PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora

|

Palate Boke Kotorske
Uvod 2 Palate 3 Karakteristike palata 4 Boka Kotorska 5 Istorijski tokovi u Boki 8 Palate u Boki Kotorskoj 10 Vlasnici i graditelji palata 12 Barokne palate u Boki 13 Kotor 15 Providurova palata 16 Palata Bizanti 17 Palata Beskuća 18 Palata Buća 19 Palata Pima 20 Palata Vrakijen 21 Palata Drago 22 Palata Grgurina 23 Palata Lombardić 24 Palata Grubonja 25 Dobrota 27 Tri palate bratstva Radoničić 28 Palata Radoničić 28 Ostale palate porodice Radoničić 28 Palata Milošević 31 Palata „Vida Lušina”- Centralna komisija 32 Palata Kamenarović 33 „Krivi palac” 34 Palata Dabinović - „Kokotova kula” 35 Palata Ivanović 36 Palata Tripković 37 Palata Ivanović na lokalitetu Marović 38 Perast 39 Palata Bronza 40
Palata Šestokrilović 41

Palata Mazarović 42 Palata Balović 43 Palata Visković 44 Palate Martinović i Brajković-Martinović 45 Palata Smekja 47 Palata Zmajević 48 Palata Lučić - Kolović - Matikola 50 Palata Bujović 51 Risan 52 Palata Ivelić 52 Herceg Novi 53 Palata Ivana Burovića - „Burovina” 54 Zadužbina Mirka Komnenovića 55 Zadužbina Duković 56 Palata Milašinovića 57 Bijela 58 Palata Zmajević-Burović-Zloković 58 Baošići 59 Kuća na posjedu Smekja 59 Kapetanski palac u Baošićima 60 Prčanj 61 Palata Tre Sorelle 62 Palata Luković 63 Palata Beskuća 64 Palata Florio-Luković 65 Palata Verona 66 Tivat 67 Kompleks Buća-Luković 68 Kompleks Bizanti u Župi 69 Kuća Verona u Račici 70 Dančulovina 71 Grgurevina 72 Literatura 73

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

Uvod
Publikacija „Palate Boke Kotorske” nastala je kao jedan od rezultata projekta „Kulturna maršruta - palate Boke Kotorske“. Cilj ovog projekta bio je prezentovanje i ukjučivanje palata Boke Kotorske, kao moguće kulturne maršrute, u postojeću turističku ponudu Crne Gore. Smatrali smo da se time doprinosi valorizaciji bogatog nasljeđa i unaprijeđuje kulturni turizam. Kulturne maršrute predstavljaju jedan od mogućih vidova valorizacije kulturnog nasljeđa kao resursa za kulturni turizam. One mogu da doprinesu zaštiti nasljeđa, ali i da podstaknu društveni i ekonomski razvoj. S obzirom na potrebe razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori, kulturne maršrute su prepoznate kao mogući značajan činilac turističke ponude, ali do sada nisu realizovane. Projektom „Kulturna maršruta - palate Boke Kotorske“ EXPEDITIO je odlučio da pokrene afirmaciju kulturnih maršruta, počev od palata Boke Kotorske. Ideja je bila da ovaj projekat posluži i kao model za izradu kulturnih maršruta sa drugim temama (npr. arheološka nalazišta, sredjovjekovni gradovi, austrougarske tvrđave, romaničke crkve, manastiri, ruralne cjeline, itd.) Boke Kotorske, crnogorskog primorja ili Crne Core. Ove maršrute kasnije bi mogle da posluže i za povezivanje sa kulturnim maršrutama zemalja u regionu. Na području Boke Kotorske nalazi se veliki broj palata i drugih reprezentativnih kuća sa izrazitim kulturno-istorijskim, umjetničkim i arhitektonskim vrijednostima koje predstavljaju jedan od značajnih segmenata naše kulturne baštine. Te reprezentativne kuće na najbolji način svjedoče o stepenu društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja i govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine. 2

Palate
Palata je, po definiciji, „velika i lijepa kuća” ili „građevina koja se u sklopu naselja ističe svojim omjerima i raskoši”. Riječ palatium na latinskom znači carski dvor, a potiče od naziva Palatina, brijega u starom Rimu, gdje je bio dvor cara Avgusta i gdje su njegovi nasljednici gradili svoja raskošna prebivališta - palate. U osnovnom značenju, palata je gradska rezidencija suverena, feudalca, patricija, i u tom smislu predstavlja sinonim za dvor. U širem značenju, naziv palata upotrebljava se u novije doba kao oznaka za građevine velikih razmjera, u kojima se nalaze sjedišta ministarstava, banaka, koncerna, organizacija, ustanova i dr. „Palate ogromnih dimenzija kao rezidencije vladara poznavali su već stari Egipat, Krit, Persija, Rimsko carstvo (Dioklecijanova palata u Splitu). U Rimu se carska palata nalazila na jednom od sedam brežuljaka (Palatinum), čije je ime zatim preuzeto kao opšti naziv za palatu. U srednjem vijeku

Međutim, ovi objekti još uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri prezentovani i valorizovani. Istraživanja i podaci o pojedinim palatama postoje, ali su najčešće dostupni samo stučnoj javnosti. Postoji veoma malo publikovanog materijala koji bi široj javnosti pružio uvid u njihov značaj. Cilj ovog projekta bio je da se na jednom mjestu prezentuju sve palate i druge značajne reprezentativne stambene kuće u Boki koje bi mogle da budu jedna od zanimljivih kulturnih maršruta. Kao osnova za publikaciju korišćen je obiman materijal koji postoji o pojedinačnim palatama i istraživanja koja su rađena. Spisak literature dat je na kraju publikacije. U publikaciji su predstavljene, prije svega, sve one kuće koje nose naziv „PALATA” ili „PALAC” (ital. palazzo) u onom smislu kako se to u Boki danas podrazumijeva. Uz njih su još predstavljene i neke manje palate tipa „PALACIN”, kao i izabrani LJETNIKOVCI, VILE i drugi REPREZENTATIVNI STAMBENI KOMPLEKSI na području Boke, koji, iako se ne nazivaju palatama, zbog svojih karakteristika svakako zaslužuju da budu na kulturnoj maršruti reprezentativnih bokeljskih kuća. EXPEDITIO

rezidencije feudalaca su utvrđeni gradovi, burgovi (Papinska palata u Avinjonu). Stambena zgrada unutar tih utvrđenih gradova dobija naziv palais, pales, palas, palast. Iz njih se, od renesanse dalje, razvija tip palate, koja se od burga razlikuje po tome što nije utvrđena, a od dvorca po tome što je izgrađena unutar urbanističkog kompleksa i nije povezana u jedinstveni skup sa nizom privrednih zgrada, karakterističnih za dvorac kao centar feudalnog posjeda. Renesansni tip feudalne palate u Italiji (palazzo) razvija se od XV vijeka u prvom redu u Firenci, Rimu i Veneciji; krila palate sa tremovima na stubovima zatvaraju četvorougaono otmeno dvorište (Palzzo Strozzi i Palzzo Pitti u Firenci). Po istom tipu se grade i palate koje služe javnoj svrsi (Palazzo della Cancellaria u Rimu). Osobit razvoj doživljava palata u Italiji u doba baroka, a naziv palazzo dobija veoma široku primjenu. Od latinskog izvedeni su i slovenski nazivi za palatu (srpsko-hrvatski palata, palača, polača, palac; češki palac i poljski palac). Kod nas danas palata nije naziv samo za raskošnu, reprezentativnu gospodsku kuću, nego za svaku bogatiju i ugledniju zgradu.” 

1 Milan Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza 2 Enciklopedija likovnih umjetnosti

3

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

Karakteristike palata
Pod palatama se podrazumijevaju kako privatne zgrade za porodično stanovanje tako i objekti sa javnom namjenom - najvažnije državne građevine, neke crkvene, administrativne i ekonomske zgrade. Nezavisno od toga da li imaju javni ili stambeni karakter palate uvjek izražavaju neki simbol - „simbol vlasti i moći kod jednih ili simbol društvenog položaja i bogatstva kod drugih. Sve te građevine po svom prostranstvu, umetničkom izrazu, kvalitetnoj izradi i povesnom značaju pokazuju izuzetna ostvarenja u oblasti arhitektonskog stvaralaštva.”1 Uobičajeno je da se veća i bolja kuća, pažljivije građena i sa bogatijim arhitektonskim detaljima, nazove palata, za razliku od ostalih, skromnijih gradskih kuća za porodično stanovanje. Palata predstavlja, na prvom mjestu, pogodan i zaštićen prostor za sve manifestacije porodičnog života, ali, osim toga, ima i određenu ulogu u društvenim odnosima. „Ona kao i nakit treba da stvori ugled i naglasi značaj posednika pred drugima, bilo da se radi o pojedincu bilo o društvu i cijeloj gradskoj i državnoj zajednici. Uopšte, palata služi da zadovolji potrebu za lijepim i da pruži

okvir boljem i kulturnijem životu. Za vlastelina palata predstavlja očigledan, vidljiv, znak njegovog socijalnog, ekonomskog i političkog položaja.” Osim toga, palata je imala i značajnu ulogu u graditeljstvu, služila je kao primjer i za ugled drugim građevinama. U palatama, vilama i ljetnikovcima ostvarivala su se najkvalitetnija djela profane arhitekture. Oblici novih umjetničkih pravaca prvo su se primjenjivali na značajnim vjerskim objektima, ali i na palatama, a kasnije prenošeni i na druge građevine. Elementi po kojima se palate izdvajaju od ostalih kuća mogu biti: • njihova veličina, gabarit i visina • koncept organizacije prostora • bolja obrada zidnog platna na fasadama • „skladnije” proporcije, raspored otvora • arhitektonski elementi i ukrasi • broj prozorskih osa (obično više nego na običnim kućama, tri, četiri ili pet) • grb porodice na fasadi (mada su i neke skromnije građanske porodice imale i isticale svoje grbove) • postojanje nekih prostorija sa posebnim namjenama (velika dvorana - salon, radna soba, biblioteka, izdvojena kuhinja, vrt ...) Bogatstvo i raskoš palata može se, najzad, odrediti upoređujući površine prostora koje su neophodne za stanovanje sa onima koje služe za reprezentaciju.

Boka Kotorska
„Zovu Bokom onaj čarobni zalijev u koji se spuštaju i tonu kršovita i skoro nepristupna brda južne Hercegovine i Crne Gore. Kažu ljudi, koji svijet obađu, da je taj jedan od najljepših položaja zemlje; i zbilja bi rekao da se je ovdje priroda igrala kad je svoje čudesno djelo na mahove stvarala” (S. M. Ljubiša) Boka Kotorska je jedinstven zaliv Mediterana – izuzetan kulturni pejzaž koji čini harmonična simbioza prirodnih fenomena i graditeljskog nasljeđa. Izuzetno povoljni i specifični prirodni i klimatski uslovi Zaliva bili su presudni za nastanjivanje ovog područja još od najranijih vremena i izgradnju gradova i naselja na svojstven način, čime je došlo do jedinstvenog sklada

tvorevina prirode i ljudskog duha. Morfološki, geološki i hidrološki fenomeni učinili su ovo područje izuzetnom tvorevinom prirode visokih kvaliteta na području Mediterana, a sa svojom sveukupnošću i antropogenom komponenetom i u svijetu. Područje zaliva okružuju vertikale dinarsko-primorskog krečnjaka, dostižuči najveću visinu od 1895 m (Orjen) i dubinu u zalivu (52 m), čime područje pripada rijetkim oblastima holokarsta u svijetu, sa osobito izraženom kraškom morfologijom i hidrologijom. U tako izuzetnim prirodnim uslovima, dodajući geografski položaj i istorijske tokove, ljudska ruka je, u svom neprekinutom kontinuitetu, stvarala svojevrsna kulturna dobra primajući uticaje kultura Sredozemlja, Zapada i djelimično Istoka, transformišući ih u okvire svog načina življenja i poimanja života i emitujući ih na šira područja bivše Jugoslavije, Balkana, pa i područja Istočne Evrope, uklapajući ih sa izuzetnim senzibilitetom u prirodu rubom zaliva, 5

4

1. Duško Živanović, „Dubrovačke kuće i palače”

Gradovi. Tokom istorije Kotor nije uvijek bio središte Zaliva. za razvijenim drevnim gradovima. „Istorijski tokovi na području Zaliva”) 6 7 . Svako naselje stiče sopstvene urbane i kulturne karakteristike. Zbog svojih izuzetnih univerzalnih kulturnih i prirodnih vrijednosti dio Zaliva. razvijaju se i poseban uspon doživljavaju i stiču status pomorskih naselja Perast. Takav ugledan položaj političkog. Dobrota. posebno romanike i baroka. Herceg Novi se osniva u XIV vijeku. područje Kotora koje obuhvata kotorski i risanski dio zaliva. za njenim smirenim zalivskim morem. a naselja na njegovoj rivijeri se razvijaju naročito nakon oslobađanja tog dijela zaliva od Turaka. (izvori: Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljeđa i Milošević Miloš. samo tokom nekoliko dugotrajnijih vladavina nastajale su dublje promjene u istorijskoj sudbini ovog područja. transponujući kroz narodno graditeljstvo uticaje Mediterana.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | čineći sa njome jedinstvenu prirodnu i kulturnu – čovjekovu sredinu na najhumaniji način. kao i veća i manja naselja na području Zaliva. Zapada i Istoka. razne strane ili domaće vladavine. u Boki se nalaze bogati fondovi i riznice pokretnog kulturnog blaga. Tokom austrougarskog perioda Tivat postaje glavna vojna baza. predstavljaju raznovrsne karakteristične cjeline. tako da se čitava Boka nazivala „Risanski zaliv” (Sinus Rhisonicus). za vrijeme vladavine Mletačke republike. Boka Kotorska nalazi se na listi Kluba najljepših zaliva svijeta. suverena ili dinasta. puno prvenstvo je pripadalao Risnu. U naseljima se razvija sakralna arhitektura sa prožimanjem različitih stilova. Prčanj i Stoliv. gdje mogu da se sklanjaju čitave flotile brodova pred razbješnjenim morem ili piratima. težili su za Bokom Kotorskom. za vrijeme Ilira i Rimljana. pomjerale se granice. Prije dolaska Slovena. Ništa manje nego petnaest puta smjenjivale su se. koje se nadovezuju u skoro neprekinutom nizu. nalazi se od 1979. U periodu od XVI-XVIII vijeka. koji se odražava i u nazivu Boke Kotorske. Ranije. Pored toga. veliki broj država. godine na UNESCO-voj Listi svjetskog naljeđa. postižući jedinstvo i kontinuitet kulturne baštine ukupnog područja. za ovom važnom strateškom tačkom na jugoistoku Jadrana. za duži ili kraći period. a i poslije toga. grad je stekao naročito za vrijeme svog svestranog uspona u srednjem vijeku. Ali. Elitna profana arhitektura palata zauzima značajno mjesto. dok profana stvara oblike bokeške kuće. privrednog i kulturnog centra. brojnim pomorskim naseljima i pitomim selima.

sa sjeverozapadne strane. Bokokotorski zaliv. Francuska vladavina 83-84. Rimska vladavina • 228.e. sa sjevernim dijelom Boke. .Crna Gora XIX • Boka je u početku tretirana kao posebna pokrajina.Bosanski kralj Tvrtko osniva Herceg Novi 384-39.Prvi kotorski biskup. morskom linijom Oštra-Verige-Perast.e. Srpska srednjovjekovna država 797-806. .476.n.Vojislavljevića. Vladavina Mletačke republike • Kotor i Boka Kotorska se stavljaju pod zaštitu Mletačke republike • Kotor nominalno zadržava autonomiju i gradsku samoupravu. sa svojim statutom i zakonodavnim.SRJ. Perast se odvaja od Kotora. a Stoliv 1721. Prva austrijska valadavina 806-807. postaje samostalna opština • 1625. Španci osvajaju Herceg Novi • 1539.predstavnik upravnog aparata iz Venecije • 1451. glavna luka države. za više od 200 godina bio prepolovljen između Mlečana i Turaka XI Duklja Zeta 687-797. okolina pripada zetskim vladarima • Kotor uživa naklonost raških vladara i povlašćen položaj. Apeninskog poluostrva i Sredozemlja • Gradska komuna Kotora. podložna neposredno Beču • Ruski konzul u Kotoru XIV 37-384. Prčanj stiče status pomorskog naselja • 1654.e.ilirska kovnica • Nastaju gradovi i naseobine rimskih građana . n.Istorijski tokovi u Boki Kotorskoj • 3000 p. a 1657. carinu i kuću u Kotoru • 1538. napad Hajrudina Barbarose na Kotor • 1585. N. Bosanski period 39-420. p. Stefan Crnojević dobija solane. ilirska kraljica Teuta sklanja se u Risan da se odbrani od Rimljana • Risan . oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti • 1717.„Centralna komisija” 84-98. grad ima svoju upravu sa priorom • Kotor sjedište jednog od tri vizantijska „dukata”. razorni zemljotres • 1684. sudskim i upravnim tijelima. V VII 482-687. na Kotor • 1667. Srbija i Crna Gora 2006.E.n. . u njemu je Nemanja imao svoj dvor • Kotor dobija veliki značaj tranzitne luke. Vizantijska vladavina Od 482. između Balkana.prvi tragovi materijalne kulture pećina Spila iznad Perasta • crteži na pećini u Lipcima III v. .n.car Samuilo ruši Kotor • Poslije smrti cara Vasilija (1025) opada moć Vizantije a snaži organizacija dukljanske države • Kralj Mihailo ima dvor u Kotoru • U Kotoru se smjenjuje suverenitet Vizantije i zetskih vladara .Kraljevina Srba.68. . Privremena vladavina dviju ujedinjenih pokrajina Crne Gore i Boke Kotorske . p. pod turskom vlašću XVI XVII 476-85. postiže najveću nezavisnost i samoupravu XV 420-797. p.SFRJ 992. episkop Pavle • Naseljavanje Slovena i Avara • Vizantijska uprava u gradovima. . . Dobrota dobija status pomorskog naselja.katastrofalni zemljotres • područje Kotora na UNESCO-voj Listi svjetskog nasljeđa 9 .e Ilirski period 68. napad Turaka na Perast. Hrvata i Slovenaca 929. Herceg Novi pod mletačkom vlašću XVIII XII 85-37. . Herceg Novi.n. providur . . okolina i zaleđe pripadaju Slovenima • Kraj X v. Vladavina ugarsko-hrvatskog kralja 382. Ruska vladavina 807-83. .e . .Kraljevina Jugoslavija 945.Rhisinium i Acruvium • Risan glavni grad zaliva Sinus Risonicus • VI v. Risan se oslobađa od turske vlasti • 1687. Samostalnost Kotora 8 XX • Težnja Balšića za Kotorom XV XXI • 1979. Druga austrijska vladavina 98.

naročito nakon oslobađanja od Turaka. Ovaj tip osnove javlja se na primorju počev od XVI vijeka. dva sprata i potkrovlje). Tipična organizacija prostora u bokeljskoj palati do krajnosti je uprošćena. ali i u Kotoru. i s onima dobrotskim i ponešto prčanjskim iz XVIII st. Pod specifičnim tipom bokeljske palate podrazumijevaju se. podižu „dvorovi” i palate. i reprezentativnih kuća i palata u Boki usko je povezan sa istorijskim tokovima. krštenja. osobito doba blagostanja. u pogledu unutrašnje organizacije i načina života.„belvedera”. Nastala je po ugledu na organizaciju građanske kuće. Razlika između palate i građanske kuće u Boki ne ispoljava se toliko u obradi detalja koliko u opštoj koncepciji. Prčanj. koji je unaprijeđen proširenjem središnje dvorane. u palatama koje se nalaze uz obalu. pa tako. nastaju i ljetnikovci kotorskih plemićkih porodica. prije svega. koja u tom periodu stiču statuse pomorskih naselja. prevashodno Veneciji. Vrt je spoljni nerazdvojni dio bokeljske kuće. sa većim brojem prostorija za reprezentaciju. sjaja i bogatstva. U rimskom periodu u Risnu nastaju prve građevine tipa „villa rustica”. prostrana kuhinja kao glavni svakodnevni prostor. One su nekada na tri. a češće na četiri etaže (prizemlje. predstavlja proširen tip građanske kuće. nastaju i reprezentativne kuće i palate u hercegnovskom dijelu zaliva. prema funkcionalnim zahtjevima renesansnog i baroknog načina života. izuzimajući one u Kotoru koje se odlikuju specifičnim gradskim karakterom. Palate. kao i za individualno stanovanje. svadbi i smrtnih slučajeva u kući. barokne palate nastale u periodu XVII i XVIII vijeka. a naročito za vrijeme njegovog najvećeg procvata. Bokeljska palata. drugi užem domaćinstvu. Dobrota. i poznat je kao koncept „četiri sobe i salon” („La casa di un padron.salona sa po dvije prostorije s obje strane. sa strogo simetričnim pročeljem. uvijek okrenut moru. Organizacija prostora same palate. suženim posljednjim spratom u vidu proširene vidionice . U XVII i XVIII vijeku razvija se karakterističan tip bokeljske barokne palate.. nameću se svojom veličinom. tj. Salon je. u kome se grade gradske plemićke palate. Živo se na njima odrazuje sva prošlost. U Kotoru se u periodu srednjeg vijeka. posljednjem spratu . Prijemne prostorije prvog sprata otvarale su se prilikom velikih praznika. i obaveznim balkonskim motivom. s ovima peraškima iz XVII i XVIII st.bila je smještena. One kotorske. prije svega u naseljima Perast. U istom tom periodu. ali i pod uticajima reprezentativnih palata u Italiji. ekonomskim i kulturnim razvojem ovog područja.u dijelu potkrovlja . kako ju je savijalo vrijeme. quatrro stanze un salon”). i posebno palate. najbolje govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine. Tipični raspored prostorija u bokeljskoj palati sastoji se od centralne dvorane . Prizemlje je služilo određenim privrednim potrebama. Građanska kuća u Boki Kotorskoj bila je pretežno sa tri etaže i namijenjena jednom domaćinstvu.. jasno govore o izmjenama sudbine u ovome kraju i zorno predočuju krivulju ekonomsko-socijalnog i kulturnog razvoja najvažnijih mjesta u Boki. iako je proistekao iz sličnog gotičkog koncepta. posebno u periodu baroka.. U tom periodu.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST Palate u Boki Kotorskoj „Palače su danas skoro nijemi svjedoci nekadašnje veličine. Na trećem. Prvi sprat je služio reprezentaciji. pretežno u tivatskom dijelu zaliva. društvenim. prva polovina XX vijeka/ Razvoj graditeljske djelatnosti uopšte. pored ostalih pomoćnih prostorija.” /Pavao Butorac.. Osa simetrije naglašena je. dvorišta i svih pomoćnih prostora.. a pomalo i kasnije. nikle potkraj srednjega vijeka i kroz šesnaesti. 11 10 .

Sve kuće i palate u Boki zidane su od kamena. kada je zahtijevana bolja i ljepša struktura zida. Ovo pogotovu vrijedi za donji sprat. prvenstveno za obradu glavnog lica. Nova je kolna cesta porazila starinske „ponte”.kada su to dopuštale imovinske prilike i kada je lična sujeta bila u pitanju . kojima imena ne poznajemo. da služe kao neki odušak za kućni život. zaklon za barku. a jednom se drži kuće. Bujović i Smekja u Perastu. nego i pri razdiobi unutrašnjeg prostora. Uz dvorište je obično vrt za povrće ili voćnjak. tumač je ličnog stava i materijalnih mogućnosti njenog osnivača.„pragovi” oko vrata i prozora. kostilja. koji je sada izgubljen.. bili odgovorni arhitekti. pa podrumi za bačve i badnje i za uljana pila. Mjestimice ga more oblijeva s triju strana. 13 . kamo su mornari spremali svoje potrebe. dok su. Kuće i palate su uvijek nastajale zajedničkim djelovanjem naručioca-vlasnika i graditelja. ali čiji ukus prepoznajemo. što izjeda bez sućuti. To je zapravo gat ili pristan. U sredini dvorana. U izuzetnim slučajevima . da se kućna sloboda i osjeti i naužije pri punoj mjeri pri suncu i morskome zraku i ljeti i zimi. „mornarskih škrinja” koje su inače služile obično za prćiju nevjestama. Međutim. jedna dvorana (quattro stanze. sastavni djelovi balkona. i za hambare žita. s baroknim okvirima znatne umjetničke vrijednosti od pozlaćena drva. Od domaćeg kamena izrađivani su zidovi i. itd. gdje je ponajčešće sprema za kućne potrepštine. Najobičnije su voćke naranča i limun. razumije se ulazom redovito navezana na nju. Pod krovom je kuhinja sa sprednim prostorijama. obično je korišćen kamen iz Strpa. nego i za zabavu i za svečanije kućne zgode. jedan vrh drugoga. vlasnik imao još i poseban magazin ili spremište. svi elementi drugostepene plastike .”2 Sa dosta razloga možemo pretpostaviti da su. što se tamo zgrtala s trgovačkih pomorskih putovanja. Uz mandrać je obično i povlačište („triadur” po talijansku od „trirare”=vući) za barke. dovezena obično na vlastitim brodovima.domaći kamen zamjenjivan je tesanicima sa Korčule. imamo i indirektan dokaz o zamisli arhitekte. spoljna stepeništa i njihove ograde. U kućama se naših pomoraca nalazilo i tzv. Što je boljega pokućstva. Dabinović i Tripković u Dobroti. Ovakvih dragocjenih okvira naći je i oko portreta i oko drugih slika. kad ustreba izvući za zimski drijemež ili opremiti za more. i brisala ih gotovo sasvim. Na ponti je i „mandrać”. za većinu arhitektonskih cjelina. služila je ne samo za obične posjete. Beskuća na Prčanju. a tako i za druge slične kućne potrepštine. tako karakteristične za stari kućni i društveni život Boke. i druge. . da im u proljetni cvat prida neobičan čar. . „Ima puno znakova koji govore u prilog primamljivoj pretpostavci da su nekadašnji bokeljski moreplovci kao brodovlasnici i trgovci bili u isto vrijeme i odgovorni arhitekti svojih kuća. Kulturna povijest grada Perasta Vlasnici i graditelji palata Iako se i kuće i palate u Boki Kotorskoj odlikuju svedenošću i određenom jednoobraznošću. Vlasnici palata bili su predstavnici uticajnih bokeljskih porodica. Vrtovi imaju i po više dolaca obzidanih i podržavanih kamenim međama. što je predstavljalo vrhunac arhitektonske ljepote neke zgrade toga vremena.Kokotovu Kulu. Cvijeće osobito dobro uspijeva radi neobično blage klime.cisterna i cvjetni nasadi. un salon). Ima na ponti i kamenih sjedala ili „pižula” jer je ovakav prostor s dva krila ograđen zidom. pa ga ima usred zime. obično se pribralo u dvoranu. ili Beskuća i Verona na Prčanju projektovali arhitekti. Osobita odlika dvorana bila su velika zrcala. Za jednu dobrotsku manju palatu . oni su pokazivali razvijen smisao za raspored pojedinih prostorija u kući i njen pravilan urbanistički položaj. Osobitost je kuća pri moru tzv. Razlog uvozu „korčulanskog” kamena treba tražiti u paradoksalnoj činjenici da u krševitim masivima Boke Kotorske zaista nema podesne vrste kamena koji bi dopuštao laku i preciznu obradu. a projektanti-graditelji su bili ili arhitekti (strani ili domaći) ili sami vlasnici. Tripković u Dobroti. Takođe. redovito limun. a i za drugu trgovačku robu.. obor ili avlija. može se pretpostaviti da su njihovi vlasnici. bor i čempres . uvijek popločanu. krečnjaka iz lokalnih kamenoloma.”1 1 Pavao Butorac.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST „U prizemlju je bilo spremište za barku i za opremu broda. Trezvenog i praktičnog duha. Na uglovima dvorane po jedna soba.. postoje i izvjesne crkve i uspješne ambijentalne cjeline. sa kojima je Boka imala prisne veze. jasno izdvojena kao jedinka. Za gradnju palata uvijek se upotrebljava i najkvalitetniji materijal. Susreće se oleandar. koji je morskim putem dovožen iz nadaleko čuvenih kamenoloma na otoku Vrniku kraj Korčule u Hrvatskoj. Zna se da su neke od najznačajnijih baroknih cjelina u Boki Kotorskoj projektovali mletački arhitekti. paoma. Takav su primjer palate Smekja u Perastu. da su mogli poslužiti. čiji su tvorci arhitekati iz obližnjih trgovačkih i kulturnih centara Dalmacije. pa i većih i manjih palata. Uz kuću se nalazi dvorište. a ujedno i izraz bogatstva njenog vlasnika. U nekim su palačama u prizemlju toliki prostori. bez izuzetka. svaka od njih. koji su bili pomorci i trgovci. Na ponti ima i po koje stabalce. Neka su dvorišta tako prostrana i lijepo uređena.3 12 Za građenje palata uzimali su se uvijek najbolji majstori. imajući jasne ideje šta im je potrebno za stanovanje. i nasad cvijeća ili grmečak divlje ruže. gdje su se primali prijatelji i gosti. osim ako nije uz kuću ili daleko od nje. što je ovio kućna vrata i prozore.. od kamena obzidan prema moru. velika i prostrana.uvijek izrađivani od „korčulanskog” kamena. To su veliki sanduci od tvrda drveta. Mletački se način gradnje oponašao ne samo pri ustroju i stilizaciji kućne spoljašnjosti. crkvenim i privatnim građevinama. koji su se već istakli na javnim. osobito ljeti. jer je bio sačuvan njen drveni model. „ponta”. Na spratu je prostor bio podijeljen po onoj mletačkoj: četiri sobe. na primjer palate Pima i Grgurina u Kotoru.

na posljednjoj etaži. a na kojoj se nalazi centralni salon sa po dvije sobe bočno postavljene. Barok se na Jadranskoj obali javlja početkom XVII vijeka „i to ne u svojim bitnim elementima. Često se. KOTOR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Providurova palata Palata Bizanti Palata Beskuća Palata Buća Palata Pima Palata Vrakijen Palata Drago Palata Grgurina Palata Lombardić Palata Grubonja Pečat baroka na palačama. ali još uvijek uz prisutnost mnogih elemenata iz prošlosti. sa tri ili četiri etaže. koja je elemenat iz tradicionalne arhitekture. vidljiv je u: raščlanjenosti fasade. oblik prozora ili sklonost gomilanju ukrasa) da bi tek u XVIII st. sa naglašenom središnjom osom na kojoj se. u naglašavanju središnje osovine s portalom. u ovom slučaju poprima drugi karakter. prodro i u oblikovanje pročelja i rješenja unutrašnjeg prostora. i od sekundarnog elementa u potkrovlju kuće prerasta u novu etažu i dobija karakter belvedera. Vidionica. volumena i svjetla. stvaraju uslovi za razvoj baroka u umjetnosti. u pojavi dugih balkona s kamenom ogradicom. po venecijanskom uzoru. iako još uvijek pod jakim uticajem tradicionalne arhitekture. u raskošnijoj i bogatijoj plastičnoj ornamentici . U unutrašnjoj organizaciji prostora naglašena je poprečna osa simetrije. Palate dobijaju izdužene pravougaone osnove. iz Italije i obližnjih gradova Dalmacije. Barokni stil se. sa obje strane portala. nalazi suženi belveder. čija je osnovna koncepcija renesansna. koja se poklapa sa središnjom vertikalom. djelo domaćih majstora. razvija kako na sakralnim tako i na profanim građevinama. sa baroknim ukrasima karakterističnim za ovo podneblje.“4 U XVIII vijeku formiran je u Boki i specifičan tip baroknih palata sa belvederom. glavnim prozorima i vidionicom. 4 Kruno Prijatelj. a posebno u arhitekturi. ali i dalje je najveći broj građevina.. nego u nekim površnim vanjskim pojavama (ornamentika. to jest novom koncepcijom prostora. Arhitekti koji projektuju neke od najznačajnijih sakralnih spomenika dolaze se strane. naročito stambene arhitekture. Umjetnost XVII i XVIII stoljeća u Dalmaciji 14 15 . zahvaljujući ekonomskom procvatu. javljaju mali elipsasti prozori. vidionicom ili „viđenicom”.. nastalom razvojem pomorske trgovine i udaljavanjem opasnosti od Turaka iz zaliva. okviri od voluta i kartuša.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Barokne palate u Boki U Boki se krajem XVII i tokom XVIII vijeka.

terasom i balustradom. godine bila pretvorena u kasarnu. Providure je postavljala Mletačka republika za vrijeme svoje vladavine. je dugačka građevina koja gotovo sama čini zapadnu fasadu glavnog gradskog Trga od oružja. koji danas više ne postoji. bio je podignut spomenik mletačkom providuru Petru Duodo. pripadao porodici Bizanti. prislonjena uz gradske bedeme. ali je već 1788. unutrašnjeg dvorišta sa stepeništem. i koji je ranije. sa centralnim salonom i četiri bočne sobe. Palata Bizanti jedna je od onih koje se ne odlikuju reprezentativnom spoljašnjom obradom. vidi se da je na drugom spratu Providurova palata imala drveni balkon sa nadstrešnicom. 16 17 . kao i izrezbareni drveni plafon sačuvani su u enterijeru. Više podataka o palati nalazimo u opisu iz perioda kada je ona već pretvorena u kasarnu. Dala je mnoge znamenite pomorske kapetane. Građevina koja se danas naziva Providurovom palatom imala je tu funkciju od 1667. Iz tog razloga. bilo sjedište gradskih kneževa . najznačajnija etaža -„piano nobile” reprezentativno je organizovana na način uobičajen za bokeljske palate. Nikole mornara. zadržala je taj naziv zato što je u njoj. i fotografijama s kraja istog vijeka. Na nekim crtežima iz XIX vijeka. palata Bizanti služila je izvjesno vrijeme kao providurova rezidencija. mada posjeduje značajne. jedno vrijeme. iako skromne i jednostavne arhitekture. Nakon rušenja Providurove palate na Trgu Sv. Providurova palata. Sada je na tim konzolama balkon obnovljen u armiranom betonu. godine poslije velikog zemljotresa. uglavnom barokne. Tripuna. a na prvom i drugom spratu prostorije za smještaj vojnika. Palata Bizanti Palalata Bizanti dio je gradskog bloka koji se nalazi između Trg od oružja i Trg od brašna. godine 1691. i trospratnice s kraja XIX vijeka podignute dijelom na mjestu crkve Sv. Portali sa baroknim kamenim okvirima na salonima. i kada su se u prizemlju nalazili prostorije za stražare i magacini za javnu upotrebu. neposredno uz glavni ulaz u grad. najvjerovatnije s početka XVII vijeka. Nikole mornara. Kompleks palate Bizanti sastoji se od: starije palate. naslonjen na renesansne kamene konzole. pisce. sveštena lica. Iako je osnova palate nepravilna. čije je formiranje završeno oko 1690.providura. Providurova palata u Kotoru nalazila se prvobitno na trgu pred katedralom Sv.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Providurova palata Providurova ili Kneževa palata u Kotoru. Kotorska plemićka porodica Bizanti u istorijskim izvorima poznata je od XI vijeka. gotovo u cjelini. godine. Nikola Bizanti najviše je doprinio sanaciji i dogradnji porodične palate nakon velikog zemljotresa 1667. elemente drugostepene plastike. ali je srušena u zemljotresu 1667. profesore. u dijelu ulice između palate Bizanti i crkve Sv. U njoj je tada stradao providur Alvize Foskarini sa čitavom porodicom. U tom periodu on je vršio funkciju sudije i bio jedan od najuticajnijih stanovnika Kotora. Balkon se protezao cijelom dužinom zgrade. Tripuna. njenog aneksa koji je izgradio Nikola Bizanti 1674. godine. dužine 55 metara. godine.

U gradu Veroni imala je svoj feud. U porodičnom grbu je zmija omotana oko stabla. Nakon nestanka porodice Beskuća početkom XIX vijeka. Ekonomska moć porodice Buća u to doba nije bila toliko velika da bi mogli da obnove čitavu palatu. 19 . Južni dio. Tokom najnovije obnove. znatno oštećena u razornom zemljotresu 1667. Pretpostavlja se da je jedan od tih objekata bila i kuća znamenite porodice Bizanti.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Buća Palata Buća nalazi se na zapadnoj strani Trga od brašna. Kamenarima i Tivtu. Porodica je tada dobila i plemstvo. Kasnije. 1330. zapovjednika kotorskih oklopnika u vojsci cara Dušana u bici kod Velbužda. na mjestu starijih objekata koji su tu postojali. koji predstavlja pravo remek-djelo cvjetne gotike na čitavoj istočnoj obali Jadrana. Palata je. godine. kroz brojne prepravke. Okviri vrata i prozora u tom dijelu. Tadašnja austrijska vlast smjestila je u nju kotorski Sreski sud. prenesen sa neke od kuća porodice Bizanti. kao beskućnici. preko puta palate Bizanti. obnovljen je skromno. pa da je već konte Jozo Beskuća imao 99 kuća. posebno na Prčanju. najvjerovatnije. Palata je pripadala porodici Beskuća sa Prčanja. quis contra nos“. On je htio da postane vlasnik ravno stotinu kuća. njegovog brata Mihaila. To je bila izuzetno velika i reprezentativna palata porodice Buća. godine. kao i gotički grbovi porodice Buća sa ljiljanovim cvijetom. sa natpisom: „Si deus com nobis. poslije zemljotresa 1979. koja se posebno izdigla krajem XVIII 18 vijeka. pa da promijeni prezime u „Stokuća“. ali da su se brzo obogatili. i imala brojne posjede i kuće u Boki Kotorskoj. zvan Quaderni. Palata Beskuća je jednostavne arhitektonske forme i svednih linija. Porodična legenda kaže da su Beskuće došle na Prčanj iz Strpa. Palata je pripadala čuvenoj kotorskoj vlastelinskoj porodici Buća. koja u ustima drži dijete. u dubokom reljefu. naglo se obogativši kroz pomorsku trgovinu. ali i u Mlecima i Carigradu. U luneti portala prelomljenog gotičkog luka. Najznačajniji elemenat na palati je gotički portal. a nad portalom je grb izumrle porodice Paskvali. u stilu građanske arhitekture XIX vijeka. Na Prčanju je imala lijepu baroknu palatu. su novi vlasnici prepravljali po svom ukusu i mogućnostima. koji je tada dobio pravo da u porodični grb stavi ljiljanov cvijet – znak francuskih kraljeva. pa je ruševina podijeljena u tri dijela. godine. takođe. Srednji dio je porodica Paskavali prepravila i nadvisila još jednim spratom. Nastala je 1776. na istočnoj fasadi prema trgu i na zapadnoj prema moru otkriveni su tragovi i ostaci prezidanih romano-gotičkih prozora i vrata. urađen je bogato ukrašeni grb porodice Bizanti. zatim Nikolu. sa koje je prenesen portal na postojeću palatu. a u prizemlju su se nalazili otvori sa prelomljenim gotičkim lukovima. ali mu to nije uspjelo. poznat kao „Stara pošta”. kasnije protovestijara (ministra finansija) i kneza komornika na Dušanovom dvoru i njegovog poslanika u Veneciju. poslanika kralja Milutina u Dubrovniku i cara Dušana u Veneciji. naknadno prošireni. godine. konačno. koja je već na početku XIV vijeka dala tri velike istorijske ličnosti: Trifuna. poslanika srpskog kralja Milutina na dvoru pape u Avinjonu i kod brata francuskog kralja Karla de Valoa. palata je izgubila svoju autentičnu monumentalnost. Sjeverni dio ostao je dvospratan i najviše je zadržao obilježja ranije gradnje. palata je postala vlasništvo opštine Kotor. jedne od najdragocjenijih zbirki Istorijskog arhiva u Kotoru. u čijem su se arhivu čuvale knjige kotorskih notara od XIV do XVIII vijeka. vlasnika brojnih imanja i kuća u Kotoru i okolini. jednog od najbogatijih Kotorana svoga doba. U tom dijelu okviri prozora imaju baroknu profilaciju. u Boki i Italiji. imaju baroknu profilaciju. na čijem je štitu predstavljen lav na horozontalnoj gredi sa tri kose grede u donjem polju. bez puno dekoratinih elemenata. sagrađena najvjerovatnije već početkom XIV vijeka. koje Palata Beskuća Palata Beskuća nalazi se u ulici koja od Trga od oružja vodi ka Trgu od brašna.

Takođe su barokno profilisani kameni okviri prozora i vrata. a nad glavnim portalom je kompozicija. najvjerovatnije poslije velikog zemljotresa 1667. Iznad zasvedenog uličnog prolaza bila je postavljena kućna kapela. istraživačkim radovima je ustanovljeno da je uz zadnju fasadu palate prolazila trasa kasnije pregrađene srednjovjekovne ulice. Palata Vrakijen u potpunosti je sačuvala autentičan enterijer iz vremena nastanka. Palata je pripadala kotorskoj plemićkoj porodici Vrakijen. koja je nažalost kasnije pretvorena u kuhinju. pjesnik-humanista. profesor i prorektor univerziteta u Padovi. Na glavnom portalu nalazi sa grb porodice Pima. u gornjem polju. doktor prava. sa dominantnom terasom sa dvije arhivolte oko glavnog portala. nad srednjim traktom. Palata Vrakijen Palata Vrakijen nalazi se na pjaceti poznatoj pod imenom Pjaca od salate. Na grbu porodice Vrakijen. Osnovna koncepcija palate. godine. koji je pored latinskog i italijanskog pisao i na narodnom jeziku. Pored reprezentativnog istočnog dijela palate. Vlastelinska porodica Pima pominje se već u prvoj polovini XIV vijeka. Početkom XX vijeka. ima renesansni karakter.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Pima Palata Pima nalazi se na istočnoj strani Trga od brašna. bila su dozidana još dva sprata. ovjenčan lovorovim vijencem na rimskom Kapitolu. Ljudevit Pima. sa otvorima prozora iz romaničkog i gotičkog perioda. ukrašenim zidnim slikarijama i marmorizacijom u tehnici „al secco“. rađena u tehnici intarzije od nekoliko vrsta drveta. humanistički pjesnik sa početka XVII vijeka. ali izuzetno skladna palata Vrakijen primjer je zrele barokne arhitekture druge polovine XVIII vijeka. Elementi baroka vidljivi su u oblikovanju arhitektonskih detalja na glavnoj fasadi. koji ima samo prizemlje i sprat. jedina u Kotoru koncipirana na ovaj način. sredinom XVII vijeka. Građena je krajem XVII vijeka. i da se u tom zadnjem traktu palate nalaze ostaci starijih faza. za potrebe otvaranja i rada Nautičke škole u palati Pima. Bernard Pima. na osnovu dokumenata iz I notarske knjige iz XIV vijeka. 20 21 . zna se da se na približno istoj lokaciji nalazila kuća udovice Miha Vrakjena. Iako je u sadašnjem obliku palata nastala u kasnom baroknom perodu. u unutrašnjem dvorištu. sredinom XV vijeka. U holu na prvom spratu još stoji podni mozaik i „teraco“. predstavljena je vrana. godine. Tripuna. osnovane u XIII vijeku. Porodica je dala nekoliko značajnih ličnosti: Jeronim Pima. koja su uklonjena nakon 1979. Katene i njihovog sina Marina. Iako je poznato da je palata Pima građena u XVII vijeku. Palata Pima nosi obilježja renesansnog i baroknog stila. kada žive Rusin Pima i njegovi sinovi Petar i Vita. Na sprat se ulazi razvijenim dvokrakim stepeništem. na kome su studirali mnogi Kotorani nakon završetka Gramatikalne škole u Kotoru. sa zidovima obrađenim crvenim malterom od mljevene opeke i imitacijama kordonskih vijenaca. u zapadnom dijelu je dograđeno još jedno stepenište i sprat za poslugu. Mala. i unutrašnjim dvorištem iz kojeg sistem stepeništa i galerija vodi na spratove. južno od katedrale Sv. naročito dugačkog balkona na dvanaest konzola na drugom spratu. gdje anđeli rađeni u štuko malteru nose raskošni kameni barokni okvir sa porodičnim grbom. kakve je u drugoj polovini XIX vijeka izvodio u Kotoru i Perastu italijanski majstor-soboslikar Napoleon d’Este. a iz hola u bočne prostorije vode originalna vrata sa sačuvanim bravama i okvirima.

Palata Grgurina nastala je baš u doba kada je u Kotoru radio Francesco Cabianca. a rađeni su od korčulanskig kamena. koja se u XVII vijeku doselila iz Kopra u Istri i bila uključena u kotorski gradski patricijat. u I knjizi kotorskih notara. i raskošna bifora u stilu cvjetne gotike na drugom spratu. u kojoj je rekonstruisana i drvena tavanica po uzoru na originalnu. Posebno je dragocjena obrada enterijera palate sa rekonstruisanim (poslije zemljoteresa 1979) drvenim tavanicama. mada tačna godina gradnje nije nigdje zabilježena. jedan od rijetkih u Kotoru. s prvom. Na fasadi okrenutoj prema trgu. koja obuhvata vrijeme od 1326. Palata Grgurina građena je u stilu zrelog baroka. U svom testamentu on ostavlja palatu siromasima grada Kotora. do 1337. kao uspomenu na porijeklo porodice iz tog grada. U jednoj bočnoj prostoriji na I spratu sačuvan je originalni parketni pod od raznih vrsta intarziranog drveta. kotorski biskup. Ova sala je sada najznačajniji ambijent sa gotičkim karakteristikama u gradu. nalazi se podatak da je Jelena. značajni trgovac i posrednik. te monofora i ulazni portal sa stepeništem na prvom spratu. Pored ove palate nalazila se još jedna prema katedrali (današnja Biskupija). na dijelu I sprata bio uspostavljen prvobitni Muzej Bokeljske mornarice. Palata Drago sastoji se iz dva dijela. sa podovima od dijagnoalno slaganih kamenih ploča bijele i crvene boje u centralnim dvoranama i ulaznom holu. kćerka velikog privrednika Medoša Tomina Draga. kakav je vjerovatno postojao u svim prostorijama oko centralnih sala. pregrađenog u renesansno-baroknom stilu krajem XVII vijeka. palata je pripala opštini i imala je javnu namjenu. Grb porodice Drago. bio posrednik u pregovorima između crnogorskog vladike Petra I Petrovića i francuskog maršala Marmona i generala Gotijea. Poslije nestanka porodice Drago početkom XIX vijeka. Današnji Pomorski muzej Crne Gore otvoren je 1952. On je posredovao prilikom dolaska u Kotor poznatog mletačkog vajara Francesca Cabiancae. kao stambena zgrada. palata Grgurina služila je kao sjedište Gradskog poglavarstva ili raznih vojnih instanci.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Drago Palata Drago nalazi se na trgu pred katedralom Sv. propeti zmaj. Nakon obnove poslije zemljotresa 1979. kao i na kapitelima koji nose svod iznad uličnog prolaza koji vodi sa trga do ulaznog stepeništa na sjevernoj fasadi. Palata je pripadala znamenitoj vlastelinskoj porodici Drago koja je od XIII do XVIII vijeka dala puno značajnih ličnosti na polju kulture i umjetnosti. naročito velikoj „gotičkoj“ sali na drugom spratu. i južnog. dok je zadnji dio palate sa tri sprata ostatak neke starije građevine koja je bila na tom mjestu. sa dosljedno sprovedenim principom gradnje bokeljskih palta „četiri sobe i salon”. nalazi se renesansno koncipirani prozor sa anđelom raširenih krila na Palata Grgurina Palata Grgurina nalazi se na trgu poznatim pod imenima „Pjaca od cirkula”. i barokno koncipirani vrt na nivou I sprata. Naime. Na toj sjevernoj strani palate nalazi se prostrana terasa sa pergolom nad zasvođenim magacinom. godine. Dugi niz godina služila je kao obdanište. koji ima na štitu kozu – simbol grada Kopra. kao i čitava glavna fasada. Pripadala je plemićkoj porodici Grgurina. Kroz čitav XIX vijek i do kraja I svjetskog rata. testamentom poklonila kotorskom biskupu Rajmundu veliku porodičnu zgradu blizu katedrale. na kojoj dominiraju balkoni i centralno grupisani portali i prozori sa baroknim karakteristikama. Svi unutrašnji portali su bogato barokno profilisani. tim što je 1938. 23 22 . kao začetak današnjeg Pomorskog muzeja. sjevernog koji ima odlike zrelog gotičkog stila XIV-XV vijeka. „Pjaca Grgurina” ili „Pjaca od muzeja”. Originalni raspored prostorija oko centralnih sala na I i II spratu palate dosljedno je sproveden u njenom prednjem dijelu koji izlazi na trg. okrenutog trgu pred katedralom. Tripuna. a neposredno pred zemljotres 1979. sjeverna fasada potpuno je restaurirana tokom obnove poslije 1979. Druga značajna ličnost iz porodice Grgurina je kanonik Marko Antonije Grgurina. Palatu je gradio konte i kavalijer Marko Grgurina. posebno velika trifora i monofore na drugom sparatu. godine izveo vrijedne vajarske radove na unutrašnjosti relikvijara katedrale Sv. Nakon pregradnji u XIX vijeku. a između dva rata kao sjedište Sreskog načelstva. Tripuna. koji je tokom 1704-1708. iznad uličnog prolaza. te ekonomskog i političkog života Kotora. Na terasi su uzidani umivaonik i grb porodice Grgurina. uklesan je na više mjesta nad portalima i prozorima palate. Prilikom revitalzacije palate posebna pažnja je posvećena enterijeru. godine. On je u periodu ujedinjenja Boke i Crne Gore u jesen 1813. godine u palatu je smješten Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture.

na sjevernoj. 24 25 . nalazi se barokni luk od opeka sa volutama. budući da se tamo javlja u XII-XIII vijeku. godine palata je rekonstruisana. ima karakteristične barokne volute na spoju sa krovom. palata je pripadala značajnoj plemićkoj porodici Grubonja. gušter i kornjača. čije pragove nose konzole sa fino modelovanim lavljim glavama na prvom spratu. U ovoj zgradi često su boravili Petar I i Petar II Petrović Njegoš. u palati Lombardić nalazio se Ruski konzulat. i latinskim natpisom: Regia munitae rupis via (Glavni put za tvrđavu u brdu). Palata Lombardić nastala je sredinom XVIII vijeka.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Lombardić Palata Lombardić nalazi se u sjevernom dijelu urbanog jezgra Kotora. Na njemu je postavljen medaljon sa likom krilatog lava Svetog Marka. kod svojih prijatelja Palata Grubonja Palata Grubonja nalazi se u blizini Sjevernih gradskih vrata. Smatra se da je to amblem stare protojereja Ilije Lombardića i kapetana Toma Lipovca. a možda se doselila iz Zadra. koja se kao institucija prvi put pominje u spisima notarske knjige 1326. između prozora prvog sprata. Sa sjeverne strane plate Grubonja nalazi se ulaz u gornji dio tvrđave. godine. nije pretrpjela oštećenja. kojoj se kroz oči provlače zmije. kasnije dugogodišnjeg gradonačelnika Kotora. iza crkve Sv. Marije od rijeke. profilisane prozorske okvire. Oko 1955. Iznad tog prolaza. i predstavlja tipični barokni stambeni blok. Luke. Luke. koja se pominje u notarskim spisima XV vijeka. kao i balkone sa kamenim balustradama na sjevernoj i južnoj fasadi. Palata obuhvata cijeli jedan gradski blok. Palata se sastoji od tri jedinice sa posebnim ulazima. a ispod nje reljef sa prekrštenim mrtvačkim kostima i lobanjom. koji sa sjeverne strane izlazi na trg kod crkve Sv. Po tradiciji. gradske apoteke. a sa južne na malu pjacetu na kojoj se nalazi česma Karampana. tako da u zemljotresu 1979. Na glavnoj fasadi. oslonjen jednom stranom na palatu. Palata ima fino obrađene barokne elemente: portal u bunjatu. Mala vidionica. ugrađena je reljefna ploča sa gotičkim Hristovim monogramom: IHS. a glavna fasada je okrenuta ka Trgu Sv. koja se nalazi na glavnoj fasadi. i već po tome spada među najstarije gradske apoteke u Evropi poslije Italije. U današnjem obliku palata Grubonja potiče sa kraja XVI vijeka i sačuvala je sve odlike renesanse u obradi profilacije prozora. U periodu 1804-1806. godinom izgradnje 1760. a okolo puze miš. zapadnoj i istočnoj strani.

„Centralna komisija” Palata Kamenarović „Krivi palac” Palata Dabinović . među lokalnim stanovništvom. sljedeći objekti: 1. Palac Ivanovića na lokalitetu Marović Palac Tripković Drugi palac Ivanović „Kokotova kula“ ili Palac Dabinovića 5. tj. sada se navode „tri palate bratstva Radoničić“. Naziv „palac“ nosili su uvijek. njih sedam. u upotrebi je naziv „palac“. 2.„Kokotova kula” Palata Ivanović Palata Tripković Palata Ivanović na lokalitetu Marović 26 27 . „Krivi palac“ – na lokalitetu Radimiri 6. PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | DOBROTA 1 2/3 4 5 6 7 8 9 10 11 Palata Radoničić Ostale palate porodice Radoničić Palata Milošević Kuća „Vida Lušina” .PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | U Dobroti. 3. Palac Milošević 7. koji je korišten isključivo za mali broj određenih objekata. kasnije su i druge reprezentativne kuće počele da dobijaju epitet palata. Iako je izvorno samo jedna od njih nazivana palatom. Palac Radoničić na Plagentima Međutim. 4. i samo. Najuočljiviji primjer vezan je za kuće bratstva Radoničić na Plagentima.

uz sjevernu glavnu fasadu. danas je podijeljeno na dva dijela. od kojih je posljednja u obliku vidionice . iako nije isključeno da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka. u kojima su dozidani pomoćni objekti. U palati je 1847. a čiji su djelovi kasnije prešli u vlasništvo porodica Dabinović i Radimir. radi očuvanja i zaštite istočne obale Jadrana). podignuta velika terasa na 16 stubova. palatu je otkupila „Jadranska straža” (pomorska organizacija. oformljena 1922. U prizemlju se nalazi centralno postavljen pravougaoni portal sa skromnom kamenom profilacijom. na samom kraju poluostva. Dvorište. za svoje potrebe. koja se ponavlja oko otvora na svim spratovima. Ilije. Izgrađena je na blagom uzvišenju. nalazi se romanička crkva Sv. kapetana Krsta Jozovog Radoničića. ograđeno visokim kamenim zidom sa polukružnom kulom u zadnjem dijelu. Godine 1937. koje je do kraja XVIII vijeka posjedovalo deset brodova i dvanaest kuća. na 1. U pomorskom razvoju Dobrote predstavljali su ekonomski veoma značajno bratstvo. za 500 talira. koja se datuje u XIII vijek. Radoničići su bili kapetanska porodica koja je sagradila nekoliko reprezentativnih građevina na području Dobrote. za vrijeme francuske vladavine. Palata je građena. dva sprata i posljednjom etažom u vidu belvedera.5 km od Kotora. koja je fasadu potpuno presjekla i izmjenila izgled tipične bokeljske palate. Porodica Radoničić kupila je. Crkva Sv. boravio 28 29 . prilikom adaptacije. Ima četiri etaže. Izgrađena je početkom XIX vijeka. Ostale palate bratstva Radoničić U neposrednoj blizini palate Radoničić nalazi se i druga palata koja je pripadala ovom bratstvu. cijelo poluostrvo od Opštine 1808. Palata ima karakterističnu baroknu koncepciju sa prizemljem. Tada je. vjerovatno.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Tri palate bratstva Radoničić Tri palate bratstva Radoničić nalaze se na lokalitetu Plagenti. Na drugom spratu sjeverne fasade nalazi se balkon sa kamenom balustradom. zasađeno ukrasnom vegetacijom. Poslije II svjetskog rata palata je služila kao dom Srednje pomorske škole u Kotoru. u XVIII ili krajem XVII vijeka. u nivou prizemlja.belvedera. pripadala je kotorskoj opštini. Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja. dok je danas u njoj smješten Institut za biologiju mora. Palata Radoničić Palata Radoničić nalazi se na samom poluostrvu Plagenti. koji je palatu i sagradio. Uz palatu Radoničić. Ilije. zajedno sa poluostrvom Plagenti. Oko palate se nalazi dvorište. Palata je rađena od fino klesanog kamena. To je mala jednobrodna građevina pokrivena kamenim pločama. godine.

Ono što izdvaja ovu palatu od ostalih baroknih palata sa belvederom u Boki jeste specifična linija krova. Palata je zidana od fino klesanog kamena. Na spratovima se nalaze po dva salona sa ulazima u simetrične prostorije. posljednji je svjedok velike ekonomske i kulturne ere bokokotorskog pomorstva. sa dvorištem prema obali koje je na dva nivoa i ograđeno kamenim zidom. jedna od najvećih palata u Boki.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Milošević Palata Milošević nalazi se u neposrednoj blizini pristaništa Dobrote. palata Milošević je dvojna. Palata se nalazi uz obalu. koji su od obalnog puta odvojeni visokim kamenim zidom. S obzirom da je građena za potrebe dva vlasnika. braća Božan (Natale) i Vido Milošević. podignuta u prvoj četvrtini XIX vijeka. kao četvrtu etažu. i ima prizemlje. dva sprata i široki belveder. promjenama vlasnika i pregradnjama mijenjan. 1828. Jedina u Dobroti ima dvije reprezentativne fasade. dva sprata i. godine. zidao kapetan Božo Ilijin Radoničić (1758-1822). porodice Milošević. 31 . Miloševići su bili dvanaesta porodica u Dobroti po bogatstvu. ima klasicistički karakter. sa južne strane crkve Sv. Palata je zidana od kamena. Palata je funkcionalno podijeljenja na dvije cjeline. Iako je rađena po uzoru na karakteristične barokne palate sa belvederom i sadrži i određene kasnobarokne elemente. urađenu od korčulanskog kamena i drugu prema brdu. takođe vlasništvo ove porodice. baš kao i jedrenjak „Nemirna” posljednji bokeljski jedrenjak. tako da ima dva ulazna portala. Pred kraj XVIII vijeka posjedovali su sedam brodova i šest skromnijih kuća u Dobroti. koju oblikuju čak tri viđenice – jedna postavljena na samom belvederu i dvije bočne. Dio palate danas se nalazi u vlasništvu još jedne značajne dobrotske porodice. U ogradnom zidu nalaze se dva ulazna portala. izduženog oblika i ima prizemlje. pomorski kapetani i brodovlasnici. Palatu su zidali. Sagrađena je na uzvišenju. glavnu prema zalivu. ali je naknadnim intervencijama prekrivena malterom. sa monogramima graditelja NM i VM. vjerovatno. tj. ipak. uvučena među starije zgrade. kao četvrtu etažu. Palatu je. Stepeništa se nalaze na krajnjim krilima. broju pomoraca i pomorskih kapetana koje su dali. Palata je pravougaonog. Dvorište je podijeljeno na dva dijela. koja počiva na kamenim konzolama. Prostrane konobe i velike sobe sa izrazito visokim plafonom sačuvale su svoj originalni izgled. Palata ima dva ulazna portala i dva pergula (mali balkon) sa metalnim balustradama na drugom spratu. Svi otvori na fasadama imaju pragove sa skromnom uobičajenom profilacijom natprozornika. Ispred palate nalazi se popločano dvorište i vrt. Na jugoistočnom uglu palate nalazi se jedna od rijetkih sačuvanih ugaonih kulapuškarnica. Palata Milošević. palata Milošević. Najveća je i najmlađa palata u Dobroti. a u XIX vijeku devet brodova. Matije. Treća palata bratstva Radoničić podignuta je krajem XVIII vijeka. Unutrašnji raspored 30 je. centralno postavljen belveder. i jedino su u južnom dijelu zgrade sačuvani autentična „konoba“ i oslikani salon na spratu. funkcionalno je podijeljena na dvije jednake i simetrične cjeline. tj.

vjerovatno. sa manjom vidionicom. na oko 3 km od Kotora. koja se spominje još 1480. sastavljene od devet Bokelja i devet crnogorskih glavara. Ispred kuće. godine. ograđeno visokim kamenim zidom sa ulaznim portalom. U to vrijeme. Na glavnoj fasadi vile nalaze se dva balkona sa balusterima kasnorenesansnog karaktera. pored palate. Matije. i jedna. i predsjednik (guardian) Bratovštine bokeljskih pomoraca Sv. Centralna komisija. prvobitno. Kamenarovići su posjedovali 9 objekata. i početkom 1814. dok se iza. sa četvorovodnim krovom. ali. prizemljem i dva sprata. sa južne. iznad zasvedenih prolaza. Ona je započeta krajem XVIII vijeka. u periodu od XVIII do XX vijeka. Do promjene prezimena u Kamenarović došlo je 1560. Ime Centralna komisija dobila je jer su se u njoj odvijali glavni događaji krajem 1813.„auricolae” (lat. pripadala porodici Ivanović.„volta“ u prizemlju. nikad nije završena. zadužbina Kamenarovića. pred konačni pad Napoleonove vladavine. starija kuća. vodi se na ime Vida Lukina Tripkovića. u obnovljenu palatu smještena je Pomorska biblioteka Fakulteta za pomorstvo u Kotoru. zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti nakon pada Mletačke republike. Već 1839. tzv. nalazio vrt. koja ima specifično rješenje sa dva simetrična zasvedena prolaza . kao i otvori sa baroknim karakteristikama i grb porodice Kamenarović Vila Kamenarović je dvojna kuća. Prvi put se pominje 1809. uši) u dijelu natprozornika. Neposredno uz ovu grupaciju nalazi se i crkva Sv. Kuća je. od kojih 68 kapetana. u središnjem dijelu Dobrote. Po njegovoj želji. prema moru. Prozori na vili imaju prošupljene kamene konzole . 33 32 . godine. od kojih je posljednja beveder. Kao prvi poznati Kamenarović pominje se Pavo Đurov (1696-1787). a nakon preseljenja u Veneciju. Uz ogradni zid prema moru smješten je prizemni pomoćni objekat. kada je pripadala kapetanu Vicku Ivanoviću. vjerovatno dograđen naknadno. od poznate porodice Krasojević. po kome se još uvijek u narodu naziva kuća „Vida Lušina”. koje je. Đorđa i Tripuna. smještena sa sjeverne strane. Palata Kamenarović Palata Kamenarović nalazi se u sklopu grupacije kuća bratstva Kamenarović. U grupaciji Kamenarović. kao i na fasadi vile. Da je ova porodica bila jedna od uticajnijih u Dobroti svjedoči i kompleks kuća koje su im pripadale. Za razliku od baroknih palata. osnivač crkve Sv. tako da je bila u ruševnom stanju sve do 1988. Tridesetih godina XX vijeka kuća je ostala bez krova. Pretpostavlja se da su palata i dio kuća grupacije sagrađene u drugoj polovini XVII vijeka. nalazi se popločano dvorište. godine u popisu kuća kotorskog područja. Kamenarovići vode porijeklo iz Hercegovine. Ivana u brdu. od kojih je veći dio bio na lokalitetu Kamenari. Palata Kamenarović ima četiri etaže. godine. kada je restaurirana zahvaljujući sredstvima brodovlasnika Boža Dabinovića. nalaze se još i vila. služile za zaštitu od sunca – kao nosač za drvenu šipku o koju se kačio zastor. dalo 109 pomoraca. Ivana. kuća „Vida Lušina” ima veoma jednostavnu formu. prema brdu.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kuća „Vida Lušina” /zgrada „Centralne komisije”/ Kuća „Vida Lušina” nalazi se u Dobroti. jedini sačuvani grb ovog tipa u Boki. godine. na tavanici je naslikan stari grb porodice Kosojević. dok je Kotor još bio pod vlašću francuskog generala Gotjea. Ispred gupacije nalazi se veliko pristanište – ponta i mandrać. Po popisu zgrada iz 1808. a iza su terasasti vrtovi. prije pojave drvenih kapaka. na lokalitetu „Kamenari“. da bi zamijenila stariju i manju crkvu Sv. a zatim je prešla u vlasništvo Tripkovića. Na njemu se nalazi centralno postavljen balkon. koje su. Kapetan Vido Božov Kamenarović (1827-1911) bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik „Slavjanske čitaonice“ u Dobroti. u katastarskom uredu Splita. bio je crnogorski vladika Petar I Petrović Njegoš. Grb porodice Kamenarović sačuvan je iznad ulaznog portala u dvorište palate. Na čelu Komisije. godine. u palati je održana Skupština o ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske i formirana privremena zajednička vlada. Kamenarovići su jedno od najpoznatijih pomorskih bratstava Dobrote. godine. U salonu kuće smještene sa južne strane palate.

Na spratu. centralno. On i njegovi sinovi pominju se kao trgovci iz „Kokotove kule”. Da nijeste gori za junaštvo Od kosovske do tri pobratima?” (Petar II Petrović Njegoš. Ponta i mandrać nekada su pripadali palati. kasnije. 34 . izgradnjom obalskog puta početkom XX vijeka. nalazi se po jedan balkon na kamenim konzolama sa ornamentima – akantusovim lišćem. Palata je sagrađena uz samu morsku obalu i nema ograđeno dvorište. na spoju dva dijela. i predstavlja jednu od najljepših baroknih palata u Dobroti. Na prvom spratu nalazi se salon. Koliko je poznato. Lom na fasadi „Krivog palaca” nije nastao iz estetskih razloga. koji je u to vrijeme bio jedan od najbogatijih kapetana u Boki. Početkom XVII vijeka posjedovala je imanje u Dobroti. njegovi vlasnici nasljednici brodovlasnika Boža Dabinovića. Iza palaca nalazi se veliko dvorište ograđeno visokim kamenim zidom. a za vrijeme francuske vladavine u Boki davao je pozajmice francuskoj upravi za nabavku soli. kao treću etažu. Porodica Radimiri zauzima prvo mjesto u Dobroti po bogatstvu i broju kapetana koje je dala (110). Pretpostavlja se da je Đuro podigao ovu palatu u vrijeme svoje najveće aktivnosti. 35 diplome Ruske crnomorske komande. Đuro Dabinović (1661-1731) imao je nadimak Kokot. otvorenim dvorištem „Krivi palac” je odvojen od obalnog puta. „Krivi palac” dobio je današnji oblik na prelazu XVIII i XIX vijeka. Tek je proširenjem palaca bilo moguće ostvariti baroknu koncepciju prostora „četiri sobe . sa kojom je Dobrota imala političke. zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. zajedno sa porodicama Ivanović i Tripković. takođe. i još uvijek je u ruševnom stanju. Palac je. već kao posljedica potrebe proširenja građevine. U „Kokotovoj kuli“ je crnogorski junak Nikac od Rovina (Tomanović) liječio rane zadobijene u borbi sa Turcima. tri sokola sivi. Porodica Dabinović jedna je od značajnijih dobrotskih porodica. i. Ideja da se dogradnjom postigne utisak jedinstvenog izgleda ostvarena je u potpunosti. na oba krila. a bočno četiri sobe. Porodica Dabinović dala je. nalazi se reprezentativni centralni salon. Ka se skoro u vino hvaljaste Nakraj mora u Dobrotu malu. belveder sa barokno oblikovanim završetkom. Imali su 44 broda i 24 kuće na raznim mjestima od Ljute do Kotora. Stepenište se nalazi u srednjem dijelu. postavljena manja vidionica. Ovo je posebno naglašeno simetričnim postavljanjem otvora i balkona na fasadama. Posjedovao je nekoliko brodova. sprat. „A znate li. godine. dala pozajmicu ruskom admiralu Senjavinu. Palata je izgrađena od fino klesanog kamena. Palata je teško oštećena u zemljotresu 1979. Porodica je. Ogledalo srpsko. pjesma „Sinovi Obilića”) Projekat za palatu Dabinović vjerovatno je uradio neki arhitekta iz Venecije. dva sptara i potkovlje u kome je. podignuta je polovinom XVIII vijeka. poznata i kao „Kokotova kula”. od nje odvojeni. Đuro je bio jedan od najaktivnijih zalagača za tu privilegiju. koji nije sačuvan. ali su. Na drugom spratu. Na središnjem dijelu prvog sprata nalazi se balkon sa kamenom baroknom balustradom. Svojim prednjim. U XVIII i XIX vijeku najistaknutiji predstavnici bratstva bili su: vitez Božo Radimir (1738-66). godine. za vrijeme boravka Ruske flote u Boki 1806. Dobio je naziv „Krivi palac” po glavnoj fasadi koja ima karakterističan blagi lom u osnovi. tako da su. Palac ima prizemlje. a može se pretpostaviti i da je poslužila kao uzor kasnijim baroknim palatama. Unutrašnji raspored je trodjelan. a već početkom XVIII vijeka raspolaže ogromnim kapitalom. iza koga su se prostirali terasasti vrtovi. Pisani podaci iz XVI vijeka govore da je porodica tada živjela na Ljutoj. Na visoku Kokotovu kulu. U popisu kuća iz 1808. za vrijeme Krimskog rata 1854. po ženskoj liniji. jedino za ovu palatu u Boki postojao je i drveni model-maketa. na oko 4 km od Kotora. nosilac Legije časti stečene u doba Napoleona i Filip Tripov (1828-1901). U prvoj fazi nastojalo je sadašnje sjeverno krilo palate. U prizemlju palaca nalazi se konoba sa dva ulaza. U zadnjem dijelu su kuhinja i pomoćne prostorije. dok je južno dograđeno kasnije. pozajmicu za otkup crnogorskog vladike Danila Petrovića kada su ga bili zarobili Turci. i ima prizemlje. ona je jedna od najljepših. godine prava pomorske opštine za Dobrotu.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | „Krivi palac” „Krivi palac” nalazi se u središnjem dijelu Dobrote. godine. Dobrotski pomorci izvojevali su 1717.jedan salon”. kao i centralnim postavljanjem vidionice. gdje se terasasto pružao. danas. postoji podatak da je palac bio u vlasništvu Luke Markova Radimira i da je procijenjen na 3 000 forinti. trgovačke i umjetničke veze. Vrt se nalazio sa strane i iza palate. sa prednje strane. nosilac Palata Dabinović /„Kokotova kula”/ Palata Dabinović. prešao u vlasništvo porodice Dabinović. Iako je „Kokotova kula” mnogo manja u odnosu na ostale barokne palate Boke. Krsto Radov (1766-1832).

terasa sa baroknom balustradom. tako da je prilikom popisa kuća 1808. centralno je postavljen veliki balkon. sarajevski biskup. Palata je bila bogato opremljena umjetničkim djelima. Palata je povučena od obale i izdignuta na plato. Tokom XVIII vijeka porodica Tripković odigrala je značajnu ulogu u razvoju trgovine. Časne sestre prešle su u Dobrotu 1954. jasna barokna koncepcija i bogato obrađeni arhitektonski detalji. kotorski biskup. koje su prije toga boravile u samostanu Sv. kao i „pozadina” ovog sklopa. knjigama. a danas je u vlasništvu Katoličke crkve. Do dvorišta. Iza palate pružaju se terasasti vrtovi. Podignuta je u XVIII vijeku. čije su potporne konzole ukrašene ornamentima sa motivima akantusovog lišća. zidovi sa baroknom malternom dekoracijom i stepenište sa balustradom. podsticao je dolazak časnih sestara u Dobrotu. godine ponovo je oštetio palatu. nalaze se pomoćne prostorije. Na samom vrhu belvedera nalazi se ukras u obliku kule. kao predsjednik Dobrotske opštine. dva sprata i četvrtu etažu u obliku belvedera. Palatu Tripković podigao je kapetan Andrija Jozov Tripković. kupio je ovu palatu sa željom da se ona preuredi u ljetnje odmaralište za djecu iz sarajevskih sirotišta. Palata je oštećena za vrijeme II svjetskog rata. godine procijenjena na 7000 austrijskih forinti. Građena je krajem XVIII vijeka i predstavlja jednu od najimpozantnijih baroknih kapetanskih palata Boke Kotorske. Imali su 18 brodova. Sa zadnje strane palate. koji je 1813. Na drugom spratu. Zabilježeno je da je dao pozajmicu generalu Marmonu u iznosu od 3000 zlatnih mletačkih cekina. sa ograđenim i podignutim dvorištem. Isti raspored zastupljen je i na drugom spratu. monsinjor Gracija Ivanović. trgovačke mornarice. Antuna u Perastu. drvene gredne tavanice. U zemljotresu iz 1979. na drugom spratu. Palata Ivanović je tipična barokna palata sa tri etaže i vidionicom . Unutrašnjost palate karakterisali su podovi od dvobojne terakote. itd. prema brdu. Poslije rata. uzdignutog na terase. U dvorište se ulazi kroz profilisani kameni portal na kome se nalazi isklesani grb porodice Ivanović. sa zabatom baroknih linija. godine i same nabavile sredstva za obnovu palate. godine glavni fasadni zid belvedera u potpunosti je srušen. Obova je počela 1955. podzidan ogradnim kamenim zidom sa dugačkom balustradom. stilskim namještajem. stiže se kamenim stepeništem. koju čine surove i gole Dobrotske strane koje dosežu do 1000 m. građevinske djelatnosti i kulturnog života Dobrote. Nakon obnove. Uz ogradni zid prema moru. a tokom XVIII i XIX vijeka pominje se čak 86 pomoraca iz ove porodice.belvederom. i da je bila procijenjena na 6400 forinti. palata je useljena 1989. ova palata bila je najistaknutija. 37 36 . ispod terase. Eustahija u Dobroti. od kojih 63 kapetana. koje je pripadalo palati. U ogradnom zidu nalazi se portal sa porodičnim grbom. Palata Tripković Palata Tripković nalazi se u neposrednoj blizini palate Ivanović. Josip Stadler. nalazi se aneks u kome je bila kuhinja. Godine 1909. Toj monumentalnosti doprinosi postament palate. ali je nedavno rekonstruisan. Ispred palate nalazi se pristanište .PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivanović Palata Ivanović nalazi se južno od crkve Sv. Iznad portala na prvom i drugom spratu nalazi se dekorisani profil u obliku stilizovanog akantusovog lista. Palata Tripković jedna je od najmonumentalnijih palata u Boki. U popisu kuća iz 1808. Iako su Tripkovići imali još šest kuća. Fasadom dominira balkon. Palata je izgrađena od fino klesanog korčulanskog kamena. i časne sestre su se uselile u palatu 1957. Zemljotres iz 1979. Na prvom spratu nalazi se centralni salon iz koga portali vode u susjedne sobe i na stepenište. bio jedan od devet Bokelja u Centralnoj komisiji. godine postoji podatak da se palata nalazila u vlasništvu Mata Ivanovića i njegove braće. Pripadala je porodici Ivanović. Belveder ima specifičnu baroknu liniju krova.ponta sa velikim mandraćem. kao najskuplja palata u Dobroti. koji se oslanja na pet profilisanih konzola. Terase krasi raznovrsno bilje. Ima konobu. izdignuta i povučena u odnosu na obalu. na kome se nalazi „đardin”. Fasada palate rađena je od fino klesanog kamena. Svi otvori na fasadi imaju baroknu profilaciju.

Centralna osa simetrije palate je naglašena portalima i balkonima na prvom i drugom spratu. (Pjesme.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivanović na lokalitetu Marović Palata se nalazi na samom kraju Dobrote. Tokom XVIII vijeka Ivanovići posjeduju 28 brodova kojima su trgovali. zbog čega su dobili pohvale od mletačkog generalnog providura Alviza Moćeniga. koji imaju balustrade od kovanog gvožđa. najčešće. Bratstvo Ivanović bilo je jedno od ekonomski najjačih bratstava u Dobroti. sa ograđenim i podignutim dvorištem. a sa unutrašnje strane su pomoćne prostorije. Belveder ima klasično završenu liniju krova. Izdignuta je i povučena u odnosu na obalu. U mletačko-turskom ratu (1714-1718) Ivanovići su. U znak zahvalnosti. U ogradnom zidu nalazi se portal sa grbom porodice. Početkom XIX vijeka Ivanovići imaju 11 kuća u Dobroti. Njegoš je Ivanovićima posvetio spjev „Glas Kamenštaka” i napisao pjesmu „Srbin Srbima na časti zahvaljuje”. sa italijanskim i albanskim lukama. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Palata Bronza Palata Šestokrilović Palata Mazarović Palata Balović Palata Visković Palata Martinović Palata Brajković-Martinović Palata Smekja Palata Zmajević Palata Lučić-Kolović-Matikola Palata Bujović 38 39 . sjeverno od crkve Sv. Najveći podvig naših ljudi na moru u XVIII vijeku bila je borba braće Marka i Joza Ivanovića protiv Turaka u luci Pirej 1756. dok najbrojinije bratstvo Radimir ima 24 kuće sa manjom vrijednošću . procijenjenih na 23. sa svojim brodovima. godine. U odnosu na drugu palatu Ivanović. sa pratnjom od 30 osoba. 1981) Palata Ivanović je tipična barokna palata sa tri etaže i belvederom ili viđenicom. ova palata ima mirnije i svedenije rješenje. Nakon te bitke Ivanovići su dobili titulu viteza.738 forinti. Eustahija. kao i elipsastim prozorom na viđenici. prilikom njegovog putovanja za Petrograd.14o forinti. Svi otvori na fasadi imaju jednostavnu baroknu profilaciju.21. PERAST učestvovali u pokušaju osvajanja Ulcinja. U spisku dobrotskih kuća iz 1808. Beograd. godine postoji podatak da se palata nalazila u vlasništvu Luke Ivanovića i da je bila procijenjena na 6. U ovoj palati je konte Josif ( Jozo) Ivanović 1833.400 forinti. Prosveta. godine ugostio Njegoša. Podignuta je u drugoj polovini XVIII vijeka.

za uspješnu borbu protiv gusara. U XIX vijeku. Nad balkonom. u jugoistočnom dijelu Perasta. koje se nalazi na vrhu brda. Miloša Šestokrilovića pominje Mavro Orbin kao vođu 150 Peraštana u borbi protiv bosanskog bana Borića. Na palati se nalaze i puškarnice. Krov je četvorovodan. Njihov prvi brod Santa Maria di Scarpello pominje se u arhivskim spisima još 1591. Na grbu je predstavljena ptica na stablu. preko balkona na prvom spratu i mermernog reljefa „Navještenja”. Na glavnoj fasadi naglašena je srednja vertikala. Belveder ima karakteristične barokne volute. ima dva sprata. Sagrađena je sredinom XVIII vijeka. mletačko odlikovanje kavalijera (vitezova) Sv. a na strani Kotorana. Na portalu u prizemlju je grb kazade Šilopi. Uz fasadu se nalazi spoljašnje stepenište koje vodi do prvog sprata. uz samu obalu. godine. podsjeća na renesansno oblikovanje. od portala „u bunjatu” u prizemlju. Prozori imaju tipičnu baroknu profilaciju. U ovoj palati sačuvan je originalni raspored prostorija. godine. godina. sa karakterističnim prelomom (kod strehe) . Marka. bez vidionice. Dubrovčana i Ulcinjana. Palata je veoma skladnih proporcija. oko 1150. do belvedera nad kojim se nalazi kamena kugla. U unutrašnjosti palate svi pragovi vrata od korčulanskog kamena su bogato obrađeni. Tavanica ima profilisane drvene grede . služila je kao Carinarnica (otuda u narodu ime Dogana). Na drugom spratu je balkon sa renesansno profilisanom kamenom balustradom. vjerovatno. Bili su vrsni pomorci i trgovci. nalazi se grb Šestokrilovića (krilo ptice) i oštećeni natpis: SESTO 1691 CR / ILO / VI / CH / Palata Bronza Palata se nalazi u istočnom dijelu Perasta.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Šestokrilović Palata Šestokrilović nalazi se na području zvanom Luka. 40 Palata Bronza je tipična barokna palata. iz Skadra. Kapetani Ivan i Josip Bronza dobili su. Šestokrilovići su bili jedno od najstarijih peraških bratstava – kazada. Porodica Bronza doselila se. Vjerovatno je sagrađena krajem XVII vijeka. u predjelu zvanom Luka. 41 . a pripadali su kazadi (bratstvo) Šilopi. za vrijeme austrougarske vladavine. a danas je u njoj Župni ured. o čemu svjedoči natpis na vijencu ispod krova u kome se pominje 1691.nosače. na vijencu ispod krova. U prizemlju su dva barokna elipsasta prozora. sa prizemljem. spratom i trećom etažom u obliku belvedera.

U zadnjem dijelu palate se. U prizemlju se nalazi portal u bunjatu sa po dva barokna eliptična prozora. U ovoj palati je ljetovao Njegoš 1846. napisao i pomorski priručnik „Pratiche scrivanesche”.sa terasom sa polukružnim svodom iznad izvora . gdje se ističe njegova „Peraška hronika”. koji je bio u Persiji u ruskoj diplomatskoj službi. simbol besmrtnosti. koji su oko 1933. godine. sa velikim centralnim salonom u sredini. Do restauracije 1981. koji je u dva maha obavljao dužnost sudije u opštinskoj službi. zvan Bizetina . kao i autentični enterijer sa malternom dekoracijom na zidovima. četiri sobe i salon. godine. 42 . sa po dva ovalna barokna prozora sa strane. Posljednji potomak porodice u Perastu bila je Teodolina Mazarović čijom se smrću 1919. među kojima i cara Josipa I i Mariju Tereziju. Palata Balović je tipična barokna palata XVIII vijeka . Istakao se na dužnosti kapetana peraških zastavnika na mletačkom admiralskom brodu. Palata ima dva sprata i belveder sa volutama. za šta je sticao javna pismena priznanja. na kojem se nalazi grb Mazarovića. čiji su se tragovi sačuvali uprkos dugotrajnoj izloženosti atmosferskim uticajima. Antun (1658-1705) vitez cara Leopolda. predstavlja jedan od karakterističnih primjera kasnobaroknih palata sa belvederom. Mazarovići su bili jedna od najuticajnijih peraških porodica. Vicko (1613-1683) četiri puta biran za opštinskog kapetana Perasta. bio je sačuvan enterijer sa originalnim rasporedom prostorija. godine i poslije II svjetskog rata odneseni iz Perasta. obrađen u bunjatu. godine). Krsto (16801725) pomorac i pisac baroknog perioda. sa prizemljem.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Mazarović Palata Mazarović nalazi se u jugoistočnom dijelu Perasta zvanom Luka. samo šest godina nakon prvog uzletanja francuskih balonista. Ispred palate se nalazi „boljun”. Fasadu palate Mazarović djelimično zaklanja niz kuća koje se nalaze ispred nje i izlaze direktno na stari put. U palati je sačuvan originalni raspored prostorija. izveo demonstraciju leta balonom u Zagrebu. iz kazade Smilojević. ali harmonična i monumentalna. godine gasi porodica Mazarović u Perastu. U kotorskim spisima porodica se spominje još 1334. Julije Balović je 1693. dr Šimun. godine. godine i tu napisao pjesmu „Paris i Helena” ili „Noć skuplja vijeka”. započeta krajem 1714. (postoji sačuvan njegov nacrt sa proračunom za rekonstrukciju crkve Sv. a na prvom spratu veliki portal sa kamenom balustradom u donjem dijelu. U prizemlju je portal. i autor Biografije Mazarovića. Nikole u Perastu iz 1711. Jedan od najznačajnijih predstavnika porodice je Julije Balović (1672-1727). iznad starog puta. Uz palatu se nalazi i starija kuća Mazarovića sa renesansnim karakteristikama. Među značajnim predstavnicima porodice Mazarović su: Luka (1618-1705) sudija i opštinski kapetan Perasta. U palati su se nalazili izuzetno bogati porodični arhiv i biblioteka.koji je ranije pripadao palati. Palata je sagrađena polovinom XVIII vijeka. Građena sredinom XVIII vijeka. koji su pripadali kazadi Dentali. a u Perastu se javljaju od XV vijeka. a drugi je u Naučnoj knjižnici u Splitu. i ugostio Petra Zrinskog prilikom njegove posjete Perastu. Palata Balović Palata Balović nalazi se u istočnom dijelu Perasta. dva sprata i belvederom. prvi na ovim prostorima. nalazi kuhinja na dvije etaže. Poznat je i po književnoistorijskoj djelatnosti. sakupljač narodnih pjesama. u vidu ankesa. Palata se nalazi u ruševnom stanju već više od jednog vijeka. godine. gdje je portretisao mnoge Habzburgovce. u kojoj hronološkim redom iznosi događaje iz istorije Perasta. Balovići. Drugim spratom dominira balkon na šest konzola. koji je učestvovao u Peraškom boju 1654. Intenzivno se bavio sakupljanjem narodnih pjesama i zauzima značajno mjesto među predvukovskim sakupljačima narodnih pjesama. u predjelu zvanom Luka.jednostavna. cijenjeni pomorski kapetan kome je Mletačka republika povjerila komandu na jedrenjaku „Giove Fulminante”. kada je zgrada preuređena za stanovanje. bilo u ratnoj mornarici. Jedan dio ovog rukopisa nalazi se u Župnom arhivu u Perastu. tj. bavili su se pomorstvom. bilo privatnom pomorskom trgovinom. pored Tripa Kokolje najpoznatiji peraški slikar koji je učio slikarstvo u Veneciji a radio u Beču. 43 Na porodičnom grbu nalazi se smilje. kao poslanik i ministar cara Aleksandra I i odlikovan ordenom persijskog šaha i Karlo prvi aeronautičar na južnoslovenskim prostorima koji je 1789. izvor slatke vode. hirurg i diplomata.

Nikola Visković (XVI v) je kao kapetan Perasta predvodio Peraštane prilikom opsade Kotora od turske flote Hajrudina Barbarose 1539. Krsto Vickov Visković (1612-1676). kada su Peraštani izvojevali najslavniju pobjedu u svojoj istoriji.1891) kapetan duge plovidbe. Josip Visković i njegova sestra Anka. palate. Moreji i Hercegovini. Viskovići su pripadali kazadi (bratstvu) Zubaci (Dentali). je organizovao odbranu grada prilikom turskog napada koji je predvodio Mehmed aga Rizvanagić 1654. Sa iste strane. a iznad nje zubatac. Krsto Josipov Visković (Perast. Josip Alvize Josipov Visković (1760-1824) pomorski kapetan. generalni konzul Austrougarske u Brindiziju. proslavljeni kapetan Perasta. Frano Antonov Visković (1836 -1905) je najistaknutiji član porodice. Na posljednjoj etaži kule sačuvan je top. Dali su veliki doprinos pomorskoj. glavni agent Austrijskog Lojda u Kotoru. uz stari put. Godine 1813. na Peloponezu. Eubiji. sva tri rađena u bunjatu. simbol kazade kojoj su Viskovići pripadali. Kompleks Viskovića sastoji se od četiri dijela: kule (čardaka). godine. Prvi je među sedam Peraštana dobio najveće mletačko odlikovanje. od XV do druge polovine XX v. udata Radimir su bili posljednji izdanci ove stare peraške plemićke porodice. Zaslužan je za sistematizaciju Arhiva peraške opštine. je glavni ulaz u palatu.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Visković Palata Visković nalazi se na području zvanom Luka.kao posebni znak ove porodice. izgrađena oko 1500. godine. Frano Marjanov Visković (1665-1720) 44 („collonello’’) pukovnik istakao se u borbama protiv gusara i Turaka u Grčkoj. 45 . Bio je vicekonzul Švedske i Norveške u Konstanci. vojnoj. i na njemu je uklesana godina 1718. Đorđa. Na njemu je raskošni grb. u čijem gornjem dijelu je zubatac. Uz kulu su dograđeni palata na dva sprata sa lođom i novi dio. godine. političkoj i kulturnoj prošlosti Perasta. a u donjem lav . u priobalnom dijelu Perasta. Marka i titulu kavalijera 1703. što je rezultiralo objavljivanjem knjige ‘’Storia di Perasto’’ i monografijom o ostrvu Sv. proslavio se kao jedan od posljednjih branitelja Venecije. Poznat je po izumima nautičkih sprava i kao autor udžbenika za pomorske škole. Značajan je njegov angažman početkom XX v. sa donje strane starog puta. krst Sv. bio je jedan od potpisnika Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke. Na portalu je izrađena riba zubatac iz grba Viskovića i uklesani inicijali F C C V (Francesco Conte Colonello Viscovich). što se vidi po uklesanom natpisu na nadvratniku kule – pet slova „P”: Parvum Propugnaculum Pro Praesidio Perasti (mali odred za odbranu Perasta). na dvorišnom zidu. koja je bila jedan od centara sistema odbrane grada. prema moru. na razvoju turizma u Boki. Najstariji dio palate je kula. trgovačkoj. Bavio se proučavanjem porodičnog arhiva. 1856-1913) pomorski kapetan. Prvi portal se nalazi na južnoj strani. Vjekoslav (Luiđi) Antonov Visković (1828. i trideset sedam godina je bio kapetan na jedrenjacima i parobrodima Austrijskog Lojda. lođe sa đardinom i novog dijela palate. Kapetan duge plovidbe je postao 1856. Na sjeverozapadnoj strani. nalazi se portal u prizemlju lođe. Na palati se nalaze tri portala. kroz više od pet vijekova.

godine. godine bila smještena fabrika konfekcije „Jadran Perast”. godine. a na drugom i trećem spratu su balkoni sa balustradom. obilježava početak pomorskog pedagoškog djelovanja kod nas. Boravak Marka Martinovića sa ruskim plemićima u Perastu 1698. na mjestu stare kuće Markovića. gdje je obavljena dopunska nastava. Palata Brajković-Martinović nalazi se zapadno od glavnog trga. Salon na prvom spratu palate je dekorisan krajem XIX vijeka.ruka koja drži stabljiku („čičimak”) sa zvijezdama koje su znak porodice Smekja. Nalazi se uz „Velju” ulicu koja povezuje glavni trg u Perastu. Podignuta je. Palata ima dva sprata. Novi dio palate završen je 1936. U palati je sačuvan originalan raspored prostorija. Nad desnim portalom je natpis iznad koga je grb kazade Čizmai. Građena je u potpunosti od korčulanskog kamena. koje je ruski car Petar Veliki poslao u Veneciju. a sada su od livenog gvožđa. Zahvaljujući pomorskom iskustvu i vještini. On je jedini još uvjek u potpunosti sačuvani salon u Perastu. Krsta.starijeg. neposredno uz crkvu Sv. a 1779. cijelom dužinom fasade. godine. vjerovatno. Ova dva dijela su spojena zasvedenim prolazom iznad starog puta. on postaje „konte”.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palate Martinović i Brajković-Martinović Palata Martinović jedna je od najstarijih peraških palata. Na jednom od njih. U oba dijela palate je od 1936. U dnu terase su dva jednostavna portala i prozor. 1697. u istom stilu i od istog materijala. sa tvrđavom Sv. 1698. godine Mletački senat ga je izabrao da poučava pomorskim vještinama grupu ruskih kneževa i boljara. 46 47 . na kome se navodi da su palatu podigli Vicko i njegova braća. godine. Marka. Nikole. Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonomskog uspona. porodica koja je pripadala kazadi Čizmai. kao pomorci sreću se vrlo rano. po uzoru na postojeće prizemlje i sprat. On je u Veneciji ruskim pitomcima predavao nautiku i izveo sa njima tri praktična putovanja. poslije čuvenog trgovačkog poduhvata. izgrađenog 1764. Smekje. kada je brodom „Leon Coronato” doprinio privrednom povezivanju baltičkih zemalja sa Venecijom 1746. Na drugom spratu je balkon. priobalnom dijelu Perasta. Ograde balkona i terase su nekada bile od kamenih balustera. dva sprata i belveder. O. Već 1748. Među najistaknutijim predstavnicima porodice Martinović bio je Marko Martinović (1663-1716) pomorski trgovac. o čemu svjedoči natpis sa 1623. Palata je danas u ruševnom stanju. sinovi Tripa Markovića (kasnije zvanih Martinovići) – iz kazade Čizmai. već u drugoj polovini XVI vijeka. nalazi se terasa. PETRUS COMES SMECCHIA DOMUM DE SUO AERE ERREXIT PRIDE NONAS AVGUSTI MDCCLXIV Palata Smekja je najveća palata u Perastu. O godini gradnje svjedoči natpis iznad ulaza u gornji dio palate: D. Palata ima prizemlje. godinom. koji se nalazi između obalnog i starog puta i mlađeg dijela koji je započet 1764. porodica je pripojena kotorskom plemstvu. u stilu Napoleona II. jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji Perasta. Na palati se nalazi grb kazade Čizmai (ruka koja drži granu) kojoj su pripadali Martinovići. ispred crkve Sv. zaustavili su se u Perastu. uz stari put. sa originalnom dekoracijom i namještajem. U novou prvog sprata je prostrana terasa. u prvoj polovini XVII vijeka. a završen 30-ih godina XX vijeka. M. Osnovno obrazovanje sa elementima iz pomorstva Marko Martinović stekao je u Franjevačkom samostanu u Perastu. pedagog i pisac. godine. u visini prvog sprata. To je ujedno i početak uspostavljanja veza Boke i Crne Gore sa Rusijom Petra Velikog. Ispred fasade. Palata se sastoji iz dva dijela . koji se nekada pružao duž cijele Palata Smekja Palata Smekja nalazi se u središnjem. Na ulaznom dijelu palate je grb kazade Čizmai . fasade.

sa porodičnom kapelom posvećenoj Gospi od Rozarija i osmougaonim zvonikom. Zmajevići su jedna od najznačajnijih peraških porodica. Izgrađena na stijeni i od lokalnog kamena. narodne pjesme svoga kraja. o čemu svjedoči natpis na pročelju sa navedenom 1664. Oslikavanje palate freskama uradio je poznati barokni slikar Tripo Kokolja. sa istaknutim centralnim dijelom iznad pećine u stijeni. Povjeren mu je i zadatak apostolskog posjetioca za Albaniju. krilima na snažnim nosećim zidovima i impozantnim spoljašnjim stepeništem. papa Klement XI ga imenuje za nadbiskupa barskog. a 1701. Simetrična dispozicija. a konačni barokni izgled dobija u vrijema Andrije Zmajevića. Napisao je i „Specchio della Verita” (Ogledalo istine). Umro je 1694. gdje se ističe u borbi protiv Šveđana i dobija zvanje kontraadmirala. Međutim. Godine 1685. Palata. iznad dva prekrštena pera koja su simbol kazade Perojevića. kome je Andrija Zmajević bio mecena. Umro je 1745. sinovac nadbiskupa barskog i primasa srpskog Andrije Zmajevića. Pripadali su kazadi Perojevića. gdje je kao prvorazredni pomorski stručnjak stupio u službu Petra Velikog. predstavlja najsnažniji detalj peraškog pejzaža i njegovu najvrijedniju ambijentalnu cjelinu. gradnja se odvijala u nekoliko faza: od prvobitne odbrambene kule. Već sa osamnaest godina Matija zapovijeda brodom. Palata je poznata kao „Biskupija” jer su u njoj stolovala dva biskupa. a sahranjen u katoličkoj crkvi u Moskvi. godine skinut krov i od tada počinje njeno propadanje. Umro je 1735.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Zmajević Palata Zmajević nalazi se u zapadnom dijelu Perasta. gdje je i sahranjen u kapeli Gospa od Rozarija koju je sam podigao. pa viceadmirala. koja danas čini centralni dio palate. godine u Tavrovu. a sin poznatog pomorca Krsta (Krila) Zmajevića. gdje je i izgorela 1806. gdje je i doktorirao. Godine 1712. Studije teologije i filozofije završio je u Rimu. Vicko Zmajević (1670-1745) je nećak Andrije Zmajevića. dubrovačku poeziju. Palata je građena u više faza. bugarštice. preko proširenja kule prema brdu. papa Klement X postavio ga je za nadbiskupa barskog i primasa srpskog. štampa zbirku latinskih pjesama „Musarum Chorus in Laudem Antonii Zeni”. Podržava književnike i sakuplja narodne pjesme. do izgradnje sjevernog i južnog krila. Godine 1671. Zatim jedno vrijeme provodi u Finskoj. godinom. odlazi u Rusiju. Sakupljao je. po nekim podacima najveća u Dalmaciji. U palati se nalazila Zmajevićeva biblioteka. u Petrovgrad. Andrija Zmajević (1624-1694) je osnovno obrazovanje stekao kod franjevaca u Perastu. Sa palate je 1876. Andrija i Vicko Zmajević. Biblioteka je bila prenesena u palatu Burović u Herceg Novom. dobija doktorat iz oblasti filozofije i teologije. palata predstavlja izuzetno građevinsko rješenje. godine i sahranjen u crkvi Gospa od Kaštela u Zadru. 48 49 . Na grbu porodice je krilati zmaj i zvijezda. porijeklom iz sela Vrba sa Njeguša. Godine 1694. daje utisak gradnje u jednom dahu. Zmajevići su dali neke od najznačajnijih Peraštana. godine u Perastu. godine. I sam je izuzetno talentovan pjesnik. Makedoniju i Srbiju. Matija Zmajević (1680-1735) jedan od najpoznatijih predstavnika porodice Zmajević. U svom „Crkvenom ljetopisu” iznio je porodično predanje. među prvima.

Na zadnjem dijelu palate. Jedna je od najljepših baroknih građevina na cijelom Jadranskom primorju. Iznad natpisa na vidionici glavne fasade prema moru nalazi se grb. Nikola Kolović – Matikola i sinovi iz kazade Studeni. Specifična je jer u nivou posljednje etaže ima vidionice na sve četiri strane. Na tri kamene ploče na fasadama. visokog čina guvernera flote u Morejskom ratu i velike trgovačke aktivnosti. i nije nikada stupio u dovršenu palatu. u zapadnom dijelu Perasta. pri moru. pošto je ovaj odgovorio potvrdno. Vicko ga je bacio sa terase. Palata Bujović Palata Bujović nalazi se na zapadnom kraju Perasta. Bogatstvo fasada još snažnije dolazi do izražaja u grupacijama sa dvostrukim kamenim portalima na svim balkonima. Palata je.1709) proizilazila je iz njegove značajne uloge u borbi protiv gusara. 50 godine. U prizemlju su jednostavna vrata. kao godini početka radova na palati. poslije oslobađanja Herceg Novog od Turaka 1687. Dok u osnovnim linijama palate preovlađuje renesansna harmonija. Porodica Bujović je pripadala kazadi Stojšić. i imenima vlasnika. dozidan je aneks – za potrebe Muzeja grada Perasta koji je smješten u palati. 51 . i djelo je arhitekte Giovanni Battista Fontane iz Venecije. jedan centralno postavljen na drugom spratu glavne fasade i po dva na bočnim fasadama. Palata je relativno malih dimenzija (tipa „palacin”). dati su podaci o 1694. U sredini balustrade na terasi. Iznad ovog trijema je terasa sa kamenom balustradom. Finansijska moć Vicka Bujovića (1660 . sa malim ograđenim dvorištem prema moru. barokni pečat je prisutan u bogato obrađenoj kamenoj plastici arkada. u gornjem dijelu sa desne strane je vatra koja gori pod usijanim suncem. Polje grba je podijeljeno na tri dijela. nalazi se grb kazade Stojšića (dva krunisana lava koja drže stolicu). nastala u drugoj polovini XVIII vijeka. Vicko Bujović upitao arhitektu može li sagraditi ljepšu palatu. a sa lijeve strane je vuk koji se propinje prema suncu. o čemu svjedoči natpis na glavnoj fasadi sa godinom 1779. Na spratu je mali balkon. naknadno preuređena. po završetku zidanja. sa prizemljem. a sa obje strane su prozori. u novije vrijeme. Sačuvano je predanje da je. Palatu su podigli braća Vicko i Ivan Bujović. Grb predstavlja varijantu grba kazade Studeni. dva sprata i četvorovodnim krovom. balustera. vjerovatno. Uz prizemlje palate prema moru nalazi se monumentalni trijem sa pet arkada u bunjatu. Ubijen je 1709. a sa strana po jedan prozor profilisanog natprozornika. Postoji predanje da je izgrađena tesanicima sa porušenih hercegnovskih zidina. na tri etaže. skladnih proporcija.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST Palata Lučić-Kolović-Matikola Palata Lučić-Kolović-Matikola nalazi se uz samu obalu. Na palati se nalazi pet balkona. Palata Bujović je jednostavne forme. godine. itd.

Palata ima prizemlje sa konobama. Krajem XVIII i početkom XIX vijeka palata Ivelić služila je kao sabirno mjesto za Trebješane i druge Crnogorce koji su se iseljavali u Rusiju. stupio je u službu ruskog admirala. Palata je sagrađena u XVIII vijeku i pripadala je porodici Ivelić. dok su ostale izvedene nepreciznije i sa manje prozorskih otvora. prisustvovao je sastanku sa vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem u manastiru Savina. Unaprijeđen je u čin general-lajtanta ruske vojske 1800. Glavna fasada je rađena od fino klesanih kvadera. 02. Dvorište je kvadratno i ograđeno zidom visokim 3 m. prvi reprezentativni sprat „piano nobile”. Dvorište je bilo popločano kamenim pločama. Sa ruskim savjetnikom Stefanom Sankovskim.PERAST | CrnaKOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | RISAN Palata Ivelić Palata Ivelić nalazi se u centralnoj zoni Risna. Jedan od najznačajnijih predstavnika porodice je grof Marko Ivelić (1740-1825). Zidana je u dvije faze. istovremeno je izgrađen i odbrambeni sistem oko zgrade. drugi sprat za stanovanje i potkrovlje sa dvije viđenice koje je služilo kao kuhinja. Prvo je izgrađen centralni dio na kojem dominira barokni balkon sa dvoje vrata na prvom spratu. Orlova. HERCEG NOVI 1 2 3 4 Palata Ivana Burovića . grofa Alekseja F. Godine 1814. sa istočne strane glavne ulice Gabela. Pomagao je eskadri ruskog generala D. Na ogradnom zidu postoje dvije kule kružne osnove uz kapije prema ulici i prema dvorištu. Dva bočna krila i spoljašnje stepenište su kasnije dograđeni. M. Crnoj Gori i Hercegovini digne ustanak protiv Turaka za vrijeme rusko-turskog rata. Godine 1770. proizveden je za člana državnog savjeta-senatora. Ruska vlada mu je povjerila misiju da u Boki Kotorskoj. godine. 1806.„Burovina” Zadužbina Mirka Komnenovića Zadužbina Duković Palata Milašinović 52 53 . Senjavina pri zauzeću Boke Kotorske 21. Između njih se nalazila drvena šetnica. godine.

da se na njoj postavi spomen ploča sa natpisom „MIRKO I OLGA KOMNENOVIĆ . tada u ruskim rukama. sa knjigama iz oblasti teologije. Po podacima iz Župskog arhiva u Herceg Novom. iz vremena Napoleonovih ratova. ruski vojnici zapalili su Burovinu. Mirko Komnenović zavještao je svoju kuću narodu. literature i istorije. koja je formirana u parkovskom stilu. Bogatstvo biljnog svijeta. otvoren u kući Mirka Komnenovića 1953. sa čitavim njegovim imanjem u okolini Herceg Novog. Nakon toga. U XVIII vijeku. koje svojim oblicima. na površini od oko 1. nadbiskupa barskog i primasa srpskog. sa željom da ta zadužbina bude „Gradski muzej”. 55 54 . a da od prihoda tog muzeja zadužbinska uprava daje „pripomoći hercegnovskoj siročadi bez razlike vjere”. Zgradu je obnovio i preuredio u „Zavod za vaspitanje djevojaka” kotorski biskup FranoUčelini Tice oko 1910.NARODU”. krajem XVII vijeka. Diplomirao je na Školi stranih jezika u Chateu de Luceus u Švajcarskoj. bila smještena osnovna škola. kada su u Perastu izumrli Zmajevići po muškoj lozi. po nekima najveća u Dalmaciji. primorskih borova. Crnogoraca i Bokelja protiv Francuza. čine brojne vrste palmi. bila je udata za konta Burovića). godine. godine. gradonačelnik Herceg Novog i poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivana Burovića /„Burovina”/ Impozantna građevina koja se nalazila na istaknutom položaju na sjeverozapadnom kraju Herceg Novog. kaktusa i aloja. godine. da se tu ne bi stacionirali Francuzi. Godine 1949. Palatu su sagradili pomorci iz porodice Komnenović. Tu je kuću Ivan Burović. uz samostan Sv. čuvenog pomorca i ruskog admirala. možda. „Burovina” je srušena nakon zemljotresa 1979. kamelija. Izgled zgrade je mijenjan u XIX vijeku pseudobaroknim dogradnjama i proširenjima. magnolija i ljekovitih mediteranskih trava. sa kojima su Burovići bili u rodbinskim vezama (jedna od tri kćerke Matije Zmajevića. Ivan Burović bio je Peraštanin koji se proslavio hrabrošću predvodeći grupu od 360 Peraštana prilikom mletačke opsade Herceg Novoga 1687. nažalost. U znak priznanja. godine u Herceg Novom. koji su pod vođstvom Marmona pokušali da zauzmu Herceg Novi. duži period. Bio je poslanik Boke Kotorske u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba. Zadužbina Mirka Komnenovića Zadužbina Mirka Komnenovića je palata građena u kasnobaroknom stilu krajem XVIII vijeka. preuredio u palatu. Na njenom mjestu sagrađena je sala dvorane „Park“. Hrvata i Slovenaca. prilikom borbi Rusa. u palati je. Antuna. preci Mirka Komnenovića. zajedno sa palatom 1806. pored ostalih. dok se u sačuvanoj zgradi koja je pripadala kompleksu Burovića danas nalazi Hercegnovsko gradsko pozorište. godine. pitosporuma. Mletačka republika poklonila mu je kuću turskog dizdara Mahmuta Bašića.000 m2. ljepotom i raznolikošću boja cvjetova oživljavaju ambijent tokom cijele godine. svečano. osnovan je Narodni muzej. godine. izgorela je. mimoza. Testamentom iz 1940. u ovu palatu prenesena je znamenita biblioteka Andrije Zmajevića. Mirko Komnenović rođen je 1870. Na originalnim vratima u prizemlju postoje bajonetom urezana imena ruskih vojnika iz 1807. Bilioteka. U okviru Zavičajnog muzeja nalazi se i botanička bašta sa više od 100 odabranih vrsta mediteranskog i suptropskog bilja. koji je kasnije preimenovan u Zavičajni muzej Herceg Novog. Ovaj muzej je. agava. nazivala se „Burovina” zato što je u njoj bio „dvorac” Ivana Burovića.

U svrhu školovanja mladih talenata iz Herceg Novog. godine. Nakon doseljenja iz Trsta. karakteristične barokne kamene pragove. u donjoj zoni Herceg Novog. pomagao ustanike u Bosni i Hercegovini. godine. Eliza Lombardić ostavlja Zadužbini cijelo svoje imanje. Poslije Velimirove smrti 1907. godine. Kuća je malterisana. Velimir Lombardić je. jednostavne kubiče forme. uključujući: četiri kuće na Toploj. sa drvećem i zelenilom. na kome se nalazilo veliko imanje nekadašnje istaknute.000 m2. dajući joj ime svog pokojnog oca Aleksandra Dukovića. a umro u Padovi. poznata je kao kuća Milašinovića. osniva Zadužbinu. 57 . Krajem XVIII vijeka javlja se dosta pomoraca iz porodice Milašinovića. balkon i stepenište. Zadužbina Duković Zadužbina Aleksandra Dukovića nalazi se u jugoistočnom dijelu Tople. maja. sa prizemljem. pomorsko-trgovačke porodice Duković. za vrijeme pape Jovana Pavla II. znatnim finansijskim sredstvima. Kuća je pripadala Velimiru Lombardiću i njegovoj supruzi Elizi. Proglašen je za sveca 1983.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Milašinović Na graviri Pierra Eugèna Grandsirea (1825-1905). Leopolda Mandića. koje spadaju među najstarije i najuglednije porodice Herceg Novog i koje su bile vezane za Trst. Velimir i Eliza Lombardić provode dio života u svojoj kući u Herceg Novom. vidljiva je barokna palata sa belvederom. naknadnim intervencijama. godine. godine. uz pristanište. i podržavao ideju ujedinjenja Južnih Slovena. Veći dio života proveo je u Padovi. dva sprata i četvorovodnim krovom. Ostale kuće koje su se nalazile na posjedu srušene su i na njihovom mjestu sagrađene stambene zgrade. 56 sačinjenim u Firenci. Zadužbina Duković je reprezentativan primjer profane arhitekture XIX vijeka. Italija 1942. kuću je podigao otac Sv. igrale su značajnu ulogu u oslobodilačkim ratovima protiv Turaka u XIX vijeku.terasasti vrtovi sa kamenim podzidom. a zadnji dio parcele čine ostaci velikog posjeda . Porodice Duković i Lombardić. sa naglašenim ugaonim pilastrima i horizontalnim kordon vijencima. Po jednoj verziji lokalnog predanja. Sveti Leopold Bogdan Mandić rođen je u Herceg Novim 1866. na području zvanom Dukovina. sa vrtovima od 45. Ispred kuće nalazi se popločano dvorište sa palmama. Palata je. Od Zadužbine Dukovića u Herceg Novom danas je ostala samo jedna kuća i dio posjeda. Ova palata. Eliza naslijeđuje kuću i testamentom. Dan Sv. preoblikovana. Leopolda Mandića slavi se 12. iako je sačuvala dosta elementa drugostepene plastike. iako se u Herceg Novom vezuje i za ime porodice Mandić. Kuća u kojoj je smještena Zadužbina Dukovića nastala je 1888. rođenoj Duković. kao i suvlasničke djelove u dvije stare palate porodice Duković u Trstu.

Nakon oslobađanja Herceg Novog od Turaka (1687. Palata je bila izgrađena u prvoj polovini XVIII vijeka. bila je u sredini velika dvorana. godine.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | BIJELA Palata Zmajević-BurovićZloković Iako palata Zmajević-Burović-Zloković u Bijeloj više ne postoji. dvije prema moru. i zvijezde. koji je počivao na svodu od opeka. prema moru nalazi se ogradni zid sa ulaznim portalom. Nakon II svjetskog rata u njoj je bila smještena osnovna škola. već su ih koristili i okolni vjernici. kako je bio običaj u ondašnjim većim kućama 58 BAOŠIĆI Kuća na posjedu Smekja Kuća danas poznata kao kuća Raškovića je nekada priradala porodici Smekja iz Perasta. U okviru posjeda palate nalazila se i crkva Sv. Uglednije porodice su na svojim posjedima imale i kapelice. kćerke ruskog admirala Matije Zmajevića. porodice Burović-Zmajević. ulazilo se preko terase direktno u veliku salu. Uprava Udruženja prepravila je palatu. za koju imamo podatke da ju je sagradio 1735. Ispred palate. Ane u Đurićima. Na spratu. U palati je boravio saksonski kralj Fridrih Avgust. U ovoj kući je boravio francuski pisac Pjer Loti 1880. godine) veći dio hercegnovske rivijere je došao u peraški posjed. koji je sada u crkvi Sv.ruka koja drži stabljiku („čičimak”)-simbolj kazade Čizmai kojoj su Smekje pripadale. Polovinom XIX vijeka palatu su kupili braća Bogdan i Jovo Zloković. generalni mletački providur Pietro Vendramin ustupio je Ivanu Buroviću iz Perasta dio zemljišta sa crkvicom Sv. a naslijedio je Bogdanov sin Milivoj. Palata je imala prizemlje. U kapeli se nalazio oltar od kararskog i palatama. sprat i belveder. Kroz vrata na spratu. njegova udovica Ana zavještala je palatu u dobrotvorne svrhe. za zasluge u oslobađanju sjeverozapadnog dijela Boke od Turaka i njegovo stavljanje pod vlast Mletačke republike. Plafoni u sali i sobama su bili naslonjeni na drvene grede. preko prostranih monumentalnih stepenica sa baroknom balustradom. koja je zatim bila iznajmljena Udruženju rezervnih i penzionisanih oficira iz Beograda. Na kućnom posjedu u Baošićima porodica Smekja je imala i kapelu. 59 . maslinike i voćnjake. Godine 1928. godine kapetan Vicko Smekja s braćom. tj. Petra. Vinka i Lovra. a dvije prema brdu. porodični dodatak Smekija. U njoj je dva puta ljetovao crnogorski knjaz Nikola I Petrović sa porodicom. kada je 1838. Na ključnom kamenu portala nalazi se grb porodice Smekja . Tu su peraška gospoda imala svoje posjede. koja je oštećena u zemljotresu 1979. a kasnije prelazi u vasništvo Burovića. obično vinograde. posjetio Njegoša na Cetinju. Godine 1729. godine. Pripadala je sinu konta Stanislava Burovića (sin Ivana Burovića iz Perasta) i Marije Zmajević. Na belvederu se nalazio kameni grb porodice Burović-Zmajević. Pjer Loti govori o ovom kraju u priči „Paskvala Ivanović“. lišivši je svih onih karakteristika koje su je činile jednom od ljepših palata u Boki. koja je danas u ruševnom stanju. koja je danas jedina sačuvana. Tu su obično sa porodicama provodili dva do tri mjeseca u vrijeme berbe. Nakon zemljotresa palata je srušena i na istom mjestu izgrađena je nova osnovna škola. Petra u Bijeloj. U I svjetskom ratu austrijska vojska je oštetila palatu. sa po dvije sobe sa strana. kao „Zadužbinu Mila Zlokovića i njegove supruge Ane rođene Mihanović”. koje nisu služile samo porodične potrebe. smatrali smo da je ipak značajno da je spomenemo među bokeljskim palatama. u čast mučenika Sv. a odatle u ostale sobe na spratu. mermera. Palata Zmajević-Burović-Zloković bila je prvobitno izgrađena kao ljetnikovac porodice Zmajević iz Perasta. godine. pomorski kapetani i brodovlasnici. Na ogradnom zidu postavljena je i spomen-ploča sa natpisom na francuskom jeziku koji kaže da je u njoj boravio Pjer Loti. s ljetnikovcima pored mora. U to vrijeme Loti je bio pomorski oficir na francuskoj ratnoj lađi koja je učestovovala u demonstraciji međunarodne flote protiv Turske za ustupanje Ulcinja Crnoj Gori. Na mjestu crkve i posjede u srednjem vijeku nalazio se benediktinski manastir kojeg su Mongoli srušili 1242.

U sastavu kompleksa postoji i prostrani park sa starim i velikim stablima. s obzirom na barokne karakteristike palate. Kapetan Špiro Danilović je u periodu od 1862-1865. Kasnijim intervencijama autentični izgled i vrijednosti palate su narušene. Iako se navodi da je palatu sagradio Špiro Danilović veća je vjerovatnoća da je.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kapetanski palac u Baošićima U Baošićima postoji kompleks u čijem sklopu se nalazi jedna barokna kapetanska palata i druga zgrada koja potiče vjerovatno iz XIX vijeka. PRČANJ Palata je izvorno imala prizemlje i dva sprata. ona izgrađena ranije i to možda od strane neke Peraške porodice. 1 2 3 4 5 Palata Tre Sorelle Palata Luković Palata Beskuća PalataVerona Palata Florio-Luković 60 61 . Svi otvori imaju karakterističnu baroknu profilaciju. godine bio gradonačelnik Herceg Novog. kao što je slučaj sa kompleksom Smekja u neposrednoj blizini. U izvorima se navodi da je „palac u Baošiću” sagradio pomorski kapetan Špiro Danilović. Cijeli kompleks je ograđen kamenom ogradom u kojoj se nalaze portali kao i tri polukružne kule. On se pominje još 1826. aktivan u prvoj polovini XIX vijeka. Kapetan Špiro Danilović je bio značajan pomorski kapetan. četvorovodni krov i na prvom spratu centralno postavljen balkon sa kamenom balustradom. godine kao zapovjednik brigatina „Cupido”. i da se taj palac i danas naziva po porodici Danilović koja je inače bila iz Đenovića.

kao i drugi radovi na kompleksu palate. Salon Lukovića rado su posjećivali mletački providuri iz Kotora. Nad vratima salona su se nalazili inicijali AL i JL. imali svoje ljetnikovce u Prčanju.Gospa od Karmena. njen prozor nije imao ko zazidati. nalazi se u neposrednoj blizini palate. Na Prčanju se sačuvalo predanje o velikom bogatstvu porodice Luković. u čije vrijeme je uređen salon. čekajući da ugledaju njegov jedrenjak sa prozora. To je bio ljetnikovac kotorske plemićke porodice Buća.tavelama. U pisanim izvorima palata se prvi put pominje u XVI vijeku kao Villa trium sororum. o mnoštvu srebrnog posuđa i kandelabara. neposredno uz obalu. preko maštovitih legendi i dobila ime. kćerke kotorske plemićke porodice (najvjerovatnije Buća). zaljubljene u istog mornara. Jeronimu. Za palatu je vezana legenda o tri sestre. kao i predstavama anđela i korpi sa cvijećem i voćem. Na njima su tipični gotički prozori s prelomljenim lukom. godine bilo priređeno zabavno veče u počast austrijskom guverneru Boke. Kada je mladić doznao za odluku svoje odabranice otplovio je na daleko putovanje sa koga se više nikada nije vratio. osjećajući bol svojih sestara. pa je i smrt zakucala na njihova vrata. ali sa posebnim krovovima. poznate kao „ulica Lukovića”. koji više ne postoji. Prčanj i Tomislav Grgurević. ali sestre nisu gubile nadu u njegov povratak. Ta dva dijela su bila spojena terasom sa centralnim odbrambenim balkonom. U palatu se ulazilo spoljašnjim stepenicama na prvi sprat. Međutim. Galatea. nalazile su se umjetničke slike i venecijanska ogledala u pozlaćenom drvorezu. Za vrijeme opsade Kotora 1814. Predloži im da nesuđenoj ljubavi zajednički žrtvuju svoj mladi život. koji su bili zelene boje i ukrašeni bijelom štuko dekoracijom. Na nju se. čime je došlo do promjene njenog autentičnog izgleda. Na zidovima salona. Tivtu i drugim mjestima na području Kotora. zapovjednik savezničke vojske u Boki protiv Francuza. Unutrašnju dekoraciju salona izveo je sredinom XVIII vijeka Švajcarac Karlo de Nedrocis. obradom enterijera i namještajem. zatim. Kada je umrla prva sestra. o čemu je postojao natpis na nadvratniku salona. Ljubljena sestra. Artemida. Sazidale su dom sa tri odjeljenja na osami u veličanstvenoj prirodi. na čijem ulazu je grb ove porodice. Pod salona bio je popločan crvenim i žutim pločicama od pečene gline . o slagalištima zlatnih dukata. Palata se sastoji iz tri skoro identična dijela međusobo spojena. Kompleks palate Luković nastao je povezivanjem u jedinstvenu cjelinu dvije zgrade. U palatu se ulazilo impozantnim stepenicama od korčulanskog kamena. Zbog toga je. Na prvom spratu palate nalazio se reprezentativni salon. jedne nastale u XVII vijeku i druge sredinom XVIII vijeka. Početkom XX vijeka još je bila sačuvana unutrašnjost palate sa originalnim rasporedom prostorija. Dva krajnja trakta su nastala istovremeno. Može se datirati u XV vijek. izvan Kotora. posljednja sestra je zazidala i njen prozor. Sestre su na to pristale. ali o kome je ostao zapis. Nakon smrti druge sestre. a u njemu je 1797. kojima su na dan slave porodične crkve. To je među sestrama izazvalo zavist i ljubomoru. nastavlja niz od jedanaest baroknih građanskih kuća sa karakterističnim balkonima.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Tre Sorelle Palata Tre Sorelle (tri sestre) smještena je u jugoistočnom dijelu Prčanja. godine palata je ostala bez funkcije. Na sredini U svojoj palati Buće su boravili samo povremeno. nad kojom je kasnije dograđen treći dio građevine. Porodična kapela Lukovića . a nakon zemljotresa 1979. u palati Luković je imao svoj stan engleski pomorski pukovnik (komodor) Hoste. ukrašavali balkon i sve prozore. Gospe od Karmena. baronu Tomi Bradyu. Onda je došla starost. Odjeci slavnih vremena) tavanice nalazio se veliki bareljef na kome su prikazana antička božanstva povezana sa morem i pomorstvom: Posejdon. najčešće u ljetnim mjesecima. kada je i ona umrla. druge dvije sestre su zazidale njen prozor. Tritoni i Delfini. poput brojnih kotorskih plemićkih porodica. Palata je pripadala istaknutoj porodici Luković sa Prčanja. Nije više postojao nikakav razlog da gleda prema moru. Prolazile su godine. koje su pripadale bratstvu Lukovića. 62 63 . a ulazni hol je bio ukrašen slikama i pozlaćenom štuko dekoracijom na plafonu. Ova palata neobičnog izgleda i skromnih dimenzija je najstarija građevina u Prčanju. gdje će do smrti živjeti. te je taj naziv do danas zadržan. odluči da žrtvuje ljubav svoga srca. Sredinom XX vijeka palata Luković je pretvorena u školu. (izvor: Don Niko Luković. Andrije i Joza Lukovića. On je samo jednu od njih volio i njoj obećao ljubav do groba. Uz sjevernu stranu podignuta je kapela posvećena Sv. čiji se grb nalazi na nekoliko mjesta na zgradi. a istovremeno i jedina u cjelini sačuvana gotička palata u Boki. Palata Luković Palata Luković dio je jedne od najznačajnijih cjelina na Prčanju. Oni su. Tavanica je bila posebno dekorisana baroknim motivima-štuko dekoracijom.

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Beskuća Palata Beskuća nalazi se u centru Prčanja. Palata ima prizemlje. 65 64 . Svi otvori imaju karakteritične kamene pragove sa baroknom profilacijom. Veoma vrijedan je bio enterijer palate. godine iz Skadra. Palata Verona je bila najveća palata na Prčanju. godine. Porodica Verona se prvo nastanila u Kotoru. Kapetan Anton Andrijin Verona je U drugoj polovini XIX vijeka palata je bila stjecište uglednih gostiju sa kojima su Beskuće imale veze. U XVIII vijeku pomorstvo na Prčanju dostiže najveći uspon. brodovi koji su bili u vlasništvu prčanjskih porodica plove cijelim Mediteranom. igre i noćne zabave. dva sprata i na posljednjoj etaži belveder. Palata je građena u drugoj polovini XVIII vijeka. Na belvederu se nalaze barokno profilisani ukrasivolute. na kojoj još postoji grb porodice Bizanti. Trgovačka kuća Verona bila je jedna od ekonomski najmoćnijih u Boki. sa lučnim nadsvjetlima ukrašena metalnom mrežom. U palati je 1844. i presjekao vezu većine kuća u Dobroti. dva sprata i belveder na četvrtoj etaži. Palata Verona Palata Verona nalazi se u sklopu grupacije kuća koje su pripadale bratstvu Verona. danas na njenom primjeru možemo da vidimo kako je izgledala većina palata sa direktnim izlazom na more. Kada je 1878. sa četiri sobe sa strane. godine jedno od svojih ljetovanja na Prčanju proveo vladika Petar II Petrović Njegoš. Porodica Beskuća doživjela je uspon u vrlo kratkom periodu. a koja je sačuvala direktan i autentičan kontakt sa morem. ispod Bogorodičinog hrama. Sačuvana je priča da je domaćin. izgrađena po uzoru na barokne palate u drugim mjestima Boke. pontom i mandraćem. Perastu i Prčanju sa morem. smještene na lokalitetu „Grasovo” sa sjeverne strane Župne crkve na Prčanju. Na prvom spratu je balkon sa kamenom balustradom. oko 1760. prošao je iza palate Beskuća. Palatu su posjećivale i austrijske nadvojvode. U prizemlju se nalazi veliki portal i dva mala prozora sa karatkerističnom baroknom profilacijom. Put koji je početkom XX vijeka. Porodica Verona doselila se u Boku 1478. a kasnije je prešla na Prčanj. Na prvom i drugom spratu se nalazio po jedan veliki salon. u znak veselja. U salonu se nalazio drveni oltar sa renesansnim karakteristikama. U palati su se nalazila i druga vrijedna umjetnička djela. uspostavljen uz obalu zaliva. godine. sa popločanim dvorištima ispred. Palata ima prizemlje. na kome su se nalazili njihova palata u Župi i današnja kuća Verona. Beskuće su i u Kotoru imali palatu u kojoj se za vrijeme austrijske vladavine Bokom nalazio Okružni i Sreski sud. Na drugom spratu ima centralno postavljen balkon sa baroknim balusterima. Prvi predstavnik porodice dolazi na Prčanj iz Strpa oko 1660. Salon i sobe prvog sprata bile su ukrašene malternom štuko dekoracijom. Građena je od fino klesanog kamena. da se sa prozora palate bacaju na cestu dukati. Porodice Verona i Florio su imale trgovačke kuće u Korintu i Tebi. u Boki boravila međunarodna flota. Ispod lijevog prozora su dva grba u vidu reljefa. i 1790. Palata Beskuća jedna je od rijetkih palata koja se nalazi neposredno uz obalu. i građena je od fino klesanog korčulanskog kamena. za vrijeme austrougarske vladavine. kada je ovaj grad bio predat Turcima od strane Venecije. Podignuta je krajem XVIII vijeka. Porodica Verona imala je na Prčanju oko 10 kuća i veliku palatu koju je sagradio kapetan Anton Verona između 1780. da bi već njegovi nasljednici dobili titulu mletačkog „konta”. Na balkon izlaze dva portala. kada je porodica Beskuća bila veoma imućna. koja je osiguravala da Turska ustupi Bar i Ulcinj Crnoj Gori. koga nose tri profilisane konzole. braća Beskuća su u palati priređivali komadantima lađa raznih narodnosti gala-večere. kada je dobio titulu „konte” naredio. Zahvaljujući tome. a Luković na Krfu. godine kupio cijelo imanje kotorske plemićke porodice Bizanti u Tivtu. Palata Beskuća predstavlja tipičan primjer bokeljske barokne palate.

a dva u donjem). slika broda kojim je zapovijedao (korveta Erzherzog Fridrich) i slike ostalih ratnih brodova koji su učestvovali u bici.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Florio-Luković Palata Florio-Luković nalazi se u središnjem dijelu Prčanja. prčanjski župnik. 1866. 07. Palata je pripadala poznatoj bokeljskoj plemićkoj porodici Florio sa Prčanja. revolver. oslikanom geometrijskim oblicima i cvijećem. u kojoj su se sukobile mornarice Habsburške monarhije i Kraljevine Italije radi prevlasti na istočnoj obali Jadranskog mora. dok su okolo lišće i cvijeće. numizmatička zbirka. okrenuta je prema moru. koji su pripadali kontradmiralu Marku Eugenu Florio: oficirski pojas koji je nosio na dan bitke. Pod je bio popločan mletačkom keramikom. Najljepši ukras u salonu su bile dvije velike slike na platnu (2. Glavna fasada. u duhu tada vladajućeg „empire“ ukusa. Plafon je bio ukrašen pozlaćenim štukaturama plitkog reljefa. u palati se čuvala i velika zbirka oružja. završila pobjedom austrijske flote). Na prvom spratu se nalazio salon koji je početkom XIX vijeka uredio don Marko Florio. Sagrađena je u XVIII vijeku. ali je nakon nestanka ove porodice prešla u posjed konta Lukovića. TIVAT 1 2 3 4 5 66 Kompleks Buća-Luković Kompleks Bizanti u Župi Kuća Verona u Račici Dančulovina Grgurevina 67 . rad mletačkog slikara Francesca Potenze. koje su u sredini prikazivale grb porodice Florio (dva ljiljana u gornjem polju. koji je radio u Boki krajem XVIII i početkom XIX vijeka.0 x 1. etnološki predmeti iz Boke i više vrijednih slika. Pored stilskog namještaja. U palati se nalazila zbirka predmeta iz Viške bitke (pomorska bitka kod ostrva Visa –20. U zgradu se ulazi kroz profilisani portal i preko stepenica od korčulanskog kamena. Uz palatu je u vrtu krajem XVIII vijeka podignuta porodična kapela Gospa od Anđela. kojom dominira barokni balkon na prvom spratu.50 m) na kojima su predstavljene dvije rijetke starozavjetne scene: Zavjet i Žrtva izrailjskog sudije Jeftea.

Prema sačuvanom natpisu. koji su činili utvrđeni ljetnikovac sa kulom.Luković Kompleks Buća-Luković. U okviru ljetnikovca stajala je i porodična kapela. arhitektonskom smislu. karakterističnom vegetacijom i ambijentom pristaništa sa zgradom i molom na obali. Nasljednici porodice Luković su dio svog imanja krajem XIX vijeka ustupili za gradnju Arsenala u Tivtu čime su po prvi put izazvane krupne promjene izgleda prvobitne cjeline. porodičnom kapelom. na ogradnom zidu imanja prema moru i reprezentativne cjeline kojoj je pripadao. prekinuta je prirodna veza između sačuvanog originalnog portala u bunjatu. Najstariji dio predstavlja kula sa bočnim krilima. iako danas lišen originalne arhitekture ljetnikovca. koja predstavlja završni motiv pristupne staze od mora. ostacima vrtne arhitekture i ogradnog zida sa monumentalnom ulaznom kapijom. kao i po veličini i arhitekturi odbrambene kule. ljetnikovac porodice Buća je predstavljao najveću i. Silueta stambene zgrade i kule u okviru ljetnikovca poznata je sa jedne od fotografija snimljenih prije njihove pregradnje za potrebe austrougarske vojne komande. Utvrđeni ljetnikovac pripadao je poznatoj kotorskoj plemićkoj porodici Buća od koje je imanje i ljetnikovac krajem XVIII vijeka otkupio Marko Luković.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kompleks Buća . duž centralne staze koja je od mora vodila prema stambeno-ekonomskim zgradama i kuli. Po svojoj dispoziciji na širokom prostoru obale. godine majstor Vicencije. stambenom zgradom. sa 130 kamenih stubova i pergolom. najbogatije obrađenu cjelinu ovog karaktera na cijelom prostoru zaliva. zadržala je svoj položaj i približno iste dimenzije tokom radikalne pregradnje koju je pretrpjela krajem XIX vijeka nakon izgradnje Arsenala u Tivtu. Stambena zgrada. nalazio se u središnjem dijelu Tivta. sin majstora Mihaila iz Lastve. na čijem vrhu je lođa sa odbrambenim hodnikom na konzolama. Položaj ljetnikovca svojom izolovanošću. postavljena sa južne strane kule. u velikoj mjeri odražava način života iz vremena porodice Bizanti. po uzoru na slična rješenja mletačke odbrambene arhitekture. pomorski kapetan iz Prčanja. i prostransvu koje je zauzimao. Crkvica posvećena Sv. Izgradanjom ljetne pozornice sredinom XX vijeka u središnjem dijelu uređenog vrta. Mihailu. izgrađena je u baroknom maniru. u Kompleks Bizanti u Župi Na uzvišenju nad morem poznatom pod imenom Župa nalazio se renesansni ljetnikovac kotorske plemićke porodice Bizanti. planimetrijom sačuvanih staza i šetnica. U arhitekturi ljetnikovca porodice Buća zapaža se nekoliko različitih faza gradnje. Danas su u okviru postojeće kule vidljivi ostaci starije kule ljetnikovca porodice Bizanti. kulu je dogradio 1548. 69 68 .

od 1815. popločanog prostora sa bistijernom i zasvedenom peći za pečenje hljeba. godine otkupio kapetan Anton Andrijin Verona iz Prčanja. tokom XVI ili u XVII vijeku mogla je nastati utvrđena stambena cjelina sa razvijenim sadržajima unutar zatvorenih prizemnih prostora. stambene zgrade sa dvije etaže i karakterističnom viđenicom. Zgrada je pripadala kotorskoj plemićkoj porodici Bizanti od koje je.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kuća Verona u Račici Kuća Verona nalazi se u zoni zvanoj Račica. sačuvale su se i danas bez većih promjena. u uvali sa njene jugoistočne strane. Ona svojim mirnim a razuđenim volumenom. 70 71 . iako decenijama većim dijelom napuštena. pokrivenog četvorovodnim krovom i bočnih nižih krila nejednake dužine. Obnovio ju je kotorski biskup Marko Grgurina (1801-1815). Dančulovina se sastoji od trospratne kule pokrivene dvovodnim krovom. U prilog ove pretpostavke. oko 1760. a krajem XIX vijeka porodici Radoničić iz Dobrote. pravougaonu osnovu zidom ograđenog kompleksa. zajedno sa svim posjedima porodice Bizanti u Tivtu. prostrane terase sa vidicima na more i stambene zgrade sagrađene u duhu tradicionalne stambene arhitekture. uz samu morsku obalu i izolovana u odnosu na susjede. Tek u poznim etapama gradnje i nakon gašenja manastirskog života na Prevlaci. iako danas sa veoma osiromašenim repertoarom svoje prvobitne arhitekture. proporcijama i arhitektonskim rječnikom. gumnom i bunarima. Tek u trećoj fazi građenja nastala je stambena zgrada dograđivanjem nad sjevernim dijelom zatečene prizemne zgrade. Kuća je zidana kamenom u nijansama sivkasto-zelene boje. na strani prema ograđenom vrtu. Gotičke karakteristike dvorišnog portala središnjeg dijela zgrade. Centralno postavljeni portal gotičkog prelomljenog luka zamijenjen je vjerovatno poslije 1760. govore i romaničke stilske karakteristike ulaznog portala prizemne zgrade iz druge etape građenja. Položaj samostalne odbrambene kule u blizini manastira Sv. pored karakterističnog položaja kule koji podsjeća na položaj pirga u blizini srednjovjekovnih manastira. pokrivenih dvovodnim krovom. Svi dijelovi imaju samo prizemlje i sprat. zasvedene prizemne zgrade sa ravnom terasom nad njom. godine novim baroknim portalom izrađenim u bunjatu. U isto vrijeme oformljeno je i unutrašnje dvorište ukomponovano u Lučni dio portala kasnije je zazidan i zamijenjen arhitravnim rješenjem sa upotrebom ravnog neprofilisanog kamenog bloka za nadvratnik. Dančulovina je ime je dobila po Dančulu koji je u Brdima živio oko polovine XVI vijeka. odražava bitna svojstva gotičkorenesansnog vremena u kome je nastala. mandraćima. kao i zabilježeno svjedočanstvo o fresci sa predstavom cara Dušana koja je u kuli postojala do kraja XIX vijeka. Kuća Verona sastoji se iz tri dijela: naglašenog centralnog. u najvjećoj mjeri reprezentuje način života i kulturu stanovanja srednjovjekovnih plemićkih porodica iz Kotora koje su imale svoja imanja na obalama Tivatskog zaliva. Dančulovina Utvrđeni stambeni kompleks Dančulovina nalazi se u neposrednoj blizini Prevlake. Mihaila na Prevlaci mogao bi ukazivati na njegovu prvobitnu povezanost sa manastirom. godine pripadala je porodici Beskuća. Ova zgrada sa ograđenim prostranim vrtom. Razvoj ovog kompleksa je tekao tako što je uz prvobitnu slobodnostojeću kulu u sljedećoj etapi sagrađena prizemna zgrada izdužene osnove. kao i popločanog dvorišta koje objedinjuje ove prostore.

Cetinje. 1953. Beograd. • Grgurević Jasminka. • Katalog izložbe radova koje su izvršili restauratori iz Državnog preduzeća Zavod za restauraciju iz Varšave u Dobroti (Crna Gora). • Kordić Stevan. društveni život i običaji Boke Kotorske za vrijeme mletačke vladavine.Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća. • Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru XXXV-XXXVI. Zagreb. Herceg Novi. kulture i umjetnosti br. Doprinos savremenog privrednika Boža Dabinovića restauraciji dviju kapetanskih palata u Dobroti kao primjer kontinuiteta pomorstva i graditeljstva. Herceg Novi. O umjetničkim spomenicima grada Kotora. Uz dvospratnu kulu kavadratne osnove dozidana je stambena zgrada na jedan sprat. 1964. CID Podgorica. Boka . • Martinović Jovan J. Kotor. • Brajković Gracija i grupa autora. Varšava.Legende iz Boke Kotorske. u Monografiji Kotor. 1937. • Lalošević Ilija. Neke stilske odlike baroka u Boki Kotorskoj. i na kraju porodica Marinovića i Maričevića. Vujičić Rajko. Na prvi sprat zgrade dolazilo se spoljašnjim stepeništem kasnije obuhvaćenim unutrašnjošću stambene zgrade sa jednim spratom podignute na sjeveroistočnoj strani. 1991-1992 • Lazarević Jelena. 2004. • Luković. 1987-1988 • Butorac Pavao. Palata Zmajević u Perastu. Kotor –Vodič kroz grad. ratnici i mecene. Boka–zbornik radova iz nauke. Kao i za kulu u Dančulovini moglo bi se pretpostaviti da je kula u Grgurevini prvobitno pripadala odbrambenom sistemu manastira Sv. Kotor. 2005 • Čubrović Zorica. • Grgurević Tomislav. O konstrukcijama kuća od XVI do konca XIX vijeka u Kotorskom zalivu i njihovim graditeljima. Rijeka Crnojevića. na periferiji uvale kojom dominira skladna silueta utvrđenog kompleksa Dančulovina. 1997. Pomorski trgovci. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXVII-XXXVIII. Barokne palate u Kotoru. • Milošević Zorana. Novi Sad. • Enciklopedija likovnih umjetnosti. • Đurović Vinko. nalazi se stambena cjelina poznata pod imenom Grgurevina. 2004. Jugoslavenski leksikografski zavod. • Kapetanović Aleksandra. Equilibrium. a zatim je bila u vlasništvu „kneževa Ivanovića”. Naselja i kuće tivatskog zaliva – urbanološka studija. Prčanj. Perast. Literatura • Božović Goran. Spomenik CIII. Milenko Pasinović) 72 73 . Trista godina samoće. kulture i umjetnosti br. 2006. 2004. Cetinje. Beograd. • Enciklopedija Leksikografskog zavoda. CID Podgorica. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru L. Prema izvorima ona je podignuta na ostacima crkve Sv. 1982. • Marija Mihaliček. • Božović Goran i grupa autora. Herceg Novi. • Luković. Perast. 2003. 1986. • Milošević Miloš. 1999. Kotor 2004. • Milošević Miloš. • Csaba Magyar. iste širine sa kulom. • Herceg Novi (monografija). a danas Kovačevića i Ivoševića. Kotor. Herceg Novi. Spomenik SAN. Kotor 1987-1988 • Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru XXXIX-XL. 1991-1992 • Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru LII. Jovica Martinović. kultura stanovanja. Kotor. 1995. 103. Pomorski trgovci. ratnici i mecene. Spomenici kulture Crne Gore. Projekat oživljavanja seoskih naselja Tivatskog zaliva. Sto kotorskih dragulja. 1991-92 • Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljeđa (autori: Miloš Milošević. • Butorac Pavao. Obrada enterijera u sakralnoj i stambenoj arhitekturi Perasta. dakle u trećoj fazi gradnje kada je ova cjelina zaokružena i formirana u duhu utvrđenih stambeno-ekonomskih zgrada na imanjima imućnih porodica duž obale Tivatskog zaliva. 1953. XXXIX-XI. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXV-XXXVI. 1989-1990 • Lisavac Katarina. Centar za planiranje urbanog razvoja CEP. Beograd. Naselja. Trista godina samoće. Odjeci slavnih vremena . Palata Bizanti u Kotoru. 2002. Palata Mazarović u Perastu. 25. 2006. Kotor. SANU. Herceg Novi. Boka–zbornik radova iz nauke. Equilibrium. Kotor. Kotor. Viskovići. Don Niko. Beograd. 24. • Čubrović Zorica. 1969. • Fisković Cvito.. Adorjan Magyar iz Zelenike kao saradnik Narodnog muzeja Herceg-Novi. Kotor. 1970. Kotor. 1998. 23. Zagreb. 2003. 2004.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Grgurevina Sa jugoistočne strane prilaza poluostrvu Prevlaci. Boka Kotorska. kulture i umjetnosti br. Stambena arhitektura na srednjovjekovnim imanjima kotorske vlastele u Tivatskom zalivu. 1953. Boka–zbornik radova iz nauke. Beograd. Don Niko.zbornk radova iz nauke. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru. Kotor.Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća. • Milošević Miloš. Neki manje proučavani primjeri građanske i crkvene arhitekture spomeničkog karaktera u Kotorskoj opštini. Kotor. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXIX-XL. 2003. Zagreb. Beograd. Kulturna povijest grada Perasta. • EXPEDITIO. Beograd. kulture i umjetnosti br. 2003. 24. Boka–zbornik radova iz nauke. Na tu pretpostavku upućuje njen položaj u neposrednoj blizini ulaza u manastirsko okruženje i drevnost oblika pregrađenih tokom više etapa gradnje. Ka poznavanju urbanističkog razvoja Perasta. u knjizi EXPEDITIO. • Marković Čedomir. kulture i umjetnosti br. Mihaila na Prevlaci. Centar za planiranje urbanog razvoja. 1980. 1981. Herceg Novi. 23. Istorijski tokovi na području Zaliva. Jugoslavenski leksikografski zavod. Spasa. Razvitak i ustroj Peraške općine.

Kotor. Boka–zbornik radova iz nauke. obradio Svetislav Vučenović. Beograd. 1953. Istraživanja i zaštita starog grada u Herceg-Novom. Opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. godine. Leksikon stranih reči i izraza.Ilustrovani časopis. Barok u Dalmaciji. Horvat. kulture i umjetnosti br.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | • Odalović Gligo. Prijatelj. 1954. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. • Vučenović Svetislav. Palata Tri sestre. Jedna znamenita stara kapetanska palata u Bijeloj u Boki Kotorskoj. Dobrota i njene ključne historijske i kulturne karakteristike. OSTALI IZVORI • Katalog izložbe „Pomorstvo Prčanja od XVII do kraja XIX vijeka”. Herceg Novi. R. projekti • Vučenović Svetislav. Herceg-Novi 1982. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru. Jugoslavija. Građanska kuća i palata u Boki Kotorskoj.istorijske bilješke. Herceg Novi . 1990. Beograd. Herceg Novi. 2007. • Prijatelj Kruno. Dubrovačke kuće i palače. autor Zorica Čubrović. SANU. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor • Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. 1954. • Šerović Petar. Internet • http://www. 1976. Matejčić i K. 1991-92 • Seferović Lazar. 20. Matica Hrvatska. Građanska arhitektura u Boki Kotorskoj u doba mletačke vlasti. Studije. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru VIII. 2002. Beograd. Umjetnost XVII i XVIII stoljeća u Dalmaciji. Kotor.com/palata%20ivelic.htm . . Beograd. Cetinje. Barok u Hrvatskoj. 1956. 1984. 1982.rastko. 1988. sveska VIII.org. Elektronska biblioteka kulture i tradicije Boke Kotorske „Projekat Rastko-Boka” • http://www. Kotor. Kotor.mzrisan. Studija zaštite graditeljskog nasleđa Herceg Novog • Revitalizacija palate Ivelić . 8. XXXIX-XI. 1952. Herceg Novi. • Zdravković Ivan. Spomenik CIII. Umjetničko blago Herceg Novog. • Radimir Z. Đenović kroz vrijeme. Pomorski muzej Crne Gore. 2007 • Popović Tomo. Stvaranje 1-2. Herceg Novi.. • Zaštita graditeljskog nasljeđa Prčanja. • Živanović Duško. • Tomić Antun. 1924. Pomorci bratstva Radimir iz Dobrote u XVII i XVIII stoljeću. u A. Podgorica.0catch. 2000. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru LII. Kotor. 2004. • Zloković Ignjatije. Boka–zbornik radova iz nauke. • Zloković Milan. Boka–zbornik radova iz nauke. • Zloković Milan. Popis kuća Dobrote iz 1808. kulture i umjetnosti br.yu/rastko-bo/. Zagreb. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber et al. kulture i umjetnosti 13-14. • Tomić Antun. • Vujaklija Milan. • Prijatelj Kruno. Kotor.idejni projekat. 1959.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful