspekt vaseg konzervansa, pojacivaca

i:ivota. Jest cete kvaJitetniju hranu bez kemikalija,

okusa, umjetnih boja, herbicida iii pesticida. Bit cete vise uskladeni s prirodom. Koristit cete manje (neobnovljivih) fosilnih goriva. Smanjit ce yam se racuni za potrosnju energije, smanjit ce se i stres, te cete opcenito pocetl zivjeti zdravi]e, uzbudljivije, duhovno bogatije i zadovoljnije.

USTEDE

Sarno jcdan pogJed na nasc dornove pokazar ce nam da je vecina nas 11 najrnanju ruku rastrosna u smislu encTgije . svi zelirno vcce sranovc, vece auromobile. svc vccih smo apcrlra i svc mora hiti vece i vece . no, s d ruge srrane, 'to izgleda vrlo nelogicno, najveci dio cncrgije ko]u trosimo jc zapravo izgubljen. U svojim srannvima i zivorima cnergija narn curi na sve srrane, Ako
sarnondrzrvosti,

(~

E_N_E_R_G_E_T__SK__A_S_T_A_T_I_S_T_I_K_A
Ircskovi hladnjaka8~ ~ Zagrijavanje vode ~
14% ~

)

~'. ~

~

Zagruavarue i hladenje42%

pogledamo na samo jcdan aspekr a to je usrcdu novca, vise je ncgo ocigledno da jc moguce usrcdjeti

gomilll novca S31110 krpanjem nckoliko rupa iz koje nam cncrgija ncomerano curl. Ako pomno analiziramo svoje uoskovc - grijanjc, hladcnje, rasvjera, voda, srnece. prijcvoz i rako daljc - i sjctimo sc nckih principa sarnoodrzivosu, odmah je jasno cia bi, kako bi zdravi krcnuli naprijed, odrnah rrehali analiziran kolikc su nase srvarne porrebe
7."

Rasvjetai astali aparati 36''10 ~

\

I
potrebama.

?'

Troskavi za energlju razlikavat ce se U owsnostl 0 vasim Individualnim

cnergijorn i mo7.cmn Ii problem napasti odjednorn na ob]e frontc . inicijalne porrebe za cncrgijorn

• Izolacija - Svako kucanstvo trosi otprilike 42% svog energetskog budzeta na grijanje i hladenje. Ako znarno da se vecina ove energije izgubi i curi kroz razliclte dijelove kucne konstrukcije, mcguce je nacinit! ogrornne ustede samo pravilnorn izolacijom. • Turbine na vjetar . Svako kucanstvo trosi otprilike 36% svog energetskog budzeta na rasvjetu i kucanske aparate. Kada bi instalirali samo malenu i relatlvno jeftinu turbinu na vjetar (snage 1 kW), koristili stedne zarulje i ogranicili rasvjetu na razumnu jacinu, racune za rasvjetu mogli biste prepoloviti. • Geotermalna energiJa - kada razmatramo koristenje geotermalne energije, tesko je odmah izrac.rnatl ustede. Sve sto rnozerno reci je, ukoliko govorimo o koeficijentu iskoristivosti (koliko energije rnorarno uloziti U odnosu na energiju koju dobijemo), da je kod ugljena lskoristivost oko 70-90%, dok je kod geotermalne energije oko 400%. Ako i ne uzmemo U obzir ovu velrku brojku i smatramo je prenapuhanom te se koristimo nesto manjom, mozerno zasigurno zakljuClti da je geotermalna energija ova puta ucinkcvnua od ugljena iii plina, te da rnozerno prspoovif troskove grijanja. • Solarna energija . toliko je mnogo mogucnosti koristenja solarne energije . pasivr o grijanje I hladenje, salarni kolektori keji griju voou, solarne fotonaponske celije za proizvodnju elektricne energiie i tako dalje - gotovo je nemoguce reci sto je najbolje. No, ako kombinirarno pasivnu izolaciju kuce i pasivno lskorfstavanie solarne energije, troskove mozerno u najmaniu ruku prepoloviti.

teducirari
i smanjiii

oipad i curcnjc energije, Bilo bi prcdivno cia uspijemo naclr.in

ogromnc prornicne u srnislu rroskova, no za vecinu uas biti ce dovoljno i ukoliko srnogncmo napraviri mnogo malih, no vaznih prornjena. Ne bi ucbali rnijcnjari sve odjednom Boljc je uhvauri sc jednng problema· na primjcr rasvjcte - a zatirn, kada ga rijcsiuio, prijcci na drugi. Na prirnjer, uoskovc gri)anja mozcmo srnanjiti i odrnah, na nacin cia nosimo vise odjccc, irnarno deblje zavjesc, srnanjirno jacinu grijanja, te 7,ivimo akrivnijc. Naravno, ovaj je savjet rnozrla suvise prozaican, no nadarn se da re
shvatil i poruku.

OKOLINA
:: razvijenun zemljama svaka osoba prosjccno proizvede oko - -0 kg orpada godisn]e, Najlaksi nacin da nacinirno promjenu .. srnislu cnergije koju koristirno i proizvedenog otpada - kako -, manjili zagaden]e - jest da smanjirno objc strane -rovrerneno, troscnjc i proizvodnju orpada. Ako kupujcrno znanje srvari kojc zavrsavaju u orpadu - kratkorrajnih narniruica ambalaze - re ako reciklirarno, srnanjir ccrno kolicine na ob]e stranc, i potrosnju i srvaranjc orpada. Glavne stavke energcrske -amoodr aivosti jew efikasnosr i sccdljivosr. stoga je najbolji '.lvjet za svakoga rko sc suocava S ovim problcrnorn da smanji -voie inic.jalnc porrebe za cnergijom iz mrez e (struja, voda, plin, roplana). Istina )e u tOIDe da Ie porrebno da svarko od nas cini sarno malo kako b.i se i globalno problem pocco rjesavari. Mnogi ljudi koji su poccrnici u ovorn podrucju resko ostaju ;"okusirani i uravr.orezeni. Na prirnjcr, pozuajcrn jcdan par koji se svojski rrudi postovari pravila samoodrzivosci: ima]u pilicc za jaja i pcele za mcd, uzgajaju voce. odrzavaju tccajeve i rako daljc. 1 tako dok su oni rollko zabrinuti za svaki element ocuvanja okoline - automobile, fosilna goriva, organsku hranu njihovi susjed: vozc ogromne automobile koji gutaiu mnogo goriva i prvaci su u ncizrnjer noj rasrrosuosri. Sada sc posravlja pitanje - Sto uciniti? Odgovor jc predivno jednosravan. Zivirno u slobodnom dr usrvu gdjc sc svarko rnoze sasvim slobodno ponasari unurar grunica zakona. Susjedi mogu zjvjeti na nacin koji irna najbol]e odgovara. Moj savjet OVOm mladom paw bio bi da mirno nastave zivjeli na svoj nacin - naravno du n" hi trebali drzari prodike svojim susjcdima iii i m govorili kako da e ponasaju. Ono StO mogu occkivari i nadari sc, jest da ce se srvari oko njih vrcmenom lagano poceu mijcnjat! - manji automobi.i, zelja za recikliranjcm i slieno.

ORGANSKA
Cak i najzagrizcuiji proizvodaci - prorivnici organskog uzgoja ljudi i organizacije koji su nekoc na vcliko zagovarali sircnje urnjeruih gnojiva, herbicida i pesricida, re ostalih kemijskih supsranci, danas dolaze do zakljucka da bi buducno t ipak uebala hiri II organskorn uzgoju, Razlog za tako vcliki zaokrer mnogi.h organizacija i vlada, te uzgajivaca koji su poticaii industrijsko poljodjclsrvo leii II i'injenicama i rczultarima rsrrazivan]a koji pckazuju da su opasnosu od uporrebe kern ikalija i pestlcida vise ncgo srvarrie. Pokazuje se da one sro srno sijali. danas i zanjerno . .Jedrrostavna jc cinjcruca, da ako danas po zernlji prolijerno orrovnc supstance, ove isre supstance surra cc zavrsiri u nasirn ranjurima, Sve ovo recenn uglavnorn sc udnosi na negarivne aspekte danasnje proizvodnje hranc, no rnozda je bolje koncenrrirati se

HRANA

na nove

mogucnosri i pozuivne aspekte organske proizvodnjc hrane. Dovoljno je red. s rocke gledista arnoodrzivosn, da jc organski uzgojena hrana Illnogo uk usnija, zdravija, njen uzgoj Domaca org:In'kj uzgojma hrana 11"jl>olj" jt! opcii« - "kusIli;a ie. zdravija

nas rjcra nu vecu fizicku akrivnosr, hranjivija ie. zcrnljiste za uzgoj je zdravije. okolina je sacuvana i u njo; se razvijaju razliciu zivorni oblici. Jed.nom rjccju - nacm zivota posraje zdraviji,

i zsbsvno jc uzgaj"r; jc njd:om c;jete godiac.

NACIN
Filozofija samoodrzivosri cc na kraju imari vrlo velik utjccaj na svaki aspckt V3Seg zivJjenja - gdje zivitc, kako zivite, posao kujim sc baviie, automobil koji vozue, manu koju jedete te akuvnosti kojima se bavite. Sroga, ukoliko srno odlucrll zivjeti na ova] nacin, biti ce tdko ukoliko IO zclimo rad iti samo polovicno, Na prirnjer, ukoliko zainrcresirani za izgradnjll vlasurog mo

ZIVOTA
donosi i nove problerne i dosra no pozitivni ucinci ~asjenit ce rnoguce poreskocc. Jest cere kvalirerniju hranu, poboljsar ce yam se apeui, ruanjit cere srrcs, mat cere sro jedcie, Iizicki cere biti akrivniji, bit cere u boljo] kondiciji,
reskih poslova,

Predanosr

mozda ccte sc i zcljcti odreci auiomobila, a orkrir cere i nove mogucnosn u proizvodnji hrane - pilice, svinjc, pcele, organsko povrrlarsrvo, Mazda cere u pocctku biri fizicki 1Z111u[(::ni mozda i7.g11bitikoji i kilogram tdine. no niknko nect're mOCi reel da yam je dosadno ili da src pod -,trtsom, a
IUm ni,im dmgo. kOPilllJC vna pover.ar

neovisnog sistema za proizvodnju energije, bilu bi cudno da ieltmo kupiti veliki auwfDohil koji trosi mnogo goriva - jedno s drugim jedno,tavno nc ide. Isto je i s hmnolll, zabavom. odjecom i slicno . .Jednom bda prilwatite nai'ela samoodrzivosti. te§ko je biti hila 'to dmgo nego potpuno predan.

wakako

cete i mnogo boljt spavati

ce ,\7asu tjdcsni kondicijlJ i
problema sa .>pBv;Jnjem.

necere

imau'

Sagledajte svoje mogucnostl
Kako da pocnem.
v

M

nogo je naclna na koji mozete pocetl s prakticiranjem

samoodrzivostl.

Mozete

nastaviti zlvjetl tu gdje jeste, no naclnltl rnnogo manjih promjena. Mozete

naCiniti i ogrornnu promjenu - promijeniti mjesto stanovanja i posao. Sve to rnozete obaviti i u svom gradu, na selu, a mozda i u inozemstvu. Sigurno ce se naei mogucnost kola ee odgovarati vaslm potrebama. Mnogo je puteva koji vas mogu

?

dovesti do cilja.

IZVOBENJE

MANJIH

PROMJENA
hraue, navike,
clekrricne

Svoj vrr rnozcrc prcrvoriti u vrr za proizvodnju prornijeniu nacin ishrane, promijeniii kupovne
promijcniri nacin grijanja u kuci. nacin kcristcnja

Postav;te 5; ova pitanja
• Ako vam je potrebna • Moiete niza?• Mozete Ii ostvaritl .' Ako planirate svaj projekt negdje u inozemstvu? u inozemstvo, mate Ii tarncsnii jezik? zernija - kouko je tocno trebate? u gradu iii cete moran preseliti i zemljista mnogo na Ii sve ovo ostvarlti

energi]c, plina, lozivog ulja ili ugljena, kupiti sredljivije vozilo, iei pjdkc na posau, r aditi sarn o [lola raunug vrcrncna i slicno. Mozctc ohradivati piliee re prodavari povrnuak, unajmiri komad zernlje ili drzan jaja iii uzgajati pcele za prodaju rneda.

selo gdje je zasigurno

cijena nekretnina

preseliti

• Aka imate ojecu, na ko)! 6e nacfn vas! pranovl utlecati na nlinov iivot? Jesu Ii u kriticncm razdoblju odrastanja i skolovanja? • Zelrte Ii postati potpuno neovisru od energetske smislu struje, vode, plina, gruanja? rnrefe - u

• Posledulete Ii oraktcna znanja u stotarstvu, etektncr, vodoinstalaterstvu. kuhanju, vrtlerenju ill uzgoju il 0 rua? • Mozete Ii ostvariti svoi plan sarno unajmljivanjem ostavsl zivjeti na istorn mjestu gdje I sada? • Ireoa Ii varn potpora istornisljenika iii udruge? zernljista

Dobsr solarni arijac potnoci

(_~L.

varn d.:l sm;wjire

rrOSkOVC;'

gnjanj:J ..

• Zelite Ii u potpunosti promijeniti posao l karijeru iii samo zelite prilagoditi karijeru novim okoinostima kako bi vas i dalje podupirala u novim planovrma? kako bi ostvarili svoje pia nove? Ako

VELIKA PROMJENA
Svi srno mi vcorna razliciti - razlicirih godina.

• Imate Ii dovoljno sredstava • Mozete Ii se mozete, jeste

obireljskih

navika i. Iinancijskih

mogucnosri

re razlicitih . no po mojern je

udruzltJ

misljcnju najbolji nacin za krcranje u projekr sarnoodrzivosci kupnja kornada zernlje izvan grada, Naravno, rako vclika prornjcnn z ahtijeva i mnogo deraljnog preihodnog planiranja priprema, rc osiguravanjc rezervruh planova, no bit ce varn zanlrnljivo k rcnuti ptnem k a ostvareniu plana. 1)
i

u vee

s rodttelhma, obitelji iii prijateljlma? na sncan nacln suracTivali?

• Ako se ielite udruziti 5 roditeljima iii prijateljima. utjecati na ostale clanove obitelji? • Ako se ielite udruiiti s prijateljima, partnerima

kako ce to

iii obitelji. sto ce

se desitl uKoliko se netko zeli povuci iz projekta? .• Zelite li se udcuiiti zajednicki
5

rneduvrerncnu.
prornjcnama

dok plan-rare, vee moze.e pocerl
kojc srno spomcnuli u gornjem

i

s

manjim

rcksru,

prijateljima

iii susjedima

kako oi

kuptll zemlju?
5

PRIKUPLJANJE

INFORMACIJA

• Zelite li se udruiitt

clanovima

obitelji

kako bl Z8JedOiCk kupui

Kao i kod bilo kojeg velikog projekta. biri ce porrcbrio cia sc dobro priprcrnirc i sakupirc dovoljno vrijednih informacija. Trehalo hi ntzgovarati s prijarcljirna i clanovirna obitelji, posjeuu moguce lokacije, provjeriri svoje (inanci]e i razgovarati s ljudirna koji su ostvarili slicnc pro-ckrc. Moratc
rnogucnosri prcscliri razvoja siruacije i njihove implikaci]e, na sclo, rnozda hi hila dobro

vecu kucu i komad zernhe?
• Zelite Ii nactnrtl potpunu promjenu - promijem I .esto stanovanja. uzgajati vlastitu hranu. drzati dornace ~ je- iii ce e biti zadovoljni da ostanete iivjeti gdje i sada.

Isnazm
Aka

sve

zel ire

cia boraviic

ncko duljr

koncentnran se same na primjer na uzgo, pee - ?fOCE.a svoje praizvode kako bi ad zarade rnogli kupovac G-.~ cobra i usluge?

vrijcmc na selu, kako bi srvorili ncku prcdodzbu, Aka zelite z.ivotinje, radire neko vrijcrne na fa.rmi. Svoje planove i snove
morale utemeljiti na kvaliretnim

i provjercnim

informacijama.

,------------------------------------------------------------------------------------Jednom vezanlh krRnf!te kada ste dorujeu za projekt. Sljedeci odluku savjeti 0 tome mogu zelite Ii biti ugradu oa I II na sel 1I. treba I i bi

KRENIMO U DETALJE

poceti sa rezrnatra

njem svih detalja vam pornoci

u pr8V0l11 smjeru.

Grad
• U mnogirn ponekad • Mnoge drianje lmate Mozetc Orzan]e primanjirna. uoruge pilica. Ii vlastiti unajrnili dornacih javnih leceva, gradskih povrtlara dozvollavaju za proizvodnju lokalne Poipun: zivotirlja u gradu rnoze bltl problem je - Ijudi
,";;1

zemljarua

gradski

su javni

povrtruacl

jeftini,

i besplatni

La kortstenle

osobarna

s mallm

koza I drugih

zivotinja posluzitl

vellkl vrt, maze irnati jedan zemljrste

varn

hrane - mozete samouprave
o

iii vise staklenika. - od prljatelja, susjeda, eHer.1~t:r.~k:-l nC(JviSl1Osr

.L!

komhjn::lL"Jji

s

nirbuiom .r.w viccu:

n Ie maogib.

ce se zailti zhog buke i srnrada.
o

Sal1100d rZivo dornaclnstvo Postoje drzati, lokalna kollko ograntcon]a

u grad u potrebno - koliko postavltl kullurnl zivotlnja turbinu dogadajl kazallsttma ga ukljuciti posao

porn no
o

Selo
Osjecaj svJesnlji
o

ispla n Irati. jer zem Ijista je malo I sku po ie. je dozvotjeno na vjetar, - posjete i u projekt. a II bulle je dopusteno izolirati I sllcno, solarne koiektore.

prostora promjene

maze biti duhovno gocJrsnjih doba.

uzd Iluei - postat

cere

U kontekstu prostoru.

sarnocdrflvosti.

.i:ivoL na selu zivo

Je na vecern

IVloLda nece hi i dozvoljeno kucu mozete rnuzejlrna, predavanj
o

stoga yam i pruza vise mogucnosn. III vise - rnocl cete uzgajatt alatima od pilica pa do krava.

i oostavlu

o

Ako imate velikl vrt - 0.2 hektara dornaceztvotio]e,

• Poticaj varn mogu dati mnogi IJll1jetniekilTl

galerijama, i mozcte projekt. prodavatl lokalnlh skolu

o

Zivot na selu pruzit ce vam bolji pristup materijallrna vaseg projekta rnnogo - svernu onome lz snova.

i

i rna,
I neki povrerneni rnozete vrtova kako hi dodatno

sto va Jl1 treba

za Izgracinj u Moci cele se zivotinla.

Javni prijevQI je dostupan zararllvaf za svo] zeleni

• Moci cete obavljatl Na ulazu 1I dvoristc

• Nema vjetar

buke. sto [e od vetike vaznosti. cuti pjev pttca, glasanje I 51 icno. je vrlo nisko.

cuti dok razmisljfJle. svoie proizvode zajednica u bllzlnl. - mozda 1m Svjetlosno zvijezds prircdorn. • Troskovi su mall, • Seoske troskove, projektorn. prtkaztvati mogucnost uzgojene
o

o

u krosnJa rna drvece zagadenie - savrseno kupnie aktivnosti a najveei stare

1,02ju rill ijeko. si r i svje7e povrce,
• Veliki je oro] gradskih

Nocu ceta moei vldJetl povezanost s wmljista vece

ako varn je varna

se mozete

priclruLiti.

• VaSe! djec<'l rnocl co pobaoati

iii unajmljiv8r.ja

pofjoprlvrednog i ne zahtlisva]u sa] movl

radllo se 0 poljima

iii surname. s ve51m zelenlm

vrio SLJ zabavne

dro bit ce u skladu

Na primjsr, zanate

ram

i seoskl

nece Somo

I obicaje,

vee ce varn i pru7itl I svoje ekoloski za jahanje zonimljivih na vrtruh bilo koje

oa na standovlrna poljoprivred promatranje trcan]e energetski neovisnos

nonudlte prostora tzgradnju

ne orolzvodc. prtrodc,

Ne same da cete ImilLi dovoljno konjlma, elernenata. zeljene

i pjllvul1je

po vrtu III ohilvljanje

djelatnostJ.

vee ce vam prostor 11 postrojenja

dati I mogucnost

i zgradnie
energetsku vodene
LI
o

ko] Irna cete stvoriti izgrilrlitl

- na pri mjer tu rbine na vJeta r;

turbine

iii drugih oblekata koje ne mozete

gradu. vise vclike prostora, a to je za neke [ude od rzuzetno

Na se lu je mao]e sta novn ika. Imat cete mnogo osobnog vaznosti,

lfeliki

hr(Jj vJn..<jf] ['lOnmj'~Ka Vc-C i ssd« prolzvodi dovrslino fk;r.

or,g,a.nskJ llt::goierlt: hrunc 7.a. vlas.rire potseb«.

Projekt u gradu
Je Ii urbano samoodrzivo domacinstvo Isplatlvo?

I

strazlvanla pokazuju da postoje tri grupacije "zelenih": oni koji zive u gradu i ceznu

za seoskim ambijentom, oni koji zlve na selu, a zeljeli bi zivjeti jos izoliranije, te ani

kojl vole iivJetl u gradu i ovdje ostati. Malo je onih sa sela koji ceznu za iivotom u gradu. Stanovnicl gradova ko]i tu iele I ostatl u maloj su prednostl, [er su dobro upoznati s rnogucnostlma i ogranlcenjlrna iivljenja u ovoj okolini.

Failji,..o

oasbrsru

m()nr<.liJ1.~

nsibia .. fl~~ l

vjcr .. . n

kOjlJ mu7.cmo rrif:.:vrsrirr

na

krlC11,

udlican

je

odainr z» urhtu-w okruxen]«,

'-;:nJ(h.~ i vrr pru""::jr Lt:' 1'.<1mm:::fJvi_'.nJl .... u upskrhi r

iJ.movnim

voz'cm

i

Svjci.c

:L.i.H_1jn.sko

bilie

moit.'cC'

uzg.'J.j:;JCj

u posudan:r3 u dvorisiu ili
d,'~skflmn..

na

povrccm

Zj

vlsstitt: potrcbc.

srcpcuicuma. a tskodcs

1 UW.ltJt

k. Llt':;-e ll'a prozorskua

• Je II rnogue

projekt

sarnoodrflvosti

u gradu?

Da, no uvelike

• Postoje Vecina pilice, • Trebam slucajeva.

II neka ograrucenja IOkalnih ograniceflja svinja dozvolu

u smislu odnosi

drianja

i.ivotinja?

se rClzlikuje od notrage za neovisnoscu kOjLlprovodimo ria selu, Kao sto S8 i moze oceklvatl. gradsko domacmstvo vi~e ce se bavlti sa energetskorn eflkasnoscu kuce,
uzgojsm clill3lllichii1 povrca.

nercd i srnrad. Na pri mjer, u gradskoj kuci mczda cere rnoci drzatl se na buku, no drzanje Ii trazltl nece biti oozvoueno.

drzanjern pillca nego izgracnlom velikih struktura, kao na prirnjer turbine na vleter iii U neklm zernljarna
zernalja velika je
LI

od susjeda?
uopce protiv

U najveeern

broju

vase susjede nista

nece lnteresirati pilica, zecsva

sto radite,

uzgojern vRlikog broja zivo 'l"Ija. • Jesu Ii gradskl povrtnjeci dobra opeija?
ovo jc odlican izbor - jeftinl
SU,

sve dok to ne utjece na nj ihoy zivotn i prostor. No, dok veei na nece imati • Treba m Ii dozvolu najvise je opceruto, iii nekol iko To a LJ vecini koza, neke ce rnozca biti strah za postavljanje ovisi 0 velicini od pcela. turbine ria vjetar? lokalne no odgovor

pon uda ovakvl h vrtova, zeceva povrcs? lokalnlm iii koza,

IYInoge ud rugs dozvoljavs]

svoi im

clanovime drzenle rnalih zlvotlnja, kao na prlmler piuoa,
Mogu Ii svo] cijeli vrt pretvoriti Da, sve dok ne radite zakonirna imati jeoan

vaseg vrta i tipu turbine, dozvola sve marne postaju

da - biti ce varn potrebna

u prostor
nesto

za uzgo] voca I
s ne smijete To male v]erojatno

sa rnou prave. Da nas turbine pozitivnom • Trebam kolektora? smjeru, Pravila

i
S9

U suprotnosti no mczca zivotinja? vrta.

kompaktnije, a i zakonske regulative
no ipa k provjerite za postavljanje 5e razlikulu dozvolu

rnijenjaju

u

i ocredbarna.
tu ne I. za

Na prlmjer,

moiete
irnati

iii dva staklenika.

Ii dozvolu

malog wac!skitl

solarnog do mjesta, vlasti, no ana se

polieti lenski Ii vrt iskoristlti

od mjesta

• Mogu

uzgcl

domaclh ukoliko

iako vterojatno jsdnostavno da necete

trebate

umnogome

ovisi 0 velicini problema

i srnlestaju

no vjerojatno

do biva. Da ponovirno, lmati problema

posto vlade sve vise

nece biti nikakvih

zeli e uzgajatl

zele potpornagatl energetsku uclnkovltost, vrlo lc vjerojatno
s dozvolorn.

zivotin]e, poput pilica iii zeceva.

Projekt na selu

N
zivot
ovdje razlikuje?

aravno da ce osobakoja tamosnjem

je odras.la na selu, vise od gradsklh koji je motiviran

stanovnika.

znati novi

0

ztvotu, no i gradski stanovnik

i zeli zapocetl

zivot na selu ubrzo nepoznata

ce se

prilagoditi.

Ook [eljudlma

Iz grada po.nekadpotpuno

naporna svakodnevica

seoskog zivota, to ponekad mode biti lkorisno.

Nekad je bolje promotriti

problem iz drugog ugla ..

l_hf.a.n/c P(:,:/,1 It: dobra opci]e.
p.roiz~Fnd;:H_'ima,
ii' .l;:l

,.d~!fIl/nrl

ie: jeEr inor

r.!

nm6 ' .. sr piidrrlbt ':',c
potI',li"Ilje1]:,1

i i l(jl~;dnjm

praizvodc

cc

uvijek bid dovolino

irzisn).

()\'ct: su wlhin<J i /t:frirw.

0J_H .. 'jj.Ll~.utl

L".:1;a Ulet/l

ce se nnraus

8 lJ/ll1W

spri!<Jt.clllt1,

• Oa II je zivot ns selu jednostavnlji? l.akse je u srnlslu prostora, no ne toli ko la 1',0 Kadel je rijec 0 tra nsportu i
povezanostl. najlakse Misllm da je, ukoliko zelite "ivjeti "zsleno" to

na selu, jer zernliiste je najcesce jeJtinije. vise Je prostora, a naravno i veta je mogucnost izbora,
uciniti • Ho6emo dosta drukcijeg,

Ii na selu bltl usamljeni?
livol
LI

livot

na selu moze biti dozivljavaju kao jer

usa miien , a osobito

ako vas susjedi

malo] sredlni

moze biti ogranicavajuci, po prirod i, prostora Aka irnate da je na selu

svi ce 0 va rna sve znati. manje obicno seoske stanovnika. Sli Vila briini aktivnosti,

No, ako ste neovisan

zivot na selu ce yam odgovarati. Naravno

no imat cete vise osobnog i uvijek spremni pomocl.

-5\0 sela

je za neke ljude od vetike vazncsti.

Takooer, stanovruci

djecli kojn Idu u skolu. ubrzo tete biti ukljuceni
• Hoce Ii transport biti velikl,
VBIll

u skolske
mogu Bit ce model

bltl problem? kvalrtetan goriva). komb: kotaca

Troskovi iii

transporta kraju. odabrati

oosemcs

ako t.ivite u zabacenom

poueban

terenac .

po mogucnosti

s pogonom

na sva cetiri

(ookusajte

koji tros] manjs potrebno prehiadlte, problem. kvalitetruji osjeca]

• Je Ii uzgo] dornacih zivotinja
brl n u ti se svakl dobijete griplI

tezak?

0 zivotilljama
r ogu, to gledaju

je
postatl I

cia n, ca k i praznicl rna. Aka se iii uganete

rnoze

No. iako neki Ijudi zivolirue odnos s prirorrorn.

kao obavszu, od stresa Da, rivoti nja,

nrugl u njlrna vide mogucnost

za oslobadanje

• Da Ii je 2.llIot na selu romantocan prostora. izmjene sm irenosti.

kao sto pricaju? blilirre

god isnji h doba,

pjeva ptica, vietra u krosn] i drveca - sve je to duhcvno veorna uzdiiuce. Druga strana meelalje zivota ne selu jest to da fizicki mOle blti vrlo naporno.a ponekad i okrutno.

• Je Ii zagadenje na selu manje? Mnogo je rnan]e lspusnlh
plinova zvucno uvijek zflmljista • Je Ii rnoguce kupiti zemljiste? Lernljiste· [eftino polie, dio surne Takoder Da. poljoprivredno - jas uvijek lz autornobi zagacenle koriste sterna la I tvorn ickih elimnja ka, a svjetlosno [e vrlo nisko. kernijska No, nelli noljoprlvrednicl sredstva za tretiren]e i j05

je
relatlvno

iii brijega

i dostupno,

je rnogu ce I Jed nostavno

unajrruti polje, dlo surne Iii brijega, • Jesu Ii vremenskl uvjeti na selu d rukcij i? Vrernenski uvjeti nisu ni na lIoji nacin bolii iii losiji, no na selu vrljerne
snaznije utjcce na livot. U gradu uvjetl razn: vremenski tramvaji mogu ponekad uvjeti malo utjecu na tlvot " plocnici su rnokri,

ielu sporije

- no na selu isti vrernenskl

prouzrokovan i privremeni
sagraditi pridrULiti vijest poljski
Sil

zastei svih aktlvnosti,
se po drvscu, klubu, tada jahati kon]e iii

• Hcce Ii moja djeca imati sto radlti? Ako varn djeca zele
karnp, akuvnos perjati ojecjern
j

seoskom

le to oducna a i jeftine odiasci u D()~'()lIllo ~·dikf KOWJd 7crnije: otuogucntc nubiue
fl.;r

Seoske

mogu

bib vrlo zabavne. plije donosenja

SU. No, u rJlugu ruku, mozda ce lrn nedostaiati kino i sHene aktivnosti, trebate dobro razrmsnti, no 0 tome.

odluke,

Vllm P()s={1v,'i~n}e

v·C"}ikc

"J(':carkOI:1

{~E

prolzvodn!

~"L(jnu

potrebnc

uru]c:

12

r zvoll' enJ e ptol e Ida

Samoodrziva gradska kuca -JUJj@su

S

amOOclrZivagradska kuca trebala bi biti neovlsna u smislu energijei

otpada - na

neki naeln kao svemirska kapsula ..Potpuno je lzoltrana, moze posjedovati solarni sustav kOj'i toplmu iz

g1pvne
znaeajl<e?

kolektor za grljanJe, Trombov zld (vldl stranu 25), geotermalni

dubine zemlje koristi za grijanje iii hladenje, turbinu na vjetar - koja snagu vjetra pretvara u elektrlcnu energiju, sistem za reciklazu vode, kuhinjski vrt, te kompost za

kuhinjski i vrtni otpad.

ZADOVOLjNOZIVLjENjE

U GRADU

Potpuna

lzolaclia

Geoterrnalnl

sustav

Sa ku p !jaG vod e

-Upozorenje
I-f'n]_~negQ friij;onijEi t_(;t 5tru kt U W Ku6" i ·dvorista iGinite p(}stupke kojrnTorgu --r_TrTJr/iCmATJWJti tl'Ui<[Jro"nrrarJ, viortTcJje Iii zcJravstvene rizi'ke, pro\)edie i _.Qdredbe iokalnih vlas!i.

Kuhinjs~i vrt

za'kone

EKOLOSKISTAMBENJBLOK
Makslmalna Izolacija Balkon Prozorske posude

KrOll garaze

Palrneta kwilke

Salarni kolextor Podium za skladisterue pro lzvoda Kisntca

ISTRAZIVANJE DRUGIH MOGUCNOSTI
• Moiete li se udruziri 5 drugima i organizirati i odrzavari manju gradsku kL1CU u SVDjOj zcmlji, re vecu seosku kucu II innzcrnsrvu? • On jn li lokalne vlas'; pal potu izgradnji rurhina na vjerar, solarnih kolckrora, Izolacijsk ih susrava i sustava za rcciklimnie? • Mozcie Ii SC udruziri sa susiedima i kultivirari ncko zajcdnrcko zernljisre,
srvoriri gmdsku farmu, unajrniu zcrnljisre • Jeste Ii maksirnalno

Podsjetnik samoodriivosti
lzotlrall zrdove, krov i podove? veliklh kucanskl • Jeste II srnarul]! potrosruu • Komllostirste • Koristite balkone vrt? • Imate Ii rnjesta za dornace zivGtinje, na prlmler • Jeste Ii na krov iii u vrt posts viii solarnl • Jeste Ii na krov postavili • Skupljate fotonaponsks kolektor? celije? vodu (kucnu otpadnu vodu)? pilice, pcele. zscev8 iii koze? II i reciklirate

n trosila?

sav Huh injski i vrtni otpad? prostora za uzgo] hrane - cvjetne gre(lice, posude, podrum, povrtnjak, trav'1jake,

lisvaki

komadic vanjskog

krov kuce, krov garaze, prozorske

cak i susjedov

oJ upcinc iii sc udruziti s lokalnorn skolom na projekiu proizvod njc hrane>

Ii kisnicu I koristite

Ii tndustnjsku

• .J e li rnoguce postaviti malu turbinu na
vjerar? • Mozere li nekorne iznairnui sobu u zamjenu za novae iii rar] II vrru? • Zdle Ii se odreci uutornohila dijeliri , nckim?
ili g~

• Jeste Ii porazgovarau

sa susjedirna

i slazu Ii se .s vasim planovima?

• Ako zivite u dvojnorn tliobjektu u nizu, znalte da diJelite zalednicku odgovornost za krovove, ograde. vrt i okolinu, UVijt;!k razgovarajte S8 susjedima i uvjerite se da su svl

zaoovoqm.
• Da nas 58 razvijaJu i prodaju ekoloske ku6e kOje SLJ \'110 blizu anergetskol Jests Ii razmislja Ii 0 kupnJi ovakve kuce? neovlsnostl.

• Zdjt~ li odrzavari zapustcni vrr srarijih susjcda i dijcliri praizvode?

Samoodrziva seoska kuca
Ko/iKo_se

srr:
energiji gradevina.

seoska kuca n.al:ikuje na onu u gradu u srnlslu zelje za neovlsnoscu otpada, no osnovna razllka je u tome sto narn ovdje prostor veclh vrtova i mogucnost uzgo]a veceg broja mozda

u

i' treti.ranju

razIlK~je- od

dozvollava izgradnju veelh struktura,

kui~u
g{Sdu?

zi.votinja. Prostor takoder dozvoljava vise mogucnostl proJekt reclkjtranja materijala, sakupljanja materijala

za eksperimentiranje, i stvaranja

eksperimentalnih

TRADICIONALNA

SAMOODRZIVA

SEOSKA

KtJCA

Suha ilOlacija na unutarnllm zidovirna

""'1 r_

~

Dvosiru k i pro 10n s de be 10m zav] esorn

Trijem no va n Isk i m vratlma

Drvarniea (za stednjak na dr'f<ll

Ku ice za do mace moti njt

c

Trornbov skurljdc topline Skupljanje kisnice

1:rPQzom!1J~:~~_:.:.
~£Il.("r5tE" p-reseNh'-Hhjicm ira tcnJ"fCiseNiI'1la

:~;elo*<Jko oiivar;:iis~fjj-s<imom:!riiVi-:_~, bi pirijiiji:C:-liittin;!rllmi.{ 111'I_(.<B 'lFJ ,ii-bill _
Kompost

·1j(if~~F!G3evo-IiFiG-Hzr;J~e_ffiilge_l_____ jF!ie''ITJiJ 1m nnltij~~- r,lfYa.~ !Jrfijl§lTi'Fil1 i(;it-e.':J.tt~if_(7aro""'"jJQlh![_Ef_ril-. . _. ._.

LlJEP 1 S UKUSOM

URE£)EN

SEOSKI

VRT
Crpka

.... :- __

--;"""""'-

__

Sprernnik za vcdu (zajedno S oorocarkarna;

Podsjetnik samoodriivosti
• Jeste u na SVB prozora i vanjska vrata postavili dovoljno debele zavjese? • Otvarate Ii zaviese preko da ns i zatvarte II ill preko noCi kako bl wdrzali topl inu? Nosite Ii nekollkostoje .... odlece pri htadnom vrernenu? a • Jeste II zamijenili ill bar obllleplll sve prczore s jednostrukim povrsine prozirnom staklom plasticnorn onirna s dvostrukun folijom? iii trostrukim

ISTRAZIVANJE DRUGIH MOGUCNOSTI
• M ozcte promijeniti ohlik i izgled sobs, tc posravi ti central n u pee na drva: kako bi se rnogla okupiri cijcla ohirclj i
sjcd ill uz pee.

staklene

Na vjerroviroj strani vrt a mozcrc podignmi .ogmdu ili posaditi mpurnu zivicu. • Mozere
• Razrnislirc

• Jestc Ii ogJ'anici Ii broj vanjskih

vrata fill najrnanj

rnoguci? zidova? Ako trnate pune zldove. jeste

• Jeste Ii ilolirali prostor krova i potkrovija. te supljih Ii dodali izolaclju 5 vanjsks iii unutarnje srranc?

posraviti rurhinu
u unajmljivanje

nll vjcrar. zernl]c.

Ukol ike zivlte na sjevernoj pol utci, jests Ii smanjili bra) iii veliei nu prozoraokren lit ill sjeveru i povecall broj IIi vellcinu onih koji gledajU prema jugu - obratno u slucaju da zlvite na juzno] polutci. • Jeste Ii postavill • Jeste Ii postavif stednjak na drva i odrekli se kuhanja na plin iii struju? po kucl?

• Vcci din vria muzne prervorid u prostor za prniZVOUn)LL hranc. MOZClC sc probau okusari II uzgo]u
dornacih zrvotinja, tc kunrak+i rari lokaln c I arrnc rc koji

vain

lllOgU

ventlle i kanale za odvodnju

viska topline

poruoci • Pokusaue
llel'Ozna.

svojim

savjcrirna.

• Jeste II postavm staklene rijemove na ulaznim vrauma i ventile i kanale koji po podovlrna i stropu provods topli zrak kojl se proizvodi u slaklenim trijernovrrna I drugirn 51'J kianlm stru kturama kuce? kolektore za predgrijavanje vode za kuhame. grijanje i

nauciti neku vjesrinu

koja

yam je do sada bila porpuno ta - dzan je pcela ili ,VH1P, trakrora

• Jeste Ii na krov postevlli solarne kuparue?

• Jeste Ii mod iliciral] sustav odvodnje vode kako bi sted ill vod u I konstiti na prirnjer isplra Ii zahocsku skoliku reclkltrarrorn (konstenomj vodom?

reclktlranu

vodu,

i ,Ii~nu. • Proba]rc na ncko vriiernc prcstati korisriti TV, radio, srroj za rublie, hladniak i druge apararc, da vidirc
vozn]a

kako

In

izglcdJ

i kako

bi ustcdili.

Samoodtzlvo malo gospodarstvo
Stc{je-malo
gosgU.a~r5tvO?

S

a.mOOdrZivo malo gOSPO. darst.vo n.«alazise n. Pf.imje.r na povrSin. i od najmanje a
U

1.2

hektara, gdje su

obzlr uzetl svl mogucl aspekf fllozofi]e

semoodrzlvostl u smislu novca,

ekoloskog

uzgoja, Projekt ove vellclne

zahtlleva visi nlvo utaganja-

entuzlJazma I predanostl. mcguenost zapotpunu

Prostor vam dozvoljava stvaranje uzgo] hrane za zivotlnje,

velikog povrtnjaka, sustava

uzgoja zivotinja, enargetsku

te rnogucnostllzgradnle

neovisnost.

SAMQQDRZIVQ

I NEQVISNO

KIJCANSTVO

Folan a p onske ce lije
Ge ole rrna In i sustav apsorbira topli nu preko cijevi polofernln u zemlju

visoki stu(lonj

izolacije

trornbov

stauern zid i lspus n i ve nti Ii
Ljera topll zrak

ventilator

prerua dolie ikortsn

ga

za

pod no grijd nje

SAV.TETI i\k" ste odlucili

ARI-IITEKTA
1\iSil i C8 sku pl,ie na s ravn og k rolla

pozvari arhirckra, rada znajrc da ic njihov posao ..U" prcrvore vase sn ave u srvrrr nosr • lilt:': n jihovc. Hud itt oprcvni s arh irekrirna koji preferi r~j u form u II odnnsu ua [u nkclonal HOSt_ Prnrehan yam [c arhi tekr kop je IJ pozna! sa eko-susravlma. ncovisnirn cncrgcrsk
i rn

susra vlma, susiavima
111

pasivnog

grijanj~, izolacijzrna,

prirodnirn

marerijalima.

Trorubov

im .xidovi

a (vid: srranu

25) i slicno.

PARMA

I MALO GOSPODARSTVO
Kaze Svinje Patke I guske

Pillei

PovrtnjaK

Zaklon za

Sijeno i hrana za s\Oku

Z i ms ka h ra na za stoxu

vocniak

Sjenlh

Podsjetnik samoodriivosti
• Ako ste uposlili arh itekta, da Ii [e upoznat • Zelite II oostan energetski s vaslrn lelja rna vezanlrn uz sarnoortrnvost? potpu no neovlsni?

ISTRAZIVAl"f]E DRUGIH MOc.;UCNOSTI
.' Novae m07,"I" zaradivari i prnmucijnm ide]e samoodrzjvosn organizira j uci scminarc i rad ionir.c 7,,1 skolsku rljccu i sve zaintcresiranc, Dio svog zernljisra mozere
rczcrva:
7a

• Ova kyo dcmaclnstvo [e u potpunosn II rnogucnosti prehra niti cijelu obltel], Jeste II sposobm i sprernn i obavljati sve potrebne poslove? Imate Ii dovolino ka pitala i znania za izgradniu cjeiokupne ukljucujuci ograde, nastarnbe i st~le? potrebne lnrrastrukture

prctvoriri

u

divlji

7,ivor-i njsk i svi;e1.

Ieste Ii razradlll integralni pia n koj1 u kljucujo sve elernente vaseg projekta? Na pri rnjer, aka 'Imate kravu, dvilesvlnje i sest ovaca, nocete Ii uspjeti osigurau dovoljno hrane za preh ranu zivotinja zimi? ' Hoce II yam trebau traktor usitnjivacern s dcdatnl m pri kljutcirna - tanjuracorn, kosilicom,

Mozcrc uzgajati r i [ctkc SO,," ,,\'aca iii svinja,
M 07CtC Zouadiri
I]

n a] m i ri i

dU('i;r.o-nl]

zc: rn

ljn.

ruozcre 1 ne kom dodatnom H krivn OS(U, ako vas zan i maju uakror i, mozere ih popravljsn srare prim juke, M 07crc odusrari nd
iii obnavhan
nt(l en ih

i slitrio?

1",,,,le Ii dovorino radne snage? Zelite II biti potpuno naovisn:
U

f1l

vnz i la i

smisl u hrane iii se rnozda zelite usredotociti

sa rno na

vuzi

L i $C

kunjskoin

Zdprtgt.Jffi.

proizvod nju rnlijeka i zaraoivan prodajornviskova?
PI~nlmt8 ll pokranutl potpuno organskl uzgo]? - proizvodn] u poput traktora,

• AkQ svu svoiu energiju zeltte utozlti u potpunu preh rarnben u neovlsnost povrca. jaia, ml ijeka, voce i mesa - kako tete oslguran novae lCI potrebe gO! iva. novih gurna, poreza?

Za dodarnu zarudu mozere izuajrnljivati sobe turistirna Od svojih proizvoda (sir", mlijekn, biljaka, zacina, susenog cvueca) mozeie srvarai i i nove proixvodc i prodava: i ih.

RADSKA KNJliNICA A ~ CITAONIC I ,P U L

.--

_

18

1zvodenje projektl'l

Vlastita voda
zraz "rnreza" oznacava javni sustav opskrbe pHnom, strujom iii vodom. Vlastita voda

~

ZaSto~;mati
vlastitT£v-odu?

-

koristi se direktno iz bunara, vodene busotlue, lako u vecini razvijenih zemalja nema nestaslee

izvora iii iz spremnika s klsnlcorn, vode, opskrba vodom u buducnostl

sve je neizvjesnija, a ponajvlse zbog povecanth potreba, sto I utjece na stain! rast troskova, Osobe koje crpe ill koriste vlastitu vodu odvajaju se od [avnog sustava opskrbe i postaju neovisni u opskrbi.

= ----==. =-_.

-

SKUPLJANJE
Kucni susrav za skupljarue

KISNICE
krsnice (vidi

Bunari
Gradnla novog bunara tradicionalnog ti pa, du bi ne 9-15 m, danas je vrlo ako je oblozei1 znaci da lmate ill

sku pa opeija. Stage, ako vee imate
01'31,al' buna r (najbolje ciglom dobar

sl [cdccu man icu) rnoze se sastojati od cijevi koic k upljaju kisniru u podzcmni spremnik. no i naprcdnueg SUSI,l\l<t. koji sadrzava i filter", crpkc I slirno. Svc najvisc ovisi 0 miesru I anovaru a, vasirn
porrcbarna za vodnrn. godrsnjo] kolrcini

i ne presusuje),

izvod vode. Voda iz "plitkog"

"dubokog" tradiciona I nog buna ra ("'pi ltak" oznacava da voda dola 7.1 lz
povrsinskih oznacava dijelova, a "dubok' dijela da se voda na lazi u dllblj i III

pad alma. no kucni su a, 7-' skupljanie i obradu kisnice mozc bul ,,10 isplativ, a na njtga se u najvccern duelu mozcrc
oslonm

njckorn cuele godine.

rZVORS

VODA

dijelovi mil ispod poroznog

zernlje) moze bitt nladna i ukusna, no lakoder moze bit: i opasno zegaoena i
neprikladna za korlstenje tiiekorn testirati. d Llljill perloda kise i poplava. Clstocu ove vode potrebno je stalno

0\'0 je voda kojs prolaz: kroz porozne dijelove zemljisra, eve do - ne dodc do uepropusnog slou zcrnlie III kojem se nakuplja, Ako jc ovai ucnu sial cijcv obliku 310\'3. "U", veda ce se krctari premu [cdnom 00
bui izviranje
17.L17...J.. ~
II

rczultar ce

vodc iz zcrnije.

KORISTE A VODA "SIVA VODA"
Vodene busotlne
Vodena busotina u presjeku je sirine 15·30 em, a dubine je najrnanje 50 m. Ova d u bina busotine defi 11 i ra se kao "duboka" vellkoj ispod stoga sto sa voda nalazi u nepropusnorn dljelu dije la zern Ije. DRnas na dubini poroznog

Sva voda koiu konsnmo u kupaonici. rusu, kuhinji i pn praniu rublia - 7 nac I
sva veda koia nije

urincrn, osraoma kao korisreua iIi

zagsdena iZ011:mm, hranc - oznacava se ",[\'3" voda, a cini 50% izlazntm odvodirna.

vode koju lspusramo

se buserjje vodenln busotlna prepusta strucniactma kOJ; su ovtasteni od strane javnlh zdravstvenlh ustanova, kako hi u sklad u sa zakonskim i
zdrcvsrvcnlrn Ovo je odlicna dubmr. Busotina

mienurna obavlll posao.
occua ukoliko na svorn cclicnom da se

Cinjenicc Mill pckazuju. cia ukolikn ovu vodu knnsnmo sarno La ispiran]e we skoljki, ustcdicr cemo 50 ad ukupne kolicinc po oscnc vode. lake pOStO)\: visckoreh noloski nacuu U ohrad u "sivc'vode kako hi tc rnogh kcrisrin u dornacinsrvu. najlsksi nacin [e pnhraniivanjc II zasebni pn:m nil rc koristeri]c za zalnevame vrra, pranje aurornobila. Fml'0ril, ;-[!.Dog alara I ()prcrne i slicno, Kuru euie mozcce i
prosiril sapuna, I ukoLiko srnanji
I:

ze 111 Ij ism pronadete vodu na ovoj
je oblozena III plastlcnorn nalaz< crpka. troskovi cijevi. a na vrhu se Cinjenice pokazulu mogu isplatiti

ovog projekta

uporrebu

vee

u tri godine

konstenia.

deterdzcnara

i drugih kcmijskih

sredsrava.

Osnovni sustav
Osnovni sastojatl te crpkom we potrebe sustav

Z8 sku pljanje

kisn ice moze se
sprernnika kisnlca za

od nadzernnog nil drugorn

iii podzemnog kra]u. Skupljena

s dovodnim

cijevima i filterom
za razlicite

na jeonorn kraj u,
svrhe . najcesce

moze se koristiti

osirn pica, no moze 5e i procistiti

kroz sustav ftltera, te tada koristiti , za pice. Ukoliko le ne proclstlmo, "sivu" vodu, najcesce

rnozemo je koristiti
we skoljki.

i kao

za lspiranje

Napredni sustav izgraden na jednoj strani kuce
Na predn i sustav za skupljanje kisnice cesto
zoverno sjetvu", sustav

i sustav za "vodenu
Ovo je sofisticirani koji se sasto] i od vode, razllcltih filtew

I crpke

jednog iii dva podzemna
spremnika fizikalnih odvoda

i ultraljl1bicastih filtera te [ednog iii dva
pod pritiskom. cinl se no nije kompllciranije ku h i njskog u I iz kojih se
U

Ovakav sustav kornpleksnlrn. zapravo nista od starornodnog vi ktorija nskog rucno

sustava gdje se kisruca
upumpavala posuda karnsne propustala

kroz srebrorn sprernn ik Odvod 0 rga nsk i ~1

oblozen e filtere

sa cistorn vodorn.

Uslsn I oovoo

CESTO POSTAVLJANA
• Mogu li se potpuno cpskrbiti vodom Iz kiiiruce? Nasa obitelj . dvojc odraslih i dvo]e djcce . uspijcvaino v<.:~deser godil1a, cia nc koristirno nista drugo osirn kisruce, Ilili srno oprezni, rublje 'me> prali u gnldu, a vodu za kupanjc uzlmah smo
,1

PITANJA

Hoce li strucnjaci uvijek pronaci vodu> Suucne rvrrkr analizirati cc kane sasrava zernljism i podzcrnnih VOlta, rc angazirrui i raslja.ra, no rnozda ce i [ada bid tcsko pronaci vodu, Prijc porpisivanja ugovora potrebno je cia razruotrite we mcgucn asti , pus I[cdice kojc ffiOgLl nasi ari, Horn Ii morati i dalje placari vodnc pristojbez Najvisc I)visi gdjc: zivire. 1J najveccm bro]u slucsjeva ncccre morau, no 11 nekim zcrnljama rnorar cere placati ,)sn()VDU vcidrm naknadu zu slivnc vcdc . niihov argument je u rome da cc i vase orpadric vade zavrsiti u nckorn slivriiku Iii njccl, a za kojc CC se runrari 03 kraju pubrinun oni,
tome

ponckad iz hnnara. no uspjeli <mo. Vodu ZJ pice i pranjc zubi morare prij« koristen]a obavezrio filrrirati iii prokuhavaii. Mozemo II koristiti vodu iz starog bunara> Problem sa xtarin: bunaruna it: taj da voda ponekad dolaz: i7. povrslnskih slojeva kOj,l II odredenoi mjcri moze biti zagadcna gnoiivima, zivounjama, industrijskim orpadom ili kanalizacijorn, Vodu uiurarc svakako dati
ill

a

a naiiz u.

Recikliranje vode
7a:sto reeil<lirati
IIO[I)?

N

a pocetku dvadesetog stolleca

Ijudi su upotrebljavali

vjedra za vadenje vode iz pa su pokusal! smanjiti

bunara. Ovaj posao blo [e vrlo naporan za kraljeznleu,

potrosnju vode na sarno dva vjedra po osobi dnevno. Danas vodu koristirno za ispiranje we skoljki, kupaonice, tuseve, strojeve za pranje rubl]a, periliee, zalijevanje vrta i tako dalje. Ne tako davno Ijudi su uspijevali prezivjeti s dva vjedra vode dnevno, a danas ih koristimo izmedu 30 i 60.

---

_oz nacava vodu

STO JE TO SIVA VODA?
"Siva voda u k ucanstvu

(
1I

0SNOVNI gUSTAV ZA RECIKLIRANJE
Jecnostavno perilice, orikladno dotazlte naprirnjer stroja I dobro osnovno za pranje rublja, postavljen u direktan listovirna sustav kontakt salate. rjesenje pcdzernnlh S za korislenje i tusa jest poroznlh sive vode Iz sudopera, usrnjeravan]e bez opasnosti 5 plooovima soli, OVe voce vrtom. bolest, IIi u cijevi koje prolaze Na ovaj kupaonice

)

koja ie koristeria

u kupaonici,

ua rusu,

kuhinji, pri pranju rublja - skoro 5"11 vodu osirn nne koja odlazi iz we skoljke ill bidea Iskorisrivosr sive vod e ovi ,i a ,;atlr~dju 3:1P Lina, dcre rdzenu, i kernijskih
rvari It njo].

nacln voda se koristi Pouei:tno je osigurati

za podpovrsinsko

navodnjavarije u direktan

da VI Iii biljka

organtzrntrna

kojl rnogu lzazva ' neku kontakt previse

da voda ne dolazi

ZA$TO KORISTITI SIVU VOD(J?
Siva voda cin: orprilike
II

Le ne smile sadrzavati

:SO%

We

vode

Siva voue lz ~.tlce

koju ispusrarno
slozirno zalijcvari polovinu

kanalizacnu,

Ako se
za

S cinjCl1iCOIll

da nijc porrcbno

we sknljk u ili vrt vodorn sivc vodc

pice, tada dolazirno

cia zakljucka cia rnozcrno korisriri z;\

zaliievanje we skoljki I vrra, a U konacnici CC 111 usrcd jeti ccrvrr in u svi h lru,:;kova za 0 vodu, Takudcr, pnnasari ccmo sc i ekoloskl osvijesrcno.

ZA STO MOeU KORISTITI STVlI VODU?
Iako jc siva voda zaga,kna sapunima i dererdzentima, ipak je mozemo korisriri
za ispiranje we skoljke, pran]e

aurornobila. rc u odrcdcno] mini za zalijevan]e v eta. Si va vnda rnozc se obradi ri na d <'a naciua kako bi bila
prikladna jc kroz "" zalijcvanic osnovni vrra, propust
S USIa

irc

il i ria prcdni

v za

recikliranje

(vidi demo).

KAKO SKUPL.JATI SIVU VODU?
Mozcrc nabaviti [ednosravan i jefrin susrav za skupljan]e vode iznad vodokorllca koji korisri vodu za pran)e ruku iz umivaonika (vidi srrariu 21), Najjcrinosmvniji nar in jr I'm,rOVi1 osnovnog SUStJ.va za rccikliranjc (vidi demo) kako bi skupili sivu vodu i korisdli ie za navodnjavanje vrra. Kadarazliritn orapnla, kcrnijska sredsrva kanalizscijskl odvou, kemijskc.supstance Ili liie on' <,..5- t=z: rnog u du.,or =c: zdravhe ljudi, :iJ~orillra i biljaka, , albol]. [e sll<i~ ill _;::., =..= = i:lrl:uanTCill1ja dribro zatvorimo i odncscrno u lokalni
opasnog orpada.

=_

--=

, prrkuplian]e

~= -

c--~------------------------------------~~--------------------------------~-------------NAPREDN~1 SUSTAV ZA RECIKLIRANJ.f!:
upumoava sprernnlk s€
U

Mogu>6e je nacmiti sustav filterirn8 za recikliranje siva voda prolazi

napredni gdje razl i6itim

i skuplja se u sprernniku, Iz sprernnika
rnozerno
Z8

veda se upumpava Siva veda tZ kupao nice, [usa, stroja za pran]e rlJolja, perllice, sud OPera CRitZ I~IJE IJ MJERILU nazad u kucu

le koristltl

naprimjer te

ispi ra nje wc skol] ke, pranie pranje automobila

rublja,

i zahievanle vrta. Ovaj 6e sustav procistiti
navodnjavao]e svu vodu ostm one u kojoj se nalazi sustava skup suborn izmet, jest urin i ostaci

hrane, no losij8 strana
u tome

ovog

cia je

i za htijeva dosta
0,

prostora.

ako zivitc

u

podrucJu

gelje je veda

costa rijetka i tesko se na tazl.
vrijed no je razm isl i ti 0 ovakvorn sustavu.

- GENIJALNI rZUM - UMIVAONIKtzNAn
Koristite lsperete we skoljku, je, a zatirn kojorn Kada dode na

VODOKOTLicA

POBOLJSAN]E KVALITETE SIVE VODE
Cia vn i problc III kod korisrenja sive vode za navodnjavanie vrta {kor ijenja, drveca,
povr rnjaka) kroz poroznc cijcvi jest n torne S[(J mnogi dcrcrdzenu, a posebice oni u perilirarna za pusudc, sadr+avaju velikc kol icinc soli, a Dna moze bid sterna 2<1 rnnoge hiljnc vrsic. Kvaluctu sivc vodc mozere znacajno povccari pazeci ii", ispusrarc kroz kanalizaciiske

ope rete ruke. voca otlcl u vocokotlic. sljedeca we isprat vodorn za pranie osoba ce skoljku ru ku I tako

ste opra Ii ruke sada ce

I'

l
1

~---~-

h
.s->

/'

Urnivaonik za pranje ruku

kolu ste vi koristi!i

dalle.
Mozete se desiti se zapitati sto ukol iko 050l)a we nlje

ce

~Si,,~

voca ulazl
voookotlic

lJ

koj. koristimo

odvode.

za

ispiranje skoljke

J cd nostavno

koja je koristila

zatirn opra la ru ke - hooe

Ii se skoljka
Ne same da

opet

isprati? ko] i ce u

cerno

ugrad iti i sustav vodokottlc vodorn, podsjetiti operu

tom sl ues j 1I napuniti
vodovodnorn

~ ".. ~ ....~
..... !oI.o.l._,_

:

~--

~'.

~J

-.

__ -

/

pra vilo kod korts tc n ja deredzc nata jcsr aV0' ako ga nije dobro sraviri na kozu [ada ga nijc; dobro polijcvai! ni po biljkama, a rakoder ui ispusruri kroz kanaliz aciju.

II.Jlo,j!r'ti';::/

".

~",fI_.

MIera opreza
U nekim zemljBma pOSToje-vr/JJ 'stn)g<l
pfavifa za uskladlSfenJe i Imristenje sive vtxie. Ako je namieravate-kortstin osim ZCJ ]'Wdpovrsinsko nal'odnjavanje.iza dflige potretJe,tad!:r SfH8spitajte za iokaine zakonskeCodt€Jt!!Ye i W(lviJnike,

vee

ce

i sam
ne cia

lzgled i dizajn sustava sve likuta ruke,

rnodeijreJ!!:0j~a

~"'::'[_~.1..J:"::~~----~--~-''''';''-------~---------------'

Stednjaci i pecnlce

K

Uhati energetski neovisno ponekad je problem, lei potreono je stvoTiti mnogo topline
U

kratkom vremenu. Mogucnost je ako imate stednjak na plinsku bocu,

loz ulje, uglJen iii blogorlvo (najcesce drvo) lz obnovljivog izvora iii mozete ostati spojeni na neku od mrefa i koristiti fosilna gorlva (elektrlcna mreza, plinska, loz ulje, solarnim iii

ugljen). Efikasnost mozete povecatl kombiniranjem sa geotermalnim, vjetrenim sustavom koji mogu sluzltl za predgrijavanje vode.

Pee na drva
Modema pee na drva odlicna je cocija s tradlclonalnirn prizvukorn . dobra prtllka ukoliko zivite u blizini ruralnog surnskcg pooruqa i privlaci vas fizicka a ktivnost sjece i skuplJanja drva za grUanje. U rnnogrm dijelovima svijeta drvo je [os uvljek nnmarno gorivo. Naravno, lozenje drva za11tijeva rnnogo fizickog napora, dosta prljanja, potrebno varn je rniesto za sklad;stenje, a ellel; je postupak prilicno tezak. No, moderns peci na drva su vrlo efikasne, relativno jeftlne i na neki nacin privlaCne. Ove peei mogu biti zadlvljuiuce efikasne. Na prtmjer, pn svaxodnevnom lozeruu 20-30 klada srednjs veliclne, na kraju tjedna morarno isprazriltl same jednu ladicu pepeta. Nasuprot pepelu nakon loienja ugljena, pepeo co izgararua drva rnozerno koristiti za obogac.van]e zernue II vrtu. Sa stenovista ugodaja, predivno je uzivati uz pee na [I rva i prornatrati vatru,
)'1

PPC

na

drve rnoze posteN ian'Si1'Li

tocka

i.J

diza}nu prost.o{jje.

Pec na blogorlvo
Biogorivo, kaje se pcnskad naziva i olornasa. jest gorivo nastalo od nedavno li\'ucih organizama iii njihavih rnetabollckih prcdukata. Biogorivo ukljucuje materljaie kao na prirnler drvo, izmet, etanol. ostatke usjeva, sijano, ostatke hrane. Sve sto je rloncdavno bilo zivi organtzam mote- se oretvontl u tekuce, kruto iii pllnovito gorivo, Peei 118 drva vee su udornaccna, no postoje i ona na blogorlvo. kao na ptimier biodizel, plljevinu iii sijeno. Ako zelite svoju postojecu pee loliti na biogorivo, treoarl bi S0 posavletcvatl s prorzvodacsm koji ce varn predloziti najbolju mogucnost. Postoje I strucnjac] koji 5IJ u mogucnostl prepravrtl vase peti kako bi mogle tunkclorurati pornocu rnogortva. Obralite im se i upitajtc ih za savjet,

Pec sa straznjlm otvorom na otvorenom

kaminu

Pee

5

gornjim otvorom na starinskom velikom kaminu

Dodatak na str a inje m otvoru

Pee s gornjim
oworom

~

Ako imate trebate najbolja ulazorn

rnall tradicionalni ka ko bi mogf oa nabavite horizonta

karnin pee sa

koji je nlzak (ako se kroz d imnja k), tada je i na s koji ce otvor spojiti

Ako irnate pra ktlcki

otvor za veliki rnoguce stati vertikalni

Kamin (ako je otvor tollko pee S gomjim otvororn

siro« cia Je na koji se
5

sagnuti opcija

pogledati

pod njega i pogtedatl dodatak

kroz eli m nja k), ulazorn

straznitm otvororn

tada je najbol]e rnoze prlcvrstlti u dlrnnjak.

da nabavlte

otvor pricvrstite

In i dodatak

koji cerno spojiti

u dimnjall,

Unutarnji

dimnjak

Vanjski dimnjak

'F
.,..__ tzotirana cijsv dillmja~a

Oblozen i rzollran dimnjak
Drvo lzgaraniern necistoce unutrasnjoj strani stvara katran ne Slojevi cstavllati

i

kaje se skupljaju dirnruaka. poceti

POTKROVUE

UNUTRASNJOST

katra na ce jednom mrlje Izolirana cijev dlmnja~a
I

i

'-J
SPAVACA SOBA

KUGE
Izoll,al1i clio cijevi

na zidovlrna.

rnogu 5e pocetl

soustan po unutrasnjost' dlmniaka, uci u pee i uzrokovati pozar u dimnjeku,

~.'-';t-I'II~"
I" ""'"

,'!.

I

" ,1

Ove probleme mozerno otklonit: ako Koljenasti dijelovi = dimnjak dvostruko oblozlmo lzotacljorn,

-

DNEVNA

SOBA

~Jii;'

..... '~.-

stropu

~
Ako

Glavni nosac s prtstuporn

=

= dobro "progoriti"

Potrebno

je s vremena

na vrijerne kako bi

dimruak, pornoci

uklonili svu nakupljenu necistocu i

kaua n, a
dulje
110

to

ce

dim njaku da

vrijeme

bude cist I funkcionalan.

ze lite

imati izollrani

pee na drva,
mozete dirnniak Izraditi od

Vanjski

dimnjak

u mnogome

le

slican

i
-

nernate dvoslojni

dimnjak, celika.

izradit! ga mozete

unutarnjem dijelovirna bez izmiena

dimnjaku

- sa slicnim materijala da se moze uGvrstiti

i specifikacljarna u unutrasnjosti.

nerdajuceg omogucava

no glavna je razlika

od vise cilindricnlh

dijelova. Ovo varn

odvod nju kroz sve etaze

bez rizlka od poza ra i d i mao

PRODUKTI

IZGARANJA

DRVA

Moderne pcci ria una koie 'co laze ('istim surnskim drvurn srvaraiu prcdukre "'gorijtvanja koji ukliuruju vodenu paru, ugljicni dioksid, dusik, manjc kolicinc lIgljicnog mcnoksida i dr uge organskc spoieve. Slicne prcdukic srvaraju I druga Fosilna

gOl'iV2, kao na prirnjcr

plin 1 102 ul]c. no prcdnosr lzgaraoj" drva [e 1I lome ~w drvecc z" svog zivcra proizvodi kisik, a za proizvodnju ki ika koristi ugljklll dioksid iz zraka,

Solarni kolektori i Trombovi zidovi
K~k=O mogu
KOf!Stifi
~v

P

ostoJe tri osnovna tipa solarnih kolektora: 1. ravni kolektor naclnjen

od pregrsta

eijevi nalik radijatoru pricvrscen na tanku fOliJu koja uplja toplinu, a nalazi se u kolektor nacinjen od bakrenih cijevi s perJastim kucistu
i.

izoliranoj posudi, 2. slrokokutnl krajevima koll je srnjesten

SUncevu

u parahollcnom

3. cijevnl kolektor nacinjen od

serije prozirnih staklenih cijevi. Trombov zid jos je jedan ad naclna skupljanja i prenosenja sunceve topline.

Xa opnrnsli:
pn::m:J

u

isknristivosr.
SU!lCU,

solsrnc _Ie koJckwre-

pr;r:n:::hnn IW,;;/{wid

t,~ko

Sf_l

ussnicressi c..l1r.r:krno

podm:.vnom

KAKO RADE SOLARNI
Kolicina roplinc, bijele clcrneuata: sen zura, kolekroru, veda sunccvc kojim cnrgije em"
SUSl>lVi

KOLEKTORI
je s dva fakrora.

koja povrsina

UO nas dnpirc zraka pad a na apsorbira grijanje

odrcdeua vise

ulaznirn kurorn
od

- ku LOrn pod povrsinc.

sunccva

svo] rilj - tc m ogucnoscu top line raz l icitih toplc "ode,

apsorpci]e osnovnih sustava rckucinu

Marirana

val nih duljina

za solaruo cilind crpki, ricnog
U

obicno se sastoie
Sunceva

od pct

kolekrora.
jed ne

spremnika
cijevi, crpka

kourrolnog
zagriJaflu

i
na u

ili

vise

rc susrava rekucinu,

t('jl I; n a zagrijava

apsorber

toplina

sc prcnosi

prebacuje

ioplinski izrnjenjivac u sprcrnniku, a, voda iz sprernnika korisri se izravno kao ropla !Ii za grijanjc dornacinsrva, Trella irnati na urnu da iskoristivosi S115t;IV>1 ovisi
prv~nsrvLno posmvili pOlazi{i savjer 0 kolekrorima kolckiore srrucnjaka. i opu rna lnoru

solarnc

- stoga jt: pri lnsraliranju

kuru prc rna sun cu - uacinu ovakvog susrava

na knji SIe preporucljivo

V:.v.no ic kolcksore
hid

po!i.rllUO

as m~

!!J~c;m::cc .bJCbnL

.'io",.

ovlifnjcg drvd.. ib dr....,b

(~~

__

~
Trombovog zida, sunceve dirnnjak.

~~T~R__O_l\J_B_O_- _V1_Z_I_D_O_Vl_zrake prolaze Ventili kroz s

_U

~
u terrnalnorn ovisnosti

__

~
usmjerava se u se

~

Kod sustava stakla donje tijekom

zrak hoji se nalazi kuru iii van kuce na ovaj nacin prostora.

dimnjaku

verti ka Ina staklo

i zagrllava] termalni

u kera rnicki zid, a prostOI lzrnedu su postavljeni ventlla, topli

ad toga sto tel i rno. Sustav i za zagrtlavanje i za hladenje

i zida postaje

moze koristiti

i gornie .strane stakla

i zlda, te se otvaralu i zatvararuern

iii zatva raj u

dana i noel. Otvaranjern

ZIMA

/,wlaCija Sunce\.'a svjetlost .....

~
Otvcreni ventil ~""

I-

, "Za,voreni

ventll

Pornicni

prozon ....

,

Is ij ava nje topl i ne

L
I

Pornicni prozon .... Grijani Irornbov zid Otvoreni ventll

~Hladeni

trornbovzid

Zatvorenl venti!

Zagnja na povrs i ria 0 d terrnalne rnase

Hladenje povrsine od termalns rnase

(~_---==~.-~_!_-Z_O_h_o_-I_R_!\_N_I_-C_1_JE_,YN_-_I-_K_O_-L_,':-E_--K_·'t_--_O_R
Kolektor unutarnje aosorbtra sprernnik

)
povrsine u

tESTO POSTAVL]ANA PITANJA
Kako Trombov ztd funkcionlra tijekom IlOO? Na pri rnjer, kod toping dana/hladnc noci, tijekorn dana oil oba vcnriia na proz(l[U orvorena, a na zidu zarvorc ria _ Konvekcijom sc u prostor U
dize wpli zrak i izrazi kroz venule na

je nacinjen od serije prozirnih
i vanjske cijevi, vakuuma,

staklenih cilindara
koja apsorbira

Koji se sasto]e od toplinu, topllna

povrsine

koja reflekti ra topl in u, te bakrene se na unutarnju s vodorn.

cijevi za zagrijaven]e. e se prenosi

Sunceva

povrstnu cijevi,

na vrh cijevi i dalje

vrhu prozora, povlaccci hladan zrak unurra kroz donii venril. Prcko noci

SlI

Stavlenl cttlndar S dvostrukirn

venrili na prozoru zatvorcni, a na zidu orvoreni, Toplina (iopli zrak) uskladisrcna u zidu se dizc i konvekciiom ulaz i 11 kucu, Koji sustav solamog grijanja preporucujere? Meni se osobrio najvisc svida sustav Tromhovog zida, Iz jednostavnog razloga - jef[in [c, nije ga tesko izgraditi i ne ovisi Q rnnogo
Tekucina]e pretvorsna clrkullra zagrijana, u paru i

so+isriciranih dijclova. Svida mi se osjcca] da se toplina koja re pohraniena u zidovima kucc moze iskorisuu za rad ovog sustava i pruziri nam visesrruka zad ovolistva.

Solarne Hl fctonaponske
Za...sto- se
kUl1jste?

celije

F

otonaponske cell]e su uredajikoji

pretvaralu suncevu svJetiost u istosmJernu za osvjetiJenJe, opskrbu nlskonaponsklh

stru]u, U kucanstvu se mogukoristiti

uredaja, kao na primjer radio uredaja, TV priJemnika, raeunala imanjih vodenlh crpki. M,mji fotonaponski sustav stvorlt ce najvise nekoliko stotina watta elektrlcne no ako je spojen s akumulatorom za manju vikendicu. struje,

ikoristimo ga efikasno, oslguratl ce dovoljno struje

Kso r kud soiernib
fl,l

h)lc:kwm,

kt1[ I.Jp"ui<JI1ji ,wjerirJ::;d

i iismci1 PC) I;lT,~:jIlL 'if<o!.i-ni fUKWTl su

koji L1rjecu

ctikssaos: t.~c11j,1.

KAKO FOTONAPONSKE
Foronaponski
struju. >t.rainjeg Tipicna

CEUJE FUNKCJONIRAJU?
prervaranja
&\111CeVe svjcrlosri 11 isrnsrnjcr
II

suscavi rade ua principu sirukmra

nu S<::"d; i

koritakta,

fiJ'llnapOI1\k;h eel ija - nat;nicn~ d va si Iicijsk a sloja, antircflck ri rajnceg

slojcvirna

- sa""ji

pre m aza,

k, inrak

rn c rnreze

povrsine. Kada sunceve zrake II obliku forona pudnu na srr ukruru Ioronaponskih cclija, riastajc srruja clckrrnna koja proizvcdc rnalu kolicinu clckrricnc cncr-gijc u
D'IU6flUb h'l..JSWV{vjcisr

- surx'c-}

(,'Uli(:IJ;j

ic:

up"Ji~ se manf3 iK'ovisn~ domscinsive (crpkc 1
(~!'ol-~ic.rljt:nic).

obliku isrosmjerne srru]e. Kolicina koju proizvede svaka felija je malena. no ako se POVLZC vdi broj fOW_l1aponokih cclija - II obliku mreze koja jc posravljcna na krovu te posravi i pretvarac isrusrnjerne (DC) u izmjerucnu siru!u (AC), iada vee imaic re I ativno jednosravan i iefrw izvor e uergiie.

CESTO
Samostalni fotonaponski sustav naclnjen je kako bi se mogao pricvrstltl na postojeCi krov. Sve sto trebate je pricvrstiti panele na krov, prikljllciti na postojec' izvor elektricne energije i sustav je spre rna n za rad, Tipicni sustav snsge oko 1000 'N znacalno ce srnanjiti vase troskove LJ duljsm vremenskorn razdoblju,

POSTAVLJANA PITk JA

ZaS to j e tako mali in teres za foronaponskim celijarna? Pored vellke surnnjc prcrna rehnologiiarna Ll "crnim kutijama" gdje 5<': ne vidi "okretan]e
kotaca". dizajn Ioionaponskih celija jt: tak av cia narn ornoguca va koristenje

Fotonaponske

celije

EnergiJa lz telija

Ener,;;]a lz

grads~e mreze

"eCLnO[]1 Ll ioplirn i SLlIlCaniID klirnarskim podrucjirna gdJe narn mogu posluziri za rashladrvanie i klirnacizaciju pwswr,,Koliko dugo fotonaponske cclije traju?

Proizvodacl rowilaponske
u\"jelima

k azu da ce kvalirerne celije LJidcalnirn
do rridcsc r god.ina.

izdrzari

Pojedine celiie unurar panels moguce [e takodcr izrnijeniti ukoliko zakazu iii
5\1

osrecene. to stakl cnicki kameni spremnlk? Ako imate sraklenik, iada z nare da [e u njernu LJgodnl1 roplo 11 [esen i na

Sto j e

proljece. dOR [c !,itti vr 10 neugodno vrucc. Susrav sraklenickih karncnih
sprernnika

i

ornugucuje narn cia vruci zrak lz sraklenika is pu III pnvaruo U izol irani prostor ispunjen kornad ima kamena, Na kraju dana, kada naru ie

potrcb na to pl ina. to ph zrak iz prostorije s karncnorn prirodnom se konvekcijom iii ventilaromrn sal;c u lako fotonaponske sustave rjede susrecerno- oslrn onrh na brodovirna, kamp kuclcama. ie uz autoputeve gdje se u kombinaciji s turblnama na vjetar koriste
28 napajanje prornetne signalizaciie . ponekad se koriste i za napalarue sustava solarnlh kotektora Fotonaponske celije oslguravsju slektncnu energiju za razne

kucu.

- PRIJENOSNI FOTONAPONSKI GENERATOR I

crpke i kontrolne

sustave.

i koleklor

Fotonaponskl

SUS!3V

koji napsja crpku----";:~~.'S;f

Prijcnosni [oeonaponski generawr je dobra opcija za proizvodnju manjih, kul i (ina str uje - recirno za b rod. karn p kucicu iii vikcndicu. Istrazivanja
Crpka Sp rem IIIk voce

pnkazuju da su ovc [cdinicc rrazeue. [er ih korisntci jedriosravno rncgu iskljuciu i preniieri k ada obavc posao,

Turbine na vjetar
Kolil(~-,;~nage

~~u
proizvesti?

-

T

urbine na vjetar uvelike se razlikuju po svojoj vellclnl, a

0

tome ovisi i koliko dati ce

snage proizvode. Malena turbina od 1000 W povezana

5

pretvaracem

~:--

dovolJno snage za osvjetljenje, TV priJemnik, radio i racunalo, Ako uzimate turbinu ove vallclne, prihvatite cgranlcenja koja ona uvjetuje i prilagodlte troslla. Na primjer,

moiete imati malu turblnu na vjetar, no za kuhanje i grljanje koristiti pee na drva.

KAKO FUNKCTONIRA
Kad rradiciorial nc vjcrrc okrerania se pomocu
11 jacc

TURBlNA
U

NA VJETAR?
zitarica iii

- vjcrar puse, krila vjetre njace se okrecu i cncrgi]a prervara okrcranje zvrnjeva - za mljevenjc

priicnosa

sc kDristi za crplienje vode. Mnoge modeme rurhinc net vjctar sastoje se od ITj ill per hila koja se okrccu na kra]u osovine - nalik srarinskorn zrakoplovu. Karla vjcrar pusc, propeler se vrri. vrti se i osovina, a generator proizvodi elckrricnu srruju, Elckrrlcna se str uja ,pre rna 1I aku rnulato re il i jc korisrimo neovisnn o jav rio] c lckrricn oj m rdi. Takodcr [c mozemo slari i 1I ;avllu elekrricnu rnrczu,

Ncl; I S'tt u/J.J;<.H.i nc .~'Z1vjC'rrJ.jlJ

pfi(.YfS\;1V.'W.jC.'

liZ

krov . icr povssia«

kl'DVJ

proizvodi fJ.Jrhuic:nc.iic'.

(
Sustav povezan elektricnorn

5_lJ_- _S'T_A_V_P_O_V_E_~-'Z_~A_I'I_~ S_-J_A_Y_N_, _O_M E_L_E_K_TIrI__ __
5 javnom

C_N_:_O_lV_:I_l\fR_"_:E_-7::_"-'O_' _M

~

mrezom

sastoji

se

od III rbine koja ie prtcvrscena
na stupu, pretvaraca. skuplne akumulatora potporu, prekidaca vjetar okrece. generator koja stuzi ze pa neia i Kada se akurnulatora. okrece upravljac~,og

,/ l'
Od javne
elektrlcna

//

r

Iurbina

na vjeli.,r

puse, propeler energiju

se i OSOVIn8, a kretanla u energij u. energija u javnu u U stupanj se u kucl, a

pre Iva ra u elektricn Kod ovog sustava

mreie

rnoze odmah
elektricnu anergija javnu sustav svakom

koristiti

visa k prebacivati

mrezu iii se sva
moze prebacivati mrezu. sluca]u, ovaj varn

elektricni

pruza od redeni

neovisnosti,

preusrnjeravan]a

(~,
Neovisni stupa, energlja pohranjule akurnulatore, zati III propusta sustav skupine u a kroz u proizvodi sastoji akumulatora

N_E_-O_V_IS_N_I_~_-_S_F_A_V
se od turbine i generators koji su ucvrsceni viakana, no razlika te pretvaraca. je u tome na vrhu Elektricna se prvo od karbonskih stucaju,

)

CESTO POSTAVLJANA
PITANJA
• Koje velicine dolazc U obzir> Turbine dolaze 1I velicinarna oel 600, 1000, 15()O, 2')00. re 6000 i vise warra. u kucl S tri spavacc so be rurbina sa 600 W osigur3t ce 'lam samo osvjctljcnjc, a s rurbinorn od 2500 W moci cere korisriti i svjerla ! drugc kucanskc aparaic. Koliko visok mora bid stup? Visine se krecu od 5,5, m za male turbine. p~ svc do 15 III Z~ vece turbine. Opceniro, viSi srnjcsrn] osigurava bol]i

kao i U gornjem

de se ovdje

~
.i1~,,, ........
Turbina na ·,jetar

pretva rae, te zatim

kucu kao standarcna
izmjenicna .Ovo stru]a. za kucu rnjestu

le

mozda jedina Sprerniste
2J

mogucnost na izoliranom

iii u 51 ucajukada

a ku mulatore

prorok zraka i manje rurbulcncije. • Moze Ii se turb ina pri evrsti ti za krov? Iako posroji velik intercsza male krnvnc mrbinc, muogi srrucnjaci u ovorn podruc]u kazu da problem mogu ciniti vibracije, a tukodcr i ru rbu leuciia zraka zbog blrzine krova, Sto je bolje - ncovisno ill vezano za javou elekrricnu mrezu? Za one koji su izoliran iii i zele najvise ustcdjcu, neovisan je SUSLav najbolja opcija,

zel ite biti potpuno
energetski neovisni.

Od turbine

.fzvodenje projeKta

Geotermalno grijanje
~mperature ispod povrslne zemlje su vise iii manje stalne i nepromjenjive. Idete, temperature a sto

Od

cjg(f

I dublje
se

su vece, Geotermalni sustav sastoji se od ukopanog koja se ne smrzava, a koristi prednost upijanja

saa
~

!1!~?

sustava cijevi ispunjenih tekuclnorn

topllne Iz podzemlja koju prenosi u kucu. sustav unutar ku6e razdjeljuje i komprimira apsorbiranu toplinsku suprotnom smjeru. energllu i provodi je po kucl. Ovaj se proces Ijeti rnoze odvijati u

SUSTAV
Su rav se sasroji od pet dijclova: roplinske
se nalazl

crpke, zat\'orenog za izmjenu
susiava
Ll

susrava topline ko]a
cijcvi unurar

cijcvi. rckucine

cijcvirna,

kucc i de krri cnih pogona za sve porrebne crpke. Dnk LI temiji pOs"'j, tti III ogucnosu izvodcnja S1l8Inva . posra vljan]e u J u bok u vcr rik al nu bU501 i nu, horizonralno postavljanje na rnanju duhinu, tc postavljan]c \I plitku vodu (jezera ili bunara) na.jccScc ovisiri zernl]e.
0

. rjcscnjc cc

velicim zemljisra i vrsri

KORlSTENjE
jednorn

TQPLINE
Geotermalnl sustav

kada odvojirno roplinu iz 'USI"Va cijcvi, mozcmo je korisriri U obliku roplog zraka iii vodc. U prosjccriorn

---,---"J!~

sustavu topla se voda iz cijevi propusta kroz III pi in sku cr pku gd]e joj se povisujc temperatura na oko '>Q"e Ova se veda rnoze koristiri kao ropla voda u kucansrvu iii za grijan]e.

Ova je debar izbor ukotiko irnarno
mali komac izredill. busotinu zernlje. Da bi sustav postaviti
In.

ISKQRISTIVOST
Gcoterrnalnc ioplinskc crpkc dijele se prellla svojem srupn]u iskorisrivosri. JcdDostavnije recenc, usporeduje se ko liko III nogo cncrgije ulazu U odnosu na energii u koj II na kraj II proizvcd u. Gcotcrrnalni susravi su sto se rice ovoga vrlo dik"sni. Na svaku jcdinicu cnngijc koja te ulozena, daju cetiri [edinicc cncrgi]c u ohliku roplinc. Na primier: iskoristivost uglieria jc sarno 70·90%, dok je iskoriscrvost toplinske crpke oko 400%. Kao i sa xvirn osralirn sustavima, najbolje je da dobro proucimo we raspolozivc moguc.nosti i II skladu sa znansrvenim podacima i cinjtnicama odlucirno koji sus iav najbolie odgovara nasiru porrebama i rnngucnosurna.

cijevl morarno dubine

u

40--150

Kako

le busenje
se oPClju

dubljih buso ina mnogo
OVU

sl\uplj8 oo ori h pllClh. za
JJeroJ:atno zeltte prekc pavati

cete

odluelt: a ko ne

vrt, te ako ce

busotlna pos uZni kao rzvcr vode,

"oj a s€ ne

5Illrn;"ii

(

--~--------~

HORIZ(fN'fAk~LPaDZEMNI S-VST-AV_

)

Geoterrnalm --sustav

... iIi

Zalvorenl VJug oijevi za izmJ(lflU
toplins . ispunjen tekuemom kOja 5C

ne smrzava

Upozotenje
i,Wo ",am fJ.ijjcesce sa,jetujemo da srrranjiti troskove izvodeci rado'le saml - uJJajmljivalljem graaevinskog slmja . 0;10 bi a01JfO da

mo~re se

U W!!zi ovih rao'ova orvo posavjetujste sa strucnjacima,

podzem n i sustav debar je u sl ucaju ako svu Izgradnju na zernlj istu poclniete tspocetka i a ko najveci dio poslova obavljate sarni, Jed nom kada postavlte sustav cljevl, zernljlste mozete urediti i ponovno na njemu zasaditi blljke, DOlbiste izradili ova] sustav, postavite pod zemlju 100-200111 plasticruh cijevi na iskopani dio povrsine oko 250-450 m , te na dubillU otprilike 1.5-1.8 m. Ovo odllcno funkcionira na pod ruej i rna gdje je zemlja jed nol i ka i ravna, no ne bas najbolje IJ pod rucji rna- s
Horizontalni kamenirn iii mocvarnlm tlorn, Posavjetujte odrone iii klizista: se sa strucniakorn ukoliko surnnjate na

CESTO POSTAVLJANA
• Kako mozerno
izhusuc rupu, La geotcrrnalno

PITANJA

busotinu
postavite grijdnje

iskoristiti
dva susrava

i kao izvor vode? Kada
ciicvi susrav . zutvoreni koji na jcdno] sustav srrani

i ovoreni

ima vodenu crpku, as druge cepi vodu !L husorinc. Trcba Ii geotermalne sustave mnogo odrzavan? Crpku i kornprcsor rrebari etc redovii! knrurolirani odrzavari, no i II kuci nccc zahujcvari mnogo odrzavanla, Vccina dobavliaca garanrila da ce sustavi cijevi izdrzari do 50 godlna: • Koji su troskovi postave sustava? Ako izaberere horizonralni prulzcrnni susrav i ako imare povoljnc uvjcic na zcrnljistu,
zarvoreni sustav cijcvi u busouni rnozctc svcsti na minimum ukoliko vccinu obavire sarnl Hi unajmitc jdtillu radJ111 snagu. rroskove poslova

• Je li geotermalna tehnologiJa dovoljno pouzdans? Iako it gcotcrmalna rchnologija pnzna(d vee prcko 80 godina. doslo jt J() vecih pornaka ck nakon uvoden]a visokokvaliu-rnih i jeftinih plasdcnih cijcvi.

• Je

li moguce ova] cijeli projekt osrvariri samosralno?
ovisi 0 V;l~eU1 iskusrvu

To
[c.

punajvisc

i znanju,

no rnogucc

je cia pr i it: pocetka radova naprav ire kvalircmu analizu zcmljista i dubliih slojcva i urvrduc njcgovu stabilnosr, Naivaznije • Mogu li sustav cijevi postaviti Ispod prilaza garaii iii ispod teniskog terena? Da, ncki su susravi osmisljeni za postavljanje ispod prilaza, parkiralista i "li(llo. Velika povrsina tarnncg asfah,a iii rnakadarna povecar cc toplinsku eI'ika3!1(.1,I· susmva, Da Ii je za Izradu busorina potrebno ishnditi neku dozvolu? [e da $e oko ovoga To ovrsi 0 rniestu u kojcrn zivire. Najbolje posavjciujcrc 5 ] okalnim v Ia'Cli m a.
II

• Je li grijanje pomocu
ponaivisc zcrnljarna duga ovisi gdje
0

geotermalnog
rnanjak ovakvih

sustava rasireno?
jc rasircno

To
II

IDmC gdje zivite. Najvisc busorina,

posroji iz rade

(osiln;h goriva ill gdje posroji
no nijc has rasireno

rradicija

i nekirn zcrnljarna Europe. Ova se situacija svakirn danorn sve vise ; vise mijenia i nadarno sc da ce ovakvih susrava biti sve v i..~t:, Vcliko] Britaniii

Mogu Ii busorine bid smjestene u blizini kuce? I rnajuci na uruu ria CC buseu]e rezul tirari vel ikom kolirinorn nereda (blare, zernlja, buka, vibraci]e), busminu jc riajboljc srnjcsriti sro daljc od kuce,

Vodene turbine
KafJa pastavJjati voae-ne tUlili1ne?

A

ko posjedujete

potok zavidne vetlclne i imide legalno pravo koristiti vodene turbine

njegovu nudi.

vodu, tada je postavljanje malu prijenosnu

dobra lde]a. Jed'an prolzvodac lspodpovrslne

jeftinu,

vodenu turbinu, U povoljnim

koja se postavlja uvjetimaprD'lzvodit

vode I spaja

se na sustav akumulatora. energije

ce oko 500 W elektrlene

. dovoljno za manji sustav osvjetlJenJa, Ako je vas potok dubok, uzak i brz, i vise od jedne turbine.

mozete postaviti

TRADICIONALNE VODENICE
Njima je porrebna velika kolicina vode u obliku vode nickog [czcrca, ce razliciri
kontrolni rncha nizrni za pokrcranjc i

(~.

V_·_6_D_E_N__A_T_UR_._B_··_TN_A _
Alternator

~)

zausr avljanje koii se sasrcje od kanala. vrarasaca i usta va, Sroga, [lema nik akvng
f~71

Smj er toka voc e i

oga

7..1,StO

stara vodenica
z a rnljcvcnjc

nc bi mogla
pok rctau i izgradnjom

umjesro

rnlinova bavc

generator
koj~
S<:O

Fostoji jos, uvijek mnogo rvrtki
projcknranjcrn

vodenih

rurbina,

MODERNE VODENE TURBINE
N ajcdCi problem ovdje nije kako koristiti vel ike rijccnc LO kovc 7,a pogon velikih vodenih rurbina, vee kako najbol]c iskorisriri maleue porokc za pogon rnanjih vodcnih iurbina. Najjedncsravnija mogucnost jc posravlianje pnienosne rurbine, One
tax" izradcnc da ih [c jql noscav 110
SlI

postaviri i rastaviti. Rade rake da usrnjcravaju vodu iz pUIO ka \l sprcm n ik. a zatim iz sprernnika vodu provode
proizvodc turbine

kroz. susrav

cijev i

do turbine.

Mnoge rvrtke
i m za
)I

ovakvc male iii srcd njc vel ike Ovojje turblnl potr"bna ,iubina

u k irovi rna [cdnostavn

"ode od 1..5 m re prowk

00

70 tnere d1 min"ti.

poS1:dvlianje.

tESTO POSTAVLJANA
• Je Ii moguce kuban koristcci
Sllagu

PITANJA

vode? Odgovf)r jc ria.

Rjesenje je da koristimo struju 'La proizvodnju pohranjcne top lin c. a zarirn ru to plinu kori stirno za lad hednjaka iii kuhala, Imamo rijeku " moramo li obavljati vellke zemijane radove? Sve na]v ise 0'1151 0 rijecnorn roku, strukturi zcml]e i slicno, no opccnito govoreci . vel i ki ob jc kr i zah rijcvaju i opscznc zcmljanc radove. No. mozda bi na kraju ipak najbol]e nesenie hilo posrav I[anjc rna njc rurh i nc ispud rovdi nc vorl c. Tl vascm slucaju prvo bill se posavjerovao .sa strucnjacima na ovom pouIuciu.

Imam U pravo koristiti vodu koja rete mojim zemljisrem? Ovo je roliko kornplicirarra [ella, da bi bile najbolje da odrnah he: Cl<:O'C
hCI1ClC

na ova]

sa stavorn da na ova nCmUIC pravo. Ako nacin i zan m se raspirarc za mogucnusu,

bi ti

ce mnogo lakse.
to Peltcnovo kolo i da li se jos uvijek grade? Pclroriovo kolo dizajnirao je i izradio 1879. n SAO rndarski .inzinjcr po imeriu Lester Allan Pelton. Dizajn ukljurujc koristcnje ci jevi kao rnlaznica koje ustrcavaju vodu na zlice vodcnog kola, Stara Pclronova k ola rnozcrno io' uvijck pronaci, a proizvodc se i nove modificirane vcrzijc.

Stu je

Pretvaracl i akumulatori

E

,ektricni pretvarac

pretvara istosmjernu

struju (DC) iz akumulatora

u izrnjenlcnu

struju (AC) koja vam je potrebna

za pogon svih kudansklh

trosua - svjetiljki, na akumulatore, sto sve ielite

aparata, TV prijemnika, trosua prikljucite prikljuciti,

radio uredaja, racunata, Spojite pretvarac i koristite ih. Morate tocno odlueltl

na pretvarac

a zatim odabrati

prikladni

pretvarac,

kako bi sve besprijekorno

fu n kcion ira 10.

AKUMULATORI
Za pohramr rnanjih kolicina elcktricnc energjje koju $U pro izvc lc turbine na vjcrar ili vodcnc turbine, najboi]e ie korisuri olovne akumulatore s kisclinom, Ovi akurnularori izradcni su za visekrarno punjcnjc i praznjenje do najvise 80% kapacitera . rocno onoliko kulikn varn je potrebno kod visckramog punjenia i praznjenja, P0510je rri .."[ste olovnih akumulatora - mnkri akumularor: (ko]! sc koriste II auromobillma}, akumularori s apsorbirajucim mat staklorn. te gel akuuiulatori. Svi akurnulatori irnaiu podjcdnake karakrerisrikc, no gel akumularori su riajpouzdaniii, nt: l.l"il~e odrzavanic i imaju zatvorcui sustav rc I1C ispusraiu kisclinu i U.1 njih nc uriecu vlazni vrcrncnski uvje d. Ncrnojte kurisuri akurnulaiorc za aurornohile. jer nc odgovaraju uvi ru porrebam a.

POSTAVA~AKUMULATORA
Dijagram postavu prikazuje s jeelnim od oel -

)

12-voltni sustav

dvije rnogucnostl _
a ku rnuiatororn 12 V i postavu elva akumulatora obje s rsgulatorom 1<0J ce oclrzavati i

24 V koja ul<ljucuJe

napon izrnedu 12 i
15 V, te otporom

(trosi 10m) U obliku grijaca iii rasvjete ko] i ce osigurati cia
turblna
U

uvijek

rad.

prlsustvu

otpora i

24-voltni sustav

ne stva ra visa k. Regulator odrzava
akurnulatore

pravilno
napunjenima potreba, prenosi it. \iiSilk na trosi la.

Upozorenje
. A.komtilatorJ·sv T0S"ki SW,mogll potencUairr(Yop<'lsn,'

I

kada za to postoji i

is-pu.starl kiseiillIl

mD7amu drZ;iim na suiTum _1.sJgurrrorn ,,-mjestu u spremistu.

. uzrokaovat0""e:ktNcnlJ udare: i!Wjek

I

D··a akumulatora ... od 12 V

CESTO POSTAVLJANA
• Koliki je zivomi vijck akurnulatora? Umnogornc ovisi 0 vrsu akumulaiora i nacinu na koji ga korisrhc. Gel akumularcr najvise kvali ic I C porrajat ct: CC nri do osarn godina. Akumularori sc jako unistava]u ukoliko sc prcgrijavaiu. korisrc sc. prepunjava]u 8C ili se prcvisc ispraz ne.
ne

PITANJA

relativna. [cr rijekorn [cdnog ciklusa, ncki porrosac rnozc uzcri malo cncrgijc, it drug! mnog:o vise .. a oha ce akurnularora obavui jcdan rik lus. No, jasno ,Ie cia C~ dulje potrajati oria] akumulaior koji ie u svzkorn praznjen, nego onai koji jc vise,
ciklusu

manjc

Sto znace "debclc ploce"? Dcbljina olovruh ploca akurnularora utjccc n~ njegov zivomi vijek - ~LO >U olovne ploce dcbljc, dulje ce i trajau akuruulator. Najbolje it: ku piri onaj s dcbljim plncarna Sto znaci "vrijcdnost jednog ciklusa"? Ciklus akumulai ora oznacava jeclnn punjcnj . i praznjcnjc. Ova vrijcdnosr jeodosia

Mogu Ii miiesati nove i scare akumularore? Krarak ie odgovor, ria _ oni CC:Iunkcionirao _ no najvjerojam ijc

ce se
s

mati. cia akn lrnare novae. iotr3zite ""1*: porrebe i pncnirc pmpuno novim akumulatorirna najvise kvalucre.

kapacirct novih akumularorn prilagodiri srarirna. Stoga it: najboljc knrisriri jc dnako Stare akurnularore, nove iii stare. Ito

Izvodenje

rojeKta

Potpuna izolacija vaseg doma

G

rijanje i hladenje doma odnosi nam tri cetvrtine svih troskova za energiju. U starijim i neizoliranim kucarna, skoro se 75% topline lzgubl - 25% kroz strop,

35% kroz zidove i 15% kroz pod. stoga, ako maksimalno izolirate svoj dom, troskove za energiju mofete umanjiti i 75%. ad svih tehnika stednjeenergija, naj uci nkovitij a. izolacija jc

PRIMJER

IZOLACIJ E

Teoisiprekrivaci-----.-I
na hladnim zicovlma

..

liii~jiJ,~i;ll~IIIII;<

Debele zav)t~se flo

prozonrna i vratima

na ul1LJlarnjirn zinovirna

Tkanina uz ~ uragove

...... ,.,J;'" ..'

Tepisi La lzolacilu

poda

Plastlcna Iii drvena
obloga

P ROVJ ERA
..... Povcca]ic dchljinu i kolh:inll i?oiadjc u prusroru krova, SlI

TZO LACIJE
..... Objcsiic unurarniih dckorarivne zidova prckrivace
i

tepihe

preko

hladnih sro

V PUSIdVi(e dcbelc zavjcsc na prozorc i vrara - mnogo Iltinko\'i'ijc od dvosuukih prozora.

- bilo sro nd dckoratlvnih

ruarerijala

moze puvccati clckt Izolaci]e.
..... Na pod posravire ernickih sto

..... l a p.-ago"" "pod vrara postavire tkaninu z a spreeavallje prolaska zraka - rradicionnlm ohlik 1I obliku kobasicc, .....1'\a prozersko sraklo posravirc prozirnu l'l'L<ticnu foliju. ~ vunu zimi.

.i<'

vise mogucc

rcplha

~ mozda

rnjcsavinu

iH narodnih

uzoraka,

V Nacinitc ugradcni bevel (u orrnaru) i oko
zavjesc i prckrivacc. i posuvite pregradc vanjskih vrara. izrncdu mjcsta

lega postavitc
na kojirna uvcccr

.....Nosire prikladnu odjccu, a pamuk i Ian ljn;.

svc ". prirodnih vlakana

V N aclnire
sjcdiic
j

VISOKO TEHNOLO$KI

IZOLIRANA

KUCA

Kam8ni supl] Zid~

.>:

Betorl5ki izolirani
lid ~

Prozori

[13

Jug

PoplocenJe kaJe apsorbira topllnu

I reflektlHJ

tESTO
• $00 oznacava

POSTAVLJANA

PITANJA

R vrijednost? Ova Hij~dI10~1 oznacava kvaliteru lzolaci]c - rerrna! nu rczistcntnost. !itO ie bolja Izolacna. to je i

Bunker; i kuce s travnatim krovom
Dobro dizajnirane prozonma 90%. polupodzamne kuoe s travnatim krovorn i koj; gledaJu pmma Jugu, mogu srnanjit: troskove do

vrijcdnost R visa. Visoka R vriicdnosi ozriacava mali gubtrak c:nergiJc, rnanji urrosak energije, minirnalnc rroskove, sicdn]u globalniJl til LrgLr.,k i h rcsursa - svc najbol]e. • Kako uapraviti izolaciju ako nemam dovoljno novca? Pocnite s popunjavaruern krovnog pro~[()n izolacijom. Kasni]c, kada skupire novae, posiavirc laisne nil zidove i ispunire proswr izolacijskirn materijalorn. prckrijrc rnplinskorn barijcrom i
plasricnom iii drvcriom oblogom.

Trostruko

J

cetverostruko

ostaklj;vanje

Jedan sloj orozorskog stakla gubl toplinu 20 puta bi2e od dobro lzoliranog zrda, Dva slo]a stakla srnanjuju gubitak topl lne na pola. a lri sloja opet prepolovli uju gubitke.

Izo/acija od vune i kudje/je
Ovcia vuna le potpuno prlrodni rnatertja I - neotrovan, blorazgract« i ekoloskl prilwatiji. upotreba kucljelje je takoder preporucljlva pruza ugodan osjecaj pri dodiru, liiepo mlrlsi 1dobra Je za lzclacf u. Ako imate losa iskustva sa sta klenom vunom. tada je kudjelja bolja opcija.

• Kako mogu izolirari svoju drvenu kuru? P(lCIl ire rad Dye iznurrn. Prazn lne popunire izolacuorn i prckrijtc plasticnom oblogorn, S vanjskc srranc prvo skinirc drvcne dijelove, ispuuire unurrasnjosr izolacijorn j propusnim mcmbranarna, vcrt ikal nim i poprecnim laisnama i vraurc drvcnc
dijclovc.

Izolacija od follje ; pjene
I rnajte na urnu, da iako Je izolacija od pjene vrlo efikasna, s R vrljednosti od 14.5 (za debljlnu ad oko 6 mm), neki strucnjael govore de U odredenim snuacqarna otpusta stetne plinove.

rzvo.d e '.I,i!\Jl'O j e)< la

Recikliranje kucnog otpada
Zastg1e
tee! kUfra nje to1iljp ~aino?

K

ada govorimo Reclkliramo

0

reclkllranju,

tada se radi najcesce a mnogo price, a malo akelie, - oko 30% pJastike, 80% papira i 60%

sarno one najjednostavnije

metala - no najvecl dlo otpada i dalje odlazi na srnetllsta. U svakoj fazl prolzvodnje priroda je na gubitku: koristimo fosilna gorlva, ana emitiraju stetne plinove, a nakon nekog vremena proizvode bacimo na smetllsta. Najbolje sto mozete uciniti jest reductratl svoj kucnl otpad.

REDUCIRAN.JE

OTPADA
i II m jcsr: n j ih Inc r;

Kupujre sumo one sco varn rreba. Mozcre se od StV~ rj koic sc baca]u one knjc m U7.t"lL korisri [j v i s~k rat nu.

"a

Mozere smaniin kolicinu kuphene ambalaze ku pu iuci lokalue prnizvodc - svjezi kruh u pckari, svjczc ponce na rrzruci hranu koja ue rreba biri pakirana u ambalazu i mcduuarodni
[ran_"ipon,

Mozere srnanjiri kolifinu posuda i pnyi zvoda. Mozere [ednosravno sasroie od ambalaze

ocpada ponovnim

korisrenjern

izbjeci proizvode koji. se uglavrinm - konzerve pica i vodu u plasricnim

bocarna. M.oi" re se potrud iti da nc knris tire plasti enc v recicc, vee uvijck nosire svo]e plauiene. M ozc tto sc zalagau za pro pagi ran jc biorazgrad i vi h mate niala, Moliere smunjiti koristenje
nzgdjanjcm vlasiuc hranc

arnbalaze i globaluog rrans iii korixrcnjcm sczonskc.

POfU

SAVJETI ZA KORISTENJE
Drvo isko ri sri tc kao gor;vo.

OTPADA

Doinr

pnmjcr

CCHtfj

za !'ccik.hliv IO}1 Has poace

aa i sa.mJ" so£tinin10

VLjSrili orped.

• Iskor isruc drvn za "sam svoj rnajxior" projckrc. l.lsirnire drvo i stavite ga lL vrtni kornpcsr. Papir i kar mn prcrvorirc II k(1I1lPOSL S3Z111ite papir i karrone, re ill korisure kao gorivc,
Koriscuc papi r ; karron u 'sam .\voj majstor" i umjci nickim

SORTIRANJE
Aim sec odlucirc
ih nazovrtc

OTPADA
u ccntar
7,#

svo] orpad

odnositi

reciklazu,

rada

i raspi iajrc na knji jt: naci n najholjc priku pljazi otpad. kako bi odgovarao njihovirn porrcharna recikliranja. N~ prirnjcr, ide I; da st: ; mcralrn orpad razvrst ava prema upovirna ambalaze? Iii ide II da srnunj ire ob uiam orpada i sazmere kouzervc i kanone kako bi .zauzimali rnanjc mjesU)

pmjcktima, Pnrodua vlakna . vunu, pamuk, vlakns SI'.1.ru

svilu i Ian· sravire

It

kompost. Korisutc prirodna

odjccu - z" ci!it:njt: odjecc,
i\omposter PIas 1i cno Vie clce, novme I karton

re ih kada ste gotov i, sta vice u kornpnsr Pnrodna vlakna iskonsnrc k ao rnarcrijal za izolaciju. Prirudna vlak na korisritc u izradi ukrasa, Pazljivo sakupliaire, sorciraire i proda]re mer al ni orpad. • Korrstuc metal za "sam svo] rnajsror projckic''. Kuhinjski i vrtni otpad prervomt II kornposr. Boce i sraklenke iskorisrite za pohranu naruirnica. • Usunirc sraklo i korisutc ga tao dckorai ivni rnaicrijal.
stakla rnozere isknrtsuri i za urnjctnickc projekre. Bccc vina koristitc za izgradn]u vrmih clemcnaia, kao na prirnjcr zidova ili skul p,ura. Din • Plasucnc kuujc isknris: lrc u vrtu - kao male znklonc, posudc

za biljke i posude

za razmnozavanje

biliaka.

Metal~e konz"F\'€ i kut;je

kulije

(

-~~-~~--~--~

=_ ~ECIKLIRANJE

OTPADA

r,artonske kutije Cehtne kutije

Vrwi otnad A!umm'Jske korzerve Casopisi P'astiG~e boce za mlijcKo i vodu Plastic 11 noce za so K e

l'

/licki strucnjad

misle oe je naj,'azlliji razl()g Sta k Iene posud e

zagadenos!i ox()/ine slatJo reciklirenje plasUcnog otoeoe.

Jos recikliranja
Mozete kontaktirati lokalne dobrotvorne organizacile koje

o

10

20 30

40

50

60

70 80
Srnetlls

90 'l00
e

Recikaia

Postotak

prikupljaju novae prodalom rabijene odjece. Mozete mobilizirati 5VOjU zajednlcu i zaradltl na prikupljanju teksti la, metala i pa pira koje tete proclati lokalnoj tvrtkl
kola se oavi recikliranjern. Pojedlne skolskim rnozete matertiale mozete sacuvati kako bi ih iskoristili LJ

7'

Ov~} dijagralll pokaZuje hollko mnogo opa5nog otr6oa jriS wUek

lcwrS8va lIa smeWStu.

urnjetnlcklrn IIi me nstve n im proje ktima. III rnonilruh telefcna
zernaj]a. poslatl u neku od nerazvijenih

Posebn{ materijali
Nf!kl proizvod,- -i'Jcrt"ri.ie, kllcanski apa-rati. kem~ska uedstvil, A7:iskore&te'fli IO'ekovi, mWllske lampe ltd, • zEJi'ttijEl;a'ju rru;oorW,oaznju, II rome V<l.S mogu 5<:Jvjetovati /okalni centri _z;nrmtkia'iiJ_

Neke stvarl, poput alata, racunala

a

c~I,ada govonrno
SU

~
0

-P_-R_-ot~_,V_O_:-_B_F_~_Z==R~E_G_~_K~L~-I_R_:A_~N __ __ O ___--~_-_~_P_~_D_-A_G
protzvoda koji ove prolzvcde. Vise irn se isplati

)

kupnji

napravljeni la.

od recikliranih rzlste je veoma Primjerci

materija

ograniCeno.

kva Iitetn i za reeiKla

zu

suill nedovoljno
iii jsdnostavno gurna prepreke no ih le za a ovi 5U korn pa n ij e

reciklirati profitabilne prolzvode poput pa pi ra, meta la i nekih vrsta plastike I time je sve receno,

nisu dostu pn l, Na pri rnjer, same je mali broj atrtomobilskih iskonsten djecjim materijaii na bavltl, za slgurnosne lgralfstime izuzetno Najveclm
f-

,"-'eki ad pmiz,oda
r

koje svakodne,'(lo
8!..I'

iii stlcno, dijelom,

korisUmo a proizvedenl

nd reciJdirFJnog
bOC8,

sku pi i tesko

marerijala; karlons/le hutije,
,IJdCVC,

koozetve,

tepisi, izolacijski malerijan, papir, vrtrie

za reci klazu nernaju pu no i nteresa

CESTO

POSTAVLJANA
hrane

PTTAN.JA
uzgojem vlastite mane? lJzg()i vlasuic
pornnci

M 0 i e rno li saku pljati i pro da va ti vlasri ti kucnl otpad? MOZLl", Pored posrivanja zdravsrvcnih i sigur nosnih norrui, nitko varn fie hrani ds uocirc mogucnosti na [rzism j pocricrc prrkupljan i prodavari opr. bakar, olovo iii mjed. Koja je najjednostavnija opcija za pojedince? Naijcdnosravnila pasivna opciia le bojkoi proizvoda, Na primjer, mozere prcst ari uporrcbljavan plasucnc vrccicc. Nije
rnriogo. no ako CO ucinirno

Kako mogu pomoci smauicnju

riekoristenja arnbalaze, re u rrosknva transporra. Ako uzgajare vlastitu hranu i
CIC: smislu U

jed""" sarno sezonske plodovc, glohalni iroskovi rrausporra porreba ZJ ambalazorn ce se smaniiri. • Zasro kupovati proizvode koji se bacaju? Ne moramo, Mozeino izahrati i proizvode kuie rnozcrno punovno knrisri+l. N" prunjer, urnjcsro [cdnokramog valjka mozcre korisriti kist, a urnjesto papirnauh, parnucnc mara mice.

l

'vi, lndusrr ija plastike

mogla

hi sc

nad ovirnc zamisliu.

Izvodenje projekta

Organski uzgo] povrca

O
KOMPQST

rganski uzgo] je vrsta uzgoja koja se koristi samo materijalima

proizvedenima od

organsklh tvari - kompostom od biljaka, te gnojivom od zivotinja. Ovaj uzgoj ne

koristi kemijska sredstva i umjetna gnojiva. Krilatica organskog uzgoja je: "Hrani zemlJu, a ne biljku". Nametnici se kontroliraju prirodn.im metodama, a korovl se tretiraju bez koristenja herbicida.

C TRb:DICl_9'~Q
Podijelite carceiu
po duljini i dubini prvl jarak, po sirini

JE:DNQ~1:U1_YRO ~R~---c:~O~~~~~

na dva jednaka dljela. Na jedno] polovicl tskooalte stihace, a zernlju odlolite sa strane, Na dno iskopanog jarKs polonte gnoj iii kornpost. Uklonite sloj s korovorn S rnjesta za sljedecl jarak I naopako ga polozite LI iskopani jarak, a zatim stinacom iskopajte drugl jaiak i zernlju cotozrte u prvl jarak. Ponovite postupak do kraja parcele pa prijedite na d rugu polovicu. U lad njl jarak druge polovice stavlte tskopa n u zern Iju
IZ

prvog ja rka.

Kompost

najbolje ilustrua Iilozofi]u samoodr+ivosu. Na icdnom kraju ulazc

Zemlja II prvog Jarka je stavlJana na stranu [njOllle ounirro zadnji Jorak) ---"'~ ...

kuhinjski i vrtni orpad, priroda obavlia svo]e procese, te na drugi kra] izlazi
hrana za zcrnlju i biljkc. niL cc yam no rri ce

Zelllija iz prvogjarha druge polovlce
ispuniava laclnjl jarak p rve po I ovic e.

porrebsn bar iedan kornposter, biti pravi zgodit~k.

-----Povrce

_.-~.-' ~

rnozerno
dijela.

prema Svaki

njihovirn

rnedusobnim

potrebarna

- poeJijeliti u tri grupe. stoga. podijelite
grupa, a svake godine

povrtnjak

u tn

diD sadrzavat]

ce biljke iz navcdenih

cerno ih rotirati.

~KOrijel1<1stocpo:vr-eeClallJ-i"":
.:fi1fkv~i~pas

;_l:~vr6e:;5roktlla;::~gllli(?e,"kuruilln

~

~ffijak-~Lii'm1ae:i:o
~

-keIJ,ckg:raba;=J:Q_tk~~·"stQBga%mata-.-

-

;_t®a",
-

---

=Fiec-aEJgtup--a~

~MahQna1'l'i:e;l:OOala:povr-ee~patliwa~
~trn'6;.slatTi~~~Tst-celeT.a;;_GilliE ~rras':~lata;:;bUmjewr,1UI\. -i.r~.§p_lIf~~'Mfi;U~4~-1 J~

-gnr kor;ijen. Jrrul+l.ll~"Jf!-

-:.rnm.lfer u:iii,QJi@E __ --~
'OlHillreflTate-.!emlhl~ J'1~fij"()jtB~tfOO~~r.rf!~_

=PllprEamE..~&mljista:.ka-aa::=

=

Izvo de nle p ~o:Lekta

SKUPINE
KRUMPIR LISNATO brokulu
j

POVRCA

SIJA_.'\IJE VELlKOC_; ~JEMENA Usirnu zernlju.
Grabljarna

U OTVORl:il\'

U ZE1'vILJ L

je virarrunorn

Krurnpir [e rclauvno 13k" uzgaia i i skladistiri, bogar C i kalijcrn i icdan od vazniiih usjeva, POVRCE Lisnaio povrcc ukljuruje prokulice, kel], Sadrze "ditm,
natrija,

Korisdte konopac za ovnacavanje pregrabljairc zcrnlju. Navlazuc zcmlju. Nacinire rllpt za sicrncnkc.
Ispusi ite siemenke

pozicue sadnjc.

rvieracu.

k alcij, vitamin

C i E. vrlo malo

rnasti, rc mnogo

PORODlCA ClKLE Cikb i nicni aci" spinat i blirva "rill -u hranjivi, bel rnasri, s malo kalori]a i mil ogo zelieza, kalija i vita rni na c. MAHUNARKE Mahunnrkc - siroke mahune. okrugle mahune, gra.ll. graSak - sadrze mala masri, mnogo hiclanccvina, 7.djC7C, i vlak ana, lako ih j~ uzgajati i skladisriri. KORijENASTO POVRC;B Ukljucuju rnrkvu. pasunjak.
<UlOVRC

"roo

LIHlpe, zalijtc ih i prckriiic

zcrnljorn.

i

rr ni korijcn. Lako se uzgajaju i jeJnll8lavoo skladisrc. PORODICA LUKA T.uk, cesnjak, poriluk i luk kozjak s'IJrie antioksidan-, kvcrciun, niskc su kalorijske vrijednosti i mnogo vitamina Il .i C. KUKURBITI Bundeve, tikve, rikvice, krasravci, dinje - dobar izvor beta karorcna, vitam ina C i Iolnc kiscl inc, sad fZC malo kal orl]a, Sjemenkc sadrze !)mogo virarnina B, nezasicenih rnasd i bielancevioa. ZELENE SALATE Ukliucuju cikoriju, endiviju, kristalku, purericu, vlasac, te nckc zacinskc hiljkc - we Sll vrlo ukusne, POVRCE SA STABI.JIKOM lzraz se korisu kako hi opisao povrcc k ao cclcr, korijcnski celer. sparoge iii korabu.

~IJ'u\JJE 11KAZETNR rOSUDE S ODJELJClMA Ispunire kazetuu posudu poglldnnl1l zcmljorn za Ilzgol ili knrnpnsrom. l.ervicom ocistite visak i Liganfl urahajic kornposr. o Navlazi«: k()I11POS', posadire LI svaki odieljak 1-2 sjcrncnke I lagano ill pckri]rc kornposrom. o Kada sc pojavc izdanci, izvadite ill zajcdno -, kornposrorn i prcmjcstitc II 2<: 1111j1l_ SIJANJE U POSlJDE D[) TRESET,"'_ o Ispunirc POSUdll od (fC5eU pogodnoni zemlioru ill kumposrorn. N'1Vla~lte kornposr i ucvrsurc ga_ o Iskopajic rupu i Il nju smvire 1-2 sjernenke, Prekriite sjcmcnkc kn rnposrorn i lagana ih za lijt(~ Kada izadu izdanci, proriiedue One slabi]c. Kada $U izdanci sprcmni, ciielu posudu od tresera sravite zernliu. Posuda ce 'co S vrcrncnuru snrna razgradiri,
U

METODE

SIJANJA 1 SADNJE

ORGANSKI UZGOJ BRZ KOPANJA IZDIGNUTIM GREDICAMA
.IIoj zerulje osraje ncraknut,

- NA

SIJAl\JE SlTl\OG SJEMENA
o
o

o o

U OTVOllliNU ZEMLjU Usitnite zcmlju. Korisrirc konopac za oznacavanie poziciic sadn]e. Mnriknm iskopajrc ru p~ 7.,1 sjcrnc 11kc. Navlazire zemlju i ispustire sjcmcnkc U rupu.
SjtmLl1kc prckrijrc

Izdignuta grcdim bel kopama ie organska tehnika kod koje gomii a idcja jc u IJlI11C nil nil povrsinu izadc ,to jc manje moguce korova. Ograduno miesro za zeljene gteuice, slo] zemlie prckrijcrno dchljirn slojcrn novinskog papira ill kanona, [ill mega srav irno dchl i i slo] sl.aj,kog gnojfvlL, IC na k min slo] u kojcm [c pomijesana zeuilja. siieno i srrugorinc drva,

zemljorn

i u.abane.

SljANJE SRELJ0,'jEC ~JEMENA lJ OTVORF.NU 7.BMLJU o Korisritc konopac 7a ozaacavarue poziciic sadnjc. o Morikorn iskopaj«; [Jlilki [arak za sadnju siemena. o Navlazirc zcmlju i siemenke posadire nu ztljeno rnjcsro. o Sjernenke prckriuc zcrnljorn i urabairc.

------ -.-=-~--' (-------- ~ --="==
.t
Sraklenik j" tradicional1l8 vdfcirre. opcija £0 vn. srednje MQiemo izabrati !<illicite abliiie. Tunel od pJasti/(e jE dobar izbor 8kO i.elimo vanjsko vrHarctljc obilvijati "lmu re". lill<o je izoor velik, staJ·denid s \:'ecot'H visinom i Sirinom daju nam 'liSe pras~ora za kretanje, lIzgoj biljak!'i, priS/llp i prOlfIlcivanje. J'I uouie« HI'adnf okviri i tople gredice rradicionalnl SI'J naCin poknverlOg uzgoja_ Tapia grecica je teorevo Iliadni c)/(vil koji _Ie sljenom , s'djskJm g'lOJem_ Gnoj 58 filspilda i U 10m procesu osiobada topJinu.

7'

Tegle. posilde I Vfece

odl'ican su izoot ukoliko Imate malo pf(lstora.

,I

Organski
z.asto ollanski
uzgajafi

s;

uzgojvo~a
voce je dobro - ukusno je i hranjlvo, . mofe sejesti strove, a vrlo je i privlacnomozemo uvljekkoristiti kao sastolak u svtm svakodnevnim

no one koje organskl uzgajamo kod kuce jedinstveno je i posehno. Voce sa

svoji.m socntm kvalitetama

jelima. No, sto se tice okusa, mirisa i teksture - niti jedno voce kupljeno u trgovlrtl ne maze nadrnasttl dornace i organskl uzgojeno, na prlrnjer hrskavu jabuku Hi soenu jagodu.

aie?
KRATKE

CINjENICE

· J abuke

- posroje scm; [It: vrsta (varilerera) jabuke,

C
rasporedue

M_··~_El(i_·_O_. "'_'V_:Q_G_~_': _.-_O_~R_E_:·Z_IV_:A_N_!_JE_' · '_
Kupine:

'_I_-P_(_)_ST_A_.

V_·A_''__

~)

Marelicc - vole hlagu klimu. Kupine - mOil" sco·uzgajali skoro u svirn podncbljirna. Crnl dbizli - od njih obicno snravljamo dzcm iii zele. Viiinje - drvn visn]c j" HI" Olporno. • Brusnice - uzivaju rasri u mocvarnim uvictirna, Smokve - ova jt vrsta kultiv irana jo' d avn i 111 we ruenima, Ogrozdi - ndlicna opcija koja sc Iako uzga]a, Crozde - gr070c lJ vinogradim~'
i:<uzemog
II

oornan naxon

oreliVil~ja

grana

S

plodovlma. rasirlte nove grane s gomje zice i i1l preko ostalih zica, osiavue najgomju
zieu SIODOOlllJ

za nove grane koja til nastatl

sljedete godine. Nfl isu nacin nasiavlte orezivati i sljedetih godlna.

~

Ogroz.dl: Na kraju sezone skrarlte

Izqane,e nastare ove

gocl;ne na pola, to' odrezite izdanke koji pretrpavaju srediste biljke, Iakoder skratlte nocne izdanke na orprillke 5 em duljtne.

jto

okusa. ~ Maline: TijAkon1 svake dol~,,,6A go(line U kasnu zirno
najvise lice.

Dud - rasrc na vclikorn drvecu i posebnog je j prepcznarl j iV(]g nkusa. Breskve - treha irn zaklnn i mpliria. Kruskc - vole suncan i zakloulenl
U Vf(U.

odrei:ite vrhove stabljlka na otprilike 15 ern iznad
zernue. a nove lzdanke pOSL3Vi{e no z.ce.

k ur

Nakon sto pokupite plodove. odrezite sve plodne grane do razlne

Sljiye kosucorn.

najorporni]e

SU

od svog voLa "

Dunje - odlirrie
IlJlc.i 11 j.

su k ada or! [ljih ~ crveru i bijeli rlblzll: Odrnah nakon sadn]e skratite glavne. stabljlka.

mo

III

armel adu,

Maline rllzovki.

"'[loran

grm iz porodicc

izrJ an ke n s p 0 ta, Ovo p oce tno oreziva t1j e ponce j a ki ras L Takoder orezrte bocne izdanke Roe do gl3vnih llustracija pokazujc grm sta r tri god me.

Crvcni i biJell ribizll - vrsre koje su vrln m.por nc.. • Jagode - lako ih [c razrnnozavari bi d obil i jos sadnica, kako

N AJ B 0 LJ I I Z 130 JABUKE Bramley Seedling
rncsa. savrscria [ahuka za kuharuc

j{

. zclcnc

KRuSKE

Conference,

popularna,

sarnorazrnnozavajuca,

vrsta

kore i bijeJug

koja srvara dug"

i kcmpakinc

plodovc.

KUPINE Himalaya Gianc doom rasre, ~ilava ie, vrsra za kasnu bcrbu . vclikih rrnih i ki.<eikasti h plodova . OGROZDI
ku hanje

Leveller: dobro rasic. zutu-zclcn. ~ veli k i ttl i socni m pl r)tl uvirna,

vesta

ZJ

jclo i

~IJIVE Victoria: naipopularnija, dobra rastc, za jell> i kuhanie, sarnoravrn noza vajuca: ",'am mnogo vclikih, debelih, socnih ;'larno-crven: h plodova.
JAGODE
Cambridge Favourite: visoki prlncsi, O[pOrllU na virusc i bolcsri, rana surra. srvara narancaeto-cr vcnc plodovc srerl nje velicine.

VOCKE
Tri najCcSc.e vocke je

- JEDNOSTAVNA
[ahuka, kruska

BERBA

SADNJA

SADNICE

GOLOG

KORIJENA

vise uacina, no najjcdnostavnijl
plodova

i sljiva - mogll sc Llz.gajaLi na nacin z a jcdriosravno ubiranje Kada

Lisropsdnu sadnicu golog korijcna posadirc rijckorn pcrioda rnirovanja. obicno oJ kame [cscni do kasne zime, Provjcritc kako korije ni nc bi bili osteccn i. Ako Je porrcbno uzmite skare i odrezire osrecene dijclovc, kao i one koji SU prcvisc dug;' Zarirn stavitc koriienje u kanru s cisrorn vodom i ramo ga provierire da Ii osravire stajari 24 sara. Ako je sadnica cijcpljcna. je mjesro ciiepljenja zd fJVO I ispravno.

uzgajarl

ih kao grmove.

ill

uzgajarno

na ova]

nacin, hiljkc SU razrnaknure 3.6-0 01, ovisno 0 ripu i vrsri. Kada se radi o kupnji rnladih sadnica, najlaksi nacin, no L1cStO skuplji, 2-3 godin" srarih sadnica lL posudarna i to iz kvolitctnDg rasadnika, Iako vocke iz posuda rnozere LL zcrnl]u presadiu u hila koje doba godinc, najpnkladuije je to uciniti zirni iii 1I rano proljecc. jest kupnja

1Is,~opajte dm'oIjno veliku rupu kako bi U njl, staio
korijenle. ForrnirBjte ruo«. Oznaka (aZlne zcmi_ie na

VOCN.JACI
Vocnjaci su poscbni

.stattLfjci trebaJa bi bili malo ispou saa'ai;nje razine rnjcsta,
zemlje.

pO

mnogo

ccmu, Vrlo su privlacna

prcpuna olivol injskog sviicta i rerapcursko mjcsro za igru dlece i odraslih, On; su i doslovuo plodni, prcpuni jabuka, sljiv~ i krusaka koie rnozcrno j~5ri ubiruci ih rukarna, knristeci ih u priprcmi kolaca, pudinga, marrnclada. vocnih sokova, zimrucc, Villa ili jabukovacc. Tijekom razlicirih razdobl]a godine, vocnjaci sc mogu koristiri i kao prostor! 7." drznnje dornacih zivotinja, kao na primjer pil iea, gusaka i svinja.

2

Zabijre pored voche snaian potpami Stap. a grarJ6 Pajlji~ .. prekri'lia]te korijenJe o .steznu tr:aKf). Ne.l{a sraoro zem,j'u i lagano.zelljle ze:mljOJn j SVf1KO budG

n.iegov vrh neka bveJ'e maio ispod najniic seaoice. pricvrsWe iLravnajte

millo ulalJajle je u slojevima. Na potporni stap
S;)(jr)tCQ

osigurano, no ne suvise stisrruto. Gral)/jama·

eijdo podrucie.

lepezasti uzgo] bresaka i nektarina
Tijekorn [eta odaberlte grani. Prvi ce produzivatl dva na vrhu primarne stvaratl grane, kao prlkratite CO2nove pri rna rne
I

celi ri rast,

izcan ka na svako] prj rna rno] grane

onaj s donie

strane. Svo2osta le izdanka na duljln u jednog

usta

Tiiekorn Ijeta na rasti ce novi dllelovl, Drugu sku pinu gra na rasporadite uzdllz najvise zice na isf nacin kao i gnome na clonjoj na duljinu tri prrkratite I nove grane koje izlaze lz liei. Bocne izda nke na donj irn grana rna prikratite lista. Na tri lista takodsr centralnog stabla.

Kordonci
Kordo CISU odlicna opcija sta blom
0 -

ako lrnate malo prostora. Drvece S jednirn uzgaja se pod kutern od 45

priklad no za [abuke i kruske.

Bacve s jagodama
uzgoj Jagoda samona element, zastltltl kolicinu u velikim bacvama vrtni Bacva se moze I ooucan rracin ne stvara privlacan

vee je

Vinova Ioza
Izrnedu rane zime i srecllne zlrne orezite bocne izdarike sve do orvog jakog pupa koji Je nastao rastorn tijekorn plosle godine. Ako vodeci izdanak jOs nije dosegao vrsi 1U najvise lice. orezue ga na jednu trccinu proslogod Isnjeg izrasta.

Iskoristavsnja

prostora.

mrezom. rnozemo kontroli ratl puzeva, a zemlja lJ bacvi moze

blli prilagoden<l kako bi bila savrsena za uzgoj iagoda

Uzgoj zaclnskog biJja
2as~. uzga~ti

Z

aCinSkOJe bilje uiitak za gledanje - moze Ii nesto bitl privlacnije od netormalne ziviceruzmarinaprekrivene tamnim sivozelenim llstovlma i predivnim plavlcastlrn

cvjetovima? ZaCiini su uzlta« i naslm osjetima mirisa - miris lavende [e prekrasan. Zacini su nezamjenjlvl i u prehrani - mozerno Ii zamislitl pe6enu janjeUnu bez umaka

z~c;"iiko
biljeJ

od metvlce iii juhe i salate bez kiselice? Ako nlsta drugo, zaci,ni,ce pomalo dosadnu lntegralnu hranu uciniti ukusnijom.

MetviC<l
Za o.'lviFzavajvel caj

Lovor OS!1ovni sas[ojak
lei

Borne bouquet Za osvjezavajuce h,'adno pite

V/asac Ukusan s jelima od sira

ga rn i i varivC]

Korijander Dndaje pOSBbE.l," okus CUfryju

Kom oza 6 OkfJ"" slii'nog allis,! Odlican

Cesnjak
liZ

Hren SF.! v(.sen
U2

mnaga jelR

pecen u govedin u

Pernin
Doba r za s aia re I se",dvice
f(orisU

Ruimarin se u mnogim jelima

Kadulja limBk oc .~adtllje i luke je

Majcina dusica IJodaje njefall okus svjeioj ribi s trilla

udlic<m

CIKLUSI
Razliciri
srnatrarnn
SLI. pOStO

RASTA ZACINSKOG
Zeljaste
jcscn ; srvaraju

BILJA
biljke kojc rra] LI d ul]e vrerneria,
nove izdanke sladic,
11

se radi

0

sirokoru spekrru
no ukljucuju:

vrst a ko]e

trajnlce.

" uveuu hrcn,

LI

zacirrskim

biljcm,

proljccc:

ukljucuju

• Jednogodisnje: dcsavaju
ko rijandcr, Dvogodisnje,

bilj ke z a jcdnu sezoriu ukljucuju

(, ijan [c, eva, i u vcnuce

gOruSiClL, kornorar,

miloduh,

ljupcac,

mat icnjak,

se u iednoj godini):
bos ilja k i an is. irnaju ciklus

kopar.

borac,

neveu,
ukljucuju

r asta

krciz dvijc godine;

mervi cu. gorku n arancu. mazuran, cehulju, kiselicu, Crmolike zacinske biljke: irnaju drvcnasiu sirukruru zivjtti nekoliko gmlina _ nckc OL listupadne, a neke zimzelene; uklj u cuju Iirnun sporis, pelin, r uzmarin,
rnaic.nu dusrcu i rurvicu.

i rnogu kadul]u,

andeliku, Lukovicc,
listova:

krasuljicu,
stijdnjcne ukljucuj

kim i persin, nakupine
i vlaxar.

rnesnatih

i modificiranih

u ceSnjak

Posude

Prozorske tegle

Posude i$punjena ·zaClnsif.im bilJem dobra su opcija u milnjim 'vlwliima f dvonSUrna.

Poml1o adabrani (aspored pmzorskih 1egli mote vam osljifura1i

.ootPl..Jnu

opskrlw

zaCiflshim biljem.

Kotaci

~ bilid
l/

Uzgoj zadnskog kO!dCima vec ie. engleskih
vrIOVD.

Neformalne

gredtee

o'ugo uadiciie seoskill

-----

----

~

t-'"

Ovo jEt odJlena

Dccija kada 2eliW cige f prol) odne fJ Qvr§ine U svim vremenskim pri-likama.

l"

Neiormelno uredenje slvAra osjecaj seoskog

vrta i dobra je

opcija za vrtove iZ~'iJngrada.
'!~- ~~:~~ ---

===--::--::...- .-,--------::::~

.. ~.-.---

UBIRANJE
Vrijeme ubiranja
ko]c uzga [arne prije ovisi 0 dijclu stabljika cvjcrnvi, hrljkc , Iisrova k"ii
U

SUSENJE
-7.elimu koris: il i, Iiiljk~ sjem cuke, rad a ih U korueksru sarnundrz

ZACINSKOG
ivost i. najbuije

BILJA
bilje

it

zacin.,kn

konsnn

zhog

Dirt mo k ada su rnlade i Cvjcrove uhirerno u

nego se pojavc

Aim knnsurno

ubirerno

rek naknn

sro rlozriju

plodovi,

svieze Hi suseno _ radije neg<) srnrznu to. LaCillSko se bilje l1:Jjbksc HlL.~j u dohro prozracenorn i roplorn prosroru - u osiavi iii kuhinji, Kada ih pohranjujerno u posude, rrebalo bi ih odloztu
orrnara.

vriiernc kada 5<:: orvorc. Z3ci nsko jc biljc: n ajbo I i'c ubi ran u jUlIO. nakon Sill sc n,;usi rosa i priie neoga sunce plI'tam, prcjako.

na hlad no, ral11110 i suho rnjcsto
O~.naCite posudc

_ ua primier Pazljivo

I)~

policu
sust:ni

imcriorn i dauunom.

i

pohranjeni

zacini zadrzati

ce ,,,oj uk us rijekom

cijele godine.

Uzgo] plllca
Je Ii laka
uZ/1ajati
plllce?

P

ilia

su od davnina bili tradicionalni

element malih gradskih vrtova. Oni recikliraju

veclnu vaseg kuhinjskog otpada, travu odrzavaju podsisanom, a kontroliraju i

korove te tamane vrtne nametnike. Mozda eete ih trebati hraniti dodatnim kollclnarna bjelaneevlna, a potrebna im je i statna paznja, no oslguratl ce yam stalni izvor svjezih

jaja, a takoder i mesa· ukoliko ste spremni i na taj korak. Pobrinite se da odaberete vrstu koja ce yam najvtse odgovarati.

C

M_O_G_V_C_N_O_S_T_I_S_M_J_E_S_T_A_J_A
Kokosinjac sa slobodnim

)

ulazorn
Jecnosravan

Pokrecna

vretasca
zatvrena nocu zbog grabezljivaca
~ Tradicfonafni Ko!-ms1njac So' S,'obDdnim ufazom i otvor/ma za Cis6en}e i sKupljanje jaja. ztek na predn_(em dijelu, _,ut/jama za nesenje jaja; dizaJni'ran [aka da omogu61 510 jednostavllije grsdskom, iuko i u ltdik:om s.t'()skom vrru.

Skrinja
Krol'na

ODABlR

VRSTE
Rutke

Zi cana resetka
,--:-~.

Svaks vrsra kokos; irna svoic jt:d;mlvC:I1L kvulitetc i karakrerlstike. moze blti dobra nesilica jaja: nesri jaja odrcdcnc bojc, moze hid mporna, kvalitetnog mesa i slicno. Analizirajrc svoic porrcbc - mnogo
vclikih i dchclih koknsi za jclo, vclika

~.
l'
Inwgriraniil Skrinjiil cijl diZ<ljn ""m omogucuje da je
ncr

bijela iaja iii bile sro drugo . a onda odaberire
Sljcdcca
V£StU

koia vam odgovara.
varn pruziu
'()~1l0VI1"

lisca rnozc
j

in f,)rrnac; [e

dari

vurn ide) u () odabiru,
snaznc,

Buff Orplngton: velikc,

je[Jnostavno prcmjestite

drugi ajD Iravnjaka.

otpor ne, dobrc naravi, mrko zlIwg ili biielog perja. biiele koze, 11(5l1 srneda jaja; odlicnc za jaja i meso, Plymouth Rock: male. robusme. bijelo plavog perja, zuckasare kozc, vrlo popular nc LJ Arncrici, ncsu velika fLJzibsra do smcda iaia. Rhode Island Red: velike robusmc, o[porn", tarnnosrncdeg 00 CIvtnog pc rja, ;,Ute k07~. n csu srncda jaja; odlicnc nesilicc.

J05 mogucnostl
Na trzisw rnozete pronaci mnogo vrsta kokoslnjaca, od onih tradlclonalnlf obllka, kao gore prikazanog, oa sve do plasticnih koji rnogu ugostiti same nekoliko kokosi u maniem gradskorn vrtu, Tu 5U i kokosinjci za preko 50
ta ko da pod rucje za kokos! ograd ite ZiC8rlOrn

kokost kole se krecu uokolo sredlsnle nastarnbe. Pocnite rnrezom,

Koristite rnrezu visme 2.4 rn. 8 45 em ukopajte u zernlju, tako da ograda budevlsoka 1.8-2.1 Ill.

Uzgoj flvotlnJa

45

HRANJENJE
Bit cc yam poircbna poscbna riaprava za hranjenie koja ce odr7 .. vari hranu cisrom i suborn, re niska kama za vodu. Osirn a kuhinjskog prchrambcnog orpada, kokosima nesilicarna hil porrebno davati i zr njc, srm il i gClLOVC obrokc za nesilice. 7,dello bilje najbol]e je staviti
II

ct:

Dvostruki Zumanjd: suvik zacinjena prehraua i/ili generski poremecai. Krv u [ajima, unurar njc krvarenie. sto obicno ukazuie na zdravsrvern problem.

rnrezu objcscnu

na ogradu Ono
$10

SVAKODNEVNA
sc obrcno desava pocernicima

BRIGA
je da nubave koknsinjac,

kako bi kokosi ide preIllJ porrebi bez srvarania srneca )10 podu. Ncsilicarna [c dohro davari i zob i kukuruz, a ako zelimo da se udeblialu daje irn sc rnjcsavina kuhanog kr umpira
i jccrna.

ce[iri kokosi ncxilicc, hranu l pornisle da ie to sve 5tO trebaju uciniti, Obicno sve hude u rcdu prvih rnjcscc dana, a zati rn znpocinju problcmi: jedna kokos presnme [esri. druga preStal1" ncsri [aja i "lien". Ovc prohlcrnc skoro jc uvijek moguce rijcsiri svakodnevnorn brigom. Posuda , vodorn mora sc prari svaki dan. Svaki tjedan kokosinjac trcba pomcsti i temeljito ga oprati deterdzcnrorn i dczinfir irari, porrebno [e i provieriti evcntualnu prisumos! paraziis. Kokosinjac (skrinju) rreba 1I redo .... -nim razrnacirna i pornicau

na

PROBLE.Ml

S JAJIMA
rez inu i trcha jc

nove diiclovc

7.cmTjisra,

Jaja ravnih stranica: kokos ima prcveliku smaniiti,

UBIJANJE
Ako

PIT.leA

ZAJELO

Naborana jaja: pre vise skroba Ll prchrani. Tanke ljuske. premalo ljuski sknljaka ili srora u prehrani. Jaja bez Ijuske: prcrnalo srota i/ili previse bjclaucevina prehrani. u

uzgajaic k"Kosi 7.bog iaja j mesa. tada [e stvarnosr rakva cia cete [ednog dana rnnran ubiri kokos. Mo] savjct pocernicima je

da nisra ne pokusavaiu sarni, vee da koruakuraju lokalnc uzgajivacc koji im rnogu pomoci svojim savicrirna.

R.JESAVANJE
PROBLEM
I

PROllLE.MA J>.WCUc':.,,,- R,JESEN]!\' Opcrrrc i namocuc l10gu dczinfekcijsklrn sredsrvorn: stroma niela. istisnitc gnoj i namazirc ljckovirna.
Usipajrc mlaku vodu kako bi orneksali sadrzaj, izrnasirajrc vrat kako bl otklnnili blokadu. zarirn

\lOGUCI UZROCI
!vi ozrla [e rijec 0 bol esrt sropala.

'II
ill
I I

== Kokos I sepa
tnecene sija; kOkOsi

Cvoruge (la

mnknite

U vraru je zapela hiljna vlakriasra hrana.

se sooro !<rece I tetura
Kokos se cese, perje ispada,

l

Vanjski para?iti kao na prlmler crvenl pauci ili
usi; ncki su roliko mali da ih ne mozemo ni uociu. nckad lh irna ioliko mnngn da srvara]u

-

Izribajre i ocistirc kokosinjac, ako je porrchno i nekoliko l'llta: ispunire parafinom svc nspuklinc i uglovc: napra,l[c
kokoli i kokosinjac propisanim medikamenrirna.

llpaljena kaia

nakupine popur blarnih mrlja, Sirah/uauma. Ako je vrlo roplo i vik knko'·i ima isrc sirnpromc. iada sc vjcrojaino radi 0
roplornnm udaru: aka samo [edna ima ova] problem rada je maida stvar 0 unurarnio]

Ze toplog vremena kOKOS se cin; malaksalom

A ko se rarii

0

ropl ornorn udaru, ncka kckosi odu no hladno
ako same kod [edne kokosi uvidate

rnjcsco i dajsc im vode:

problerne, odvojiic Ie ncr osralih - ako problem ne nestane u reel rno tr'i dana, •. dC! ie kokos najbolie ubiri. a

ozlijedi ill krvarenju.
KOkoS

stoji
j

Skoro

[c sigurno

uzdlgnure glave

zurlidu: ponckad

da sc cadi 0 crvima sc mogu i vidjcti.

u

kao

da

twei» zretc

Tradicionalno je ova] problem rjesavan urnakanjern pcra u parafin i izvlaccnjcm crva: ako se ova] problem pojavljuje kod vise kokosi, iada ;e kontarninirano ~emljisre i kokoSi Je porrebno maknuu sa zcrnljisca.

Ote kJi zg 10oovi,
oclto boini

Gi I" II j roe ka od bole." prchrana,

',globova

ili pogrdna

Prilagodirc

prchranu

i savierujre

se s vererinarom,

Je Ii lakse

P
ODABIR

atke su nesto otpornije, pa stoga i nesto [ednostavnlje za uzgo] odkokosl,

Ako

Imate neku vodu -jezero iii potok· te mnogo kuhlnlskog prehrambenog otpada i

uzg[jiati
patke?

ne smeta vam nered koji ce patke naCiniti, tada su patke odllcno rje5enje. Posto niie I'ako nabaviti vrstu koja [e jednako kvalitetna i u mesui ujallrna, najbolje je odabratl dvije vrste . jednu za jaja te jednu za meso,

VRSTE
na uzgo] patki ' iUM li iii
1.<0

Analizirajre

svo]e zemljiste

lL odnosu

(

~,--~--

MOGUCNOS'I

SMJESTAJA

)

nerna jezerce, kakav ie odnos zemliista
una sjcnc na zcrnljisru i ,!(ku daljc -

[ad" odluci«;

i izvora vodc, ko Iiko zasro ZelitL

SkrinJa za patke

parke vise nego
Nakon Sljcdcca ovih

kokosi iii gLLske, ~di[e Ii meso, jai~ iii oboje. I'OzmiSljanja i rcrncljitc priprcmc ZCl1llji>la odgovarari
i osriovnc

odaberire

v rsru kola ce uajvise
lisi a rnozc vam pruzi:

vasim po rreba rna.
informacijc i dau varn

ideju 0 odabiru, • Aylesbury: Dcbcljuskasrc parke bijclng pcrja, mnogi ih preporucuj u kan prv i izhor u slucaju cI a zelice [(It,O; nesu velika bijelo-plavo-zelena jaja. Zdrava parka inn sjajno bijelo pcrjc. bijclo-ruzicasri kljun, rarnnc OC; i iarko nara ncasrc
[lO.ge.

Ualia patke ....,.......,...-,IiI~i'j~~b'~~s;i:ti!~~d I zatvoren n o6~ I

)'
ICI"CJ)C

ooeoerne

skrinju kOja ie p05ebno dizajnirana
otvaruju zbog Isl<seg

za pa(ke - onu

Indian Runner: Do bar izbor za rczc
zatvorcnc,
lIO

nc vole biti
mesa, Postoji

Cije se stmnice

Cistenia.

dobre

z a jaja,

no pornalo

zilavog

pe, Kucica za patke
Prilagocllji'l3 ---,;r"'=C'_"oJ""--::W:; ventJlacija

bicajeuih varijaciia boje - bijele, erne, boje col<olad e. srncdc i srncdc-bijclc - un" (.TnL irnaju svjctlucavo uno perje, crni kljun. te erne iii tamne noge. Khaki Campbell, Parke kaki bojc pcrja, icdnc ad najboljih n csi Ii ca. rc dobrc za je Ill: oil rnsla 7.d r ava jed i n ka ncsc o ko ,°,00 jaja godisnje. Patak irna 'jenov ito srnedu gla VlL, vrar i clio krjla, a OS!'11i dijdov; 5\1 mu k aki bo]e. KljlJn mu jc ramnozclcnc hojc, a noge su tarnnunarancasrc. potpunosri kaki boje, [[110 obrubljcnih hila.
kljuna, tc n()gu u boji rijc!a. 7'

#' ograda

Elektricna

Palka je u zclcnu-crnog

idealno tli bllo cia oclaberele huCicu za path" kQja je dOVOljllO bf morali saginjaU.

"isoka. hako se pri ciscel1jlllle

J05 rnogucnostl
Ia ko kuclce tradlclonal prenositi, za patke da nas rnozete n u kucicu u obliku na baviti
II

svi m

vel icin8 rna i obi ici rna, jOs uvijek je dobro Kada se zem Ijiste istrosi,

oda bratl je

slova 'A", jer se maze lake jeunostavno

pod ignete i prsnesete na d rugi clio, Neki strucnjaci preporueuiu vecu kuclcu oko koje patke mogu hodati
Aylesbury uokolo. stranu Podrueje treba biti ogradeno opasnost zicanom
III rezom

(vidi

44). Ako postoji

od tislca,

tarla rnozete

zicom prekriti i gornj i dio te potpuno zatvoriti prostor. Ogradu rnozete zastttrt: i dodatnom va njskorn elektricnorn

ogredorn (pod naoonomj.

HRANJENJE
Bit ce "am P'" rcbna posebna h ranilica, nacinjcna taka da luana nsranc suha I lit pada po podu, te kadica S vodorn ili jczcrcc, Uz vodu i sror. dva nacina prchraue ukljucuju: (1) kuhinjske lIfa,ke, obroke za nesilice te svlezc zcleno bilje, (2) kuhinjske osrarkc, svieze zclcrio hil]c i tradrcionalnu hranu pOpLL' kuhanih
krurnpira. m rkve i srocnc korabe.

VODA
Idcalrio [c posjedovau ILZno koje ie dovoljrio siroko i duboko kako hi parke moglc plivati i uranjari gbvu u vodu: ako to ncrnaic mozere posravui nckoliko kadica, [oruanu

ill

vcdoskok.

SVAKODNEVNA
Vecina parki moze. ako it: na orvorenurn. no opceniro
"0

ERICA

porrebno, vccinu zivota provesri jc najboljc ako rijekorn nod mogu

bi: i u zatvorenorn prosroru, Ako su Va.5C parke preko nnci suvisc bucne, razing je rnozda u tome sw irn Jc il i suvise tijesno iii ih i rna prcmalo. Idealni srnjcstaj za i~IO od 20 paraka bila bi kucica velicinc j x 2.5 111. tako cia svaka parka ima oko 0.4 rrr' povrsinc - dovoljno da sc prorcgne i rasrvori krila. Parke vole III i ran zivor - bez r revise buke i zurbc, Sl a1n i izvor hrnnc. sjcnu i zaklnn koji ih stlte od sunca i bit, pjescunu k upku, te illllOgO vode bela je puzclc.

PATKE ZA .JELO
Ako cere ncku od park. hrjeri ubiti za jelo, tada je najbolje da sc posavjerujerc s lokalnim porrebnc savjcre. uzgaiivacirna koji ce varn pruztu

RJESAVANJE PIlOBLEM Jedn8 palka MOGUCI

PROBLEMA MOGLICA RJP.S!lJ\.lA

uzsocr
Iizicka ozljeda
kao

sepa

------

Mozc biu hiln koja bolcsr, na primjcr pore zorina

Operitc i namocire nogu dczinfekcijskim srcdstvorn: rnaknire strana tijcla, istisnire gnOj i namazire ljekovirna. Ako se problem posjerire vcicrinara.

n""'I"'1',

UpiiJljene eel, krmelji, pa,lM izgleda nerasoorozeno

Parke bi rrcbale [mati m ogucnosi da glavu
zugojure lJ vodu: mozc hiti bilo k akva infckcija oka iii icdnosruvno suhoca o<'iju .t\ eurcdna i vode, i prlja va kucica i ncdosraeak

Operire oci mlakorn VOd0111 i uklonirc krrncljc, cia path ima prisru p vodi, konrroliraj e sranjc

pohrinite

sc

Jato i"gleda rarevo. no perie je
neugledno,

pije,b

Pocisure

kucicu

i posravirc
S

pjdi'.anu kupku i kadicu

[e na novo rnjcsto: posravire vodnrn (jezerce)

aeureano i doste
ispada

5 ve pa tke gube n3 Neki od vanjsklh parazrra kao crvcni pauci iii ceiini, perle >'zgleda usi ilili neprikladna prchrana (neke paraziic tcsko je uociri golim okom) krifjavo, a kOZ8 upaUena

Izribajrc i npcrire kuctcu, naprasice parke I kucicu prikladnlm medik amenrima: pobrinire se da. parke icdu pravilno

Cijelo jatu izgleda bo.esno.

a

nesu i

manjejaja

Maida neki strah koii jc prouzrocro traumu cijel m jatu .. nisko lercci avion, grmljavina i sijcvanje, srakor ili Iisica

dajucl

Pobdoitt sc da parke frnajll dovoljoo vade; smirirc siruaciju im vise hranc: kontrnlirajre da li 'co pojavljuiu hslce i druge stcroCinc

Je Ii ova ideja vrljedna razmatranja?

A

ko Imate komad travnjaka - iii nesto nallk zapustenorn

voenjaku - te mnogo

kuhinjskih otpadaka, rnocl cete prehraniti guske tijekom cijele godine bez William Cobbett u svom klasiku Seosko gospodarstvo (izdanom

dodatnih troskova,

182.1. godine) govori kako su "guske jedne od najotpornijih zivotinja na svljetu ... i snijeti ce stotinu jaja godlsnje", onaj kokosl, Iskoristivl dio ztvota guske sest je puta dulji nego

ODABIR
Analizirajte

VRSTE
osobine, izvore vade,
11<1 11 mu

svoje zcrnljis«: - povrsinu,

kolicinu travc, ogradt:. sjcnu i zaklnne i imaj uci vole pasnju, ucinite sve sro je porrebno.

do guske

• Embden: Dobra ncsilica
jcdnristavna

i dobra za jcln; "rio orporna i za drzarije. Zdrava gllsb i ma sjajno hijclo pcrjc i
"t.;..,.

iarko narancastc "(Jog,. Prosjeean primjernk [eZi oko 8 kg. • Roman: vrlo popularna vrsra, osigu rava dobra jaja i dobro meso. Visoka je i uspravnog drzanja i (i,tog bijelog perp re ruaicasro-narancasrih nogu. Prosjecan zdravi prirnjcrak I.di oko

5.5·6.5 kg.
• Toulouse:

.Raman

Mozc dari do 60 iaja g()cli~nic i dobra je Z~ [elo. Irna sivo i hijclirn ohrubljeno sarcnkasro perje i narancasre uogc. Dobar primjeruk rezi oko 13.5 kg.

EmiJdell

(~
Guske mogu

~
bit! srolestene oslonjenoj da guske kucici sa zaklonorn od sijena lisica. treba ocljeljclma I rnetalnog vlsoke dovoljno

M__O_G_U_C_-N__O_S_T_I_S_M_J_E_S_TA_J_A
skoro svugclje - drveno] nCl zid, privrernenorn mogu stajati, suhe kucici, zaklonu od ulaska is za guske 44). Bit 'lam potrebna hranihca,
La

~)
te kadica

iii nlske posuds
odvratiti

s vodom. svaku usicu

Sto se tlce lisica, od napada. Guske

gusKe je najbol]e najvjercjatnije

da SIJ nocu zatvorene, pa i pornalo

krova - sve dok su osigurane ]aja. Poclrucje oko kuclce

iako ce vee I SCSI gusaka mogu

za odlaganje

biti ogradeno

iica nom m rezorn (vid I stranu

etl

opasns

I zastrasuluce

biti dosta agreslvne, za rna Iu djecu.

J"

Osno'lna kuciCilZil guske s kurijama za jaja Kojima ptissupe. venUlacijom l pomicnim ',raUma.

S~

jednostavno

7' "Uradi sam" k!!Clca l1a.. ,lonjena n8 zid postojece slale. DvostruKa vratEl osiguravaju JednostavtlO ci.scenje.

49 IIRANJENJE
Guskarna jc potreban sror, drobliene skoljke i sralno dosrupna voda. a uzivar cc i II kuhinjsk irn orpacirna i vrmo] zclcniavi, no
zclcnirn cc xc hiljkarna posluzui Iako

SVAKOD
g1Jskc zn razliku

EVNA BRTGA
vrlo

od kokosi i par aka uzivaju 1I pa'\nji cc rado prihva iri sve ostatkc hraric it. .kuhinjc, Mozere [ednosravno
one
SU

i same

rijckorn

pasnje,

1\'0, dko jaja,

pobacati hranu i dati im neb se same snadu,
vrlo ncu rcdnc i rnozda je boljc

110

ill z ehte uroviti Ill ih osposo bid ZJ vecu prcizvodniu hranite ih zobom i rnekinjarna iii krm nom smjcsorn.

po prirndi

da irn date

hran u na rn] esru ko!e ie podalic od kuce, Kada ill hranite, imajre na U!1lU, da iako su "ria dobri prijarclji. guskc S\1 vrlo vclike i po 11 ckad zn "in b iii ~grcsiVjl c. Pored svakodncv [Hlg [i.<ocllja k uclcc. provjcravan]a st.anja vodc, hrane. srota i smiese mrvljenih skoljuka, do bro ie svakog d a 11 >1 i prcglcdai i gush nacin na .koji stoic, da 1i ncka nd njih sepa, je Ii per]e neuredno, re ima 1i DeSIO posebno sto moze t'initi prncncljalni problem.

CUSKE
Kao Gm.\~e:. SU_ od.hcni udu u dvonsrc,

ZAJELO
vrijcrnc

i .kod kokosi

i p'lI(lb, ako dod" sa vjcr Ink alnih

«uveri - ave] per ,.!?usa.ka nccc dozvoliu

Sl.["'l'l'1cim,'1

dR

gus ku za jclo,

porrazite

da zelite uhiri uzgajivaca.

RJES;\VA
PROflLEM

NJE

PROB LEl'Il A

MOGUCIIJZROCI Aka jcdna guska gubi ria rczini Sa navedcaim simptornima, moze se raditi 0 ozlijedi iii
rrovan]u: ako vise (ljih gubi rezinu, radiri 0 raznhn bolesrima rnoze sc

I MOGUC.A
I

RJESENJA

Gube 110 teiin);
jed0i3 iii vise njih djeJujl,J anemicno:

Ako je problem samo s jednorn guskom. izolirajtc It: i pranre stanje; ako cijclo jaw irna problem. rada zovite vererinara

mnogo

malih Izmeta

voaenssut:

Nagla smrt

Ako je do sada zdrava gu,b pronadcna mrt v a, uzrok rilflZC biu bilo sro, od rraurne do leukernije ili upule pIU~;l

P roruatra] rc sranje ostatka jata lJ slucaju da dode do zajcdnickih ~jl11rtOTT1'J" ako So pojavi problem, pozovirc

vererinara
oboljele gU8ke i osig1ll'''ire da u kucici nijc vlazno i propuha, ae; i lice ispcrirc dczinrckcijskirn srcdsr 'om i promarrajtc stanjr: pozovac vererinara ukoliko sc Izolirajre <In. nerna

leone iii vise
gusaka stakfaste ima DC!; ios

uI'ijek SU lJa

stanjc nc pobuJjsfl

«;t

orprilikc deser dana

nogama, ali
opcenilO su Jose Jeane iii vise g'USiilkil (lobro jedlJ, Crijevni narnctnicl iz konraminiranog

?".emlj'iSta

ali gube na teiini

DJjlC cm Iiickovc: ociscirc kucicu, spaluc prckrivacc i obi oge u kudici I ako ie mogucc prcrnjcsrirc kucicu na drugo mlcsro, izoli rajrc oboljelc guske i pl'Of)lMmj'" njihovo sran]c

Koje su prednosti

K

Od kupnje koze su jeftinije ad krava, manje su izbirljive u hranl, a proizvode vrlo
hranjivo mlijeko. No, krava ce vam dati 1.4-1.8 I mlijeka na dan, a koza sarno 3.5-

4.5 I mlijeka. Kozama ograde predstavljaju lzazov i pojest ce skoro sve pred sobom . vocke, ruze, sve povrce, rublje koje se susi na uzetu, djecje igracke, cak i dijelove staje· no i dalje se dobro uklapaju u fllozofiju sarnoodrflvostl.

koza?

ODABIR
Analizirajte

VRSTE
• Anglo Nubian: Velika k07~, boja od crvcnkasro-srnede do erne i biicle; dobar izbnr ukoliko zdite vccc kollcinc mlijcka
I vccirn posrorkom rnasti u rnaslacu. • Angora: Dow rnriogo mlijeka i dobrog su ponasaniav no naivisc se llzgajaiu zbog VUI1" ko]a [e na dobroj CijLJ1i. • Saanen: [Johra za svc potrebe. S krarkoru i kvalitemom dlakom: dobar odabir ako zclitc rnlijcku i z.i mi. • Toggenburg: Vrlo popularna \'I'S(a. narccito ked pnctrn;ka koji zele vece prinosc rnlijek a uz rnanje croskove prehrane: boja [c svilenkasto smeda do hijcla, a dlaka jc popularna za izradu vu Il~

ograda,

svoie zernljistc i projcki . kol iciuu zernliisra. sranje izvore vode, vase prirnarnc pou cbc - i razrnisl ire 0

tome kako 6; u?:goj koza urjccati 11:1 kolicinu vaseg slobodnog vremena. Trebar Cere bit; uvijck na raspolaganju, radilo se 0 radnorn danu, vikcn d 11, prazniku. s uucanorn. kisnorn il i vjcrrovuorn danu, Kada ste doom razrnislil i (1 S"~ll111 sto vam
trcba, koruakurajrc

uorugu

koja se bavi vclika

uL.gojem

koza. oznakarna.

Alpine:

Vr lo popularria

vrst a, crua

s bijelim

daie kvalircmo mlijeko. no nemirna je i trcha joj puno prostora.

..

.

JI,

/'
Angora Saanen Toggenburg

C
otporna na sve vreme nske uvjete

M__O_G_I_JC_·N_O __ST__I_S_M_J_E_ST_A_J_A
Idealno bi bilo da Ie stela za koze stebilna gradevina
I dovoljno

)
Gra ne i bale sa

Natkriveni
dio za mUlnJlI "'"

prostrana ka ko bi se koze u njoj mogle kretati. Cetlrl koze trebaju staju vellcine oko 2.4 X 4.8 m- tako da svaka koza trna dio velicine 2.4 x 1.2 rn, Kada planlrate izgradnju sta]e, tada prvo razrnlslite 0 svim elernentlrna bavljenla s kozarna i u skladu s time izgrad ite sta] u. Potrebno je da se oko staje mozete kretati bez zapi nja nja. postavite korito s vodorn, orrnar, prostor za rnuznju, dio za pranje ruku i slicrlo. Prostor ce trebati ogradrtt zicanom ogradorn vtslne 1.2·1.5 rn, a uputno je I cijelo zernlilste ograditi iicanom elektricnorn ogradom pod naponorn,

7'

Stilja za kaze sa sigumGsnom ogradom

l oroe toro m za m Ilinju.

51

HRANJENJE
Kozc kOJL drzirno zarvrenc rnoraju imari uvijek dosrupno siieno i vmJLL, mineraluu sol i d ncvnu kolicinu [ecrna i kukuruza iii konccruriranc hranc za koze, Koze knit: drzimo vani bn C~ zadovoljnc s komadnrn zcrnl]c za pasu, a lijcl;o III h lad nug v rem" na dodatnom o,igural i i 5.5 kg xijcna. im rnorumo

palcern i prsrima, njcz no prif isnit« palac kako bi donn dio hio pod pririskorn. te njezno pornakn.tc palac prcrna dol]e kako bi pocelo isrjccati rnlijcko. Prvirn srrcajern mlijeka sarno ocisu«: sisu, a svn dahnie mlijeko rnuzire u posudu. Muzue [cdnu po jednu sisu,

PITANJA I ODGOVOHT VEZANI

UZ MUZNJU

• Za davanjc mlijcka dodarno im svakog dana rrcbn o;;igurlli iecarn i sijeno ili specijalne prch ra rn bell L dodatke,

RAZMNOZAVANJE
• :l,en ka kozc 5[lrCmrta [c za parcnje 5 18 rnieseci starosri. • Bit i'e sl'remna u [esen, kada SC' vulva navlazi i pOSlane crvena te pocnc sralno mahan rq]()m. Tier-at cc sc svakih 21 dan n adc partncra. • J\ ajjednosra vuija opciia je d a odvcd CIC svoju kOZLl do muxjaka. Period nuscnja ploda rraie lSI) dana, Karla je 'prClllrtll Z3 okor virnc cc nabrckrnn i i lspuniri se, li vulva ce prrnzvodiri iscjcdak. Koza cc hni uznenurena 1 g,lasna. Kod prvog okora upu+no [c pozvau vcrcrinara.
U

StO treba ucinlti sa svjezim mlijckom? Odncsitc rnliicko u kuru i procijcduc ga k ruz ncknliko parnucnih slojeva iii filler papir. rc odlozire u hladnjak za koris+cnjc. Mogu Ii srnrznuri mlijcko? Da. Stavitc mliieko u vrecicc 7." srnrzavan]e i zanrn LLskrinju. Kakvog je okusa kozjc mlijeko? Krcrnasrog te OhLS'l S orasnsrom nilansorn u pozadini, Mogu li nekad presknciti rnuznju? Dn, ako su knziid u blizini i mogu pili rnlijcko.
jednu rnuzn]u dricvno.

rrajaniu od tti dana.

sve dok n c

Nck i srrucnjaci

preporucuin

Kako ce dugo majka imati mlijeko? Na lc.eUe
(C hili nko 6-7

rnjeseci pogodnih Z~ muznju, a zarirn cctiri rnjeseca odmora.

IVfUZNJA
Kozu osravire S kozlicirns oko dva tjcdna, a zaurn if I razdvojite i pocnirc 5 rnuznjorn. Nck i uzgajivaci koza muzu ill dva puta dnevno, a ncki sarno iednom. jcdna rnuznja dncvno o,igurava rnanju kolicinu rnlijcka. Kada krcccte u rnuznju. stavite. kozu ria povndac i dovedice ie 11 ,;;;;ri p rnsror za Illll znju, Posta vi rc jc I1d plarformu rako da jc I'" uugoVarJIW'oj radno] visini. zuvezire povodac uz zid: zavezire 101 zad n IC nogc. tc ispcri I C vi 111C roplom vodom. [\1 bi krcnuli , rnuzrijnrn, ohuhvaritc jt:dnu sisu

Moze ll koza davad mlijeko bez da ima
poromsrvo? Nc, mora imari potomstvo.
PtJ!:U;,! I"he

kozu '1.' p/,1tfornw
Z,O!

ksku hi in! hUn ugruhu.J vritcmc
I11LI

:nic,

oc
Je Ii laka
brinuti a avcama?
ODABIR
jednorn karla ste se odlucili
Z<1

su poslusne i jednostavne za drianje. Dobitl ce na tezlnl i na osrednje

bogatlm i slrornasnlm travnjacima, a daju i meso I vunu. 5tado od sest ovaea

maze vam se i te kako isplatiti, a biti i dobar trening za pocetntka. Ne sarno da cete steel iskustvo u borbi s infekeijama, parazitima i bolestima koje cesto napadaju ovee, vee cete i naucltl vjestlnu njeinog sisanja.

VRSTE
uzgoj ovaca, analizirajre svoje

gospodar~rv() - velicinu i karakicnsi ike: zcrnljisra - i razmisluc o rnogucnosrima. 7:c1 ire Ii meso za vlasrito korisren]c ili za prodaju> Zcliu: Ii vunu? Iii zelire oboic? Hoccre li slijcditi tradicionalni proljccc-licio-jcscn-zima susrav koii ukljucuje okm u proljccc, r ast rijekorn liera i klanjc u jLsLn? l li zeLite. uzgujari rijerke vrsrc prvcnsivcno zhog vune. a ne mesa? Posiojc rri glavne vrsre ovaca: S dugom vu nurn, koja ukljucuie "rMe Devon Long-wool, Lciccsicrshire, Border Leicesccrshl rc, Wemkyd3k, Coixwnlds, Hampshire Down; Lincoln: , kratkorn vunorn, koja ukljucuje vrsre South Down. Suffolk; Dorset; re planinske [wee, koie ukljucuju vrsi c jacob, Welsh Mounrain, Cheviot, Darrmonr i mack-faced. • Border Leicester: Velika i SJ137na s hijclirn iii crnim licem re grubom vunorn: dobra za meso. • Jacob: Mrsava i jab, visebojna, lijcpih rug-elVa, uzgaja se pr vensrveuo ~bog vuric: vu 11a jc dobra z a preradu i rkan [c, iZUZC1.I1O sc cijeni zbot svoje reksrure i visebojnosti. • Merino: Uzgaja se prvenstveno radi vuric izuzttne teksrure ko]a se smarra naikvalircrnijom na svijcru. Southdown: Snazna i kompakrna s gl'SWIll i c,,!'slOm vunom, dobra z a meso i vunu, Suffolk: Velika. 8Ila7;ll. ; kornpakrna, crnog lica, CVtHC kovrcavc vunc koja ,e korisri Z<1 proizvorin]u najkvalitemitih vunculh vlakaria: dobra za nizinc: dobra
z,l meso.
()Vt.-C

oboiav.1ju drVCL'C j~r usigu!'<J.v& ssvtscsu rekton od ki.{c i vicirs, s ic mjt's[o z.;.l cessnie.

j

odlicflO

-J

~.

-

..
_~Nder lelcesler

Acob

ii~otinja

53

(~

M O_G_U_C_~N __ __O_S_T_I_S_M_J_E_S_T_AJ_A
Stupovl ograde
Krov

)

HRANJENJE
• Vccinz ovaca nlOZC: sc prchraruri samo rravorn - 5 osred njc bogarih do siromasnijih rravniaka. • Ncsro prijc. a i posli]c jag(ljcnia, ovcarna cc rrebuti dodarna hrana - kukuruz, narezana stocna koraba iii konccrurirana luana. Da bi sc janjei udcbljali, porrchno ih je hrauid stocnorn

....

korahnm, slarnnrn i kolacern od lanenog siemens. • Zirni ovce hranire slamom i povccanirn dozarna llodaraka pre 11ran i, jcr nako n 7 i me dol az i proljece. kuda [e i vrijcrnc dolusks novih jaganjaca na svijer.

l'

U '..-rijeme jagnjeniiJ

Izgr"dite privremeno skionisre u blizini

kuce .. flako rre bi mora!i da.leko ilOdati U s.lucaju \jetra iii kiss. Oslm u privremenom vrijerne sklcnista stupova nadohvat jagnjerna, Jeftlna otvorenorn. sklonistu, ovce vecinu u kojem se nalaze vremena provode privremenog rnatalnlh djjelova. za na

opclja je lzgradnja bala sijena. - u btlzinl

- ad cetvrtastrh

i konopca
u vrijerne

kuce. kako bl varn ovce bile JaIl/ad jc 010:.7gUCC 'u:imjli

jagnje nja:
17<J

boricu

- popur

diec«. a ka~·t'.JJ'ie· WUI,tiri rJ.J. 111

_~lS:l;V i7. mch:;micke

"rraame"

RAZMNOZAVA NJE
Ovce ill spolno "felt: II drugoj godini zivota. Ovcc kojc sc pare u jcscri, donijer ce na svijet mladc u j)[oljece sliedece godinc - za 21 Ijcdan. • Kada jc ovca ~pr<;mna za jagnjcnje, Ieci ce na zernl]u ; poccri stcniari i meskoliiti se.
zarirn jal1jdi
S

STRIZENJE
Najbolji nacin da naucirc
,i,ali DvCU je gledau

kako to rod;

sirucnjak. Sve StO yam rreba [e malo stare odjccc, par dobrih skara, prijarcli koji cc pornoci pridrzavati ovcu. dio rravnjaka s visokorn travorn i rnnogo srrplienja Ovcu uspravuc, uhvarite dio vuue koju 7elite Od,'C7J[i i odrczire [e pornocu skara u drugo] ruci. Najjednosravnije ie da ovci sjcdncrc no donii dio lcda, prvo joj osisare pcdruc]e glavc i vrai a, a zatirn po trbuhu svc do lena. Nemoire nikarno pozurivaLi, radire polako i pa7i,c da nc posijcccic k07U. Tajna uspjcha je u drzanju ovcc - ako it:
11.1 ucite pra v ilno drzari, "to osralo teei cc kno pod maz.ano. No, ako ova] 1'050.0 ohavljaec ljcti, lad ie "do toplo, orkr ir da vunu rnozere sarno [ednosravno Lscll[lali . bcz upotrebe CeLC

• Prvo izlazi posrcliica.

nos i dvrie !loge. a zarim

glava

i rurncna.

K ad ie janjc tzaslo, majka polizari,

ct

[anjeta i niegove glavc svc

• Jan;e mora poccu sisari majk u nckoliko sari nakon rodcrija. • janjad mozerno hraniti i rnlijekorn iz bocicc, kar djccu. Ako StE porpu n i pocct n ik, uula [to varn zasigurno trebati savjcu j pomoc. Knntaktiraite vererinara iii iskusnog uzgailvaca ovaca kako bi
VOI11

skara.

pornogli u

OV{)j

srruaciji.

"U.pr:rztJfenje
: Neke ·tlerle5t! mogu ~ OWC'BprijeCi i na Ijucfe - poseiJlce na-rtudnii::e i djecu . stogfr1zbj€gavajte tekutilrama ovaJ;-a~i JMj[!{ji. tzrevne komaKte---;5~tjelesnim

OVCE ZAJELO
Zdravo janie jc prckrasna iivGlil1]a, no okrurna [e isnna da OV(c l1aj{:dce uzgajunio zh()g janjadi i njihovog mesa. Kada zclire zaklari i,mie. konrakrirujre vererinara iii suucnjaka pod rucju koji Cc varn pruzi t i potrebne up lite. nu <om

Hate Ii se

K

ako cete se snact u uzgoju I muznji krava ovlsl

0

organlzacl]l

vaseg projekta,

vremenu i volji koje ielite uloiiti, te vrsti krava koje ste odabrali. Neke krave

uiivaju kad ih se muze, druge to jednostavno mrze. Krave vole rutinu, mnoga hrane, taple ruke i smirenast. Ne svida im se buka, nagll pakreti i brza muinja. Aka ste svjasnl njlhovlh potreba, tada eete uzlvatl u njihovom uzgo]u, Prije no sto se odluclte za krave, porazgovarajte sa strucnjakorn.

trud ;splafifi?

ODABIR
Taka jt
Z~

VRSTE
• Dexter: Mala: erne ili crvenkaste
dobra za rnuznju, vcliki pr iriosi.

poccrnika

mazda

najjcdriosravnija

opciia nabavid

dlake: posrajc we rjcda: prinosi,

kravu koia sc vee iednorn ntcl lla, r], onu ko]a ie vee iskusila rucnu muzn]u, nedosrarak ove opci] e jest ro cia cere zajed nos 11]0 me n10 ra ri b ri nu Iii 0 rclc lll. /I k07.C l i LC 0,1 vari ti ova] xcenurio, rada sc dohro priprcrnirc i organlzlrajre. Sljedeca lisra opisuie ueke od najcescih vrsra.

• Friesian, Vel ika: crnc

i

btjclc dlakc: vixoki rnlijecnl

• Jersey: Srednje vel icine: svijetlosmcde dlake: odlicua krava 7;l manic gospodarsrvo: srcdn]i prinos mlijcka i bogaLO!; vrh nia, dobre naravi: jcdnostavria za drzanje: zirni joj [e potrebna staja.

RAZMNOZAVANJ

E
oplodnju
0

Kruve su sprernne '1.3 oploriniu , bikom ili umjcmu kada su stare oko 24 mieseca: rocno vrijcrnc ovisi Najjednostavnija opcija oplodivanja krave [e da it [ednosravn 0 posal jLmo k bik u.

vrsti.

Krava mo7.<:: hiti oplodena samo kada jc uzhudena i rjera sc. a [0 sc ubicno vidi po sluzavorn iscicdk u i cudnom punasanju, Vrijerne noscnja ploda iznosi oko clever mjcscci. Najjcdnnsravnije [e da kravu oplodire ljcri, kako bi imala rcle u proliece Od sed mug rnjeseca rrudnoce
z ob, sijeno, re mjesavinu

have rrcba pojacari preh ranu dosrupne hranc, Kada je blizu vrijcrnc da se oreli. njcuo virnc ce se napuniri.
bilo kujt
!13

,) zadnji clio djd" pOS,<1( ce vclik i zdcpasr. Ako svc prode u najboljem red u, rete ce iz~<'i

svi i~1 na

,I lean nacin kao i ian jc il i kozl: c poja vit C:c se posccljica, izaci CC nos f dvije noge. a zarirn glava i ramcna . • jcdnorn bela re!e i7.11(iC; rnajka ce ga polizati i oci.,dli. Ideal no ic da se krava oreli S~ rna - ako jt eve u redu. n c b i joj irebalo pnskakan II po moe. Inforrmra]«: sc ':ifajuei lulJige. razgovarajtc s lokalnim (arrnerima i zapisite porrcbne hrojeve relefona, 110 niljh()Ije Je LI sluraju rcljcnja irnari na raspolagauju vcrcrlnara iii iskusnog
Farrncra koii varn mDgu pornoc].

PITANJA
rnuzn]a IcdIlOS!aVI1a;

I ODGOVORI
rukoru

• Je li rucna muzn]a komplicirana?
jcdnorn

Tchrucki gledano, rucna ie uhvarite sisu i pntisnc«: palccrn i kaziprsrorn, a zarim ih lagano povucere prcrna doljc, kako bi mlijcko iscurilo. Koliko je sijena kravi porrebno> rona sijcna zu ZHIlSiu prehranu. Kravi [c porrcbna oko jed 11:1

ODVAJANJE

TELETA OD MAJKE

Kada rclc I reba odvojiri od rnajkc, rada izahcrite [ednu od ponudcnih mogucnosri. Teleru mozc«: dozvoliri da korisu ,\'0 majcino mlijeko tjcdan dana. a zarim g,l posrepcno odvojiti i nauciu ga da pije iz bocice, Kravu moine
rnlijcka .

Koliko zemljista trebam? Dohro hi hilo imari 1 hckrar zcmljisra - polovinu za k ravu, a drugu polovinu za proizvodn]u jedne tone sijena .. MozLlc probari i s upola rnanje zernljisra, 11(1 morau ecce kUPOV,Hi sijcno. StO da radim s viskom mlljeka? Mozere ga dwelt; rclciu ili telicirna kako hi ojacali, rnoz ere proizvodiu rnaxlac i sir iii Il' mozcrc davari drugirn zivorinjama, III prirujer svinjarna ili kokosirna. • Moram Ii musti krave dva puta na dan? Da,
I

dojiti, a releru davari mjcsavinu

vode i kravljcg

rebate musri

• Mlijekn rnozere prvih mjcscc dana dijelid, Teleru rnozcre dozvuliri c13 se h r ani rnajci nirn rnlijekom od rcdcni broj sari dnevno, a ()S[ "I" vrijerne ga h ran i t i mliiecnirn dodacirna.

dva pura IU dan ukoliko zelire najvcci pri nos, no ako stc zadovol]ni i s rnanie mlijeka. rnozcrc rnusri i jednom dncvno, • MOIam 11 rnusti svaki dan? Da, ako krava 11110 rnlijcko, [ada jc rreba rnusti svak i dan harem [ednorn .. • Je Ii proizvodnja maslaca tdka? .Nije wliko rcska, koliko
rnozc oduzcu vrcrncna,

Ksuls se krsvc tislezc n.a Jiva.di
OStaYJlI

sigurn« [)d pl'omCm

1 pss .. mozeie ih .-1

d:? sr hr.uu:

I UhV}ljl1.

Uzgo· svinja
Sto su to
p rimje rei

Z

a pocetak

moiete

potraiiti

par ostavljenih prascica iii kupiti par prascica koji su

tek odvojeni od majke i stari 8-9 tjedana. Ovi koji su tek odvojeni od majke bit ce

skuplji, no vjerojatno zdraviji, sto yam donosi i manji rizik. Ova prascica bit ee zadovoljnija od same [ednog, a biti ee ih l lakss utovlti. Onl su idealni za ciscenje starog zapustenog vocnlaka iii neugtednog kuhinjskog vrta prije nove sadnje. Par

flodvojeni od

majke"?
PITANJA
Mogu

prascica ce prekopavati i gnojiti gredice i bez da srno ih to zatrazlfll

1 ODGOVORI
nacin.
\I

u razmnozavari

• Mogu U svinjarna dati osrarkc od mesne sttuce iz lokalne gostionice? lako jc isuna da cc svinie pojesri gorovo sve, ,1 lJ proslosti su ih i hranili oscacima hrane iz [CSIOI'all;li gosricmka, ne bi im rrebali davati meso. Moze-e irn dati kruh, vocne pite, voce i povrcc, peeLllc krurnpirc - ali ne meso,

svinje? Najjcdnosravniii

slucaju cia sre poceuuk, [est da urovire nekoliko praSciCn viskovima rnhjeka i ostacirna brant: iz kuhinjc. Naknn sco "e naucili ncsto " karak icru i poriasanju svin]a, re kad ste upozn.ili njihove potrebe, mozerc pokusari s njihovirn razmnnzavanjem. ZaSto uzcti dvijc svinjc? Svinic su d rusrvcric 7ivmini" uzivaju u dr ustvu, jcdna cesvinja bid usamliena. Dvije svinje ce se zajedno druziti, icsri i spavari, a rake cc sc i lnbk
udchljati.

• Mogu svinje drzati unutra u staji? Muogi ljudi drze svinje unurra - II srajama, svinjcirna i zaklon.ma, no mnogo zabavn i]c hili CC i varna i n)ima ukoliko ih drz itc ria orvorenom.
valjaju

u

'/

I

-_--...1': .. -. ~ I _

'I, l

{;tot!cester O!'d SpO(

One uzivaju kada kopaju po zemlji. igraiu sc,
jcdnosravno - kada xtt svi nic .

po blnru,

• Kakva mi je ograda pottebna?

Najjednostavnija

i

najuclnkovitiia opci]a jc da ucvrsrirc svoju dosadasn]u ograuu_ zivicu, zld iii barljcru, te unutar ograuenog diielu posravire modernu
vocnjak rjecju

ogradu pod elekrrirnim

naponom. vocnjaku?
7,nr"~lclli - nClSl.ll cc korov, Sa6dleback

Mogu 11dciati svinjc u zapustenom

it;

savrscno
j

mjCSH) za svinjc red.

iskupari Tupt
- dovcsri

orjerati namernike,
vocnjsk
lJ

pojesri smece ; jednom

ODABIR

VRSTE

Naiboljc jc da sc odlucuc za ncku ()J srarijih i rjedih vrsra nrpur nije su, [ace i opcenito se mnogo lakse mogu brinuu same za sebc, Gloucester Old Spot: Jedna od rjedih V[51<1: moze biti hijcla cr nirn rockarna ili obrnuro, orpom,l, poslusna i opccnito dobre naravi: dobra za uzgo] na orvorcnorn. Large Black: Vel ika, erne dlakc, rradicionulna svinja kratkih usiju, dobre naravi, idealna za uzgoj nil otvorenorn. Saddleback. P03t'Jjc dvije Saddlcback vrsic - Essex Saddle had. i Wessex Saddlehack, obje SlL CIne s biielorn rrakorn, orpornc, odlicne za uzgo] !1~ orvorcnorn. Tamworth: Dubre vclicinc: bojc pijcska ill crvcnkaste, duge nj uske: do bra za uzgo] na otvorenom. s

(~

~_1_0_G_U_C_-N __O_S_T_I_S_M_J_E_ST __A_JA
Svinjac mozete nacinltl Iz raznm materijala - kolibu od dasaka i lima, solidniji svinjac tzgraden od cigle i krovne opeke iii privremeni zaklon od bala sijena pokrivenih lirnorn. Sve ce posluziti svrsi, sve dok je cvrsto i stiti od sunca, vjetra i klse.

~)
o

HRANJENJE
Svinje uzivaju u svakodncvnoj rutini. Moramo ih hraniti u jcdnakirn razmacima 2-3 pUla na dan. Tradicionalno. uzgajivaci svinja daju im wliko hrane koliko
mogu vode pojcsti na svakih u

20

mi nuta.

• 'Svilljama rrcba uvijek biti dosrupna 4SQ g hrane,

vnda - najmanjc 1 lirra

OdoJei trcbaj LL tri dncv 110. ob roka plus 011 0 StO pronad U sanu. Kada SII svinje slobodne 113 rravnjaku, tada rravu 1ll07.ClC kornbinirari ~ hr anorn - dobru rravu s manje hrane ill lusiju rravu s Vise hrane. Hranirc osnovnorn h rauorn

prvih 16 rjcdana, a
hranirc za tovljcnje. Sviniamn izuzcino odgovara
hLU1J

zarim

divlja surnska
j

poput zireva.
hazgc.

kcsrcna

7'

PrNremeni zenc» 00 bela sijena i metalno

krm·a /J,'ti ce Ako "elite zaklari

SVINJE
uzgajivacc

ZAJELO
lokalne

dovoijan.

svinju za [elo, kontakrirajtc

L1i klaonicu kako bi 'lam dati savjet,

RJESAVANJE
PROBLEM 8rzo disanje,

PR013LEMA MOC;UCARJESENJlI
Ako jc svinja bila na suncu ; 0<';'_0 joj [e prevruce, poprskajte je vodom i daj[t jo] slanc rekucirie: ako nerna vidljivog

MOGU(IUZROCr Moze biri i nesto jedncsravno. kao urncr od vrucinc, no 'i nesto ozbiljn Ije, kao slinavka i sapa
Moi_e biri upnla pluca

nemh: povracanje

uzroka, pozovice vererinara
Ako je svi njac vlazan, hladan i u njernu je propuh, svinju

Ne jedu" teie tesko disu r lose izgledajll

ircba prcmjcstiri na mplije mjesro; prehlada [e rnnogo cesca kod vinja kOje su na zarvorcnom, jcr su one vani nrpornije
ria
tCZC

vrcmcnske

uvjere

Jako puno jede,

Vjcrojaino neb od 40-50 vrsra crva koj; mogu
rnuciti svinjc

a ne dobiva na
teiini

Uptralre veterinars kako i,dijccit'i crvc, da]tc lijck rcdovlro, a svinju prernjestite l1a drug: dio zernljisra

GlIbitak apetita,

ra V/l 06 usn ost,
nerna sralice

Zar\lor; nerns rads crijcva: ncka opsuukcijc II prcdlclu crljeva

vrsra

Zairazitc od vcrcrinara sredstvo za clscenje crijeva, tbjrc: laksu hranu, osigurajrc CiSlO mjcsio za spavanjc i ugreitc
prnstor za sviuje ukoliko je vani hladno

tzreneaoo

ugiba

Ako sc uzrok jasno vidi (na primjcr ozljcda noge i jako krvarenic) rada [c uzrok ocit; u drugorn slucaju maze bid bilo koji drugi uzrok

Ako sc cadi 0 iznenadnorn ugibanju bez ocirog fiziCkug uzroka, pozovirc vererlnara j {1·,,1iteobdukciju: u nekim ie zcmljarna obavcza
0

ovorn

slucaiu

ohavijesriri

policiju

Svinje se medusob/1o

tut«:

Ovo rnozc biti problem ako do "0 d ern 0 TJOVU svinju IIi svinju kola jc ociro rnanja, starije svinjc tuci cc sc s mladima

Pobrlnire se d a svaka svinja ima dovoljno svog pmsroro;
u adiclcnalno, u2gaj;vrl~i svinja po svim prirnjcrcima - novim i srarirn - prskaju uljc sjern e nke anisa, kako !Ji sve svinje irnale isti miris

oc;

je drzanJe pcela u vrtu prlhvatlllvo,

sve dok se drzlte nekih temeljnih tako da putevi kojima Iete pcele

pravlla, Pobrinite se da kosnlce budu smjestene budu dovolino udaljenl ad susjednlh

ograda, Takoaer,. oko kosnlca izgradite barijere

visine 2.4 m kako bl pcele prije no sto polete Iz vrta, otlsle na dovoljno velikl.l vlslnu,
Vasi .ausjedi trebali bl se takoder sloziti s vasorn namjerom drzanja peela . aka se ne

slazu, trebali bi

0

ovome ponovo razmtsutt,

(

K_ _O_S_N_I_C_A
Idealni poloiaj
Idealno mjesto jesiguran, odvojen i zaklonjeni dio oko 3 km udaljerl od nekog vocruaka. cvjetne livade. vriJesnog brezuljka iii ukrasnlh vrtova . ad bilo cega gdje pcele mogu prikupljati pel ud. Kosnice je najbolje staviti na rnjesto gdje su zasticene od hladnl 11 vietrova i jake klse. a grije ih rano j uta rnje su nee.

)

PITANJA

I ODGOVORI La ngstrothova sta nda rdnakosn lea

• Sto ako sam slergican na ubode pcela? Prije iii. kasnijc pccla 6: vas IIbosti, sroga ie d OhIO d a nacinire alergijske rescove . 'La svaki ,1UGaj, kakr: oi saz nali je",c Ii hi pcrscnz iuvni .. • Mogu
kako

.<"

u zaraditi
pcclarsi

prodajom
VO, ako

meda? Iako sam vec i prije rekao
malo srccc. rnozc lako isp I al i u,

i mat"

proizvodnia

meda rnoze yam donijeri

financijsku

korist - riek!

pcchri ocllicl1Q 7araDujlJ prodaiom jt da, mozda mn~.elt i zaradiu.

mcda. Staga, rnoj odgovor
gv Ll
n10gLlCLl

• Gdje mogu dobiti savjet iz prve cuke? Procitajtc d OSlU pnu lireraruru i Sell pire u konrakr s lokalnim udruzc nj irna pcclara. R CL iu; i III da varn jc porrcban

savjcr

i

da se zelite upoznati sa svime sro vam ito potrebno kako bi ~ap()cd i, Mozc rc st: povczati s nc ki rn ~b no 111 ud I'll 7.<: n ja i
prornatrari ga kako radi i na raj na<'in uciri.

Koju vrsru meda mcgu ocekivati? Peele ce prikupliau nekrar iz udaljc nosri V ko 3 k m vel k08r:L i C(C. Sioga. ako nckol iko d all.
provedere
II

setnii

ovirn
III

podrucjcm rakodcr

saz nar CC[to i kakav pornoci.
SVL

rncd

mczere Oduzima

ocekivari - kadulju, lipu, Iavandu Hi slicno. Lokalna
['edara CC varn

.... """"-"'-....,..""'""'"T-

Poallic~ i ulaz
13

peele

udr u+cnja

li bavljenje pcelama

mnogo vremena>

()Visi o
~... Glal'ni Okvlri

iii provesri dva ciiela dana u godini {J terneljiroj kontroli kosnica Ll knmhi naciji s ccsrim povrsnijim kontrolarna iii rnozere kosnice pomno konrrolirari svaka elva rjcdna - od pruljcea do k7S~ c jcsc ni. vascrn cilju. Mok,e • Koliko bi kosnica rrebalo imati? J "tina koxn ica nijc dovoljna to je kao kad sva jaja sravi te u ism kosaru, Dvije su bolje rjcscnjc, non ajho lie jc i mati tri. Vidjcr cere d a avo predsravlia izazov, rnoci cere usporedivati rczultarc izrncdu razl icili h kosn ica, a i pcclc Dolle obavljaiu posao kada se nalaze LL drLlStV1L drugih pcela . uzrvaju Ll druzcnju.
-

~~~I!~!lIIII~-~-~:· . ~~ -c...=~~ 7
~

-.-:-:

,

Peele stvaraju sate na pozadini od voska ucv';;ceMj Iir.om

.?'

LangSlf01hQva kosnica

nacinjana po medunamdnim

s/anddrclima - (Jajjedno5tavnij.e Je rjesenje,

• Baza kosntce

Temelj na kojern je postavtiena ozicarna iii skuptna dio saca. kamenih

kosnica; moze blokova.

bit! drvenr okvir S

• CeliJa Heksagonalm

• Dlmillca Ureaaj vojl ispusra dim r slu'!.i za obuzdavanie Hranjenje Procedura

pcela.

u kojoJ se pcela ma daje secer ill sirup.

Izlaz za peele Dlo na kosnlcl kojl pcelama no ne i povrata k. • Kosnlce Postoje dvije.osrtovne l.angstrothova

omogucuie tzraza k,

kosnice . traoiclonalna optema").

kosnica

dvostru kill zidova (sada se rjede koristi) te kornercfjalna kosnlca (vldl 'Langstrothova

• Krada Kada pcele iz [edne kosnice kradu sirup, secer ill med lz druge kcsnice. • Langstrothova standardiztrane oprema lzraz koji opisure moderns kojl Je sredtnorn i Pnrpuno ko~·aic,1.
7.i1.~j h.!eni

pcctsr

11.1

posln. PGglcd.'~jrr: nrlildo~ dimilicrJ

i smjL.~:[fJj

kosruce koje 5U svoje HIlB dobila po .svcceniku

L. L, Langstrothu

oevetnaestog

stolleca naplsao
Iv[ ogu

knjlgu 0 pcelarstvu, • Odvajac matlca sprecava na kosrucl. • Okvir Cetlri crvene c1aske kaje drze sace: kaa okvlr za sflke. • Pcelarsko orlijelo Odijelo preko cij<'~logtijela koje stiti od uboda pcela, a .satoji se i od sesira, vela, ruksvica kOljena I zglobove. Pcellnjak Skupina !<osnica. Temeljna piON kosnlce kaja se pr()teie ad Alat
U

TRADICIONALNE

KOSo ICE

obliku tzbusenog drveta iii metala ko] I

prclaz I oovala malice

i trutove dok obavljamo

radove

bi ti b il 0 kojCIi 0 blika, velicine iii srrukrure, re uaciuje n e od hiln koieg marcrijala . obi ici S~ razlikuju od zcrnljc do

zeml]e i od regi]e do rcgije. lzglcdaju Iiiepo, DO DC mogu s" koristiti s modcrnorn srandardiziranorn Langsrrorhovorn
oprcmorn.

NAl\IETNICI
Peele mogu bid ltgro;'.cne od rniseva, mrava, ptica koje [edu inscki c. osa i parazira. Najbolj: nacin lc da fiz icki odvojnc moguce namernikc - pOS"'ViIL klopkc i bariicrc za rniscvc,
nozice kosnice posrav ire

i elasticni h oijelovs

Z8

• Podnlca kosntce

rn ruva, a da hi 7a8Lrasi];

II parafin, kako bi kosnicu "Jsatili price. posravirc vj errena srrasila.

od

zadnjeg d [eta kosruce pa prema dolje I napriled, • Prenosenje pcela u now peela lzraz koj I se korlstl za proces premjestanja kosnicu. Tradicionalno

ODVAJANJE

MEDA

se I11cd odvajao mrvljenjern saca. e ropljenjem, k ako hi odvojili rned . pr()ce, jc uk ljucivao un istavarijc saca.

• Prostor za peele Proslor sirin€! 6-9 mrn tzrncdu gradevnih kornponenata kosnice.

Danas sc sate vade zajedno 5 okvirima, rezu im se kapire pcelarskirn nozern, teoBe posravljaju u urcda] ko]i jc slican onom za susen]e zelene salare. Cenrrifugalnim okreranjem riled iz saca odlazi na vanjsk i dio urcdaja i rako 'C odvaja. S vaniskog dijcla odvndl sc ria slavinu.

• Prester za potomstvo Sred ISlljl dio kosn ice u kojem se podife

potomstvo.
, Tije!o kosnlca okvlre. • Uzorak sac a Struktura pcellnjeg koju lzraoule iSovjek ad tanklh struktura saca, llstova Drvena struktura kosn ice koja objedinjava AlallJ ciscenje I

otpustanle

okvlra

voska na kojirna je obiliezena

• Vezica sace Dio koji povezuje dvije sace.

obuzdava pcele

odst ra nj I vanle pcela iz okvira Ne ireb« ram
pWJO A'-1m,

srog» Ji_: dobra n.7b,'~vrtlnsibol».

, ~"!##I/"III81IY1III'$ll"'III"'"I1"$JI
Skladistenje hrane

P
ZDRAVL.JE

esteji rnnogo clebrih metoda zacuvan]e hrane, ukljucujuci

i soljenje, susen]e,

dimljenje,. spremanj'e u boce Hi teglice, spravljanje dzernova, chutneya i korijenaste povrce, mozete ga i zakopati u
U

ukiseljene zlrnrrlce. Da bi uskladlstlll

zemlju Ii sijeno, voce kao na primjer jabuke mozete stavitl

suhl, mraean lprozracan i manje ekoloskl

orrnar, a ukiseHti rnozete i [aja, lakoder, ako zellte nesto jeftinije prihvatljivo rjesenle, skoro svu hranu rnozete i zamrznuti.

T HIGIJENA
Gomoljasto skladlstu.

1aka skora svu ribu i meso mozece .soliri, J; mi ti i SUSili, Ci njc n ica jc da 811 rib:l i meso odgovorniji za veei broj irnvanja od bilo koje druge hrnne. No. najveci clio ovih nernilih Jogadaja dcsava so: pri konzurnaciji Skuljab. pilcrinc i svinjctinc koju [edemo u restor anima. Smga jc u pOCLlku. ako src znhr i nu ti oko .zd ravlja i higijene, najjednostavmja i naj,;igurn ija opci]a da prijc dimljcnja mesa i ribe krcncrc s dirnljcnjcm sira, a rek kasuije, kada postanere tehnike. krenere
od mesa
j

Pohrana gomoljastog
povrce, poput krumpire, rnrkve, repe ieikl", Postupak je sljedeei: lzaherlte

povrca
najbolje je skladistili
LI

zemljanorn na s jos

dovoljno sun kurak II vrtu. postavtte hrpu krurnpira

krumprre

podlogu od suhe slarne kojase nalazl na sloju pijeska, prekrijte stame, te Je zakopeite s aka 2.0 em subs zern Ije.

SlamCicc za

20 em zernlje

iskusrii j i ; usavrs i rc s dirnljeniern proiz voda
Kanalla

~~!,f;'_,;rn~'fIil.'_odvodrju

Do 90 ern visoka hrpa krurnpira

r ihc.

POPULARN{) ZA POHRANu
Stn!11 ice

SI[]j 00 5cm suhog pijeska

Dzem, jednosravno se priprcma (vidi 62-(3). n rezulrari '" odlicni.

l'

Dobra postavljeilo

zemljailO. sMa di.'!te·s odvodom,

izolacijO/Tl od sibme i prDzraCi':@(1iiiJm.

Suseae gljive: .5llknje gljiva je vrlo iednostavna i [cftina opcija. Sir i maslac Isku san i sigma n nacin korisrcnia viskovn rnliieka.

Pohrana jabuka
Hrskave [a cuke rnozerno pohranltl olrektno. Oprezno naberlte zdrave jaouke, jedn u po jednu, te provierite da su bez rupa: Zatlrn ill umotajte II suhl novlnskl paplr i postoflte u

Chutney: jcdmJSlavrlO
moze se ;crili s kruhorn

sc priprcma, a
i sirorn,

salararna i curryjcm. P ,irujcr luc ice, ci k Ia, cd-nj ak il i k 'as,nvci
rno gu sc kiscliti
U OCt u.

ta mnorn
Povrce kao na

drvene ~utije koje rrrozete postaviti mjestu bez mraza.

na police, Jabuke trebalu

biti na hladnom ..sunorn i

Ukiseljeno

povrce:

• jl\huke: Da bj ill pohranili .. umotajteih
11

stranlca

novinc

i stavi

tC

na ta m nom j e StO.

• Jaja: Odrh, cc sc svjczirna 2-3 rnjcscca ako gu LI'/.C'fa direk [llU od kokosi,

umotana u naovine i srav lieua hladno i ramno mjesro.

Dll

U salient: mah une. POS La" itC u "Injev; 111a narezane svjeze mahunc 11 posudu i
nasolite Jh.

~:...::,.+.-,.....,*,~ __

Novine
razdvajaiu stojeve

• jabuke u bod: Ogulitc i narezite [abukc, .skuhajte ih da por1' un6 srneksaju i njihovirn mesom napunice boce.

)'

Jab(ike je n~jbolie pohranili u drvene kasete, kal<o bi

imale

dQVOljWi

zfaka .

~J

I_WlIJ
I tamno

" _1'/1Jjjjfjjjjj __

IiIlIlJwo_1IIiIIlWU.I

_~,:_lj_WIII-...1 illlll!8"'ffl$I.''''('~~'I!!/(;
Pohrana luka
Luk se mote OSliSltl I objesiti 118hladno, tarnno, suho i dobro prozraeeno mjesto. uzrmre dVB krmopca rsts dulJ1ne 7.sveilte lh zaiedno i napravlte luk, po Cev"SI odozdo dvostruki
I 1111

Pohrana kupusa
BIJel1 kupus rnoze se iedncstevno ponranin SYJeZ.Odrezlte sve ostecene IlstO\ B I kupus obW$lte u v!$ece rn reze na hladno, suho mjesto bez mrsza.

kortopac,
Ih

Na jednorn

kr8Ju posravite konopce,

uteg. <I d rugl objesite

na stropnu uvezune

ku ku uzlmalte [edan po jedan rnedu dvostruke

Par konopa ca ____..

,?l

Pazite da He os/cUW

Ijs/ove iii prtetrp>lW

mrezu.

/"

NeKi koriste

tei konopca, a

neki

ispreplicu

pete/jke.

Pohrana zac;nskog bilja
Najjednostavniji nacl n za pohra nu zaclnskog bilja je susen]e. kiticu 5 vreclcorn na Bunde"e Uzrnite kiticu zaci 115KOg bi [a, gornju stranu stavlte U papirnatu vrecicu, iagano zavezite vrecicu, te objesite tepto i suho rnjesto. K.adil le zacinsko bil]e hrskavo i suho, izrnrvite lisee'i nska ostane u vrecici, Pogledajte i stranicu 67 sa savlenrna za susenje zacinskog bilja. suhe, provjerite

Pohrana bundeva i tikvi
i tikve jednostavno se pohranjuju. Uberite ih 1<;8dasu stavite ih u bez da Ii su zcrava i imsju Ii in u hladnom,

ostecenja.

rnrezlce I objesite

sunorn i tarnnorn prostoru

mraza.

,?l

Kocistfle paplmate (ne plestlene) vrecice, kilko bi IJilje

l'

Redovno ih preg!p-Davajle jesu Ii u dobmm stanju.

oslaI0·5";1O.

A

ka uvldite dalmate

vlskove voea, dabar nacln za pchranu je spravljanje dzemova,

Morati cete potrosltl nesto novca na tonac, vatru i secer, no ovi troskovl nlsu

nlsta u usporedbi sa zadovoljstvom gl.edanja poredanih teglica s dZemom na polici, uzltkom poklanjanja dzema prijateljima doruekom, dzema,imat No znajte,jednom lkusanja ukusnog dornaceg diema za

kada se djeca i prijatelji naviknu na ukus dornaceg

cete posla svake godlne .

OSNOVNA C-------~
.

OPREMA

ZA PRJPEEMU

DZEMOVA

)

Vaga

~UjeVak

~I

......,..___Slaklenke .' !
II

SASTOjCI
Tradicionalni dztm spravlja se od tri sasrojka: sYjeteg voca. kvalitcuiog seccra i vodc. VOle sc pazl] i V" kuha u vod i svc dok "to ne od vo]e pckri ni ; k iselinc, dodaje se secer i nastavlja se kuhati mijcsajuci, svc dok sc rnagicna rcknci IJU ne pocne zgusnjavari i prcrvarau u dzern, N akon toga diem
staklcn
Be

\iOl''------- La 11 ac od ~e,(lajucet Oelik~

prebacuje
Se

\1

ke, a s taklerikc

zarvaraju

:t'~':_~._.
. " -r
~Iasticnl prekrivaci / Neiz ad nerdajuceg cellka st8vljati ntsta oslm s\ijeieg voca, vode 1 secera, dcdavau serer. mijesati drvenorn tlicam s dugal';kom preknvacrrna ucvrscerurn gurrucarne. smeuarno

~,o"oo;o'"'"

zapdvajuciin poklopcima i Wade sc Dobar dzcn bni cc odlicnc rcksrurc, sa vrserie boje i ok usa ;:;rog kan i voce od kojeg [e kuhan. Staklenke punirno do malo ispod vrha, dobro ih zarvaramu. pa ce [aka dzem :.:"dr~,ui oku, dugo vrcmcn 3_ (\ kIJ stc do sada ie\i dzc m [7 trgovina. pm ha]re dornaci .i LL vid]e r ce re da se rani n ncccm sasvim razlt(it()rt1.

Samoljepljive etikcte

Prj bor za prtprernu oiem!l koJI Je oVdje oprsan bazlra 59 na pretpostavci cia u diem necete a da cete voce 1 voou kullali u posudl. drskorn, koristi!l kutlacu s dugorn

orskom kako bi mjeS-6Hinu prebacili u staklenke. re staktenke poktopill plasticnlrn ria je vasa kuhmjB lnace oprernliena jo,lljunma, daskarna za rszan]s, krparna I sllcno.

OSNOVNA

METODA

PRIPREME

POSEBNI

SAVJETI

1 Odabcrire i priprcmirc svjczc voce - koliciuu koja jc porrebna prema rcccpru - opcruc gao odsrran ire kozu, sjeruenke i pcicljke. Odvojite rrulo iii zgnjecen() priprcmljeno voce. 2 Namazhc unutrasnjost voce, Izvazirc kako

lonca rnaslacem iii margatiuom

Zdravlje i sigurncst: Vrucl dzcm posebno [e opasan. U svakoj fazl kuhanja poirchno je biu vrlo oprczan kako ric bi opckl! ruke. Obucire pregacu koja prckriva ciielo ujcln, te cipclc, radije nego sandale ili papuce. Pobrinire se cia djcra budu podai]e oJ dzcma koji sc kuha: izbjcgnite ne:zgoJr
upozoruvajuci ih nil opasuosr, a SVU oprcrnu sra vire van

bi sprijeeili zagaranic idem. 3 ]zv3zite pnprcmljeno v06.: i sravire ga \l Ionar zajcdno S porrcbnorn kolicinom vade. 4 7agrijle dok ne zakipi i rnijesajtc dok se voce nc pocne raspadai i. 5 Steriliz irajrc sraklenke zag,rijavajuci il1 u pecnic: na 150" C u razdoblju od 1S rninura. 6 Pornalu dodajre .;c('cr i sralno 111 ijesajre, Nasravite mijdal i sve dok se na vrhu i uz rnijcsanje nc pocinju pojavljivaci mjehuri. Da bi ga probali, zlicico 111 i zvucire malo dzerna ria hi adau ranjur, pusritc pula minute da se ohladi i zarirn ga odgur nire noktorn. Aka je duvoljno guST j nabora se bela g~ odgurncrc, rnozcre ga puniti u staklcnkc. 8 KAd je dzcrn gOlDY, iskljurire vatr u, uzrniic srakle nke (oprane, suhc i zagriiane). sravire ih na drvenu povrsinu, re pornocu lijevka i kurlacc napunitc sraklenkc. 9 Kada it sraklcnka riapu njeua, na vrh diem>l postavilc vostani papir (vo;;cana srrana dol]e) i zarvor ite sraklcnku. Oznacite staklcnke darurnorn i SUViL~ ih na hladno, ram no i sub" mjcsro (bez mraza) II orrnar.

nuhovog dohvam. • Prekrivaci pokvariti. celofana, vosranom
ce lofancrn

I poklopci: jk~ prckrivaca i poklo paco Mern cc sc Vccina Ijudi korisn prozirnc prekrivacc od vosrani paprr i gum ice. Vosrani papir sravlia«; srranorn dirckrno na diem. a sraklcnku zarvaratc
knii tJt\rrsGujert_ gu micorn. Dobar prckrivac

ce

biri

i malo rasrezljiv kako bi srvorio povrsinu slicnu povrsini bubnia,

7

Pektin. Prisumost pckrina jc ad vitalne vazriosri - be? njtl(" nece dori so srvarania Merna. Zrclo i zdravo voce preplHlo [e pektina. dok g" 11 prczrelorn ill uulorn V()(\I ncrna. Birno je odabrari zdravo i zrelo voce. Ako rnislirc da IJ v~iem vocu ncrna dovoljno pckrina ukoliko lnace voce koje korisnre irna TO<lIl)C pckrina ill morare korisrni voce koje jc vee prezreio cada povecajic sadT~aj pckrina dodavanjcm lirnuna. Koliko vode? AIm vode ima prcvise, rada vote nece orncksari i orpusuti peknn. a moze i zagorjen: LIZ prcvisc vade diem sc nece niu pravilno zgusmni, 1110 finite gresku, tad" je bolje ,i;r to budc uz vik vode, a [1(: uz manje, [er visak york 1110Zete isparnl kuhanjcrn.

Pokri'8nie

RECEPTI
Diem cd jabuka i crnih ribizla rect:pt iskotisti: ce ssv yarn st: DC svida]» crnog sibizls, sk utis]«: rihi7/e

ZA IZRADU

DZEMOVA
Marmclada od seviljskih naranci
01'0 je "arjjacijH rradici(}llalnog ,""ctpra
L1

Dzcrn od jabuka I Sljiva
Vrlo dobsr ttsdicionalni diem j"kog pogodiu: do iine«: mijc:il:im'

OV,qj rtsdicionalni vLsak j~lhubl. Mo

01USII,

sicmcnkc odvojcao i psi]« mi)d.'nja s jebuksms proplJsrire ih kroz cieddo.
Sastojci:

vocnjsk:
Ssstojci:

450 g [abuka za kuhanje 1.4 kg (mill ribizla 285 rnl vode 1_8 kg kccra Reccpn 1 Ogulirc, ocis!he j narcztre [abukc tc ill srav itc u vodu kako bi zadrzale boju Osustre ill i izvazlre. 2 Operice ribizlc, odsrranirc l'clc!jkc i ;zva.zitc ih. .3 ~VO vo(x: St.avi,e 11 10no[ < vorlorn i kuhajre. dok ne postanc mei.:ol1O. 4 DDciaj[c Scccr i kuhaj!e dok se diem ne zgusne_

':JOO g jabuka • 900 g ,ljiva
S7D ml vodc • 1.8 kg secera Recepr.

za k uhau]c

J'e21J/r;.'l r'c bid jediristv("l1 - mOlj en, 1<" posfuj;iri liZ pcccau p.ocku iii SGn-id IJ. cuny. Ako ielite glatku ttuutnelsuls), a cia. ope, budo L,rLOgnt!Jv;l. "U;jeckaj!C
YOL'e

uric rj",lo ljcmje - boI' ce viii maio dosoaoii«. aLi 01'115 je snai..;m Ptiptcmit cere /c brzo, a.

dovoliao

sima.

Sasroici, 900 g scviliski h naranri
2 velik a limuna 2.2 I vode 1.k kg scccra

1 Ogulne. OC;St;t" i narczirc [abuke tc ill
sravire Osusire u vodu kako hi zadrzalc bo]u. ih 1 izvazitc. 2 Operirc sljive i i zvaduc i m kosricc.

lzv,l;.ite ill. .3 Svo voce sravuc u lonac s vodom i kuhajte dok ne pos~ane mckano . 4 Dodajte Seen i kuhajre dok se d:'cOl ne 't.gusnc.

Reccpo 1 Dobro operire narancc i odrezitc gorrrji j donji dio . 2 Narelitc ih na cetHtillc ; "dstraaire kostice. Izvazite i h. .3 I:'ito I,H.:inin:' i s limnnirna. 4 Narance i limu.l1c Sta".ite 1I blender i tlil'jcckaj[e ih rta i,c!jCl1u veIi CiIllI. 5 Svo vote 5.tfrvjte. 11 lona.c s vodorn 1 kuh~jt'" dok oc posrane mckano. 6 Dodajte i.etcr i kllhajte dok sc dzem nt
zgmnc.

P

~ipr~ma, chut_neya j~ brz, jednostavani

je~tin naeln pohrane povrca i voca koje bi I jabuka, i

mace Ellie. tesko saeuvatl, Na prlmjer, mazda tmate vellke zallheluka

l.uk mozete uklseliti, a jabuke skuhati I stavitl u staklenke, no chutney odjabuka luka jednostavan jeza tzradu, a odllcno ide uz rnnoga jela. Svojim okusom domacl chutney odtleno pristaje is kruhom i shorn.

(

OSNQVNA OPREMA

ZA PRIPREMlJ

CHUTNEYA

)

T

SeGer

PRILAGODBA RECEPTA VASEM UKl1SU
Chutney ie pobjednik :0] rnnoge sladokuscc. Vrlo go [e [cdnostavno priprcmiri - SJmo Jzabererc orniljeno voce. povrcc, scccr, zacinc i ocat. stavitc ih u lonac, zak i p iu: i kuh ate dok sc rnjcsavina at 19u5at
I

~Posuda

W

je svc, Cijeli

ovaj postupak dozvoljava vam i mnogo krcanvnosu. Ako varu sc ncki sasrojak nc sv ida, iii i matt: visak ntcega, muzc tc prilagcdru recept svojim porrebama. p ri m JCE, ako isprcd scbe i mate Na
Elik~\e /

'ft;/'

rradicionalni recept s lukom, raicicarua I [abu kama, 3 nc volirc nc ki od sasroja ks na prirnjer grozdice - a· oboza [abuka vate Iuk, ~

Nozevl

'KUllaca

vas panner
; povccajrc

jabuke,
kolicirm

rada izbacire grozdice
i luka.

Pored uobicajenog pribora i oprerne koju mozete pronaci u SV8~Qjprosjscno] kuhlnjl, trebat ce vam jo$ i malo vaca vaga, veliki 'lonac od nerdajuceg 'celi~a, vee, kutlaca, plasticni Iii lij~"ak od nerdajucegcelii<a, tanjura I zdjela. te rnnogo staklenk: 5 poklopcirna: Cijela proccdura priprerne chuineya ako lrnate dovoljno prostora. rnnogo radnih povrsina i veliki broj

Priprerna

churncya

je vr!o zahvalna:

ako

ie suvise rijedak, mozere dodari secera i jo; kuhari: ako jt: SLlV is" gUSt, dodajic j(),' malo octa.

bit ce rnnogo jednostavnlla

OSNOVNA

METODA

PRIPREME

POSE'&NI

SAVJETI

1 Od abcritc i prip rem i tc svc sasrojke: operire, ogulite i ocistire iabuke. cguli rc I uk,
izvaduc pobrinice ko;ricc iz sljiva i se da svi sasrojci

Vrucc l opasno: Uviick [c dob I'!J da djcca ide gledati i ~ci u no rrebali bi sjediti dovoljno udaljcni od mjcsia gdjc Be kuha,

Va:ino Ie da nosire evIS!C ciprle - ncrnoj [c biri golih sropala ill u ,~'ndaJ"m.l - u ,!ubju d>l prolijere dto rnjdavirle po sebi.
Takodcr. bilo bi dobro i da nnsire dovollno vcltku P[cgaru.

budu
sjcrncr:

cis!i i bez pereljki.

i> i.

i ko rc. prerna vlasri rom

Uravnorezenl sastojci. Sastojkc mozctc pronujcniri i prilagudni ih svojcrn ukusu, no moratc manit: vise usrari
dosljedni • Topla rcrneljnim kolicinarna ccta i sccera, podloga, Radi Sigurn osri Ili sraklcn kc u rrcnurku

2 Na.lcjeckajte iJi usirnice
sasrojke, izhor u.

3 Nasjeckane sasrojke st avite u Ion ac zajcd n 0 sa zai'i n irna p,,,ma zelji. 4 Prekrijre 5 Upalire vatru i lagano kuhajte omeksaju
6 Rasropirc pccnicu

punjcnja irehalo drzsti na toploj drvcuoi podlozi - bolje nego ill hladnoj - kako sraklcnkc fie bi skliznule Iii puk nule zbog raxl ike LJ temperaruri.

octorn.

14 sara svc do k sasi OjL i nc
mjcsavini nisu u loncu,

Ako je

suvise rljedak
kako bi se tsparlo visak voce.

Sc.tt,

U

octu

i dodajrc
sve dok

7 0 pe rite i osus i te srak len ke i sravuc i ugrljre kuhati ksd staklenke d otakn etc. 8 N astavite zgusnjavari. rnijesaj uci, sve dok posranc

ih u pee n icu. 1) palirc

Aka je na kraju kuhanja vas chutney suvlse rijeda k, mora da ste dodali il:1suvise (leta iii ste stavili pramalo secera. voca iii povrca, Nastavlte kuhati mijesaju6i

rlovoljno vrucc bed ill
se mjesavina oriakva kakvu ne pocne
i

Aka
kunzistcncija r az i kc postavire

je suvise gust
is e
Dodajte se secer poceo kararnelizlrati.

Ako j e ch utney suvise gust, ta d a ste vje roja tno stavl Ii prey secera Iii nlste dodali dovoljno acta, CI mazda ste i previse isparavali tekucinu, takoda Iaga n 0 vod u j po n OV n Q zagrijte

rLcep[, iskljuti'L varru, staklcn il! novinski papir.

na drvcnu

pOV[SinLL

rnjesavi IT u, sta In 0 m ijesa jte I

9 Pomocu vrca, kutlace i lijevka napunire sraklenkc skoro do vrh a. Pr ovjcri rc da Ii udgovarajll pok lope i, zarvori [t ih i sta vi re
no hladno i IamHO

pri pazite dan e zagort.

rnjcsto.

RECEPTI Chutney od zelenih rajCica 'Tcsdicionslni U:CCP' - odlicsn n,,(in :ca, iskoristiti nezrdc rajc'ia • }:<kog ok1JSJ_ Poee"'o sj~cbnje odrcdiii ce bmktcr nvog cluimcye, sko voliic komsdicc, tsd« ganlO narclitc n~/Ci(:c:.no aku volIrc vise d~J i:;glt{ia bo g[lsri Hmak. obr;"jire ill /J blcnderu.
Sastojci: 450 Il jabuka 450 g luka za kuhanjc

ZA

CIIUTNEY Sa"O'ld,
HI kg jabuka oslm SCCC ra i 900 g Iuka I ;:liCica soli 1 :t:Ih:ica senra 1 i!icica dumbira 1 zlicica kajenskog 1.7 I 00 .. '_3 _kg srnedeg Rccept: z a kuhanjc

2 Operi re i nareSi,e

rajcice re: i h izvazite,

3 Ogulite i nasjeckajre luk. 4 U lonac :;t;:)vir.e sve sasrojkc ncsio acta. tc kuhajrc

dok voce. nc u lnnac, mijcsajrc

orneksa.
5 U OCtU rasropire secer i dndajtc 6 Kuhajtc hez poklopca, staluo svc dok rnjcsavina konzistcnriju nc poprimi

u prahu
papra

7 Napunirc

sraklenke

i\U6to~ (l,~emlc i '/'a(,"orite i 11_

seccm

1.3 kg zclcnih Ii'jCic,; 225 g: g-roidico
570 rnl octa 1 l.lic,,,,, soli 1 '21i Cic,~ se n fa 'I 7.1 i'('k>l dumhirovog korijcna

Chutney od [abuka i tub 0"0 je ""rrSeIl) !laiill da iskotisiiu: s,'ojt zelihc jahuka i !uka. Rcccpt sc rakoikr moie pFii.1gociifi .bko bt sc n;Jc;nio 1J m"k; BI,~",jke sisvire u blender, dodsjic 28 g masJacfl i maIn smeniia: kolicu: [] ocra,

1 Ogul i rc i narczirc jabukc, srsvirc ih

\J

lonac s vodom kako bi ~adr%al e boi'" Osusire ih i i'cva~h~_ 2 Opertre i nasiccka]tc Iuk rc ga izvazitc. 3 U lonac sravitc sve sasrojke osi m :idem i
nesro
OC'", It:

ku hajre dnk voce ue

I ?I.idea kalcn,kng papra 450, g ,mcdcg seCccra

Recepc, 1 Ogu Iit,,- i naretitc jabuke, ".vitt' ih u lo'nac s vodam k~ko bi zaulzak blljU_ OstJ~ite i.h i ~'t,\'a7.ire.

orneksa, 4 U octu rnsropitc serer ; dodajre u lonsc. 5 Kuhajte hcz pnklopc<l., mlnc> rnijeSajce "ve dok midavina ne poprimi koniistcnciju gus",),; dclem<1_ 6 n,},uni[c stakknke i zmvC\rite ih_

~lIiIIIII!IIilJPJJ'l/UII'H

,1~laJ{~~f!f!# Wdd##fI~"I$ul#l#$'II!I/IJII_'~IiII_"""""""'UI14lJj'WllJJjllUllilll Susenje hrane

J

os prije neko'liko generaclja prekrivenl vlseelrn glavicama

svi SU.'· kUhlniSk. I stropovl seoskih domaclnstava luka, lancima susenih jabuka, kiticama

bltl

zaclnskog

bHja, shorn, te raznlm vrstama susene ribe, mesa, voea i, povrca - sve [e to vlsjeto i susllo se. Susenje je jedan od odllenlh mjesece, a jednostavno naclna cuvanja hrane kroz s'krte zlrnske zaclnsko bHje i gljive.

je - pogotovo za luk, cesnjak,

Zdra vstvenoupo:zti-r_e.nTe
: Aka sre nacinili gi'i'sku prj sliseriju ,zacinskogbilja ili-Iuka;tada ce!e'sanlo - iSlWsitl los oklJS W ~'{;tima,No, aKb fJbgrijeSire nibarr, iii rrmsom - mr;,g Ii -"iste 7ilvrsiti II bolniCl iii sucoo. Ako telillF, slr<lli meSU--i/( ribu .. sm mOl"' biti vciQ • uibliCfljivo i zahvalno u1:mis1lT"Stim:B'l1_faiskustva.i uiivanja [I predll'-ii!Jll--okLlsill1a' Ililo hi dYJlYro-ui'lp1'5.triliite 'Javjet-st rucnja ka ka ko bi va s up u (-i(j-lftiljl',e su sve u dobrorn stan] u, Ako su malane, nernojte ih rezati, Ako su vece, tada ih ovisno 0 velicinl, n a rei ite n acetvrti n e il i nat tra ke. Pr'p<emljene gljive.ras·prostrite po podlozl od nerdajuceg celika i osuslte ih u pecnicl na50' C: M ozete ih ta ko de r ra sp rostrij eti n a .drvenl okvlr prekriven gazom iii

Susenje g/jiva
Odaberite gljive, odreztte im stapke, oclstlte klobuke, te pregledajte dal!

I I

-ovvg zenete.

naitonskorn mrezorn. te staviti u
posebno $uSiiO II; u blizlnu peei na d rva. P regted avajte gli lvs j ok re cile lh ako [e potrebno, Orrladlte ih i

POPULARNJ
ZA

SASTOJCI SUSENJE

poh ra nit€! LJ do b ro za I vorene staklerrke.

• Jabuke: ",10 [ednostavno i di rekrnc suscruc: kozasrc kriske ad Ikne su '_>l grickanjc, ,. Marelice: toplijern • Bananc, odlicna podneblju, mozda je ovo pornalo cudan opcija ako zivirc
11

izbor, no dobro je rjcscnjc kada
i marnn v elikc zalihe jeftin-ije kupnje. • Zacinsko ili rnogucnosr odstranite im liusku, te

Susenje lukai
Uzmite odabra nl Iuk Iii cesnjak, pf(!gledajle jesu Ii u dobrom stanju. Narezite ih ;Ii nasjeckajte. RasprosLrire luk iii c;esnjak ns podlogu i to na slica~n natsn kao i gljive (vid i gore). Mo~ele pohraniti iii kao h rskave
OJ

cesnJaka

bilj c: no jj ed n as rav 11iiil 11logUC110St, korisno kod pripreme razli lirih jcla,

• Gljive-, jeducsravno susen]c, rezuhau su zdravsrveno siglJ rni ; ndlicne SU u varivirna.

ih

kOl1ledite
rnozete

• Orasasd plodovi:
plodove, mogucc sc osusili. poput

We

orasastc
iii ora loa.

JOs

staklenke iii lh vise usitniti u

kesrena

j C [lab ra ri i P fCI' rr ii eti kako hi
jc za

blenderu. te ih ponranltt kao prah ldeja pohrarijiva nja u sto vise rna lih bocica irna ZiJ ell] da sprijecimo kvarerije sadrfaja neprestanlm

• Luk: susent narezani Ink odlican prtpremu razn ill jela.

zatvarerjem

otvaranjern iii vece staklenke.

• Rajcice: mogu sc samo rospolovid i osus~ti i I:j irn rn ozemo prvo ugu1i1i kOZLl, skuhati ih da dobijern 0 pire i ·.,,,,[im raj pirc usu·litl kako hi dobtli puhuljice

?'

z» sj"eckanje luka

kotisrite not; 00'

rwruajuceg celika_

Susenje zacinskog bilja
Tijekom suncanog jutra uberlte zacinsko bilje ito onda kada je sunce osusno rosu, Ovisno 0 biljei. uberite duelove za suserue, pregledajte da II SU u dobrorn staniu i odstranlte sve losije dijelove. Zaveztte bilje u papirnatu suho mjesto· na kuhinjski vrecicu i objesite je na toplo I iii pecnice. strop Iii u bllzinu stednjaka

Susenje mrkve
Uzrnite ocabranu rnrkvu i odsrranfte sve diJclove koji SU osteceru iii ne izgledaiu dobro. Opente in, ocistne I narezite. Kornade lagano blansirajte kako bi unlstlf enzime koji mogu uzrokovatl kvarenje- pomocu cjedila ih stavite na rninutu u kljucalu vodu iii Ih u cjedll u parlte iznad kljLicale vode dviJ€ mmute, Nakon blanslranla rasporedlte rnrkvu po rnrezt iii podlozt oblofeno] gazorn i osusite ih kao gljive (vidl stranlcu 66). Kad je susenje gotovo, mrkvu poh raniteu zrakonepropusne staklenke I stavlte ih na suho. hladno I tarnno rnlesto, Sve dol< 111 pccnete konstlf ne pregledavajte ill kako bi osta Ie suhe i bez plijesni _

Kada je bllle potpuno suho i hrskavo, lzrnrlvlte ga u vrecicu, odstranite stabllike, a usitnjene dijelove prebaeite LI staklene. bocice za svaku kitieu zaelnskog bl [a odaberite d rugu SlS kteru, bocicu ..Oznacite etikete datUI111l11ai i rnenorn. te lh stavlte u ormar na SUllO i lamno rniesto. Pogledajte I stranicu 61.

1I SuM zaCinsko bilje pazljivo istresite u ciste staklellke.

1I

Prije susenjEJ nasjeckane mrkve nakratko

blansirajte_

Susenje banana
Ako ste kuplll vecu koliclnu trzistu). pazljivo 111pregledajte bana na povoljne cijene (zbog viska na kako bl bile u dobrom te ih rasporedite stan] u. d ijelove. Tan ko ill na reZite na po m rezi il i gazi i uzrnite potpuno ocvojita Ogul ite i n i odstran ite sve prezrele kriske iii po d ulji nl na cetvrtlne

Susenje rajCica
zrele rajclce, odstranite ostecene dijelove, operH:e ih i narezite na cetvrtlne. Blanslrejte ih 3-4 miriute, te

koiu

i lzvadite sjernenke.

Rajcice stavlte u blender. a

csusito kao gljive [vidi stranicu 66i. Na kon susen]a kornadlce stavite II zrakonepropusne staklenke i pohranite ih na hladno, SUllO I tamno mlestc.

zattrn ne podlogu oc gaze. Kad se sok ociiedio, pire rasprostrlte po cijeloj podlozi I stavlta g8 susiti na nacin kao i gljive (vid i stranlcu 66). Na kraju, osusene staklenke. pahuljice rajcice spremlte u zrakonepropusne

1I

Osus ene oa nane poh ra nire u cis ttl i su hu

1I

g,'anSirajte

rajeice i za!im pazljivo skiniee

p05udu S 0'01)(0prianjajuCim poklopcem_

1<o1u.

D

ok [e "" kako

iC,io.naIno ""

Ijenje

bi,l~na ci!n ~uv~ni,a, h ra.n e, da.n.as se ObiC. no kori~tl

bl se [elu pobollsao okus III u neko] mjen iza kuhanle, Proces se sasto]] od gorenjem drva. Ako
sa strom, pa nastaviti sVJezeg mesai sa

lzlaganla hrane . oblcno mesa, ribe iii slra - dimu nastalom
krecete sa dimlJenjem

vlastlte hrane, najbojje [e zapoi:eti
a tek onda krenuti na dimljenJe

usoljenom

ribom .i mesom, zato

rlbe.

Jednostavno

[er se

sir i usoljena

rlba .i meso rjede kvare,

ZDRAVL.JE I HIGIJENA
Prcdsravlja
zdr avljc?

Ii dirnljcna
Cinjt:nj[c,

hr aria rizik
poriaci

za

Hladno dim/jeni sir
P{J(rebno vam je 900 g tvrdog slra, urcdaj za dimljenje, ugljen za lozenje le plljevl na orva [abuke iii neke druge vocke. Posto ste sir sat vrernena.susili na zraku, stavite ga na gornju pol leu ureue]a
Z8

j prirnjcri

narn pokazuju da p05IOji odredeni rizik ako ie jcdcmo 1.1 vTI iki III kolicinamn. problem [e 1I rorne sto sva dimliena
h ran a - rnL'SO, riba 1 sir - sadrzc

ugliikovodike ko]i su poznan karcinogcni. No, stvar je u rornc

olrnljenle

i upal ite

da

vjcrojamo vecina ILL> nikada nde pojcsti roliko dnnliene hrane da br predstavljala
o P,IS11051 po zd ravl jc.

ugljen. Kada se zazario. IlO:;ipajle. ga d rvenom piljevi nom i zarvortte vrata. Odrzavajte vatru takvorn da postlgnete maksl mum ctrna uz najrnaniu rnogucu ternperaturu. Kada [e di mljel1je- gotovo najvise ovisi 0 vasem U kusu: probajte komadlc slra svakDg sata Iii slicno, kako bi odredil i kada je dovoljoo dim Ijen. -,

TOPLO
Toplo rern pcrarur

DIML.JEN.JE

eli rnljcujc jc pusrupak dirnljenja hrane na visokoi
1]

kratkorrajnog
i

zaivorcnorn

prost

oru

-

nesro slicno zatvore 110m rostilju. Temperature dOSllZU 50-800C i dovoljrio su visokc cia unisrc svc hakt crijc.

l'

Aka i~ sir

s"vise

vruc, (80'8

HLADNO DI.MqEN.JE
Hladno dimljcnjc
U

premj~jte

na vi.$u polic~

ga iii m smanjite vauu.

jc posrupak

u kojcrn st:

hrans stavlja

iii presto ri [u - a r restor pus 11 icc ispunjava se diruom. Ternpcrauu a dosrize 15·25° C. Dimlienje
1J

pusnicu

- dr venu kolibu

Toplo dimljena riba
Treba vern 22 .I svj.<;lze vooa, ,sal tea sctl, pols sallee smedeg sccera, sox jed'nQg lirnuna, punaZlicica cesnja.ka u pranu, luka u pranu r papra, te 01\0 450 g rlbe - haringe, hakalara iii osllca, U staklenoj, ptastlcno] iii metalno] posurf izmijessjte vodu, sol, secer, timunov sok, cesnjak, Iuk I papar. Pr,ipremljen u ril;>,u stavtte u tekucinu i ostavlte oese na mace - za svakih 450 g tezlne po 1 sat narnakanjaNakon na rnakanla i;:vadite ribu, postavlte na . drvenl pladan], pokrilte galOmi stavits n'a hladno i sVjel.e rnjesto. NakM [edan sat, kad SEtna pov'rsini rtbe stvorio gtazlra ni prernaz. ribu stavtte u ureda] ze dimj}enje, na iSli nacln kao i -kod,sirs (vidi gore). DirnlJenje je zavrsene kad je rlba potpunecvrsta I suha, Mozete je

zasrirn i 0 morae, K unisrava i povrsinskc

daie hrani jedan jed no j m jeri
baktcrijc,
nO

hr a na

izn utra ostaje nek uhana, a hakteri]e zive,
Tra d icion aI no sc pcrcncija srnanjuju snljcnjc In i ,'izici m h ran t pr ijc sa rnng

posrupka

dirnljcnja.

UpbzliFenle

jesti odmah nakon dimljenja zadrzati u hladniaku, ceti ri tjed n

Hi

! da 1m se
·poirebno

Ako dim~e-lTa riba ili-,/TF50 izgledElju tako meso fiilspada, Ijepijivo je iii , !rna neugodan miris iii o.~us, ,a(!a bitl

a.

no ne vise oo

ce

da ill bacJle. .?' Dimljena'

s'iez",

riha js·najb[jlja

aka se

ieae adman nakon dimljenja,

Hladno dimljena s/a.nina
Potrebne su vam dvije velike table iskostene sviruske slanlne. 23 kg soli, pola sauce srnedeg secera, crni papar. mala sauca salitre, vellka i plitka orvena ill plasticna pcsuda koja je dovoljno duga da primi djelu tablu slanlne, rnnogo fine gaze kojom cemo dvostruko Uzrnite slaninu omotati ob]e table stanine, igla i cvrstl konac.

(pet dana nakon sto [e svlnjazaklanaj prerna dolje_ UtrljeajlEljedim

i odrel:ite we d,ijelove salitre
II

koj i vise. Ne dno posude stavite debeli slo) soli, re na sol potonte prvu l8 btu s kozom okrsnurorn iii ova prstohvata

g_ornji

sloj mesa. Drllgu tablu stavrte na prvu i ponovlte isti postupsk. Drugu tablu postavite take da na vanjskim stranama budu koze, -Sve zajedno .la.trpajt€' sollu i ostavtte preko noel na hladnorn rnjestu, Sljedeceg j utra odstra nile tekuCi(lu, pobrtn ile Sf! do lrna dovoljoo soil izrnedu dvij u tabli i jos [ednorn sve prekrijte sol] u,

f, ~.,"
7"

. ,·"tI~

Dobro Ulrljajle salitru i sol.

Na.kofl otprilike jednog tiedna, kada vise nerna tekucine koju trnba i"l'l:!aclvati, lzvadite table, ocistite ih od soli, laga nnih ornotajte garum i objesite na h la(l nl propuh kako bi se osusile na zraku. Nakon eva tjedna, nakon sto slanlna i.gleda, subs na dod ir, uzrni te jednu po jednu tablu i dvostruko gS;:O m. te ZS;) ijle ru nove. Nakoll otpritike cevet rruesecl, kada slanlna posts 1110 d'ovolj no tvrda odstranrre gazu i objesite sla ni I1U U malu pusrucu od cigle. Pee na drva pcstavlte 'take cia jOj dirnnjak izlari u pusnlcu i na lozlte je drvlma neke vocke iii hrastovinorn. Odrzavajte vatru,24 sata i dirnljenje je zavrseno

itl omotajte

7'

---=~.~:
DVOSlruko umorajle u pmzracnu
i

;;/

pa m u6n u [k<min U

"as iite.

Gorn]a po I i eli

Rucka za
prenosenle

Srednja ponca

Loz.iste za uglJen

Lozisic

UkolikG SC JlG zcliu: '.''''0 zcnri
riUOl'"()'
[],"lh~

5 Za

dimljenjcm, ",dJ bl biio
dimlicn]c.

Ovdic 1(;. prikJ.ztm
izvnr uimll_

rssposcd

11 ra.nc:

7.~

diml]cnj(,;

jJ

(HirHJ::>1J

11.J

~Frri l'Th r1n.~·h urLLi....:j

A
le Ii

ko namjeravate

koristiti svo]e vlastite svJeze sastojke, tada ce u slucaju da

negdje pogrljestte biti nesto kompliciranije - a prvi puta cets vjerojatno

pogrijesiti - jer necets znati u kojoj ste fazi naclnlll krivi korak. NaJbolji savjet za pocetnlke je koriStenje vlastitog hmelja te dodatno korlsten]e kupovnog zrnja .islada, a tek kasnije kada sakupite dovoljno iskustva, prebacite se na koristenje vlastitih pomno odabranih sastojaka.

C__

O_S_N_O_V_N_A_O_P_R_E_M_A_Z_A_P_R_O_IZ_V_O_D_N_J_U_P_IV_A _
Plas"'j,c
18

__

)

bat ..... za pivo s ica ; slavmo-n

poklopcern

Nisra sc He Olaf(_,' 11fi[Jon:dif.i '~ prckresnisn mmsom hmelj<:J_

SASTOJCI
U osnovl sc pivo proizvodi iz vode, jccrna, kvasca i hmelja: kolicine ovisc o zeljeno] vrsri piva. Tradicionalno se jccarn namacc u vodi 3·4 cI ana, zari m 5C ocijedi i rasp rosrrc ic osrav i Slajau oko 10 dana, ~VL dok ne proklija, Zmim sc susi, przi i usirniava, kuha u vodi zajcdno S hmeljom, pornijcsa s kvasccm, osravlja cia fcrmcolira, ic se konacno pun; 1I boce iii bacve. lJ ovisnosri 0 tome koju vrsui piva zc lire proizvcxri OY isiri ce j nabava sasroiaka. Mozctc sc SlU7.tl i Sl11l1 0 viasruim sastojcirna, a mO':le[c neke sasrojke i dodarrio kupiti. Na primjcr, mozda irnate jcbm, kvasac i hrnclj i 5 P rc on ni 81 c- Ob.1 v i ti cijeli osnnvnl postupak, no, ako imare samo hmclj iii]; zelite ubrzati proccs prozvodnjc i prcskociri narnak anje i k!ijanje iecma, tada mozete nabaviei kupovrio rnljcvcno zr njc, [CkUCl slad i alieno.
Plssttcna cljev /

Svjezl iii hlllelj

\ ~,

kornora ZI,c8 s dugorn drskcrn (drvena iii od nerdajuceg i'elika)

t
U

Osnovna oprerua za proizvodnju elva uostnrana u gornjelll dijelu oslarua sc na pretpostavku do cete cslrn vlastitog hrnelja konsnn kupovnl kvasac, rnljeveno zrnte i ekstrakt slada Ierrnentaciiu i pretoi'iti dobiveno pivo u plasticrn, bacvicu. Velicir.a lonca te velicina boca i bat'll 0'11510 tome koliko plva.iellte dovojjno venka kolicioa prostora I rnogucnost koristenja stolova f la<lnil1 povrsfna. obllku tekucinc iii praska, oa eete sastojke kuhati u loncu, obaviti termentacuu lJ staklenc] boei za i kollcina proizvestr. tekocer ce V81ll trcbatl izvor toolme,

OSNOVNE

METODE

PROIZVODNJE
S(

POSEBNI
Eksperimendrajre:
ill i hilieiiti l.lvijek Ako imatc

SAVJETI
110ve

1 Sravire 7 1 vodc da srcdnjaku.

zagrija va na

[e dobro iskusati

rde]e, ali uspur

2 Seavire svojc kupljcno zrnje 1I vrdicu od gilze i narnacite ga u zagrijan oj vodi oko 15-20 rninura. 3 Naknn istcka ovog vrerneua, prijc no ~IO

hmeij, a :ieljeli hi dodati na primjer i malo zaCin\kog bilja, saruo no prijed, N arav no. ako S[C biljczili ono sro Cini ee i proizvcde
[C

odlicno

pivo.

rada cere 'biri

1I

m ogucnosti proizvesn gao opec Zdravlje i sigurnosr. Uvijek se pobrinite do cprcma budc ne bi srnjclo biti prasine ilj osraraka od prcrhcdnc Radije koristitc plascicne bacve nego boce. kako nc bi rnorali razmisljati 0 evenmalnorn pucanju srak!a.
srcrilizirana. prnizvodn]e. Drustva: Proizvodn]a Uclanire piva i drustva
'0 II

voda prokljuca, promijehjte zrnje, stisnitc ga i izvadire iz vode. 4 Kada voda prckliuca. ugasice varru, osravire [e pet rninuta tc umiicsajre eksrrakt ,I ada.
5 Ponovrio
I ckucinu

vezuna uz nju pravo i pokazire

su

zadcvoljsrvo.

jed no iakvn

sco ware.

pusrire da zakipi,

cijclo vrijeme
U

6 7 8

rnijesajuci i pazcci <I" nc zagar! ili iskipi, Uzrnne hrueli koji 'It stavili u vrccicu ad gaze. i stavirc ga rnjesavi nu koja se hi ha. Kuhajte orprilikc jcdan Sat, zatirn llgasi["
10n,lC II sudoperu punnm hladnc vode.

~argon, Proizvodnja piva rLO,; Sol sobo m korisicnjc mnogih rijecl lJ zargonu. Dobro je nauciri ih i zuari ih korisriri, no porrcbno [e i poznavau njihovo znacenje.

vatru i ohladire

9

Kada sc mjcsavi na ohladila, prebacitc jc u hocu za fer mcnrar iju i preliire S~ ,vj611m vcdorn za pice, we do oznake crte. na boci ko]a ozn aca va 23 I. l izrnirc kvasac, umijesajrc prcma upucarna, stavire

Ako je dobrog
okusa
Ovo je ocucno, no bilo bi dobro ako ste biljezili detalie postu pka, kako bi mcgf opet napraviti dobra pivo, svaka taza je vazna - [zvor vode, temperatura prostorile. obli k posuda i taka dal]e.

Ako Je loseg okusa
Vjerojatno sastojaka je neki od bio los iii 511 pivo be kterije. Ako

1I bocu i pricvrsure zracnu kornoru. 10 Proruarrajre podizanjc pjcnc i zarim ope, njcno spusranjc (to ce trajati oko j dana). maknire

napale stelae

Ima rnlns i okus po octu, OiVOT ite bacvu i pretoc ite ga

zracnu kornoru i pornocu plasucnc cijevi za prerak anjc prcbacire pivo u
bacvu. PrelJl<an/e

te ga radije lskorlstite ocat.

kao

RECEPTI
Oblcna medovina Ttadiciormln« tucdovins, sprcmna za konzurntrenje IM'Of] 8 tjr:d:W,7. tuibol]« je olrbr1c:ha
Sastojci:

ZA PRO!ZVODNJU

PIVA
Americko mumo pivo
j

Psenicao plvo .f:lk j usvjciavajuCi lager
Sasrojci: 1.8 kg pseniCllog pi v skog cksrrakra

K ;w,krerictlog ok",,,. lilg;wo
Sasrojci:

lim unkesto

• :'> kriskc dumbira • J klincica .. 2 srapica elmora • 1 kriska narancinc knre • 900 g wed"
• mali pakeric kvasca

2 salicc organskog smecleg -ecer» 28 g hmelja 1 paker pivskog kvasca Reccpe 1 Zaki pile 9 I "ode. dodajte p. enicni pi "ski cksrrakr 1 secer. Z Dodajrc 2!J hmclla i kuhajre ;10 mlnura.
3 Maknire
S

450 g Can-pits slada 3 kg laganog nehmeljnog sirupa 28 g Hallerrauer hmcl]a 1 zliCicl ir,kog iisaja (zvjezdasrc
rnahovinc}

prsrohvar soli malo limunskc kiseline
2 i.licict' hraniivog kvasca

1/4 hi ice alkoh nla (npr. voekc)
Recepr

varrc j dodajic

ostnrak

hmelja,

2 pakerica Munron kvasca
Rcccpi:

1 Kuhajte fiumbir. klincic, cimci i
narancinu koru u 4.5 i vode i pusurc da

zaklpi, 2 Prelijre s dodaunh

3.5 I "ode. zakipne i

4 Dodajre ios 'lode do ukupnc kolicine od 181. 5 Ohladire i dodajic kvasac. 6 Osravire cln ferrncnura j prcbacirc u barvu,

1 Slad sravire

U

9 J vode, vodu zakipire i

kuhajre oko 1 Sm. 2 Dodalre ins ki puce vode do ukupnc kolicinc od 17 I, dodajte sirup i polovicu

umijesajre med, 3 tricom i zvadire naku pine na povrsini, maknire s varre, poktijte i osravitc cia stoji prcko noci, 4 Dodaltc kvasac, prcbacitc rnjcsavinu 1I

hrnclja.
3 Kuhajrc i dodaj [C· irski I jsaj i preosrali hrnel]. 4 Kuhajre [edan sat i dodajtc svc prcostalc sasrojke osirn kvasca. 5 Prclijtc vodom do ukupne kcliciue ad 23 I i dodajtc kvasac. 6 Osravire da fcrmerulra i prcbacire u hlCVU_

bocu, prkvrsure zracnu kornoru i fermcnrirajte 2 dan a. 5 Doda]re alkohol, prcbacitc mje.<.avinu u bacvu i fel'menticaj{e jos osarn ricdana.

Proizvodnja [abukovace

J

abukovaca jabukovacu

se prolzvodl skoro sarna. Moiete uspjesno pripremiti jednostavnu sarno ako stare jabuke stavlte u plastlcnu kantu, pritisneteih presorn i

sok prebacite

u bacvu, Na baevu pricvrstite zracnu komoru, a prlroda ce sve ostalo odabrati jabuke, te ako uloiite u malenu presu, je prtkazana

lIciniti sama, NO,ako ielitepomnije [abukovaeu

eete moe! prolzvesti i u upola kracern vremenu. Presakoju

na sllcl najbolja je od najboljih.

C

OSNOVNA OPREMA ZA PROIZVODNJU jABUKOVACE )

Presa

Bcrbe jJhuka ne w'plom
(l;'It .. k ~

:1IHH.:U

prlI;,t

hlI7.cmi

DVlje kani€ za _-=:-=::,---',:~ ..

Ie rmenta c ij u s

SASTOjCI
Predrvna srvar kod [ahukovace jest n jcna jcdnosravnnsr - sarno [ahuke i voda, Naravno, kvalirera [ahukovacc "vi,i! C<.:0 vr s: i jabu k a, doh roj il; 1080i god ini, vrsti i kolicini kvasca koji '" prirodnu nalazc U jabukama, te vrernenu urrosenorn u proizvod nii j~l kovacc, Noki ljud i bu unisravaiu prirodnc kvascc u iabukarna dodaj LI nove k vasce, no II osriov i,
Cine ja bu ke. Proizvodnja je swga vrlo jednosravria i ncposrcdna, Potrcbno ic dip riku pire orpale in bu ke, odsrranire svc .K()jc su ir ulc ili bolcsnc. jabu kovacu i

poklopcirna

uva po k rova oo

..

gale
DVije~anW~
"f ...

l

~{p\
~'<!J,.

PI&sticna djev ~

$obni terrnometar

Ne morale brinuti 0 fllpJmJ ko]e SLI napravil i c rvi, gu Ijc n ill i. cisccnju. (uk niti

oprema za proizvodnju jabukovace [lustrirana u gornjern dijelu zasnlva proilvoliill

58

na cl~wnicL da cete

prirodn u jBbuku·jacu. koristeci zdrsve ctpale jabuke ii CiSlOgvo(njaka preknvenog

o

pranj u, uknl i kn jc vncnjak

Cist i

trsvom, koristitl prirodne kvasca hoji se nalaze u jabukarna, te ca tete se ~ori5Hti dobra opremljenom kuhinjorn. Potrebna varn je press, blender iii' sokovnik kako bi jabuke pretvorili
U

prekriven

rravoru, Dobra [abuka za

jabu kovacu rrcbala b ibid SOCllJ i kisela, Volirn vrsce Russet, lbluwin i Ncwron, no ncki prderirajll Winesap. i Roxbury. Eksperimentira]«
jabukarna i pr aritc rczulrarc.

one, "ekoliko plasticnih kanti, dVlje kame za lermentaciju

lad 23 I) s poklopclma, dva

kornada fine gaze kojim8 cete prekriii kame. sobni terrnometar. plasticna bac··jo od 23 1sa
zracnorn kornorom, te plasticna cijev za preta kanje.

Gravensrein , vlastiurn

OSNOVNA

METODA

ZA PROIZVODNJU

1 Sku pire jab like iz svog rravnacog vocnjaka, Moraju biti porpuno zrele ; cisre. Prcgledajte ih ; bache
svc kojc
SlJ

POSEBNI

SAVJETT

rr u 1e. N c ka vas nc rn rljc, crv i il i ()~[elena

Nove ideje: Uvijek ic dobro probati ncsro novo, Aka vam ie susjed reba da pravi jabukovacu na neki drugt nacin iii korlsri drukcij u oprernu, pokusajre i vi i poglerlajte 8m cc se
dcsiu,

bri n u srnedc

koza - oni pridonosc 2 Ispresajre jabuke him

k valirert, bi iz njih

-.
Pretaf;a~je"

=

iscijcdili

sok

11

kanrc.

.3 J abucni sok so vite u kante za
{cr rncnr aci]u - svaku kantu napunite J o tr i l vrtlne.

• Drugcpresanjc: Tradicionalno, ncki proizvcdaci jabukovace rade i dr ugo presanjc - propu ,,;, [u [abukc kroz presu i uzimajo sok naj'I'ise kvalitctc. a zatim pulpu iz prese rnijesaju s vodom i ostavljaju je (In odsroji preko noci. Surradan ovu rujcsavinu ponovno propusraju kroz prcsu i uzimaju dodami
sck

tile""

ce

Z"

proizvodnju

[abukovacc

nizc kvalirere.

4 Kame prekrljte gazom, zavezire gazLI koncem posravu c pok 10 pac_

i labavo

5 Tcrnpcr atur u prosrorijc drzitc na 15-2-1" C. 6 Provjeravajre nekoliko pura tijekorn dana, Pazite da he skinete gazu, Sok hi rrebao orpu srati mic hu rice, sc prcl iti prcko r uha, 7 Kada se ferrnentacija
jabukovacu pornoc

Ako je dobrog okusa
Ako je vasa [abukovaca
Dve godine dobrog okusa, lnaei da ste dobre vremensks vvjete, pravu sve pogodlli - dobru vrstu jabuka, kollclnu soks, savrseni kVas8c'i uspjesno savladavao]e svih raza proizvod rije. Dobro je praviti biljeske III vod iti dnevni k, take cia avo mozete opet ponoviti. Ako ste koristili pola svojih, CI pola susjedovih jabuka iii aka see neki postupak bi dobro cia to I zabilje~ite. izvodili dru-g8ciJe. bllo

no Ole srn ij~

smirila i piena
cijcvi

u plasticnc

CL

se spusrila, prebacirc bacvu i pricvrsrite joj

zracnu

kornoru.

Ako jeloseg okusa
- -------=---7'i==:::::,,IWka/5:rlekori!@f3_s!ak-!ene~ce':__

~ _:_f!_Pd~ore:lJlf!' -

-'----------"=-_

--

--

AkO vasa jabukovacs uletjela vinska muslca. Cleat ad ja bukovace kolicin l! [abukovace.

liei pornalo naocat. kortsttte zaxunanle

vjerojatno

j<) kroz gazu

Najb.(llje 5tO sada mcizele uCin'otijeda

l)jl'igJe Bi-pJ.JkTIfilH -iI-? mif6v_,!ti - ozMjn <3-Dz!ije de •. nostalriTiJ ecje~e tU 1'1 ije_~!gu enije*wis UIi.Jed

': plrrsticlm

bacw

--=

l pokusate napraviti novu

--=-

RECEPTISJABUKOVACOM
Zimska [abukovaca Tredicionslno zimsso pice.
Sasrojcl:

Peceae jabuke II umaku ad jahukovace Tcedicionslsu recet« kojj posebao vole
{iiec!!.

Jab~kovaca

sa sladoledom

Odlic'no osvieiavJi~ce pir:e za vrur:e ljemc dane. Sasrojci
2_2 I ohladcnc [ahukovacc

10 6," jabukovacc pola sahce ra mnosmedeg secera
2. hapic.a 10 klincica cirnera

Sasrojci:

4 velike jabuke
2 zHeice. gmzd;ca

4 vccc porcijc

dornaccg sladoleda od
dzerna ilisirupa od

sok jcdncg limuna sok [cdnc naranco Recepc
1 Sve 7.aCiile smvire u komadic g:a7.e t posudu :11 icom. ; zavczi rc gao 2 Sve sasrojke sra vitc u vatrostalnu ili lonac. 3 Prn mijei.aj('e sasrojke drvenorn

8 4 4 4

badcrna. ilii'kc marrnelade :'.lil:ice srncdeg !ietera ~licice rnaslaca J salka vode 1 salk" [abukovace 1 zlica kukuruznog brasna sladoled ad van ilije Reccpu lOperl[c,
2 Napunire

vanilije 4 i1iCice dornaceg jagoda 4 .7.1 idee nasjeckanih

baderna

Rcccpn 1 Pripremire certri caSe i sve l"Japun ire do tri cervrrine ohladenorn jabukovacom, 2 Zlimm zagrabice sladolcd i stavite ga da
pliva u jabukovaci.

4 Svc sasrojkc sravirc u nisku posudu lagauo kuhajrc is minura 5 Na kra]u izvadirc zacinc i narocirc jabukovacu II c~c 'ili Salice.

ogulue
svaku

j

ocisrire iabuke.
badernima.

.3 Preko sladoleda p relijte sirup lIi diem,
posplre bademima i posluzuc s dugackom z.llcrim i slamkorn.

jabuku

martneladom. secerom i maslacern. 3 J~buke stavire H sred (lie vrucu peen icu. 4, Nukon orprilike 25-55 minuia, kada
jabukc .orucksaju.
i.

u posudi

iahukovacu

kukuruzno
Ole zgusne_

pornijesajtc brusno i kuhajte

5 J abukc posluzirc s umakom od i"b ukovadc, a prcko njih 8," vire sladoled,

dok se smjeso

M

liogi seljudi hvale da su napravlfl vino od ugljena., hrastovog grana
'i

lisca., smrvljenog

drugih eudnlh sastojaka,

ali zasto bi netko zeliora.diti takvo vino? je

Posto znamo da Je vino najbolje prolzvoditi od soka bogatog secerorn.jednostavnf]e onda da nasi sastojci budu uoblcajeno pastrnjak, voce iii povrce _ rabarbara,

kuplne, bazga, gtog,

cikla. _ nesto za sto iz lskustva znamo da sadrii dovoljno secera._

c

OSNOVNA

OPREMA ZA PROZVODNJU

VINA

)

DvUe.zracne .........
kornore Dva demiiona

BON

~!; ,j r )

I

1

t

Dvije kante 18 fer mentacij poklopcirna
U 5·

r,'
I
"

...__I

,

1
I. '

SASTOjCI
lake! sc u proslosu srnarralo da jc proizvodnia viua vrlo zahtjevna i
cgzOLii'ru, nijc U()PCC m nogo

kornplicirani]a od proizvodnje jabukovacc. Morsuc irnau osnnvni sastujak - voce, cvjerovc, zacinc ili povrce - re vod u, keer i kvasac, Kvalir e ta proizvod a f)Vi8iri 6: .0 kval i I:C:;ri osn ov 11ih sasrojaka, dobro] ili lo;oi gndin i, vrsti kvasca, te vrernenu i paznii kojc sre uloz ili u proizvodnju, Ako ste p()cemik, probajee S osnovnim receptom, pogledajre k ako varn ide i bela priku p ire vise iskusrva pocn i re 5
Gornja il ustracua prika,wJe osnovnu oprernu za prorzvcdo]u "ina S bocarna. Boce mozete nabavljatl I razrnjenjlvati s prijateljlrna i susjedlma koji takoder proizvode vine. POlrebne su varn dvije ka nle ·za terrnentaciju preknli od 23 litre s pokloacima, dva velik·o, komaoa gale koji
l110glJ

kame, eva dernizona za fermentaciju

sa zracrum kornora rna. lonac od nerdajuceg rnnogo praznih i dobro opremnena kuhinj&.

celika zapremlns 23 litre', velikl plasttcnl lijevak, piastlcne cijevi za pretakanjs, staklcnih boca. novi cepovi. uredaj
1&

zilcepljivanje

OSNOVNA

METODA

ZA PROIZVODNJU

POSEBNI

SAV.JETl

1 Glavni sasrojak - oprano i narezano voce, cvjerovc, zacinc iii povrce - pomijesajrc sa secerorn i vodorn i sravire u plasricni k amu ili kadicu za ferrncntaciju. 2 Prelijrc preko sasrojaka kipucu vodu. 3 Ohladite Oil postanc mlako i dodajte pogodni 4 Prcko vrha kadice dohro ucvrstirc gazu. 5 Nakon nekog vrcrnena, kada sc srnire mjchurici _ pI'V" Ierrncruacija pazljivo prerocirc rckucinu u dcrnizonc, pri cvrstite zracnc komore j sravire u
111 '1
"

Sterilizacija Vrlo jc vazno da u svako] faz i p roizvodnjc opn:::n'l.H budc srerilizirana. Svc rnorate prari - sve kadicc, boce, ~Ii"c, vrceve - kipucorn vodom i kernijskl sterilizirari. N"jceSce greskc U proizvcdnji vlna [avlia]u se uslijcd
nedostarka higijcnc.

kvasar.

Plasticne bacve ill sraklene boce, Ako vino osravire LI plasncnirn bacvarna to ce bid jcdnosta vnije ; "jgun,;)e i ncccrc se moran zarnarari $ buteljiranjcrn. no tada neccre mod prijatcljima pcklanjari bocc S vinorn. Razmislue sro zcllre.

~

racnu prostoriiu.

6 K ada zavrsi i druga fer rncnracija, pa71jjva prerociie vino II bocc za[epite ill.

Upozorerije
I

.A.K1fPUi>1'81l0 bDt6ljiraie 11m (rmie za,'rse'(l<a-anlge-fB-rrTrentacije) Viii {j1;ftJajetR Qrevi.~e fjecemf:boGr;_-mogu~kspI(;!airEiti i-prouzroGiti GlJ,iede. IWJK'i WOiz1/rlai!GJ viSe pllt'" pretii/itJ-virfO (J nO'l'e di'irrri20mr prij'fJ nego ga'ilt'avlj'Ii_tl ~u /Joee,' _

Pre.rnHafije

RECEPTI Vino od [ljiva
Sastojcu

ZA

VTNO
Kupinovo vine
Sasrojci:

Vino cd rabarbare Sasrojci: 2.2 kg pripremljenc oguljent
1.3- 1.11 kg Sere ra

l.8 kg ;Ijiva, bez koStka. na cctvrrine

rabarbare, oprane ;

9-lirtena kanra
oti,~cenjh 91 vode

PUt1<l

ku pina, opranih i

900g

seccra kvasac

4,5 I eisle vodc
Burgundy

Recepr:
1 Slji",,: i 225 g secera stavite u karuu
Z,I

4,5 I rlste vodc saka groictic;l 2 narancc, nasjeckanc 2 Ii muna, nasjeckaria
28 g kvasca

3,6 kg 'eCenl • Burgundy kvasac
• 1 debela kri sku smcdcg
tOSU

Ierrnenraciju i prekrinc kipucom vodom 2 Karl se smjesa oh Iarlila, dudajte kvasar prcrna upu,ama na pakiranju. 3 Nakon jc,dnog dana, kada je poccina Icrmenracija zavrsila, dodajte los 225 g s~Ct' ra. 4 Nakon .'>-4rjedna dodajrc jos 22., g secera, tC nakori 3-4 rjedna i posljednuh 125 g "ceem. 5 Kada jc Icrmentaci]a zavrsila, oprezTlo prelijre 1I dcmizone j pricvrsri (c zracne kornore.
6 N" kraju vino buicljirajre.

Rccepr:
1 Kupine dobijctc stavite pul pU.
II

1 dcbela kriska smedeg lost. Rccept1 Narczlre rabarbaru na kratkc komade,
2 Sravuc je
LJ

kadicu

i zglljeCite

ih da

kadicu za ferrncnraci]u,

dodajrc

secer, prnmijeiajtc, poklopire i ostavite preko noci. 3 Zakipirc vodu, prelutc preko rnjesavinc i poklopne.
4 Promijesajre i pnnovno poklopire svakcg

2 2.akipite vodu, prel ii[c prcko Pulpe, pokrijre i osravirc preko noci. 3 Procijcdite tekucinu kro~ gnu i nakrarko zagrij,e do iocke vrenja,
4 Vrucu dodajre tckucinu vrarirc
U

kadicu

i

keel. 51Jmijd"jrc kvasac prerna upirarna na pili ran]u, premazi re ga po LOHU i rosr
staviie u tekucinu . Pokrljre.

dana ujekorn jednog rjedna,
5 Pro cijcditc te kucinu kroz ga7l1 u lonac I sarno nakrarko ngrijtc do rocke vrcn]a, 6 V ru cu re kucinu vra rite II kadicu, gro:zaice, naranco i limun. doda [re

7 Urnlicsajte k\COWtC prcma uputama na pakiraniu, prernaznc ga po rostu i LOst
sravirc u ickudnu 8 Tosr odstranire zavrsi, Pokrijtc. k!ld~ poccuia
11

6 Nokon orprilike [ednog rjedna odsrranuc osrarke rosra. 7 Nakon 2..3 tjedna prerocire II dcrnlzon j pricvrsucc zracnu komoru. 8 Svakog rnjcscca prctaci rc u novi demizon i [0 sljede(:a tri mjeseca, (~vino bureljiraite karla posranc bistro.

terrnenracija

9 Nakon 2-3 riedna prctncite

dcmizon i

pribrsdtc zracnu komoru. Jednom rnjcsccno prclijcvajre LT nuvi dcmizon i lO u sljedeca ttl rnjcseca, a zarirn buicihra]re,

Je

u

T
OPREMA

radiCiona,no

se sapun izradivao ad rnjesavlne

zivotinjske masti - nije bas prlvlaeno

ako ste vegetarijanac iii vegan - i natrijeve luzine. Danas postoji velik interes za

izradu biljnih sapuna od blljnlh rnasnoca, kao na prlmjer masti kakaoa iii maslinovog

izradlti s~pun?

ulja, Kad nabavljate sastojke pobrinite se da budu organskl uzgolenl is oznakama koje upucuju da ne sadrfe toksine i zivotinJske produkte. Procltajte pazljivo etikete, jer se kemijski proizvadi cesto prodaju pod krinkom ekoloskl prihvatljlvih. T SASTO]CI
lonac od nerdaiuccg

Vaga
celika, dobro

Hit ce varn potrebni oprcrnljcna prcgacarna, deb,
plasticl1e

vcliki
S

kuhinja zastime

vrccvima, vagom, rermomerrorn i naocale. ruk avicc duge do lakra, cisra srara Zastitne
naocale Plasticna lolrja

t

Lonac

deka

veliki i pliiki drvcni, plasticni ili meralrn pladanj, rola Folije, suseuo zacimko hiljc [>0 izboru. 28 g t;,tog kakao rnaslaca, 200 g ('igrug rnaslinovog ulja, 200 g bijdog kokosovog ulja, 450 g clsre Nafiljf!va' irfiJITcTI)\/a G"jbiljnc rnasri, 340 g kiiniee i Qec~ IDSlecUjeli.oZ1f. 115 g natrijcvc luzinc. PazUi'iid postupajFe;. Mro i ~
.k i~!! Itneme.

Poslulavnik

NOZ

Drvena

zhca

(~

U_P_U_T_'_E_K_O_R _A_K_P_O__ K_O_R _ __A_K

)

1 Na radnu
p/adBIlj.

~ov,sinu

3 U vrc optezno
voau, a la~jm
mje$a'~··ina
n8 b'

ulijte Cis(U

posiavire Jehu ina nfu

fJatrijevu

Dno pladnja

It/linu i mijesajte. Kada se
toncu ohladHa

obloiite plasticnom falijom. U ian(;c srswre kakao

37" C, "rio oineaia
j

mas.lile, masl/novo ulje,
kokosovo ul!e / bUlrlU m"~1. ,Radrte poJagano i oosfte na

dodajte 1L12inu lumijesf1jte Z8C illsko biUe.

set» zasUtnu pregacu i
naocale.

2
48
0

Zagrijle

mjesi:ivinll

na

4

I~ada se rnjesavina no jos je uvijek

laganoj vatfl. I to naJvise co C. a zatim ugasile vstru.

zgusnula.

[ekuca. prebaci!e je no pladall]. poknjte plas1icnom follJom i preno krejeva prcbacite deku kako hi zarnorau pladanj. Nalwn 2436 sati izreiite saOf.Jr1 na marlje homadc.

Izrada svlleca

S

Vijece se mogu izradivati na vise naclna, Mogu biti presane, kao na primjer lui:ice; rezane, kao veclna komercijalno izradenih svljeea: motane, kao one

nacinjene od pcellnjeg voska iii izradene kombinacijom vise tehnika. Procedura koja je opisana u donjem dijelu oslanja se na tradicionalni japanski nacln izrade svljeca za ceremonije u hramovima.

Sto ml sve
treba?

OPRENIA 1 SASTOJCI
Porrcbni su varn dvosrruka posuda zu k uhanje (kao na prirnjcr srolarska posud a za Ijepilo). par dugacklh klijcsra, drveria dask a za sjeckanjc, OSIT; sr olarski 11.07, rncralno ravnalo. skare, smoruljak pamucnog Iiril]a pogodan za svijccc prurnjer« 2.5 em, blok oJ 450 g pcdinjcg voska, plosnari kornad pcelinleg voska prosaran sacarna velii'i nc oko 30,,30 [111 za svakih 12 svijeca kojc zcll«: izradii i, dobro Vrr;Ci vos1ik je opas-cm, opremliena kuhin]a i nekoliko !\Iosile i:aStifnu OdjBGU i vel i kih zasrirnih pregaca, raGfiteiagano j sQ:lin!!no.

sjeckanje

spatula

C

U_P_U_T_E K_O_R_A __ __K_P_O K_O_R_A __ __K 3 PomOCI1klijesta
stavite

)

..
~=~~
--: ~ .£.

fitilje u vasek. promijesajte ill nekolikO Sel(undi. a zalim ,iz!';[]dite i stF.lvite u srranu rw kako bi

1 VOSl(:lni b!ok nareiite
tanke knmadiCe

se

ohlaaili i

i szavire da

stvrdn!1li,

se LL~gnicrt/a u dvostrukoj posudi,

4 Uzmite prv! fitilj, postevit«
ga !la traxl1 od
,"03Kd

(jedan

kra1 fi!ilja neKa .,irl 1.5 em) I po moeu p rs tijL! zero laj!a ga (JIrak!! ad 'Ioska', Uzmite zaroJani vosax s frtf/fern, urottitc skara

2 eomoc(J

gi'

u atop/jeni

VOS&K,

carezae
ocmocu kOfnad

prvo jedan Kraj, a latlm drugi, Ie prslima uGvrstite vosak, Ponavljajte
i rolallje

t"itiUe du~jJ'ne 31.5 em (za s\iaku S'ib'BCIJ).
il

lIfliakanje

.'1Oza izrezil.e piosnari

svake s','ijece dol<

vosxa na 12 [raka sirine 2.5 em,

ne zfloobije prorrrjer ad ako 1.5cm.

GRADSKA KNJllNICA I cm~mw:,
PULA

78

Rjecnik
Alternativna energija Koristenie nefosilnih

gonva.
Autonomno neovisnost, Mogutnost Iuokcioniranja drugih sustava, ove knj ige, lzraz

crpe viastuu vodu iii proizvoce vlastitu struju. Ku6a u gracu najcesce je II mrezl, dok one lzvan grade iii u zabacenlm

tnoreeu

Henry David Thoreau - roden 1817.

u SAD, pisac, prirodnjak i filozof. 1847. obavio je eksperirnent dvogodisnjeg vracanja prirodi. lzgrao lo [e kulibu na jezeru Walden, lako su ga u one vrijeme srnatrau cudakom ribaren]e. - izgrad nja vtasute kol ibe, stsjskog uzgo] povrca, koristen]e

krajevirna mogu biti izvan rnreze. Izraz se
ta koder korlsf nacin zi,'ot~ M,eia la ko se izraz oblcno korrstl kada kako bi oplsao neovlsa n

neovlsno 0 kornponentarna

LI kontekstu

opisuie. kuce i neke sociielne gru pe koje su naovlsna u srmsl u opskrbe energllorn I hranorn. Borci za eko/ogiju

govorimo 0 energetskirn sustavlma opskrbe ptinorn. strujom il i vodorn - jar proizvodaci obicno kortste mrezu ilea iii cijevi koje dotaze do nasth dornova, izraz se poceo koristiti i op6enito za druge izvore energije koji se mogu lako distri bu irati. Na primjer, ako koristite loz ulje ifi uglien. tad a ste rakoder na Ilekillacm povezani u m.ezu.

gnojiva. zivot u zabecenom kraju, ne marenje za fiziGki Izgled i odjscu - danas je njegova knjiga klasik I srnatra se spiritualnlm iskustvorn. otkrivanjem pnrodne jednostavnostl i ravnoreze. postavlla i sva pltan]a kOja se tlcu ekoncrru]e i odnosa s prirodnim okousem,

lzraz koji se korlstl za

neke ekoloske aktiviste Obicno ih u rneoijima opisuju kao dugokose i neuredne hipije ko]: grle drvece i koji postupcima podsje6aju na Robina Hooda.

,l

Cobbett William Cobbett rooen u Engleskoj 1763. god ina, pisac, filozof j slobodni mlslloc. 1821, na plsao je knjigu "Cottage Economy" tekonorni]a seoskog gospoda rstva) u kojoj detaljno obiasnjava kako pcstlcl "oblteljsku srecu" i pcstau naovisan. tj, kako S6m kaze "ostvarltl ugcdno zivljenje". A.ko zelite saznatt kako protzvestl pivo, peci kruh. uzgajati sviu]e, guske, patke, pcele i ostalo. taos procitajte ovu knjigll. Eko/ogija Znanost koia 5e bavl proucavanjem odnosa izrnecu zivi h organlzame i njinove okollne - Ijuoi, biljaka, zivotlnja, cjeloku pnog pia neta naclna na koji utjecu jed nl na druge, te na zivotnu okollnu. Ekoloska kucanstvo prirodom. Eko/oskl kucanstvo odgovorni. Fosllna samoodri/vost iii livotni Izr3Z koji opisuie

Na mreii Opisuje kucanstva koja su ovtsna o anergetsko] rnrezi. Najveci bro] kucanstava u razvqem m zernljama ovisan je 0 mrez!

Trombov zid Dobie je i me po svome izurnitelju - Fel ixu Trombeu - pasivni sustav sola rnog grijanja I hlade ja sacinjen od betonskog zida prekrivenog stakjorn. Funkcionira na sliedeci nacin; sunceve zrake prolaze krnz staklc, zid apsorbira topli nu. a prostor lzmedu staxta i zida postaje termalnl dirnnjak, lIpravljuje Struja toplog zraka u dimruaku se priroel nom konvekcijorn u nutrasnjostIIi u iii iz

Neskodljivo za oko/irw Prolzvodl koji ne uljecu negativno ria 0\<01 in u. Neke socijalne grupe, naclni 1'.ivola, sustavl iii proizvodi rnogu se nazlvatl neskodulvima za 0 olinu iii prijateljskima prerna okollni. Do neke je rnjere ovaj izraz i zloupotrebljavan od strane prolzvocaca koji na 5VOJeprolzvode stavljaju oznake neskodljivosf za okolinu, na primjer deterdzente za pranje rublla.

kucu - kako br zagrijavala

kuce - kako bi hladila unutrasnlost. Dobra stvar ovog sustava je to da rnoze raditi bel. dodatnth eiektrornehanickih austava motors. turblna Ze/enl iii vantllatora.

Izraz ko] opisuje Ij ude, sustave, odnosu

New age lzraz kojj opisuje Ijude, skupine i koncepte koji lnsplracllu crpe u simkoj lepezi religlja, vjerovanja filozofija hipijevskcg pokreta. i filozofija. New age filozofi]e je u nekoj mjeri nastavak

grupe i ideje koii 5U u prljatellskorn prerna prirodi.

Zelenl sanJarl Izraz koji opisuje Ijude koji zele postali energetski neovlsni. uolazl 60·til-, god i~a proslog stcljeca hipijevske grupe propagitale 5elo i zemiju. oovratak na

jOs

iz

stil koji su u skladu s Obnovljlva energlja (<sto se naziva i energija odrzivog ralvoja, a odnosl se na sva

kad su razne

uravnoteieno

Oznacava

i zivotni stll koji su ekoloski

nefosilna goriva. Na prirnjer. to je energija 'Jjetra, solarna energija. geotermaina energija, energija biomase - sve su OVO prfmjeri obnovijive energije. Kuce "oje korisle prirod ne

gor/va

Padzemne nastale

nakupi ns i Pasivni

uglji kovodika

raspadanjern

sustavi

talozenjem uginulil1 blljaka i zivolinja - nafta, prirodlli pi in i ugljen . gariva dobivena ad iivi h orga nizama il pfija§~ji 11 geoloskih raz{lobl.ia. Zallhe Fosilnih goriva postaju Illonje, Hipl Osoba kojs od bacuje mlloge standaJde i kOllvencije drustva u kojern iilli. Ovaj izraz najcesee su koristili vladajuci krugovi Kako bi opisali Ijude koji se bore protiv "establishmenta", Mnage hipijevsKe komune usta novljene 60-tih god, na proslog stoljeca bile su samoodriive i energetski neovisne, /zvan mreie fzraz koji opisuje "uce u razvijen im zemljama koje su zbog potrebe vlastitog izbora postale energelski neovisne 51'e

poj;JVe ;;a po k reta nje fazl i iti h s ustava pod izanje loplog zra ki'i, apsorbiranje topli ne na tamnim povrsinama, refl'ektirsnje topline na IJijeli rn povrsi nama. podiza nje tople vode itd. Pasivni sustavi rade bal 1110to'", propelera i sllclllh Kornponenti.

c

Samoodriivost
iivljenja

Samodostatni sustav koji ukljuGuje proizvodnjll hrane,

proizvodnju energije, reciklfranje otpada bez posredovanja val1jskih elemenaw. Istinski samoodrzivi sustav plOizvod i SVU pol'rebnu hra nu - bi Ij nu i zivotinjsku - trguje viskovima, proizvod i vlastitu energiju i brine 0 vlastitom otpadu. U kontekstu ove lmjige, ia1<oje

iii i

potpuna samoodrzivosl trebali bi joj teliti.

tesko dosUina,

Kazalo
Akumulatori 33 Arhitekti16 Btmane, susenje 67 Bijeli ribizl 40 Biljn; sapun 76
Borac 42

skladlstenje 60-1 susenje 66-7 Hren 42 Izolacija 12, 14, 34-5
tzotacija lzolacija

Luk

Pretvaraci 33 Privremena izolacija 34 Produkti izgaranja drveta 23 Proizvodnja piva 70-1 Proizvodnia vina 74-5 RajCice, susen]s 67 Recepti chutney 65 dzern 63 jabukovaca 73 pivo 71 vlno 75 Recik liranje kucru otpad 36-7 voda 20-1 Riba, .dimljenje 68 Rjecnik 78 Rjesavanje problema guske 49 kokosi 45 patke 47 svinje 57 Rotacija usjsva 38 Ruirnarin 42 Sadnice golog korijena 41 Sadnja 39 Selo sa mood rZiva kuca 14-15

pohrana 61 susenje 66 Majcina cuslca, timijan 42 Maline 40 Malo gospodarstvo 16-17 Med 59 Meko voce 40 Metvica 42 Mogucllostl. razmatranle 6-7 Mrkva, susen]e 67 Muznja koze 51 krave 55 Narnetnici 59 ektarine 41 Odvajanje otpada 36 Odvaja nje teteta od rnajke 55 Ogrozd 40 Orezivanje 40
Organskl uzgo] bez kopania

od folije

j

pjene 35

oo vu ne 35

Breskve 41 Bunari 18 B u ndeve, poh rona 61 Busotins 18 Crveni riblzl 40 Cesnjak sussnle 66 uzgo] 42 Cetverostruko ostakljivanje 35 Dimljenje hrane 68-9 Dirnni odvodi 23 Dimnjaci 23

Izolacija cd vune i kudjelje 35 lzalirani cijevni kolektor 25 Izrada ch utneya 64-5 lzrada dzernova 62-3 lzrada jabukovace 72-3 Izrada sa pu na 76 lzrada svljeca 77 lzvorskavoda 18 Jabuks pohrana 60 uzgo] 41 Jagcde 41 Jaja 45 Kaclulja 42

Elektricna energija, proizvodrua 26-7 Farmaceutski prolzvodi 20 Formiranje vocaka 40 Fotonaponske celije 26-7 Geotermalno grijanje12, Gljive, susen]e 66 Gomoljasto povrce, pohrana 60 Grad sarnoodrzlva kuca 12-13 zivot u 7, 8~9 Grijanje gaoterrnalno 30-1 peel na diva 22 Grozde 41 Guske 48-9 Hladno dilllijenje 68, 69 Hrana dimljenje 68-9 30-1

Kemikalije 20 Kisnica 18 pohrana 14 sustavi za prikupljanje 19 Kolektori za vodu 12 KOlllorac 42 Kornpost 38 KOll1posteri 12, 14 Kordonci 41 Korijander 42 Koristi od samoodrzivostl 4-5 Kosnice 58, 59 Koze 50-1
Krave 54·5

39 Organski uzgo] hrana 5 povrce 38"9 voce 40-1 Otapala 20 otoao, recikllranje 36-7 Ovca .52-3 Patke 46-7 Peele 58-9
Persin

ztvot na 7, 10-11
Seoska kucica 14-15 Seoskl vrt 15 Sij8nje 39 Sir, dimljenje 68 Siva veda (industrijska) 18, 20,21 Skladistenle nrane 60-1 Slanina, dimljenje 69 Solarni kolektori 12, 24,27 vidi takoaer Fotonaponske cellle Stak leni k 14 Stanovl pod zernljom 35 Strizenle, sisanje ovaca 53 Sustavi uzgo]a. voce 41

42

Pikto vodena turb ina 32 Piliei 44-5 Pohranjena kisnica 18 Potpuna izolacila 34-5
Povrce organskt uzgo] 38-9

Kruske 41 Kuce s travnatirn krovorn 35 Kucni otpad, recikliranje 36-7 Kuh i njski vrt 12 Kupine 40 Kupus, pohrana 61 Lovor 42

pohrana 60 Povrtnjak 14 Prekopavanje, trad iciona Ino jednostruko 38

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->