PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora

|

Palate Boke Kotorske
Uvod 2 Palate 3 Karakteristike palata 4 Boka Kotorska 5 Istorijski tokovi u Boki 8 Palate u Boki Kotorskoj 10 Vlasnici i graditelji palata 12 Barokne palate u Boki 13 Kotor 15 Providurova palata 16 Palata Bizanti 17 Palata Beskuća 18 Palata Buća 19 Palata Pima 20 Palata Vrakijen 21 Palata Drago 22 Palata Grgurina 23 Palata Lombardić 24 Palata Grubonja 25 Dobrota 27 Tri palate bratstva Radoničić 28 Palata Radoničić 28 Ostale palate porodice Radoničić 28 Palata Milošević 31 Palata „Vida Lušina”- Centralna komisija 32 Palata Kamenarović 33 „Krivi palac” 34 Palata Dabinović - „Kokotova kula” 35 Palata Ivanović 36 Palata Tripković 37 Palata Ivanović na lokalitetu Marović 38 Perast 39 Palata Bronza 40
Palata Šestokrilović 41

Palata Mazarović 42 Palata Balović 43 Palata Visković 44 Palate Martinović i Brajković-Martinović 45 Palata Smekja 47 Palata Zmajević 48 Palata Lučić - Kolović - Matikola 50 Palata Bujović 51 Risan 52 Palata Ivelić 52 Herceg Novi 53 Palata Ivana Burovića - „Burovina” 54 Zadužbina Mirka Komnenovića 55 Zadužbina Duković 56 Palata Milašinovića 57 Bijela 58 Palata Zmajević-Burović-Zloković 58 Baošići 59 Kuća na posjedu Smekja 59 Kapetanski palac u Baošićima 60 Prčanj 61 Palata Tre Sorelle 62 Palata Luković 63 Palata Beskuća 64 Palata Florio-Luković 65 Palata Verona 66 Tivat 67 Kompleks Buća-Luković 68 Kompleks Bizanti u Župi 69 Kuća Verona u Račici 70 Dančulovina 71 Grgurevina 72 Literatura 73

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

Uvod
Publikacija „Palate Boke Kotorske” nastala je kao jedan od rezultata projekta „Kulturna maršruta - palate Boke Kotorske“. Cilj ovog projekta bio je prezentovanje i ukjučivanje palata Boke Kotorske, kao moguće kulturne maršrute, u postojeću turističku ponudu Crne Gore. Smatrali smo da se time doprinosi valorizaciji bogatog nasljeđa i unaprijeđuje kulturni turizam. Kulturne maršrute predstavljaju jedan od mogućih vidova valorizacije kulturnog nasljeđa kao resursa za kulturni turizam. One mogu da doprinesu zaštiti nasljeđa, ali i da podstaknu društveni i ekonomski razvoj. S obzirom na potrebe razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori, kulturne maršrute su prepoznate kao mogući značajan činilac turističke ponude, ali do sada nisu realizovane. Projektom „Kulturna maršruta - palate Boke Kotorske“ EXPEDITIO je odlučio da pokrene afirmaciju kulturnih maršruta, počev od palata Boke Kotorske. Ideja je bila da ovaj projekat posluži i kao model za izradu kulturnih maršruta sa drugim temama (npr. arheološka nalazišta, sredjovjekovni gradovi, austrougarske tvrđave, romaničke crkve, manastiri, ruralne cjeline, itd.) Boke Kotorske, crnogorskog primorja ili Crne Core. Ove maršrute kasnije bi mogle da posluže i za povezivanje sa kulturnim maršrutama zemalja u regionu. Na području Boke Kotorske nalazi se veliki broj palata i drugih reprezentativnih kuća sa izrazitim kulturno-istorijskim, umjetničkim i arhitektonskim vrijednostima koje predstavljaju jedan od značajnih segmenata naše kulturne baštine. Te reprezentativne kuće na najbolji način svjedoče o stepenu društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja i govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine. 2

Palate
Palata je, po definiciji, „velika i lijepa kuća” ili „građevina koja se u sklopu naselja ističe svojim omjerima i raskoši”. Riječ palatium na latinskom znači carski dvor, a potiče od naziva Palatina, brijega u starom Rimu, gdje je bio dvor cara Avgusta i gdje su njegovi nasljednici gradili svoja raskošna prebivališta - palate. U osnovnom značenju, palata je gradska rezidencija suverena, feudalca, patricija, i u tom smislu predstavlja sinonim za dvor. U širem značenju, naziv palata upotrebljava se u novije doba kao oznaka za građevine velikih razmjera, u kojima se nalaze sjedišta ministarstava, banaka, koncerna, organizacija, ustanova i dr. „Palate ogromnih dimenzija kao rezidencije vladara poznavali su već stari Egipat, Krit, Persija, Rimsko carstvo (Dioklecijanova palata u Splitu). U Rimu se carska palata nalazila na jednom od sedam brežuljaka (Palatinum), čije je ime zatim preuzeto kao opšti naziv za palatu. U srednjem vijeku

Međutim, ovi objekti još uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri prezentovani i valorizovani. Istraživanja i podaci o pojedinim palatama postoje, ali su najčešće dostupni samo stučnoj javnosti. Postoji veoma malo publikovanog materijala koji bi široj javnosti pružio uvid u njihov značaj. Cilj ovog projekta bio je da se na jednom mjestu prezentuju sve palate i druge značajne reprezentativne stambene kuće u Boki koje bi mogle da budu jedna od zanimljivih kulturnih maršruta. Kao osnova za publikaciju korišćen je obiman materijal koji postoji o pojedinačnim palatama i istraživanja koja su rađena. Spisak literature dat je na kraju publikacije. U publikaciji su predstavljene, prije svega, sve one kuće koje nose naziv „PALATA” ili „PALAC” (ital. palazzo) u onom smislu kako se to u Boki danas podrazumijeva. Uz njih su još predstavljene i neke manje palate tipa „PALACIN”, kao i izabrani LJETNIKOVCI, VILE i drugi REPREZENTATIVNI STAMBENI KOMPLEKSI na području Boke, koji, iako se ne nazivaju palatama, zbog svojih karakteristika svakako zaslužuju da budu na kulturnoj maršruti reprezentativnih bokeljskih kuća. EXPEDITIO

rezidencije feudalaca su utvrđeni gradovi, burgovi (Papinska palata u Avinjonu). Stambena zgrada unutar tih utvrđenih gradova dobija naziv palais, pales, palas, palast. Iz njih se, od renesanse dalje, razvija tip palate, koja se od burga razlikuje po tome što nije utvrđena, a od dvorca po tome što je izgrađena unutar urbanističkog kompleksa i nije povezana u jedinstveni skup sa nizom privrednih zgrada, karakterističnih za dvorac kao centar feudalnog posjeda. Renesansni tip feudalne palate u Italiji (palazzo) razvija se od XV vijeka u prvom redu u Firenci, Rimu i Veneciji; krila palate sa tremovima na stubovima zatvaraju četvorougaono otmeno dvorište (Palzzo Strozzi i Palzzo Pitti u Firenci). Po istom tipu se grade i palate koje služe javnoj svrsi (Palazzo della Cancellaria u Rimu). Osobit razvoj doživljava palata u Italiji u doba baroka, a naziv palazzo dobija veoma široku primjenu. Od latinskog izvedeni su i slovenski nazivi za palatu (srpsko-hrvatski palata, palača, polača, palac; češki palac i poljski palac). Kod nas danas palata nije naziv samo za raskošnu, reprezentativnu gospodsku kuću, nego za svaku bogatiju i ugledniju zgradu.” 

1 Milan Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza 2 Enciklopedija likovnih umjetnosti

3

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

Karakteristike palata
Pod palatama se podrazumijevaju kako privatne zgrade za porodično stanovanje tako i objekti sa javnom namjenom - najvažnije državne građevine, neke crkvene, administrativne i ekonomske zgrade. Nezavisno od toga da li imaju javni ili stambeni karakter palate uvjek izražavaju neki simbol - „simbol vlasti i moći kod jednih ili simbol društvenog položaja i bogatstva kod drugih. Sve te građevine po svom prostranstvu, umetničkom izrazu, kvalitetnoj izradi i povesnom značaju pokazuju izuzetna ostvarenja u oblasti arhitektonskog stvaralaštva.”1 Uobičajeno je da se veća i bolja kuća, pažljivije građena i sa bogatijim arhitektonskim detaljima, nazove palata, za razliku od ostalih, skromnijih gradskih kuća za porodično stanovanje. Palata predstavlja, na prvom mjestu, pogodan i zaštićen prostor za sve manifestacije porodičnog života, ali, osim toga, ima i određenu ulogu u društvenim odnosima. „Ona kao i nakit treba da stvori ugled i naglasi značaj posednika pred drugima, bilo da se radi o pojedincu bilo o društvu i cijeloj gradskoj i državnoj zajednici. Uopšte, palata služi da zadovolji potrebu za lijepim i da pruži

okvir boljem i kulturnijem životu. Za vlastelina palata predstavlja očigledan, vidljiv, znak njegovog socijalnog, ekonomskog i političkog položaja.” Osim toga, palata je imala i značajnu ulogu u graditeljstvu, služila je kao primjer i za ugled drugim građevinama. U palatama, vilama i ljetnikovcima ostvarivala su se najkvalitetnija djela profane arhitekture. Oblici novih umjetničkih pravaca prvo su se primjenjivali na značajnim vjerskim objektima, ali i na palatama, a kasnije prenošeni i na druge građevine. Elementi po kojima se palate izdvajaju od ostalih kuća mogu biti: • njihova veličina, gabarit i visina • koncept organizacije prostora • bolja obrada zidnog platna na fasadama • „skladnije” proporcije, raspored otvora • arhitektonski elementi i ukrasi • broj prozorskih osa (obično više nego na običnim kućama, tri, četiri ili pet) • grb porodice na fasadi (mada su i neke skromnije građanske porodice imale i isticale svoje grbove) • postojanje nekih prostorija sa posebnim namjenama (velika dvorana - salon, radna soba, biblioteka, izdvojena kuhinja, vrt ...) Bogatstvo i raskoš palata može se, najzad, odrediti upoređujući površine prostora koje su neophodne za stanovanje sa onima koje služe za reprezentaciju.

Boka Kotorska
„Zovu Bokom onaj čarobni zalijev u koji se spuštaju i tonu kršovita i skoro nepristupna brda južne Hercegovine i Crne Gore. Kažu ljudi, koji svijet obađu, da je taj jedan od najljepših položaja zemlje; i zbilja bi rekao da se je ovdje priroda igrala kad je svoje čudesno djelo na mahove stvarala” (S. M. Ljubiša) Boka Kotorska je jedinstven zaliv Mediterana – izuzetan kulturni pejzaž koji čini harmonična simbioza prirodnih fenomena i graditeljskog nasljeđa. Izuzetno povoljni i specifični prirodni i klimatski uslovi Zaliva bili su presudni za nastanjivanje ovog područja još od najranijih vremena i izgradnju gradova i naselja na svojstven način, čime je došlo do jedinstvenog sklada

tvorevina prirode i ljudskog duha. Morfološki, geološki i hidrološki fenomeni učinili su ovo područje izuzetnom tvorevinom prirode visokih kvaliteta na području Mediterana, a sa svojom sveukupnošću i antropogenom komponenetom i u svijetu. Područje zaliva okružuju vertikale dinarsko-primorskog krečnjaka, dostižuči najveću visinu od 1895 m (Orjen) i dubinu u zalivu (52 m), čime područje pripada rijetkim oblastima holokarsta u svijetu, sa osobito izraženom kraškom morfologijom i hidrologijom. U tako izuzetnim prirodnim uslovima, dodajući geografski položaj i istorijske tokove, ljudska ruka je, u svom neprekinutom kontinuitetu, stvarala svojevrsna kulturna dobra primajući uticaje kultura Sredozemlja, Zapada i djelimično Istoka, transformišući ih u okvire svog načina življenja i poimanja života i emitujući ih na šira područja bivše Jugoslavije, Balkana, pa i područja Istočne Evrope, uklapajući ih sa izuzetnim senzibilitetom u prirodu rubom zaliva, 5

4

1. Duško Živanović, „Dubrovačke kuće i palače”

Herceg Novi se osniva u XIV vijeku. Ali. transponujući kroz narodno graditeljstvo uticaje Mediterana. a naselja na njegovoj rivijeri se razvijaju naročito nakon oslobađanja tog dijela zaliva od Turaka. posebno romanike i baroka. puno prvenstvo je pripadalao Risnu. tako da se čitava Boka nazivala „Risanski zaliv” (Sinus Rhisonicus). Zapada i Istoka. koje se nadovezuju u skoro neprekinutom nizu. za vrijeme Ilira i Rimljana. Tokom istorije Kotor nije uvijek bio središte Zaliva.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | čineći sa njome jedinstvenu prirodnu i kulturnu – čovjekovu sredinu na najhumaniji način. suverena ili dinasta. Boka Kotorska nalazi se na listi Kluba najljepših zaliva svijeta. za njenim smirenim zalivskim morem. veliki broj država. a i poslije toga. Zbog svojih izuzetnih univerzalnih kulturnih i prirodnih vrijednosti dio Zaliva. godine na UNESCO-voj Listi svjetskog naljeđa. koji se odražava i u nazivu Boke Kotorske. Ranije. „Istorijski tokovi na području Zaliva”) 6 7 . Tokom austrougarskog perioda Tivat postaje glavna vojna baza. predstavljaju raznovrsne karakteristične cjeline. za ovom važnom strateškom tačkom na jugoistoku Jadrana. razvijaju se i poseban uspon doživljavaju i stiču status pomorskih naselja Perast. za razvijenim drevnim gradovima. postižući jedinstvo i kontinuitet kulturne baštine ukupnog područja. gdje mogu da se sklanjaju čitave flotile brodova pred razbješnjenim morem ili piratima. za vrijeme vladavine Mletačke republike. Gradovi. samo tokom nekoliko dugotrajnijih vladavina nastajale su dublje promjene u istorijskoj sudbini ovog područja. Prčanj i Stoliv. Svako naselje stiče sopstvene urbane i kulturne karakteristike. pomjerale se granice. težili su za Bokom Kotorskom. Takav ugledan položaj političkog. dok profana stvara oblike bokeške kuće. Elitna profana arhitektura palata zauzima značajno mjesto. Ništa manje nego petnaest puta smjenjivale su se. u Boki se nalaze bogati fondovi i riznice pokretnog kulturnog blaga. razne strane ili domaće vladavine. za duži ili kraći period. Pored toga. U periodu od XVI-XVIII vijeka. privrednog i kulturnog centra. nalazi se od 1979. U naseljima se razvija sakralna arhitektura sa prožimanjem različitih stilova. područje Kotora koje obuhvata kotorski i risanski dio zaliva. Dobrota. brojnim pomorskim naseljima i pitomim selima. Prije dolaska Slovena. grad je stekao naročito za vrijeme svog svestranog uspona u srednjem vijeku. kao i veća i manja naselja na području Zaliva. (izvori: Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljeđa i Milošević Miloš.

okolina pripada zetskim vladarima • Kotor uživa naklonost raških vladara i povlašćen položaj. . a 1657. Apeninskog poluostrva i Sredozemlja • Gradska komuna Kotora. Dobrota dobija status pomorskog naselja.SRJ. Herceg Novi pod mletačkom vlašću XVIII XII 85-37. sa sjevernim dijelom Boke.predstavnik upravnog aparata iz Venecije • 1451. Bosanski period 39-420. Vladavina Mletačke republike • Kotor i Boka Kotorska se stavljaju pod zaštitu Mletačke republike • Kotor nominalno zadržava autonomiju i gradsku samoupravu. V VII 482-687.ilirska kovnica • Nastaju gradovi i naseobine rimskih građana . Bokokotorski zaliv. podložna neposredno Beču • Ruski konzul u Kotoru XIV 37-384. pod turskom vlašću XVI XVII 476-85. između Balkana. episkop Pavle • Naseljavanje Slovena i Avara • Vizantijska uprava u gradovima.n. postiže najveću nezavisnost i samoupravu XV 420-797. sa svojim statutom i zakonodavnim.e.n. p. morskom linijom Oštra-Verige-Perast. Vladavina ugarsko-hrvatskog kralja 382. na Kotor • 1667. Španci osvajaju Herceg Novi • 1539.E. Ruska vladavina 807-83.„Centralna komisija” 84-98. sa sjeverozapadne strane. providur .katastrofalni zemljotres • područje Kotora na UNESCO-voj Listi svjetskog nasljeđa 9 .Crna Gora XIX • Boka je u početku tretirana kao posebna pokrajina.Bosanski kralj Tvrtko osniva Herceg Novi 384-39.Vojislavljevića. za više od 200 godina bio prepolovljen između Mlečana i Turaka XI Duklja Zeta 687-797. p. N. carinu i kuću u Kotoru • 1538. grad ima svoju upravu sa priorom • Kotor sjedište jednog od tri vizantijska „dukata”.Kraljevina Jugoslavija 945. Rimska vladavina • 228.e.68. sudskim i upravnim tijelima.Kraljevina Srba.Istorijski tokovi u Boki Kotorskoj • 3000 p. razorni zemljotres • 1684. . Herceg Novi. Risan se oslobađa od turske vlasti • 1687. . napad Turaka na Perast.SFRJ 992. Perast se odvaja od Kotora. Vizantijska vladavina Od 482.e.476. Srpska srednjovjekovna država 797-806. Prva austrijska valadavina 806-807. oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti • 1717.Prvi kotorski biskup. Stefan Crnojević dobija solane. Prčanj stiče status pomorskog naselja • 1654. .n. .car Samuilo ruši Kotor • Poslije smrti cara Vasilija (1025) opada moć Vizantije a snaži organizacija dukljanske države • Kralj Mihailo ima dvor u Kotoru • U Kotoru se smjenjuje suverenitet Vizantije i zetskih vladara . postaje samostalna opština • 1625. n. okolina i zaleđe pripadaju Slovenima • Kraj X v.n. . p. ilirska kraljica Teuta sklanja se u Risan da se odbrani od Rimljana • Risan . napad Hajrudina Barbarose na Kotor • 1585. Francuska vladavina 83-84. a Stoliv 1721. Druga austrijska vladavina 98. . Privremena vladavina dviju ujedinjenih pokrajina Crne Gore i Boke Kotorske . u njemu je Nemanja imao svoj dvor • Kotor dobija veliki značaj tranzitne luke.e .Rhisinium i Acruvium • Risan glavni grad zaliva Sinus Risonicus • VI v. . . glavna luka države. Samostalnost Kotora 8 XX • Težnja Balšića za Kotorom XV XXI • 1979. .e Ilirski period 68.prvi tragovi materijalne kulture pećina Spila iznad Perasta • crteži na pećini u Lipcima III v. Srbija i Crna Gora 2006. Hrvata i Slovenaca 929. .

Razlika između palate i građanske kuće u Boki ne ispoljava se toliko u obradi detalja koliko u opštoj koncepciji. u palatama koje se nalaze uz obalu. Palate. pretežno u tivatskom dijelu zaliva. a češće na četiri etaže (prizemlje. Bokeljska palata. ekonomskim i kulturnim razvojem ovog područja. Salon je.bila je smještena. Živo se na njima odrazuje sva prošlost. prije svega. osobito doba blagostanja. quatrro stanze un salon”)..u dijelu potkrovlja . prema funkcionalnim zahtjevima renesansnog i baroknog načina života. svadbi i smrtnih slučajeva u kući. tj. koja u tom periodu stiču statuse pomorskih naselja. kao i za individualno stanovanje.. One kotorske. One su nekada na tri. Organizacija prostora same palate. nameću se svojom veličinom. i posebno palate. jasno govore o izmjenama sudbine u ovome kraju i zorno predočuju krivulju ekonomsko-socijalnog i kulturnog razvoja najvažnijih mjesta u Boki. posebno u periodu baroka.„belvedera”. Prizemlje je služilo određenim privrednim potrebama. iako je proistekao iz sličnog gotičkog koncepta. i reprezentativnih kuća i palata u Boki usko je povezan sa istorijskim tokovima. Nastala je po ugledu na organizaciju građanske kuće. prevashodno Veneciji.” /Pavao Butorac. Vrt je spoljni nerazdvojni dio bokeljske kuće. U istom tom periodu. prostrana kuhinja kao glavni svakodnevni prostor. nikle potkraj srednjega vijeka i kroz šesnaesti.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST Palate u Boki Kotorskoj „Palače su danas skoro nijemi svjedoci nekadašnje veličine. prva polovina XX vijeka/ Razvoj graditeljske djelatnosti uopšte. predstavlja proširen tip građanske kuće. Tipični raspored prostorija u bokeljskoj palati sastoji se od centralne dvorane . pored ostalih pomoćnih prostorija. Osa simetrije naglašena je. 11 10 . Građanska kuća u Boki Kotorskoj bila je pretežno sa tri etaže i namijenjena jednom domaćinstvu. sa strogo simetričnim pročeljem. U rimskom periodu u Risnu nastaju prve građevine tipa „villa rustica”. Tipična organizacija prostora u bokeljskoj palati do krajnosti je uprošćena. i s onima dobrotskim i ponešto prčanjskim iz XVIII st. u kome se grade gradske plemićke palate. ali i u Kotoru. Na trećem. a pomalo i kasnije. ali i pod uticajima reprezentativnih palata u Italiji. pa tako. najbolje govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine. dvorišta i svih pomoćnih prostora. krštenja. prije svega u naseljima Perast. i obaveznim balkonskim motivom. sa većim brojem prostorija za reprezentaciju. Prčanj. U tom periodu. Ovaj tip osnove javlja se na primorju počev od XVI vijeka. podižu „dvorovi” i palate. nastaju i ljetnikovci kotorskih plemićkih porodica. naročito nakon oslobađanja od Turaka. posljednjem spratu . i poznat je kao koncept „četiri sobe i salon” („La casa di un padron. kako ju je savijalo vrijeme. Prijemne prostorije prvog sprata otvarale su se prilikom velikih praznika. koji je unaprijeđen proširenjem središnje dvorane. Dobrota. a naročito za vrijeme njegovog najvećeg procvata. Prvi sprat je služio reprezentaciji. izuzimajući one u Kotoru koje se odlikuju specifičnim gradskim karakterom. uvijek okrenut moru. s ovima peraškima iz XVII i XVIII st. drugi užem domaćinstvu. u pogledu unutrašnje organizacije i načina života. barokne palate nastale u periodu XVII i XVIII vijeka.. društvenim. suženim posljednjim spratom u vidu proširene vidionice . U XVII i XVIII vijeku razvija se karakterističan tip bokeljske barokne palate. Pod specifičnim tipom bokeljske palate podrazumijevaju se. U Kotoru se u periodu srednjeg vijeka. nastaju i reprezentativne kuće i palate u hercegnovskom dijelu zaliva. dva sprata i potkrovlje).. sjaja i bogatstva..salona sa po dvije prostorije s obje strane.

kada su to dopuštale imovinske prilike i kada je lična sujeta bila u pitanju . kad ustreba izvući za zimski drijemež ili opremiti za more. što se tamo zgrtala s trgovačkih pomorskih putovanja. kostilja. Ovo pogotovu vrijedi za donji sprat. pa i većih i manjih palata. bili odgovorni arhitekti. Osobitost je kuća pri moru tzv. a tako i za druge slične kućne potrepštine. Takav su primjer palate Smekja u Perastu. Bujović i Smekja u Perastu. Na spratu je prostor bio podijeljen po onoj mletačkoj: četiri sobe. jasno izdvojena kao jedinka. kada je zahtijevana bolja i ljepša struktura zida. a projektanti-graditelji su bili ili arhitekti (strani ili domaći) ili sami vlasnici. itd. koji su bili pomorci i trgovci. svaka od njih. oni su pokazivali razvijen smisao za raspored pojedinih prostorija u kući i njen pravilan urbanistički položaj. obično je korišćen kamen iz Strpa. Vlasnici palata bili su predstavnici uticajnih bokeljskih porodica. postoje i izvjesne crkve i uspješne ambijentalne cjeline. Pod krovom je kuhinja sa sprednim prostorijama. jedan vrh drugoga. Međutim.. i nasad cvijeća ili grmečak divlje ruže. Trezvenog i praktičnog duha. Najobičnije su voćke naranča i limun. s baroknim okvirima znatne umjetničke vrijednosti od pozlaćena drva. od kamena obzidan prema moru. jedna dvorana (quattro stanze. Mjestimice ga more oblijeva s triju strana.uvijek izrađivani od „korčulanskog” kamena. zaklon za barku. i brisala ih gotovo sasvim.”1 1 Pavao Butorac. . bez izuzetka. gdje je ponajčešće sprema za kućne potrepštine. imajući jasne ideje šta im je potrebno za stanovanje. dovezena obično na vlastitim brodovima. za većinu arhitektonskih cjelina. 13 . redovito limun. i za hambare žita. Kulturna povijest grada Perasta Vlasnici i graditelji palata Iako se i kuće i palate u Boki Kotorskoj odlikuju svedenošću i određenom jednoobraznošću. i druge. Mletački se način gradnje oponašao ne samo pri ustroju i stilizaciji kućne spoljašnjosti. Od domaćeg kamena izrađivani su zidovi i. osim ako nije uz kuću ili daleko od nje. un salon). koji su se već istakli na javnim. Beskuća na Prčanju. velika i prostrana.cisterna i cvjetni nasadi. „ponta”.. može se pretpostaviti da su njihovi vlasnici.. što je ovio kućna vrata i prozore. sastavni djelovi balkona. Uz mandrać je obično i povlačište („triadur” po talijansku od „trirare”=vući) za barke.„pragovi” oko vrata i prozora. koji je morskim putem dovožen iz nadaleko čuvenih kamenoloma na otoku Vrniku kraj Korčule u Hrvatskoj.domaći kamen zamjenjivan je tesanicima sa Korčule. pa podrumi za bačve i badnje i za uljana pila. „mornarskih škrinja” koje su inače služile obično za prćiju nevjestama. vlasnik imao još i poseban magazin ili spremište. a ujedno i izraz bogatstva njenog vlasnika. prvenstveno za obradu glavnog lica. služila je ne samo za obične posjete. Cvijeće osobito dobro uspijeva radi neobično blage klime. Ima na ponti i kamenih sjedala ili „pižula” jer je ovakav prostor s dva krila ograđen zidom. što je predstavljalo vrhunac arhitektonske ljepote neke zgrade toga vremena. Na ponti ima i po koje stabalce. kamo su mornari spremali svoje potrebe. Osobita odlika dvorana bila su velika zrcala. „Ima puno znakova koji govore u prilog primamljivoj pretpostavci da su nekadašnji bokeljski moreplovci kao brodovlasnici i trgovci bili u isto vrijeme i odgovorni arhitekti svojih kuća. tumač je ličnog stava i materijalnih mogućnosti njenog osnivača. Kuće i palate su uvijek nastajale zajedničkim djelovanjem naručioca-vlasnika i graditelja. Neka su dvorišta tako prostrana i lijepo uređena. sa kojima je Boka imala prisne veze. Dabinović i Tripković u Dobroti. bor i čempres . razumije se ulazom redovito navezana na nju. na primjer palate Pima i Grgurina u Kotoru. Što je boljega pokućstva.”2 Sa dosta razloga možemo pretpostaviti da su. crkvenim i privatnim građevinama. Za jednu dobrotsku manju palatu . U sredini dvorana. spoljna stepeništa i njihove ograde. svi elementi drugostepene plastike . jer je bio sačuvan njen drveni model. U nekim su palačama u prizemlju toliki prostori. da im u proljetni cvat prida neobičan čar. tako karakteristične za stari kućni i društveni život Boke. Zna se da su neke od najznačajnijih baroknih cjelina u Boki Kotorskoj projektovali mletački arhitekti. Na ponti je i „mandrać”. uvijek popločanu. Na uglovima dvorane po jedna soba. da se kućna sloboda i osjeti i naužije pri punoj mjeri pri suncu i morskome zraku i ljeti i zimi.. To je zapravo gat ili pristan. ili Beskuća i Verona na Prčanju projektovali arhitekti. nego i pri razdiobi unutrašnjeg prostora. pa ga ima usred zime. da su mogli poslužiti. osobito ljeti. To su veliki sanduci od tvrda drveta. nego i za zabavu i za svečanije kućne zgode. imamo i indirektan dokaz o zamisli arhitekte. Susreće se oleandar. Ovakvih dragocjenih okvira naći je i oko portreta i oko drugih slika.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST „U prizemlju je bilo spremište za barku i za opremu broda. obično se pribralo u dvoranu. kojima imena ne poznajemo. gdje su se primali prijatelji i gosti.3 12 Za građenje palata uzimali su se uvijek najbolji majstori. krečnjaka iz lokalnih kamenoloma. a jednom se drži kuće. Sve kuće i palate u Boki zidane su od kamena.Kokotovu Kulu. ali čiji ukus prepoznajemo. što izjeda bez sućuti. Za gradnju palata uvijek se upotrebljava i najkvalitetniji materijal. Razlog uvozu „korčulanskog” kamena treba tražiti u paradoksalnoj činjenici da u krševitim masivima Boke Kotorske zaista nema podesne vrste kamena koji bi dopuštao laku i preciznu obradu. Uz kuću se nalazi dvorište. a i za drugu trgovačku robu. Tripković u Dobroti. Uz dvorište je obično vrt za povrće ili voćnjak. dok su. čiji su tvorci arhitekati iz obližnjih trgovačkih i kulturnih centara Dalmacije. da služe kao neki odušak za kućni život. paoma. obor ili avlija. Takođe. . Vrtovi imaju i po više dolaca obzidanih i podržavanih kamenim međama. koji je sada izgubljen. Nova je kolna cesta porazila starinske „ponte”. U kućama se naših pomoraca nalazilo i tzv. U izuzetnim slučajevima .

nastalom razvojem pomorske trgovine i udaljavanjem opasnosti od Turaka iz zaliva. iz Italije i obližnjih gradova Dalmacije. sa tri ili četiri etaže. Barok se na Jadranskoj obali javlja početkom XVII vijeka „i to ne u svojim bitnim elementima. djelo domaćih majstora. na posljednjoj etaži. i od sekundarnog elementa u potkrovlju kuće prerasta u novu etažu i dobija karakter belvedera. sa obje strane portala. a na kojoj se nalazi centralni salon sa po dvije sobe bočno postavljene. sa baroknim ukrasima karakterističnim za ovo podneblje. ali i dalje je najveći broj građevina. po venecijanskom uzoru. Umjetnost XVII i XVIII stoljeća u Dalmaciji 14 15 . U unutrašnjoj organizaciji prostora naglašena je poprečna osa simetrije. sa naglašenom središnjom osom na kojoj se. glavnim prozorima i vidionicom. to jest novom koncepcijom prostora. iako još uvijek pod jakim uticajem tradicionalne arhitekture. okviri od voluta i kartuša. 4 Kruno Prijatelj. u ovom slučaju poprima drugi karakter. ali još uvijek uz prisutnost mnogih elemenata iz prošlosti. volumena i svjetla. čija je osnovna koncepcija renesansna. vidionicom ili „viđenicom”.. javljaju mali elipsasti prozori. a posebno u arhitekturi. stvaraju uslovi za razvoj baroka u umjetnosti.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Barokne palate u Boki U Boki se krajem XVII i tokom XVIII vijeka. Vidionica.. oblik prozora ili sklonost gomilanju ukrasa) da bi tek u XVIII st. u pojavi dugih balkona s kamenom ogradicom. u raskošnijoj i bogatijoj plastičnoj ornamentici . nalazi suženi belveder. koja je elemenat iz tradicionalne arhitekture. zahvaljujući ekonomskom procvatu.“4 U XVIII vijeku formiran je u Boki i specifičan tip baroknih palata sa belvederom. Palate dobijaju izdužene pravougaone osnove. vidljiv je u: raščlanjenosti fasade. koja se poklapa sa središnjom vertikalom. Barokni stil se. Često se. u naglašavanju središnje osovine s portalom. prodro i u oblikovanje pročelja i rješenja unutrašnjeg prostora. Arhitekti koji projektuju neke od najznačajnijih sakralnih spomenika dolaze se strane. naročito stambene arhitekture. KOTOR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Providurova palata Palata Bizanti Palata Beskuća Palata Buća Palata Pima Palata Vrakijen Palata Drago Palata Grgurina Palata Lombardić Palata Grubonja Pečat baroka na palačama. nego u nekim površnim vanjskim pojavama (ornamentika. razvija kako na sakralnim tako i na profanim građevinama.

Kotorska plemićka porodica Bizanti u istorijskim izvorima poznata je od XI vijeka. Nikola Bizanti najviše je doprinio sanaciji i dogradnji porodične palate nakon velikog zemljotresa 1667. 16 17 . pisce. sveštena lica. pripadao porodici Bizanti. Iako je osnova palate nepravilna. Balkon se protezao cijelom dužinom zgrade. Dala je mnoge znamenite pomorske kapetane. Nikole mornara. godine bila pretvorena u kasarnu. jedno vrijeme. njenog aneksa koji je izgradio Nikola Bizanti 1674. čije je formiranje završeno oko 1690. Providurova palata. Sada je na tim konzolama balkon obnovljen u armiranom betonu. profesore. najvjerovatnije s početka XVII vijeka. Nikole mornara. U tom periodu on je vršio funkciju sudije i bio jedan od najuticajnijih stanovnika Kotora. Građevina koja se danas naziva Providurovom palatom imala je tu funkciju od 1667. bilo sjedište gradskih kneževa . U njoj je tada stradao providur Alvize Foskarini sa čitavom porodicom. godine poslije velikog zemljotresa. mada posjeduje značajne. Portali sa baroknim kamenim okvirima na salonima. dužine 55 metara. kao i izrezbareni drveni plafon sačuvani su u enterijeru. Palata Bizanti Palalata Bizanti dio je gradskog bloka koji se nalazi između Trg od oružja i Trg od brašna. i trospratnice s kraja XIX vijeka podignute dijelom na mjestu crkve Sv.providura. uglavnom barokne. bio je podignut spomenik mletačkom providuru Petru Duodo. naslonjen na renesansne kamene konzole. sa centralnim salonom i četiri bočne sobe. i koji je ranije. je dugačka građevina koja gotovo sama čini zapadnu fasadu glavnog gradskog Trga od oružja. neposredno uz glavni ulaz u grad. elemente drugostepene plastike. godine 1691. Providurova palata u Kotoru nalazila se prvobitno na trgu pred katedralom Sv. godine. Kompleks palate Bizanti sastoji se od: starije palate. zadržala je taj naziv zato što je u njoj. u dijelu ulice između palate Bizanti i crkve Sv. ali je već 1788. gotovo u cjelini. unutrašnjeg dvorišta sa stepeništem. palata Bizanti služila je izvjesno vrijeme kao providurova rezidencija. godine. Palata Bizanti jedna je od onih koje se ne odlikuju reprezentativnom spoljašnjom obradom. Tripuna. ali je srušena u zemljotresu 1667. Iz tog razloga. najznačajnija etaža -„piano nobile” reprezentativno je organizovana na način uobičajen za bokeljske palate. a na prvom i drugom spratu prostorije za smještaj vojnika. i kada su se u prizemlju nalazili prostorije za stražare i magacini za javnu upotrebu. iako skromne i jednostavne arhitekture. prislonjena uz gradske bedeme. Tripuna.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Providurova palata Providurova ili Kneževa palata u Kotoru. Providure je postavljala Mletačka republika za vrijeme svoje vladavine. terasom i balustradom. vidi se da je na drugom spratu Providurova palata imala drveni balkon sa nadstrešnicom. Nakon rušenja Providurove palate na Trgu Sv. Više podataka o palati nalazimo u opisu iz perioda kada je ona već pretvorena u kasarnu. godine. koji danas više ne postoji. i fotografijama s kraja istog vijeka. Na nekim crtežima iz XIX vijeka.

Tokom najnovije obnove. godine. palata je postala vlasništvo opštine Kotor. kao i gotički grbovi porodice Buća sa ljiljanovim cvijetom. Najznačajniji elemenat na palati je gotički portal. ali i u Mlecima i Carigradu. 19 . ali da su se brzo obogatili. u dubokom reljefu. Palata je pripadala čuvenoj kotorskoj vlastelinskoj porodici Buća. Nastala je 1776. poslije zemljotresa 1979. bez puno dekoratinih elemenata. Palata je. koji je tada dobio pravo da u porodični grb stavi ljiljanov cvijet – znak francuskih kraljeva. kasnije protovestijara (ministra finansija) i kneza komornika na Dušanovom dvoru i njegovog poslanika u Veneciju. imaju baroknu profilaciju. su novi vlasnici prepravljali po svom ukusu i mogućnostima. Južni dio. Palata Beskuća je jednostavne arhitektonske forme i svednih linija. Tadašnja austrijska vlast smjestila je u nju kotorski Sreski sud. Ekonomska moć porodice Buća u to doba nije bila toliko velika da bi mogli da obnove čitavu palatu. u čijem su se arhivu čuvale knjige kotorskih notara od XIV do XVIII vijeka. To je bila izuzetno velika i reprezentativna palata porodice Buća. u Boki i Italiji. koja je već na početku XIV vijeka dala tri velike istorijske ličnosti: Trifuna. preko puta palate Bizanti. a u prizemlju su se nalazili otvori sa prelomljenim gotičkim lukovima. zatim Nikolu. a nad portalom je grb izumrle porodice Paskvali. U luneti portala prelomljenog gotičkog luka. Kamenarima i Tivtu. palata je izgubila svoju autentičnu monumentalnost. na mjestu starijih objekata koji su tu postojali. koje Palata Beskuća Palata Beskuća nalazi se u ulici koja od Trga od oružja vodi ka Trgu od brašna. sagrađena najvjerovatnije već početkom XIV vijeka. pa je ruševina podijeljena u tri dijela. Srednji dio je porodica Paskavali prepravila i nadvisila još jednim spratom. koja se posebno izdigla krajem XVIII 18 vijeka. Kasnije. Pretpostavlja se da je jedan od tih objekata bila i kuća znamenite porodice Bizanti. koja u ustima drži dijete. U gradu Veroni imala je svoj feud. znatno oštećena u razornom zemljotresu 1667. pa da promijeni prezime u „Stokuća“. poslanika kralja Milutina u Dubrovniku i cara Dušana u Veneciji. jedne od najdragocjenijih zbirki Istorijskog arhiva u Kotoru. u stilu građanske arhitekture XIX vijeka. U tom dijelu okviri prozora imaju baroknu profilaciju. kao beskućnici. Porodica je tada dobila i plemstvo. poslanika srpskog kralja Milutina na dvoru pape u Avinjonu i kod brata francuskog kralja Karla de Valoa. naknadno prošireni. Na Prčanju je imala lijepu baroknu palatu. Palata je pripadala porodici Beskuća sa Prčanja. konačno. ali mu to nije uspjelo. pa da je već konte Jozo Beskuća imao 99 kuća. urađen je bogato ukrašeni grb porodice Bizanti. quis contra nos“. Porodična legenda kaže da su Beskuće došle na Prčanj iz Strpa. takođe. jednog od najbogatijih Kotorana svoga doba. prenesen sa neke od kuća porodice Bizanti. godine. vlasnika brojnih imanja i kuća u Kotoru i okolini. sa koje je prenesen portal na postojeću palatu. kroz brojne prepravke. U porodičnom grbu je zmija omotana oko stabla. 1330.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Buća Palata Buća nalazi se na zapadnoj strani Trga od brašna. godine. na istočnoj fasadi prema trgu i na zapadnoj prema moru otkriveni su tragovi i ostaci prezidanih romano-gotičkih prozora i vrata. najvjerovatnije. poznat kao „Stara pošta”. Nakon nestanka porodice Beskuća početkom XIX vijeka. njegovog brata Mihaila. zapovjednika kotorskih oklopnika u vojsci cara Dušana u bici kod Velbužda. obnovljen je skromno. godine. sa natpisom: „Si deus com nobis. i imala brojne posjede i kuće u Boki Kotorskoj. On je htio da postane vlasnik ravno stotinu kuća. koji predstavlja pravo remek-djelo cvjetne gotike na čitavoj istočnoj obali Jadrana. posebno na Prčanju. na čijem je štitu predstavljen lav na horozontalnoj gredi sa tri kose grede u donjem polju. zvan Quaderni. Sjeverni dio ostao je dvospratan i najviše je zadržao obilježja ranije gradnje. naglo se obogativši kroz pomorsku trgovinu. Okviri vrata i prozora u tom dijelu.

Palata je pripadala kotorskoj plemićkoj porodici Vrakijen. kakve je u drugoj polovini XIX vijeka izvodio u Kotoru i Perastu italijanski majstor-soboslikar Napoleon d’Este. godine. Palata Pima nosi obilježja renesansnog i baroknog stila. bila su dozidana još dva sprata. doktor prava. koja je nažalost kasnije pretvorena u kuhinju. Pored reprezentativnog istočnog dijela palate.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Pima Palata Pima nalazi se na istočnoj strani Trga od brašna. Građena je krajem XVII vijeka. najvjerovatnije poslije velikog zemljotresa 1667. sredinom XVII vijeka. sa otvorima prozora iz romaničkog i gotičkog perioda. u unutrašnjem dvorištu. kada žive Rusin Pima i njegovi sinovi Petar i Vita. predstavljena je vrana. sredinom XV vijeka. u gornjem polju. jedina u Kotoru koncipirana na ovaj način. na kome su studirali mnogi Kotorani nakon završetka Gramatikalne škole u Kotoru. i da se u tom zadnjem traktu palate nalaze ostaci starijih faza. Bernard Pima. Mala. koja su uklonjena nakon 1979. u zapadnom dijelu je dograđeno još jedno stepenište i sprat za poslugu. Tripuna. Početkom XX vijeka. ima renesansni karakter. ali izuzetno skladna palata Vrakijen primjer je zrele barokne arhitekture druge polovine XVIII vijeka. Palata Vrakijen Palata Vrakijen nalazi se na pjaceti poznatoj pod imenom Pjaca od salate. a nad glavnim portalom je kompozicija. naročito dugačkog balkona na dvanaest konzola na drugom spratu. ovjenčan lovorovim vijencem na rimskom Kapitolu. 20 21 . Porodica je dala nekoliko značajnih ličnosti: Jeronim Pima. pjesnik-humanista. koji je pored latinskog i italijanskog pisao i na narodnom jeziku. sa zidovima obrađenim crvenim malterom od mljevene opeke i imitacijama kordonskih vijenaca. Iako je poznato da je palata Pima građena u XVII vijeku. južno od katedrale Sv. na osnovu dokumenata iz I notarske knjige iz XIV vijeka. Palata Vrakijen u potpunosti je sačuvala autentičan enterijer iz vremena nastanka. Katene i njihovog sina Marina. godine. zna se da se na približno istoj lokaciji nalazila kuća udovice Miha Vrakjena. Na glavnom portalu nalazi sa grb porodice Pima. sa dominantnom terasom sa dvije arhivolte oko glavnog portala. a iz hola u bočne prostorije vode originalna vrata sa sačuvanim bravama i okvirima. za potrebe otvaranja i rada Nautičke škole u palati Pima. profesor i prorektor univerziteta u Padovi. nad srednjim traktom. Takođe su barokno profilisani kameni okviri prozora i vrata. Osnovna koncepcija palate. Na grbu porodice Vrakijen. Ljudevit Pima. ukrašenim zidnim slikarijama i marmorizacijom u tehnici „al secco“. Iznad zasvedenog uličnog prolaza bila je postavljena kućna kapela. U holu na prvom spratu još stoji podni mozaik i „teraco“. gdje anđeli rađeni u štuko malteru nose raskošni kameni barokni okvir sa porodičnim grbom. Vlastelinska porodica Pima pominje se već u prvoj polovini XIV vijeka. Elementi baroka vidljivi su u oblikovanju arhitektonskih detalja na glavnoj fasadi. humanistički pjesnik sa početka XVII vijeka. koji ima samo prizemlje i sprat. osnovane u XIII vijeku. Iako je u sadašnjem obliku palata nastala u kasnom baroknom perodu. Na sprat se ulazi razvijenim dvokrakim stepeništem. rađena u tehnici intarzije od nekoliko vrsta drveta. i unutrašnjim dvorištem iz kojeg sistem stepeništa i galerija vodi na spratove. istraživačkim radovima je ustanovljeno da je uz zadnju fasadu palate prolazila trasa kasnije pregrađene srednjovjekovne ulice.

sjevernog koji ima odlike zrelog gotičkog stila XIV-XV vijeka. pregrađenog u renesansno-baroknom stilu krajem XVII vijeka. Kroz čitav XIX vijek i do kraja I svjetskog rata. godine. a između dva rata kao sjedište Sreskog načelstva. Palata je pripadala znamenitoj vlastelinskoj porodici Drago koja je od XIII do XVIII vijeka dala puno značajnih ličnosti na polju kulture i umjetnosti. sa podovima od dijagnoalno slaganih kamenih ploča bijele i crvene boje u centralnim dvoranama i ulaznom holu. Druga značajna ličnost iz porodice Grgurina je kanonik Marko Antonije Grgurina. „Pjaca Grgurina” ili „Pjaca od muzeja”. Pored ove palate nalazila se još jedna prema katedrali (današnja Biskupija). u I knjizi kotorskih notara. kakav je vjerovatno postojao u svim prostorijama oko centralnih sala. U svom testamentu on ostavlja palatu siromasima grada Kotora. Palata Grgurina građena je u stilu zrelog baroka. a neposredno pred zemljotres 1979. Palata Drago sastoji se iz dva dijela. uklesan je na više mjesta nad portalima i prozorima palate. Naime. godine izveo vrijedne vajarske radove na unutrašnjosti relikvijara katedrale Sv. Palata Grgurina nastala je baš u doba kada je u Kotoru radio Francesco Cabianca. testamentom poklonila kotorskom biskupu Rajmundu veliku porodičnu zgradu blizu katedrale. iznad uličnog prolaza. kotorski biskup. Na fasadi okrenutoj prema trgu. koja obuhvata vrijeme od 1326. On je posredovao prilikom dolaska u Kotor poznatog mletačkog vajara Francesca Cabiancae. kao i na kapitelima koji nose svod iznad uličnog prolaza koji vodi sa trga do ulaznog stepeništa na sjevernoj fasadi. naročito velikoj „gotičkoj“ sali na drugom spratu. Današnji Pomorski muzej Crne Gore otvoren je 1952. i barokno koncipirani vrt na nivou I sprata. Posebno je dragocjena obrada enterijera palate sa rekonstruisanim (poslije zemljoteresa 1979) drvenim tavanicama. s prvom. Tripuna. a rađeni su od korčulanskig kamena. na kojoj dominiraju balkoni i centralno grupisani portali i prozori sa baroknim karakteristikama. na dijelu I sprata bio uspostavljen prvobitni Muzej Bokeljske mornarice. sa dosljedno sprovedenim principom gradnje bokeljskih palta „četiri sobe i salon”. koji ima na štitu kozu – simbol grada Kopra. Originalni raspored prostorija oko centralnih sala na I i II spratu palate dosljedno je sproveden u njenom prednjem dijelu koji izlazi na trg. godine u palatu je smješten Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture. i raskošna bifora u stilu cvjetne gotike na drugom spratu. Prilikom revitalzacije palate posebna pažnja je posvećena enterijeru. Na terasi su uzidani umivaonik i grb porodice Grgurina. Nakon pregradnji u XIX vijeku. koji je tokom 1704-1708. tim što je 1938.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Drago Palata Drago nalazi se na trgu pred katedralom Sv. kao stambena zgrada. kao i čitava glavna fasada. Pripadala je plemićkoj porodici Grgurina. koja se u XVII vijeku doselila iz Kopra u Istri i bila uključena u kotorski gradski patricijat. dok je zadnji dio palate sa tri sprata ostatak neke starije građevine koja je bila na tom mjestu. godine. do 1337. Svi unutrašnji portali su bogato barokno profilisani. Palatu je gradio konte i kavalijer Marko Grgurina. kćerka velikog privrednika Medoša Tomina Draga. posebno velika trifora i monofore na drugom sparatu. U jednoj bočnoj prostoriji na I spratu sačuvan je originalni parketni pod od raznih vrsta intarziranog drveta. mada tačna godina gradnje nije nigdje zabilježena. sjeverna fasada potpuno je restaurirana tokom obnove poslije 1979. Ova sala je sada najznačajniji ambijent sa gotičkim karakteristikama u gradu. kao uspomenu na porijeklo porodice iz tog grada. kao začetak današnjeg Pomorskog muzeja. Na toj sjevernoj strani palate nalazi se prostrana terasa sa pergolom nad zasvođenim magacinom. Dugi niz godina služila je kao obdanište. okrenutog trgu pred katedralom. bio posrednik u pregovorima između crnogorskog vladike Petra I Petrovića i francuskog maršala Marmona i generala Gotijea. te ekonomskog i političkog života Kotora. Grb porodice Drago. 23 22 . nalazi se renesansno koncipirani prozor sa anđelom raširenih krila na Palata Grgurina Palata Grgurina nalazi se na trgu poznatim pod imenima „Pjaca od cirkula”. palata je pripala opštini i imala je javnu namjenu. značajni trgovac i posrednik. jedan od rijetkih u Kotoru. Nakon obnove poslije zemljotresa 1979. te monofora i ulazni portal sa stepeništem na prvom spratu. Tripuna. On je u periodu ujedinjenja Boke i Crne Gore u jesen 1813. nalazi se podatak da je Jelena. propeti zmaj. u kojoj je rekonstruisana i drvena tavanica po uzoru na originalnu. palata Grgurina služila je kao sjedište Gradskog poglavarstva ili raznih vojnih instanci. i južnog. Poslije nestanka porodice Drago početkom XIX vijeka.

Mala vidionica. Po tradiciji. godine palata je rekonstruisana. U ovoj zgradi često su boravili Petar I i Petar II Petrović Njegoš. ima karakteristične barokne volute na spoju sa krovom. nije pretrpjela oštećenja. zapadnoj i istočnoj strani. a ispod nje reljef sa prekrštenim mrtvačkim kostima i lobanjom. Luke. Oko 1955. palata je pripadala značajnoj plemićkoj porodici Grubonja. Palata Lombardić nastala je sredinom XVIII vijeka. 24 25 . gradske apoteke. Palata ima fino obrađene barokne elemente: portal u bunjatu. koja se pominje u notarskim spisima XV vijeka. kojoj se kroz oči provlače zmije. budući da se tamo javlja u XII-XIII vijeku. između prozora prvog sprata. kod svojih prijatelja Palata Grubonja Palata Grubonja nalazi se u blizini Sjevernih gradskih vrata. Na njemu je postavljen medaljon sa likom krilatog lava Svetog Marka. a okolo puze miš. godine. čije pragove nose konzole sa fino modelovanim lavljim glavama na prvom spratu. Sa sjeverne strane plate Grubonja nalazi se ulaz u gornji dio tvrđave. Luke. koja se nalazi na glavnoj fasadi. U periodu 1804-1806. profilisane prozorske okvire. ugrađena je reljefna ploča sa gotičkim Hristovim monogramom: IHS. kasnije dugogodišnjeg gradonačelnika Kotora. i predstavlja tipični barokni stambeni blok. a možda se doselila iz Zadra. i latinskim natpisom: Regia munitae rupis via (Glavni put za tvrđavu u brdu). koja se kao institucija prvi put pominje u spisima notarske knjige 1326. na sjevernoj. a sa južne na malu pjacetu na kojoj se nalazi česma Karampana.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Lombardić Palata Lombardić nalazi se u sjevernom dijelu urbanog jezgra Kotora. Na glavnoj fasadi. Palata se sastoji od tri jedinice sa posebnim ulazima. gušter i kornjača. u palati Lombardić nalazio se Ruski konzulat. tako da u zemljotresu 1979. godinom izgradnje 1760. Palata obuhvata cijeli jedan gradski blok. i već po tome spada među najstarije gradske apoteke u Evropi poslije Italije. nalazi se barokni luk od opeka sa volutama. U današnjem obliku palata Grubonja potiče sa kraja XVI vijeka i sačuvala je sve odlike renesanse u obradi profilacije prozora. Smatra se da je to amblem stare protojereja Ilije Lombardića i kapetana Toma Lipovca. koji sa sjeverne strane izlazi na trg kod crkve Sv. iza crkve Sv. Iznad tog prolaza. Marije od rijeke. a glavna fasada je okrenuta ka Trgu Sv. kao i balkone sa kamenim balustradama na sjevernoj i južnoj fasadi. oslonjen jednom stranom na palatu.

kasnije su i druge reprezentativne kuće počele da dobijaju epitet palata. sada se navode „tri palate bratstva Radoničić“.„Kokotova kula” Palata Ivanović Palata Tripković Palata Ivanović na lokalitetu Marović 26 27 . „Krivi palac“ – na lokalitetu Radimiri 6. koji je korišten isključivo za mali broj određenih objekata.„Centralna komisija” Palata Kamenarović „Krivi palac” Palata Dabinović . njih sedam. Palac Radoničić na Plagentima Međutim. Palac Ivanovića na lokalitetu Marović Palac Tripković Drugi palac Ivanović „Kokotova kula“ ili Palac Dabinovića 5. Najuočljiviji primjer vezan je za kuće bratstva Radoničić na Plagentima. tj. PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | DOBROTA 1 2/3 4 5 6 7 8 9 10 11 Palata Radoničić Ostale palate porodice Radoničić Palata Milošević Kuća „Vida Lušina” . i samo. sljedeći objekti: 1.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | U Dobroti. 3. među lokalnim stanovništvom. 2. u upotrebi je naziv „palac“. Iako je izvorno samo jedna od njih nazivana palatom. Naziv „palac“ nosili su uvijek. 4. Palac Milošević 7.

oformljena 1922.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Tri palate bratstva Radoničić Tri palate bratstva Radoničić nalaze se na lokalitetu Plagenti. Na drugom spratu sjeverne fasade nalazi se balkon sa kamenom balustradom. podignuta velika terasa na 16 stubova.5 km od Kotora. nalazi se romanička crkva Sv. koje je do kraja XVIII vijeka posjedovalo deset brodova i dvanaest kuća. kapetana Krsta Jozovog Radoničića. za vrijeme francuske vladavine. Poslije II svjetskog rata palata je služila kao dom Srednje pomorske škole u Kotoru. Izgrađena je početkom XIX vijeka. koja se datuje u XIII vijek. pripadala je kotorskoj opštini. zajedno sa poluostrvom Plagenti. Izgrađena je na blagom uzvišenju. na samom kraju poluostva. Crkva Sv. vjerovatno. U prizemlju se nalazi centralno postavljen pravougaoni portal sa skromnom kamenom profilacijom. cijelo poluostrvo od Opštine 1808. u nivou prizemlja. Tada je. zasađeno ukrasnom vegetacijom. prilikom adaptacije. koja je fasadu potpuno presjekla i izmjenila izgled tipične bokeljske palate. Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja. uz sjevernu glavnu fasadu. Oko palate se nalazi dvorište. za svoje potrebe. iako nije isključeno da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka. godine. ograđeno visokim kamenim zidom sa polukružnom kulom u zadnjem dijelu. Palata ima karakterističnu baroknu koncepciju sa prizemljem. palatu je otkupila „Jadranska straža” (pomorska organizacija. danas je podijeljeno na dva dijela. u XVIII ili krajem XVII vijeka.belvedera. u kojima su dozidani pomoćni objekti. koji je palatu i sagradio. dva sprata i posljednjom etažom u vidu belvedera. radi očuvanja i zaštite istočne obale Jadrana). Palata Radoničić Palata Radoničić nalazi se na samom poluostrvu Plagenti. Ostale palate bratstva Radoničić U neposrednoj blizini palate Radoničić nalazi se i druga palata koja je pripadala ovom bratstvu. Dvorište. U palati je 1847. dok je danas u njoj smješten Institut za biologiju mora. Palata je građena. To je mala jednobrodna građevina pokrivena kamenim pločama. na 1. Radoničići su bili kapetanska porodica koja je sagradila nekoliko reprezentativnih građevina na području Dobrote. Ilije. U pomorskom razvoju Dobrote predstavljali su ekonomski veoma značajno bratstvo. od kojih je posljednja u obliku vidionice . za 500 talira. a čiji su djelovi kasnije prešli u vlasništvo porodica Dabinović i Radimir. koja se ponavlja oko otvora na svim spratovima. Ilije. Ima četiri etaže. Palata je rađena od fino klesanog kamena. Uz palatu Radoničić. Godine 1937. Porodica Radoničić kupila je. boravio 28 29 .

glavnu prema zalivu. Svi otvori na fasadama imaju pragove sa skromnom uobičajenom profilacijom natprozornika. izduženog oblika i ima prizemlje. palata Milošević. kao četvrtu etažu. zidao kapetan Božo Ilijin Radoničić (1758-1822). palata Milošević je dvojna. Dvorište je podijeljeno na dva dijela. Jedina u Dobroti ima dvije reprezentativne fasade. Palata je zidana od kamena. Stepeništa se nalaze na krajnjim krilima. S obzirom da je građena za potrebe dva vlasnika. godine. Najveća je i najmlađa palata u Dobroti. Palata je zidana od fino klesanog kamena. Palata Milošević.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Milošević Palata Milošević nalazi se u neposrednoj blizini pristaništa Dobrote. podignuta u prvoj četvrtini XIX vijeka. Palata je funkcionalno podijeljenja na dvije cjeline. dva sprata i široki belveder. promjenama vlasnika i pregradnjama mijenjan. urađenu od korčulanskog kamena i drugu prema brdu. centralno postavljen belveder. Na spratovima se nalaze po dva salona sa ulazima u simetrične prostorije. sa monogramima graditelja NM i VM. sa južne strane crkve Sv. Palata se nalazi uz obalu. kao četvrtu etažu. dva sprata i. Sagrađena je na uzvišenju. broju pomoraca i pomorskih kapetana koje su dali. baš kao i jedrenjak „Nemirna” posljednji bokeljski jedrenjak. posljednji je svjedok velike ekonomske i kulturne ere bokokotorskog pomorstva. braća Božan (Natale) i Vido Milošević. 31 . koja počiva na kamenim konzolama. tako da ima dva ulazna portala. ali je naknadnim intervencijama prekrivena malterom. Unutrašnji raspored 30 je. Palata je pravougaonog. Matije. Iako je rađena po uzoru na karakteristične barokne palate sa belvederom i sadrži i određene kasnobarokne elemente. jedna od najvećih palata u Boki. pomorski kapetani i brodovlasnici. 1828. Ono što izdvaja ovu palatu od ostalih baroknih palata sa belvederom u Boki jeste specifična linija krova. i ima prizemlje. Prostrane konobe i velike sobe sa izrazito visokim plafonom sačuvale su svoj originalni izgled. a u XIX vijeku devet brodova. Ispred palate nalazi se popločano dvorište i vrt. koji su od obalnog puta odvojeni visokim kamenim zidom. ipak. koju oblikuju čak tri viđenice – jedna postavljena na samom belvederu i dvije bočne. Palatu su zidali. Treća palata bratstva Radoničić podignuta je krajem XVIII vijeka. porodice Milošević. Palata ima dva ulazna portala i dva pergula (mali balkon) sa metalnim balustradama na drugom spratu. Dio palate danas se nalazi u vlasništvu još jedne značajne dobrotske porodice. U ogradnom zidu nalaze se dva ulazna portala. uvučena među starije zgrade. tj. sa dvorištem prema obali koje je na dva nivoa i ograđeno kamenim zidom. tj. funkcionalno je podijeljena na dvije jednake i simetrične cjeline. ima klasicistički karakter. Pred kraj XVIII vijeka posjedovali su sedam brodova i šest skromnijih kuća u Dobroti. Miloševići su bili dvanaesta porodica u Dobroti po bogatstvu. i jedino su u južnom dijelu zgrade sačuvani autentična „konoba“ i oslikani salon na spratu. vjerovatno. takođe vlasništvo ove porodice. Palatu je. Na jugoistočnom uglu palate nalazi se jedna od rijetkih sačuvanih ugaonih kulapuškarnica.

prema brdu. sa manjom vidionicom. u periodu od XVIII do XX vijeka. Centralna komisija. Kamenarovići vode porijeklo iz Hercegovine. na tavanici je naslikan stari grb porodice Kosojević. u palati je održana Skupština o ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske i formirana privremena zajednička vlada. godine. pripadala porodici Ivanović. Prvi put se pominje 1809. i jedna. Ivana u brdu. iznad zasvedenih prolaza. kao i otvori sa baroknim karakteristikama i grb porodice Kamenarović Vila Kamenarović je dvojna kuća. Kao prvi poznati Kamenarović pominje se Pavo Đurov (1696-1787). Grb porodice Kamenarović sačuvan je iznad ulaznog portala u dvorište palate. godine.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kuća „Vida Lušina” /zgrada „Centralne komisije”/ Kuća „Vida Lušina” nalazi se u Dobroti. nalaze se još i vila. osnivač crkve Sv. a nakon preseljenja u Veneciju. a zatim je prešla u vlasništvo Tripkovića. dok se iza. koja se spominje još 1480. u središnjem dijelu Dobrote. godine. zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti nakon pada Mletačke republike. 33 32 . a iza su terasasti vrtovi. vjerovatno. zadužbina Kamenarovića. Do promjene prezimena u Kamenarović došlo je 1560. od kojih 68 kapetana. nikad nije završena. Kuća je. vodi se na ime Vida Lukina Tripkovića. Palata Kamenarović Palata Kamenarović nalazi se u sklopu grupacije kuća bratstva Kamenarović. smještena sa sjeverne strane. kada je pripadala kapetanu Vicku Ivanoviću. jedini sačuvani grb ovog tipa u Boki. bio je crnogorski vladika Petar I Petrović Njegoš. Matije. prizemljem i dva sprata. Kamenarovići su jedno od najpoznatijih pomorskih bratstava Dobrote. kao i na fasadi vile. Da je ova porodica bila jedna od uticajnijih u Dobroti svjedoči i kompleks kuća koje su im pripadale. koje su. po kome se još uvijek u narodu naziva kuća „Vida Lušina”. pred konačni pad Napoleonove vladavine. Po popisu zgrada iz 1808. kuća „Vida Lušina” ima veoma jednostavnu formu. U salonu kuće smještene sa južne strane palate. sastavljene od devet Bokelja i devet crnogorskih glavara. Palata Kamenarović ima četiri etaže. u obnovljenu palatu smještena je Pomorska biblioteka Fakulteta za pomorstvo u Kotoru. Ispred gupacije nalazi se veliko pristanište – ponta i mandrać. i početkom 1814. na lokalitetu „Kamenari“. Ime Centralna komisija dobila je jer su se u njoj odvijali glavni događaji krajem 1813. Neposredno uz ovu grupaciju nalazi se i crkva Sv. Uz ogradni zid prema moru smješten je prizemni pomoćni objekat.„auricolae” (lat. Pretpostavlja se da su palata i dio kuća grupacije sagrađene u drugoj polovini XVII vijeka. u katastarskom uredu Splita. pored palate. U grupaciji Kamenarović. Na glavnoj fasadi vile nalaze se dva balkona sa balusterima kasnorenesansnog karaktera. tako da je bila u ruševnom stanju sve do 1988. prije pojave drvenih kapaka. Tridesetih godina XX vijeka kuća je ostala bez krova. sa četvorovodnim krovom. Kapetan Vido Božov Kamenarović (1827-1911) bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik „Slavjanske čitaonice“ u Dobroti. Na čelu Komisije. Na njemu se nalazi centralno postavljen balkon. starija kuća. Đorđa i Tripuna. Ona je započeta krajem XVIII vijeka. kada je restaurirana zahvaljujući sredstvima brodovlasnika Boža Dabinovića. Prozori na vili imaju prošupljene kamene konzole . nalazio vrt. da bi zamijenila stariju i manju crkvu Sv. godine u popisu kuća kotorskog područja. sa južne. Već 1839. Kamenarovići su posjedovali 9 objekata. Ivana. od poznate porodice Krasojević. U to vrijeme. prvobitno. i predsjednik (guardian) Bratovštine bokeljskih pomoraca Sv. vjerovatno dograđen naknadno. godine. na oko 3 km od Kotora. godine. dok je Kotor još bio pod vlašću francuskog generala Gotjea. ograđeno visokim kamenim zidom sa ulaznim portalom. Ispred kuće. dalo 109 pomoraca. koja ima specifično rješenje sa dva simetrična zasvedena prolaza . godine. od kojih je veći dio bio na lokalitetu Kamenari. nalazi se popločano dvorište. ali. Za razliku od baroknih palata.„volta“ u prizemlju. prema moru. Po njegovoj želji. tzv. uši) u dijelu natprozornika. služile za zaštitu od sunca – kao nosač za drvenu šipku o koju se kačio zastor. koje je. od kojih je posljednja beveder.

dva sptara i potkovlje u kome je. „Krivi palac” dobio je današnji oblik na prelazu XVIII i XIX vijeka. takođe. Imali su 44 broda i 24 kuće na raznim mjestima od Ljute do Kotora. Đuro Dabinović (1661-1731) imao je nadimak Kokot. sa prednje strane. Na visoku Kokotovu kulu. Palata je izgrađena od fino klesanog kamena. godine. i ima prizemlje. tri sokola sivi. Ka se skoro u vino hvaljaste Nakraj mora u Dobrotu malu. U prvoj fazi nastojalo je sadašnje sjeverno krilo palate. Da nijeste gori za junaštvo Od kosovske do tri pobratima?” (Petar II Petrović Njegoš. 34 . nosilac Palata Dabinović /„Kokotova kula”/ Palata Dabinović. otvorenim dvorištem „Krivi palac” je odvojen od obalnog puta. nalazi se reprezentativni centralni salon. Lom na fasadi „Krivog palaca” nije nastao iz estetskih razloga. na spoju dva dijela. Na prvom spratu nalazi se salon. Vrt se nalazio sa strane i iza palate. na oba krila. trgovačke i umjetničke veze. Svojim prednjim. Na središnjem dijelu prvog sprata nalazi se balkon sa kamenom baroknom balustradom. kasnije. za vrijeme Krimskog rata 1854. Na drugom spratu. izgradnjom obalskog puta početkom XX vijeka. kao treću etažu. Iako je „Kokotova kula” mnogo manja u odnosu na ostale barokne palate Boke. On i njegovi sinovi pominju se kao trgovci iz „Kokotove kule”. sprat. prešao u vlasništvo porodice Dabinović. ona je jedna od najljepših. nalazi se po jedan balkon na kamenim konzolama sa ornamentima – akantusovim lišćem. već kao posljedica potrebe proširenja građevine. „A znate li. gdje se terasasto pružao. a već početkom XVIII vijeka raspolaže ogromnim kapitalom. Porodica Dabinović dala je. godine. na oko 4 km od Kotora. kao i centralnim postavljanjem vidionice. nosilac Legije časti stečene u doba Napoleona i Filip Tripov (1828-1901). tako da su. Dobio je naziv „Krivi palac” po glavnoj fasadi koja ima karakterističan blagi lom u osnovi. Krsto Radov (1766-1832). od nje odvojeni. a bočno četiri sobe. godine. koji nije sačuvan. Ideja da se dogradnjom postigne utisak jedinstvenog izgleda ostvarena je u potpunosti. Iza palaca nalazi se veliko dvorište ograđeno visokim kamenim zidom. U „Kokotovoj kuli“ je crnogorski junak Nikac od Rovina (Tomanović) liječio rane zadobijene u borbi sa Turcima. Ponta i mandrać nekada su pripadali palati. i predstavlja jednu od najljepših baroknih palata u Dobroti. belveder sa barokno oblikovanim završetkom.jedan salon”. Porodica je. poznata i kao „Kokotova kula”. i još uvijek je u ruševnom stanju. danas. zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. Porodica Dabinović jedna je od značajnijih dobrotskih porodica. koji je u to vrijeme bio jedan od najbogatijih kapetana u Boki. Stepenište se nalazi u srednjem dijelu. podignuta je polovinom XVIII vijeka. sa kojom je Dobrota imala političke. a za vrijeme francuske vladavine u Boki davao je pozajmice francuskoj upravi za nabavku soli. centralno. Na spratu. ali su. dala pozajmicu ruskom admiralu Senjavinu. Tek je proširenjem palaca bilo moguće ostvariti baroknu koncepciju prostora „četiri sobe . jedino za ovu palatu u Boki postojao je i drveni model-maketa. Palata je teško oštećena u zemljotresu 1979. Početkom XVII vijeka posjedovala je imanje u Dobroti. pjesma „Sinovi Obilića”) Projekat za palatu Dabinović vjerovatno je uradio neki arhitekta iz Venecije. Palata je sagrađena uz samu morsku obalu i nema ograđeno dvorište. U prizemlju palaca nalazi se konoba sa dva ulaza. Porodica Radimiri zauzima prvo mjesto u Dobroti po bogatstvu i broju kapetana koje je dala (110). Unutrašnji raspored je trodjelan. zajedno sa porodicama Ivanović i Tripković. Pretpostavlja se da je Đuro podigao ovu palatu u vrijeme svoje najveće aktivnosti. a može se pretpostaviti i da je poslužila kao uzor kasnijim baroknim palatama. U XVIII i XIX vijeku najistaknutiji predstavnici bratstva bili su: vitez Božo Radimir (1738-66). 35 diplome Ruske crnomorske komande. postoji podatak da je palac bio u vlasništvu Luke Markova Radimira i da je procijenjen na 3 000 forinti. postavljena manja vidionica. i. Koliko je poznato. pozajmicu za otkup crnogorskog vladike Danila Petrovića kada su ga bili zarobili Turci. U popisu kuća iz 1808. po ženskoj liniji. Ovo je posebno naglašeno simetričnim postavljanjem otvora i balkona na fasadama. za vrijeme boravka Ruske flote u Boki 1806. Palac ima prizemlje. Dobrotski pomorci izvojevali su 1717. Posjedovao je nekoliko brodova. Palac je. dok je južno dograđeno kasnije. Ogledalo srpsko. Đuro je bio jedan od najaktivnijih zalagača za tu privilegiju. njegovi vlasnici nasljednici brodovlasnika Boža Dabinovića. Pisani podaci iz XVI vijeka govore da je porodica tada živjela na Ljutoj. iza koga su se prostirali terasasti vrtovi. godine prava pomorske opštine za Dobrotu. U zadnjem dijelu su kuhinja i pomoćne prostorije.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | „Krivi palac” „Krivi palac” nalazi se u središnjem dijelu Dobrote.

Palata je izgrađena od fino klesanog korčulanskog kamena. Eustahija u Dobroti. kotorski biskup. kupio je ovu palatu sa željom da se ona preuredi u ljetnje odmaralište za djecu iz sarajevskih sirotišta. Palata je povučena od obale i izdignuta na plato. stiže se kamenim stepeništem. Toj monumentalnosti doprinosi postament palate. Fasada palate rađena je od fino klesanog kamena.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivanović Palata Ivanović nalazi se južno od crkve Sv. podsticao je dolazak časnih sestara u Dobrotu. Palata je bila bogato opremljena umjetničkim djelima. Godine 1909. Podignuta je u XVIII vijeku. koju čine surove i gole Dobrotske strane koje dosežu do 1000 m. Unutrašnjost palate karakterisali su podovi od dvobojne terakote. Pripadala je porodici Ivanović. Časne sestre prešle su u Dobrotu 1954. građevinske djelatnosti i kulturnog života Dobrote. koji se oslanja na pet profilisanih konzola. i da je bila procijenjena na 6400 forinti. Ima konobu. Zemljotres iz 1979. centralno je postavljen veliki balkon. ali je nedavno rekonstruisan. jasna barokna koncepcija i bogato obrađeni arhitektonski detalji. godine i same nabavile sredstva za obnovu palate. monsinjor Gracija Ivanović. Sa zadnje strane palate. nalaze se pomoćne prostorije. Iznad portala na prvom i drugom spratu nalazi se dekorisani profil u obliku stilizovanog akantusovog lista. koje je pripadalo palati. Terase krasi raznovrsno bilje. i časne sestre su se uselile u palatu 1957. Palata je oštećena za vrijeme II svjetskog rata. Poslije rata. od kojih 63 kapetana. U ogradnom zidu nalazi se portal sa porodičnim grbom. stilskim namještajem. kao i „pozadina” ovog sklopa. drvene gredne tavanice. ispod terase. Palatu Tripković podigao je kapetan Andrija Jozov Tripković. godine glavni fasadni zid belvedera u potpunosti je srušen. koji je 1813. kao predsjednik Dobrotske opštine. Iako su Tripkovići imali još šest kuća. knjigama. Ispred palate nalazi se pristanište . Isti raspored zastupljen je i na drugom spratu. Palata Tripković Palata Tripković nalazi se u neposrednoj blizini palate Ivanović. Obova je počela 1955. nalazi se aneks u kome je bila kuhinja. koje su prije toga boravile u samostanu Sv. godine procijenjena na 7000 austrijskih forinti. Josip Stadler. Do dvorišta. a danas je u vlasništvu Katoličke crkve. U dvorište se ulazi kroz profilisani kameni portal na kome se nalazi isklesani grb porodice Ivanović. sarajevski biskup. a tokom XVIII i XIX vijeka pominje se čak 86 pomoraca iz ove porodice. Iza palate pružaju se terasasti vrtovi. U popisu kuća iz 1808. Na drugom spratu. tako da je prilikom popisa kuća 1808. izdignuta i povučena u odnosu na obalu.ponta sa velikim mandraćem. čije su potporne konzole ukrašene ornamentima sa motivima akantusovog lišća. zidovi sa baroknom malternom dekoracijom i stepenište sa balustradom. Na samom vrhu belvedera nalazi se ukras u obliku kule. Imali su 18 brodova. na drugom spratu. 37 36 . bio jedan od devet Bokelja u Centralnoj komisiji. uzdignutog na terase. ova palata bila je najistaknutija. sa zabatom baroknih linija. Tokom XVIII vijeka porodica Tripković odigrala je značajnu ulogu u razvoju trgovine. podzidan ogradnim kamenim zidom sa dugačkom balustradom. Antuna u Perastu. Uz ogradni zid prema moru. na kome se nalazi „đardin”. Belveder ima specifičnu baroknu liniju krova. sa ograđenim i podignutim dvorištem. U zemljotresu iz 1979. Svi otvori na fasadi imaju baroknu profilaciju. Nakon obnove. Zabilježeno je da je dao pozajmicu generalu Marmonu u iznosu od 3000 zlatnih mletačkih cekina. trgovačke mornarice. palata je useljena 1989. Na prvom spratu nalazi se centralni salon iz koga portali vode u susjedne sobe i na stepenište. kao najskuplja palata u Dobroti. Građena je krajem XVIII vijeka i predstavlja jednu od najimpozantnijih baroknih kapetanskih palata Boke Kotorske. prema brdu.belvederom. Palata Tripković jedna je od najmonumentalnijih palata u Boki. Fasadom dominira balkon. godine ponovo je oštetio palatu. godine postoji podatak da se palata nalazila u vlasništvu Mata Ivanovića i njegove braće. itd. dva sprata i četvrtu etažu u obliku belvedera. Palata Ivanović je tipična barokna palata sa tri etaže i vidionicom . terasa sa baroknom balustradom.

Njegoš je Ivanovićima posvetio spjev „Glas Kamenštaka” i napisao pjesmu „Srbin Srbima na časti zahvaljuje”. procijenjenih na 23. godine ugostio Njegoša. Tokom XVIII vijeka Ivanovići posjeduju 28 brodova kojima su trgovali. 1981) Palata Ivanović je tipična barokna palata sa tri etaže i belvederom ili viđenicom. Centralna osa simetrije palate je naglašena portalima i balkonima na prvom i drugom spratu.400 forinti. U znak zahvalnosti. dok najbrojinije bratstvo Radimir ima 24 kuće sa manjom vrijednošću . sjeverno od crkve Sv. U spisku dobrotskih kuća iz 1808. U odnosu na drugu palatu Ivanović. sa ograđenim i podignutim dvorištem. Beograd.21. Početkom XIX vijeka Ivanovići imaju 11 kuća u Dobroti. sa svojim brodovima. Bratstvo Ivanović bilo je jedno od ekonomski najjačih bratstava u Dobroti. Belveder ima klasično završenu liniju krova. Eustahija. sa pratnjom od 30 osoba.14o forinti.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivanović na lokalitetu Marović Palata se nalazi na samom kraju Dobrote. (Pjesme. Najveći podvig naših ljudi na moru u XVIII vijeku bila je borba braće Marka i Joza Ivanovića protiv Turaka u luci Pirej 1756. najčešće. godine postoji podatak da se palata nalazila u vlasništvu Luke Ivanovića i da je bila procijenjena na 6. Izdignuta je i povučena u odnosu na obalu. koji imaju balustrade od kovanog gvožđa. sa italijanskim i albanskim lukama. a sa unutrašnje strane su pomoćne prostorije. ova palata ima mirnije i svedenije rješenje. Svi otvori na fasadi imaju jednostavnu baroknu profilaciju.738 forinti. U ogradnom zidu nalazi se portal sa grbom porodice. prilikom njegovog putovanja za Petrograd. Podignuta je u drugoj polovini XVIII vijeka. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Palata Bronza Palata Šestokrilović Palata Mazarović Palata Balović Palata Visković Palata Martinović Palata Brajković-Martinović Palata Smekja Palata Zmajević Palata Lučić-Kolović-Matikola Palata Bujović 38 39 . PERAST učestvovali u pokušaju osvajanja Ulcinja. Nakon te bitke Ivanovići su dobili titulu viteza. U mletačko-turskom ratu (1714-1718) Ivanovići su. U ovoj palati je konte Josif ( Jozo) Ivanović 1833. kao i elipsastim prozorom na viđenici. Prosveta. zbog čega su dobili pohvale od mletačkog generalnog providura Alviza Moćeniga. godine.

a na strani Kotorana. Njihov prvi brod Santa Maria di Scarpello pominje se u arhivskim spisima još 1591. Miloša Šestokrilovića pominje Mavro Orbin kao vođu 150 Peraštana u borbi protiv bosanskog bana Borića. uz samu obalu. Šestokrilovići su bili jedno od najstarijih peraških bratstava – kazada. godine.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Šestokrilović Palata Šestokrilović nalazi se na području zvanom Luka. a danas je u njoj Župni ured. 40 Palata Bronza je tipična barokna palata. Palata je veoma skladnih proporcija. Marka. bez vidionice. do belvedera nad kojim se nalazi kamena kugla. Uz fasadu se nalazi spoljašnje stepenište koje vodi do prvog sprata. nalazi se grb Šestokrilovića (krilo ptice) i oštećeni natpis: SESTO 1691 CR / ILO / VI / CH / Palata Bronza Palata se nalazi u istočnom dijelu Perasta. Prozori imaju tipičnu baroknu profilaciju. u predjelu zvanom Luka.nosače. U prizemlju su dva barokna elipsasta prozora. za vrijeme austrougarske vladavine. u jugoistočnom dijelu Perasta. Na drugom spratu je balkon sa renesansno profilisanom kamenom balustradom. 41 . Sagrađena je sredinom XVIII vijeka. Porodica Bronza doselila se. godine. preko balkona na prvom spratu i mermernog reljefa „Navještenja”. U ovoj palati sačuvan je originalni raspored prostorija. iz Skadra. služila je kao Carinarnica (otuda u narodu ime Dogana). Na palati se nalaze i puškarnice. Bili su vrsni pomorci i trgovci. Na glavnoj fasadi naglašena je srednja vertikala. Krov je četvorovodan. za uspješnu borbu protiv gusara. U XIX vijeku. mletačko odlikovanje kavalijera (vitezova) Sv. godina. vjerovatno. koje se nalazi na vrhu brda. Nad balkonom. Dubrovčana i Ulcinjana. od portala „u bunjatu” u prizemlju. Tavanica ima profilisane drvene grede . Vjerovatno je sagrađena krajem XVII vijeka. o čemu svjedoči natpis na vijencu ispod krova u kome se pominje 1691. na vijencu ispod krova. Na grbu je predstavljena ptica na stablu. sa karakterističnim prelomom (kod strehe) . Kapetani Ivan i Josip Bronza dobili su. U unutrašnjosti palate svi pragovi vrata od korčulanskog kamena su bogato obrađeni. sa prizemljem. Na portalu u prizemlju je grb kazade Šilopi. Belveder ima karakteristične barokne volute. ima dva sprata. podsjeća na renesansno oblikovanje. oko 1150. a pripadali su kazadi (bratstvo) Šilopi. spratom i trećom etažom u obliku belvedera.

Među značajnim predstavnicima porodice Mazarović su: Luka (1618-1705) sudija i opštinski kapetan Perasta. koji je u dva maha obavljao dužnost sudije u opštinskoj službi. Jedan od najznačajnijih predstavnika porodice je Julije Balović (1672-1727). ali harmonična i monumentalna. dr Šimun. Uz palatu se nalazi i starija kuća Mazarovića sa renesansnim karakteristikama. koji su oko 1933. gdje je portretisao mnoge Habzburgovce. Palata se nalazi u ruševnom stanju već više od jednog vijeka. hirurg i diplomata. sa po dva ovalna barokna prozora sa strane. U prizemlju je portal. U prizemlju se nalazi portal u bunjatu sa po dva barokna eliptična prozora. Balovići. a u Perastu se javljaju od XV vijeka. koji je bio u Persiji u ruskoj diplomatskoj službi. Drugim spratom dominira balkon na šest konzola. koji je učestvovao u Peraškom boju 1654. u vidu ankesa. izvor slatke vode. za šta je sticao javna pismena priznanja. gdje se ističe njegova „Peraška hronika”. kada je zgrada preuređena za stanovanje. sakupljač narodnih pjesama. Fasadu palate Mazarović djelimično zaklanja niz kuća koje se nalaze ispred nje i izlaze direktno na stari put.koji je ranije pripadao palati. kao poslanik i ministar cara Aleksandra I i odlikovan ordenom persijskog šaha i Karlo prvi aeronautičar na južnoslovenskim prostorima koji je 1789. Mazarovići su bili jedna od najuticajnijih peraških porodica. Nikole u Perastu iz 1711. prvi na ovim prostorima. samo šest godina nakon prvog uzletanja francuskih balonista. sa prizemljem. koji su pripadali kazadi Dentali.sa terasom sa polukružnim svodom iznad izvora . U kotorskim spisima porodica se spominje još 1334. zvan Bizetina . iznad starog puta. U palati su se nalazili izuzetno bogati porodični arhiv i biblioteka. bavili su se pomorstvom. pored Tripa Kokolje najpoznatiji peraški slikar koji je učio slikarstvo u Veneciji a radio u Beču. Intenzivno se bavio sakupljanjem narodnih pjesama i zauzima značajno mjesto među predvukovskim sakupljačima narodnih pjesama. U zadnjem dijelu palate se. kao i autentični enterijer sa malternom dekoracijom na zidovima. cijenjeni pomorski kapetan kome je Mletačka republika povjerila komandu na jedrenjaku „Giove Fulminante”. Palata ima dva sprata i belveder sa volutama. u predjelu zvanom Luka. sa velikim centralnim salonom u sredini. napisao i pomorski priručnik „Pratiche scrivanesche”. među kojima i cara Josipa I i Mariju Tereziju. 43 Na porodičnom grbu nalazi se smilje. godine gasi porodica Mazarović u Perastu. na kojem se nalazi grb Mazarovića. tj. Posljednji potomak porodice u Perastu bila je Teodolina Mazarović čijom se smrću 1919. U ovoj palati je ljetovao Njegoš 1846. 42 . godine i poslije II svjetskog rata odneseni iz Perasta. godine. godine i tu napisao pjesmu „Paris i Helena” ili „Noć skuplja vijeka”. Građena sredinom XVIII vijeka. (postoji sačuvan njegov nacrt sa proračunom za rekonstrukciju crkve Sv. čiji su se tragovi sačuvali uprkos dugotrajnoj izloženosti atmosferskim uticajima. dva sprata i belvederom. i autor Biografije Mazarovića. predstavlja jedan od karakterističnih primjera kasnobaroknih palata sa belvederom. bilo privatnom pomorskom trgovinom. bio je sačuvan enterijer sa originalnim rasporedom prostorija. godine). simbol besmrtnosti. izveo demonstraciju leta balonom u Zagrebu. a na prvom spratu veliki portal sa kamenom balustradom u donjem dijelu. i ugostio Petra Zrinskog prilikom njegove posjete Perastu. godine. iz kazade Smilojević. Julije Balović je 1693. četiri sobe i salon. Krsto (16801725) pomorac i pisac baroknog perioda. nalazi kuhinja na dvije etaže. Istakao se na dužnosti kapetana peraških zastavnika na mletačkom admiralskom brodu. Palata Balović je tipična barokna palata XVIII vijeka .PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Mazarović Palata Mazarović nalazi se u jugoistočnom dijelu Perasta zvanom Luka. U palati je sačuvan originalni raspored prostorija. obrađen u bunjatu. godine. godine. Palata je sagrađena polovinom XVIII vijeka. Do restauracije 1981. bilo u ratnoj mornarici. Antun (1658-1705) vitez cara Leopolda.jednostavna. a drugi je u Naučnoj knjižnici u Splitu. započeta krajem 1714. Ispred palate se nalazi „boljun”. Jedan dio ovog rukopisa nalazi se u Župnom arhivu u Perastu. Poznat je i po književnoistorijskoj djelatnosti. Palata Balović Palata Balović nalazi se u istočnom dijelu Perasta. Vicko (1613-1683) četiri puta biran za opštinskog kapetana Perasta. u kojoj hronološkim redom iznosi događaje iz istorije Perasta.

Na njemu je raskošni grb. i trideset sedam godina je bio kapetan na jedrenjacima i parobrodima Austrijskog Lojda. kada su Peraštani izvojevali najslavniju pobjedu u svojoj istoriji. Na palati se nalaze tri portala. Značajan je njegov angažman početkom XX v. izgrađena oko 1500. simbol kazade kojoj su Viskovići pripadali. u čijem gornjem dijelu je zubatac. kroz više od pet vijekova. na dvorišnom zidu. Nikola Visković (XVI v) je kao kapetan Perasta predvodio Peraštane prilikom opsade Kotora od turske flote Hajrudina Barbarose 1539. Bio je vicekonzul Švedske i Norveške u Konstanci. krst Sv. koja je bila jedan od centara sistema odbrane grada. Josip Visković i njegova sestra Anka. uz stari put. 45 . Đorđa. od XV do druge polovine XX v. Sa iste strane. glavni agent Austrijskog Lojda u Kotoru. Vjekoslav (Luiđi) Antonov Visković (1828. Frano Marjanov Visković (1665-1720) 44 („collonello’’) pukovnik istakao se u borbama protiv gusara i Turaka u Grčkoj. Kapetan duge plovidbe je postao 1856.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Visković Palata Visković nalazi se na području zvanom Luka. 1856-1913) pomorski kapetan. nalazi se portal u prizemlju lođe. Prvi portal se nalazi na južnoj strani. što se vidi po uklesanom natpisu na nadvratniku kule – pet slova „P”: Parvum Propugnaculum Pro Praesidio Perasti (mali odred za odbranu Perasta). Godine 1813. u priobalnom dijelu Perasta. političkoj i kulturnoj prošlosti Perasta. Eubiji. Dali su veliki doprinos pomorskoj. Krsto Josipov Visković (Perast. na Peloponezu. što je rezultiralo objavljivanjem knjige ‘’Storia di Perasto’’ i monografijom o ostrvu Sv. na razvoju turizma u Boki. i na njemu je uklesana godina 1718.kao posebni znak ove porodice. sva tri rađena u bunjatu. bio je jedan od potpisnika Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke. trgovačkoj. lođe sa đardinom i novog dijela palate. Prvi je među sedam Peraštana dobio najveće mletačko odlikovanje. prema moru. Frano Antonov Visković (1836 -1905) je najistaknutiji član porodice. Uz kulu su dograđeni palata na dva sprata sa lođom i novi dio. sa donje strane starog puta. Najstariji dio palate je kula. godine. Bavio se proučavanjem porodičnog arhiva. Zaslužan je za sistematizaciju Arhiva peraške opštine. Viskovići su pripadali kazadi (bratstvu) Zubaci (Dentali). Na portalu je izrađena riba zubatac iz grba Viskovića i uklesani inicijali F C C V (Francesco Conte Colonello Viscovich). Krsto Vickov Visković (1612-1676). godine. a iznad nje zubatac. je glavni ulaz u palatu. Kompleks Viskovića sastoji se od četiri dijela: kule (čardaka). Josip Alvize Josipov Visković (1760-1824) pomorski kapetan. palate. Marka i titulu kavalijera 1703. udata Radimir su bili posljednji izdanci ove stare peraške plemićke porodice. godine. Poznat je po izumima nautičkih sprava i kao autor udžbenika za pomorske škole. Na posljednjoj etaži kule sačuvan je top. Moreji i Hercegovini. proslavljeni kapetan Perasta. generalni konzul Austrougarske u Brindiziju. a u donjem lav . je organizovao odbranu grada prilikom turskog napada koji je predvodio Mehmed aga Rizvanagić 1654. vojnoj. Na sjeverozapadnoj strani. proslavio se kao jedan od posljednjih branitelja Venecije.1891) kapetan duge plovidbe.

U dnu terase su dva jednostavna portala i prozor. godine bila smještena fabrika konfekcije „Jadran Perast”. jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji Perasta. vjerovatno. gdje je obavljena dopunska nastava. o čemu svjedoči natpis sa 1623. a završen 30-ih godina XX vijeka. U oba dijela palate je od 1936. koje je ruski car Petar Veliki poslao u Veneciju. u visini prvog sprata. već u drugoj polovini XVI vijeka. godine. M. koji se nekada pružao duž cijele Palata Smekja Palata Smekja nalazi se u središnjem. cijelom dužinom fasade.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palate Martinović i Brajković-Martinović Palata Martinović jedna je od najstarijih peraških palata. Marka. On je jedini još uvjek u potpunosti sačuvani salon u Perastu. Palata je danas u ruševnom stanju.ruka koja drži stabljiku („čičimak”) sa zvijezdama koje su znak porodice Smekja. kao pomorci sreću se vrlo rano. O godini gradnje svjedoči natpis iznad ulaza u gornji dio palate: D. porodica je pripojena kotorskom plemstvu. Palata Brajković-Martinović nalazi se zapadno od glavnog trga. Salon na prvom spratu palate je dekorisan krajem XIX vijeka. godine. Nalazi se uz „Velju” ulicu koja povezuje glavni trg u Perastu. Novi dio palate završen je 1936. ispred crkve Sv. U palati je sačuvan originalan raspored prostorija. godine. na mjestu stare kuće Markovića. Podignuta je. poslije čuvenog trgovačkog poduhvata. Na jednom od njih. sa originalnom dekoracijom i namještajem. uz stari put. Već 1748. Boravak Marka Martinovića sa ruskim plemićima u Perastu 1698. godine Mletački senat ga je izabrao da poučava pomorskim vještinama grupu ruskih kneževa i boljara. U novou prvog sprata je prostrana terasa. Nad desnim portalom je natpis iznad koga je grb kazade Čizmai. Na ulaznom dijelu palate je grb kazade Čizmai . u prvoj polovini XVII vijeka. Ispred fasade.starijeg. nalazi se terasa. Smekje. 1698. godine. PETRUS COMES SMECCHIA DOMUM DE SUO AERE ERREXIT PRIDE NONAS AVGUSTI MDCCLXIV Palata Smekja je najveća palata u Perastu. neposredno uz crkvu Sv. u istom stilu i od istog materijala. po uzoru na postojeće prizemlje i sprat. O. na kome se navodi da su palatu podigli Vicko i njegova braća. To je ujedno i početak uspostavljanja veza Boke i Crne Gore sa Rusijom Petra Velikog. Ova dva dijela su spojena zasvedenim prolazom iznad starog puta. Zahvaljujući pomorskom iskustvu i vještini. Palata ima prizemlje. zaustavili su se u Perastu. Nikole. dva sprata i belveder. godine. On je u Veneciji ruskim pitomcima predavao nautiku i izveo sa njima tri praktična putovanja. on postaje „konte”. fasade. Krsta. Palata ima dva sprata. a 1779. obilježava početak pomorskog pedagoškog djelovanja kod nas. a sada su od livenog gvožđa. Na drugom spratu je balkon. Palata se sastoji iz dva dijela . 1697. Na palati se nalazi grb kazade Čizmai (ruka koja drži granu) kojoj su pripadali Martinovići. pedagog i pisac. u stilu Napoleona II. koji se nalazi između obalnog i starog puta i mlađeg dijela koji je započet 1764. priobalnom dijelu Perasta. godinom. Osnovno obrazovanje sa elementima iz pomorstva Marko Martinović stekao je u Franjevačkom samostanu u Perastu. Građena je u potpunosti od korčulanskog kamena. 46 47 . porodica koja je pripadala kazadi Čizmai. Među najistaknutijim predstavnicima porodice Martinović bio je Marko Martinović (1663-1716) pomorski trgovac. kada je brodom „Leon Coronato” doprinio privrednom povezivanju baltičkih zemalja sa Venecijom 1746. sa tvrđavom Sv. a na drugom i trećem spratu su balkoni sa balustradom. Ograde balkona i terase su nekada bile od kamenih balustera. Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonomskog uspona. sinovi Tripa Markovića (kasnije zvanih Martinovići) – iz kazade Čizmai. izgrađenog 1764.

godine u Perastu. a konačni barokni izgled dobija u vrijema Andrije Zmajevića. o čemu svjedoči natpis na pročelju sa navedenom 1664. U palati se nalazila Zmajevićeva biblioteka. u Petrovgrad. Makedoniju i Srbiju. porijeklom iz sela Vrba sa Njeguša. Već sa osamnaest godina Matija zapovijeda brodom. U svom „Crkvenom ljetopisu” iznio je porodično predanje. Palata je građena u više faza. do izgradnje sjevernog i južnog krila. Umro je 1694. palata predstavlja izuzetno građevinsko rješenje. Zmajevići su jedna od najznačajnijih peraških porodica. gdje se ističe u borbi protiv Šveđana i dobija zvanje kontraadmirala. daje utisak gradnje u jednom dahu. a 1701. godine skinut krov i od tada počinje njeno propadanje. kome je Andrija Zmajević bio mecena. Godine 1671. Godine 1694. godine u Tavrovu. Zatim jedno vrijeme provodi u Finskoj. Napisao je i „Specchio della Verita” (Ogledalo istine). godine i sahranjen u crkvi Gospa od Kaštela u Zadru. Umro je 1745. Palata je poznata kao „Biskupija” jer su u njoj stolovala dva biskupa. Izgrađena na stijeni i od lokalnog kamena. krilima na snažnim nosećim zidovima i impozantnim spoljašnjim stepeništem. godinom. Palata. gdje je i doktorirao. koja danas čini centralni dio palate. godine. dobija doktorat iz oblasti filozofije i teologije. pa viceadmirala. narodne pjesme svoga kraja. Umro je 1735. I sam je izuzetno talentovan pjesnik. po nekim podacima najveća u Dalmaciji. preko proširenja kule prema brdu. sinovac nadbiskupa barskog i primasa srpskog Andrije Zmajevića. štampa zbirku latinskih pjesama „Musarum Chorus in Laudem Antonii Zeni”. Međutim. a sin poznatog pomorca Krsta (Krila) Zmajevića. odlazi u Rusiju. Zmajevići su dali neke od najznačajnijih Peraštana. Pripadali su kazadi Perojevića. Godine 1685. Studije teologije i filozofije završio je u Rimu. bugarštice. papa Klement XI ga imenuje za nadbiskupa barskog. iznad dva prekrštena pera koja su simbol kazade Perojevića. Godine 1712. sa porodičnom kapelom posvećenoj Gospi od Rozarija i osmougaonim zvonikom. među prvima. gradnja se odvijala u nekoliko faza: od prvobitne odbrambene kule. Vicko Zmajević (1670-1745) je nećak Andrije Zmajevića. sa istaknutim centralnim dijelom iznad pećine u stijeni. Podržava književnike i sakuplja narodne pjesme. predstavlja najsnažniji detalj peraškog pejzaža i njegovu najvrijedniju ambijentalnu cjelinu. gdje je i izgorela 1806. Sa palate je 1876. 48 49 . Na grbu porodice je krilati zmaj i zvijezda. Povjeren mu je i zadatak apostolskog posjetioca za Albaniju. Oslikavanje palate freskama uradio je poznati barokni slikar Tripo Kokolja. papa Klement X postavio ga je za nadbiskupa barskog i primasa srpskog. Sakupljao je. gdje je kao prvorazredni pomorski stručnjak stupio u službu Petra Velikog. Biblioteka je bila prenesena u palatu Burović u Herceg Novom. Matija Zmajević (1680-1735) jedan od najpoznatijih predstavnika porodice Zmajević. a sahranjen u katoličkoj crkvi u Moskvi.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Zmajević Palata Zmajević nalazi se u zapadnom dijelu Perasta. dubrovačku poeziju. Simetrična dispozicija. Andrija Zmajević (1624-1694) je osnovno obrazovanje stekao kod franjevaca u Perastu. gdje je i sahranjen u kapeli Gospa od Rozarija koju je sam podigao. Andrija i Vicko Zmajević.

Finansijska moć Vicka Bujovića (1660 . Vicko ga je bacio sa terase. Vicko Bujović upitao arhitektu može li sagraditi ljepšu palatu. sa prizemljem. Jedna je od najljepših baroknih građevina na cijelom Jadranskom primorju. u novije vrijeme. naknadno preuređena. Postoji predanje da je izgrađena tesanicima sa porušenih hercegnovskih zidina. Nikola Kolović – Matikola i sinovi iz kazade Studeni. skladnih proporcija. pri moru. Na spratu je mali balkon. Uz prizemlje palate prema moru nalazi se monumentalni trijem sa pet arkada u bunjatu. Specifična je jer u nivou posljednje etaže ima vidionice na sve četiri strane. i imenima vlasnika. 50 godine. itd. i djelo je arhitekte Giovanni Battista Fontane iz Venecije. nastala u drugoj polovini XVIII vijeka. u zapadnom dijelu Perasta. godine. Na tri kamene ploče na fasadama. Iznad ovog trijema je terasa sa kamenom balustradom. balustera. sa malim ograđenim dvorištem prema moru. Na palati se nalazi pet balkona. po završetku zidanja. Palata Bujović Palata Bujović nalazi se na zapadnom kraju Perasta. Na zadnjem dijelu palate. Iznad natpisa na vidionici glavne fasade prema moru nalazi se grb.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST Palata Lučić-Kolović-Matikola Palata Lučić-Kolović-Matikola nalazi se uz samu obalu. na tri etaže. barokni pečat je prisutan u bogato obrađenoj kamenoj plastici arkada. Palata je relativno malih dimenzija (tipa „palacin”). u gornjem dijelu sa desne strane je vatra koja gori pod usijanim suncem. Palatu su podigli braća Vicko i Ivan Bujović. Sačuvano je predanje da je. vjerovatno. Grb predstavlja varijantu grba kazade Studeni. visokog čina guvernera flote u Morejskom ratu i velike trgovačke aktivnosti. Porodica Bujović je pripadala kazadi Stojšić. a sa obje strane su prozori. Palata je. a sa strana po jedan prozor profilisanog natprozornika. kao godini početka radova na palati. jedan centralno postavljen na drugom spratu glavne fasade i po dva na bočnim fasadama. dati su podaci o 1694. dozidan je aneks – za potrebe Muzeja grada Perasta koji je smješten u palati. Bogatstvo fasada još snažnije dolazi do izražaja u grupacijama sa dvostrukim kamenim portalima na svim balkonima. o čemu svjedoči natpis na glavnoj fasadi sa godinom 1779. Polje grba je podijeljeno na tri dijela. Dok u osnovnim linijama palate preovlađuje renesansna harmonija. nalazi se grb kazade Stojšića (dva krunisana lava koja drže stolicu). Ubijen je 1709. Palata Bujović je jednostavne forme. 51 . U sredini balustrade na terasi. pošto je ovaj odgovorio potvrdno.1709) proizilazila je iz njegove značajne uloge u borbi protiv gusara. poslije oslobađanja Herceg Novog od Turaka 1687. U prizemlju su jednostavna vrata. a sa lijeve strane je vuk koji se propinje prema suncu. i nije nikada stupio u dovršenu palatu. dva sprata i četvorovodnim krovom.

sa istočne strane glavne ulice Gabela. grofa Alekseja F. HERCEG NOVI 1 2 3 4 Palata Ivana Burovića . Ruska vlada mu je povjerila misiju da u Boki Kotorskoj. Zidana je u dvije faze. 1806. Prvo je izgrađen centralni dio na kojem dominira barokni balkon sa dvoje vrata na prvom spratu. drugi sprat za stanovanje i potkrovlje sa dvije viđenice koje je služilo kao kuhinja. prvi reprezentativni sprat „piano nobile”. Dvorište je bilo popločano kamenim pločama. Glavna fasada je rađena od fino klesanih kvadera. Pomagao je eskadri ruskog generala D. Senjavina pri zauzeću Boke Kotorske 21. Dvorište je kvadratno i ograđeno zidom visokim 3 m.„Burovina” Zadužbina Mirka Komnenovića Zadužbina Duković Palata Milašinović 52 53 . Na ogradnom zidu postoje dvije kule kružne osnove uz kapije prema ulici i prema dvorištu. Palata je sagrađena u XVIII vijeku i pripadala je porodici Ivelić. 02. stupio je u službu ruskog admirala. Dva bočna krila i spoljašnje stepenište su kasnije dograđeni. Orlova.PERAST | CrnaKOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | RISAN Palata Ivelić Palata Ivelić nalazi se u centralnoj zoni Risna. dok su ostale izvedene nepreciznije i sa manje prozorskih otvora. istovremeno je izgrađen i odbrambeni sistem oko zgrade. Godine 1770. Crnoj Gori i Hercegovini digne ustanak protiv Turaka za vrijeme rusko-turskog rata. godine. Krajem XVIII i početkom XIX vijeka palata Ivelić služila je kao sabirno mjesto za Trebješane i druge Crnogorce koji su se iseljavali u Rusiju. Godine 1814. Palata ima prizemlje sa konobama. Jedan od najznačajnijih predstavnika porodice je grof Marko Ivelić (1740-1825). Sa ruskim savjetnikom Stefanom Sankovskim. Između njih se nalazila drvena šetnica. Unaprijeđen je u čin general-lajtanta ruske vojske 1800. godine. proizveden je za člana državnog savjeta-senatora. M. prisustvovao je sastanku sa vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem u manastiru Savina.

tada u ruskim rukama. magnolija i ljekovitih mediteranskih trava. sa čitavim njegovim imanjem u okolini Herceg Novog. Ivan Burović bio je Peraštanin koji se proslavio hrabrošću predvodeći grupu od 360 Peraštana prilikom mletačke opsade Herceg Novoga 1687. po nekima najveća u Dalmaciji.NARODU”. godine u Herceg Novom. pitosporuma. Bogatstvo biljnog svijeta. Na njenom mjestu sagrađena je sala dvorane „Park“. Mirko Komnenović rođen je 1870. na površini od oko 1. Palatu su sagradili pomorci iz porodice Komnenović. bila je udata za konta Burovića). Tu je kuću Ivan Burović. kaktusa i aloja. agava. uz samostan Sv. Bilioteka. da se tu ne bi stacionirali Francuzi. ruski vojnici zapalili su Burovinu. da se na njoj postavi spomen ploča sa natpisom „MIRKO I OLGA KOMNENOVIĆ . literature i istorije. Godine 1949. a da od prihoda tog muzeja zadužbinska uprava daje „pripomoći hercegnovskoj siročadi bez razlike vjere”. svečano. sa željom da ta zadužbina bude „Gradski muzej”. Nakon toga. preci Mirka Komnenovića. Hrvata i Slovenaca. primorskih borova. koji su pod vođstvom Marmona pokušali da zauzmu Herceg Novi. u palati je. pored ostalih. Diplomirao je na Školi stranih jezika u Chateu de Luceus u Švajcarskoj. možda. sa knjigama iz oblasti teologije. godine. čine brojne vrste palmi. preuredio u palatu.000 m2. godine. gradonačelnik Herceg Novog i poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije. Testamentom iz 1940. U okviru Zavičajnog muzeja nalazi se i botanička bašta sa više od 100 odabranih vrsta mediteranskog i suptropskog bilja. nadbiskupa barskog i primasa srpskog. kamelija. Zadužbina Mirka Komnenovića Zadužbina Mirka Komnenovića je palata građena u kasnobaroknom stilu krajem XVIII vijeka. Po podacima iz Župskog arhiva u Herceg Novom. koja je formirana u parkovskom stilu. izgorela je. bila smještena osnovna škola. godine. otvoren u kući Mirka Komnenovića 1953. sa kojima su Burovići bili u rodbinskim vezama (jedna od tri kćerke Matije Zmajevića. Izgled zgrade je mijenjan u XIX vijeku pseudobaroknim dogradnjama i proširenjima. Ovaj muzej je. nazivala se „Burovina” zato što je u njoj bio „dvorac” Ivana Burovića. Antuna. 55 54 . „Burovina” je srušena nakon zemljotresa 1979. iz vremena Napoleonovih ratova. Mletačka republika poklonila mu je kuću turskog dizdara Mahmuta Bašića. čuvenog pomorca i ruskog admirala. dok se u sačuvanoj zgradi koja je pripadala kompleksu Burovića danas nalazi Hercegnovsko gradsko pozorište. u ovu palatu prenesena je znamenita biblioteka Andrije Zmajevića. duži period. U XVIII vijeku. krajem XVII vijeka. Zgradu je obnovio i preuredio u „Zavod za vaspitanje djevojaka” kotorski biskup FranoUčelini Tice oko 1910. godine. Na originalnim vratima u prizemlju postoje bajonetom urezana imena ruskih vojnika iz 1807. Bio je poslanik Boke Kotorske u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivana Burovića /„Burovina”/ Impozantna građevina koja se nalazila na istaknutom položaju na sjeverozapadnom kraju Herceg Novog. prilikom borbi Rusa. godine. osnovan je Narodni muzej. Crnogoraca i Bokelja protiv Francuza. koji je kasnije preimenovan u Zavičajni muzej Herceg Novog. U znak priznanja. mimoza. nažalost. zajedno sa palatom 1806. kada su u Perastu izumrli Zmajevići po muškoj lozi. koje svojim oblicima. ljepotom i raznolikošću boja cvjetova oživljavaju ambijent tokom cijele godine. Mirko Komnenović zavještao je svoju kuću narodu.

Kuća u kojoj je smještena Zadužbina Dukovića nastala je 1888. jednostavne kubiče forme. Porodice Duković i Lombardić. Velimir i Eliza Lombardić provode dio života u svojoj kući u Herceg Novom. sa naglašenim ugaonim pilastrima i horizontalnim kordon vijencima. balkon i stepenište. koje spadaju među najstarije i najuglednije porodice Herceg Novog i koje su bile vezane za Trst. Italija 1942. na kome se nalazilo veliko imanje nekadašnje istaknute. karakteristične barokne kamene pragove. Velimir Lombardić je. osniva Zadužbinu. kuću je podigao otac Sv. sa drvećem i zelenilom. Eliza Lombardić ostavlja Zadužbini cijelo svoje imanje. sa vrtovima od 45. dva sprata i četvorovodnim krovom. Poslije Velimirove smrti 1907. preoblikovana. uključujući: četiri kuće na Toploj. iako je sačuvala dosta elementa drugostepene plastike. 57 . godine. a umro u Padovi. Sveti Leopold Bogdan Mandić rođen je u Herceg Novim 1866.000 m2. iako se u Herceg Novom vezuje i za ime porodice Mandić. Eliza naslijeđuje kuću i testamentom. rođenoj Duković. Ostale kuće koje su se nalazile na posjedu srušene su i na njihovom mjestu sagrađene stambene zgrade. sa prizemljem. a zadnji dio parcele čine ostaci velikog posjeda . godine. uz pristanište.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Milašinović Na graviri Pierra Eugèna Grandsirea (1825-1905). u donjoj zoni Herceg Novog. Kuća je malterisana. i podržavao ideju ujedinjenja Južnih Slovena. Nakon doseljenja iz Trsta. poznata je kao kuća Milašinovića. naknadnim intervencijama. 56 sačinjenim u Firenci. Krajem XVIII vijeka javlja se dosta pomoraca iz porodice Milašinovića. za vrijeme pape Jovana Pavla II. Veći dio života proveo je u Padovi. Od Zadužbine Dukovića u Herceg Novom danas je ostala samo jedna kuća i dio posjeda. Zadužbina Duković je reprezentativan primjer profane arhitekture XIX vijeka. Zadužbina Duković Zadužbina Aleksandra Dukovića nalazi se u jugoistočnom dijelu Tople. igrale su značajnu ulogu u oslobodilačkim ratovima protiv Turaka u XIX vijeku. znatnim finansijskim sredstvima. Leopolda Mandića slavi se 12. na području zvanom Dukovina. godine. pomorsko-trgovačke porodice Duković. pomagao ustanike u Bosni i Hercegovini. kao i suvlasničke djelove u dvije stare palate porodice Duković u Trstu. Ispred kuće nalazi se popločano dvorište sa palmama.terasasti vrtovi sa kamenim podzidom. Leopolda Mandića. Proglašen je za sveca 1983. maja. vidljiva je barokna palata sa belvederom. Ova palata. U svrhu školovanja mladih talenata iz Herceg Novog. dajući joj ime svog pokojnog oca Aleksandra Dukovića. Palata je. godine. godine. Dan Sv. Po jednoj verziji lokalnog predanja. Kuća je pripadala Velimiru Lombardiću i njegovoj supruzi Elizi.

Ispred palate. porodični dodatak Smekija. već su ih koristili i okolni vjernici. maslinike i voćnjake. Godine 1729. generalni mletački providur Pietro Vendramin ustupio je Ivanu Buroviću iz Perasta dio zemljišta sa crkvicom Sv. dvije prema moru. godine. Petra. smatrali smo da je ipak značajno da je spomenemo među bokeljskim palatama. godine. kako je bio običaj u ondašnjim većim kućama 58 BAOŠIĆI Kuća na posjedu Smekja Kuća danas poznata kao kuća Raškovića je nekada priradala porodici Smekja iz Perasta. Kroz vrata na spratu. a odatle u ostale sobe na spratu. Na kućnom posjedu u Baošićima porodica Smekja je imala i kapelu. Palata Zmajević-Burović-Zloković bila je prvobitno izgrađena kao ljetnikovac porodice Zmajević iz Perasta. za zasluge u oslobađanju sjeverozapadnog dijela Boke od Turaka i njegovo stavljanje pod vlast Mletačke republike.ruka koja drži stabljiku („čičimak”)-simbolj kazade Čizmai kojoj su Smekje pripadale. Nakon II svjetskog rata u njoj je bila smještena osnovna škola. koja je danas u ruševnom stanju. ulazilo se preko terase direktno u veliku salu. koji je sada u crkvi Sv. Pripadala je sinu konta Stanislava Burovića (sin Ivana Burovića iz Perasta) i Marije Zmajević. porodice Burović-Zmajević. godine kapetan Vicko Smekja s braćom. U palati je boravio saksonski kralj Fridrih Avgust. U to vrijeme Loti je bio pomorski oficir na francuskoj ratnoj lađi koja je učestovovala u demonstraciji međunarodne flote protiv Turske za ustupanje Ulcinja Crnoj Gori. U ovoj kući je boravio francuski pisac Pjer Loti 1880. Palata je bila izgrađena u prvoj polovini XVIII vijeka. sprat i belveder. pomorski kapetani i brodovlasnici. posjetio Njegoša na Cetinju.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | BIJELA Palata Zmajević-BurovićZloković Iako palata Zmajević-Burović-Zloković u Bijeloj više ne postoji. lišivši je svih onih karakteristika koje su je činile jednom od ljepših palata u Boki. mermera. Na belvederu se nalazio kameni grb porodice Burović-Zmajević. kao „Zadužbinu Mila Zlokovića i njegove supruge Ane rođene Mihanović”. 59 . Ane u Đurićima. u čast mučenika Sv. Na spratu. njegova udovica Ana zavještala je palatu u dobrotvorne svrhe. za koju imamo podatke da ju je sagradio 1735. koja je oštećena u zemljotresu 1979. tj. Na ogradnom zidu postavljena je i spomen-ploča sa natpisom na francuskom jeziku koji kaže da je u njoj boravio Pjer Loti. U okviru posjeda palate nalazila se i crkva Sv. koje nisu služile samo porodične potrebe. godine. prema moru nalazi se ogradni zid sa ulaznim portalom. Tu su obično sa porodicama provodili dva do tri mjeseca u vrijeme berbe. Polovinom XIX vijeka palatu su kupili braća Bogdan i Jovo Zloković. Palata je imala prizemlje. Na ključnom kamenu portala nalazi se grb porodice Smekja . a dvije prema brdu. sa po dvije sobe sa strana. koja je danas jedina sačuvana. koja je zatim bila iznajmljena Udruženju rezervnih i penzionisanih oficira iz Beograda. kada je 1838. koji je počivao na svodu od opeka. s ljetnikovcima pored mora. Godine 1928. Petra u Bijeloj. bila je u sredini velika dvorana. preko prostranih monumentalnih stepenica sa baroknom balustradom. U I svjetskom ratu austrijska vojska je oštetila palatu. Na mjestu crkve i posjede u srednjem vijeku nalazio se benediktinski manastir kojeg su Mongoli srušili 1242. a kasnije prelazi u vasništvo Burovića. i zvijezde. Vinka i Lovra. godine) veći dio hercegnovske rivijere je došao u peraški posjed. Pjer Loti govori o ovom kraju u priči „Paskvala Ivanović“. Uprava Udruženja prepravila je palatu. obično vinograde. a naslijedio je Bogdanov sin Milivoj. Uglednije porodice su na svojim posjedima imale i kapelice. U kapeli se nalazio oltar od kararskog i palatama. Nakon zemljotresa palata je srušena i na istom mjestu izgrađena je nova osnovna škola. Tu su peraška gospoda imala svoje posjede. U njoj je dva puta ljetovao crnogorski knjaz Nikola I Petrović sa porodicom. kćerke ruskog admirala Matije Zmajevića. Nakon oslobađanja Herceg Novog od Turaka (1687. Plafoni u sali i sobama su bili naslonjeni na drvene grede.

četvorovodni krov i na prvom spratu centralno postavljen balkon sa kamenom balustradom.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kapetanski palac u Baošićima U Baošićima postoji kompleks u čijem sklopu se nalazi jedna barokna kapetanska palata i druga zgrada koja potiče vjerovatno iz XIX vijeka. godine bio gradonačelnik Herceg Novog. On se pominje još 1826. Svi otvori imaju karakterističnu baroknu profilaciju. PRČANJ Palata je izvorno imala prizemlje i dva sprata. s obzirom na barokne karakteristike palate. Kapetan Špiro Danilović je u periodu od 1862-1865. ona izgrađena ranije i to možda od strane neke Peraške porodice. 1 2 3 4 5 Palata Tre Sorelle Palata Luković Palata Beskuća PalataVerona Palata Florio-Luković 60 61 . Kasnijim intervencijama autentični izgled i vrijednosti palate su narušene. i da se taj palac i danas naziva po porodici Danilović koja je inače bila iz Đenovića. godine kao zapovjednik brigatina „Cupido”. kao što je slučaj sa kompleksom Smekja u neposrednoj blizini. aktivan u prvoj polovini XIX vijeka. Iako se navodi da je palatu sagradio Špiro Danilović veća je vjerovatnoća da je. U sastavu kompleksa postoji i prostrani park sa starim i velikim stablima. U izvorima se navodi da je „palac u Baošiću” sagradio pomorski kapetan Špiro Danilović. Cijeli kompleks je ograđen kamenom ogradom u kojoj se nalaze portali kao i tri polukružne kule. Kapetan Špiro Danilović je bio značajan pomorski kapetan.

Jeronimu. baronu Tomi Bradyu. Nije više postojao nikakav razlog da gleda prema moru. osjećajući bol svojih sestara. Palata Luković Palata Luković dio je jedne od najznačajnijih cjelina na Prčanju. imali svoje ljetnikovce u Prčanju. Odjeci slavnih vremena) tavanice nalazio se veliki bareljef na kome su prikazana antička božanstva povezana sa morem i pomorstvom: Posejdon. kao i predstavama anđela i korpi sa cvijećem i voćem. o slagalištima zlatnih dukata. čime je došlo do promjene njenog autentičnog izgleda. Tivtu i drugim mjestima na području Kotora. Kompleks palate Luković nastao je povezivanjem u jedinstvenu cjelinu dvije zgrade. Sazidale su dom sa tri odjeljenja na osami u veličanstvenoj prirodi. nastavlja niz od jedanaest baroknih građanskih kuća sa karakterističnim balkonima. ukrašavali balkon i sve prozore. ali o kome je ostao zapis. druge dvije sestre su zazidale njen prozor. Za vrijeme opsade Kotora 1814. Na prvom spratu palate nalazio se reprezentativni salon. ali sestre nisu gubile nadu u njegov povratak. Može se datirati u XV vijek. Početkom XX vijeka još je bila sačuvana unutrašnjost palate sa originalnim rasporedom prostorija. Unutrašnju dekoraciju salona izveo je sredinom XVIII vijeka Švajcarac Karlo de Nedrocis. Ljubljena sestra. posljednja sestra je zazidala i njen prozor. U palatu se ulazilo spoljašnjim stepenicama na prvi sprat. Predloži im da nesuđenoj ljubavi zajednički žrtvuju svoj mladi život. godine palata je ostala bez funkcije. u palati Luković je imao svoj stan engleski pomorski pukovnik (komodor) Hoste. Pod salona bio je popločan crvenim i žutim pločicama od pečene gline . Ova palata neobičnog izgleda i skromnih dimenzija je najstarija građevina u Prčanju. Tavanica je bila posebno dekorisana baroknim motivima-štuko dekoracijom. Artemida. 62 63 . ali sa posebnim krovovima.Gospa od Karmena. Salon Lukovića rado su posjećivali mletački providuri iz Kotora. neposredno uz obalu. Na zidovima salona. Tritoni i Delfini. Porodična kapela Lukovića . Galatea. zatim. To je među sestrama izazvalo zavist i ljubomoru. izvan Kotora. Na Prčanju se sačuvalo predanje o velikom bogatstvu porodice Luković. a istovremeno i jedina u cjelini sačuvana gotička palata u Boki. poput brojnih kotorskih plemićkih porodica. kao i drugi radovi na kompleksu palate. a ulazni hol je bio ukrašen slikama i pozlaćenom štuko dekoracijom na plafonu. Palata se sastoji iz tri skoro identična dijela međusobo spojena. Palata je pripadala istaknutoj porodici Luković sa Prčanja. jedne nastale u XVII vijeku i druge sredinom XVIII vijeka. čekajući da ugledaju njegov jedrenjak sa prozora. Oni su. On je samo jednu od njih volio i njoj obećao ljubav do groba. Za palatu je vezana legenda o tri sestre. čiji se grb nalazi na nekoliko mjesta na zgradi. pa je i smrt zakucala na njihova vrata. Kada je mladić doznao za odluku svoje odabranice otplovio je na daleko putovanje sa koga se više nikada nije vratio. obradom enterijera i namještajem. Prčanj i Tomislav Grgurević. Sestre su na to pristale. To je bio ljetnikovac kotorske plemićke porodice Buća. Međutim. Dva krajnja trakta su nastala istovremeno. kada je i ona umrla. Na sredini U svojoj palati Buće su boravili samo povremeno. (izvor: Don Niko Luković. Nakon smrti druge sestre. u čije vrijeme je uređen salon. Andrije i Joza Lukovića. Zbog toga je. koji više ne postoji. gdje će do smrti živjeti. preko maštovitih legendi i dobila ime. godine bilo priređeno zabavno veče u počast austrijskom guverneru Boke. nalazile su se umjetničke slike i venecijanska ogledala u pozlaćenom drvorezu. Na njima su tipični gotički prozori s prelomljenim lukom. zaljubljene u istog mornara. koje su pripadale bratstvu Lukovića. Kada je umrla prva sestra. koji su bili zelene boje i ukrašeni bijelom štuko dekoracijom. Na nju se. njen prozor nije imao ko zazidati. a u njemu je 1797. zapovjednik savezničke vojske u Boki protiv Francuza. Gospe od Karmena. nalazi se u neposrednoj blizini palate. o čemu je postojao natpis na nadvratniku salona. U pisanim izvorima palata se prvi put pominje u XVI vijeku kao Villa trium sororum. na čijem ulazu je grb ove porodice. Prolazile su godine. kćerke kotorske plemićke porodice (najvjerovatnije Buća). Ta dva dijela su bila spojena terasom sa centralnim odbrambenim balkonom. o mnoštvu srebrnog posuđa i kandelabara. Sredinom XX vijeka palata Luković je pretvorena u školu. nad kojom je kasnije dograđen treći dio građevine. te je taj naziv do danas zadržan. najčešće u ljetnim mjesecima.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Tre Sorelle Palata Tre Sorelle (tri sestre) smještena je u jugoistočnom dijelu Prčanja. Nad vratima salona su se nalazili inicijali AL i JL. U palatu se ulazilo impozantnim stepenicama od korčulanskog kamena. poznate kao „ulica Lukovića”. a nakon zemljotresa 1979.tavelama. Onda je došla starost. Uz sjevernu stranu podignuta je kapela posvećena Sv. kojima su na dan slave porodične crkve. odluči da žrtvuje ljubav svoga srca.

da se sa prozora palate bacaju na cestu dukati. a Luković na Krfu. U salonu se nalazio drveni oltar sa renesansnim karakteristikama. Put koji je početkom XX vijeka. uspostavljen uz obalu zaliva. i 1790. na kojoj još postoji grb porodice Bizanti. u Boki boravila međunarodna flota. Na prvom spratu je balkon sa kamenom balustradom. igre i noćne zabave. Beskuće su i u Kotoru imali palatu u kojoj se za vrijeme austrijske vladavine Bokom nalazio Okružni i Sreski sud. kada je ovaj grad bio predat Turcima od strane Venecije. Palata Verona je bila najveća palata na Prčanju. Palata Verona Palata Verona nalazi se u sklopu grupacije kuća koje su pripadale bratstvu Verona. i presjekao vezu većine kuća u Dobroti. Sačuvana je priča da je domaćin. pontom i mandraćem. Kada je 1878. Porodice Verona i Florio su imale trgovačke kuće u Korintu i Tebi. brodovi koji su bili u vlasništvu prčanjskih porodica plove cijelim Mediteranom. sa četiri sobe sa strane. Porodica Beskuća doživjela je uspon u vrlo kratkom periodu. godine. godine iz Skadra. da bi već njegovi nasljednici dobili titulu mletačkog „konta”. Veoma vrijedan je bio enterijer palate. oko 1760. Kapetan Anton Andrijin Verona je U drugoj polovini XIX vijeka palata je bila stjecište uglednih gostiju sa kojima su Beskuće imale veze. Na prvom i drugom spratu se nalazio po jedan veliki salon. Zahvaljujući tome. Palata je građena u drugoj polovini XVIII vijeka. Palata ima prizemlje. Perastu i Prčanju sa morem. Salon i sobe prvog sprata bile su ukrašene malternom štuko dekoracijom. dva sprata i belveder na četvrtoj etaži. U XVIII vijeku pomorstvo na Prčanju dostiže najveći uspon. kada je dobio titulu „konte” naredio. Svi otvori imaju karakteritične kamene pragove sa baroknom profilacijom. Trgovačka kuća Verona bila je jedna od ekonomski najmoćnijih u Boki. a kasnije je prešla na Prčanj. U prizemlju se nalazi veliki portal i dva mala prozora sa karatkerističnom baroknom profilacijom. Ispod lijevog prozora su dva grba u vidu reljefa. na kome su se nalazili njihova palata u Župi i današnja kuća Verona. U palati je 1844. godine jedno od svojih ljetovanja na Prčanju proveo vladika Petar II Petrović Njegoš. Palata ima prizemlje. Palata Beskuća jedna je od rijetkih palata koja se nalazi neposredno uz obalu.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Beskuća Palata Beskuća nalazi se u centru Prčanja. Na balkon izlaze dva portala. Na belvederu se nalaze barokno profilisani ukrasivolute. koja je osiguravala da Turska ustupi Bar i Ulcinj Crnoj Gori. i građena je od fino klesanog korčulanskog kamena. za vrijeme austrougarske vladavine. sa lučnim nadsvjetlima ukrašena metalnom mrežom. u znak veselja. Porodica Verona se prvo nastanila u Kotoru. Građena je od fino klesanog kamena. koga nose tri profilisane konzole. Palata Beskuća predstavlja tipičan primjer bokeljske barokne palate. ispod Bogorodičinog hrama. danas na njenom primjeru možemo da vidimo kako je izgledala većina palata sa direktnim izlazom na more. 65 64 . a koja je sačuvala direktan i autentičan kontakt sa morem. Prvi predstavnik porodice dolazi na Prčanj iz Strpa oko 1660. godine. U palati su se nalazila i druga vrijedna umjetnička djela. Na drugom spratu ima centralno postavljen balkon sa baroknim balusterima. izgrađena po uzoru na barokne palate u drugim mjestima Boke. Podignuta je krajem XVIII vijeka. Porodica Verona imala je na Prčanju oko 10 kuća i veliku palatu koju je sagradio kapetan Anton Verona između 1780. dva sprata i na posljednjoj etaži belveder. kada je porodica Beskuća bila veoma imućna. Porodica Verona doselila se u Boku 1478. godine kupio cijelo imanje kotorske plemićke porodice Bizanti u Tivtu. smještene na lokalitetu „Grasovo” sa sjeverne strane Župne crkve na Prčanju. sa popločanim dvorištima ispred. braća Beskuća su u palati priređivali komadantima lađa raznih narodnosti gala-večere. Palatu su posjećivale i austrijske nadvojvode. prošao je iza palate Beskuća.

Na prvom spratu se nalazio salon koji je početkom XIX vijeka uredio don Marko Florio. etnološki predmeti iz Boke i više vrijednih slika. Pod je bio popločan mletačkom keramikom. Palata je pripadala poznatoj bokeljskoj plemićkoj porodici Florio sa Prčanja. koje su u sredini prikazivale grb porodice Florio (dva ljiljana u gornjem polju. rad mletačkog slikara Francesca Potenze. u palati se čuvala i velika zbirka oružja. oslikanom geometrijskim oblicima i cvijećem. u duhu tada vladajućeg „empire“ ukusa. Glavna fasada. U palati se nalazila zbirka predmeta iz Viške bitke (pomorska bitka kod ostrva Visa –20. koji je radio u Boki krajem XVIII i početkom XIX vijeka. revolver. TIVAT 1 2 3 4 5 66 Kompleks Buća-Luković Kompleks Bizanti u Župi Kuća Verona u Račici Dančulovina Grgurevina 67 . okrenuta je prema moru.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Florio-Luković Palata Florio-Luković nalazi se u središnjem dijelu Prčanja. koji su pripadali kontradmiralu Marku Eugenu Florio: oficirski pojas koji je nosio na dan bitke.50 m) na kojima su predstavljene dvije rijetke starozavjetne scene: Zavjet i Žrtva izrailjskog sudije Jeftea. Plafon je bio ukrašen pozlaćenim štukaturama plitkog reljefa.0 x 1. 1866. dok su okolo lišće i cvijeće. ali je nakon nestanka ove porodice prešla u posjed konta Lukovića. završila pobjedom austrijske flote). U zgradu se ulazi kroz profilisani portal i preko stepenica od korčulanskog kamena. prčanjski župnik. Sagrađena je u XVIII vijeku. slika broda kojim je zapovijedao (korveta Erzherzog Fridrich) i slike ostalih ratnih brodova koji su učestvovali u bici. Pored stilskog namještaja. u kojoj su se sukobile mornarice Habsburške monarhije i Kraljevine Italije radi prevlasti na istočnoj obali Jadranskog mora. a dva u donjem). Najljepši ukras u salonu su bile dvije velike slike na platnu (2. 07. kojom dominira barokni balkon na prvom spratu. Uz palatu je u vrtu krajem XVIII vijeka podignuta porodična kapela Gospa od Anđela. numizmatička zbirka.

69 68 .PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kompleks Buća . Po svojoj dispoziciji na širokom prostoru obale. iako danas lišen originalne arhitekture ljetnikovca. po uzoru na slična rješenja mletačke odbrambene arhitekture. ljetnikovac porodice Buća je predstavljao najveću i. Mihailu. Silueta stambene zgrade i kule u okviru ljetnikovca poznata je sa jedne od fotografija snimljenih prije njihove pregradnje za potrebe austrougarske vojne komande. stambenom zgradom. godine majstor Vicencije. karakterističnom vegetacijom i ambijentom pristaništa sa zgradom i molom na obali. Utvrđeni ljetnikovac pripadao je poznatoj kotorskoj plemićkoj porodici Buća od koje je imanje i ljetnikovac krajem XVIII vijeka otkupio Marko Luković. duž centralne staze koja je od mora vodila prema stambeno-ekonomskim zgradama i kuli. U arhitekturi ljetnikovca porodice Buća zapaža se nekoliko različitih faza gradnje. U okviru ljetnikovca stajala je i porodična kapela. planimetrijom sačuvanih staza i šetnica. sin majstora Mihaila iz Lastve. sa 130 kamenih stubova i pergolom. nalazio se u središnjem dijelu Tivta. Nasljednici porodice Luković su dio svog imanja krajem XIX vijeka ustupili za gradnju Arsenala u Tivtu čime su po prvi put izazvane krupne promjene izgleda prvobitne cjeline. koja predstavlja završni motiv pristupne staze od mora. arhitektonskom smislu.Luković Kompleks Buća-Luković. i prostransvu koje je zauzimao. Položaj ljetnikovca svojom izolovanošću. Izgradanjom ljetne pozornice sredinom XX vijeka u središnjem dijelu uređenog vrta. u velikoj mjeri odražava način života iz vremena porodice Bizanti. Crkvica posvećena Sv. na čijem vrhu je lođa sa odbrambenim hodnikom na konzolama. u Kompleks Bizanti u Župi Na uzvišenju nad morem poznatom pod imenom Župa nalazio se renesansni ljetnikovac kotorske plemićke porodice Bizanti. Najstariji dio predstavlja kula sa bočnim krilima. izgrađena je u baroknom maniru. pomorski kapetan iz Prčanja. prekinuta je prirodna veza između sačuvanog originalnog portala u bunjatu. na ogradnom zidu imanja prema moru i reprezentativne cjeline kojoj je pripadao. Stambena zgrada. Danas su u okviru postojeće kule vidljivi ostaci starije kule ljetnikovca porodice Bizanti. postavljena sa južne strane kule. ostacima vrtne arhitekture i ogradnog zida sa monumentalnom ulaznom kapijom. najbogatije obrađenu cjelinu ovog karaktera na cijelom prostoru zaliva. zadržala je svoj položaj i približno iste dimenzije tokom radikalne pregradnje koju je pretrpjela krajem XIX vijeka nakon izgradnje Arsenala u Tivtu. koji su činili utvrđeni ljetnikovac sa kulom. kulu je dogradio 1548. porodičnom kapelom. Prema sačuvanom natpisu. kao i po veličini i arhitekturi odbrambene kule.

Gotičke karakteristike dvorišnog portala središnjeg dijela zgrade. zasvedene prizemne zgrade sa ravnom terasom nad njom. Dančulovina Utvrđeni stambeni kompleks Dančulovina nalazi se u neposrednoj blizini Prevlake. pored karakterističnog položaja kule koji podsjeća na položaj pirga u blizini srednjovjekovnih manastira. pokrivenog četvorovodnim krovom i bočnih nižih krila nejednake dužine. od 1815. Ona svojim mirnim a razuđenim volumenom. na strani prema ograđenom vrtu. Zgrada je pripadala kotorskoj plemićkoj porodici Bizanti od koje je. U prilog ove pretpostavke. odražava bitna svojstva gotičkorenesansnog vremena u kome je nastala. Centralno postavljeni portal gotičkog prelomljenog luka zamijenjen je vjerovatno poslije 1760. oko 1760. u uvali sa njene jugoistočne strane. pokrivenih dvovodnim krovom. 70 71 . godine otkupio kapetan Anton Andrijin Verona iz Prčanja. u najvjećoj mjeri reprezentuje način života i kulturu stanovanja srednjovjekovnih plemićkih porodica iz Kotora koje su imale svoja imanja na obalama Tivatskog zaliva. zajedno sa svim posjedima porodice Bizanti u Tivtu. Tek u poznim etapama gradnje i nakon gašenja manastirskog života na Prevlaci. pravougaonu osnovu zidom ograđenog kompleksa. Razvoj ovog kompleksa je tekao tako što je uz prvobitnu slobodnostojeću kulu u sljedećoj etapi sagrađena prizemna zgrada izdužene osnove. a krajem XIX vijeka porodici Radoničić iz Dobrote. godine pripadala je porodici Beskuća.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kuća Verona u Račici Kuća Verona nalazi se u zoni zvanoj Račica. Dančulovina je ime je dobila po Dančulu koji je u Brdima živio oko polovine XVI vijeka. Ova zgrada sa ograđenim prostranim vrtom. mandraćima. U isto vrijeme oformljeno je i unutrašnje dvorište ukomponovano u Lučni dio portala kasnije je zazidan i zamijenjen arhitravnim rješenjem sa upotrebom ravnog neprofilisanog kamenog bloka za nadvratnik. Obnovio ju je kotorski biskup Marko Grgurina (1801-1815). kao i zabilježeno svjedočanstvo o fresci sa predstavom cara Dušana koja je u kuli postojala do kraja XIX vijeka. godine novim baroknim portalom izrađenim u bunjatu. proporcijama i arhitektonskim rječnikom. iako decenijama većim dijelom napuštena. stambene zgrade sa dvije etaže i karakterističnom viđenicom. gumnom i bunarima. govore i romaničke stilske karakteristike ulaznog portala prizemne zgrade iz druge etape građenja. Kuća Verona sastoji se iz tri dijela: naglašenog centralnog. Tek u trećoj fazi građenja nastala je stambena zgrada dograđivanjem nad sjevernim dijelom zatečene prizemne zgrade. iako danas sa veoma osiromašenim repertoarom svoje prvobitne arhitekture. Položaj samostalne odbrambene kule u blizini manastira Sv. popločanog prostora sa bistijernom i zasvedenom peći za pečenje hljeba. prostrane terase sa vidicima na more i stambene zgrade sagrađene u duhu tradicionalne stambene arhitekture. uz samu morsku obalu i izolovana u odnosu na susjede. sačuvale su se i danas bez većih promjena. Svi dijelovi imaju samo prizemlje i sprat. tokom XVI ili u XVII vijeku mogla je nastati utvrđena stambena cjelina sa razvijenim sadržajima unutar zatvorenih prizemnih prostora. Mihaila na Prevlaci mogao bi ukazivati na njegovu prvobitnu povezanost sa manastirom. kao i popločanog dvorišta koje objedinjuje ove prostore. Dančulovina se sastoji od trospratne kule pokrivene dvovodnim krovom. Kuća je zidana kamenom u nijansama sivkasto-zelene boje.

Centar za planiranje urbanog razvoja. Jugoslavenski leksikografski zavod. 1981. Palata Zmajević u Perastu. • Grgurević Jasminka. Prema izvorima ona je podignuta na ostacima crkve Sv. Rijeka Crnojevića. u knjizi EXPEDITIO. Boka . Sto kotorskih dragulja. Stambena arhitektura na srednjovjekovnim imanjima kotorske vlastele u Tivatskom zalivu. Obrada enterijera u sakralnoj i stambenoj arhitekturi Perasta. Boka–zbornik radova iz nauke. Kotor. Herceg Novi. nalazi se stambena cjelina poznata pod imenom Grgurevina. 2004. XXXIX-XI. Razvitak i ustroj Peraške općine. Na prvi sprat zgrade dolazilo se spoljašnjim stepeništem kasnije obuhvaćenim unutrašnjošću stambene zgrade sa jednim spratom podignute na sjeveroistočnoj strani. Pomorski trgovci. • Lalošević Ilija. • Martinović Jovan J. • Đurović Vinko. Kotor. 2004. 23. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXVII-XXXVIII. a danas Kovačevića i Ivoševića. Jugoslavenski leksikografski zavod. kultura stanovanja. Herceg Novi. Projekat oživljavanja seoskih naselja Tivatskog zaliva. 2003. Kao i za kulu u Dančulovini moglo bi se pretpostaviti da je kula u Grgurevini prvobitno pripadala odbrambenom sistemu manastira Sv. • Božović Goran i grupa autora. • Grgurević Tomislav. Na tu pretpostavku upućuje njen položaj u neposrednoj blizini ulaza u manastirsko okruženje i drevnost oblika pregrađenih tokom više etapa gradnje. 2003. Boka–zbornik radova iz nauke. Kotor. • Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru XXXV-XXXVI. Kotor. 103. 24. 2004. Kotor. Spomenik SAN. O umjetničkim spomenicima grada Kotora. Spasa. Perast. • Herceg Novi (monografija). Viskovići. • Marija Mihaliček. Naselja.. Beograd. Doprinos savremenog privrednika Boža Dabinovića restauraciji dviju kapetanskih palata u Dobroti kao primjer kontinuiteta pomorstva i graditeljstva. Equilibrium. • Milošević Miloš. Neke stilske odlike baroka u Boki Kotorskoj. • Kapetanović Aleksandra. 25. CID Podgorica. • Luković. Kotor 2004. 2004. Beograd. 1969. Spomenici kulture Crne Gore. Beograd. CID Podgorica. 1953. Kotor. Kotor. Zagreb.Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Grgurevina Sa jugoistočne strane prilaza poluostrvu Prevlaci. Beograd. • Enciklopedija likovnih umjetnosti. Milenko Pasinović) 72 73 . ratnici i mecene. • Čubrović Zorica. 1953. Beograd. Varšava. Neki manje proučavani primjeri građanske i crkvene arhitekture spomeničkog karaktera u Kotorskoj opštini. Beograd. 1995. Zagreb. Trista godina samoće. 2005 • Čubrović Zorica. Literatura • Božović Goran. Spomenik CIII. Kulturna povijest grada Perasta. kulture i umjetnosti br. 2006. Palata Mazarović u Perastu. Don Niko. • Marković Čedomir. Herceg Novi. Cetinje. • Milošević Zorana. Istorijski tokovi na području Zaliva. Don Niko. 1997. Trista godina samoće. Equilibrium. 1970. na periferiji uvale kojom dominira skladna silueta utvrđenog kompleksa Dančulovina. • Kordić Stevan. O konstrukcijama kuća od XVI do konca XIX vijeka u Kotorskom zalivu i njihovim graditeljima. Vujičić Rajko. • Luković. Palata Bizanti u Kotoru. Kotor –Vodič kroz grad. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXV-XXXVI. Novi Sad. 1991-92 • Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljeđa (autori: Miloš Milošević. i na kraju porodica Marinovića i Maričevića. 1964. Herceg Novi. kulture i umjetnosti br. 1999. Herceg Novi. • Enciklopedija Leksikografskog zavoda. • Butorac Pavao. 1991-1992 • Lazarević Jelena. • Brajković Gracija i grupa autora. 1980. Pomorski trgovci. 1998. 2006. • EXPEDITIO. Kotor. 2003. iste širine sa kulom. Adorjan Magyar iz Zelenike kao saradnik Narodnog muzeja Herceg-Novi. 1953. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXIX-XL. 2003.Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća. Zagreb. Centar za planiranje urbanog razvoja CEP. Jovica Martinović. društveni život i običaji Boke Kotorske za vrijeme mletačke vladavine. Kotor. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru L. 1987-1988 • Butorac Pavao. SANU. kulture i umjetnosti br. Naselja i kuće tivatskog zaliva – urbanološka studija. a zatim je bila u vlasništvu „kneževa Ivanovića”. Ka poznavanju urbanističkog razvoja Perasta. 2002. Mihaila na Prevlaci. Boka Kotorska. u Monografiji Kotor. Prčanj. Kotor. 24. 1991-1992 • Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru LII. kulture i umjetnosti br. Perast. Uz dvospratnu kulu kavadratne osnove dozidana je stambena zgrada na jedan sprat. 1989-1990 • Lisavac Katarina. Kotor. Cetinje. kulture i umjetnosti br. 1937. • Katalog izložbe radova koje su izvršili restauratori iz Državnog preduzeća Zavod za restauraciju iz Varšave u Dobroti (Crna Gora). Kotor 1987-1988 • Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru XXXIX-XL. Boka–zbornik radova iz nauke. • Fisković Cvito. Herceg Novi. Barokne palate u Kotoru. • Milošević Miloš. 1982. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru. dakle u trećoj fazi gradnje kada je ova cjelina zaokružena i formirana u duhu utvrđenih stambeno-ekonomskih zgrada na imanjima imućnih porodica duž obale Tivatskog zaliva. ratnici i mecene.Legende iz Boke Kotorske. Odjeci slavnih vremena . • Csaba Magyar. 1986. Boka–zbornik radova iz nauke. 23. Beograd. • Milošević Miloš.zbornk radova iz nauke.

2004. Studija zaštite graditeljskog nasleđa Herceg Novog • Revitalizacija palate Ivelić . 1988.0catch. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber et al. Kotor. XXXIX-XI. Palata Tri sestre. Boka–zbornik radova iz nauke. • Zloković Milan. u A. • Vučenović Svetislav. Horvat. • Vujaklija Milan. OSTALI IZVORI • Katalog izložbe „Pomorstvo Prčanja od XVII do kraja XIX vijeka”. Beograd. Beograd. Herceg Novi . 20. kulture i umjetnosti br.org. Barok u Hrvatskoj. Dobrota i njene ključne historijske i kulturne karakteristike. • Zloković Ignjatije. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor • Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. 2007. Herceg Novi. 2000. Građanska kuća i palata u Boki Kotorskoj. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. Barok u Dalmaciji. 1990. Kotor. Beograd. Opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. Elektronska biblioteka kulture i tradicije Boke Kotorske „Projekat Rastko-Boka” • http://www. 1924. Prijatelj. Matejčić i K. Umjetničko blago Herceg Novog. Beograd. Studije. Građanska arhitektura u Boki Kotorskoj u doba mletačke vlasti.Ilustrovani časopis. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru VIII. 1956. • Prijatelj Kruno. Stvaranje 1-2. Pomorci bratstva Radimir iz Dobrote u XVII i XVIII stoljeću. Kotor. Kotor. • Zaštita graditeljskog nasljeđa Prčanja. • Zdravković Ivan. Internet • http://www. autor Zorica Čubrović. godine. kulture i umjetnosti br.istorijske bilješke.mzrisan. Umjetnost XVII i XVIII stoljeća u Dalmaciji.idejni projekat. . Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru LII. Matica Hrvatska. Dubrovačke kuće i palače. Leksikon stranih reči i izraza.htm .com/palata%20ivelic. • Tomić Antun.. 1984. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru. obradio Svetislav Vučenović. 1959. kulture i umjetnosti 13-14. Herceg Novi. Herceg Novi. Istraživanja i zaštita starog grada u Herceg-Novom. Spomenik CIII. R. SANU. • Radimir Z. sveska VIII. Herceg Novi. 1976. projekti • Vučenović Svetislav. • Zloković Milan. Jedna znamenita stara kapetanska palata u Bijeloj u Boki Kotorskoj. Boka–zbornik radova iz nauke. 1954. Pomorski muzej Crne Gore.rastko.yu/rastko-bo/. 1982.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | • Odalović Gligo. 8. Zagreb. • Živanović Duško. 1991-92 • Seferović Lazar. Podgorica. 2007 • Popović Tomo. 1952. Kotor. Herceg-Novi 1982. • Tomić Antun. Jugoslavija. 1954. • Šerović Petar. 1953. • Prijatelj Kruno. 2002. Boka–zbornik radova iz nauke. Đenović kroz vrijeme. Cetinje. Popis kuća Dobrote iz 1808. Kotor.