P. 1
Palate Boke Kotorsk

Palate Boke Kotorsk

|Views: 816|Likes:
Published by Ivan Kostić

More info:

Published by: Ivan Kostić on Jul 29, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/09/2012

pdf

text

original

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora

|

Palate Boke Kotorske
Uvod 2 Palate 3 Karakteristike palata 4 Boka Kotorska 5 Istorijski tokovi u Boki 8 Palate u Boki Kotorskoj 10 Vlasnici i graditelji palata 12 Barokne palate u Boki 13 Kotor 15 Providurova palata 16 Palata Bizanti 17 Palata Beskuća 18 Palata Buća 19 Palata Pima 20 Palata Vrakijen 21 Palata Drago 22 Palata Grgurina 23 Palata Lombardić 24 Palata Grubonja 25 Dobrota 27 Tri palate bratstva Radoničić 28 Palata Radoničić 28 Ostale palate porodice Radoničić 28 Palata Milošević 31 Palata „Vida Lušina”- Centralna komisija 32 Palata Kamenarović 33 „Krivi palac” 34 Palata Dabinović - „Kokotova kula” 35 Palata Ivanović 36 Palata Tripković 37 Palata Ivanović na lokalitetu Marović 38 Perast 39 Palata Bronza 40
Palata Šestokrilović 41

Palata Mazarović 42 Palata Balović 43 Palata Visković 44 Palate Martinović i Brajković-Martinović 45 Palata Smekja 47 Palata Zmajević 48 Palata Lučić - Kolović - Matikola 50 Palata Bujović 51 Risan 52 Palata Ivelić 52 Herceg Novi 53 Palata Ivana Burovića - „Burovina” 54 Zadužbina Mirka Komnenovića 55 Zadužbina Duković 56 Palata Milašinovića 57 Bijela 58 Palata Zmajević-Burović-Zloković 58 Baošići 59 Kuća na posjedu Smekja 59 Kapetanski palac u Baošićima 60 Prčanj 61 Palata Tre Sorelle 62 Palata Luković 63 Palata Beskuća 64 Palata Florio-Luković 65 Palata Verona 66 Tivat 67 Kompleks Buća-Luković 68 Kompleks Bizanti u Župi 69 Kuća Verona u Račici 70 Dančulovina 71 Grgurevina 72 Literatura 73

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

Uvod
Publikacija „Palate Boke Kotorske” nastala je kao jedan od rezultata projekta „Kulturna maršruta - palate Boke Kotorske“. Cilj ovog projekta bio je prezentovanje i ukjučivanje palata Boke Kotorske, kao moguće kulturne maršrute, u postojeću turističku ponudu Crne Gore. Smatrali smo da se time doprinosi valorizaciji bogatog nasljeđa i unaprijeđuje kulturni turizam. Kulturne maršrute predstavljaju jedan od mogućih vidova valorizacije kulturnog nasljeđa kao resursa za kulturni turizam. One mogu da doprinesu zaštiti nasljeđa, ali i da podstaknu društveni i ekonomski razvoj. S obzirom na potrebe razvoja kulturnog turizma u Crnoj Gori, kulturne maršrute su prepoznate kao mogući značajan činilac turističke ponude, ali do sada nisu realizovane. Projektom „Kulturna maršruta - palate Boke Kotorske“ EXPEDITIO je odlučio da pokrene afirmaciju kulturnih maršruta, počev od palata Boke Kotorske. Ideja je bila da ovaj projekat posluži i kao model za izradu kulturnih maršruta sa drugim temama (npr. arheološka nalazišta, sredjovjekovni gradovi, austrougarske tvrđave, romaničke crkve, manastiri, ruralne cjeline, itd.) Boke Kotorske, crnogorskog primorja ili Crne Core. Ove maršrute kasnije bi mogle da posluže i za povezivanje sa kulturnim maršrutama zemalja u regionu. Na području Boke Kotorske nalazi se veliki broj palata i drugih reprezentativnih kuća sa izrazitim kulturno-istorijskim, umjetničkim i arhitektonskim vrijednostima koje predstavljaju jedan od značajnih segmenata naše kulturne baštine. Te reprezentativne kuće na najbolji način svjedoče o stepenu društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja i govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine. 2

Palate
Palata je, po definiciji, „velika i lijepa kuća” ili „građevina koja se u sklopu naselja ističe svojim omjerima i raskoši”. Riječ palatium na latinskom znači carski dvor, a potiče od naziva Palatina, brijega u starom Rimu, gdje je bio dvor cara Avgusta i gdje su njegovi nasljednici gradili svoja raskošna prebivališta - palate. U osnovnom značenju, palata je gradska rezidencija suverena, feudalca, patricija, i u tom smislu predstavlja sinonim za dvor. U širem značenju, naziv palata upotrebljava se u novije doba kao oznaka za građevine velikih razmjera, u kojima se nalaze sjedišta ministarstava, banaka, koncerna, organizacija, ustanova i dr. „Palate ogromnih dimenzija kao rezidencije vladara poznavali su već stari Egipat, Krit, Persija, Rimsko carstvo (Dioklecijanova palata u Splitu). U Rimu se carska palata nalazila na jednom od sedam brežuljaka (Palatinum), čije je ime zatim preuzeto kao opšti naziv za palatu. U srednjem vijeku

Međutim, ovi objekti još uvijek nijesu u dovoljnoj mjeri prezentovani i valorizovani. Istraživanja i podaci o pojedinim palatama postoje, ali su najčešće dostupni samo stučnoj javnosti. Postoji veoma malo publikovanog materijala koji bi široj javnosti pružio uvid u njihov značaj. Cilj ovog projekta bio je da se na jednom mjestu prezentuju sve palate i druge značajne reprezentativne stambene kuće u Boki koje bi mogle da budu jedna od zanimljivih kulturnih maršruta. Kao osnova za publikaciju korišćen je obiman materijal koji postoji o pojedinačnim palatama i istraživanja koja su rađena. Spisak literature dat je na kraju publikacije. U publikaciji su predstavljene, prije svega, sve one kuće koje nose naziv „PALATA” ili „PALAC” (ital. palazzo) u onom smislu kako se to u Boki danas podrazumijeva. Uz njih su još predstavljene i neke manje palate tipa „PALACIN”, kao i izabrani LJETNIKOVCI, VILE i drugi REPREZENTATIVNI STAMBENI KOMPLEKSI na području Boke, koji, iako se ne nazivaju palatama, zbog svojih karakteristika svakako zaslužuju da budu na kulturnoj maršruti reprezentativnih bokeljskih kuća. EXPEDITIO

rezidencije feudalaca su utvrđeni gradovi, burgovi (Papinska palata u Avinjonu). Stambena zgrada unutar tih utvrđenih gradova dobija naziv palais, pales, palas, palast. Iz njih se, od renesanse dalje, razvija tip palate, koja se od burga razlikuje po tome što nije utvrđena, a od dvorca po tome što je izgrađena unutar urbanističkog kompleksa i nije povezana u jedinstveni skup sa nizom privrednih zgrada, karakterističnih za dvorac kao centar feudalnog posjeda. Renesansni tip feudalne palate u Italiji (palazzo) razvija se od XV vijeka u prvom redu u Firenci, Rimu i Veneciji; krila palate sa tremovima na stubovima zatvaraju četvorougaono otmeno dvorište (Palzzo Strozzi i Palzzo Pitti u Firenci). Po istom tipu se grade i palate koje služe javnoj svrsi (Palazzo della Cancellaria u Rimu). Osobit razvoj doživljava palata u Italiji u doba baroka, a naziv palazzo dobija veoma široku primjenu. Od latinskog izvedeni su i slovenski nazivi za palatu (srpsko-hrvatski palata, palača, polača, palac; češki palac i poljski palac). Kod nas danas palata nije naziv samo za raskošnu, reprezentativnu gospodsku kuću, nego za svaku bogatiju i ugledniju zgradu.” 

1 Milan Vujaklija, Leksikon stranih reči i izraza 2 Enciklopedija likovnih umjetnosti

3

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora |

Karakteristike palata
Pod palatama se podrazumijevaju kako privatne zgrade za porodično stanovanje tako i objekti sa javnom namjenom - najvažnije državne građevine, neke crkvene, administrativne i ekonomske zgrade. Nezavisno od toga da li imaju javni ili stambeni karakter palate uvjek izražavaju neki simbol - „simbol vlasti i moći kod jednih ili simbol društvenog položaja i bogatstva kod drugih. Sve te građevine po svom prostranstvu, umetničkom izrazu, kvalitetnoj izradi i povesnom značaju pokazuju izuzetna ostvarenja u oblasti arhitektonskog stvaralaštva.”1 Uobičajeno je da se veća i bolja kuća, pažljivije građena i sa bogatijim arhitektonskim detaljima, nazove palata, za razliku od ostalih, skromnijih gradskih kuća za porodično stanovanje. Palata predstavlja, na prvom mjestu, pogodan i zaštićen prostor za sve manifestacije porodičnog života, ali, osim toga, ima i određenu ulogu u društvenim odnosima. „Ona kao i nakit treba da stvori ugled i naglasi značaj posednika pred drugima, bilo da se radi o pojedincu bilo o društvu i cijeloj gradskoj i državnoj zajednici. Uopšte, palata služi da zadovolji potrebu za lijepim i da pruži

okvir boljem i kulturnijem životu. Za vlastelina palata predstavlja očigledan, vidljiv, znak njegovog socijalnog, ekonomskog i političkog položaja.” Osim toga, palata je imala i značajnu ulogu u graditeljstvu, služila je kao primjer i za ugled drugim građevinama. U palatama, vilama i ljetnikovcima ostvarivala su se najkvalitetnija djela profane arhitekture. Oblici novih umjetničkih pravaca prvo su se primjenjivali na značajnim vjerskim objektima, ali i na palatama, a kasnije prenošeni i na druge građevine. Elementi po kojima se palate izdvajaju od ostalih kuća mogu biti: • njihova veličina, gabarit i visina • koncept organizacije prostora • bolja obrada zidnog platna na fasadama • „skladnije” proporcije, raspored otvora • arhitektonski elementi i ukrasi • broj prozorskih osa (obično više nego na običnim kućama, tri, četiri ili pet) • grb porodice na fasadi (mada su i neke skromnije građanske porodice imale i isticale svoje grbove) • postojanje nekih prostorija sa posebnim namjenama (velika dvorana - salon, radna soba, biblioteka, izdvojena kuhinja, vrt ...) Bogatstvo i raskoš palata može se, najzad, odrediti upoređujući površine prostora koje su neophodne za stanovanje sa onima koje služe za reprezentaciju.

Boka Kotorska
„Zovu Bokom onaj čarobni zalijev u koji se spuštaju i tonu kršovita i skoro nepristupna brda južne Hercegovine i Crne Gore. Kažu ljudi, koji svijet obađu, da je taj jedan od najljepših položaja zemlje; i zbilja bi rekao da se je ovdje priroda igrala kad je svoje čudesno djelo na mahove stvarala” (S. M. Ljubiša) Boka Kotorska je jedinstven zaliv Mediterana – izuzetan kulturni pejzaž koji čini harmonična simbioza prirodnih fenomena i graditeljskog nasljeđa. Izuzetno povoljni i specifični prirodni i klimatski uslovi Zaliva bili su presudni za nastanjivanje ovog područja još od najranijih vremena i izgradnju gradova i naselja na svojstven način, čime je došlo do jedinstvenog sklada

tvorevina prirode i ljudskog duha. Morfološki, geološki i hidrološki fenomeni učinili su ovo područje izuzetnom tvorevinom prirode visokih kvaliteta na području Mediterana, a sa svojom sveukupnošću i antropogenom komponenetom i u svijetu. Područje zaliva okružuju vertikale dinarsko-primorskog krečnjaka, dostižuči najveću visinu od 1895 m (Orjen) i dubinu u zalivu (52 m), čime područje pripada rijetkim oblastima holokarsta u svijetu, sa osobito izraženom kraškom morfologijom i hidrologijom. U tako izuzetnim prirodnim uslovima, dodajući geografski položaj i istorijske tokove, ljudska ruka je, u svom neprekinutom kontinuitetu, stvarala svojevrsna kulturna dobra primajući uticaje kultura Sredozemlja, Zapada i djelimično Istoka, transformišući ih u okvire svog načina življenja i poimanja života i emitujući ih na šira područja bivše Jugoslavije, Balkana, pa i područja Istočne Evrope, uklapajući ih sa izuzetnim senzibilitetom u prirodu rubom zaliva, 5

4

1. Duško Živanović, „Dubrovačke kuće i palače”

brojnim pomorskim naseljima i pitomim selima. suverena ili dinasta. Zapada i Istoka. Gradovi. u Boki se nalaze bogati fondovi i riznice pokretnog kulturnog blaga. Prije dolaska Slovena. težili su za Bokom Kotorskom. Prčanj i Stoliv. Tokom austrougarskog perioda Tivat postaje glavna vojna baza. Pored toga. Herceg Novi se osniva u XIV vijeku. (izvori: Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljeđa i Milošević Miloš. kao i veća i manja naselja na području Zaliva. Boka Kotorska nalazi se na listi Kluba najljepših zaliva svijeta. transponujući kroz narodno graditeljstvo uticaje Mediterana. puno prvenstvo je pripadalao Risnu. razvijaju se i poseban uspon doživljavaju i stiču status pomorskih naselja Perast. Zbog svojih izuzetnih univerzalnih kulturnih i prirodnih vrijednosti dio Zaliva. posebno romanike i baroka. Elitna profana arhitektura palata zauzima značajno mjesto. Dobrota. Takav ugledan položaj političkog. veliki broj država. Tokom istorije Kotor nije uvijek bio središte Zaliva. pomjerale se granice. nalazi se od 1979. područje Kotora koje obuhvata kotorski i risanski dio zaliva. razne strane ili domaće vladavine. grad je stekao naročito za vrijeme svog svestranog uspona u srednjem vijeku. za njenim smirenim zalivskim morem. U naseljima se razvija sakralna arhitektura sa prožimanjem različitih stilova. Svako naselje stiče sopstvene urbane i kulturne karakteristike. Ništa manje nego petnaest puta smjenjivale su se. dok profana stvara oblike bokeške kuće. za razvijenim drevnim gradovima. U periodu od XVI-XVIII vijeka. samo tokom nekoliko dugotrajnijih vladavina nastajale su dublje promjene u istorijskoj sudbini ovog područja. za vrijeme Ilira i Rimljana. za ovom važnom strateškom tačkom na jugoistoku Jadrana. gdje mogu da se sklanjaju čitave flotile brodova pred razbješnjenim morem ili piratima. godine na UNESCO-voj Listi svjetskog naljeđa. koje se nadovezuju u skoro neprekinutom nizu. predstavljaju raznovrsne karakteristične cjeline. Ranije. a naselja na njegovoj rivijeri se razvijaju naročito nakon oslobađanja tog dijela zaliva od Turaka. za duži ili kraći period. za vrijeme vladavine Mletačke republike. Ali.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | čineći sa njome jedinstvenu prirodnu i kulturnu – čovjekovu sredinu na najhumaniji način. privrednog i kulturnog centra. a i poslije toga. koji se odražava i u nazivu Boke Kotorske. postižući jedinstvo i kontinuitet kulturne baštine ukupnog područja. tako da se čitava Boka nazivala „Risanski zaliv” (Sinus Rhisonicus). „Istorijski tokovi na području Zaliva”) 6 7 .

sa sjeverozapadne strane. p. Hrvata i Slovenaca 929.e. pod turskom vlašću XVI XVII 476-85. postaje samostalna opština • 1625.Crna Gora XIX • Boka je u početku tretirana kao posebna pokrajina.e. Španci osvajaju Herceg Novi • 1539. Apeninskog poluostrva i Sredozemlja • Gradska komuna Kotora. episkop Pavle • Naseljavanje Slovena i Avara • Vizantijska uprava u gradovima.Vojislavljevića. Stefan Crnojević dobija solane. sa sjevernim dijelom Boke. a Stoliv 1721. . sa svojim statutom i zakonodavnim. .Prvi kotorski biskup. Vizantijska vladavina Od 482.e Ilirski period 68.68. okolina i zaleđe pripadaju Slovenima • Kraj X v.e . između Balkana.car Samuilo ruši Kotor • Poslije smrti cara Vasilija (1025) opada moć Vizantije a snaži organizacija dukljanske države • Kralj Mihailo ima dvor u Kotoru • U Kotoru se smjenjuje suverenitet Vizantije i zetskih vladara .E. . Vladavina ugarsko-hrvatskog kralja 382. Samostalnost Kotora 8 XX • Težnja Balšića za Kotorom XV XXI • 1979. Herceg Novi.prvi tragovi materijalne kulture pećina Spila iznad Perasta • crteži na pećini u Lipcima III v. za više od 200 godina bio prepolovljen između Mlečana i Turaka XI Duklja Zeta 687-797. Druga austrijska vladavina 98. ilirska kraljica Teuta sklanja se u Risan da se odbrani od Rimljana • Risan . n. Srpska srednjovjekovna država 797-806.predstavnik upravnog aparata iz Venecije • 1451. . Perast se odvaja od Kotora. . morskom linijom Oštra-Verige-Perast. u njemu je Nemanja imao svoj dvor • Kotor dobija veliki značaj tranzitne luke. Ruska vladavina 807-83. okolina pripada zetskim vladarima • Kotor uživa naklonost raških vladara i povlašćen položaj. Francuska vladavina 83-84. N.SFRJ 992. . razorni zemljotres • 1684.Istorijski tokovi u Boki Kotorskoj • 3000 p. Dobrota dobija status pomorskog naselja. . p. . . oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti • 1717. . podložna neposredno Beču • Ruski konzul u Kotoru XIV 37-384.e. Prčanj stiče status pomorskog naselja • 1654.n.n. p. grad ima svoju upravu sa priorom • Kotor sjedište jednog od tri vizantijska „dukata”. Rimska vladavina • 228. carinu i kuću u Kotoru • 1538. postiže najveću nezavisnost i samoupravu XV 420-797. Srbija i Crna Gora 2006.Rhisinium i Acruvium • Risan glavni grad zaliva Sinus Risonicus • VI v. .n. Vladavina Mletačke republike • Kotor i Boka Kotorska se stavljaju pod zaštitu Mletačke republike • Kotor nominalno zadržava autonomiju i gradsku samoupravu.katastrofalni zemljotres • područje Kotora na UNESCO-voj Listi svjetskog nasljeđa 9 . napad Turaka na Perast. sudskim i upravnim tijelima. na Kotor • 1667.Bosanski kralj Tvrtko osniva Herceg Novi 384-39.ilirska kovnica • Nastaju gradovi i naseobine rimskih građana . a 1657. napad Hajrudina Barbarose na Kotor • 1585.„Centralna komisija” 84-98. Risan se oslobađa od turske vlasti • 1687. Bosanski period 39-420. Privremena vladavina dviju ujedinjenih pokrajina Crne Gore i Boke Kotorske . Bokokotorski zaliv. Prva austrijska valadavina 806-807.Kraljevina Jugoslavija 945. Herceg Novi pod mletačkom vlašću XVIII XII 85-37.476. providur . V VII 482-687. glavna luka države.n.SRJ.Kraljevina Srba.

U tom periodu. U istom tom periodu. One su nekada na tri. izuzimajući one u Kotoru koje se odlikuju specifičnim gradskim karakterom. ekonomskim i kulturnim razvojem ovog područja. a češće na četiri etaže (prizemlje. u kome se grade gradske plemićke palate. uvijek okrenut moru. dva sprata i potkrovlje).. pored ostalih pomoćnih prostorija. Pod specifičnim tipom bokeljske palate podrazumijevaju se. prije svega u naseljima Perast.. naročito nakon oslobađanja od Turaka. u palatama koje se nalaze uz obalu. quatrro stanze un salon”). Prijemne prostorije prvog sprata otvarale su se prilikom velikih praznika. 11 10 . ali i pod uticajima reprezentativnih palata u Italiji. barokne palate nastale u periodu XVII i XVIII vijeka. tj.. prostrana kuhinja kao glavni svakodnevni prostor. nameću se svojom veličinom. nikle potkraj srednjega vijeka i kroz šesnaesti. prva polovina XX vijeka/ Razvoj graditeljske djelatnosti uopšte. posebno u periodu baroka. i posebno palate.. jasno govore o izmjenama sudbine u ovome kraju i zorno predočuju krivulju ekonomsko-socijalnog i kulturnog razvoja najvažnijih mjesta u Boki. sa strogo simetričnim pročeljem. nastaju i reprezentativne kuće i palate u hercegnovskom dijelu zaliva.” /Pavao Butorac. drugi užem domaćinstvu.„belvedera”. nastaju i ljetnikovci kotorskih plemićkih porodica. a naročito za vrijeme njegovog najvećeg procvata. koji je unaprijeđen proširenjem središnje dvorane. U Kotoru se u periodu srednjeg vijeka. Građanska kuća u Boki Kotorskoj bila je pretežno sa tri etaže i namijenjena jednom domaćinstvu. pa tako. kao i za individualno stanovanje. pretežno u tivatskom dijelu zaliva. u pogledu unutrašnje organizacije i načina života. sjaja i bogatstva. a pomalo i kasnije. i reprezentativnih kuća i palata u Boki usko je povezan sa istorijskim tokovima. Tipični raspored prostorija u bokeljskoj palati sastoji se od centralne dvorane . Bokeljska palata. dvorišta i svih pomoćnih prostora. koja u tom periodu stiču statuse pomorskih naselja. Tipična organizacija prostora u bokeljskoj palati do krajnosti je uprošćena. predstavlja proširen tip građanske kuće. kako ju je savijalo vrijeme. društvenim. najbolje govore o kulturi stanovanja i stilu života čitave jedne sredine. Vrt je spoljni nerazdvojni dio bokeljske kuće. i poznat je kao koncept „četiri sobe i salon” („La casa di un padron. Na trećem. Organizacija prostora same palate. s ovima peraškima iz XVII i XVIII st. U XVII i XVIII vijeku razvija se karakterističan tip bokeljske barokne palate. Prvi sprat je služio reprezentaciji. Živo se na njima odrazuje sva prošlost. krštenja.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST Palate u Boki Kotorskoj „Palače su danas skoro nijemi svjedoci nekadašnje veličine. Salon je.. podižu „dvorovi” i palate. prije svega. posljednjem spratu . i s onima dobrotskim i ponešto prčanjskim iz XVIII st.u dijelu potkrovlja . iako je proistekao iz sličnog gotičkog koncepta. svadbi i smrtnih slučajeva u kući. sa većim brojem prostorija za reprezentaciju.salona sa po dvije prostorije s obje strane. i obaveznim balkonskim motivom. Dobrota. Prizemlje je služilo određenim privrednim potrebama. ali i u Kotoru. suženim posljednjim spratom u vidu proširene vidionice . Ovaj tip osnove javlja se na primorju počev od XVI vijeka. Osa simetrije naglašena je. prevashodno Veneciji. prema funkcionalnim zahtjevima renesansnog i baroknog načina života. Nastala je po ugledu na organizaciju građanske kuće.bila je smještena. One kotorske. Razlika između palate i građanske kuće u Boki ne ispoljava se toliko u obradi detalja koliko u opštoj koncepciji. Prčanj. U rimskom periodu u Risnu nastaju prve građevine tipa „villa rustica”. osobito doba blagostanja. Palate.

sa kojima je Boka imala prisne veze. gdje su se primali prijatelji i gosti. i brisala ih gotovo sasvim. za većinu arhitektonskih cjelina. „Ima puno znakova koji govore u prilog primamljivoj pretpostavci da su nekadašnji bokeljski moreplovci kao brodovlasnici i trgovci bili u isto vrijeme i odgovorni arhitekti svojih kuća. koji je sada izgubljen. ili Beskuća i Verona na Prčanju projektovali arhitekti. prvenstveno za obradu glavnog lica. Ovakvih dragocjenih okvira naći je i oko portreta i oko drugih slika. Ovo pogotovu vrijedi za donji sprat.”2 Sa dosta razloga možemo pretpostaviti da su. imajući jasne ideje šta im je potrebno za stanovanje. što je ovio kućna vrata i prozore.uvijek izrađivani od „korčulanskog” kamena. U izuzetnim slučajevima . crkvenim i privatnim građevinama. U kućama se naših pomoraca nalazilo i tzv. Trezvenog i praktičnog duha. To su veliki sanduci od tvrda drveta. spoljna stepeništa i njihove ograde. tumač je ličnog stava i materijalnih mogućnosti njenog osnivača. koji su bili pomorci i trgovci. dok su. zaklon za barku. služila je ne samo za obične posjete. jedna dvorana (quattro stanze. Tripković u Dobroti. postoje i izvjesne crkve i uspješne ambijentalne cjeline. što izjeda bez sućuti.3 12 Za građenje palata uzimali su se uvijek najbolji majstori. Susreće se oleandar. To je zapravo gat ili pristan.cisterna i cvjetni nasadi. Uz dvorište je obično vrt za povrće ili voćnjak. Bujović i Smekja u Perastu. gdje je ponajčešće sprema za kućne potrepštine. obično je korišćen kamen iz Strpa. da im u proljetni cvat prida neobičan čar. obično se pribralo u dvoranu. kad ustreba izvući za zimski drijemež ili opremiti za more. Pod krovom je kuhinja sa sprednim prostorijama. nego i pri razdiobi unutrašnjeg prostora. Zna se da su neke od najznačajnijih baroknih cjelina u Boki Kotorskoj projektovali mletački arhitekti. a ujedno i izraz bogatstva njenog vlasnika. od kamena obzidan prema moru. nego i za zabavu i za svečanije kućne zgode. redovito limun. pa i većih i manjih palata. Vlasnici palata bili su predstavnici uticajnih bokeljskih porodica. Najobičnije su voćke naranča i limun.. pa podrumi za bačve i badnje i za uljana pila. da služe kao neki odušak za kućni život. a i za drugu trgovačku robu. velika i prostrana. razumije se ulazom redovito navezana na nju. Na ponti ima i po koje stabalce. Mjestimice ga more oblijeva s triju strana. obor ili avlija. čiji su tvorci arhitekati iz obližnjih trgovačkih i kulturnih centara Dalmacije. dovezena obično na vlastitim brodovima. a jednom se drži kuće. bez izuzetka. Mletački se način gradnje oponašao ne samo pri ustroju i stilizaciji kućne spoljašnjosti. osim ako nije uz kuću ili daleko od nje. s baroknim okvirima znatne umjetničke vrijednosti od pozlaćena drva. imamo i indirektan dokaz o zamisli arhitekte. Nova je kolna cesta porazila starinske „ponte”. un salon). U nekim su palačama u prizemlju toliki prostori. osobito ljeti. Razlog uvozu „korčulanskog” kamena treba tražiti u paradoksalnoj činjenici da u krševitim masivima Boke Kotorske zaista nema podesne vrste kamena koji bi dopuštao laku i preciznu obradu. Uz mandrać je obično i povlačište („triadur” po talijansku od „trirare”=vući) za barke. jasno izdvojena kao jedinka.”1 1 Pavao Butorac. svi elementi drugostepene plastike . Međutim. a tako i za druge slične kućne potrepštine. što se tamo zgrtala s trgovačkih pomorskih putovanja. 13 . Dabinović i Tripković u Dobroti. i za hambare žita. kamo su mornari spremali svoje potrebe. a projektanti-graditelji su bili ili arhitekti (strani ili domaći) ili sami vlasnici.. vlasnik imao još i poseban magazin ili spremište. kada je zahtijevana bolja i ljepša struktura zida. jer je bio sačuvan njen drveni model. U sredini dvorana. jedan vrh drugoga. Od domaćeg kamena izrađivani su zidovi i. Vrtovi imaju i po više dolaca obzidanih i podržavanih kamenim međama. Uz kuću se nalazi dvorište.. . svaka od njih. uvijek popločanu. Na uglovima dvorane po jedna soba. i druge. može se pretpostaviti da su njihovi vlasnici. „mornarskih škrinja” koje su inače služile obično za prćiju nevjestama. . oni su pokazivali razvijen smisao za raspored pojedinih prostorija u kući i njen pravilan urbanistički položaj. bor i čempres . bili odgovorni arhitekti.Kokotovu Kulu.domaći kamen zamjenjivan je tesanicima sa Korčule. Za gradnju palata uvijek se upotrebljava i najkvalitetniji materijal. tako karakteristične za stari kućni i društveni život Boke. na primjer palate Pima i Grgurina u Kotoru.„pragovi” oko vrata i prozora. itd. Na ponti je i „mandrać”. Beskuća na Prčanju. da su mogli poslužiti.. sastavni djelovi balkona. Takođe. koji je morskim putem dovožen iz nadaleko čuvenih kamenoloma na otoku Vrniku kraj Korčule u Hrvatskoj. ali čiji ukus prepoznajemo. Kulturna povijest grada Perasta Vlasnici i graditelji palata Iako se i kuće i palate u Boki Kotorskoj odlikuju svedenošću i određenom jednoobraznošću. Osobitost je kuća pri moru tzv.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST „U prizemlju je bilo spremište za barku i za opremu broda. Cvijeće osobito dobro uspijeva radi neobično blage klime. Neka su dvorišta tako prostrana i lijepo uređena. što je predstavljalo vrhunac arhitektonske ljepote neke zgrade toga vremena. Sve kuće i palate u Boki zidane su od kamena. Osobita odlika dvorana bila su velika zrcala.kada su to dopuštale imovinske prilike i kada je lična sujeta bila u pitanju . Za jednu dobrotsku manju palatu . paoma. da se kućna sloboda i osjeti i naužije pri punoj mjeri pri suncu i morskome zraku i ljeti i zimi. Ima na ponti i kamenih sjedala ili „pižula” jer je ovakav prostor s dva krila ograđen zidom. Takav su primjer palate Smekja u Perastu. pa ga ima usred zime. Što je boljega pokućstva. Kuće i palate su uvijek nastajale zajedničkim djelovanjem naručioca-vlasnika i graditelja. „ponta”. krečnjaka iz lokalnih kamenoloma. koji su se već istakli na javnim. i nasad cvijeća ili grmečak divlje ruže. kostilja. Na spratu je prostor bio podijeljen po onoj mletačkoj: četiri sobe. kojima imena ne poznajemo.

koja je elemenat iz tradicionalne arhitekture.“4 U XVIII vijeku formiran je u Boki i specifičan tip baroknih palata sa belvederom. u pojavi dugih balkona s kamenom ogradicom.. u naglašavanju središnje osovine s portalom. razvija kako na sakralnim tako i na profanim građevinama. naročito stambene arhitekture. KOTOR 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Providurova palata Palata Bizanti Palata Beskuća Palata Buća Palata Pima Palata Vrakijen Palata Drago Palata Grgurina Palata Lombardić Palata Grubonja Pečat baroka na palačama. nego u nekim površnim vanjskim pojavama (ornamentika. glavnim prozorima i vidionicom. a na kojoj se nalazi centralni salon sa po dvije sobe bočno postavljene. nalazi suženi belveder. u ovom slučaju poprima drugi karakter. a posebno u arhitekturi. oblik prozora ili sklonost gomilanju ukrasa) da bi tek u XVIII st. vidljiv je u: raščlanjenosti fasade. koja se poklapa sa središnjom vertikalom. iako još uvijek pod jakim uticajem tradicionalne arhitekture. U unutrašnjoj organizaciji prostora naglašena je poprečna osa simetrije. ali još uvijek uz prisutnost mnogih elemenata iz prošlosti. stvaraju uslovi za razvoj baroka u umjetnosti. to jest novom koncepcijom prostora. na posljednjoj etaži. Arhitekti koji projektuju neke od najznačajnijih sakralnih spomenika dolaze se strane. Umjetnost XVII i XVIII stoljeća u Dalmaciji 14 15 . volumena i svjetla. Često se. sa baroknim ukrasima karakterističnim za ovo podneblje. nastalom razvojem pomorske trgovine i udaljavanjem opasnosti od Turaka iz zaliva. Barokni stil se.. zahvaljujući ekonomskom procvatu. po venecijanskom uzoru. i od sekundarnog elementa u potkrovlju kuće prerasta u novu etažu i dobija karakter belvedera. iz Italije i obližnjih gradova Dalmacije. sa tri ili četiri etaže. 4 Kruno Prijatelj. Vidionica. ali i dalje je najveći broj građevina. sa naglašenom središnjom osom na kojoj se. sa obje strane portala. u raskošnijoj i bogatijoj plastičnoj ornamentici . Palate dobijaju izdužene pravougaone osnove. čija je osnovna koncepcija renesansna. javljaju mali elipsasti prozori. Barok se na Jadranskoj obali javlja početkom XVII vijeka „i to ne u svojim bitnim elementima. prodro i u oblikovanje pročelja i rješenja unutrašnjeg prostora.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Barokne palate u Boki U Boki se krajem XVII i tokom XVIII vijeka. okviri od voluta i kartuša. vidionicom ili „viđenicom”. djelo domaćih majstora.

a na prvom i drugom spratu prostorije za smještaj vojnika. godine bila pretvorena u kasarnu. Iz tog razloga. i kada su se u prizemlju nalazili prostorije za stražare i magacini za javnu upotrebu. gotovo u cjelini. pisce. Nikola Bizanti najviše je doprinio sanaciji i dogradnji porodične palate nakon velikog zemljotresa 1667. bio je podignut spomenik mletačkom providuru Petru Duodo. Providurova palata u Kotoru nalazila se prvobitno na trgu pred katedralom Sv. pripadao porodici Bizanti. Providurova palata. prislonjena uz gradske bedeme. sa centralnim salonom i četiri bočne sobe. Tripuna.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Providurova palata Providurova ili Kneževa palata u Kotoru. najznačajnija etaža -„piano nobile” reprezentativno je organizovana na način uobičajen za bokeljske palate. unutrašnjeg dvorišta sa stepeništem. Iako je osnova palate nepravilna. godine poslije velikog zemljotresa. Nakon rušenja Providurove palate na Trgu Sv. Balkon se protezao cijelom dužinom zgrade. U njoj je tada stradao providur Alvize Foskarini sa čitavom porodicom. Kompleks palate Bizanti sastoji se od: starije palate. Građevina koja se danas naziva Providurovom palatom imala je tu funkciju od 1667. godine 1691.providura. zadržala je taj naziv zato što je u njoj. jedno vrijeme. Više podataka o palati nalazimo u opisu iz perioda kada je ona već pretvorena u kasarnu. dužine 55 metara. terasom i balustradom. Palata Bizanti Palalata Bizanti dio je gradskog bloka koji se nalazi između Trg od oružja i Trg od brašna. godine. bilo sjedište gradskih kneževa . vidi se da je na drugom spratu Providurova palata imala drveni balkon sa nadstrešnicom. čije je formiranje završeno oko 1690. Providure je postavljala Mletačka republika za vrijeme svoje vladavine. ali je već 1788. mada posjeduje značajne. koji danas više ne postoji. Na nekim crtežima iz XIX vijeka. iako skromne i jednostavne arhitekture. i fotografijama s kraja istog vijeka. njenog aneksa koji je izgradio Nikola Bizanti 1674. Nikole mornara. u dijelu ulice između palate Bizanti i crkve Sv. Palata Bizanti jedna je od onih koje se ne odlikuju reprezentativnom spoljašnjom obradom. je dugačka građevina koja gotovo sama čini zapadnu fasadu glavnog gradskog Trga od oružja. elemente drugostepene plastike. neposredno uz glavni ulaz u grad. i trospratnice s kraja XIX vijeka podignute dijelom na mjestu crkve Sv. uglavnom barokne. sveštena lica. najvjerovatnije s početka XVII vijeka. U tom periodu on je vršio funkciju sudije i bio jedan od najuticajnijih stanovnika Kotora. kao i izrezbareni drveni plafon sačuvani su u enterijeru. Kotorska plemićka porodica Bizanti u istorijskim izvorima poznata je od XI vijeka. godine. palata Bizanti služila je izvjesno vrijeme kao providurova rezidencija. Dala je mnoge znamenite pomorske kapetane. Sada je na tim konzolama balkon obnovljen u armiranom betonu. Nikole mornara. Portali sa baroknim kamenim okvirima na salonima. Tripuna. naslonjen na renesansne kamene konzole. 16 17 . i koji je ranije. ali je srušena u zemljotresu 1667. godine. profesore.

Palata je pripadala porodici Beskuća sa Prčanja. palata je postala vlasništvo opštine Kotor. jednog od najbogatijih Kotorana svoga doba. u čijem su se arhivu čuvale knjige kotorskih notara od XIV do XVIII vijeka. U porodičnom grbu je zmija omotana oko stabla. koji je tada dobio pravo da u porodični grb stavi ljiljanov cvijet – znak francuskih kraljeva. godine. znatno oštećena u razornom zemljotresu 1667. Palata je. kroz brojne prepravke. Sjeverni dio ostao je dvospratan i najviše je zadržao obilježja ranije gradnje. u dubokom reljefu. urađen je bogato ukrašeni grb porodice Bizanti. Okviri vrata i prozora u tom dijelu. Najznačajniji elemenat na palati je gotički portal. koja se posebno izdigla krajem XVIII 18 vijeka. najvjerovatnije. godine. Srednji dio je porodica Paskavali prepravila i nadvisila još jednim spratom. a u prizemlju su se nalazili otvori sa prelomljenim gotičkim lukovima. 1330. ali i u Mlecima i Carigradu. zapovjednika kotorskih oklopnika u vojsci cara Dušana u bici kod Velbužda. Kasnije. Južni dio. Palata je pripadala čuvenoj kotorskoj vlastelinskoj porodici Buća. a nad portalom je grb izumrle porodice Paskvali. ali mu to nije uspjelo.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Buća Palata Buća nalazi se na zapadnoj strani Trga od brašna. na mjestu starijih objekata koji su tu postojali. preko puta palate Bizanti. palata je izgubila svoju autentičnu monumentalnost. vlasnika brojnih imanja i kuća u Kotoru i okolini. kao beskućnici. na istočnoj fasadi prema trgu i na zapadnoj prema moru otkriveni su tragovi i ostaci prezidanih romano-gotičkih prozora i vrata. poslanika kralja Milutina u Dubrovniku i cara Dušana u Veneciji. koja u ustima drži dijete. quis contra nos“. Tadašnja austrijska vlast smjestila je u nju kotorski Sreski sud. naknadno prošireni. poznat kao „Stara pošta”. njegovog brata Mihaila. Pretpostavlja se da je jedan od tih objekata bila i kuća znamenite porodice Bizanti. u stilu građanske arhitekture XIX vijeka. prenesen sa neke od kuća porodice Bizanti. godine. imaju baroknu profilaciju. su novi vlasnici prepravljali po svom ukusu i mogućnostima. U tom dijelu okviri prozora imaju baroknu profilaciju. Porodica je tada dobila i plemstvo. sagrađena najvjerovatnije već početkom XIV vijeka. jedne od najdragocjenijih zbirki Istorijskog arhiva u Kotoru. Na Prčanju je imala lijepu baroknu palatu. konačno. pa da promijeni prezime u „Stokuća“. pa da je već konte Jozo Beskuća imao 99 kuća. u Boki i Italiji. posebno na Prčanju. To je bila izuzetno velika i reprezentativna palata porodice Buća. poslije zemljotresa 1979. kao i gotički grbovi porodice Buća sa ljiljanovim cvijetom. Tokom najnovije obnove. 19 . Porodična legenda kaže da su Beskuće došle na Prčanj iz Strpa. kasnije protovestijara (ministra finansija) i kneza komornika na Dušanovom dvoru i njegovog poslanika u Veneciju. Kamenarima i Tivtu. Nastala je 1776. obnovljen je skromno. na čijem je štitu predstavljen lav na horozontalnoj gredi sa tri kose grede u donjem polju. godine. sa natpisom: „Si deus com nobis. sa koje je prenesen portal na postojeću palatu. ali da su se brzo obogatili. U luneti portala prelomljenog gotičkog luka. koja je već na početku XIV vijeka dala tri velike istorijske ličnosti: Trifuna. pa je ruševina podijeljena u tri dijela. Palata Beskuća je jednostavne arhitektonske forme i svednih linija. poslanika srpskog kralja Milutina na dvoru pape u Avinjonu i kod brata francuskog kralja Karla de Valoa. i imala brojne posjede i kuće u Boki Kotorskoj. Nakon nestanka porodice Beskuća početkom XIX vijeka. U gradu Veroni imala je svoj feud. On je htio da postane vlasnik ravno stotinu kuća. koje Palata Beskuća Palata Beskuća nalazi se u ulici koja od Trga od oružja vodi ka Trgu od brašna. zatim Nikolu. bez puno dekoratinih elemenata. zvan Quaderni. naglo se obogativši kroz pomorsku trgovinu. takođe. Ekonomska moć porodice Buća u to doba nije bila toliko velika da bi mogli da obnove čitavu palatu. koji predstavlja pravo remek-djelo cvjetne gotike na čitavoj istočnoj obali Jadrana.

Iako je poznato da je palata Pima građena u XVII vijeku. kakve je u drugoj polovini XIX vijeka izvodio u Kotoru i Perastu italijanski majstor-soboslikar Napoleon d’Este. koji je pored latinskog i italijanskog pisao i na narodnom jeziku. ukrašenim zidnim slikarijama i marmorizacijom u tehnici „al secco“. doktor prava. kada žive Rusin Pima i njegovi sinovi Petar i Vita. koja je nažalost kasnije pretvorena u kuhinju. južno od katedrale Sv. osnovane u XIII vijeku. sa dominantnom terasom sa dvije arhivolte oko glavnog portala. u zapadnom dijelu je dograđeno još jedno stepenište i sprat za poslugu. na kome su studirali mnogi Kotorani nakon završetka Gramatikalne škole u Kotoru. nad srednjim traktom. u unutrašnjem dvorištu. ovjenčan lovorovim vijencem na rimskom Kapitolu. godine. Tripuna. rađena u tehnici intarzije od nekoliko vrsta drveta. Takođe su barokno profilisani kameni okviri prozora i vrata. 20 21 . Elementi baroka vidljivi su u oblikovanju arhitektonskih detalja na glavnoj fasadi. Na grbu porodice Vrakijen. i unutrašnjim dvorištem iz kojeg sistem stepeništa i galerija vodi na spratove. koji ima samo prizemlje i sprat. predstavljena je vrana. ima renesansni karakter. Osnovna koncepcija palate. U holu na prvom spratu još stoji podni mozaik i „teraco“. Na glavnom portalu nalazi sa grb porodice Pima. na osnovu dokumenata iz I notarske knjige iz XIV vijeka. za potrebe otvaranja i rada Nautičke škole u palati Pima. godine. sredinom XVII vijeka. Bernard Pima. jedina u Kotoru koncipirana na ovaj način. Palata je pripadala kotorskoj plemićkoj porodici Vrakijen. Palata Pima nosi obilježja renesansnog i baroknog stila. a nad glavnim portalom je kompozicija. a iz hola u bočne prostorije vode originalna vrata sa sačuvanim bravama i okvirima. bila su dozidana još dva sprata. Palata Vrakijen Palata Vrakijen nalazi se na pjaceti poznatoj pod imenom Pjaca od salate. ali izuzetno skladna palata Vrakijen primjer je zrele barokne arhitekture druge polovine XVIII vijeka. naročito dugačkog balkona na dvanaest konzola na drugom spratu. Pored reprezentativnog istočnog dijela palate. sa zidovima obrađenim crvenim malterom od mljevene opeke i imitacijama kordonskih vijenaca. najvjerovatnije poslije velikog zemljotresa 1667. zna se da se na približno istoj lokaciji nalazila kuća udovice Miha Vrakjena. Katene i njihovog sina Marina. i da se u tom zadnjem traktu palate nalaze ostaci starijih faza. koja su uklonjena nakon 1979. Početkom XX vijeka. gdje anđeli rađeni u štuko malteru nose raskošni kameni barokni okvir sa porodičnim grbom. pjesnik-humanista. istraživačkim radovima je ustanovljeno da je uz zadnju fasadu palate prolazila trasa kasnije pregrađene srednjovjekovne ulice. u gornjem polju. Vlastelinska porodica Pima pominje se već u prvoj polovini XIV vijeka. Iako je u sadašnjem obliku palata nastala u kasnom baroknom perodu. sa otvorima prozora iz romaničkog i gotičkog perioda. humanistički pjesnik sa početka XVII vijeka. Mala. sredinom XV vijeka. Na sprat se ulazi razvijenim dvokrakim stepeništem. Iznad zasvedenog uličnog prolaza bila je postavljena kućna kapela. Građena je krajem XVII vijeka. Palata Vrakijen u potpunosti je sačuvala autentičan enterijer iz vremena nastanka.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Pima Palata Pima nalazi se na istočnoj strani Trga od brašna. Ljudevit Pima. profesor i prorektor univerziteta u Padovi. Porodica je dala nekoliko značajnih ličnosti: Jeronim Pima.

i raskošna bifora u stilu cvjetne gotike na drugom spratu. sa dosljedno sprovedenim principom gradnje bokeljskih palta „četiri sobe i salon”. sjevernog koji ima odlike zrelog gotičkog stila XIV-XV vijeka. U jednoj bočnoj prostoriji na I spratu sačuvan je originalni parketni pod od raznih vrsta intarziranog drveta. palata je pripala opštini i imala je javnu namjenu. i barokno koncipirani vrt na nivou I sprata. On je u periodu ujedinjenja Boke i Crne Gore u jesen 1813. dok je zadnji dio palate sa tri sprata ostatak neke starije građevine koja je bila na tom mjestu. Palata Drago sastoji se iz dva dijela. Palata Grgurina nastala je baš u doba kada je u Kotoru radio Francesco Cabianca. Grb porodice Drago. Palata Grgurina građena je u stilu zrelog baroka. posebno velika trifora i monofore na drugom sparatu. Ova sala je sada najznačajniji ambijent sa gotičkim karakteristikama u gradu. jedan od rijetkih u Kotoru. na dijelu I sprata bio uspostavljen prvobitni Muzej Bokeljske mornarice. Svi unutrašnji portali su bogato barokno profilisani. Nakon pregradnji u XIX vijeku. a neposredno pred zemljotres 1979. u I knjizi kotorskih notara. godine. bio posrednik u pregovorima između crnogorskog vladike Petra I Petrovića i francuskog maršala Marmona i generala Gotijea. „Pjaca Grgurina” ili „Pjaca od muzeja”. godine. nalazi se podatak da je Jelena. Na terasi su uzidani umivaonik i grb porodice Grgurina. iznad uličnog prolaza. U svom testamentu on ostavlja palatu siromasima grada Kotora. sa podovima od dijagnoalno slaganih kamenih ploča bijele i crvene boje u centralnim dvoranama i ulaznom holu. kao začetak današnjeg Pomorskog muzeja. Tripuna. u kojoj je rekonstruisana i drvena tavanica po uzoru na originalnu. Nakon obnove poslije zemljotresa 1979. Posebno je dragocjena obrada enterijera palate sa rekonstruisanim (poslije zemljoteresa 1979) drvenim tavanicama. kao i čitava glavna fasada. Originalni raspored prostorija oko centralnih sala na I i II spratu palate dosljedno je sproveden u njenom prednjem dijelu koji izlazi na trg. okrenutog trgu pred katedralom. kao uspomenu na porijeklo porodice iz tog grada. palata Grgurina služila je kao sjedište Gradskog poglavarstva ili raznih vojnih instanci. koja obuhvata vrijeme od 1326. Kroz čitav XIX vijek i do kraja I svjetskog rata. propeti zmaj. Palata je pripadala znamenitoj vlastelinskoj porodici Drago koja je od XIII do XVIII vijeka dala puno značajnih ličnosti na polju kulture i umjetnosti. te ekonomskog i političkog života Kotora. Na toj sjevernoj strani palate nalazi se prostrana terasa sa pergolom nad zasvođenim magacinom. koji je tokom 1704-1708. Na fasadi okrenutoj prema trgu. Naime. kćerka velikog privrednika Medoša Tomina Draga. s prvom. Pripadala je plemićkoj porodici Grgurina. testamentom poklonila kotorskom biskupu Rajmundu veliku porodičnu zgradu blizu katedrale. Poslije nestanka porodice Drago početkom XIX vijeka. a između dva rata kao sjedište Sreskog načelstva. Današnji Pomorski muzej Crne Gore otvoren je 1952. godine u palatu je smješten Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture. te monofora i ulazni portal sa stepeništem na prvom spratu. koja se u XVII vijeku doselila iz Kopra u Istri i bila uključena u kotorski gradski patricijat. na kojoj dominiraju balkoni i centralno grupisani portali i prozori sa baroknim karakteristikama. sjeverna fasada potpuno je restaurirana tokom obnove poslije 1979. kao i na kapitelima koji nose svod iznad uličnog prolaza koji vodi sa trga do ulaznog stepeništa na sjevernoj fasadi. i južnog. Tripuna. pregrađenog u renesansno-baroknom stilu krajem XVII vijeka.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Drago Palata Drago nalazi se na trgu pred katedralom Sv. Dugi niz godina služila je kao obdanište. uklesan je na više mjesta nad portalima i prozorima palate. Prilikom revitalzacije palate posebna pažnja je posvećena enterijeru. Palatu je gradio konte i kavalijer Marko Grgurina. Pored ove palate nalazila se još jedna prema katedrali (današnja Biskupija). mada tačna godina gradnje nije nigdje zabilježena. On je posredovao prilikom dolaska u Kotor poznatog mletačkog vajara Francesca Cabiancae. naročito velikoj „gotičkoj“ sali na drugom spratu. Druga značajna ličnost iz porodice Grgurina je kanonik Marko Antonije Grgurina. 23 22 . kao stambena zgrada. a rađeni su od korčulanskig kamena. do 1337. tim što je 1938. značajni trgovac i posrednik. godine izveo vrijedne vajarske radove na unutrašnjosti relikvijara katedrale Sv. koji ima na štitu kozu – simbol grada Kopra. kakav je vjerovatno postojao u svim prostorijama oko centralnih sala. nalazi se renesansno koncipirani prozor sa anđelom raširenih krila na Palata Grgurina Palata Grgurina nalazi se na trgu poznatim pod imenima „Pjaca od cirkula”. kotorski biskup.

U današnjem obliku palata Grubonja potiče sa kraja XVI vijeka i sačuvala je sve odlike renesanse u obradi profilacije prozora. budući da se tamo javlja u XII-XIII vijeku. gušter i kornjača. Oko 1955. koja se pominje u notarskim spisima XV vijeka. i latinskim natpisom: Regia munitae rupis via (Glavni put za tvrđavu u brdu). godine palata je rekonstruisana. Po tradiciji. Smatra se da je to amblem stare protojereja Ilije Lombardića i kapetana Toma Lipovca. i predstavlja tipični barokni stambeni blok. kao i balkone sa kamenim balustradama na sjevernoj i južnoj fasadi. Na njemu je postavljen medaljon sa likom krilatog lava Svetog Marka. nalazi se barokni luk od opeka sa volutama. godinom izgradnje 1760. koja se nalazi na glavnoj fasadi. kasnije dugogodišnjeg gradonačelnika Kotora. čije pragove nose konzole sa fino modelovanim lavljim glavama na prvom spratu. koji sa sjeverne strane izlazi na trg kod crkve Sv. U ovoj zgradi često su boravili Petar I i Petar II Petrović Njegoš. gradske apoteke. u palati Lombardić nalazio se Ruski konzulat. Palata Lombardić nastala je sredinom XVIII vijeka. ima karakteristične barokne volute na spoju sa krovom. a okolo puze miš. U periodu 1804-1806. Palata ima fino obrađene barokne elemente: portal u bunjatu. tako da u zemljotresu 1979. i već po tome spada među najstarije gradske apoteke u Evropi poslije Italije. Iznad tog prolaza. profilisane prozorske okvire. a ispod nje reljef sa prekrštenim mrtvačkim kostima i lobanjom. Na glavnoj fasadi. Sa sjeverne strane plate Grubonja nalazi se ulaz u gornji dio tvrđave. kojoj se kroz oči provlače zmije. između prozora prvog sprata. a glavna fasada je okrenuta ka Trgu Sv. Luke. iza crkve Sv. koja se kao institucija prvi put pominje u spisima notarske knjige 1326. a možda se doselila iz Zadra. Palata obuhvata cijeli jedan gradski blok. godine. Marije od rijeke. ugrađena je reljefna ploča sa gotičkim Hristovim monogramom: IHS. nije pretrpjela oštećenja. oslonjen jednom stranom na palatu. na sjevernoj. palata je pripadala značajnoj plemićkoj porodici Grubonja.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Lombardić Palata Lombardić nalazi se u sjevernom dijelu urbanog jezgra Kotora. Luke. kod svojih prijatelja Palata Grubonja Palata Grubonja nalazi se u blizini Sjevernih gradskih vrata. zapadnoj i istočnoj strani. 24 25 . Palata se sastoji od tri jedinice sa posebnim ulazima. Mala vidionica. a sa južne na malu pjacetu na kojoj se nalazi česma Karampana.

PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | U Dobroti. 4. 2. Iako je izvorno samo jedna od njih nazivana palatom. Palac Radoničić na Plagentima Međutim. njih sedam. „Krivi palac“ – na lokalitetu Radimiri 6. 3. sada se navode „tri palate bratstva Radoničić“. Naziv „palac“ nosili su uvijek. tj. u upotrebi je naziv „palac“. sljedeći objekti: 1. Palac Milošević 7. Palac Ivanovića na lokalitetu Marović Palac Tripković Drugi palac Ivanović „Kokotova kula“ ili Palac Dabinovića 5. kasnije su i druge reprezentativne kuće počele da dobijaju epitet palata. koji je korišten isključivo za mali broj određenih objekata. i samo.„Kokotova kula” Palata Ivanović Palata Tripković Palata Ivanović na lokalitetu Marović 26 27 .„Centralna komisija” Palata Kamenarović „Krivi palac” Palata Dabinović . PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | DOBROTA 1 2/3 4 5 6 7 8 9 10 11 Palata Radoničić Ostale palate porodice Radoničić Palata Milošević Kuća „Vida Lušina” . među lokalnim stanovništvom. Najuočljiviji primjer vezan je za kuće bratstva Radoničić na Plagentima.

Palata je građena. za svoje potrebe. Ostale palate bratstva Radoničić U neposrednoj blizini palate Radoničić nalazi se i druga palata koja je pripadala ovom bratstvu. koja se datuje u XIII vijek. dva sprata i posljednjom etažom u vidu belvedera. pripadala je kotorskoj opštini. iako nije isključeno da potiče čak iz preromaničkog perioda X-XI vijeka. boravio 28 29 . palatu je otkupila „Jadranska straža” (pomorska organizacija. uz sjevernu glavnu fasadu. koja je fasadu potpuno presjekla i izmjenila izgled tipične bokeljske palate. Izgrađena je na blagom uzvišenju. cijelo poluostrvo od Opštine 1808. Crkva Sv.5 km od Kotora. godine. na 1. u XVIII ili krajem XVII vijeka. oformljena 1922. od kojih je posljednja u obliku vidionice . Ilije. Palata Radoničić Palata Radoničić nalazi se na samom poluostrvu Plagenti. za 500 talira. Petar II Petrović Njegoš kod svog prijatelja. koje je do kraja XVIII vijeka posjedovalo deset brodova i dvanaest kuća. koji je palatu i sagradio. podignuta velika terasa na 16 stubova. Ima četiri etaže. U pomorskom razvoju Dobrote predstavljali su ekonomski veoma značajno bratstvo. Na drugom spratu sjeverne fasade nalazi se balkon sa kamenom balustradom. danas je podijeljeno na dva dijela. To je mala jednobrodna građevina pokrivena kamenim pločama. Poslije II svjetskog rata palata je služila kao dom Srednje pomorske škole u Kotoru. Oko palate se nalazi dvorište. Godine 1937. Dvorište. prilikom adaptacije. zajedno sa poluostrvom Plagenti. u kojima su dozidani pomoćni objekti. vjerovatno. Ilije.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Tri palate bratstva Radoničić Tri palate bratstva Radoničić nalaze se na lokalitetu Plagenti. Izgrađena je početkom XIX vijeka. Radoničići su bili kapetanska porodica koja je sagradila nekoliko reprezentativnih građevina na području Dobrote. a čiji su djelovi kasnije prešli u vlasništvo porodica Dabinović i Radimir. radi očuvanja i zaštite istočne obale Jadrana). za vrijeme francuske vladavine. dok je danas u njoj smješten Institut za biologiju mora. Tada je. na samom kraju poluostva. nalazi se romanička crkva Sv.belvedera. Uz palatu Radoničić. Porodica Radoničić kupila je. ograđeno visokim kamenim zidom sa polukružnom kulom u zadnjem dijelu. Palata je rađena od fino klesanog kamena. U prizemlju se nalazi centralno postavljen pravougaoni portal sa skromnom kamenom profilacijom. Palata ima karakterističnu baroknu koncepciju sa prizemljem. kapetana Krsta Jozovog Radoničića. u nivou prizemlja. U palati je 1847. zasađeno ukrasnom vegetacijom. koja se ponavlja oko otvora na svim spratovima.

sa monogramima graditelja NM i VM. Miloševići su bili dvanaesta porodica u Dobroti po bogatstvu. 1828. kao četvrtu etažu. sa dvorištem prema obali koje je na dva nivoa i ograđeno kamenim zidom. Palata se nalazi uz obalu. kao četvrtu etažu. Dvorište je podijeljeno na dva dijela. i ima prizemlje. tako da ima dva ulazna portala. dva sprata i široki belveder. Palata ima dva ulazna portala i dva pergula (mali balkon) sa metalnim balustradama na drugom spratu. Unutrašnji raspored 30 je. Najveća je i najmlađa palata u Dobroti. Palata je zidana od kamena. zidao kapetan Božo Ilijin Radoničić (1758-1822). Palatu su zidali. uvučena među starije zgrade. Iako je rađena po uzoru na karakteristične barokne palate sa belvederom i sadrži i određene kasnobarokne elemente. posljednji je svjedok velike ekonomske i kulturne ere bokokotorskog pomorstva. Ispred palate nalazi se popločano dvorište i vrt. koju oblikuju čak tri viđenice – jedna postavljena na samom belvederu i dvije bočne. sa južne strane crkve Sv. Matije. Palata je zidana od fino klesanog kamena. jedna od najvećih palata u Boki.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Milošević Palata Milošević nalazi se u neposrednoj blizini pristaništa Dobrote. funkcionalno je podijeljena na dvije jednake i simetrične cjeline. Palata Milošević. S obzirom da je građena za potrebe dva vlasnika. Ono što izdvaja ovu palatu od ostalih baroknih palata sa belvederom u Boki jeste specifična linija krova. Palata je pravougaonog. centralno postavljen belveder. promjenama vlasnika i pregradnjama mijenjan. broju pomoraca i pomorskih kapetana koje su dali. Prostrane konobe i velike sobe sa izrazito visokim plafonom sačuvale su svoj originalni izgled. godine. Pred kraj XVIII vijeka posjedovali su sedam brodova i šest skromnijih kuća u Dobroti. Treća palata bratstva Radoničić podignuta je krajem XVIII vijeka. izduženog oblika i ima prizemlje. pomorski kapetani i brodovlasnici. Na jugoistočnom uglu palate nalazi se jedna od rijetkih sačuvanih ugaonih kulapuškarnica. tj. koja počiva na kamenim konzolama. glavnu prema zalivu. Jedina u Dobroti ima dvije reprezentativne fasade. ali je naknadnim intervencijama prekrivena malterom. Sagrađena je na uzvišenju. takođe vlasništvo ove porodice. palata Milošević. koji su od obalnog puta odvojeni visokim kamenim zidom. urađenu od korčulanskog kamena i drugu prema brdu. Dio palate danas se nalazi u vlasništvu još jedne značajne dobrotske porodice. a u XIX vijeku devet brodova. Na spratovima se nalaze po dva salona sa ulazima u simetrične prostorije. Svi otvori na fasadama imaju pragove sa skromnom uobičajenom profilacijom natprozornika. ima klasicistički karakter. vjerovatno. braća Božan (Natale) i Vido Milošević. Stepeništa se nalaze na krajnjim krilima. U ogradnom zidu nalaze se dva ulazna portala. baš kao i jedrenjak „Nemirna” posljednji bokeljski jedrenjak. palata Milošević je dvojna. dva sprata i. tj. podignuta u prvoj četvrtini XIX vijeka. i jedino su u južnom dijelu zgrade sačuvani autentična „konoba“ i oslikani salon na spratu. Palatu je. ipak. Palata je funkcionalno podijeljenja na dvije cjeline. 31 . porodice Milošević.

Ispred kuće. godine. zbog nepovoljnih ekonomskih okolnosti nakon pada Mletačke republike. smještena sa sjeverne strane. Đorđa i Tripuna. Na čelu Komisije. nalazi se popločano dvorište. koje su. koja ima specifično rješenje sa dva simetrična zasvedena prolaza . Ivana u brdu. godine. 33 32 . sa manjom vidionicom. od kojih 68 kapetana. po kome se još uvijek u narodu naziva kuća „Vida Lušina”. prema brdu. prema moru. Kamenarovići su posjedovali 9 objekata. U to vrijeme. od kojih je posljednja beveder. u obnovljenu palatu smještena je Pomorska biblioteka Fakulteta za pomorstvo u Kotoru. u središnjem dijelu Dobrote. Pretpostavlja se da su palata i dio kuća grupacije sagrađene u drugoj polovini XVII vijeka. od poznate porodice Krasojević. Po popisu zgrada iz 1808. Za razliku od baroknih palata. bio je crnogorski vladika Petar I Petrović Njegoš. Palata Kamenarović Palata Kamenarović nalazi se u sklopu grupacije kuća bratstva Kamenarović. sastavljene od devet Bokelja i devet crnogorskih glavara. nalazio vrt. kao i otvori sa baroknim karakteristikama i grb porodice Kamenarović Vila Kamenarović je dvojna kuća. nalaze se još i vila. Ona je započeta krajem XVIII vijeka. kada je restaurirana zahvaljujući sredstvima brodovlasnika Boža Dabinovića. vjerovatno. vjerovatno dograđen naknadno. uši) u dijelu natprozornika. prizemljem i dva sprata. da bi zamijenila stariju i manju crkvu Sv. osnivač crkve Sv. na tavanici je naslikan stari grb porodice Kosojević. godine. pored palate. tzv. Prozori na vili imaju prošupljene kamene konzole . Po njegovoj želji. nikad nije završena. sa južne. starija kuća. prije pojave drvenih kapaka. jedini sačuvani grb ovog tipa u Boki. i predsjednik (guardian) Bratovštine bokeljskih pomoraca Sv. Kuća je. prvobitno. Ivana. Do promjene prezimena u Kamenarović došlo je 1560. godine. U grupaciji Kamenarović. Ispred gupacije nalazi se veliko pristanište – ponta i mandrać. Da je ova porodica bila jedna od uticajnijih u Dobroti svjedoči i kompleks kuća koje su im pripadale. godine. kada je pripadala kapetanu Vicku Ivanoviću. Ime Centralna komisija dobila je jer su se u njoj odvijali glavni događaji krajem 1813. Grb porodice Kamenarović sačuvan je iznad ulaznog portala u dvorište palate. vodi se na ime Vida Lukina Tripkovića. u katastarskom uredu Splita. pripadala porodici Ivanović. pred konačni pad Napoleonove vladavine. sa četvorovodnim krovom. koja se spominje još 1480. dalo 109 pomoraca. ograđeno visokim kamenim zidom sa ulaznim portalom. od kojih je veći dio bio na lokalitetu Kamenari. tako da je bila u ruševnom stanju sve do 1988. a nakon preseljenja u Veneciju. u periodu od XVIII do XX vijeka. Centralna komisija. Kamenarovići su jedno od najpoznatijih pomorskih bratstava Dobrote. godine u popisu kuća kotorskog područja. Prvi put se pominje 1809. Na glavnoj fasadi vile nalaze se dva balkona sa balusterima kasnorenesansnog karaktera. i početkom 1814.„auricolae” (lat. Palata Kamenarović ima četiri etaže. služile za zaštitu od sunca – kao nosač za drvenu šipku o koju se kačio zastor. a zatim je prešla u vlasništvo Tripkovića. godine. Tridesetih godina XX vijeka kuća je ostala bez krova. kao i na fasadi vile.„volta“ u prizemlju. Već 1839. zadužbina Kamenarovića. Kapetan Vido Božov Kamenarović (1827-1911) bio je jedan od osnivača i prvi predsjednik „Slavjanske čitaonice“ u Dobroti. u palati je održana Skupština o ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske i formirana privremena zajednička vlada. a iza su terasasti vrtovi. koje je. Uz ogradni zid prema moru smješten je prizemni pomoćni objekat. Kamenarovići vode porijeklo iz Hercegovine. na oko 3 km od Kotora. i jedna. Kao prvi poznati Kamenarović pominje se Pavo Đurov (1696-1787). dok je Kotor još bio pod vlašću francuskog generala Gotjea. ali. U salonu kuće smještene sa južne strane palate. Na njemu se nalazi centralno postavljen balkon. iznad zasvedenih prolaza. dok se iza. Matije.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kuća „Vida Lušina” /zgrada „Centralne komisije”/ Kuća „Vida Lušina” nalazi se u Dobroti. na lokalitetu „Kamenari“. Neposredno uz ovu grupaciju nalazi se i crkva Sv. kuća „Vida Lušina” ima veoma jednostavnu formu.

ona je jedna od najljepših. prešao u vlasništvo porodice Dabinović. Lom na fasadi „Krivog palaca” nije nastao iz estetskih razloga. ali su. Krsto Radov (1766-1832). belveder sa barokno oblikovanim završetkom. sa prednje strane. i predstavlja jednu od najljepših baroknih palata u Dobroti. po ženskoj liniji. koji nije sačuvan. Posjedovao je nekoliko brodova. Đuro je bio jedan od najaktivnijih zalagača za tu privilegiju. i ima prizemlje. U prizemlju palaca nalazi se konoba sa dva ulaza. Na spratu. U popisu kuća iz 1808. Ogledalo srpsko. kao i centralnim postavljanjem vidionice. Vrt se nalazio sa strane i iza palate. Porodica je. gdje se terasasto pružao. Da nijeste gori za junaštvo Od kosovske do tri pobratima?” (Petar II Petrović Njegoš. Palata je izgrađena od fino klesanog kamena. trgovačke i umjetničke veze. Na prvom spratu nalazi se salon. na oko 4 km od Kotora. kasnije. tako da su. U „Kokotovoj kuli“ je crnogorski junak Nikac od Rovina (Tomanović) liječio rane zadobijene u borbi sa Turcima. nalazi se reprezentativni centralni salon. a bočno četiri sobe. dala pozajmicu ruskom admiralu Senjavinu. pozajmicu za otkup crnogorskog vladike Danila Petrovića kada su ga bili zarobili Turci. godine prava pomorske opštine za Dobrotu. Ideja da se dogradnjom postigne utisak jedinstvenog izgleda ostvarena je u potpunosti. njegovi vlasnici nasljednici brodovlasnika Boža Dabinovića. Stepenište se nalazi u srednjem dijelu. Palata je sagrađena uz samu morsku obalu i nema ograđeno dvorište. Porodica Dabinović dala je. otvorenim dvorištem „Krivi palac” je odvojen od obalnog puta. zahvaljujući kapetanu Antonu Božovu Radimiru. nosilac Legije časti stečene u doba Napoleona i Filip Tripov (1828-1901). U prvoj fazi nastojalo je sadašnje sjeverno krilo palate.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | „Krivi palac” „Krivi palac” nalazi se u središnjem dijelu Dobrote. jedino za ovu palatu u Boki postojao je i drveni model-maketa. kao treću etažu. godine. pjesma „Sinovi Obilića”) Projekat za palatu Dabinović vjerovatno je uradio neki arhitekta iz Venecije. nosilac Palata Dabinović /„Kokotova kula”/ Palata Dabinović. iza koga su se prostirali terasasti vrtovi. 35 diplome Ruske crnomorske komande. Na središnjem dijelu prvog sprata nalazi se balkon sa kamenom baroknom balustradom. koji je u to vrijeme bio jedan od najbogatijih kapetana u Boki. Porodica Radimiri zauzima prvo mjesto u Dobroti po bogatstvu i broju kapetana koje je dala (110). Ka se skoro u vino hvaljaste Nakraj mora u Dobrotu malu. Na visoku Kokotovu kulu. i još uvijek je u ruševnom stanju. 34 . već kao posljedica potrebe proširenja građevine. godine. tri sokola sivi. Iza palaca nalazi se veliko dvorište ograđeno visokim kamenim zidom. postoji podatak da je palac bio u vlasništvu Luke Markova Radimira i da je procijenjen na 3 000 forinti. a za vrijeme francuske vladavine u Boki davao je pozajmice francuskoj upravi za nabavku soli. U XVIII i XIX vijeku najistaknutiji predstavnici bratstva bili su: vitez Božo Radimir (1738-66). a može se pretpostaviti i da je poslužila kao uzor kasnijim baroknim palatama. izgradnjom obalskog puta početkom XX vijeka. na spoju dva dijela. Svojim prednjim. nalazi se po jedan balkon na kamenim konzolama sa ornamentima – akantusovim lišćem. Koliko je poznato. Na drugom spratu. zajedno sa porodicama Ivanović i Tripković. sprat. sa kojom je Dobrota imala političke. Početkom XVII vijeka posjedovala je imanje u Dobroti. za vrijeme Krimskog rata 1854. Đuro Dabinović (1661-1731) imao je nadimak Kokot. Pretpostavlja se da je Đuro podigao ovu palatu u vrijeme svoje najveće aktivnosti. U zadnjem dijelu su kuhinja i pomoćne prostorije. poznata i kao „Kokotova kula”. Ponta i mandrać nekada su pripadali palati. „A znate li. Pisani podaci iz XVI vijeka govore da je porodica tada živjela na Ljutoj. podignuta je polovinom XVIII vijeka. dva sptara i potkovlje u kome je. postavljena manja vidionica. Dobrotski pomorci izvojevali su 1717. za vrijeme boravka Ruske flote u Boki 1806. „Krivi palac” dobio je današnji oblik na prelazu XVIII i XIX vijeka. Iako je „Kokotova kula” mnogo manja u odnosu na ostale barokne palate Boke. Unutrašnji raspored je trodjelan. i. centralno. Palata je teško oštećena u zemljotresu 1979. takođe. Ovo je posebno naglašeno simetričnim postavljanjem otvora i balkona na fasadama. dok je južno dograđeno kasnije.jedan salon”. Tek je proširenjem palaca bilo moguće ostvariti baroknu koncepciju prostora „četiri sobe . a već početkom XVIII vijeka raspolaže ogromnim kapitalom. od nje odvojeni. Palac je. On i njegovi sinovi pominju se kao trgovci iz „Kokotove kule”. Porodica Dabinović jedna je od značajnijih dobrotskih porodica. Imali su 44 broda i 24 kuće na raznim mjestima od Ljute do Kotora. danas. na oba krila. Dobio je naziv „Krivi palac” po glavnoj fasadi koja ima karakterističan blagi lom u osnovi. Palac ima prizemlje. godine.

tako da je prilikom popisa kuća 1808. Toj monumentalnosti doprinosi postament palate. Palata je bila bogato opremljena umjetničkim djelima. Unutrašnjost palate karakterisali su podovi od dvobojne terakote. sa zabatom baroknih linija. Obova je počela 1955. Na drugom spratu. Eustahija u Dobroti. Palata Tripković jedna je od najmonumentalnijih palata u Boki. kao predsjednik Dobrotske opštine. sa ograđenim i podignutim dvorištem. koji se oslanja na pet profilisanih konzola. kao najskuplja palata u Dobroti.belvederom. knjigama. Svi otvori na fasadi imaju baroknu profilaciju. palata je useljena 1989. Palata Tripković Palata Tripković nalazi se u neposrednoj blizini palate Ivanović. Do dvorišta. uzdignutog na terase. Ispred palate nalazi se pristanište . Na samom vrhu belvedera nalazi se ukras u obliku kule. godine glavni fasadni zid belvedera u potpunosti je srušen. nalazi se aneks u kome je bila kuhinja. Podignuta je u XVIII vijeku. podzidan ogradnim kamenim zidom sa dugačkom balustradom. U zemljotresu iz 1979. prema brdu. Isti raspored zastupljen je i na drugom spratu. nalaze se pomoćne prostorije. Iako su Tripkovići imali još šest kuća. drvene gredne tavanice. Poslije rata. Palata je povučena od obale i izdignuta na plato. 37 36 . koju čine surove i gole Dobrotske strane koje dosežu do 1000 m. U ogradnom zidu nalazi se portal sa porodičnim grbom. centralno je postavljen veliki balkon. stilskim namještajem. a tokom XVIII i XIX vijeka pominje se čak 86 pomoraca iz ove porodice. Palata je izgrađena od fino klesanog korčulanskog kamena. Fasada palate rađena je od fino klesanog kamena. dva sprata i četvrtu etažu u obliku belvedera. Josip Stadler. Palatu Tripković podigao je kapetan Andrija Jozov Tripković. godine ponovo je oštetio palatu. na drugom spratu. godine i same nabavile sredstva za obnovu palate. izdignuta i povučena u odnosu na obalu. kupio je ovu palatu sa željom da se ona preuredi u ljetnje odmaralište za djecu iz sarajevskih sirotišta. koje je pripadalo palati. Ima konobu. zidovi sa baroknom malternom dekoracijom i stepenište sa balustradom. Pripadala je porodici Ivanović. stiže se kamenim stepeništem. Antuna u Perastu. Palata je oštećena za vrijeme II svjetskog rata. Uz ogradni zid prema moru. čije su potporne konzole ukrašene ornamentima sa motivima akantusovog lišća. od kojih 63 kapetana. Zemljotres iz 1979. na kome se nalazi „đardin”. koji je 1813. itd. bio jedan od devet Bokelja u Centralnoj komisiji. kotorski biskup. podsticao je dolazak časnih sestara u Dobrotu. Godine 1909. Imali su 18 brodova. Nakon obnove. jasna barokna koncepcija i bogato obrađeni arhitektonski detalji. trgovačke mornarice.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivanović Palata Ivanović nalazi se južno od crkve Sv. ispod terase. Fasadom dominira balkon.ponta sa velikim mandraćem. Građena je krajem XVIII vijeka i predstavlja jednu od najimpozantnijih baroknih kapetanskih palata Boke Kotorske. U popisu kuća iz 1808. sarajevski biskup. Tokom XVIII vijeka porodica Tripković odigrala je značajnu ulogu u razvoju trgovine. ova palata bila je najistaknutija. terasa sa baroknom balustradom. godine procijenjena na 7000 austrijskih forinti. Iza palate pružaju se terasasti vrtovi. Sa zadnje strane palate. Palata Ivanović je tipična barokna palata sa tri etaže i vidionicom . kao i „pozadina” ovog sklopa. Na prvom spratu nalazi se centralni salon iz koga portali vode u susjedne sobe i na stepenište. Časne sestre prešle su u Dobrotu 1954. i časne sestre su se uselile u palatu 1957. a danas je u vlasništvu Katoličke crkve. koje su prije toga boravile u samostanu Sv. ali je nedavno rekonstruisan. Terase krasi raznovrsno bilje. godine postoji podatak da se palata nalazila u vlasništvu Mata Ivanovića i njegove braće. Zabilježeno je da je dao pozajmicu generalu Marmonu u iznosu od 3000 zlatnih mletačkih cekina. U dvorište se ulazi kroz profilisani kameni portal na kome se nalazi isklesani grb porodice Ivanović. Iznad portala na prvom i drugom spratu nalazi se dekorisani profil u obliku stilizovanog akantusovog lista. monsinjor Gracija Ivanović. i da je bila procijenjena na 6400 forinti. Belveder ima specifičnu baroknu liniju krova. građevinske djelatnosti i kulturnog života Dobrote.

PERAST učestvovali u pokušaju osvajanja Ulcinja. kao i elipsastim prozorom na viđenici. U znak zahvalnosti. U mletačko-turskom ratu (1714-1718) Ivanovići su. sa svojim brodovima. (Pjesme. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Palata Bronza Palata Šestokrilović Palata Mazarović Palata Balović Palata Visković Palata Martinović Palata Brajković-Martinović Palata Smekja Palata Zmajević Palata Lučić-Kolović-Matikola Palata Bujović 38 39 . Početkom XIX vijeka Ivanovići imaju 11 kuća u Dobroti. sa italijanskim i albanskim lukama. koji imaju balustrade od kovanog gvožđa. Njegoš je Ivanovićima posvetio spjev „Glas Kamenštaka” i napisao pjesmu „Srbin Srbima na časti zahvaljuje”. godine. godine ugostio Njegoša. ova palata ima mirnije i svedenije rješenje. 1981) Palata Ivanović je tipična barokna palata sa tri etaže i belvederom ili viđenicom. a sa unutrašnje strane su pomoćne prostorije. Beograd. najčešće.14o forinti. U spisku dobrotskih kuća iz 1808. sa pratnjom od 30 osoba.21.400 forinti.738 forinti. prilikom njegovog putovanja za Petrograd. Prosveta. U ogradnom zidu nalazi se portal sa grbom porodice. zbog čega su dobili pohvale od mletačkog generalnog providura Alviza Moćeniga. Bratstvo Ivanović bilo je jedno od ekonomski najjačih bratstava u Dobroti. Centralna osa simetrije palate je naglašena portalima i balkonima na prvom i drugom spratu. procijenjenih na 23. U odnosu na drugu palatu Ivanović. Eustahija. U ovoj palati je konte Josif ( Jozo) Ivanović 1833. Izdignuta je i povučena u odnosu na obalu. Najveći podvig naših ljudi na moru u XVIII vijeku bila je borba braće Marka i Joza Ivanovića protiv Turaka u luci Pirej 1756. Podignuta je u drugoj polovini XVIII vijeka.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivanović na lokalitetu Marović Palata se nalazi na samom kraju Dobrote. sjeverno od crkve Sv. sa ograđenim i podignutim dvorištem. dok najbrojinije bratstvo Radimir ima 24 kuće sa manjom vrijednošću . Belveder ima klasično završenu liniju krova. godine postoji podatak da se palata nalazila u vlasništvu Luke Ivanovića i da je bila procijenjena na 6. Nakon te bitke Ivanovići su dobili titulu viteza. Tokom XVIII vijeka Ivanovići posjeduju 28 brodova kojima su trgovali. Svi otvori na fasadi imaju jednostavnu baroknu profilaciju.

za vrijeme austrougarske vladavine. koje se nalazi na vrhu brda. Porodica Bronza doselila se. mletačko odlikovanje kavalijera (vitezova) Sv. Bili su vrsni pomorci i trgovci. Marka. godina. U prizemlju su dva barokna elipsasta prozora. na vijencu ispod krova. bez vidionice. od portala „u bunjatu” u prizemlju. u jugoistočnom dijelu Perasta. spratom i trećom etažom u obliku belvedera. Šestokrilovići su bili jedno od najstarijih peraških bratstava – kazada. služila je kao Carinarnica (otuda u narodu ime Dogana). Miloša Šestokrilovića pominje Mavro Orbin kao vođu 150 Peraštana u borbi protiv bosanskog bana Borića. u predjelu zvanom Luka. ima dva sprata. Palata je veoma skladnih proporcija. 40 Palata Bronza je tipična barokna palata. vjerovatno. oko 1150. Na drugom spratu je balkon sa renesansno profilisanom kamenom balustradom. Na grbu je predstavljena ptica na stablu. o čemu svjedoči natpis na vijencu ispod krova u kome se pominje 1691. Belveder ima karakteristične barokne volute. Krov je četvorovodan. U XIX vijeku. Kapetani Ivan i Josip Bronza dobili su. 41 . Uz fasadu se nalazi spoljašnje stepenište koje vodi do prvog sprata.nosače. preko balkona na prvom spratu i mermernog reljefa „Navještenja”. U unutrašnjosti palate svi pragovi vrata od korčulanskog kamena su bogato obrađeni. a na strani Kotorana. sa prizemljem. iz Skadra. podsjeća na renesansno oblikovanje. U ovoj palati sačuvan je originalni raspored prostorija. do belvedera nad kojim se nalazi kamena kugla. Prozori imaju tipičnu baroknu profilaciju. Nad balkonom. sa karakterističnim prelomom (kod strehe) . za uspješnu borbu protiv gusara. Tavanica ima profilisane drvene grede .PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Šestokrilović Palata Šestokrilović nalazi se na području zvanom Luka. a danas je u njoj Župni ured. Na portalu u prizemlju je grb kazade Šilopi. Sagrađena je sredinom XVIII vijeka. nalazi se grb Šestokrilovića (krilo ptice) i oštećeni natpis: SESTO 1691 CR / ILO / VI / CH / Palata Bronza Palata se nalazi u istočnom dijelu Perasta. uz samu obalu. Njihov prvi brod Santa Maria di Scarpello pominje se u arhivskim spisima još 1591. Na glavnoj fasadi naglašena je srednja vertikala. godine. Dubrovčana i Ulcinjana. godine. Vjerovatno je sagrađena krajem XVII vijeka. Na palati se nalaze i puškarnice. a pripadali su kazadi (bratstvo) Šilopi.

kao i autentični enterijer sa malternom dekoracijom na zidovima. gdje je portretisao mnoge Habzburgovce. godine gasi porodica Mazarović u Perastu. a drugi je u Naučnoj knjižnici u Splitu. započeta krajem 1714. koji je bio u Persiji u ruskoj diplomatskoj službi. Među značajnim predstavnicima porodice Mazarović su: Luka (1618-1705) sudija i opštinski kapetan Perasta. Palata je sagrađena polovinom XVIII vijeka. Uz palatu se nalazi i starija kuća Mazarovića sa renesansnim karakteristikama. godine i poslije II svjetskog rata odneseni iz Perasta. bilo privatnom pomorskom trgovinom. četiri sobe i salon. za šta je sticao javna pismena priznanja. cijenjeni pomorski kapetan kome je Mletačka republika povjerila komandu na jedrenjaku „Giove Fulminante”. godine.koji je ranije pripadao palati. a u Perastu se javljaju od XV vijeka. među kojima i cara Josipa I i Mariju Tereziju. bavili su se pomorstvom. U palati je sačuvan originalni raspored prostorija. U prizemlju je portal. Intenzivno se bavio sakupljanjem narodnih pjesama i zauzima značajno mjesto među predvukovskim sakupljačima narodnih pjesama. prvi na ovim prostorima. predstavlja jedan od karakterističnih primjera kasnobaroknih palata sa belvederom. Poznat je i po književnoistorijskoj djelatnosti. hirurg i diplomata. Palata ima dva sprata i belveder sa volutama. Palata Balović je tipična barokna palata XVIII vijeka . Građena sredinom XVIII vijeka. sakupljač narodnih pjesama.sa terasom sa polukružnim svodom iznad izvora . Fasadu palate Mazarović djelimično zaklanja niz kuća koje se nalaze ispred nje i izlaze direktno na stari put. Palata se nalazi u ruševnom stanju već više od jednog vijeka. simbol besmrtnosti. dva sprata i belvederom. dr Šimun. Vicko (1613-1683) četiri puta biran za opštinskog kapetana Perasta. iz kazade Smilojević. zvan Bizetina . godine. Palata Balović Palata Balović nalazi se u istočnom dijelu Perasta. nalazi kuhinja na dvije etaže. Do restauracije 1981. kada je zgrada preuređena za stanovanje. 43 Na porodičnom grbu nalazi se smilje. koji su pripadali kazadi Dentali. pored Tripa Kokolje najpoznatiji peraški slikar koji je učio slikarstvo u Veneciji a radio u Beču. Drugim spratom dominira balkon na šest konzola. 42 . sa po dva ovalna barokna prozora sa strane. u vidu ankesa. bilo u ratnoj mornarici.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Mazarović Palata Mazarović nalazi se u jugoistočnom dijelu Perasta zvanom Luka. bio je sačuvan enterijer sa originalnim rasporedom prostorija. izveo demonstraciju leta balonom u Zagrebu. Mazarovići su bili jedna od najuticajnijih peraških porodica. U prizemlju se nalazi portal u bunjatu sa po dva barokna eliptična prozora. izvor slatke vode. u kojoj hronološkim redom iznosi događaje iz istorije Perasta. sa prizemljem. i ugostio Petra Zrinskog prilikom njegove posjete Perastu. U kotorskim spisima porodica se spominje još 1334. godine). iznad starog puta. Jedan dio ovog rukopisa nalazi se u Župnom arhivu u Perastu. kao poslanik i ministar cara Aleksandra I i odlikovan ordenom persijskog šaha i Karlo prvi aeronautičar na južnoslovenskim prostorima koji je 1789. Posljednji potomak porodice u Perastu bila je Teodolina Mazarović čijom se smrću 1919. godine i tu napisao pjesmu „Paris i Helena” ili „Noć skuplja vijeka”. u predjelu zvanom Luka. obrađen u bunjatu. tj. godine. Krsto (16801725) pomorac i pisac baroknog perioda. U zadnjem dijelu palate se. Nikole u Perastu iz 1711. čiji su se tragovi sačuvali uprkos dugotrajnoj izloženosti atmosferskim uticajima. koji je u dva maha obavljao dužnost sudije u opštinskoj službi. U palati su se nalazili izuzetno bogati porodični arhiv i biblioteka. ali harmonična i monumentalna. Antun (1658-1705) vitez cara Leopolda. U ovoj palati je ljetovao Njegoš 1846. Balovići. koji je učestvovao u Peraškom boju 1654. Istakao se na dužnosti kapetana peraških zastavnika na mletačkom admiralskom brodu. a na prvom spratu veliki portal sa kamenom balustradom u donjem dijelu.jednostavna. na kojem se nalazi grb Mazarovića. sa velikim centralnim salonom u sredini. gdje se ističe njegova „Peraška hronika”. Jedan od najznačajnijih predstavnika porodice je Julije Balović (1672-1727). godine. koji su oko 1933. (postoji sačuvan njegov nacrt sa proračunom za rekonstrukciju crkve Sv. Julije Balović je 1693. samo šest godina nakon prvog uzletanja francuskih balonista. i autor Biografije Mazarovića. Ispred palate se nalazi „boljun”. napisao i pomorski priručnik „Pratiche scrivanesche”.

Moreji i Hercegovini. Uz kulu su dograđeni palata na dva sprata sa lođom i novi dio. a iznad nje zubatac. koja je bila jedan od centara sistema odbrane grada. Viskovići su pripadali kazadi (bratstvu) Zubaci (Dentali). i na njemu je uklesana godina 1718. Dali su veliki doprinos pomorskoj. Vjekoslav (Luiđi) Antonov Visković (1828. u priobalnom dijelu Perasta. nalazi se portal u prizemlju lođe. Na portalu je izrađena riba zubatac iz grba Viskovića i uklesani inicijali F C C V (Francesco Conte Colonello Viscovich). vojnoj. bio je jedan od potpisnika Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke. glavni agent Austrijskog Lojda u Kotoru. Na posljednjoj etaži kule sačuvan je top. na razvoju turizma u Boki. godine. i trideset sedam godina je bio kapetan na jedrenjacima i parobrodima Austrijskog Lojda. simbol kazade kojoj su Viskovići pripadali. Prvi je među sedam Peraštana dobio najveće mletačko odlikovanje. Sa iste strane. Kapetan duge plovidbe je postao 1856. 1856-1913) pomorski kapetan. Zaslužan je za sistematizaciju Arhiva peraške opštine. Na njemu je raskošni grb. Značajan je njegov angažman početkom XX v. godine. Na sjeverozapadnoj strani. Najstariji dio palate je kula. Frano Marjanov Visković (1665-1720) 44 („collonello’’) pukovnik istakao se u borbama protiv gusara i Turaka u Grčkoj. Na palati se nalaze tri portala. Frano Antonov Visković (1836 -1905) je najistaknutiji član porodice. Bavio se proučavanjem porodičnog arhiva. Godine 1813. sa donje strane starog puta. je glavni ulaz u palatu. sva tri rađena u bunjatu. Krsto Josipov Visković (Perast.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Visković Palata Visković nalazi se na području zvanom Luka. a u donjem lav . godine. što se vidi po uklesanom natpisu na nadvratniku kule – pet slova „P”: Parvum Propugnaculum Pro Praesidio Perasti (mali odred za odbranu Perasta). palate. Kompleks Viskovića sastoji se od četiri dijela: kule (čardaka). generalni konzul Austrougarske u Brindiziju. Bio je vicekonzul Švedske i Norveške u Konstanci. udata Radimir su bili posljednji izdanci ove stare peraške plemićke porodice. prema moru. proslavio se kao jedan od posljednjih branitelja Venecije. uz stari put. Nikola Visković (XVI v) je kao kapetan Perasta predvodio Peraštane prilikom opsade Kotora od turske flote Hajrudina Barbarose 1539. trgovačkoj. političkoj i kulturnoj prošlosti Perasta. lođe sa đardinom i novog dijela palate. Poznat je po izumima nautičkih sprava i kao autor udžbenika za pomorske škole. Marka i titulu kavalijera 1703. Đorđa. proslavljeni kapetan Perasta. kada su Peraštani izvojevali najslavniju pobjedu u svojoj istoriji. kroz više od pet vijekova. izgrađena oko 1500. Prvi portal se nalazi na južnoj strani. na Peloponezu. što je rezultiralo objavljivanjem knjige ‘’Storia di Perasto’’ i monografijom o ostrvu Sv. je organizovao odbranu grada prilikom turskog napada koji je predvodio Mehmed aga Rizvanagić 1654. krst Sv.kao posebni znak ove porodice.1891) kapetan duge plovidbe. Josip Visković i njegova sestra Anka. Josip Alvize Josipov Visković (1760-1824) pomorski kapetan. na dvorišnom zidu. u čijem gornjem dijelu je zubatac. 45 . od XV do druge polovine XX v. Eubiji. Krsto Vickov Visković (1612-1676).

U dnu terase su dva jednostavna portala i prozor. na kome se navodi da su palatu podigli Vicko i njegova braća. Ispred fasade. Marka. Nad desnim portalom je natpis iznad koga je grb kazade Čizmai. zaustavili su se u Perastu. godine. koji se nekada pružao duž cijele Palata Smekja Palata Smekja nalazi se u središnjem. Podignuta je. uz stari put. Na ulaznom dijelu palate je grb kazade Čizmai . a 1779.starijeg. On je u Veneciji ruskim pitomcima predavao nautiku i izveo sa njima tri praktična putovanja. Palata Brajković-Martinović nalazi se zapadno od glavnog trga. a na drugom i trećem spratu su balkoni sa balustradom. jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji Perasta. Salon na prvom spratu palate je dekorisan krajem XIX vijeka. godine. Palata ima dva sprata. ispred crkve Sv. 46 47 . Već 1748. gdje je obavljena dopunska nastava. Među najistaknutijim predstavnicima porodice Martinović bio je Marko Martinović (1663-1716) pomorski trgovac. PETRUS COMES SMECCHIA DOMUM DE SUO AERE ERREXIT PRIDE NONAS AVGUSTI MDCCLXIV Palata Smekja je najveća palata u Perastu. M. u prvoj polovini XVII vijeka. obilježava početak pomorskog pedagoškog djelovanja kod nas. U novou prvog sprata je prostrana terasa. poslije čuvenog trgovačkog poduhvata. kao pomorci sreću se vrlo rano.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palate Martinović i Brajković-Martinović Palata Martinović jedna je od najstarijih peraških palata. Krsta. sinovi Tripa Markovića (kasnije zvanih Martinovići) – iz kazade Čizmai. Osnovno obrazovanje sa elementima iz pomorstva Marko Martinović stekao je u Franjevačkom samostanu u Perastu. pedagog i pisac. Zahvaljujući pomorskom iskustvu i vještini. Ova dva dijela su spojena zasvedenim prolazom iznad starog puta. godine. Palata se sastoji iz dva dijela . a sada su od livenog gvožđa. nalazi se terasa. Na drugom spratu je balkon. On je jedini još uvjek u potpunosti sačuvani salon u Perastu. godine bila smještena fabrika konfekcije „Jadran Perast”. u visini prvog sprata. koji se nalazi između obalnog i starog puta i mlađeg dijela koji je započet 1764. sa tvrđavom Sv. Na jednom od njih. Palata ima prizemlje. godine. 1697. godinom. u stilu Napoleona II. vjerovatno. 1698. koje je ruski car Petar Veliki poslao u Veneciju. izgrađenog 1764. u istom stilu i od istog materijala. sa originalnom dekoracijom i namještajem. U palati je sačuvan originalan raspored prostorija. kada je brodom „Leon Coronato” doprinio privrednom povezivanju baltičkih zemalja sa Venecijom 1746. na mjestu stare kuće Markovića. neposredno uz crkvu Sv. godine Mletački senat ga je izabrao da poučava pomorskim vještinama grupu ruskih kneževa i boljara. Palata je danas u ruševnom stanju. Građena je u potpunosti od korčulanskog kamena. Smekje. Na palati se nalazi grb kazade Čizmai (ruka koja drži granu) kojoj su pripadali Martinovići. porodica je pripojena kotorskom plemstvu. godine. dva sprata i belveder. Ograde balkona i terase su nekada bile od kamenih balustera. po uzoru na postojeće prizemlje i sprat.ruka koja drži stabljiku („čičimak”) sa zvijezdama koje su znak porodice Smekja. fasade. o čemu svjedoči natpis sa 1623. Petar Smekja dovodi svoju porodicu do ekonomskog uspona. O godini gradnje svjedoči natpis iznad ulaza u gornji dio palate: D. on postaje „konte”. već u drugoj polovini XVI vijeka. porodica koja je pripadala kazadi Čizmai. Novi dio palate završen je 1936. cijelom dužinom fasade. O. priobalnom dijelu Perasta. Boravak Marka Martinovića sa ruskim plemićima u Perastu 1698. Nikole. a završen 30-ih godina XX vijeka. To je ujedno i početak uspostavljanja veza Boke i Crne Gore sa Rusijom Petra Velikog. Nalazi se uz „Velju” ulicu koja povezuje glavni trg u Perastu. U oba dijela palate je od 1936.

iznad dva prekrštena pera koja su simbol kazade Perojevića. Sakupljao je. do izgradnje sjevernog i južnog krila. štampa zbirku latinskih pjesama „Musarum Chorus in Laudem Antonii Zeni”. papa Klement XI ga imenuje za nadbiskupa barskog. Pripadali su kazadi Perojevića. palata predstavlja izuzetno građevinsko rješenje. gradnja se odvijala u nekoliko faza: od prvobitne odbrambene kule. Andrija Zmajević (1624-1694) je osnovno obrazovanje stekao kod franjevaca u Perastu. Godine 1694. a sahranjen u katoličkoj crkvi u Moskvi. U palati se nalazila Zmajevićeva biblioteka. Umro je 1745. Na grbu porodice je krilati zmaj i zvijezda. godine skinut krov i od tada počinje njeno propadanje. godine u Perastu. preko proširenja kule prema brdu. gdje je kao prvorazredni pomorski stručnjak stupio u službu Petra Velikog. pa viceadmirala. krilima na snažnim nosećim zidovima i impozantnim spoljašnjim stepeništem. u Petrovgrad. Oslikavanje palate freskama uradio je poznati barokni slikar Tripo Kokolja. Palata je poznata kao „Biskupija” jer su u njoj stolovala dva biskupa. o čemu svjedoči natpis na pročelju sa navedenom 1664. I sam je izuzetno talentovan pjesnik. Makedoniju i Srbiju. Godine 1685. sa porodičnom kapelom posvećenoj Gospi od Rozarija i osmougaonim zvonikom. Već sa osamnaest godina Matija zapovijeda brodom. dubrovačku poeziju. po nekim podacima najveća u Dalmaciji. a konačni barokni izgled dobija u vrijema Andrije Zmajevića. godine i sahranjen u crkvi Gospa od Kaštela u Zadru. U svom „Crkvenom ljetopisu” iznio je porodično predanje. Zatim jedno vrijeme provodi u Finskoj. sa istaknutim centralnim dijelom iznad pećine u stijeni. Izgrađena na stijeni i od lokalnog kamena. godine u Tavrovu. Napisao je i „Specchio della Verita” (Ogledalo istine). Zmajevići su dali neke od najznačajnijih Peraštana. među prvima. Međutim. godinom. Biblioteka je bila prenesena u palatu Burović u Herceg Novom. Sa palate je 1876. porijeklom iz sela Vrba sa Njeguša. Povjeren mu je i zadatak apostolskog posjetioca za Albaniju. bugarštice. Godine 1712. koja danas čini centralni dio palate. dobija doktorat iz oblasti filozofije i teologije. Zmajevići su jedna od najznačajnijih peraških porodica. a sin poznatog pomorca Krsta (Krila) Zmajevića. a 1701. Palata je građena u više faza. predstavlja najsnažniji detalj peraškog pejzaža i njegovu najvrijedniju ambijentalnu cjelinu. Palata. Umro je 1735. gdje je i doktorirao. kome je Andrija Zmajević bio mecena. sinovac nadbiskupa barskog i primasa srpskog Andrije Zmajevića. gdje je i izgorela 1806. Godine 1671. odlazi u Rusiju. Podržava književnike i sakuplja narodne pjesme. godine. Vicko Zmajević (1670-1745) je nećak Andrije Zmajevića. Simetrična dispozicija. Studije teologije i filozofije završio je u Rimu. Andrija i Vicko Zmajević. 48 49 . Matija Zmajević (1680-1735) jedan od najpoznatijih predstavnika porodice Zmajević. papa Klement X postavio ga je za nadbiskupa barskog i primasa srpskog. gdje je i sahranjen u kapeli Gospa od Rozarija koju je sam podigao. Umro je 1694. daje utisak gradnje u jednom dahu.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Zmajević Palata Zmajević nalazi se u zapadnom dijelu Perasta. narodne pjesme svoga kraja. gdje se ističe u borbi protiv Šveđana i dobija zvanje kontraadmirala.

Na zadnjem dijelu palate. a sa strana po jedan prozor profilisanog natprozornika. nastala u drugoj polovini XVIII vijeka. U sredini balustrade na terasi. skladnih proporcija. Porodica Bujović je pripadala kazadi Stojšić. jedan centralno postavljen na drugom spratu glavne fasade i po dva na bočnim fasadama. Vicko ga je bacio sa terase.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PERAST Palata Lučić-Kolović-Matikola Palata Lučić-Kolović-Matikola nalazi se uz samu obalu. Iznad ovog trijema je terasa sa kamenom balustradom. kao godini početka radova na palati. Uz prizemlje palate prema moru nalazi se monumentalni trijem sa pet arkada u bunjatu. Palata Bujović Palata Bujović nalazi se na zapadnom kraju Perasta. vjerovatno. Palatu su podigli braća Vicko i Ivan Bujović. Nikola Kolović – Matikola i sinovi iz kazade Studeni. dozidan je aneks – za potrebe Muzeja grada Perasta koji je smješten u palati. nalazi se grb kazade Stojšića (dva krunisana lava koja drže stolicu). i nije nikada stupio u dovršenu palatu. po završetku zidanja. sa prizemljem. Na palati se nalazi pet balkona. Specifična je jer u nivou posljednje etaže ima vidionice na sve četiri strane. pri moru. Sačuvano je predanje da je. Grb predstavlja varijantu grba kazade Studeni. U prizemlju su jednostavna vrata. o čemu svjedoči natpis na glavnoj fasadi sa godinom 1779. Palata je. u gornjem dijelu sa desne strane je vatra koja gori pod usijanim suncem. pošto je ovaj odgovorio potvrdno. naknadno preuređena. dati su podaci o 1694. balustera. 50 godine. Na tri kamene ploče na fasadama. Vicko Bujović upitao arhitektu može li sagraditi ljepšu palatu. Dok u osnovnim linijama palate preovlađuje renesansna harmonija. i imenima vlasnika. visokog čina guvernera flote u Morejskom ratu i velike trgovačke aktivnosti. barokni pečat je prisutan u bogato obrađenoj kamenoj plastici arkada. Palata Bujović je jednostavne forme. u novije vrijeme. na tri etaže. 51 . itd. Palata je relativno malih dimenzija (tipa „palacin”). i djelo je arhitekte Giovanni Battista Fontane iz Venecije. u zapadnom dijelu Perasta. dva sprata i četvorovodnim krovom. godine. a sa lijeve strane je vuk koji se propinje prema suncu. sa malim ograđenim dvorištem prema moru. poslije oslobađanja Herceg Novog od Turaka 1687. Postoji predanje da je izgrađena tesanicima sa porušenih hercegnovskih zidina. Na spratu je mali balkon. Bogatstvo fasada još snažnije dolazi do izražaja u grupacijama sa dvostrukim kamenim portalima na svim balkonima.1709) proizilazila je iz njegove značajne uloge u borbi protiv gusara. Iznad natpisa na vidionici glavne fasade prema moru nalazi se grb. Jedna je od najljepših baroknih građevina na cijelom Jadranskom primorju. Ubijen je 1709. Polje grba je podijeljeno na tri dijela. Finansijska moć Vicka Bujovića (1660 . a sa obje strane su prozori.

Dvorište je kvadratno i ograđeno zidom visokim 3 m. Glavna fasada je rađena od fino klesanih kvadera. Prvo je izgrađen centralni dio na kojem dominira barokni balkon sa dvoje vrata na prvom spratu. godine. 1806. Dva bočna krila i spoljašnje stepenište su kasnije dograđeni. proizveden je za člana državnog savjeta-senatora. drugi sprat za stanovanje i potkrovlje sa dvije viđenice koje je služilo kao kuhinja. Zidana je u dvije faze. grofa Alekseja F. Godine 1770. Godine 1814. sa istočne strane glavne ulice Gabela. Na ogradnom zidu postoje dvije kule kružne osnove uz kapije prema ulici i prema dvorištu. Pomagao je eskadri ruskog generala D. istovremeno je izgrađen i odbrambeni sistem oko zgrade. Ruska vlada mu je povjerila misiju da u Boki Kotorskoj. 02. godine. Palata ima prizemlje sa konobama. Crnoj Gori i Hercegovini digne ustanak protiv Turaka za vrijeme rusko-turskog rata. Orlova.„Burovina” Zadužbina Mirka Komnenovića Zadužbina Duković Palata Milašinović 52 53 . Sa ruskim savjetnikom Stefanom Sankovskim. dok su ostale izvedene nepreciznije i sa manje prozorskih otvora. Između njih se nalazila drvena šetnica. prvi reprezentativni sprat „piano nobile”. HERCEG NOVI 1 2 3 4 Palata Ivana Burovića . Jedan od najznačajnijih predstavnika porodice je grof Marko Ivelić (1740-1825). Palata je sagrađena u XVIII vijeku i pripadala je porodici Ivelić.PERAST | CrnaKOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | RISAN Palata Ivelić Palata Ivelić nalazi se u centralnoj zoni Risna. Unaprijeđen je u čin general-lajtanta ruske vojske 1800. Dvorište je bilo popločano kamenim pločama. stupio je u službu ruskog admirala. Krajem XVIII i početkom XIX vijeka palata Ivelić služila je kao sabirno mjesto za Trebješane i druge Crnogorce koji su se iseljavali u Rusiju. M. Senjavina pri zauzeću Boke Kotorske 21. prisustvovao je sastanku sa vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem u manastiru Savina.

Po podacima iz Župskog arhiva u Herceg Novom. bila je udata za konta Burovića). U XVIII vijeku. U okviru Zavičajnog muzeja nalazi se i botanička bašta sa više od 100 odabranih vrsta mediteranskog i suptropskog bilja. zajedno sa palatom 1806. godine. sa kojima su Burovići bili u rodbinskim vezama (jedna od tri kćerke Matije Zmajevića. sa knjigama iz oblasti teologije. Na originalnim vratima u prizemlju postoje bajonetom urezana imena ruskih vojnika iz 1807. u ovu palatu prenesena je znamenita biblioteka Andrije Zmajevića. Mletačka republika poklonila mu je kuću turskog dizdara Mahmuta Bašića. godine. „Burovina” je srušena nakon zemljotresa 1979. Zgradu je obnovio i preuredio u „Zavod za vaspitanje djevojaka” kotorski biskup FranoUčelini Tice oko 1910. pored ostalih. magnolija i ljekovitih mediteranskih trava. otvoren u kući Mirka Komnenovića 1953. nažalost. ljepotom i raznolikošću boja cvjetova oživljavaju ambijent tokom cijele godine. Bogatstvo biljnog svijeta. preci Mirka Komnenovića. krajem XVII vijeka. nazivala se „Burovina” zato što je u njoj bio „dvorac” Ivana Burovića. prilikom borbi Rusa. Izgled zgrade je mijenjan u XIX vijeku pseudobaroknim dogradnjama i proširenjima. svečano. pitosporuma. izgorela je. duži period. Na njenom mjestu sagrađena je sala dvorane „Park“. godine. primorskih borova. koja je formirana u parkovskom stilu. uz samostan Sv. Testamentom iz 1940. po nekima najveća u Dalmaciji. dok se u sačuvanoj zgradi koja je pripadala kompleksu Burovića danas nalazi Hercegnovsko gradsko pozorište. na površini od oko 1. sa željom da ta zadužbina bude „Gradski muzej”. Crnogoraca i Bokelja protiv Francuza. čine brojne vrste palmi. koje svojim oblicima. nadbiskupa barskog i primasa srpskog. bila smještena osnovna škola. Diplomirao je na Školi stranih jezika u Chateu de Luceus u Švajcarskoj. koji su pod vođstvom Marmona pokušali da zauzmu Herceg Novi. kamelija. godine u Herceg Novom. Hrvata i Slovenaca.000 m2. godine. možda.NARODU”. da se na njoj postavi spomen ploča sa natpisom „MIRKO I OLGA KOMNENOVIĆ . čuvenog pomorca i ruskog admirala. Ivan Burović bio je Peraštanin koji se proslavio hrabrošću predvodeći grupu od 360 Peraštana prilikom mletačke opsade Herceg Novoga 1687. gradonačelnik Herceg Novog i poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije. Bilioteka. U znak priznanja. sa čitavim njegovim imanjem u okolini Herceg Novog. Palatu su sagradili pomorci iz porodice Komnenović. literature i istorije. Godine 1949.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Ivana Burovića /„Burovina”/ Impozantna građevina koja se nalazila na istaknutom položaju na sjeverozapadnom kraju Herceg Novog. a da od prihoda tog muzeja zadužbinska uprava daje „pripomoći hercegnovskoj siročadi bez razlike vjere”. Bio je poslanik Boke Kotorske u Narodnoj skupštini Kraljevine Srba. kada su u Perastu izumrli Zmajevići po muškoj lozi. Ovaj muzej je. osnovan je Narodni muzej. Zadužbina Mirka Komnenovića Zadužbina Mirka Komnenovića je palata građena u kasnobaroknom stilu krajem XVIII vijeka. kaktusa i aloja. Nakon toga. 55 54 . da se tu ne bi stacionirali Francuzi. iz vremena Napoleonovih ratova. Antuna. Mirko Komnenović rođen je 1870. koji je kasnije preimenovan u Zavičajni muzej Herceg Novog. mimoza. godine. Tu je kuću Ivan Burović. Mirko Komnenović zavještao je svoju kuću narodu. agava. u palati je. preuredio u palatu. tada u ruskim rukama. ruski vojnici zapalili su Burovinu.

Kuća je pripadala Velimiru Lombardiću i njegovoj supruzi Elizi. U svrhu školovanja mladih talenata iz Herceg Novog. igrale su značajnu ulogu u oslobodilačkim ratovima protiv Turaka u XIX vijeku. na kome se nalazilo veliko imanje nekadašnje istaknute. naknadnim intervencijama. uz pristanište. Ova palata. Palata je. Proglašen je za sveca 1983. Sveti Leopold Bogdan Mandić rođen je u Herceg Novim 1866. uključujući: četiri kuće na Toploj. preoblikovana. kuću je podigao otac Sv. dva sprata i četvorovodnim krovom. Ispred kuće nalazi se popločano dvorište sa palmama. koje spadaju među najstarije i najuglednije porodice Herceg Novog i koje su bile vezane za Trst. Kuća u kojoj je smještena Zadužbina Dukovića nastala je 1888. za vrijeme pape Jovana Pavla II. Zadužbina Duković je reprezentativan primjer profane arhitekture XIX vijeka. Leopolda Mandića. Velimir Lombardić je.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Milašinović Na graviri Pierra Eugèna Grandsirea (1825-1905). i podržavao ideju ujedinjenja Južnih Slovena. u donjoj zoni Herceg Novog. kao i suvlasničke djelove u dvije stare palate porodice Duković u Trstu. godine. Leopolda Mandića slavi se 12. godine. godine. Od Zadužbine Dukovića u Herceg Novom danas je ostala samo jedna kuća i dio posjeda.000 m2. karakteristične barokne kamene pragove. poznata je kao kuća Milašinovića. osniva Zadužbinu. 56 sačinjenim u Firenci. Veći dio života proveo je u Padovi. Velimir i Eliza Lombardić provode dio života u svojoj kući u Herceg Novom.terasasti vrtovi sa kamenim podzidom. sa drvećem i zelenilom. Eliza Lombardić ostavlja Zadužbini cijelo svoje imanje. sa prizemljem. na području zvanom Dukovina. a zadnji dio parcele čine ostaci velikog posjeda . godine. sa naglašenim ugaonim pilastrima i horizontalnim kordon vijencima. Zadužbina Duković Zadužbina Aleksandra Dukovića nalazi se u jugoistočnom dijelu Tople. Italija 1942. Nakon doseljenja iz Trsta. Eliza naslijeđuje kuću i testamentom. pomorsko-trgovačke porodice Duković. jednostavne kubiče forme. Dan Sv. Krajem XVIII vijeka javlja se dosta pomoraca iz porodice Milašinovića. sa vrtovima od 45. dajući joj ime svog pokojnog oca Aleksandra Dukovića. 57 . Poslije Velimirove smrti 1907. iako je sačuvala dosta elementa drugostepene plastike. rođenoj Duković. a umro u Padovi. iako se u Herceg Novom vezuje i za ime porodice Mandić. balkon i stepenište. pomagao ustanike u Bosni i Hercegovini. Po jednoj verziji lokalnog predanja. vidljiva je barokna palata sa belvederom. godine. Kuća je malterisana. Ostale kuće koje su se nalazile na posjedu srušene su i na njihovom mjestu sagrađene stambene zgrade. maja. Porodice Duković i Lombardić. znatnim finansijskim sredstvima.

Pjer Loti govori o ovom kraju u priči „Paskvala Ivanović“. Vinka i Lovra. kćerke ruskog admirala Matije Zmajevića. godine) veći dio hercegnovske rivijere je došao u peraški posjed. a naslijedio je Bogdanov sin Milivoj. U palati je boravio saksonski kralj Fridrih Avgust. kada je 1838. preko prostranih monumentalnih stepenica sa baroknom balustradom. koje nisu služile samo porodične potrebe. Tu su peraška gospoda imala svoje posjede. koja je danas u ruševnom stanju. U to vrijeme Loti je bio pomorski oficir na francuskoj ratnoj lađi koja je učestovovala u demonstraciji međunarodne flote protiv Turske za ustupanje Ulcinja Crnoj Gori. porodice Burović-Zmajević. godine. Na ključnom kamenu portala nalazi se grb porodice Smekja . posjetio Njegoša na Cetinju. smatrali smo da je ipak značajno da je spomenemo među bokeljskim palatama. 59 .PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | BIJELA Palata Zmajević-BurovićZloković Iako palata Zmajević-Burović-Zloković u Bijeloj više ne postoji. Na belvederu se nalazio kameni grb porodice Burović-Zmajević. Pripadala je sinu konta Stanislava Burovića (sin Ivana Burovića iz Perasta) i Marije Zmajević. Godine 1729. njegova udovica Ana zavještala je palatu u dobrotvorne svrhe. Petra. a dvije prema brdu. koji je sada u crkvi Sv. Na ogradnom zidu postavljena je i spomen-ploča sa natpisom na francuskom jeziku koji kaže da je u njoj boravio Pjer Loti. bila je u sredini velika dvorana. sprat i belveder. kako je bio običaj u ondašnjim većim kućama 58 BAOŠIĆI Kuća na posjedu Smekja Kuća danas poznata kao kuća Raškovića je nekada priradala porodici Smekja iz Perasta. U ovoj kući je boravio francuski pisac Pjer Loti 1880. za zasluge u oslobađanju sjeverozapadnog dijela Boke od Turaka i njegovo stavljanje pod vlast Mletačke republike. Palata je imala prizemlje. lišivši je svih onih karakteristika koje su je činile jednom od ljepših palata u Boki. Uprava Udruženja prepravila je palatu. za koju imamo podatke da ju je sagradio 1735. generalni mletački providur Pietro Vendramin ustupio je Ivanu Buroviću iz Perasta dio zemljišta sa crkvicom Sv. Na mjestu crkve i posjede u srednjem vijeku nalazio se benediktinski manastir kojeg su Mongoli srušili 1242. maslinike i voćnjake. godine kapetan Vicko Smekja s braćom. Godine 1928. Plafoni u sali i sobama su bili naslonjeni na drvene grede. koja je danas jedina sačuvana. Nakon oslobađanja Herceg Novog od Turaka (1687. Na spratu. U okviru posjeda palate nalazila se i crkva Sv. Polovinom XIX vijeka palatu su kupili braća Bogdan i Jovo Zloković. Petra u Bijeloj. u čast mučenika Sv. tj. Uglednije porodice su na svojim posjedima imale i kapelice. koja je zatim bila iznajmljena Udruženju rezervnih i penzionisanih oficira iz Beograda. Kroz vrata na spratu. s ljetnikovcima pored mora. porodični dodatak Smekija. U kapeli se nalazio oltar od kararskog i palatama. Nakon II svjetskog rata u njoj je bila smještena osnovna škola. Palata je bila izgrađena u prvoj polovini XVIII vijeka. sa po dvije sobe sa strana. mermera. Nakon zemljotresa palata je srušena i na istom mjestu izgrađena je nova osnovna škola. a odatle u ostale sobe na spratu. a kasnije prelazi u vasništvo Burovića. Tu su obično sa porodicama provodili dva do tri mjeseca u vrijeme berbe.ruka koja drži stabljiku („čičimak”)-simbolj kazade Čizmai kojoj su Smekje pripadale. obično vinograde. već su ih koristili i okolni vjernici. Palata Zmajević-Burović-Zloković bila je prvobitno izgrađena kao ljetnikovac porodice Zmajević iz Perasta. Ane u Đurićima. Ispred palate. dvije prema moru. godine. kao „Zadužbinu Mila Zlokovića i njegove supruge Ane rođene Mihanović”. koja je oštećena u zemljotresu 1979. prema moru nalazi se ogradni zid sa ulaznim portalom. Na kućnom posjedu u Baošićima porodica Smekja je imala i kapelu. ulazilo se preko terase direktno u veliku salu. koji je počivao na svodu od opeka. i zvijezde. U njoj je dva puta ljetovao crnogorski knjaz Nikola I Petrović sa porodicom. pomorski kapetani i brodovlasnici. godine. U I svjetskom ratu austrijska vojska je oštetila palatu.

aktivan u prvoj polovini XIX vijeka. kao što je slučaj sa kompleksom Smekja u neposrednoj blizini. Iako se navodi da je palatu sagradio Špiro Danilović veća je vjerovatnoća da je. godine bio gradonačelnik Herceg Novog. Kapetan Špiro Danilović je bio značajan pomorski kapetan. U izvorima se navodi da je „palac u Baošiću” sagradio pomorski kapetan Špiro Danilović.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kapetanski palac u Baošićima U Baošićima postoji kompleks u čijem sklopu se nalazi jedna barokna kapetanska palata i druga zgrada koja potiče vjerovatno iz XIX vijeka. četvorovodni krov i na prvom spratu centralno postavljen balkon sa kamenom balustradom. U sastavu kompleksa postoji i prostrani park sa starim i velikim stablima. Svi otvori imaju karakterističnu baroknu profilaciju. i da se taj palac i danas naziva po porodici Danilović koja je inače bila iz Đenovića. Kapetan Špiro Danilović je u periodu od 1862-1865. PRČANJ Palata je izvorno imala prizemlje i dva sprata. godine kao zapovjednik brigatina „Cupido”. s obzirom na barokne karakteristike palate. 1 2 3 4 5 Palata Tre Sorelle Palata Luković Palata Beskuća PalataVerona Palata Florio-Luković 60 61 . Cijeli kompleks je ograđen kamenom ogradom u kojoj se nalaze portali kao i tri polukružne kule. On se pominje još 1826. ona izgrađena ranije i to možda od strane neke Peraške porodice. Kasnijim intervencijama autentični izgled i vrijednosti palate su narušene.

Ljubljena sestra. Palata Luković Palata Luković dio je jedne od najznačajnijih cjelina na Prčanju. poznate kao „ulica Lukovića”. koje su pripadale bratstvu Lukovića. kojima su na dan slave porodične crkve. Palata se sastoji iz tri skoro identična dijela međusobo spojena. kćerke kotorske plemićke porodice (najvjerovatnije Buća). kao i drugi radovi na kompleksu palate. koji više ne postoji. obradom enterijera i namještajem. nalazile su se umjetničke slike i venecijanska ogledala u pozlaćenom drvorezu. nalazi se u neposrednoj blizini palate. Dva krajnja trakta su nastala istovremeno. baronu Tomi Bradyu. Tivtu i drugim mjestima na području Kotora. jedne nastale u XVII vijeku i druge sredinom XVIII vijeka. Jeronimu. imali svoje ljetnikovce u Prčanju. Međutim. Prolazile su godine. odluči da žrtvuje ljubav svoga srca. Gospe od Karmena. Nad vratima salona su se nalazili inicijali AL i JL. Na nju se. Pod salona bio je popločan crvenim i žutim pločicama od pečene gline . Unutrašnju dekoraciju salona izveo je sredinom XVIII vijeka Švajcarac Karlo de Nedrocis. godine palata je ostala bez funkcije. a ulazni hol je bio ukrašen slikama i pozlaćenom štuko dekoracijom na plafonu. Za palatu je vezana legenda o tri sestre. Prčanj i Tomislav Grgurević. zatim. Kada je umrla prva sestra. u palati Luković je imao svoj stan engleski pomorski pukovnik (komodor) Hoste. Palata je pripadala istaknutoj porodici Luković sa Prčanja. Na njima su tipični gotički prozori s prelomljenim lukom. a u njemu je 1797. Na sredini U svojoj palati Buće su boravili samo povremeno. Tavanica je bila posebno dekorisana baroknim motivima-štuko dekoracijom. Početkom XX vijeka još je bila sačuvana unutrašnjost palate sa originalnim rasporedom prostorija. a nakon zemljotresa 1979. zapovjednik savezničke vojske u Boki protiv Francuza. Na zidovima salona. Galatea. Odjeci slavnih vremena) tavanice nalazio se veliki bareljef na kome su prikazana antička božanstva povezana sa morem i pomorstvom: Posejdon. posljednja sestra je zazidala i njen prozor. osjećajući bol svojih sestara. čime je došlo do promjene njenog autentičnog izgleda. Uz sjevernu stranu podignuta je kapela posvećena Sv. Salon Lukovića rado su posjećivali mletački providuri iz Kotora. Kompleks palate Luković nastao je povezivanjem u jedinstvenu cjelinu dvije zgrade. kada je i ona umrla.tavelama. na čijem ulazu je grb ove porodice.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Tre Sorelle Palata Tre Sorelle (tri sestre) smještena je u jugoistočnom dijelu Prčanja. pa je i smrt zakucala na njihova vrata.Gospa od Karmena. o slagalištima zlatnih dukata. najčešće u ljetnim mjesecima. Oni su. Andrije i Joza Lukovića. Na prvom spratu palate nalazio se reprezentativni salon. Može se datirati u XV vijek. o mnoštvu srebrnog posuđa i kandelabara. Onda je došla starost. izvan Kotora. godine bilo priređeno zabavno veče u počast austrijskom guverneru Boke. Nakon smrti druge sestre. zaljubljene u istog mornara. (izvor: Don Niko Luković. ali o kome je ostao zapis. ukrašavali balkon i sve prozore. 62 63 . To je bio ljetnikovac kotorske plemićke porodice Buća. Porodična kapela Lukovića . gdje će do smrti živjeti. U palatu se ulazilo impozantnim stepenicama od korčulanskog kamena. a istovremeno i jedina u cjelini sačuvana gotička palata u Boki. Ta dva dijela su bila spojena terasom sa centralnim odbrambenim balkonom. poput brojnih kotorskih plemićkih porodica. Kada je mladić doznao za odluku svoje odabranice otplovio je na daleko putovanje sa koga se više nikada nije vratio. Nije više postojao nikakav razlog da gleda prema moru. kao i predstavama anđela i korpi sa cvijećem i voćem. čiji se grb nalazi na nekoliko mjesta na zgradi. ali sa posebnim krovovima. Artemida. preko maštovitih legendi i dobila ime. Predloži im da nesuđenoj ljubavi zajednički žrtvuju svoj mladi život. U palatu se ulazilo spoljašnjim stepenicama na prvi sprat. U pisanim izvorima palata se prvi put pominje u XVI vijeku kao Villa trium sororum. u čije vrijeme je uređen salon. čekajući da ugledaju njegov jedrenjak sa prozora. Sestre su na to pristale. On je samo jednu od njih volio i njoj obećao ljubav do groba. nad kojom je kasnije dograđen treći dio građevine. njen prozor nije imao ko zazidati. Na Prčanju se sačuvalo predanje o velikom bogatstvu porodice Luković. neposredno uz obalu. Zbog toga je. Sazidale su dom sa tri odjeljenja na osami u veličanstvenoj prirodi. te je taj naziv do danas zadržan. druge dvije sestre su zazidale njen prozor. To je među sestrama izazvalo zavist i ljubomoru. Tritoni i Delfini. Sredinom XX vijeka palata Luković je pretvorena u školu. o čemu je postojao natpis na nadvratniku salona. Ova palata neobičnog izgleda i skromnih dimenzija je najstarija građevina u Prčanju. Za vrijeme opsade Kotora 1814. ali sestre nisu gubile nadu u njegov povratak. koji su bili zelene boje i ukrašeni bijelom štuko dekoracijom. nastavlja niz od jedanaest baroknih građanskih kuća sa karakterističnim balkonima.

Porodica Beskuća doživjela je uspon u vrlo kratkom periodu. Građena je od fino klesanog kamena. sa lučnim nadsvjetlima ukrašena metalnom mrežom. U palati su se nalazila i druga vrijedna umjetnička djela. Na prvom spratu je balkon sa kamenom balustradom. Podignuta je krajem XVIII vijeka. godine. Porodica Verona doselila se u Boku 1478. Porodica Verona imala je na Prčanju oko 10 kuća i veliku palatu koju je sagradio kapetan Anton Verona između 1780. koja je osiguravala da Turska ustupi Bar i Ulcinj Crnoj Gori. oko 1760. sa četiri sobe sa strane. Salon i sobe prvog sprata bile su ukrašene malternom štuko dekoracijom. i 1790. Veoma vrijedan je bio enterijer palate. igre i noćne zabave. Na drugom spratu ima centralno postavljen balkon sa baroknim balusterima. sa popločanim dvorištima ispred. godine iz Skadra. Ispod lijevog prozora su dva grba u vidu reljefa. dva sprata i na posljednjoj etaži belveder. Porodice Verona i Florio su imale trgovačke kuće u Korintu i Tebi. Prvi predstavnik porodice dolazi na Prčanj iz Strpa oko 1660. Palata je građena u drugoj polovini XVIII vijeka. 65 64 . Palata ima prizemlje. danas na njenom primjeru možemo da vidimo kako je izgledala većina palata sa direktnim izlazom na more. godine kupio cijelo imanje kotorske plemićke porodice Bizanti u Tivtu. i građena je od fino klesanog korčulanskog kamena. U prizemlju se nalazi veliki portal i dva mala prozora sa karatkerističnom baroknom profilacijom. a kasnije je prešla na Prčanj. braća Beskuća su u palati priređivali komadantima lađa raznih narodnosti gala-večere. Svi otvori imaju karakteritične kamene pragove sa baroknom profilacijom. U palati je 1844. uspostavljen uz obalu zaliva. Palata ima prizemlje. da se sa prozora palate bacaju na cestu dukati. smještene na lokalitetu „Grasovo” sa sjeverne strane Župne crkve na Prčanju. prošao je iza palate Beskuća. na kojoj još postoji grb porodice Bizanti. u znak veselja. koga nose tri profilisane konzole. kada je ovaj grad bio predat Turcima od strane Venecije. Palatu su posjećivale i austrijske nadvojvode. pontom i mandraćem. Perastu i Prčanju sa morem. ispod Bogorodičinog hrama. da bi već njegovi nasljednici dobili titulu mletačkog „konta”. Palata Verona je bila najveća palata na Prčanju. Palata Verona Palata Verona nalazi se u sklopu grupacije kuća koje su pripadale bratstvu Verona. za vrijeme austrougarske vladavine. Sačuvana je priča da je domaćin. Zahvaljujući tome. Palata Beskuća predstavlja tipičan primjer bokeljske barokne palate. u Boki boravila međunarodna flota. dva sprata i belveder na četvrtoj etaži. Beskuće su i u Kotoru imali palatu u kojoj se za vrijeme austrijske vladavine Bokom nalazio Okružni i Sreski sud. a Luković na Krfu. Porodica Verona se prvo nastanila u Kotoru. i presjekao vezu većine kuća u Dobroti. Kada je 1878. kada je porodica Beskuća bila veoma imućna. izgrađena po uzoru na barokne palate u drugim mjestima Boke. Palata Beskuća jedna je od rijetkih palata koja se nalazi neposredno uz obalu. U salonu se nalazio drveni oltar sa renesansnim karakteristikama. Trgovačka kuća Verona bila je jedna od ekonomski najmoćnijih u Boki. na kome su se nalazili njihova palata u Župi i današnja kuća Verona. kada je dobio titulu „konte” naredio. Na belvederu se nalaze barokno profilisani ukrasivolute. brodovi koji su bili u vlasništvu prčanjskih porodica plove cijelim Mediteranom. Kapetan Anton Andrijin Verona je U drugoj polovini XIX vijeka palata je bila stjecište uglednih gostiju sa kojima su Beskuće imale veze.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Beskuća Palata Beskuća nalazi se u centru Prčanja. godine. a koja je sačuvala direktan i autentičan kontakt sa morem. godine jedno od svojih ljetovanja na Prčanju proveo vladika Petar II Petrović Njegoš. U XVIII vijeku pomorstvo na Prčanju dostiže najveći uspon. Na prvom i drugom spratu se nalazio po jedan veliki salon. Na balkon izlaze dva portala. Put koji je početkom XX vijeka.

0 x 1. koji su pripadali kontradmiralu Marku Eugenu Florio: oficirski pojas koji je nosio na dan bitke. U zgradu se ulazi kroz profilisani portal i preko stepenica od korčulanskog kamena. U palati se nalazila zbirka predmeta iz Viške bitke (pomorska bitka kod ostrva Visa –20. a dva u donjem). Pored stilskog namještaja. Plafon je bio ukrašen pozlaćenim štukaturama plitkog reljefa. dok su okolo lišće i cvijeće.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Palata Florio-Luković Palata Florio-Luković nalazi se u središnjem dijelu Prčanja. 07. Pod je bio popločan mletačkom keramikom. u duhu tada vladajućeg „empire“ ukusa. numizmatička zbirka. okrenuta je prema moru. etnološki predmeti iz Boke i više vrijednih slika. koje su u sredini prikazivale grb porodice Florio (dva ljiljana u gornjem polju. završila pobjedom austrijske flote). u kojoj su se sukobile mornarice Habsburške monarhije i Kraljevine Italije radi prevlasti na istočnoj obali Jadranskog mora. Na prvom spratu se nalazio salon koji je početkom XIX vijeka uredio don Marko Florio. Sagrađena je u XVIII vijeku. Glavna fasada. ali je nakon nestanka ove porodice prešla u posjed konta Lukovića. oslikanom geometrijskim oblicima i cvijećem. revolver. rad mletačkog slikara Francesca Potenze. u palati se čuvala i velika zbirka oružja. koji je radio u Boki krajem XVIII i početkom XIX vijeka. kojom dominira barokni balkon na prvom spratu. slika broda kojim je zapovijedao (korveta Erzherzog Fridrich) i slike ostalih ratnih brodova koji su učestvovali u bici. Uz palatu je u vrtu krajem XVIII vijeka podignuta porodična kapela Gospa od Anđela. TIVAT 1 2 3 4 5 66 Kompleks Buća-Luković Kompleks Bizanti u Župi Kuća Verona u Račici Dančulovina Grgurevina 67 . Palata je pripadala poznatoj bokeljskoj plemićkoj porodici Florio sa Prčanja.50 m) na kojima su predstavljene dvije rijetke starozavjetne scene: Zavjet i Žrtva izrailjskog sudije Jeftea. 1866. Najljepši ukras u salonu su bile dvije velike slike na platnu (2. prčanjski župnik.

duž centralne staze koja je od mora vodila prema stambeno-ekonomskim zgradama i kuli. na čijem vrhu je lođa sa odbrambenim hodnikom na konzolama. kulu je dogradio 1548. nalazio se u središnjem dijelu Tivta. postavljena sa južne strane kule. U arhitekturi ljetnikovca porodice Buća zapaža se nekoliko različitih faza gradnje. Prema sačuvanom natpisu. Mihailu. 69 68 . Silueta stambene zgrade i kule u okviru ljetnikovca poznata je sa jedne od fotografija snimljenih prije njihove pregradnje za potrebe austrougarske vojne komande. po uzoru na slična rješenja mletačke odbrambene arhitekture. u velikoj mjeri odražava način života iz vremena porodice Bizanti. prekinuta je prirodna veza između sačuvanog originalnog portala u bunjatu. iako danas lišen originalne arhitekture ljetnikovca. sa 130 kamenih stubova i pergolom. sin majstora Mihaila iz Lastve.Luković Kompleks Buća-Luković. Po svojoj dispoziciji na širokom prostoru obale. Danas su u okviru postojeće kule vidljivi ostaci starije kule ljetnikovca porodice Bizanti. planimetrijom sačuvanih staza i šetnica. Crkvica posvećena Sv. godine majstor Vicencije. izgrađena je u baroknom maniru. stambenom zgradom. U okviru ljetnikovca stajala je i porodična kapela. koja predstavlja završni motiv pristupne staze od mora. najbogatije obrađenu cjelinu ovog karaktera na cijelom prostoru zaliva. arhitektonskom smislu. ljetnikovac porodice Buća je predstavljao najveću i. Izgradanjom ljetne pozornice sredinom XX vijeka u središnjem dijelu uređenog vrta.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kompleks Buća . ostacima vrtne arhitekture i ogradnog zida sa monumentalnom ulaznom kapijom. zadržala je svoj položaj i približno iste dimenzije tokom radikalne pregradnje koju je pretrpjela krajem XIX vijeka nakon izgradnje Arsenala u Tivtu. i prostransvu koje je zauzimao. pomorski kapetan iz Prčanja. Nasljednici porodice Luković su dio svog imanja krajem XIX vijeka ustupili za gradnju Arsenala u Tivtu čime su po prvi put izazvane krupne promjene izgleda prvobitne cjeline. Stambena zgrada. koji su činili utvrđeni ljetnikovac sa kulom. Položaj ljetnikovca svojom izolovanošću. porodičnom kapelom. u Kompleks Bizanti u Župi Na uzvišenju nad morem poznatom pod imenom Župa nalazio se renesansni ljetnikovac kotorske plemićke porodice Bizanti. na ogradnom zidu imanja prema moru i reprezentativne cjeline kojoj je pripadao. kao i po veličini i arhitekturi odbrambene kule. Najstariji dio predstavlja kula sa bočnim krilima. Utvrđeni ljetnikovac pripadao je poznatoj kotorskoj plemićkoj porodici Buća od koje je imanje i ljetnikovac krajem XVIII vijeka otkupio Marko Luković. karakterističnom vegetacijom i ambijentom pristaništa sa zgradom i molom na obali.

stambene zgrade sa dvije etaže i karakterističnom viđenicom. Dančulovina je ime je dobila po Dančulu koji je u Brdima živio oko polovine XVI vijeka. a krajem XIX vijeka porodici Radoničić iz Dobrote. godine otkupio kapetan Anton Andrijin Verona iz Prčanja. Dančulovina Utvrđeni stambeni kompleks Dančulovina nalazi se u neposrednoj blizini Prevlake. pravougaonu osnovu zidom ograđenog kompleksa. na strani prema ograđenom vrtu. zajedno sa svim posjedima porodice Bizanti u Tivtu. Centralno postavljeni portal gotičkog prelomljenog luka zamijenjen je vjerovatno poslije 1760. od 1815. Kuća Verona sastoji se iz tri dijela: naglašenog centralnog. Položaj samostalne odbrambene kule u blizini manastira Sv. govore i romaničke stilske karakteristike ulaznog portala prizemne zgrade iz druge etape građenja. tokom XVI ili u XVII vijeku mogla je nastati utvrđena stambena cjelina sa razvijenim sadržajima unutar zatvorenih prizemnih prostora. Razvoj ovog kompleksa je tekao tako što je uz prvobitnu slobodnostojeću kulu u sljedećoj etapi sagrađena prizemna zgrada izdužene osnove. pokrivenog četvorovodnim krovom i bočnih nižih krila nejednake dužine. uz samu morsku obalu i izolovana u odnosu na susjede. Tek u poznim etapama gradnje i nakon gašenja manastirskog života na Prevlaci. prostrane terase sa vidicima na more i stambene zgrade sagrađene u duhu tradicionalne stambene arhitekture. popločanog prostora sa bistijernom i zasvedenom peći za pečenje hljeba. Mihaila na Prevlaci mogao bi ukazivati na njegovu prvobitnu povezanost sa manastirom. zasvedene prizemne zgrade sa ravnom terasom nad njom. u uvali sa njene jugoistočne strane. Gotičke karakteristike dvorišnog portala središnjeg dijela zgrade. pokrivenih dvovodnim krovom. Zgrada je pripadala kotorskoj plemićkoj porodici Bizanti od koje je. u najvjećoj mjeri reprezentuje način života i kulturu stanovanja srednjovjekovnih plemićkih porodica iz Kotora koje su imale svoja imanja na obalama Tivatskog zaliva. Kuća je zidana kamenom u nijansama sivkasto-zelene boje. odražava bitna svojstva gotičkorenesansnog vremena u kome je nastala. proporcijama i arhitektonskim rječnikom. Tek u trećoj fazi građenja nastala je stambena zgrada dograđivanjem nad sjevernim dijelom zatečene prizemne zgrade. 70 71 . sačuvale su se i danas bez većih promjena. Obnovio ju je kotorski biskup Marko Grgurina (1801-1815). Dančulovina se sastoji od trospratne kule pokrivene dvovodnim krovom. U isto vrijeme oformljeno je i unutrašnje dvorište ukomponovano u Lučni dio portala kasnije je zazidan i zamijenjen arhitravnim rješenjem sa upotrebom ravnog neprofilisanog kamenog bloka za nadvratnik. Svi dijelovi imaju samo prizemlje i sprat. Ona svojim mirnim a razuđenim volumenom.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Kuća Verona u Račici Kuća Verona nalazi se u zoni zvanoj Račica. godine novim baroknim portalom izrađenim u bunjatu. gumnom i bunarima. iako decenijama većim dijelom napuštena. oko 1760. kao i popločanog dvorišta koje objedinjuje ove prostore. U prilog ove pretpostavke. mandraćima. pored karakterističnog položaja kule koji podsjeća na položaj pirga u blizini srednjovjekovnih manastira. kao i zabilježeno svjedočanstvo o fresci sa predstavom cara Dušana koja je u kuli postojala do kraja XIX vijeka. iako danas sa veoma osiromašenim repertoarom svoje prvobitne arhitekture. Ova zgrada sa ograđenim prostranim vrtom. godine pripadala je porodici Beskuća.

kulture i umjetnosti br. • Milošević Miloš. 2004. 1953. 1969. 1980. Palata Zmajević u Perastu. Herceg Novi. Perast. 24. Trista godina samoće. • Milošević Miloš. Trista godina samoće. Cetinje. Boka Kotorska. 2003. XXXIX-XI. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru. Obrada enterijera u sakralnoj i stambenoj arhitekturi Perasta. CID Podgorica. Equilibrium. Kao i za kulu u Dančulovini moglo bi se pretpostaviti da je kula u Grgurevini prvobitno pripadala odbrambenom sistemu manastira Sv. Centar za planiranje urbanog razvoja. 103. Beograd. • Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru XXXV-XXXVI. Boka . Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXV-XXXVI. 1964. Herceg Novi. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXIX-XL. kultura stanovanja. Novi Sad. 2006. • Luković. 1991-1992 • Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru LII. Spomenici kulture Crne Gore. Mihaila na Prevlaci. CID Podgorica. 23. Pomorski trgovci. • Lalošević Ilija. 2003. 1981. Kotor. u knjizi EXPEDITIO. nalazi se stambena cjelina poznata pod imenom Grgurevina. Ka poznavanju urbanističkog razvoja Perasta. • Luković. Don Niko. Kotor. 2003. • Butorac Pavao. Beograd. Herceg Novi. Boka–zbornik radova iz nauke. Boka–zbornik radova iz nauke. Viskovići.Legende iz Boke Kotorske. Kotor –Vodič kroz grad. • Kordić Stevan. 2004. Kotor. Zagreb. 2003. Kotor. Na tu pretpostavku upućuje njen položaj u neposrednoj blizini ulaza u manastirsko okruženje i drevnost oblika pregrađenih tokom više etapa gradnje. a danas Kovačevića i Ivoševića. • Đurović Vinko. iste širine sa kulom. Prčanj.Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća. Spomenik SAN. 1970. Neke stilske odlike baroka u Boki Kotorskoj.zbornk radova iz nauke. Kotor. Projekat oživljavanja seoskih naselja Tivatskog zaliva. • Marković Čedomir. 1991-92 • Nominacioni dosije za upis Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora na UNESCO-vu Listu svjetskog nasljeđa (autori: Miloš Milošević. 1999. 1953. 2005 • Čubrović Zorica. • Grgurević Jasminka. Milenko Pasinović) 72 73 . Adorjan Magyar iz Zelenike kao saradnik Narodnog muzeja Herceg-Novi. Centar za planiranje urbanog razvoja CEP. Barokne palate u Kotoru. Kulturna povijest grada Perasta. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru XXXVII-XXXVIII. Na prvi sprat zgrade dolazilo se spoljašnjim stepeništem kasnije obuhvaćenim unutrašnjošću stambene zgrade sa jednim spratom podignute na sjeveroistočnoj strani. Spomenik CIII. Kotor 2004. Zagreb. dakle u trećoj fazi gradnje kada je ova cjelina zaokružena i formirana u duhu utvrđenih stambeno-ekonomskih zgrada na imanjima imućnih porodica duž obale Tivatskog zaliva. • Martinović Jovan J. 2006. Herceg Novi. Istorijski tokovi na području Zaliva. • Grgurević Tomislav. • Brajković Gracija i grupa autora. • Čubrović Zorica. Naselja i kuće tivatskog zaliva – urbanološka studija. 1982. Vujičić Rajko. Jugoslavenski leksikografski zavod. Kotor. 25. 1998. Herceg Novi. Rijeka Crnojevića. Sto kotorskih dragulja. Palata Mazarović u Perastu. • Marija Mihaliček. • Enciklopedija likovnih umjetnosti. Odjeci slavnih vremena .. Kotor. kulture i umjetnosti br. 2004. Beograd. Doprinos savremenog privrednika Boža Dabinovića restauraciji dviju kapetanskih palata u Dobroti kao primjer kontinuiteta pomorstva i graditeljstva. i na kraju porodica Marinovića i Maričevića. Herceg Novi. 1991-1992 • Lazarević Jelena. 2004.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | Grgurevina Sa jugoistočne strane prilaza poluostrvu Prevlaci. Equilibrium. društveni život i običaji Boke Kotorske za vrijeme mletačke vladavine.Studije o Boki Kotorskoj XV-XIX stoljeća. 1995. kulture i umjetnosti br. 23. 2002. Cetinje. Beograd. Beograd. • Milošević Miloš. Kotor. • Enciklopedija Leksikografskog zavoda. ratnici i mecene. kulture i umjetnosti br. Kotor. • Herceg Novi (monografija). Naselja. 1953. • Katalog izložbe radova koje su izvršili restauratori iz Državnog preduzeća Zavod za restauraciju iz Varšave u Dobroti (Crna Gora). Prema izvorima ona je podignuta na ostacima crkve Sv. Boka–zbornik radova iz nauke. 1989-1990 • Lisavac Katarina. Jugoslavenski leksikografski zavod. a zatim je bila u vlasništvu „kneževa Ivanovića”. Kotor. • Kapetanović Aleksandra. Neki manje proučavani primjeri građanske i crkvene arhitekture spomeničkog karaktera u Kotorskoj opštini. • Božović Goran i grupa autora. Uz dvospratnu kulu kavadratne osnove dozidana je stambena zgrada na jedan sprat. Pomorski trgovci. Spasa. • Milošević Zorana. • EXPEDITIO. • Fisković Cvito. kulture i umjetnosti br. Literatura • Božović Goran. O umjetničkim spomenicima grada Kotora. Kotor. 1986. Kotor 1987-1988 • Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru XXXIX-XL. O konstrukcijama kuća od XVI do konca XIX vijeka u Kotorskom zalivu i njihovim graditeljima. 24. Boka–zbornik radova iz nauke. Stambena arhitektura na srednjovjekovnim imanjima kotorske vlastele u Tivatskom zalivu. Beograd. na periferiji uvale kojom dominira skladna silueta utvrđenog kompleksa Dančulovina. Varšava. u Monografiji Kotor. Palata Bizanti u Kotoru. 1997. Beograd. Godišnjak Pomorskog Muzeja u Kotoru L. 1937. Don Niko. 1987-1988 • Butorac Pavao. Jovica Martinović. ratnici i mecene. • Csaba Magyar. Zagreb. SANU. Razvitak i ustroj Peraške općine. Perast.

• Prijatelj Kruno.PALATE BOKE KOTORSKE | Crna Gora | • Odalović Gligo. Kotor. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru. Beograd. Herceg Novi . Kotor. 1953. • Zloković Milan. Herceg Novi. Pomorci bratstva Radimir iz Dobrote u XVII i XVIII stoljeću. OSTALI IZVORI • Katalog izložbe „Pomorstvo Prčanja od XVII do kraja XIX vijeka”. Umjetnost XVII i XVIII stoljeća u Dalmaciji. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru LII. 1990. Beograd. XXXIX-XI. Herceg-Novi 1982. Dobrota i njene ključne historijske i kulturne karakteristike. 1984. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor • Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta.yu/rastko-bo/. • Radimir Z. 1954. Građanska kuća i palata u Boki Kotorskoj. Jedna znamenita stara kapetanska palata u Bijeloj u Boki Kotorskoj. Opštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. Barok u Dalmaciji.org. Leksikon stranih reči i izraza. • Šerović Petar. kulture i umjetnosti br. • Živanović Duško. 1924. Matejčić i K. • Tomić Antun. 1954. . u A. 1991-92 • Seferović Lazar. Boka–zbornik radova iz nauke. 1982. 20. 2007. R. Studija zaštite graditeljskog nasleđa Herceg Novog • Revitalizacija palate Ivelić .istorijske bilješke. autor Zorica Čubrović. Pomorski muzej Crne Gore. 1988. Kotor. Boka–zbornik radova iz nauke. 1952. sveska VIII. Boka–zbornik radova iz nauke. Godišnjak pomorskog muzeja u Kotoru VIII. Đenović kroz vrijeme. 2004. Kotor. SANU. 1959. • Zaštita graditeljskog nasljeđa Prčanja. Građanska arhitektura u Boki Kotorskoj u doba mletačke vlasti. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber et al. Herceg Novi. Herceg Novi.htm . • Tomić Antun. Kotor. Prijatelj. Zagreb.idejni projekat. • Zloković Ignjatije. kulture i umjetnosti br.Ilustrovani časopis. • Vujaklija Milan. Matica Hrvatska. Palata Tri sestre. • Zdravković Ivan. Spomenik CIII. Internet • http://www.. 2000. Studije. Cetinje. Beograd.0catch. 8. Kotor.com/palata%20ivelic. Umjetničko blago Herceg Novog. Podgorica. • Prijatelj Kruno. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture Kotor. Herceg Novi. • Vučenović Svetislav. • Zloković Milan. kulture i umjetnosti 13-14. godine. 1976. Barok u Hrvatskoj. Popis kuća Dobrote iz 1808. obradio Svetislav Vučenović. Beograd. Dubrovačke kuće i palače.mzrisan. Istraživanja i zaštita starog grada u Herceg-Novom. 2002. projekti • Vučenović Svetislav.rastko. Elektronska biblioteka kulture i tradicije Boke Kotorske „Projekat Rastko-Boka” • http://www. Horvat. 1956. Stvaranje 1-2. 2007 • Popović Tomo. Jugoslavija.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->