PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora

|

Palate Boke Kotorske
Uvod 2 Palate 3 Karakteristike palata 4 Boka Kotorska 5 Istorijski tokovi u Boki 8 Palate u Boki Kotorskoj 10 Vlasnici i graditelji palata 12 Barokne palate u Boki 13 Kotor 15 Providurova palata 16 Palata Bizanti 17 Palata Beskuća 18 Palata Buća 19 Palata Pima 20 Palata Vrakijen 21 Palata Drago 22 Palata Grgurina 23 Palata Lombardić 24 Palata Grubonja 25 Dobrota 27 Tri palate bratstva Radoničić 28 Palata Radoničić 28 Ostale palate porodice Radoničić 28 Palata Milošević 31 Palata „Vida Lušina”- Centralna komisija 32 Palata Kamenarović 33 „Krivi palac” 34 Palata Dabinović - „Kokotova kula” 35 Palata Ivanović 36 Palata Tripković 37 Palata Ivanović na lokalitetu Marović 38 Perast 39 Palata Bronza 40
Palata Šestokrilović 41

Palata Mazarović 42 Palata Balović 43 Palata Visković 44 Palate Martinović i Brajković-Martinović 45 Palata Smekja 47 Palata Zmajević 48 Palata Lučić - Kolović - Matikola 50 Palata Bujović 51 Risan 52 Palata Ivelić 52 Herceg Novi 53 Palata Ivana Burovića - „Burovina” 54 Zadužbina Mirka Komnenovića 55 Zadužbina Duković 56 Palata Milašinovića 57 Bijela 58 Palata Zmajević-Burović-Zloković 58 Baošići 59 Kuća na posjedu Smekja 59 Kapetanski palac u Baošićima 60 Prčanj 61 Palata Tre Sorelle 62 Palata Luković 63 Palata Beskuća 64 Palata Florio-Luković 65 Palata Verona 66 Tivat 67 Kompleks Buća-Luković 68 Kompleks Bizanti u Župi 69 Kuća Verona u Račici 70 Dančulovina 71 Grgurevina 72 Literatura 73

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

Uvod
Publikacija „Palate Boke Kotorske” nastala je kao jedan od rezultata projekta „Kulturna maršruta - palate Boke Kotorske“. Cilj ovog projekta bio je prezentovanje i ukjučivanje palata Boke Kotorske, kao moguće kulturne maršrute, u postojeću turističku ponudu Crne Gore. Smatrali smo da se time doprinosi valorizaciji bogatog nasljeđa i unaprijeđuje kulturni turizam. Kulturne maršrute predstavljaju jedan od mogućih vidova valorizacije kulturnog nasljeđa kao resursa za kulturni turizam. One mogu da doprinesu zaštiti nasljeđa, ali i da podstaknu društveni i ekonomski razvoj. S obzirom na potrebe razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori, kulturne maršrute su prepoznate kao mogući značajan činilac turističke ponude, ali do sada nisu realizovane. Projektom „Kulturna maršruta - palate Boke Kotorske“ EXPEDITIO je odlučio da pokrene afirmaciju kulturnih maršruta, počev od palata Boke Kotorske. Ideja je bila da ovaj projekat posluži i kao model za izradu kulturnih maršruta sa drugim temama (npr. arheološka nalazišta, sredjovjekovni gradovi, austrougarske tvrđave, romaničke crkve, manastiri, ruralne cjeline, itd.) Boke Kotorske, crnogorskog primorja ili Crne Core. Ove maršrute kasnije bi mogle da posluže i za povezivanje sa kulturnim maršrutama zemalja u regionu. Na području Boke Kotorske nalazi se veliki broj palata i drugih reprezentativnih kuća sa izrazitim kulturno-istorijskim, umjetničkim i arhitektonskim vrijednostima koje predstavljaju jedan od značajnih segmenata naše kulturne baštine. Te reprezentativne kuće na najbolji način svjedoče o stepenu društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja i govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine. 2

Palate
Palata je, po definiciji, „velika i lijepa kuća” ili „građevina koja se u sklopu naselja ističe svojim omjerima i raskoši”. Riječ palatium na latinskom znači carski dvor, a potiče od naziva Palatina, brijega u starom Rimu, gdje je bio dvor cara Avgusta i gdje su njegovi nasljednici gradili svoja raskošna prebivališta - palate. U osnovnom značenju, palata je gradska rezidencija suverena, feudalca, patricija, i u tom smislu predstavlja sinonim za dvor. U širem značenju, naziv palata upotrebljava se u novije doba kao oznaka za građevine velikih razmjera, u kojima se nalaze sjedišta ministarstava, banaka, koncerna, organizacija, ustanova i dr. „Palate ogromnih dimenzija kao rezidencije vladara poznavali su već stari Egipat, Krit, Persija, Rimsko carstvo (Dioklecijanova palata u Splitu). U Rimu se carska palata nalazila na jednom od sedam brežuljaka (Palatinum), čije je ime zatim preuzeto kao opšti naziv za palatu. U srednjem vijeku

Međutim, ovi objekti još uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri prezentovani i valorizovani. Istraživanja i podaci o pojedinim palatama postoje, ali su najčešće dostupni samo stučnoj javnosti. Postoji veoma malo publikovanog materijala koji bi široj javnosti pružio uvid u njihov značaj. Cilj ovog projekta bio je da se na jednom mjestu prezentuju sve palate i druge značajne reprezentativne stambene kuće u Boki koje bi mogle da budu jedna od zanimljivih kulturnih maršruta. Kao osnova za publikaciju korišćen je obiman materijal koji postoji o pojedinačnim palatama i istraživanja koja su rađena. Spisak literature dat je na kraju publikacije. U publikaciji su predstavljene, prije svega, sve one kuće koje nose naziv „PALATA” ili „PALAC” (ital. palazzo) u onom smislu kako se to u Boki danas podrazumijeva. Uz njih su još predstavljene i neke manje palate tipa „PALACIN”, kao i izabrani LJETNIKOVCI, VILE i drugi REPREZENTATIVNI STAMBENI KOMPLEKSI na području Boke, koji, iako se ne nazivaju palatama, zbog svojih karakteristika svakako zaslužuju da budu na kulturnoj maršruti reprezentativnih bokeljskih kuća. EXPEDITIO

rezidencije feudalaca su utvrđeni gradovi, burgovi (Papinska palata u Avinjonu). Stambena zgrada unutar tih utvrđenih gradova dobija naziv palais, pales, palas, palast. Iz njih se, od renesanse dalje, razvija tip palate, koja se od burga razlikuje po tome što nije utvrđena, a od dvorca po tome što je izgrađena unutar urbanističkog kompleksa i nije povezana u jedinstveni skup sa nizom privrednih zgrada, karakterističnih za dvorac kao centar feudalnog posjeda. Renesansni tip feudalne palate u Italiji (palazzo) razvija se od XV vijeka u prvom redu u Firenci, Rimu i Veneciji; krila palate sa tremovima na stubovima zatvaraju četvorougaono otmeno dvorište (Palzzo Strozzi i Palzzo Pitti u Firenci). Po istom tipu se grade i palate koje služe javnoj svrsi (Palazzo della Cancellaria u Rimu). Osobit razvoj doživljava palata u Italiji u doba baroka, a naziv palazzo dobija veoma široku primjenu. Od latinskog izvedeni su i slovenski nazivi za palatu (srpsko-hrvatski palata, palača, polača, palac; češki palac i poljski palac). Kod nas danas palata nije naziv samo za raskošnu, reprezentativnu gospodsku kuću, nego za svaku bogatiju i ugledniju zgradu.” 

1 Milan Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza 2 Enciklopedija likovnih umjetnosti

3

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

Karakteristike palata
Pod palatama se podrazumijevaju kako privatne zgrade za porodično stanovanje tako i objekti sa javnom namjenom - najvažnije državne građevine, neke crkvene, administrativne i ekonomske zgrade. Nezavisno od toga da li imaju javni ili stambeni karakter palate uvjek izražavaju neki simbol - „simbol vlasti i moći kod jednih ili simbol društvenog položaja i bogatstva kod drugih. Sve te građevine po svom prostranstvu, umetničkom izrazu, kvalitetnoj izradi i povesnom značaju pokazuju izuzetna ostvarenja u oblasti arhitektonskog stvaralaštva.”1 Uobičajeno je da se veća i bolja kuća, pažljivije građena i sa bogatijim arhitektonskim detaljima, nazove palata, za razliku od ostalih, skromnijih gradskih kuća za porodično stanovanje. Palata predstavlja, na prvom mjestu, pogodan i zaštićen prostor za sve manifestacije porodičnog života, ali, osim toga, ima i određenu ulogu u društvenim odnosima. „Ona kao i nakit treba da stvori ugled i naglasi značaj posednika pred drugima, bilo da se radi o pojedincu bilo o društvu i cijeloj gradskoj i državnoj zajednici. Uopšte, palata služi da zadovolji potrebu za lijepim i da pruži

okvir boljem i kulturnijem životu. Za vlastelina palata predstavlja očigledan, vidljiv, znak njegovog socijalnog, ekonomskog i političkog položaja.” Osim toga, palata je imala i značajnu ulogu u graditeljstvu, služila je kao primjer i za ugled drugim građevinama. U palatama, vilama i ljetnikovcima ostvarivala su se najkvalitetnija djela profane arhitekture. Oblici novih umjetničkih pravaca prvo su se primjenjivali na značajnim vjerskim objektima, ali i na palatama, a kasnije prenošeni i na druge građevine. Elementi po kojima se palate izdvajaju od ostalih kuća mogu biti: • njihova veličina, gabarit i visina • koncept organizacije prostora • bolja obrada zidnog platna na fasadama • „skladnije” proporcije, raspored otvora • arhitektonski elementi i ukrasi • broj prozorskih osa (obično više nego na običnim kućama, tri, četiri ili pet) • grb porodice na fasadi (mada su i neke skromnije građanske porodice imale i isticale svoje grbove) • postojanje nekih prostorija sa posebnim namjenama (velika dvorana - salon, radna soba, biblioteka, izdvojena kuhinja, vrt ...) Bogatstvo i raskoš palata može se, najzad, odrediti upoređujući površine prostora koje su neophodne za stanovanje sa onima koje služe za reprezentaciju.

Boka Kotorska
„Zovu Bokom onaj čarobni zalijev u koji se spuštaju i tonu kršovita i skoro nepristupna brda južne Hercegovine i Crne Gore. Kažu ljudi, koji svijet obađu, da je taj jedan od najljepših položaja zemlje; i zbilja bi rekao da se je ovdje priroda igrala kad je svoje čudesno djelo na mahove stvarala” (S. M. Ljubiša) Boka Kotorska je jedinstven zaliv Mediterana – izuzetan kulturni pejzaž koji čini harmonična simbioza prirodnih fenomena i graditeljskog nasljeđa. Izuzetno povoljni i specifični prirodni i klimatski uslovi Zaliva bili su presudni za nastanjivanje ovog područja još od najranijih vremena i izgradnju gradova i naselja na svojstven način, čime je došlo do jedinstvenog sklada

tvorevina prirode i ljudskog duha. Morfološki, geološki i hidrološki fenomeni učinili su ovo područje izuzetnom tvorevinom prirode visokih kvaliteta na području Mediterana, a sa svojom sveukupnošću i antropogenom komponenetom i u svijetu. Područje zaliva okružuju vertikale dinarsko-primorskog krečnjaka, dostižuči najveću visinu od 1895 m (Orjen) i dubinu u zalivu (52 m), čime područje pripada rijetkim oblastima holokarsta u svijetu, sa osobito izraženom kraškom morfologijom i hidrologijom. U tako izuzetnim prirodnim uslovima, dodajući geografski položaj i istorijske tokove, ljudska ruka je, u svom neprekinutom kontinuitetu, stvarala svojevrsna kulturna dobra primajući uticaje kultura Sredozemlja, Zapada i djelimično Istoka, transformišući ih u okvire svog načina življenja i poimanja života i emitujući ih na šira područja bivše Jugoslavije, Balkana, pa i područja Istočne Evrope, uklapajući ih sa izuzetnim senzibilitetom u prirodu rubom zaliva, 5

4

1. Duško Živanović, „Dubrovačke kuće i palače”

Svako naselje stiče sopstvene urbane i kulturne karakteristike. Pored toga. gdje mogu da se sklanjaju čitave flotile brodova pred razbješnjenim morem ili piratima. Dobrota. Tokom austrougarskog perioda Tivat postaje glavna vojna baza. Prije dolaska Slovena. predstavljaju raznovrsne karakteristične cjeline. Takav ugledan položaj političkog. godine na UNESCO-voj Listi svjetskog naljeđa. Gradovi. nalazi se od 1979. (izvori: Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljeđa i Milošević Miloš. postižući jedinstvo i kontinuitet kulturne baštine ukupnog područja. privrednog i kulturnog centra. Ali. suverena ili dinasta. za ovom važnom strateškom tačkom na jugoistoku Jadrana. posebno romanike i baroka. Zapada i Istoka. Boka Kotorska nalazi se na listi Kluba najljepših zaliva svijeta. za vrijeme Ilira i Rimljana. a naselja na njegovoj rivijeri se razvijaju naročito nakon oslobađanja tog dijela zaliva od Turaka. u Boki se nalaze bogati fondovi i riznice pokretnog kulturnog blaga. pomjerale se granice. transponujući kroz narodno graditeljstvo uticaje Mediterana. koje se nadovezuju u skoro neprekinutom nizu. područje Kotora koje obuhvata kotorski i risanski dio zaliva. Zbog svojih izuzetnih univerzalnih kulturnih i prirodnih vrijednosti dio Zaliva. Prčanj i Stoliv. Tokom istorije Kotor nije uvijek bio središte Zaliva. razvijaju se i poseban uspon doživljavaju i stiču status pomorskih naselja Perast. brojnim pomorskim naseljima i pitomim selima. U periodu od XVI-XVIII vijeka. U naseljima se razvija sakralna arhitektura sa prožimanjem različitih stilova. za razvijenim drevnim gradovima. Herceg Novi se osniva u XIV vijeku. dok profana stvara oblike bokeške kuće. Ranije. „Istorijski tokovi na području Zaliva”) 6 7 . za vrijeme vladavine Mletačke republike. grad je stekao naročito za vrijeme svog svestranog uspona u srednjem vijeku. razne strane ili domaće vladavine. tako da se čitava Boka nazivala „Risanski zaliv” (Sinus Rhisonicus). kao i veća i manja naselja na području Zaliva. Elitna profana arhitektura palata zauzima značajno mjesto.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | čineći sa njome jedinstvenu prirodnu i kulturnu – čovjekovu sredinu na najhumaniji način. Ništa manje nego petnaest puta smjenjivale su se. koji se odražava i u nazivu Boke Kotorske. a i poslije toga. samo tokom nekoliko dugotrajnijih vladavina nastajale su dublje promjene u istorijskoj sudbini ovog područja. za njenim smirenim zalivskim morem. puno prvenstvo je pripadalao Risnu. težili su za Bokom Kotorskom. za duži ili kraći period. veliki broj država.

prvi tragovi materijalne kulture pećina Spila iznad Perasta • crteži na pećini u Lipcima III v. p. podložna neposredno Beču • Ruski konzul u Kotoru XIV 37-384. Španci osvajaju Herceg Novi • 1539. Francuska vladavina 83-84. Srpska srednjovjekovna država 797-806. Bokokotorski zaliv. carinu i kuću u Kotoru • 1538. Vizantijska vladavina Od 482.SRJ. Vladavina ugarsko-hrvatskog kralja 382. . Hrvata i Slovenaca 929. . n. napad Turaka na Perast.n. postaje samostalna opština • 1625. Rimska vladavina • 228. grad ima svoju upravu sa priorom • Kotor sjedište jednog od tri vizantijska „dukata”. morskom linijom Oštra-Verige-Perast. okolina i zaleđe pripadaju Slovenima • Kraj X v. Vladavina Mletačke republike • Kotor i Boka Kotorska se stavljaju pod zaštitu Mletačke republike • Kotor nominalno zadržava autonomiju i gradsku samoupravu. Dobrota dobija status pomorskog naselja. Druga austrijska vladavina 98. Herceg Novi.Rhisinium i Acruvium • Risan glavni grad zaliva Sinus Risonicus • VI v. između Balkana.n.Prvi kotorski biskup.„Centralna komisija” 84-98.E. napad Hajrudina Barbarose na Kotor • 1585. . Prčanj stiče status pomorskog naselja • 1654.n. Apeninskog poluostrva i Sredozemlja • Gradska komuna Kotora. sa sjevernim dijelom Boke. . pod turskom vlašću XVI XVII 476-85. sudskim i upravnim tijelima. p.e.predstavnik upravnog aparata iz Venecije • 1451.Kraljevina Srba.e Ilirski period 68.SFRJ 992.e .68. Bosanski period 39-420.ilirska kovnica • Nastaju gradovi i naseobine rimskih građana .476.Vojislavljevića.e. Srbija i Crna Gora 2006. sa svojim statutom i zakonodavnim.car Samuilo ruši Kotor • Poslije smrti cara Vasilija (1025) opada moć Vizantije a snaži organizacija dukljanske države • Kralj Mihailo ima dvor u Kotoru • U Kotoru se smjenjuje suverenitet Vizantije i zetskih vladara . Ruska vladavina 807-83.n. .Istorijski tokovi u Boki Kotorskoj • 3000 p. Herceg Novi pod mletačkom vlašću XVIII XII 85-37. Privremena vladavina dviju ujedinjenih pokrajina Crne Gore i Boke Kotorske .katastrofalni zemljotres • područje Kotora na UNESCO-voj Listi svjetskog nasljeđa 9 . Perast se odvaja od Kotora. . postiže najveću nezavisnost i samoupravu XV 420-797. oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti • 1717. a Stoliv 1721.e. za više od 200 godina bio prepolovljen između Mlečana i Turaka XI Duklja Zeta 687-797.Bosanski kralj Tvrtko osniva Herceg Novi 384-39. sa sjeverozapadne strane. na Kotor • 1667. . . Stefan Crnojević dobija solane.Kraljevina Jugoslavija 945. N. Risan se oslobađa od turske vlasti • 1687. okolina pripada zetskim vladarima • Kotor uživa naklonost raških vladara i povlašćen položaj. providur . V VII 482-687. u njemu je Nemanja imao svoj dvor • Kotor dobija veliki značaj tranzitne luke. ilirska kraljica Teuta sklanja se u Risan da se odbrani od Rimljana • Risan . razorni zemljotres • 1684. episkop Pavle • Naseljavanje Slovena i Avara • Vizantijska uprava u gradovima.Crna Gora XIX • Boka je u početku tretirana kao posebna pokrajina. Samostalnost Kotora 8 XX • Težnja Balšića za Kotorom XV XXI • 1979. . glavna luka države. . Prva austrijska valadavina 806-807. p. a 1657. .

koja u tom periodu stiču statuse pomorskih naselja. s ovima peraškima iz XVII i XVIII st. Nastala je po ugledu na organizaciju građanske kuće. Razlika između palate i građanske kuće u Boki ne ispoljava se toliko u obradi detalja koliko u opštoj koncepciji. i s onima dobrotskim i ponešto prčanjskim iz XVIII st. suženim posljednjim spratom u vidu proširene vidionice . uvijek okrenut moru. 11 10 . Prizemlje je služilo određenim privrednim potrebama. nastaju i ljetnikovci kotorskih plemićkih porodica. U XVII i XVIII vijeku razvija se karakterističan tip bokeljske barokne palate. U Kotoru se u periodu srednjeg vijeka.. Organizacija prostora same palate. prevashodno Veneciji. ali i u Kotoru. nikle potkraj srednjega vijeka i kroz šesnaesti. i obaveznim balkonskim motivom. sa strogo simetričnim pročeljem. svadbi i smrtnih slučajeva u kući. kako ju je savijalo vrijeme. Na trećem. izuzimajući one u Kotoru koje se odlikuju specifičnim gradskim karakterom. pa tako. sa većim brojem prostorija za reprezentaciju. pored ostalih pomoćnih prostorija. iako je proistekao iz sličnog gotičkog koncepta. prostrana kuhinja kao glavni svakodnevni prostor. U tom periodu. posebno u periodu baroka. a pomalo i kasnije. Živo se na njima odrazuje sva prošlost.. predstavlja proširen tip građanske kuće. dvorišta i svih pomoćnih prostora. koji je unaprijeđen proširenjem središnje dvorane. a češće na četiri etaže (prizemlje. nameću se svojom veličinom.bila je smještena.” /Pavao Butorac. podižu „dvorovi” i palate. Bokeljska palata. drugi užem domaćinstvu. u kome se grade gradske plemićke palate. prema funkcionalnim zahtjevima renesansnog i baroknog načina života.salona sa po dvije prostorije s obje strane. nastaju i reprezentativne kuće i palate u hercegnovskom dijelu zaliva.„belvedera”. prva polovina XX vijeka/ Razvoj graditeljske djelatnosti uopšte. barokne palate nastale u periodu XVII i XVIII vijeka. jasno govore o izmjenama sudbine u ovome kraju i zorno predočuju krivulju ekonomsko-socijalnog i kulturnog razvoja najvažnijih mjesta u Boki. tj. društvenim. U istom tom periodu. Pod specifičnim tipom bokeljske palate podrazumijevaju se. Prčanj. Tipični raspored prostorija u bokeljskoj palati sastoji se od centralne dvorane . One kotorske. naročito nakon oslobađanja od Turaka.. a naročito za vrijeme njegovog najvećeg procvata. posljednjem spratu . Građanska kuća u Boki Kotorskoj bila je pretežno sa tri etaže i namijenjena jednom domaćinstvu. Palate.u dijelu potkrovlja . Prijemne prostorije prvog sprata otvarale su se prilikom velikih praznika. najbolje govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine. prije svega. osobito doba blagostanja. Prvi sprat je služio reprezentaciji. i poznat je kao koncept „četiri sobe i salon” („La casa di un padron. ali i pod uticajima reprezentativnih palata u Italiji. Tipična organizacija prostora u bokeljskoj palati do krajnosti je uprošćena. prije svega u naseljima Perast. sjaja i bogatstva.. u palatama koje se nalaze uz obalu. krštenja. One su nekada na tri.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST Palate u Boki Kotorskoj „Palače su danas skoro nijemi svjedoci nekadašnje veličine. i posebno palate. ekonomskim i kulturnim razvojem ovog područja. quatrro stanze un salon”). Vrt je spoljni nerazdvojni dio bokeljske kuće. U rimskom periodu u Risnu nastaju prve građevine tipa „villa rustica”. dva sprata i potkrovlje).. pretežno u tivatskom dijelu zaliva. i reprezentativnih kuća i palata u Boki usko je povezan sa istorijskim tokovima. Dobrota. Osa simetrije naglašena je. Ovaj tip osnove javlja se na primorju počev od XVI vijeka. kao i za individualno stanovanje. u pogledu unutrašnje organizacije i načina života. Salon je.

bili odgovorni arhitekti. jedan vrh drugoga. nego i pri razdiobi unutrašnjeg prostora. koji je sada izgubljen. Uz dvorište je obično vrt za povrće ili voćnjak. obično se pribralo u dvoranu. krečnjaka iz lokalnih kamenoloma. . obično je korišćen kamen iz Strpa. koji su bili pomorci i trgovci.kada su to dopuštale imovinske prilike i kada je lična sujeta bila u pitanju . što se tamo zgrtala s trgovačkih pomorskih putovanja. a projektanti-graditelji su bili ili arhitekti (strani ili domaći) ili sami vlasnici. 13 . „Ima puno znakova koji govore u prilog primamljivoj pretpostavci da su nekadašnji bokeljski moreplovci kao brodovlasnici i trgovci bili u isto vrijeme i odgovorni arhitekti svojih kuća. a jednom se drži kuće. svaka od njih. što je predstavljalo vrhunac arhitektonske ljepote neke zgrade toga vremena. tako karakteristične za stari kućni i društveni život Boke. bor i čempres .”1 1 Pavao Butorac. od kamena obzidan prema moru. Pod krovom je kuhinja sa sprednim prostorijama. zaklon za barku. koji su se već istakli na javnim. spoljna stepeništa i njihove ograde. koji je morskim putem dovožen iz nadaleko čuvenih kamenoloma na otoku Vrniku kraj Korčule u Hrvatskoj. „ponta”. „mornarskih škrinja” koje su inače služile obično za prćiju nevjestama. kojima imena ne poznajemo. i nasad cvijeća ili grmečak divlje ruže. jer je bio sačuvan njen drveni model. za većinu arhitektonskih cjelina. prvenstveno za obradu glavnog lica. Na ponti ima i po koje stabalce. Na ponti je i „mandrać”. da su mogli poslužiti. sastavni djelovi balkona. Dabinović i Tripković u Dobroti. crkvenim i privatnim građevinama. a tako i za druge slične kućne potrepštine. pa podrumi za bačve i badnje i za uljana pila. Susreće se oleandar.. Kulturna povijest grada Perasta Vlasnici i graditelji palata Iako se i kuće i palate u Boki Kotorskoj odlikuju svedenošću i određenom jednoobraznošću. osobito ljeti. tumač je ličnog stava i materijalnih mogućnosti njenog osnivača. kamo su mornari spremali svoje potrebe. itd. dok su. pa i većih i manjih palata. kada je zahtijevana bolja i ljepša struktura zida.Kokotovu Kulu. Tripković u Dobroti. gdje su se primali prijatelji i gosti. i za hambare žita. Neka su dvorišta tako prostrana i lijepo uređena. imajući jasne ideje šta im je potrebno za stanovanje. To je zapravo gat ili pristan. Beskuća na Prčanju. da im u proljetni cvat prida neobičan čar. s baroknim okvirima znatne umjetničke vrijednosti od pozlaćena drva. Trezvenog i praktičnog duha. U izuzetnim slučajevima . vlasnik imao još i poseban magazin ili spremište. Vrtovi imaju i po više dolaca obzidanih i podržavanih kamenim međama. Od domaćeg kamena izrađivani su zidovi i. imamo i indirektan dokaz o zamisli arhitekte. kad ustreba izvući za zimski drijemež ili opremiti za more. pa ga ima usred zime. može se pretpostaviti da su njihovi vlasnici. dovezena obično na vlastitim brodovima. čiji su tvorci arhitekati iz obližnjih trgovačkih i kulturnih centara Dalmacije. Nova je kolna cesta porazila starinske „ponte”.”2 Sa dosta razloga možemo pretpostaviti da su. Cvijeće osobito dobro uspijeva radi neobično blage klime. Kuće i palate su uvijek nastajale zajedničkim djelovanjem naručioca-vlasnika i graditelja. razumije se ulazom redovito navezana na nju.domaći kamen zamjenjivan je tesanicima sa Korčule. Uz kuću se nalazi dvorište. Osobitost je kuća pri moru tzv. Na uglovima dvorane po jedna soba.uvijek izrađivani od „korčulanskog” kamena. Najobičnije su voćke naranča i limun. U kućama se naših pomoraca nalazilo i tzv. da služe kao neki odušak za kućni život. Mletački se način gradnje oponašao ne samo pri ustroju i stilizaciji kućne spoljašnjosti. služila je ne samo za obične posjete. Zna se da su neke od najznačajnijih baroknih cjelina u Boki Kotorskoj projektovali mletački arhitekti. kostilja.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST „U prizemlju je bilo spremište za barku i za opremu broda. To su veliki sanduci od tvrda drveta.cisterna i cvjetni nasadi. ili Beskuća i Verona na Prčanju projektovali arhitekti. U nekim su palačama u prizemlju toliki prostori. da se kućna sloboda i osjeti i naužije pri punoj mjeri pri suncu i morskome zraku i ljeti i zimi. što je ovio kućna vrata i prozore. sa kojima je Boka imala prisne veze. Bujović i Smekja u Perastu. Takođe. što izjeda bez sućuti. oni su pokazivali razvijen smisao za raspored pojedinih prostorija u kući i njen pravilan urbanistički položaj.„pragovi” oko vrata i prozora. Na spratu je prostor bio podijeljen po onoj mletačkoj: četiri sobe. svi elementi drugostepene plastike . Što je boljega pokućstva. jedna dvorana (quattro stanze. Vlasnici palata bili su predstavnici uticajnih bokeljskih porodica. Međutim. .. ali čiji ukus prepoznajemo. postoje i izvjesne crkve i uspješne ambijentalne cjeline.. Sve kuće i palate u Boki zidane su od kamena.3 12 Za građenje palata uzimali su se uvijek najbolji majstori. uvijek popločanu. paoma.. redovito limun. bez izuzetka. un salon). Ima na ponti i kamenih sjedala ili „pižula” jer je ovakav prostor s dva krila ograđen zidom. Razlog uvozu „korčulanskog” kamena treba tražiti u paradoksalnoj činjenici da u krševitim masivima Boke Kotorske zaista nema podesne vrste kamena koji bi dopuštao laku i preciznu obradu. Za gradnju palata uvijek se upotrebljava i najkvalitetniji materijal. a ujedno i izraz bogatstva njenog vlasnika. nego i za zabavu i za svečanije kućne zgode. Osobita odlika dvorana bila su velika zrcala. obor ili avlija. gdje je ponajčešće sprema za kućne potrepštine. Takav su primjer palate Smekja u Perastu. velika i prostrana. Za jednu dobrotsku manju palatu . U sredini dvorana. Ovakvih dragocjenih okvira naći je i oko portreta i oko drugih slika. na primjer palate Pima i Grgurina u Kotoru. Ovo pogotovu vrijedi za donji sprat. osim ako nije uz kuću ili daleko od nje. i brisala ih gotovo sasvim. Mjestimice ga more oblijeva s triju strana. jasno izdvojena kao jedinka. i druge. Uz mandrać je obično i povlačište („triadur” po talijansku od „trirare”=vući) za barke. a i za drugu trgovačku robu.

Palate dobijaju izdužene pravougaone osnove. na posljednjoj etaži.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Barokne palate u Boki U Boki se krajem XVII i tokom XVIII vijeka. po venecijanskom uzoru. U unutrašnjoj organizaciji prostora naglašena je poprečna osa simetrije. sa obje strane portala. u raskošnijoj i bogatijoj plastičnoj ornamentici . iako još uvijek pod jakim uticajem tradicionalne arhitekture. nalazi suženi belveder. 4 Kruno Prijatelj. nastalom razvojem pomorske trgovine i udaljavanjem opasnosti od Turaka iz zaliva. Vidionica. ali još uvijek uz prisutnost mnogih elemenata iz prošlosti. stvaraju uslovi za razvoj baroka u umjetnosti. zahvaljujući ekonomskom procvatu. razvija kako na sakralnim tako i na profanim građevinama. čija je osnovna koncepcija renesansna. Arhitekti koji projektuju neke od najznačajnijih sakralnih spomenika dolaze se strane. ali i dalje je najveći broj građevina. volumena i svjetla. sa tri ili četiri etaže. koja se poklapa sa središnjom vertikalom. u ovom slučaju poprima drugi karakter. javljaju mali elipsasti prozori. djelo domaćih majstora.. u pojavi dugih balkona s kamenom ogradicom. Barokni stil se. sa naglašenom središnjom osom na kojoj se. naročito stambene arhitekture. Umjetnost XVII i XVIII stoljeća u Dalmaciji 14 15 . glavnim prozorima i vidionicom. u naglašavanju središnje osovine s portalom. a posebno u arhitekturi. vidljiv je u: raščlanjenosti fasade. nego u nekim površnim vanjskim pojavama (ornamentika.. okviri od voluta i kartuša. Barok se na Jadranskoj obali javlja početkom XVII vijeka „i to ne u svojim bitnim elementima. prodro i u oblikovanje pročelja i rješenja unutrašnjeg prostora. oblik prozora ili sklonost gomilanju ukrasa) da bi tek u XVIII st.“4 U XVIII vijeku formiran je u Boki i specifičan tip baroknih palata sa belvederom. sa baroknim ukrasima karakterističnim za ovo podneblje. iz Italije i obližnjih gradova Dalmacije. KOTOR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Providurova palata Palata Bizanti Palata Beskuća Palata Buća Palata Pima Palata Vrakijen Palata Drago Palata Grgurina Palata Lombardić Palata Grubonja Pečat baroka na palačama. i od sekundarnog elementa u potkrovlju kuće prerasta u novu etažu i dobija karakter belvedera. Često se. vidionicom ili „viđenicom”. to jest novom koncepcijom prostora. a na kojoj se nalazi centralni salon sa po dvije sobe bočno postavljene. koja je elemenat iz tradicionalne arhitekture.

Providure je postavljala Mletačka republika za vrijeme svoje vladavine. zadržala je taj naziv zato što je u njoj. Na nekim crtežima iz XIX vijeka. U tom periodu on je vršio funkciju sudije i bio jedan od najuticajnijih stanovnika Kotora. najvjerovatnije s početka XVII vijeka. Palata Bizanti Palalata Bizanti dio je gradskog bloka koji se nalazi između Trg od oružja i Trg od brašna. sveštena lica. Više podataka o palati nalazimo u opisu iz perioda kada je ona već pretvorena u kasarnu. Balkon se protezao cijelom dužinom zgrade. Tripuna. Nikole mornara. unutrašnjeg dvorišta sa stepeništem. godine poslije velikog zemljotresa. gotovo u cjelini. Iz tog razloga. a na prvom i drugom spratu prostorije za smještaj vojnika. mada posjeduje značajne. Tripuna. Kompleks palate Bizanti sastoji se od: starije palate. njenog aneksa koji je izgradio Nikola Bizanti 1674. u dijelu ulice između palate Bizanti i crkve Sv. godine bila pretvorena u kasarnu. Kotorska plemićka porodica Bizanti u istorijskim izvorima poznata je od XI vijeka. palata Bizanti služila je izvjesno vrijeme kao providurova rezidencija. U njoj je tada stradao providur Alvize Foskarini sa čitavom porodicom. Sada je na tim konzolama balkon obnovljen u armiranom betonu.providura. ali je srušena u zemljotresu 1667. Providurova palata u Kotoru nalazila se prvobitno na trgu pred katedralom Sv. najznačajnija etaža -„piano nobile” reprezentativno je organizovana na način uobičajen za bokeljske palate.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Providurova palata Providurova ili Kneževa palata u Kotoru. bio je podignut spomenik mletačkom providuru Petru Duodo. godine. godine. godine 1691. i kada su se u prizemlju nalazili prostorije za stražare i magacini za javnu upotrebu. pisce. sa centralnim salonom i četiri bočne sobe. Portali sa baroknim kamenim okvirima na salonima. Građevina koja se danas naziva Providurovom palatom imala je tu funkciju od 1667. profesore. koji danas više ne postoji. i koji je ranije. bilo sjedište gradskih kneževa . Iako je osnova palate nepravilna. Palata Bizanti jedna je od onih koje se ne odlikuju reprezentativnom spoljašnjom obradom. neposredno uz glavni ulaz u grad. prislonjena uz gradske bedeme. i trospratnice s kraja XIX vijeka podignute dijelom na mjestu crkve Sv. iako skromne i jednostavne arhitekture. 16 17 . je dugačka građevina koja gotovo sama čini zapadnu fasadu glavnog gradskog Trga od oružja. elemente drugostepene plastike. naslonjen na renesansne kamene konzole. i fotografijama s kraja istog vijeka. terasom i balustradom. jedno vrijeme. godine. vidi se da je na drugom spratu Providurova palata imala drveni balkon sa nadstrešnicom. čije je formiranje završeno oko 1690. Nikola Bizanti najviše je doprinio sanaciji i dogradnji porodične palate nakon velikog zemljotresa 1667. pripadao porodici Bizanti. dužine 55 metara. Nikole mornara. uglavnom barokne. Nakon rušenja Providurove palate na Trgu Sv. kao i izrezbareni drveni plafon sačuvani su u enterijeru. ali je već 1788. Dala je mnoge znamenite pomorske kapetane. Providurova palata.

Okviri vrata i prozora u tom dijelu. zapovjednika kotorskih oklopnika u vojsci cara Dušana u bici kod Velbužda. najvjerovatnije. koja se posebno izdigla krajem XVIII 18 vijeka. Nastala je 1776. prenesen sa neke od kuća porodice Bizanti. su novi vlasnici prepravljali po svom ukusu i mogućnostima. znatno oštećena u razornom zemljotresu 1667. U gradu Veroni imala je svoj feud. To je bila izuzetno velika i reprezentativna palata porodice Buća. poznat kao „Stara pošta”. na istočnoj fasadi prema trgu i na zapadnoj prema moru otkriveni su tragovi i ostaci prezidanih romano-gotičkih prozora i vrata. Ekonomska moć porodice Buća u to doba nije bila toliko velika da bi mogli da obnove čitavu palatu. Kamenarima i Tivtu. Palata je. posebno na Prčanju. na mjestu starijih objekata koji su tu postojali. palata je postala vlasništvo opštine Kotor. Sjeverni dio ostao je dvospratan i najviše je zadržao obilježja ranije gradnje. bez puno dekoratinih elemenata. ali mu to nije uspjelo. koje Palata Beskuća Palata Beskuća nalazi se u ulici koja od Trga od oružja vodi ka Trgu od brašna. U luneti portala prelomljenog gotičkog luka. ali i u Mlecima i Carigradu. Kasnije. i imala brojne posjede i kuće u Boki Kotorskoj. pa je ruševina podijeljena u tri dijela. U tom dijelu okviri prozora imaju baroknu profilaciju. Tadašnja austrijska vlast smjestila je u nju kotorski Sreski sud. poslanika srpskog kralja Milutina na dvoru pape u Avinjonu i kod brata francuskog kralja Karla de Valoa. naknadno prošireni. pa da promijeni prezime u „Stokuća“. sagrađena najvjerovatnije već početkom XIV vijeka. kao beskućnici. kroz brojne prepravke. quis contra nos“. 19 . preko puta palate Bizanti. u čijem su se arhivu čuvale knjige kotorskih notara od XIV do XVIII vijeka. U porodičnom grbu je zmija omotana oko stabla. jedne od najdragocjenijih zbirki Istorijskog arhiva u Kotoru. Palata je pripadala porodici Beskuća sa Prčanja. obnovljen je skromno. ali da su se brzo obogatili. Najznačajniji elemenat na palati je gotički portal. konačno. Južni dio. Na Prčanju je imala lijepu baroknu palatu. pa da je već konte Jozo Beskuća imao 99 kuća. kasnije protovestijara (ministra finansija) i kneza komornika na Dušanovom dvoru i njegovog poslanika u Veneciju. imaju baroknu profilaciju. palata je izgubila svoju autentičnu monumentalnost. zatim Nikolu. Porodična legenda kaže da su Beskuće došle na Prčanj iz Strpa. koja u ustima drži dijete. koji predstavlja pravo remek-djelo cvjetne gotike na čitavoj istočnoj obali Jadrana. godine. njegovog brata Mihaila. Srednji dio je porodica Paskavali prepravila i nadvisila još jednim spratom. urađen je bogato ukrašeni grb porodice Bizanti. Palata Beskuća je jednostavne arhitektonske forme i svednih linija. godine. vlasnika brojnih imanja i kuća u Kotoru i okolini. u stilu građanske arhitekture XIX vijeka. Nakon nestanka porodice Beskuća početkom XIX vijeka. u Boki i Italiji. Pretpostavlja se da je jedan od tih objekata bila i kuća znamenite porodice Bizanti.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Buća Palata Buća nalazi se na zapadnoj strani Trga od brašna. sa natpisom: „Si deus com nobis. a nad portalom je grb izumrle porodice Paskvali. Palata je pripadala čuvenoj kotorskoj vlastelinskoj porodici Buća. 1330. zvan Quaderni. kao i gotički grbovi porodice Buća sa ljiljanovim cvijetom. godine. na čijem je štitu predstavljen lav na horozontalnoj gredi sa tri kose grede u donjem polju. naglo se obogativši kroz pomorsku trgovinu. sa koje je prenesen portal na postojeću palatu. koji je tada dobio pravo da u porodični grb stavi ljiljanov cvijet – znak francuskih kraljeva. takođe. poslije zemljotresa 1979. Porodica je tada dobila i plemstvo. a u prizemlju su se nalazili otvori sa prelomljenim gotičkim lukovima. koja je već na početku XIV vijeka dala tri velike istorijske ličnosti: Trifuna. godine. On je htio da postane vlasnik ravno stotinu kuća. Tokom najnovije obnove. poslanika kralja Milutina u Dubrovniku i cara Dušana u Veneciji. u dubokom reljefu. jednog od najbogatijih Kotorana svoga doba.

Palata Pima nosi obilježja renesansnog i baroknog stila. u unutrašnjem dvorištu. Palata je pripadala kotorskoj plemićkoj porodici Vrakijen. Na grbu porodice Vrakijen. Bernard Pima. bila su dozidana još dva sprata. Na glavnom portalu nalazi sa grb porodice Pima. profesor i prorektor univerziteta u Padovi. rađena u tehnici intarzije od nekoliko vrsta drveta. najvjerovatnije poslije velikog zemljotresa 1667. sa zidovima obrađenim crvenim malterom od mljevene opeke i imitacijama kordonskih vijenaca. 20 21 . sredinom XV vijeka. koja je nažalost kasnije pretvorena u kuhinju. Porodica je dala nekoliko značajnih ličnosti: Jeronim Pima. kada žive Rusin Pima i njegovi sinovi Petar i Vita. Početkom XX vijeka. u gornjem polju. kakve je u drugoj polovini XIX vijeka izvodio u Kotoru i Perastu italijanski majstor-soboslikar Napoleon d’Este. istraživačkim radovima je ustanovljeno da je uz zadnju fasadu palate prolazila trasa kasnije pregrađene srednjovjekovne ulice. Na sprat se ulazi razvijenim dvokrakim stepeništem. Iako je u sadašnjem obliku palata nastala u kasnom baroknom perodu. Palata Vrakijen Palata Vrakijen nalazi se na pjaceti poznatoj pod imenom Pjaca od salate. a iz hola u bočne prostorije vode originalna vrata sa sačuvanim bravama i okvirima. sredinom XVII vijeka. i da se u tom zadnjem traktu palate nalaze ostaci starijih faza. godine. koji ima samo prizemlje i sprat. i unutrašnjim dvorištem iz kojeg sistem stepeništa i galerija vodi na spratove. Elementi baroka vidljivi su u oblikovanju arhitektonskih detalja na glavnoj fasadi. sa dominantnom terasom sa dvije arhivolte oko glavnog portala. Mala. na kome su studirali mnogi Kotorani nakon završetka Gramatikalne škole u Kotoru. na osnovu dokumenata iz I notarske knjige iz XIV vijeka. Iako je poznato da je palata Pima građena u XVII vijeku.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Pima Palata Pima nalazi se na istočnoj strani Trga od brašna. sa otvorima prozora iz romaničkog i gotičkog perioda. Iznad zasvedenog uličnog prolaza bila je postavljena kućna kapela. Pored reprezentativnog istočnog dijela palate. Tripuna. a nad glavnim portalom je kompozicija. Ljudevit Pima. jedina u Kotoru koncipirana na ovaj način. ovjenčan lovorovim vijencem na rimskom Kapitolu. pjesnik-humanista. južno od katedrale Sv. doktor prava. Vlastelinska porodica Pima pominje se već u prvoj polovini XIV vijeka. koja su uklonjena nakon 1979. u zapadnom dijelu je dograđeno još jedno stepenište i sprat za poslugu. Palata Vrakijen u potpunosti je sačuvala autentičan enterijer iz vremena nastanka. zna se da se na približno istoj lokaciji nalazila kuća udovice Miha Vrakjena. Katene i njihovog sina Marina. Građena je krajem XVII vijeka. ukrašenim zidnim slikarijama i marmorizacijom u tehnici „al secco“. humanistički pjesnik sa početka XVII vijeka. ima renesansni karakter. gdje anđeli rađeni u štuko malteru nose raskošni kameni barokni okvir sa porodičnim grbom. predstavljena je vrana. osnovane u XIII vijeku. Takođe su barokno profilisani kameni okviri prozora i vrata. za potrebe otvaranja i rada Nautičke škole u palati Pima. nad srednjim traktom. ali izuzetno skladna palata Vrakijen primjer je zrele barokne arhitekture druge polovine XVIII vijeka. naročito dugačkog balkona na dvanaest konzola na drugom spratu. koji je pored latinskog i italijanskog pisao i na narodnom jeziku. godine. Osnovna koncepcija palate. U holu na prvom spratu još stoji podni mozaik i „teraco“.

Ova sala je sada najznačajniji ambijent sa gotičkim karakteristikama u gradu. sa podovima od dijagnoalno slaganih kamenih ploča bijele i crvene boje u centralnim dvoranama i ulaznom holu. Naime. koja se u XVII vijeku doselila iz Kopra u Istri i bila uključena u kotorski gradski patricijat. Palata Grgurina nastala je baš u doba kada je u Kotoru radio Francesco Cabianca. U jednoj bočnoj prostoriji na I spratu sačuvan je originalni parketni pod od raznih vrsta intarziranog drveta. te ekonomskog i političkog života Kotora. okrenutog trgu pred katedralom. Današnji Pomorski muzej Crne Gore otvoren je 1952. sa dosljedno sprovedenim principom gradnje bokeljskih palta „četiri sobe i salon”. iznad uličnog prolaza. kao uspomenu na porijeklo porodice iz tog grada. Palata Grgurina građena je u stilu zrelog baroka. Svi unutrašnji portali su bogato barokno profilisani. i raskošna bifora u stilu cvjetne gotike na drugom spratu. nalazi se renesansno koncipirani prozor sa anđelom raširenih krila na Palata Grgurina Palata Grgurina nalazi se na trgu poznatim pod imenima „Pjaca od cirkula”. a rađeni su od korčulanskig kamena. palata je pripala opštini i imala je javnu namjenu. kao začetak današnjeg Pomorskog muzeja. godine izveo vrijedne vajarske radove na unutrašnjosti relikvijara katedrale Sv. Kroz čitav XIX vijek i do kraja I svjetskog rata. „Pjaca Grgurina” ili „Pjaca od muzeja”. Na terasi su uzidani umivaonik i grb porodice Grgurina. kao i na kapitelima koji nose svod iznad uličnog prolaza koji vodi sa trga do ulaznog stepeništa na sjevernoj fasadi. Na toj sjevernoj strani palate nalazi se prostrana terasa sa pergolom nad zasvođenim magacinom. Tripuna. Dugi niz godina služila je kao obdanište. uklesan je na više mjesta nad portalima i prozorima palate. koja obuhvata vrijeme od 1326. posebno velika trifora i monofore na drugom sparatu. kakav je vjerovatno postojao u svim prostorijama oko centralnih sala. Palatu je gradio konte i kavalijer Marko Grgurina. koji ima na štitu kozu – simbol grada Kopra. Tripuna. mada tačna godina gradnje nije nigdje zabilježena.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Drago Palata Drago nalazi se na trgu pred katedralom Sv. sjevernog koji ima odlike zrelog gotičkog stila XIV-XV vijeka. a neposredno pred zemljotres 1979. Druga značajna ličnost iz porodice Grgurina je kanonik Marko Antonije Grgurina. pregrađenog u renesansno-baroknom stilu krajem XVII vijeka. Posebno je dragocjena obrada enterijera palate sa rekonstruisanim (poslije zemljoteresa 1979) drvenim tavanicama. kotorski biskup. u kojoj je rekonstruisana i drvena tavanica po uzoru na originalnu. U svom testamentu on ostavlja palatu siromasima grada Kotora. Poslije nestanka porodice Drago početkom XIX vijeka. te monofora i ulazni portal sa stepeništem na prvom spratu. na dijelu I sprata bio uspostavljen prvobitni Muzej Bokeljske mornarice. Originalni raspored prostorija oko centralnih sala na I i II spratu palate dosljedno je sproveden u njenom prednjem dijelu koji izlazi na trg. propeti zmaj. Pripadala je plemićkoj porodici Grgurina. Nakon obnove poslije zemljotresa 1979. palata Grgurina služila je kao sjedište Gradskog poglavarstva ili raznih vojnih instanci. Palata Drago sastoji se iz dva dijela. kćerka velikog privrednika Medoša Tomina Draga. i barokno koncipirani vrt na nivou I sprata. na kojoj dominiraju balkoni i centralno grupisani portali i prozori sa baroknim karakteristikama. Prilikom revitalzacije palate posebna pažnja je posvećena enterijeru. do 1337. dok je zadnji dio palate sa tri sprata ostatak neke starije građevine koja je bila na tom mjestu. Nakon pregradnji u XIX vijeku. godine. tim što je 1938. i južnog. kao i čitava glavna fasada. kao stambena zgrada. testamentom poklonila kotorskom biskupu Rajmundu veliku porodičnu zgradu blizu katedrale. naročito velikoj „gotičkoj“ sali na drugom spratu. sjeverna fasada potpuno je restaurirana tokom obnove poslije 1979. u I knjizi kotorskih notara. godine. On je posredovao prilikom dolaska u Kotor poznatog mletačkog vajara Francesca Cabiancae. Na fasadi okrenutoj prema trgu. Grb porodice Drago. 23 22 . a između dva rata kao sjedište Sreskog načelstva. koji je tokom 1704-1708. Palata je pripadala znamenitoj vlastelinskoj porodici Drago koja je od XIII do XVIII vijeka dala puno značajnih ličnosti na polju kulture i umjetnosti. značajni trgovac i posrednik. s prvom. godine u palatu je smješten Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture. Pored ove palate nalazila se još jedna prema katedrali (današnja Biskupija). jedan od rijetkih u Kotoru. bio posrednik u pregovorima između crnogorskog vladike Petra I Petrovića i francuskog maršala Marmona i generala Gotijea. nalazi se podatak da je Jelena. On je u periodu ujedinjenja Boke i Crne Gore u jesen 1813.

čije pragove nose konzole sa fino modelovanim lavljim glavama na prvom spratu. koji sa sjeverne strane izlazi na trg kod crkve Sv. kojoj se kroz oči provlače zmije. ugrađena je reljefna ploča sa gotičkim Hristovim monogramom: IHS. Palata Lombardić nastala je sredinom XVIII vijeka. kasnije dugogodišnjeg gradonačelnika Kotora. Marije od rijeke. koja se pominje u notarskim spisima XV vijeka. Sa sjeverne strane plate Grubonja nalazi se ulaz u gornji dio tvrđave. godine palata je rekonstruisana. a okolo puze miš. Palata se sastoji od tri jedinice sa posebnim ulazima. i već po tome spada među najstarije gradske apoteke u Evropi poslije Italije. gradske apoteke. na sjevernoj. godine. oslonjen jednom stranom na palatu. a možda se doselila iz Zadra. kod svojih prijatelja Palata Grubonja Palata Grubonja nalazi se u blizini Sjevernih gradskih vrata. profilisane prozorske okvire. U periodu 1804-1806. Na njemu je postavljen medaljon sa likom krilatog lava Svetog Marka. Luke. U ovoj zgradi često su boravili Petar I i Petar II Petrović Njegoš. nalazi se barokni luk od opeka sa volutama. Na glavnoj fasadi. i predstavlja tipični barokni stambeni blok. koja se nalazi na glavnoj fasadi. Palata obuhvata cijeli jedan gradski blok. a ispod nje reljef sa prekrštenim mrtvačkim kostima i lobanjom. budući da se tamo javlja u XII-XIII vijeku. godinom izgradnje 1760. a glavna fasada je okrenuta ka Trgu Sv. Iznad tog prolaza. tako da u zemljotresu 1979.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Lombardić Palata Lombardić nalazi se u sjevernom dijelu urbanog jezgra Kotora. a sa južne na malu pjacetu na kojoj se nalazi česma Karampana. zapadnoj i istočnoj strani. U današnjem obliku palata Grubonja potiče sa kraja XVI vijeka i sačuvala je sve odlike renesanse u obradi profilacije prozora. Smatra se da je to amblem stare protojereja Ilije Lombardića i kapetana Toma Lipovca. Oko 1955. koja se kao institucija prvi put pominje u spisima notarske knjige 1326. nije pretrpjela oštećenja. Palata ima fino obrađene barokne elemente: portal u bunjatu. gušter i kornjača. 24 25 . Mala vidionica. Luke. palata je pripadala značajnoj plemićkoj porodici Grubonja. ima karakteristične barokne volute na spoju sa krovom. između prozora prvog sprata. i latinskim natpisom: Regia munitae rupis via (Glavni put za tvrđavu u brdu). kao i balkone sa kamenim balustradama na sjevernoj i južnoj fasadi. Po tradiciji. iza crkve Sv. u palati Lombardić nalazio se Ruski konzulat.

Najuočljiviji primjer vezan je za kuće bratstva Radoničić na Plagentima. kasnije su i druge reprezentativne kuće počele da dobijaju epitet palata. PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | DOBROTA 1 2/3 4 5 6 7 8 9 10 11 Palata Radoničić Ostale palate porodice Radoničić Palata Milošević Kuća „Vida Lušina” . u upotrebi je naziv „palac“. Palac Milošević 7. Naziv „palac“ nosili su uvijek. 2. među lokalnim stanovništvom. tj. i samo. sljedeći objekti: 1. Iako je izvorno samo jedna od njih nazivana palatom. 4.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | U Dobroti. njih sedam. 3.„Kokotova kula” Palata Ivanović Palata Tripković Palata Ivanović na lokalitetu Marović 26 27 .„Centralna komisija” Palata Kamenarović „Krivi palac” Palata Dabinović . koji je korišten isključivo za mali broj određenih objekata. „Krivi palac“ – na lokalitetu Radimiri 6. Palac Radoničić na Plagentima Međutim. Palac Ivanovića na lokalitetu Marović Palac Tripković Drugi palac Ivanović „Kokotova kula“ ili Palac Dabinovića 5. sada se navode „tri palate bratstva Radoničić“.

u nivou prizemlja. na 1. Izgrađena je na blagom uzvišenju. Ima četiri etaže. palatu je otkupila „Jadranska straža” (pomorska organizacija. Godine 1937. koja se ponavlja oko otvora na svim spratovima. u kojima su dozidani pomoćni objekti. dva sprata i posljednjom etažom u vidu belvedera. koje je do kraja XVIII vijeka posjedovalo deset brodova i dvanaest kuća. U prizemlju se nalazi centralno postavljen pravougaoni portal sa skromnom kamenom profilacijom. Crkva Sv. Palata je rađena od fino klesanog kamena. od kojih je posljednja u obliku vidionice . Oko palate se nalazi dvorište.5 km od Kotora. Uz palatu Radoničić. vjerovatno. radi očuvanja i zaštite istočne obale Jadrana). U pomorskom razvoju Dobrote predstavljali su ekonomski veoma značajno bratstvo. na samom kraju poluostva. za vrijeme francuske vladavine.belvedera. Ilije. Tada je. koja je fasadu potpuno presjekla i izmjenila izgled tipične bokeljske palate. Palata Radoničić Palata Radoničić nalazi se na samom poluostrvu Plagenti. kapetana Krsta Jozovog Radoničića. boravio 28 29 . Ostale palate bratstva Radoničić U neposrednoj blizini palate Radoničić nalazi se i druga palata koja je pripadala ovom bratstvu. zajedno sa poluostrvom Plagenti. Poslije II svjetskog rata palata je služila kao dom Srednje pomorske škole u Kotoru. cijelo poluostrvo od Opštine 1808. prilikom adaptacije. Radoničići su bili kapetanska porodica koja je sagradila nekoliko reprezentativnih građevina na području Dobrote. pripadala je kotorskoj opštini. a čiji su djelovi kasnije prešli u vlasništvo porodica Dabinović i Radimir. danas je podijeljeno na dva dijela. Na drugom spratu sjeverne fasade nalazi se balkon sa kamenom balustradom. oformljena 1922. podignuta velika terasa na 16 stubova. ograđeno visokim kamenim zidom sa polukružnom kulom u zadnjem dijelu. Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja. Dvorište. godine. Izgrađena je početkom XIX vijeka. Porodica Radoničić kupila je. Palata ima karakterističnu baroknu koncepciju sa prizemljem. za svoje potrebe. dok je danas u njoj smješten Institut za biologiju mora. koji je palatu i sagradio. koja se datuje u XIII vijek. Ilije. To je mala jednobrodna građevina pokrivena kamenim pločama. Palata je građena. nalazi se romanička crkva Sv.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Tri palate bratstva Radoničić Tri palate bratstva Radoničić nalaze se na lokalitetu Plagenti. uz sjevernu glavnu fasadu. zasađeno ukrasnom vegetacijom. u XVIII ili krajem XVII vijeka. U palati je 1847. za 500 talira. iako nije isključeno da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka.

podignuta u prvoj četvrtini XIX vijeka. Palata je funkcionalno podijeljenja na dvije cjeline. kao četvrtu etažu. i jedino su u južnom dijelu zgrade sačuvani autentična „konoba“ i oslikani salon na spratu. palata Milošević. S obzirom da je građena za potrebe dva vlasnika. takođe vlasništvo ove porodice. Na jugoistočnom uglu palate nalazi se jedna od rijetkih sačuvanih ugaonih kulapuškarnica. Palata je zidana od fino klesanog kamena. Palata je pravougaonog. 31 . Iako je rađena po uzoru na karakteristične barokne palate sa belvederom i sadrži i određene kasnobarokne elemente. dva sprata i široki belveder. glavnu prema zalivu. promjenama vlasnika i pregradnjama mijenjan. kao četvrtu etažu. funkcionalno je podijeljena na dvije jednake i simetrične cjeline. Ispred palate nalazi se popločano dvorište i vrt. posljednji je svjedok velike ekonomske i kulturne ere bokokotorskog pomorstva. Miloševići su bili dvanaesta porodica u Dobroti po bogatstvu. centralno postavljen belveder. tako da ima dva ulazna portala. zidao kapetan Božo Ilijin Radoničić (1758-1822). koji su od obalnog puta odvojeni visokim kamenim zidom. dva sprata i. 1828. Palatu je. Stepeništa se nalaze na krajnjim krilima. uvučena među starije zgrade. Najveća je i najmlađa palata u Dobroti. Na spratovima se nalaze po dva salona sa ulazima u simetrične prostorije. braća Božan (Natale) i Vido Milošević. urađenu od korčulanskog kamena i drugu prema brdu. godine. Dio palate danas se nalazi u vlasništvu još jedne značajne dobrotske porodice. Unutrašnji raspored 30 je. i ima prizemlje.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Milošević Palata Milošević nalazi se u neposrednoj blizini pristaništa Dobrote. Palata Milošević. a u XIX vijeku devet brodova. koju oblikuju čak tri viđenice – jedna postavljena na samom belvederu i dvije bočne. Jedina u Dobroti ima dvije reprezentativne fasade. Palatu su zidali. ima klasicistički karakter. Palata ima dva ulazna portala i dva pergula (mali balkon) sa metalnim balustradama na drugom spratu. sa monogramima graditelja NM i VM. baš kao i jedrenjak „Nemirna” posljednji bokeljski jedrenjak. vjerovatno. koja počiva na kamenim konzolama. Ono što izdvaja ovu palatu od ostalih baroknih palata sa belvederom u Boki jeste specifična linija krova. tj. Pred kraj XVIII vijeka posjedovali su sedam brodova i šest skromnijih kuća u Dobroti. broju pomoraca i pomorskih kapetana koje su dali. jedna od najvećih palata u Boki. Sagrađena je na uzvišenju. U ogradnom zidu nalaze se dva ulazna portala. Palata se nalazi uz obalu. palata Milošević je dvojna. Matije. sa južne strane crkve Sv. pomorski kapetani i brodovlasnici. izduženog oblika i ima prizemlje. Prostrane konobe i velike sobe sa izrazito visokim plafonom sačuvale su svoj originalni izgled. Svi otvori na fasadama imaju pragove sa skromnom uobičajenom profilacijom natprozornika. porodice Milošević. ali je naknadnim intervencijama prekrivena malterom. sa dvorištem prema obali koje je na dva nivoa i ograđeno kamenim zidom. Dvorište je podijeljeno na dva dijela. ipak. tj. Palata je zidana od kamena. Treća palata bratstva Radoničić podignuta je krajem XVIII vijeka.

Na glavnoj fasadi vile nalaze se dva balkona sa balusterima kasnorenesansnog karaktera. tako da je bila u ruševnom stanju sve do 1988. Kuća je. Ona je započeta krajem XVIII vijeka. Neposredno uz ovu grupaciju nalazi se i crkva Sv. Do promjene prezimena u Kamenarović došlo je 1560. od kojih je veći dio bio na lokalitetu Kamenari. U salonu kuće smještene sa južne strane palate. Već 1839. godine. na tavanici je naslikan stari grb porodice Kosojević. sa južne. po kome se još uvijek u narodu naziva kuća „Vida Lušina”. pred konačni pad Napoleonove vladavine. Palata Kamenarović Palata Kamenarović nalazi se u sklopu grupacije kuća bratstva Kamenarović. a zatim je prešla u vlasništvo Tripkovića. Ispred gupacije nalazi se veliko pristanište – ponta i mandrać. koja ima specifično rješenje sa dva simetrična zasvedena prolaza . na lokalitetu „Kamenari“. starija kuća. na oko 3 km od Kotora. zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti nakon pada Mletačke republike. Ime Centralna komisija dobila je jer su se u njoj odvijali glavni događaji krajem 1813.„auricolae” (lat. dalo 109 pomoraca. Đorđa i Tripuna. a nakon preseljenja u Veneciju. Da je ova porodica bila jedna od uticajnijih u Dobroti svjedoči i kompleks kuća koje su im pripadale. prema moru. zadužbina Kamenarovića. u katastarskom uredu Splita. prizemljem i dva sprata. Kamenarovići su jedno od najpoznatijih pomorskih bratstava Dobrote. služile za zaštitu od sunca – kao nosač za drvenu šipku o koju se kačio zastor. u središnjem dijelu Dobrote. prije pojave drvenih kapaka. Centralna komisija. u palati je održana Skupština o ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske i formirana privremena zajednička vlada. godine u popisu kuća kotorskog područja. kao i na fasadi vile. i jedna. godine. ograđeno visokim kamenim zidom sa ulaznim portalom. Prozori na vili imaju prošupljene kamene konzole . a iza su terasasti vrtovi. Kamenarovići vode porijeklo iz Hercegovine. da bi zamijenila stariju i manju crkvu Sv. kada je restaurirana zahvaljujući sredstvima brodovlasnika Boža Dabinovića. U grupaciji Kamenarović. nalazi se popločano dvorište. U to vrijeme. i početkom 1814. godine. godine. od poznate porodice Krasojević. 33 32 . Po popisu zgrada iz 1808. pored palate. nalazio vrt. Palata Kamenarović ima četiri etaže. od kojih je posljednja beveder.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kuća „Vida Lušina” /zgrada „Centralne komisije”/ Kuća „Vida Lušina” nalazi se u Dobroti. kuća „Vida Lušina” ima veoma jednostavnu formu. prema brdu. Kao prvi poznati Kamenarović pominje se Pavo Đurov (1696-1787). prvobitno. jedini sačuvani grb ovog tipa u Boki. Kapetan Vido Božov Kamenarović (1827-1911) bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik „Slavjanske čitaonice“ u Dobroti. Prvi put se pominje 1809. koje su. Grb porodice Kamenarović sačuvan je iznad ulaznog portala u dvorište palate. nikad nije završena. nalaze se još i vila. osnivač crkve Sv.„volta“ u prizemlju. Tridesetih godina XX vijeka kuća je ostala bez krova. iznad zasvedenih prolaza. u periodu od XVIII do XX vijeka. Na njemu se nalazi centralno postavljen balkon. smještena sa sjeverne strane. vodi se na ime Vida Lukina Tripkovića. kao i otvori sa baroknim karakteristikama i grb porodice Kamenarović Vila Kamenarović je dvojna kuća. Ispred kuće. Matije. sastavljene od devet Bokelja i devet crnogorskih glavara. Uz ogradni zid prema moru smješten je prizemni pomoćni objekat. bio je crnogorski vladika Petar I Petrović Njegoš. Po njegovoj želji. Ivana u brdu. i predsjednik (guardian) Bratovštine bokeljskih pomoraca Sv. uši) u dijelu natprozornika. tzv. vjerovatno dograđen naknadno. Za razliku od baroknih palata. sa četvorovodnim krovom. u obnovljenu palatu smještena je Pomorska biblioteka Fakulteta za pomorstvo u Kotoru. od kojih 68 kapetana. ali. Kamenarovići su posjedovali 9 objekata. Ivana. koja se spominje još 1480. dok se iza. kada je pripadala kapetanu Vicku Ivanoviću. dok je Kotor još bio pod vlašću francuskog generala Gotjea. vjerovatno. godine. pripadala porodici Ivanović. Na čelu Komisije. godine. sa manjom vidionicom. Pretpostavlja se da su palata i dio kuća grupacije sagrađene u drugoj polovini XVII vijeka. koje je.

prešao u vlasništvo porodice Dabinović. Đuro je bio jedan od najaktivnijih zalagača za tu privilegiju. dok je južno dograđeno kasnije. U „Kokotovoj kuli“ je crnogorski junak Nikac od Rovina (Tomanović) liječio rane zadobijene u borbi sa Turcima. postavljena manja vidionica. takođe. sa prednje strane. nosilac Legije časti stečene u doba Napoleona i Filip Tripov (1828-1901). Porodica je. trgovačke i umjetničke veze. Dobio je naziv „Krivi palac” po glavnoj fasadi koja ima karakterističan blagi lom u osnovi. Posjedovao je nekoliko brodova. U prizemlju palaca nalazi se konoba sa dva ulaza. On i njegovi sinovi pominju se kao trgovci iz „Kokotove kule”. Koliko je poznato. podignuta je polovinom XVIII vijeka. poznata i kao „Kokotova kula”. sprat. izgradnjom obalskog puta početkom XX vijeka. 35 diplome Ruske crnomorske komande. Ogledalo srpsko. nalazi se po jedan balkon na kamenim konzolama sa ornamentima – akantusovim lišćem. i. Ka se skoro u vino hvaljaste Nakraj mora u Dobrotu malu.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | „Krivi palac” „Krivi palac” nalazi se u središnjem dijelu Dobrote. U XVIII i XIX vijeku najistaknutiji predstavnici bratstva bili su: vitez Božo Radimir (1738-66). na oba krila. pozajmicu za otkup crnogorskog vladike Danila Petrovića kada su ga bili zarobili Turci. Palata je teško oštećena u zemljotresu 1979. Iako je „Kokotova kula” mnogo manja u odnosu na ostale barokne palate Boke. a već početkom XVIII vijeka raspolaže ogromnim kapitalom. na spoju dva dijela. Đuro Dabinović (1661-1731) imao je nadimak Kokot. Na drugom spratu. nalazi se reprezentativni centralni salon. godine. Na središnjem dijelu prvog sprata nalazi se balkon sa kamenom baroknom balustradom. Palac je. godine. i još uvijek je u ruševnom stanju. Početkom XVII vijeka posjedovala je imanje u Dobroti. koji je u to vrijeme bio jedan od najbogatijih kapetana u Boki. a za vrijeme francuske vladavine u Boki davao je pozajmice francuskoj upravi za nabavku soli. Ponta i mandrać nekada su pripadali palati. Dobrotski pomorci izvojevali su 1717. Palata je izgrađena od fino klesanog kamena. postoji podatak da je palac bio u vlasništvu Luke Markova Radimira i da je procijenjen na 3 000 forinti. Da nijeste gori za junaštvo Od kosovske do tri pobratima?” (Petar II Petrović Njegoš. zajedno sa porodicama Ivanović i Tripković. tako da su. 34 . jedino za ovu palatu u Boki postojao je i drveni model-maketa. od nje odvojeni. Ideja da se dogradnjom postigne utisak jedinstvenog izgleda ostvarena je u potpunosti. U prvoj fazi nastojalo je sadašnje sjeverno krilo palate. i ima prizemlje. i predstavlja jednu od najljepših baroknih palata u Dobroti. Na prvom spratu nalazi se salon. Svojim prednjim. Pisani podaci iz XVI vijeka govore da je porodica tada živjela na Ljutoj. „A znate li. Ovo je posebno naglašeno simetričnim postavljanjem otvora i balkona na fasadama. a može se pretpostaviti i da je poslužila kao uzor kasnijim baroknim palatama. „Krivi palac” dobio je današnji oblik na prelazu XVIII i XIX vijeka. Porodica Dabinović dala je. gdje se terasasto pružao. dva sptara i potkovlje u kome je. Unutrašnji raspored je trodjelan. a bočno četiri sobe. Palata je sagrađena uz samu morsku obalu i nema ograđeno dvorište. Krsto Radov (1766-1832). sa kojom je Dobrota imala političke. pjesma „Sinovi Obilića”) Projekat za palatu Dabinović vjerovatno je uradio neki arhitekta iz Venecije. centralno. na oko 4 km od Kotora. Iza palaca nalazi se veliko dvorište ograđeno visokim kamenim zidom. ona je jedna od najljepših. nosilac Palata Dabinović /„Kokotova kula”/ Palata Dabinović. Vrt se nalazio sa strane i iza palate. Na visoku Kokotovu kulu. godine. Porodica Radimiri zauzima prvo mjesto u Dobroti po bogatstvu i broju kapetana koje je dala (110). kao treću etažu. Pretpostavlja se da je Đuro podigao ovu palatu u vrijeme svoje najveće aktivnosti. U zadnjem dijelu su kuhinja i pomoćne prostorije. iza koga su se prostirali terasasti vrtovi. Palac ima prizemlje. dala pozajmicu ruskom admiralu Senjavinu. kao i centralnim postavljanjem vidionice. za vrijeme Krimskog rata 1854. Lom na fasadi „Krivog palaca” nije nastao iz estetskih razloga. za vrijeme boravka Ruske flote u Boki 1806. ali su. Stepenište se nalazi u srednjem dijelu. po ženskoj liniji. koji nije sačuvan. tri sokola sivi. belveder sa barokno oblikovanim završetkom. Porodica Dabinović jedna je od značajnijih dobrotskih porodica. danas. kasnije. Na spratu. godine prava pomorske opštine za Dobrotu. njegovi vlasnici nasljednici brodovlasnika Boža Dabinovića. već kao posljedica potrebe proširenja građevine. zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. Tek je proširenjem palaca bilo moguće ostvariti baroknu koncepciju prostora „četiri sobe . otvorenim dvorištem „Krivi palac” je odvojen od obalnog puta.jedan salon”. U popisu kuća iz 1808. Imali su 44 broda i 24 kuće na raznim mjestima od Ljute do Kotora.

Građena je krajem XVIII vijeka i predstavlja jednu od najimpozantnijih baroknih kapetanskih palata Boke Kotorske. na kome se nalazi „đardin”. Časne sestre prešle su u Dobrotu 1954. Tokom XVIII vijeka porodica Tripković odigrala je značajnu ulogu u razvoju trgovine. Isti raspored zastupljen je i na drugom spratu. ali je nedavno rekonstruisan. U ogradnom zidu nalazi se portal sa porodičnim grbom. bio jedan od devet Bokelja u Centralnoj komisiji. Palata je izgrađena od fino klesanog korčulanskog kamena. knjigama. Antuna u Perastu. kao predsjednik Dobrotske opštine. koju čine surove i gole Dobrotske strane koje dosežu do 1000 m. Iza palate pružaju se terasasti vrtovi. zidovi sa baroknom malternom dekoracijom i stepenište sa balustradom. jasna barokna koncepcija i bogato obrađeni arhitektonski detalji. stiže se kamenim stepeništem. građevinske djelatnosti i kulturnog života Dobrote. i časne sestre su se uselile u palatu 1957. Eustahija u Dobroti. ova palata bila je najistaknutija. od kojih 63 kapetana. Fasadom dominira balkon. čije su potporne konzole ukrašene ornamentima sa motivima akantusovog lišća.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivanović Palata Ivanović nalazi se južno od crkve Sv. Ima konobu. Poslije rata. i da je bila procijenjena na 6400 forinti.ponta sa velikim mandraćem. Terase krasi raznovrsno bilje. Ispred palate nalazi se pristanište . Palata Tripković jedna je od najmonumentalnijih palata u Boki. Podignuta je u XVIII vijeku. tako da je prilikom popisa kuća 1808. Iako su Tripkovići imali još šest kuća. Palata Ivanović je tipična barokna palata sa tri etaže i vidionicom . Palata Tripković Palata Tripković nalazi se u neposrednoj blizini palate Ivanović. U zemljotresu iz 1979. Belveder ima specifičnu baroknu liniju krova. Na samom vrhu belvedera nalazi se ukras u obliku kule. Zabilježeno je da je dao pozajmicu generalu Marmonu u iznosu od 3000 zlatnih mletačkih cekina. Na prvom spratu nalazi se centralni salon iz koga portali vode u susjedne sobe i na stepenište. prema brdu. koji se oslanja na pet profilisanih konzola. koje je pripadalo palati. monsinjor Gracija Ivanović. drvene gredne tavanice. uzdignutog na terase. Josip Stadler.belvederom. sa ograđenim i podignutim dvorištem. Toj monumentalnosti doprinosi postament palate. Iznad portala na prvom i drugom spratu nalazi se dekorisani profil u obliku stilizovanog akantusovog lista. nalazi se aneks u kome je bila kuhinja. kotorski biskup. itd. U popisu kuća iz 1808. godine glavni fasadni zid belvedera u potpunosti je srušen. Godine 1909. dva sprata i četvrtu etažu u obliku belvedera. godine procijenjena na 7000 austrijskih forinti. terasa sa baroknom balustradom. Palatu Tripković podigao je kapetan Andrija Jozov Tripković. na drugom spratu. koji je 1813. sarajevski biskup. U dvorište se ulazi kroz profilisani kameni portal na kome se nalazi isklesani grb porodice Ivanović. godine ponovo je oštetio palatu. nalaze se pomoćne prostorije. Do dvorišta. 37 36 . a danas je u vlasništvu Katoličke crkve. palata je useljena 1989. trgovačke mornarice. kao i „pozadina” ovog sklopa. Uz ogradni zid prema moru. podzidan ogradnim kamenim zidom sa dugačkom balustradom. Svi otvori na fasadi imaju baroknu profilaciju. Sa zadnje strane palate. Zemljotres iz 1979. kao najskuplja palata u Dobroti. Palata je povučena od obale i izdignuta na plato. a tokom XVIII i XIX vijeka pominje se čak 86 pomoraca iz ove porodice. sa zabatom baroknih linija. Pripadala je porodici Ivanović. Palata je oštećena za vrijeme II svjetskog rata. Imali su 18 brodova. koje su prije toga boravile u samostanu Sv. kupio je ovu palatu sa željom da se ona preuredi u ljetnje odmaralište za djecu iz sarajevskih sirotišta. izdignuta i povučena u odnosu na obalu. ispod terase. Obova je počela 1955. Na drugom spratu. Fasada palate rađena je od fino klesanog kamena. godine i same nabavile sredstva za obnovu palate. Unutrašnjost palate karakterisali su podovi od dvobojne terakote. Palata je bila bogato opremljena umjetničkim djelima. podsticao je dolazak časnih sestara u Dobrotu. godine postoji podatak da se palata nalazila u vlasništvu Mata Ivanovića i njegove braće. stilskim namještajem. Nakon obnove. centralno je postavljen veliki balkon.

a sa unutrašnje strane su pomoćne prostorije. U mletačko-turskom ratu (1714-1718) Ivanovići su. Belveder ima klasično završenu liniju krova. Izdignuta je i povučena u odnosu na obalu. dok najbrojinije bratstvo Radimir ima 24 kuće sa manjom vrijednošću . Najveći podvig naših ljudi na moru u XVIII vijeku bila je borba braće Marka i Joza Ivanovića protiv Turaka u luci Pirej 1756. (Pjesme. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Palata Bronza Palata Šestokrilović Palata Mazarović Palata Balović Palata Visković Palata Martinović Palata Brajković-Martinović Palata Smekja Palata Zmajević Palata Lučić-Kolović-Matikola Palata Bujović 38 39 . Njegoš je Ivanovićima posvetio spjev „Glas Kamenštaka” i napisao pjesmu „Srbin Srbima na časti zahvaljuje”. sa ograđenim i podignutim dvorištem. U ovoj palati je konte Josif ( Jozo) Ivanović 1833. sa pratnjom od 30 osoba. 1981) Palata Ivanović je tipična barokna palata sa tri etaže i belvederom ili viđenicom. Podignuta je u drugoj polovini XVIII vijeka. godine ugostio Njegoša. Tokom XVIII vijeka Ivanovići posjeduju 28 brodova kojima su trgovali.14o forinti. Centralna osa simetrije palate je naglašena portalima i balkonima na prvom i drugom spratu. U znak zahvalnosti. zbog čega su dobili pohvale od mletačkog generalnog providura Alviza Moćeniga. Nakon te bitke Ivanovići su dobili titulu viteza. Prosveta. Eustahija. Svi otvori na fasadi imaju jednostavnu baroknu profilaciju. godine. koji imaju balustrade od kovanog gvožđa.21.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivanović na lokalitetu Marović Palata se nalazi na samom kraju Dobrote. U ogradnom zidu nalazi se portal sa grbom porodice. sa italijanskim i albanskim lukama.738 forinti. Početkom XIX vijeka Ivanovići imaju 11 kuća u Dobroti. U odnosu na drugu palatu Ivanović. sa svojim brodovima. PERAST učestvovali u pokušaju osvajanja Ulcinja. procijenjenih na 23. Beograd. najčešće. prilikom njegovog putovanja za Petrograd. ova palata ima mirnije i svedenije rješenje. Bratstvo Ivanović bilo je jedno od ekonomski najjačih bratstava u Dobroti. kao i elipsastim prozorom na viđenici.400 forinti. sjeverno od crkve Sv. U spisku dobrotskih kuća iz 1808. godine postoji podatak da se palata nalazila u vlasništvu Luke Ivanovića i da je bila procijenjena na 6.

Na grbu je predstavljena ptica na stablu. Sagrađena je sredinom XVIII vijeka. od portala „u bunjatu” u prizemlju. spratom i trećom etažom u obliku belvedera. iz Skadra. Belveder ima karakteristične barokne volute. Na palati se nalaze i puškarnice. godina. o čemu svjedoči natpis na vijencu ispod krova u kome se pominje 1691. Na portalu u prizemlju je grb kazade Šilopi.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Šestokrilović Palata Šestokrilović nalazi se na području zvanom Luka. koje se nalazi na vrhu brda. Tavanica ima profilisane drvene grede . sa prizemljem. na vijencu ispod krova. a na strani Kotorana. uz samu obalu. a danas je u njoj Župni ured. za vrijeme austrougarske vladavine. u predjelu zvanom Luka. U prizemlju su dva barokna elipsasta prozora. bez vidionice. nalazi se grb Šestokrilovića (krilo ptice) i oštećeni natpis: SESTO 1691 CR / ILO / VI / CH / Palata Bronza Palata se nalazi u istočnom dijelu Perasta. Šestokrilovići su bili jedno od najstarijih peraških bratstava – kazada. U ovoj palati sačuvan je originalni raspored prostorija. Marka. sa karakterističnim prelomom (kod strehe) . Palata je veoma skladnih proporcija. do belvedera nad kojim se nalazi kamena kugla. vjerovatno. Bili su vrsni pomorci i trgovci. preko balkona na prvom spratu i mermernog reljefa „Navještenja”. Krov je četvorovodan. godine. mletačko odlikovanje kavalijera (vitezova) Sv. 41 . u jugoistočnom dijelu Perasta. oko 1150. 40 Palata Bronza je tipična barokna palata. Prozori imaju tipičnu baroknu profilaciju. godine. U unutrašnjosti palate svi pragovi vrata od korčulanskog kamena su bogato obrađeni.nosače. služila je kao Carinarnica (otuda u narodu ime Dogana). Porodica Bronza doselila se. U XIX vijeku. a pripadali su kazadi (bratstvo) Šilopi. Na glavnoj fasadi naglašena je srednja vertikala. podsjeća na renesansno oblikovanje. Kapetani Ivan i Josip Bronza dobili su. ima dva sprata. Nad balkonom. za uspješnu borbu protiv gusara. Uz fasadu se nalazi spoljašnje stepenište koje vodi do prvog sprata. Miloša Šestokrilovića pominje Mavro Orbin kao vođu 150 Peraštana u borbi protiv bosanskog bana Borića. Na drugom spratu je balkon sa renesansno profilisanom kamenom balustradom. Dubrovčana i Ulcinjana. Vjerovatno je sagrađena krajem XVII vijeka. Njihov prvi brod Santa Maria di Scarpello pominje se u arhivskim spisima još 1591.

U palati je sačuvan originalni raspored prostorija. 42 .sa terasom sa polukružnim svodom iznad izvora . dva sprata i belvederom. sa prizemljem. koji su pripadali kazadi Dentali.jednostavna. U ovoj palati je ljetovao Njegoš 1846. koji su oko 1933. pored Tripa Kokolje najpoznatiji peraški slikar koji je učio slikarstvo u Veneciji a radio u Beču. Fasadu palate Mazarović djelimično zaklanja niz kuća koje se nalaze ispred nje i izlaze direktno na stari put. Palata se nalazi u ruševnom stanju već više od jednog vijeka. godine gasi porodica Mazarović u Perastu. ali harmonična i monumentalna. čiji su se tragovi sačuvali uprkos dugotrajnoj izloženosti atmosferskim uticajima. izvor slatke vode. Antun (1658-1705) vitez cara Leopolda. U prizemlju se nalazi portal u bunjatu sa po dva barokna eliptična prozora. započeta krajem 1714. godine. prvi na ovim prostorima. U kotorskim spisima porodica se spominje još 1334. na kojem se nalazi grb Mazarovića. kao poslanik i ministar cara Aleksandra I i odlikovan ordenom persijskog šaha i Karlo prvi aeronautičar na južnoslovenskim prostorima koji je 1789. iznad starog puta. Palata Balović je tipična barokna palata XVIII vijeka . (postoji sačuvan njegov nacrt sa proračunom za rekonstrukciju crkve Sv. predstavlja jedan od karakterističnih primjera kasnobaroknih palata sa belvederom. kao i autentični enterijer sa malternom dekoracijom na zidovima. zvan Bizetina . bilo privatnom pomorskom trgovinom. godine. godine). sa velikim centralnim salonom u sredini. izveo demonstraciju leta balonom u Zagrebu. u predjelu zvanom Luka. koji je bio u Persiji u ruskoj diplomatskoj službi. sakupljač narodnih pjesama. napisao i pomorski priručnik „Pratiche scrivanesche”. a na prvom spratu veliki portal sa kamenom balustradom u donjem dijelu. Nikole u Perastu iz 1711. godine i poslije II svjetskog rata odneseni iz Perasta. 43 Na porodičnom grbu nalazi se smilje. sa po dva ovalna barokna prozora sa strane. dr Šimun. Drugim spratom dominira balkon na šest konzola. Istakao se na dužnosti kapetana peraških zastavnika na mletačkom admiralskom brodu. Jedan od najznačajnijih predstavnika porodice je Julije Balović (1672-1727). bavili su se pomorstvom. Palata je sagrađena polovinom XVIII vijeka. simbol besmrtnosti. u kojoj hronološkim redom iznosi događaje iz istorije Perasta. U zadnjem dijelu palate se. Građena sredinom XVIII vijeka. četiri sobe i salon. gdje je portretisao mnoge Habzburgovce. koji je u dva maha obavljao dužnost sudije u opštinskoj službi. Poznat je i po književnoistorijskoj djelatnosti. bio je sačuvan enterijer sa originalnim rasporedom prostorija. obrađen u bunjatu. U palati su se nalazili izuzetno bogati porodični arhiv i biblioteka. Krsto (16801725) pomorac i pisac baroknog perioda. godine. i ugostio Petra Zrinskog prilikom njegove posjete Perastu. iz kazade Smilojević. tj. nalazi kuhinja na dvije etaže. a u Perastu se javljaju od XV vijeka. među kojima i cara Josipa I i Mariju Tereziju. Vicko (1613-1683) četiri puta biran za opštinskog kapetana Perasta. U prizemlju je portal. godine i tu napisao pjesmu „Paris i Helena” ili „Noć skuplja vijeka”. Do restauracije 1981. Mazarovići su bili jedna od najuticajnijih peraških porodica. za šta je sticao javna pismena priznanja. u vidu ankesa. hirurg i diplomata. i autor Biografije Mazarovića. Uz palatu se nalazi i starija kuća Mazarovića sa renesansnim karakteristikama. a drugi je u Naučnoj knjižnici u Splitu. Palata ima dva sprata i belveder sa volutama. Ispred palate se nalazi „boljun”. koji je učestvovao u Peraškom boju 1654.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Mazarović Palata Mazarović nalazi se u jugoistočnom dijelu Perasta zvanom Luka. gdje se ističe njegova „Peraška hronika”. cijenjeni pomorski kapetan kome je Mletačka republika povjerila komandu na jedrenjaku „Giove Fulminante”. Intenzivno se bavio sakupljanjem narodnih pjesama i zauzima značajno mjesto među predvukovskim sakupljačima narodnih pjesama. Balovići. kada je zgrada preuređena za stanovanje. samo šest godina nakon prvog uzletanja francuskih balonista.koji je ranije pripadao palati. godine. Posljednji potomak porodice u Perastu bila je Teodolina Mazarović čijom se smrću 1919. Palata Balović Palata Balović nalazi se u istočnom dijelu Perasta. bilo u ratnoj mornarici. Julije Balović je 1693. Jedan dio ovog rukopisa nalazi se u Župnom arhivu u Perastu. Među značajnim predstavnicima porodice Mazarović su: Luka (1618-1705) sudija i opštinski kapetan Perasta.

Viskovići su pripadali kazadi (bratstvu) Zubaci (Dentali). i na njemu je uklesana godina 1718. kada su Peraštani izvojevali najslavniju pobjedu u svojoj istoriji.1891) kapetan duge plovidbe. izgrađena oko 1500. a iznad nje zubatac. Na palati se nalaze tri portala. Na portalu je izrađena riba zubatac iz grba Viskovića i uklesani inicijali F C C V (Francesco Conte Colonello Viscovich). Godine 1813. Vjekoslav (Luiđi) Antonov Visković (1828. Uz kulu su dograđeni palata na dva sprata sa lođom i novi dio. krst Sv. sva tri rađena u bunjatu. sa donje strane starog puta. kroz više od pet vijekova. Najstariji dio palate je kula. političkoj i kulturnoj prošlosti Perasta. Dali su veliki doprinos pomorskoj. Krsto Josipov Visković (Perast. 45 .kao posebni znak ove porodice. proslavio se kao jedan od posljednjih branitelja Venecije. Prvi portal se nalazi na južnoj strani. je organizovao odbranu grada prilikom turskog napada koji je predvodio Mehmed aga Rizvanagić 1654. Bavio se proučavanjem porodičnog arhiva. je glavni ulaz u palatu. Josip Visković i njegova sestra Anka. udata Radimir su bili posljednji izdanci ove stare peraške plemićke porodice. generalni konzul Austrougarske u Brindiziju. i trideset sedam godina je bio kapetan na jedrenjacima i parobrodima Austrijskog Lojda. Frano Marjanov Visković (1665-1720) 44 („collonello’’) pukovnik istakao se u borbama protiv gusara i Turaka u Grčkoj. Na njemu je raskošni grb. na dvorišnom zidu. Marka i titulu kavalijera 1703. Kapetan duge plovidbe je postao 1856. Kompleks Viskovića sastoji se od četiri dijela: kule (čardaka). Eubiji. 1856-1913) pomorski kapetan. palate. Đorđa. od XV do druge polovine XX v. na Peloponezu. Nikola Visković (XVI v) je kao kapetan Perasta predvodio Peraštane prilikom opsade Kotora od turske flote Hajrudina Barbarose 1539. u čijem gornjem dijelu je zubatac. lođe sa đardinom i novog dijela palate. koja je bila jedan od centara sistema odbrane grada. što se vidi po uklesanom natpisu na nadvratniku kule – pet slova „P”: Parvum Propugnaculum Pro Praesidio Perasti (mali odred za odbranu Perasta). proslavljeni kapetan Perasta. godine. Moreji i Hercegovini. Josip Alvize Josipov Visković (1760-1824) pomorski kapetan. uz stari put. Značajan je njegov angažman početkom XX v. glavni agent Austrijskog Lojda u Kotoru. simbol kazade kojoj su Viskovići pripadali. Na posljednjoj etaži kule sačuvan je top. što je rezultiralo objavljivanjem knjige ‘’Storia di Perasto’’ i monografijom o ostrvu Sv. a u donjem lav . na razvoju turizma u Boki. Zaslužan je za sistematizaciju Arhiva peraške opštine. Prvi je među sedam Peraštana dobio najveće mletačko odlikovanje. trgovačkoj. vojnoj. nalazi se portal u prizemlju lođe. u priobalnom dijelu Perasta. Bio je vicekonzul Švedske i Norveške u Konstanci. Krsto Vickov Visković (1612-1676). Frano Antonov Visković (1836 -1905) je najistaknutiji član porodice. Sa iste strane. bio je jedan od potpisnika Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke. Poznat je po izumima nautičkih sprava i kao autor udžbenika za pomorske škole. Na sjeverozapadnoj strani. godine.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Visković Palata Visković nalazi se na području zvanom Luka. godine. prema moru.

1698. Novi dio palate završen je 1936. pedagog i pisac. Već 1748. kada je brodom „Leon Coronato” doprinio privrednom povezivanju baltičkih zemalja sa Venecijom 1746. Boravak Marka Martinovića sa ruskim plemićima u Perastu 1698. u istom stilu i od istog materijala. 1697. godine. Palata je danas u ruševnom stanju. Nalazi se uz „Velju” ulicu koja povezuje glavni trg u Perastu. koji se nalazi između obalnog i starog puta i mlađeg dijela koji je započet 1764. godine. Na palati se nalazi grb kazade Čizmai (ruka koja drži granu) kojoj su pripadali Martinovići. on postaje „konte”. zaustavili su se u Perastu. Palata se sastoji iz dva dijela . On je u Veneciji ruskim pitomcima predavao nautiku i izveo sa njima tri praktična putovanja. Zahvaljujući pomorskom iskustvu i vještini. na mjestu stare kuće Markovića. PETRUS COMES SMECCHIA DOMUM DE SUO AERE ERREXIT PRIDE NONAS AVGUSTI MDCCLXIV Palata Smekja je najveća palata u Perastu. O. Krsta. po uzoru na postojeće prizemlje i sprat. Građena je u potpunosti od korčulanskog kamena. godine. Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonomskog uspona. ispred crkve Sv. u visini prvog sprata. obilježava početak pomorskog pedagoškog djelovanja kod nas. Na jednom od njih. o čemu svjedoči natpis sa 1623. već u drugoj polovini XVI vijeka. Nikole. U oba dijela palate je od 1936. Nad desnim portalom je natpis iznad koga je grb kazade Čizmai. Ova dva dijela su spojena zasvedenim prolazom iznad starog puta. godine. Marka. U dnu terase su dva jednostavna portala i prozor. gdje je obavljena dopunska nastava. nalazi se terasa. izgrađenog 1764. cijelom dužinom fasade.ruka koja drži stabljiku („čičimak”) sa zvijezdama koje su znak porodice Smekja. Podignuta je. sa tvrđavom Sv. a sada su od livenog gvožđa. On je jedini još uvjek u potpunosti sačuvani salon u Perastu. dva sprata i belveder. U palati je sačuvan originalan raspored prostorija. sa originalnom dekoracijom i namještajem. fasade. a završen 30-ih godina XX vijeka. Palata ima prizemlje. M. Na drugom spratu je balkon. na kome se navodi da su palatu podigli Vicko i njegova braća. godine Mletački senat ga je izabrao da poučava pomorskim vještinama grupu ruskih kneževa i boljara. Salon na prvom spratu palate je dekorisan krajem XIX vijeka. O godini gradnje svjedoči natpis iznad ulaza u gornji dio palate: D. porodica je pripojena kotorskom plemstvu. Smekje.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palate Martinović i Brajković-Martinović Palata Martinović jedna je od najstarijih peraških palata.starijeg. a 1779. godinom. koji se nekada pružao duž cijele Palata Smekja Palata Smekja nalazi se u središnjem. jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji Perasta. koje je ruski car Petar Veliki poslao u Veneciju. neposredno uz crkvu Sv. a na drugom i trećem spratu su balkoni sa balustradom. kao pomorci sreću se vrlo rano. Palata Brajković-Martinović nalazi se zapadno od glavnog trga. U novou prvog sprata je prostrana terasa. poslije čuvenog trgovačkog poduhvata. 46 47 . Palata ima dva sprata. To je ujedno i početak uspostavljanja veza Boke i Crne Gore sa Rusijom Petra Velikog. godine bila smještena fabrika konfekcije „Jadran Perast”. Među najistaknutijim predstavnicima porodice Martinović bio je Marko Martinović (1663-1716) pomorski trgovac. Na ulaznom dijelu palate je grb kazade Čizmai . vjerovatno. porodica koja je pripadala kazadi Čizmai. u stilu Napoleona II. uz stari put. u prvoj polovini XVII vijeka. priobalnom dijelu Perasta. sinovi Tripa Markovića (kasnije zvanih Martinovići) – iz kazade Čizmai. Ispred fasade. Osnovno obrazovanje sa elementima iz pomorstva Marko Martinović stekao je u Franjevačkom samostanu u Perastu. godine. Ograde balkona i terase su nekada bile od kamenih balustera.

Biblioteka je bila prenesena u palatu Burović u Herceg Novom. papa Klement XI ga imenuje za nadbiskupa barskog. Umro je 1745. gradnja se odvijala u nekoliko faza: od prvobitne odbrambene kule. Umro je 1694. Simetrična dispozicija. Povjeren mu je i zadatak apostolskog posjetioca za Albaniju. gdje je i izgorela 1806. o čemu svjedoči natpis na pročelju sa navedenom 1664. Andrija i Vicko Zmajević. porijeklom iz sela Vrba sa Njeguša. pa viceadmirala. papa Klement X postavio ga je za nadbiskupa barskog i primasa srpskog. kome je Andrija Zmajević bio mecena. U svom „Crkvenom ljetopisu” iznio je porodično predanje. godine u Perastu. sa istaknutim centralnim dijelom iznad pećine u stijeni. štampa zbirku latinskih pjesama „Musarum Chorus in Laudem Antonii Zeni”. a konačni barokni izgled dobija u vrijema Andrije Zmajevića. Godine 1712. Studije teologije i filozofije završio je u Rimu. Andrija Zmajević (1624-1694) je osnovno obrazovanje stekao kod franjevaca u Perastu. Podržava književnike i sakuplja narodne pjesme. I sam je izuzetno talentovan pjesnik. Međutim. Na grbu porodice je krilati zmaj i zvijezda. Sa palate je 1876. Već sa osamnaest godina Matija zapovijeda brodom. godine skinut krov i od tada počinje njeno propadanje. iznad dva prekrštena pera koja su simbol kazade Perojevića. Zatim jedno vrijeme provodi u Finskoj. Sakupljao je. a sahranjen u katoličkoj crkvi u Moskvi. sinovac nadbiskupa barskog i primasa srpskog Andrije Zmajevića. Godine 1685. predstavlja najsnažniji detalj peraškog pejzaža i njegovu najvrijedniju ambijentalnu cjelinu. dobija doktorat iz oblasti filozofije i teologije. U palati se nalazila Zmajevićeva biblioteka. a sin poznatog pomorca Krsta (Krila) Zmajevića. Umro je 1735. palata predstavlja izuzetno građevinsko rješenje. Godine 1694. u Petrovgrad. Makedoniju i Srbiju. Napisao je i „Specchio della Verita” (Ogledalo istine). odlazi u Rusiju.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Zmajević Palata Zmajević nalazi se u zapadnom dijelu Perasta. narodne pjesme svoga kraja. dubrovačku poeziju. Palata. a 1701. sa porodičnom kapelom posvećenoj Gospi od Rozarija i osmougaonim zvonikom. godine. Palata je poznata kao „Biskupija” jer su u njoj stolovala dva biskupa. bugarštice. do izgradnje sjevernog i južnog krila. Vicko Zmajević (1670-1745) je nećak Andrije Zmajevića. Matija Zmajević (1680-1735) jedan od najpoznatijih predstavnika porodice Zmajević. krilima na snažnim nosećim zidovima i impozantnim spoljašnjim stepeništem. gdje se ističe u borbi protiv Šveđana i dobija zvanje kontraadmirala. Izgrađena na stijeni i od lokalnog kamena. među prvima. godinom. po nekim podacima najveća u Dalmaciji. Godine 1671. Pripadali su kazadi Perojevića. gdje je i sahranjen u kapeli Gospa od Rozarija koju je sam podigao. Palata je građena u više faza. godine i sahranjen u crkvi Gospa od Kaštela u Zadru. 48 49 . preko proširenja kule prema brdu. gdje je i doktorirao. gdje je kao prvorazredni pomorski stručnjak stupio u službu Petra Velikog. daje utisak gradnje u jednom dahu. Zmajevići su jedna od najznačajnijih peraških porodica. godine u Tavrovu. Zmajevići su dali neke od najznačajnijih Peraštana. koja danas čini centralni dio palate. Oslikavanje palate freskama uradio je poznati barokni slikar Tripo Kokolja.

U prizemlju su jednostavna vrata. Dok u osnovnim linijama palate preovlađuje renesansna harmonija. Grb predstavlja varijantu grba kazade Studeni. dva sprata i četvorovodnim krovom. poslije oslobađanja Herceg Novog od Turaka 1687. i nije nikada stupio u dovršenu palatu. Palata je relativno malih dimenzija (tipa „palacin”). nalazi se grb kazade Stojšića (dva krunisana lava koja drže stolicu). barokni pečat je prisutan u bogato obrađenoj kamenoj plastici arkada. Jedna je od najljepših baroknih građevina na cijelom Jadranskom primorju. visokog čina guvernera flote u Morejskom ratu i velike trgovačke aktivnosti. dati su podaci o 1694. Specifična je jer u nivou posljednje etaže ima vidionice na sve četiri strane. Na spratu je mali balkon. itd. 50 godine. Polje grba je podijeljeno na tri dijela. nastala u drugoj polovini XVIII vijeka. u novije vrijeme. Palata Bujović je jednostavne forme. a sa strana po jedan prozor profilisanog natprozornika. Postoji predanje da je izgrađena tesanicima sa porušenih hercegnovskih zidina. sa prizemljem. Bogatstvo fasada još snažnije dolazi do izražaja u grupacijama sa dvostrukim kamenim portalima na svim balkonima. kao godini početka radova na palati. Na zadnjem dijelu palate. Sačuvano je predanje da je. Palata Bujović Palata Bujović nalazi se na zapadnom kraju Perasta. Na palati se nalazi pet balkona. Iznad natpisa na vidionici glavne fasade prema moru nalazi se grb. pošto je ovaj odgovorio potvrdno. Palata je. 51 . u gornjem dijelu sa desne strane je vatra koja gori pod usijanim suncem. Na tri kamene ploče na fasadama. Vicko Bujović upitao arhitektu može li sagraditi ljepšu palatu. o čemu svjedoči natpis na glavnoj fasadi sa godinom 1779. Palatu su podigli braća Vicko i Ivan Bujović. jedan centralno postavljen na drugom spratu glavne fasade i po dva na bočnim fasadama.1709) proizilazila je iz njegove značajne uloge u borbi protiv gusara. a sa lijeve strane je vuk koji se propinje prema suncu. Vicko ga je bacio sa terase. pri moru. po završetku zidanja.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST Palata Lučić-Kolović-Matikola Palata Lučić-Kolović-Matikola nalazi se uz samu obalu. Porodica Bujović je pripadala kazadi Stojšić. Ubijen je 1709. Nikola Kolović – Matikola i sinovi iz kazade Studeni. dozidan je aneks – za potrebe Muzeja grada Perasta koji je smješten u palati. na tri etaže. skladnih proporcija. U sredini balustrade na terasi. Finansijska moć Vicka Bujovića (1660 . vjerovatno. a sa obje strane su prozori. Uz prizemlje palate prema moru nalazi se monumentalni trijem sa pet arkada u bunjatu. i imenima vlasnika. godine. i djelo je arhitekte Giovanni Battista Fontane iz Venecije. balustera. sa malim ograđenim dvorištem prema moru. Iznad ovog trijema je terasa sa kamenom balustradom. u zapadnom dijelu Perasta. naknadno preuređena.

dok su ostale izvedene nepreciznije i sa manje prozorskih otvora. istovremeno je izgrađen i odbrambeni sistem oko zgrade. M. Prvo je izgrađen centralni dio na kojem dominira barokni balkon sa dvoje vrata na prvom spratu. stupio je u službu ruskog admirala.PERAST | CrnaKOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | RISAN Palata Ivelić Palata Ivelić nalazi se u centralnoj zoni Risna. Dvorište je bilo popločano kamenim pločama. Ruska vlada mu je povjerila misiju da u Boki Kotorskoj. Zidana je u dvije faze. Unaprijeđen je u čin general-lajtanta ruske vojske 1800. Glavna fasada je rađena od fino klesanih kvadera. Godine 1814. 1806. godine. Pomagao je eskadri ruskog generala D. Dva bočna krila i spoljašnje stepenište su kasnije dograđeni. prisustvovao je sastanku sa vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem u manastiru Savina. grofa Alekseja F. Sa ruskim savjetnikom Stefanom Sankovskim. Godine 1770. Dvorište je kvadratno i ograđeno zidom visokim 3 m. Crnoj Gori i Hercegovini digne ustanak protiv Turaka za vrijeme rusko-turskog rata. HERCEG NOVI 1 2 3 4 Palata Ivana Burovića . sa istočne strane glavne ulice Gabela. 02. Jedan od najznačajnijih predstavnika porodice je grof Marko Ivelić (1740-1825). godine. Orlova.„Burovina” Zadužbina Mirka Komnenovića Zadužbina Duković Palata Milašinović 52 53 . proizveden je za člana državnog savjeta-senatora. Krajem XVIII i početkom XIX vijeka palata Ivelić služila je kao sabirno mjesto za Trebješane i druge Crnogorce koji su se iseljavali u Rusiju. Palata je sagrađena u XVIII vijeku i pripadala je porodici Ivelić. prvi reprezentativni sprat „piano nobile”. Između njih se nalazila drvena šetnica. drugi sprat za stanovanje i potkrovlje sa dvije viđenice koje je služilo kao kuhinja. Senjavina pri zauzeću Boke Kotorske 21. Na ogradnom zidu postoje dvije kule kružne osnove uz kapije prema ulici i prema dvorištu. Palata ima prizemlje sa konobama.

možda. krajem XVII vijeka. iz vremena Napoleonovih ratova.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivana Burovića /„Burovina”/ Impozantna građevina koja se nalazila na istaknutom položaju na sjeverozapadnom kraju Herceg Novog. koje svojim oblicima. 55 54 . U znak priznanja. bila smještena osnovna škola. godine. nadbiskupa barskog i primasa srpskog. Bogatstvo biljnog svijeta. U okviru Zavičajnog muzeja nalazi se i botanička bašta sa više od 100 odabranih vrsta mediteranskog i suptropskog bilja. Na njenom mjestu sagrađena je sala dvorane „Park“. godine. godine. U XVIII vijeku. pitosporuma. sa čitavim njegovim imanjem u okolini Herceg Novog. zajedno sa palatom 1806. Godine 1949. preuredio u palatu. otvoren u kući Mirka Komnenovića 1953. pored ostalih. gradonačelnik Herceg Novog i poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije. prilikom borbi Rusa. sa željom da ta zadužbina bude „Gradski muzej”. magnolija i ljekovitih mediteranskih trava. po nekima najveća u Dalmaciji. na površini od oko 1. bila je udata za konta Burovića). da se tu ne bi stacionirali Francuzi. preci Mirka Komnenovića. duži period. dok se u sačuvanoj zgradi koja je pripadala kompleksu Burovića danas nalazi Hercegnovsko gradsko pozorište. a da od prihoda tog muzeja zadužbinska uprava daje „pripomoći hercegnovskoj siročadi bez razlike vjere”. Ivan Burović bio je Peraštanin koji se proslavio hrabrošću predvodeći grupu od 360 Peraštana prilikom mletačke opsade Herceg Novoga 1687. izgorela je. Mirko Komnenović rođen je 1870. Antuna. Palatu su sagradili pomorci iz porodice Komnenović. čuvenog pomorca i ruskog admirala. koja je formirana u parkovskom stilu. Bio je poslanik Boke Kotorske u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba. godine. uz samostan Sv. sa knjigama iz oblasti teologije. mimoza. čine brojne vrste palmi. Mirko Komnenović zavještao je svoju kuću narodu. Na originalnim vratima u prizemlju postoje bajonetom urezana imena ruskih vojnika iz 1807. tada u ruskim rukama. kaktusa i aloja. svečano. Ovaj muzej je. osnovan je Narodni muzej. koji je kasnije preimenovan u Zavičajni muzej Herceg Novog. Testamentom iz 1940. kamelija. Zgradu je obnovio i preuredio u „Zavod za vaspitanje djevojaka” kotorski biskup FranoUčelini Tice oko 1910. koji su pod vođstvom Marmona pokušali da zauzmu Herceg Novi. ruski vojnici zapalili su Burovinu. ljepotom i raznolikošću boja cvjetova oživljavaju ambijent tokom cijele godine.NARODU”. godine u Herceg Novom. primorskih borova. Mletačka republika poklonila mu je kuću turskog dizdara Mahmuta Bašića. Izgled zgrade je mijenjan u XIX vijeku pseudobaroknim dogradnjama i proširenjima. Crnogoraca i Bokelja protiv Francuza. Po podacima iz Župskog arhiva u Herceg Novom. kada su u Perastu izumrli Zmajevići po muškoj lozi. Hrvata i Slovenaca. Nakon toga. sa kojima su Burovići bili u rodbinskim vezama (jedna od tri kćerke Matije Zmajevića. nazivala se „Burovina” zato što je u njoj bio „dvorac” Ivana Burovića. „Burovina” je srušena nakon zemljotresa 1979. godine. literature i istorije. u ovu palatu prenesena je znamenita biblioteka Andrije Zmajevića. Zadužbina Mirka Komnenovića Zadužbina Mirka Komnenovića je palata građena u kasnobaroknom stilu krajem XVIII vijeka. Tu je kuću Ivan Burović. u palati je. da se na njoj postavi spomen ploča sa natpisom „MIRKO I OLGA KOMNENOVIĆ . Bilioteka.000 m2. Diplomirao je na Školi stranih jezika u Chateu de Luceus u Švajcarskoj. agava. nažalost.

iako se u Herceg Novom vezuje i za ime porodice Mandić. uz pristanište. Porodice Duković i Lombardić. Leopolda Mandića slavi se 12. dajući joj ime svog pokojnog oca Aleksandra Dukovića. jednostavne kubiče forme. sa vrtovima od 45. Poslije Velimirove smrti 1907. rođenoj Duković. dva sprata i četvorovodnim krovom. Palata je. preoblikovana. pomagao ustanike u Bosni i Hercegovini. U svrhu školovanja mladih talenata iz Herceg Novog. kao i suvlasničke djelove u dvije stare palate porodice Duković u Trstu. na kome se nalazilo veliko imanje nekadašnje istaknute. Nakon doseljenja iz Trsta. balkon i stepenište. uključujući: četiri kuće na Toploj. godine. na području zvanom Dukovina. igrale su značajnu ulogu u oslobodilačkim ratovima protiv Turaka u XIX vijeku. Zadužbina Duković Zadužbina Aleksandra Dukovića nalazi se u jugoistočnom dijelu Tople. karakteristične barokne kamene pragove. Krajem XVIII vijeka javlja se dosta pomoraca iz porodice Milašinovića. Velimir i Eliza Lombardić provode dio života u svojoj kući u Herceg Novom. pomorsko-trgovačke porodice Duković. Eliza Lombardić ostavlja Zadužbini cijelo svoje imanje. osniva Zadužbinu. Italija 1942. Ispred kuće nalazi se popločano dvorište sa palmama. a umro u Padovi. Ova palata. sa prizemljem. Proglašen je za sveca 1983. i podržavao ideju ujedinjenja Južnih Slovena. sa drvećem i zelenilom. Kuća u kojoj je smještena Zadužbina Dukovića nastala je 1888. Leopolda Mandića. koje spadaju među najstarije i najuglednije porodice Herceg Novog i koje su bile vezane za Trst. Kuća je pripadala Velimiru Lombardiću i njegovoj supruzi Elizi. godine. Velimir Lombardić je.terasasti vrtovi sa kamenim podzidom. Zadužbina Duković je reprezentativan primjer profane arhitekture XIX vijeka. godine. godine. godine. Ostale kuće koje su se nalazile na posjedu srušene su i na njihovom mjestu sagrađene stambene zgrade. za vrijeme pape Jovana Pavla II.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Milašinović Na graviri Pierra Eugèna Grandsirea (1825-1905). Veći dio života proveo je u Padovi. vidljiva je barokna palata sa belvederom. Od Zadužbine Dukovića u Herceg Novom danas je ostala samo jedna kuća i dio posjeda. Po jednoj verziji lokalnog predanja. naknadnim intervencijama. a zadnji dio parcele čine ostaci velikog posjeda . Eliza naslijeđuje kuću i testamentom. iako je sačuvala dosta elementa drugostepene plastike. kuću je podigao otac Sv. Kuća je malterisana. poznata je kao kuća Milašinovića. maja.000 m2. 57 . Dan Sv. u donjoj zoni Herceg Novog. znatnim finansijskim sredstvima. 56 sačinjenim u Firenci. Sveti Leopold Bogdan Mandić rođen je u Herceg Novim 1866. sa naglašenim ugaonim pilastrima i horizontalnim kordon vijencima.

Polovinom XIX vijeka palatu su kupili braća Bogdan i Jovo Zloković. u čast mučenika Sv. dvije prema moru. Petra. posjetio Njegoša na Cetinju. koji je počivao na svodu od opeka. kako je bio običaj u ondašnjim većim kućama 58 BAOŠIĆI Kuća na posjedu Smekja Kuća danas poznata kao kuća Raškovića je nekada priradala porodici Smekja iz Perasta. koja je zatim bila iznajmljena Udruženju rezervnih i penzionisanih oficira iz Beograda. kao „Zadužbinu Mila Zlokovića i njegove supruge Ane rođene Mihanović”. s ljetnikovcima pored mora. a kasnije prelazi u vasništvo Burovića. godine. U ovoj kući je boravio francuski pisac Pjer Loti 1880. tj. Palata je bila izgrađena u prvoj polovini XVIII vijeka. 59 . sprat i belveder. Na ključnom kamenu portala nalazi se grb porodice Smekja . generalni mletački providur Pietro Vendramin ustupio je Ivanu Buroviću iz Perasta dio zemljišta sa crkvicom Sv. Godine 1729. U palati je boravio saksonski kralj Fridrih Avgust. U kapeli se nalazio oltar od kararskog i palatama. Tu su obično sa porodicama provodili dva do tri mjeseca u vrijeme berbe. prema moru nalazi se ogradni zid sa ulaznim portalom. a naslijedio je Bogdanov sin Milivoj. koja je danas u ruševnom stanju. godine.ruka koja drži stabljiku („čičimak”)-simbolj kazade Čizmai kojoj su Smekje pripadale. Palata Zmajević-Burović-Zloković bila je prvobitno izgrađena kao ljetnikovac porodice Zmajević iz Perasta. smatrali smo da je ipak značajno da je spomenemo među bokeljskim palatama. Na ogradnom zidu postavljena je i spomen-ploča sa natpisom na francuskom jeziku koji kaže da je u njoj boravio Pjer Loti. Na spratu. porodice Burović-Zmajević. Godine 1928. Na mjestu crkve i posjede u srednjem vijeku nalazio se benediktinski manastir kojeg su Mongoli srušili 1242. već su ih koristili i okolni vjernici. U to vrijeme Loti je bio pomorski oficir na francuskoj ratnoj lađi koja je učestovovala u demonstraciji međunarodne flote protiv Turske za ustupanje Ulcinja Crnoj Gori. koja je oštećena u zemljotresu 1979. a odatle u ostale sobe na spratu. ulazilo se preko terase direktno u veliku salu. U njoj je dva puta ljetovao crnogorski knjaz Nikola I Petrović sa porodicom. Uprava Udruženja prepravila je palatu. kćerke ruskog admirala Matije Zmajevića. U okviru posjeda palate nalazila se i crkva Sv. obično vinograde. a dvije prema brdu. njegova udovica Ana zavještala je palatu u dobrotvorne svrhe. Nakon zemljotresa palata je srušena i na istom mjestu izgrađena je nova osnovna škola. Ispred palate. maslinike i voćnjake. pomorski kapetani i brodovlasnici. lišivši je svih onih karakteristika koje su je činile jednom od ljepših palata u Boki. mermera. Pripadala je sinu konta Stanislava Burovića (sin Ivana Burovića iz Perasta) i Marije Zmajević. porodični dodatak Smekija. Kroz vrata na spratu. i zvijezde. Na belvederu se nalazio kameni grb porodice Burović-Zmajević. Na kućnom posjedu u Baošićima porodica Smekja je imala i kapelu. za zasluge u oslobađanju sjeverozapadnog dijela Boke od Turaka i njegovo stavljanje pod vlast Mletačke republike. Pjer Loti govori o ovom kraju u priči „Paskvala Ivanović“. Plafoni u sali i sobama su bili naslonjeni na drvene grede. Palata je imala prizemlje. U I svjetskom ratu austrijska vojska je oštetila palatu. Petra u Bijeloj. za koju imamo podatke da ju je sagradio 1735. Nakon II svjetskog rata u njoj je bila smještena osnovna škola. bila je u sredini velika dvorana.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | BIJELA Palata Zmajević-BurovićZloković Iako palata Zmajević-Burović-Zloković u Bijeloj više ne postoji. koji je sada u crkvi Sv. godine. Nakon oslobađanja Herceg Novog od Turaka (1687. Tu su peraška gospoda imala svoje posjede. Uglednije porodice su na svojim posjedima imale i kapelice. koja je danas jedina sačuvana. koje nisu služile samo porodične potrebe. preko prostranih monumentalnih stepenica sa baroknom balustradom. Ane u Đurićima. kada je 1838. Vinka i Lovra. sa po dvije sobe sa strana. godine kapetan Vicko Smekja s braćom. godine) veći dio hercegnovske rivijere je došao u peraški posjed.

Kasnijim intervencijama autentični izgled i vrijednosti palate su narušene. četvorovodni krov i na prvom spratu centralno postavljen balkon sa kamenom balustradom. Svi otvori imaju karakterističnu baroknu profilaciju. PRČANJ Palata je izvorno imala prizemlje i dva sprata. Kapetan Špiro Danilović je u periodu od 1862-1865. Cijeli kompleks je ograđen kamenom ogradom u kojoj se nalaze portali kao i tri polukružne kule. i da se taj palac i danas naziva po porodici Danilović koja je inače bila iz Đenovića.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kapetanski palac u Baošićima U Baošićima postoji kompleks u čijem sklopu se nalazi jedna barokna kapetanska palata i druga zgrada koja potiče vjerovatno iz XIX vijeka. Iako se navodi da je palatu sagradio Špiro Danilović veća je vjerovatnoća da je. godine kao zapovjednik brigatina „Cupido”. U izvorima se navodi da je „palac u Baošiću” sagradio pomorski kapetan Špiro Danilović. ona izgrađena ranije i to možda od strane neke Peraške porodice. 1 2 3 4 5 Palata Tre Sorelle Palata Luković Palata Beskuća PalataVerona Palata Florio-Luković 60 61 . aktivan u prvoj polovini XIX vijeka. Kapetan Špiro Danilović je bio značajan pomorski kapetan. On se pominje još 1826. s obzirom na barokne karakteristike palate. godine bio gradonačelnik Herceg Novog. kao što je slučaj sa kompleksom Smekja u neposrednoj blizini. U sastavu kompleksa postoji i prostrani park sa starim i velikim stablima.

zaljubljene u istog mornara. Pod salona bio je popločan crvenim i žutim pločicama od pečene gline . preko maštovitih legendi i dobila ime. Artemida. Prčanj i Tomislav Grgurević. Uz sjevernu stranu podignuta je kapela posvećena Sv. Nad vratima salona su se nalazili inicijali AL i JL. druge dvije sestre su zazidale njen prozor. jedne nastale u XVII vijeku i druge sredinom XVIII vijeka. Sredinom XX vijeka palata Luković je pretvorena u školu. gdje će do smrti živjeti. Gospe od Karmena.tavelama. kao i drugi radovi na kompleksu palate. kao i predstavama anđela i korpi sa cvijećem i voćem. Galatea. ali o kome je ostao zapis. Tavanica je bila posebno dekorisana baroknim motivima-štuko dekoracijom. o čemu je postojao natpis na nadvratniku salona.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Tre Sorelle Palata Tre Sorelle (tri sestre) smještena je u jugoistočnom dijelu Prčanja. čiji se grb nalazi na nekoliko mjesta na zgradi. odluči da žrtvuje ljubav svoga srca. Može se datirati u XV vijek. kada je i ona umrla. Palata je pripadala istaknutoj porodici Luković sa Prčanja. a u njemu je 1797. o slagalištima zlatnih dukata. čime je došlo do promjene njenog autentičnog izgleda. ali sa posebnim krovovima. Tivtu i drugim mjestima na području Kotora. Ljubljena sestra. Tritoni i Delfini. On je samo jednu od njih volio i njoj obećao ljubav do groba. 62 63 . Za palatu je vezana legenda o tri sestre. koji su bili zelene boje i ukrašeni bijelom štuko dekoracijom. kojima su na dan slave porodične crkve. godine bilo priređeno zabavno veče u počast austrijskom guverneru Boke. Andrije i Joza Lukovića. imali svoje ljetnikovce u Prčanju. Na prvom spratu palate nalazio se reprezentativni salon. zapovjednik savezničke vojske u Boki protiv Francuza. Predloži im da nesuđenoj ljubavi zajednički žrtvuju svoj mladi život. Onda je došla starost. posljednja sestra je zazidala i njen prozor. osjećajući bol svojih sestara. nalazile su se umjetničke slike i venecijanska ogledala u pozlaćenom drvorezu. poznate kao „ulica Lukovića”. nad kojom je kasnije dograđen treći dio građevine. (izvor: Don Niko Luković. Sestre su na to pristale. a nakon zemljotresa 1979. Porodična kapela Lukovića .Gospa od Karmena. Odjeci slavnih vremena) tavanice nalazio se veliki bareljef na kome su prikazana antička božanstva povezana sa morem i pomorstvom: Posejdon. Ta dva dijela su bila spojena terasom sa centralnim odbrambenim balkonom. Kompleks palate Luković nastao je povezivanjem u jedinstvenu cjelinu dvije zgrade. Na Prčanju se sačuvalo predanje o velikom bogatstvu porodice Luković. Salon Lukovića rado su posjećivali mletački providuri iz Kotora. u čije vrijeme je uređen salon. na čijem ulazu je grb ove porodice. Nije više postojao nikakav razlog da gleda prema moru. Početkom XX vijeka još je bila sačuvana unutrašnjost palate sa originalnim rasporedom prostorija. Međutim. ukrašavali balkon i sve prozore. poput brojnih kotorskih plemićkih porodica. godine palata je ostala bez funkcije. Sazidale su dom sa tri odjeljenja na osami u veličanstvenoj prirodi. kćerke kotorske plemićke porodice (najvjerovatnije Buća). Palata se sastoji iz tri skoro identična dijela međusobo spojena. neposredno uz obalu. Jeronimu. čekajući da ugledaju njegov jedrenjak sa prozora. najčešće u ljetnim mjesecima. U palatu se ulazilo spoljašnjim stepenicama na prvi sprat. Prolazile su godine. Ova palata neobičnog izgleda i skromnih dimenzija je najstarija građevina u Prčanju. baronu Tomi Bradyu. Na njima su tipični gotički prozori s prelomljenim lukom. te je taj naziv do danas zadržan. o mnoštvu srebrnog posuđa i kandelabara. njen prozor nije imao ko zazidati. koji više ne postoji. To je među sestrama izazvalo zavist i ljubomoru. Za vrijeme opsade Kotora 1814. Zbog toga je. Kada je umrla prva sestra. Dva krajnja trakta su nastala istovremeno. Kada je mladić doznao za odluku svoje odabranice otplovio je na daleko putovanje sa koga se više nikada nije vratio. zatim. izvan Kotora. Palata Luković Palata Luković dio je jedne od najznačajnijih cjelina na Prčanju. Na sredini U svojoj palati Buće su boravili samo povremeno. pa je i smrt zakucala na njihova vrata. Unutrašnju dekoraciju salona izveo je sredinom XVIII vijeka Švajcarac Karlo de Nedrocis. obradom enterijera i namještajem. Nakon smrti druge sestre. u palati Luković je imao svoj stan engleski pomorski pukovnik (komodor) Hoste. U pisanim izvorima palata se prvi put pominje u XVI vijeku kao Villa trium sororum. a ulazni hol je bio ukrašen slikama i pozlaćenom štuko dekoracijom na plafonu. nalazi se u neposrednoj blizini palate. Na nju se. Oni su. Na zidovima salona. To je bio ljetnikovac kotorske plemićke porodice Buća. ali sestre nisu gubile nadu u njegov povratak. U palatu se ulazilo impozantnim stepenicama od korčulanskog kamena. nastavlja niz od jedanaest baroknih građanskih kuća sa karakterističnim balkonima. a istovremeno i jedina u cjelini sačuvana gotička palata u Boki. koje su pripadale bratstvu Lukovića.

Palata Beskuća predstavlja tipičan primjer bokeljske barokne palate. godine jedno od svojih ljetovanja na Prčanju proveo vladika Petar II Petrović Njegoš. Beskuće su i u Kotoru imali palatu u kojoj se za vrijeme austrijske vladavine Bokom nalazio Okružni i Sreski sud. Perastu i Prčanju sa morem.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Beskuća Palata Beskuća nalazi se u centru Prčanja. uspostavljen uz obalu zaliva. kada je dobio titulu „konte” naredio. na kojoj još postoji grb porodice Bizanti. brodovi koji su bili u vlasništvu prčanjskih porodica plove cijelim Mediteranom. Porodica Beskuća doživjela je uspon u vrlo kratkom periodu. Palata Beskuća jedna je od rijetkih palata koja se nalazi neposredno uz obalu. prošao je iza palate Beskuća. U prizemlju se nalazi veliki portal i dva mala prozora sa karatkerističnom baroknom profilacijom. Sačuvana je priča da je domaćin. Na balkon izlaze dva portala. za vrijeme austrougarske vladavine. Na prvom spratu je balkon sa kamenom balustradom. Porodice Verona i Florio su imale trgovačke kuće u Korintu i Tebi. Put koji je početkom XX vijeka. ispod Bogorodičinog hrama. Kapetan Anton Andrijin Verona je U drugoj polovini XIX vijeka palata je bila stjecište uglednih gostiju sa kojima su Beskuće imale veze. godine. Na belvederu se nalaze barokno profilisani ukrasivolute. sa popločanim dvorištima ispred. Na drugom spratu ima centralno postavljen balkon sa baroknim balusterima. Građena je od fino klesanog kamena. kada je ovaj grad bio predat Turcima od strane Venecije. U palati je 1844. dva sprata i na posljednjoj etaži belveder. sa četiri sobe sa strane. i građena je od fino klesanog korčulanskog kamena. Palata ima prizemlje. Palata Verona Palata Verona nalazi se u sklopu grupacije kuća koje su pripadale bratstvu Verona. danas na njenom primjeru možemo da vidimo kako je izgledala većina palata sa direktnim izlazom na more. a Luković na Krfu. na kome su se nalazili njihova palata u Župi i današnja kuća Verona. braća Beskuća su u palati priređivali komadantima lađa raznih narodnosti gala-večere. smještene na lokalitetu „Grasovo” sa sjeverne strane Župne crkve na Prčanju. a koja je sačuvala direktan i autentičan kontakt sa morem. Kada je 1878. Porodica Verona doselila se u Boku 1478. da se sa prozora palate bacaju na cestu dukati. kada je porodica Beskuća bila veoma imućna. izgrađena po uzoru na barokne palate u drugim mjestima Boke. sa lučnim nadsvjetlima ukrašena metalnom mrežom. godine. dva sprata i belveder na četvrtoj etaži. Veoma vrijedan je bio enterijer palate. Svi otvori imaju karakteritične kamene pragove sa baroknom profilacijom. Trgovačka kuća Verona bila je jedna od ekonomski najmoćnijih u Boki. koja je osiguravala da Turska ustupi Bar i Ulcinj Crnoj Gori. Porodica Verona imala je na Prčanju oko 10 kuća i veliku palatu koju je sagradio kapetan Anton Verona između 1780. godine kupio cijelo imanje kotorske plemićke porodice Bizanti u Tivtu. godine iz Skadra. Palata ima prizemlje. Prvi predstavnik porodice dolazi na Prčanj iz Strpa oko 1660. u Boki boravila međunarodna flota. koga nose tri profilisane konzole. i 1790. Palata Verona je bila najveća palata na Prčanju. U salonu se nalazio drveni oltar sa renesansnim karakteristikama. U palati su se nalazila i druga vrijedna umjetnička djela. igre i noćne zabave. Palatu su posjećivale i austrijske nadvojvode. 65 64 . a kasnije je prešla na Prčanj. Salon i sobe prvog sprata bile su ukrašene malternom štuko dekoracijom. Ispod lijevog prozora su dva grba u vidu reljefa. oko 1760. pontom i mandraćem. Na prvom i drugom spratu se nalazio po jedan veliki salon. i presjekao vezu većine kuća u Dobroti. Porodica Verona se prvo nastanila u Kotoru. Podignuta je krajem XVIII vijeka. u znak veselja. Zahvaljujući tome. da bi već njegovi nasljednici dobili titulu mletačkog „konta”. U XVIII vijeku pomorstvo na Prčanju dostiže najveći uspon. Palata je građena u drugoj polovini XVIII vijeka.

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Florio-Luković Palata Florio-Luković nalazi se u središnjem dijelu Prčanja. u palati se čuvala i velika zbirka oružja. u kojoj su se sukobile mornarice Habsburške monarhije i Kraljevine Italije radi prevlasti na istočnoj obali Jadranskog mora. Najljepši ukras u salonu su bile dvije velike slike na platnu (2. numizmatička zbirka. kojom dominira barokni balkon na prvom spratu. dok su okolo lišće i cvijeće. Plafon je bio ukrašen pozlaćenim štukaturama plitkog reljefa. koji je radio u Boki krajem XVIII i početkom XIX vijeka. ali je nakon nestanka ove porodice prešla u posjed konta Lukovića. Sagrađena je u XVIII vijeku. TIVAT 1 2 3 4 5 66 Kompleks Buća-Luković Kompleks Bizanti u Župi Kuća Verona u Račici Dančulovina Grgurevina 67 . koji su pripadali kontradmiralu Marku Eugenu Florio: oficirski pojas koji je nosio na dan bitke. Palata je pripadala poznatoj bokeljskoj plemićkoj porodici Florio sa Prčanja. završila pobjedom austrijske flote). Pod je bio popločan mletačkom keramikom. a dva u donjem). 1866. Na prvom spratu se nalazio salon koji je početkom XIX vijeka uredio don Marko Florio. koje su u sredini prikazivale grb porodice Florio (dva ljiljana u gornjem polju. u duhu tada vladajućeg „empire“ ukusa. Uz palatu je u vrtu krajem XVIII vijeka podignuta porodična kapela Gospa od Anđela. prčanjski župnik. slika broda kojim je zapovijedao (korveta Erzherzog Fridrich) i slike ostalih ratnih brodova koji su učestvovali u bici. Pored stilskog namještaja. U zgradu se ulazi kroz profilisani portal i preko stepenica od korčulanskog kamena. rad mletačkog slikara Francesca Potenze. okrenuta je prema moru. etnološki predmeti iz Boke i više vrijednih slika. revolver. oslikanom geometrijskim oblicima i cvijećem. Glavna fasada.0 x 1. U palati se nalazila zbirka predmeta iz Viške bitke (pomorska bitka kod ostrva Visa –20. 07.50 m) na kojima su predstavljene dvije rijetke starozavjetne scene: Zavjet i Žrtva izrailjskog sudije Jeftea.

porodičnom kapelom. na čijem vrhu je lođa sa odbrambenim hodnikom na konzolama. prekinuta je prirodna veza između sačuvanog originalnog portala u bunjatu. ljetnikovac porodice Buća je predstavljao najveću i. sin majstora Mihaila iz Lastve. izgrađena je u baroknom maniru. karakterističnom vegetacijom i ambijentom pristaništa sa zgradom i molom na obali. Silueta stambene zgrade i kule u okviru ljetnikovca poznata je sa jedne od fotografija snimljenih prije njihove pregradnje za potrebe austrougarske vojne komande. koji su činili utvrđeni ljetnikovac sa kulom. Po svojoj dispoziciji na širokom prostoru obale. pomorski kapetan iz Prčanja. kao i po veličini i arhitekturi odbrambene kule. po uzoru na slična rješenja mletačke odbrambene arhitekture. ostacima vrtne arhitekture i ogradnog zida sa monumentalnom ulaznom kapijom. U okviru ljetnikovca stajala je i porodična kapela. Položaj ljetnikovca svojom izolovanošću. duž centralne staze koja je od mora vodila prema stambeno-ekonomskim zgradama i kuli.Luković Kompleks Buća-Luković. planimetrijom sačuvanih staza i šetnica. koja predstavlja završni motiv pristupne staze od mora. postavljena sa južne strane kule. na ogradnom zidu imanja prema moru i reprezentativne cjeline kojoj je pripadao. u velikoj mjeri odražava način života iz vremena porodice Bizanti. nalazio se u središnjem dijelu Tivta. Utvrđeni ljetnikovac pripadao je poznatoj kotorskoj plemićkoj porodici Buća od koje je imanje i ljetnikovac krajem XVIII vijeka otkupio Marko Luković. Nasljednici porodice Luković su dio svog imanja krajem XIX vijeka ustupili za gradnju Arsenala u Tivtu čime su po prvi put izazvane krupne promjene izgleda prvobitne cjeline.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kompleks Buća . Izgradanjom ljetne pozornice sredinom XX vijeka u središnjem dijelu uređenog vrta. Danas su u okviru postojeće kule vidljivi ostaci starije kule ljetnikovca porodice Bizanti. najbogatije obrađenu cjelinu ovog karaktera na cijelom prostoru zaliva. Mihailu. u Kompleks Bizanti u Župi Na uzvišenju nad morem poznatom pod imenom Župa nalazio se renesansni ljetnikovac kotorske plemićke porodice Bizanti. zadržala je svoj položaj i približno iste dimenzije tokom radikalne pregradnje koju je pretrpjela krajem XIX vijeka nakon izgradnje Arsenala u Tivtu. iako danas lišen originalne arhitekture ljetnikovca. sa 130 kamenih stubova i pergolom. Najstariji dio predstavlja kula sa bočnim krilima. godine majstor Vicencije. 69 68 . stambenom zgradom. kulu je dogradio 1548. Prema sačuvanom natpisu. arhitektonskom smislu. Stambena zgrada. i prostransvu koje je zauzimao. U arhitekturi ljetnikovca porodice Buća zapaža se nekoliko različitih faza gradnje. Crkvica posvećena Sv.

Centralno postavljeni portal gotičkog prelomljenog luka zamijenjen je vjerovatno poslije 1760. popločanog prostora sa bistijernom i zasvedenom peći za pečenje hljeba.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kuća Verona u Račici Kuća Verona nalazi se u zoni zvanoj Račica. odražava bitna svojstva gotičkorenesansnog vremena u kome je nastala. Ona svojim mirnim a razuđenim volumenom. pokrivenog četvorovodnim krovom i bočnih nižih krila nejednake dužine. Tek u poznim etapama gradnje i nakon gašenja manastirskog života na Prevlaci. Dančulovina se sastoji od trospratne kule pokrivene dvovodnim krovom. godine novim baroknim portalom izrađenim u bunjatu. na strani prema ograđenom vrtu. Ova zgrada sa ograđenim prostranim vrtom. U prilog ove pretpostavke. proporcijama i arhitektonskim rječnikom. godine otkupio kapetan Anton Andrijin Verona iz Prčanja. iako danas sa veoma osiromašenim repertoarom svoje prvobitne arhitekture. kao i popločanog dvorišta koje objedinjuje ove prostore. od 1815. godine pripadala je porodici Beskuća. Položaj samostalne odbrambene kule u blizini manastira Sv. Razvoj ovog kompleksa je tekao tako što je uz prvobitnu slobodnostojeću kulu u sljedećoj etapi sagrađena prizemna zgrada izdužene osnove. tokom XVI ili u XVII vijeku mogla je nastati utvrđena stambena cjelina sa razvijenim sadržajima unutar zatvorenih prizemnih prostora. 70 71 . zajedno sa svim posjedima porodice Bizanti u Tivtu. prostrane terase sa vidicima na more i stambene zgrade sagrađene u duhu tradicionalne stambene arhitekture. gumnom i bunarima. u uvali sa njene jugoistočne strane. Kuća Verona sastoji se iz tri dijela: naglašenog centralnog. stambene zgrade sa dvije etaže i karakterističnom viđenicom. Tek u trećoj fazi građenja nastala je stambena zgrada dograđivanjem nad sjevernim dijelom zatečene prizemne zgrade. govore i romaničke stilske karakteristike ulaznog portala prizemne zgrade iz druge etape građenja. u najvjećoj mjeri reprezentuje način života i kulturu stanovanja srednjovjekovnih plemićkih porodica iz Kotora koje su imale svoja imanja na obalama Tivatskog zaliva. sačuvale su se i danas bez većih promjena. Dančulovina je ime je dobila po Dančulu koji je u Brdima živio oko polovine XVI vijeka. Gotičke karakteristike dvorišnog portala središnjeg dijela zgrade. Svi dijelovi imaju samo prizemlje i sprat. U isto vrijeme oformljeno je i unutrašnje dvorište ukomponovano u Lučni dio portala kasnije je zazidan i zamijenjen arhitravnim rješenjem sa upotrebom ravnog neprofilisanog kamenog bloka za nadvratnik. iako decenijama većim dijelom napuštena. Dančulovina Utvrđeni stambeni kompleks Dančulovina nalazi se u neposrednoj blizini Prevlake. uz samu morsku obalu i izolovana u odnosu na susjede. Kuća je zidana kamenom u nijansama sivkasto-zelene boje. oko 1760. kao i zabilježeno svjedočanstvo o fresci sa predstavom cara Dušana koja je u kuli postojala do kraja XIX vijeka. pored karakterističnog položaja kule koji podsjeća na položaj pirga u blizini srednjovjekovnih manastira. pokrivenih dvovodnim krovom. mandraćima. pravougaonu osnovu zidom ograđenog kompleksa. a krajem XIX vijeka porodici Radoničić iz Dobrote. Obnovio ju je kotorski biskup Marko Grgurina (1801-1815). Zgrada je pripadala kotorskoj plemićkoj porodici Bizanti od koje je. Mihaila na Prevlaci mogao bi ukazivati na njegovu prvobitnu povezanost sa manastirom. zasvedene prizemne zgrade sa ravnom terasom nad njom.

Kotor 2004. • Kordić Stevan. Kotor –Vodič kroz grad. Kotor. 24. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXIX-XL. Beograd. 1937. Spomenik SAN. Cetinje. Zagreb. Equilibrium. Odjeci slavnih vremena . 2003. Kotor. Don Niko. Na prvi sprat zgrade dolazilo se spoljašnjim stepeništem kasnije obuhvaćenim unutrašnjošću stambene zgrade sa jednim spratom podignute na sjeveroistočnoj strani. 1964. • Marković Čedomir. 2006. Istorijski tokovi na području Zaliva. Stambena arhitektura na srednjovjekovnim imanjima kotorske vlastele u Tivatskom zalivu. dakle u trećoj fazi gradnje kada je ova cjelina zaokružena i formirana u duhu utvrđenih stambeno-ekonomskih zgrada na imanjima imućnih porodica duž obale Tivatskog zaliva. 103. 25. Jugoslavenski leksikografski zavod. • Enciklopedija likovnih umjetnosti. 1981. Herceg Novi. 2003.zbornk radova iz nauke. Centar za planiranje urbanog razvoja CEP. • Milošević Miloš. • EXPEDITIO. Kotor. kultura stanovanja. Mihaila na Prevlaci. Herceg Novi. • Katalog izložbe radova koje su izvršili restauratori iz Državnog preduzeća Zavod za restauraciju iz Varšave u Dobroti (Crna Gora). Rijeka Crnojevića. • Kapetanović Aleksandra. nalazi se stambena cjelina poznata pod imenom Grgurevina. Pomorski trgovci. a danas Kovačevića i Ivoševića. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXV-XXXVI.Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća. Novi Sad. • Čubrović Zorica. Kotor. Kotor. Herceg Novi. Kotor. Milenko Pasinović) 72 73 . Boka Kotorska. Palata Mazarović u Perastu. Herceg Novi. Centar za planiranje urbanog razvoja. 1991-1992 • Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru LII. Trista godina samoće. 2005 • Čubrović Zorica.Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća. Herceg Novi. • Brajković Gracija i grupa autora. Palata Bizanti u Kotoru. 1982. Beograd. 1953. • Lalošević Ilija. iste širine sa kulom. • Fisković Cvito. Spomenik CIII. 1986. • Butorac Pavao. CID Podgorica. Spomenici kulture Crne Gore. Vujičić Rajko. Sto kotorskih dragulja. Obrada enterijera u sakralnoj i stambenoj arhitekturi Perasta.. kulture i umjetnosti br. Perast. Naselja i kuće tivatskog zaliva – urbanološka studija. Boka–zbornik radova iz nauke. 1999. CID Podgorica. Zagreb. Doprinos savremenog privrednika Boža Dabinovića restauraciji dviju kapetanskih palata u Dobroti kao primjer kontinuiteta pomorstva i graditeljstva. Kotor. kulture i umjetnosti br. kulture i umjetnosti br. O konstrukcijama kuća od XVI do konca XIX vijeka u Kotorskom zalivu i njihovim graditeljima. Don Niko. 23. Perast. • Milošević Miloš. 1989-1990 • Lisavac Katarina. 1953. • Enciklopedija Leksikografskog zavoda. u knjizi EXPEDITIO. ratnici i mecene. Beograd. Adorjan Magyar iz Zelenike kao saradnik Narodnog muzeja Herceg-Novi. • Herceg Novi (monografija). • Božović Goran i grupa autora. Razvitak i ustroj Peraške općine. Kao i za kulu u Dančulovini moglo bi se pretpostaviti da je kula u Grgurevini prvobitno pripadala odbrambenom sistemu manastira Sv. kulture i umjetnosti br. 1997. Boka–zbornik radova iz nauke. Projekat oživljavanja seoskih naselja Tivatskog zaliva. 1991-1992 • Lazarević Jelena. Barokne palate u Kotoru. Viskovići. 1998. Trista godina samoće. Palata Zmajević u Perastu. 1995. Boka . Jovica Martinović. društveni život i običaji Boke Kotorske za vrijeme mletačke vladavine. 2004. Naselja. • Milošević Zorana. 1969. Herceg Novi. u Monografiji Kotor. SANU. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru L. Cetinje. 1953. Kotor. Boka–zbornik radova iz nauke. Prema izvorima ona je podignuta na ostacima crkve Sv. 1987-1988 • Butorac Pavao. • Csaba Magyar. i na kraju porodica Marinovića i Maričevića. O umjetničkim spomenicima grada Kotora. Beograd. Uz dvospratnu kulu kavadratne osnove dozidana je stambena zgrada na jedan sprat. Prčanj. 1991-92 • Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljeđa (autori: Miloš Milošević. • Luković. Kotor. 1970. Na tu pretpostavku upućuje njen položaj u neposrednoj blizini ulaza u manastirsko okruženje i drevnost oblika pregrađenih tokom više etapa gradnje. Kulturna povijest grada Perasta. 1980. Spasa. • Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru XXXV-XXXVI. Boka–zbornik radova iz nauke. kulture i umjetnosti br. • Marija Mihaliček. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru. Kotor. Varšava. a zatim je bila u vlasništvu „kneževa Ivanovića”. Literatura • Božović Goran. 23. Beograd. na periferiji uvale kojom dominira skladna silueta utvrđenog kompleksa Dančulovina. Neke stilske odlike baroka u Boki Kotorskoj. Beograd. 24. Equilibrium. 2006. Neki manje proučavani primjeri građanske i crkvene arhitekture spomeničkog karaktera u Kotorskoj opštini. 2004. Pomorski trgovci. 2004. Beograd. Kotor 1987-1988 • Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru XXXIX-XL. • Martinović Jovan J. • Đurović Vinko. 2003. Kotor.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Grgurevina Sa jugoistočne strane prilaza poluostrvu Prevlaci. ratnici i mecene. Zagreb. • Milošević Miloš. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXVII-XXXVIII. XXXIX-XI. 2004. • Luković. • Grgurević Jasminka. 2003. Jugoslavenski leksikografski zavod.Legende iz Boke Kotorske. 2002. • Grgurević Tomislav. Ka poznavanju urbanističkog razvoja Perasta.

Leksikon stranih reči i izraza. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. 1952. u A.htm . Đenović kroz vrijeme. Građanska kuća i palata u Boki Kotorskoj. Istraživanja i zaštita starog grada u Herceg-Novom. Barok u Dalmaciji. kulture i umjetnosti 13-14.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | • Odalović Gligo. Beograd. • Prijatelj Kruno. Prijatelj. Kotor. Studije. 1982. • Tomić Antun. 1924.Ilustrovani časopis. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber et al. 1984.com/palata%20ivelic. OSTALI IZVORI • Katalog izložbe „Pomorstvo Prčanja od XVII do kraja XIX vijeka”. sveska VIII. Boka–zbornik radova iz nauke. Spomenik CIII. kulture i umjetnosti br. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru VIII.mzrisan. R. Kotor. Palata Tri sestre. Pomorci bratstva Radimir iz Dobrote u XVII i XVIII stoljeću.istorijske bilješke. obradio Svetislav Vučenović. Herceg Novi. Dubrovačke kuće i palače. projekti • Vučenović Svetislav. 2007 • Popović Tomo. 2004. Boka–zbornik radova iz nauke. 1954. kulture i umjetnosti br. 1953. Kotor. godine.rastko. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor • Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. 1991-92 • Seferović Lazar.0catch. Elektronska biblioteka kulture i tradicije Boke Kotorske „Projekat Rastko-Boka” • http://www. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru. 1959. 2002. Barok u Hrvatskoj. SANU. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru LII. • Zloković Milan. Kotor. Jugoslavija. • Tomić Antun.org. Cetinje. Dobrota i njene ključne historijske i kulturne karakteristike. Matejčić i K. Herceg Novi. • Šerović Petar. Kotor. Beograd. • Radimir Z. Internet • http://www. Herceg Novi. • Zloković Ignjatije. Herceg-Novi 1982. Studija zaštite graditeljskog nasleđa Herceg Novog • Revitalizacija palate Ivelić . Boka–zbornik radova iz nauke. Umjetnost XVII i XVIII stoljeća u Dalmaciji. 8.idejni projekat. Beograd. 2000. • Zdravković Ivan. Herceg Novi. Beograd. XXXIX-XI. Popis kuća Dobrote iz 1808. Stvaranje 1-2. Umjetničko blago Herceg Novog. 1990. Kotor. 2007. . 1956. • Vujaklija Milan. Herceg Novi . Matica Hrvatska.yu/rastko-bo/. 1988. Opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. Jedna znamenita stara kapetanska palata u Bijeloj u Boki Kotorskoj. • Vučenović Svetislav. • Prijatelj Kruno. • Živanović Duško. Pomorski muzej Crne Gore. Podgorica. Građanska arhitektura u Boki Kotorskoj u doba mletačke vlasti. • Zaštita graditeljskog nasljeđa Prčanja. Zagreb. Horvat. 1976. 1954. 20.. • Zloković Milan. autor Zorica Čubrović.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful